Općina Bihać
Strategija razvoja općine Bihać
2014. – 2023.
januar / siječanj 2014.
Tehnička podrška i obuka partnerskim JLS procesu izrade strategije lokalnog razvoja pružena od:
MICRO projekt d.o.o., Split (Hrvatska), voditelj konzorcija
PLOD Bihać (BiH), član konzorcija
1
Na izradi ovoga dokumenta su sudjelovale sljedeće osobe:
Tehnički koordinator:
mr.sci. Nijaz Lipovača
Članovi Općinskog razvojnog tima (abecedni redoslijed):
1. Abdulah Delić, direktor DI&DE DELIĆ, Bihać
2. Abduselam Smailagić, dipl.pravnik
3. Almira Demirović, dipl.pravnik
4. Amir Hadžić, dipl.ing.tehnolog, koordinator sektora za okoliš
5. Amira Hadžimehmedović-NVO "Nove nade" Bihać
6. Edin Ibrahimpašić, direktor d.d. "Bihaćka pivovara"
7. Elmina Emrulović, dipl.ing.poljop.
8. mr.sci. Ermin Zulić, koordinator za društveni sektor
9. dr. sci. Fikret Dervišević, Univerzitet u Bihaću
10. Fuad Mujagić, direktor JU "Zavod za prostorno uređenje" Bihać
11. Jasmin Stambolija, dipl.politolog
12. Kemal Hrnjić, direktor d.o.o. "Meggle mljekara" Bihać
13. Mirsad Merdanić, dipl.ing., JP Vodovod Bihać
14. mr.sci. Nijaz Lipovača, tehnički koordinator ORT-a i sektora za ekonomski razvoj
15. Roman dr. Jurić, predsjedavajući OV-a
16. mr.sci. Smail Toromanović, koordinator ORT-a
17. Svjetlana Kurbegović, tehnički sekretar ORT-a
18. Šemsudin Bajrić, predsjednik Obrtničke komore USK
19. Vanesa Arnautović, dipl.ing.arh.
20. Zilha Sulejmanagić, IT koordinator ORT-a
Strategija općine Bihać je pripremljena u sklopu Projekta integriranog lokalnog razvoja u Bosni i
Hercegovini (BiH) koji predstavlja zajedničku inicijativu Razvojnog programa Ujedinjenih nacija
(UNDP) u BiH i Švajcarske agencije za razvoj i suradnju (SDC).
Gledišta iznesena u ovoj Strategiji razvoja ne odražavaju obavezno gledišta UNDP-a BiH i SDC-a.
2
SADRŽAJ
POPIS KORIŠTENIH SKRAĆENICA............................................................................................... 6
UVOD ..................................................................................................................................................... 7
1.
GEOGRAFSKI POLOŽAJ I PRIRODNE KARAKTERISTIKE ........................................... 9
1.1.
1.2.
KLJUČNE HISTORIJSKE ČINJENICE VAŽNE ZA IDENTITET MJESTA ................................................ 9
GEOGRAFSKO-KOMUNIKACIJSKE KARAKTERISTIKE, PRIRODNE KARAKTERISTIKE I RESURSNA
OSNOVA
PODRUČJA...............................................................................................................................10
2.
DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE ................................................................................. 13
2.1.
2.2.
2.2.1.
2.3.
2.4.
2.5.
2.6.
3.
UKUPAN BROJ STANOVNIKA............................................................................................................ 13
STRUKTURA STANOVNIŠTVA........................................................................................................... 14
ETNIČKA STRUKTURA STANOVNIŠTVA ........................................................................................... 15
PROSTORNI RASPORED STANOVNIŠTVA ......................................................................................... 15
PRIRODNI PRIRAŠTAJ STANOVNIŠTVA............................................................................................ 17
MIGRACIJE STANOVNIŠTVA ............................................................................................................. 18
IZBJEGLICE, RASELJENO STANOVNIŠTVO I POVRATNICI .............................................................. 19
PREGLED STANJA I KRETANJA U LOKALNOJ EKONOMIJI...................................... 20
3.1.
PRIJERATNO STANJE LOKALNE EKONOMIJE I SAŽETI PRIKAZ TRENUTNOG STANJA KLJUČNIH
PRIJERATNIH RESURSA ..................................................................................................................... 20
3.2. BRUTO DOMAĆI PROIZVOD .............................................................................................................. 21
3.3. BROJ I STRUKTURA PODUZEĆA I PODUZETNIČKIH RADNJI/OBRTA ............................................. 22
3.4. PROSJEČNE PLAĆE............................................................................................................................. 25
3.5. ANALIZA UVOZA I IZVOZA ............................................................................................................... 26
3.6. ANALIZA UVOZA I IZVOZA PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE ............................................................. 27
3.7. ANALIZA INVESTICIJA ...................................................................................................................... 28
3.8. AKTIVNOSTI OPĆINE NA UNAPREĐENJU POSLOVNOG OKRUŽENJA ............................................ 28
3.9. ANALIZA TURIZMA............................................................................................................................ 30
3.10. ANALIZA POLJOPRIVREDE ............................................................................................................... 36
3.10.2. BILJNA PROIZVODNJA ....................................................................................................................... 38
4.
PREGLED STANJA I KRETANJA NA TRŽIŠTU RADA.................................................... 47
4.1.
4.2.
4.3.
5.
ANALIZA ZAPOSLENIH...................................................................................................................... 47
ANALIZA NEZAPOSLENIH ................................................................................................................. 49
ANALIZA PENZIONERA ..................................................................................................................... 53
ANALIZA OBLASTI DRUŠTVENOG RAZVOJA ................................................................ 54
5.1.
5.1.1.
5.1.2.
5.1.3.
5.1.4.
5.2.
5.2.1.
5.3.
5.4.
OBRAZOVANJE .................................................................................................................................. 54
PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE............................................................................................ 55
OSNOVNOŠKOLSKO OBRAZOVANJE ................................................................................................ 55
SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE .................................................................................................. 56
VISOKO OBRAZOVANJE ..................................................................................................................... 58
KULTURA ........................................................................................................................................... 59
KULTURNO-HISTORIJSKO NASLIJEĐE .............................................................................................. 61
SPORT ................................................................................................................................................. 63
ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA ZAŠTITA ............................................................................................ 65
3
5.4.1.
5.4.2.
5.5.
5.6.
5.7.
5.8.
5.9.
5.10.
6.
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA ................................................................................................................... 65
SOCIJALNA ZAŠTITA .......................................................................................................................... 70
CIVILNA ZAŠTITA .............................................................................................................................. 72
STANOVANJE ..................................................................................................................................... 77
CIVILNO DRUŠTVO ............................................................................................................................ 77
MLADI................................................................................................................................................. 79
RAVNOPRAVNOST SPOLOVA ........................................................................................................... 81
RANJIVE GRUPE STANOVNIŠTVA .................................................................................................... 82
STANJE JAVNE INFRASTRUKTURE I JAVNIH USLUGA .............................................. 86
6.1.
6.2.
6.3.
6.4.
7.
PROMETNA INFRASTRUKTURA ........................................................................................................ 86
TEHNIČKA INFRASTRUKTURA ......................................................................................................... 89
KOMUNALNA INFRASTRUKTURA .................................................................................................... 90
ADMINISTRATIVNE USLUGE LOKALNE SAMOUPRAVE ................................................................. 96
STANJE OKOLIŠA .................................................................................................................... 99
7.1.
7.2.
7.3.
7.4.
7.5.
7.6.
7.7.
7.8.
7.9.
STANJE ZRAKA .................................................................................................................................. 99
STANJE VODNIH RESURSA .............................................................................................................. 100
STANJE ZEMLJIŠTA.......................................................................................................................... 102
STANJE ŠUMSKIH EKO SISTEMA .................................................................................................... 103
UPRAVLJANJE OTPADOM ............................................................................................................... 104
UPRAVLJANJE PROSTOROM I OKOLIŠEM TE STANJE GRADSKOG ZELENILA ............................ 108
ZAŠTITA PRIRODNOG NASLIJEĐA (BIODIVERZITETA) ................................................................ 110
UTJECAJ OKOLIŠA NA JAVNO ZDRAVLJE...................................................................................... 111
ODRŽIVO UPRAVLJANJE ENERGIJOM I ENERGETSKA EFIKASNOST .......................................... 113
8.
STANJE PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE .................................................. 116
9.
ANALIZA BUDŽETA .............................................................................................................. 119
9.1.
9.2.
9.3.
9.4.
9.5.
9.6.
ANALIZA PRIHODA .......................................................................................................................... 119
STRUKTURA RASHODA PREMA FUNKCIONALNOJ KLASIFIKACIJI ............................................. 122
ANALIZA RASHODA ........................................................................................................................ 123
KRETANJE ODNOSA KAPITALNIH I ADMINISTRATIVNIH IZDATAKA ......................................... 124
KREDITNA ZADUŽENOST I KREDITNI POTENCIJAL...................................................................... 125
PROJEKCIJA BUDŽETA ZA RAZDOBLJE 2014.-2018. GODINE ..................................................... 126
10.
SWOT ANALIZA.................................................................................................................. 127
11.
VIZIJA RAZVOJA OPĆINE BIHAĆ, STRATEŠKI CILJEVI I FOKUSI.................... 130
12.
SEKTORSKI RAZVOJNI PLANOVI ................................................................................ 134
12.1. PLAN LOKALNOG EKONOMSKOG RAZVOJA ................................................................. 134
12.1.1. SEKTORSKO FOKUSIRANJE ............................................................................................................ 134
12.1.2. SWOT ANALIZA – EKONOMSKI RAZVOJ ..................................................................................... 134
12.1.3. RAZVOJNI CILJEVI EKONOMSKOG RAZVOJA ............................................................................... 135
12.1.3.1.MEĐUSEKTORSKO POVEZIVANJE................................................................................................ 135
12.1.4. INTEGRACIJA SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠIH NIVOA ................................................... 137
12.1.5. PROGRAMI, PROJEKTI I MJERE ...................................................................................................... 139
12.1.6. PROCJENA OČEKIVANIH ISHODA SA INDIKATORIMA ................................................................. 139
12.2. PLAN DRUŠTVENOG RAZVOJA ........................................................................................... 140
12.2.1. SEKTORSKO FOKUSIRANJE ............................................................................................................ 140
4
12.2.2. SWOT ANALIZA – DRUŠTVENI RAZVOJ....................................................................................... 140
12.2.3. RAZVOJNI CILJEVI DRUŠTVENOG RAZVOJA ................................................................................ 140
12.2.3.1.MEĐUSEKTORSKO POVEZIVANJE................................................................................................ 141
12.2.4. INTEGRACIJA SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠIH NIVOA ................................................... 141
12.2.5. PROGRAMI DRUŠTVENOG RAZVOJA ............................................................................................. 144
12.3. PLAN ZAŠTITE OKOLIŠA ........................................................................................................ 145
12.3.1. SEKTORSKO FOKUSIRANJE ............................................................................................................ 145
12.3.2. SWOT ANALIZA – ZAŠTITA OKOLIŠA .......................................................................................... 146
12.3.2.1.MEĐUSEKTORSKO POVEZIVANJE................................................................................................ 147
12.3.3. INTEGRACIJA SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠIH NIVOA ................................................... 148
12.3.4. PROCJENA ISHODA S INDIKATORIMA ........................................................................................... 149
12.3.5. PROGRAMI, PROJEKTI I MJERE ...................................................................................................... 149
13.
OPERATIVNI PLAN............................................................................................................ 151
13.1. PLAN IMPLEMENTACIJE .................................................................................................................. 151
13.1.1. ORIJENTACIONI PREGLED PRIORITETNIH PROJEKATA I MJERA ZA PERIOD OD 3
GODINE..............................................................................................................................................151
14.
PRILOZI ................................................................................................................................ 176
14.1. SEKTORSKI PLANOVI .......................................................................................................................... 176
5
POPIS KORIŠTENIH SKRAĆENICA
APIF
BiH-MiPRO
CIPS
CZ
d.d.
d.o.o.
FBiH
FUCZ
FZS
GAP
HASAP
ILDP
JKP
JP
JU
K.B.
LEAP
m.n.v.
MUP
NEAP
NUS
NVO
OCD
OESS
ORT
OV
PZ
RADS
RBiH
RH
RHB
SDC
SEAP
SFRJ
SIDA
SR BiH
SWOT
SZO
ŠPD
TG
UNDP
USK
ZU
Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge
BiH - Metodologija za integrirano planiranje razvoja općina
Sistem identifikacije građana
Civilna zaštita
Dioničko društvo
Društvo ograničene odgovornosti
Federacija Bosne i Hercegovine
Federalna uprava civilne zaštite
Federalni zavod za statistiku
Projekt upravne odgovornosti
Agencija za certificiranje sistema upravljanja kvalitetom
Projekt integriranog lokalnog razvoja
Javno komunalno poduzeće
Javno poduzeće
Javna ustanova
Kantonalna bolnica
Lokalni ekološki akcijski plan
Metara nadmorske visine
Ministarstvo unutrašnjih poslova
Nacionalni ekološki akcioni plan
Neeksplodirana ubojita sredstva
Nevladine organizacije
Organizacija civilnog društva
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju
Općinski razvojni tim
Općinsko vijeće
Poslovna zona
Baza podataka raseljenih lica
Republika Bosna i Hercegovina
Republika Hrvatska
Radiološko-hemijsko-biološka zaštita
Švicarska agencija za razvoj i suradnju
Održivi energetski akcioni plan
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Švedska razvojna agencija
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
Snage, slabosti, prilike i prijetnje
Svjetska zdravstvena organizacija
Šumsko privredno društvo
Tekući grant
United Nations Development Programe-Razvojni program Ujedinjenih naroda
Unsko-sanski kanton
Zdravstvena ustanova
6
UVOD
Godine 2007. Općina Bihać je, u suradnji sa OESC-om, izradila „Strateški plan razvoja općine Bihać“
za razdoblje 2008.-2013. S obzirom da je razdoblje implementacije tog strateškog dokumenta isteklo,
Općinsko vijeće (OV) Općine Bihać je donijelo „Odluku o pokretanju postupka izrade Strateškog
plana razvoja općine Bihać za razdoblje 2013.-2020. godina". Na osnovi tog dokumenta općinski
načelnik je imenovao Općinski razvojni tim (ORT)1 kao operativno i koordinacijsko tijelo zaduženo za
vođenje participativnog procesa izrade integrirane strategije razvoja općine Bihać, zasnovane na
principima održivog razvoja i socijalne uključenosti i u skladu sa standardiziranom metodologijom za
planiranje lokalnog razvoja u BiH-MiPRO.
Općina Bihać je aplicirala kod Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) za „Projekat
integriranog lokalnog razvoja (ILDP)“ koji predstavlja zajedničku inicijativu Švicarske agencije za
razvoj (SDC) i UNDP-a, za izradu lokalne razvojne strategije usmjerenu ka harmonizaciji sistema
strateškog planiranja u BiH. Općina Bihać je izabrana za sudjelovanje u ovom projektu, a
„Memorandum o razumijevanju na realizaciji Projekta integriranog lokalnog razvoja“ općinski
načelnik i ovlašteni predstavnik UNDP-a potpisali su 19.09.2012. godine.
Kao jedna od pripremnih radnji u okviru procesa strateškog planiranja je donošenje Odluke o izmjeni
Odluke o pokretanju postupka izrade strateškog plana razvoja općine Bihać za razdoblje 2013.-2020. u
kojoj se mijenja vremenski horizont za koji se izrađuje strateški plan, odnosno kao izmijenjeno
razdoblje se usvaja period od 2014.-2024. te se dan 31.12.2013. definira kao krajnji rok za usvajanje
strateškog plana.
Slijedom donesenih općinskih odluka i u svrhu primjene načela participativnosti formirana je i
partnerska grupa2 koja čini osnovu za komunikaciju između općinske uprave i građana. Partnerska
grupa predstavlja osnovu za komunikaciju između općinske uprave i građana. Ona je mehanizam za
osiguranje sudjelovanja socioekonomskih aktera u procesu izrade strategije i svojevrstan glas građana.
Formirana je na 1. sastanku partnerske grupe održanom dana 21.01.2013. godine. Poziv za
sudjelovanje u radu partnerske grupe dostavljen je na 160 adresa kojim su obuhvaćeni svi relevantni
faktori privrednog, javnog i civilnog sektora. Na poziv se odazvalo 106 osoba, a izjavu o partnerstvu
je potpisalo 89 osoba.
Struktura Strateškog plana razvoja prema MiPRO obuhvaća:
1. Stratešku platformu koja sadrži socioekonomsku analizu, SWOT analizu, strateške fokuse,
viziju i strateške razvojne ciljeva. Strateška platforma je izrađena za vremenski okvir od 10
godina, a pripremio ju je ORT u potpunom sastavu.
2. Sektorske planove za sektore ekonomskog razvoja, društvenog razvoja i zaštite životne
sredine. Sektorski planovi su izrađeni za razdoblje od 5 godina, a za njihovu izradu formirane
su pojedinačne sektorske radne grupe u koje su raspoređeni članovi ORT-a, te su upotpunjeni i
sa drugim osobama relevantnim za određene sektorske teme3. Sektorskim planovima su
određeni fokusi, vizija i ciljevi za promatrane sektore, a potom su izrađeni prijedlozi
1PopisčlanovaORT‐ajedatnapočetkuovogadokumentanastranici2.
2Ibid
3Ibid
7
programa, projekata i mjera usmjerenih ka realizaciji postavljenih sektorskih ciljeva. Na kraju
su definirani indikatori za praćenje i vrednovanje, te je utvrđen indikativni sektorski
finansijski plan.
3. Operativni dio koji podrazumijeva orijentacijski pregled prioritetnih projekata i mjera te
indikativni finansijski plan za tri godine, odnosno detaljni finansijski plan za jednu godinu.
Strateška platforma se zasniva na izrađenoj socioekonomskoj analizi koja obuhvaća sve važne aspekte
života i razvoja općine, i predstavlja glavnu podlogu za kreiranje strateškog razvoja i razradu
sektorskih planova. Analiza, pored konstatacije stvarnog stanja u svim oblastima života i rada, daje
odgovore i na pitanja o stvarnim i potencijalnim prednostima, kao i o najvažnijim problemima.
Nakon socioekonomske analize urađena je SWOT analiza kao sinteza socioekonomske analize. Ona
definira unutrašnje prednosti i nedostatke, kao i vanjske prilike i prijetnje.
Strateškim fokusiranjem su određena ključna težišta strategije izdvajanjem perspektivnih
konkurentskih prednosti s jedne, i najkritičnijih problema s druge strane.
Oblikovanjem vizije je praktično formuliran odgovor na dva pitanja: „Kakvu konkurentsku poziciju
namjeravamo zauzeti u datom okruženju?“, odnosno odgovor na pitanje „Kakvu društvenu zajednicu
namjeravamo graditi?“.
Strateškim ciljevima su konkretizirani fokusi i vizije i oni na taj način predstavljaju glavne pravce za
dostizanje vizije, te izražavaju krajnje rezultate koji se namjeravaju postići do kraja planiranog
perioda.
Socioekonomska analiza zasniva se na podacima prikupljenim iz više izvora kao što su podaci
općinskih službi, javnih poduzeća i javnih ustanova, kantonalnih ministarstava, javnih ustanova,
zavoda i Razvojne agencije, privatnog i nevladinog sektora, Zavoda za statistiku FBiH, službenih
statističkih publikacija i statističkih godišnjaka SR BiH i RBiH i drugih dostupnih izvora podataka.
Prikupljanje podataka predstavljalo je veoma kompleksan posao zbog činjenice da je posljednji popis
stanovništva bio 1991. godine, kao i zbog činjenica da se za mnoge pokazatelje vrši procjena od
strane relevantnih institucija i da se mnoge procjene ne objavljuju za nivo općine, kao i to da se neki
podaci uopće ne prikupljaju. Radi navedenog, dokumentacijska osnova predstavlja limitirajući faktor u
izradi socioekonomske analize i doprinosi tome da analiza ima slabiju kvalitetu nego što bi to bilo u
slučaju raspolaganja svim relevantnim pokazateljima.
Socioekonomska analiza, koja prezentira raspoložive podatke o trenutnom stanju u općini Bihać, je
osnova za utvrđivanje njenih razvojnih potencijala, te služi kao temeljni dokument za pripremu SWOT
analize i daljih strateških dokumenata.
8
1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ I PRIRODNE
KARAKTERISTIKE
1.1. Ključne historijske činjenice važne za identitet mjesta
Područje općine Bihać od pradavnih vremena vrlo je pogodno za naseljavanje ljudi. Ustanovljena je
prisutnost čovjeka još u starijem kamenom dobu – plemena Japoda. Počevši od VIII stoljeća pr.n.e.
oni, pored dijela Slovenije, Gorskog Kotara i Like, naseljavaju i Bihaćko polje. Japodska kultura
obilježila je Bihać izuzetnim vrijednostima dalekog naslijeđa, od konstruktivnih rješenja sojenica,
preko nakita od bronce, željeza i srebra, do Japodskog konjanika4.
Hiljadu godina kasnije Japode pokoravaju rimske legije i donose na ovo područje svoje običaje i
zakone i tradicionalno graditeljstvo. Termalni izvori u Gati Ilidža i veća zgrada ozidani su u rimsko
doba. Umjetnost antičkog doba sačuvana je na kamenim nadgrobnim spomenicima gdje se pretežno
pojavljuju geometrijski motivi. Početkom VII stoljeća Slaveni su naselili bihaćki kraj, kada i počinje
trajni proces slavenizacije. Tokom ranog srednjeg vijeka pa sve do početka XII stoljeća ovim
područjem gospodarili su Franci, pa Bizant, Venecija i Ugarska. Do tada se govori o bihaćkom kraju,
bihaćkom području, a da se ime grada ne spominje.
Grad se prvi put spominje u Povelji Ugarsko-Hrvatskog Kralja Bele IV od 26. februara 1260. godine,
kojom se potvrđuje da grad Wyhygh postoji, smješten na otoku sv. Ladislava. Godine 1262. proglašen
je slobodnim kraljevskim gradom s pravima bavljenja slobodnom trgovinom i zanatstvom, što čini
osnovu njegovog daljeg razvoja. Bihać se formira i razvija kao urbani, trgovački i zanatski centar na
raskrižju puteva i tokova života. U srednjovjekovnom periodu Bihać postaje zanimljiv i privlačan za
naseljavanje, i to je doba njegovog stalnog uspona, iako je s vremena na vrijeme preživljavao mnoge
udare.
Osmanlije su osvojile Bihać 1592. godine kada dovode nove stanovnike i kada dolazi do velikih
promjena u strukturi stanovništva, religija, kultura. Godine 1878. na Berlinskom kongresu AustroUgarska dobija pravo okupiranja Bosne. U tih 40 godina vladavine zabilježen je razvoj Bihaća,
otvaraju se škole, formira vatrogasno društvo, gradi se park, elektrana i ciglana, osniva se banka,
dioničarsko društvo, štedionica, zavod za osiguranje. U Bihaću su te promjene označene simboličnim
otvaranjem kapija i naseljavanjem užeg dijela grada, a desetljeće kasnije, 1888. godine, porušeni su i
bedemi. Tako je Bihać izišao iz svoje tvrđave i spojio se s predgrađem. U čaršiji i mahalama život se
počeo odvijati po austrougarskom receptu provincijskog gradića. Novi javni i stambeni objekti,
4Japodski konjanik ‐ Japodska kultura obilježila je Bihać izuzetnim vrijednostima dalekog naslijeđa, od
konstrukcionihrješenjasojenica,prekonakitaodbronze,željezaisrebra,do"Japodskogkonjanika".Nalazi
iz mnogih mjesta, među kojima su Bihać, Golubić, Pritoka i Ripač, prikazuju specifičan karakter ilirske
kulture na japodskom području (urne s prizorima iz svakodnevnog i zagrobnog života, ravni grobovi s
bogatimprizorima,nakit,oružje,japodskekapeišeširi).
9
izrađeni po europskom uzoru, mijenjaju izgled i veličinu grada, te se postupno gube mahale i čaršija, a
formiraju gradske zone.
U sastavu Austro-Ugarske monarhije Bihać, kao i BiH, ostaje do 1918. godine, kada ulazi u sastav
Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. U tom vremenu Bihać je bio središte oblasti, a 1929. godine
novim teritorijalnim ustrojem postaje središte okruga u Vrbaskoj banovini.
U razdoblju 1945.-1992. godine Bihać u okviru SR BiH pripada SFRJ i postaje važno privredno
središte tog dijela države, a posebno tadašnje Bihaćke regije. U tom razdoblju izgrađeni su značajni
privredni kapaciteti, nove stambene četvrti, obrazovni, kulturni, sportski objekti, kao i značajni
infrastrukturni kapaciteti.
U ratnom periodu od 1992.-1995. godine općina je pretrpjela velike promjene u pogledu devastiranih i
uništenih stambenih i privrednih objekata i ljudskih gubitaka, pa i promjene teritorijalnih granica.
Dejtonskim sporazumom 1995. godine i novim administrativno-političkim ustrojem BiH Bihać je
postao sjedište USK-a, njegov administrativni, privredni, kulturni, univerzitetski i sportski centar u
sastavu entiteta F BiH i suverene i nezavisne države BiH.
Od 1996. godine, s obnovom grada počinje i proces revitalizacije, oporavka i nove gradnje, kako bi
grad dobio izgled moderne, urbane cjeline.
1.2. Geografsko-komunikacijske karakteristike, prirodne
odlike i resursna osnova područja
Općina Bihać se nalazi u sjeverozapadnom dijelu BiH, administrativno pripada entitetu F BiH i
sjedište je USK-a.
Površina općine je 900 km,² što je za 212 km² više u odnosu na prijeratne administrativne granice.
Poslije zaključenja Dejtonskog mirovnog sporazuma površina općine je povećana pripajanjem naselja
Martin Brod, Palučci, Veliki Cvjetnić, Mali Cvjetnić, Boboljušci, Očigrije, Tiškovac, Trubar, Veliko
Očijevo, Malo Očijevo i Bos. Osredci. Područje općine čini 21, 8 % teritorije USK-a i 1,7 % BiH.
Općina Bihać u svom sastavu ima sljedeće mjesne zajednice: Bakšaiš, Brekovica, Centar, Čavkići,
Donje Prekounje, Gata, Golubić, Gornje Prekounje, Harmani, Hatinac, Izačić, Jezero-Privilica,
Kamenica, Klokot-Papari, Kulen Vakuf, Luke, Mali Lug, Martin Brod, Orašac, Ozimice I, Ozimice
II, Pokoj, Pritoka, Ribić, Ripač, Ružica, Skočaj, Sokolac, Srbljani, Vedro Polje, Veliki Lug, Veliko
Založje, Vrsta, Zavalje, Žegar.
Geoprometni položaj općine Bihać je izuzetno povoljan, s obzirom da se općina nalazi na pravcu
osnovnih koridora Zapadna Europa-Mediteran-Bliski Istok.
10
Slika 1. Geoprometni položaj općine Bihać
Izvor: J.P. Direkcije za ceste USK
Preko područja općine Bihać prolazi niz međunarodnih i magistralnih putnih pravaca koji ovo
područje povezuju sa širim okruženjem. Općina Bihać je smještena neposredno uz granicu s RH, a
udaljenost od Zagreba i zračne luke Zagreb je 150 km i dalje auto-putem za Ljubljanu, Beč i druge
zapadno-europske centre. Od Rijeke i međunarodne morske luke udaljena je 170 km. Željeznička
pruga Zagreb-Split također prolazi područjem općine Bihać, vezujući Dalmaciju sa zapadnim dijelom
Balkana. Transverzalni željeznički pravac Bihać-Bosanski Novi povezuje savski razvojni pravac s
Bihaćem i USK-om. S glavnim gradom BiH Sarajevom povezan je željezničkim i magistralnim
putem, a udaljenost je 330 km. Veoma važan dijagonalni putni pravac, čija je realizacija u pripremi,
preko Bihaća i Sarajeva će povezivati Zapadnu Europu s Bliskim Istokom, što će pozitivno djelovati
na postojeći, veoma povoljan geoprometni položaj.
Tabela 1. Udaljenost općine Bihać od ostalih urbanih središta u regiji
Mjesto
Zagreb (RH) / međunarodna zračna luka
Rijeka (RH) / međunarodna zračna i morska luka
Split ( RH) međunarodna zračna i morska luka
Sarajevo (BiH) / međunarodna zračna luka
Ljubljana (Slovenija)
Beč (Austrija)
Udaljenost u km
150,00
170,00
277,00
330,00
277,74
510,67
Izvor: Obrada autora
Reljef bihaćke općine Bihać je raznolik. Čine ga najvećim dijelom polja, brežuljci i srednjeplaninsko
zemljište. Prosječna nadmorska visina je 224 metra, veći dio teritorije općine lociran je na terenima do
600 m.n.v., dok je njen manji dio lociran u planinskom i brdsko-planinskom pojasu s nadmorskim
visinama i preko 900 metara.
Područje Bihaća ima umjereni planinski tip klime koji je raznovrstan zbog utjecaja zračnih masa iz
susjednih i daljih oblasti. Ljeta su topla i suha, zime hladne s mnogo padavina. Godišnji prosjek
padavina je 1327 l/m2, a prosječna mjesečna temperatura iznosi 10,8ºC. Uzevši u cjelosti, klima općine
Bihać je povoljna. Odlikuje se umjerenom vlažnošću, umjerenim temperaturama, znatnim osunčanjem
i bez jakih olujnih vjetrova, što pogoduje razvoju proizvodnje hrane, turizma, sporta, rekreacije i sl.
Prirodni resursi na kojima se temelji ekonomski razvoj općine čine5:

šumski resursi ukupne površine 52.527 ha, što omogućuje prije svega visok kvalitet zdravog
življenja na ovom području, ali svakako i važne predispozicije za razvoj drvo-prerađivačke
5
Detaljna analiza resursne osnove navedene u ovom poglavlju je detaljno obrađena u nastavku
dokumenta.
11




industrije, kao i širokog spektra drugih poduzetničkih djelatnosti, prije svega turizma i
turističke privrede;
mineralne sirovine i nemetali od kojih na području općine Bihać postoje nalazišta gipsa,
dolomita, krečnjaka, arhitektonsko-građevinskog kamena bihacita. Na nalazištu gipsa u Kulen
Vakufu izvršena su geološka istraživanja i utvrđene rezerve od cca 7,0 mil. tona kvalitetnog
gipsa i svrstava se u najveće nalazište gipsa u Evropi. Time područje općine predstavlja po
svojoj geološkoj građi perspektivnu i značajnu bazu za istraživanje i eksploataciju mineralnih
sirovina;
poljoprivredno zemljište površine od 27.262 ha, od čega je 19.773 ha privatnog, a 7.471 ha
državnog zemljišta. Uz izrazito poljoprivredno područje, razvoju poljoprivredne proizvodnje
pogoduju i duga tradicija bavljenja tom djelatnošću, te povoljni klimatski uvjeti;
hidroenergetski potencijali i termomineralne vode u naselju Gata nedaleko od Bihaća. Ovi
resursi predstavljaju itekako vrijednu osnovu za korištenje navedenih potencijala za
proizvodnju energije iz obnovljivih/alternativnih izvora, za snabdijevanje potreba stanovništva
i industrije, te kvalitetne mogućnosti za razvoj privrede /poljoprivrede i turizma;
prirodne ljepote i nacionalni park Una predstavljaju kvalitetne osnove za razvoj turizma i
turističke privrede, što nudi šansu za realizaciju razvojnih turističkih projekata, a što u
konačnici podrazumijeva unapređenje valorizacije raspoloživih prirodnih resursa; 12
2. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE
2.1. Ukupan broj stanovnika
Prema podacima (iz posljednjeg službenog popisa stanovništva 1991. godine), na području općine
Bihać živjelo je 70.732 stanovnika. Prema procjeni FZS-u u 2012. godini broj prisutnih stanovnika u
općini Bihać je bio 61.564, što čini 21,4% ukupnog broja prisutnih stanovnika na području USK-a,
odnosno 2,63% ukupnog broja prisutnih stanovnika u F BiH. U odnosu na 1991. godinu broj
stanovnika je manji za 9.168.
Graf 1. Broj stanovnika na području općine Bihać godine 1991. (službeni popis) i 2012. godine procjene FZS
Izvor: FZS Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine na području općine Bihać živi 61.186
stanovnika što čini 20,4% ukupnog broja stanovnika Unsko - sanskog kantona.
Tabela 2. Preliminirani rezultati popisa stanovništva po općinama USK 2013.godina
R/b
Općina
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Bihać
B. Krupa
B. Petrovac
Bužim
Cazin
Ključ
Sanski Most
V. Kladuša
USK
Broj
stanovnika.
1991.
70.732
58.320
15.621
63.409
37.391
60.307
52.908
Broj
stanovnika.
2013.
61.186
29.659
7.946
20.298
69.411
18.714
47.359
44.770
299.343
Broj
domaćinstava
2013.
18.251
7.691
2.863
4.397
16.929
5.055
12.242
11.745
79.173
*
3,35
3,86
2,77
4,62
4,10
3,70
3,87
3,81
3,78
Broj
stanova
2013.
25.610
10.930
4.835
4.922
20.132
7.243
16.513
16.864
107.049
**
1,40
1,42
1,69
1,12
1,19
1,43
1,35
1,44
1,35
Izvor:: 1991.“ SG BiH 92.“, Federalni zavod za statistiku , Peliminarni rezultati popisa stanovništva , domaćinstava i stanova u BiH
2013 ., statistički bilten 195/13
13
Napomena:
* Prosjek broja članova porodičnog domaćinstva 2013. godine (broj stanovnika podijeljen sa brojem
domaćinstava)
** Prosjek broja stanova po jednom domaćinstvu (broj stanova podijeljen sa brojem domaćinstava)
2.2. Struktura stanovništva
Spolna struktura stanovništva
Prema procjenama FZS‐u koja je rađena na osnovi podataka CIPS‐a na dan 31.12.2011. godine
(prema kojem je broj stanovnika na području općine Bihać 65.384) procijenjeno je da je udio
žena u ukupnom broju stanovnika za 1% veći od udjela muškaraca (33.358 žena i 32.026
muškaraca),zarazlikuod1991.godinekadajeudioženaimuškaracabioisti.
Graf2. Spolna struktura općine Bihać godine 1991. (službeni popis) i 2012. godine procjene FZS
38.000
36.000
35.564
35.168
34.000
33.358
1991.
2012.
32.026
32.000
30.000
Muškarci
Žene
Izvor: FZS
Starosna struktura stanovništva
Promatrajući starosnu strukturu stanovništva općine Bihać u 1991. i 2012. godini (procjena) moguće je
zaključiti da je u odnosu na 1991. godinu došlo do opadanja postotnog udjela stanovnika mlađe
životne dobi u ukupnom broju stanovnika za 5%, dok se u istom vremenskom periodu postotak
stanovništva starije životne dobi povećao za 4% .
14
Graf3. Starosna struktura općine Bihać godine 1991. (službeni popis) i 2012. godine procjene Federalnog zavoda za
statistiku
Izvor: FZS
2.2.1. Etnička struktura stanovništva
Godine 1991. godine na području općine Bihać Muslimani su činili 66% stanovništva, Srbi 18%,
Hrvati 8%, ostali 8%.
Podacioetničkojstrukturiza2012.godinunisudostupni,alisesasigurnošćumožeustvrditida
je zbog ratnih događanja i pomjeranja stanovništva došlo do značajnije izmjene etničke
strukture, odnosno da je udio Bošnjaka u ukupnom broju stanovnika značajno povećan, pa je
takopremaprocjeniFZS‐uiz2007.godineudioBošnjakaprelazio90%.
Graf4. Etnička struktura stanovništva općine Bihać, godina 1991.
Ostali
Hrvati 8%
8%
Srbi
18%
Muslimani
66%
Izvor: FZS
2.3. Prostorni raspored stanovništva
Prema popisu iz 1991. godine stanovništvo općine Bihać je bilo raspoređeno u 48 naseljenih mjesta,
broj domaćinstava je iznosio 18.908, a prosječan broj članova obiteljskog domaćinstva je bio 3,7. Isto
tako, većina stanovnika (oko 64%) je naseljavala urbano područje, dok je 36% stanovnika naseljavalo
15
ruralno područje. Gustoća naseljenosti na 1 km² iznosila je 102,8 stanovnika, ali je površina općine
tada iznosila 688 km².
Godine 2012. stanovništvo općine raspoređeno je u 59 naseljenih mjesta i 35 mjesnih zajednica.
Procijenjeni broj domaćinstava iznosi 19.669, a prosječan broj članova obiteljskog domaćinstva 3,13.
Izračunata gustoća naseljenosti je 68,3 stanovnika po 1/km² i značajno je manja od općina Bužim,
Cazin i Velika Kladuša, a veća nego u općinama Bos. Krupa, Bos. Petrovac, Ključ i Sanski Most.
Razlog za to svakako je manji broj prisutnih stanovnika u odnosu na 1991., kao i to da je površina
općine značajno povećana nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma i veća je od površina ostalih općina
na području USK-a., a što se vidi u narednoj tabeli.
Tabela 3. Broj stanovnika i domaćinstava po mjesnim zajednicama za 2012.godinu
RB MJESNE ZAJEDNICE
1.
Bakšaiš
2.
Brekovica
3.
Centar
4.
Čavkići
5.
Donje Prekounje
6.
Gata
7.
Golubić
8.
Gornje Prekounje
9.
Harmani
10.
Hatinac
11.
Izačić
12.
Jezero-Privilica
13.
Kamenica
14.
Klokot-Papari
15.
Kulen Vakuf
16.
Luke
17.
Mali Lug
18.
Martin Brod
19.
Orašac
20.
Ozimice I
21.
Ozimice II
22.
Pokoj
23.
Pritoka
24.
Ribić
25.
Ripač
26.
Ružica
27.
Skočaj
28.
Sokolac
29.
Srbljani
30.
Vedro Polje
31.
Veliki Lug
32.
Veliko Založje
23.
Vrsta
34.
Zavalje
35.
Žegar
UKUPNO
BROJ STANOVNIKA
3.460
3.220
1.637
1.285
1.800
1.850
880
3.400
3.111
1.456
3.052
3.850
1.651
1.440
707
3.502
2.470
746
1.700
11.580
1.956
1.760
768
3.555
1.503
2.900
168
1.963
3.515
615
2.250
857
3.955
186
945
79.693
BROJ DOMAĆINSTAVA
791
920
223
304
600
432
239
825
889
400
872
1100
414
360
299
1064
350
307
490
3.860
560
440
157
820
326
760
56
307
1094
207
750
245
550
62
315
29.547
Izvor: Služba za opću upravu, privredne i društvene djelatnosti Općine Bihać
Usporedba osnovnih demografskih pokazatelja općine Bihać sa drugim općinama na području USK i
samim USK je data u donjoj tablici.
16
Tabela 4. Gustoća naseljenosti po općinama USK-a u 2012. godini
Općina
Bihać
Bos. Krupa
Bos. Petrovac
Bužim
Cazin
Ključ
Sanski Most
Velika Kladuša
USK
Broj naseljenih mjesta
59
38
35
7
54
41
67
49
355
Površina općine u
km2
900
561
709
129
356
358
781
331
4.125
Stanovništvo
61.564
28.123
7.099
18.030
62.741
19.263
43.969
47.096
287.885
Gustoća
naseljenosti
68,4
50,1
10,0
139,8
176,2
53,8
56,3
142,3
69,8
Izvor: Za naseljena mjesta i površinu SG/LJ F BiH 2012., za stanovništvo FZS, USK u brojkama 2013.
2.4. Prirodni priraštaj stanovništva
Prirodni priraštaj stanovništva u periodu od 2005.-2011. godine u odnosu na 1991. godinu bilježi
značajan pad broja živorođenih i to za blizu 2,5 puta, dok je broj umrlih na približno istom nivou.
Prirodni priraštaj od 652 osobe 1991. godine došao je do broja od 36 osoba 2011. godine. U 2012.
godini prirodni priraštaj stanovnika -1 stanovnik ( broj živorođenih 522 , a broj umrlih 523
stanovnika).
Graf5. Prirodni prirast stanovništva
Izvor: FZS 17
2.5. Migracije stanovništva
Uspoređujući migracije stanovništva u periodu 2007.-2011. vidljivo je da je broj doseljenih osoba bio
najveći u 2007. godini (552) i 2008. (523), dok je najveći broj iseljenih osoba bio u 2009. (497) i 2010.
(475).
Graf6. Migracije stanovništva 2007. – 2011. godine
Izvor: FZS
Prema procjeni6 demografskog porasta broja stanovnika općina Bihać će 2020. godine imati 62.487
stanovnika, a 2030. godine 63.687 stanovnika. Procijenjena godišnja stopa rasta će iznositi 0,2%,
odnosno 120 stanovnika godišnje. Takva stopa se može očekivati s obzirom na prirodni priraštaj,
migracije stanovništva i ukupna socioekonomska kretanja.
6Izvor:LEAPOpćinaBihać
18
2.6. Izbjeglice, raseljeno stanovništvo i povratnici
Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma na području općine Bihać evidentirano je 485
porodica i 1437 raseljenih lica. Prema zadnjim podacima (RADS baza podataka o raseljenim licima u
općini Bihać) iz 2013. godine, u općini Bihać evidentirano je 60 porodica i 140 raseljenih lica, dok je
evidentirani broj povratnika 9. Predmetni podaci nisu relevantni, obzirom da raseljena lica ne
prijavljuju nastupanje okolnosti koje su osnov za prestanak statusa, a povratnici prijavljuju povratak i
prijavu prebivališta tek kada im zatreba dokaz o priznatom statusu za ostvarivanje nekog od priznatih
prava iz statusa utvrđenih zakonom. U postupcima revizije statusa po službenoj dužnosti najčešće je
teško prikupiti podatke na terenu, budući da isti grade ili obnavljaju stambene objekte vlastitim
sredstvima, a u istima vrlo često nitko ne živi zbog iseljenja u treće zemlje, privremeno ili trajno.
Istovremeno, uvidom u evidenciju programa obnove ratom oštećenih stambenih objekata koja se vodi
u Službi urbanog uređenja i građenja, utvrđeno je da je od 1996.-2012. godine na području općine
Bihać od strane domaćih i inozemnih donatora implementirano 59 programa obnove stambenih
objekata i da je obuhvaćeno 4.229 korisnika. Broj obnovljenih stambenih jedinica je 3.294 zbog
činjenice da su neki korisnici iz određenih razloga dva ili više puta bili uvršteni u programe obnove.
Promatrano po mjesnim zajednicama, najviše stambenih objekata je obnovljeno u MZ Orašac (586) a
potom u MZ-ima Ružica (307), Kulen Vakuf (305), Ripač (304), Martin Brod (255), Srbljani (240),
Sokolac (222), Golubić (188), Ribić (119).
Prema podacima Službe urbanog uređenja i građenja s 31.12.2012. godine aktualne su potrebe za
obnovom 554 stambene jedinice, od čega se na manjinski povratak (lica srpske nacionalnosti) odnosi
357.
Procijenjeno je da su ukupna donatorska sredstva uložena u programe obnove od 1996.-2012. godine
iznosila 29.030.200,00 KM, od čega su sredstva Općine Bihać iznosila 4.658.000,00 KM ili 16%.
19
3. PREGLED STANJA
EKONOMIJI
I
KRETANJA
U
LOKALNOJ
3.1. Prijeratno stanje lokalne ekonomije i sažeti prikaz
trenutnog stanja ključnih prijeratnih resursa
Nivo privrednog razvoja općine Bihać prije agresije na BiH bio je na zavidnom nivou. Osnovu
ekonomske baze općine Bihać činila je industrija. U njoj je bilo zaposleno preko 50% ukupne
zaposlenosti u privredi općine i kao takva, alimentirala je u stvaranju društvenog proizvoda općine sa
52%. To je u osnovi bila metalna, elektro, hemijska, tekstilna i grafička industrija.
I u gradu Bihaću najveći broj zaposlenih prije rata bio je u industriji, 42,6 %. Ta se tendencija nije
zadržala u poratnom vremenu, tako da industrija apsorbuje duplo manju zaposlenost nego prije rata,
24,4 %. Druga vodeća oblast u strukturi zaposlenih je trgovina i ugostiteljstvo u kojoj je prije rata bilo
zaposleno 14,6 % ukupnog broja zaposlenih u privredi grada. Učešće trgovine u ukupnoj zaposlenosti
se poslije povećava i dostiže nivo od 18,8 % učešća. Treća vodeća oblast u pogledu zaposlenosti su
saobraćaj i veze. Prije rata je u ovoj oblasti u gradu bilo zaposleno 9,7% od ukupnog broja zaposlenih
u privredi. Tendencija se zadržala i poslije rata.
Sažeti prikaz osnovnih privrednih kapaciteta u prijeratnom razdoblju i trenutno stanje koje determinira
mogućnosti njihova iskorištenja su dati u sljedećoj tablici.
Tabela 5. Pregled stanja osnovnih industrijskih kapaciteta na području općine Bihać nakon ratnih stradavanja
Industrija
Prehrambena
industrija
Drvna industrija
Hemijska industrija
Elektroindustrija
Metaloprerađivačka
industrija
Tekstilna industrija
Trenutna situacija
U ratu su tvornice iz ove oblasti devastirane, a neuspješna privatizacija d.d.
„Žitoprerade“ i d.d. „Bihaćke industrije mesa“ dovela je do gašenja proizvodnje i
trenutno je neizvjestan njen početak. Uspješna privatizacija provedena je u d.d.
„Bihaćka pivovara“ i
d.d. „Industriji mlijeka i mliječnih proizvoda“. d.d.
„Žitoprerada“ posjeduje sljedeće nekretnine: zemljište u Bihaću 2.971 m², silos
magazin 2.622 m², mlin stari s ekonomskim dvorištem; mlin novi s ekonomskim
dvorištem; stari silos–A; novi silos – B; 3.000 m², nova upravna zgrada, pekara i
skladište 4.420 m² .
Trenutno je uveliko smanjen obim proizvodnje, kao i struktura nekadašnje drvne
industrije cjelokupnog kantona, kao i općine Bihać, te se na taj način niti izbliza ne
koristi postojeći šumski potencijal. d.d. Šipad Bina raspolaže ukupnom površinom
zemljišta od 62.000 m², od čega pod halama cca 22.000 m². Zemljište posjeduje svu
potrebnu infrastrukturu i upotrebne dozvole.
Privatizacija poduzeća Polietilenka Bihać je neuspješno provedena, kupoprodajni
ugovor je poništen na sudu i očekuje se ponovna prodaja ovog poduzeća.
Obustavljena proizvodnja u fabrici BIRA zbog finansijskih poteškoća, a R.K.G.
ENERGOINVEST posluje s izuzetno malim kapacitetom, značajan dio poslovnih
objekata su dali pod najam drugim kompanijama.
Neuspješna privatizacija u poduzeću Krajinametal Bihać prekinula je proizvodnju u
ovoj tvornici za koju postoje svi preduvjeti za uspješno poslovanje (proizvodni
pogoni, mašine, stručna radna snaga), i očekuje se stečaj u istoj.
U tvornici Kombiteks Bihać provedena je neuspješna privatizacija. Raskinut je
kupoprodajni ugovor i sudbina ove firme je i dalje neizvjesna, trenutno je u toku
stečajni postupak. Kombiteks posjeduje sljedeće nekretnine: tvornicu u Kulen Vakufu
9.258 m², dječji vrtić 1.268 m²; objekte i zemljište u krugu tvornice 71.530 m²
(objekti) i 132.724 m² (zemljište).
20
Industrija
Plastična slojna
ambalaža
Građevna industrija
Trenutna situacija
Društvo Polietilenka raspolaže sa puno skladišnog i kancelarijskog prostora koji se
može povoljno dati pod najam zainteresiranim pravnim licima (površina zemljišta
40.000m², objekti cca 8.000m²)
Izgradnja d.o.o. ima imovinu koja je, nažalost, bez povratka u toku sudskih izvršenja
„prodana“ kako bi povjerioci naplatili svoja potraživanja (lokacija Pritoka, benzinska
pumpa sa rezervoarom i pokretni kontejner – Vedro polje, betonare -ukupno dva
postrojenja i oprema – Vedro polje).
Izvor: obrada autora
3.2. Bruto domaći proizvod
Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika za općinu Bihać za 2012. godine iznosi 6.913,00 KM, a u
periodu od 2007.-2012. godine bilježi blagi rast7.
Graf7. Bruto društveni proizvod po glavi stanovnika u KM
Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja
U odnosu na druge jedinice lokalne samouprave na području USK-a evidentno je kako općina Bihać
ima najviši bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u svim promatranim godinama.
Tabela 6. Bruto društveni proizvod po glavi stanovnika u KM
OPĆINA
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Bihać
5.720
6.547
6.508
6.519
6.743
6.913
Bosanska Krupa
2.583
2.965
3.126
2.741
2.837
2.910
Bosanski Petrovac
3.936
4.619
6.384
4.151
4.386
4.612
Bužim
1.477
1.689
2.122
1.718
1.778
1.816
Cazin
2.525
2.886
2.962
2.954
3.056
3.131
Ključ
2.392
2.766
3.620
3.150
3.288
3.399
Sanski Most
3.078
3.545
3.748
3.818
3.980
4.095
Velika Kladuša
3.268
3.737
4.234
3.948
4.080
4.171
USK
3.378
3.875
4.142
3.955
4.100
4.208
Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja,Socioekonomski pokazatelji po općinama u F BiH u 2007.,2008.,2009.,2010.,2011.,2012.
Uspoređujući općinu Bihać sa drugim općinama u USK-u, općina Bihać ima najveći bruto domaći
proizvod po glavi stanovnika u svim promatranim godinama iz razloga što se u općini Bihać nalazi
7[(Brojzaposlenihuopćinixprosječnaplaćauopćini)/(BrojzaposlenihuFBiHxprosječnaplaćau
FBiH)]XGDP
21
većina javnih institucija (Skupština, Vlada USK s resornim ministarstvima, Kantonalna direkcija za
ceste, Univerzitet i dr.) kantonalnog i regionalnog karaktera, kao i većina institucija uslužnog
karaktera (banke, BH Telecom, Elektrodistribucija, PTT, Željeznice i dr.), što ima direktan utjecaj na
viši BDP po glavi stanovnika.
3.3. Broj i struktura poduzeća i poduzetničkih radnji/obrta
Na području općine Bihać je 2011. godine registrirano ukupno 2.721 poslovnih subjekata, što čini
ukupan broj svih pravnih i fizičkih osoba. Od toga su 59% (odnosno 1.595 subjekata) bile pravne
osobe, a 41% (odnosno 1.126 subjekata) fizičke osobe. Veći broj pravnih osoba u odnosu na fizičke
osobe je zabilježen i 2005. sa udjelom pravnih osoba od 57%, odnosno fizičkih osoba sa udjelom od
43%.
Graf8. Ukupan broj registriranih pravnih i fizičkih osoba
1.800
1.600
1.400
1.595
1.204
1.126
1.200
1.000
800
600
892
400
200
0
2005.
2011.
Pravna lica
Fizička lica
Izvor: FZS
Analizirajući poslovne subjekte prema vrsti, moguće je uočiti da je u 2011. godini povećan broj
registriranih pravnih osoba za 32%, te da je povećan i broj registriranih fizičkih osoba u odnosu na
2005. godinu.
Urazdobljuod2005.do2011.godinezabilježenjeporasturegistracijipravnihlica.
Graf9. Kretanje broja registriranih pravnih osoba
2000
1500
1427
1547
1595
1204
1353
1474
1278
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
1000
500
0
Registrirana pravna lica
22
Izvor: FZS
U ukupnom broju registriranih pravnih osoba 2011. godine najveći udio imaju pravne osobe u
djelatnostima:




trgovine (457)
prerađivačke industrije (184),
poslovanja nekretninama, iznajmljivanje i poslovne djelatnosti (128),
ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti (397).
Pregled trenda u registraciji pravnih osoba prema djelatnosti je dat u sljedećoj tablici.
Tabela 7. Broj registriranih pravnih osoba prema standardnoj klasifikaciji djelatnosti
Vrsta djelatnosti
Poljoprivreda, lov i
šumarstvo
Ribarstvo
Vađenje ruda i kamena
Prerađivačka industrija
Proizvodnja i opskrba el.
energijom, plinom i vodom
Građevinarstvo
Trgovina na veliko i malo i
održavanje
Ugostiteljstvo
Transport, skladištenje i
komunikacije
Financijsko posredovanje
Nekretnine, iznajmljivanje
i poslovne usluge
Javna uprava i odbrana
Obrazovanje
Zdravstvo i socijalni rad
Ostale društvene, socijalne
i osobne uslužne aktivnosti
Djelatnosti domaćinstava
Eksteritorijalne
organizacije i tijela
Ukupno
Broj pravnih osoba
2008.
2009.
2005.
2006.
2007.
2010.
2011.
2012.
24
25
26
26
28
31
34
33
1
3
143
1
3
154
1
4
164
1
4
169
1
4
176
1
5
176
1
5
184
1
5
183
1
1
1
2
3
4
5
70
73
78
81
82
82
80
79
404
410
424
432
440
442
457
452
37
39
40
43
41
44
46
47
78
78
77
80
79
83
87
90
12
12
12
13
13
14
13
12
75
85
91
99
108
117
128
137
68
39
68
38
67
40
68
40
68
41
69
36
68
36
71
34
40
43
45
46
47
49
54
57
209
248
283
323
343
364
397
423
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
1.204
1.278
1.353
1.427
1.474
1.517
1.595
1.628
Izvor: FZS
Prema statističkim podacima, broj registriranih pravnih lica u Federaciji BiH na dan 31.12.2012.
godine iznosi 48.528, što je više za 1.113 ili 2,4% u odnosu na 2011. godinu. U USK-u broj
registriranih pravnih lica iznosi 4.814, što je u odnosu na 2011. godinu više za 76 ili 1,6%. Broj
registriranih pravnih lica u USK-u učestvuje u ukupnom broju registriranih pravnih lica u Federaciji
BiH sa 9,9%. U općini Bihać broj registriranih pravnih lica u 2012. godini iznosi 1.628 što je u
odnosu na 2011. godinu više za 2,1%. Broj registriranih pravnih lica u općini Bihać učestvuje u
ukupnom broju registriranih pravnih lica u USK-u sa 33,8% .
Broj registriranih fizičkih lica – obrtnika u FBiH sa stanjem na dan 31.12.2012. godine iznosi 51.248,
što je manje u odnosu na prethodnu godinu za 500 ili 1,0%. U USK-u broj registriranih obrtnika iznosi
3.814, što je manje za 193 ili 4,8% u odnosu na 2011. godinu. Broj registriranih fizičkih lica –
23
obrtnika na području općine Bihać učestvuju ukupnom broju registriranih obrtnika u Unsko-sanskom
kantonu sa 28,4%.
Tabela 8. Struktura registriranih poslovnih subjekata u općini Bihać, USK, F BIH
Općina
Stanovništvo
Bihać
Bosanska Krupa
Bosanski Petrovac
Bužim
Cazin
Kljuć
Sanski Most
Velika Kladuša
Unsko-sanski
kanton
F BiH
61.554
28.123
7.099
18.030
62.741
19.263
43.969
47.096
3.728
1.130
485
442
2.096
843
1.707
1.424
Broj preduzeća
Pravna
U sastavu
lica
pravnih lica
1.628
1.015
467
325
181
135
207
126
897
586
261
235
576
404
597
399
287.885
11.853
4.814
3.225
3.814
41,5
2.338.277
126.414
48.528
26.638
51.248
54,1
Ukupno
Fizička lica
Obrtnici
1.083
338
169
109
613
347
727
428
Broj preduzeća
na 1000
stanovnika
60,5
40,2
68,3
24,5
33,4
43,8
38,8
30,2
Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, makroekonomski pokazatelji po kantonima 2012. godina
Trendovi u obrtništvu u istom promatranom razdoblju su vidljivi iz sljedeće tablice.
Tabela 9. Broj registriranih obrta prema standardnoj klasifikaciji djelatnosti
Vrsta djelatnosti
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
Ribarstvo
Vađenje ruda i kamena
Prerađivačka industrija
Proizvodnja i opskrba električnom
energijom, plinom i vodom
Građevinarstvo
Trgovina na veliko i malo i
održavanje
Ugostiteljstvo
Transport, skladištenje i
komunikacije
Financijsko posredovanje
Nekretnine, iznajmljivanje i
poslovne usluge
Javna uprava i odbrana
Obrazovanje
Zdravstvo i socijalni rad
Ostale društvene, socijalne i
osobne uslužne aktivnosti
Djelatnosti domaćinstava
Eksteritorijalne organizacije i
tijela
Ukupno
Broj obrta
2008.
2009.
54
52
0
0
0
0
126
129
2005.
37
0
0
93
2006.
58
0
0
106
2007.
62
0
0
123
2010.
60
0
0
154
2011.
76
0
0
177
2012.
82
0
0
168
0
0
0
0
0
0
0
0
36
37
48
63
66
71
71
64
257
227
235
231
232
240
243
224
225
206
222
226
229
229
240
231
51
49
51
49
45
45
44
44
1
0
0
0
0
0
0
1
87
105
113
123
122
130
134
130
0
14
19
0
19
20
0
20
24
0
17
30
0
17
32
0
17
32
0
16
33
0
15
33
72
75
83
95
90
91
92
91
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
892
902
981
1.014
1.014
1.069
1.126
1.083
Izvor: FZS
Podaci o broju registriranih obrta8 pokazuju da je u 2011. godini u odnosu na 2005. godinu zabilježen
rast. Struktura registriranih obrta u 2011. pokazuje značajan rast u oblasti poljoprivrede, lova i
8
Trgovačke radnje, ugostiteljske radnje, zanatske radnje, poljoprivredna djelatnost, prijevoznici, auto
škole,taxi‐prijevoznici,tezgenapijaciiostali.
24
šumarstva, prerađivačke industrije, građevinarstva, nekretnina, iznajmljivanja i poslovnih usluga, a
pad u oblasti transporta, skladištenja i komunikacija.
U 2011. godini ukupno je registrirano 1.126 obrta, a u 2012. godini 384 radnje su prestale s radom, od
kojih je jedan dio prestao sa radom zbog globalne ekonomske krize i fiskalizacije.
Na području općine Bihać najveći udio registriranih poduzeća u promatranom periodu čine mikro
poduzeća čiji se broj s 504 u 2006. godini smanjio na 413 u 2011. godini, a broj malih poduzeća se
povećao s 140 u 2006. na 155 u 2011. godini.
Tabela 10. Broj i struktura poduzeća prema vrsti u razdoblju od 2006. - 2011. godine
Godina
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Mikro
504
517
488
462
464
413
SUBJEKTI
Mali
Srednji
140
29
149
29
151
30
153
29
153
31
155
30
Veliki
4
4
5
5
5
5
Ukupno
677
699
674
649
653
603
Izvor: Federalno ministarstvo razvoja poduzetništva i obrta, 2013.
3.4. Prosječne plaće
Prosječno isplaćene neto plaće su u kontinuitetu rasle od 2005.-2012. godine i veće su od prosječno
isplaćenih neto plaća u USK-u i F BIH.
Graf10. Pregled kretanja neto plaća u KM
Izvor: FZS
Vrijednosti kretanja plaća su prikazane u sljedećoj tablici.
Tabela 11. Pregled vrijednosti neto plaća u KM
Godina
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Bihać
560,6
606,87
665,21
764,75
847,59
857,48
882,68
USK
504,62
546,67
602,36
685,98
738,85
752,48
769,96
F BiH
557,55
603,21
662,1
751,3
792,08
804,37
819,13
25
Godina
2012.
Bihać
866
USK
776
F BiH
830
Izvor: FZS
Neto plaće i pored trenda rasta nisu pratile rast troškova života, što se negativno odrazilo na kupovnu
moć stanovništva. Potrošačka košara za četveročlanu obitelj u 2011. godini iznosila je 1.600 KM, dok
je prosječna mjesečna plaća 882,68 KM, čime se može pokriti samo 44% mjesečne potrošačke košare.
3.5. Analiza uvoza i izvoza
Pokrivenost uvoza izvozom kretala se od 31,90% 2005. godine do 56,54% 2010. godine od kada je
zabilježen pad.
Uvoz se kretao na nivou od cca 120.000.000,00 KM izuzev 2008. kada je iznosio cca 174.000.000,00
KM i 2007. kada je iznosio 136.000.000,00 KM.
Izvoz se kretao od cca 40.000.000,00 KM do cca 70.000.000,00 KM, da bi u 2012. godini iznosio
60.000.000,00 KM.
U 2012. godini u općini Bihać izvoz je za 16,5% manji u odnosu na prethodnu godinu, dok je u USKu ostvaren izvoz u 2012. godini u vrijednosti od 192.982.000,00 KM i za 3% je manji u odnosu na
2011. godinu
Tabela 12. Uvoz – izvoz (u 000 KM)
Bihać
Uvoz
Izvoz
Saldo
Pokrivenost
(%)
2005.
122.766
39.151
-83.615
2006.
114.704
38.442
-76.262
2007.
136.160
46.281
-89.262
2008.
173.586
70.831
-102.755
2009.
117.501
63.288
-54.217
2010.
113.666
64.264
-49.402
2011.
129.098
71.742
-57.357
2012.
116.528
59.882
-56.646
31,90
33,50
33,99
40,80
53,86
56,54
55,57
51,38
Izvor: Privredna komora USK, Informacije o općim kretanjima privrede USK
Graf11. Uvoz i izvoz na području općine Bihać (u 000 KM)
Izvor:Privredna komora USK, Informacije o općim kretanjima privrede USK
26
Odnos uvozno-izvozne statistike općine Bihać prema USK-u, odnosno FBIH je dat u sljedećoj tablici.
Tabela 13. Pregled za uvoz – izvoz, 2005. – 2012. Bihać, USK-a, F BiH (000 KM)
Područje
Bihać
-uvoz
-izvoz
Pokriveno
st (%)
USK
-uvoz
-izvoz
Pokriveno
st (%)
FBiH
-uvoz
-izvoz
Pokriveno
st (%)
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
122.766
39.151
114.704
38.442
136.160
46.281
173.586
70.831
117.501
63.288
113.666
64.264
129.098
71.742
116.528
59.882
31,90
33,50
33,99
40,80
53,86
56,54
55,57
51,38
233.423
118.984
230.936
134.110
280.552
162.434
329.134
193.211
246.986
161.086
261.387
185.300
285.612
198.931
282.136
192.982
50,97
58,08
57,90
58,70
65,21
70,89
69,65
68,4
7.924.268
9.607.169
10.991.712
7.903.637
8.598.493
3.611.573
4.236.905
4.726.756
3.786.298
4.871.245
9.761.85
4
5.564.15
4
9.657.4
92
5.464.2
00
45,58
44,10
43,29
47,90
56,65
57,00
56,58
7.779.0
27
2.624.9
51
33,74
Izvor: Privredna komora USK-a i Informacija o općim kretanjima privrede USK
3.6. Analiza uvoza i izvoza prerađivačke industrije
U sljedećoj tabeli vidljivo je da prerađivačka industrija bilježi značajan izvoza u 2012. u odnosu na
2008. godinu, a poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo rast. U 2012. godini evidentan je pad uvoza u
poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu za 2,5 puta, a u prerađivačkoj industriji za 29% u odnosu na
2008 godinu.
Tabela 14. Izvoz i uvoz po područjima klasifikacije djelatnosti
Godina
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Izvoz (u 000 KM)
Poljoprivreda,
Vađenje
Prerađivačka
šumarstvo,
rude i
industrija
ribarstvo
kamena
2.867
202
62.070
2.128
128
55.879
3.753
118
52.967
3.894
42
60.433
3.826
65
49.293
Poljoprivreda,
šumarstvo,
ribarstvo
1.078
417
528
138
438
Uvoz (u 000 KM)
Vađenje
Prerađivačka
rude i
industrija
kamena
160
164.132
92
115.703
209
112.900
172
127.723
69
115.311
Izvor: FZS
Najveći uvoznici na području općine Bihać u 2011. godini bili su: „Bira“ d.d. Bihać, „Meggle
mljekara“ d.o.o. Bihać, „Bihaćka pivovara“ d.d. Bihać, „Austrotherm BH“ d.o.o. Bihać, „Robni
promet“ d.o.o. Bihać, „Favorit BH“ d.o.o. Bihać, „Una-farmacija“ d.o.o. Bihać, „Elumatecmaschinen“
d.o.o. Bihać, „DI & DE Delić“ d.o.o. Bihać, „Reni“ d.o.o. Bihać, „Tuš–trade“ d.o.o. Bihać, „RIZ
Krajina“ d.o.o. Bihać, „Č.J.“ d.o.o. Bihać, „Urije-GP“ Bihać i „Bauerfeind“ d.o.o. Bihać.
Najveći izvoznici na području općine Bihać u 2011.godini bili su: „Bira“ d.d. Bihać,
„Elumatecmashinen“ d.o.o. Bihać, „Č.J.“ d.o.o. Bihać, „Bihaćka pivovara“ d.d. Bihać, „Borkomerc“
d.o.o. Bihać, „DI & DE Delić“ d.o.o. Bihać, „Vitales“ d.o.o. Bihać, „Legno-service“ d.o.o. Bihać,
27
„Pogy“ d.o.o. Bihać, „RIZ Krajina“ d.o.o. Bihać, „Austrotherm BH“ d.o.o. Bihać, „T.T.S.“ d.o.o.
Bihać, „Meggle mljekara“ d.o.o. Bihać, „Brzi“ d.o.o. Bihać, „Sani–global“ d.o.o. Bihać, „Sirovinacomerce“ d.o.o. Bihać.
Podaci o izvoznim poduzećima preuzeti su iz Informacije o stanju u oblastima privrede za 2011.
godinu iz nadležnosti Ministarstva privrede USK-a.
3.7. Analiza investicija
Ukupne investicije u općini Bihać u periodu 2005.-2008. godine bilježile su povećanje sa 46,16 mil.
KM koliko je isplaćeno u 2005. godini na 125,6 mil. KM u 2008. godini, tako da je povećanje
ukupnih investicija u 2008. godini bilo za 2,7 puta veće u odnosu na 2005. godinu. Od 2009.
investicije bilježe značajan pad, i u 2011. godini su iznosile 37,2 milijuna KM.
U 2005. godini ukupne isplate za investicije općine Bihać sudjelovale su sa 43% u ukupnim
investicijama USK-a, u 2008. godini sa 61%, a u 2011. sa 45%.
Tabela 15. Ukupne isplate za investicije – Bihać, USK, FBiH (u 000 KM)
God.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Bihać
USK
F BiH
Udio općine u
investicijama
USK %
Udio općine u
investicijama
FBiH%
Udio USK u
investicijama
FBiH%
46.164
45.346
85.359
125.648
56.125
29.918
37.275
107.026
85.386
163.214
204.674
107.287
79.126
82.797
2.396.937
2.297.462
3.527.339
4.207.898
3.036.284
2.804.366
2.906 670
43,13
53,1
52,29
61,38
52,31
37,81
45,02
1,92
1,97
2,43
2,98
1,84
1,06
1,28
4,47
3,72
4,65
4,86
3,53
2,82
2,85
Izvor: FZS
Graf12. Isplate za investicije u 000 KM – Bihać, USK, FBiH
Izvor: FZS
3.8. Aktivnosti općine na unapređenju poslovnog okruženja
U cilju intenziviranja lokalnog ekonomskog razvoja općina Bihać je realizirala, a i u toku su
realizacije, aktivnosti, programi i projekti koji za efekat imaju unapređenje poslovne klime i to:
28







realizacija programa promocije općine Bihać-promocija potencijala općine kao i mogućnosti
za investiranje,
programi poticaja u poduzetništvu-subvencioniranje kamata na kredite, nagrađivanje
inovativnih poslovnih ideja i podrška u start biznisima - Pokreni svoj posao i dr. projekti,
programi za poboljšanje efikasnosti i kvaliteta administrativnih usluga kao što su: projekt
"Regulatorne reforme-Jačanje konkurentnosti na lokalnom nivou-Giljotina propisa", projekt
Lokalizacija EU koji za cilj ima ubrzavanje procesa evropskih integracija u BiH kroz aktivnije
učešće općina u tom procesu, tehničku pomoć i podršku u izgradnji kapaciteta za
programiranje, implementaciju i nadzor nad provođenjem projekata, te povećanje znanja o
EU, procesu integracija BiH, EU standardima, te raspoloživim fondovima, projekt "CAFmeđuopćinsko učenje i podrška" podrazumijeva formiranje partnerstava i mreže među
općinama sa ciljem konsolidacije i poboljšanja postignutih standarda dobre uprave i
približavanje EU standardima dobre uprave.
programi osnivanja i uređenja poslovnih zona: Kamenica I i Ripač,
izrada i usvajanje prostorno-planske dokumentacije,
formiranje ureda za servisiranje poduzetništva i investitora,
aktivnosti na uspostavljanju i unapređenju partnerstva, sa partnerima iz zemlje i inozemstva.
3.8.1.1. Poslovne zone
Na području općine Bihać postoje dvije poslovne zone i to na lokalitetu Kamenica i Ripač, a za iste
postoje regulacijski planovi. Za poslovnu zonu Kamenica I urađeni su idejni i glavni projekt
prometnica s komunalnom infrastrukturom. Za poslovnu zonu Ripač
urađena projektna
dokumentacija u 2013. godini, što daje mogućnost apliciranja za finansijska sredstva i intenzivniju
izgradnju obiju poslovnih zona.
3.8.1.1.1. Poslovna zona Kamenica I
PZ Bihać na lokalitetu Kamenica locirana je na sjeverozapadnom dijelu urbanog područja grada na
postojećem magistralnom putu M.5 Bihać-granični prijelaz Izačić, čime se preko RH ostvaruje veza
sa zemljama EU. Udaljenost od centra grada iznosi približno 4 km, a od graničnog prijelaza Izačić 8
km.
Slika 2. Lokacija PZ-e Bihać na lokalitetu Kamenica
Izvor: Profil za investitore općine Bihać
Ukupna površina poslovne zone je 392.000 m² i podijeljena je na 71 parcelu P=2.090 do 7.800 m²
namijenjene za malo i srednje poduzetništvo, parcelu namijenjenu sadržaju sajmišta P= 35.810 m²,
motela P=10.380 m², uprave s administracijom P=9.000 m² i info centra s parkingom P=10.100 m². Po
strukturi vlasništva 24 parcele ili cca 133.070 m² su vlasništvo Općine Bihać s 1/1, 12 parcela ili cca
45.180 m² Socijalističkog Saveza, a 39 parcela ili cca 213.750 m² je privatno vlasništvo.
29
Na lokalitetu poslovne zone 9 firmi (na 8 parcela) obavlja djelatnost i zapošljava cca 130 radnika i to:
„Škafa”d.o.o. Sarajevo, „Amir“d.o.o. Bužim, „Sancho” d.o.o. Bihać, „Freeli – gradnja” d.o.o. Bihać,
„Interkeramika” d.o.o. Bihać, „Messer plin” d.o.o. Sarajevo, „Bob-betonara“ d.o.o. Bihać, „Terra
Nova” d.o.o. Bihać, „Robni promet” d.o.o. Bihać, dok je na 11 parcela koje su u vlasništvu 7
poslovnih subjekata - Katrapilar d.o.o. (1 parcela), Ataco d.o.o. Mostar (2 parcele), WS-Trend d.o.o.
Cazin (1 parcela), PT Promet d.o.o. (3 parcele) i Graditelj d.o.o. (1 parcela), Čavkunović d.o.o. (2
parcele),Sany Boy d.o.o. (1 parcela) u toku je priprema za izgradnju ili puštanje objekta u pogon.
3.8.1.1.2. Poslovna zona Ripač
PZ Ripač nalazi se u jugoistočnom dijelu općine Bihać na ulazu u grad iz pravca Sarajevo-Bihać. Zona
se nalazi u neposrednoj blizini željezničke pruge i magistralnih puteva Bihać-Sarajevo Bihać-Split i
Bihać-Zadar. Prostorni obuhvat poslovne zone je 20,7 ha.
Slika 3. Poslovna zona Ripač
Izvor: Regulacijski plan poslovne zone Ripač
PZ Ripač preparcelisana je na 15 parcela, a prosječna veličina je cca 10.000 m². Zemljište veličine cca
4,2 ha je u vlasništvu Općine Bihać s 1/1 i preparcelisano je na 4 parcele. Parcele je moguće spajati.
Prostor je djelimično infrastrukturno opremljen. U obuhvatu PZ izgrađen je privredni objekt Vitales
d.o.o. čija je djelatnost proizvodnja briketa, ali je firma u stečaju od 04.03.2013.godine.
3.9. Analiza turizma
3.9.1. Turistički potencijal
Turističke potencijale općine Bihać čine:





prirodni potencijali,
kulturna baština,
smještajni i ugostiteljski kapaciteti,
manifestacije u turizmu,
radna snaga.
30
Pored potencijala u ovom dokumentu su sumarno analizirana i eventualna ograničenja u razvoju
turizma na području općine Bihać.
Prirodni potencijali
Prirodne potencijale čine vodotok rijeke Une i Unca na potezu od izvorišta do Ripča (stepen zaštite IIV), kaskade i slapovi u Martin Brodu, Veliki Milančićev Buk, Jalak, srednji i donji buk i drugi; dio
vodotoka, slapovi u Ripču; Crno vrelo na rijeci Uncu; Štrbački Buk na Uni kod Kestenovca;
prašumsko područje „Plješevica“; dolina rijeke Une od Ripča do Bos. Novog (stepen zaštite II-IV);
Vrelo Ostrovica u Kulen Vakufu, a najznačajniji je NP Una koji se gotovo u cijelosti prostire na
teritoriji općine Bihać i predstavlja jedan od tri nacionalna parka u BiH. Nacionalnim parkom je
proglašen 29. maja 2008. godine. Obuhvaća područje kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une
uzvodno od Lohova, zatim područje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unac od njenog ušća u Unu
uzvodno do Drvarskog polja, te međuprostor između Une i Unca. Cijelo područje nacionalnog parka
obuhvaća površinu od 19.800 ha.
Kulturna baština
Kulturna baština predstavlja jednu od ključnih varijabli koje utječu na razvoj turizma. Međutim,
kulturna baština sama za sebe ne može biti nositelj turizma nekog područja. To je od izuzetne
vrijednosti i značaja za razvoj i „različitost“ destinacije FBiH. Riječ je o bogatstvu naslijeđa kojemu,
zbog specifičnih obilježja, mogu konkurirati rijetke destinacije u najširem tržišnom okruženju. Budući
da općina Bihać ima brojne resurse različitih kategorija, postoji potencijal grada u kombiniranju
sadržaja u kulturne, geografske, ali i tematske ture. Na taj način se omogućava posjetiteljima iskustvo
koje je usklađeno s vlastitim interesima i životnim stilom.
Detaljan pregled kulturnih resursa je dat u poglavlju 5.2.1.
Smještajni i ugostiteljski kapaciteti
Smještajni kapaciteti općine Bihać predstavljaju jedan od ključnih nositelja turističke ponude. U dolje
navedenom grafikonu prikazani su smještajni kapaciteti grada za period 2005.-2012. godine.
Graf13. Kretanje broja ležaja na području općine Bihać
Izvor: FZS
Evidentno je kako posljednjih pet godina dolazi do porasta smještajnih kapaciteta na području općine
Bihać. Tako je u Bihaću u 2012. godini bilo ukupno 717 ležaja (hoteli/moteli, domaćinstva i ostalo), a
postotak popunjenosti kapaciteta na godišnjem nivou iznosio je 17,87%.
31
Tabela 16. Kretanje broja ležaja Bihać, USK i FBiH
Broj
ležaja
Bihać
USK
F BiH
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
369
863
11.586
316
810
12.118
413
959
13.667
413
950
14.206
469
1.015
15.760
666
1.198
16.215
673
1.223
16.877
717
967
14.008
Izvor: USK u brojkama i F BiH u brojkama 2005.-2013.
U FZS raspoloživi su podaci za promet u ugostiteljstvu 2005.–2011. godine na području općine Bihać,
ali samo za privatni sektor koji pokazuje trend rasta za navedeni period.
Promet po vrstama ugostiteljskih objekata za 2005.-2011. bilježi evidentan rast, osim za kategoriju
„kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata“ koja bilježi pad.
Tabela 17. Promet po vrstama ugostiteljskih objekata (KM)
Ugostiteljski
objekt
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
UKUPNO
3.907.625
4.603.909
5.909.853
6.680.474
6.408.829
7.499.228
8.998.384
Hoteli
1.478.667
1.540.722
2.162.530
2.358.781
1.427.021
4.234.255
5.233.136
Restorani
1.536.640
1.747.691
2.036.201
2.138.705
2.390.866
2.158.645
2.186.386
Kafane/Kavane
39.151
11.215
13.327
39.660
51.062
53.711
58.260
Barovi
50.878
102.071
105.984
107.681
237.622
157.005
216.508
333.005
267.417
309.508
364.569
355.949
350.386
334.077
63.784
112.572
115.650
93.181
113.047
134.092
252.338
191.487
477.225
747.313
1.248.708
1.381.277
224.497
116.921
Buffet
0
0
0
0
0
0
0
Kantine i dr.
0
0
0
0
0
0
0
214.013
344.996
419.340
329.189
451.985
186.637
600.758
Gostionice,
krčme
Slastičarne,
mliječni
restorani
Kampovi i dr.
Ostali
ugost.obj.
Izvor: FZS
32
Graf14. Usporedba prometa ugostiteljskih objekata Bihać, USK i F BiH u (000 KM)
Izvor: SG - LJ - 2011,2010,2012 i USK u brojkama 2013, Mjesečni statistički pregled F BiH 3/13 i
FZS
Na području općine, prema svemu navedenom, može se zaključiti da ne postoje ograničenja u
smještajnim kapacitetima, ali se nameće potreba za povećanjem kapaciteta koji bi bili usklađeni s
potrebama različitih ciljnih skupina turista (obitelji, mlađa populacija, avanturisti, „kulturnjaci“).
Evidentan je problem i na području NP Una, gdje trenutno postoje kapaciteti za pružanje usluga u
seoskom domaćinstvu, ali većina stanovništva je starija populacija (penzioneri), koji prema Zakonu o
ugostiteljskoj djelatnosti i Zakonu o turističkoj djelatnosti ne mogu registrirati navedenu djelatnost
kao dopunsku.
Manifestacije u turizmu
Od kulturnih manifestacija najznačajnije su manifestacija Festival scenskih umjetnosti koji se
organizira krajem juna i početkom jula svake godine, kao i manifestacija Ulicom Bišća, koja se
organizira krajem svake godine. Ove dvije manifestacije nude kulturno-umjetnički program (pozorišne
/ kazališne predstave, koncerti, umjetničke večeri), te susrete likovnih stvaratelja.
PotrebnojenapomenutidaopćinaBihaćimarazvijenutradicijumanifestacijakojepredstavljaju
značajan potencijal za razvoj kulturnog turizma. Međutim, ponuda grada ograničena je lošom
ponudom dodatnih turističkih sadržaja. Ipak, od strane lokalne zajednice, udruženja i raznih
agencija postoje planovi za postupnim razvijanjem dodatnih sadržaja kroz označavanje
biciklističkihipješačkihstaza,organiziranjeizletaupriroduirazgledavanjeokolnihmjesta.
Tabela 18 . Manifestacije grada Bihaća
Naziv manifestacije, svečanosti,
slavlja
Dan grada Bihaća
26.02.
Dan rijeke Une
17.05.
Bihaćko ljeto
juli - septembar
Festival scenskih umjetnosti
Una regata
EKOBIS – međunarodni ekološki
sajam
Festival zabavne glazbe
Festival narodne glazbe
juni - juli
juli
septembar
Kulturne, sportske i zabavne
aktivnosti
Kulturne, sportske i zabavne
aktivnosti
Kulturne, sportske i zabavne
aktivnosti
Kulturno – umjetničke aktivnosti
Sportske aktivnosti
-
-
Zabavne aktivnosti
Zabavne aktivnosti
Vrijeme održavanja
Ciljevi manifestacije
33
Naziv manifestacije, svečanosti,
slavlja
Ulicom Bišća – kulturno –
umjetnička manifestacija
Umjetnička kolonija za djecu
centra „Duga“, Kulen Vakuf
Vrijeme održavanja
Ciljevi manifestacije
novembar - decembar
Kulturno – umjetničke aktivnosti
maj
Kulturno – umjetničke aktivnosti
Izvor: Služba za razvoj, poduzetništvo i evropske integracije
Ljudski resursi
Broj zaposlenih u djelatnostima turizma na području općine Bihać za 2011. godinu (ugostiteljstvo)
iznosi 650 osoba, što iznosi 5,4% od ukupno zaposlenih na području općine Bihać.9 Potrebno je
naglasiti da na području grada Bihaća egzistira JU Mješovita srednja škola (smjer – ugostiteljsko
turistički
III stepen, IV stepen, smjer ekonomsko tehnički - finansijsko računovodstveni komercijalni smjer i - trgovački smjer - prodavač). Nedavno je također pokrenut smjer pri
Ekonomskom fakultetu pod nazivom Menadžment u turizmu i ugostiteljstvu (na IV godini studija).
3.9.2. Turistička kretanja
Prema dostupnim podacima može se zaključiti da postoje trendovi rasta u broju dolazaka i noćenja
domaćih gostiju. Od 2005.–2012. godine broj dolazaka domaćih gostiju porastao je ukupno za 8.568,
dok je broj noćenja porastao za 25.127. Ako se analiziraju postojeći trendovi dolazaka stranih gostiju u
prethodno navedenom razdoblju oni također pokazuju trend rasta do 2011. godine, kada se broj
dolazaka povećao za 5.050, a zatim blagi pad u 2012. godini i to za 918 dolazaka. Broj noćenja
inozemnih gostiju bilježi rast do 2011.godine za 5.588, a zatim blagi pad u 2012. godini i to za 657
noćenja. Ovdje se radi o stvarnom porastu broja dolazaka i noćenja domaćih i inozemnih gostiju.
Graf15. Dolasci i noćenja turista na području općine Bihać
Izvor: FZS
9Izvor:procjenaSlužbezaturizam,poduzetništvoiruralnirazvoj,OpćinaBihać
34
Graf16.Usporedba broja ukupnih posjeta na nivou F BiH, USK i općine Bihać
Izvor: Federalni zavod za statistiku, SG/LJ-FBiH-2010, 2011, 2012, Federacija BiH u brojkama 2013., SG/LJ-FBiH - 2006, 2007, 2008,
2009, 2010, 2011, 2012, USK u brojkama 2013.
Graf17. Usporedba broja ukupnih noćenja na nivou F BiH, USK i općine Bihać
Izvor: Federalni zavod za statistiku, SG/LJ‐FBiH‐2010, 2011, 2012, Federacija BiH u brojkama 2013., SG/LJ‐FBiH ‐ 2006, 2007, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012, USK u brojkama 2013. Najveći broj turista u periodu 2005.-2012. godine posjetilo je područje općine Bihać iz zemalja
Hrvatska, Italija, Njemačka, Slovenija i Austrija (zabilježen znatan porast dolazaka i noćenja u
navedenom periodu). U 2012. godini najveći broj noćenja zabilježen je iz Hrvatske, Italije, Slovenije,
Njemačke i Nizozemske.
Podaci o prihodu od turizma za 2012. godinu trenutno nisu dostupni za bilo koji nivo, odnosno za
općinu, USK i F BiH. Ono što je dostupno su podaci iz određenih međunarodnih projekata koji su se
bavili određenim analizama u sektoru turizma.
35
Tabela 19. Dolasci i noćenja turista prema vrstama objekata
Ukupno
Hoteli
Moteli
Domaćinstva
Ostalo
9.298
445
186
Hoteli
Moteli
Domaćinstva
Ostalo
9.797
619
283
Hoteli
Moteli
Domaćinstva
Ostalo
9.069
2.935
955
Hoteli
Moteli
Domaćinstva
Ostalo
9.705
3.516
420
Hoteli
Moteli
Domaćinstva
Ostalo
6.626
3.388
209
Hoteli
Moteli
Domaćinstva
Ostalo
13.564
1.654
2.324
95
Hoteli
Moteli
Domaćinstva
Ostalo
17.811
1.435
2.949
221
Hoteli
Moteli
Domaćinstva
Ostalo
16.223
1.466
3.271
1.669
Dolasci turista
Domaći
Inozemni
2005.
6.370
2.928
243
202
10
176
2006.
6.477
3.320
414
205
2
281
2007.
5.799
3.270
2.034
901
585
370
2008.
6.865
2.840
2.642
874
6
414
2009.
4.780
1.846
2.408
980
2
207
2010.
9.033
4.531
1.554
100
2.020
304
95
2011.
10.036
7.775
1.294
141
2.728
221
2
219
2012.
9.434
6.789
1.245
221
3.025
246
1.487
182
Ukupno
Noćenja turista
Domaći
Inozemni
15.370
1.102
232
9.726
424
15
5.644
678
217
14.587
1.006
596
9.668
662
2
4.919
344
594
13.608
4.896
1.313
8.249
2.826
692
5.359
2.070
621
14.381
5.219
717
10.281
3.537
14
4.100
1.682
703
10.244
4.768
385
7.342
2.832
5
2.902
1.936
380
20.627
2.300
3.096
224
13.440
2.119
2.428
7.187
181
668
224
25.494
1.933
3.515
541
14.483
1.712
3.159
2
11.011
221
356
539
24.136
2.468
4.021
16.137
13.905
1.851
3.618
15.918
10.231
617
403
219
Izvor: FZS
3.10. Analiza poljoprivrede
Općina Bihać je izrazito poljoprivredno područje s dugom tradicijom bavljenja poljoprivredom i
značajnim zemljišnim potencijalom, kao i povoljnim klimatskim uvjetima koji pogoduju razvoju
poljoprivredne djelatnosti.
U obračunu bruto vrijednosti proizvodnje i dodatne vrijednosti poljoprivrede privatnog sektora bez
pravnih osoba ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje iznosila je 14.089.402,00 KM za 2012.
godinu. Vrijednost biljne proizvodnje iznosila je 4.340.978,00 KM, vrijednost stočarske proizvodnje je
7.872.024,00 KM, a vrijednost voćarske proizvodnje 1.876.400,00 KM. Troškovi proizvodnje
36
(troškovi u novcu i naturi) bili su 7.390.037,00 KM, tako da je bruto dodatna vrijednost poljoprivrede
za 2012. godinu iznosila 6.699.365,00KM.
U skladu sa Zakonom o poljoprivredi („Službene novine FBiH“ br. 88/07) i Pravilnikom o upisu u
Registar poljoprivrednih gazdinstava i registar klijenata („Službene novine FBiH“ br. 42/08) do
21.11.2013. godine u registar poljoprivrednih gazdinstava i registar klijenata upisano je ukupno 1.090
fizičkih i pravnih osoba (upisano je 10 poljoprivrednih proizvođača koji su registrirali poljoprivredni
obrt). U poređenju sa drugim općinama USK-a, kada je u pitanju broj upisanih poljoprivrednih
proizvođača u RPG i RK, općina Bihać je na trećem mjestu, a ispred nje su općina Cazin i Velika
Kladuša. Svi upisani u Registar poljoprivrednih proizvođača osnovni izvor prihoda ostvaruju baveći se
poljoprivrednom proizvodnjom.
3.10.1. Poljoprivredni potencijali
Prema katastarskim podacima na dan 31.12.2012. godine općina Bihać raspolaže s 27.262 ha
poljoprivrednog zemljišta, od čega je 19.773 ha privatnog, a 7.471 ha državnog zemljišta. Njive čine
12.287 ha, voćnjak 484 ha, livada 8.796 ha i pašnjak 5.677 ha. U ovim podacima nisu prikazane
poljoprivredne površine s područja MZ Martin Brod, koje su 2006. godine pripale općini Bihać i
iznose ukupno 4.375 ha.
Tabela 20. Veličina zemljišnog posjeda
Površina (ha)
0–1
1–3
3–5
5+
Ukupno:
Privatno (broj domaćinstava)
11.244
6.270
2.811
1.298
21.624
Javno
454
Izvor: Služba za razvoj, poduzetništvo i europske integracije
Iz podataka o veličini zemljišnog posjeda može se zaključiti da su isti usitnjeni, što predstavlja
prepreku za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju. Problem usitnjenih posjeda je prisutan na
području cijelog USK-a ali i F BiH.
Na području općine najviše su zastupljena zemljišta IV bonitetne klase, a potom slijede zemljišta III
klase, V klase, II klase, VI klase, VII klase, I klase i na kraju zemljišta VIII klase. Da bi se dobili tačni
podaci, ali i uporedni pokazatelji na području USK, neophodno je uraditi bonitiranje i klasiranje
poljoprivrednog zemljišta.
37
Graf18. Struktura poljoprivrednog zemljišta prema bonitetnim klasama
Izvor: Služba za razvoj, poduzetništvo i europske integracije
Za daljnji razvoj poljoprivrede potrebno je staviti u upotrebu zemljište koje se ne obrađuje, kao i
postupno uvesti sistem za navodnjavanje. Također je potrebno uložiti daljnje napore na deminiranju
minama kontaminiranog poljoprivrednog zemljišta.
3.10.2. Biljna proizvodnja
Ratarske kulture
Proizvodnja žitarica i krmnog bilja na području općine Bihać organizirana je na porodičnim
poljoprivrednim domaćinstvima i to isključivo za podmirenje vlastitih potreba. Jasno je kako u takvim
okvirima većina poljoprivrednih domaćinstava nije konkurentna proizvodnji kako zbog visoke cijene
repromaterijala, tako i zbog usitnjenih posjeda.
U strukturi sjetve, kada su u pitanju ratarske kulture, dominantne su:
 pšenica,
 kukuruz u zrnu,
 kukuruz za krmu,
 raž,
 ječam,
 zob.
Bitno je napomenuti da od 2010. godine na području općine Bihać postoji kontinuirana proizvodnja
soje i heljde na površini većoj od 100 ha. Postignuti prinosi ovih kultura, uz pravilnu i pravovremenu
primjenu agrotehničkih mjera u protekle dvije godine, pokazatelj su da se na ovim prostorima treba
posvetiti veća pažnja sjetvi uljarica ali i drugog industrijskog bilja, odnosno kultura čijom sjetvom se
može postići veća dobit na porodičnim poljoprivrednim domaćinstvima.
38
Tabela 21. Požnjevene površine i ostvareni prinosi strnih žita i kukuruza 2010. – 2012. godina
Vrsta usjeva
2010.
Prinos, tona
Požnjevena
po
površina ha
Ukupno
ha
2011.
Prinos, tona
Požnjevena
po
površina ha
Ukupno
ha
2012.
Prinos, tona
Požnjevena
po
Ukupno
površina ha
ha
tona
Pšenica
merkantilna
506
2
1.012
361
3
1.083
250
3,5
875
Raž
15
1,5
22,5
56
2,1
118
86
2,5
215
Ječam
167
1,5
200,4
19
2,3
44
105
2,0
210
1
1
1
63
1,8
113
15
2,0
30
205
4
820
284
3,5
994
115
1,5
172
-
-
-
90
3
270
210
2,5
525
Zob
Kukuruz
zrno
Soja
za
Izvor : FZS
Kroz proces kontinuirane edukacije poljoprivrednih proizvođača postignuta je primjena suvremenih
znanja i dostignuća na pojedinim domaćinstvima, tako da je genetski potencijal rodnosti pojedinih
sorti pšenice iskorišten u velikom procentu, te se postižu prinosi i do 5-6 t/ha, dok se na većini
domaćinstava postižu prosječni prinosi kao i u drugim općinama F BiH koji se kreću u prosjeku 33,5t/ha.
Proizvodnja povrća na otvorenom i zatvorenom
Proizvodnja povrća na području općine Bihać koja se odvija na otvorenom polju najkraće rečeno
stagnira, što je rezultat usitnjenosti proizvodnje, te slabe organizacije otkupa i plasmana. Da bi se ova
proizvodnja ozbiljnije pokrenula i intenzivirala, potrebno je organizirati proizvođače u zadruge ili ih
uvezati s poduzećima koja će objediniti tehnologiju proizvodnje i ponude, te organizirati nastup na
tržištu. Najpovoljnija područja za proizvodnju povrća na otvorenom su u dolini rijeke Une i lokaliteti
na kojima je moguće navodnjavanje, a proizvodnja veoma raznovrsna. Međutim, zbog visokih
troškova proizvodnje, a nemogućnosti plasmana, mali broj je onih koji proizvode povrće za tržište na
otvorenom polju uz primjenu sistema za navodnjavanje. Ovom granom poljoprivrede bavi se veliki
broj domaćinstava, ali ovaj vid proizvodnje predstavlja sekundarnu djelatnost domaćinstva koja služi,
prije svega, u cilju zadovoljenja vlastitih potreba, izuzimajući pravni subjekt „DVOJKA S“ i „EE
COMERC“ d.o.o. koji proizvode tržne viškove uz istovremenu preradu i plasman vlastitih proizvoda.
Trenutna površina pod zaštićenim prostorom (plastenici i staklenici) na području općine Bihać je cca
30.000 m².
Tabela 22. Proizvodnja povrća u zatvorenom prostoru
Godina
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Površina m²
6.000
12.500
15.700
27.000
22.000
30.000
Proizvodnja tona
164
380
430
580
450
500
Izvor: Služba za razvoj, poduzetništvo i evropske integracije
39
Voćarstvo
Razvijene zemlje susreću se s velikim problemom depopulacije ruralnog prostora. Zbog toga one
uvode mjere ruralnog razvoja kako bi stanovništvu na tom području ponudili jednake blagodeti koje
suvremena civilizacija dobiva u urbanim sredinama. Posebno mjesto zauzima stvaranje ambijenta za
zapošljavanje i to osobito mladih ljudi u drugim oblastima, a ne samo u poljoprivredi. U Federaciji
Bosne i Hercegovine udio ruralnog stanovništva razmjerno je velik, ali je jasno da će depopulacija biti
stalno prisutna pojava, pa se s tim mora računati. Ključ uspjeha u programima ruralnog razvoja je
stvaranje preduvjeta koji će mladim i obrazovanim ljudima omogućiti upošljavanje u mjestu
prebivališta.
U općini Bihać postoje izvanredne mogućnosti za uzgoj većine voćnih vrsta zahvaljujući povoljnim
klimatskim i zemljišnim uvjetima. Uvođenjem novčanih podrški u primarnoj poljoprivrednoj
proizvodnji primjećuje se evidentno povećanje u zasnivanju novih voćnih zasada. Radi se o
intenzivnim i poluintenzivnim zasadima koji primjenjuju nove tehnologije proizvodnje, te bolje
agrotehničke mjere, zaštitu i navodnjavanje tako da su prinosi znatno veći u odnosu na dosadašnju
proizvodnju.
Važnost investiranja u podizanje novih voćnih zasada ogleda se u velikoj vrijednosti proizvodnje po
jedinici površine koja upošljava veliki broj radnika. Također je potrebno imati u vidu da nakon ulaska
u EU Bosna i Hercegovina neće imati mogućnost povećanja površina pod višegodišnjim nasadima
mimo dodijeljenih kvota. Ipak, kod podizanja novih zasada, zbog nedostatka finansijskih sredstava,
poljoprivrednici se opredjeljuju za površine od 0,2 ha, čime se umanjuje njihova konkurentnost.
Trenutna situacija u voćarskoj proizvodnji ukazuje na činjenicu da još uvijek dominira ekstenzivna i
poluintenzivna voćarska proizvodnja, vodeća voćna vrsta je i dalje šljiva. Postojeća struktura voćnih
vrsta je vrlo nepovoljna. Pored nepovoljne strukture vrsta, značajno obilježje postojeće proizvodnje
voća je izrazito nepovoljna starosna struktura voćnih vrsta (60 % voćnog fonda pripada starosnoj
strukturi sa malim rodnim potencijalom zbog visoke biološke starosti i sa izraženom alternativnom
rodnošću). Također je nepovoljna i struktura sorti kod većine voćnih vrsta. Princip intenzivne
proizvodnje podrazumijeva smanjenje veličine habitusa voćaka, povećan broj stabala po jedinici
površine, smanjenje prinosa po stablu i povećanje ukupnog prinosa uz primjenu agrotehničkih i
pomotehničkih mjera.
Prema podacima iz 2012. godine od voćnih vrsta najzastupljenije su šljiva (200.125 stabala), jabuka
(10.910 stabala), kruška (7.450 stabala), orasi (331), te dunja, višnja i trešnja. Trenutna površina
zasađena zasadima jagodičastog voća na području općine Bihać je 11,5 ha, uz napomenu da se radi o
intenzivnim zasadima. Izborom kvalitetnog sortimenta, kao i educiranost poljoprivrednih proizvođača
u ovoj grani voćarstva postignuti su izuzetni prinosi, a garantovan otkup, kao i sufinansiranje nabavke
sadnog materijala od strane općine Bihać u 2013. godini pokazali su se opravdanim, jer je interes
poljoprivrednih proizvođača za zasnivanjem novih zasada jagodičastog voća u stalnom porastu.
Ograničavajući faktor je nedostatak hladnjača i prerađivačkih kapaciteta.
40
Tabela 23. Ostvareni prinosi voća
Usjevi
Trešnje
Višnje
Kajsije
Jabuke
Kruške
Dunje
Šljive
Orasi
Broj
rodnih
stabala
153
283
14
8.340
5.200
910
202.100
263
2005.
Prinos
Ukupno
kg po
tona
stablu
2
16
5
18
0
3
133
16
94
18
14
15
1.415
7
3
10
Broj
rodnih
stabala
214
351
31
10.700
6.750
805
190.410
308
2011.
Prinos
Ukupno
kg po
tona
stablu
3
12
6
17
0
6
107
10
88
13
3
24
2.094
11
1
25
Broj
rodnih
stabala
229
379
39
10.910
7.450
810
200.215
331
2012.
Prinos
Ukupno
kg po
tona
stablu
2
10
4
10
0
4
120
11
37
5
2
3
400
7
1
2,5
Izvor: FZS
Animalna proizvodnja
Podaci o brojnom stanju stočnog fonda iz 1991. godine pokazuju da je općina Bihać imala relativno
razvijeno stočarstvo. Stočni fond se nalazio uglavnom u privatnom vlasništvu, dok su se u društvenom
sektoru jedino nalazile farme za tov junadi. Broj goveda u 2012. godini iznosio je 3.450 i manji je za
72% od prijeratnog stanja kad je taj broj iznosio 9.678. Pored ovog smanjenja, govedarstvo
(mljekarstvo) je najrazvijenija poljoprivredna grana općine. Pretežan dio ruralnog područja pogodan je
za uzgoj goveda, tako da je to jedna od najzastupljenijih proizvodnji na općinskim poljoprivrednim
domaćinstvima.
Tabela 24. Brojno stanje stoke na području općine Bihać za period 1991. i 2009.-2012. g.
Vrsta
stoke
Godina
1991.
2009.
2010.
2011.
2012.
Goveda
Ovce
Svinje
Konji
Perad (000)
komada
9.678
4.100
4.109
3.500
3.450
11.900
12.000
12.271
15.535
15.000
2.826
900
991
989
500
900
380
380
330
150
79
36
36
32
33
Izvor: Za 1991.g. „Strategija razvoja USK-a“. Za period 2009.-2012.g. Služba za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj i J.P.Veterinarska
stanica, Bihać (Procjena brojnog stanja stoke i stočne proizvodnje na području općine Bihać PO -51-2).
Govedarstvo
Prema podacima Agencije za obilježavanje i kontrolu kretanja životinja – ured u Bihaću, na području
općine Bihać registrirano je 1.757 imanja koja se bave uzgojem goveda i kojima je izdat certifikat
registracije imanja, ili 13% ukupnog broja imanja koja su registrirana na području USK-a. Ukoliko se
taj broj uporedi sa brojem ukupno certificiranih imanja sa procijenjenim brojem goveda u 2009.
godini, dolazi se do podatka da se prosječna veličina farme kreće između 1-3 grla. Veličina osnovnog
stada znatno je ispod optimalnog nivoa koji omogućavaju prirodni resursi.
Općina Bihać raspolaže sa 21.083 ha zemljišta pogodnog za proizvodnju ratarskih i krmnih kultura.
Prema hranidbenom normativu, potrebna površina poljoprivrednog zemljišta za uzgoj jedne krave
iznosi 1 ha, dok je prema nitratnom ili azotnom maksimumu za jednu kravu potrebno obezbijediti
površinu od 2 ha. Navedeni pokazatelji potvrđuju činjenicu da zemljišni potencijal nije dovoljno
41
iskorišten, da su poljoprivredna domaćinstva po proizvodnim kapacitetima još uvijek vrlo mala a
samim tim i nerentabilna, da korištenje raspoloživih resursa nije u dovoljnoj mjeri prilagođeno.
Proizvodnja i otkup mlijeka
Prema procjeni, proizvodnja mlijeka na području općine Bihać u posljednjih nekoliko godina kreće
se u rasponu između 5 i 6 miliona litara. Više od 50 % namuženog mlijeka koristi se za potrebe
domaćinstva, preradu mlijeka u domaćinstvima u meki sir i pavlaku, te prodaju mlijeka na pijacama i
ličnu dostavu potrošačima.
Značajan doprinos u ukupnoj proizvodnji i otkupu, te redovnoj isplati otkupljenog mlijeka
kooperantima (što predstavlja redovan izvor prihoda za cca 500 domaćinstava) svakako je doprinijela
kompanija „Meggle mljekara“ d.o.o. Bihać.
Tabela 25. Otkupljene količine mlijeka od strane “Meggle mljekare“ d.o.o. Bihać
Godina
2009.
2010.
2011.
2012.
Otkupljena količina mlijeka u litrama
2.189.870
2.260.579
2.127.649
2.202.570
Izvor: „Meggle“mljekare“ d.o.o. Bihać
Iz prezentiranih pokazatelja za protekli četverogodišnji period može se vidjeti da je količina
otkupljenog mlijeka na području općine Bihać u 2012. godini imala blagi porast u odnosu na 2011.
godinu, a ovom je doprinijelo prije svega povećanje broja kooperanata sa 189 koliko ih je bilo u 2011.
godini na 228 u 2012. godini.
Na području općine Bihać instalirano je 38 sabirnih mjesta (laktofriza za mlijeko) prosječnog
kapaciteta 200 litara. Sabirna mjesta su uglavnom locirana kod poljoprivrednih proizvođača koji
posjeduju četiri i više muznih grla, a svako sabirno mjesto prihvata mlijeko od pet i više proizvođača
mlijeka.
42
Graf19. Odnos proizvedene količine mlijeka po ukupnom broju grla
Izvor: FZS
Bitno je napomenuti da se u prvoj polovini 2013.godine kao otkupljivač mlijeka na ovom području
javlja i Mljekara Zott d.o.o. Gradačac.
Uzgoj rasplodnih junica
Jedna od značajnih mjera koje se provode u okviru govedarske proizvodnje je svakako novčana
podrška za vještačko osjemenjavanje goveda (sredstva za sufinansiranje obezbjeđuju se u budžetu
Općine Bihać) i podrška za uzgoj rasplodnih junica (sredstva se obezbjeđuju u kantonalnom i
federalnom budžetu). Osim poboljšanja uzgojnih vrijednosti goveda, važnost provođenja vještačkog
osjemenjavanja se ogleda i u činjenici da samo vještački osjemenjene junice mogu biti predmet
ostvarivanja novčanih poticaja. Provođenje ovih mjera doprinijelo je smanjenju klanja ženskog
podmlatka i potaknulo poljoprivredne proizvođače da iz vlastite proizvodnje vrše zamjenu stada ili
proširuju kapacitete za proizvodnju.
Tabela 26. Uzgoj rasplodnih junica u općini Bihać koje su obuhvaćene poticajima
Godina
Broj proizvođača
Broj proizvedenih junica
2008.
95
106
2009.
112
143
2010.
128
162
2011.
149
190
2012.
124
174
Izvor: Služba za razvoj poduzetništvo i evropske integracije
Najveći broj poljoprivrednika u toku godine proizveo je jednu junicu i ostvario pravo na novčanu
podršku iz budžeta USK-a.
Ovčarstvo
Prema katastarskim podacima, općina Bihać raspolaže sa 5.677 ha pašnjaka. Agrotehnika ovog
potencijalno vrijednog resursa svedena je samo na eksploataciju putem ispaše, bez bilo kakvog vida
ulaganja u popravku ovih površina. Pašnjaci su izloženi dugogodišnjim destruktivnim procesima koji
43
se ispoljavaju smanjenjem prinosa, zakorovljavanjem, obrastanjem trnjem i drvećem, uslijed čega
dolazi do trajnog gubljenja ovih površina. Obzirom da je uspješna i rentabilna ovčarska proizvodnja
nezamisliva bez dovoljno pašnjaka kao najjeftinije hrane za ovce, veličina osnovnog stada je u
direktnoj vezi sa ovim raspoloživim resursima.
Graf20. Brojno stanje ovaca na području općine Bihać za period 2007. – 2012.
18.000
15.535
16.000
14.000
12.000
12.000
12.271
2009.
2010.
15.000
12.000
10.000
8.000
8.000
6.000
4.000
2.000
0
2007.
2008.
2011.
2012.
Izvor: Služba za razvoj poduzetništvo i evropske integracije
Broj ovaca u 2012. godini iznosio je 15.000 i veći je u odnosu na 1991. godinu kad je broj ovaca
iznosio 11.900. Ovčijeg mlijeka je proizvedeno 201.000 litara ili 37 litara po ovci, a koristi se
isključivo za ishranu janjadi. Od ukupnog broja ovaca na USK-u koji u 2012.godini iznosi 53.341 u
općini Bihać je evidentirano 15.000 ili 28,12%.
U 2007. godini, zbog potvrđenog prisustva zarazne bolesti bruceloze, općinska služba je u suradnji sa
mjesnim zajednicama izvršila popis stada ovaca, a u 2008. godini, zbog nekontrolirane migracije i
prometa ovaca kao i eutanazije životinja pozitivnih na brucelozu, ponovno je rađena procjena brojnog
stanja ovaca.
Pčelarstvo
Općina Bihać ima povoljne uvjete i dugu tradiciju u uzgoju pčela, proizvodnji meda i drugih pčelinjih
proizvoda. Broj košnica se svake godine povećava, jer je uzgoj pčelinjih društava od 2002. godine u
sistemu novčanih poticaja u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Na području općine Bihać
pčelarstvom se bavi 156 pčelara koji su i članovi Udruženja pčelara Bihać. Od poslijeratnih 1.700
košnica broj je do danas dostigao 6.600 košnica. Na području USK-a u 2012. godini evidentirano je
34.312 košnica, tako da općina Bihać u ukupnom broju košnica učestvuje sa 19,2%, a u ukupnoj
proizvodnji meda koja je na području USK u 2012. godini iznosila 326 t, općina Bihać učestvuje sa
16, 8%.
44
Graf21. Broj košnica i proizvodnja meda u tonama
Izvor: Služba za razvoj, poduzetništvo i evropske integracije
Ribarstvo
U sektoru proizvodnje slatkovodne akvakulture značajno mjesto zauzima proizvodnja konzumne ribe i
riblje mlađi. Ovom djelatnošću se bavi d.o.o. RIZ „Krajina“ Bihać. Površina instaliranih kapaciteta
ribnjaka iznosi 22.500 m².
U 2012. godini ovo poduzeće je proizvelo 413 tona konzumne ribe i 2.066.476,00 komada riblje mlađi
(potočna pastrmka, kalifornijska pastrmka i lipen). Proizvodnja je standardizirana (HASAP sistem), a
plasman proizvoda, osim na domaće vrši se i na ino tržište.
Peradarstvo
Peradarska proizvodnja je također ekstenzivna i iznosi oko 33.000 komada osnovnog jata u 2012.
godini. Registriranom proizvodnjom jaja za konzum u 2012. godini bavio se jedan proizvođač koji je
registriran za samostalno obavljanje poljoprivredne djelatnosti i koji svoje proizvode plasira u tržnim
centrima na području općine.
Veterinarstvo
Na području općine Bihać posluju dvije veterinarske stanice:
 J.P. „Veterinarska stanica“ d.o.o. Bihać
 Veterinarska stanica Karabegović d.o.o.
U 2012. godini J.P. ,,Veterinarska stanica“ d.o.o. Bihać je u skladu sa zakonom provodila propisane i
naređene mjere zdravstvene kontrole i liječenja životinja. Pored redovnih aktivnosti iz domena zaštite
zdravlja životinja, praćenja kretanja i suzbijanja zaraznih bolesti i očuvanja povoljne epizootiološke
situacije na području općine Bihać, značajan iskorak je učinjen na poslovima kontrole napuštenih pasa
i pasa lutalica, organiziranja i izgradnje privremenog prihvatilišta za napuštene životinje.
45
J.P. ,,Veterinarska stanica“ d.o.o Bihać u domenu prihvaćanja i zbrinjavanja napuštenih pasa obavlja
sljedeće aktivnosti: vrši prijem životinja u JP ,,Veterinarska stanica“ d.o.o. Bihać, provodi
veterinarsko-zdravstvene mjere, vodi evidenciju o primljenim životinjama, organizira poslove ishrane
i njege životinja u skloništu, vodi evidenciju životinja u skloništu, organizira medijsko promoviranje i
vodi brigu o udomljavanju životinja.
Udruženja poljoprivrednika
Na području općine Bihać djeluje više specijaliziranih udruženja poljoprivrednih proizvođača koja su
uglavnom nastala na osnovi interesnog povezivanja „jačih“ proizvođača istovrsne proizvodnje i to:
 Udruženje proizvođača mlijeka Bihać,
 Udruženje proizvodnje povrća i jagodičastog voća u zatvorenom prostoru Bihać 2006.,
 Udruženje pčelara Bihać,
 Udruženje skupljača i proizvođača ljekobilja i šumskih plodova „Zlatnica“ Bihać,
 Udruženje skupljača gljiva „Blagva“ Bihać.
46
4. Pregled stanja i kretanja na tržištu rada
4.1. Analiza zaposlenih
U okviru ovog poglavlja dat je pregled zaposlenih na području općine Bihać, uzimajući u obzir
kretanje broja zaposlenih tokom godina, te dajući strukturu zaposlenih prema spolu, prema
djelatnostima i prema vrsti poduzeća.
Broj zaposlenih osoba u decembru 2012. prema podacima FZS iznosio je 11.825, a stopa zaposlenosti
27,77%. Upoređujući kretanje zaposlenosti u periodu od 2005.-2012. godine vidljivo je da je
zaposlenost rasla do 2008. godine, od kada bilježi trend pada. Takav trend se nastavio i u 2012. godini,
kada je zaposlenost za 1,7% manja u odnosu na 2011. godinu, a što je prikazano u sljedećem
grafikonu.
Graf22. Broj zaposlenih na području općine Bihać
13.000
12.588
12.500
12.077 12.032
12.053
12.000
11.825
11.726
11.500
11.000
11.185 11.176
10.500
10.000
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Broj zaposlenih
Izvor: FZS
U donjoj tablici dat je pregled zaposlenih prema spolnoj strukturi.
Graf23. Zaposleni po spolu
Izvor: FZS
47
Tabela 27. Broj zaposlenih po standardnoj klasifikacijskoj djelatnosti 2006.-2011. godina
Područje
Naziv
A
B
C
Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov
Vađenje ruda i kamena
Prerađivačka industrija
Proizvodnja i snabdijevanje
električnom energijom, plinom,
parom i klimatizacija
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
T
U
Snabdijevanje vodom, uklanjanje
otpadnih voda, upravljanje otpadom
te djelatnosti sanacije okoliša
Građevinarstvo
Trgovina na veliko i na malo;
popravak motornih vozila i
motocikala
Prijevoz i skladištenje
Djelatnosti pružanja smještaja te
pripreme i usluživanje hrane
(hotelijerstvo i ugostiteljstvo)
Informacije i komunikacije
Finansijske djelatnosti i djelatnosti
osiguranja
Poslovanje nekretninama
Stručne, naučne i tehničke
djelatnosti
Administrativne i pomoćne uslužne
djelatnosti
Javna uprava i odbrana; obavezno
socijalno osiguranje
Obrazovanje
Djelatnosti zdravstvene i socijalne
zaštite
Umjetnost, zabava i rekreacija
Ostale uslužne djelatnosti
Djelatnosti domaćinstava kao
poslodavaca; djelatnosti
domaćinstva koja proizvode
različita dobra i obavljaju različite
usluge za vlastite potrebe
Djelatnosti vanteritorijalnih
organizacija i organa
Nepoznat
2006.
80
13
869
2007.
94
19
849
Broj zaposlenih
2008.
2009.
103
104
11
18
1.025
939
2010.
93
14
946
5
7
5
2011.
96
13
988
232
247
276
283
299
310
562
438
612
533
443
408
1.402
1.849
1.654
1.655
1.700
1.466
172
184
178
193
188
184
195
217
192
204
212
188
121
109
112
121
126
120
9
14
15
7
6
5
140
187
17
166
19
16
140
151
183
169
197
171
136
225
223
203
182
165
44
51
56
51
51
71
112
114
121
86
128
126
32
18
36
19
49
20
56
23
44
24
49
25
420
407
300
236
199
185
Izvor: APIF
Tabela 28. Broj zaposlenih prema vrsti poduzeća
Broj zaposlenih
Godina
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Mikro
1.438
1.586
1.523
1.247
1.125
1.050
Mali
1.680
2.012
1.848
1.896
1.933
1.979
Srednji
1.605
1.822
1.808
1.942
1.881
1.597
Veliki
1.587
1.674
1.839
2.043
2.164
2.185
Ukupan broj
zaposlenih
6.310
7.094
7.018
7.128
7.103
6.811
Izvor: APIF
48
Ukupan broj zaposlenih u periodu 2006.-2011. godine povećan je u malim poduzećima s 1.680 na
1.979 i u velikim s 1.587 na 2.185, a smanjen u mikro s 1.438 na 1.050 i srednjim s 1.605 na 1.597
zaposlenih. Zaposlenost bilježi rast sve do 2010. godine, od kada počinje lagano padati.
4.2. Analiza nezaposlenih
Prema podacima JU Služba za zapošljavanje USK-a, Biro rada Bihać, broj registriranih nezaposlenih
osoba na području općine Bihać 2011. krajem decembra 2013. bio je 10.242 osobe od čega 5.349
(52,23%) čine žene. Stopa nezaposlenosti iznosila je 46,15%.
Graf24. Broj nezaposlenih
Izvor: JU Služba za zapošljavanje USK-a, Biro rada Bihać
U 2012. godini broj registriranih nezaposlenih bio je 10.046 i za 386 osoba je veći nego 2011. godine,
a izračunata stopa nezaposlenosti je iznosila 45,93%, odnosno za 1,4% viša nego u prethodnoj godini.
Ako se analizira kretanje registrirane nezaposlenosti od 2005.-2012. godine, vidi se da je broj
registriranih nezaposlenih kontinuirano rastao (osim u 2008. godini), te da je u 2012. godini veći za
1.441 nezaposlenu osobu u odnosu na 2005. godinu.
Promatrajući nezaposlene prema kvalifikacijskoj strukturi, evidentno je kako probleme sa
zapošljavanjem imaju stanovnici nižeg stepena obrazovanja (NKV, KV). Veliki udio nezaposlenih
otpada na osobe sa srednjom stručnom spremom (24,29%), dok probleme sa zapošljavanjem imaju i
osobe visoke stručne spreme (8,50%). Detaljna struktura nezaposlenih prema kvalifikacijskoj strukturi
u 2012. godini je data u grafikonu ispod
49
Graf25. Nezaposleni prema kvalifikacijskoj strukturi
VSS; 8,50%
VŠS; 2,51%
SSS; 24,29%
NKV; 30,37%
NSS; 0,35%
PKV; 5,26%
VKV; 0,59%
KV; 28,14%
Izvor: JU Služba za zapošljavanje, Biro rada Bihać
Od ukupnog broja nezaposlenih osoba u decembru 2012. godine 5.212 ili 51,88% čine žene, dok
prema kvalifikacijskoj strukturi 8,5% su osobe s VSS (od čega žene 67%), s VŠS 2,51% (od čega žene
66%), sa SSS 24,29% (od čega žene 58%), s NSS 0,35% (od čega žene 91%), VKV 0,59% (od čega
žene 15%), KV 28,14% (od čega žene 40%), PKV 5,26%. (od čega žene 31%) i NKV 30,37% (od
čega žene 57%).
50
Tabela 29. Nezaposleni prema kvalifikacijskoj strukturi i spolu
Obrazovna
struktura
NKV
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
M
Ž
S
M
Ž
S
M
Ž
S
M
Ž
S
M
Ž
S
M
Ž
S
M
Ž
S
M
Ž
S
1.222
1.672
2894
1312
1.755
3067
1423
1.751
3174
1298
1.749
3047
1340
1.719
3059
1321
1.739
3060
1300
1.752
3052
1322
1.729
3051
PKV
388
197
585
392
202
594
417
179
596
358
172
530
368
177
545
366
171
537
355
162
517
365
163
528
KV
1668
1.014
2.682
1837
1.074
2911
1816
1.070
2886
1441
1.022
2463
1564
1.070
2634
1619
1.069
2688
1665
1.110
2775
1699
1.128
2827
81
18
99
86
16
102
77
17
94
75
10
85
60
10
70
55
12
67
54
14
68
50
9
59
VKV
NS
1
36
37
2
33
35
6
32
38
4
28
32
2
31
33
7
30
37
2
31
33
3
32
35
SSS
768
1.160
1928
890
1.361
2251
803
1.225
2028
689
1.145
1834
819
1.229
2048
840
1.310
2150
925
1.386
2311
1025
1.415
2440
VŠS
99
143
242
108
171
279
87
198
285
80
191
271
83
184
267
72
184
256
81
179
260
86
166
252
VSS
65
73
138
61
96
157
75
116
191
67
138
205
126
215
341
155
285
440
210
434
644
279
561
840
0
0
0
0
0
0
3
1
4
0
0
0
3
0
3
4
3
7
0
0
0
5
9
14
4.292
4.313
8605
4688
4.708
9396
4707
4.589
9296
4012
4.455
8467
4365
4.635
9000
4439
4.803
9242
4592
5.068
9660
4.934
5.112
10046
mr.sc.
/dr.sc.
Ukupno
Izvor: JU Služba za zapošljavanje, Biro rada Bihać
51
Ovi pokazatelji, pored problema vezanih za nemogućnost zapošljavanja, ukazuju i na probleme vezane
za proces obrazovanja, prije svega na neusklađenost obrazovnog procesa i tržišta rada.
To se najbolje vidi po broju nezaposlenih osoba u pojedinim zanimanjima, npr. dipl. ekonomista 249,
profesora (raznih smjerova) 172, dipl. pravnika 151, ekonomskih tehničara 465, maturanata gimnazije
237, elektrotehničar računalske tehnike i automatike 220, medicinski tehničari/sestre 212 i mnoga
druga zanimanja, za koja postoje školske ustanove.
Po starosnoj strukturi, na dan 31.12.2012. godine nezaposlenih mladih osoba (od 15-35 godina
starosti) je 4.381 ili cca 44% (2005. godine blizu 50%), ali posebno zabrinjava činjenica da je broj
nezaposlenih osoba s 50 i više godina starosti i u apsolutnom i u relativnom odnosu značajno povećan
(s 1.063 osoba ili 12% 2005., na 2.167 osoba ili 22% 2012.), a što najbolje oslikava stanje u privredi
općine.
Graf26. Usporedba broja nezaposlenih prema dužini čekanja na zaposlenje
Izvor: JU Služba za zapošljavanje USK-a, Biro rada Bihać
Po dužini čekanja na zaposlenje broj osoba koje čekaju na zaposlenje do 6 mjeseci u periodu od 2005.2012. godine se smanjio s 15% na 10%, dok se broj osoba koje čekaju na zaposlenje preko 48 mjeseci
povećao sa 60% 2005. na 71% 2012. godine, što su nesumnjivo veoma negativni trendovi.
Radi uočavanja kompleksnosti problema nezaposlenosti važno je istaknuti činjenice da od ukupnog
broja nezaposlenih na dan 31.12.2012. godine 1.715 osoba su demobilizirani vojni obveznici, 194
osobe su ratni vojni invalidi, 389 osoba su članovi obitelji poginulih boraca, a 115 osoba ostali
invalidi.
Materijalno pravnu zaštitu u vidu novčane naknade u redovnom i produženom vremenu korištenja u
decmbru 2012. je koristilo 339 osoba za šta je utrošeno cca 107.000 KM, a zdravstvenu zaštitu 7.202
osoba za šta je utrošeno cca 45.000 KM.
52
4.3. Analiza penzionera
U 2012. godini na području općine Bihać bilo je 7.849 penzionera, što znači da je omjer između
radnika i penzionera iznosio 1,5:1. Po strukturi, 3.780 osoba prima starosnu penziju, 1.598 invalidsku,
a 2.471 porodičnu penziju.
Graf27. Struktura penzionog osnova u 2012. godini
Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja
Na osnovi navedenih podataka može se zaključiti da je nepovoljna struktura penzione osnove, jer
svega 48% penzionera (nisu uključeni penzioneri sa ino-penzijama koji su prikazani u tablici ispod)
prima starosnu penziju.
Tabela 30. Pregled ino-penzionera 2009.-2012.g.
Godina
Ino-penzioneri
2009.
1.017
2010.
1.053
2011.
1.084
2012.
1.103
Izvor: Zavod zdravstvenog osiguranja USK
Kretanje prosječne visine penzija dato je u sljedećoj tablici.
Tabela 31. Prosječna visina penzije tokom vremena
Vrsta penzije
Starosna
Invalidska
Porodična
2005.
267,11
180,69
177,34
2007.
366,05
244,26
244,76
Prosječna visina penzije/godina
2008.
2009.
2010.
415,53
406,94
408,23
294,04
293,8
294,71
296,03
294,68
294,36
2011.
430,86
308,26
307,58
2012.
427,15
309,84
305,89
Izvor: Feralni zavod za PIO /MIO Mostar, Federalni zavod za programiranje razvoja
Upoređujući visinu prosječne penzije s 2005. godinom, uočava se da je prosječna starosna penzija
veća za 61,3%, invalidska za 70,6%, a obiteljska za 73,00%. Takav rast znači samo nizak polazni
penzioni osnov, jer aktualne penzije iznose cca 35% od prosječne plaće (invalidska i obiteljska)
odnosno cca 49% starosna. Upoređujući s potrošačkom košarom, penzija ne može zadovoljiti ni 20%
mjesečne potrošačke košare.
53
5. ANALIZA OBLASTI DRUŠTVENOG RAZVOJA
Osnovnafunkcijadruštvenihdjelatnostiidruštvenograzvojajenajšireshvaćenozadovoljavanje
potreba ljudi, bilo da je riječ o potrebama u obrazovanju, očuvanju ili podizanju nivoa
zdravstvenog stanja stanovništva ili o položaju mladih, starih, socijalno isključenih grupa i
drugih kategorija stanovništva. Dostupnost usluga društvenih djelatnosti svim članovima
zajednice nužna je pretpostavka socijalne sigurnosti i razvoja svakog pojedinca i društva u
cjelini. Društvene djelatnosti su značajno područje ostvarivanja solidarnosti i uzajamnosti, a
komplementarnimdjelovanjemtihdjelatnostipostižesenjihovadekvatniicjelovitirezultatna
ekonomskiisocijalnirazvoj.
Zadovoljavanje potreba ljudi pretpostavlja stalni rad sa građanima na otvaranju dijaloga koji će
rezultirati prihvatanjem i razumijevanjem drugačijih identiteta i osposobljavati lokalnu zajednicu da
snažno podržava sve inicijative koje vode miru, razvoju i pomirenju.
Izgradnja mira i pozitivnih stavova građana, jačanje društvene kohezije u lokalnoj zajednici, bolja
suradnja
i komunikacija između građana i vlasti,
spremnost za suradnju sa susjednim
općinama/opštinama i gradovima i svi drugi oblici partnerstva, predstavljati će garanciju za razvijanje
povjerenja, razumijevanja i odgovornosti za budućnost.
5.1. Obrazovanje
Po trenutno važećim zakonskim rješenjima nadležnosti u oblasti obrazovanja nalaze se na
kantonalnom nivou. Zakonom o lokalnoj samoupravi USK-a (Službeni glasnik USK broj 8/11)
lokalnoj samoupravi date su nadležnosti osnivanja i utvrđivanja politike predškolskog odgoja,
unapređenje mreže ustanova, te upravljanje i finansiranje javnih ustanova predškolskog odgoja,
osnivanje, upravljanje, finansiranje i unapređenje ustanova osnovnog obrazovanja.
Na području općine Bihać sistem obrazovanja zasnovan je na četiri nivoa:
 predškolski odgoj i obrazovanje,
 osnovno obrazovanje,
 srednje obrazovanje i
 visoko obrazovanje.
Politiku obrazovanja za sve nivoe provodi Kantonalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i
sporta, a stručni nadzor Pedagoški zavod USK-a.10
10UproteklomrazdobljuMinistarstvojedonijelosljedećezakone:Zakonopredškolstvu(„Službeniglasnik
USK‐a“,br.13/11),Zakonoosnovnomiopćemsrednjemodgojuiobrazovanju(„SlužbeniglasnikUSK‐a“,
br. 5/04), Zakon o srednjem obrazovanju („Službeni glasnik USK‐a“, br. 17/12), Zakon o visokom
obrazovanju(„SlužbeniglasnikUSK‐a“,br.8/09),ZakonoUniverzitetuuBihaću(„SlužbeniglasnikUSK‐a“,
br. 16/09) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Univerzitetu. Za svaku oblast donesen je i dio
podzakonskihakatakojiomogućavajufunkcioniranjeustanovauoblastiobrazovanja.
54
5.1.1. Predškolski odgoj i obrazovanje
Institucionalni predškolski odgoj i obrazovanje djece predškolskog uzrasta, kroz različite oblike
organizacije, na ovim prostorima egzistira još od davne 1893. godine. Predškolski odgoj i obrazovanje
je trenutno na području općine Bihać organiziran u jednoj javnoj i tri privatne predškolske ustanove:




Osnivač JPU je Skupština USK-a, a kapacitet joj je 460 djece,
Pinokio, kapacitet 70 djece,
Una – Logen, kapacitet 36 djece,
Prvi koraci, kapacitet 100 djece.
Ukupan kapacitet predškolskih ustanova je 666 mjesta, od toga je popunjeno 540 mjesta ili 81%. Još
uvijek dobar dio djece nije obuhvaćen ovim oblikom odgoja i obrazovanja, iako se u posljednje
vrijeme čine pomaci na način da sva djeca godinu dana pred školu moraju biti obuhvaćena nekim
oblikom predškolskog odgoja i obrazovanja. Navedeni podaci se odnose na školsku godinu
2012./2013.
Graf28. Predškolski odgoj i obrazovanje - broj djece po godinama
Izvor: Podaci RA USK i privatni vrtići
Ukupan broj djece koja pohađaju predškolski odgoj i obrazovanje u 2013.godini je 540. Za njihov rad
je angažirano 73 radnika i to: 7 medicinskih sestara, 33 odgajatelja, 9 vanjskih suradnika i 24 ostalih.
5.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje
U općini Bihać djeluje osam osnovnih škola i KŠC „Ivan Pavao II.“, u sklopu kojeg rade i odjeljenja
osnovne škole. Osnovne škole općine Bihać, osim OŠ „Harmani I“, u svom sastavu imaju i područne
škole i to: Harmani II-5, Prekounje Bihać-3, Kamenica-3, Brekovica-3, Gata Ilidža-Vrsta-2, Kulen
Vakuf-Orašac-4 i Gornje Prekounje-Ripač-3.
55
U 2005. godini ukupan broj učenika svih osnovnih škola na području općine bio je 7. 289, a u 2011.
godini 5. 980. Iz navedenog je vidljivo da je u periodu od 2005.-2011. godine došlo do pada broja
učenika u osnovnim školama za oko 22%, što je prikazano na narednom grafikonu. Trend smanjenja
broja učenika u osnovnom obrazovanju prisutan je i u ostalim općinama USK-a, što je posljedica
velikog pada nataliteta.
Graf29. Osnovno obrazovanje - broj učenika
Izvor: RA USK-a
U 2011. godini osnovnu školu je pohađalo i 117 djece s posebnim potrebama, a ukupan broj djece koja
su putovala do škole više od 4 km je 991. U 2011. godini ukupan broj nastavnog osoblja zaposlenog u
osnovnim školama bio je 430, od čega je 80 muškaraca i 250 žena.
U pogledu postojećih uvjeta u ustanovama osnovnog obrazovanja neophodno je sačiniti mrežu škola
shodno sadašnjoj situaciji . Voda za piće i biblioteka je osigurana u svim ustanovama, broj računala po
školama se kreće od 10-30, a revizija energetske efikasnosti nije rađena ni u jednoj ustanovi osnovnog
obrazovanja. Također je bitno navesti da sportske dvorane nemaju OŠ Brekovica, Ripač, Gata-Ilidža,
Kulen Vakuf-Orašac i KŠC Ivan Pavao II.
Iako se svake godine ulažu značajna finansijska sredstva u rekonstrukciju i adaptaciju školskih
objekata, još uvijek postoji izražena potreba za tim aktivnostima, pogotovo kada su u pitanju sale za
tjelesni odgoj koje jedan dobar broj škola nema. Škole u zimskom periodu nemaju adekvatne uvjete,
jer im se ne osigurava dovoljno energenata. Nadalje, škole posjeduju centralno grijanje na tečno
gorivo koje je postalo neekonomično, te će se u budućnosti zasigurno morati razmišljati o energetski
efikasnijim mogućnostima načina grijanja.
5.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje
Srednje obrazovanje se odvija u tri kategorije škola:
1. Opća srednja škola ili gimnazija u trajanju od četiri godine nakon koje se upisuje fakultet,
2. Tehnička i srodna srednja škola u trajanju od četiri godine koja nudi kombinaciju općeg i
stručnog obrazovanja, stjecanje stručnog tehničkog zvanja uz mogućnost upisa na fakultet,
56
3. Stručna škola u trajanju od tri godine koja učenike priprema za kvalifikaciju stručnog radnika
bez mogućnosti upisa na fakultet, osim ako se ne polažu ispiti za prelazak na taj nivo
obrazovanja.
U općini Bihać nema samostalnih tehničkih i srodnih škola, kao ni stručnih škola, nego su osnovane
mješovite srednje škole koje u svom sastavu imaju i tehničke i srodne te stručne škole. Srednje škole
koje u svom sastavu imaju stručno obrazovanje su neopremljene za struke i zanimanja koja trenutno
obrazuju po važećem nastavnom planu i programu. Ponegdje se postojeća oprema neracionalno
koristi, ali osnovni problem je neriješeno sistemsko pitanje opremanja škola opremom i njeno
održavanje.
Još uvijek nije definirana mreža srednjih škola, s obzirom da sadašnje stanje ne odgovara potrebama
tržišta rada i mogućnostima općine, kantona i države. Za osiguranje kvalitete u oblasti stručnog
obrazovanja nisu osigurane suvremene metode i odgovarajuće institucije za razvoj standarda, te za
evaluaciju. Reforma srednjeg obrazovanja je obuhvatila faze kreiranja i implementacije. EU VET
(Europska unija i VET - stručno obrazovanje i obuka -VocationalEducationandTraining) je osigurao
modernizaciju nastavnih planova i programa pripremljenih po modularnoj metodologiji na bazi
standarda koji se zasnivaju na pozitivnim iskustvima zemalja EU. U općini Bihać JU Mješovita
srednja škola, Mješovita elektrotehnička i drvoprerađivačka srednja škola i Medicinska škola rade po
novim nastavnim planovima i programima.
U školskoj 2005./2006. godini ukupan broj učenika osam srednjih škola općine Bihać je bio
3.790, dok je u školskoj 2011./2012. godini taj broj 3.510, što je za 280 učenika manje ili 7,9 %. Iz
podataka u periodu školska 2005./2006. godina do školske 2011./2012. godine uočljivo je da se broj
učenika počeo smanjivati i to značajnije od školske 2007./2008. godine do školske 2010./2011.godine,
a da bi taj broj počeo rasti od školske 2011./2012.godine tako da u toj godini u srednjim školama
općine Bihać broj učenika je veći za 550 ili 15,83%. Identična situacija je i u ostalim općinama USK-a
gdje je također došlo do povećanja broja učenika. Generalno gledajući, broj učenika u srednjim
školama USK-a u školskoj 2011./2012. godini veći je za 1.610 učenika ili 7,33%.
Graf30. Broj učenika u srednjim školama
Izvor: RA USK
Iako je većina srednjih škola renovinara, još uvijek postoji potreba za efikasnijim rješavanjem načina
grijanja prostorija. Centralni sistemi na tečno gorivo su neefikasni u pogledu potrošnje i efekata koji
57
daju, tako da je često u zimskim uvjetima neadekvatna klima za rad, što se indirektno odražava na rad
i uspjeh učenika. Srednje škole su nedovoljno didaktički opremljene.
5.1.4. Visoko obrazovanje
Počeci razvoja visokog obrazovanja na području općine datiraju od sedamdesetih godina prošlog
stoljeća, a prije rata na području općine Bihać djelovale su dvije škole i to Viša strojarska i Viša
ekonomska škola. Nakon rata, politička situacija i novi oblik ustrojstva države, kao i potreba za većim
brojem stručnih kadrova svih profila rezultirali su time da je Vlada USK-a 1997. godine donijela
Odluku o osnivanju Univerziteta u Bihaću. Univerzitet je formiran 1998. godine.
Studij na Univerzitetu odvija se u okviru I i II ciklusa po principu visokog obrazovanja prihvaćenog u
europskim zemljama, tzv. Bolonjski proces (od akademske 2006./07.). Studentima se pruža mogućnost
redovnog i vanrednog studiranja, a upisne kvote određuje Vlada USK-a, odnosno resorno
ministarstvo.
Na Ekonomskom fakultetu postoji institut za naučno-istraživački rad koji bi trebao da se bavi
primijenjenim istraživanjima za potrebe razvoja privrede. Institut za tehničku oblast postoji na
Tehničkom fakultetu, a na Biotehničkom fakultetu postoje laboratorijski kapaciteti za pružanje usluga
(analiza otpadnih voda). Najveći problemi s kojima je Univerzitet suočen su nedostatak prostora i
slaba tehnička opremljenost, nastavni kadar i nedostatna finansijska sredstva za normalan rad.
Kako bi kvalitet nastave podigli na viši nivo, Univerzitet u Bihaću se intenzivno povezuje sa
sveučilištima iz okruženja. Ugovori o međuuniverzitetskoj suradnji su potpisani sa univerzitetima iz
Italije, Austrije, Mađarske, univerzitetima iz zemalja bivše Jugoslavije, kao i svim državnim
univerzitetima u BIH.
Na Univerzitetu u Bihaću djeluju sljedeći fakulteti:







Tehnički fakultet,
Ekonomski fakultet,
Pravni fakultet,
Biotehnički fakultet,
Pedagoški fakultet,
Viša medicinska škola koja je prerasla u Visoku zdravstvenu školu i
Islamski pedagoški fakultet.
Ukupan broj učionica koje su u funkciji je 79.
Ukupan broj nastavnog osoblja (navedeni su stalni zaposlenici – profesori, viši asistenti i asistenti) u
2011. godini bio je 133, od čega je 71 muškarac i 62 žene. Shodno pedagoškim standardima,
Univerzitet u Bihaću još uvijek nema dovoljan broj nastavnika i asistenata u radnom odnosu sa punim
radnim vremenom i to je problem čije će rješavanje predstavljati fokus rada do 2015.godine.
Opredjeljenje Univerziteta nije smanjenje broja novoupisanih studenata, već želja da se organizacione
jedinice dalje razvijaju tako, da se poboljšava raspoloživost resursa.
58
Graf31. Broj studenata po fakultetima tokom akademskih godina
Izvor: Razvojna agencija USK
U akademskoj 2005./06. godini ukupan broj studenata na području općine Bihać bio je 4.266, dok je
ukupan broj studenata u akademskoj 2011./12. godini bio 4.458. Najveći porast broja studenata
zabilježen je u akademskoj 2009./10. godini, kada je na području općine Bihać bilo ukupno 5.068
studenata.
Upisna politika kreira se na Univerzitetu u Bihaću, predlaže Vladi USK i nije usklađena sa potrebama
tržišta rada, tako da se posljednjih godina stvorio višak kadrova, pretežno ekonomske i pravne struke,
registrirani na Zavodu za zapošljavanje. Broj nezaposlenih sa diplomama visokog obrazovanja na
USK-u je preko 2.000, pa i ukoliko bi Kanton i okruženje počeli doživljavati razvoj, postavilo bi se
pitanje viška kadrova.
5.2. Kultura
U prijeratnom periodu do 1992. godine Bihać je imao relativno bogat kulturni život u skoro svim
vidovima kulturno-umjetničkog izražavanja koji se manifestirao kroz rad institucija, klubova, društava
ili pojedinaca, a najveći doprinos su dali: Osnovna, a poslije i Srednja muzička škola, Regionalni
muzej Pounja, Muzej AVNOJ-a, Istorijski arhiv, Mala galerija, Narodna biblioteka, Dom JNA,
Radnički univerzitet, amaterska društva: KUD „Krajina“, KUD „Kombiteks“, KUD „Željezara“ sa
svojim folklornim, zborskim i dramskim sekcijama, književni klub „Ivan Goran Kovačić“, Bihaćki
plesni ansambl, muški pjevački oktet „Bihać“, Gradski puhački orkestar, Klub likovnih radnika.
Danas, također, u stvaranju i promoviranju kulture na području općine Bihać djeluju brojne
organizacije. Institucije i udruženja u oblasti kulture koja trenutno (u manjoj ili većoj mjeri) djeluju su
sažeto prikazani u sljedećoj tablici.
59
Tabela 32. Pregled kulturnih ustanova na području općine Bihać
Naziv ustanove
JU Kulturni
centar
JU Gradska
galerija
JU Srednja
umjetnička škola
Bihać
JU Muzej USK-a
JU Zavod za
zaštitu kulturnog
naslijeđa
Puhački orkestar
Kulturno
umjetnička
društva
Orkestar
„Muzičke
omladine“
Tamburaški
orkestar
Ženski zbor
„Bišćanke“
Plesni studiji
Amatersko
kazalište „Teatar
mladih Bihać“
Udruženje
likovnih
umjetnika USK-a
Kino „Una“
JU Kantonalna i
univerzitetska
biblioteka Bihać
Opis osnovnih aktivnosti
Glavni nosilac svih kulturnih događaja i organizator svih kulturnih manifestacija od
interesa za grad. Potiče i pomaže rad u svim segmentima kulturnih događanja
Najznačajnija institucija u oblasti likovne kulture, posebno u realizaciji i organizaciji
raznih vrsta izložbi. U okviru ove ustanove djeluje i umjetnička galerija „Enver
Krupić“ sa stalnom postavkom i legatom ovog umjetnika.
U okviru ove škole djeluje muzička škola i škola primijenjenih umjetnosti. Ova Škola
je jedno od najznačajnijih žarišta kulturnog i umjetničkog života Bihaća i njegovog
šireg područja (s područnim odjeljenjima u Cazinu, Velikoj Kladuši, Sanskom Mostu,
Bosansoj Krupi i Ključu ima ukupno 700 učenika), sa zadatkom širenja likovne i
muzičke kulture na području USK-a. Nedostatak adekvatnog prostora najizraženiji je
problem ove JU-e. Uređenjem podrumskih prostorija djelomično je riješen smještaj i
radionice za učenike likovne škole, ali i dalje ostaje problem prostora za učenike niže i
srednje muzičke škole.
Pored redovnih djelatnosti prikupljanja, obrade, zaštite i prezentacije muzejskih
materijala i periodične publicističke djelatnosti, JU Muzej USK-a pokrenuo je inicijativu
za reizgradnju - obnovu Konaka, za čiji je projekt prikupljena građa. Izložbeni salon
Muzeja USK-a je još od rata razvio aktivnu galerijsku djelatnost, te kroz izložbe
domaćih i inozemnih umjetnika stvara značajnu vlastitu likovnu zbirku.
Vrši prikupljanje arhivske dokumentacije, istraživanja, geodetske snimke, te izradu
projektnih zadataka vezanih za zaštitu bogatog kulturnog naslijeđa USK-a.
Orkestar postoji već 50 godina, a njegovo djelovanje zavisi od angažmana nekoliko
entuzijasta.
KUD „Krajina“, BZK „Preporod“, KUD „Univerzitet“, HKD-„Napredak“, KUD
„Bratstvo“ Ripač
Sačinjen od učenika i nastavnika Muzičke škole
Ima višegodišnju tradiciju, ali je zbog nedostatka prostora često bio prinuđen
privremeno prekidati rad. Današnji tamburaški orkestar okuplja veliki broj mladih, što
je jamac opstanka i nastavka bogate tamburaške tradicije
Osnovan 1993. za kratko vrijeme je postigao popularnost i ugled. Punih deset godina je
bio jedan od oslonaca u obilježavanju svih manifestacija, kao i dočeka uglednih gostiju
iz države i inozemstva, izvodeći himnu i prigodan program.
Studiji u kojima mlade osobe kroz učenje ljepote pokreta razvijaju smisao za umjetnost i
vrednovanje kvalitete u kulturi. U Bihaću djeluju: plesni studio „MIS“, plesni studio
„Žute dunje“, plesni studio „Virus“ i plesna grupa „ StillIncomplete“.
Amatersko pozorište je za veoma kratko vrijeme postiglo vrlo značajne rezultate,
obogaćujući kulturni život grada nedostajućom karikom, a to je pozorište. Ova grupa
mladih entuzijasta utire put stvaranju profesionalnog pozorišta koje nedostaje.
Ima oko 70 članova, od kojih su 80% bihaćki umjetnici. Udruženje pravi dvije
tradicionalne godišnje kolektivne izložbe. Osnovni problem je nedostatak prostora za
atelijer. Ovo udruženje ima inicijativu pokrenuti likovnu koloniju u Bihaću.
Pored osnovne namjene kino organizira koncerte klupskog karaktera domaćih i
inozemnih umjetnika, te razne promocije.
Bibliotečka i izdavačka djelatnost.
Izvor: Služba za društvene djelatnosti i mlade
Kulturne ustanove, promatrano po korisnom prostoru u funkciji, su navedene u sljedećoj tabeli.
60
Tabela 33. Kulturne ustanove po korisnom prostoru u funkciji
m2 korisnog prostora u funkciji
Naziv ustanove
JU Kantonalna i univerzitetska biblioteka
Bihać
JU Kulturni centar Bihać ukupno:
- KINO UNA
- GALERIJA ENVER KRUPIĆ
- DOM KULTURE RIPAČ
JU Gradska galerija Bihać
JU Arhiv USK-a
JU Muzej USK
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
620
620
620
620
620
620
620
6.700
500
200
6.700
500
200
6.700
500
200
6.700
500
200
6.700
500
200
6.700
500
200
200
528
812
400
528
812
400
1.928
812
400
1.928
812
400
1.928
812
400
1.928
812
6.800
500
200
100
400
1.928
812
Izvor: Navedene javne ustanove, obrada autora
Nedostatak prostora za zadovoljenje kulturnih potreba stanovnika općine Bihać primjetan je u
ruralnim sredinama.
5.2.1. Kulturno-historijsko naslijeđe
Zaštita i očuvanje kulturno-historijskog naslijeđa utvrđeno je Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma
za mir u BiH, te posebnim zakonima i odlukama u toj oblasti. Prema evidenciji Komisije/Povjerenstva
za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, na području općine Bihać se nalaze dobra kulturnohistorijskog naslijeđa koja uživaju najviši stepen zaštite i to11:
Nacionalnim spomenicima na području općine Bihać su proglašena sljedeća dobra:











Fethija džamija s haremom, devet grobnih ploča i natpisima, graditeljska cjelina,
Hidroelektrane12 (Mala HE „Bihać“,ili HE Jarak ili HE Kanal Una) na Jarku, industrijska
graditeljska cjelina,
Židovsko groblje, historijsko područje,
Kapetanova kula, historijska građevina Konak, mjesto i ostaci historijske građevine,
Ostrovica - Ostrovački grad, historijsko područje,
Prahistorijska gradina, srednjovjekovni i osmanski grad Sokolac u selu Sokocu, historijsko
područje,
Ripač, arheološko područje (ugroženi spomenik),
Spomen park žrtava fašističkog terora Garavice, kulturni pejzaž,
Srpski pravoslavni manastir Rmanj s ostacima originalnih fresaka u Martin Brodu, historijska
građevina - mjesto i ostaci graditeljske cjeline,
Turbe – Mauzolej, historijska građevina,
Ulomak kamene japodske urne s predstavom japodskih konjanika iz Založja, pokretno dobro,
11
Izvor podataka: Službena web‐stranica Komisije/Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH,
(kons.gov.ba)nadan22.04.2013.godine.
12Komisijazaočuvanjenacionalnihspomenika,naosnovičlanaVstav4.Aneksa8.Općegokvirnogsporazumazamir
uBosniiHercegoviniičlana39.stav1.PoslovnikaoraduKomisijezaočuvanjenacionalnihspomenika,nasjednici
održanoj11.marta2011.godine,donijelajeODLUKUoproglašenjuindustrijskegraditeljskecjelinehidroelektrane
naJarkuuBihaću(MalaHE»Bihać»iliHEJarakiliHEKanalUna)nacionalnimspomenikomBosneiHercegovine.
61





Zbirka umjetničkih djela Dževada Hoze u Muzeju USK-a u Bihaću, pokretno dobro,
Zbirka umjetničkih djela Jovana Bijelića u Muzeju USK-a u Bihaću, pokretno dobro,
Zgrada Klostera (Samostan i škola časnih sestara Klanjateljica Krvi Kristove i Zgrada I
zasjedanja AVNOJ-a -Muzej AVNOJ-a), graditeljska cjelina,
Zgrada Krajinaputeva, historijski spomenik,
Župna crkva sv. Ante Padovanskog s grobnicom bihaćkog plemstva (grobnica hrvatskih
velikaša), graditeljska cjelina,
Ploča desne bočne strane japodske kamene urne iz Golubića, pokretno dobro 
Privremena lista nacionalnih spomenika:
Do donošenja pojedinačnih odluka o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, sva dobra upisana
na Privremenu listu smatraju se nacionalnim spomenikom i uživaju zaštitu propisanu Zakonom o
provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8.
Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
Na privremenoj listi nacionalnih spomenika se nalaze sljedeća dobra s područja općine Bihać:







Grobljanska kapela i groblje – Golubić,
Groblje pod Ostrovicom,
Harmansko groblje,
Lohovska Brda - Grobljanska kapela sv. Jurja,
Tvrđava Havala.
Grobljanska kapela i groblje – Golubić,
Groblje pod Ostrovicom,
Peticije za proglašenje dobara nacionalnim spomenikom upućene Komisiji za očuvanje nacionalnih
spomenika BiH:










30 grafika akademika Dževada Hoze,
Arheološki lokalitet Crkvina sv. Lucije,
Arheološko nalazište - Antički lokalitet "Brandža",
Hram Svetih apostola Petra i Pavla u Pritoci,
Matične knjige Župne crkve sv. Ante Padovanskog,
Mlin za žito na otoci Lučica u Hatincu,
Objekti (drveno postrojenje Dmitra Reljića; Mlin za žito Jove Štikovca; Postrojenje za
pilanje drvene građe Steve Majtorovića) na rijeci Unac u Martin Brodu,
Oficirske vile iz perioda austrougarske uprave u Žegarskoj aleji,
Ostaci kule i obora Starog grada Rmanj u Martin Brodu,
Umjetnička zbirka (30 slika i skulptura) Damirke i Envera Mulabdića u Bihaću.
Osim gore navedenog kulturno- historijskog naslijeđa postoje i objekti, grupe objekata i područja koja
su pod zaštitom na osnovi posebnih odluka ili po svojoj stilskoj i vremenskoj pripadnosti predstavljaju
važnu kulturno-historijsku vrijednost (utvrđeni Odlukom o provođenju Urbanističkog plana grada
Bihaća, Odlukom o prostornom uređenju područja općine Bihać, Odlukama o provođenju
regulacijskih planova, Registrima Zavoda za zaštitu kulturno-povijesnog naslijeđa, Popisom dobara iz
Arheološkog leksikona BiH i dr.).
Kao vlasnik dobara kulturnog naslijeđa općina Bihać je nadležna za davanje suglasnosti na
intervencije na istim, ovlaštenim ustanovama. Općina Bihać ima obavezu planiranja, evidentiranja,
održavanja, finansiranja i davanja suglasnosti za namjenu dobara kulturnog naslijeđa u procesu
njihove obnove, kao i za donošenje odluke o zaštitnom pojasu pristupnim komunikacijama, davanju
koncesija.
62
Na području općine Bihać vršene su početne intervencije na župnoj crkvi sv. Ante Padovanskog,
Grobnici bihaćkog plemstva, spomeniku iz perioda austrougarske uprave u Žegaru, Starom gradu
Sokolac, Starom gradu Ostrovica, Kapetanovoj kuli, Bedemima bihaćke tvrđave, ostacima povijesne
građevine Konak, Arheološkom lokalitetu Crkvina, Starom židovskom groblju, Starom gradu Havala,
objektima tradicionalnog graditeljstva itd.
U općini Bihać je osnovan čitav niz ustanova i udruženja koji brinu o kulturnom naslijeđu. Ključni
problem u njihovom djelovanju je u tome što su ove ustanove i udruženja dugo vremena bili
zapostavljeni u materijalnom i finansijskom smislu. To je dovelo do toga da se tek unazad desetak
godina obavljaju neke elementarne radnje, kao što je inventarizacija baštine. Određeni napredak je
postignut, no i dalje ostaje čitav niz problema od kojih treba izdvojiti održavanje i čuvanje spomenika,
arhivske, bibliotečke i muzejske građe, te dostupnost informacija o kulturnoj baštini. Dostupnost
informacija o baštini je problematična, jer podaci o građi nisu objedinjeni, postojeći popisi su
nepotpuni i tek su nominalno javno dostupni (u praksi je njihova dostupnost bitno otežana), a proces
digitalizacije je tek na početku.
5.3. Sport
Općina Bihać je prepoznala značaj sporta, te stoga promovira sport od školskog do vrhunskog, a
osnovni ciljevi u ostvarivanju politike sporta se sufinansiraju iz sredstava budžeta Općine Bihać.
U Sportski savez, čija je uloga da osigurava učesnicima koji se sistemski bave sportom objekte za
realizaciju programa i daje značajnu podršku razvoju sporta uopće, je udružen 81 sportski klub u 32
sportske discipline i to: atletika, biciklizam 2 kluba, bodybuilding 2 kluba, sportski ribolov 2 kluba,
stolni tenis, tenis 3 kluba, šah 2 kluba, padobranstvo 2 kluba, ronioci, teakwon-do, aikido, judo 2
kluba, košarka 2 kluba, kajak 3 kluba, konjički sport, kuglaški sport 2 kluba, odbojka 2 kluba,
planinarstvo 3 kluba, rukomet 2 kluba, aero sport, sportski ples 5 klubova, kick box 4 kluba, karate 5
klubova, gimnastika, klub ekstremnih sportova, šešbeš, aerobik klub, badminton, a nogomet ima čak
13 klubova.
U Bihaću je organiziran i aktivan Savez za sport i rekreaciju invalida.
Postoje dva društva pedagoga i to Društvo pedagoga tjelesnog odgoja osnovnih škola i Društvo
pedagoga tjelesnog odgoja srednjih škola.
Nositelji vrhunskih sportskih rezultata u Bihaću su individualni sportovi: karate, judo i kick box, a
ženski odbojkaški klub „Bihać“, ženski kuglaški klub „Una“ i šahovski klub „Bihać“ su članovi
Premier lige BiH, dok su NK „Jedinstvo“, muški rukometni klub „Bihać“, ženski rukometni klub
„Bihać“, muški odbojkaški klub „Bihać“ i muški košarkaški klub „Bihać“ članovi 1. lige F BiH.
U realizaciji sportskih aktivnosti postoji problem korištenja sportskih dvorana u školama. Školske
dvorane su pretežno hladne, loše opremljene, bez sportske opreme i rekvizita, što predstavlja najveći
problem Sportskom savezu, jer onemogućava realizaciju glavnog cilja i zadatka kako u tjelesnom
odgoju tako i u sportu, a to je okupljanje što većeg broja mladih, kao i stvaranje uvjeta perspektivnim
sportašima da ostvaruju svoja vrhunska dostignuća. Nadalje, ako se uzme u obzir ukupna površina
sportskih objekata i sportskih terena 95.389,00 m2 i činjenica da je prema istraživanjima o potrebama
čovjeka utvrđeno da je neophodno 7,40 m² sportskih površina po stanovniku, lako je zaključiti da u
općini Bihać ta kvadratura iznosi 1,19m2. Iz toga proizilazi da je u narednom periodu neophodno
63
stvarati infrastrukturne uvjete za razvoj sporta i sportaša. Pregled trenutnog stanja sportske
infrastrukture u Bihaću dat je sažeto u sljedećoj tablici.
Tabela 34. Trenutno stanje sportske infrastrukture na području općine Bihać
Naziv objekta
JU za sport, odmor i
rekreaciju, dvorana
„LUKE“
Rekonstruirana
dvorane Mješovite
srednje škole
Sportski centar
„STENS“
Stadion NK
„Jedinstvo“ Bihać,
Pod Borićima
Skijalište „Duga
Luka“ na Plješevici
Zatvoreni plivački
bazen „Prekounje“
Trenutno stanje
Navedeni sportski objekt nema direktan utjecaj na razvoj sporta, s obzirom da se njegova uloga
svodi na vršenje usluga iznajmljivanja prostora sportskim društvima, klubovima i pojedincima.
Zbog svojih tehničkih i režijskih nedostataka, ovaj sportski objekt ne ispunjava optimum uvjeta
za razvoj sporta.
Ova sportska dvorana rekonstruirana je za potrebe juniorskog prvenstva za košarkašice, a njena
osnovna uloga se svodi na kvalitetnu nastavu tjelesnog odgoja, kao i na potrebe raznih sportskih
aktivnosti i rekreativnih društava.
Ovaj objekt je završen u toku 2007. godine i stavljen u funkciju kao moderno izgrađeni objekt sa
svim pratećim sadržajima, što u značajnoj mjeri poboljšava postojeće stanje sportske
infrastrukture grada, a naročito za sportove kao što su: tenis, kajak-kanu, ronioce, rukomet,
odbojku i mali nogomet. Nositelj ovog projekta je Općina Bihać.
Svoje domaće utakmice NK „Jedinstvo“ igra na stadionu pod Borićima. Stadion je izgrađen u
bihaćkom naselju Luke 1983. godine. Nakon izgradnje imao je 12.000 mjesta. 1999. godine
stadion je obnovljen, postavljene su stolice, pa je kapacitet stadiona smanjen na 8. 000 sjedećih
mjesta na dvije tribine. Stadion je u funkciji tokom ljetnjeg perioda, zbog mogućnosti
iskorištavanja samo vanjskog dijela koji se odnosi na nogometno igralište, atletsku stazu i
tribine, ali ne i potpunog kapaciteta kompleksa tribina s obzirom da nije građevinski dovršen.
Pored glavnog postoji i pomoćno nogometno igralište, a između njih se nalazi zgrada uprave s
restoranom.
Skijalište nije u funkciji. Za trenutno stanje postoje objektivni razlozi, jer ratom uništena i
devastirana staza s kompletnom infrastrukturom nije obnovljena.
Navedeni sportski objekt do rata je bio u funkciji. U toku rata objekt je uništen i do danas nije
rekonstruiran, odnosno stavljen u funkciju, zbog nedostatka finansijskih sredstava.
Izvor: Sportski savez općine Bihać
Sportske ustanove, promatrano po korisnom prostoru u funkciji, su navedene u sljedećoj tabeli.
Tabela 35. Sportski objekti po korisnom prostoru u funkciji
m2 korisnog prostora u funkciji
Naziv ustanove
JU za sport, odmor i rekreaciju
Bihać ukupno:
- DVORANA LUKE
- DVORANA STENS
- TERENI STENS
- STADION
JEDINSTVO
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
14.455
14.455
17.255
17.255
17.255
17.255
17.255
1.315
140
1.000
1.315
140
1.000
1.315
140
3.800
1.315
140
3.800
1.315
140
3.800
1.315
140
3.800
1.315
140
3.800
12.000
12.000
12.000
12.000
12.000
12.000
12.000
Izvor: JU za sport, odmor i rekreaciju
Promatrano po MZ-ama, sportske dvorane postoje u 5 MZ-a, a u izgradnji su sportske dvorane u MZ
Izačić, MZ Gata, MZ Orašac, MZ Jezero Srbljani i MZ Brekovica. Sportske terene otvorenog tipa –
igrališta ima 27 MZ-a, dok u 8 MZ-a ne postoje sportski tereni.
U gradu Bihaću postoji samo amaterski sport, jer se nijedan sportski klub ne bavi profesionalnim
sportom.
Općina Bihać Sportskom savezu Bihać u 2013. godini izdvojila je iznos od 1.050.000 KM, a USK-a
iznos oko 70.000 KM, koji su raspoređeni na sljedeći način: za rekonstrukciju školskih sala 380.000
KM, za aktivnosti klubova 500.000 KM, za administraciju Sportskog saveza 70.000 KM, za
64
manifestacije od značaja za grad 100.000 KM, a ostatak sredstava se koristi za vrhunski sport,
zdravstvenu zaštitu i edukaciju kadrova i školski sport.
Borilački sportovi dominiraju u rezultatu zbog dva razloga, jedan, zato što se puno lakše može
individualno napredovati i osvajati medalje na državnim i međunarodnim takmičenjima i drugi, što je
ulaganje u pojedinačne sportove višestruko manje, a lokalna zajednica vrlo teško može pratiti ekipne
loptačke sportove, pogotovo ako se radi o premijerligaškim ekipama. Ovaj problem nije specifičan za
Bihać, jer isti problem je u cijeloj BiH, pa i na području cijele jugoistočne Europe.
Pored problema u razvijenosti i dostupnosti sportske infrastrukture, dodatni problem na ovom polju je
deficit osposobljenim kadrovima. Edukacija trenera, sudaca, sportskog medicinskog osoblja,
menadžera i drugih stručnih radnika u sportu obavlja se na osnovi programa kojeg donose i realiziraju
strukovni savezi i sportska udruženja. Pozitivno je da na Pedagoškom fakultetu u Bihaću postoji
Odsjek za tjelesni odgoj i sport, a srednja Medicinska škola redovno educira fizioterapeute, što će se
zasigurno pozitivno odraziti na razvoj sporta.
Sportske manifestacije se odvijaju u okviru značajnih datuma i događanja općine i to Dana grada
Bihaća (26.02.), Dana rijeke Une (17.05.), Bihaćkog ljeta i Una-regate. Tradicionalne sportske
manifestacije su:









Izbor sportaša i sportske ekipe grada,
Sportska manifestacija posvećena Danu grada,
Tradicionalni kickboxing turnir Bihać open,
Tradicionalni bodybuilding turnir Bihać open,
Konjički memorijal „Mustafa Vuković“,
Biciklistički maraton Bihać-Srebrenica,
Konjički memorijal „Alija Izetbegović“,
Novogodišnji turnir u šahu,
Unski susreti.
5.4. Zdravstvena i socijalna zaštita
5.4.1. Zdravstvena zaštita
Na osnovu navedenih podataka se može zaključiti da postoji područje nezadovoljstva i nedovoljnog
razumijevanja, ali je i na osnovu ove analize potpuno jasno da se radi o izrazito višeznačnoj i složenoj
problematici za čije rješavanje nema jednostavnog ni brzog rješenja. Zdravstvena zaštita se odvija u
okviru primarne zdravstvene zaštite sa specijalističkim službama i područnim ambulantama, te
sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite. Zdravstvena zaštita na području općine Bihać je pod
ingerencijom USK-a. Finansiranje usluga zdravstvene zaštite se većim dijelom vrši iz sredstava fonda
za zdravstvenu zaštitu i putem novčanih participacija građana.
Zdravstvena zaštita stanovnika općine Bihać se osigurava putem zdravstvenih ustanova:






ZU Dom zdravlja Bihać (primarna i dijelom specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita),
ZU Kantonalna bolnica „dr. Irfan Ljubijankić” Bihać (sekundarna i tercijarna zdravstvena
zaštita),
ZU lječilište „Gata” Bihać,
Zavod za javno zdravstvo USK-a Bihać (sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita),
ZU Gradska apoteka Bihać,
Privatne zdravstvene ustanove.
65
Primarna (i dijelom specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita) pruža se putem ZU Dom
zdravlja Bihać, čiji je prostorni kapacitet 16.713 m² i koja ima omogućen fizički pristup invalidnim
osobama. Osnovano je i jedanaest terenskih ambulanti (11.915 m²) za stanovništvo u mjesnim
zajednicama Izačić, Vrsta, Gata, Brekovica, Srbljani, Zavalje, Martin Brod, Kulen Vakuf, Orašac,
Ripač, te ambulante u MZ Ozimice I i Ozmice II. Prema Naredbi o standardima i normativima, taj
broj ambulanti još uvijek ne zadovoljava potrebe, te se može identificirati da postoji potreba za
intervencijama u vezi sa proširenjem broja i opremljenosti ambulanti u ostalim mjesnim zajednicama.
Prema Naredbi o standardima i normativima ( "Službene novine FBIH" broj 6/11) tim obiteljske
medicine treba pokrivati 2.000 osiguranih lica. Prema podacima iz 2011. godine broj osiguranih lica je
iznosio 56.198, što znači da na području općine Bihać treba obiteljsku medicinu pokrivati 28 timova.
Prema podacima Doma zdravlja, postoji šest punktova obiteljske medicine i patronažna služba sa
četiri tima. Samim tim proizilazi zaključak o nedostatku doktora medicine i specijalista iz oblasti
primarne zdravstvene zaštite, a time i proizilazi nezadovoljstvo stanjem u primarnoj zdravstvenoj
zaštiti.
Sekundarna zdravstvena zaštita se osigurava u Kantonalnoj bolnici „dr. Irfan Ljubijankić“ s
hospitalizacijom i dijelom tercijarne zdravstvene zaštite. Bolnica ima omogućen fizički pristup
invalidnim osobama. Prostorni kapacitet Kantonalne bolnice je 25.861 m². Nakon požara koji se
dogodio 26.07.2013.godine, kada je izgorio krov centralne zgrade, stanje u kantonalnoj bolnici se
znatno pogoršalo. I ranije je bila potrebna sanacija i rekonstrukcija nekih postojećih objekata,
preraspodjela odjela unutar objekata, izgradnja liftova i sanitarnih čvorova, uz niz drugih potrebnih
intervencija. Sada je prioritet obnova krova i organiziranje rada Kantonalne bolnice, što se pokazalo
vrlo zahtjevnim. Kapacitet od 688 postelja se smanjio na 327 postelja, a od ranije postojećih deset
hirurško operativnih sala Kantonalna bolnica raspolaže sa samo četiri sale u kojima se obavljaju
zahvati svih hirurških odjela. ZU Zavod za javno zdravstvo USK-a ne raspolaže podacima o uzroku
požara, kao i postojećem prostoru koji ima kapacitet za normalan rad. Kantonalna bolnica se finansira
iz više izvora: Kantonalnog fonda zdravstvenog osiguranja iz kojeg se izdvajaju sredstva za plaće i
materijalne troškove, naplaćenih participacija za liječenje i usluge od osiguranih osoba i fakturiranje
liječenja neosiguranima, kao i finansiranje iz Fonda solidarnosti. Dio sredstava se dobiva i iz F BiH,
USK-a i Općine Bihać.
ZU lječilište „Gata“ (2.500 m²), provodi liječenje i rehabilitaciju fizikalnom terapijom primjenom
prirodne ljekovite termomineralne vode. Tehnička opremljenost ustanove je skromna, a postojeća
oprema uglavnom zastarjela. Smještajni kapacitet ustanove je 91 krevet, a kvalifikacijska struktura
zaposlenih je relativno zadovoljavajuća.
Zavod za javno zdravstvo USK prati i brine se za sve faktore koji utiču na zdravlje stanovništva kao
cjeline, između ostalog, to su zarazne bolesti, nezarazne masovne hronične akutne bolesti, sigurna i
zdrava prehrana stanovništva i sigurni predmeti opće upotrebe, sigurna javna vodoopskrba i odlaganje
otpadnih tvari i dr., nadalje, podaci laboratorijske dijagnostike i analitike, a uz to i raznoliki
pokazatelji o ustrojstvu cijelog sistema zdravstva.
ZU „Gradska apoteka“ djeluje u dva objekta u centru grada, tehnička opremljenost objekata je
zadovoljavajuća kao i kvalifikacijska struktura zaposlenih, a na području grada djeluje i veći broj
privatnih apoteka, te se može konstatirati da je grad pokriven mrežom ustanova iz ove oblasti i da je
stanje u ovoj oblasti zadovoljavajuće.
66
Na osnovu podataka, dobivenih anketiranjem građana, može se zaključiti da postoji područje
nezadovoljstva i nedovoljnog razumijevanja, ali je i na osnovu ove analize potpuno jasno da se radi o
izrazito višeznačnoj i složenoj problematici za čije rješavanje nema jednostavnog ni brzog rješenja.
Pored javnih, u gradu djeluje i nekoliko privatnih zdravstvenih ustanova „Alfa“, „Medica“,
poliklinika „Muminović“, poliklinika „Hidić“, poliklinika „Oral medica“.
Na području općine Bihać djeluju i udruženja koja okupljaju, educiraju i pomažu oboljele osobe
poput udruženja oboljelih od šećerne bolesti, udruženja oštećenog sluha i vida i druga udruženja, čiji
rad pomaže Općina, a koja, u vremenu nedostatka finansijskih sredstava u zdravstvenim ustanovama,
putem humanitarnih aktivnosti pomažu oboljelima.
U zdravstvenim ustanovama na području općine Bihać u 2012. godini zaposleno je ukupno 868
zdravstvenih radnika (žene 638), od čega su 180 liječnika i 668 zdravstvena tehničara. Osim
zdravstvenog osoblja zaposleno je i 6 zdravstvenih suradnika (psiholozi, logopedi i dr.) i 361
administrativno-tehnički radnik.
Tabela 36. Broj zaposlenih u zdravstvenim ustanovama na području općine Bihać u razdoblju od 01.01.-31.12.2012.
godine
Zdravstvene
ustanove
Kantonalna
bolnica Bihać
Dom zdravlja
Bihać
Zavod za
javno
zdravstvo
Gradska
apoteka
Bihać
Lječilište
Gata
UKUPNO
Ukupno
Dr.
med.
Dr.
stom.
Dipl.
farm.
Zdr.
radnici
sa VSS
Zdr.
teh.
sa VŠS
i SSS
Zdr.
saradnici
Uprava
i admin.
Tehničke
službe
868
145
1
2
3
470
2
75
170
253
30
14
-
-
145
3
25
36
34
2
-
-
2
13
1
10
6
16
-
-
3
-
8
-
3
2
64
3
-
-
1
26
-
9
25
1.235
180
15
5
6
662
6
122
239
Izvor: ZU Zavod za javno zdravstvo USK
Kretanje broja i struktura zaposlenih u ovom sektoru tokom godina su dati u sljedećoj tablici.
Tabela 37. Broj i struktura osoblja u zdravstvenim ustanovama na području općine
Osoblje
Ukupno
zdravstvenih
radnika
Liječnici opće
prakse
Ukupno
specijalista
Higijena sa med.
ekologijom
Epidemiolozi
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
811
812
835
827
837
893
855
868
36
37
42
40
53
50
48
51
121
118
120
117
116
125
135
129
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
67
Osoblje
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Ginekolozi
11
11
11
11
11
10
12
11
Stomatolozi
Ljekari porodične
medicine
Medicinski
tehničari
Ostalo osoblje
9
12
13
15
16
16
15
15
3
3
3
3
4
4
4
4
641
641
656
651
648
697
653
668
389
392
376
373
366
366
362
367
Izvor: ZU Zavod za javno zdravstvo USK
Sumarni pregled broja zdravstvenih radnika je dat na sljedećem grafikonu.
Graf32. Kretanje ukupnog broja zdravstvenih radnika tokom vremena
Izvor: ZU Zavod za javno zdravstvo
Prema podacima Zavoda za zdravstveno osiguranje USK-a, na području općine Bihać u 2011. godini
ima ukupno 56.198 osiguranih osoba, a taj broj je približno isti u ukupnom promatranom periodu i
kreće se od 55.000 do 56.000. Broj neosiguranih osoba je cca 5.000 i odnosi se uglavnom na
poljoprivrednike i radnike koji su zbog neuspjele privatizacije ostali bez posla.
68
Graf33. Kretanje broja osiguranika
Izvor: Zavod za zdravstveno osiguranje USK-a
Prema podacima, najčešće registrirana oboljenja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti su oboljenja
cirkulatornog sistema - hipertenzija, endokrina i metabolička oboljenja kao i oboljenja koštano mišićnog sistema. Kao osnovni uzrok kardiovaskularnih bolesti, osim genetskih faktora i faktora
sredine, utiče način života (nepravilna prehrana - bogata masnoćama i ugljenhidratima, pušenje,
alkohol, tjelesna neaktivnost, izloženost stresu) i ponašanje pojedinaca, na što se može utjecati
promotivno preventivnim mjerama i aktivnostima koje bi se provodile tokom cijele godine u
koordinaciji svih zdravstvenih ustanova na području kako općine Bihać, tako i cijelog Kantona.
Vodeći uzroci smrti u USK su oboljenja cirkulatornog sistema( u 2005. je bilo 1.339 umrlih, dok je u
2012. bilo 1.349 umrlih osoba). Oboljenje malignih neoplazmi su sljedeća po broju umrlih u 2005.
godini (bilo 261, a u 2012. 384 umrla osoba). Na trećem mjestu su nepoznati uzroci smrti koji se vode
kao loš statistički podatak, postojeći problemi trebaju se rješavati uz stalne edukacije mrtvozornika. U
2012. godini na području općine Bihać umrlo je 509 osoba, vodeći uzroci smrti su oboljenja
cirkulatornog sistema 291, maligne neoplazme 121 i na ostala oboljenja 97.
Kako bi se zdravstvena zaštita na području općine Bihać podigla na viši nivo, potrebno je izvršiti
materijalno-tehničko opremanje, odnosno sanaciju postojećih zdravstvenih objekata, nabaviti novu
opremu, kadrovski ojačati i educirati kadrove kao ključne nositelje razvoja zdravstva. Neophodna je
prevencija hroničnih oboljenja kroz jačanje zdravih stilova života.
69
5.4.2. Socijalna zaštita
Pored Službe za društvene djelatnosti i mlade Općinskog organa uprave na području općine Bihać
djeluju i druge institucije i organizacije u oblasti socijalne zaštite i inkluzije kao npr.:






JU Centar za socijalni rad,
predškolske ustanove,
ustanove za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje,
policijske uprave i stanice,
općinski sudovi,
organizacije civilnog društva.
JU Centar za socijalni rad je ustanova s javnim ovlaštenjima koju je osnovala Općina Bihać, prenoseći
dio svojih nadležnosti.
Zbirni pregled korisnika usluga JU Centar za socijalni rad Bihać po svim osnovama u 2012. godini
prikazan je u narednoj tabeli.
Tabela 38. Zbirni pregled korisnika po svim osnovama u 2012. godini
OSNOVA
Stalna novčana pomoć
Civilne žrtve rata i članovi obitelji civilnih žrtava rata
Rodilja u radnom odnosu
Rodilja van radnog odnosa
Odrasle osobe smještene u ustanove
Djeca s posebnim potrebama smještena u ustanove
Djece bez roditeljskog staranja smještena u ustanove
Mldb. djece pod starateljstvom
Registrirano djece i mladih s posebnim potrebama u Centru (ujedno s
priznatim statusom NI)
Naknada za vrijeme čekanja na zaposlenje
Obiteljski smještaj djece bez roditeljskog staranja(korisnika naknada
za obiteljski smještaj)
Obiteljski smještaj djece s posebnim potrebama(korisnika naknade za
obiteljski smještaj)
Obiteljski smještaj odraslih osoba s duševnim smetnjama (korisnika
naknade za obiteljski smještaj)
Korisnika zdravstvene zaštite
Neratnih invalida
Korisnika jednokratnih pomoći iz općinskog budžeta
Korisnika jednokratnih pomoći iz kantonalnog budžeta
Upućenih mlt. i mladih na kvalifikaciju i prekvalifikaciju
Ukupno načinjenih terena
Sačinjenih socijalnih anamneza
Podnesenih zahtjeva za usvojenje
Postupaka oduzimanja poslovne sposobnosti i stavljanja pod
starateljstvo
Podnesenih zahtjeva za jednokratnu pomoć
Ukupan broj intervencija po dežurstvima izvan radnog vremena
UKUPNO:
Broj korisnika
52
268
156
203
30
4
29
55
KM
50,00
97,60 - 1.314,69
388,00-1.279,11
100,00
625,00-806,00
355,00-806,00
-
149
82,32-403,36
38
25,00
5
200,00
2
300,00
2
250,00
450
999
155
8
3
697
585
63
82,32-03,36
50,00-100,00
100,00
-
34
-
467
41
4. 495
-
Izvor: JU Centar za socijalni rad Bihać
Ukupan iznos isplaćene pomoći putem Centra za socijalni rad, promatran kroz mjesečni prosjek, od
2008. godine bilježi konstantan rast i kreće se od 84.511,00 KM u 2005. do 101.949,00 KM u 2011.
godini.
70
Graf34. Isplaćene novčane pomoći (mjesečni prosjek)
Izvor: JU Centar za socijalni rad Bihać
Centar za socijalni rad raspolaže s vlastitim poslovnim prostorom, ali prostor ne zadovoljava potrebe
za uvođenjem novih sadržaja poput bračnog savjetovališta, prihvatne stanice za osobe zatečene u
skitnji i slično. Iz tog razloga Općina Bihać je osigurala poslovni prostor za rad Bračnog savjetovališta
izvan prostorija Centra koje je s radom počelo 01.10.2012. godine. Rješavanje prostornih uvjeta je
jedan od gorućih problema s obzirom na dotrajalost zgrade, prenapučenost ureda, loše instalacije
(električne, centralno grijanje), kao i izuzetno lošu i dotrajalu krovnu konstrukciju. U 2012. godini
izvršena je adaptacija unutrašnjosti zgrade Centra za socijalni rad Bihać u smislu zamjene unutrašnje
stolarije, podova i keramike, a sredstva su osigurana putem Federalnog ministarstva rada i socijalne
politike, Jedinica za implementaciju projekata PIU SESSER.
U Centru su zaposlena 24 radnika, 21 u stalnom radnom odnosu, 2 pripravnika i 1 radnik na određeno
vrijeme. Stručnih zaposlenika je ukupno 17 i to 14 sa visokom i 3 s višom stručnom spremom.
Tabela 39. Kvalifikacijska struktura zaposlenih
R.b.
Kvalifikacijska struktura zaposlenika
1.
2
3.
4.
5.
6.
7.
9.
10.
Dipl. socijalni radnici
Socijalni radnici
Dipl. psiholog
Dipl. soc. pedagog
Dipl. sociolog (određeno vrijeme)
Dipl. pravnik
Dipl. ekonomista
Dipl. pravnik – pripravnik (određeno vrijeme)
Dipl. socijalni radnik –pripravnik (određeno vrijeme)
Adm. radnik blagajnik, likvidator, vozač-ložač - domar i
daktilograf
Kurir-dostavljač pošte i čistačica-spremačica
UKUPNO:
11.
12.
Stručna
sprema
VS
VŠ
VS
VS
VS
VS
VS
VS
VS
Broj
izvršilaca
6
3
1
1
1
2
1
1
1
SS
5
NK
2
24
Izvor: JU Centar za socijalni rad Bihać
71
Postoji stalna potreba za stručnim i visoko obrazovanim kadrom, kao i potreba za stalnom edukacijom
i praćenjem stanja u složenim oblastima rada koji se realiziraju u Centru za socijalni rad, a naročito u
pogledu terapijskog rada u okviru osnovanog Bračnog savjetovališta.
Brigu o socijalno ugroženim osobama na području općine provodi i općinska organizacija Crvenog
križa kao vladina humanitarna organizacija, koja dio sredstava za rad dobiva iz budžeta Općine, te
nekoliko nevladinih organizacija poput UG „Žene sa Une“ koje se brine o „Kući spasa“, „Radost
druženja“ koje pruža pomoć djeci s posebnim potrebama, „ALFA“ koje pruža psihosocijalnu pomoć
djeci, mladima, a posebno Romima, M.D.D. „Merhamet“ i M.D.D „Imaret“ koja pružaju pomoć svim
kategorijama socijalno ugroženog stanovništva i u okviru kojih djeluju 2 javne kuhinje kapaciteta 300
obroka dnevno.
Općina Bihać pomaže rad svih ovih organizacija sudjelovanjem u osiguranju sredstava za formiranje
udruženja i realizaciju njihovih projekata, a činjenica je da bi ta sredstva trebala biti znatno veća, s
obzirom na lošu ekonomsku situaciju građana.
Zajedno s Općinom Bihać i nevladinim organizacijama JU Centar za socijalni rad u svojim
programskim aktivnostima realizira i aktivnosti koje prevashodno imaju za cilj preventivno djelovanje
na polju kohezije društva. Tako Centar implementira alternativne mjere za rad u korist zajednice,
uključen je u projekte inkluzije i integracije Roma, maloljetničko prestupništvo, mjere prevencije
seksualnog i rodnog nasilja i dr.
Iako nisu korisnici prava iz socijalne zaštite, u općini Bihać ali i široj društvenoj zajednici, penzioneri
su kategorija stanovništva ispod ivice siromaštva. Nezaposlenost i težak materijalni položaj, ili pak
prezauzetost članova obitelji koji su po zakonu dužni brinuti se o njima i izdržavati ih, imaju za
posljedicu otuđenost i nedovoljnu brigu o starima. Općina Bihać nema institucionaliziranu brigu o
starima, odnosno izgrađen dom za treću dob u kojem bi ovoj kategoriji stanovništva bio osiguran
kvalitetan smještaj, medicinska zaštita, te ispunjeno vrijeme obogaćeno sadržajima primjerenim
njihovoj dobi.
5.5. Civilna zaštita
Služba civilne zaštite obavlja poslove koji se odnose na zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih
dobara u situacijama prirodne i druge nesreće, poduzimanje preventivnih mjera za njihovo
sprječavanje, te poduzimanje radnji na otklanjanju posljedica nakon nesreće. Služba je organizirana u
dva odsjeka:
 Odsjek zaštite i spašavanja sa 15 zaposlenih,
 Vatrogasna jedinica sa 29 zaposlenih (od toga 26 vatrogasaca).
Najčešći oblici intervencija ove Službe odnose se na gašenje požara, potencijalnog plavljenja područja
općine kako zbog neodržavanih kanala za odvodnju oborinskih voda tako i kao posljedica plavljenja
rijeka i potoka, intervencije na klizištima, odronjavanju tla, uklanjanju zaostalih minsko-ekspolozivnih
sredstava, te tehničke intervencije kao posljedica saobraćajnih udesa.
Finansiranje ove oblasti (po članu 179. Zakona o zaštiti i spašavanju „ Službene novine Federacije
BiH“ broj 39/03; 22/06 i 43/10) se vrši iz budžeta Federacije, Kantona i Općine, sredstava pravnih
lica, osiguranja, dobrovoljnih priloga, međunarodne pomoći i drugih izvora.
Sumarni pregled osnovnih aktivnosti u ovom sektoru je dat u nastavku ovog poglavlja.
72
Odroni i klizanje tla
Klizanje terena je padinski gravitacioni proces koji se manifestuje u vidu otkidanja i pomjeranja
otkinutih masa preko stabilne podloge. Pod klizištem se podrazumijeva dio terena koji se pomjera ili
se pomjerao niz padinu. Najugroženija područja ove vrste prirodne opasnosti u općini Bihać su na
regionalnom putu R-403a Gata-Vrsta-Kamenica, odnosno u okviru naselja Turija i Vrsta, te na dijelu
regionalnog puta R-408 Dubovsko-Kulen Vakuf. Značajniji odroni javljaju se na sljedećim putnim
pravcima Bihać-Bos. Krupa (M-14) na potezu Srbljani-Grmuša, Ripač-Užljebić (M-11) na potezu
ispred tunela, te Bihać-Bos. Petrovac (M-5) kroz Ripački klanac.
Sanaciji klizišta je moguće pristupiti nakon izrade katastra klizišta, što nadležne institucije trebaju
izraditi u narednim periodima.
Zbog odrona stijenskog masiva u naselju Martin Brod izvršena je sanacija istog u skladu s elaboratom
koji je izradio Rudarsko-građevinsko-geološki fakultet u Tuzli.
Deminiranje
Prostor općine Bihać predstavlja jedan od najzagađenijih prostora u USK-u u pogledu
kontaminiranosti terena. Na području USK-a ukupna sumnjiva površina iznosi cca 129,04 km2, a
na području općine Bihać 43,33 km2, što procentualno u odnosu na ukupnu sumnjivu površinu
USK-a iznosi 33,57 %. U pogledu kriterija za klasifikaciju sumnjive površine, na području općine
Bihać prva kategorija deminiranja (obuhvaća područja sa prepoznatljivim motivima za kretanje
lokalnog stanovništva i povremenih korisnika i lokaliteti od strateškog značaja za razvoj) iznosi 6,10
km2, druga kategorija (obuhvaća područja koja su u povremenoj upotrebi ili su u kontakt zoni sa
lokacijama iz prve kategorije prioriteta) iznosi 18,309 km2 i treća kategorija iznosi 18,924 km2
(obuhvaća sumnjive površine bez poznate minske opasnosti, najnižeg mogućeg nivoa rizika i utjecaja,
ali sa eventualno mogućim ostacima ratnih sukoba, obzirom da se nalaze na bivšim linijama
razdvajanja. To su ruralna područja koja nemaju tradicionalne ili druge prepoznatljive motive koji
mogu navoditi lokalno stanovništvo i povremene korisnike na pristup ili kretanje, te ne sadrže prirodne
resurse od strateškog značaja).
Na listu prioriteta deminiranja USK-a uvršteni su svi projekti pripremljeni u BH MAC-u od
2009.-2012. godine, tako da se iz njih vrši odabir za donatorska sredstva.
U periodu od 1997.- 2012. godine ukupno je deminirano 6.647.611,39 m² površine sa 176 lokacija sa
koje su uklonjena 3.183 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava.
U sklopu GAGP (Grass Roots Project) projekti za pomoć lokalnoj zajednici pokrenuti od strane Vlade
Japana i ITF-a (International Trust Fond) Fond za deminiranje i pomoć žrtvama mina, općina Bihać je
kandidirala sedam (nacionalni park Una-Rajnovci, Naselje Račići 1, Naselje Račići 2, Naselje Račići
2a, Grabež put 2, Čekrlije-Mezarluci 2, Grabež-Čekrlije 1) lokacija za pristup donatorskim sredstvima
koja dodjeljuje Vlada Japana. U 2013. godini deminirano je:
 na području NP „UNA“ lokacija Štrbački Buk 17.095,53 m² kontaminirane površine,
 Klepuše – Sokolac – Ćulumak 92.661,19 m²,
 Dobrenica – Dubravica 90.977,53 m².
Nadalje je u 2013. godini planirano deminirati:
 183.834,00 m² lokacija Bugar-Spomenik,
 122.844,73 m² Bugar – Crveno brdo,
73


2.754,19 m² na lokaciji Jezero-Srbljani,
Izvršiti sanaciju lokalnog makadamskog puta na području Bugara, a u svrhu provođenja
deminiranja.
Za deminiranje je pripremljeno još 320 projekata, a Strategijom deminiranja BiH i USK-a predviđen
je završetak ovog procesa 2019. godine. Međutim, s obzirom na intenzitet aktivnosti u ovoj oblasti,
moguće je pretpostaviti da se to neće uspjeti realizirati u navedenom roku.
Pojedinačna ubojita sredstva
Na osnovu prikupljenih podataka od strane Policijske stanice Bihać, građana i drugih pravnih lica, u
2013. godini prijavljena je 21 lokacija na kojima je pronađen 21 komad neeksplodiranih ubojitih
sredstava. Tim Federalne uprave civilne zaštite je pronašao, uklonio i uništio sredstva na Poligonu za
uništavanje NUS-a na Grabežu.
RHB zaštita
U svrhu zaštite stanovništva od radioaktivnog zračenja u 2011. godini sa inspektorom Državne
regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost je izvršen obilazak objekata na kojima su
smješteni radioaktivni gromobrani. Na području općine Bihać locirana su četiri gromobrana
(Kombiteks u Kulen Vakufu i Bihaću, Polietilenka i Energoinvest).
Devastirani objekti
U svrhu prevencije i sigurnosti građana uklanjaju se devastirani objekti. Aktivnosti se vrše prema
planu Mašinskog tima FUCZ, a za sve objekte koje je potrebno ukloniti pribavljene su uredne izjave
vlasnika.
Zarazne bolesti ljudi i životinja
U okviru provođenja preventivnih mjera, a zbog pojave velikog broja pasa lutalica i mnogobrojnih
prijava građana zbog napada pasa, prema projektu Zavoda za prostorno uređenje izgrađeno je sklonište
za napuštene životinje na lokalitetu Kruškovače-MZ Ripač, te je isto ugovorom između Općine Bihać
i JP „Veterinarska stanica“ Bihać dato tom poduzeću na korištenje i održavanje.
Poplave
U svrhu smanjenja opasnosti od poplava, Služba civilne zaštite svake godine izdvaja sredstva za
čišćenje odvodnih kanala oborinskih voda (do sada sanirani kanali u naseljima Dobrenica, Pokoj,
Kulen Vakuf , Mujadžići-Čavkići). Radi zaštite zdravlja stanovnika nakon poplava se vrši dezinfekcija
područja zahvaćenih poplavom.
74
Požari
Vatrogasna jedinica raspolaže sa 15 vatrogasnih vozila čija je prosječna starosna dob preko 30 godina,
od kojih je 9 za gašenje požara, a ostala su za spašavanje. Od 9 vozila za gašenje dva su van upotrebe
(zbog kvarova i starosti te nisu sigurni za izlazak na vatrogasne intervencije). Ovakvo stanje kako
navedenih, tako i ostalih vatrogasnih vozila na kojima su sve učestaliji kvarovi uslijed starosti,
smanjuje pogonsku spremnost i operativnost Vatrogasne jedinice pri vatrogasnim intervencijama.
U proteklim godinama na vatrogasnim intervencijama je pokazano da postoje određeni problemi u
pogledu pratećeg vatrogasnog vozila, jer je u pitanju vozilo sa najvećim kapacitetom vode u cisterni,
te se iz tog razloga ovaj problem mora tretirati kao primarni, jer bez njega je uveliko smanjena
efikasnost na požarištu.
Da bi vatrogasne intervencije bile u skladu sa propisanom procedurom moraju biti ispunjeni uvjeti
obučenosti i uvježbanosti vatrogasaca, što se kontinuirano provodi, ali osim toga, neophodno je
obezbijediti opremu i sredstva čijom upotrebom će vatrogasne intervencije biti efikasnije, što će
doprinijeti da se u što kraćem vremenskom periodu postigne efikasnije gašenje požara i spašavanje
ljudi i materijalnih dobara ugroženih požarom.
Služba civilne zaštite Općine Bihać je sredstvima posebne namjene nabavila zaštitnu vatrogasnu
odjeću i obuću, uskočni jastuk, kompresor za punjenje boca sa kisikom, te prateći materijal i opremu.
U 2013. godini Služba civilne zaštite Općine Bihać imala je 143 intervencije, a ukupno vremensko
trajanje vatrogasnih intervencija iznosilo je 152 sata i 14 minuta. U usporedbi sa 2012. godinom
evidentan je manji broj požara, jer je u razdoblju od 01.01.-31.12.2012. izvršeno 348 intervencija, od
čega 173 na otvorenom prostoru uzrokovanih paljenjem niskog raslinja.
U svrhu smanjenja broja požara na otvorenom prostoru neophodno je i dalje raditi na pojačanju
aktivnosti na preventivnim mjerama zaštite.
Za područje općine donesen je Plan zaštite od požara općine Bihać, te Odluka o organiziranju i
funkcioniranju zaštite od požara i vatrogatstvu na području općine Bihać.
Skloništa i zakloni
Na području općine Bihać postoje skloništa u zgradi „Oslobođenja“ u ulici 502. viteške brigade, te u
naselju Ozimice II u blokovima B-5, B-6 i B-10. Po utvrđivanju posjedovno-vlasničkog statusa i
sklapanja ugovora sa upraviteljima zgrada u kojima su skloništa, Služba civilne zaštite bit će u
mogućnosti, zajedno sa ostalim suvlasnicima objekata obzirom da raspolaže slobodnim sredstvima za
ove namjene, poduzeti radnje u svrhu sanacije stanja.
U toku je izgradnja namjenskog skloništa Službe civilne zaštite kao zasebnog dijela u sklopu
stambeno-poslovnog objekta STO 2 etaža podrum, prema idejnom rješenju IP 14-03/10, na
građevinskoj parceli označenoj sa k.č.br.773/1 k.o.Bihać po starom katastarskom operatu, odnosno
k.č.br.4062 k.o. Bihać-grad, a koja se nalazi u Bihaću, ulica Mehmed paše Sokolovića. Do sada je
utrošeno cca 460.000 KM, nadalje, raspolažemo i sredstvima u iznosu od 40.000 KM koja su
potrebna da investitor blokira prostor prolaza lifta i stražnjih vrata kako bi prostor ostao jedinstven i
zaštićen od nepoželjnih posljedica i kako bi se moglo pristupiti pokretanju postupka javne nabavke
zanatsko-instalaterskih radova u iznosu od cca 165.000 KM koje su već raspoložive.
75
Maloljetničko prestupništvo
Prema dobivenim podacima koji se odnose na pregled maloljetnika i izrečenih mjera u 2012. godini,
slika je sljedeća:
 17 puta je izrečena mjera pojačanog nadzora roditelja, usvojitelja ili staratelja za 15 dječaka i
2 djevojčice,
 mjera pojačanog nadzora od strane organa socijalnog staranja je izrečena 16 puta za 15
dječaka i jednu djevojčicu.
Zabilježen je jedan slučaj recidivizma, te je ova pojava na istom nivou kao i ranije.
Kantonalno tužilaštvo, koje djeluje u općini Bihać u skladu sa zakonskom regulativom, nema
prostorije za rad sa maloljetnicima, kao ni odgovarajuću opremu. Također, ne raspolaže aktivnom
elektronskom bazom maloljetnika. U segmentu ljudskih resursa u instituciji su zaposlene 62 osobe od
čega 22 tužitelja, 14 pravobranilaca, 26 dipl. pravnika i 1 pravnik.
Prva policijska uprava djeluje u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima USK-a te Zakonom
o unutrašnjim poslovima USK-a i drugim relevantnim zakonima. Prema dobivenim podacima, u Prvoj
policijskoj upravi ne postoji radno mjesto za osobu koja je specijalizirala dječiju zaštitu. Usluge
dječije zaštite se provode u okviru cjelokupnog policijskog djelovanja uz primjenu važećih zakona.
Prva policijska uprava nema posebne prostorije za pritvor maloljetnika, a prostor za ispitivanje
maloljetnih počinitelja i žrtava nije u funkciji, iako je tokom realizacije projekta „Zaštitа djece
izložene riziku i djece u kontаktu sа zаkonom u BiH“ isti opremljen. Prema dobivenim podacima,
trenutno ne postoje aktivne elektronske baze maloljetnika u sukobu sa zakonom ili pod rizikom, jer ne
postoji adekvatna oprema.
U rješavanju problema maloljetničkog prestupništva može se istaknuti nerazvijenost programa
promocije pravosuđa i lokalne zajednice, te deficit međusektoralne suradnje. Najčešća suradnja se
ostvaruje sa policijom i sudom. Suradnja između policije i tužilaštva se ogleda u dostavljanju
izvještaja i nadzora. Suradnja je osobito značajna budući se zajedničkim radom roditelja, škola, Centra
za socijalni rad, MUP-a i suda može uticati na poboljšanje kvaliteta sociopedagoške komunikacije sa
djecom neprihvatljivog ponašanja.
Stoga se kao prioriteti za poboljšanje sigurnosti mogu istaknuti računarska i video oprema, različite
vrste edukacija i bolja suradnja sa lokalnom zajednicom, roditeljima/porodicom.
Općina Bihać ima Akcioni plan prevencije maloljetničkog prestupništva i primjene alternativnih
mjera za 2012.-2013. godinu koji je usvojen na Općinskom vijeću. Akcioni plan je rezultat procesa
rada kroz projekt „Prevencija i alternativne mjere na lokalnom nivou za djecu izloženu riziku i djecu
u kontaktu sa pravosudnim sistemom.“ Projekt je implementiran u okviru UNICEF projekta „Zaštita
djece izložene riziku i djece u kontaktu sa pravosudnim sistemom u BiH“ u suradnji sa
Koordinacijskim tijelom za maloljetničko pravosuđe. Općina Bihać je jedna od devet odabranih
lokacija za implementaciju projekta.
76
5.6. Stanovanje
Prema popisu stanovništva 1991. godine na području općine Bihać je bilo 12.894 individualnih kuća i
3.796 stanova u objektima kolektivnog stanovanja. Prema podacima JU „Stanouprava“ Bihać, trenutno
u Bihaću ima 3.936 stanova u objektima kolektivnog stanovanja i 17.584 individualne kuće
(uključujući vikend-kuće), a što je utvrđeno prilikom akcije obilježavanja ulica, trgova i brojeva kuća
koju je proveo JU Zavod za prostorno uređenje Bihać.
Stambeni fond općine Bihać je, prema popisu stanovništva iz 1991. godine, ukupno imao 16.852
stambene jedinice u privatnom vlasništvu i društvenoj svojini na način da su Bošnjaci imali 10.471 ili
62,1% stambenog fonda, Hrvati 1.620 ili 9,6%, Srbi 3.562 ili 21,1% i ostali 1.199 ili 7,1%.13
Od 1992. do 1995. godine, djelomično ili potpuno je, prema procjenama uništeno 5.647 stambenih
jedinica ili 27,02% sveukupnog fonda, od toga do 20% 1.321 stambeni objekt, od 20-70% 3.956
objekata i preko 70% 3.956 objekata.14
Stambeno zbrinjavanje Roma
U svrhu unapređenja stambenih uvjeta za romsku populaciju na području općine Bihać pripremljen je
projekt „Stambeno zbrinjavanje Roma“. Projekt se odnosi na izgradnju saobraćajnica sa komunalnom
infrastrukturom i izgradnju stambenog objekta na lokaciji Maskara.
Sredstva za ovaj projekt u visini 375.000,00 KM odobrila je švedska SIDA putem Ministarstva za
ljudska prava i izbjeglice BiH. Realizacijom projekta planirano je zbrinjavanje 25 najugroženijih
romskih porodica.
Uvažavanje manjina i stvaranje uvjeta da i Romi u Bihaću žive po modelima koji su dostojni čovjeka
jeste imperativ za Bihać, a partnerski odnos sa SIDA-om i Caritas-om pokazatelj je da se može
računati na pomoć u realizaciji ovakvih projekata u budućnosti.
5.7. Civilno društvo
Civilno društvo na području općine Bihać obuhvaća registrirane organizacije čije djelovanje je važno
za sve aspekte života i razvoj lokalne zajednice.15
13IZVOR:RepubličkizavodBiHzastatistiku
14Usporednaanaliza,MinistarstvozaljudskapravaiizbjegliceBiH,decembar2005.
15Punojedefinicijacivilnogdruštva,alisvesemogupodvestipodzajedničkinazivnik‐podtimesemisli
na organizacije civilnog društva koje se nazivaju volonterskim, neovisnim, neprofitnim, nevladinim i
trećimsektorom,teimjezajedničkaslobodaudruživanjaidjelovanjeukojemseprepoznajeopćedobro.U
svojoj najjednostavnijoj formi, civilno društvo predstavlja skup institucija i udruga/organizacija
(nevladineorganizacije,religijskezajednice,sindikati,diomedija,dioakademskezajednice)kojespajaju
građaneuzvladuiprivatnisektor.Formalno,civilnodruštvojeonoštonijenijavniniprivatnisektorišto
funkcionirananeprofitnojosnovi.
77
Trenutno na području općine djeluje oko 130 različito orijentiranih organizacija civilnog društva od
toga:
 Vjerskih udruženja
2
 Boračkih udruženja
20
 Humanitarnih udruženja
35
 Kulturno-umjetničkih udruženja
16
 Sportskih udruženja
33
 Ostalih udruženja
23
 Udruženja oboljelih i invalidnih koja se bave mladima, manjinama i sl. (oko 20 udruženja)
Sistematizacijom radnih mjesta u Općini Bihać je definirano radno mjesto za suradnju vladinog
sektora i organizacija civilnog društva. U svrhu promicanja djelovanja civilnog društva lokalna uprava
je potpisala „Sporazum o suradnji s nevladinim organizacijama“ i po istom donijela „Odluku o
finansiranju projekata“ koji su u 2012. godini finansirani sredstvima navedenim u sljedećoj tabeli.
Tabela 40. Finansijska sredstva općine Bihać utrošena na projekta civilnog društva u 2012. godini (u KM)
Programi
nevladinih
organizacija
Programi
organizacija
mladih
Programi
organizacija
manjina
Programi
sportskih
organizacija
Programi
kult. umjet.
društava
Programi
boračkih
organizacija
Crveni križ
Ukupno
90.000,00
13.800,00
9.690,00
833.000,00
476.000,00
20.000,00
50.000,00
1.492.490,00
Izvor: Služba za društvene djelatnosti i mlade
Iz gornje tabele je vidljivo da je najviše novca utrošeno na sportska i kulturno umjetnička događanja,
iako u općini postoji najveći broj humanitarnih udruženja.
Bitno je također istaći da na području općine Bihać najveći broj udruženja osniva ili je osnovala
boračka populacija. Ovakvih udruženja ima oko trideset, a dosta njih okuplja bolesne i osobe s
invaliditetom, kao posljedica iz perioda agresije na BiH. Oko petnaestak udruženja svojim radom
usmjereno je na zdravstveni segment, odnosno na unapređenje zdravlja svojih članova kao što su
gluhe i nagluhe osobe, djeca oboljela od Down sindroma, oboljeli od raka dojke, hronični bubrežni
bolesnici, oboljeli od šećerne bolesti, celijakije, distrofičari, slijepe osobe, oboljeli od hepatitisa, te
udruženje za liječenje bivših ovisnika o drogi.
Kao jedan od prioriteta za jačanje uloge civilnog društva je promoviranje i usvajanje dijaloga i
suradnje između vlasti i civilnog društva. U ovom kontekstu potrebno je naglasiti da se u općini Bihać
o najvećem dijelu važnih pitanja raspravlja i odlučuje bez sudjelovanja organizacija civilnog društva,
akademske zajednice i građana.
S druge strane, a s obzirom na potpisani Sporazum o suradnji OCD i Općine Bihać, jako je važno
uvesti do sada nepostojeću javnu kontrolu rada NVO sektora i provođenja projekata, naročito onih za
koje općina daje pisma podrške ili osigurava sufinansiranje, što bi sigurno dovelo i do jačanja suradnje
nevladinih organizacija s javnim institucijama, kao i postizanja boljih rezultata u oblastima gdje NVO
mogu efikasnije i bolje djelovati.
78
5.8. Mladi
Populacija mladih je od osobitog značaja za našu općinu, budući je procjena da je broj mladih veći od
prosjeka za BiH, jer podaci pokazuju da oko 30% ukupnog stanovništva pripada mlađima od 35
godina.
Na području općine Bihać postoji izvjestan kontinuitet u istraživanju problema i potreba mladih, tako
da je posljednjih godina bilo nekoliko takvih istraživanja:
 Anketa o problemima i potrebama mladih iz 2004. godine,
 Anketa Savjetodavnog odbora mladih iz 2007. godine,
 Ispitivanje stanja preko mailing lista u 6 gradova BiH (Banjaluka, Mostar, Prijedor, Sarajevo,
Bugojno, Bihać),
 Istraživanje Komisije za izradu strategije razvoja omladinske politike iz 2008. godine.
Ono što se može zaključiti na osnovu svih obavljenih istraživanja jeste da je velika većina mladih ljudi
nezadovoljna svojim statusom i ulogom, da organizirani i povezani mladi ljudi mogu najbolje
razumjeti i izražavati probleme i potrebe ove populacije, da postoji nepovjerenje prema općinskim
organima vlasti i jasno izraženo mišljenje da se problemima mladih ne poklanja dovoljno pažnje.
Može se zaključiti da mladi ljudi nisu zadovoljni svojim položajem u društvu, da su nedovoljno
uključeni u društveni i politički život, da nemaju utjecaja na mijenjanje takvih okolnosti, ali da
istovremeno uviđaju neophodnost utvrđivanja adekvatne omladinske politike na svim nivoima.
Posljednje istraživanje Komisije za izradu strategije razvoja omladinske politike iz 2008. godine
(anketirano 478 mladih) pregledno izdvaja sljedeće probleme, te sugerira i smjer njihova rješavanja.
Tabela 41. Pregled rezultata dobijenih anketiranjem
Ključni problemi
Većina mladih ima srednje
obrazovanje
Većina mladih nema
vlastitih prihoda
Većina ispitanika živi sa
roditeljima
Broj sklopljenih brakova do
30 godine života se
smanjuje
Najveća prepreka
zapošljavanju je
nepostojanje adekvatnih
programa zapošljavanja,
percepcija mladih o
mogućnosti zapošljavanja
je negativna
Mladi imaju vrlo malo ili
nikakvo iskustvo u malim
poslovima i
samozapošljavanju
Pijenje alkohola je
najprisutnija socijalno
patološka pojava
Zdravstvena zaštita mladih
samo djelomično
zadovoljava potrebe
Omladinske organizacije i
Smjer i opcije rješenja
Promovirati visoko obrazovanje kao poželjan standard, snažnije sudjelovati i
podržati reformu obrazovanja, podizati svijest o značaju cjeloživotnog
obrazovanja, promovirati neformalne oblike obrazovanja.
Organizirati oblike i prilike povremenog zarađivanja.
Analizirati stambene probleme mladih, pokrenuti aktivnosti stambenog
kreditiranja mladih.
Omogućiti zadovoljavanje što više preduvjeta za samostalan život mladih.
Ubrzati aktivnosti na usklađivanju obrazovnih programa sa tržištem rada,
mijenjati javno mišljenje, promovirati honorarno ili povremeno
zapošljavanje, promovirati privatnu inicijativu i samozapošljavanje,
poboljšavati ambijent za razvoj malih poslova, promovirati i poticati
uspješne mlade poduzetnike.
Stvarati ambijent gdje će mladi moći ostvariti svoje poslovne ideje.
Podizanje svijesti mladih o štetnosti alkohola, kvalitetno organiziranje
slobodnog vremena, preventivni programi, razvijanje volonterskog rada.
Pokretati inicijative za poboljšanje stanja.
Podržati formiranje i rad nevladinih organizacija.
79
Ključni problemi
NVO na najbolji način
mogu izraziti potrebe
mladih
Mladi imaju mali ili
nikakav utjecaj na
donošenje odluka na nivou
općine
Većina mladih slobodno
vrijeme provodi sa
društvom po kafićima i
pred TV-om
Uslovi za bavljenje sportom
bi mogli biti bolji
Mladi su nezadovoljni
ponuđenim kulturnim
sadržajima
Mladi ne vide svoju
budućnost u ovom gradu
Smjer i opcije rješenja
Raditi na uključenju mladih u različite oblike društvenog angažmana.
Formirati centar za mlade.
Organizirati aktivnosti za poboljšanje.
Povećati aktivno sudjelovanje mladih u izboru i organizaciji kulturnih
sadržaja, edukacija mladih.
Omogućiti mladima da aktivno kreiraju svoju budućnost.
Izvor: Istraživanje Komisije za izradu strategije razvoja omladinske politike, 2010.godina
Navedeni problemi mogu se nadopuniti rezultatima analize položaja mladih i sektora mladih u BiH
koju su uradili Komisija za koordinaciju pitanja mladih u BiH i Njemačko društvo za tehničku
suradnju (GTZ). Ova analiza najopširnije i najozbiljnije je istraživanje o mladima provedeno u BiH u
poslijeratnom periodu, donosi niz podataka o negativnim trendovima u vezi sa mladima u BiH. Neki
od niza gorućih problema su:








Mladi ljudi prema većini istraživanja žele napustiti BiH,
Više od 50% radno sposobnih mladih ne radi,
Neprilagođen obrazovni sistem,
Siromaštvo,
Nepostojanje centara za mlade i drugih prostora za njihov organizirani rad,
Nedovoljna uključenost mladih u procese donošenja odluka,
Nepostojanje vijeća mladih,
Nepostojanje grantova i fondova za projekte i razvijanje poslova mladih itd.
Slijedom provedenih istraživanja o potrebama i položaju mladih usvojena je „Strategije razvoja
politike za mlade na području općine Bihać 2010.-2015.“
Usvajanjem Zakona o mladima FBiH, koji je službeno stupio na snagu u junu 2010. g., mladi su
konačno dobili zakonski okvir koji je definirao njihovu starosnu dob i brojne mehanizme brige o
njima, a predstavlja odličnu platformu za svestrani razvoj mladih. Krajem 2012. godine je usvojen i
Zakon o volontiranju FBiH. Općinsko vijeće Općine Bihać je usvojilo Lokalnu volontersku politiku
općine Bihać za period 2013.– 2018., što predstavlja snažno opredjeljenje Općine Bihać za poticanje i
razvijanje volonterizama.
80
5.9. Ravnopravnost spolova
U vezi sa implementacijom odredbi definiranih u Zakonu o ravnopravnosti spolova BiH-e i
obavezama koje su definirane Gender akcionim planom BiH, može se izdvojiti nekoliko
karakteristika koje oslikavaju stanje na području općine Bihać po pitanju ravnopravnosti
spolova kako sljedi:
1. Općina Bihać ima formiranu Komisiju za ljudska prava i ravnopravnost spolova pri Općinskom
vijeću, ali je funkcionalnost i podrška koju ima ova Komisija od strane drugih institucija i
pojedinaca ograničena,
2. Općina Bihać nema dokumente i mehanizme koji bi osigurali podršku primjeni Zakona o
ravnopravnosti spolova BiH-e na lokalnom nivou,
3. Općina nije sistemski pristupila analizi i primjeni Zaključnih komentara i Preporuka
CEDAW/C/BiH/CO/3 (Zaključni komentari i Preporuke) za dalju implementaciju CEDAW
Konvencije u BiH,
4. U izvršnoj vlasti lokalne zajednice ne postoji struktura i mehanizmi koji trebaju raditi na primjeni
svih obaveza iz Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH i drugih obavezujućih standarda,
5. Općina nema sve statističke podatke razvrstane na osnovu spola,
6. Ne postoji proces uključivanja principa ravnopravnosti spolova u donošenje akata općine i
općinskog vijeća, niti su ovi principi sastavni dio podzakonskih akata koji reguliraju rad
zakonodavnog organa,
7. Redovni programi rada zakonodavne i izvršne vlasti ne podrazumijevaju osiguranje budžetskih
sredstava za implementaciju zakona ili inicijativa vezanih za ravnopravnost spolova,
8. Općina Bihać je počela sa aktivnostima socio-ekonomskog analiziranja u svrhu približavanja
postupku rodno-osjetljivog budžetiranja kao procesa, u okviru suradnje sa Projektom upravne
odgovornosti (GAP), za sada nema znakova da će se proces nastaviti nakon završetka projekta, jer
općina ne prati efekte utroška budžetskih sredstava na ciljne grupe stanovništva, žene i muškarce,
9. Postoji besplatna pravna pomoć za pitanja jednakosti i ravnopravnosti spolova,
10. Ne postoji dovoljan broj nevladinih organizacija koje se bave pitanjima ženskih ljudskih prava i
ravnopravnošću spolova.
Unatoč brojnim problemima, Općina Bihać poduzima posljednjih godina niz aktivnosti u vezi s
jednakošću i ravnopravnošću spolova, kao npr.







Usvojen je Akcioni plan jednakosti i ravnopravnosti spolova za 2012. godinu u suradnji s
Projektom upravne odgovornosti (GAP),
Plan prevencije seksualnog i rodno baziranog nasilja je usvojen na OV-u i predstavlja
rezultat suradnje s Gender centrom FBiH,
Općina ima formiranu Komisiju za ljudska prava i ravnopravnost spolova pri OV-u ,
Razmatrane su na OV-u informacije o nasilju u obitelji na području općine Bihać i o
stepenu ostvarivanja ljudskih prava i sloboda,
Vršena je edukacija stanovništva MZ-a općine Bihać u vezi s nasiljem u obitelji,
Organizirani su seminari i realizirani projekti s nastavnicima, roditeljima i djecom,
Općina je izradila dokument „Rodno odgovorno budžetiranje na području općine Bihać“
nakon provedene socioekonomske analize u svrhu približavanja postupku rodnoosjetljivog budžetiranja kao procesa.
Kao jedan od prioriteta je institucionalno jačanje. Općina Bihać nema osobu čija je nadležnost
provedba Zakona o ravnopravnosti spolova, tako da je pred lokalnom zajednicom u narednom periodu
još uvijek niz obaveza i zadataka.
81
5.10. Ranjive grupe stanovništva
Raseljena lica i povratnici16 u općini Bihać
Općina Bihać, od potpisivanja Dejtonskog sporazuma pa do danas čini napore kako bi se ovoj
populaciji omogućio adekvatan povratak i reintegracija unutar društva. Bez obzira na postignute
rezultate, još uvijek je mnogo osoba koje čekaju na povratak i pristup svim pravima koja idu uz
povratak.
Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, na području općine Bihać evidentirano je
485 porodica i 1437 raseljenih lica. Prema zadnjim podacima (RADS baza podataka o raseljenim
licima u općini Bihać) iz 2013. godine, u općini Bihać evidentirano je 60 porodica i 140 raseljenih
lica, dok je evidentirani broj povratnika 9. Predmetni podaci nisu relevantni, obzirom da raseljena
lica ne prijavljuju nastupanje okolnosti koje su osnova za prestanak statusa, a povratnici najčešće
prijavljuju povratak i prijavu prebivališta tek kad im zatreba dokaz o priznatom statusu za ostvarivanje
nekog od priznatih prava iz statusa utvrđenih zakonom. U postupcima revizije statusa po službenoj
dužnosti, najčešće je teško prikupiti podatke na terenu, budući da isti grade ili obnavljaju stambene
objekte vlastitim sredstvima, a u istima vrlo često nitko ne živi zbog iseljenja u treće zemlje
privremeno ili trajno.
Kada je u pitanju povrat imovine i stanarska prava, Općina Bihać je taj posao završila u cjelosti.
Datum završetka povrata stanarskih prava i privatne imovine je bio zvanično 31.01.2005. godine sa
sljedećom analitikom.
Ukupan broj zahtjeva za povrat je bio 2.515 a od toga:
 Uk. broj zahtjeva za povrat stanarskih prava
 Uk. broj odluka o povratu stanarskih prava
 Uk. broj zaključenih slučajeva povrata stanarskih prava
 Uk. broj zahtjeva za povrat privatne imovine
 Uk. broj odluka o povratu privatne imovine
 Uk. broj zaključenih slučajeva povrata privatne imovine
1.606
1.606
1.287
909
902
736
Kada je u pitanju rekonstrukcija stambenih jedinica, Općina Bihać je kontinuirano kroz različite
programe osiguravala uvjete za obnavljanje stambenih jedinica. Do sada je ukupno obnovljeno 6.684
stambenih jedinica, dok je za obnovu preostalo još 4.426 stambenih jedinica i to:




I kategorija oštećenosti (5-20%)
II kategorija oštećenosti (25-40%)
III kategorija oštećenosti (45-65%)
IV kategorija oštećenosti (75-100%)
1.099
717
2.135
475
16Raseljene osobe u BiH su osobe koje su zbog posljedica sukoba prognane sa svog prebivališta, ili su
napustilesvojeprebivalištenakonpočetkasukobabojećise,opravdano,daćebitiprogonjenezbogsvoje
rase,vjere,nacionalnosti,pripadnostinekojsocijalnojgrupiilizbogsvojihpolitičkihmišljenja,akojesuse
privremenonastanilenanekomdrugommjestuuBiH.Istovremeno,velikibrojosobaraseljenjeiuslijed
fizičkoguništavanjailioštećivanjastambenihjedinicaukojimasuimaliranijaprebivališta,preseljavanjau
“sigurnije”objekte,privremenogzaposjedanjanapuštenihstambenihjedinica,kaoiekonomskihpotreba
zaodrživostporodicauratnomperiodu(internoraseljeni).
82
Prema podacima Službe za prostorno uređenje i imovinsko-pravne poslove u 2013. godini (razdoblje
maj-septembar) obnovljene su samo dvije stambene jedinice, iz čega proizlazi da za obnovu preostaje
još 4.424 stambene jedinice.
Kada je u pitanju smještaj raseljenih lica, alternativni smještaj u stanovima koji su pod upravom
Općine Bihać trenutno koriste 24 obitelji. Općina Bihać osigurava sredstva za smještaj 15 obitelji u
visini od 150 KM do 250 KM po obitelji, a preostali dio Kanton. Općina Bihać nema kolektivnih
centara za smještaj raseljenih lica.
Pored podrške u svrhu stambenog zbrinjavanja realizirani su i drugi projekti poput unapređenja
infrastrukture kao preduvjeta za povratak. U sljedećoj tablici je dat pregled projekata i realiziranih
sredstava u svrhu povratka u 2012. godini.
83
Tabela 42. Pregled realiziranih sredstava u svrhu povratka u 2012.godini
Vrste pomoći
Donatori
R
B
Naziv
projekta/implementator
Općina
(KM)
1
1.
2.
3.
4
5
6
2
Projekat ZP10
Elektrifikacija
naselja
Trubar(Podvučjak)
Izgradnja
vodovodne
mreže u naselju Lohovo
Izgradnja
vodovodne
mreže naselje Pritoka
Izgradnja
vodovodne
mreže naselje Ćukovi
Izgradnja
vodovodne
mreže Srbljanski plato
UKUPNO
3
38.000,0
0
9.856
Kantoni
(KM)
4
Entiteti
(KM)
5
Fond za
povratak
(KM)
6
154.000,00
150.000,00
Ukupno
Domaći
(KM)
3+4+5+6
Međunarod
ni
(KM)
7
154.000,00
188.000
8
9.856
29.290
Obnova stambenih
jedinica
Vrijednost
(KM)
9
154.000,00
Održivi
povratak
(KM)
Sveukupno
9+11
(KM)
Broj
10
6
11
188.000
12
154.000,00
188.000
39.146
39.146
7.753
7.753
7.753
7.753
36.594
36.594
36.594
36.594
5.653
5.653
5.653
5.653
277.146
431.146
97.856
304.000
401.856
29.290
154.000,00
6
Izvor: Služba za prostorno uređenje, imovinsko-pravne poslove
U 2013. godini Općina Bihać je, u suradnji sa J.P. Elektrodistribucija Sarajevo, poslovna jedinica Bihać, Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH
predložila prioritetne mikro lokacije za elektrifikaciju 8 obnovljenih i 18 neobnovljenih stambenih jedinica u mjesnoj zajednici Martin Brod, naseljena mjesta
Malo Očijevo i Veliko Očijevo sa procijenjenom vrijednošću elektrifikacije na iznos od 750.000,00KM.
84
U cilju stvaranja uvjeta za održivost povratka i reintegraciju povratnika, Općina Bihać je stvarala i
stvara uvjete za siguran i održivi povratak, ali to još uvijek nije dovoljno da bi se zadovoljio
cjelokupan proces. U narednom periodu neophodno je dalje raditi na obnavljanju stambenih jedinica
povratnika i raseljenih i stvaranju drugih uvjeta za njihovu integraciju.
Romi
Od raspada bivše Jugoslavije, masovnih kretanja stanovništva tokom i nakon rata, te kolapsa i obnove
državnih struktura, Romi i ostale manjine su bili naročito ugroženi i često nisu imali mogućnost
pristupa socioekonomskim pravima na istoj osnovi kao i ostali građani ili izbjeglice. Vlasti BiH su
usvojili brojne zakone i zakonske propise kako bi pravno riješili njihovu situaciju, uključujući Odluku
o osnivanju nacionalnog Savjetodavnog Odbora za Rome, usvajanje Akcionog plana o obrazovnim
potrebama Roma i drugih pripadnika nacionalnih manjina i usvajanje Zakona o zaštiti pripadnika
nacionalnih manjina. Bosna i Hercegovina je od septembra 2008. godine pristupila Dekadi za
uključivanje Roma, inicijativi koju je usvojilo devet zemalja u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi i koju
je podržala međunarodna zajednica.
Romi su de facto, mada ne i de jure, najbrojnija manjina u Bosni i Hercegovini (BiH) u oba entiteta. U
svojoj nedavnoj studiji UNDP sugerira da siromaštvo, ovisnost o socijalnoj pomoći i
nezainteresiranost za aktivnim učešćem u pojedinim segmentima života predstavljaju kako historijsko
nasljeđe, tako i korijenski uzrok isključenja iz društva i diskriminacije koju danas trpe Romi .
Više instance vlasti još uvijek ne raspolažu s tačnim pokazateljima o romskom stanovništvu, ali su
procjene da većina Roma živi na području F BiH.
Na području općine Bihać je prije rata živjelo preko 600 Roma. Danas, prema statističkim podacima
sačinjenim u JU Centar za socijalni rad, a na osnovi ličnog izjašnjavanja Roma, u općini Bihać živi
169 domaćinstava sa 709 članova. Od tog broja je oko 100 djece do 15 godina. Veliki su problemi s
kojima se Romi suočavaju, od kojih su najizraženiji stanovanje, zdravstvena zaštita, obrazovanje i
lični dokumenti. Veoma mali broj od ukupnog broja Roma živi u društveno prihvatljivim uvjetima.
Gotovo 80 objekata je devastirano, a 32 porodice nemaju riješeno stambeno pitanje. Navedene 32
porodice imaju preko 206 članova, od kojih su 110 ili 53% odrasli, 78 ili 38 % djeca starosti od 0-18
godina, te 18 ili 9% mladi u dobi od 18 – 25 godina.
Problemi stambenog zbrinjavanja Roma i pristup rješavanju istoga je obrađen u okviru poglavlja 5.2.
ovog dokumenta.
85
6. STANJE JAVNE INFRASTRUKTURE I JAVNIH USLUGA
6.1. Prometna infrastruktura
Saobraćajnice
Općina Bihać ima veoma povoljan geoprometni položaj koji je definiran transportnim čvorištem
međudržavnih puteva i unskom željezničkom prugom na prvom nivou, te regionalnim i lokalnim
putevima u naredna dva nivoa.
Ukupna dužina prometne mreže na području općine Bihać iznosi 560,10 km, od čega je




magistralnih cesta
regionalnih cesta
lokalnih cesta
nerazvrstanih cesta
59,00 km (nadležnost JP „Federalna direkcija cesta“)
93,10 km (nadležnost JU „Direkcija regionalnih cesta USK“)
238,00 km i
178,00 km.
Trenutno stanje lokalnih i nerazvrstanih cesta na području općine Bihać je prikazano u sljedećoj
tablici.
Tabela 43. Pregled stanja lokalnih i nerazvrstanih cesta općine Bihać
Vrsta
Urbano
područje
Van
urbano
područje
Dislocirane
ceste
UKUPNO
Lokalne ceste (m) II. prioriteta
Nerazvrstane ceste (m) III. i
IV. prioritet
Asfalt Makadam Ukupno
Asfalt
Makadam
Ukupno
76.145
0
76.145
0
0
111.732
21.088
132.820
46.070
6.500
24.600
31.100
194.377
45.688
240.065
Ukupno (m)
Asfalt
Makadam
Ukupno
0
76.145
0
76.145
81.567
127.637
157.802
99.660
260.457
7.600
74.100
81.700
14.100
98.700
112.800
53.670
155.667
209.337
248.047
198.360
449.399
Izvor: JU „Zavod za prostorno uređenje“ Bihać (august 2013.)
JU „Zavod za prostorno uređenje“ Bihać realizira godišnji program održavanja, zaštite, rekonstrukcije
i izgradnje lokalnih cesta, gradskih ulica i nerazvrstanih cesta koji se sastoji od redovnog održavanja i
modernizacije cesta. Ukupna ulaganja u prethodnim razdobljima su prikazana na grafikonu ispod.
86
Tabela 44. Godišnja realizacija Programa održavanja, zaštite, rekonstrukcije i izgradnje lokalnih cesta, gradskih
ulica i nerazvrstanih cesta (u KM)
Izvor: JU „Zavod za prostorno uređenje“ Bihać
Komunikacija preko rijeke Une omogućena je s tri mosta:



Most Alije Izetbegovića,
Most u naselju Vrkašić i
Most Bakšaiš.
Na magistralnoj cesti M–14 Bihać–Srbljani–Bosanska Krupa u proteklom periodu počeli su radovi na
izgradnji saobraćajnice preko Grmuško–srbljanskog platoa, s ciljem da se magistralna cesta izmjesti iz
kanjona rijeke Une i poboljšaju uvjeti saobraćaja.
Pregled sredstava budžeta Općine Bihać uloženih u radove redovnog i investicijskog održavanja
lokalnih cesta, gradskih ulica i nerazvrstanih cesta je dat u sljedećoj tablici, a potom i grafički
prikazan.
Tabela 45. Sredstva budžeta Općine uložena u prometnu infrastrukturu
Vrsta
Redovno održavanje
cesta
Izgradnja i održavanje
horiz. i vertik.
signalizacije
Izgradnja i održavanje
svjetlosne sign.
(semafori)
Izgradnja i
rekonstrukcija
prometne
infrastrukture
UKUPNO
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
996.642
604.221
510.021
615.916
677.945
914.063
841.853
81.010
74.713
61.630
138.004
54.820
51.773
47.938
1.396.158
4.992
87.932
97.023
1.048.413
2.383.739
2.521.492
6.865.639
1.238.316
778.432
510.919
2.126.065
3.062.673
3.093.143
9.015.717
1.976.073
1.832.200
1.497.733
Izvor: Služba za budžet, trezor i javne nabavke
U periodu od 2005.–2011. godine nije vršena izgradnja saobraćajnica, osim realizacije projekta
semaforizacije grada u iznosu od 1.586.105 KM.
87
Za radove tekućeg održavanja (ljetnog i zimskog) gradskih ulica, lokalnih i nerazvrstanih cesta na
godišnjem nivou u prosjeku se izdvajaju sredstva u iznosu od cca 800.000 KM, i ista su, s obzirom na
loše stanje saobraćajnica, nedovoljna.
Posebno važno pitanje je i pitanje odvodnje oborinskih voda sa saobraćajnica koje uzrokuju različita
oštećenja. Na području općine Bihać oborinska kanalizacija izgrađena je u ulicama Žrtava
Srebreničkog genocida (obilaznica Ceravci) dijelu novoizgrađenih saobraćajnica u dužini od cca 350m
RP Ceravci obuhvat "F", Ribarska ulica, Bosanska ulica i Ul. V korpusa.
Izgrađena oborinska kanalizacija iz ulica Bosanska i V korpusa direktno se odvaja u jarak.
U dijelovima grada gdje je izgrađena kanalizacija ista je mješovitog tipa, što nije u skladu sa
odredbama prostorno planske dokumentacije. Kroz Program obavljanja djelatnosti zajedničke
komunalne potrošnje održava se 1.200 slivnika.
Problem odvodnje oborinskih voda evidentan je u naselju Harmani (Harmanski sokak, Bosanski
stanak, Kineski zid, Odred za specijalna dejstva), Midžić mahala (slivne rešetke su iznad nivoa
kolovoza), Aleja Alije Izetbegovića, Ozimice I (Ferhad paše Sokolovića - parking, Hamdije
Ćemerlića, Alije Nametka), Husrefa Redžića ispred pješačkog mosta, Gornje Prekounje (Nerkeza
Smailovića, Đačka prilaz Gimnaziji, Hadžiabdića mahala) 501. viteške dio slivnika zaštopan; 502.
slavne brigade (slijepi slivnik kod MUP - a), Bakašiš kod mezarja, Ozimice II (Hamdije Pozderca).
Navedeni problemi su najčešće uzrokovani oštećenjima na saobraćajnicama.
Radovi rekonstrukcije/modernizacije saobraćajnica na području općine u periodu 2005.– 2011. godina
finansirani su u iznosu od 15.382.950 KM. U odnosu na 2005. godinu 2011. godine ulaganja u
rekonstrukciju saobraćajnica su za cca 51% manja.
Parking
Prema podacima JKP „Komrad“, broj raspoloživih parking mjesta u urbanom dijelu općine Bihać je
701. Naplata parkiranja vrši se na 605 parking mjesta.
I pored iskazane potrebe za izgradnjom javnih parkinga zbog promjene namjene prizemlja objekata
kolektivnog stanovanja u poslovne prostore, kao i izgradnje poslovnih prostora, u proteklom periodu
nisu vršena ulaganja u izgradnju javnih parkinga.
Javni prijevoz
Uvođenjem javnog gradskog prijevoza osigurava se integriranje općine u jedinstvenu cjelinu i
omogućava mobilnost stanovništva. Uslugu javnog prijevoza u općini Bihać vrše privatni prijevoznici
na području 22 MZ-e. Analizom pokrivenosti MZ-a lokalnim javnim prijevozom uočeno je da je u
odnosu na 2005. godinu došlo do povećanja broja MZ-a u kojima je organiziran javni prijevoz za
36,36%. Općina Bihać u proteklom periodu nije subvencionirala lokalni javni prijevoz.
88
6.2. Tehnička infrastruktura
Elektroenergetska infrastruktura
Proizvodnju, distribuciju i opskrbu električnom energijom na području općine Bihać vrši JP
„Elektroprivreda BiH“ d.d. Sarajevo, podružnica „Elektrodistribucija“ Bihać.
Opskrba električnom energijom općine Bihać ostvarena je preko prijenosne 220 kV mreže Prijedor –
Bihać i TS 220/110 „Bihać 1“ i prijenosne 110 kV mreže Prijedor–Bosanska Krupa–Bihać TS „Bihać
2“.
Tabela 46. Elektroenergetska infrastruktura u općini Bihać
OPĆINA BIHAĆ
Dužina elektro mreže u km
Na visokom naponu u km
Na niskom naponu u km
Dužina rekonstruirane elektromreže u km
Na visokom naponu u km
Na niskom naponu u km
Dužina izgrađene elektromreže u km
Na visokom naponu u km
Na niskom naponu u km
Proizvodnja električne energije Gwh
Potrošnja električne energije Gwh
2011. godina
773,90
312,83
461,07
71,80
3,70
68,10
5,36
3,8
1,56
35,13
155,27
Broj kupaca
41
23.398
Izvor: JP „Elektroprivreda BiH“ d.d. Sarajevo, podružnica „Elektrodistribucija“ Bihać.
Općina Bihać raspolaže s dva mala izvora električne energije: protočna HE „Una Kostela“ i MHE
„Bihać“ (2011. godine MHE „Bihać“ proglašena je nacionalnim spomenikom). U periodu od 2005.–
2011. godine prosječna godišnja proizvodnja električne energije iznosi 46 Gwh. Broj potrošača
električne energije u odnosu na 2005. godinu povećan je za 22 potrošača na visokom naponu, odnosno
2.098 potrošača na niskom naponu. U periodu od 2005.–2011. godine izvršena je rekonstrukcija
elektro mreže u dužini od 201,2 km (52,6 km visoki napon i 148,5 km niski napon), odnosno izgradnja
elektro mreže u dužini od 85,79 km (41,05 km visoki napon i 44,2 km niski napon).
Telekomunikacije
Telefonsku mrežu imaju 33 MZ-e. U 2011.godini, prema podacima BH Telecoma, registrirano je
11.655, a u M:tel – u 87 fiksnih telefonskih priključaka.
Od mobilnih operatera na području općine Bihać prisutni su BH Telecom (pokrivenost signalom
98,67%) i M:tel (pokrivenost signalom 43%). Ukupan broj korisnika mobilne mreže je 21.375.
Prema podacima BH Telecoma internet konekcija moguća je u 33 MZ-e. U 2011. godini registrirano
je 3.349 korisnika Interneta.
89
6.3. Komunalna infrastruktura
U periodu poslije 1995. godine u općini Bihać dosta se radilo na izgradnji komunalne infrastrukture. U
oblasti vodosnabdijevanja postignuta je visoka pokrivenost stanovništva koje se snabdijeva
kontroliranom pitkom vodom, značajni pomaci urađeni su u oblasti odvodnje otpadnih voda. Pitanje
otpada rješava se u skladu sa trenutnim mogućnostima, obzirom da još uvijek nema regionalne
deponije. Međutim, bez obzira na rezultat, posla u ovoj oblasti ima jako puno. Posebno važno je
istaknuti problem nadležnosti općine u oblasti komunalnih djelatnosti, obzirom na set usvojenih
okolišnih zakona (o zaštiti okoliša, o vodama, otpadu, biodiverzitetu) iz 2003. godine.
Od strateško-planskih dokumenata iz ove oblasti Općina je uradila: Strateški plan za vode i okolišnu
sanitaciju, Studiju vodosnabdijevanja cijele općine Bihać, Master plan odvodnje otpadnih voda,
Studiju ranjivosti prostora, Studiju upravljanja otpadom itd. Međutim, monitoring nad
implementacijom ovih dokumenata nije sistemski, osim u pojedinim slučajevima. Nadležne općinske
službe kontinuirano trebaju provoditi monitoring nad izvršenjem zakonskih obaveza općine po pitanju
Zakona o principima lokalne samouprave, Zakona o komunalnim djelatnostima USK, Zakona o
vodama (F BiH i USK), te usklađivati kroz svoje akte (odluke općinskog vijeća) ovu oblast. Također,
često nisu precizno pravno definirani odnosi između općine i njenih operatera kao pružaoca usluge
građanima.
Vodoopskrba
Za obavljanje komunalne djelatnosti opskrbe stanovništva vodom za piće Općina Bihać osnovala je JP
„Vodovod“ d.o.o. Bihać. Javni vodovodni sistem kojim upravlja JP „Vodovod“ d.o.o. Bihać obuhvata:




centralni gradski sistem vodoopskrbe Bihać (izvorišta Klokot i Privilica),
vodovodni sistem Kulen Vakuf – Ostrovica,
vodovodni podsistem Orašac – Toplica,
vodovodni podsistem Gata.
Osnovna obilježja vodoopskrbe su data u sljedećoj tablici.
Tabela 47. Obilježja vodoopskrbe na području općine Bihać
OPĆINA BIHAĆ
Dužina vodovodne mreže u km
Nivo investicija u izgradnju vodovodne mreže (KM)
Nivo investicije u rekonstrukciju vodovodne mreže (KM)
Nivo investicija u održavanju vodovodne mreže (KM)
Broj potrošača s gradskog vodovoda
Postotak gubitaka vode (%)
Potrebe l/s
Broj domaćinstava – korisnici lokalnog vodovoda
Cijena m3 vode (KM)
Postotak naplate usluga (%)
2005. godina
594
365.800
94.282
116.268
19.308
64
345
1.545
1.02
50
2011. godina
630
468.570
130.080
371.336
20.826
47
251
1.041
1,32
89
Izvor: JP „Vodovod“ d.o.o. Bihać
S gradske vodovodne mreže vrši se opskrba vodom za piće 20.826 domaćinstva, što čini nešto više od
95% od ukupnog broja korisnika usluge. U odnosu na 2005. godinu broj korisnika povećan je za 7%.
Dio vodovodne mreže izgrađen je od azbest-cementnih cijevi, te je prijeko potrebno izvršiti
90
rekonstrukciju ovih vodovodnih mreža. Procjena je da se radi o cca 12 do 15 km azbestnih cijevi. JP
Vodovod d.o.o. Bihać prema planiranim aktivnostima i dinamici mijenja cijevi na vodovodnim
trasama na kojima su izraženi povećani gubici vode, čime se automatski smanjuje udio azbestnih
cijevi. Također, na području općine Bihać postoje dijelovi vodovodne trase u kojima su neke cijevi
stare i do stotinu godina. U skladu sa finansijskim mogućnostima i one se zamjenjuju.
JP Vodovod d.o.o. Bihać radi na GIS-u (Geografski informacijski sistem). Nadležna služba snima
stanje na terenu i unosi te informacije u elektronsku bazu podataka. Dinamika unosa podataka ovisi od
vremenskih prilika koje utječu na mogućnost obilaska terena i prikupljanje potrebnih informacija.
Kada se taj unos podataka završi, operater će imati sve podatke o vodovodnoj mreži na jednom mjestu.
Putem mjesnih (lokalnih) vodovoda i iz prirodnih izvorišta vodom se opskrbljuje 1.041 domaćinstvo.
Od 2005. provedene su aktivnosti na priključivanju korisnika na gradski vodovodni sistem, te je od
2005.–2011. izvršeno priključenje 504 domaćinstva. Lokalni vodovodi još uvijek su u nadležnosti
MZ-a, do preuzimanja istih na upravljanje i održavanje od strane Općine Bihać, a u skladu s
odredbama Zakona o komunalnim djelatnostima USK–a.
Postojeći vodovodni sistem općine Bihać je izuzetno velikog opsega i procjenjuje se da opskrbljuje
više od 60.000 stanovnika ili 96% od ukupnog broja stanovnika. Prosječno, na godišnjem nivou
izgradi se preko 5km vodovodne mreže, a u rekonstrukciju i održavanje ulaže se oko pola miliona
KM.
Problem vodovodnog sistema općine Bihać su značajni gubici vode. Oni se procjenjuju mjerenjem
neobračunate vode, a rađena su i mjerenja gubitaka u vodovodnom sistemu. Količina zahvaćene vode
iznosila je od 9.671.650 m3 (2007. godine) do 8.418.581 m3 (2010. godine).
Tabela 48. Zahvaćene količine vode
SMJER
REZ.
SOKOLAC
+ NOVA
ČETVRT
ŽEGAR
GATA
TOPLICA
UKUPNO
GODIŠNJE
(m3)
2007.
5.201.381
610.418
2.178.245
1.042.991
144.000
157.222
225.199
112.194
9.671.650
2008.
5.115.589
635.075
2.122.582
1.083.408
142.094
122.370
298.340
104.149
9.623.607
2009.
4.940.552
820.302
1.861.722
741.243
116.134
129.000
362.381
85.292
9.056.626
2010 .
4.299.961
957.709
1.701.977
817.721
119.681
140.949
313.469
67.114
8.418.581
PERIOD
SMJER K.
VAKUF+
KLISA
SMJER
REZ.
DEBELJAČA
OSTROVICA
SMJER REZ.
KL. GLAVICA
PRIVILICA
SMJER REZ.
KOMARAC
KLOKOT
Izvor: JP „Vodovod“ d.o.o. Bihać
Količina neobračunate vode u vodovodnom sistemu Bihać, procijenjena na osnovu podataka o
proizvodnji i potrošnji vode, kretala se od 63,56% u 2007. do 55,44% u 2010. Veliki broj mjerenja o
fizičkim gubicima u vodovodnoj mreži javnog vodovodnog sistema tokom posljednjih godina govori
da se veličina fizičkih gubitaka kreće još uvijek iznad 50%. Zaključak o velikim prosječnim gubicima
vode potvrđen je i rezultatima mjerenja gubitaka koji su tokom 2007. godine provedeni u okviru
projekta „Rehabilitacija urbanih vodovodnih sistema u slivu rijeke Save“.
91
Tabela 49. Količine neobračunate vode u vodovodnom sistemu Bihać
Neobračunata voda
Postotci (%)
Količine (m3)
2007.
63,56
6.147.345
2008.
60,60
5.833.961
2009.
58,80
5.326.286
2010.
55,44
4.667.200
Izvor: JP „Vodovod“ d.o.o. Bihać
Znatnim finansijskim ulaganjima u izgradnju, rekonstrukciju i održavanje vodovodne mreže u periodu
od 2005.– 2011. godine (ukupni iznos utrošenih sredstava 7.075.115 KM) gubici u mreži u odnosu na
2005. smanjeni su za 27%.
Kontrola ispravnosti pitke vode osigurana je kontinuiranim kontrolama Kantonalnog zavoda za javno
zdravstvo17 koji prati fizičko-hemijsku (osnovnu i periodičnu) i mikrobiološku kvalitetu vode.
Kontrola kvalitete vode za piće vrši se na 6 izvorišta tj. punktova sistema zahvaćanja vode i 52
promjenjiva punkta na distributivnoj mreži. 18
U 2010. godini uzeto je 450 uzoraka klorirane vode za piće za osnovnu bakteriološku analizu, od toga
29 uzoraka ili 6,44% nije odgovaralo propisanim zahtjevima Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode
za piće i 457 uzoraka klorisane vode za osnovnu fizičko–hemijsku analizu, od toga 79 uzoraka ili
17,29% nije odgovaralo propisanim zahtjevima Pravilnika. Pojava neispravnih uzoraka vode
karakteristična je za periode naglih otapanja snijega i obilnijih kišnih padavina. Najčešći parametar
koji je odstupao od maksimalno dopuštene koncentracije je parametar mutnoće.
U 2012. godini od 432 analize kvalitete vode utvrđene su 54 mutnoće (12,5%), dok su u prvih šest
mjeseci u 2013. godini provedene 242 analize vode, a utvrđeno je 49 mutnoća (20,2%). Pored
mutnoće, povremeno se u analizama pokazuje i prisustvo amonijaka i rezidualnog hlora.
Iako na osnovu ispitanih uzoraka vode Zavod za javno zdravstvo USK-a Bihać daje mišljenje i
preporuke da nije bilo opasnosti od epidemioloških oboljenja na prostoru općine Bihać, mora se
konstatirati da je udio uzoraka koji ne odgovaraju kvaliteti dosta velik. JP Vodovod trebao bi
razmišljati o tome da li je tehnologija koja se koristi za dezinfekciju (hlorom) dovoljna, ili je potrebno
poduzeti mjere, naročito u periodima koji su kritični.
Također, u Izvještaju o zdravstvenom stanju stanovništva Federacije BiH za 2011. godinu navodi se
stopa oboljevanja od crijevnih zaraznih bolesti koja je u porastu u Federaciji, a dovodi se u vezu sa
kvalitetom vode za piće. Kontrola vode za piće svodi se na analizu mikrobioloških i fizikalno –
hemijskih parametara, dok analiza sadržaja opasnih tvari u vodi za piće nema (fenoli, mineralna ulja,
pesticidi, teški metali i dr.). U općini Bihać, u JP Vodovod ova analiza također izostaje.
U izvještajnom periodu, u sklopu Projekta dobre uprave iz oblasti voda i okolišne sanitacije „GOVWADE“ izvršeno je ispitivanje izvorskih voda s izvorišta Klokot, Privilica, Ostrovica i Toplica u
Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo Zagreb. Rezultati ispitivanja hemijskog sastava vode, metala i
17premaodredbama„Pravilnikaohigijenskojispravnostivodezapiće“(SlužbeniglasnikBiHbroj40/10),
„Zakona o vodama“ (Službene novine FBiH broj 70/06), „Zakona o hrani“ (Službeni glasnik BiH broj
50/04)
18Fizičko‐hemijskiparametrikojiseispitujusu:temperatura,boja,miris,okus,mutnoća,isparniostatak,
rezidualnihlor,elektroprovodljivost,pH,utrošakKMnO4,amonijak,nitriti,nitrati,hloridi,željezo,sulfati,
mangan, kalcij, magnezij, ukupna tvrdoća, hrom, ukupni fosfati. Od mikrobioloških analiza rade se
sljedeće:brojkolonijau1mlna22ºC,brojkolonijau1mlna37ºC,koliformnebakterijeu100ml,E.Coli
u100mlvode.
92
metaloida, kao i pesticida u vodi pokazuju da se svi parametri kreću u dopuštenim granicama koje
propisuje Pravilnik o kvaliteti vode za piće.
OV-e Bihać je 2009. godine, u cilju zaštite izvorišta, donijelo odluke o uspostavi zona sanitarne
zaštite izvorišta Klokot, Privilica, Toplica i Ostrovica, za koje je izrađena odgovarajuća projektna
dokumentacija. Svi objekti vodozahvata i crpnih stanica ograđeni su i osigurani, a 1a zona zaštite je sa
stalnom prisutnošću zaposlenika. Potpuna provedba zaštite izvorišta zahtijeva značajna finansijska
sredstva koja je potrebno uložiti u sistem odvodnje otpadnih voda iz II zaštitne zone.
Postotak naplate, i pored evidentnog povećanja cijene isporuke vode za piće po m3 (koja je u odnosu
na 2005. uvećana za 29%), uvećan je za 78%.
Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Obavljanje komunalne djelatnosti odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda uz opskrbu stanovništva
vodom za piće vrši također JP „Vodovod“ d.o.o. Bihać.
Gradnja postojećeg sistema prikupljanja otpadnih voda započela je polovinom 80-ih godina prošlog
stoljeća, a danas pruža usluge za 12 MZ-a u gradskom području Bihaća (Ozimice I i II, Harmani,
Centar, Jezero-Privilica Luke, Mali Lug, Hatinac, Gornje Prekounje, Donje Prekounje i Ribić), od
kojih su samo dvije u potpunosti obuhvaćene uslugom (Centar i Harmani). U gradskom području živi
oko 44.000 stanovnika ili 72% stanovništva općine Bihać, a usluge odvođenja otpadnih voda
omogućene su za oko 44% gradskog stanovništva ili 33% ukupnog stanovništva općine Bihać.
Recipijenti otpadnih voda iz postojećeg kanalizacionog sistema su rijeka Una i ostali otvoreni
vodotoci.
Stanje upravljanja otpadnim vodama u općini Bihać u odnosu na druge općine USK-a je prikazano u
sljedećoj tablici.
Tabela 50. Postotak priključenosti stanovništva na kanalizacionu mrežu
Općina
Stanovništvo priključeno na
kanalizaciju (%)
Općina
Stanovništvo priključeno na
kanalizaciju (%)
Bihać
45
Cazin
9
B. Krupa
30
Ključ
53,9
B. Petrovac
32
S. Most
16
V. Kladuša
10
Bužim
Nema kanalizacije
Izvor: JU Zavod za javno zdravstvo USK
Postojeća mreža duga je 46,19 km, s prečnicima kanalizacijskih vodova između 1.500 mm i 120 mm.
Ispust prikupljenih otpadnih voda u recipijente vrši se na 17 lokacija, većinom u rijeku Unu, potok
Drobinicu i ostale manje potoke i regulisane kanale.
Tabela 51. Obilježja sistema odvodnje i pročišćavanja na području općine Bihać
OPĆINA BIHAĆ
Dužina kanalizacijske mreže u km
Nivo investicija u izgradnju kanalizacijske mreže (KM)
Nivo investicije u rekonstrukciju kanalizacijske mreže (KM)
Nivo investicija u održavanju kanalizacione mreže (KM)
Broj domaćinstava – priključci
2007. godina
44,4
30.428,90
15.111,39
0
6.536
2011. godina
46,19
80.845
0
0
7.265
93
OPĆINA BIHAĆ
Broj pravnih osoba – priključci
Broj domaćinstava – bez priključka na kanalizacionu mrežu
Cijena odvodnje otpadnih voda po m3 (KM)
Postotak naplate usluga (%)
2007. godina
732
0,18
60
2011. godina
861
cca 12.700
0,3
88
Izvor. J.P. „Vodovod“ d.o.o. Bihać
U 2011. godini ukupan broj domaćinstava i pravnih osoba koji su priključeni na gradski kanalizacijski
sistem je 8.126. U odnosu na 2005. godinu broj korisnika gradske kanalizacijske mreže povećan je za
440 korisnika ili izraženo u postotcima za 6%. Trenutno, u 2013. godini na kanalizaciju je priključeno
7.507 domaćinstava i 955 pravnih društava. Na vodu je priključeno 20.267 građana i 1.247 privrednih
društva, što znači da preko 12.700 domaćinstava (ili oko 65%) nije priključeno na kanalizacionu
mrežu, kao ni oko 300 pravnih lica.
Ostalih 27 mjesnih zajednica nema izgrađen javni sistem odvodnje otpadnih voda, te se otpadne vode
iz domaćinstava u najvećem broju slučajeva izlijevaju u nepropisno izgrađene septičke jame koje su
vodopropusne i nedovoljnih kapaciteta. Preljevi iz septičkih jama usmjereni su u vodotoke, u otvorene
kanale, na kolovoze saobraćajnica i u sam trup puta ili na otvorene poljoprivredne površine. Jedan dio
domaćinstava uopće nema septičku jamu, i otpadne vode ispušta direktno u otvorene vodotoke.
Ovakvo stanje ima za posljedicu pojavu miješanja zagađenih voda sa podzemnim i površinskim
vodama, direktni kontakt stanovnika i domaćih životinja sa otpadnim vodama, što u konačnici
uzrokuje pogoršanje zdravstvenih uvjeta i pojavu zaraznih bolesti. J.P. „Vodovod“ ne raspolaže
podacima o broju izgrađenih septičkih jama.
Rješenje je predloženo Studijom izvodljivosti za pročišćavanje otpadnih voda grada Bihaća, a sastoji
se od izgradnje centralnog sistema za prikupljanje otpadnih voda koji bi završavao u tvornici za
pročišćavanje i izgradnju lokalnih sistema sa, na primjer, prečišćivačima na biljnoj osnovi (primjer
„Decent Gata“).
Tamo gdje nema mogućnosti priključenja na gradsku kanalizacijsku mrežu ili lokalnih sistema,
odvodnja otpadnih voda se treba vršiti u vodonepropusne septičke jame.
Projektom odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda koji je u postupku implementacije, a radi se u
suradnji s Njemačkom razvojnom bankom KFW, Fondom za zaštitu okoliša F BiH i Europskom
komisijom, u 1. fazi (period implementacije 2009.-2015. godina) se planira izgradnja prve faze
centralnog sistema prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda koja obuhvata izgradnju glavnih i
sekundarnih kolektora i sekundarne kanalizacione mreže za sanitarne i oborinske vode, te postrojenje
za prečišćavanje otpadnih voda do iznosa osiguranih sredstava, uključujući i stavljanje pomenutog
sistema u funkciju. Vrijednost 1. faze projekta prema procjeni iznosi 24.103.372 EUR (44.142.098
KM), od čega su 17.500.000 EUR grant sredstva KFW banke. U okviru pripreme projekta DEC u BiH
je izdvojila 700.000 EUR za izradu dokumentacije Master plan odvodnje otpadnih voda, Studiju
izvodljivosti uključujući i Studiju utjecaja na okoliš i Idejni projekt odvodnje i pročišćavanja otpadnih
voda za 1. fazu Projekta koji su tokom 2008. razmatrani i usvojeni na OV-u Općine Bihać.
Prvom fazom realizacije planirana je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV)
kapaciteta 55.000 ekvivalentnih stanovnika (ES). Ovaj kapacitet postrojenja zadovoljava projekcije
potreba općine Bihać do 2030. godine. U skladu sa kretanjem broja stanovnika, priključenjem novih
područja, te razvojem industrije, kapacitet PPOV može se u perspektivi povećati na 82.500 ES.
Pored izgradnje PPOV, prvom fazom realizacije projekta predviđena je izgradnja novih 54 km
kanalizacione mreže, 33 km fekalne i 21 km oborinske kanalizacije. Prvom fazom obuhvaćene su MZ
94
Bakšaiš, Hatinac, Gornje Prekounje, Ružica, Ozimice i Jezero Privilica, te stvaranje pretpostavki za
buduće priključenje MZ Kamenica. Također je predviđena integracija postojećeg i novog sistema, uz
potrebne mjere rehabilitacije na postojećem sistemu. Po završetku prve faze, do kraja 2015. godine, na
centralni sistem prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda bit će priključeno oko 30.000 stanovnika, a
realizacijom druge faze bit će priključeno oko 42.500 stanovnika. Kapacitet PPOV 2030. god. od
55.000 ES zadovoljava potrebe stanovništva, industrije i privrednih korisnika.
Budućim centralnim sistemom odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda obuhvaćene su sljedeće mjesne
zajednice: Bakšaiš, Čavkići, Centar, Donje Prekounje, Golubić, Gornje Prekounje, Harmani, Hatinac,
Izačić, Jezero – Privilica, Kamenica, Klokot, Luke, Mali Lug, Ozimice I, Ozimice II, Pokoj, Pritoka,
Ribić, Ripač, Ružica, Sokolac, Turija, Vedro Polje, Veliki Lug, Veliko Založje, Vrsta i Žegar.
Mjesne zajednice Brekovica, Doljani, Gata, Grmuša, Kulen Vakuf, Lipa, Martin Brod, Orašac, Skočaj,
Srbljani i Zavalje su dislocirane i nisu obuhvaćene centralnim sistemom odvodnje i prećišćavanja
otpadnih voda. Nakon analize tehničkih i ekonomskih parametara zaključeno je da se odvodnja i
prečišćavanje otpadnih voda u ovim mjesnim zajednicama rješava decentralizirano. Za područja Gata,
Srbljani, Orašac, Kulen Vakuf, Martin Brod, Klisa i Brekovica planirana je izgradnja zasebnih sistema
odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda, što podrazumijeva izgradnju kolektora i uređaja za
prečišćavanja otpadnih voda. Zbog specifične konfiguracije, velike međusobne udaljenosti objekata, te
malog broja stanovnika, za ostala područja je ocijenjeno da ne postoji opravdanost izgradnje sistema
za odvodnju i prečišćavanje otpadnih voda, te je predviđena izgradnja individualnih septičkih jama u
skladu sa tehničkim propisima.
Toplifikacija
U prijeratnom periodu na području općine egzistirala su tri neovisna toplifikacijska sistema:
Harmani, Ozimice i Poliklinika. Ovi toplifikacijski sistemi nisu obnovljeni. Za zagrijavanje
stambenihiposlovnihobjekatavlasnici/korisniciprostorakoristevlastitogrijanje(el.energija,
kruta i tečna goriva). Nema podataka o udjelu pojedinog načina zagrijavanja stambenih i
poslovnihobjekatauopćini.
Javna rasvjeta
Na području općine Bihać instalirano je 7.094 rasvjetna tijela (5.964 natrijevih žarulja - 80%; 230
metal halogenih žarulja i 375 živinih žarulja – 19%) različite jačine, porijekla i kvalitete. Oko 1% sa
led rasvjetom ( Ul. Bosanska i jedan dio kod novoplaniranog Bingo objekta). Ukupna instalirana snaga
je 861.200 W.
Pokrivenost općine Bihać sa javnom rasvjetom je 75%. Javnu rasvjetu nemaju: MZ Izačić, MZ Kulen
Vakuf, MZ Orašac, MZ Vikići, MZ Srbljani, jedan dio MZ Pokoj, a generalno, u svim MZ na
području općine Bihać ima potrebe za javnom rasvjetom.
U periodu od 2005.–2012. troškovi tekućeg održavanja javne rasvjete imaju tendenciju porasta, s
obzirom da se svake godine vrši proširenje i izgradnja nove mreže javne rasvjete, i u prosjeku na
godišnjem nivou iznose cca 580.000 KM (90.000 KM radovi tekućeg održavanja, 490.000 KM –
utrošak električne energije za potrebe javne rasvjete).
95
U periodu od 2005.–2012. godine u izgradnju javne rasvjete uložena su sredstva u iznosu od
1.663.277,00 KM. Prostora za energetsku uštedu ima prelaskom na led javnu rasvjetu.
Pogrebna djelatnost i groblja
Na području općine Bihać postoji više lokacija groblja različite veličine i konfesija. Većina MZ-a ima
svoju lokaciju za groblje ili više lokacija raspoređenih po naseljima.
Gradsko groblje Humci na upravljanje i održavanje povjereno je JKP „Komrad“ d.o.o. Bihać. Broj
slobodnih ukopnih mjesta u 2009. godini je iznosio 1.127, što je u odnosu na 2005. manje za 27%. Na
gradskom groblju Humci planirana je i započeta izgradnja komemorativnog objekta u sklopu kojeg je
trebala biti izgrađena i mrtvačnica.
6.4. Administrativne usluge lokalne samouprave
U Općinskom organu uprave zaposleno je ukupno 229 osoba, od čega žene čine 52,4%. S visokom
stručnom spremom zaposlena je 81 osoba ili 35,4%, s višom 31 osoba ili 13,5%, sa srednjom ili KV
107 osoba ili 46,7%, a pomoćnih radnika zaposlenih po ugovoru o radu ima 10 ili 4,4%.
Ako se uzme u obzir da je iste poslove u Općinskom organu uprave Općine Bihać, u ranijem periodu,
obavljao znatno manji broj zaposlenih, te ako uspoređujemo sa drugim uspješnim općinama koje
imaju isti broj stanovnika, a manji broj zaposlenih, možemo zaključiti da je zaposleno više nego što je
realno potrebno. Jedan od problema Općinskog organa uprave je postojanje debalansa, odnosno manji
broj zaposlenih državnih službenika nego namještenika i ostalih zaposlenih, što svakako značajno
utječe na kvalitetu i efikasnost obavljanja poslova.
Tabela 52. Pregled radnih mjesta u lokalnoj upravi
r/b
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Radno mjesto
Načelnik službe
Šef odsjeka
Šef odsjeka
Inspektora
Stručni savjetnik
Viši stručni suradnik
Stručni suradnik
Viši samostalni referent
Viši referent
Referent
Pomoćni radnik
UKUPNO
Stručna
sprema
VII
VII
VI
VII
VII
VII
VII
VI
IV
IV-III-KV
NK-radnik
Ukupno
Muškarci
Žene
7
16
1
7
46
5
2
30
78
27
10
229
4
5
0
4
9
1
1
15
30
24
3
96
3
11
1
3
37
4
1
15
48
3
7
133
Izvor: Služba za ljudske resurse i zajedničke poslove
Navedena radna mjesta su organizirana kroz organizacijske jedinice lokalne uprave prikazane na
sljedećoj slici.
96
Slika 4. Organizacijska struktura općinske organizacije Općine Bihać
Izvor: Služba za stručne i zajedničke poslove Općine Bihać
Općina Bihać je u promatranom periodu učinila značajne napore na tehničkom opremanju
Općine, pa je broj funkcionalnih računala povećan s 50 na 160. Broj predmeta povećan je za
57,4%,aiz2011.u2012.godinuprenesenoje15,34%predmeta.Stopazadovoljstvakorisnika
usluga je iz godine u godinu rasla, a u 2011., kao i u 2010. iznosila je 89%. Zadovoljstvo se
mjeriloanketom.
97
Tabela 53. Administrativne usluge
Opis usluge
Iznos finan. ulaganja
u tehničko
opremanje
(informatizacija i sl.)
Broj funkcionalnih
računala
Iznos finan. ulaganja
u obuku osoblja
Broj predmeta
% riješenih predmeta
% prenesenih
predmeta
Stopa zadovoljstva
korisnika
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
9.883,00
49.812,61
75.443,92
43.305,99
21.857,99
29.650,32
35.439,80
50
60
65
75
135
150
160
0
0
0
0
0
0
0
//
16.462
20.761
29.892
26.758
25.035
25.911
//
84,00%
90,09%
71,40%
95,87%
87,70%
84,65%
//
16%
9,9%
28,50%
4,10%
12,27%
15,34%
52,80%
73,50%
82,3%
87,30%
83,50%
89%
89%
Izvor: Služba za opću upravu i mjesnu samoupravu
98
7. STANJE OKOLIŠA
7.1. Stanje zraka
Egzaktnih podataka o zagađenju zraka na području općine Bihać nema. Iskustveno, i na osnovi
zapažanja lokalnog stanovništva, može se konstatirati da je zagađenje zraka uglavnom uzrokovano
sagorijevanjem goriva u ložištima privatnih i industrijskih objekata, kao i emisijom štetnih plinova iz
motornih vozila. Zbog nepovoljnih meteoroloških uvjeta u zimskom periodu u većim naseljima
zagađenost je nešto izraženija, ali u granicama dozvoljenih vrijednosti. Preporučene vrijednosti
predstavljaju nivoe pojedinih onečišćujućih tvari koje ne izazivaju posljedice na zdravlje ljudi i
vegetaciju niti pri trajnoj izloženosti.
Na području općine ne postoje mjerne stanice za praćenje kvalitete zraka, a ne postoji ni katastar,
odnosno registar zagađivača ili emisija. Posljednji egzaktni podaci za zagađenost zraka sa SO2 u
općini Bihać su iz 1998./99. godine i dati su u sljedećoj tabeli.
Tabela 54. Zagađenost zraka sa SO2 u općini Bihać 1998./99. godine
csr
(prosječne godišnje
vrijednosti)
µg/m³
12
c50
(vrijed. od kojih je 50%
niže)
µg/m³
5
c98
(vrijed. od kojih je 98%
niže)
µg/m³
66
Max godišnje vrijednosti
µg/m³
107
Izvor: Studija ranjivosti prostora općine Bihać, 2008. godine
Koncentracija zagađujućih materija 1998./99. je zadovoljavala granične vrijednosti kvalitete zraka. S
obzirom da nije bilo značajnih promjena u izvorima emisija zagađujućih materija u odnosu na stanje iz
1998./99., može se procijeniti da su koncentracije zagađujućih materija približne izmjerenim
vrijednostima u 1998./99., tj. da kvaliteta zraka zadovoljava granične vrijednosti.
Emisija azotnih oksida iz prometa u općini Bihać iznosi oko 100 t/god. dok u ukupnoj emisiji SO2
iznosi oko 530 t/god. (Studija ranjivosti prostora općine Bihać, 2008. godine).
Što se tiče potencijalnih zagađivača zraka u općini, to su privredni subjekti „Bira-Robot“ d.d. Bihać,
„Meggle Mljekara“ d.o.o. Bihać, „Bihaćka pivovara“ d.d, koje u svojim ložištima za zagrijavanje
koriste fosilna goriva (ugljen, tečna goriva). Do znatnog zagađivanja zraka dolazi sagorijevanjem
ogrjevnog drveta u malim ložištima, privatnim domaćinstvima, kojih na prostoru općine ima cca
21.000. Veći dio poslovnih subjekata kojih ima cca 1.400 također se zagrijava na drvo. Broj
domaćinstava u zajedničkim stambenim objektima, zgradama, iznosi 3.936 s površinom od ukupno
218.024 m². Iako je izvršena sanacija dviju kotlovnica i unutrašnjih instalacija u objektima
kolektivnog stanovanja na području općine Bihać, svi dosad urađeni zahvati nisu dovoljni da
toplifikacijski sistemi funkcioniraju na zadovoljavajući način. Ilustracije radi, kada se postignu svi
uvjeti za rad postojeće kotlovnice će zagrijavati približno 2.234 stana u zgradama ili 133.549 m²
prostora, a što će u mnogome doprinijeti sveukupnom smanjenju zagađenja zraka. Emisije SO2 i NOx
nastaju pri proizvodnji toplotne energije (kućna ložišta i tehnološka postrojenja) i predstavljaju najveći
dio ukupne emisije. Emisije SO2 i NOx kao posljedica tehnoloških procesa gdje dio sirovina,
99
poluproizvoda ili proizvoda u čvrstom ili plinovitom stanju napuštaju tehnološki proces nisu značajne.
Emisija SO2 1988. je iznosila 869 t/god19. a danas nešto manje, oko 530 t/god.
Vezano za problematiku prometa na području općine Bihać procjenjuje se da do povremenog
značajnijeg zagađenja zraka dolazi u užim gradskim jezgrama, ali to zagađenje nije mjereno.
Emisija azotnih oksida iz prometa u općini Bihać iznosi oko 100 t/god, dok u ukupnoj emisiji SO2
promet sudjeluje s manje od 10%. Zagađenje zraka prometom je kontinuirano tokom cijele godine, tim
prije što je prema dostupnim podacima MUP-a Bihać, PS Bihać broj registriranih vozila u 2010.
godini iznosio 14.579. Od toga 12.695 su putnička vozila, 1.138 teretna, 355 motocikli, 64 autobusi i
327 ostalih vozila. Podaci iz publikacije Brojanje prometa na magistralnim cestama FBiH u 2009.
godini, izrađene od strane JP Direkcija cesta FBiH, daju podatke o broju vozila na magistralnim
cestama koje prolaze područjem općine Bihać. U 2009. godini prosječni godišnji dnevni promet
iznosio je 3.164 vozila na južnom ulazu u Bihać (Bosanski Petrovac-Ripač), a 3.543 vozila na
sjevernom izlazu (Bihać-Kamenica-Izačić-R.Hrvatska). Podaci o nivou zagađenja u publikaciji ne
postoje, ali se navodi pad prometa u 2009. godini zbog svjetske recesije za oko 2,1% u odnosu na
2008. godinu.
7.2. Stanje vodnih resursa
Općina Bihać pripada slivu rijeke Une i drenira najvećim dijelom sjeverne padine Dinarskog
planinskog masiva u BiH i Hrvatskoj. Sliv rijeke Une do Bihaća na istoku graniči sa slivom rijeke
Sane, a na zapadu sa slivom Kupe, Korane i Gline. Do vodomjerne stanice Bihać najveća desna
pritoka Une je Unac, koji se ulijeva u Martin Brodu.
Ukupna slivna površina Une iznosi oko 10.000 km2, a veličina sliva do vodomjerne stanice BihaćKralje iznosi oko 3.300 km2. Izvorišna zona rijeke Une sastoji se od većeg broja jakih kraških vrela
stacioniranih na kotama iznad 400 m.n.v. Prosječan pad korita rijeke Une iznosi 1,45%, dok pad desne
pritoke Unca iznosi 6,24%. Važno je istaknuti da su najveći padovi u gornjem dijelu toka do Bihaća. U
skladu s ovim, kod Drvara je pad Unca 35 m na dužini od 1 km, kod Martin Broda pad Une iznosi 56
m na dužini od 2 km, a kod Štrbačkog Buka pad iznosi 44 m na dužini od 4,5 km, što predstavlja blagu
konkavnu krivulju sa karakteristikom nekoliko lijepo izraženih prijeloma. U dijelu toka oko Bihaća
padovi su značajno manji. Maksimalni protok za povratni period od 100 godina iznosi 905 m3/s, što
rezultira apsolutnim vodostajem.
Hidrološki promatrano, na prostoru gornjeg toka rijeke Une, osim same Une, nalaze se tri značajne
pritoke- Unac, Krka i Srebrenica, sa zajedničkom karakteristikom hidrografski vrlo oslabljenog toka,
ali ipak velikog broja atraktivnih lokacija, vidikovaca, kanjona, padina, dolina koje se mogu definirati
kao turističke destinacije.
Kvalitet površinskih voda uglavnom odgovara vodama I klase i prema fizikalno – hemijskim i prema
biološko – ekološkim standardima, nema opasnosti od prisustva kontaminanata tipa teški metali i
pesticidi, niti njihove bioakumulacije u organizmima. Ovo su pokazala istraživanja koja se sve češće
rade u okviru istraživačke djelatnosti Univerziteta u Bihaću, iako u vrijeme nižih vodostaja i/ili velikih
padavina kvalitet se mijenja u pogledu zamućenosti, sadržaja amonijaka ili organske tvari.
19Prostorni
plan USK-a 2010. godine
100
Posebnost za rijeku Unu je izrazita dužina njenog ''sedotvornog'' toka s cijelim nizom pratećih
fenomena (sedrenih spilja, sedrenih otoka, barijera i slapova), te s iznimnim oblicima kotlina (Martin
Brod, Kulen Vakuf, Klisa, Lohovo) i klisura kanjonskog tipa (uzvodno i nizvodno od Martin Broda,
nizvodno od Štrbačkog buka). Bitno je naglasiti da se strateški, pri izradi prostorno – planskih
odrednica i ljudskih aktivnosti, mora voditi računa o velikoj osjetljivosti na antropogene utjecaje ovih
prirodnih fenomena vodnih resursa općine Bihać. Upravo zbog ovog su gornji tok rijeke Une i
okruženje proglašeni zaštićenim područjem.
Podzemna voda javlja se na više stotina izvora od kojih je nekoliko velikog kapaciteta, odnosno većeg
od 1m3/s, te predstavljaju hidrogeološku osobitost, kao i osobitost krajolika. Od jačih izvora uz Unu su
Klokot kod Bihaća (srednji kapacitet Qsr=15m3/s), Toplica kod Klise (Qsr=1m3/s), Ostrovica kod
Kulen Vakufa (Qsr=4,9m3/s), Krka jugoistočno od Martin Broda (Qsr=5,5 m3/s), od kojih se prva tri
koriste za snabdijevanje stanovništva pitkom vodom. Ovi izvori su kontrolirani (dezinfekcija na
samom izvorištu), a pored njih i Privilica u Bihaću (Quk.= 80 – 300L/s, ovisno koje je godišnje doba),
izvor Žegar (Quk= 2 – 20L/s), te subarteški bunar/izvorište Gata (Quk.= 8L/s). Kapacitet nabrojanih
izvorišta uglavnom zadovoljava potrebe stanovništva bihaćke regije koje opskrbljava javni vodovodni
sistem.
Izvor Klokota je u blizini grada Bihaća, u podnožju planinskog masiva Plješivice, oko 5 km od samog
grada, a predstavlja ujedno najveće vodocrpilište za snabdijevanje stanovništva Bihaća pitkom vodom.
Dužina rijeke je 6 km, prosječna širina od 18 - 22m, a dubina od 5 – 7m. Teče u smjeru zapad – istok.
Izdašnost izvorišta Klokot kreće se u razmjerima 3,4m³/s do 35m³/s, a što se tiče tehnološke obrade
izvorišne vode, ona se vrši pomoću plinskog ili tečnog hlora.
Također, dokazana je direktna veza podzemnih voda izvorišta Klokot sa slivnim područjem susjedne
R Hrvatske. Otpadne vode Korenice i NP „Plitvice“ predstavljaju najznačajniji potencijalni rizik za
kvalitetu voda izvorišta Klokot.
Termomineralni resursi
Od ostalih vodnih potencijala potrebno je pomenuti Gatu, odnosno resurs termomineralne ljekovite
vode koja prvenstveno ima medicinsko značenje, jer pogoduju obliku zdravstvene zaštite koja se
naziva rehabilitacija i omogućuje kontinuitet funkcionalnog osposobljavanja kod skoro svih oboljenja
i povreda, a posebno u segmentu socijalnog i profesionalnog zbrinjavanja. Fizikalno - hemijske
analize vode Gate pokazale su da se radi o vodi zavidnog sastava i količine minerala i odlika koje
karakteriziraju ljekovite vode u smislu prisutnosti različitih minerala, mikroelemenata, kao i blage
radioaktivnosti.
Zaštita od voda
U općini Bihać periodično se dešavaju poplave različitog intenziteta koje direktno i indirektno
stanovništvu i resursima poljoprivrednog i građevinskog zemljišta nanose materijalne štete. Učestalost
poplava je na nivou 1-2 puta godišnje.
Plavne zone na području općine Bihać su u mjesnim zajednicama Martin Brod, Kulen Vakuf, Ripač,
Pritoka, Golubić, Jezero-Privilica, Ozimice I, Pokoj, Vrsta i Vedro Polje, što je oko 45 km2 ili 5%
ukupne površine općine Bihać.
101
Općina Bihać ne raspolaže fondom za naknadu šteta od poplava, a stav je da bi građani trebali vršiti
osiguravanje svoje imovine. U slučaju da se u općini proglasi stanje prirodne ili druge nesreće, općina
Bihać raspolaže sredstvima.
Otpadne vode
U poglavlju 6.2. (Tehnička infrastruktura), odnosno 6.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
detaljno je opisano trenutno stanje u pogledu prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda
općine Bihać, kao i planova rješavanja ove problematike.
Međutim, osim komunalnih otpadnih voda općine Bihać, potrebno je spomenuti problem industrijskih
otpadnih voda, kao i problem odvodnje oborinskih voda koji je također većim djelom opisan u
poglavlju 6.3.2.
Iako industrijske otpadne vode nisu u nadležnosti općine i trenutno ne postoji katastar zagađivača za
općinu Bihać, nema kvantitativnih niti kvalitativnih podataka o industrijskim otpadnim vodama, ipak
je potrebno da općina kreira model komunikacije sa sistemom monitoringa industrijskih aktivnosti,
odnosno emisije. Industrijske otpadne vode problem su industrije koja ih proizvodi, te su nadležnosti
kontrole na višim nivoima i u nadležnosti Agencije za vode. Pitanje industrijskih otpadnih voda
regulirano je Zakonom o vodama (Sl.novine FBiH 70/06.) i Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih
voda u prirodne recipijente i javne kanalizacije (Sl.novine FBiH 04/12.). Oni na osnovu utvrđene
količine zagađenja (po EBS-u) plaćaju posebnu vodnu naknadu za zagađenje voda.
Trenutno, u Bihaću je registrirano (u 2011. godini) 184 prerađivačkih kapaciteta (stanje opisano u
poglavlju 3.3.), a od većih kapaciteta prisutni su prehrambeno prerađivačka industrija, drvno
prerađivačka, proizvodnja plastičnih, građevinskih materijala i druge. Uglavnom su one proizvođači
industrijskih otpadnih voda i trebalo bi da rade u skladu sa zakonskim propisima. Međutim, u
nadležnoj općinskoj službi ne vodi se evidencija podataka da li industrijska postrojenja izvršavaju
svoje zakonske obaveze. Također, zagađivači tipa benzinske pumpe, autopraone, automehaničarske
radnje, klaonice, lakirnice, veterinarske ustanove, laboratoriji, dužne su pridržavati se zakonom
predviđenih obaveza.
7.3. Stanje zemljišta
Zemljišni prostor u BiH podijeljen je, s aspekta njegove prirodne plodnosti, na poljoprivredno
zemljište, šume i šumsko zemljište i neplodno zemljište. Slijedom ove klasifikacije zemljište na
području općine Bihać se dijeli na sljedeće skupine, te ima navedene površine.
Tabela 55. Zemljište općine Bihać - balans površina
Namjena
ha
%
Poljoprivredno zemljište
29.122,87
30,82
Šume i šumska zemljišta
62.580,79
66,22
Neplodno zemljište
2.799,86
2,96
94.503,52
100,00
Ukupno
Izvor: Služba za imovinsko-pravne i geodetske poslove
102
Kao relevantne podatke za kategorije korištenja zemljišta (po agrozonama) i bilans poljoprivrednog
zemljišta prihvaćene su one dobivene GIS alatima, a na osnovi podataka Federalnog zavoda za
agropedologiju.
Od ukupnog poljoprivrednog zemljišta 72,6% se nalazi u privatnom, a 27,4% u državnom vlasništvu.
Privatni posjedi su usitnjeni i prosječna veličina posjeda se kreće od 1,2 do 3 ha po domaćinstvu, što
uz tehničku neosposobljenost, predstavlja ograničavajući faktor poljoprivredne proizvodnje. Šume u
privatnom vlasništvu na području općine Bihać zauzimaju površinu od 3.249 ha, u državnom 59.332
ha, što čini ukupnu površinu šuma i šumskih zemljišta od 62.581 ha ili 66,22% površine općine.
7.4. Stanje šumskih eko sistema
Na području USK-a šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu gospodari ŠPD “Unsko
sanske šume” d.o.o. Bosanska Krupa. Ovo poduzeće svoje poslovanje ostvaruje putem sedam
podružnica i Direkcije društva. Upravljanje šumama i šumskim zemljištem na području općine Bihać
vrši podružnica “Šumarija” Bihać.
Državne šume i šumska zemljišta na području općine Bihać nalaze se u okviru tri šumsko-gospodarska
područja: ŠGP “Unsko“, ŠGP “Drvarsko-dio i Bosansko Grahovsko-dio“ i ŠGP „Bosansko
Petrovačko“.
Od ukupne površine državnih šuma koja za područje općine Bihać iznosi 56.329,0 ha visoke šume s
prirodnom obnovom zauzimaju površinu od 16.310,8 ha ili 29,0%, šumski zasadi 2.861,7 ha ili 5,1%,
izdanačke šume 29.372,7 ili 52,1%, šibljaci i goleti 4.878,7 ha ili 8,5% i ostale neproduktivne
površine zauzimaju površinu od 2.996,0ha ili 5,3%.
U skladu sa Zakonom o šumama USK-a privatnim šumama upravlja vlasnik šume, a stručne poslove
obavlja Kantonalna uprava za šumarstvo. Najveći problem predstavlja nepostojanje šumsko-privredne
osnove za privatne šume, bez koje gotovo nije moguće obavljati sječu u privatnim šumama.
Tabela 56. Opseg sječa (Etat) za područje općine Bihać
Kategorija šuma
(površina u ha)
Visoke šume
s prirodnom obnovom
(14.157,4 ha)
Šumski zasadi
(2.173,9 ha)
Izdanačke šume
(24.237,1 ha)
UKUPNO ZA
PODRUČJE
OPĆINE BIHAĆ
(40.568,4 ha)
Vrsta drveća
etat za 10. god.
godišnji etat
m³
m³/ha
m³
četinari
211.434
14,9
21.143
lišćari
643.921
45,5
64.392
ukupno
855.355
60,4
85.536
četinari
49.383
22,7
1.938
lišćari
1.000
0,5
100
ukupno
50.383
23,2
5.038
četinari
0
0
0
lišćari
416.433
17,2
41.643
ukupno
416.433
17,2
41.643
četinari
260.817
9,9
26.082
lišćari
1.061.354
40,2
106.135
ukupno
1.322.171
50,1
132.217
Izvor: ŠPD „Unsko-sanske šume“ d.o.o. Bos.Krupa
103
S obzirom na geografski položaj, klimu, sastav šuma i slične faktore, šume i šumska zemljišta na
području općine ne spadaju u red visoko-rizičnih područja po pitanju požara.
U pogledu fitopatoloških oboljenja, naročito raka jele i potkornjaka, nisu zabilježene značajnije pojave
ove vrste bolesti, što ne isključuje provođenje adekvatnih preventivnih mjera za njihovo suzbijanje.
Najznačajniji uzročnik šteta u šumama ovog područja je antropogeni faktor koji se manifestira kroz
bespravne sječe i uzurpacije šumskog zemljišta.
Slabo provođenje zakonskih mjera kažnjavanja ovakvih prijestupnika kod nadležnih sudova ovaj
problem podiže na veći nivo i zahtijeva afirmiranje cjelokupnog društva u njegovom rješavanju.
Općina Bihać redovno prima naknadu za korištenje šuma. Iznos naknada za korištenje šuma sa
31.12.2012.godine iznosio je 228.433,45 KM, dok trenutni iznos u 2013.godini iznosi 175.132,00
KM. Sredstva se raspoređuju u skladu s programom rada JU “Zavod za prostorno uređenje“ općine
Bihać.
Minirane površine od ukupno 55.329,0 ha zauzimaju površinu od 7.537,0 ha odnosno 13,4% i
isključene su iz redovnog gospodarenja zbog opasnosti od minsko-eksplozivnih sredstava.
Bitno je napomenuti da značajnu površinu šuma i šumskog zemljišta negdje oko 13% ili 7.117,3 ha
obuhvata I i II zona sanitarne zaštite vode za piće, a da po trenutačnoj zakonskoj legislativi,
obavezujuće mjere zaštite u tim zonama postaju samo ukoliko je šuma, koja se nalazi u području
zaštitnih zona izvorišta proglašena zaštitnom šumom. To znači da je potrebno izraditi elaborat o
proglašenju šuma u zaštitnim zonama zaštitnim šumama, i, da se na osnovu usvojenog elaborata
odredi poseban režim gospodarenja šumama u toj zoni, uz utvrđivanje tko snosi troškove naknade za
ograničeno korištenje ili povećane troškove gospodarenja.
7.5. Upravljanje otpadom
Općina Bihać je 2009. god izradila Studiju upravljanja otpadom na području općine Bihać. U Studiji
su prikazani svi podaci koji se odnose na postojeće stanje i moguća rješenja. Dio relevantnih
pokazatelja je prikazan u ovom poglavlju.
Tabela 57. Ukupna godišnja količina otpada u općini Bihać
Broj stanovnika (procjena)
Procjena udjela prikupljenog otpada (%)
Ukupna godišnja količina otpada (m³)
Ukupno po stanovniku (m³/stan)
72.108
95
65.800
0,91
Izvor: J.K.P. „Komrad“ d.o.o. Bihać
104
Tabela 58. Stanovništvo uključeno u odvoz otpada na dan 31.12.2010.
Br.
1.
2.
3.
4.
5.
Korisnici usluga
Domaćinstva
Objekti kolektivnog stanovanja
Obrtnici
Privreda (Industrija)
Javne ustanove
Ukupno
Broj korisnika
11.200
3.503
obrtnici 180 korisnika,
privreda i ustanove 1.020
korisnika
15.903
% pokrivenost općine odvozom
krutog otpada
95
100
100
98
Izvor: J.K.P. „Komrad“d.o.o. Bihać
Odlagalište otpada Gorjevac - Kruškovača
Otpad s područja općine Bihać se odlaže na nesanitarnoj deponiji otpada Gorjevac-Kruškovača.
Deponija se nalazi s lijeve strane magistralnog puta Bihać – Bosanski Petrovac, udaljena je cca 15 km
od grada Bihaća. U blizini odlagališta otpada nema izvorišta pitke vode. Deponija je smještena na
površini od 15.000 m², a površina na koju se trenutno odlaže otpad iznosi cca 5.000 m². Na ovu
deponiju vrši se odlaganje komunalnog otpada iz domaćinstava, dok se metalni otpad i stare gume
odvajaju. U komunalni otpad ovdje se ubraja i industrijski otpad, mada on često sadrži supstance koje
ga kvalificiraju kao opasni otpad, a što bi zahtijevalo poseban tretman izvan postojećeg odlagališta
otpada. Klaonički otpad i uginule životinje odlažu se u prethodno iskopane jame, a potom se vrši
prskanje hlorom i živim vapnom, te zatrpava materijalom iz iskopa. Količina klaoničkog otpada je
jako mala. Osnovna karakteristika postojećeg odlaganja otpada na odlagalištu Gorjevac-Kruškovača je
djelimično kontrolirani postupak odlaganja, bez uobičajene tehnologije sanitarnog deponiranja. S
obzirom na trenutno stanje i tehnologiju koja se primjenjuje, ova deponija spada u odlagališta gdje se
vrši polu-kontrolirano deponiranje, odnosno otpad se odlaže na za to predviđena mjesta. Međutim,
prekrivanje inertnim materijalom s povremenim kvašenjem i nabijanjem odgovarajućom
mehanizacijom kako bi se postigla optimalna zbijenost i smanjio opseg formiranja procjednih voda, a
koja se ranije povremeno radila, sad se ne radi nikako. Ograda ranije izgrađena je dobrim djelom
uništena. Također nije izvršena posebna priprema podloge ovog lokaliteta za odlaganje otpada.
Procijenjeno je da kapacitet odlagališta iznosi cca 500.000 m³, a da je volumen odlagališta popunjen sa
cca 70%. Prema procjenama baziranim na količinama do sada odloženog otpada i količinama koje se
prikupljaju i dovoze na odlagalište, odlagalište bi se moglo koristiti još dvije-tri godine, kada bi na
odgovarajući način trebalo biti zatvoreno. U okviru projekta „Priprema projekata za zatvaranje,
sanaciju i krčenje starih i nekontroliranih deponija u USK-u“ kojeg je izradila firma „GEOtest Brno“,
izrađena je i dokumentacija za rekultivaciju odlagališta Gorjevac.
U studiji koju je uradio GEOTEST Brno navodi se da nesanitarna deponija Gorjevac – Kruškovača
ima značajan uticaj na pogoršanje kvaliteta vode na izvorištima u naselju Praščijak, MZ Ripač i da bi
je trebalo što prije sanirati i zatvoriti, jer je urađena kao nesanitarna i sve procijedne vode iz tijela
deponije završavaju u podzemnim vodama koje se dreniraju prema pomenutim izvorištima.
Općina Bihać je 07.02.2013.godine, shodno članu 55. Zakona o upravljanju otpadom („Službene
novine F BiH“ broj: 33/3 i 72/09) od strane Federalnog ministarstva za okoliš i turizam dobila
odobrenje za Plan prilagođavanja upravljanja otpadom za odlagalište komunalnog otpada na lokaciji
Kruškovača – Gorjevac. Ovim Planom propisane su mjere koje se trebaju poduzeti radi sprečavanja
nastajanja otpada, utvrditi metode tretmana otpada, te dati konkretni programi mjera za poboljšanje
105
stanja postojeće deponije u fazama, koje će umanjiti negativan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi do
konačnog zatvaranja općinske deponije na ekološki ispravan način i uspostavu reciklažnog dvorišta
i/ili transfer stanice sa pratećim skladištima i prostorom za otpad na istom lokalitetu. Za
implementaciju I faze istoga Općina Bihać je u 2013. godini aplicirala projektom prema Ministarstvu
za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK-a koji je odobren u iznosu od 117.000,00 KM.
Pored odlagališta Gorjevac, u općini se nalazi još divljih smetlišta čiji se broj mijenja svake godine.
Procjenjuje se da ih je 6 većih i nepoznat broj manjih.
Projekti reciklaže
Općina Bihać je preko Zavoda za prostorno uređenje realizirala projekt „Eko otoci“, pri kojem je
postavljeno ukupno 21 eko otok na teritoriji općine. Jedan eko otok podrazumijeva tri kontejnerske
posude od 1.100 litara (pet, staklo, papir). Međutim, ekonomska kriza i recesija su uzrokovali da se taj
odvojeni otpad nije mogao iskoristiti i plasirati kao proizvod. Stabiliziranjem stanja u otkupu i
podizanje vrijednosti papira, pet ambalaže i stakla, dolazimo u situaciju da se i tržište za otkup
popravlja.
U procesu poboljšanja upravljanja otpadom u općini Bihać predviđeno je formiranje reciklažnog
dvorišta u Bihaću, a jedna od prvih aktivnosti bila je nabavka balirke za presanje ambalažnog otpada.
Horizontalna presa za baliranje u krugu je poslovne jedinice ''Reciklaža i ostale registrirane
djelatnosti'' i u radnom je kapacitetu. U tekućoj godini (2013.) ostvareno je selektiranje kartona i
papira u količini od 74,4 t, pet ambalaže, 4,0 t najlona i streč folija 10,9 t.
Otpad iz industrije i zdravstva
S obzirom da nema odvojenog prikupljanja otpada na izvoru nastanka, u komunalnom otpadu završava
i većina industrijskog i otpada iz zdravstvenih ustanova. Na taj način je i ovaj otpad obuhvaćen
procjenama, jer se prikuplja putem kontejnera i završava na općinskom odlagalištu otpada GorjevacKruškovača. Opasni otpad, poput otpadnih ulja za motore pogonskih uređaja većinom se privremeno
skladišti u krugu tvornica, do preuzimanja od strane ovlaštenih osoba za ove vrste otpada. Jedan dio
hemijskog otpada skladišti se u krugu ustanova do konačnog zbrinjavanja, dok se dio ovog otpada, kao
i sredstava za pranje jednostavno ispuštaju u gradsku kanalizaciju. Medicinski opasni otpad (patološki
otpad, infektivni otpad, otpad od liječenja, hemikalije i oštri predmeti) iz bolnice se spaljuje. Jedan dio
otpada od liječenja završava u kontejnerima za prikupljanje komunalnog otpada i predstavlja veliku
opasnost za zdravlje i okoliš. Injekcije iz zdravstvenih ustanova najčešće završavaju u kontejnerima i
odlažu se na odlagalište. Farmaceutski otpad (lijekovi kojima je istekao rok trajanja) se vraća
dobavljačima.
Veliki nedostatak u sadašnjem sistemu prikupljanja i odlaganja otpada jesu upravo kategorije opasnog
otpada. Pored pomenutog medicinskog otpada tu je animalni otpad koji je također infektivan,
elektronički otpad, gume, motorna i druga ulja, druge vrste opasnog otpada koje su regulirane (ili nisu
svi) posebnim pravilnicima. Međutim, da li se ove vrste otpada odlažu na pravilan način, kolike su
njihove količine, ko i kako upravlja s njima, pitanja su koje bi općina Bihać svakako trebala postaviti
nadležnima i regulisati ovo područje. Na kantonalnom nivou ovaj problem se pokušao riješiti
nabavkom pokretne spalionice koju je Vlada USK-a dala na upravljanje Veterinarskom zavodu Bihać,
106
međutim, ta spalionica nakon određenog perioda nije više u funkciji, a kontrola nadležnih organa
izostaje.
Tehnički aspekt upravljanja otpadom
Komunalno poduzeće posjeduje 24 vozila od kojih 18 teretnih, 2 radne mašine, 2 luksuzna i 2 traktora
(PJ Odvoz i prikupljanje komunalnog otpada ima 6 kamiona-smećara, dva podizača i jedan kiper).
Prosjek starosti vozila je 12,5 godina.
Organizirano skupljanje i odvoz komunalnog otpada i drugog otpada vrši se prema Programu odvoza,
šest dana u sedmici. Usluga odvoza pruža se stanovništvu na područjima gdje postoje tehnički uvjeti
za vozila komunalnog poduzeća da nesmetano dođu i preuzmu otpad. Organizirani odvoz vrši se
jednom sedmično, izuzev na urbanom dijelu grada gdje se prikupljanje i odvoz vrše svakodnevno.
Korisnici komunalnih usluga iznose otpad na za to predviđena mjesta u plastičnim vrećama, kutijama,
kantama, kontejnerima, bačvama i drugim vrstama posuda. Komunalni i tehnološki otpad iz privrede
preuzima se po pozivu i po potrebi velikim kontejnerima, a ostavljena je i mogućnost da privredni
subjekti mogu dovesti otpad na odlagalište. Sav prikupljeni otpad odvozi se na odlagalište GorjevacKruškovača.
Broj korisnika usluga i pokrivenost uslugama
Općina Bihać pokrivena je odvozom komunalnog otpada na površini od 98% teritorija. Uža gradska
jezgra, odnosno MZ-e Centar, Ozimice I, Ozimice II i Prekounje pokrivene su svakodnevnim
odvozom, a ostale MZ-e sedmičnim, što je u dosadašnjem periodu bilo zadovoljavajuće. MZ-e
Zavalje i Veliki Skočaj nisu pokrivene redovnim odvozom otpada, niti su mještani uvedeni u
evidenciju korisnika, jer se radi o vrlo malom broju stanovnika. Budući da se radi o naseljima
«povratničke» populacije, usluga odvoza otpada vršena je povremeno i jednokratno, i to na zahtjev
predsjednika MZ-e, uglavnom bez ikakve naknade.
Pitanje regionalne sanitarne deponije
Općina Bihać kao i ostale općine USK-a, uključujući i općinu Drvar, dio su planova i zakonskih
obaveza principa regionalnog rješavanja zbrinjavanja otpada. U tom kontekstu općina Bihać je
potpisnik Sporazuma o međuopćinskoj suradnji o zajedničkom upravljanju otpadom i jedan od
suvlasnika regionalnog JP ¨REG-DEP¨. U posljednje dvije godine postignut je politički konsenzus,
pokrenuti su značajni procesi, održan je niz sastanaka predstavnika općina o unapređenju upravljanja
otpadom na području USK-a, donesena je Odluka o preraspodjeli osnivačkog udjela „US REG-DEP“
u korist općina, čime je smanjeno vlasništvo Skupštine Unsko-sanskog kantona sa 58% na 5%, a što je
ranije bila prepreka u ovom procesu. Donesene su odluke općinskih vijeća o pristupanju „US REGDEP“ i prihvatanju novih odnosa u osnivačkom kapitalu „US REG- DEP“, - donesena Odluka o
sufinansiranju nastalih obaveza u realizaciji I faze Projekta upravljanja čvrstim otpadom za regiju
Bihać u iznosu od 100.000 KM za narednih 25 godina, izvršena preregistracija poduzeća „US REGDEP“ u javno poduzeće. Započet je proces izrade Plana upravljanja otpadom Unsko-sanskog kantona.
107
Usvojena su dva zakona koja se odnose na uređenje ove oblasti: Zakon o komunalnim djelatnostima
(Sl. glasnik USK 4/11, 11/11 i 13/12) koji je stupio na snagu 31. 03. 2011. godine i Zakon o
upravljanju otpadom (Sl. glasnik USK 4/12) koji je stupio na snagu 18. 02. 2012. godine.
Tokom proteklih par godina mikrolokacija za regionalnu sanitarnu deponiju je u više navrata
mijenjana zbog neprihvaćanja lokacije od strane lokalnog stanovništva. Tako je lokacija Drenovo
Tijesno promijenjena za lokaciju Grabež koja je zatim zamijenjena lokacijom „Uzelčeva kuća“.
Među posljednjim ponuđenim lokacijama za izgradnju regionalne sanitarne deponije je lokacija HrgarKaranovac. Trenutno je u toku kampanja upoznavanja lokalnog stanovništva mjesnih zajednica
Pritoka i Ripač o projektu izgradnje regionalne sanitarne deponije na području općine Bihać radi
dobijanja načelne suglasnosti građana, kako bi se pristupilo izradi studije izvodljivosti za regionalnu
sanitarnu deponiju regije Bihać i studije utjecaja na okoliš.
Stav općine Bihać u pogledu regionalne sanitarne deponije je da općina Bihać treba preuzeti ulogu
glavnog aktera i promotora ovih aktivnosti, i treba po svim odlukama postupati hitno. Ovo je naročito
važno zbog toga što je kapacitet trenutnog odlagališta otpada Kruškovača - Gorjevac skoro popunjen,
takvo odlaganje nije u skladu sa standardima, te ne postoji adekvatna tehnička dokumentacija.
7.6. Upravljanje prostorom i okolišem, te stanje gradskog
zelenila
Upravljanje prostorom regulirano je Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou
F BiH20 a kroz izradu razvojnih i detaljnih planskih dokumenata, u svemu prema poglavlju „Stanje
prostorno-planske dokumentacije“.
Urbano zelenilo
Urbano zelenilo predstavlja značajan element urbanog standarda stanovnika.21 Prema bilansu površina
u obuhvatu Urbanističkog plana grada Bihaća, planirane i postojeće javne zelene površine zauzimaju
cca 553 ha urbanog područja grada.22
20(„SlužbenenovineFBIH“br.2/06),Zakonomoprostornomuređenjuigrađenju(„SlužbeniglasnikUSK‐
a“ br. 10/11, 13/11, 19/11), Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata
(„SlužbenenovineFBiH“br.63/04,50/07,84/09),kaoidrugimposebnimzakonimaipropisima,
21Kroz izradu Urbanističkog plana grada Bihaća za period 2010.‐2030. godina, urbano zelenilo je
definirano kao: javne zelene površine, parkovi, zone sporta i rekreacije i zaštitno zelenilo (s naglaskom
zaštitnogzelenilauzvodotokrijekeUne).
22Detaljnim planovima prostornog uređenja (regulacijski planovi i urbanistički projekti), posebno se
obrađujepoglavlje:Uvjetizauređenjezelenihislobodnihpovršina,agrafičkidioplanasadržiitretman
zelenihpovršina.
108
Tabela 59. Zelene površine
Opis
Broj zasađenih stabala
Broj zasađenih sadnica ukrasnog
bilja
Iznos dotacije iz budžeta JLS za
uređenje zelenih površina
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
180
100
129
33
0
100
1.015
10.100
7.100
7.620
8.420
3.420
2.100
1.400
180.000
193.000
215.000
177.000
215.000
162.000
180.000
Izvor: J.K.P. „Komrad“ d.o.o. Bihać
Održavanje javnog zelenila vrši se u skladu sa odredbama Odluke o komunalnom redu i Zakona o
komunalnim djelatnostima USK-a.
Kroz implementaciju projekta „Sanacija stabala na važnijim javnim zelenim površinama u gradskoj
zoni općine Bihać“ koji se finansira iz namjenskih sredstava iz eko naknada Ministarstva za građenje,
prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, koji je partnerski projekt Općine Bihać i JU „Zavod za
prostorno uređenje“ Bihać, izrađena je „Studija ocjene vitalnosti i zdravstvenog stanja stabala na
zadanim javnim zelenim površinama uz predlaganje daljnjih mjera“ koja je obuhvatila 808 stabala na
4 lokacije. Rezultati studije mogu se uzeti kao reprezentativan uzorak stanja stabala u gradu, koji nije
dobar. Studija je dobar primjer pristupa gradskom zelenilu i metodološki dobar pokazatelj za druge
projekte kao što su: Program održavanja stabala, Izrada katastra zelenih površina i Program održavanja
javnih zelenih površina.
Problemi gradskog zelenila
Ključni problemi gradskog zelenila mogu se definirati kroz nedostatak katastra zelenih površina. Osim
toga, nije definiran status javnih zelenih površina uz zgrade kolektivnog stanovanja i nisu riješeni
imovinsko pravni odnosi, nedostaje strategija razvoja komunalnih djelatnosti na području općine
(odredba čl. 8. st.2 al. a Zakona o komunalnim djelatnostima USK), pa time nisu riješeni ni izvori
finansiranja poslova koji nisu predviđeni Programom obavljanja komunalnih djelatnosti zajedničke
komunalne potrošnje, a koji se realiziraju kao „nepredviđeni radovi“ (odvoz krupnog otpada,
inspekcijski nalozi, neizgrađeno gradsko građevinsko zemljište, napušteni objekti). Rezultat je
nedovoljna sredstva za održavanja zelenila, odnosno nedovoljan nivo uređenosti i nedostatak izgradnje
novih javnih zelenih površina definiranih prostorno-planskim dokumentima.
Uz napomenu da je većina kvalitetnih, planski sađenih zasada iz perioda Austo-Ugarske, mora se
konstatirati da je jedan od većih problema i nedovoljno razvijena svijest građana o potrebi uređenja i
čuvanja javnih zelenih površina.
109
7.7. Zaštita prirodnog naslijeđa (biodiverziteta)
Općina Bihać rasprostire se na 900 km2 prostora, od kojeg je veliki dio sačuvan u prirodnom
nepromijenjenom stanju. Sa oko 225 km2 (25%) zaštićenog prostora u kategoriji nacionalni park, može
se konstatirati da je jedna od općina u BiH sa najviše zaštićenog prostora.
Podaci o biodiverzitetu i prirodnom naslijeđu su dosta oskudni, ali samo nekoliko činjenica o
zaštićenom prostoru nacionalni park Una govore o visokom stepenu raznolikosti, primjerice
geomorfološki i geoekološki ovo je područje izuzetno atraktivno i dopadljivog krajolika, te u
usporedbi sa NP Paklenica koji ima 12 lokaliteta visokovrijednih reljefnih osobitosti (Saletto Janković,
1995), NP Una ih prema metodi indeksa rekreacijskog potencijala ima 29.
Obzirom na reljefne, klimatske, geološke i pedološke osobitosti, značajan je broj očuvanih
jedinstvenih refugijalnih staništa s kojima je osiguran sistem neprekinutih kraških staništa juga
Europe. Oni su posebno vezani za kraške fenomene podzemnih staništa, izvora i vrela, zatim brdskih i
planinskih livada. Popis vrsta ne postoji, ali bez obzira na njega činjenica da je do sada na cijelom
prostoru sliva rijeke Une identificirano 1900 biljnih vrsta, što iznosi 53.19% svih vrsta prisutnih u BiH
i da je od toga ustanovljeno 177 oficijelnih i 105 potencijalno ljekovitih, jestivih, vitaminskih i
aromatičnih biljnih vrsta, govori sama za sebe. Veliki broj se upravo nalazi na području NP Una23,24,25.
Od kralježnjaka, na području gornjeg toka rijeke Une obitava oko 215 vrsta i smatra se da je Lička
Plješivica, nakon Velebita i Plitvica, jedno od najbogatijih područja rijetkih i ugroženih životinja.
Posebno interesantne su ptice, kojih je oko 130 vrsta, a među kojima je velik broj vrsta dupljarica
(djetlovka), zanimljiva fauna sova, tetrijeb i lještarka, vrlo su zanimljive grabljivice, sjenic (Paridae) i
muharic (Muscicapidae). Prisutnost nekih šumskih vrsta daje ovom području velik značaj za zaštitu
ptica, a ističu se globalno ugroženi kosac (Crex crex), mali vranac, sivi sokol (Falco peregrinus),
veliki tetrijeb (Tetrao uraogallus) i dr.
Interesantnost u području ihtiofaune očituje se u postojanju preko 15 vrsta, od kojih se 6 nalazi na
popisima Bernske konvencije i konvencije o zaštiti staništa, 2 na popisu zaštićenih riba u Evropi. Od
vodozemaca 2 vrste su na popisu zaštićenih na evropskom nivou, a ima ih ukupno 13. Od gmazova
identificirano je 15 vrsta, a uzmu li se u obzir i pretpostavljene vrste sisavaca, ovaj broj prelazi 70
vrsta. Ovaj broj, u usporedbi sa teriofaunom Hrvatske, predstavlja izuzetnu vrijednost za relativno
malo područje. Po brojnosti su šišmiši sa pojedinim rijetkim i ugroženim vrstama na prvom mjestu,
potom zvijeri, kukcojedi i glodavci. Posebna vrijednost područja je što na jednom mjestu obitavaju svi
veliki evropski predatori (medvjed, vuk, ris), iščezli i istrijebljeni u velikom dijelu Europe.
Područje rijeke Une je jedinstveno po svojoj ekološkoj prirodi i po izvorima. Svi izvori koji se
razvijaju u slivu rijeke Une spadaju u jedan složeni ekosistem kojeg karakterišu vrlo stabilni ekološki
uvjeti, odnosno vrlo malo variranje fizičkih i hemijskih parametara, pa i životnih zajednica. Na
23Lakušić,R.iRedžić,S.(1991):Vegetacijarefugijalno‐reliktnihekosistemaslivarijekeUne,objavljenou
Zbornikuradova:ValorizacijaprirodnihidruštvenihvrijednostislivarijekeUne,BILTENBr.6:25‐74.
24Lakušić,R.,Dizdarević,M.,Grgić,P.,Pavlović,B.,Redžić,S.(1991):Ekološkadiferencijacijaprostorasliva
Une i njegova vrijednost, objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti
slivarijekeUne,BILTENBr.6:15.‐23.
25Redžić,S.Lakušić,R.,Tokić,S.(1991):LjekovitebiljkeunekimekosistemadolinerijekeUne,objavljeno
uZbornikuradova:ValorizacijaprirodnihidruštvenihvrijednostislivarijekeUne,BILTENBr.6:155.–
159.
110
sedrenim slapovima razvija se vegetacija mahovina Cinclidotus i Plathypnidium, te višebiljke
Cratoneurum. U zoni poplavne vegetacije uz rijeku Unu, na dubokim i vlažnim tlima razvijaju se
higrofilne i higromezofilne livade.
Pored vrijednosti koja je donekle identificirana za područje nacionalnog parka Una, Bihać obiluje
očuvanim područjima za koja je potrebno prikupljati podatke i definirati stepene zaštite.
7.8. Utjecaj okoliša na javno zdravlje
Zavod za javno zdravstvo USK-a prati i analizira vodu za piće, sirovine, gotova jela, kontrolira čistoću
predmeta opće upotrebe, te zaposlenih u prometu i proizvodnji hrane na području općine. Tim putem
se nastoji prevenirati i smanjiti pojavu bolesti koje se prenose vodom i hranom. Pojava
gastrointestinalnih tegoba kod građana bilježi porast najčešće prilikom obilnih padavina i otapanja
snijega, kada dolazi do povišene mutnoće vode.
U periodu 2006.–2010. godine registriran je povećan broj enterokolitisa, čiji je uzrok bila
najvjerojatnije zdravstveno neispravna voda.
Zdravstvene posljedice vezane uz zdravstvenu ispravnost hrane i nepravilnu prehranu su u porastu.
Raste broj akutnih bolesti direktno ili indirektno vezanih uz hranu, kao i hroničnih degenerativnih
bolesti koje su posljedica loših prehrambenih navika, neadekvatnog prehrambenog sastava i biološke
vrijednosti hrane.
Također, analizirajući broj urađenih uzoraka hrane i kontrole čistoće u odnosu na broj objekata koji se
bave prometom i proizvodnjom hrane, evidentno je da kontrolom nisu obuhvaćeni svi objekti, što
predstavlja potencijalnu opasnost od pojave zaraznih bolesti naročito u ljetnom periodu kada su
zabilježene epidemije salmoneloze.
Ostali faktori okoliša kao što su zrak, tlo, deponije, buka i dr. prate se povremeno ili se ne prate nikako
zbog nedostatka opreme, finansijskih sredstava i naročito stručnih kadrova, što predstavlja rizik za
zdravlje stanovništva ne samo od pojave zaraznih i hroničnih oboljenja, nego i karcinoma.
Rezultati kontrole zraka, vode i hrane
U toku 2012. godine ZU Zavod za javno zdravstvo USK-a uradila je 30 kontrola zraka (zatvorenih
prostora) i 21 kontrolu sterilnosti, i svi uzeti uzorci su dali zadovoljavajuće rezultate.
U 2012. godini urađene su 874 analize vode na mikrobiološku (437) i hemijsku analizu (437) vode za
piće. Od toga, 28 uzoraka nije odgovaralo potrebnoj mikrobiološkoj kvaliteti (6,41%), a 50 uzoraka
(11,45%) nije odgovaralo zahtjevima fizikalno – hemijske kvalitete.
Broj uzoraka, dogovoren po ugovoru sa komunalnim poduzećima, nije ispoštovan u svim općinama i
ne odgovara broju koji je propisan Zakonom o vodama i Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode
za piće. U 2012. godini došlo je do blagog pada broja uzoraka kontrolirane vode za piće. To može
imati za posljedicu ugrožavanje zdravlja potrošača na općinama u kojima je smanjen broj dostavljenih
uzoraka. Prema programu i potpisanim ugovorima predviđen broj analiza uzoraka vode za piće u
2012. godini bio je 3.420 na području USK-a, a u laboratorije je dostavljeno 3.143 uzorka.
111
Na općini Bihać urađene su 3 kontrole kupališta (bazeni Veni-Vidi) na mikrobiološku i fizičko hemijsku analizu. Sva tri uzorka na mikrobiološku analizu dala su zadovoljavajuće rezultate, a fizičko
- hemijska analiza nije zadovoljavala zbog visoke koncetracije amonijaka. U istom periodu urađeno je
i 8 analiza vode sa izvorišta za projekat "Monitoring izvorišta Toplica, Ostrvica, Privilica i Klokot“. 4
uzorka nisu dala zadovoljavajuće rezultate na mikrobiološku analizu. Mikrobiološke analize na
izvorištima, zbog povećanog broja koliformnih bakterija, ukazuju na organsko zagađenje i moguć
kontakt s površinskim vodama. Izolirana E.coli na izvorištu Ostrovica ukazuje na svježe fekalno
zagađenje.
Broj urađenih analiza hrane na mikrobiološku ispravnost u 2012. godini na području općine Bihać
iznosio je 514, od čega nije bilo ispravno 46 ili 8,94% uzoraka. Obzirom na fizičko - hemijsku
ispravnost hrane u 2012. godini na području općine Bihać urađeno je 169 analiza, od čega je bilo
ispravno 165 ili 97,64 %. Ovakvi rezultati se mogu smatrati povoljnim, uz konstataciju da se ne vrši
dovoljan broj analiza hrane na ispravnost, naročito kada je u pitanju fizičko - hemijska analiza.
Broj uzoraka znatno je ispod standarda koje preporučuje SZO kada je u pitanju kontrola namirnica. U
2012. godini zabilježen je blagi pad broja analiza hrane. Razlog tome je prisustvo konkurencije na
USK-u (drugih pravnih lica), što dovodi do otežanog zdravstvenog nadzora nad licima uposlenim u
prometu i proizvodnji hrane, te nadzora zdravstvene ispravnosti hrane. Obaveza ZU Zavoda za javno
zdravstvo USK-a je prevencija i suzbijanje zaraznih bolesti kako u sporadičnoj, tako i u epidemijskoj
formi. Osim rizika po zdravlje stanovnika USK-a, ovakav način rada ima i ekonomske posljedice, što
ugrožava i onako tešku situaciju na Kantonu.
Mikrobiološka čistoća objekata u kojima se radi s hranom je jedan od preduvjeta osiguranja
zdravstvene ispravnosti namirnica, s ciljem smanjenja rizika od zaraznih bolesti porijeklom iz hrane.
ZU Zavod za javno zdravstvo Unsko - sanskog kantona u 2012. godini uradila je 424 kontrole
mikrobiološke čistoće u općini Bihać, najčešće u većim trgovačkim centrima koji pripremaju hranu,
slastičarnicama i objektima društvene prehrane.
Važno je naglasiti da u redovnu kontrolu nisu uključene provjere toksičnih tvari (pesticidi, teški metali
i dr.), te da se ovakve analize ne rade u Zavodu, jer za to ne postoji odgovarajuća oprema.
112
7.9. Održivo upravljanje energijom i energetska efikasnost
Podaci o energetskoj potrošnji i upravljanju energijom na području općine Bihać u 2010. godini
pokazuju na neracionalan odnos korisnika prema potrošnji, načinu korištenja i primjeni novih izvora
snabdijevanja energentima (obnovljivi izvori). Osnovni cilj održivog upravljanja energijom je zaštita
okoliša i sigurnost opskrbom energijom.
Graf35. Potrošnja energenata po namjeni korištenja u općini Bihać
Izvor: SEAP, 2010.
Prema prikupljenim podacima, od ukupne potrošnje samo 5% energenata troši se u industriji, a
najznačajnija potrošnja energenata je za zagrijavanje stambenih i poslovnih prostora (53%), zatim u
transportu (34%) i 18 % za opće potrebe u domaćinstvu.
Graf36. Energetski bilans u općini Bihać, 2010. godina
700.000
600.000
500.000
400.000
300.000
200.000
100.000
0
MWh
t CO2
UK
UP
NO
Os
ta
lo
a g
o
sil
n
Fo
Og
rij
ev
no
d
rv
r iv
a o t CO2 / MWh
Izvor: SEAP, 2010.
Prema učešću u ukupnoj potrošnji, naznačajni udio u ukupnoj potrošnji energenata zauzima ogrijevno
drvo sa učešćem od 45,4 %, zatim tečna fosilna goriva i električna energija. Iako se potrošnja
ogrijevnog drva sa stanovišta emisije stakleničkih plinova smatra prihvatljivim korištenjem energenta,
podaci pokazuju da na području općine Bihać preko 80% stanovništva koristi ovaj vid energenta za
zagrijavanje, da potrošnja ogrijevnog drveta od 94.500 m3 u toku 2010. godine znatno premašuje
113
planirani godišnji etat ogrijevnog drveta od 60.000 m3 na području općine Bihać, te dolazi do
negativnog utjecaja emisije stakleničkih plinova zbog prekomjernog i neekonomičnog korištenja
ovog energenta.
Izgaranjem ugljika koji je biološkog porijekla, kao npr. u drvetu, biomasi ili biootpadu ili biogorivu,
proizvodi se CO2. Međutim, te emisije nisu uračunate u izračun ukupnih emisija CO2, jer se može
pretpostaviti da je ugljik, koji se oslobađa izgaranjem, jednak unosu CO2 za vrijeme godišnjeg prirasta
biomase. Ovo je validno u slučaju ako je održivo upravljanje drvnom masom, što znači da je
prosječan prirast šumske mase jednak ili veći od iskorištenog drveta/šumske mase za grijanje.
Iako općina Bihać ima preko 4.000 stambenih jedinica u objektima kolektivnog stanovanja, centralni
sistem za zagrijavanje ne funkcioniše.
Korištenje tečnih fosilnih goriva i podaci o broju registriranih osobnih vozila ukazuje na velik broj
registriranih osobnih vozila u odnosu na broj stanovnika, i s tim povezanu potrošnju pogonskih goriva
(15 miliona litara dizel goriva i benzina). Ukupnoj potrošnji pogonskih energenata pridonosi
nepostojanje javnog prevoza putnika u užem gradskom centru, te prostorna razuđenost stambenih i
poslovnih objekata zbog nelegalne i neplanske gradnje, odnosno neracionalnog korištenja prostora.
Značajno je napomenuti da 95% javnih zdravstvenih i obrazovnih ustanova za zagrijavanje koristi lož
ulje, a da je, prema podacima specifične potrošnje, evidentna energetska neučinkovitost i nepostojanje
planova za zamjenu energenta za zagrijavanje i projekata energetske efikasnosti.
Industrija je značajan potrošač električne energije i tečnih fosilnih goriva koje koriste za tehnološki
proces. Intencija u industriji je opredjeljenje za promjenu vrste energenata i primjenu jeftinijih i
ekološki prihvatljivih energenata.
Prema procjenama, potrošnjom energenata na području općine Bihać generira se emisija stakleničkih
plinova u ekvivalentu 96.726 tona CO2.
Preliminarni podaci u oblasti zgradarstva općine Bihać pokazuju da samo novoizgrađeni objekti imaju
ugrađenu termoizolaciju prema važećim standardima. Objekti stariji od 15 godina, zbog neadekvatnog
načina izgradnje, su energetski neefikasni, tako da je prosječna potrošnja energije preko 150 kWh/m2,
a evropski standardi su 95 KWh/m2.
Procijenjeni potencijal za uštedu samo električne energije na području općine Bihać je 30% ukupne
godišnje potrošnje, što je ekvivalent 15 .000 tona CO2 godišnje ili finansijski izraženo 7.560.000
KM godišnje, što je vrijednost 1/3 budžeta općine Bihać.
Poređenja radi, godišnja ušteda od 30% električne energije (41.622 MWh) odgovara:



18-godišnjoj potrošnji električne energije za javnu rasvjetu,
8-godišnjoj potrošnji električne energije za vodosnabdijevanje,
2-godišnjoj potrošnji električne energije industrije na području općine Bihać.
Iskustva pokazuju da se samo uspostavljanjem sistema za praćenje potrošnje energenata mogu postići
uštede od 10% ukupnih godišnjih troškova za energiju.
Periodi povrata ulaganja u većini energetskih projekata su 3-5 godina, što ih čini povoljnim za
finansiranje od strane komercijalnih i dr. finansijskih institucija.
114
Osnovni strateški ciljevi u oblasti održivog upravljanja energijom i energetskoj efikasnosti su:




Uspostava održivog upravljanja energijom,
Diverzifikacija izvora energenata i poticanje primjene obnovljivih izvora energije,
Izgradnja centralnog sistema grijanja,
Uspostava javnog prijevoza putnika.
Troškovi za energiju za mnoge općine, pa i općinu Bihać, predstavljaju sve veći teret budžetu, pa je
stoga nužno uspostaviti nadzor nad potrošnjom. U skladu sa potpisivanjem Sporazuma sa
gradonačelnicima urađen je 2012. godine Održivi energetski akcioni plan (engl. Sustainable Energy
Action Plan-SEAP) za općinu Bihać koji predstavlja ključni dokument, koji na bazi prikupljenih
podataka o zatečenom stanju, identifikuje te daje precizne i jasne smjernice za provođenje projekata i
mjera energetske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora energije na nivou općine, a koji će
rezultirati smanjenjem emisije CO2 za više od 20% do 2020. godine.
Glavni ciljevi izrade i provođenja ovog Akcionog plana su smanjiti emisiju CO2 iz svih sektora
provođenjem mjera energetske efikasnosti, korištenjem obnovljivih izvora energije, upravljanjem
potrošnjom, edukacijom i drugim mjerama u što većoj mjeri doprinositi sigurnosti i diversifikaciji
energetske opskrbe grada, smanjenju enegretske potrošnje u sektorima zgradarstva, transporta i javne
rasvjete i omogućavanju transformacije urbanog područja u ekološki održiva područja.
Akcioni plan se fokusira na postavljanje dugoročnih energetskih sistema unutar općine, te daje
mjerljive ciljeve i rezultate vezane za smanjenje energije i emisije CO2. Obaveze iz Akcionog plana
odnose se na čitavo područje općine-grada, kako javnog, tako i privatnog sektora. Plan definiše
aktivnosti u sektoru zgradarstva, transporta i javne rasvjete, dok ne uključuje sektor industrije, budući
da on nije u nadležnosti općina, te je na njega teško uticati. U fazi implementacije pojedinih akcionih
planova općine će Europskoj komisiji podnositi periodične izvještaje o implementaciji i napretku o
ostvarenju zadanih ciljeva, za što je razvijen i poseban obrazac za izvještavanje.
Kako se sticajem raznih okolnosti, a posebno zbog nedostatka finansijskih sredstava, nedostatka
stručnih kadrova i neprimjerene organizacijske šeme Općinskog organa uprave Općine Bihać, nije
posebno odmaklo od implementacije i jednostavnijih aktivnosti iz Akcionog plana, prišlo se
aktivnostima uvođenja upravljanja energijom u općini putem projekta Konsultacije za Energetsku
Efikasnost u BiH koji provodi GFA Consulting Group/INTEGRATION. Područje suradnje bit će
uvođenje upravljanja energijom u općini. U tom smislu od Općine Bihać je zatraženo da ispuni
sljedeće zahtjeve:

Jedinica odgovorna za energetski menadžment mora postojati ili mora biti kreirana i odobrena
od strane Općinskog vijeća. Takva jedinica može biti odgovorna i za druge stvari također. To
treba biti dokumentovano službenim organizacijskim dijagramom;

Trebalo bi da postoji najmanje jedna osoba u takvoj jedinici odgovorna za energetski
menadžment. To bi se moglo rasporediti na 2-3 osobe koje bi radile na tome povremeno-ali
samo ako im i druge dužnosti uključuju povezana područja iz oblasti energetske efikasnosti,
npr. implementacija SEAP-a. Također, to treba biti dokumentovano službenim opisom radnog
mjesta.
Najnovijim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Općinskog organa uprave Općine Bihać (Službeni
glasnik Općine Bihać, broj:9/13) to nije urađeno, i u postupku je inicijativa prijedloga za izmjenu
Pravilnika .
115
8. STANJE PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE
Za područje općine Bihać u toku je izrada prostornog plana općine Bihać. Usvajanjem prostornog
plana će se utvrditi opći i posebni ciljevi razvoja, projekcija urbanog uređenja, osnovne namjene
prostora i dr. Do donošenja prostornog plana uvjeti korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora za
šire područje općine utvrđuju se na osnovu Odluke o prostornom uređenju područja općine Bihać.
Ovom Odlukom utvrđeno je 47 urbanih područja i 36 građevinskih zemljišta izvan urbanih
područja na kojima je dozvoljena izgradnja i druge intervencije u prostoru, pod uvjetima koji su
utvrđeni Zakonom o prostornom uređenju i građenju i drugim posebnim zakonima i propisima.
U okviru urbanog područja Bihaća usvojen je Urbanistički plan grada Bihaća26, a u toku je izrada
novog urbanističkog plana grada Bihaća koji je u fazi izrade prijedloga.
Usvojenim Urbanističkim planom grada Bihaća utvrđene su zone za izgradnju individualnih
stambenih objekata kolektivnog stanovanja sa poslovnim sadržajima, poslovne, privredne i sportskorekreacione zone, zone zdravstva, obrazovanja, zelenila, definirani su uvjeti uređenja i korištenja
prostora na području grada, a ukupna površina gradskog područja je utvrđena u iznosu od 3.477
ha.
Za područje općine Bihać doneseno je više detaljnih planskih dokumenata - 12 regulacionih planova, 1
urbanistički projekt, te 16 planova parcelacije, a kojim su regulirani detaljni uvjeti upravljanja,
uređenja, korištenja i zaštite prostora.
Pregled postojeće planske dokumentacije je dat u sljedećoj tablici.
Tabela 60. Pregled planske dokumetnacije
Detaljni planski dokument
Regulacioni plan «Repušine»
Regulacioni plan «Kamenica»
Regulacioni plan «Prekounje»
Regulacioni plan «Ceravci I»
Regulacioni plan «Ozimice II»
Regulacioni plan «Veliki Lug A»
Regulacioni plan «Veliki Lug B»
Regulacioni
plan
«Bakšaiš
–
zaobilaznica»
Regulacioni plan «Poslovna zona Ripač»
Pretežna namjena
Objekti kolektivnog stanovanja sa poslovnim
sadržajima, prateći sadržaji naselja (poslovni,
rekreacioni, vjerski objekti i sl.)
Poslovni objekti i objekti male privrede
Objekti kolektivnog stanovanja sa poslovnim
sadržajima, prateći sadržaji naselja (poslovni,
rekreacioni, vjerski objekti i sl.)
Objekti kolektivnog stanovanja sa poslovnim
sadržajima, prateći sadržaji naselja (poslovni,
rekreacioni, vjerski objekti i sl.)
Objekti kolektivnog stanovanja sa poslovnim
sadržajima, prateći sadržaji naselja (poslovni,
rekreacioni, vjerski objekti i sl.)
Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima
Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima
Površina (ha)
78,00
71,80
56,40
63,20
21,35
22,80
36,96
Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima
22,44
Poslovni objekti i objekti male privrede
20,70
Regulacioni plan «SRC Duga Luka»
Sportsko-rekreacioni sadržaji
118,0
Regulacioni plan «Barani»
Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima
34,11
26Urbanistički
plan grada Bihaća („Službeni glasnik Općine Bihać“ br. 03/03, 10/07)
116
Detaljni planski dokument
Regulacioni plan „Privilica“
Urbanistički projekat «Luke – centar»
Pretežna namjena
Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima
Objekti kolektivnog stanovanja sa poslovnim
sadržajima, prateći sadržaji naselja (poslovni,
rekreacioni, vjerski objekti i sl.)
Površina (ha)
17,80
2,60
Plan parcelacije «Hrastik»
Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima
7,25
Plan parcelacije «Ceravci IIA»
Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima
1,50
Plan parcelacije «Pritoka 1»
Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima
2,60
Plan parcelacije «Bedem»
Poslovni sadržaji
0,70
Plan parcelacije «Ceravci IIB»
Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima
1,60
Plan parcelacije «Podbašte»
Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima
2,40
Plan parcelacije «Pritoka 2»
Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima
3,80
Plan parcelacije «Prekounje – I»
Poslovni sadržaji
0,50
Plan parcelacije «Podbašte II»
Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima
1,70
Plan parcelacije «Luke I»
Individualno stanovanje
0,35
Plan parcelacije «Ozimice I»
Plan parcelacije «Pješačka komunikacija
Ozimice I- Bedem»
Plan parcelacije «Kosirnica»
Poslovni sadržaji
0,31
Pješačka šetnica sa poslovnim sadržajima
0,10
Individualno stanovanje sa pratećim sadržajima
9,70
Plan parcelacije «Ulica križ»
Individualno stanovanje
Individualno
stanovanje
zbrinjavanje Roma
Individualno stanovanje
1,70
Plan parcelacije „Maskara“
Plan parcelacije „Krupska“
Ukupno
za
stambeno
3,0
0,5
604 ha
Izvor: Služba za prostorno uređenje, imovinsko pravne i geodetske poslove
Trenutno je u toku priprema i izrada sljedećih detaljnih planskih dokumenata:
a) Regulacioni planovi: „Ribićka otoka“, „Veliki Lug B“ i „Repušine“ (izmjene i dopune cijelog
obuhvata), „Prekounje“ (izmjene i dopune za područje D), „Ceravci I“ (izmjene i dopune za
područje F), „Kamenica“ (izmjene i dopune za područje E),
b) Urbanistički projekti: „Trgovački centar Harmani“, „Harmani“, „Ozimice I“, „Dio gradskog
centra sa dijelom Trga Maršala Tita“.
U 2012. godini odlukama Općinskog vijeća stavljeni su van snage planski dokumenti iz osamdesetih
godina, zbog narušene planske koncepcije i nemogućnosti realizacije preostale neizgrađene površine
prouzrokovane izmijenjenim društveno-ekonomskim prilikama, bespravnom gradnjom, te samog lošeg
stanja sačuvane dokumentacije. To su Regulacioni planovi: Luke, Ribić, Sokolac, Hadžiabdića
glavica, Sirkovine, Prekounje – blok A, Gradsko groblje, Plan parcelacije Mali Lug, te Urbanistički
plan Turističko-rekreacionog centra banja Gata.
Prema gore navedenim podacima može se konstatirati da pokrivenost područja nije u potpunosti
zadovoljavajuća iz razloga što za područje općine Bihać nije donesen prostorni plan, a pokrivenost
ostalim planskim dokumentima je sljedeća:
117


85% urbanog područja Bihać pokriveno je važećim Urbanističkim planom;
18% gradskog područja pokriveno je detaljnim planskim dokumentima.
Pored planskih dokumenata izrađenih za područje općine Bihać izrađena je i sljedeća dokumentacija:





Studija o zaštiti obala rijeke Une,
Studija o ranjivosti prostora općine Bihać,
Program za izradu urbanističke dokumentacije historijske jezgre grada Bihaća,
Odluka o prostornom uređenju područja općine Bihać,
Odluka o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.
Važno je napomenuti i planske dokumente čiji nosilac pripreme nije općina Bihać, ali ista je dužna
preuzeti i detaljnije razraditi planska opredjeljenja uz uvažavanje prirodnih, kulturno-historijskih i
pejzažnih vrijednosti prostora općine: Prostornog plana Federacije BiH, Prostornog plana Unskosanskog kantona i Prostornog plana nacionalnog parka Una.
Generalno, u cilju unapređenja stanja u prostoru u narednom periodu bit će potrebno prioritetno
donijeti razvojne planske dokumente za područje općine Bihać: prostorni plan općine Bihać, te
urbanistički plan grada Bihaća. Ovo je instrument za plansko korištenje i zaštitu prostora, osiguranje
održivog razvoja, zaštitu okoliša, a građevinsko zemljište kao visoko vrijedan resurs općine.
Glavni rizici, odnosno „kritični problemi“ su nedostatak finansijskih sredstava, donošenje prostornog
plana USK-a čija je izrada u toku, usvajanje se očekuje u 2014. godini gdje je predstavnik Općine
Bihać uključen u svojstvu člana Savjeta za izradu prostornog plana USK-a, i nedostatak razvojnih i
strateških opredjeljenja koji su osnov za utvrđivanje i razmještaj planiranih namjena u prostoru.
Poštivanje rokova za dostavu pojedinih faza plana od strane nosioca izrade također predstavlja kritičnu
tačku.
Također, posebnu pažnju treba posvetiti ublažavanju posljedica bespravne izgradnje, uspostavljanju i
ažuriranju baza podataka potrebnih za planiranje, uključivanje građana i nevladinih organizacija u
procese predlaganja, odlučivanju i realizaciji planskih dokumenata, ustrojavanju trajnih i kontinuiranih
izvora finansiranja za pripremu i provedbu planskih dokumenata i dr.
118
9. ANALIZA BUDŽETA
9.1. Analiza prihoda
Promatrajući ostvarene prihode Općine Bihać u periodu od 2005.–2012. godine, evidentno je sljedeće:



Udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima općine Bihać gledano u relativnim odnosima od 2005.–2008. je imalo trend pada, dok se od 2009.–2012.
taj udio povećava,
Udio neporeznih prihoda je povećan od 2007.godine iz razloga što je JU Zavod za prostorno uređenje ušao u sastav organizacije općine Bihać kao
korisnik budžeta, te su se njihovi izvorni prihodi uplaćivali na depozitni račun općine Bihać.
Tekuće potpore (grantovi) su imali značajan udio u 2007. godini od čak 35% i 2008. od 14%, dok se u ostalim godinama kretalo od 1% - 9%.
Tabela 61. Ostvareni prihodi Općine Bihać
Vrsta
prihoda
Porezni
prihodi
Neporezni
prihodi
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
10.092.350,00
14.187.504,00
16.138.886,00
15.398.954,00
11.692.891,00
10.968.613,00
11.104.312,00
10.290.744,00
3.016.834,00
4.602.595,00
8.616.562,00
9.858.037,00
9.176.793,00
6.586.014,00
6.724.006,00
5.954.485,00
Grantovi
114.739,00
1.588.443,00
681.010,00
4.163.189,00
1.018.082,00
1.495.886,00
1.667.491,00
663.686,00
Ukupno
prihodi
13.223.923,00
20.378.542,00
25.436.458,00
29.420.180,00
21.887.766,00
19.050.513,00
19.495.809,00
16.908.915,00
Izvor: Služba za budžet, trezor i javne nabavke
Grafički prikaz kretanja i odnosa poreznih i neporeznih prihoda je vidljiv na sljedećem grafikonu.
119
Graf 37. Odnos poreznih i neporeznih prihoda Općine Bihać
Izvor: Služba za budžet, trezor i javne nabavke
U posljednjih 5 godina vidljivo je da u ukupno ostvarenim prihodima najveće učešće imaju porezni
prihodi, znači prihodi koji se ostvaruju uglavnom po federalnim propisima BiH u okviru kojih prihodi
od indirektnih poreza imaju najveće učešće, uglavnom preko 50%. Neporezni prihodi su prihodi koji
se ostvaruju uglavnom po općinskim propisima i u nešto manjem iznosu propisima Kantona. Treću
kategoriju čine prihodi i primici ostvareni od viših nivoa vlasti, učešćima na javnim pozivima za
dostavu programa sa utvrđenim kriterijima za dodjelu, prodajom obveznica koje je emitirala FBiH za
ratna potraživanja.
Graf38. Struktura prihoda prema vrsti tokom godina
Ukupni prihodi budžeta su od 2005.-2008. godine značajno rasli i to s 13.200.000 KM na 29.400.000
KM, od kada počinju padati, budžet 2012. godine iznosi cca 17.000.000 KM, a ostvareni prihodi
2013.godine iznose 20.329.863,76KM.
Porezni prihodi su u apsolutnim iznosima bilježili značajan rast u periodu od 2005.-2008. godine, (od
10.000.000 KM do 15.400.000 KM), od kada počinju padati, i u 2012. godini iznose cca 10.300.000
KM,ai u 2013.godini 9.909.074,00KM. U relativnim pokazateljima to kretanje je obrnuto, odnosno od
2005.-2008. godine udio poreznih prihoda u prihodima budžeta opada, a od 2009. godine se povećava,
da bi 2012. godine iznosilo 64,3%.
120
Neporezni prihodi su od 2005.-2008. godine porasli sa cca 3.000.000 KM 2005. na blizu 10.000.000
KM 2008. godine, od kada počinje pad neporeznih prihoda koji su 2012. godine iznosili 6.000.000
KM ili 35,2%.
Grantovi predstavljaju doznake (prilive) sredstava sa viših nivoa vlasti (kantonali i federalni), te su bili
važan izvor finansiranja kapitalnih projekata u periodu 2005. do 2008.
Evidentan je rast od 2005. godine s 114.000 KM na 4.160.000 KM 2008. od kada, kao i ostale vrste
prihoda počinju padati, i u 2012. godini su iznosili 660.000 KM. Obzirom da su grantovi bespovratna
davanja zbog općenito manjeg ostvarenja prihoda, evidentan je i pad grantova u periodu od 2008. do
2012. godine.
Kretanje poreznih prihoda
Najznačajniji prihodi općine Bihać su porezni prihodi, a njihov udio u ukupnim prihodima općine se
kretao od 63% 2007. do 52% 2012. godine.
U okviru poreznih prihoda dominantni su prihodi od indirektnih poreza - poreza na dodatnu vrijednost
i akciza, i oni su se kretali od cca 10.000.000 KM 2007. do nepunih 6.000.000 KM 2012. godine.
Tabela 62. Struktura prihoda
Vrsta prihoda
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
16.138.886
15.398.954
11.692.891
10.968.613
11.104.312
10.290.744
890.023
966.056
588.550
109.101
33.768
13.001
Porez na plaće
1.917.814
2.386.547
150.001
97.315
114.498
26.919
Porez na imovinu
Porez na prodaju dobara i
usluga
Porez na dohodak
Prihod
od
indirektnih
poreza
Ostali porezi
2.473.418
1.879.328
1.683.054
1.591.979
2.093.900
1.787.813
423.888
326.928
40.304
33.611
20.682
4.529
0
0
2.032.809
2.322.122
2.572.816
2.595.403
10.224.322
9.572.850
7.173.201
6.802.776
6.251.747
5.855.947
209.421
267.245
24.972
11.709
16.901
7.132
8.616.562
9.858.037
9.176.793
6.586.016
6.677.798
5.954.486
1.235.024
328.181
287.695
394.159
294.830
341.039
7.065.425
9.316.898
8.878.193
6.172.106
6.356.744
5.598.986
316.113
681.010
212.958
4.163.189
10.905
1.018.082
19.751
1.495.886
26.224
1.667.491
14.461
663.686
33.167
495.989
243.126
354.170
166.856
282.703
647.843
3.667.200
774.956
1.141.716
136.933
65.723
0
0
0
0
1.363.702
315.260
29.420.180
21.887.766
19.050.515
19.449.601
16.908.916
POREZNI PRIHODI
Porez na dobit pojedinca
NEPOREZNI PRIHODI
Prihod od pod. aktiv. i
imovine i prihodi od pozit.
kursnih raz
Naknade, takse i prihodi od
jav. Usl
Novčane kazne
GRANTOVI
Tekuće
potpore
iz
inozemstva
Tekuće potpore od ostalih
nivoa vlasti
Kapitalni transferi ostalih
nivoa vlasti
PRIHODI
25.436.458
Izvor: Služba za budžet, trezor i javne nabavke
121
Kretanje neporeznih prihoda
Neporezni prihodi su od 2005.-2008. godine porasli sa cca 3.000.000 KM 2005. na blizu 10.000.000
KM 2008. godine (naknade za dodijeljeno zemljište, naknade za uređenje zemljišta, renta), od kada
počinje pad neporeznih prihoda koji su 2012. godine iznosili 6.000.000 KM ili 35,2%, a u
2013.godini 9.941.926,00KM.
Neporezni prihodi su budžetski prihodi koji se ostvaruju po općinskim propisima (takse, naknade,
novčane kazne). Visok rast neporeznih prihoda u 2007. u odnosu na 2006. je rezultat ostvarenja
prihoda po osnovu:
 Naknade za dodijeljeno zemljište i rentu naročito u svrhu izgradnje poslovnog objekta na
lokalitetu „Bedem“ i objekta „Robot“ d.o.o. Sarajevo.
 Prihoda po osnovu komunalne naknade za zauzimanje javnih površina i naknade za uređenje
gradskog građevinskog zemljišta koji su od 05.06.2006. godine preuzeti od Fonda za
komunalne djelatnosti i infrastrukturu.
 Prihodi od iznajmljivanja poslovnih prostora.
9.2. Struktura rashoda prema funkcionalnoj klasifikaciji
Funkcionalna kategorizacija izvršena je samo po službama i javnim ustanovama:






1 socijalna zaštita predstavlja funkciju za JU Centar za socijalni rad,
5 stambeni i zajednički poslovi funkcija za JU Zavod za prostorno uređenje, Službu
komunalne djelatnosti, vode i zaštita okoliša i Službu urbanog uređenja
7 funkcija za ekonomske poslove predstavlja poslove Službe za razvoj , poduzetništvo i obrt
8 funkcija aktivnosti sudova odnosi se na Službu općinskog pravobranilaštva
9 funkcija odbrane odnosi se na Službu civilne zaštite
10 funkcija opće javne usluge predstavlja sve ostale
Godine 2010. nastaju promjene kod funkcije 8 smanjenje, a kod funkcije 9 povećanje iz razloga što je
Vatrogasna služba nastavila egzistirati kao odsjek u Službi civilne zaštite funkcija 9. Na kategoriji 5
2008. godine izraženo povećanje odnosi se na investicije – kapitalne izdatke na službi JU Zavod za
prostorno uređenje i nešto na ostalim službama navedene kategorije. Navedeni podaci rađeni su po
GIB konsolidiranim obrascima za razdoblje 2008.-2012. godina.
Tabela 63. Struktura rashoda prema funkcionalnoj kategorizaciji za posljednjih 5 godina
Kategorija
Socijalna zaštita
Obrazovanje
Rekreacija ,kultura i regija
Zdravstvo
Stambeni i zajednički
poslovi
Zaštita čovjekove okoline
Ekonomski poslovi
Javni red i sigurnost
Odbrana
Opće javne usluge
Ukupno
2008.
765.071
144.500
2.921.118
7.584
2009.
746.555
153.600
1.502.895
1.589
2010.
697.099
94.100
1.656.201
38.311
2011.
744.784
216.600
1.993.500
30.844
2012.
668.291
99.943
1.543.068
37.815
24.506.068
10.260.072
9.263.488
9.132.307
7.751.474
0
1.586.254
1.097.623
439.509
11.311.443
42.779.170
0
1.487.789
1.089.241
607.996
6.710.476
22.560.213
0
1.088.226
539.324
1.887.316
6.563.116
21.827.181
0
850.010
240.329
2.143.104
8.139.800
23.491.278
0
1.144.050
256.747
1.407.362
6.998.424
19.907.174
Izvor: Služba za budžet, trezor i javne nabavke
Kategorija „zaštita čovjekove okoline“ nije analitički ili prema funkcionalnoj kategorizaciji razrađena.
122
9.3. Analiza rashoda
U općini Bihać dominiraju tekući troškovi u odnosu na kapitalne. Tekući rashodi (plaće i naknade
troškova zaposlenih i ostali tekući troškovi) su 2007. godine iznosili cca 13.300.000 ili 53% ukupnih
rashoda, 2012. cca 15.400.000 KM ili 77,6%. Jedino je u 2008. godini udio kapitalne potrošnje bio
veći u odnosu na tekuću i iznosio je cca 23.100.000 KM ili 54%.
Od 20% do 30% ukupnih tekućih rashoda ide na tekuće grantove (uglavnom za pomoći pojedincima i
neprofitnim organizacijama i subvencije javnim poduzećima).
Tabela 64. Struktura rashoda
Vrsta rashoda
PLAĆE I
NAKNADE TROŠK.
ZAPOSLENIH
Bruto plaće i naknade
Doprinosi poslodavca
i ostali doprinosi
MATERIJALNI
IZDACI
TEKUĆI
GRANTOVI
Tekuća rezerva
TG pojedincima
TG neprofitnim
organizacijama
Povrat javnih prihoda
i sudske presude
KAPITALNI
GRANTOVI
KG nevladinim
organizacijama
KG neprofitnim
organi.
IZDACI ZA
KAMATE I
OSTALE
NAKNADE
KAPITALNI
IZDACI
Nabavka zemljišta,
šuma i višegod.
zasada
Nabavka građ. sred.
CZ za posebne
namjene,
Nabavka opreme
Nabavka stalnih
sreds. u obliku stalnih
prava
Rekonstrukcija i
invest. održavanje
RASHODI / IZDACI
2007.
2008 .
2009.
2010.
2011.
2012.
7.188.684
9.492.850
9.490.209
8.791.873
9.876.829
9.401.879
6.633.013
8.761.238
8.763.816
8.058.949
9.050.790
8.604.205
555.671
731.612
726.393
732.924
826.039
797.674
1.692.358
3.921.484
1.923.349
1.748.472
2.255.831
2.379.758
4.453.687
6.134.866
5.523.633
3.433.321
4.486.553
2.942.338
185.435
871.729
339.040
1.095.972
162.462
2.373.880
211.238
512.424
244.445
603.961
150.000
343.056
3.273.733
4.626.638
2.702.507
2.645.351
3.533.070
2.388.911
122.790
73.216
284.784
64.308
105.077
60.371
9.872.755
4.662.191
441.955
539.624
265.163
249.879
330.897
313.306
32.201
53.671
38.956
19.182
9.541.858
4.348.885
409.754
485.953
226.207
230.697
0
70.200
388.633
580.810
667.153
725.154
1.971.617
18.497.579
4.792.434
5.972.082
5.939.749
4.208.167
73.594
554.467
119.722
341.814
231.587
480.811
16.020.162
58.776
461.750
601.448
3.564
338.276
152.465
172.192
486.355
265.982
19.214
23.534
65.406
216.689
125.756
85.638
32.035
1.536.213
1.705.079
4.225.055
4.556.407
4.755.094
3.672.543
25.179.101
42.779.170
22.560.213
21.066.182
23.491.278
19.907.175
Izvor: Služba za budžet, trezor i javne nabavke
123
9.4. Kretanje odnosa kapitalnih i administrativnih izdataka
Kapitalni troškovi u općini Bihać u prethodnom periodu su iznosili 31% ukupnih rashoda budžeta
2010. godine, a 2012. su iznosili 22%, promatrajući ukupne rashode budžeta.
Graf 39. Izvršenje kapitalnih izdataka
Izvor: Služba za budžet, trezor i javne nabavke
U 2008.godini Općina se prvi put zadužila u iznosu 6.500.000,00 KM za kapitalne investicije JU
Zavod za prostorno uređenje.
Ukupna ulaganja iznosila su 18.497.579,00 KM, a služila su za finansiranje projekata i programa
uređenja gradskog građevinskog zemljišta, finansiranje pograma gradskih ulica i rekonstrukciju cesta,
te finansiranje Pograma zajedničke komunalne potrošnje putem Zavoda za prostorno uređenje.
Tabela 65. Odnos kapitalnih i administrativnih izdataka
Izvor: Služba za budžet, trezor i javne nabavke
124
9.5. Kreditna zaduženost i kreditni potencijal
Analiza kreditnih obaveza, te potom analiza kreditne zaduženosti i kreditnog potencijala je data u okviru ovog poglavlja.
Tabela 66. Kreditno zaduženje i otplata kredita
Vrsta
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
Primici od domaćeg zaduživanja
i od prodaje obveznica
6.500.000
0
6.596.788
6.335.646
364.053
830.000
0
0
0
0
0
Ukupno
6.500.000
0
6.596.788
6.335.646
364.053
830.000
0
0
0
0
0
0
1.145.101
760.999
4.982.788
666.667
2.425.000
1.912.243
1.912.243
1.912.242
1.912.243
Otplate anuiteta
Izvor: Izvještaj o izvršenju budžeta Općine Bihać za period 2008. – 2013. ( po obrascima Ministarstva finansija F BiH)
Kreditom u 2008. godini finansirane su kapitalne investicije JU Zavod za prostorno uređenje.
Kreditom 2010. godine u iznosu 6.000.000,00 KM finansirane su obaveze, odnosno višak rashoda nad prihodima za 2009. godinu i dio je korišten za kapitalne
investicije.
Iznos od 596.788,00 KM je primitak od prodaje obveznica F BiH za ratna potraživanja.
Kredit u 2011. godini korišten je za zatvaranje ostatka kredita iz 2008. godine kod Raiffesienbank d.d. u iznosu 4.195.472,60 KM i obaveze za kapitalne
investicije iz 2009. godine JU Zavod za prostorno uređenje u iznosu 1.885.727,76 KM. Razlika u iznosu od 235.646,00 odnosi se na prodaju obveznica F BiH
za ratna potraživanja.
U 2012. godini izvršena je prodaja posljednje emisije obveznica FBiH za ratna potraživanja za obaveze po tekućim izdacima.
Kreditna zaduženost Općine Bihać na dan 31.12.2012. godine iznosi obaveza:
 po glavnici 11.044.444,54 KM,
 kamate 2.957.301,13 KM.
125
Stanje kreditne zaduženosti na dan 05.09.2013. godine iznosi:
 glavnica 10.600.000,00 KM,
 kamata 2.565.831,44 KM,
 kratkoročni revolving kredit do 31.12.2013. godine u iznosu 830.000,00 KM
Prema Zakonu o dugu i garancijama F BiH općine se mogu zadužiti za kapitalna ulaganja do iznosa
godišnjeg anuiteta u visini 10% prihoda budžeta ostvarenih u prethodnoj godini. Imajući u vidu
trenutno iznijeto stanje, Općina nije kreditno sposobna za dalje zaduživanje.
Općina je jamac po dugoročnim kreditima za JP Vodovod na iznos 2.000.000,00 EUR kreditor KfW
Njemačka putem Federalnog ministarstva finansija i JP Komrad na iznos 650.000,00 KM putem
NLB banke Tuzla.
9.6. Projekcija budžeta za razdoblje 2014.-2018. godine
Planiranje prihoda općine tokom 3 godine ne bi trebalo biti veliki problem uslijed podređenosti
strukture prihoda poreznim prihodima. Naime, svi viši nivoi vlasti su obavezni donijeti dokument
okvirnog budžeta kojim planiraju fiskalni okvir prihoda i rashoda u naredne 3 godine. Fiskalni okvir je
osnova za planiranje budžeta općine za trogodišnji period.
Tabela 67. Projekcija poreznih i neporeznih prihoda i priljeva za period 2014.–2018. godina (u milijunima KM)
Kategorija
Porezni prihodi
Neporezni prihodi
Grantovi
Primitci od zaduživanja
UKUPNO:
Tekući troškovi
Kapitalni troškovi
Tekući grantovi
UKUPNO:
2013.
10,89
13,39
5,11
0,83
30,22
10,50
13,43
6,03
30,22
2014.
11,20
13,95
7,21
2,05
34,41
9,95
17,89
6,57
34,41
2015.
11,71
7,15
4,80
0,00
23,66
10,29
7,19
5,65
23,66
2016.
11,95
6,12
4,34
0,00
22,41
10,24
6,44
5,73
22,41
2017.
11,95
6,12
4,34
0,00
22,41
10,24
6,44
5,73
22,41
2018.
11,95
6,12
4,34
0,00
22,41
10,24
6,44
5,73
22,41
Izvor: Ministarstva finansija, Dokument okvirnog budžeta 2014.-2016.
Ako se uzmu u obzir projekcije entitetskog nivoa u vezi s fiskalnim okvirnim (Dokument okvirnog
budžeta 2014.-2016.), postojeću naplatu neporeznih prihoda u općini Bihać, te određene generalne
trendove, struktura prihoda u naredne 3 godine bi okvirno trebala izgledati kao što je prikazano u
naprijed navedenoj tabeli. Imajući u vidu prethodnu analizu strukture rashoda, može se reći da se u
narednih 5 godina može očekivati izdvajanje godišnje po cca 5,9 mil KM za realizaciju projekata iz
Strategije razvoja općine Bihać (bez finansiranja kreditnim sredstvima ili nekim drugim izvorima).
Kapitalnu potrošnju čine stavke „Kapitalni troškovi“ i „Tekući grantovi“ koji uglavnom predstavljaju
projekti koji se realiziraju putem JU „Zavod za prostorno uređenje“ kroz Program obavljanja
djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje, Program uređenja gradskog građevinskog zemljišta,
Program održavanja, zaštite, rekonstrukcije i izgradnje lokalnih cesta, gradskih ulica i nerazvrstanih
cesta, te Program uređenja i održavanja vodotoka i drugih voda, izgradnje, rekonstrukcije i održavanje
vodnih objekata. Također, u okviru kapitalnih izdataka, su planirani i kapitalni transferi, izdaci za
kamatu i otplatu duga po osnovu kreditnog zaduživanja, te sredstva za nabavku stalnih sredstava za
rad organa uprave.Primici od zaduživanja u 2014. godini u iznosu od 2,05 mil KM odnose se na
kreditna sredstva koja će se koristiti za refinansiranje (reprogram) kreditnog zaduženja iz 2010. i 2011.
godine i finansiranje Projekta odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda u Bihaću, a na osnovu Odluke
Općinskog vijeća broj 02-02/9127/13 od 18.12.2013. godine.
126
10. SWOT analiza
SWOT analiza predstavlja most između sadašnjeg stanja koje je utvrđeno analizom, i željenog
budućeg stanja koje se definira strateškim planom razvoja. Ovaj koncept daje sistematsku analizu
prijetnji i prilika, kao i mogućnost njihovog usaglašavanja s jakim i slabim stranama općine. SWOT
analiza pruža informacije korisne za usklađivanje općinskih kapaciteta i sposobnosti s okruženjem u
kojem općina djeluje.
Najvažnije snage općine Bihać predstavljaju: geostrateška pozicija sa neposrednom granicom sa EU,
blizinom graničnih prelaza Izačić i Užljebić, željezničkom komunikacijom, dostupnošću zračnih i
morskih luka, povoljnim uvjetima za razvoj poljoprivrede i turizma /prirodne ljepote i atraktivne
turističke destinacije, šumski resursi za razvoj drvoprerađivačke industrije, vodni resursi, mineralne
sirovine i termomineralna voda, mlada, konkurentna i kreativna radna snaga, neiskorišteni privredni
kapaciteti i neperspektivna vojna imovina, univerzitetski grad za obrazovanje kadrova, aktivna politika
lokalne uprave na promociji poduzetničkog okruženja, poslovne/privredne zone. Najvažnije slabosti,
prepreke ili ograničenja za privredni razvoj predstavljaju visoka stopa nezaposlenosti, neusklađenost
obrazovanja s potrebama tržišta i razvojne privredne projekcije, pogoršanje demografske situacije,
nerazvijeni prerađivački kapaciteti za poljoprivrednu proizvodnju, zastarjela tehnologija i oprema u
realnom sektoru, nedovoljno iskorišteni prirodni i privredni potencijali, usitnjena poljoprivredna
proizvodnja /sitni proizvođači male ekonomske i tržišne snage/, nerazvijena putna infrastruktura,
nedostatak društvene infrastrukture (domova za stare i iznemogle, sportska, obrazovna i kulturna
infrastruktura), nerazvijena komunalna infrastruktura i netretiranje otpada, nedovoljno razvijena
turistička infrastruktura, nepodsticajno poslovno okruženje, neriješeni imovinsko-pravni odnosi,
nedostatak kapaciteta za izradu i implementaciju projekata prema finansijskim fondovima, izostanak
potrebnog znanja i primjene suvremenih agrotehničkih mjera u poljoprivrednoj proizvodnji,
nedostatak sektorskih razvojnih strategija i planova kao i projektne dokumentacije, nedovoljno
stimulativno poslovno okruženje. Najvažnije prilike koje omogućavaju i olakšavaju realizaciju
konkurentskih prednosti općine Bihać su: EU i regionalni integracioni procesi, korištenje fondova EU
za finansiranje razvojnih projekata, liberalizacija viznog režima za privredno povezivanje, edukacija,
zapošljavanje i dr., regionalna i prekogranična suradnja, stabilizacija političko-ekonomskih odnosa u
regiji, ulazak R. Hrvatske u EU, prostor za ekspanziju turističke ponude, potražnja za vodom i
energijom, strane investicije, blizina NP Plitvička jezera, uspostavljanje suradnje s dijasporom,
potencijal za razvoj poduzetništva-posebno u sektorima s većom dodatnom vrijednošću, generalno
poboljšanje ambijenta za investiranjem, zajednička ulaganja i JPP, projekti viših nivoa / NP UNA,
mogućnosti proizvodnje energije iz obnovljivih/alternativnih izvora, putne komunikacije i dr./.,
raspoloživi fondovi za razvoj. Najvažnije prijetnje predstavljaju: politička nestabilnost u zemlji i
okruženju, uticaj globalne ekonomske krize na ekonomsko i socijalno stanje u općini, nepovoljan
ekonomski ambijent, sporost u provođenju ekonomsko-privrednih reformi, nedovoljan političkoekonomski napredak u regiji, korupcija i kriminal, sporost u rješavanju stečajnih postupaka,
neusklađenost obrazovanja s potrebama tržišta rada, nepostojanje ažurne i usaglašene razvojne
strategije na višim nivoima odlučivanja, neažurnost i neusklađenost zakonskih propisa sa standardima
EU kao i na nivou BiH-F BiH-USK, devastacija prirodnih resursa, nizak nivo nadležnosti lokalne
zajednice i udjela u raspodjeli propisanih sredstava.
127
Tabela 68. SWOT analiza općine Bihać
SNAGE
Geostrateška pozicija
- neposredna granica sa EU
- neposredna blizina graničnih prelaza Izačić i Užljebić, željeznički saobraćaj,
dostupnost zračnih i morskih luka
Prirodni uvjeti i resursi
- povoljni uvjeti za razvoj poljoprivrede
- povoljni uvjeti za razvoj turizma /prirodne ljepote i atraktivne turističke
destinacije/
- šumski resursi za razvoj drvoprerađivačke industrije
- vodni resursi, mineralne sirovine i termomineralna voda
Tržište rada
- mlada, konkurentna i kreativna radna snaga
Ekonomski potencijali
- neiskorišteni privredni kapaciteti i neperspektivna vojna imovina
- univerzitetski grad za obrazovanje kadrova
- aktivna politika lokalne uprave na promociji poduzetničkog okruženja
poslovne/privredne zone
- BiH dijaspora (sa područja USK) sa svojim stečenim iskustvom kao i
poslovnim potencijaom
SLABOSTI
Ljudski resursi i tržište rada
- visoka stopa nezaposlenosti
- neusklađenost obrazovanja s potrebama tržišta i razvojne privredne projekcije
- pogoršanje demografske situacije
- negativan prirodni priraštaj
- odlazak mladih u inozemstvo
- starenje populacije
Privredni kapaciteti
- nerazvijeni prerađivački kapaciteti za poljoprivrednu proizvodnju
- zastarjela tehnologija i oprema u realnom sektoru
- nedovoljno iskorišteni prirodni i privredni potencijali
- usitnjena poljoprivredna proizvodnja /sitni proizvođači male ekonomske i
tržišne snage/
Infrastruktura
- nerazvijena putna infrastruktura
- nedostatak društvene infrastrukture: domova za stare i iznemogle, sportska,
obrazovna i kulturna infrastruktura
- nerazvijena komunalna infrastruktura i netretiranje otpada
- nedovoljno razvijena turistička infrastruktura
Nepodsticajno poslovno okruženje
- neriješeni imovinsko-pravni odnosi
- nedostatak kapaciteta za izradu i implementaciju projekata prema finansijskim
fondovima
- izostanak potrebnog znanja i primjene suvremenih agrotehničkih mjera u
poljoprivrednoj proizvodnji
- nedostatak sektorskih razvojnih strategija i planova, kao i projektne
dokumentacije
- nedovoljno stimulativno poslovno okruženje
128
PRILIKE
PRIJETNJE
Integracioni procesi
- EU i regionalni integracioni procesi
- korištenje fondova EU za finansiranje razvojnih projekata
- liberalizacija viznog režima za privredno povezivanje, edukaciju,
zapošljavanje i dr.
- regionalna i prekogranična suradnja
- stabilizacija političko-ekonomskih odnosa u regiji
- ulazak RH u EU
- mogućnosti proizvodnje energije iz obnovljivih/alternativnih izvora
-
Tržišne šanse
- prostor za ekspanziju turističke ponude
- potražnja za vodom i energijom
- strane investicije
- blizina NP Plitvička jezera
- uspostavljanje suradnje s dijasporom
- potencijal za razvoj poduzetništva, posebno u sektorima s većom dodatnom
vrijednošću
-
politička nestabilnost u zemlji i okruženju
utjecaj globalne ekonomske krize na ekonomsko i socijalno stanje u općini
nepovoljan ekonomski ambijent
sporost u provođenju ekonomsko-privrednih reformi
nedovoljan političko-ekonomski napredak u regiji
korupcija i kriminal
sporost u rješavanju stečajnih postupaka
neusklađenost obrazovanja s potrebama tržišta rada
nepostojanje ažurne i usaglašene razvojne strategije na višim nivoima
odlučivanja
neažurnost i neusklađenost zakonskih propisa sa standardima EU kao i na
nivou BiH-F BiH-USK
devastacija prirodnih resursa
nizak nivo nadležnosti lokalne zajednice i udjela u raspodjeli propisanih
sredstava
Investicije
- strane investicije
- zajednička ulaganja i JPP
- projekti viših nivoa: NP Una, putne komunikacije i dr.
- raspoloživi fondovi za razvoj
129
11. Vizija razvoja općine Bihać, strateški ciljevi i fokusi
Vizija razvoja općine Bihać glasi:
Bihać je administrativni, univerzitetski i kulturni regionalni centar, lider u
konkurentnosti zasnovan na održivom razvoju.
Općina Bihać će:








Biti moderan europski otvoren grad uz poštivanje demokratskih principa zasnovanih na EU
standardima
Biti lider konkurentnosti u regiji, prepoznatljiva destinacija za investiranje i razvoj poslovnih
aktivnosti
Biti centar u regiji za razvoj poduzetništva, turizma i prerađivačke industrije
Razvijati i poticati razvoj društvene infrastrukture, kao i podizanje kvaliteta sistema
obrazovanja, sporta, zdravstva, socijalne zaštite i civilnog društva
Unaprijediti valorizaciju prirodnih resursa zasnovan na principima održivosti s okosnicom na
razvoj nacionalnog parka Una
Stvarati modernu i efikasnu općinsku administraciju za servisiranje investitora i građana
primjenjujući suvremene modalitete organizacije
Unaprijediti očuvanje okoliša i preferiranje korištenja obnovljivih/alternativnih izvora energije
kao i realiziranje programa energetske efikasnosti
Stvarati kapacitete za kreiranje i implementaciju razvojnih projekata, te s tim u vezi
unapređivanje partnerstva s okruženjem
Kao strateški ciljevi definirani su:
1. Uspostavljen sistem podrške za razvoj prerađivačke industrije, malog i srednjeg
poduzetništva, poljoprivrede i turizma u funkciji povećanja zaposlenosti
2. Jačanje lokalnih kapaciteta sa ciljem unapređenja konkurentnosti lokalne ekonomije,
kvalitetne valorizacije postojećih ekonomskih potencijala, privlačenja investitora i korištenja
raspoloživih resursa u cilju intenziviranja lokalnog razvoja
3. Razvijena društvena infrastruktura u oblasti obrazovanja, kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim društvom, te jačanje opće društvene odgovornosti svih
aktera uključenih u razvoj ovih djelatnosti
4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem negativnih utjecaja na okoliš, planskim upravljanjem
prostorom i prirodnim resursima i racionalnim razvojem komunalnih usluga.
Strateški fokusi razvoja općine Bihać su:
1.
2.
3.
4.
Stvaranje uvjeta za privredni razvoj i zapošljavanje;
Podizanje konkurentnosti s ciljem intenziviranja lokalnog razvoja;
Kvalitetnije zadovoljavanje potreba građana;
Održivi razvoj odgovornim upravljanjem prostorom i prirodnim resursima.
130
SC.1. Uspostavljen sistem podrške za razvoj prerađivačke industrije, malog i srednjeg
poduzetništva, poljoprivrede i turizma u funkciji povećanja zaposlenosti
Na osnovu urađene socio-ekonomske analize, Općina Bihać raspolaže značajnim površinama
poljoprivrednog zemljišta pogodnim za intenziviranje poljoprivredne proizvodnje u segmentima u
kojima je već evidentan kontinuirani rast i za koje postoje realne predispozicije za daljnje unapređenje,
i s tim u vezi, i argumentirane potrebe za razvoj prerađivačko-prehrambene industrije, prije svega u
oblastima mljekarstva sa kompanijom liderom u ovoj oblasti a to je Meggle, zatim razvoja
prerađivačke industrije za preradu voća, povrća, ribljih proizvoda, meda i dr.
Također, značajan šumski fond, kao i tradicija i postojeći privredni kapaciteti stvaraju realne
pretpostavke za razvoj drvo-prerađivačke industrije sa visokim stepenom finalizacije proizvodnje.
Tradicija u poduzetništvu, izuzetno povoljna geoprometna pozicija općine, postojeći neiskorišteni
privredni kapaciteti, konkurentnost za poslovanje u odnosu na okruženje, kao i drugi povoljni faktori
su izuzetna mogućnost za intenzivniji razvoj poduzetništva i, s tim u vezi, većeg učešća proizvodnih
djelatnosti u strukturi ukupne lokalne ekonomije.
Prirodni resursi također omogućavaju razvoj prerađivačkih djelatnosti u proizvodnji građevinskog
materijala, kao i proizvodnji energije, prije svega hidroenergije, a također i sve aktualnije i potrebnije
energije iz obnovljivih/alternativnih izvora.
Prirodne ljepote, vodni resursi prije svega rijeka Una, i globalni projekt razvoj NP Una su jedinstvene
pretpostavke za razvoj intenzivnog turizma i turističke privrede, a s tim u vezi i multiplikator za razvoj
niza drugih vezanih djelatnosti, turističke privrede, uslužnih djelatnosti i dr.
Geostrateška pozicija općine Bihać omogućava da općina Bihać bude glavni trgovinski, distributivni i
logistički centar ove regije u kojem će se realizirati mnogobrojni infrastrukturni projekti, i na taj način
bi se značajno angažirali postojeći resursi.
SC.2. Jačanje lokalnih kapaciteta sa ciljem unapređenja konkurentnosti lokalne ekonomije,
kvalitetne valorizacije postojećih ekonomskih potencijala, privlačenja investitora i korištenja
raspoloživih resursa u cilju intenziviranja lokalnog razvoja
Sadašnje potrebe i očekivanja, a posebno u narednom perspektivnom periodu, zahtijevat će od lokalne
samouprave efikasnu i kvalitetnu organizaciju koja će moći odgovoriti sve većoj konkurentnosti u
okruženju, kao i nastupajućim evropskim ekonomskim integracionim procesima. Naime, prema
preporukama međunarodnih institucija, a uvažavajući međunarodne standarde i pozitivne prakse,
lokalna zajednica, ukoliko želi podići konkurentnost u kontinuitetu na zadovoljavajući i očekivani
nivo, nužno će morati pratiti nove trendove u okruženju i, s tim u vezi i kvalitetno pozicionirati
unutrašnju organizaciju koja podrazumijeva izgradnju kvalitetnih i efikasnih vlastitih apsorpcijskih
kapaciteta. Od takvog kvalitetnog organizacijskog pozicioniranja ovisit će participacija lokalne
zajednice na sve zahtjevnijem domaćem i međunarodnom tržištu i s tim u vezi ovisit će i stepen
ekonomskog razvoja (porast makroekonomskih pokazatelja, stepen efikasnosti korištenja finansijskih
fondova, porast imidža i dr.).
Analiza stanja je pokazala da općina Bihać raspolaže značajnim razvojnim resursima, međutim,
evidentno je da postoji potreba da se sa raspoloživim resursima mora efikasnije i kvalitetnije upravljati
u cilju intenziviranja ukupnog lokalnog razvoja, vodeći računa o održivom razvoju shvaćenom kao
razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti, tako da ostavlja mogućnosti budućim generacijama da
zadovolje svoje potrebe.
131
Povećanje ulaganja i nove investicije temelj su ekonomskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta.
Jedna od inicijativa za promoviranje privrede te privlačenje investitora i ulaganja na području naše
općine je implementacija koncepta promocije i privlačenja investitora s ciljem razvoja općine Bihaćprojekta unapređenja valorizacije potencijala općine Bihać, fokusirajući se u svom provođenju na
potrebe glavne interesne grupe tj. potencijalne domaće i strane ulagače, poduzetnike, kao i institucije
poduzetničke podrške, te sve one koji dolaze u kontakt sa potencijalnim investitorima. Također,
ovakav pristup u stvaranju kvalitetnih predispozicija za intenzivniji razvoj općine Bihać u narednom
periodu podrazumijevat će i ispunjavanje bitnog preduvjeta, a to je da i menadžment lokalne zajednice
mora biti tržišno-marketinški orijentiran. Filozofija poduzetništva utječe na stvaranje poduzetničke
ekonomije. Poduzetništvo je danas simbol svih ekonomija, posebno tržišno orijentiranih. Prema tome,
ključni faktor u kvalitetnoj implementaciji strateškog planiranja podrazumijeva razvoj afirmativnog i
pozitivnog imidža ove općine, privlačnog privrednog ambijenta uz isticanje komparativnih prednosti
općine Bihać u cilju ohrabrivanja investicionog angažmana domaćeg kapitala, a kvalitetnom i
sistematskom međunarodnom promocijom spomenutih komparativnih prednosti omogućava direktne
utjecaje na privlačenje značajnijeg inozemnog kapitala i investicija. Efekti od realizacije projekta
unapređenja valorizacije općine Bihać su izgrađen efikasan sistem komunikacije između svih aktera,
efektivnija i efikasnija lokalna uprava, unaprijeđeno poslovno okruženje, povećana konkurentnost
općine, više novih investicija, multiplicirani efekti. Sama činjenica da je općina Bihać uspjela privući
nove domaće i ino investitore objašnjava opravdanost multipliciranih efekata.
SC.3. Razvijena društvena infrastruktura u oblasti obrazovanja, kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim društvom, te jačanje opće društvene odgovornosti svih
aktera uključenih u razvoj ovih djelatnosti
Postojeća infrastruktura u oblasti obrazovanja, kulture i sporta je zadovoljavajuća.
Međutim, kako bi Općina Bihać opravdala epitet regionalnog centra, potrebno je adaptirati postojeću
infrastrukturu i izgraditi novu, da bi se ove oblasti podigle na još veći nivo.
S obzirom da je danas veliki broj socijalno ugroženih i osjetljivih kategorija stanovništva, posebno
mladih, samo uz veliki i svestran angažman svih institucija, te stavljanje svih raspoloživih kapaciteta i
pronalaska novih i drugačijih načina njihovog rješavanja, može se uspjeti na pravi način riješiti ovaj
svakodnevni problem.
A u tome će svakako pomoći razna udruženja, organizacije nevladinog tipa koje i danas, u vrijeme
nedostatka budžetskih sredstava, uspješno ublažavaju probleme ovih kategorija stanovištva.
Također, samo formalnim i neformalnim uključivanjem svih građana može se što brže i
sveobuhvatnije riješiti društveni problemi. Ali samo građani, koji su svjesni građanske odgovornosti
prema sebi, svojim bližnjima, društvu i državi, to mogu potaknuti, kreirati i realizirati, na čemu će se
svakodnevno raditi.
SC.4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem negativnih utjecaja na okoliš, planskim
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima i racionalnim razvojem komunalnih usluga
Koncept održivog razvoja podrazumijeva proces prema postizanju ravnoteže između privrednih,
socijalnih i ekoloških zahtjeva kako bi se osiguralo «zadovoljavanje potreba sadašnje generacije bez
ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe».
132
Globalno prihvaćeni principi održivog razvoja uključuju:







Integriranje pitanja okoliša u razvojne politike;
Internalizaciju troškova vezanih za okoliš tj. prevođenje eksternih troškova degradacije
okoliša u interne troškove zagađivača/korisnika kroz provođenje principa zagađivač/korisnik
plaća;
Sudjelovanje svih društvenih sudionika u donošenju odluka kroz procese savjetovanja i
dijaloga, te stvaranje partnerstva;
Pristup informacijama i pravosuđu;
Generacijsku i međugeneracijsku jednakost (uključujući i rodnu ravnopravnost) i solidarnost;
Princip supsidijarnosti (hijerarhije, odnosno međuzavisnosti) između lokalnog i globalnog
nivoa;
Pristup uslugama i finansijskim resursima koji su neophodni za zadovoljavanje osnovnih
potreba.
Polazeći od gore navedenog, održivi razvoj podrazumijeva:







Uravnotežen i pravičan privredni razvoj koji se može održati u dužem vremenskom razdoblju;
Smanjenje siromaštva kroz osnaživanje siromašnih i osiguranje njihovog boljeg pristupa
neophodnim uslugama i sredstvima;
Sudjelovanje svih zainteresiranih strana u procese odlučivanja (nacionalne i lokalne vlasti,
organizacije civilnog društva, poslovni sektor, profesionalne organizacije, sindikati), uz
promoviranje dijaloga i postizanje povjerenja kako bi se razvio društveni kapital;
Pažljivo upravljanje i očuvanje (u najvećoj mogućoj mjeri) neobnovljivih resursa;
Racionalnu/održivu upotrebu energije i prirodnih izvora (vode, zemljišta, šuma, itd.);
Smanjivanje otpada, efikasno sprečavanje i kontrola zagađenja, te smanjivanje na najveću
moguću mjeru ekoloških rizika;
Zaštitu kulturnih identiteta, tradicije i nasljeđa.
Prostor i prirodni resursi općine Bihać, kao neobnovljivi resursi, zahtijevaju u planskom periodu
posebnu pažnju, s obzirom na stanje prostora uzrokovanog bespravnom gradnjom i neplanskim
zahvatima u prostoru, ugroženost šumskih resursa bespravnom sječom, degradacije poljoprivrednog
zemljišta, zagađenost zemljišta i vodnih resursa otpadom i otpadnim vodama. Plansko upravljanje
prostorom i prirodnim resursima zahtijeva hitno usvajanje planskih dokumenata (prostornog plana
općine Bihać, prostornog plana područja NP „UNA“) , kao i integriranje pitanja okoliša u razvojne
politike, a posebno s aspekta racionalnog korištenja i zaštite prirodnih resursa.
133
12. SEKTORSKI RAZVOJNI PLANOVI
12.1. PLAN LOKALNOG EKONOMSKOG RAZVOJA
12.1.1. Sektorsko fokusiranje
Fokusi ekonomskog razvoja su:
1. Povećana zaposlenost;
2. Unapređenje konkurentnosti lokalne ekonomije;
3. Unapređenje valorizacije prirodnih potencijala kroz razvoj poljoprivrede, turizma i
proizvodnje energije iz alternativnih/obnovljivih izvora uz preferiranje većeg stepena
finalizacije proizvodnje;
4. Stvaranje kapaciteta za obezbjeđenje sredstava za kreiranje i implementaciju razvojnih
projekata koristeći modalitete poslovnog povezivanja i partnerstva sa okruženjem, kao i
raspoložive finansijske fondove, te u tom kontekstu sticanje potrebnih znanja i vještina.
12.1.2. SWOT analiza – ekonomski razvoj
Tabela 69. SWOT analiza sektora ekonomskog razvoja
-
-
SNAGE
Povoljan geoprometni položaj/granica sa EU
Tradicija i iskustvo u privrednim djelatnostima
Prirodna baština i kulturno-historijsko naslijeđe za
razvoj turizma (stari gradovi, arheološka nalazišta,
spomenici kulture)
Povoljni uvjeti za razvoj poljoprivrede-afirmacija
poljoprivredne proizvodnje /u zatvorenom prostoru,
mljekarstvo, voćarstvo
Uspostavljeno poslovno partnerstvo sa okruženjem
Neiskorišteni privredni kapaciteti i poslovne zone
Prirodni resursi: šumski resursi, mineralne sirovine i
nemetali, poljoprivredno zemljište, vodni resursi i
hidropotencijal, prirodne ljepote i jedinstvene
turističke atrakcije
Radna snaga: mlada, kreativna i konkurentna
Univerzitetski kapaciteti za stručno obrazovanje i
usavršavanje, kao i poslovno partnerstvo
-
SLABOSTI
Visoka stopa nezaposlenosti, starenje stanovništva i
pad nataliteta
Nedovoljno usmjeravanje/alociranje budžetskih i
drugih izvornih sredstava u razvojne projekte
Nizak stepen finalizacije proizvoda
Nesređeni imovinsko-pravni odnosi kao pretpostavke
za realizaciju razvojnih programa i projekata
Nedovoljna stručnost za obavljanje poduzetničkih
djelatnosti
Nedovoljno stimulativno poslovno okruženje za razvoj
MSP
Neusklađenost između ponude i tražnje za radnom
snagom
Nedostatne ingerencije lokalne zajednice u kreiranju i
implementaciji razvojnih projekata i aktivnosti
značajnijeg nivoa
Nedostatak prerađivačkih kapaciteta
Neizgrađenost turističke i privredne infrastrukture
Usitnjenost poljoprivrednog zemljišta i nemogućnost
intenziviranja poljoprivredne proizvodnje
Nedostatak potrebnih kapaciteta za kreiranje, izradu i
implementaciju razvojnih projekata
Nedovoljno
razvijeno
kooperativno
poslovno
povezivanje-klasteri i dr.
Nedovoljno razvijen sistem administrativne podrške
za servisiranje investitora
Nedovoljna
promocija
ekonomsko-privrednih
mogućnosti lokalne zajednice
Zastarjelost opreme i tehnologije
Nedostatak potrebnih znanja i vještina za
poduzetništvo
134
SNAGE
-
-
MOGUĆNOSTI/PRILIKE
Partnerstvo sa poslovnim sektorom i NVO-JPP
modaliteti
Uspostavljanje poslovne suradnje sa dijasporom s
ciljem prijenosa iskustava, znanja i kapitala
Aktiviranje neiskorištenih privrednih kapaciteta i
okončanje stečajnih postupaka
Razvoj NP UNA i poslovno povezivanje sa NP
Plitvička jezera
Razvoj malih i srednjih poduzeća
Korištenje obnovljivih/alternativnih izvora energije
Suradnja na regionalnom i interregionalnom nivou
-
SLABOSTI
Devastacija prirodnih resursa
Nedostatak finansijskih sredstava za razvojne projekte
zapošljavanja
PRIJETNJE
Zakonska regulativa – preuzimanje nadležnosti
lokalne zajednice od viših nivoa vlasti
Skup i neefikasan administrativni aparat na svim
nivoima vlasti (nesigurnost za investitore)
Nepovoljna političko-ekonomska klima
Korupcija i siva ekonomija
Izostanak sistemskog i dosljednog planiranja
ekonomsko-privrednog razvoja na višim nivoima
Izostanak kvalitetnog i planskog sistema obrazovanja
usklađenog sa potrebama privrede
Izostanak značajnijih investicija sa viših nivoa
odlučivanja
Nepovoljna politička i ekonomska situacija u zemlji i
svijetu (recesija)
Nekonkurentnost područja u odnosu na okruženje
Izostanak značajnijih i sistemskih poticaja za
intenziviranje
ekonomskog
razvoja
i
nova
zapošljavanja
12.1.3. Razvojni ciljevi ekonomskog razvoja
Kao sektorski ciljevi ekonomskog razvoja definirani su:
1.
2.
3.
4.
Povećati ukupnu zaposlenost na području općine za 10% do 2018. godine
Povećati broj registriranih poljoprivrednih domaćinstava za 15% do 2018. godine
Povećati ukupni broj novoosnovanih poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
Ojačati apsorpcijske kapacitete općine za iskorištenje eksternih donatorskih sredstava do
ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM bespovratnih sredstava do 2018. godine
12.1.3.1.
Međusektorsko povezivanje
Tabela 70. Povezivanje ciljeva ekonomskog razvoja sa općim strateškim ciljevima i sektorskim ciljevima
Ciljevi ekonomskog razvoja
1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018.
Godine
Veza sa strateškim ciljevima
SC.1. Uspostavljen sistem podrške za
razvoj industrije, malog i srednjeg
poduzetništva, poljoprivrede i turizma
u funkciji povećanja zaposlenosti
Veza sa razvojnim ciljevima u drugim
sektorima
DC.2.2. Modernizirana javna uprava
do 2018.godine, Cilj 3. Osnažena
suradnja sa civilnim društvom do
2018.godine
ZO.3.4. Poboljšati stepen energetske
efikasnosti u gradu za 10 % do
2018.godine
1.2. Povećati broj registriranih
poljoprivrednih domaćinstava za 15%
do 2018. godine
SC.1. Uspostavljen sistem podrške za
razvoj industrije, malog i srednjeg
poduzetništva, poljoprivrede i turizma
u funkciji povećanja zaposlenosti
SC.2. Jačanje lokalnih kapaciteta sa
ciljem valorizacije postojećih
ZO.3.5. Uspostaviti sistem upravljanja
prostorom i razvojem do 2018.godine
DC.2.2. Modernizirana javna uprava
do 2018.godine
DC.2.3. Osnažena suradnja sa civilnim
društvom do 2018.godine
ZO.3.5. Uspostaviti sistem upravljanja
135
Ciljevi ekonomskog razvoja
1.3. Povećati ukupni broj
novoosnovanih poslovnih subjekata za
15% do 2018. Godine
Veza sa strateškim ciljevima
ekonomskih potencijala, privlačenje
investitora i značajnije korištenje
raspoloživih finansijskih sredstva
SC.1. Uspostavljen sistem podrške za
razvoj industrije, malog i srednjeg
poduzetništva, poljoprivrede i turizma
u funkciji povećanja zaposlenosti
SC.2. Jačanje lokalnih kapaciteta sa
ciljem valorizacije postojećih
ekonomskih potencijala, privlačenje
investitora i značajnije korištenje
raspoloživih finansijskih sredstava
1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete
općine za iskorištenje eksternih
donatorskih sredstava do ostvarenja
najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018.
godine
SC.1. Uspostavljen sistem podrške za
razvoj industrije, malog i srednjeg
poduzetništva, poljoprivrede i turizma
u funkciji povećanja zaposlenosti
SC.2. Jačanje lokalnih kapaciteta sa
ciljem kvalitetne valorizacije
postojećih ekonomskih potencijala,
privlačenja investitora i značajnije
korištenje raspoloživih finansijskih
sredstava
SC.3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih u
razvoj ovih djelatnosti.
SC.4. Osigurati održivi razvoj
smanjenjem negativnih utjecaja na
okoliš, planskim upravljanjem
prostorom i prirodnim resursima i
racionalnim razvojem komunalnih
usluga
Veza sa razvojnim ciljevima u drugim
sektorima
prostorom i razvojem do 2018.godine
DC.2.2. Modernizirana javna uprava
do 2018.godine
DC.2.3. Osnažena suradnja sa civilnim
društvom do 2018.godine
ZO.3.4. Poboljšati stepen energetske
efikasnosti u gradu za 10 % do
2018.godine
ZO.3.5. Uspostaviti sistem upravljanja
prostorom i razvojem do 2018.godine
DC.2.1. Unaprijeđeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture, sportske,
socijalne i zdravstvene zaštite do
2018.godine
DC.2.2. Modernizirana javna uprava
do 2018.godine
DC.2.3. Osnažena suradnja sa civilnim
društvom do 2018.godine
ZO.3.1. Do 2018.godine smanjiti teret
zagađenja površinskih voda i izvorišta
vode za piće
ZO.3.2. Povećati efikasnost
upravljanja otpadom do 2018.godine,
ZO.3.4. Poboljšati stepen energetske
efikasnosti u gradu za 10 % do 2018.
godine
ZO.3.5. Uspostaviti sistem
upravljanja prostorom i razvojem do
2018.godine
136
12.1.4.
Integracija sa strateškim dokumentima viših nivoa
Sektorski ciljevi ekonomskog razvoja općine Bihać imaju svoje uporište u dokumentima viših
strategija, planova i zakona.
Tabela 71. Usklađenost sa strateškim dokumentima viših nivoa
Naziv dokumenta
Strategija razvoja Bosne i
Hercegovine
Strategija razvoja Federacije Bosne i
Hercegovine 2010.-2020.
Strategija razvoja turizma FBiH za
period 2008. -2018. godinu
Relevantni odrednice
Prema Strategiji razvoja Bosne i
Hercegovine naša zemlja spada u
najmanje konkurentne zemlje Europe a
zajedno sa ostalim zemljama
Jugoistočne Europe čini i ujedno
najnekonkurentniji region Europe. S
obzirom na gore navedene činjenice
jasno je zašto je povećanje
konkurentnosti jedan od važnijih, ako
ne i najvažniji strateški cilj ove zemlje.
U narednim godinama povećanje
konkurentnosti se planira ostvariti kroz
kontinuirano poboljšanje
produktivnosti poduzeća, jačanje
klasterske inicijative, izgradnju naučnotehnološke i poslovne infrastrukture,
osiguranje kompetencija kroz
institucionalne sisteme obrazovanja
usklađivanjem politike upisa u srednje
škole i visokoškolske ustanove s
potrebama tržišta rada i društva,
izgradnju suvremene naučnotehnološke i poslovne baze, podsticanje
veće geografske mobilnost radne snage
Strategija razvoja FBiH 2010.-2020.
godine jednako kao i Strategija razvoja
općine Bihać najviše pažnje je
posvetila smanjenu nezaposlenosti,
tako da se od ukupno šest okvirnih
strateških ciljeva čak tri odnose na
povećanje zaposlenosti, a to su
stimulirati rast, zapošljavanje i
unapređenje kvalitete radnih mjesta,
osigurati inkluzivna tržišta rada kroz
sprečavanje dugoročne nezaposlenosti,
neaktivnosti, socijalne isključenosti i
siromaštva radno sposobnog
stanovništva, jačanje institucionalnih
kapaciteta i socio-ekonomskog dijaloga
na planu zapošljavanja.
Turizam u Bosni i Hercegovini
predstavlja jedan od najvećih
potencijala za razvitak ekonomije i
samim tim cijele države. U Strategiji
razvoja turizma FBiH za period 2008.2018. godine kao strateška odrednica
navedena je:
"strategija konkurentnosti destinacije i
destinacijskog proizvoda." Ova
Strategija, kao jedan od osnovnih
ciljeva koji želi da ispuni u periodu za
koji se i radi je da se Bosna i
Hercegovina kroz deset godina stvori
kao konkurentska destinacija, kako bi
na taj način postala privlačna za turiste,
strane investicije ali i lokalno
stanovništvo, što bi doprinijelo
Povezanost sa ciljevima općine Bihać
EC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost
na području općine za 10% do 2018.
godine
EC.1.2. Povećati broj registriranih
poljoprivrednih domaćinstava za 15%
do 2018. godine
EC.1.3. Povećati ukupni broj
novoosnovanih poslovnih subjekata
za 15% do 2018. godine
EC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost
na području općine za 10% do
2018.godine
EC.1.2. Povećati broj registriranih
poljoprivrednih domaćinstava za 15%
do 2018. godine
EC.1.3. Povećati ukupni broj
novoosnovanih poslovnih subjekata
za 15% do 2018.godine
EC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost
na području općine za 10% do 2018.
godine
EC.1.2. Povećati broj registriranih
poljoprivrednih domaćinstava za 15%
do 2018. godine
EC.1.3. Povećati ukupni broj
novoosnovanih poslovnih subjekata
za 15% do 2018. godine
EC.1.4. Ojačati apsorpcijske
kapacitete općine za iskorištenje
eksternih donatorskih sredstava do
ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018.
137
Strategija rasta izvoza BIH od 2012.2015. godine
Regionalona strategija ekonomskog
razvoja za ekonomsku regiju
Sjeverozapadna BiH
Projekt "Razvoj malog i srednjeg
poduzetništva u Federaciji Bosne i
Hercegovine“
povećanju zaposlenosti, poboljšanju
rejtinga konkurentnosti naše zemlje,
većem broju stranih investicija
Kao što je navedeno u samoj Strategiji
vlada i privatni sektor moraju raditi
kvalitetno na uklanjanju prepreka
rastu ekonomije i pružanje podrške
preduzećima koja imaju potencijal da u
kraćem roku izrastu u što veća
poduzeća . Kao 3. Strateški cilj
definisano je: „Poboljšanje sposobnost
izvoznika da budu konkurentni na
međunarodnim tržištima“ koja se
planira ostvariti na nekoliko načina:
pružanje podrške razvoju saradničkih
izvoznih koalicija i klastera, pomoći
preduzećima da razviju proizvode sa
većom dodatnom vrijednošću kroz
pružanje ciljane podrške usmjerene na
inovacije, istraživanja i
razvoj,izgradnja mehanizama za
rješavanje nedostataka u pogledu
vještina radne snage za izvozna
preduzeća
Općina Bihać kao teritorijalni dio
Sjeverozapadne Bosne je uključena u
"Regionalnu strategiju ekonomskog
razvoja za ekonomsku regiju
Sjeverozapadna BiH", koja je kao svoj
prioritetni cilj navela "Stvoreno
konkurentno poslovno okruženje"
U projektu Federalnog ministarstva
razvoja, poduzetništva i obrta koji je
rađen za period od 2009. do 2018.
godine kao najvažniji strateški ciljevi i
mjere usvojeni su: finansijska podrška
malim i srednjim poduzetnicima koja bi
se ogledala u značajnom učešću
Razvojne banke FBiH, djelovanju
poslovnih banaka i Agencije za predpristupne fondove EU, a sve u cilju
razvijanja MSP-a i unapređenje
ekonomije naše države, stručno
usavršavanje svih relevantnih osoba za
malo i srednje poduzetništvo.
godine
EC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost
na području općine za 10% do 2018.
godine
EC.1.2. Povećati broj registriranih
poljoprivrednih domaćinstava za 15%
do 2018. godine
EC.1.3. Povećati ukupni broj
novoosnovanih poslovnih subjekata
za 15% do 2018. godine
EC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost
na području općine za 10% do 2018.
godine
EC.1.2. Povećati broj registriranih
poljoprivrednih domaćinstava za
15% do 2018. godine
EC.1.3. Povećati ukupni broj
novoosnovanih poslovnih subjekata
za 15% do 2018. godine
EC.1.2. Povećati broj registriranih
poljoprivrednih domaćinstava za 10%
do 2018. godine
EC.1.3. Povećati ukupni broj
novoosnovanih poslovnih subjekata
za 15% do 2018. godine
138
12.1.5. Programi, projekti i mjere
Za realizaciju plana ekonomskog razvoja općine Bihać definisan je 20 projekata i mjera grupisanih
u 5 pograma:
Tabela 72. Programi razvoja ekonomskog sektora
Redni broj
Program 1.
Program 2.
Naziv programa
Povećanje zaposlenosti
Unapređenje poslovnog
okruženja
Program 3.
Unapređenje privredne
infrastrukture
Program 4.
Razvoj poljoprivrede
Program 5.
Razvoj turizma
-
Projekti i mjere u okviru programa
Projekat "Dokvalifikacija i prekvalifikacija kadrova za potrebe privrede"
Sufinansiranje zapošljavanja pripravnika/volontera u privrednim
subjektima, te javnim ustanovama i poduzećima
Izrada i realizacija projekta "Stimulativne mjere za privredne djelatnosti"
Osnivanje i djelovanje općinske fondacije za razvoj
Izrada i implementacija projekta " Poslovna suradnja sa BiH dijasporom”
Projekat” EI-Općina Bihać-Informatičko umrežavanje sa poslovnim
sektorom”
EI-Poslovni inkubator
Projekat-Promocija općine Bihać
Specijalizirana edukacija i tehničko-informatičko opremanje tima za
strateško upravljanje razvojem i razvojnim projektima
Razvoj poslovnih zona
Poslovni inkubator
Modernizacija turističko-sportskog aerodroma Golubić
Sufinansiranje projekata u poljoprivredno-prerađivačkom sektoru
Azil za životinje
Nabavka poljoprivredne mehanizacije
Revolving fond za razvoj mljekarstva-nabavka visokosteonih junica
Infrastrukturno uređenje turističkih lokaliteta/putne komunikacije,
komunalna infrastruktura...
Izrada i implementacija projekata uz podršku međunarodnih fondova
Projekat "Turistički voz NP UNA"
Revitalizacija zimsko-rekreativnog centra "Duga Luka"
12.1.6. Procjena očekivanih ishoda sa indikatorima
Tabela 73. Procjena indikatora
Sektorski cilj
1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na području
općine za 10% do 2018. godine
1.2. Povećati broj registriranih poljoprivrednih
domaćinstava za 15% do 2018. godine
‐
‐
‐
‐
‐
1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine za
iskorištenje eksternih donatorskih sredstava do
ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018. godine
‐
‐
‐
‐
‐
‐
‐
Procjena očekivanih ishoda sa indikatorima
U cilju povećanja zaposlenosti izvršiti dokvalifikaciju i
prekvalifikaciju 300 osoba za zapošljavanje u realnom sektoru
Otvaranje novih cca 1.500 radnih mjesta
Povećanje broja poljoprivrednih domaćinstava sa 1.000 na
1.200 do 2018.g.
Povećanje ukupnih investicija za 3 mil. KM u narednih 5
godina u oblasti poljoprivrede
Finansijska podrška iz eksternih izvora cca 2.mil KM za
razvojne projekte u poljoprivredi u narednih 5 godina
Otvaranje 10 novih kompanija u poslovnim zonama
Otvaranje 10 novih kompanija na ostalom području
predviđenom za poslovno-industrijske djelatnosti
Otvaranje novih 1.000 radnih mjesta u realnom sektoru
Povećanje ukupnih investicija za 3 mil. KM u narednih 5
godina iz eksternih izvora-bespovratna sredstva
Povećanje ukupnih investicija i lokalnih prihoda za 15% u
odnosu na postojeće stanje
Osposobljavanje 10 zaposlenih osoba u općinskom organu
uprave za izradu i implementaciju projekata prema
međunarodnim finansijskim fondovima
Povećanje broja implementiranih projekata u odnosu na
postojeće stanje za 15% do 2018. godine
139
12.2. PLAN DRUŠTVENOG RAZVOJA
12.2.1. Sektorsko fokusiranje
Sektorski fokusi:
1. Racionalizirati i učiniti efikasniju javnu upravu u službi građana;
2. Podići stepen kvalitete zbrinjavanja i pomoći ugroženim kategorijama stanovnika (socijalne
kategorije, invalidi);
3. Unaprijediti postojeću infrastrukturu u oblasti kulture, sporta, obrazovanja i zdravstva;
4. Unaprijediti suradnju općine i civilnog sektora.
12.2.2. SWOT analiza – društveni razvoj
Tabela 74. SWOT analiza sektora društvenog razvoja
-
SNAGE
Administrativni,
obrazovni,
kulturni,
sportski,
zdravstveni centar
Univerzitetski centar
Sjedište regionalnih institucija kulture, sporta,
zdravstva, zaštite okoliša i nevladinih udruženja
Povoljna starosna struktura stanovništva – veliki broj
visokoobrazovanih mladih ljudi
Bogatstvo kulturno-historijskog nasljeđa
Razvijena mreža kontakata sa kulturnim, sportskim i
NVO organizacijama, udruženjima i drugim
subjektima
„Jaka dijaspora“
Tradicionalne manifestacije u oblasti kulture, sporta
Veliki broj kulturnih radnika i umjetnika
Pogodni uvjeti za razvoj sportskog i rekreativnog
turizma
Otvorenost prema razvoju nevladinog sektora
Multietnička, multivjerska i multikulturalna sredina i
mentalitet građana
PRILIKE
Geostrategijski položaj – granica sa EU
Izmjena ustava FBiH – regionalna promjena
nadležnosti
Zdravstveni centar
Međuuniverzitetska studentska razmjena
Međuopćinska suradnja na izgradnji i korištenju
kulturno-historijskog nasljeđa
Međuregionalna suradnja u oblasti izgradnje sportske
infrastrukture
Približavanje EU kao poticaj za usvajanje EU
standarda u svim sektorima društva
Korištenje fondova i grantova viših nivoa vlasti
Povoljan razvojni proces u okruženju
-
-
SLABOSTI
Neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama
domaće privrede i zemalja EU
Neiskorištenost kulturno-historijskog nasljeđa
Neiskorišten potencijal dijaspore
Glomazna, neefikasna, neekonomična, nestručna javna
uprava
Neusmjerenost javne uprave sa strategijskim ciljevima
razvoja
Kreditna zaduženost jedinice lokalne samouprave, što
direktno negativno utječe na razvoje društvenog
sektora
Podijeljena nadležnost federalnih, kantonalnih i
općinskih vlasti u obrazovanju, kulturi, zdravstvu i
civilnoj zaštiti
Nedovoljno korištenje fondova i grantova viših nivoa
vlasti
Skupa i spora administracija
PRIJETNJE
Nespremnost za korištenje potencijala blizine EU
Nepripremljenost za eventualne promjene nadležnosti
Infrastrukturna izoliranost
Gubljenje statusa administrativnog i univerzitetskog
centra
Minirane površine
Područja podložna klizištima
Odlazak donatora projekata radi nedovoljne suradnje i
osposobljenosti
Nepovoljna ekonomska i politička situacija u svijetu i
zemlji
Mito i korupcija posebno u javnoj upravi, oblasti
obrazovanja i zdravstva
Brojna zakonska i administrativna ograničenja
12.2.3. Razvojni ciljevi društvenog razvoja
Definirani su slijedeći ciljevi društvenog razvoja:
1. Unapređeni kapaciteti sektora obrazovanja, kulture, sportske, socijalne i zdravstvene zaštite do
2018.godine
140
2. Modernizirana javna uprava do 2018. godine
3. Osnažena suradnja sa civilnim društvom do 2018. godine
12.2.3.1.
Međusektorsko povezivanje
Tabela 75. Povezanost sa strateškim ciljevima i razvojnim ciljevima drugih sektora
Naziv
2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i
zdravstvene zaštite do
2018.godine
2.2. Modernizirana javna
uprava do 2018. godine
2.3. Osnažena suradnja sa
civilnim društvom do
2018.godine
Veza sa razvojnim ciljevima u drugim
sektorima
Veza sa strateškim ciljevima
SC.3. Razvijena društvena infrastruktura u
oblasti obrazovanja, kulture i sporta uz
socijalnu osjetljivost i partnerstvo sa
civilnim društvom, te jačanje opće
društvene odgovornosti svih aktera
uključenih u razvoj ovih djelatnosti
SC.2. Jačanje lokalnih kapaciteta s ciljem
unapređenja konkurentnosti lokalne
ekonomije, kvalitetne valorizacije
postojećih ekonomskih potencijala,
privlačenja investitora i korištenja
raspoloživih resursa u cilju intenziviranja
lokalnog razvoja.
SC.3. Razvijena društvena infrastruktura u
oblasti obrazovanja, kulture i sporta uz
socijalnu osjetljivost i partnerstvo sa
civilnim društvom, te jačanje opće
društvene odgovornosti svih aktera
uključenih u razvoj ovih djelatnosti
EC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete
općine za iskorištenje eksternih donatorskih
sredstava do ostvarenja najmanje
3.000.000,00 KM bespovratnih sredstava do
2018. godine
ZO.3.5. Uspostaviti sistem upravljanja
prostorom i razvojem do 2018.godine
EC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete
općine za iskorištenje eksternih donatorskih
sredstava do ostvarenja najmanje
3.000.000,00 KM bespovratnih sredstava do
2018. godine
ZO.1.5. Uspostaviti sistem upravljanja
prostorom i razvojem do 2018.godine
EC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete
općine za iskorištenje eksternih donatorskih
sredstava do ostvarenja najmanje
3.000.000,00 KM bespovratnih sredstava do
2018. godine
ZO.3.5. Uspostaviti sistem upravljanja
prostorom i razvojem do 2018.godine
12.2.4. Integracija sa strateškim dokumentima viših nivoa
Tabela 76. Usklađenost sa strateškim dokumentima viših nivoa
Naziv dokumenta
Relevantne odrednice
Povezanost sa ciljevima općine Bihać
Strateški pravci razvoja obrazovanja u
Bosni i Hercegovini sa planom
implementiranja 2008. – 2015. godine
Dokument se temelji na globalnom
pristupu obrazovanju definisanom u
Milenijskoj dekleraciji UN-a (MDGF) i
ciljeva Europske unije u pogledu
poboljšanja kvaliteta i efikasnosti
obrazovanja i obuke, njihove
dostupnosti i prohodnosti unutar
zajedničkog europskog
prostora.Prioriteti u razvoju
obrazovanja su podizanje nivoa
obrazovanosti stanovništva i
kompetentnosti radne snage,
poboljšanje efikasnosti sistema
obrazovanja i obuke, prevencija
socijalnog uključivanja među djecom i
mladim, proširenje prilika za
obrazovanje i obuku odraslih, te
osiguranje kvaliteta i rehabilitacija
istraživanja u obrazovanju.
SC.3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih u
razvoj ovih djelatnosti, sektorskim
ciljem
EC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost
na području općine za 10% do
2018.godine
ZO.3.5. Uspostaviti sistem
upravljanja prostorom i razvojem do
2018.godine
141
Naziv dokumenta
Strateški pravci razvoja visokog
obrazovanja u FBiH od 2012. do
2022. godine
Relevantne odrednice
Povezanost sa ciljevima općine Bihać
Sinergija i partnerstvo u razvoju
visokog obrazovanja od ogromnog su
značaja za kulturološki, ekonomski i
društveni razvoj zemlje.Jaka
akademska zajednica stvara pozitivnu
proaktivnu klimu koja privlači domaće
i strane investitore, što rezultira
održivim i ekonomskim razvojem.Za
razvoj visokog obrazovanja pored
njegove reforme, potrebna je
odgovarajuća infrastruktura.
SC.3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih u
razvoj ovih djelatnosti sektorskim
ciljem
DC.2.1. Unapređeni kapaciteti sektora
obrazovanja, kulture, sportske,
socijalne i zdravstvene zaštite do
2018.godine
EC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost
na području općine za 10% do
2018.godine
Strategija razvoja sporta u BiH
Strategija kulturne politike u BiH
Dokument Ministarstva civilnih
poslova BiH – Sektor za sport, koji
daje strateške smjernice i plan
djelovanja na razvoju sporta u BiH za
period 2010.-2014.godina, u cilju
prosperitetnog razvoja sporta, sportskih
aktivnosti i sportske infrastrukture u
BiH u skladu sa Bijelom knjigom za
sport u Europskoj uniji i dr. dokumenta
koji uređuju oblast sporta. Djeca u
sportu su najvažniji prioritet Strategije
razvoja sporta u BiH, bez
odgovarajućeg prostora za igru i
trening nema uspješnog razvoja sporta,
a sportski objekti predstavljaju
naslijeđe budućim generacijama.Bitan
prioritet u sportu jeste ulaganje u
vrhunski sport.Sport i sportska
rekreacija imaju značajnu ulogu za
osobe sa invaliditetom u procesu
rehabilitacije i resocijalizacije.Jedna od
ključnih odrednica Strategije su sport
dostupan svima i razvoj sportske
infrastrukture na nivou BiH.
Strategija u funkciji razvoja kulturnog
kapitala, odnosno kulturno održivog
razvoja.Prioritetni ciljevi strategije
između ostalog su: poseban podsticaj
zaštiti, rekonstrukciji, rekultiviranju i
multisektorskom promoviranju
prirodnog, spomeničkog naslijeđa u
BiH, podsticaj obrazovanju i nauci kao
odgovor na izazove postindustrijskog
društva i podsticaj regionalnoj suradnji
u kulturi.Prioriteti kulturne politike u
BiH između ostalog su osnivanje na
svim nivoima vlasti tijela koje će
sačiniti dugoročni plan razvoja kulture
u BiH i pratiti njen rad, utvrđivanje
kulturne politike u izgradnji i obnovi
kulturne infrastrukture,te podizanje
nivoa kulturnih sadržaja.
ZO.3.5. Uspostaviti sistem
upravljanja prostorom i razvojem do
2018.godine
DC.2.1. Unaprijeđeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
EC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost
na području općine za 10% do
2018.godine, te strateškim ciljem
SC1.1. Uspostavljanje sistema
podrške za razvoj industrije, malog i
srednjeg poduzništva, poljoprivrede i
turizma u funkciji povećanja
zaposlenosti.
DC2.1. Unapređeni kapaciteti sektora
obrazovanja, kulture, sportske,
socijalne i zdravstvene zaštite do
2018.godine
SC.1. Uspostavljen sistem podrške za
razvoj industrije, malog i srednjeg
poduzetništva, poljoprivrede i turizma
u funkciji zaposlenosti, te strateškim
ciljem
SC.3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih u
razvoj ovih djelatnosti.
142
Naziv dokumenta
Sporazum između Vijeća ministara
BiH i organizacija civilnog društva
Zakon o osnovama socijalne zaštite,
zaštite civilnih žrtava rata i zaštite
porodice s djecom
Zakon o zdravstvenoj zaštiti
Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i
drugih nesreća
Relevantne odrednice
Dokument na nivou BiH kojim se
uređuje međusobna suradnja i
partnerstvo nevladinog i javnog sektora
u zadovoljavanju javnih potreba i
interesa građana kroz su/finansiranje
programa i projekata OCD na
transparentan način i kroz
standardizirane postupke s jasno
definisanim ulaznim, izlaznim i
mjerljivim ciljevima, uz racionalno
korištenje javnih prihoda i djelotvorno
korištenje raspoloživih resursa, a u
svrhu stvaranja kvalitetnog okruženja
za zadovoljavanje potreba građana.
Navedenim Zakonom uređuju se
pitanja socijalne zaštite građana i
njihovih porodica, prava i korisnici
prava iz socijalne zaštite, te druga
pitanja od značaja za ostvarivanje prava
iz socijalne zaštite, zaštite civilnih
žrtava rata i zaštite porodice s djecom.
Navedenim Zakonom uređuje se
načela, mjera i način organiziranja i
provođenja zdravstvene zaštite,
nositelji društvene brige za zdravlje
stanovništva, te prava i obaveze osoba
u korištenju zdravstvene zaštite koja
obuhvata sistem društvenih grupnih
individualnih mjera, usluga i aktivnosti
za očuvanje i unapređenje zdravlja,
sprečavanje bolesti, rano otkrivanje
bolesti, blagovremeno liječenje i
zdravstvenu njegu i rehabilitaciju.
Ovim se Zakonom uređuje sistem
zaštite i spašavanja ljudi, biljnog i
životinjskog svijeta, materijalnih,
kulturnih, historijskih i drugih dobara i
okoliša od prirodnih nepogoda i drugih
nesreća ili ratnih opasnosti kroz
programiranje, planiranje,
organizovanje, obučavanje, provođenje
i finansiranje mjera i aktivnosti u cilju
sprečavanja opasnosti, smanjenja broja
nesreća i žrtava, te otklanjanje i
ublažavanja štetnih djelovanja i
posljedica od prirodnih i drugih
nesreća.
Povezanost sa ciljevima općine Bihać
DC.2.3. Osnažena suradnja sa
civilnim društvom do 2018.godine
SC.3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osposobljenost i partnerstvo sa
civilnim društvom, te jačanje opće
društvene odgovornosti svih aktera
uključenih u razvoj ovih djelatnosti
DC.2.3. Osnažena suradnja sa
civilnim društvom do 2018.godine
DC.2.1. Unapređeni kapaciteti sektora
obