25/2013 19. lipnja 2013. Sveæenièko reðenje u zagrebaèkoj prvostolnici U sveèanom euharistijskom slavlju koje je predvodio kardinal Josip Bozaniæ za sveæenike je zareðeno 11 dijecezanskih i redovnièkih kandidata - èetvorica za Zagrebaèku nadbiskupiju i sedmorica za redovnièke zajednice Hrvatskom saboru predani potpisi za referendum o ustavnoj definiciji braka Više stotina volontera graðanske inicijative "Uime obitelji" s ponosom je 14. lipnja nosilo zagrebaèkim ulicama 52 kutije s ukupno 749.316 potpisa graðana Šesti hrvatski žrtvoslovni kongres Biskup Vlado Košiæ održao predavanje "Žrtve u Domovinskom ratu na podruèju Sisaèke biskupije" i predvodio misno slavlje za sve hrvatske žrtve Drugi djeèji folklorni festival U Heusenstammu nastupilo sedamnaest djeèjih folklornih skupina iz hrvatskih katolièkih misija i zajednica iz Njemaèke Susret pape Franje i anglikanskoga primasa Welbyja Kao podruèja suradnje Katolièke i Anglikanske Crkve istaknuti zaštita ljudskoga života i obitelji utemeljene na braku, zauzimanje za siromašne i društvenu pravednost te mirno rješavanje sukoba, poèevši od krize u Siriji Domovinske vijesti S. Valerija Kovaè doktorirala iz dogmatske teologije Misa za braæu Radiæ i poginule branitelje Zagreb: Predstavljen film o katolièkoj župi u Taganrogu Otvorena izložba u sklopu projekta Hrvatska glagoljaška baština Sv. Nikola zaštitnik Pomorskog fakulteta u Rijeci Susret isusovaèkih novaka iz Srednje i Istoène Europe Godišnji susret djelatnika u pastoralu obitelji Zagrebaèke nadbiskupije Susret ministranata Krèke biskupije Proslava 500. obljetnice crkve Sv. Ante u Vuèevici Susret ministranata otoka Braèa u Postirima Biskupijski susret ministranata u Rakovici Biskup Škvorèeviæ primio novoga požeškoga gradonaèelnika Crkva u Hrvata Susret "Partnerstvo katolièkih sveuèilišta" u Ostrogonu Predavanje o biskupu Strossmayeru u HKPD-u "Jelaèiæ" Predsjednik Hrvatskog sabora u posjetu banjoluèkom biskupu Susret obitelji Srijemske biskupije Hrvatski iseljenici osvojili nogometni kup u Salzburgu Pohod biskupa Ulricha Neymeyra HKM Offenbach am Main Biskup Komarica primio šefa Misije OESS-a u BiH Drugi susret sveæenika Bosne i Hercegovine Inozemne vijesti Posveta crkve u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Èetvrtina europskih sveæenièkih kandidata su Poljaci Papa s predsjednikom Europske komisije Beatifikacija novinara Katolièke akcije Odoarda Focherinija Papa primio predsjednika Venezuele Prilog dokumenti Crkva je Božji narod Domovinske vijesti ika Domovinske vijesti S. Valerija Kovaè doktorirala iz dogmatske teologije Tema doktorskog rada je "Personalno-relacijska paradigma teologije Josepha Ratzingera/Benedikta XVI." - Izvornim prijevodima s njemaèkoga jezika daje uvid u Ratzingerova teološka djela Zagreb, 10.6.2013. (IKA) - U prepunoj dvorani Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu s. Valerija Kovaè obranila je 10. lipnja doktorsku disertaciju pod naslovom "Personalnorelacijska paradigma teologije Josepha Ratzingera/Benedikta XVI.", koju je izradila pod vodstvom predstojnika Katedre za dogmatsku teologiju zagrebaèkog KBF-a prof. dr. Ivana Karliæa. Ispitno povjerenstvo su, uz mentora, èinili doc. dr. Marija Pehar, prof. dr. Ivan Antunoviæ, prof. dr. Ivan Bodrožiæ i doc. dr. Danijel Tolvajèiæ. Disertacija je podijeljena na èetiri poglavlja. Prvo poglavlje pruža pregled biblijskog i povijesnog razvoja teološkog poimanja osobe, èime se tema disertacije smješta u odgovarajuæi povijesno-teološki kontekst i pokazuju se izvori u kojima sam Joseph Ratzinger nalazi nadahnuæe za svoju misao. Predstavljaju se glavne etape, izrazi, sadržaji i predstavnici toga dugoga i nehomogenog razvoja teološkog shvaæanja osobe. U sljedeæim se poglavljima sustavno prikazuje i vrednuje personalno-relacijska paradigma Ratzingerove teologije artikulirana u razlièitim teološkim podruèjima. Drugo poglavlje propituje teološko-trinitarno podruèje, koje je izvor Ratzingerove personalno-relacijske misli. Obraðuje starozavjetne teme Božjega imena i saveza, koje su kljuène za relacijsku sliku Boga. Kao vrhunac vjere u osobnoga Boga koji je u odnosu istièe se Trojstvo, koje Ratzinger s jedne strane smatra interpretativnim kljuèem èitave stvarnosti, a s druge strane ga tumaèi pomoæu paradigme communio, Božje "mi"-stvarnosti i ljubavi. Treæe poglavlje obraðuje Ratzingerovu "relacijsku kristologiju", èija je srž istovjetnost Isusa Krista i Sina odnosno druge božanske osobe, koja središte svoje osobe i egzistencije ima u jedinstvenoj i trajnoj komunikaciji s Ocem. Iz jedinstva s Ocem Ratzinger tumaèi i identitet Kristove osobe i njegova djela, a dogaðaj križa i uskrsnuæa smatra hermeneutièkim kljuèem te istovjetnosti, te Krista shvaæa "egzemplarnim èovjekom" i jedinim polazištem za teološko shvaæanje èovjeka. Èetvrto poglavlje artikulira Ratzingerovu antropološku primjenu njegove personalno-relacijske misaone sheme. Polazi od Božjeg èina stvaranja, u kojem je utemeljena èovjekova sposobnost za odnos s Bogom i s drugima te pokazuje èin vjere kao èovjekov odgovor na Božji zapoèeti dijalog u stvaranju i objavi. Daljnja artikulacija Ratzingerove misli otkriva da je temeljno postojanje vjernika eklezijalno postojanje, po kojem se dogaða preoblikovanje subjekta vjere u zajedništvo Crkve. To zajedništvo (communio) u Crkvi Ratzinger obrazlaže koristeæi druge razlièite paradigme: euharistijska ekleziologija, tijelo Kristovo, Crkva kao sakrament jedinstva. Naposljetku, u svjetlu "dijaloške besmrtnosti", koja se pokazuje kao kljuèna Ratzingerova sintagma, koju je razvio u nakani rehabilitacije izraza "besmrtnost duše", disertacija obraðuje Ratzingerovu interpretaciju eshatoloških tema. Završni zakljuèak disertacije istièe znaèajke personalnorelacijske paradigme Josepha Ratzingera/Benedikta XVI. Osvræe se na specifiènost Ratzingerova misaonog stila, pokazuje teo-loški izvor njegova personalno-relacijskog mišljenja i njegovo povijesno-spasenjsko polazište, uoèava 2 19. lipnja 2013. broj 25/2013 specifiènosti i razlike u aplikaciji te misaone paradigme na shvaæanje èovjeka, tumaèi znaèenje i aktualnost modela communio i ljubavi, upozoravajuæi na njihovu analogijsku primjenu na razlièita podruèja teologije, te vrednuje Ratzingerovu sveobuhvatnu teološku viziju. Disertacija pridonosi dubljem i sustavnijem razumijevanju teološke misli Josepha Ratzingera/Benedikta XVI. koja pod obraðenim personalno-relacijskim vidom pokazuje svoj vlastiti profil i cjelovitost. Izvornim prijevodima s njemaèkoga jezika, osim toga, daje uvid u Ratzingerova teološka djela koja nisu prevedena na hrvatski jezik. U širem smislu donosi sustavni pregled povijesno-teološkog razvoja poimanja osobe, koji u takvom opsegu na hrvatskom jeziku do sada nije izraðen, a kao cjelina daje svoj doprinos suvremenom teološkom razumijevanju kategorija osobe, odnosa i zajedništva u susretu s današnjim mentalitetom. Nedjeljka s. Valerija Kovaè èlanica je Družbe sestara franjevaka od Bezgrješne iz Šibenika, roðena je 13. kolovoza 1972. godine u Posušju (BiH). Osnovnu školu zapoèela je u Zavelimu/Vir kod Posušja (BiH) te nastavila u Münchenu (Njemaèka), a srednju školu pohaðala je u Münchenu i Šibeniku. Od 1993. do 1998. godine pohaðala je filozofskoteološki studij na Katolièkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, na kojem je 2000. godine diplomirala te stekla naslov diplomirani teolog. Nakon èetverogodišnjega vjerouèiteljskog rada (1998.-2002.), upisala je u rujnu 2002. godine poslijediplomski studij sa specijalizacijom u dogmatskoj teologiji na Teološkom fakultetu Papinskoga sveuèilišta Gregoriana u Rimu, na kojem je u ožujku 2005. postigla licencijat iz dogmatske teologije. Naslov magistarskoga rada bio je "Bog kao otajstvo u teologiji Karla Rahnera". Od travnja 2005. do kolovoza 2008. radila je kao urednica mjeseènika Mali koncil i suraðivala u tjedniku Glas Koncila. Od ak. god. 2009./2010. honorarni je suradnik na Katedri dogmatske teologije KBF-a u Zagrebu, a od prosinca 2011. asistentica je na istoj Katedri. Uz nastavnu djelatnost na KBF-u, predaje i na Teološkom fakultetu "Matija Vlaèiæ Ilirik". Æakula s duhovnikom: "Isus je put" Split, 10.6.2013. (IKA) - Ured za pastoral mladih Splitskomakarske nadbiskupije priredio je 10. lipnja u uèionici hostela Spinut posljednju Æakulu s duhovnikom za ovu akademsku godinu. Gošæa susreta na temu "Isus je put" bila je s. Darija Bota, utemeljiteljica udruge mladih "Isus je put". Nakon uvodnog pozdrava povjerenika za mlade don Mihaela Proviæa, s. Darija je s dvoje mladih iz svoje udruge govorila o poèecima udruge, kako se razvijala, èime se bavi danas te koji su im planovi za buduænost. Predstavili su rad svojih sekcija, karitativne, ekološke, dramske i tehnièke te njihovog benda "Navjestitelji". Govorili su o hodoèašæima u kojima su sudjelovali i koje su organizirali, susretima i festivalima kojima su nazoèili te preprièavali neka svoja iskustva s putovanja. Udruga "Isus je put" djeluje u sklopu treæe gimnazije u Splitu, ali je otvorena i svima zainteresiranima, naglasila je s. Darija. Njihovi susreti èetvrtkom naveèer koji se redovno održavaju veæ deset godina otvoreni su za sve, kao i ostali njihovi programi, na koje su pozvali sve prisutne. Mladi su s. Dariji i dvojici mladih iz udruge postavljali razna praktièna pitanja vezana uz rad, strukturu i plodove same udruge, a susret je završio zajednièkom molitvom i druženjem uz zakusku te uz pjesmu VIS-a "Božja ljubav". Domovinske vijesti ika Misa za braæu Radiæ i poginule branitelje Je li našim politièarima stvarno na pameti i na srcu dobro naroda i jesu li se oni za taj svoj narod spremni žrtvovati, zapitao je biskup Košiæ, predvodeæi misu u Martinskoj Vesi Martinska Ves, 11.6.2013. (IKA) – U sklopu obilježavanja Dana Stjepana i Antuna Radiæa, Sisaèko-moslavaèke županije i opæine Martinska Ves u utorak 11. lipnja misno slavlje za pokojnu braæu Radiæ i sve poginule hrvatske branitelje u crkvi Sv. Martina u Martinskoj Vesi predvodio je sisaèki biskup Vlado Košiæ u zajedništvu s domaæim župnikom Matom Malekinušiæem. Uz brojne okupljene vjernike na misi su bili i predstavnici vlasti: sisaèko-moslavaèka županica Marina Lovriæ Merzel sa suradnicima, župan Zagrebaèke županije Stjepan Kožiæ, župan Koprivnièko-križevaèke županije Darko Koren, predsjednik Hrvatske seljaèke stranke Branko Hrg, predsjednica Županijskog HSS-a Marijana Petir i opæinski naèelnik Martinske Vesi Stjepan Ivoš. Govoreæi o Radiæima, u homiliji je biskup podsjetio kako je taj dan upravo i roðendan braæe Radiæ, Antuna koji je bio književnik – filolog, prosvjetitelj hrvatskih seljaka, narodni zastupnik u Saboru i prosvjetni djelatnik i Stjepana politièara, pisca, narodnog zastupnika u Hrvatskom saboru i hrvatskog muèenika. Obojica su zajedno osnovala Hrvatsku seljaèku stranku, koja je za svoje geslo od samoga poèetka 1904. godine uzela rijeèi: "Vjera u Boga i seljaèka sloga!" Èestitajuæi Dan Sisaèko-moslavaèke županije, županiji i županici Lovriæ Merzel, biskup je upozorio kako izbor toga dana kao Dana županije obvezuje. "Koliko je našoj županiji sveta vjera u Boga? Koliko je Crkva uvažavana i podupirana? A koliko su važna seljaèka pitanja i zadovoljstvo naših seljaka, radnika, obiènih ljudi? Ili se ta pitanja koja su važna za Crkvu, za naša sela i njihove stanovnike ne nalaze u, kako se to kaže, prioritetima?" U nastavku poseban osvrt i pozornost biskup je dao na poruke Stjepana Radiæa, koji je 20. lipnja 1928. zajedno s Pavlom Radiæem i Ðurom Basarièekom te Ivanom Pernarom i Ivanom Granðom, u beogradskoj skupštini doživio atentat. "Ta je njihova smrt, posebno smrt Stipice Radiæa, izraz muèeništva za svoj narod. O kada bi i danas politièki voðe za svoj narod bili spremni i umrijeti! To se možda èini danas nepotrebnim i kao stvar prošlosti, ali to je prevažno pitanje: je li našim politièarima stvarno na pameti i na srcu dobro naroda i jesu li se oni za taj svoj narod spremni žrtvovati ili naprotiv misle samo na sebe, na svoj položaj i za tu su svrhu sve spremni uèiniti, ljudima prièati bajke, varati i krasti, obmanjivati i ne èiniti ništa za zajednièko dobro? Kad gledamo kako naš narod propada, pitamo se, nije li to zato što ima loše voðe, nesposobne politièare, ali još ni to nije toliko zlo koliko èinjenica da nemaju hrabrosti zatomiti svoje interese i boriti se za interese naroda, pa i po cijenu vlastitoga života", rekao je biskup, poruèivši: "Mi se danas, na roðendane braæe Radiæ, molimo za njihove duše, za njih da u Bogu prime svoju nagradu. Ali molimo se i za njihovo djelo, a to je naša slobodna Domovina, to su naš narod i naša hrvatska država, to su naši predstavnici, politièari, prosvjetitelji, uèitelji, znanstvenici i svi žitelji Lijepe naše, da svi mi njih slijedimo, da se ne bojimo trpljenja i žrtve, da se hrabro borimo i zalažemo za dobro svoga naroda, u istini i poštenju, u radu i požrtvovnosti, u iskrenosti i dobroti". Misnom slavlju prethodilo je polaganje vijenaca na spomenik s poprsjem braæe te zajednièka molitva koju je predvodio domaæi župnik Malekinušiæ. Zagreb: Predstavljen film o katolièkoj župi u Taganrogu Zagreb, 11.6.2013. (IKA) – Dokumentarni film "Katolièka misijska župa u Taganrogu u Rusiji" s naglaskom na rad sestara karmeliæanki Božanskog Srca Isusova s. Augustine Mesariæ i s. Mirjam Bubniæ predstavljen je u utorak 11. lipnja u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu. Autor filma i scenarija je don Pavao Crnjac, rektor crkve Corpus Domini koji je u Rusiji boravio od 22. do 26. listopada prošle godine. U uvodnom dijelu, predavanje o poèecima kršæanstva u Rusiji, ali i povijesnim vezama Hrvata s Rusima i ruskom kulturom održao je prof. Juraj Kolariæ. Istaknuo je kako je ovo povijesti trenutak, jer "govorim o Rusiji, koja nije samo najveæa država na svijetu, nego i zemlja koja ima veliku bogatu prošlost, bogatu, kulturu, zemlja religioznih ljudi i koja je nama po slavenskim korijenima tako bliska. Zašto je povijesni trenutak? Prvi Hrvat koji je samoinicijativno zakoraèio na ta prostranstva bio je Juraj Križaniæ. Drugi istaknuti Hrvat koji je samoinicijativno posjetio Rusiju bio Miroslav Krleža godine 1925. i o tome je napisao knjigu 'Put u Rusiju'. Prvo kolektivno hodoèašæe u Rusiju bilo je od 24. travnja do 3. svibnja 2006. godine, a na njemu je sudjelovao Zbor prebendara prvostolne crkve zagrebaèke koji su obišli najvažnija mjesta u Rusiji, sastali se s katolicima, a ja sam tom prigodom održao predavanje 'Veze Hrvata s Rusijom' u najveæoj knjižnici na svijetu. Naposljetku, ovo je povijesni trenutak, jer je don Pavao Crnjac, samohodoèasnik u Rusiju te nam kamerom i rijeèju posreduje o toj maloj oazi katolika u Rusiji". Dr. Kolariæ podsjetio je na poèetke kršæanstva na podruèju Rusije, a posebno se osvrnuo na prvo hodoèašæe katolièkih sveæenika u Rusiju. Sudionici hodoèašæa otkrili su bogatstvo, ljepotu i duhovnu dimenziju Rusije, blagoslovljene zemlje koju je mala Hrvatska obogatila svojim duhovnim vrijednostima. Ovo hodoèašæe trebalo bi biti poticaj za jedan novi poèetak u zbližavanju hrvatskog i ruskog naroda i meðusobno obogaæivanje uz èuvanje vlastitog kulturnog, nacionalnog i vjerskog identiteta i steèenih tradicija, rekao je dr. Kolariæ te naglasio kako se na to lijepo nastavlja i hodoèašæe don Pavla Crnjca. Nakon prikazanog filma, okupljenima se obratio i sam autor. Naglasio je kako se u Ruskoj Federaciji dogodio demokratski preokret te su nastupile osobne slobode: kretanja, govora, vjeroispovijesti. U tom kontekstu strukture Katolièke Crkve uspostavio je godine 1991. papa Ivan Pavao II., najprije apostolske administrature, a 2002. te administrature podigao na razinu biskupija. Vlè. Crnjac predstavio je statistièke podatke iz godine 1991. prema kojima je postojalo deset katolièkih župa, sedam sveæenika, èetiri kapele i dvije crkve. Petnaest godina kasnije stvorene su èetiri biskupije, djeluje 225 župa, 25 ustanova, sjemenište u Petrogradu s pedeset bogoslova, postaje Radio Marija i Radio "Dar". Takoðer djeluje 270 sveæenika, 250 redovnica iz 22 razlièite nacije. Prvi sveæenik Rus reðen je nakon 1919. godine te 1999. Vezano za vjerski život, Crnjac je istaknuo kako je za Uskrs prošle godine bilo 541 krštenika. Dakle, dolazi do procvata katolištva i svijesti pripadnosti Katolièkoj Crkvi. Istaknuo je i važnost prisutnosti redovnica koje su razvile socijalni apostolat, katehezu za sve uzraste. Unijele su novi život uz župnika Argentinca Raula Aparicio, koji je zapoèeo rad s ovisnicima. . . 19. lipnja 2013. broj 25/2013 3 Domovinske vijesti Caritasov Dnevni boravak djece u Èakovcu izvijestio o pružanju novih usluga Èakovec, 11.6.2013. (IKA) - U Dnevnom boravku "Dr. Antun Bogdan" Caritasa Varaždinske biskupije u Èakovcu, u kojem se skrbi o djeci i mladima s mnogostrukim teškoæama u razvoju, u utorak 11. lipnja održan je susret djelatnika, roditelja i donatora te ustanove. Bila je to prigoda za roditeljski sastanak na kojem je voditeljica Katarina Hoblaj podnijela izvješæe o radu, održano je predavanje o temi "Razvoj komunikacije" te su uruèene zahvalnice za 60tak donatora koji su sudjelovali u sufinanciranju programa povremenog boravka - usluga logoterapije, u koji je ove godine ukljuèeno 25-ero djece predškolske dobi. Susretu su se odazvali i novi predstavnici lokalne vlasti koja takoðer sudjeluje u sufinanciranju boravka djece iz raznih krajeva Meðimurja, i to zamjenica meðimurskog župana Sandra Herman, èakoveèki gradonaèelnik Stjepan Kovaè i gradonaèelnik Murskog Središæa Dražen Srpak, koji su najavili daljnju pomoæ i podršku skrbi o djeci s viševrsnim teškoæama u razvoju. Voditeljica Hoblaj istaknula je kako joj je želja javnosti približiti nedavno proširene djelatnosti njihove ustanove kako bi se roditelji upoznali s moguænostima korištenja prava djece s poteškoæama u razvoju na povremeni boravak i usluge vezane uz njih. Dnevni boravak djece "Dr. Antun Bogdan" zbrinjava u obliku poludnevnog boravka djecu s najtežim oblicima cerebralne paralize i viševrsnim teškoæama s podruèja Meðimurske županije. U tu svrhu u ustanovi se provode razni programi s ciljem kvalitetnijeg života osoba s viševrsnim teškoæama u razvoju i senzibilizacije društva na razlièitost. Slijedeæi potrebe i nove oblike skrbi, još prije nekoliko godina pokrenute su aktivnosti za dobivanje potrebnog rješenja od nadležnog ministarstva za pružanje skrbi izvan vlastite obitelji u okviru povremenog boravka osobama s tjelesnim ili mentalnim ošteæenjima (viševrsnim teškoæama), i to kroz usluge logoterapije, edukacijske ili socijalne rehabilitacije i psihološke podrške. Buduæi da zbog ogranièenih financijskih moguænosti iz državnog proraèuna za te djelatnosti nisu bila osigurana novèana sredstva, zahvaljujuæi Meðimurskoj županiji i drugim donatorima krenuo je program povremenog boravka. U Caritasovu ustanovu djecu na temelju zahtjeva roditelja upuæuje Centar za socijalnu skrb Èakovec. O zahtjevima, te shodno njima vrsti i uèestalosti provoðenja povremenog boravka u cjelini, mišljenje daje povjerenstvo u sastavu logoped, psiholog i rehabilitator. Usluge logoterapije u 2011. godini provodile su se za 10-ero djece predškolske dobi, a od travnja 2012. godine u program povremenog boravka ukljuèeno je 20-ero djece s podruèja Meðimurske županije i jedno dijete iz Varaždinske županije. Danas je u program ukljuèeno 27-ero djece, od kojih je 25-ero predškolske dobi starosti od 3 do 8 godina. U prosjeku se mjeseèno provede 260 usluga logopeda. Roditelji dovoze djecu prema rasporedu, a broj usluga je razlièit i možda nedostatan kod pojedine djece, s obzirom na velik broj ukljuèenih. Logoped nastoji koristiti razlièite metode rada da bi potaknuo komunikacijske sposobnosti djece. Najveæi dio malih polaznika ukljuèen je i u djeèje vrtiæe meðu svoje vršnjake, a mnogi od njih imaju pri tome i svoje osobne asistente putem javnih radova Zavoda za zapošljavanje. Želja je Caritasove ustanove cjelovito provoðenje programa povremenog boravka jer je djeci u toj dobi i s viševrsnim teškoæama u razvoju potreban multidisciplinarni pristup za njihov daljnji razvoj. Za to je svakako nužno potrebna podrška i suradnja mjerodavnih institucija i šire društvene zajednice kako bi se zajednièki pronašle moguænosti i naèini podrške i pomoæi djeci i njihovim roditeljima. 4 19. lipnja 2013. broj 25/2013 ika Zapoèeli Dani svetog Vida Rijeka, 12.6.2013. (IKA) - Iznošenjem i blagoslovom zastave svetog Vida pred rijeèkom katedralom 12. lipnja poèeli su Dani svetog Vida i trodnevna priprema za proslavu zaštitnika Rijeèke nadbiskupije i Dana grada Rijeke. Zastavu i okupljeni narod blagoslovio je o. Marko Stipetiæ, vicerektor bogoslovnog sjemeništa Ivan Pavao II. i predslavitelj misa trodnevnice. "Blagoslovom ove zastave danas je zapoèelo hodoèašæe koje æe trajati tri dana i završiti proslavom zaštitnika naše nadbiskupije i grada Rijeke. Ovih dana stoga molimo za sve ljude ovoga grada, da se otvore Gospodinu", rekao Stipetiæ uvodeæi u misno slavlje. Uz njega su suslavili rektor katedrale mons. Ivoslav Liniæ i Luka Luèiæ, a sveèani ton slavlju dao je katedralni zbor "Cantores Sancti Viti". U propovijedi je o. Marko vjernicima uputio poziv na svetost i nasljedovanje Isusovih rijeèi, posebno se osvrnuvši na èitanje Govora na gori. "Isus u tom govoru postavlja temelje za jedno bolje, èovjeènije društvo. To je društvo u kojemu ima mjesta za bolesne, stare, gladne, za one koji pate. Nasljedujuæi Isusove rijeèi moguæe je promijeniti svijet." Podsjetio je da Isus nalaže poštovanje Božjeg zakona objavljenog još u Deset Božjih zapovijedi, koje Isus dopunjuje zakonom ljubavi. "To je zakon koji moramo slijediti da dovedemo Boga èovjeku, ali i èovjeka èovjeku. Isus nas poziva da spasimo svoju dušu, ali i dušu svojega brata, sestre", zakljuèio je propovjednik, pozivajuæi vjernike na ljubav i solidarnost prema bližnjemu. Otvorena izložba u sklopu projekta Hrvatska glagoljaška baština Zagreb, 12.6.2013. (IKA) - Projekt Hrvatska glagoljaška baština kojega tijekom 2012. i 2013. nizom dogaðanja ostvaruju Nadbiskupijski pastoralni institut i Društvo prijatelja glagoljice dovršen je u srijedu 12. lipnja otvorenjem izložbe posveæene hrvatskoj glagoljskoj knjizi a naslovljene "Iskoni be Slovo i Slovo be u Boga i Bog be Slovo". Izložba je postavljena u atriju Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta, na Kaptolu, u Zagrebu i bit æe javnosti otvorena do 6. srpnja ove godine. Izložbu je otvorio vrstan poznavatelj glagoljske knjige akademik Josip Bratuliæ, a nazoènima su se uime organizatora obratili preè. Marijan Ožegoviæ te Biserka Draganiæ. Otvorenju su nazoèili i gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ i zagrebaèki gradonaèelnik Milan Bandiæ. Izložbu su postavili mladi istražitelji podruèja hrvatske glagoljske knjige, studenti povijesti umjetnosti na zagrebaèkom Filozofskom fakultetu Jelena Miæiæ i Ivan Ferenèak. U vitrinama su izložene vrijedne knjige, originali i pretisci glagoljiènih knjiga najveæim dijelom iz privatne zbirke obitelji Kezele. Marom supružnika Mladena i Božice Kezele te sina im Nikole zbirka predstavlja bogat i vrijedan fond i glagoljiènih knjiga te je èesto izlagana oku javnosti. U Gradskoj galeriji Jastrebarsko, u Gradskom muzeju u Gospiæu, u Korniæu na otoku Krku, u Gradskoj knjižnici u Varaždinu, na Hrvatskim studijima u Zagrebu, u Gradskoj loži u Zadru, u Zorin-domu u Karlovcu, u Delnicama, u Muzeju Mimara u Zagrebu… Knjige za izložbu posuðene su takoðer i iz knjižnice Glagoljaškoga središta Frankopan u Osnovnoj školi Frana Krste Frankopana u Zagrebu te iz zbirke glagoljskih knjiga Društva prijatelja glagoljice. Ovo vrijedno dogaðanje pod nazivom Iskoni be Slovo i Slovo be u Boga i Bog be Slovo predstavlja se upravo rijeèima koje stoje na poèetku Proslova Ivanova evanðelja, prvim rijeèi Božjim slavenskim jezikom, rijeèima Božjim ika razumljivima i hrvatskome puku koji se po njima prikljuèio kršæanskoj duhovnoj i kulturnoj zajednici. I danas, tisuæu godina poslije, govore nam jednakom snagom o Bogu i o njegovoj rijeèi, ali i o èovjeku, o nama samima koji jesmo po toj rijeèi. Rijeèi hrvatskoga jezika od davnine su zapisivane i glagoljicom. Glagoljicom zapisane dopirale su do mnogih pojedinaca, prošle kroz mnoge godine i saèuvale se do danas. Mljevene žrvnjem vremena mnoge su se utrnule, nestale, izgubile, no mnoge su našle put do nas i znaèe nam dragocjenu baštinu. Dio te baštine izložen je na ovoj izložbi. U toj je baštini pohranjen duh Stvoriteljev, ali i duh naših matera i oèeva. Osluškujuæi ga upoznajemo i razumijemo sebe, svoje mjesto u svijetu i svoju misiju. Osluškujuæi Slovo iz drevnih vremena gradimo i viziju dana pred sobom. Rijeè Božja glagoljicom pisana posebno je dragocjena hrvatskoj kulturi. U Dubrovniku predstavljena organizacija Susreta hrvatske katolièke mladeži u Sisku Dubrovnik, 13.6.2013. (IKA) - Povjerenik za pastoral mladih vlè. Branko Koretiæ i predstojnik Ureda za odnose s javnošæu Sisaèke biskupije Stjepan Vego, na poziv Organizacijskog odbora SHKM Dubrovnik 2014., boravili su 12. i 13. lipnja u Dubrovniku. Tamo su èlanovima Organizacijskog odbora, u srijedu 12. lipnja, održali predavanje na temu "SHKM u Sisku" kojemu je cilj bio upoznati Dubrovèane kako su tekle pripreme od SHKM u Zadru do onog u Sisku. Iznijeli su Odboru strukturu organizacije u Sisku, predstavili svaki pododbor i njegovu djelatnost, ali i posebno se osvrnuli na neke kljuène elemente organizacije. Tako se govorilo o animiranju obitelji, volontera, promociji Susreta na lokalnoj i nacionalnoj razini pomoæu novih medija i društvenih mreža, sustavu i naèinu prijava, predprogramu i njegovoj uspješnosti, nedjeljnom programu po župama, praktiènim pitanjima vezanim uz liturgijsko ruho i posuðe, naèinima suradnje s gradskim i županijskim vlastima, te turistièkim zajednicama. Izniman naglasak dan je na katehetski priruènik koji sadrži 23 kateheze i dvije duhovne obnove, a tiskan je u 4000 primjeraka i poslan na 2500 adresa u Hrvatskoj i svijetu. Kao posebnost SHKM u Sisku istaknut je iznimno velik broj volontera, sveukupno 2500, a od toga 1800 mladih ukljuèenih u direktnu organizaciju. Prvi put volonteri su dodijeljeni svakoj prijavljenoj skupini (svakom autobusu, skupinama koje su dolazile vlakom), te su ih doèekali na toèkama prilaza Gradu Sisku i cijelo su im vrijeme bili na raspolaganju (vodièi kroz Grad, kulturne znamenitosti, odlazak u župe na smještaj itd.) Na taj naèin grupa je mogla kvalitetnije iskoristiti vrijeme ne tražeæi interesne sadržaje. Za plodove sisaèkog Susreta izmeðu ostalog istaknuto je brisanje predrasuda o mladima, buðenje svijesti o zajedništvu i povezivanje razlièitih krajeva Biskupije, ukljuèivanje mladih i obitelji u župne zajednice, te brojna duhovna zvanja. Povjerenik vlè. Koretiæ prenio je predsjedniku Odbora mons. Petru Paliæu i èlanovima pozdrave sisaèkog biskupa Vlade Košiæa, te ujedno poklonio mons. Paliæu i povjereniku za pastoral mladih Dubrovaèke biskupije vlè. Marinu Luèiæu fotomonografiju SHKM u Sisku "U svjetlosti hodimo". Na kraju je mons. Paliæ zahvalio gostima i istaknuo kako æe ovo detaljno iznošenje iskustava i problematike organizacije biti od iznimne pomoæi Odboru i Dubrovaèkoj biskupiji. Domovinske vijesti Proslava blagdana sv. Ante u Odri Sisaèkoj Odra Sisaèka, 13.6.2013. (IKA) - Nakon duhovne priprave kroz trinaest utoraka, sveèanim misnim slavljima od kojih je središnje predvodio sisaèki biskup Vlado Košiæ, župa sv. Antuna Pustinjaka iz Odre Sisaèke proslavila je blagdan sv. Antuna Padovanskog, suzaštitnika župe. U koncelebraciji su bili preè. Mato Sukaliæ, dekan Sisaèko-pešæenièkoga dekanata, vlè. Ivica Maðer, sisaèki katedralni župnik, vlè. Mato Malekinušiæ, župnik u Martinskoj Vesi i domaæi župnik Mladen Vuk. Više od tisuæu župljana i vjernika širega sisaèkog podruèja slušalo je propovijed biskupa Košiæa o životu sv. Antuna koji se posebno štuje na tom podruèju, objašnjavajuæi kako je potrebno slijediti vjeru ovog sveca koji se u potpunosti predavao Bogu. Na kraju misnog slavlja nastavila se tradicija odavanja priznanja za dugogodišnji predani rad u župi koje je ovog puta dobila Ana Hrkovac. Ovakva priznanja pred župnom zajednicom nisu samo poticaj drugima za predaniji župni život, veæ i nagrada onima koji samozatajno svojim radom i molitvama pridonose rastu i razvitku župe i župnog života. Blagoslovom i ophodom oko kipa sv. Antuna u župnoj crkvi završilo je misno slavlje koje je glazbom animirao župni zbor pod ravnanjem Maje Golub i orguljašice Ivanèice Klariæ. Nakon mnoštva kolaèa koje su priredile župljanke kao okrepu svima koji su te veèeri hodoèastili sv. Antunu, uslijedio je kulturno-umjetnièki dio programa gdje su prvo nastupili èlanovi KUD-a Hrvatsko srce Odra – Žabno, a nakon njih su nastupili poznati hrvatski mariachi bend Los Caballeros koji su održali koncert do kasno u noæ na radost svih okupljenih. Zahvaljujuæi svima koji su pomogli u pripremi za proslavu blagdana i za održavanje koncerta Los Caballerosa, župnik Vuk istaknuo je kako se vidjelo da glazba osim što je univerzalni jezik koji razumiju svi ljudi na svijetu, služi zbližavanju osoba bez obzira na dob, porijeklo ili glazbenu naobrazbu. Nakon koncerta glazbeni gosti strpljivo su pozirali sa svima koji su htjeli imati posebnu fotografiju, objašnjavali sve o svojim instrumentima, odjeæi koju nose, dopuštali da se proba nositi i njihov šešir, a s posebnom ljubavlju govorili o glazbi koju izvode, što je izraz poštovanja prema publici koje su svi i osjetili te veèeri. U Postirima na Braèu proslavljeno Antunovo Postira, 13.6.2013. (IKA) – Župa Postira na Braèu proslavila je u èetvrtak 13. lipnja Antunovo kod sveèeve crkvice na obali, gdje je u nazoènosti brojnih vjernika misu slavio povjerenik za mlade u Hvarskoj biskupiji Ante Matuliæ u zajedništvu s mjesnim župnikom mons. Antom Jelinèiæem. Na poèetku liturgijske proslave predvoditelj slavlja istaknuo je kako se svetac osobito slavi kao zaštitnik putnika, ribara i mornara, te osoba koje dožive brodolom. Sliku sveca zaštitnika brodolomaca vlè. Matuliæ usporedio je sa životnim olujama svakoga èovjeka, pozvavši vjernike da se utjeèu sv. Antunu u razlièitim olujama i nedaæama života. U homiliji osvrnuo se na sveèevu crkvicu podignutu na obali u samomu središtu mjesta, ustvrdivši da se "ona nalazi na prostoru ljudskih susretanja, te spaja prolaznike koji se susreæu u blizini mora, željni odmora i osvježenja". Pozvao je vjernike da poput sveca na životnomu putu tragaju za Isusom, te ga slijede poput sv. Antuna, pastira i crkvenoga nauèitelja. Nakon mise na kojoj su brojni vjernici pristupili prièesti uslijedilo je meðusobno èestitanje i druženje u prostoru uokolo crkvice koja je nekoæ bila u vlasništvu obitelji de Vitturi iz Kaštela, zatim obitelji Mate Škariæa, a tek u novije vrijeme pripada postirskoj župi. 19. lipnja 2013. broj 25/2013 5 Domovinske vijesti Blagdan sv. Ante Padovanskoga u Suæurju i Gdinju Suæuraj, Gdinj, 13.6.2013. (IKA) - U Suæurju i Gdinju, dvije od tri župe koje na otoku Hvaru pastoriziraju bosanski franjevci, posebno se sveèano slavi blagdan sv. Ante Padovanskoga. U èetvrtak 13. lipnja u Suæuraj su sa svojim župnikom i gvardijanom fra Brankom Brnasom i fra Marijom Jurišiæem stigli vjernici iz Zaostroga. Suæuranin Bartul Vuljan zavjetovao se da æe ih svojim turistièkim brodom Hvar taksi svake godine besplatno dovoziti sv. Anti u Suæurju. Po starom obièaju na ulazu u crkvu Sv. Ante proèitan je Sveèev "Život", životopis, a potom je euharistijsko slavlje predvodio fra Marijo Jurišiæ. Koncelebrirali su župnik fra Stipo Marèinkoviæ i hvarski dekan i župnik Vrboske i Vrisnika don Emil Pavišiæ. U misnom slavlju sudjelovali su brojni Suæurani i njihovi gosti. Liturgijsko pjevanje predvodila je domaæa skupina žena. Propovjednik Jurišiæ istaknuo je, uz ostalo, kako nijedan èovjek na svijetu nije toliko slavljen niti je toliko osvojio dušu svijeta kao sv. Ante Padovanski, èudotvorac, intelektualac i propovjednik, nauèitelj Crkve, svetac, otac, tješitelj i ljubitelj sirotinje, ubogih i mladih, dobroèinitelj i utoèište od svijeta prezrenih i odbaèenih, simpatizer vjernika i branitelj radnièke klase i potlaèenih, prijatelj nesretnih. Svatko je njegov, a on je svaèiji. On svakome pruža ruku i svakome daje utjehu, briga se za svakoga. Bio je slièan svom uèitelju Isusu. Sv. Ante nije najveæi, ali je najdraži i najpopularniji svetac. Štuju ga svi ljudi, ljudi raznih vjera i narodnosti, ne smo katolici. On je Svetac, svetac èitavoga svijeta. Potreban je svijetu koga više boli duša nego tijelo. Narod mu nije hrlio zato što je bio visoki intelektualac i govornik veæ zato što je bio svet, dobar i pun ljubavi. Bio je lijep unutra, duša mu je bila lijepa, a to se na svakome vidi vani, na licu. Vjernici se ne mole Isusu, Gospi i svecima zato što su bili pametni nego zato što su bili sveti i dobri. Nažalost, takvih je danas sve manje. "O, Ante, Ante, dobri naš Ante, sve manje ljudi znam što nalik su na te", rekao je fra Marijo, parafrazirajuæi poznatu pjesmu. Nakon euharistijskog slavlja kroz oba dijela Suæurja, kroz Gornju i Donju Bandu, prošla je tradicionalna procesija u tijeku koje se pjevala pjesma sv. Anti u devet dijelova "Ako išteš ti æudesa", a redovito se u dijelovima pjeva u vrijeme predblagdanske devetnice. Sveèev kip nosili su njegovi mladi imenjaci Ante Franièeviæ, Ante Mucalo, Toni Petrièeviæ i Ante Vuljan. Pomagao im je Ivica Marinoviæ, mladi otac dvoje djece, a jednomu je ime Ante. Djeca su kip i put ophoda posipala cvijeæem. Nakon procesije fra Marijo blagoslovio je cvijeæe i nazoènu djecu. Suæurani su se za blagdan sv. Ante pripremali obavljajuæi pobožnost trinaest utoraka i devetnicu na èast sv. Ante. Za sve goste pripremili su kolaèe i sokove. Poslije èitanja " Života " sv. Ante, euharistijsko slavlje u župi Gdinj predvodio je tamošnji župnik fra Augustin Tomas koji boravi u Suæurju. Poslije procesije i blagoslova djece i cvijeæa pridružio se slavlju u suæurajskom samostanu. Turci su osvojili Primorje (Živogošæe i Zaostrog) godine 1492. Bježeæi pred turskim zulumom, nasiljem i terorom, u Suæuraj su godine 1646. sa svojim narodom izbjegli franjevci iz Zaostroga, a sljedeæe godine franjevci i narod iz Živogošæa. Zaostrožani su godine 1663. sagradili crkvu i samostan Sv. Ante, a Živogošæani samostan i crkvu Sv. Križa. Suæuran su imali crkvu i samostan sv. Jurja. Tako su u drugoj polovici 17. stoljeæa u malom mjestu Suæuraj bile tri župe, tri župne crkve i tri samostana. Crkva i samostan sv. Križa potpuno su uništeni krajem II. svjetskog rata. Prema uputama iz Beèa iz godine 1878. i prema nalogu Kotarskoga poglavarstva iz Hvara godine 1896. srušena je župna crkva 6 19. lipnja 2013. broj 25/2013 ika Sv. Jurja iz 13. stoljeæa i godine 1897. sagraðena današnja župna crkva. Razrušeni samostan, èiji prvotni temelji su iz devetog stoljeæa, godine 1993. obnovili su bosanski franjevci. Blagdan sv. Ante Padovanskoga nekada se u Suæurju naveliko slavio kao glavni mjesni blagdan i sajmeni dan, a i danas se sveèanije slavi nego blagdan župnog zaštitnika sv. Jurja. Proslava sv. Antuna Padovanskog u Zadru Zadar, 13.6.2013. (IKA) - "Sv. Ante je suvremeni svetac po svojoj poruci i opredjeljenju za Boga, po oštroumnom uoèavanju promašaja svojih suvremenika, po jasnoæi moralnih i kršæanskih naèela koje je izlagao u propovijedima", poruèio je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ u propovijedi misnog slavlja koje je predvodio na blagdan sv. Antuna Padovanskog u èetvrtak 13. lipnja u župi sv. Ante Padovanskog na Smiljevcu u Zadru. "U vjernièkom hodu mogu nam pomoæi sveti Božji odabranici. Njihova uloga je višestruka. Premda su živjeli davno, uvijek su izazovni", rekao je nadbiskup, aktualizirajuæi Božju rijeè koja je osobito bila draga sv. Anti. To je Pavlova poslanica Rimljanima koju zovu i katedrom vjere i prvim teološkim sustavom. U njoj Pavao spominje bezbožnost i nepravdu Rimljana èije je srce nerazumno potamnjelo. Sa životom se poigravaju i manipuliraju, prave se uèenima i znastvenima, a poludjeli su, kaže Pavao. Nazivaju svoju izopaèenost ljudskim pravima i dosegom slobode. "Njihove žene pretvoriše naravno opæenje u ono što je protiv naravi (Rim 1, 26); tako i muškarci, ostavljajuæi žene s muškarcima èine besramne stvari (Rim 1, 27). Kao da je ovo Pavao pisao juèer, a ne prije 1950 godina. Nije u njegovo doba bilo gender ideologije koja dokida prirodni muški i ženski spol a stvara pojam roda, istospolnog, dvospolnog ili transseksualnog. Pavao je u ponašanju suvremenika uoèio nemoralnost i neprirodnost koja ruši naravni moralni zakon", rekao je nadbiskup Puljiæ, istaknuvši da se, kad prihvate izopaèenost ljudske naravi, ljudi ponašaju po nevaljanom umu i èine što ne dolikuje. "Sv. Ante je revno navješæivao Božju istinu, pozivao na obraæenje, korio i upuæivao protiv zala i zabluda svog vremena. Osobito je bio oštar protiv loših obièaja i krivovjernog nauka, što mu je pribavilo naziv malj heretika. Nije zatvarao oèi pred niskim vjersko-moralnim životom: oholosti, škrtosti, bludnosti, lihvarstva. Stoga je i danas nadahnuæe propovjednicima i vjernicima, pomoænik u vrtlogu poroka i problema kojima su izloženi ljudi koji vjeruju", rekao je zadarski nadbiskup, dodavši da su Antunove propovijedi o porocima aktualne i danas. "Sv. Ante nas poziva da mu se pridružimo u borbi za opæe dobro èovjeka i društva. Može li raèunati s nama? Jesmo li kao kršæani premalo apostoli i proroci u svijetu brojnih izopaèenosti i krivog nauèavanja? Imamo li snage u svom okruženju govoriti o Isusu kao ugaonom kamenu i središtu svega? Znamo li u ovom vremenu nejasnoæe i pomutnje biti svjedoci, pa neustrašivo poput sv. Antuna upuæivati ljude na Isusa, jedinog otkupitelja èovjeka? Osjeæaju li potrebu i odgovornost roditelji svojoj djeci pokazati prostore duha, ili pod utjecajem marksizma i modernizma smatraju da je molitva privatna stvar? Sveti Ante i drugi Božji ugodnici nisu tako mislili. Sve su èinili da ljudima pomognu otkrivati blago vjere i morala kao bitne èinjenice osobnog i društvenog života", poruèio je mons. Puljiæ, istaknuvši da smo pozvani objaviti ljudima da je Krist jedini kadar preobraziti ljudsko srce i uèiniti ga dostojnim poziva na koji je pozvao. "Pozvani smo odupirati se suvremenim porocima ika i herezama u svijetu i pomagati ljudima u traženju istine, osobito glede osjeæaja gubljenja dostojanstva i smisla. Usprkos brojnih deklaracija o ljudskom dostojanstvu i pravima, èovjek je èesto broj. Degradiran je i ostao je bez èvrste uporišne toèke. Izgubio je strahopoštovanje pred životom i Božjim zakonima koje je Gospodin upisao u njegovo srce i savjest" upozorio je nadbiskup Puljiæ, zakljuèivši kako štujuæi svece ispovijedamo da je Evanðelje jedina prava i cjelovita mudrost života. Narod koji se moli svecima kršæanski je narod koji se trudi otkloniti zavoðenja ljudi, manipulaciju, ateizaciju, relativizam, indiferentizam, genderizam i druga zastranjenja. Split: Proslava blagdana sv. Ante Split, 13.6.2013. (IKA) - Blagdan sv. Antuna Padovanskog proslavljen je u Splitu, misom u èetvrtak 13. lipnja u crkvi Sv. Frane na Obali. Slavlje je predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. Nadbiskup je u propovijedi rekao: "Znanje nije dovoljno, ono samo daje informaciju, a biblijski sveti pisci su znali da postoji nešto više - mudrost. Mudrost nije nešto naše, što je od nas, i èime možemo upravljati. Za mudrost se treba moliti, i to nas stavlja u suodnos s nekim, s Bogom izvorom mudrosti. Dar mudrosti je dar Božji. Ako tako promatramo, onda ljubav prema mudrosti postaje mudrost ljubavi. A s njom nam dolazi i sve drugo". Istaknuo je i da je sv. Ante cijeli život tražio tu životnu mudrost te kako, unatoè svom civilizacijskom napretku svijetom i dalje haraju kojekakve krize. "Jednostavno ne ide. ljudima treba mudrost, smisao i ljudskost. Kod sv. Ante osjeæamo tu prisutnost mudrosti, smisla i ljudskosti. To je ono što želimo za sebe i za naše bližnje, zato nam je sv. Ante toliko omiljen svetac." Antunovo i 30. obljetnica župe kod franjevaca u Koprivnici Koprivnica, 13.6.2013. (IKA) – Sveèanom poldanicom koju je predvodio gvardijan sa zagrebaèkog Kaptola fra Zdravko Laziæ sa župnikom fra Marijanom Opitzom i više sveæenika, župa sv. Antuna Padovanskoga u Koprivnici proslavila je 13. lipnja Antunovo, svoju samostansku i župnu svetkovinu, ujedno i 30. obljetnicu svoga ustanovljenja. Slavljeno je pet misa, od kojih je samo rana jutarnja bila u crkvi, ostale su se s mnoštvom vjernika slavile u samostanskom dvorištu. O broju vjernika na središnjoj proštenjarskoj poldanici svjedoèi broj podijeljenih prièesti – 1500, kazao je župnik fra Marijan. Pjesmom je misna slavlja animirao mješoviti župni zbor, a u homiliji poldanice fra Zdravko je izmeðu ostaloga kazao da je padovanskog Sveca Bog izabrao da kao èovjek duboke vjere, mudrosti i uèenosti te vrsni propovjednik, bude posrednik koji æe privoditi zalutale k Bogu, te da je pojavak sv. Antuna u svijetu znak Božjeg milosrða. Svaka misa poèela je ulaznim ophodom, glavna procesija sa Sveèevim kipom je bila uz poldanu proštenjarsku misu, a popodnevna, koju je predslavio vlè. Kruno Paèalat, župnik mlade koprivnièke župe bl. Alojzija Stepinca, bila je s blagoslovom djece i ljiljana te procesijom, a propovijed je bila posveæena obitelji. Za dvostruku se proslavu vjernièka zajednica pripravila èetverodnevnom duhovnom obnovom. Pod geslom "Ne boj se, malo stado" vodio ju je fra Zdravko Laziæ, a tijekom èetiri dana održani su susreti - župnih zajednica, braènih drugova te starih i bolesnih župljana. Na uoènicu Antunova bilo je euharistijsko klanjanje nakon veèernje mise, koje je glazbeno animirala Danijela Sisgoreo Moroseo. Domovinske vijesti Kardinal Puljiæ u Sesvetskim Selima Sesvetska Sela, 13.6.2013. (IKA) – Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ predvodio je 13. lipnja, na blagdan sv. Antuna Padovanskoga, sveèano veèernje euharistijsko slavlje u istoimenoj župi u Sesvetskim Selima. Koncelebrirali su domaæi župnik Vladimir Hren i devetnaest sveæenika. Uvodeæi u misno slavlje, kardinal je rekao kako je sv. Antun svoj život posvetio Bogu, a u isto je vrijeme bio i na dobro vjernika onoga vremena, koje je bilo bremenito za Crkvu. I danas je uzor svima nama, kazao je te u homiliji istaknuo da ono što privlaèi kod padovanskog Sveca, zvanoga Èudotvorcem, to je vjera koju je upio u svom djetinjstvu i mladosti i koju je produbljivao u svom redovnièkom životu. Pozvao je vjernike da se utjeèu sv. Antunu jer je bio èovjek vjere, èovjek koji je èvrsto svjedoèio vjeru i propovijedao vjeru te bio pun mudrosti, zbog koje se nije uzoholio. Posvijestio je znaèenje vjere koja daje puni smisao našem životu na zemlji. Kardinal Puljiæ ohrabrio je vjernike da ne budu malodušni jer vjera u Gospodina je ona koja kršæaninu daje snagu i nadu. Napose je istaknuo potrebu žrtve u našem životu te u kontekstu odgoja istaknuo nužnost odgoja mladih za žrtvu, za sebedarje, a ne za egoizam te pozvao vjernike da im sv. Antun bude putokaz u životu. Kao duhovna priprava u župi je bila trodnevnica, predvodili su je mons. Tomislav Èubeliæ, dr. fra Darko Tepert i fra Žarko Relota. Pula: Proslava sv. Antuna Padovanskoga Pula, 13.6.2013. (IKA) - Pulski samostan i župa sv. Antuna Padovanskog na proslavu zaštitnika pripravili su se pobožnošæu trinaest utoraka sv. Antunu i trodnevnom duhovnom obnovom koju je predvodio gostujuæi propovjednik fra Ivo Paviæ. Na sam blagdan mise su bile u 7, 8, 9 i 10:30 sati, u 17 sati misu s blagoslovom djece i cvijeæa predvodio je fra Božidar Šustiæ, a sveèanu veèernju misu predvodio je poreèko-pulski biskup Dražen Kutleša u koncelebraciji generalnog vikara mons. Vilima Grpca, gvardijana o. Mate Trinajstiæa, župnika o. Tomislava Hrstiæa te drugih sveæenika iz dekanata. O blagdanu sv. Antuna pokušajmo shvatiti što on svojim životom i djelovanjem može poruèiti èovjeku današnjeg vremena, pozvao je biskup u homiliji. Lik sv. Antuna svakako nam govori da vjernik mora biti radostan jer time odaje da doista živi odlike svoje vjere. Sv. Antun želi podsjetiti èovjeka da je hodoèasnik na ovoj zemlji, ali da to njegovo hodoèašæe ima vrlo konkretan cilj – što vjernije nasljedovati Isusa Krista. Druga velika poruka Sv. Antuna èovjeku današnjice je "ljubite jedni druge". Naime, temeljni problem današnjeg društva i svih kriza koje ono prolazi je upravo egoizam, slijedom kojeg neminovno najslabiji uvijek stradavaju. Sveti Antun može ljude pouèiti u izgradnji pravilnog odnosa prema Isusu Kristu, kojega treba doživljavati kao prijatelja, kojeg se ne treba plašiti nego se iz ljubavi njemu prilagoðavati. Biskup je nadalje istaknuo nekoliko temeljnih karakteristika molitve, koja treba biti prije svega izreèena s vjerom u ostvarenje onoga za što molimo, treba naravno biti uime Isusa Krista, što znaèi moliti samo za nešto dobro, slijedom svijesti da Bog zna što je za nas najbolje uvijek treba moliti "neka bude volja Tvoja" i naposljetku naglasio je suštinsku važnost molitve za druge. Kakvog bi vjernika danas sv. Antun želio, zapitao se biskup - radosnog èovjeka koji vjeruje u Ljubav, i koji nikada, unatoè problemima, ne gubi nadu u život vjeèni. Molimo, dakle, sv. Antuna da budemo radosni i sretni jer tužni i razoèarani nikome neæemo pomoæi, zakljuèio je biskup. 19. lipnja 2013. broj 25/2013 7 Domovinske vijesti Kardinal Bozaniæ pozvao obitelji da se utjeèu sv. Antunu Središnje misno slavlje u svetištu sv. Antuna Padovanskoga na zagrebaèkom Svetom Duhu Zagreb, 13.6.2013. (IKA) – Središnje misno slavlje u svetištu sv. Antuna Padovanskoga na zagrebaèkom Svetom Duhu po osmi put otkad je na èelu zagrebaèke Crkve predvodio je 13. lipnja zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. U pozdravnoj rijeèi provincijalni ministar Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Ljudevit Maraèiæ zahvalio je kardinalu na blizini toj redovnièkoj i župnoj zajednici. U koncelebraciji su bili župnici Gornjogradskoga dekanata predvoðeni dekanom mons. Zvonimirom Sekeljom, franjevci konventualci iz svetoduškog samostana, kao i po tradiciji i èlanovi Slovenske provincije sv. Josipa franjevaca konventualaca. Uvodeæi u misno slavlje, kardinal Bozaniæ posebno je pozdravio djecu, osobito onu najmanju u naruèju roditelja koje je pozvao da svom djetetu u znak euharistijskog zajedništva na èelo stave znak križa. Podsjeæajuæi na život sv. Antuna u homiliji kardinal je istaknuo kako je on u prvom redu bio jednostavan i ponizan, inteligentan, osjetljiv za pitanja svoga vremena, sposoban slušati Božju rijeè i u njoj nalaziti svjetlo za svoj život i za život povjerenog mu puka. Zacijelo bio je èovjek izvanredne karizme, sve svoje sposobnosti dao je u službu Bogu, i prepustio ih Božjem planu u svojem životu. Stoga je bio i raspoloživ za promjene, nije bio strogo vezan uz prošlost, svoj komoditet i prosperitet, nije se vezao uz svoje male sigurnosti. Taj Božji prijatelj zavolio je mudrost koja ga je oslobodila za Boga, jer gdje je Božja mudrost, Božji duh ondje je sloboda, istaknuo je kardinal. U tom duhu podsjetio je kako i mi uoèavamo koliko je i kako je i u našem vremenu itekako potrebna Božja mudrost da nas oslobodi. Ona je potrebna i zareðenim službenicima da ih oslobodi od napasti sigurnosti, bilo institucionalne, bilo duhovne; osloboðenje je potrebno i tolikim redovnièkim zajednicama da bi se lišile straha pred neizvjesnošæu, otkrile svoje nezamjenjivo poslanje u današnjem svijetu. Božja mudrost potrebna je tolikim mladima koji zbog pogrešne obzirnosti prema bližnjima, a ponekad i neslobode prema roditeljima, prijateljima i okolini, nemaju hrabrosti odgovoriti na poticaj Duha Božjega koji ih u dubini srca poziva da se ne zadovolje obiènim, prosjeènim i površnim životom, nego da slijede onoga koji je svojom ljepotom i ljubavlju zaveo i oduševio i samog sv. Antuna, rekao je kardinal, te posebno mlade podsjetio na rijeèi koje je prije deset godina izrekao bl. papa Ivan Pavao II. "da se èovjekova vrijednost sastoji u onome što on jest, a ne u onome što on radi, ili pak što on posjeduje; da mali niski ciljevi ne mogu nikada utažiti žeð za sreæom i puninom". I današnje obitelji èeznu za osloboðenjem - potrebno im je osloboðenje od mentaliteta po kojemu se ništa ne smije riskirati. Biti slobodan znaèi uvijek birati dobro. Opredjeljivati se uvijek za dobro zahtjevno je, ali nemojmo se umoriti u nastojanju da živimo protiv struje nametnutog nam javnog mnijenja. Trebamo iz dana u dan izrasti u èvrste, stabilne ljude koji imaju kièmu, poruèio je kardinal Bozaniæ. Istaknuo je i važnost molitve, za sve kršæane neophodne kao disanje. Podsjetivši na rijeèi kojima je obitelji prije dvije godine u Zagrebu ohrabrio papa Benedikt XVI., kardinal Bozaniæ pozvao je oèeve i majke da se ne boje svojoj djeci pokazati da postoji netko veæi i moæniji od njih, da postoje kušnje, nesigurnosti, potrebe koje roditelji ne mogu kontrolirati, osigurati ili potpuno ispuniti. Pozivajuæi posebno na molitvu za vjernost braènih drugova, o kojoj preèesto ovisi stabilnost naših obitelji, kardinal je poruèio da je Krist jedini jamac ljubavi i vjernosti u bilo kojem pozivu, 8 19. lipnja 2013. broj 25/2013 ika a posebno u braku kao zajednici jednoga muškarca i jedne žene koji su jednaki u dostojanstvu, a s druge strane ipak razlièiti u oèitovanju istoga dostojanstva. Roditeljima je posvijestio kako ih mnogi mogu zamijeniti u raznim zadaæama, u hranjenju, odijevanju, školovanju djece, ali nitko nikada od ljudi neæe moæi dovoljno nadomjestiti njihovu osobnost i razlièitost koja je nužna za skladan moralno afektivni i intelektualni razvoj njihove djece. Misno slavlje pjevanjem je uvelièao župni zbor "Tomislav Talan" koji je sa solisticama Ninom Kobler, mezosopran, i Jelenom Kordiæ, alt, pod ravnanjem mo Katarine RonèeviæCsucs i orguljsku pratnju mo Milana Hibšera izveo njegovu misu u èast sv. Franje (povodom 800. obljetnice Franjevaèkog reda). Zajednica povratnika Hrvatske u posjetu ðakovaèkoosjeèkim nadbiskupima Ðakovo, 14.6.2013. (IKA/TU) – Ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ i imenovani nadbiskup Ðuro Hraniæ primili su u petak 14. lipnja u posjet Josipa Kompanoviæa, predsjednika Zajednice povratnika Hrvatske te potpredsjednika i tajnika Zajednice Tomu Povresla i Branka Peka. Predstavnici Zajednice upoznali su nadbiskupe s onime što se dogaða na podruèjima posebne državne skrbi. "Unazad godinu i pol dana imamo dojam da je aktualna Vlada Republike Hrvatske praktièno zaustavila sve postupke za oživljavanje gospodarstva i razvoj na podruèjima posebne državne skrbi i da se razbija cijeli sustav mjera za ta podruèja. Po hitnom postupku izmijenjena su èetiri krucijalna zakona koja reguliraju upravo prava povratnika na tim prostorima i to je dovelo do toga da povratnici danas ne znaju kome se uopæe obratiti za ostvarivanje svojih prava i tko to rješava. Sve što je bilo koncentrirano u jednom jedinom ministarstvu, Ministarstvu regionalnog razvoja, nestalo je - taj sustav više ne postoji. Bojimo se da se potpuno ukidaju podruèja posebne državne skrbi, èak se izbjegava onaj drugi termin koji èešæe koristimo – ratom stradala podruèja. Buduæi da se u mraku donose propisi koji drastièno ukidaju prava povratnicima, da se to radi u tišini, izvan dohvata medija, a s druge strane i sami mediji blokiraju Zajednicu povratnika Hrvatske kada pokušavamo upozoravati na te probleme, htjeli smo nadbiskupe upoznati s onime što se sada dogaða i vidjeti što zajednièki možemo uèiniti da se ovakva nepravda prema najveæim stradalnicima Domovinskoga rata zaustavi", kaže predsjednik Zajednice Josip Kompanoviæ. Kao èinjenicu koja potkrepljuje reèeno navodi da je u podruèjima posebne državne skrbi nezaposlenost tri puta veæa od prosjeka Hrvatske, a od vala mladih i obrazovanih ljudi koji su napustili Hrvatsku, najveæi ih je broj iz tih podruèja. "Ponovno bježe, ovog puta ne zbog rata, veæ što ovdje ne vide svoju perspektivu. Država ima i te kako puno obaveza prema tim podruèjima. Na primjer, Borovo u Vukovaru, koje sada ne postoji, nekada je zapošljavalo preko 20 tisuæa ljudi. Ili æe se obnoviti, ili æe netko dovesti strane investitore i otvoriti druge pogone neke druge proizvodnje jer mi mlade moramo zaposliti i zadržati ih tamo. Ako to ne uèinimo, sva naša mladež æe otiæi", kazuje Kompanoviæ, istièuæi zadovoljstvo razgovorom i dogovorenim nastavkom suradnje s Ðakovaèko-osjeèkom nadbiskupijom i pokušajem zajednièkom iznalaženja rješenja za dobrobit podruèja od posebne državne skrbi. ika Hrvatskom saboru predano gotovo 750 tisuæa potpisa za referendum o ustavnoj definiciji braka Zagreb, 14.6.2013. (IKA) - Više stotina volontera graðanske inicijative "Uime obitelji" 14. lipnja nosilo je zagrebaèkim ulicama 52 kutije s ukupno 749.316 potpisa graðana koji traže da se na referendumu odluèuje o ustavnoj definiciji braka kao životne zajednice žene i muškarca. Povorka je u ranim popodnevnim satima krenula iz parka Zrinjevac, predvoðena s dvadesetak županijskih koordinatora koji su nosili knjige s potpisima do Trga sv. Marka, gdje su u Hrvatskom saboru zaprimljeni. "Ujedinjeni smo oko jednog cilja: osigurati da u Republici Hrvatskoj graðani na najdemokratskiji naèin imaju priliku izreæi kako žele urediti društvo. To je pitanje koje je svima nama jako važno – to je pitanje braka, obitelji i posvajanja djece", rekla je Željka Markiæ u zahvali volonterima i svima koji su pridonijeli da inicijativa "Uime obitelji" ima sretan završetak prvog koraka. Uz domoljubne pjesme, vijorenje barjaka, usklike radosti i veselu atmosferu, koju su svojim narodnim nošnjama ukrasili volonteri iz Slavonije, gotovo tisuæu graðana popelo se sa zagrebaèkog Trga bana Josipa Jelaèiæa do zgrade Hrvatskog sabora, a sve je proteklo u mirnom ozraèju uz budno oko policajaca i zaštitara, hrvatskih branitelja, dragovoljaca Domovinskoga rata te umirovljenih pripadnika Specijalne policije. Nakon što su na Trgu sv. Marka simbolièno pustili golubicu, nekolicina èlanova inicijative je u saborskoj dvorani ostavila kutije s potpisima, a èlanove Organizacijskog odbora u svom je uredu primio predsjednik Sabora Josip Leko. Predan je zahtjev za raspisivanje referenduma, a prema zakonodavnoj proceduri sada slijedi provjera valjanosti i broja potpisa. "Sabor ne daje ocjene niti vrijednosne sudove. Mi sada radimo u skladu s Poslovnikom, standardima i praksom Hrvatskog sabora. Svi graðani koji poštuju Hrvatsku, institucije i demokratske standarde dobrodošli su u Sabor. Vi ste u skladu s demokratskim standardima to napravili, a mi æemo paziti da se poslovnièke odredbe provedu", poruèio je Leko. Sv. Nikola zaštitnik Pomorskog fakulteta u Rijeci Rijeka, 14.6.2013. (IKA) - Pomorski fakultet u Rijeci proglasio je 14. lipnja sv. Nikolu biskupa zaštitnikom fakulteta. Ploèu koja to potvrðuje na ulazu u fakultet blagoslovio je nadbiskup Ivan Devèiæ, a dekan fakulteta Serðo Kos tom je sveèanom prigodom objasnio i razloge za ostvarenje te inicijative. "U trenucima kada more pokazuje svu svoju snagu i moæ, èovjek se utjeèe neèemu veæem. I sam sam svjedoèio da je ljudima na moru u teškim trenucima najèešæe blizu slièica sv. Nikole i njemu kao zagovorniku kod Boga upuæuju svoje molitve. Stoga smo željeli tradicionalnog zaštitnika pomoraca proglasiti i zaštitnikom ovog Pomorskog fakulteta." Na sveèanosti proglašenja te otkrivanja i blagoslova ploèe koja to potvrðuje, sudjelovali su i zamjenica župana Marina Medariæ, prorektor Rijeèkog sveuèilišta Damir Zec i brojni djelatnici fakulteta. Dekan je podsjetio na iznimnu povijest Pomorskog fakulteta, najstarijeg i najveæeg visokog pomorskog uèilišta u Republici Hrvatskoj i jugoistoènoj Europi, koje svoje korijene vuèe iz godine 1866. kada je s radom zapoèela Carsko-kraljevska vojno pomorska akademija. Jedan od suradnika te akademije bio je i poznati filozof i fizièar Ernst Bloch. "Diplomanti fakulteta ovog trenutka upravljaju najveæim plovnim jedinicama na svijetu. I u prošlosti su to bili admirali i ugledni kapetani. Na nama je da i u buduænosti nastavimo tu veliku povijest i tradiciju." Nadbiskup Devèiæ prije blagoslova potvrdio je kako je rado podržao tu inicijativu istaknuvši kako je i štovanje sv. Nikole Domovinske vijesti kao zaštitnika pomoraca takoðer važan dio pomorske tradicije. "U vremenu smo kada su se mnoge tradicije izgubile, ali vidimo da s druge strane postoji tendencija njihova oživljavanja. Oèito je da te tradicije ipak imaju svoju vrijednost i za èovjeka 21. stoljeæa." Ispred Primorsko-goranske županije Marina Medariæ istaknula je kako vjeruje da su danas pitomci ovog fakulteta koji plove na svim morima svijeta zadovoljni što je njihov zaštitnik proglašen i zaštitnikom fakulteta. Ploèa kojom se potvrðuje da sv. Nikola izabran za zaštitnika djelo je umjetnice Vesne Rožman, a postavljena je na ulazu u fakultet pored veæ ranije postavljenog kipa sv. Nikole. Susret isusovaèkih novaka iz Srednje i Istoène Europe Nadbiskup Marin Barišiæ novacima približio povijest katedrale i Splita Split, 14.6.2013. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ slavio je 14. lipnja u splitskoj katedrali Sv. Dujma misu s isusovaèkim novacima iz Srednje i Istoène Europe i njihovim odgojiteljima. Njih trideset i osam iz Poljske, Maðarske, Slovaèke, Èeške i Hrvatske u Splitu borave od 11. do 17. lipnja. "Naša povijest puna je nedosljednosti i konflikta. Evo, naš najveæi zaštitnik sv. Dujam, nalazi se na mjestu palaèe našega najveæeg progonitelja kršæana, cara Dioklecijana", istaknuo je nadbiskup te dodao: "Stoga je katedrala u kojoj se nalazimo simbol za razumijevanje prošlosti ali i putokaz za buduænost." Nadbiskup Barišiæ novacima je približio povijest katedrale i Splita. "Za ovaj grad važan je prvi biskup Salone, sv. Dujam. U to vrijeme progon kršæana na ovim prostorima bio je u zamahu. Tadašnji rimski car Dioklecijan dao je muèiti i pogubiti Dujma 304. godine, u gradskom amfiteatru. Sreæom, Milanskim ediktom 313. godine Crkva je dobila slobodu ispovijedanja vjere, èime su završili progoni. Kršæani su tada poèeli javno štovati sv. Dujma kao svog sveca i muèenika", kazao je nadbiskup te nastavio: "Papa Ivan IV. poslao je u Dalmaciju opata Martina, da otkupi kršæane koji su postali roblje i pronaðe relikvije solinskih i istarskih muèenika. On je dio kostiju sv. Dujma prenio u Rim, u kapelicu Sv. Venancija unutar lateranske bazilike. U njoj je glasoviti mozaik, na kojem je i sv. Dujam". Nadbiskup je rekao i kako je katedrala Sv. Duje izgraðena u IV. stoljeæu te da je najstarija katedrala kao graðevina na svijetu. Mnogi turisti dolaze ju vidjeti, a posebno drag gost bio je papa Ivan Pavao II., 1998. godine, koji je pomno pratio objašnjenje vodièa te je uvidio da se cijela povijest svijeta i naroda može sabrati u jednoj reèenici: "Povijest ovdje nije šutjela". Povijest dobra, borbe, svjedoèanstva, ali i gradnje buduænosti. Buduænosti koju nagrizaju moderni odnosi u društvu i obitelji, i oblici suživota koji su neprirodni, istaknuo je mons. Barišiæ. "Naš život je vrt, ali kakav vrt? Trudimo se da je lijep, održavan, èuvan i natapan Božjom ljubavlju, ali moramo biti oprezni jer u njega upadaju razlièite zvijeri koje ga žele uništiti. Mi nismo vlasnici svojih života i zaboravljamo da on pripada Bogu, a ne nama", ustvrdio je splitsko-makarski nadbiskup te zakljuèio: "Ovo je poruka svetog Duje i svih drugih svetaca iz povijesti Crkve i kao i iz njene današnjice. Ova poruka je univerzalna za sve, i za one u istoènoj ili zapadnoj europi, ali i cijelom svijetu. Dragi novaci, vi ste izabrani da budete svjedoci Božje ljubavi i želim vam da budete radosni svjedoci i dobri evangelizatori modernog društva i civilizacije. Svi smo iz raznih krajeva i lijepo je da svi govorimo engleski jezik pa da se možemo sporazumjeti. No još je bitnije da svi poznajemo Kristov jezik koji nas ujedinjuje, a to je jezik ljubavi". 19. lipnja 2013. broj 25/2013 9 Domovinske vijesti "Katolièka Crkva u komunistièkoj Hrvatskoj 1945. – 1980." U Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu predstavljena knjiga dr. Miroslava Akmadže Zagreb, 14.6.2013. (IKA) – Knjiga dr. Miroslava Akmadže "Katolièka Crkva u komunistièkoj Hrvatskoj 1945. - 1980." u izdanju Despot Infinitus d.o.o. iz Zagreba i Hrvatskoga instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda predstavljena je u petak 14. lipnja u Zlatnoj dvorani Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu. U uvodnoj rijeèi uime izdavaèa okupljenima su se obratili dr. Stanko Andriæ i Zvonimir Despot. Recenzent dr. Zdenko Radeliæ istaknuo je kako je ta knjiga prva i jedina sinteza o odnosu Katolièke Crkve i komunistièke vlasti koja pokriva razdoblje od 1945. do 1980., i koja se temelji na arhivskim istraživanjima. Rijeè je o djelu koje pruža sustavan prikaz odnosa svjetovne i crkvene vlasti u razdoblju od svršetka II. svjetskog rata, tj. dolaska KPJ na vlast, do smrti J. B. Tita. Zapravo, to je djelomièno izmijenjena i za razdoblje od 14 godina proširena autorova ranija sinteza iz 2004. godine. Cjelokupni sadržaj knjige, odnosno objašnjenje odnosa izmeðu jugoslavenskih komunistièkih vlasti i Katolièke Crkve mogao bi se svesti na bitno obilježje: rijeè je o stanju izravnog sukoba, ili blaže reèeno vrlo visoke napetosti u meðusobnim odnosima, rekao je dr. Radeliæ te naglasio kako Akmadža uzroke takvoga stanja vidi u dva bitna razloga, u doktrini i praksi KPJ te u odbijanju Katolièke Crkve da prihvati podreðenu ulogu i povinuje se državnim vlastima. Zbog nastojanja komunistièkih vlasti da marginalizacijom Katolièke Crkve i drugih crkava u Hrvatskoj i Jugoslaviji ovlada društvom u cjelini, tj. da komunistièke vlasti budu te koje æe imati monopol u oblikovanju svjetonazora stanovništva, stradali su mnogi sveæenici, biskupi i nadbiskupi. Recenzent je nadalje rekao da Akmadža odnose izmeðu Katolièke Crkve i države dijeli na èetiri faze. Prvo razdoblje od 1945. do kraja 1952. obilježeno je progonom Katolièke Crkve i prekidom diplomatskih odnosa izmeðu Jugoslavije i Svete Stolice; u drugom razdoblju, od 1953. do 1960., država je odustala od otvorenih represivnih metoda i stavlja naglasak na stvaranje nejedinstva u redovima crkvene vlasti te daljnje materijalno slabljenje Crkve. Treæe razdoblje od 1960. do 1970. obilježeno je obostranim naporima na normalizaciji odnosa preko pripreme i potpisivanja protokola sve do obnove diplomatskih odnosa godine 1970. Èetvrta faza bila je obilježena usponom utjecaja Katolièke Crkve prije svega preko njezinih glasila te tek povremenih sukobima s vlastima. Naglasio je i kako knjiga sadrži brojne priloge, poput opisa biskupa i nadbiskupa, popis predsjednika hrvatske i savezne vjerske komisije, podacima o brojnom stanju sveæenstva u Hrvatskoj i Jugoslaviji, o izgradnji i popravcima crkvenih objekata te podatke o nakladi vjerskog tiska. Drugi recenzent dr. Josip Dukiæ je istaknuo kako autor doista sustavno i temeljito prikazuje i tumaèi odnose izmeðu vodstva Katolièke Crkve i komunistièkog režima. Prouèavajuæi odnose tih dviju najjaèih institucija u Hrvatskoj, autor je za razliku od brojnih njegovih prethodnika krenuo u arhivsko istraživanje, kako crkvene tako i državne stvarnosti. Uèinio je posao koji se u drugim zemljama povjerava institucijama te je nakon dugogodišnjeg rada napisao knjigu bez koje u buduænosti nije moguæe prouèavanje te teme. Autor je znatno pridonio prouèavanju komunistièkog režima u Hrvatskoj, ali otvorio i brojna, pa èesto i sporna pitanja iz novije povijesti Katolièke Crkve. Ova knjiga i sam autor na odreðeni naèin su nam putokaz da 10 19. lipnja 2013. broj 25/2013 ika se ne treba svrstavati ni na stranu angažiranih historiografa komunistièkog razdoblja koji su trebali pisati prema naputcima, ali je i jedan otklon od onoga od onoga što je na ovu temu u Hrvatskoj nastalo od 1990. do danas, zakljuèio je dr. Dukiæ. Rijeè zahvale uputio je i sam autor dr. Akmadža. Posebnu je zahvalu izrekao arhivistima u crkvenim i državnim arhivima gdje je pregledao tisuæe dokumenata. Kratko se osvrnuo i na poteškoæe, ali s optimizmom predstavio i neke svoje planove za sljedeæih desetak godina na tom podruèju. Sastanak voditelja pokreta, udruga i zajednica Zagrebaèke nadbiskupije Zagreb, 14.6.2013. (IKA) – Posljednji sastanak voditelja pokreta, udruga i zajednica Zagrebaèke nadbiskupije u ovoj pastoralnoj godini održan je u petak 14. lipnja u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu. U molitvenomeditativnom dijelu sudionici su promišljali nad rijeèima pape Franje koje je izgovorio za Duhovskog bdjenja s èlanovima udruga i pokreta na Trgu Sv. Petra u Vatikanu 18. svibnja. Pozdravljajuæi okupljene, biskupski vikar za laike Zagrebaèke nadbiskupije dr. Tomislav Markiæ stavio je naglasak na posljednje aktivnosti u kojima su sudjelovali i èlanovi udruga, pokreta i zajednica Zagrebaèke nadbiskupije. U tom kontekstu Sonja Eteroviæ dala je osvrt na sudjelovanje na Danima pokreta i udruga 18. i 19. svibnja u Rimu. Iz Zagrebaèke nadbiskupije sudjelovalo je èetrdesetak predstavnika. Prema njezinim rijeèima, za sve sudionike bilo je to duboko iskustvo, prilika za meðusobno upoznavanje, kao i upoznavanje pojedinih udruga i pokreta. Posebno snažan trenutak bio je pohod grobu bl. Ivana Pavla II., gdje su uz svoje osobne nakane, u molitve ukljuèili i sve èlanove pokreta i udruga Zagrebaèke nadbiskupije. Istaknula je kako je za skupinu bilo obogaæenje prisutnost nekolicine osoba s invaliditetom koje su svjedoèile svoju ljubav prema Bogu. Vezano uz netom završenu akciju inicijative "Uime obitelji" u kojoj su prikupljanjem potpisa sudjelovali i èlanovi udruga i pokreta, dr. Markiæ istaknuo je kako je impozantan broj od 749.316 potpisa pokazao snagu i vitalnost naroda. On smatra kako je to poèetak novog odnosa, i novog shvaæanja ne samo vjernika, nego i svakog pojedinca u društvu. Time su ljudi posvijestili da imaju pravo i dužnost nastupiti uime svojih stavova i uvjerenja. I ubuduæe je potrebna molitva te ostati u tom duhu i pratiti društvena gibanja i utjecati na njih dopuštenim sredstvima. Volonteri inicijative dali su kratak osvrt posebno na sam èin predaje potpisa predsjedniku Hrvatskoga sabora. Takoðer je na vidjelo došla i župna usmjerenost pokreta i udruga, jer se veliki broj èlanova angažirao upravo u svojim župnim zajednicama. Sažimajuæi aktivnosti tijekom pastoralne godine, dr. Markiæ podsjetio je kako je osim èetiri sastanka predstavnika održano i sedam tribina "Jedinstvo i razlièitosti". Tema prve tribine bila je "Djelovanje vjernika laika u Crkvi i društvu", a tom je prilikom predstavljen dokument Hrvatske biskupske konferencije "Za život svijeta – pastoralne smjernice za apostolat vjernika laika u Crkvi i društvu u Hrvatskoj". Druga tribina bila je posveæena molitvenom iskustvu. Slijedila je tribina na kojoj je predstavljen dokumentarni film o radu i djelovanju Udruge Job, potom tribina o jedinstvu kršæana. Tribina s temom "Mentalno zdravlje – depresija i prevencija ovisnosti" pobudila je osobito veliko zanimanje osoba koje nisu èlanovi udruga i pokreta. Na šestoj tribini je predstavljena knjiga Kika Arguella "Kerigma", dok je posljednja tribina bila posveæena papi Franji s prikazivanjem ika dokumentarnog filma, predstavljanjem knjige "Jorge Mario Bergoglio – Papa Franjo. Cjelovita biografija – život, ideje i poruke" te izložbom o prvom mjesecu pontifikata. Naglašeno je kako su teme bile privlaène drugima, pa æe se na tom tragu nastaviti s organiziranjem mjeseènih tribina i tijekom sljedeæe pastoralne godine. U planu je organiziranje Dana pokreta i udruga Zagrebaèke nadbiskupije, a takoðer je predloženo da se organizira i zajednièko hodoèašæe. Staro Petrovo Selo: Nastavak suradnje s Poljacima Staro Petrovo Selo, 14.6.2013. (IKA) - U radnom posjetu opæini Staro Petrovo Selo u petak 14. lipnja bili su poljski veleposlanik u Hrvatskoj Maciej Szymanski, poljski konzul Janusz Tatera, predstavnici ministarstva vanjskih i EU poslova Republike Poljske i predstavnici udruga Poljaka u Hrvatskoj, meðu njima Walentyna Lonèariæ, poèasna predsjednica poljske kulturne udruge "Nikola Kopernik" Zagreb te Jolanta Sychowska Kavedžija, predsjednica najstarijeg i najveæeg kulturnog društva Poljaka u Zagrebu. Lonèariæ je istaknula kako je do sada više puta bila u toj opæini, gdje živi još èetrdesetak obitelji, potomaka Poljaka. Buduæi da Hrvatska za koji dan ulazi u EU, Poljaci žele prijateljima pomoæi i kroz odreðene projekte. U Starom Petrovu Selu prije dvije godine Poljaci su se predstavili programom završetka žetve u Osnovnoj školi Ivana Gorana Kovaèiæa, a posjetili su i župnu crkvu Sv Antuna Padovanskog, sudjelovali u misnom slavlju, pjesmom i prinosom darova. U sklopu posjeta staropetrovoselskoj opæini, 14. lipnja, samo dan nakon blagdana zaštitnika župe, Poljaci su ponovno posjetili župnu crkvu Sv Antuna Padovanskog, gdje ih je staropetrovoselski župnik i dekan Novokapelaèkoga dekanata Antun Prpiæ upoznao s poviješæu crkve i župe. Istaknuo je kako je u toj župi roðena i u crkvi krštena jedna od blaženih Drinskih muèenica, s. Jula Ivaniševiæ. Konzul Tatera darovao je tom prigodom župniku Prpiæu sliku bl Ivana Pavla II., a gosti su zatim na poljskom jeziku otpjevali skladbu "Krist na žalu". Festa sv. Vida i Modesta u Smokovljanima Smokovljani, 15.6.2013. (IKA) - Vjernici iz Smokovljana i Visoèana u Dubrovaèkom primorju proslavili su 15. lipnja u crkvi Sv. Vida i Modesta u Smokovljanima blagdan svoga sveca i zaštitnika. Sveèanu misu i procesiju kroz mjesto predvodio je dubrovaèki biskup Mate Uziniæ uz još pet sveæenika. Biskup Uziniæ na misi je podijelio i sakrament potvrde, pa je to bilo višestruko slavlje i radost vjernicima. Rijeè je o izvanrednoj podijeli sakramenta jer se ove godine u biskupiji, zbog produljenja priprave, on ne dijeli. U procesiji, koja je ostala tradicija kroz sva teška vremena koja je ovaj puk prošao, nosili su se crkveni barjaci, a pod baldahinom Presveti Oltarski Sakrament. Uz molitvu i pjesmu u procesiji su išli Primorci u narodnim nošnjama koje su zajedno s vjerom i obièajima uspjeli saèuvati do danas. Domaæini nisu krili radost i zahvalnost biskupu što ih je poèastio svojom nazoènošæu i lijepim rijeèima u propovijedi i obraæanju. Zajedno s Primorcima misi nazoèile su i njihove obitelji i gosti. Oko 600 vjernika slavilo je muèenike sv. Vida i Modesta, koji su ih 322. put na isti dan okupili u crkvi u Smokovljanima. . Domovinske vijesti Biskup Štambuk predvodio proslavu sv. Vida na Vidovoj gori Vidova gora, 15.6.2013. (IKA) – Na blagdan sv. Vida, u subotu 15. lipnja, hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk predvodio je sveèano misno slavlje na Vidovoj gori, najvišemu vrhu otoka Braèa koja se nalazi na nadmorskoj visini od 778 m, te je ujedno najviši otoèni gorski vrh na cijelomu Jadranu. Na Vidovoj gori, podno križa visoka 12 m od bijeloga braèkoga kamena, koji je postavljen nakon Domovinskoga rata, okupilo se više vjernika iz gotovo svih braèkih župa zajedno s njihovim župnicima, a hodoèasnicima koji svake godine za blagdan sv. Vida posjeæuju Vidovu goru, prikljuèili se se i gosti koji se odmaraju na najveæemu srednjodalmatinskomu otoku. Uz biskupa Štambuka uokolo oltara podignutoga uz 850. obljetnicu ustanovljenja Hvarske biskupije, suslavili su dekan Braèkoga dekanata supetarski župnik Toni Plenkoviæ, povjerenik za mlade u Hvarskoj biskupiji Ante Matuliæ, umirovljeni generalni vikar Vojne biskupije mons. Josip Šantiæ i desetak sveæenika. Pozdravljajuæi okupljene vjernike, na poseban naèin biskupa Štambuka, dekan Plenkoviæ podsjetio je kako je ovogodišnje okupljanje na blagdan sv. Vida u Godini vjere poticaj da razmišljajuæi o uzorima vjere prepoznamo u njima nadahnuæe za kršæanski život. U pozdravnoj rijeèi biskup Štambuk izrazio je želju da na otoku Braèu obitelji žive zdrav život po vjeri, te u njima bude prisutan Bog, a evanðelje nezaboravljeno. Nakon evanðelja koje je navijestio selaèki župnik Jakša Rubiniæ, mons. Štambuk u homiliji je potaknuo vjernike na razmišljanje o rastu u vjeri, u obiteljskim i meðuljudskim odnosima. Osvrnuvši se na braèka mjesta i župe, braèke samostane, te, kako je rekao, monumentalne crkve, ustvrdio je da na otoku Braèu ima 120 crkava i crkvica u kojima se može slaviti misa: "Ako æemo iæi tim našim malim kamenim katedralama koje su razasute po otoku, ovaj moj i tvoj otok vrlo je pobožan. Ili, što bi rekao sv. Pavao ulazeæi u Atenu: 'Vidim da ste vrlo pobožni.' No, je li to pobožnost? Je li se u tome nalazi pobožnost? Sigurno da je to graðeno i znojem i ljubavlju naših pokojnika koji su, uz ostalo, u vjeri to gradili, i to dubokoj, 'debeloj' vjeri, a ne u ovoj našoj današnjoj vjeri, da bi u njima uživali Boga svoga, da bi se u njima susretali sa svojim Bogom, da bi u tim svojim zdanjima slaveæi svetu misu osmišljavali svoj ljudski život. I zato bismo upravo slaveæi svetoga Vida trebali svjedoèiti svoju vjeru. Ovim našim crkvama i crkvicama potreban je novi život, otvorenost životu. Neka vjera uðe u sve pore vašega života", istaknuo je, uz ostalo, hvarski biskup, pozvavši posebno mlade da budu prepoznatljivi po ljudskosti i vjeri. Obraèajuæi se majkama potaknuo ih je na važnost njihove majèinske zadaæe, ustvrdivši kako je njihova uloga nezamijenjiva. Pozvao je vjernike i na molitvu za sveæenike kako bi u svojim župama stvarali "parade vjere" te bili ustrajni u navještanju evanðeoske poruke. U tijeku misnoga slavlja u molitvi vjernika upuæeni su zazivi za sve otoèane, mlade i starije, bolesne i preminule, posebno za blagoslovljenu i uspješnu pastirsku službu hvarskoga biskupa, za ustrajnost u službi braèkih sveæenika, te za nova sveæenièka i redovnièka zvanja. Na kraju liturgijskoga slavlja biskup Štambuk zahvalio je svima što su u Godini vjere svojim hodoèašæem iskazali želju za nasljedovanjem primjera sv. Vida, muèenika i svjedoka vjere. Liturgijsko slavlje po ugodnim vremenskim prilikama pjevanjem je uvelièao zbor Krista Kralja iz Selaca, dok su poslužitelji kod oltara bili ministranti iz župe Gospe Karmelske u Bolu. 19. lipnja 2013. broj 25/2013 11 Domovinske vijesti Sveæenièko reðenje u zagrebaèkoj prvostolnici Naše kršæanske zajednice pozvane su postati škole molitve, a sveæenik æe biti uèitelj u toj školi ako bude i sam èovjek molitve, poruèio kardinal Bozaniæ na misnom slavlju u kojem je za sveæenike zareðeno 11 dijecezanskih i redovnièkih kandidata Zagreb, 15.6.2013. (IKA) – Sveèano euharistijsko slavlje u tijeku kojega je u zagrebaèkoj prvostolnici u subotu 15. lipnja za sveæenike zareðeno 11 dijecezanskih i redovnièkih kandidata predvodio je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. U koncelebraciji su bili zagrebaèki pomoæni biskupi Valentin Pozaiæ, Ivan Šaško i Mijo Gorski, rektor Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa mr. Anðelko Košæak, rektor Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta dr. Željko Tanjiæ i 130 sveæenika, meðu kojima i provincijali redovnièkih zajednica novoreðenika te župnici njihovih rodnih župa. Za Zagrebaèku nadbiskupiju zareðen je Marko Baršiæ iz župe sv. Luke, ev. – Zagreb - Travno, Ivan Bingula iz župe sv. Nikole biskupa – Jastrebarsko, Josip Mudronja iz župe sv. Nikole Taveliæa, Zagreb - Kustošija i Filip Pavloviæ iz župe sv. Jakova ap. – Meðugorje (BiH). Za Hrvatsku franjevaèku provinciju sv. Æirila i Metoda zareðeni su fra Matej Eæimoviæ iz župe Preobraženja Gospodinova - Buèje, fra Grgur Blaževiæ iz župe sv. Stjepana prvomuèenika – Zagreb - Botinec i fra Josip Župan iz župe sv. Antune Padovanskoga – Našice. Za Hrvatsku karmelsku provinciju sv. Oca Josipa zareðeni su o. Danijel Èolo iz župe BDM – Majke Crkve – Zagreb - Trnovèica i o. Stipe Tomiæ iz župe Roðenja BDM - Ljubunèiæ (BiH). Fra Mijo Šarèeviæ iz župe sv. Franje Asiškoga – Rumboci (BiH) zareðen je za Hrvatsku kapucinsku provinciju sv. Leopolda Bogdana Mandiæa, a fra Josip Petonjiæ iz župe sv. Ivana Krstitelja – Podmilaèje (BiH) za Hrvatsku provinciju sv. Jeronima franjevaca konventualaca. Kandidate za red prezbiterijata zareditelju je predstavio rektor Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa preè. Anðelko Košæak. U homiliji kardinal Bozaniæ istaknuo je da je ministerijalno sveæeništvo osobito sudjelovanje na Kristovu sveæeništvu. Ono ne postoji bez njega i izvan njega. Ono se razvija i donosi plod jedino ako je ukorijenjeno u Kristu. Temeljem misnih èitanja, osobito Evanðelja, kardinal je naglasio kako nije teško primijetiti da je molitva imala veoma važno mjesto u Isusovu životu. Evanðelisti ga èesto predstavljaju u molitvenom zajedništvu s nebeskim Ocem, posebno u kljuènim trenucima njegova poslanja, a u Getsemanskom vrtu pozvao je i apostole rijeèima "Bdijte i molite da ne padnete u napast" (Mt 26,41). Stoga je molitva za apostole morala biti konkretan naèin sudjelovanja u "Isusovu èasu". Tako treba biti i za nas sveæenike, upozorio je kardinal Bozaniæ, jer "bez molitve prijeti opasnost da se podlegne istoj napasti u koju su upali i apostoli kad su se suoèili sa 'sablazni križa'". U tom duhu obraæajuæi se reðenicima, kardinal je istaknuo kako su poput Krista koji je poslanje što mu ga je povjerio Otac nebeski usko povezao s molitvom, dugom i postojanom, noæi je provodio u molitvi, i oni pozvani u temelj svoje sveæenièke egzistencije staviti molitvu. Molitva æe vam pomoæi da uskladite život sa službom, da oèuvate identitet i autentiènost svoga sveæenièkog zvanja i poslanja, poruèio je, te pojasnio razlièite oblike molitve u sveæenièkom životu, poput liturgijske molitve, zajednièke molitve i osobne molitve. Ipak u svemu je najdublji temelj onaj koji govori o našoj sveæenièkoj postojanosti u Kristu, u èemu je specifièno ostvarenje naše kršæanske, pa i ljudske egzistencije. Ona ukljuèuje svijest da smo kao sveæenici i ljudi i kršæani. Sveæenièka molitva, osobito molitva 12 19. lipnja 2013. broj 25/2013 ika Èasoslova i molitva euharistijskog klanjanja, pomaže nam oèuvati svijest da smo, kao "sluge Kristove" na osobit naèin "upravitelji Božjih otajstava" (usp. 1Kor 4,1). Molitva na poseban naèin pomaže sveæeniku da bude osjetljiv prema "drugima", èini ga otvorenim za potrebe braæe i sestara, za njihov život. Molitva omoguæuje sveæeniku da prepozna one koje mu je Otac dao. To su oni koje je Dobri Pastir postavio na put našega sveæenièkog služenja, posvijestio je reðenicima važnost molitve kardinal Bozaniæ. Istièuæi važnost molitve i za pastoralno djelovanje, savjetovao ih je da se prije kateheza i susreta, ili prije razgovora s pojedincima, saberu desetak minuta u miru, tišini i molitvi i posvijeste si da im ne pristupaju u svoje ime i da ne donose nešto što je njihovo, veæ da im govori ono što nas Krist uèi. Takoðer im je savjetovao da to èine i prije nego što uðu u ispovjedaonicu, jer tek tada æe njihovo djelovanje dobiti pravu dimenziju. Na tragu Godine vjere, kardinal je naglasio, kako su naše kršæanske zajednice pozvane postati škole molitve, a sveæenik æe biti uèitelj u toj školi, ako bude i sam èovjek molitve. Molitva je u središtu života i službe sveæenika. Vjernici imaju pravo vidjeti svog sveæenika u molitvi, kako kleèi pred Presvetim ili kako u crkvi moli Èasoslov, naglasio je, te sve pozvao da se ugledaju u velike kršæanske molitelje te u podsjetio na rijeèi pape Benedikta XVI. o beatifikaciji pape Ivana Pavla II. koji je rekao "Primjer njegove molitve uvijek me je pogaðao i izgraðivao. On je uranjao u susret s Bogom, usprkos brojnim dužnostima svoje službe". Na kraju homilije reðenike je preporuèio zagovoru Presvete Bogorodice Marije i našeg pastira blaženog Alojzija Stepinca. Nakon poprièesne molitve, kardinal Bozaniæ èestitao je roditeljima, braæi i sestrama mladomisnika, a osobito majkama. Mladomisnike je još jednom potaknuo da budu Kristovi, da u svojoj sveæenièkoj službi budu neprestano povezani u molitvi s Kristom. Nakon rijeèi koje je uputio prisutnim vjernicima da budu uvijek blizu mladomisnicima i da ih podržavaju, katedralom se prolomio pljesak. Po završetku mise, mladomisnici su udijelili i svoj prvi, mladomisnièki blagoslov. Misno slavlje pjevanjem je uvelièao Mješoviti katedralni zbor. Godišnji susret djelatnika u pastoralu obitelji Zagrebaèke nadbiskupije Zagreb, 15.6.2013. (IKA) - U organizaciji Ureda za pastoral obitelji Zagrebaèke nadbiskupije u subotu 15. lipnja održan je tradicionalni Godišnji susret predstavnika župnih zajednica obitelji te djelatnika u pastoralu obitelji, kao zahvala Bogu na svim primljenim darovima i milostima tijekom pastoralne godine, ali i zahvala sudionicima na aktivnom sudjelovanju u provoðenju obiteljskog pastorala u njihovim župnim zajednicama. Susret, na kojem se okupilo 50-ak sudionika, roditelja i djece, iz više župa grada Zagreba i okolice, zapoèeo je misom u župnoj crkvi Blažene Djevice Marije, Kraljice apostola u Zaprešiæu, koju je predslavio don Ivo Zeèeviæ, SBD, župnik vikar u župi sv. Ane u zagrebaèkom naselju Rudeš. Na poèetku mise pozvao je sudionike na duhovno zajedništvo s vjernicima koji su u isto vrijeme bili okupljeni u zagrebaèkoj katedrali na reðenju novih sveæenika. U kratkoj meditaciji na kraju mise obitelji su promišljale o svemu na èemu zahvaliti Bogu: na životu i svemu što "nas je dovelo do tog trenutka", na obitelji, prijateljima, lijeènicima, profesorima i suradnicima, na svim lijepim susretima i doživljajima, ali i na negativnim i teškim trenucima, gubitcima, neuspjesima i bolestima, na grijesima po kojima Domovinske vijesti ika se oèituje "koliko je veliko Božje milosrðe", na kraju školske godine, na "svim ljudima koji su ti dobro uèinili", kao i na onima "koji su ti zlo nanijeli". Završna poruka meditacije "Izgovaraj hvalu u dubini svoga biæa, tako da zahvaljivanje postane sav tvoj život!" pretoèena je u pjesmu Zahvali. Drugi dio susreta održan je u parku Duhovno-obrazovnog centra Marijin dvor u Lužnici uz roštilj, igre, druženje, ali i trenutke molitve i pjesme. Na kraju susreta sudionicima se obratio dr. John Vice Batarelo, predstojnik Ureda za pastoral obitelji Zagrebaèke nadbiskupije. Zahvalivši svima na doprinosu u razvijanju obiteljskog pastorala u njihovim župnim zajednicama, predstavio je program Meðunarodnog hodoèašæa obitelji na grob sv. Petra u Rimu u Godini vjere, a koje se u organizaciji Papinskog vijeæa za obitelj i u sklopu proslave Godine vjere održava 26. i 27. listopada pod geslom "Obitelji, živi radost vjere". Istaknuo je kako Ured za pastoral obitelji organizira sudjelovanje obitelji Zagrebaèke nadbiskupije na tom velikom dogaðaju kojem æe predsjedati papa Franjo, i to u sklopu hodoèašæa od 24. do 28. listopada. Svjedoèimo vjeru u svakodnevnom životu Nadbiskup Ivan Devèiæ predvodio pontifikalno misno slavlje na blagdan sv. Vida, zaštitnika Rijeèke nadbiskupije Rijeka, 15.6.2013. (IKA) - "Naèinom kako postupamo, radimo, suraðujemo s drugima mora prosijavati istina da smo kršæani, ljudi koji vjeruju u uzvišeni, vjeèni poziv èovjeka u Kristu", rekao je rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ predvodeæi pontifikalnu misu na blagdan sv. Vida, 15. lipnja, u rijeèkoj katedrali. Proslava zaštitnika Rijeèke nadbiskupije zapoèela je euharistijskim slavljima u katedrali Sv. Vida veæ u ranim jutarnjim satima. Pontifikalnu misu nadbiskup Devèiæ predvodio je takoðer prije podne i na njoj tradicionalno uruèio 10 medalji zahvalnosti vjernicima koje su predložili njihovi župnici, Povjerenstvo za udruge i sam nadbiskup. U Godini vjere i u ozraèju 10. obljetnice boravka bl. Ivana Pavla II. u Rijeci, nadbiskup je u propovijedi govorio o dva naèina svjedoèenja vjere, življenjem i životom. Prvi je naèin povezan s ustrajnim nastojanjem stalno živjeti u skladu s vjerom, a drugi se odnosi na muèeništvo pa i smrt zbog vjernosti Bogu. "Prvo se svjedoèenje sastoji s jedne strane u odgovornoj suradnji kršæana sa svim èlanovima društva na promicanju svega što je dobro i èestito, a s druge u jednostavnom i neusiljenom, gotovo bez rijeèi, zraèenju i utjelovljivanju u ono što se zajednièki živi i èini vrednota koje su iznad uobièajenih vrednota. To je nasljedovanje Krista u redovnom životu, npr. u izvršavanju naših svakodnevnih dužnosti, u ispravnom ophoðenju s ljudima, u nesebiènoj brizi za najslabije, u kršæanskom odgoju djece i sl.", objasnio je nadbiskup. Drugi naèin svjedoèenja je ne odricanje od vjere èak ni pod cijenu smrti, kao što je i sam Isus uèinio. "On je, dakle, svoju vjeru posvjedoèio svojom krvlju. Slièno su, ne svojom ljudskom snagom nego njegovom milošæu, uèinili i mnogi Isusovi sljedbenici, mnogi kršæani u svim stoljeæima kršæanstva. Meðu njima i naš sv. Vid koji je kao djeèak svojim životom posvjedoèio svoju vjeru, omoguæivši time mnogima pristup do nje. Umro je poput zrna zakopana u zemlju, kako bi njegova smrt urodila plodom vjere kod mnogih." Nadbiskup je istaknuo kako se u Hrvatskoj danas sreæom ne traže takve izvanredne žrtve. "Ali Božja je volja da vjeru, u vremenu kada se kršæanske vrijednosti i kršæanski pogled na èovjeka i život sve više i sve napadnije dovode u pitanje, svjedoèimo u svom svakodnevnom životu trudeæi se, blago, s poštovanjem i dobre savjesti, svakome dati obrazloženje kršæanske nade koju u sebi nosimo. Posebno je važno djeci i mladima davati dobar primjer života po vjeri jer Isusu je do malenih jako stalo. Mladom sv. Vidu branio je pristup k Isusu njegov otac, ali su mu ga omoguæili njegovi kršæanski odgojitelji. Neka, po njegovu zagovoru, i današnja djeca i mladi uvijek imaju nekoga tko æe ih dovesti do Isusa, njihova najveæega prijatelja. Neka takve posrednike i svjedoke vjere susretnu na svome putu svi ljudi koji iskrena srca traže Boga", zakljuèio je nadbiskup. Nakon mise nadbiskup je uruèio Medalje zahvalnosti sv. Vida desetorici vjernika Rijeèke nadbiskupije. Sedmero od njih predložili su župnici iz 7 dekanata nadbiskupije, jednoga Povjerenstvo za katolièke laièke udruge i dvoje nadbiskup. Dobitnici medalji su: Šimun Dujmoviæ po izboru Delnièkoga dekanata, Mladen Cvijanoviæ iz Bakarskoga dekanata, Šime i Marija Galiæ iz Trsatskog, Ivan Ligatiæ iz Crikvenièkog, Anton Jakotiæ iz Opatijskog, Zinka Brulc iz Kastavskog, Vinka Mudrovèiæ iz Prvostolnog, Leon Tuna po izboru Povjerenstva za katolièke udruge, te Tanja Rakovac i Karmelo Krebel po izboru nadbiskupa. Medalja zahvalnosti dodjeljuje se od godine 2004. i pokrenuta je sa željom da se svake godine zahvali onim brojnim, skromnim i samozatajnim vjernicima koji mnogo èine za mjesnu Crkvu. Projekt je pokrenulo i realiziralo Povjerenstvo za katolièke laièke udruge na èelu s povjerenikom dr. Ðurom Puškariæem. Duhovne vježbe kandidata za prezbiterat Splitske metropolije Na susretu u Slanome kod Dubrovnika sudjelovala osmorica ðakona iz biskupija Splitske metropolije (èetvorica splitskomakarskih, dva šibenska, jedan dubrovaèki i jedan hvarski) Slano, 15.6.2013. (IKA) - Osmorica ðakona iz nekoliko biskupija Splitske metropolije (èetvorica splitsko-makarskih, dva šibenska, jedan dubrovaèki i jedan hvarski) imali su duhovne vježbe kao pripremu za primanje svetog reda prezbiterata pod vodstvom don Edvarda Punde, duhovnika Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu. Duhovne su vježbe održane od 9. do 15. lipnja u Slanome kod Dubrovnika, u Samostanu sv. Jeronima Hercegovaèke franjevaèke provincije. Gvardijan fra Ljudevit Lasta srdaèno je primio goste te se pokazao kao uzoran domaæin i vrstan kuhar. Okosnica svakoga dana bili su zajednièka molitva èasoslova, euharistijsko klanjanje u podne te veèernja misa. Duhovnik don Edvard imao je po jedno razmatranje ujutro i popodne na naèin da je prije i poslije svakoga razmatranja stavljeno vrijeme stroge šutnje i osobnoga razmišljanja. U razmatranjima je razvio neke bitne sastavnice sveæeništva i predložio pitanja za promišljanje. Vrijeme poslije veèere bilo je predviðeno za zajednièko druženje i razgovor o aktualnim vjerskim i pastoralnim pitanjima, osobito onima koji se tièu sveæenika. Tijekom duhovnih vježbi ðakone je posjetio dubrovaèki biskup Mate Uziniæ. U svome se razmatranju osvrnuo na ulogu sveæenika u novoj evangelizaciji, istaknuvši pri tome glavne poruke netom održane Biskupske sinode u Rimu. Na završetku duhovnih vježbi ðakoni su se zahvalili gvardijanu fra Ljudevitu na gostoprimstvu i roditeljskoj brizi za njihovo tjelesno dobro tijekom boravka u samostanu. Na povratku u Split posjetili su špilju Vranjaèu u Kotlenicama kod Dugopolja, jedan od najvažnijih geomorfoloških spomenika u Hrvatskoj. . 19. lipnja 2013. broj 25/2013 13 Domovinske vijesti Susret ministranata Krèke biskupije Krk, 15.6.2013. (IKA) - U krèkoj katedrali okupilo se 15. lipnja više od 200 ministranata i ministrantica iz cijele Krèke biskupije, s otoka Cresa, Lošinja, Krka, Raba i Paga. Biskupijski susret ministranata organiziralo je Povjerenstvo za pastoral duhovnih zvanja. Na poèetku susreta misno slavlje predvodio je krèki biskup Valter Župan, koji je pozdravio okupljene ministrante i njihove župnike koji su ih dopratili. U homiliji biskup je objasnio podrijetlo rijeèi ministrant, koja dolazi od latinske rijeèi koja znaèi služiti ili posluživati, jednako kao i rijeè ministar, stoga je važna i velika uloga ministranata te je potrebno da se vrši s poniznošæu. Nakon euharistijskog slavlja, svi su se zaputili u pastoralni kamp župe Krk, gdje je na poèetku uslijedio kviz znanja na temu ovogodišnjeg blaženika Miroslava Bulešiæa. U neizvjesnoj završnici pobijedila je ekipa ministranata iz Æunskog, s otoka Lošinja. Nakon jutarnjeg dijela, uslijedio je ruèak i okrepa a nastavljeno je druženjem i igrom. Održana su natjecanja iz nogometa, odbojke, stolnog nogometa i stolnog tenisa, a bilo je vremena i prostora za spontano igranje i druženje. Cjelodnevni susret završio je proglašenjem pobjednika i podjelom pehara. Tako je u nogometu bila najbolja ekipa s otoka Raba, u odbojci ministranti iz župe Dubašnica, u stolnom nogometu i stolnom tenisu pobjedu su odnijeli ministranti i ministrantice s otoka Raba. Uslijedila je molitva i zahvala Bogu za lijepi dan, igru i prijateljevanje. Živjeti vjeru znaèi èiniti dobra djela U velikoj procesiji sv. Vida hodili su brojni vjernici, ali posebno su mladi došli posvjedoèiti vjeru u Krista i proslaviti svojega zaštitnika i koji je još kao mladiæ život dao zbog vjere Rijeka, 15.6.2013. (IKA) - Središnju misu proslave sv. Vida, zaštitnika Rijeèke nadbiskupije i katedrale te grada Rijeke u veèernjim satima 15. lipnja na Trgu Rijeèke rezolucije predvodio je poreèki i pulski biskup Dražen Kutleša. Na misi u samom središtu grada sudjelovali su brojni vjernici koji su hodeæi u procesiji Korzom u Godini vjere na taj naèin dali svjedoèanstvo gradu i graðanima. Uz domaæina rijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa u slavlju euharistije sudjelovao je i krèki biskup Valter Župan, brojni sveæenici iz cijele Nadbiskupije, redovnice i redovnici, bogoslovi te predstavnici Grada Rijeke na èelu s gradonaèelnikom Vojkom Obersnelom. U velikoj procesiji sv. Vida hodili su brojni vjernici, ali posebno su mladi došli posvjedoèiti vjeru u Krista i proslaviti svojega zaštitnika i koji je još kao mladiæ život dao zbog vjere. Okupljeni u Koordinaciji zajednica mladih Rijeèke nadbiskupije, u slavlju su sudjelovali èlanovi Franjevaèkog svjetovnog reda, Franjevaèke mladeži, Pokreta salezijanske mladeži, Zajednice Krista Kralja, Zajednice kršæanskog života, Zajednice štovatelja Božanskog milosrða, Marijanske vinkovske mladeži, Neokatekumenskog puta, Fides et caritas i Zdruga katolièkih skauta. Stotinjak skauta na kraju mise obnovilo je svoje skautske zavjete. Biskup Kutleša, nadahnut sv. Vidom i evanðeljem, vjernike je pozvao na djelotvornu ljubav i solidarnost, dobra djela i odricanje. "Èesto mislimo da se kršæanstvo sastoji u tome da ne èinimo grijeh, da nije važno što æemo drugo uèiniti, kako æemo pomoæi drugima. Isus kaže da kršæanstvo nije to, nije samo èuvanje od grijeha, ono je poticaj na djelovanje, na poduzimanje neèega da bi mogli pomoæi drugome. To jest na ljubav koju je Isus sam posvjedoèio. Isus poziva na ljubav, poziva èovjeka da èini dobra djela, a ne da se sakriva u svojoj kuæi èuvajuæi se od grijeha". 14 19. lipnja 2013. broj 25/2013 ika U evanðelju o bogatašu koji je pobožan, ali se ne može odreæi svojega imetka, Isus šalje poruku odricanja i žrtve. Isus poziva na nešto više od ovozemaljskog blagostanja, više od onoga što je dokuèivo znanošæu i razumom. "Teško æe bogataš u Kraljevstvo nebesko. Lakše je devi kroz iglene uši. Tako poruèuje Isus svojim uèenicima. Nije time htio reæi da onaj koji nešto ima neæe u Kraljevstvo nebesko. Ali bogatstvo zasljepljuje èovjeka za onaj svijet, vezuje za zemaljsko. Bogatstvo navodi èovjeka da sve gleda kroz neko koštanje, neku procjenu materijalne vrijednosti. Èovjek kada posjeduje bogatstvo želi biti ohol i èesto zaboravlja da imati više zahtijeva i veæu odgovornost. Isus nam želi reæi da èovjek vrijedi onoliko kako se ponaša prema drugim ljudima. Jer imati znaèi više davati drugima i biti odgovoran za druge ljude", zakljuèio je biskup i uputio vjernike da im vjera bude putokaz kroz život, da nasljeduju Isusa i poruku njegovih rijeèi. Šesti hrvatski žrtvoslovni kongres Biskup Vlado Košiæ održao predavanje "Žrtve u Domovinskom ratu na podruèju Sisaèke biskupije" i predvodio misno slavlje za sve hrvatske žrtve Zagreb, Sisak, 16.6.2013. (IKA) - Šesti hrvatski žrtvoslovni kongres održan je od 14. do 16. lipnja u Zagrebu i Sisku u organizaciji Hrvatskoga žrtvoslovnog društva i pod pokroviteljstvom sisaèkog biskupa Vlade Košiæa. Kongres je imao uobièajeni krug žrtvoslovnih tema Hrvatske, ali je naglasak stavljen na istraživanja žrtava Siska i Sisaèko-moslavaèke županije, Sunje i Petrinje, Moslavine i Banije, a posebno masovnog zloèina u Baæinu. Tako je kongres otvoren u petak 14. lipnja u Muzeju Mimara u Zagrebu predavanjem biskupa Košiæa "Žrtve u Domovinskom ratu na podruèju Sisaèke biskupije" i uvodnim referatom predsjednika Hrvatskoga žrtvoslovnog društva Zvonimira Šeparoviæa "Vrijeme žrtve". Drugi dan kongresa održan je u dvoranama Biskupijskog ordinarijata Velikog Kaptola u Sisku, gdje je pedesetak izlagaèa iznijelo brojne radove na temu kongresa. Izmeðu ostalih predavanje su održali Lojzo Buturac na temu "Sveæenièke žrtve na podruèju današnje Sisaèke biskupije", Spomenka Juriæ na temu "Križni put Sisaèke crkve u Domovinskom ratu", Darko Zahiroviæ na temu "Sisaèki žrtvoslov - II. svjetski rat gubici i Domovinski rat", Damir Borovèak na temu "Zrin – 70 godina poslije komunistièkog genocida", Marija Krupiæ na temu "Stradanje kostajnièkih i dubièkih Hrvata u II. svjetskom ratu" i mnogi drugi. Posljednji dan kongresa poèeo je misnim slavljem za sve hrvatske žrtve koje je u katedrali Uzvišenja svetog Križa u Sisku predvodio biskup Košiæ u zajedništvu s kancelarom mons. Markom Cvitkušiæem, fra Andrijom Nikiæem, vikarom katedralne župe Ivanom Faletarom i umirovljenim župnikom preè. Alojzijem Petravnoviæem. Uz brojne Sišèane na misi su se okupili i sudionici kongresa te èlanovi Hrvatskoga žrtvoslovnog društva predvoðeni predsjednikom Zvonimirom Šeparoviæem. U homiliji biskup se spomenuo žrtava koje su na svim stranama pale za Domovinu, a posebno je istaknuo Baæin, mjesto druge, odmah poslije Ovèare, po broju žrtava masovne grobnice u Hrvatskoj. Rijeè je o ratnom zloèinu nad Hrvatima koji su poèinile snage JNA i paravojnih srpskih pobunjenika 21. listopada 1991., kada su odveli 43 osobe iz Baæina i 13 drugih ne-Srba civila iz Cerovljana. Svih 56 njih smaknuto je na mjestu u blizini sela Baæina. Istodobno su pobunjeni Srbi dovukli još 30 civila iz Baæina i 27 iz Dubice i Cerovljana te ih ubili na nepoznatoj lokaciji, ukupno 113 ubijenih i nestalih. ika Biskup je istaknuo brojne muèenike od Kvirina do vremena Osmanlija, ali posebno je ukazao na iznimno veliko stradanje tih krajeva u tijeku II. svjetskog rata. Tako je u Gorskom arhiðakonatu stradalo 66 sveæenika, 22 su bila ubijena, a 38 ih je zatvoreno, od kojih su petorica odmah u zatvoru, a mnogi i poslije umrli od posljedica zatvorskog muèenja dok su drugi bili protjerani. "Kada danas u našoj Sisaèkoj biskupiji, koja je doduše nešto veæa od prijašnjega Gorskog arhiðakonata, brojimo sveæenike, trenutaèno ih imamo svih ukupno 75, od kojih upravo 66 njih djeluje na podruèju naše biskupije. Zamislite kako je to bio težak progon Crkve kad je dakle na još manjem prostoru negoli je sada naša biskupija tada ovdje stradalo èak 66 sveæenika! Jedna èitava biskupija! Bio je to gori progon negoli Dioklecijanov, u kojem je pao naš sv. Kvirin, u kojem su stradali takoðer na ovom hrvatskom tlu Solinski, Istarski, Srijemski muèenici. Takvog zatora katolika nije bilo na ovim prostorima u èitavoj našoj povijesti! A da bude stvar još i gora: to se stradanje katolika i Hrvata i danas krije i negira! Zamislite koliko je to neobièna èinjenica da se na raznim ploèama i spomenicima diljem naše biskupije, ali i domovine Hrvatske nalaze imena samo srpskih žrtava iz II. svjetskog rata, a tek tu i tamo koji Hrvat! I dok, hvala Bogu, sada nakon Domovinskog rata imamo gotovo na svim masovnim grobnicama obilježja i spomenike s imenima ubijenih, iz vremena II. svjetskog rata i poraæa gotovo da i nema spomenika i imena ubijenih! Kako je to moguæe, pitamo se, osobito kad znamo da se nedvojbeno najveæi broj pobijenih Hrvata dogodio upravo u tom vremenu naše povijesti? Zar država Hrvatska ne smije spominjati svoje ubijene sunarodnjake, Hrvate koji su poginuli na bilo kojoj strani u to nesretno ratno i poratno vrijeme? Je li to neka zavjera i urota na djelu, jesu li to još uvijek ubojice i njihovi sinovi tako moæni da nameæu samo 'povijest koju pišu pobjednici', misleæi pritom na sebe kao pobjednike, ne priznajuæi da su i država koju su oni stvarali, propala, i režim, za koji su se borili, danas nestao? Meðutim, nije nestala magla u glavama naših ljudi, a èini se niti strah u srcima žrtava i èlanova obitelji onih koji su imali žrtve u tom vremenu. Zato æe Katolièka Crkva dok god je bude, dok bude imala slobodu govora i djelovanja, prozivati sve zloèince i moliti se za njih da se obrate i priznaju istinu. Zato æu i ja zagovarati istinu, a biti protiv laži koje æe se i ovog tjedna u našem Sisku govoriti u uši onih koji ne znaju što je bila prava stvarnost II. svjetskog rata i poraæa za nas katolike i Hrvate", poruèio je biskup. U nastavku biskup se zapitao: "Kada æe partizanski zloèinci konaèno priznati svoja zlodjela, pokazati tolike jame i stratišta nevinih ljudi? Je li to naša domovina Hrvatska još uvijek okupirana zemlja, da se ne smije govoriti istina? Èega se boje oni koji su sudjelovali u zloèinima? Boje li se oni Boga? Ili misle samo kako æe izmaknuti ruci ljudske pravde? Ljudska je pravda nesavršena i ne dostiže one koji su stvarno krivi, veæ – znamo to i iz primjera nakon nedavnog Domovinskog rata – èesto progoni i kažnjava nevine. No, nije se nama bojati ljudi! Bojati nam se Boga jedinoga! Moramo se moliti, braæo i sestre, da se ne ustolièi laž, da ne caruje nepravda, da se prizna istina, da se poèinitelji i njihovi istomišljenici pokaju, da se tako dogodi mir u srcima ljudi. Tek æe tada, kada Bog oprosti zlodjela ubojicama, mir zavladati u našem narodu. Dok se to ne dogodi, naš æe narod i dalje biti bolno podijeljen. Takvo stanje veæ je postalo sramotno i sve više nas meðusobno udaljuje, umjesto da se na istini gradi mir, da na pokajanju i pomirenju vlada pravednost i da svi poginuli i stradali naðu i kod ljudi dužni spomen i kod Boga vjeèno spasenje", rekao je biskup Košiæ. Govoreæi o Domovinskom ratu biskup je podsjetio i da je Domovinske vijesti prva žrtva nakon tzv. Balvan-revolucije, tj. srpske pobune u kolovozu 1990. protiv RH bio ubijeni sveæenik, župnik sv. Marije u Sisku Antun Grahovar, ubijen 9. studenoga 1990. "U našem su kraju pobijeni mnogi nevini ljudi, a država Hrvatska pomilovala je zloèince, samo da bi oni priznali i prihvatili Hrvatsku. Nažalost, to se nije dogodilo, što vidimo iz niza žalosnih èinjenica, kao što je npr. postojanje dvostruke povijesti – tako da neki državljani RH ne trebaju kao djeca u školi uèiti da je Domovinski rat bio agresija Srbije na Hrvatsku, veæ oni u svojim udžbenicima uèe da je to bio graðanski rat. To nažalost potvrðuju svojim nepromišljenim izjavama i neki naši najviši predstavnici. Pitamo se, bi li bilo moguæe stvoriti tako snažnu i prosperitetnu Njemaèku poslije II. svjetskog rata da svi državljani Njemaèke nisu morali prihvatiti svima znanu èinjenicu da su nacisti bili zloèinci i neprijatelji najprije svoga naroda? Zar bi bilo moguæe da neki Nijemci u istoj državi uèe i govore da su oni bili zloèinci, a drugi da nisu? To je nedopustivo! Tako i mi, neæemo imati napretka dok svi u RH ne priznaju istinu i ponašaju se u skladu s tim. To je takoðer važno i za izlazak iz teške krize u kojoj se nalazimo, jer dok nema sloge i jedinstva u narodu, kako da taj narod napreduje? Pa mi se neprestano meðusobno svaðamo oko temeljnih stvari naše prošlosti. Nikako da završimo II. svjetski rat, a takoðer niti Domovinski rat. Tu ne može biti više istina. Istina je samo jedna, i dok ju svi ne prihvate, nema nama napretka", zakljuèio je sisaèki biskup. Nakon misnog slavlja sudionici kongresa uputili su se u Hrvatsku Dubicu gdje je u OŠ "Ivo Kozarèanin" održana završna sjednica, nakon koje je u Baæinu na mjestu stradanja ubijenih civila održano polaganje vijenaca i komemoracija. Proslava 500. obljetnice crkve Sv. Ante u Vuèevici Sveèano misno slavlje predvodio je biskup Ivas Leæevica, 16.6.2013. (IKA) - U Vuèevici, župa Leæevica, u nedjelju 16. lipnja euharistijsko slavlje u prigodi slavlja 500. obljetnice crkve Sv. Ante i slavlja sakramenta krizme predvodio je šibenski biskup Ante Ivas. U koncelebraciji su bili provincijal fra Joško Kodžoman, župnik dr. fra Domagoj Runje, tajnik don Roko Glasnoviæ i fra Luka Livaja. U slavlju su sudjelovali ðakon fra Šimun Markulin, bogoslovi, župljani i vjernici iz drugih mjesta. Pjevanje je predvodio župni zbor uz pratnju franjevaèkih bogoslova iz Splita. Nedjeljno pjevanje u župi predvodi Mate Milas. Na poèetku slavlja uime cijele župne zajednice rijeèi pozdrava uputila je župljanka Nada Boljat koja je izrazila dobrodošlicu svim sudionicima slavlja. U pozdravu na poèetku mise biskup Ivas je istaknuo da ta crkva Sv. Ante svjedoèi veæ 500 godina da je Bog s nama. Pozvao je vjernike da svi skupa zahvale Bogu na svim primljenim darovima. U propovijedi biskup Ivas je podsjetio da je crkva Sv. Ante sagraðena na èvrstoj stijeni, a ne na pijesku. Kroz povijest, osobito za vrijeme Domovinskog rata, neprijatelji su rušili crkve jer Crkva daje snagu i život. I danas neki pokušaju srušiti temeljne Božje vrednote. Osvræuæi se na evanðeoski tekst biskup je istaknuo Isusove rijeèi upuæeni ženi: "Vjera te tvoja spasila". Te rijeèi nije rekao Šimunu nego ženi koja je bila grešnica. Svjesna svoje grešnosti došla je pred Isusa i klekla pred njim tražeæi savjet. Nažalost, i danas ima ljudi koji puze pred drugim ljudima, a ne pred Bogom. I to nekima odgovara. Meðutim, kad netko razmišlja na Božji naèin, onda ga se pokušava obezvrijediti. Šimun je bio vjernik, vjernik farizej, kojemu je bilo važno da Isus doðe k njemu, ali mu nije palo na pamet da klekne pred Isusa. Govoreæi o Danu života, biskup je postavio pitanje: 'Tko ima pravo oduzimati èovjeku što je Bog usadio u 19. lipnja 2013. broj 25/2013 15 Domovinske vijesti èovjeku narav?' Tu vlast nema nitko. Meðutim, farizeji rade po svoju, izvana se prave važni a iznutra su prazni. Pozvao je vjernike da ne odbacuju Boga iz svoga srca i duše, iz svoje Domovine. Primajuæi sakrament krizme, krštenik prima dar vjere, ali tu vjeru treba jaèati iz dana u dan da se na bi dogodilo kao i Davidu kojemu je Bog postavio pitanje 'Zašto si uèinio što je zlo u oèima Gospodnjim?' Bog ga je pomazao i izabrao, a on je uèinio zlo. Kao kršæani i pomazanici veæ od krštenja mi smo Božji izabranici. nekada se èovjeku èini da je lakše iæi putem zla pod izlikom dobra. Danas se vjernicima nudi ono što je nezamislivo , donose se zakoni bez vjernika i protiv kršæanskog uvjerenja. Na kraju propovijedi biskup je pozvao vjernike, kako prenosi portal www.franjevci-split.hr, da mole za snagu Duha Svetoga jer oni kleèanjem i molitvom neæemo obezvrijediti prošlih 500 ili 1300 godina. Na kraju mise sve je pozdravio provincijal Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman koji je pozvao vjernike da mole za nova duhovna zvanja i potaknuo ih da podržavaju vjernike koji se javno zauzimaju za naèela koja su u skladu s Božjim zakonima. Župnik fra Domagoj Runje darovao je biskup Ivasu i provincijalu medaljon, djelo ak. slikara Vene Jerkoviæa. Spomenuo je i da je posljednji sveæenik iz župe bio fra Pavao Boljat (1902.-1984.), a danas su iz župe dvije redovnice. Nakon misnog slavlja bratsko zajedništvo nastavljeno je uz ruèak kod "Vatrogasnog doma Vuèevica". Sveèanost završetka školske vjeronauène godine u Hvaru Hvar, 16.6.2013. (IKA) - Sveèanost završetka školske vjeronauène godine hvarski uèenici proslavili su 16. lipnja u katedrali nazoènošæu na misnom slavlju koje je predvodio don Marko Planèiæ. Za misnog slavlja znakovito je održan i obred primanja novoga mladog èlana u najstariju hvarsku bratovštinu Sv. križa, koja u Hvaru djeluje veæ pet stoljeæa. Obred primanja u bratovštinu uèenika šestog razreda osnovne škole Leona Juriæa pred poèetak školskih praznika sadržajno je upozorio da ljetni praznici ne bi smjeli biti samo zabava, nego da trebaju imati i duhovnu dimenziju. Hvarske bratovštine Sv. križa i Sv. Nikole, koje djeluju veæ više stoljeæa, nisu samo tradicijska vjerska i kulturna baština nego su i istinska religijska vrijednost žive mjesne Crkve u Hvaru, o èemu svjedoèi i èinjenica da se svake godine u obje bratovštine uèlani nekoliko mladih bratima, što je zacijelo zasluga starijih bratima koji ovu religijsku vrijednost s ljubavlju prenose na mlade naraštaje. Na kraju misnog slavlja èlanovi djeèjega crkvenog zbora zajedno s ostalim vjernicima otpjevali su pjesmu zahvalnicu "Tebe Boga hvalimo". Ugledni znanstvenik posjetio HKS Prof. dr. Mirjan Damaška, profesor emeritus na amerièkom sveuèilištu Yale, upoznat s radom HKS-a Zagreb, 17.6.2013. (IKA) - Hrvatsko katolièko sveuèilište posjetio je 17. lipnja hrvatski znanstvenik svjetskog ugleda prof. dr. Mirjan Damaška, profesor emeritus na amerièkom sveuèilištu Yale. U razgovoru s rektorom Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta prof. dr. Željkom Tanjiæem, prorektorom za meðunarodnu suradnju prof. dr. Emilijom Marinom i prorektorom za nastavu prof. dr. Gordanom Èrpiæem profesoru Damaški podastrijete su informacije o nastanku, radu i planovima razvoja Hrvatskog katolièkog sveuèilišta. Profesor Damaška upisao se u knjigu dojmova, izrazivši svoje zadovoljstvo viðenim i nadom za daljnjim uspješnim razvojem našeg Sveuèilišta. 16 19. lipnja 2013. broj 25/2013 ika Susret ministranata otoka Braèa u Postirima Na godišnjem susretu ministranata otoka Braèa okupilo se 175 poslužitelja oltara Postira, 17.6.2013. (IKA) – U organizaciji sveæenika Braèkoga dekanata u ponedjeljak 17. lipnja održan je duhovno–rekreativni susret ministranata otoka Braèa u župi sv. Ivana Krstitelja u Postirima. Na godišnjemu susretu braèkih ministranata okupilo se 175 poslužitelja oltara iz svih braèkih župa zajedno s župnicima i vjerouèiteljima. Susret je poèeo zajednièkom molitvom u župnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja koju je kao domaæin susreta predvodio postirski župnik mons. Ante Jelinèiæ. Nakon molitvenoga programa susret je nastavljen na obližnjemu igralištu gdje su ministranti odmjerili snage u nogometnom natjecanju. Prvo mjesto osvojili su ministranti župe sv. Petra iz Supetra, drugo ministranti iz župe Gospe Karmelske u Selcima, dok je treæe mjesto pripalo domaæim ministrantima iz župe sv. Ivana Krstitelja. Po završetku nogometnoga turnira ministranti su otišli u pješèanu uvalu "Lovreèina", udaljenu 4 km od Postira, gdje su zajednièki ruèali, a program je nastavljen kupanjem i druženjem. Susret je završio proglašenjem pobjednika, a nagrade je uruèio dekan Braèkoga dekanata Toni Plenkoviæ. Biskupijski susret ministranata u Rakovici Rakovica, 17.6.2013. (IKA) - Redoviti biskupijski susret ministranata Gospiæko-senjske biskupije održan je 17. lipnja u Rakovici. Ta župa Slunjskoga dekanata odabrana je za ovogodišnji susret s nakanom da se ministrantima posvijesti znaèenje velikoga dogaðaja u povijesti Crkve, a javnosti najavi proslava 1700. obljetnice Milanskog edikta, koja æe se održati upravo u Rakovici. Naime, zaštitnica rakovièke župe je sv. Jelena, majka cara Konstantina, koji je 313. godine Crkvi darovao slobodu. Veæ od 9 sati su iz svih šest biskupijskih dekanata prema sv. Jeleni "uzvodno tekle" rjeèice malih hodoèasnika, djevojèica i djeèaka, djevojaka i mladiæa koji poslužuju kod oltara. Nakon što je u župnoj crkvi Sv. Jelene oko 250 sudionika toga susreta pozdravio generalni vikar mons. Tomislav Šporèiæ, koji je ujedno bio moderator, poèelo je pokornièko bogoslužje koje je vodio vlè. Antonio Èutura, župnik Cvitoviæa i Laðevca, nakon èega je nekolicina djece pristupila sakramentu pomirenja. Zatim su svi ministranti obukli svoje ruho pa je oko župnoga stana i crkve krenula sveèana procesija u kojoj se osim dobne razlike sudionika isticala i ljepota raznolikosti ministrantskih odora. Euharistijsko slavlje, u kojem je koncelebriralo sedamnaest sveæenika a asistirao je ðakon Josip Šimatoviæ, predvodio je biskupov izaslanik mons. Tomislav Rogiæ, udbinski župnik i dekan te upravitelj Crkve hrvatskih muèenika. Pjevanje je animirao djeèji zbor župe Presvetoga Trojstva iz Otoèca, pod ravnanjem s. Ljubomire Lešiæ, a svirala je orguljašica rakovièke župe Lucija Božièeviæ. Na poèetku mise sve je pozdravio župnik domaæin Petar Bogut. Mons. Rogiæ u propovijedi je, na temelju biblijske zgode Božjega poziva Mojsiju da izvede Izraelce iz Egipta, na djeci blizak i povrjemeno dijaloški naèin posvijestio kako se postiže životni cilj. Istaknuvši najprije da sa svakim od nas Bog ima svoj plan, naglasio je djeci da ostvarenje onoga što u životu želimo postati ovisi uvelike o tri stvari: koliko tražimo Božju blizinu te želimo da nam Isus bude istinski prijatelj i suputnik u životu; koliko se trudimo ostvariti svoje talente, sposobnosti, darove koje nam Bog daje; te koliko smo nesebièni prema drugima. I kao što je nesigurni Mojsije pošao u Egipat samo zato što mu je Bog obeæao da æe biti s njim: "Ja æu biti s tobom!" Premda je mucao u govoru, ika unatoè tome što je veliki faraon imao silnu vojsku, iako su mu se i sama njegova subraæa rugala, Mojsije s Bogom izvodi svoj narod iz ropstva i vodi ga u obeæanu zemlju. Ostvario je plan koji je Bog imao s njim jer se potpuno oslonio na Boga i prepustio njegovu vodstvu, naglasio je propovjednik. Od Izabranog Božjeg naroda u Starom zavjetu "napravio je poveznicu" s prvim stoljeæima povijesti Crkve te je djeci opisao kako je "sada jedan drugi narod èamio u ropstvu i progonima, novi Božji narod – kršæani, prva Crkva. Nakon Kristova Uskrsnuæa i uzašašæa, nakon što su apostoli primili dar Duha Božjega i poèeli po cijelom svijetu širiti Radosnu vijest Isusova Uskrsnuæa, nemilo su ih progonili i Židovi i Rimska vlast. Kršæani su se mogli samo potajno okupljati po kuæama ili na grobljima kako i sami ne bi bili pogubljeni. Koje bi Rimljani uhvatili èesto su završavali u areni, baèeni zvijerima ili gladijatorima. Nerijetko se dogaðalo da su ih razapinjali na križ kao i Isusa", istaknuo je propovjednik te naglasio kako je progon kršæana u tadašnjem Rimskom carstvu trajao gotovo 300 godina, a kršæani ipak nisu odustali, nisu prestali vjerovati da ih Bog vodi i da æe ih spasiti. Na kraju je mons. Rogiæ djeci približio povijesne okolnosti u kojima je presudne noæi pred bitku za carsko prijestolje Konstantin "imao viðenje, nešto kao san, u kojem je gledao osvijetljeno nebo, a na nebu je sjao križ. Èuo je glas: U ovom æeš znaku pobijediti!" Kako Konstantin, nastavio je propovjednik, još nije bio vjernik, ali je njegova majka Jelena bila kršæanka, nije odmah razumio što to znaèi, nakon što je pobijedio i postao rimski car shvatio znaèenje svoga viðenja i bilo mu je jasno da je KRIŽ pobijedio. Tako je i Konstantin na svoj naèin razumio da Bog s njime ima plan ter je ubrzo izdao naredbu da se kršæane više ne progoni, tj. dao im je slobodu da javno ispovijedaju svoju vjeru. Više se nisu morali skrivati. Štoviše, uskoro su porušeni poganski idoli po raznim hramovima i svuda je postavljen Križ - znak pobjede, znak spasenja. To se dogodilo prije 1700 godina, naglasio je mons. Rogiæ te dodao kako je nakon toga Konstantinova majka Jelena u oduševljenju odluèila potražiti u Svetoj zemlji Kristov križ na kojem je bio razapet i umro. "Prema tradiciji koja se do danas saèuvala carica Jelena pronašla je ostatke Kristova križa i donijela ih u Rim gdje je sagraðena velebna bazilika Kristova križa. Od tada pa sve do danas nemoguæe je zamisliti naše gradove, naša sela, naša raskršæa i trgove bez križa. Sva umjetnost pisana u rijeèima, u kamenu u velebnim graðevinama nosi tolika znamenja križa. I mi se ponosimo križem Kristovim. I nama taj znak Božje ljubavi, na kojem Isus daje život za nas, svijetli. Nosimo ga na lanèiæima oko vrata da nas podsjeti u kojem to znaku sve možemo pobijediti. Križ kristov tjera svako zlo, Križ Isusov donosi pobjedu. Isusov križ nas i danas uèi ljubiti i pokazuje nam da se volimo i budemo spremni žrtvovati se za druge onako kao Isus za nas", rekao je na kraju mons. Rogiæ te ministrantima dao savjet da u svakoj životnoj situaciji - a poglavito kad im zbog neèega bude teško, kad su za nešto zabrinuti, kad se boje kako æe mama i tata reagirati, kad ne znaju kako bi postupili, kad trebaju donijeti neku odluku: "Najprije pogledajte križ, poljubite križ i neka vam on dade snagu i otkrije koji plan s vama ima Bog u vašem životu!" Na kraju mise mons. Šporèiæ je uime povjerenika za ministrante don Anðelka Kaæunka zahvalio svim sudionicima susreta, posebno mons. Rogiæu i domaæinima koji su uložili trud u organiziranje toga skupa, nakon èega je pred ulazom u crkvu obavljeno zajednièko fotografiranje. Potom su svi sišli u zgradu Osnovne škole u Rakovici, gdje ih je srdaèno doèekala ravnateljica škole sa suradnicima pa su svi bez razlike, djeca i sveæenici, poèašæeni sendvièima, sokovima i izvrsnim domaæim specijalitetom - "slunjskom Domovinske vijesti masnicom". Slijedio je rekreacijski dio programa po izboru. Jedni su, uglavnom ministranti, tradicionalno prihvatili igranje nogometa, a drugi su izabrali posjet Baraæevoj spilji, koji im je omoguæio naèelnik opæine Franjo Franjkoviæ, dok se jedan dio odluèio za izlet do prekrasnih Rastoka u Slunju. Nogometni turnir, èija je posebnost ove godina bila ženska ekipa iz Slunja, uspješno su vodili vlè. Mile Šajfar, župnik Drežnik-Grada, i fra Božo Mandariæ, župni vikar u Graèacu, a na kraju se kao pobjednik radovala momèad župe Slunj, koja je u završnici svladala ekipu iz župe Lešæe na Dobri. "Plamen ljubavi. Roman o sv. Ivanu od Križa" Predstavljena knjiga u izdanju Verbuma Split, 18.6.2013. (IKA) - U prostorijama nakladne kuæe Verbum u utorak 18. lipnja na konferenciji za medije predstavljena je knjiga "Plamen ljubavi. Roman o sv. Ivanu od Križa" autora Jose Luis Olaizola. Knjigu su predstavili mr. Petar Balta i Miro Radalj, glavni urednik i direktor nakladne kuæe Verbum. Poznati i nagraðivani španjolski književnik Jose Luis Olaizola u ovomu zanimljivom povijesnom romanu ocrtava upeèatljiv portret Ivana od Križa, jednoga od najveæih mistika i duhovnih velikana u povijesti. U ovome književnom uratku ljubav je u samome središtu drame, a ljubav i jest ono po èemu je najviše poznat sv. Ivan od Križa, veliki mistik i struènjak za prisnost s Bogom. Radnja tako i zapoèinje s ljubavnom prièom, opisom romanse izmeðu Ivanovih roditelja. Radi ljubavi prema siromašnoj tkalji Ivanov je otac bio spreman žrtvovati i obiteljski status i materijalnu sigurnost. Pišuæi o Španjolskoj zlatnoga doba, roman prati radosti i teškoæe drevne obitelji mladoga Ivana te potom i njegov dramatièan životni put. Njegovo predano djelovanje iz ljubavi prema bližnjima, njegov sveæenièki poziv i ulazak u karmeliæanski red opisani su sa zadivljujuæim stilom. Nastojanja da zajedno sa sv. Terezijom Avilskom izvrši obnovu reda dovode sv. Ivana do granica izdržljivosti. Njegova su mu se subraæa snažno opirala, zatvarala u æeliju gdje su ga èesto bièevala i gotovo izgladnjela na smrt. Unatoè svemu tome, ovaj gorljivi i zadivljujuæi èovjek kasnije æe napisati: "Gdje nema ljubavi, unesi ljubav i dobit æeš ljubav." Spajajuæi istodobno vrhunsku književnost, napetu radnju i duhovnu potku, ovaj roman nudi svima koji ga uzmu u ruku i zadovoljstvo èitanja i duboke duhovne uvide. Biskup Škvorèeviæ primio novoga požeškoga gradonaèelnika Požega, 18.6.2013. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegi biskup Antun Škvorèeviæ primio je 18. lipnja novoga požeškoga gradonaèelnika Vedrana Neferoviæa u pratnji dogradonaèelnika Marija Pilona i Darka Puljašiæa. Gradonaèelnik Neferoviæ izložio je biskupu program rada nove gradske uprave i težište njezina djelovanja na gospodarskom i drugim podruèjima gradskog života. Razgovarali su o nastavku i poboljšanju dosadašnje suradnje Biskupije i Grada na podruèjima od zajednièkog interesa. Biskup je upoznao gradonaèelnika s biskupijskim nastojanjima na karitativnom, školskom i kulturnom podruèju te se zauzeo za bolju suradnju i koordinaciju s Gradom u tom pogledu. Poželio je gradonaèelniku i njegovim suradnicima uspješan rad za opæe dobro svih graðana Požege. Na susretu je sudjelovao i generalni vikar Josip Devèiæ. 19. lipnja 2013. broj 25/2013 17 Crkva u Hrvata ika Crkva u Hrvata Susret "Partnerstvo katolièkih sveuèilišta" u Ostrogonu Rektor dr. Željko Tanjiæ predstavio ustroj, razvoj i rad Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta Esztergom, 8.6.2013. (IKA) - Nanovic institut za Europske studije, koji djeluje unutar Sveuèilišta Notre Dame (SAD), u suradnji s Katolièkim sveuèilištem Pazmany Peter organizirao je u Ostrogonu (Maðarska) od 6. do 8. lipnja susret èlanova asocijacije "Partnerstvo katolièkih sveuèilišta" (Catholic Universities Partnership). Na susretu su sudjelovali Katolièko sveuèilište Pazmany Peter, Sveuèilište Notre Dame, Katolièko sveuèilište Ivan Pavao II, (Lublin, Poljska), Ukrajinsko katolièko sveuèilište (Lavov, Ukrajina), Katolièko sveuèilište iz Ružomberoka, (Slovaèka), Katolièko sveuèilište Svetog Srca, (Milano, Italija) te Hrvatsko katolièko sveuèilište. Susretu je uime Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta nazoèio rektor prof. dr. Željko Tanjiæ, koji je okupljenima predstavio ustroj, razvoj i rad HKS-a od posljednjeg susreta održanog protekle godine na Sveuèilištu Notre Dame. Na ovom susretu razgovaralo se o perspektivama i strategijama u znanosti i tehnologiji kroz prizmu VI. poglavlja enciklike Caritas in veritate pape emeritusa Benedikta XVI., o ulozi katolièkih sveuèilišta u provoðenju strategije odgoja za graðanske vrijednosti. Na predavanjima i okruglim stolovima potaknuta su mnoga pitanja o ulozi katolièkih sveuèilišta koja trebaju pripremiti svoje studente da budu odgovorni graðani društva u kojem žive, uèe i stvaraju. Rektor Tanjiæ ostvario je takoðer brojne susrete na kojima je razgovarao i o buduæim zajednièkim projektima s pojedinim katolièkom sveuèilištima. Sljedeæi susret èlanica "Partnerstva katolièkih sveuèilišta" održat æe se od 29. do 31. svibnja 2014. godine u kuæi sveuèilišta Notre Dame u Rimu. Predavanje o biskupu Strossmayeru u HKPD-u "Jelaèiæ" Petrovaradin, 9.6.2013. (IKA) - Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Jelaèiæ" organiziralo je 9. srpnja u Petrovaradinu prvo multimedijalno predavanje u sklopu serijala "Ponos naših ulica", posveæeno životu i djelu znamenitog ðakovaèko-srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Inicijativa za održavanjem takvih edukativnih susreta proizišla je iz potrebe da se u društvu koje ima prilièno dobro razvijen umjetnièki rad, napose glazbeni, razvija i prosvjetna djelatnost. Cilj serijala, stoga, i jest da se èlanovi društva, ali i graðanstvo Petrovaradina, kroz upoznavanje života i djela velikana po kojima pojedine petrovaradinske ulice nose nazive, bolje upozna s prošlošæu grada u kojem živi. Prvi dio predavanja bio je posveæen životu i djelovanju znamenitog biskupa Strossmayera, o kojem je govorio magistar povijesnih znanosti i kustos povjesnièar Damir Stanojeviæ, dok je o povijesti ulice koja se ponosi imenom toga velikana govorio Davor Martinèiæ, izuèavatelj petrovaradinske prošlosti i voditelj povijesno-istraživaèke sekcije u HKPD-u "Jelaèiæ". Predavanje prof. Stanojeviæa bilo je podijeljeno u tri dijela. Prvi dio odnosio se na biskupa Strossmayera kao politièkog aktera i neumornog borca za jednakopravnost hrvatskog naroda s Ugarskim, uz kritièko sagledavanje rezultate te borbe. Nakon glazbenog predaha u kojem je Slavoljub Kociæ, tenor pjevaèke sekcije društva "Jelaèiæ", otpjevao 18 19. lipnja 2013. broj 25/2013 Okrugiæevu skladbu "Domovino, slatko milovanje", nastavljen je prikaz Strossmayera kao biskupa koji je svoju vjeru u potpunosti polagao u ostvarenje željenog ujedinjenja zapadnih i pravoslavnih kršæana. Spomenuta su i njegova kapitalna djela, poput izgradnje monumentalne ðakovaèke prvostolnice i sjemeništa. Najposlije, istaknut je i veliki dug koji južnoslavenski narodi, a napose hrvatski, imaju prema Strossmayera kao osnivatelju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, znaèajnom puèkom dobrotvoru i "Ocu" hrvatske nacije. U nastavku predavanja "Ponos naše ulice" predstavljen je kroz opis Strossmayerove ulice u Petrovaradinu, o èemu je govorio Davor Martinèiæ. Zanimljivo je bilo èuti da je crkva Svetoga Jurja, impozantna graðevina koja svjedoèi o više od tri stoljeæa dugoj povijesti katolištva u postosmanlijskom Petrovaradinu, bila prva graðevina podignuta u Strossmayerovoj ulici, nekada zvanoj Crkvena ulica. Slušatelji su upoznali i druge objekte koji danas u njoj postoje, kroz opise predavaèa o njihovom prijašnjem izgledu i namjeni. Strossmayer je od 1838. do 1840. godine bio u službi župnog kapelana u spomenutoj crkvi i župi Sv. Jurja. Uspomenu na njega Petrovaradin je èuvao i èuvat æe kroz ime te ulice koja, na sreæu, ni u turbulentnim politièkim preureðenjima nije doživjela promjenu. Konferencija za novinare na završetku Meðunarodnog samita o miru i pomirenju Ovo je veliko buðenje nove nade da æemo moæi napraviti sljedeæe korake u istom pravcu, kazao je biskup Komarica Banja Luka, 11.6.2013. (IKA/KTA) - Konferencija za novinare povodom završetka meðunarodnog samita koji se pod geslom "Mir i pomirenje: Korak naprijed!" održao od 9. do 11. lipnja u Banjoj Luci prireðena je 11. lipnja u prostorijama Europske akademije Banjoluèke biskupije. Prije toga su održana dva predavanja s diskusijom na temu: "Nenasilna komunikacija" i "Tipovi liderstva". Na konferenciji su o samitu govorili organizatori samita: banjoluèki biskup Franjo Komarica, predsjednik BK BiH, profesor Steve Jarding s amerièkog sveuèilišta Harvard iz Bostona i Dražen Komarica, predsjednik Instituta Zrinski za potporu mirovnih i gospodarskih sloboda iz Bostona. Pozdravljajuæi sve nazoène, biskup Komarica na poèetku je uputio zahvalu prijateljima iz Amerike, osobito profesorima s Harvardskog sveuèilišta koji su, zajedno sa Institutom Zrinski, prihvatili zamolbu i inicijativu za organizaciju takvog dogaðaja u Banjoj Luci te izrazio radost za odaziv mr. Igora Radojièiæa, predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, kojemu se tom prigodom takoðer zahvalio. Pojasnivši da je samit bio pokušaj da se domaæe, kao i politièare iz cijele regije, pokrene na "zajednièki i konstruktivni iskorak iz prepoznatljive stagnacije napretka ove regije prema poželjnim i potrebitim euro-atlantskim integracijama", biskup Komarica osobito je zahvalio Radojièiæu jer je za samit zainteresirao druge parlamentarce i politièare iz BiH i iz susjednih država te predsjednike parlamenata iz Bugarske i Grèke èije su poruke slušali dan ranije. "Veæ do sada, meni poznati, eho ova tri dana jest vrlo pozitivan. Napravljen je sigurno vrlo kvalitetan korak naprijed. Za neke æe, možda, to biti nedovoljno velik korak, ali za mene osobno, a vjerujem i za sve realne ljude u našem gradu i sredini, ovo je velika novost. Ovo je veliko buðenje Crkva u Hrvata ika nove nade da æemo moæi napraviti sljedeæe korake u istom pravcu", kazao je biskup Komarica, koji je na kraju uputio iskrenu zahvalu i medijskim djelatnicima na njihovom zalaganju. Potom se novinarima obratio profesor Jarding koji je kazao kako je izuzetno impresivno ono što su vjerski i politièki poglavari radili u protekla tri dana te procijenio da je za to trebalo dosta hrabrosti. Prisjetivši se razgovora na sveuèilištu Harvard u studenom prošle godine tijekom kojeg je biskup Komarica kazao da je neophodno održavanje ovakve konferencije bez obzira na težinu situacije, kazao je da sada, nakon što je samit završen, uviða vrijednost i uspjeh uraðenog, ali i smatra da je to samo prvi korak napominjuæi pri tome da ne želi umanjiti vrijednost tog prvog koraka, bez kojeg, kako je rekao, nijedno putovanje nije moguæe. Naglasio je da, od svih mjesta u svijetu u kojima su bili u sklopu projekt "Škole za liderstvo" s Harvarda, nigdje nisu vidjeli tako dobar temelj na osnovu kojeg se može dalje nadograðivati. Izrazio je èvrsto uvjerenje da ovaj dio europskog kontinenta ima dovoljno resursa, talenata, strasti, povijesti i kulture za preuzimanje liderske pozicije u Europi, ali i u svijetu. Istièuæi da su posljednja tri dana komunicirale strane koje se ranije nisu mogle ni naæi na istoj politièkoj pozornici, ukazao je na to da tu postoji mnogo vrijednosti oko kojih može zajednièki dalje da se izgraðuje. Na kraju je izrazio radost što je mogao biti dijelom samita te je kazao kako je otvoren i za buduæu suradnju. Odgovarajuæi na pitanje novinara o zakljuècima samita, uime Instituta Zrinski novinarima se obratio Dražen Komarica, istièuæi da bitnim smatra ukljuèivanje politièkih i vjerskih zajednica. Kazavši kako su iz tog razloga svaki dan zapoèinjali pohodom u jednoj od bogomolja druge Crkve ili vjerske zajednice, pohaðajuæi prvog dana katedralu, drugog džamiju a treæeg pravoslavnu crkvu, izrazio je mišljenje da je cilj samita bio dovesti politièare iz regije koji su meðusobnom službenom i neslužbenom interakcijom stvorili pravi dijalog. Rekao je i da su pokušali dovesti i privrednike, bankare i investitore te je pojasnio da svaki problem u liderstvu zahtjeva holistièki pristup. Zahvalio je na svemu što je uèinjeno sa strane Narodne skupštine RS, naglasivši da to vidi kao hrabar korak. Kazao je i da nije bilo lako priæi liderima kako bi sudjelovali na samitu. Na kraju je izrazio mišljenje da je i na zajednici i civilnom društvu da pomognu nastavak ovog dijaloga te zahvalio Europskoj akademiji Banjoluèke biskupije na iniciranju i realizaciji ideje o organiziranju ovog skupa. Uime svojih kolega i profesora s Harvarda kazao je da su poèašæeni što su bili dio toga skupa te izrazio mišljenje da su sudjelovanjem na samitu dosta i nauèili. Odgovarajuæi na pitanja novinara, biskup Komarica naveo je da mu nisu priopæeni razlozi zašto predstavnici Srpske pravoslavne Crkve nisu bili voljni potpisati Deklaraciju vjerskih voða, koju su u nedjelju 9. lipnja, na poèetku meðunarodnog samita, potpisali predstavnici Katolièke Crkve, Islamske zajednice u BiH i Židovske zajednice u BiH. Biskup Komarica je, takoðer, pojasnio zašto je nedavno službenim dopisom upoznao Ministarstvo za prosvjetu i kulturu RS te predsjednike RS i NR RS da æe biti prisiljen obustaviti daljnji rad Opæe gimnazije Katolièkog školskog centra zbog neispunjenja obeæanja da æe – kao i drugi Katolièki školski centri u Federaciji BiH – i ta škola biti uvrštena u proraèun Vlade RS. Predsjednik Hrvatskog sabora u posjetu banjoluèkom biskupu Banja Luka, 11.6.2013. (IKA/KTA) - Boraveæi u prvoj službenoj posjeti Bosni i Hercegovini na podruèju entiteta RS, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko zajedno sa svojom višeèlanom pratnjom - osim sudjelovanja na meðunarodnom samitu "Mir i pomirenje: Korak naprijed" u Banjoj Luci, pohodio je i neke od župa odnosno institucija Banjoluèke biskupije. U nedjelju 9. lipnja boravio je na podruèju župe Stara Rijeka kod Ljubije gdje ga je u ponovno izgraðenoj spomen crkvi u zbrisanom selu Briševo doèekao župnik i dekan preè. Ilija Arloviæ. Pohodio je i središte župe sv. Josipa u Prijedoru, gdje mu je domaæin bio župnik vlè. Marijan Stojanoviæ, a zatim i opustjelu župu Šimiæi gdje ga je doèekao župnik Anto Mariæ. Zatim je bio u katedrali na molitvenom otvorenju samita te na prijemu u Biskupskom ordinarijatu. U ponedjeljak 10. lipnja pohodio je Katolièki školski centar gdje mu je o odgojno-obrazovnim uspjesima i financijskim poteškoæama Opæe gimnazije govorio ravnatelj Centra mons. mr. Ivica Božinoviæ. Bili su prisutni i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ i domaæi biskup Franjo Komarica. U veèernjim satima pohodio je samostan i župu otaca trapista "Marija Zvijezda" gdje su ga doèekali trojica trapista te biskup Komarica i direktor Banjoluèkog Caritasa prelat dr. Miljenko Anièiæ. Visoki gosti upoznati su s prošlošæu i sadašnjošæu nekoæ slavne opatije Marije Zvijezde. Zatim je pohodio i središnju gradsku župu Pohoda Blažene Djevice Marije u kojoj je kršten blaženi Ivan Merz, gdje su ga doèekali župnik Davor Kleèina i ðakon Marko Stojèiæ. U utorak 11. lipnja u prijepodnevnim satima u Biskupskom ordinarijatu susreo se s biskupom Komaricom i pomoænim biskupom Markom Semrenom. Biskup Komarica izrazio mu je "srdaènu dobrodošlicu i iskrenu zahvalnost za veliku pažnju poklonjenu u tri dana Banjoluèkoj biskupiji". Posebno mu je zahvalio za njegov dolazak i "javne rijeèi o dramatiènoj aktualnoj situaciji Hrvata – uglavnom katolika na podruèju entiteta R. Srpske". Predsjednik Leko izrazio je svoje zadovoljstvo što se njegova nakana da posjeti sjedište Banjoluèke biskupije konaèno i ostvarila. Nadodao je kako je ožalošæen stvarnim stanjem hrvatske populacije u tom dijelu biskupije, ali i zadivljen velikim naporima i plodovima iza kojih stoje sveæenici i redovnici u Banjoluèkoj biskupiji. Govoreæi o buduænosti tamošnjeg dijela hrvatskog naroda, ponovio je svoje rijeèi veæ ranije izreèene da ona "u mnogome ovisi o jedinstvenosti i odluènosti politièkog vodstva bosansko-hercegovaèkih Hrvata". Zahvalio je biskupu Franji za sav napor koji ulaže za opstojnost Katolièke Crkve i hrvatskog naroda u tom dijelu Bosne i Hercegovine. Predsjednik Leko posebno je zahvalio biskupu Komarici za uspješno organiziranje meðunarodnog samita. Uruèio mu je i prigodne darove: Meštroviæev kip Grgura Niškog u minijaturi, sveèanu spomen knjigu "Hrvatski sabor" te spomen-nalivpero. U popodnevnim satima predsjednik Leko i njegova pratnja pohodili su središte župa u kotorvaroškom kraju gdje se susreo s tamošnjim ocima franjevcima fra Antom Šimunoviæem i fra Markom Bandalom. . . 19. lipnja 2013. broj 25/2013 19 Crkva u Hrvata Studenti i mladi na misi zahvalnici na kraju školske godine u Novom Sadu Novi Sad, 12.6.2013. (IKA) - U srijedu naveèer 12. lipnja u župnoj crkvi Imena Marijina u Novom Sadu srednjoškolci i studenti su sa svojim odgojiteljima, katehetama i profesorima slavili završetak školsko-akademske godine misom zahvalnicom. Euharistiju je predvodio biskup srijemski Ðuro Gašparoviæ u koncelebraciji s preè. Markom Lonèarom, župnikom u Beoèinu i vlè. Marijanom Vukovim, župnim vikarom u Novom Sadu i povjerenikom za pastoral mladih Biskupija u Srbiji kao odjela Meðunarodne biskupske konferencije sv. Æirila i Metoda. U propovijedi biskup je posvijestio mladima znaèaj i važnost ovoga "sada" kako bi se marljivim studijem i uèenjem pripravljali za život i njegove izazove. Podsjetio je da na Isusovo pitanje "Što vi kažete, tko sam ja?" Petar odgovara i zna odgovor jer je živio i bio u Kristovoj prisutnosti i u zajedništvu s njime. Na takvu je prisutnost uz Krista i s Kristom biskup Gašparoviæ pozvao mlade jer je to kljuè kako bi oni sami mogli ostvariti svoje mladenaèke želje i snove, steæi vjersku izobrazbu i postati zrele osobe. "A gimnazije i fakulteti, kao i radna mjesta pokazuju da treba naš narod umnih i odluènih ljudi, treba svetih, revnih i rjeèitih kršæana i apostola, treba vještih i spremnih uèitelja za škole, gimnazije i uèilišta, treba radinih i struèno spremnih djelatnika, treba umjetnika, obrtnika sposobnih da se u prevažnim poslovima znaju dobro postaviti", poruèio je biskup mladima. Nakon mise svi sudionici slavlja su nastavili druženje na tzv. "Palaèinkijadi" koja se uvijek priredi na kraju akademske godine. Nastavak zajedništva bio je u vjeronauènim dvoranama župe Imena Marijina, a sam susret su organizirali mladi studenti i radnici. Ujedno je ta veèer znaèila završetak vjerskih susreta srijedom na kojem su sudjelovali studenti i mladi radnici. Susret biskupa Komarice s predsjednikom Narodne skupštine RS Radojièiæem Tema razgovora bila je Meðunarodna konferencija "Mir i pomirenje - korak naprijed" Banja Luka, 13.6.2013. (IKA/TABB) - Banjoluèki biskup Franjo Komarica u pratnji svog tajnika vlè. Ante Vidoviæa susreo se 13. lipnja u Banjoj Luci s mr. Igorom Radojièiæem, predsjednikom Narodne skupštine RS. Glavna tema razgovora bila je upravo završena Meðunarodna konferencija "Mir i pomirenje - korak naprijed". Predsjednik Radojèiæ izrazio je svoje veliko zadovoljstvo i radost zbog konferencije, prve te vrste u regiji. Pojasnio je da je èuo samo rijeèi zadovoljstva, hvale i zahvalnosti od svih državnika koji su sudjelovali na konferenciji, kao i rijeèi pohvale od strane javnosti. Zahvalio je biskupu Komarici, kao "glavnom pokretaèu održavanja konferencije" i kao "vrlo umješnom organizatoru nimalo lakog projekta". I biskup Komarica zahvalio je predsjedniku Radojièiæu za njegov "izuzetno dragocjeni doprinos u organiziranju dolaska državnika iz regije i mnogih drugih domaæih politièkih dužnosnika". Obojica sugovornika složila su se u ocjeni da je na konferenciji uèinjen dragocjeni, veliki korak naprijed u meðusobnom uvažavanju i približavanju i da bi se trebalo "udruženim pozitivnim snagama" nastaviti u istom smjeru za sigurnu buduænost zemlje i regije. Biskup Komarica predsjedniku Radojièiæu ponovio je svoju molbu, upuæenu nadležnim dužnosnicima RS, za financijsku pomoæ rada Opæe gimnazije KŠC u Banjoj Luci, kako se ne bi moralo obustaviti daljnji rad škole, koja je do sada stekla veliki ugled u Banjoj Luci i okolici. 20 19. lipnja 2013. broj 25/2013 ika Rim: Dogaðanja u povodu ulaska Hrvatske u Europsku uniju Vatikan, 14.6.2013. (IKA) - U sklopu obilježavanja skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Filip Vuèak organizirao je za veleposlanike EU 14. lipnja poludnevni izlet u benediktinski samostan u Subiaco u rimskoj okolici. Uz veleposlanike EU bili su pozvani i veleposlanici iz regije. Nakon obilaska samostana u kojemu je sv. Benedikt poèeo s djelovanjem krajem 5. stoljeæa, prireðen je ruèak na kojemu je gost bio nadbiskup Nikola Eteroviæ, glavni tajnik Biskupske sinode. On je govorio o odnosima Hrvatske i Svete Stolice kroz povijest te odgovarao na brojna pitanja veleposlanika. Ta inicijativa hrvatskog veleposlanika primljena je vrlo dobro to više što se u Diplomatskom zboru vrlo rijetko prireðuju slièna dogaðanja. Sv. Benedikt je proglašen zaštitnikom Europe pa je to bio razlog više za posjet tom svetom mjestu benediktinskog Reda. Hrvatsko veleposlanstvo pri Svetoj Stolici obilježit æe ulazak Hrvatske u EU sveèanom misom u hrvatskoj crkvi Sv. Jeronima 30. lipnja. Misu æe predvoditi mons. Dominique Mamberti, vatikanski tajnik za odnose s državama, a s njime æe koncelebrirati hrvatski biskupi i sveæenici koji žive u Rimu. Nakon mise održat æe se koncert sakralne glazbe iz Sjeverne Hrvatske iz 18. stoljeæa. Nastupit æe orguljaš varaždinske katedrale Višeslav Jaklin i mezzosopranistica Nataša Antoniazzo. Susret obitelji Srijemske biskupije Petrovaradin, 15.6.2013. (IKA) - Od životne važnosti za ljudski rod je obitelj. Od davnine se tvrdi da je obitelj jedini zemaljski lijek protiv smrti. Jedino po obitelji obnavlja se ljudski rod. Ovogodišnja obiteljska tema u Srijemskoj biskupiji bile su ideologije u vezi s obitelji. U prvom dijelu susreta 15. lipnja u Petrovaradinu, na kojem je sudjelovao i srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ, bilo je èitanje biblijskog izvještaja o stvaranju, poslanica Rimljanima 1,20ss i Ivanova evanðelja o svadbi u Kani Galilejskoj. Prvo èitanje simbol je Božjega prvog plana o obitelji, kako je bilo "u poèetku". Poslanica Rimljanima 1,20 ss govori o raznim perverzijama kod onih koji ne poznaju Boga. Ivanovo Evanðelje je simbol obnove prvotnog plana, èime ženidba postaje slika nebeske gozbe. U drugom dijelu predavaè Marko Lonèar ocrtao je jednu jedinu crtu po kojoj dolazi do krize obitelji na svjetskom planu: od prvog profesora kapitalizma Thomasa Roberta Malthusa (1766-1834) i njegove ideje da se hrana po generaciji poveæava za jednu jedinicu, a potreba za hranom u geometrijskoj progresiji. U osmoj generaciji bilo bi po toj raèunici 256 milijardi ljudi, a hrane samo za devet milijardi. Bez obzira što ta raèunica nije toèna, veoma je utjecala na razlièite misaone sisteme. Pravne posljedice bile su zakoni o ogranièavanju prava na ženidbu sirotinje, populacijski Cenzus 1801. – John Rickman. Zakon Siromaha 1834. – Whigove reforme. Slièna ogranièenja prema sirotinji donosile su i druge zemlje. Jedan od važnih Malthusovih sljedbenika bio je biolog Charles Darwin (1809-1882), koji preuzima misao o prenapuèenosti i daje joj ime "borba za život" ili "borba za preživljavanje". Ideja o "nepokrivenom stolu" postaje model za biološka objašnjenja. Ispravne ideje – teorija evolucije – miješaju se s teškim zabludama, a prikazuju se kao "znanstveni pogled na svijet". Tumaèeæi razvoj od nižih vrsta prema višima Lewis Henry Morgan (1818 – 1881) pretpostavlja da je prvi oblik obitelji totalni promiskuitet, pa matrijarhat, onda patrijarhat s više žena, a na vrhuncu razvoja monogamna ženidba. Friedrich Crkva u Hrvata ika Engels nije oduševljen pretpostavkom da bi najviši oblik ljudskog suživota i suradnje za obnovu ljudskoga roda bila ženidba jednog muža i jedne žene. On tvrdi: "Udana žena razlikuje se od obiène kurtizane samo time što svoje tijelo ne iznajmljuje za plaæu, nego ga jednom zauvijek prodaje u roblje". Tako gledano, èini se istinitim: "Moderna obitelj temelji se na otvorenom ili skrivenom kuænom ropstvu". Otud zahtjev za "izvoðenjem žene iz ropstva", lat. emancipatio. Ili se previða èinjenica da se dokidanjem obitelji reže grana života, ili je "smanjenje puèanstva" Engelsov cilj. Suradnja socijalistièke aktivistice Margaret Sanger (1879-1966), koja se borila za "osloboðenje žene" od uloge "mašine za raðanje" i kapitalistièkog magnata koji je htio pomoæi sirotinji smanjujuæi njihov broj - John D. Rockefeller (1839-1937) – u osnivanju organizacije "Planirano potomstvo". Pritom "neplanirano" znaèi i "neželjeno", "prekomjerno" – ono što nema mjesta na "prostrtom stolu prirode". Zato je John Davison Rockefeller, Jr. (1874-1960) s istom Sangerovom u tek osnovanim Ujedinjenim narodima ustanovio Internacionalnu organizaciju za planiranje obitelji, IPPF. Program te organizacije i Svjetske banke za razvoj je smanjenje broja ljudi svim sredstvima. Zato uvijek ima novaca "za obitelj", to jest za smanjenje broja ljudi – kontracepcijom i pobaèajem. Bernhard Grzimek, biolog i pisac mnogih monografija o životinjama, svu svoju osobnu poštu, bilo u vezi knjiga koje piše, bilo da je pisao privatna pisma peèatirao je izmijenjenom èuvenom latinskom uzreèicom o Kartagi koju treba razoriti: Uostalom smatram, broj ljudi treba smanjiti. "Bolji i sposobniji primjerci života ostaju" – Darwinova izreka – prihvaæena je u "znanstvenom fašizmu", u nacionalsocijalizmu i u komunizmu (elita društva). Naroèito se u tome smislu kompromitirao nacionalsocijalizam. Internacionalna federacija za planirano potomstvo (IPPF) u svoj program je uzela propagiranje svih oblika seksualnog ponašanja, koja ne vode do zaèeæa. Zbog toga su tamo dobro došle sve udruge, koje propagiraju "veseli život" bez djece. Govori se o "glavnom usmjerenju" prema samoodreðenju svoga muškog ili ženskog roda. Do sada je glavna misao bila "muško i žensko stvori ih" (muški ili ženski spol, engl. sex), a od sada je to ROD (engl.: "osjeæam se ili muško, ili žensko, ili gey, ili lesbo, ili neutrum". Dale O'Leary, autor djela "The Gender Agenda" sažima misao UNestablišmenta: u svijetu treba manje ljudi, a više seksualnog uživanja, buduæi da bi seksualno uživanje stvaralo djecu, potrebno je svima omoguæiti kontracepciju i pobaèaj, i propagirati homoseksualno ponašanje, jer iz njega ne nastaju djeca; u svijetu je potreban takav seksualni odgoj, koji potièe djecu i mlade na seksualno eksperimentiranje; potrebno je dokinuti prava roditelja nad djecom; svijet treba kvote 50/50 muškarci/žene u svim životnim podruèjima. Sve žene trebaju biti što je moguæe duže zaposlene; religije, koje ovu agendu ne podržavaju, treba ismijavati. Kršæanski su odgovori na te teze: Bog je stvorio Adama i Evu i blagoslovio ih (Post 1,27); djeca su dar Gospodnji (Ps 127,3); uživaj život sa ženom mladosti svoje (Koh 9,1); ne uskraæujte se jedno drugom, osim po dogovor … ne za dugo, da vas ne prevari sotona (1 Kor 7,1 ss); prirodne metode planiranja obitelji u skladu su s objektivnim prirodnim zakonom (KKC 2370); treba omoguæiti svima da doðu za stol… (Razvitak naroda, nr. 48-55; v. HV 23 a.3), zakljuèeno je na susretu. Drugi djeèji folklorni festival Nastupilo sedamnaest djeèjih folklornih skupina iz hrvatskih katolièkih misija i zajednica iz Njemaèke Heusenstamm, 15.6.2013. (IKA) - Tradicionalni 22. hrvatski folklorni festival, u sklopu kojega je održan drugi djeèji folklorni festival, na kojem je nastupilo sedamnaest djeèjih folklornih skupina iz hrvatskih katolièkih misija (HKM) i zajednica (HKZ) iz Njemaèke, održan je u subotu 15. lipnja u Kulturnom i sportskom centru "Martinsee" u Heusenstammu kod Offenbacha na Majni, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižnièkog ureda iz Frankfurta na Majni. Prije festivala održana je Služba rijeèi u organizaciji i predvoðenju HKM Mainz pod vodstvom voditelja HKM Mainz i predstavnika Rajnsko-majnske regije fra Ante Biliæa i pastoralne suradnice s. Dionizije Tomas. Sudjelovali su mladi iz te misije molitvom i pjesmom uz pratnju na gitarama. Duhovnu rijeè uputio je o. Biliæ, koji je istaknuo kako pojam susret dolazi od rijeèi biti sretan. Program festivala zapoèeo je hrvatskom himnom, koju je izvela tamburaška skupina "Plavi Dunav". Svima je zaželio puno uspjeha na festivalu, a takoðer i u plodnom djelovanju u hrvatskim katolièkim misijama i zajednicama u Njemaèkoj referent za dušobrižništvo katolika drugih materinskih jezika Biskupije Limburg Heribert Schmitt. Izrazio je radost zbog tako velikog broja djece i mladih u narodnim nošnjama. Generalni konzul Generalnog konzulata R. Hrvatske iz Frankfurta Josip Špoljariæ je kazao kako se sav napor oko festivala isplatio. Hrvatska æe 1. srpnja biti punopravna èlanica Europske Unije. Vi koji živite ovdje, na to ste se veæ nauèili, a Hrvati u Hrvatskoj æe se polako i na to priviknuti. Mislim da æe nas po ovom bogatstvu naše folklorne baštine koju æete veèeras pokazati i radosti, drugi prepoznati, kazao je generalni konzul Špoljariæ koji je sve pozvao na Hrvatski tjedan u Frankfurtu od 27. lipnja do 2. srpnja u povodu ulaska Hrvatske u EU. Festival je uz prigodnu rijeè otvorio delegat za hrvatsku pastvu u Njemaèkoj vlè. Ivica Komadina koji je zahvalio svima koji su na bilo koji naèin pomogli da se održi festival. Potom je proèitao pozdrav ravnatelja Ureda za hrvatsku inozemnu pastvu fra Josipa Bebiæa u kojemu je izražena zahvalnost mladima i njihovim roditeljima koji ustrajno njeguju hrvatsku baštinu. Folklorne skupine pjesmom i plesom poveli su okupljene hrvatskim krajevima, pokazavši tako bogatstvo hrvatske tradicijske kulture. Nastupile su djeèje folklorne skupine iz hrvatskih katolièkih misija i zajednica u Njemaèkoj – iz Augsburga (dvije skupije), Mainza, Stuttgart-Bad Cannstatta, Duisburga, Wuppertala, Nürnberga, Essena, Münchena, Mannheim-Mosbacha, Frankfurt am Main, Esslingena, Offenbach am Main, MainTaunus/Hochtaunusa, Mülheim/Oberhausen/Bottropa, Darmstadta i Filderstadta. U prosudbenoj komisiji bili su istraživaè hrvatskog folklora prof. Vidoslav Bagur i prof. Srebrenka Šeraviæ, rukovoditeljica Odjela za kulturu Hrvatske matice iseljenika, koji su svakoj skupini dali struènu prosudbu njihova rada. Na kraju je delegat Komadina zahvalio svima na odazivu, a posebno obitelji Vuko koja je i ove godine pomogla ostvarenju smotre nastupom u toj dvorani. Predstavnicima skupina uruèene su zlatne medalje. Program je vodila Kristina Kovaèeviæ, a u zabavnom programu nastupila je skupina "Plavi Dunav". . . 19. lipnja 2013. broj 25/2013 21 Crkva u Hrvata Hrvatski iseljenici osvojili nogometni kup u Salzburgu Salzburg, 16.6.2013. (IKA) - U Salzburgu je 15. i 16. lipnja organizirano svjetsko nogometno prvenstvo useljenika iz èitavoga svijeta koji žive i rade u tom austrijskom gradu ili u toj pokrajini. Hrvatska nogometna vrsta je, po drugi puta za redom, osvojila naslov: "Useljenièki svjetski prvaci u nogometu 2013. godine za pokrajinu Salzburg." Organizator dvodnevnog turnira je Zemaljsko poglavarstvo za integraciju useljenika. Pobjednièki pehar uruèila je dr. Astrid Rossler, buduæa zamjenica pokrajinskog poglavara Salzburga i gošæa turnira. Pohod biskupa Ulricha Neymeyra HKM Offenbach am Main Offenbach, 16.6.2013. (IKA) - Pomoæni biskup biskupije Mainz Ulrich Neymeyr pohodio je u nedjelju 16. lipnja Hrvatsku katolièku misiju Offenbach am Main. U toj je prigodi podijelio sakrament potvrde, koji je primilo èetrdeset petero djevojaka i mladiæa. Misno slavlje predvodio je u crkvi Sv. Josipa u Offenbachu u zajedništvu s voditeljem misije fra Petrom Vuèemilom. Mons. Neymeyr je u propovijedi, koju je u velikom dijelu održao na hrvatskom jeziku, kazao kako Duh Božji svojim djelovanjem èini ljude boljima. "Duh Božji od obiènih ljudi èini oduševljene i uvjerene svjedoke. To je ono što je Bog oduvijek èinio i što ne prestaje èiniti. Bog daje svoga Duha malim i obiènim ljudima, onima koji su slabi. Bog nam govori i danas preko obiènih ljudi. Dragi krizmanici, po sakramentu sv. potvrde primit æete Duha Svetoga. Bog vas snagom toga Duha upuæuje i šalje u svijet. Bog vas poziva i šalje da ovaj svijet uèinite boljim. On vam za to daje svoje darove", kazao je mons. Neymeyr, potaknuvši krizmanice i krizmanike neka u svijetu u kojem žive i djeluju budu Kristovi svjedoci. U prikaznim darovima prikazani su kruh i vino, kalež, Biblija i križ. Uime župne zajednice mons. Neymeyru je uz prigodnu rijeè zahvalnosti umjetnièku sliku s južnohrvatskim motivom predala predsjednica župnog vijeæa Anka Svetiæ. Misno slavlje uvelièao je župni zbor pod vodstvom pastoralnog referenta Zvonka Orloviæa i orguljskom pratnjom Kornelije Müller. Biskup Komarica primio šefa Misije OESS-a u BiH Razgovaralo se o održivom povratku, stanju Katolièkoga školskog centra u Banjoj Luci, položaju hrvatskih katolika, popisu stanovništva te odnosu bosanskohercegovaèkih Hrvata prema skorom ulasku Hrvatske u Europsku uniju Banja Luka, 17.6.2013. (IKA/TABB) - Banjoluèki biskup Franjo Komarica primio je 17. lipnja u Banjoj Luci šefa Misije OESS-a u BiH, veleposlanika Fletchera M. Burtona i višeèlano izaslanstvo predvoðeno višim predstavnikom šefa misije OESS-a u Banjoj Luci Alexanderom Chuplyginom. Biskup Komarica zahvalio je veleposlaniku Burtonu na posjetu, te zaželio da se i ubuduæe susreæu, "jer ako se ljudi meðusobno informiraju može biti dobrih rezultata iz toga". Potom je upoznao izaslanstvo OSCE-a s velikim brojem zahtijeva koje su podnijeli Hrvati-katolici koji se žele vratiti u BiH, te zamolio veleposlanikada potakne lokalne politièare,kako bi se oni više zauzeli za održivi povratak svojih sugraðana. Zamolio je veleposlanika Burtona da potakne Europsku razvojnu banku da pusti novac u opticaj koji je od prošlogodišnje donatorske konferencije veæ prikupljen inamijenjen za obnovu i izgradnju kuæa i infrastrukture za povratnike. Biskup je svoje goste takoðer informirao o Meðunarodnom skupu "Mir i pomirenje – 22 19. lipnja 2013. broj 25/2013 ika korak naprijed", koji je održan u Banjoj Luci i imao pozitivan odjek u domaæoj i svjetskoj javnosti, te da je veæ urodio odreðenim pozitivnim plodovima meðu regionalnim politièarima. Jedan on tih plodova je i ideja o osnivanju Instituta za mir u Banjoj Luci. Razgovarajuæi o još nekim drugim aktualnim pitanjima koja se odnose na život i djelovanje Katolièke Crkve u Banjoj Luci i u RS biskup Komarica je izvijestio delegaciju OESS-a o dosadašnjem vrlo uspješnom djelovanju Opæe gimnazije pri Katolièkom školskom centru u Banjoj Luci. Spomenuo je kako su svi drugi KŠC-i sa svojim školama u FBiH na budžetu tamošnjih kantona što se tièe plaæa djelatnicima, a jedino škola KŠC u RS nije na budžetu. Tako se ona našla u teškoj novèanoj krizi i prijeti joj obustavljanje daljnjeg rada, ukoliko nadležne gradske i entitetske institucije, koje inaèe veoma hvale rad škole, ne budu imale više sluha za pozitivno rješavanje ovog problema. Veleposlanik Burton je rekao da Misija OESS-a želi razgovarati o povratku osobito Hrvata, kojih se svih ovih godina najmanje vratilo. Informirao je biskupa da je tijekom dana u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice u Sarajevu razgovarao s Mariom Nenadiæem, savjetnikom ministra Ljubiæa, i osvjedoèio se kako se mnogi prognani Hrvati doista žele vratiti. "Od èetvorice prijavljenih za povratak trojica su Hrvati", rekao je. Posebno je istaknuo kao lokalni politièari i predstavnici meðunarodne zajednicena rješavanju pitanja povratka trebaju raditi zajedno. "Obnova kuæa je poèela presporo, borimo se s birokracijom i financijama, ja sam razoèaran procesom", ustvrdio je veleposlanik Burton, te dodao da su provoðenje Daytonskog sporazuma i pitanje povratka prognanih i raseljenih osoba meðusobno usko povezani. Složio se s biskupom da Aneks 7 ni izdaleka nije proveden, osobito kad je u pitanju povratak prognanih Hrvata iz BiH, pa je tako doveden u pitanje trajni mir i pomirenje u zemlji. Veleposlanik Burton je zahvalio biskupu za njegovu dragocjenu ulogu u organiziranju nedavne Meðunarodne konferencije u Banjoj Luci, te je obeæao svesrdnu pomoæ ukoliko doðe do osnivanja Instituta za mir. Jedan od èlanova delegacije nadodao je kako oni planiraju obilaziti razna mjesta na podruèju oba entiteta s ciljem da senzibiliziraju i informiraju sve zainteresirane o Javnom pozivu za povratak, tj. za izgradnju i obnovu kuæa i infrastrukture povratnicima. Javni poziv je otvoren do kraja kolovoza, a ima se dojam da mnogi prognanici i raseljene osobe nisu pravo informirani o svojim pravima na održivi povratak. Takoðer je biskupu obeæano da æe se osoblje kancelarije OESS-a u Banjoj Luci konkretno pozabaviti aktualnom situacijom s Opæom gimnazijom KŠC u Banjoj Luci. Veleposlanik Burton se još zanimao za biskupovo mišljenje glede popisa stanovništva u BiH, i kako æe se ulazak Hrvatske u EU odraziti na Hrvate u BiH. Biskup je rekao kako se boji da se popisom stanovništva ne potvrdi nepravda uèinjena prognanim i raseljenim osobama, jer zna "za mnogo sluèajeva,kada prognanici i raseljene osobe pri povratku u svoja rodna mjesta nisu mogli izvaditi osobnu iskaznicu, jer ih je netko izbrisao iz matiènih knjiga. Takoðer ima mnogo sluèajeva kada je djeci vrlo teško dokazati da je oèevina njihova, nakon što su im otac, odnosno majka umrli u progonstvu, a nisu prije toga uspjeli prepisati imanje na svoju djecu." Što se pak tièe skorog ulaska Hrvatske u EU "to se može pozitivno odraziti na bosanskohercegovaèke Hrvate. Mnogi bi se sadašnji problemi mogli tada riješiti, ali za to treba imati obostrane politièke volje", zakljuèio je biskup. ika Drugi susret sveæenika Bosne i Hercegovine Livno, 18.6.2013. (IKA/KTA) - Drugi susret sveæenika Bosne i Hercegovine održan je 18. lipnja u samostanskoj crkvi Sv. Petra i Pavla u Livnu. Na susretu su sudjelovali svi biskupi BiH, a prikljuèio im se i kotorski biskup Ilija Janjiæ sa svojim sveæenicima. Uz biskupe bili su i dvojica franjevaèkih provincijala iz Sarajeva i Mostara - fra Lovro Gavran i fra Miljenko Šteko te oko tri stotine sveæenika iz svih krajeva BiH, meðu kojima i nekoliko grkokatolièkih sveæenika na èelu sa svojim vikarom protojerejom Mihajlom Stahnekom. Na susretu su sudjelovali i ðakoni iz BiH. Vrhunac susreta bilo je sveèano euharistijsko slavlje koje je toèno u podne predslavio vrhbosanski nadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljiæ u zajedništvu sa svim biskupima te uz suslavlje sveæenika i asistenciju ðakona. U uvodnoj rijeèi kardinal Puljiæ podsjetio je na rijeèi pape Franje upuæene na svetkovinu Duhova, 19. svibnja, èlanovima pokreta, novih zajednica, udruga i ostalih laièkih skupina kada je istaknuo da Duh Sveti uvijek ponovno stvara jedinstvo u Crkvi potièuæi ih da sa sobom uvijek nose snagu evanðelja i da uskrsli Gospodin uvijek bude s njima. U propovijedi biskup Komarica podsjetio je da žive u godini vjernièkog i nacionalnog obilježavanja, komemoriranja više razlièitih dogaðaja iz osobnog, crkvenog i narodnog života te da sveæenici ovim bratskim okupljanjem oko Krista svi zajedno pokazuju svoju vjerodostojnost kao kršæanski vjernici, pripadnici svoga naroda i ove zemlje i kao posebno odreðeni pojedinci, opunomoæeni i poslani od Krista i Njegove Crkve. "Kao èlanovi Kristove Crkve, koji smo zaduženi da vjeru Crkve u Isusa Krista propovijedamo drugima, i samo se trebamo i moramo pitati, i to iskreno i radikalno – a i drugi nas to pitaju – u kakvoj vjeri mi sami živimo, imajuæi na umu naše osobne, sliène i još više razlièite subjektivne i objektivne okolnosti života i djelovanja", kazao je biskup Komarica, istièuæi da se od svakog sveæenika oèekuje da je temeljito ušao u svu dramu i bogatstvo Kristova otkupiteljskog djela sadržanog u Njegovoj Crkvi, te da Crkva to bogatstvo ima zadatak i danas èuvati i promicati, tj. nuditi i našim suvremenicima. Kazavši kako je poznato kako se cijela Crkva, kao mistièno Tijelo Kristovo, danas osjeæa od Krista pozvanom i poslanom da nastavlja Kristovo poslanje u snazi Duha Svetoga, biskup Komarica je napomenuo da svaki od sveæenika ima udjela u najširem i sveopæem poslanju prema svim narodima i svim vremenima. Istièuæi potom sliènost izmeðu sveæenika i proroka Jeremije, za èije je poslanje kazao kako predstavlja odgovor na upit svakog èovjeka o njegovu porijeklu, podsjetio je da Jeremija tvrdi da "Bog Stvoritelj života i Gospodar vremena i dogaðaja jest izvor moga i života i poslanja" te da kao potvrðen i poslan od istog Boga ujedno odgovara na pitanje èovjeka: zašto i kamo. Naglasivši da životna praksa sadašnjih i ranijih generacija sveæenika pokazuje da svijest tereta Svetog reda može uplašiti, pa i slomiti "naše krhko ljudsko biæe, našu egzistenciju, ukoliko nam naša vjera u apsolutno sigurnu Božju vjernost i pomoæ doðe u pitanje", istaknuo je potrebu svakodnevnog razgovora s Bogom te tijesne povezanosti s Kristom u molitvi zahvaljivanja, hvaljenja i prošnje, "imajuæi pred oèima što savjesnije i što vjernije ispunjenje naloga kojeg smo dobili od Njega". Biskup Komarica kazao je da neljubazan kršæanin, a pogotovo sveæenik bez ljubavi prema bratu sveæeniku i prema svakom èovjeku, živi izvan realnosti kršæanske vjere, pa tako i izvan ispravnog i vjerodostojnoga kršæanskog i sveæenièkog života. Takoðer je ustanovio da je taj susret prigoda da "ispitamo svoju savjest, osobito kad je u pitanju naš meðusobni odnos, meðusobno uvažavanje, solidarnost i Crkva u Hrvata pomaganje u moguæim razlièitim potrebama", te je ustvrdio da kao sveæenici nisu zaduženi samo jedni za druge, nego za sve povjerene im Kristove vjernike, pa i za sve druge ljude u njihovom životnom okruženju. "Zahvaljujem vam za vaše svakodnevno otvaranje poticajima Kristova Duha i na vašoj spremnosti da mu služite u služenju braæi ljudima. Potièem vas da nastavimo svi još tješnje zajedno s Kristom i meðusobno djelovati na izgradnji Kristova kraljevstva i u proslavljanju Kristova Imena – na podruèju cijele naše zemlje, meðu našim sunarodnjacima ali i meðu drugim ljudima koji trebaju Krista", rijeèi su poticaja biskupa Komarice koji je na kraju pozvao na zajednièku molitvu. Nakon homilije sveæenici su obnovili obeæanja koje su dali na reðenju. Na kraju mise savjetnik Apostolske nuncijature u BiH mons. Joseph Arshad proèitao je poruku apostolskog nuncija u BiH nadbiskupa Luigija Pezzuta. "Sveæenici, u svim okolnostima, i sa svim što im je u njihovu ministeriju povjereno, uvijek su u stanju 'služenja pastoralu'; oni su, drugim rijeèima, uvijek 'u brizi za duše'. Dakle, uvijek i posvuda, èak i u njihovoj 'privatnosti', svjedoci su i uèitelji vjere. Stoga, u taj horizont smještene su sve sveæenikove akcije u kojima Crkva, uime Krista Gospodina, èini da do svih ljudi doðe spasenje koje je uèinio Isus", stoji u poruci nuncija Pezzuta u kojoj se nadalje istièe da sveæenikov ministerij, njegov "identitet", skladnost njegova života s Evanðeljem, služenje u cjelovitosti narodu Božjem, nose sa sobom uvijek veliki trud. "Želim svakom od vas plodonosan nastavak Godine vjere. Neka sveæenièka služba bude vaša utjeha svakog dana! Tu želju stavljam u ruke Blažene Djevice Marije, Kraljice apostola, dok od svega srca udjeljujem svoj biskupski blagoslov", poruèio je nuncij Pezzuto. Asistencijom je ravnao profesor na Franjevaèkoj teologiji dr. fra Danimir Pezer. Liturgijsko pjevanje animirao je zbor Franjevaèke teologije iz Sarajeva "Fra Nenad Dujiæ" pod ravnanjem fra Emanuela Josiæa. Susret je poèeo molitvom Srednjeg èasa koju je predvodio predsjednik Vijeæa za kler Biskupske konferencije BiH biskup Periæ. Prije molitve pozdrav i rijeèi dobrodošlice svim biskupima, sveæenicima i ðakonima uputio je livanjski gvardijan fra Miljenko Ištuk koji je podsjetio da su se "okupili u crkvi apostolskih prvaka svetog Petra i Pavla na Gorici da proslave dan sveæenika iz domovine Bosne i Hercegovine". Zaželjevši dobrodošlicu svima i potaknuvši ih da iskoriste taj milosni trenutak za duhovno obogaæivanje o obnovu, iznio je temeljne podatke o crkvi i samostanu u kojem se nalaze. Profesor na Franjevaèkoj teologiji dr. fra Anto Popoviæ održao izlaganje na temu sveæeništva pod tri vida: sveæenièki identitet, proroèka služba i nemiješanje u negotia saecularia. Svoje izlaganje utemeljio je na posuvremenjenom dokumentu: "Direktorij za službu i život prezbitera" koji je izdala Kongregacija za kler. Progovorio je o kristološkoj dimenziji prezbiterova identiteta te ukazao na sveæenièko zajedništvo, prijateljstvo i bratstvo. Naglasio je da se duhovni život prezbitera posebno temelji na Rijeèi i sakramentima, osobito na euharistiji. Pripravu za sakrament pomirenja predvodio provincijal Hercegovaèke franjevaèke provincije fra Miljenko Šteko. Poticajne misli za ispit savjesti fra Miljenko je utemeljio na razmišljanju o vjernosti istièuæi da strah od vjernosti, koji je osobito danas prisutan kod mladih osoba, uništava neprocjenjivo blago. Nabrajajuæi razne vrste i oznake vjernosti, poseban je naglasak stavio na evanðeosku vjernost istièuæi da u toj vjernosti žive brojni sveæenici. Dok su sveæenici pristupali sakramentu ispovijedi, franjevaèki novaci predmolili su krunicu. 19. lipnja 2013. broj 25/2013 23 Inozemne vijesti ika Inozemne vijesti Papina audio-poruka slijepim osobama Vatikan, 11.6.2013. (IKA) - U audio-poruci èlanovima Talijanskog saveza slijepih i slabovidnih, upuæenoj skupini od 75 uglavnom starijih osoba koje se nalaze na ljetovanju u Tirreniji, Papa je poželio da u njihovu duhu uvijek bude Božje svjetlo. Zahvaljujuæi modernoj tehnici mogu doæi do vas, tim je rijeèima papa Franjo pozdravio skupinu slijepih na ljetnom odmoru u Toskani. Potom je istaknuo da je Isus uvijek imao posebnu pozornost prema slijepima, dodavši da ozdravljanje slijepe osobe ima posebno simbolièko znaèenje: predstavlja dar vjere. A to se odnosi na sve, jer svima nam je potrebno svjetlo vjere da možemo kroèiti na životnom putu, kazao je Papa. Molim Gospodina da u svima nama obnovi dar vjere, da u našem duhu uvijek bude Božje svjetlo, svjetlo ljubavi, koje daje smisao našem životu, osvjetljava ga, daje nam nadu i èini nas dobrima i raspoloživima prema našoj braæi, kazao je Sveti Otac a potom se posebno obratio Talijanskom savezu slijepih. Papa se na kraju poruke obratio Talijanskom savezu slijepih i slabovidnih. Uvijek širite kulturu susreta, solidarnosti, prihvaæanja prema osobama s invaliditetom, ne samo zahtijevajuæi pravednu socijalnu sigurnost veæ i potièuæi njihovo aktivno sudjelovanje u životu društva, zakljuèio je papa Franjo. "Biskupi G8" pozivaju vlade na borbu protiv siromaštva Deklaracija o predstojeæem sastanku na vrhu u Enniskillenu poziva na promišljanje o interesima najsiromašnijih glede pitanja kao što su trgovina, porezna praviènosti i transparentnost London-Bruxelles, 11.6.2013. (IKA) – Pozivom na borbu protiv siromaštva prvi put su se biskupske konferencije zemalja skupine G8 obratile èelnicima vodeæih industrijskih zemalja. Globalno siromaštvo središnja je tema svjetskoga politièkog programa, istièu predsjednici biskupskih konferencija u dopisu šefovima država G8, kako je 11. lipnja izvijestila njemaèka katolièka tiskovna agencija KNA. Meðunarodna politika mora se orijentirati prema naèelu svjetskoga opæeg dobra, stoji u dopisu. Èelnici G8 17. i 18. lipnja dolaze na sastanak u sjevernoirski grad Enniskillen. Globalna financijska i gospodarska kriza, prema mišljenju biskupa, ukazuje na nužnost jaèeg zauzimanja protiv utaje poreza i za više transparentnosti te za bolju regulaciju financijskih tržišta. Reguliranje meðunarodne trgovine mora biti "u službi cijele ljudske obitelji, brinuæi posebno o najugroženijim narodima". Èlanove sastanka na vrhu biskupi pozivaju na usklaðeno djelovanje prema praviènim meðunarodnim financijama. Gledajuæi na svjetski razvoj demokracije biskupi istièu: "Ljudsko dostojanstvo traži istinu, a demokracija zahtijeva transparentnost". Civilno društvo i vjerske organizacije žele se oslanjati na pouzdane informacije da bi mogle kritièki i konstruktivno pratiti politièko djelovanje. Predsjednik Njemaèke BK nadbiskup Robert Zollitsch osvrnuo se na "izvanredne moguænosti" glavnih ekonomskih sila, "koje mogu utjecati na svjetsku ekonomiju i na globalne financije te ih kontrolirati". Time imaju i posebnu obvezu "promišljanja o interesima najsiromašnijih, najslabijih i najmanjih na ovome svijetu". Dopis su potpisali predsjednici BK SAD-a, Kanade, Velike Britanije, Irske, Japana, Rusije, Francuske, Italije i Njemaèke, kao i münchenski kardinal Reinhard Marx uime Vijeæa BK Europske unije - COMECE. 24 19. lipnja 2013. broj 25/2013 Sirija: Islamisti kontroliraju kršæanska sela Damask-München, 11.6.2013. (IKA) – Kršæani u Siriji suoèeni su s rastuæim islamskim fundamentalizmom. Prema izjavi tamošnjeg franjevca i župnika o. Hanna Jalloufa, sela oko Knayeha, koji se nalazi 50 km jugozapadno od Aleppa, islamisti veæ kontroliraju. Kao primjer navodi da u dva sela po nalogu fundamentalista skupine "Jabat al-Nusra", sirijske verzije Al-Qaide, ne smiju više zvoniti crkvena zvona, uz obrazloženje da su to sada muslimanska sela. Kršæanska sela u kojima kao župnici djeluju franjevci veæ su dva mjeseca odsjeèena od ostatka zemlje i stalno su pod paljbom sirijske vojske, jer smatraju da se ondje skrivaju naoružani pobunjenici, izjavio je Jallouf njemaèkoj katolièki tiskovnoj agenciji KNA. Opskrba vodom i strujom prekinuta je veæ mjesecima, istièe franjevac, a preostali stanovnici sve su siromašniji, buduæi da im naoružane skupine pobunjenika uzimaju humanitarnu pomoæ iz Turske i otimaju usjeve. Kršæani su sve èešæe i žrtve otmica. Melkitski nadbiskup Zahle Issam Darwish pozvao je meðunarodnu zajednicu da se odluènije zauzme za mir u Siriji. Osobito bi europske zemlje morale izvršiti veæi pritisak na strane u sukobu da svi sjednu za pregovaraèki stol, izjavio je Darwish zakladi "Kirche in Not" u Münchenu. Za lipanj planirana meðunarodna konferencija o Siriji, koja æe se održati u Ženevi, èini se kao dobra prilika za predstavljanje novoga mirovnog plana. Mirni dijalog izmeðu Sirijaca jedini je put do mira i stabilnosti, istaknuo je nadbiskup. Demokratski napredak može se postiæi samo putem pregovora i razgovora, a nikako ratom: "Najprije moraju prestati borbe i krvoproliæe." Znajuæi da je u sirijskim sukobima do sada ubijeno oko 80.000 ljudi, izgledi za unutarsirijsko pomirenje su loši. Ipak Darwish i kod predstavnika države i kod pobunjenika vidi pozitivne pomake. Rat stvara nevolje i Libanoncima, podsjeæa nadbiskup, svjedoèeæi da se mnogi Libanonci boje da bi se sukob mogao prenijeti i na njihovu zemlju. Parlamentarni izbori, planirani za lipanj, veæ su odgoðeni. Osjeæa se da i libanonsko gospodarstvo trpi, jer mnogi turisti otkazuju svoja putovanja. Osim toga više od milijun sirijskih prognanika i izbjeglica utoèište je našlo u toj zemlji. Samo u biskupiji Zahle prihvaæeno je 700 obitelji. "Mi im pomažemo u èemu god možemo", izjavio je nadbiskup Darwish, ali mnoštvo izbjeglica iscrpilo je tamošnje humanitarne snage. U Buenos Airesu praizveden "Tango za Franju" Buenos Aires, 13.6.2013. (IKA) - Argentinac Enrique Bugatti papi Franji posvetio je poseban autorski tango. Kako prenosi njemaèka katolièka tiskovna agencija KNA, citirajuæi mjesne online medije, prvom poglavaru Katolièke Crkve iz Latinske Amerike autor je posvetio djelo naslovljeno "Tango za Franju". Jedan redak u tekstu spominje i èetvrt glavnoga grada Buenos Airesa u kojemu je papa Franjo odrastao, istièuæi: "Premda si sada Franjo, ti za nas i dalje ostaješ Jorge de Flores." Bugatti, koji je umro prošloga tjedna, svoje djelo nije stigao èuti u orkestralnoj izvedbi. Tango je prije nekoliko dana u Buenos Airesu praizveo orkestar Jose Colangelo. Papa Franjo poznat je kao osoba koja cijeni argentinsku tango-glazbu. Inozemne vijesti ika Kardinal Tauran u Ujedinjenom Kraljevstvu London, 13.6.2013. (IKA) - Hinduizam i kršæanstvo imaju riznicu zajednièkih vrijednosti, meðu kojima samilost može biti jedna od najvažnijih, istaknuo je 13. lipnja kardinal JeanLouis Tauran, predsjednik Papinskoga vijeæa za meðureligijski dijalog, tijekom posjeta prvom hinduskom hramu u Europi, koji se nalazi u sjevernom dijelu Londona. Kardinal Tauran od 12. lipnja boravi u Ujedinjenom Kraljevstvu u službenom posjetu èiji je cilj potvrditi i uèvrstiti dobre meðuvjerske odnose u toj zemlji te oèitovati da je prijateljstvo izmeðu religija po sebi pretpostavka za izgradnju mira, kako je rekao Benedikt XVI. u govoru Rimskoj kuriji za Božiæ 2012. godine. Na susretu se raspravljalo o katolištvu i hinduizmu, o samilosti kao prinosu miru. U teškoj gospodarskoj i društvenoj krizi koju proživljavamo, vrlo je važno promišljati o samilosti jer valja ponovno u osobnom i društvenom životu otkriti njezinu važnost kao oruðe za èuvanje i promicanje mira, ustvrdio je kardinal. Samilost se osobito oèituje u nenasilju, na kojem se cijeli život nadahnjivao Gandhi, kazao je kardinal, dodajuæi da je mir više od nenasilja, u svakom sluèaju s pravom se može misliti da se nenasilje temelji na istinskom osjeæaju samilosti, koja je snažno sredstvo za jamstvo mira u ovom našem nemirnom svijetu. Zakljuèujuæi govor, kardinal je rekao da meðureligijski dijalog ima služiti boljem upoznavanju i uzajamnom poštovanju izmeðu raznih vjerskih tradicija kako bi se stvorili uvjeti za život u miru i slobodi, izvijestio je Radio Vatikan. Susret pape Franje i anglikanskoga primasa Welbyja Vatikan, 14.6.2013. (IKA) - Zaštita ljudskoga života i obitelji utemeljenoj na braku obveza je u svrhu veæe društvene pravednosti, zatim kako bi se dao glas vapaju siromašnih, te za rješavanje sukoba, poèevši od krize u Siriji. To su podruèja suradnje izmeðu Katolièke Crkve i Anglikanske Crkve koja je papa Franjo istaknuo u petak 14. lipnja, primivši u audijenciju canterburyjskoga nadbiskupa i primasa anglikanske zajednice, Justina Welbyja, zajedno s njegovom suprugom Caroline i pratnjom. Zauzimanje u traženju jedinstva meðu kršæanima ne proizlazi iz praktiènih razloga nego od volje Gospodina Isusa Krista, rekao je Papa. Nakon privatnoga razgovora, u kapeli Redemptoris Mater održana je zajednièka molitva, izvještava Radio Vatikan. Bio je to bratski susret, na tragu povijesnoga posjeta nadbiskupa Michaela Ramseyja papi Pavlu VI. Uèinivši svojima rijeèi svojega prethodnika, papa Franjo, doèekujuæi nadbiskupa Welbyja rekao je da ga ne prima "kao gosta ili tuðinca, nego kao sugraðanina Božje obitelji". Papa je zahvalio nadbiskupu što ga se spomenuo u molitvi tijekom sveèanosti ustolièenja u canterburyjskoj katedrali. Buduæi da smo svoje službe zapoèeli sa samo nekoliko dana razlike, uvijek æemo imati posebnih razloga za uzajamnu potporu u molitvi, napomenuo je Sveti Otac. Duga je i slojevita povijest odnosa izmeðu Crkve u Engleskoj i Rimske Crkve, u kojoj nije nedostajalo ni bolnih trenutaka, primijetio je Papa, istièuæi istodobno i put približavanja i bratstva u posljednjim desetljeæima te važnost zajednièkoga promicanja kršæanskih vrijednosti u društvu koje, kako se èini, stavlja u pitanje neke temelje suživota, kao što je svetost ljudskoga života ili pak solidnost ustanove obitelji utemeljene na braku. Tu je, osim toga, dodao je Sveti Otac, zauzimanje za veæu društvenu pravednost te za gospodarski sustav u službi èovjeka i opæega dobra. Meðu našim je zadaæama, kao svjedocima Kristove ljubavi, da damo glas vapaju siromašnih, kako ne bismo bili prepušteni zakonima gospodarstva koje ponekad kao da èovjeka uzima u obzir samo kao potrošaèa, primijetio je Papa. Kada kršæani žive i rade zajedno i skladno, mogu svijetu donijeti mir, dodao je Sveti Otac te svoje misli upravio na tešku krizu u Siriji. Papa Franjo spomenuo je zajednièko zauzimanje nadbiskupa Welbyja i westminsterskoga nadbiskupa Vincenta Nicholsa, koji je bio nazoèan na audijenciji, u poticanju vlasti da pronaðu mirno rješenje sukoba. Za sirijski sukob potrebno je pronaæi mirno rješenje, koje æe zajamèiti sigurnost cijeloga puèanstva, ukljuèujuæi i manjine, meðu kojima su vrlo stare lokalne kršæanske zajednice, istaknuo je Sveti Otac. Papa Franjo na kraju je pohvalio napore Crkve u Engleskoj u razumijevanju razloga koji su njegova prethodnika Benedikta XVI. doveli da ponudi kanonske strukture koje mogu odgovoriti na zahtjeve skupina anglikanaca da budu primljeni u Katolièku Crkvu. Siguran sam da æe to omoguæiti da se u katolièkom svijetu bolje upoznaju i cijene duhovne, liturgijske i pastoralne tradicije koje su dio anglikanske baštine, napomenuo je papa Franjo. Posveta crkve u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Dubai, 14.6.2013. (IKA) - Danas posveæujemo Bogu ovaj novi hram naslovljen svetom Antunu Padovanskom, a koji je slika Božjega hrama koji ste vi. Vi ste, naime, kamenje duhovnoga hrama Crkve, kamenje koje se meðusobno podupire, i s drugima èini veliku graðevinu Crkve, èiji je glavni arhitekt Gospodin. U toj zgradi svaki pojedinac ima svoje mjesto, svatko je jedinstven i dragocjen, istaknuo je kardinal Fernando Filoni 14. lipnja u propovijedi na misi posvete nove crkve u predgraðu Dubaija, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, izvijestio je Radio Vatikan. Blagoslov toga novoga katolièkoga bogoštovnog mjesta, osmoga u Arapskim Emiratima, bio je glavni dogaðaj pohoda proèelnika Kongregacije za evangelizaciju naroda od 11. do 15. lipnja, a posebno je bio važan trenutak za mjesnu Crkvu u ovoj Godini vjere. Govoreæi nazoènim katolicima, koji su u Arapskim Emiratima svi stranci, ponajviše iz azijskih zemalja, kardinal Filoni primijetio je da raznolikost njihovih kultura svjedoèi mnogoliko bogatstvo njihovih korijena ali, sklad njihovih glasova jednako znakovito izražava jedinstvo njihove vjere. U vama živi otajstvo Crkve, rekao je kardinal. Podsjetivši na važnost kršæanskoga svjedoèanstva u sredini kao što je Arapski poluotok, kardinal je istaknuo: "Ovdje ste pozvani biti poput kvasca u tijestu." U tom slojevitom kontekstu, važan je susret pouzdanja i nade: pouzdanje za rad koji podupire vašu buduænost i vaše obitelji, a nada za vaš duhovni život. Neka svjedoèenje vjere, svakodnevna molitva i milosrðe budu vaši vjerni pratitelji, poruèio je kardinal Filoni. Svjedoèenje vjere olakšava i dijalog meðu religijama; svakodnevna molitva èini prijateljskim odnos izmeðu milosrdnoga Oca i njegovih stvorenja; a milosrðe otvara srce za solidarnost i postaje odraz Božje ljubavi. Budite slika Božje ljubavi za muškarce i žene našega doba, rekao je kardinal Filoni te sve njihove teškoæe i želje povjerio Presvetoj Mariji, Našoj Gospi od Arabije, koja je 16. sijeènja 2011. godine proglašena zaštitnicom dvaju Apostolskih vikarijata u Zaljevu. Hrvatski nadbiskup Petar Rajiè je apostolski nuncij u Kuvajtu, Bahreinu i Kataru te apostolski vikar na Arapskom poluotoku. . 19. lipnja 2013. broj 25/2013 25 Inozemne vijesti Èetvrtina europskih sveæenièkih kandidata su Poljaci Varšava, 15.6.2013. (IKA) - Crkveni mediji uz aktualna sveæenièka reðenja u lipnju podsjeæaju na dominantan utjecaj Poljske na broj sveæenièkih zvanja u Europi. Poljska Crkva daje èak èetvrtinu sveæenièkih kandidata u Europi. Njemaèka katolièka tiskovna agencija KNA navodi da je prošle jeseni u svim poljskim biskupijama ukupno 664 kandidata zapoèelo svoju duhovnu izgradnju u bogoslovijama. Godine 2011. bilo ih je 640. Poljske biskupije trenutaèno za sveæeništvo pripremaju ukupno 3091 bogoslova, što je oko 100 kandidata manje nego 2011. godine. Svi muški redovi u Poljskoj trenutaèno imaju 1864 kandidata za sveæeništvo. KNA se poziva na izvješæe pomoænog biskupa Mareka Solarczyka, predsjednika Vijeæa za sveæenièku formaciju Poljske biskupske konferencije. Broj novih kandidata u poljskim biskupijama od godine 2008. gotovo je nepromijenjen. U rekordnoj godini 2005. bilo je èak 1145 novih bogoslova. Broj novakinja ženskih redova i družbi u Poljskoj tijekom posljednjih desetak godina smanjio se za više od polovice - s 550 u 2000. godini pao je na 226 prošle godine. Trenutaèno su u ženskim redovnièkim ustanovama ukupno 984 odgajanice, a njihov broj je nakon mnogo godina prvi put pao ispod 1000. Krakov: Blagoslov svetišta Ivana Pavla II. Krakov, 15.6.2013. (IKA) - Osam godina nakon smrti Ivana Pavla II. u Krakovu je dovršeno svetište posveæeno blaženom papi. Glavna crkva i muzej Ivana Pavla II., koji se prostiru na više od 13.000 èetvornih metara, bit æe blagoslovljeni 23. lipnja, najavljeno je iz Krakovske nadbiskupije. Na obredu se oèekuje više od 100 poljskih biskupa, koji æe ondje ujedno održati i svoje plenarno zasjedanje. Ta u svijetu najveæa graðevina posveæena bivšem poglavaru Katolièke Crkve jedna je od najvažnijih novih crkvenih graðevina u Poljskoj tijekom proteklih desetljeæa. Njemaèka katolièka tiskovna agencija KNA, navodeæi medijska izvješæa, istièe da bi centar mogao postati jedno od najvažnijih hodoèasnièkih mjesta u Poljskoj. Svetište Ivana Pavla II. naziva se još i "Ne bojte se!" po natpisu na kulama grada Krakova u kojemu je Karol Wojtyla, buduæi papa, tijekom II. svjetskog rata morao raditi u kemijskoj tvornici i gdje je kasnije, od 1964. do 1978., bio nadbiskup. Unutrašnjošæu osmerokutne glavne crkve dominira beton. Mozaike glavnog oltara i na boènim zidovima izradio je slovenski umjetnik isusovac Marko Ivan Rupnik. Inicijativu za izgradnju centra 2006. pokrenuo je krakovski kardinal Stanislaw Dziwisz, bivši osobni tajnik pape Ivana Pavla II. Temeljni kamen posvetio je papa Benedikt XVI. tijekom pohoda Poljskoj godine 2006., no stvarna izgradnja kompleksa poèela je tek 2008. Donja crkva koja èuva dvije relikvije krvi Ivana Pavla II., zatim Institut koji nosi Papino ime te volonterski centar otvoreni su veæ 2011. godine. Ukupni troškovi izgradnje centra procjenjuju se na oko 50 milijuna eura. Još uvijek traje izgradnja konferencijskog centra, hodoèasnièke kuæe i hotela. Papa Benedikt XVI. svog je prethodnika 1. svibnja 2011. proglasio blaženikom, a u Vatikanu se nastavlja postupak i za proglašenje svetim Ivana Pavla II. U procesu se ispituje èudesno ozdravljenje po njegovu zagovoru koje je uslijedilo nekoliko dana nakon njegova proglašenja blaženim. Ivan Pavao II. umro je u travnju 2005., u dobi od gotovo 85 godina. Njegov 26godišnji pontifikat drugi je najduži u crkvenoj povijesti, dok je postupak njegove beatifikacije bio najkraæi u novijoj povijesti Crkve. 26 19. lipnja 2013. broj 25/2013 ika Sveti Otac primio francuske parlamentarce Naèelo laiènosti države po sebi ne treba znaèiti neprijateljstvo prema religijama a ni njihovo iskljuèivanje iz društvenoga podruèja i rasprava, upozorio Papa Vatikan, 15.6.2013. (IKA) - Naèelo laiènosti države po sebi ne treba znaèiti neprijateljstvo prema religijama, a ni njihovo iskljuèivanje iz društvenoga podruèja i rasprava, rekao je papa Franjo primivši 15. lipnja u Vatikanu francuske parlamentarce, èlanove Skupine prijateljstva izmeðu Francuske i Svete Stolice. Bila je to prigoda za isticanje uzajamnoga povjerenja, ali i uloge i odgovornosti onih koji su u politici, a koja se ne sastoji samo u predlaganju zakona, nego i u tomu da im se, prema Papinim rijeèima, dade duša. U Francuskoj meðu odgovornima u javnom životu i onima u Katolièkoj Crkvi vlada povjerenje i to na nacionalnoj i na lokalnoj razini, a današnji je susret bio prigoda da se to ponovno istakne, bez obzira na moguæu razlièitu politièku osjetljivost koju predstavlja svaki parlamentarac. Papa je tom mišlju doèekao predstavnike spomenute skupine, ali se u govoru usredotoèio na srž dugotrajne rasprave. Naèelo laiènosti koja upravlja odnosima izmeðu francuske države i raznih vjeroispovijesti ne treba po sebi znaèiti neprijateljstvo prema vjerskoj stvarnosti ili pak iskljuèivanje religija iz društvenoga podruèja i rasprava koje ga oživljuju, primijetio je Papa te dodao da se valja radovati èinjenici da francusko društvo ponovno otkriva, meðu ostalima, i prijedloge Crkve koji daju odreðeno viðenje osobe i njezina dostojanstva u vidiku opæega dobra. Crkva tako želi dati vlastiti jedinstveni prinos o važnim pitanjima koja obvezuju na potpunije viðenje osobe i njezine sudbine, kao i društva i njegove sudbine. Taj se prinos ne nalazi samo na antropološkom ili društvenom podruèju, nego i na politièkom, gospodarskom i kulturnom, napomenuo je Sveti Otac. Papa se potom osvrnuo na dužnost onoga tko je izabran od naroda, a to je da pridonese poboljšanju života svojih sugraðana. Rijeè je zacijelo o tehnièkoj i pravnoj zadaæi, odnosno o predlaganju, mijenjanju ili ukidanju zakona, ali i ne samo o tomu. Potrebno je takoðer pobuditi u njima jedan dodatak, duh, dušu, koja ne odražava samo naèine i zamisli tog trenutka, nego koja im daje prijeko potrebnu kvalitetu koja uzdiže i oplemenjuje ljudsko biæe. Sveti Otac na kraju je ohrabrio parlamentarce da i dalje uvijek traže dobro osobe te da promièu bratstvo, izvijestio je Radio Vatikan. Papa s predsjednikom Europske komisije Vatikan, 15.6.2013. (IKA) - Kriza i njezine vrlo teške posljedice u životu obitelji i posebno mladeži bila je 15. lipnja glavna tema razgovora pape Franje s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Duraoom Barrosom u Vatikanu. Srdaèni je razgovor, kako je istaknuto u priopæenju Tiskovnoga ureda Svete Stolice, omoguæio korisnu razmjenu mišljenja o meðunarodnoj situaciji, s posebnom pozornošæu na postupak europske integracije, kao i na ustrajnu gospodarsku krizu èije se vrlo teške posljedice osjeæaju u zapošljavanju, posebno mladih, a negativno se odražavaju i na život obitelji. Sugovornici su se osvrnuli na pozitivni prinos koji Katolièka Crkva može dati u aktualnim prilikama u svrhu materijalnoga i duhovnoga blagostanja Europe. Na kraju je posebna pozornost posveæena promicanju ljudskih prava, posebno vjerske slobode, te zaštiti kršæanskih manjina u svijetu, izvijestio je Radio Vatikan. Nakon susreta s Papom, predsjednik Barroso zadržao se u razgovoru s državnim tajnikom kardinalom Tarcisiom Bertoneom i nadbiskupom Dominiqueom Mambertijem, tajnikom za odnose s državama. ika Twitter: Papa ima oko 7 milijuna sljeditelja, a veæina se služi španjolskim jezikom Od izbora pape Franje broj primatelja poruka na španjolskom jeziku utrostruèio se i pretekao korisnike engleskog jezika Vatikan, 15.6.2013. (IKA) - Tri mjeseca nakon izbora prvoga latinoamerièkog Pape broj primatelja poruka na španjolskom jeziku s Twitter raèuna Svetog Oca pretekao je korisnike engleskog jezika. Pretplatnika na raèun @Pontifex_es bilo je 13. lipnja više od 2,59 milijuna. Papine poruke na svim jezicima sada prima ukupno 6,9 milijuna sljeditelja. Umirovljeni papa Benedikt XVI. do odstupanja sa službe 28. veljaèe imao je nešto više od tri milijuna primatelja poruka. Broj korisnika španjolskog Pontifex raèuna od izbora pape Franje, 13. ožujka, kada je iznosio 776.000, do sada se utrostruèio, pretekavši korisnike engleskog jezika. Na njemaèkom poruke pape Franje trenutaèno prima oko 110.000 osoba, a tek neznatno manje je primatelja latinskih poruka i njihov broj raste. Papa sa svojih devet jeziènih Twitter raèuna meðu vodeæih 100 raèuna trenutaèno je još uvijek iza Dalaj Lame (7,13 milijuna), Real Madrida (7,85 milijuna) i Paula Coelha (7,96 milijuna). Na vrhu ljestvice su Justin Bieber s 40 milijuna primatelja i Lady Gaga, s 38 milijuna, prenosi austrijska katolièka agencija Kathpress. Beatifikacija novinara Katolièke akcije Odoarda Focherinija Carpi, 15.6.2013. (IKA) - Tijekom sveèanog misnoga slavlja u talijanskom gradu Carpi kardinal Angelo Amato, proèelnik Kongregacije za proglašenje svetih, predstavljajuæi Svetoga Oca, na èast oltara uzdigao je 15. lipnja Odoarda Focherinija, novinara Katolièke akcije, koji je muèenièkom smræu preminuo u njemaèkom zatvoru. Da si ti vidio, kao sto sam ja vidio u tom zatvoru, kako postupaju sa Židovima, kajao bi se što nisi makar jednoga spasio. Ododardo Focherini u zatvoru sv. Ivana na Brdu u Bologni tako opisuje svoje iskustvo poniznog heroja i branitelja istinske èovjeènosti, koji se skrbio za ugnjetavane i progonjene, što je u njegovo vrijeme bio židovski narod u Europi, zaraženoj nacizmom. Poèeo je sasvim sluèajno sa skupinom koju mu je povjerio ðenovski nadbiskup, a nastavio je kriti Židove dok ga nisu 11. ožujka 1944. godine uhitili i priveli u zatvor, a potom u koncentracijski logor u Hersbrucku, odakle je napisao 166 predivnih pisama u kojima tvrdi da bi sve èinio iznova, vjeran Kristovu nauku da ljubi bližnjega kao samog sebe, kako je u propovijedi istaknuo kardinal Amato. U svojem apostolskom pismu papa Franjo naziva ga "uzornim svjedokom" evanðelja. Blaženi Odoarado doista nije oklijevao da dobro braæe stavi ispred žrtve vlastitoga života. Nakon nekoliko mjeseci preminuo je u koncentracijskom logoru, zbog prisilnog progona i muèenja. Na izdisanju je svoju žrtvu prikazo za svoju biskupiju, za Katolièku akciju, za Papu i za mir u svijetu. Muèenièkom je smræu preminuo blaženi Focherini, koji može biti pouka današnjem èovjeku, kazao je kardinal Amato govoreæi o krepostima novoga blaženika. Prva je ljubav zauzimanje da od nacistièkog progona skloni obitelji i progonjene, zauzetost u Katolièkoj akciji, novinarska djelatnost u katolièkom dnevniku Avvenire, vjernost svojem krsnom identitetu; posvemašnje pokoravanje volji Božjoj sve do prihvaæanja i trpljenja u koncentracijskim logorima, to su herojska obilježja ljubavi Inozemne vijesti ovoga trideset sedmogodišnjeg katolièkog laika, vjernog muža i oca sedmero djece. Druga je pak pouka novoga blaženika njegova dosljednost s krsnom vjerom i s Deset Božjih zapovijedi, istaknuo je kardinal Amato, prenosi Radio Vatikan. Bio je odan molitvi, žrtvi i zauzimanju. Njegova je posebnost opæenito priznata: godine 1969. proglašen je pravednikom meðu narodima, a tijekom beatifikacije predsjednik Saveza talijanskih židovskih zajednica istaknuo je njegovu neopisivu ljubav za život, izvor nadahnuæa za buduæe naraštaje. Papa primio predsjednika Venezuele Analiza stanja u Venezueli nakon Chaveza te mišljenja o borbi s kriminalom i trgovinom drogom, bile su teme susreta Vatikan, 17.6.2013. (IKA) - Analiza stanja u Venezueli nakon Chaveza te mišljenja o borbi s kriminalom i trgovinom drogom, bile su teme susreta pape Franje s venecuelskim predsjednikom Nicolasom Madurom Morosom 17. lipnja u Vatikanu. Tijekom razgovora, koji je, kako se navodi u priopæenju Tiskovnoga ureda Svete Stolice, održan u srdaènom raspoloženju, sudionici su se osvrnuli na društveno i politièko stanje u zemlji nakon nedavnoga preminuæa predsjednika Huga Chaveza Friasa, kao i na neke aktualne probleme kao što su siromaštvo i borba protiv kriminala i trgovine drogom. Razgovaralo se i o stanju u regiji, s posebnim osvrtom na mirovni proces u Kolumbiji. Bilo je rijeèi i o povijesnoj nazoènosti Katolièke Crkve u toj zemlji te o njezinu odluèujuæem prinosu na podruèju karitativnoga djelovanja, zdravstvenih usluga te odgoja Sugovornici su se složili da je, u svrhu razvitka cijele nacije, potreban iskreni i stalni dijalog izmeðu Biskupske konferencije i države, istaknuto je u priopæenju. Nakon audijencije kod pape Franje, predsjednik Maduro zadržao se u razgovoru s državnim tajnikom kardinalom Tarcisiom Bertoneom i nadbiskupom Dominiqueom Mambertijem, tajnikom za odnose s državama. 19. lipnja 2013. broj 25/2013 27 Prilog dokumenti ika Prilog dokumenti Crkva je Božji narod Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 12. lipnja 2013. - Papin apel Draga braæo i sestre, dobar dan! Danas se želim kratko zadržati na drugom od izraza kojim je Drugi vatikanski koncil definirao Crkvu: Božji narod (usp. Dogm. konst. Lumen gentium 9; Katekizam Katolièke Crkve, 782). I to èinim s nekim pitanjima, o kojima æe svatko moæi razmišljati. 1. Što znaèi biti "Božji narod"? To prije svega znaèi da Bog nije svojina bilo kojeg naroda; jer On je taj koji zove nas, koji nas okuplja, poziva da budemo dio njegovog naroda i taj je poziv upuæen svima, bez razlike, jer Bog u svojem milosrðu "hoæe da se svi ljudi spase" (1 Tim 2, 4). Isus ne govori apostolima i nama da tvorimo neku iskljuèivu grupu, elitu. Isus kaže: idite i uèinite uèenicima sve narode (usp. Mt 28, 19). Sveti Pavao kaže da u Božjem narodu, u Crkvi "nema više: Židov – Grk!... Svi ste vi Jedan u Kristu Isusu" (Gal 3, 28). Htio bih poruèiti i onima koji se osjeæaju dalekima od Boga i Crkve, koji su bojažljivi ili ravnodušni, onima koji misle da se ne mogu više promijeniti: Gospodin zove i tebe da budeš dio njegova naroda i to èini s velikim poštivanjem i ljubavlju! Bog nas zove da postanemo dio toga naroda, Božjeg naroda. 2. Kako se postaje èlanovima toga naroda? Ne postaje se tjelesnim roðenjem, veæ novim roðenjem. U Evanðelju Isus kaže Nikodemu da se treba roditi odozgo, iz vode i Duha da bi se ušlo u Božje kraljevstvo (usp. Iv 3, 3-5). Po krštenju bivamo uvedeni u taj narod, po vjeri u Krista, tom Božjem daru kojeg treba njegovati i sve više uèvršæivati u èitavom svom životu. Zapitajmo se: što èinim da vjera koju sam primio na krštenju sve više raste? Kako toj vjeri koju sam primio i koju Božji narod posjeduje pomažem rasti? 3. Drugo pitanje glasi: koji je zakon Božjeg naroda? To je zakon ljubavi, ljubavi prema Bogu i ljubavi prema bližnjemu, prema novoj zapovijedi koju nam je Gospodin ostavio (usp. Iv 13, 34). Ta ljubav, meðutim, nije besplodna sentimentalnost ili nešto nejasno, veæ je prepoznavanje Boga kao jedinoga Gospodara života i, istodobno, prihvaæanje drugoga kao pravoga brata, prevladavajuæi podjele, rivalstva, nerazumijevanja, egoizme; to dvoje ide jedno s drugim ukorak. Koliki samo još put moramo prijeæi da bismo živjeli na konkretan naèin taj novi zakon, zakon Duha Svetoga koji djeluje u nama, zakon milosrða i ljubavi! U novinama ili na televiziji gledamo tolike ratove meðu kršæanima, ali kako je to moguæe? Unutar Božjeg naroda se vode toliki ratovi! U gradskim èetvrtima, na radnim mjestima vode se toliki ratovi iz zavisti, ljubomore! I u samoj obitelji koliki se samo ratovi vode! Moramo moliti Gospodina da nam dadne shvatiti taj zakon ljubavi. Kako je lijepo meðusobno se ljubiti kao prava braæa. Kako je to lijepo! Uèinimo nešto danas. Možda su nam svima neki ljudi dragi a drugi ne; možda se mnogi od nas malo ljute na nekoga; recimo tada Gospodinu: Gospodine srdim se na ovoga ili onu; molim te za njega ili za nju. Moliti za one na koje se ljutimo je lijep korak u tome zakonu ljubavi. Èinimo li to? Uèinimo to danas! 4. Koje poslanje ima taj narod? Odgovor glasi: nositi u svijetu Božju nadu i spasenje; biti znak ljubavi Boga koji poziva sve na prijateljstvo s Njim; biti kvasac koji uskvasa 28 19. lipnja 2013. broj 25/2013 èitavo tijesto, sol koja daje okus i èuva od propadanja, svjetlo koje prosvjetljuje. Oko nas – dovoljno je otvoriti novine – vidimo da prisutnost zla postoji, ðavao djeluje. Ali želim glasno reæi: Bog je snažniji! Vjerujete li vi to: da je Bog snažniji? Ali recimo to zajedno, recimo to zajedno svi: Bog je snažniji! A znate li zašto je snažniji? Jer On je Gospodin, jedini Gospodin. I želim dodati da se stvarnost koja je katkad obavijena tamom, oznaèena zlom, može promijeniti, ako mi prvi budemo ti koji æe u nju, prije svega svojim životom, donijeti svjetlo evanðelja. Ako na nekom stadionu, poput Olimpijskog stadiona u Rimu ili stadiona San Lorenzo u Buenos Airesu, u mrkloj noæi, neka osoba upali svjetlo ono se jedva vidi, ali ako drugih sedamdeset tisuæa gledatelja svaki upali svoje svjetlo, stadion postaje potpuno osvijetljen. Postupajmo tako da naš život bude Kristovo svjetlo. Zajedno æemo nositi svjetlo evanðelja u èitavu stvarnost. 5. Koji je cilj toga naroda? Cilj je Božje kraljevstvo, koje je zapoèeo ovdje na zemlji sam Bog i koje se mora širiti sve do ispunjenja, kada æe se pojaviti Krist, život naš (usp. Lumen gentium, 9). Cilj je dakle puno zajedništvo s Gospodinom, uæi u sam njegov božanski život, gdje æemo živjeti radost njegove neizmjerne ljubavi. Draga braæo i sestre, biti Crkva, biti Božji narod, prema velikom naumu Oèeve ljubavi, znaèi biti Božji kvasac u ovom našem svijetu, to znaèi naviještati i nositi Božje spasenje u ovaj naš svijet, koji je èesto izgubljen i treba odgovore koji ohrabruju, koji daju nadu, koji daju novu snagu na putu. Neka Crkva bude mjesto Božjeg milosrða i nade, gdje æe svatko moæi osjetiti da je prihvaæen, ljubljen, da mu je oprošteno i da je potaknut živjeti prema dobrom životu evanðelja. A da bi ljudima pomogla ljudima da se osjeæaju prihvaæenima, ljubljenima, ohrabrenima i da iskuse milosrðe Crkva mora biti otvorenih vrata, da svi mogu uæi. A mi moramo izaæi iz tih vrata i naviještati evanðelje. Apel Danas se u èitavom svijetu slavi Svjetski dan borbe protiv rada maloljetnika, s posebnim naglaskom na izrabljivanje djece u kuæanskim poslovima: to je žalosna pojava koja bilježi sve veæi rast, osobito u najsiromašnijim zemljama. Milijuni maloljetnika, ponajviše djevojèica, su žrtve toga skrivenog oblika izrabljivanja koje èesto ukljuèuje zloporabe, zlostavljanja i diskriminacije. Iskreno se nadam da æe meðunarodna zajednica poduzeti još djelotvornije mjere u borbi protiv te prave pošasti. Svoj se djeci treba omoguæiti da se igraju, uèe, mole i rastu u svojim obiteljima, u ozraèju sklada, ljubavi i vedrine. To je njihovo pravo i naša obaveza. Vedro djetinjstvo omoguæuje djeci da gledaju s povjerenjem prema životu i buduænosti. Jao onome koji u njima guši radosni polet nade!
© Copyright 2024 Paperzz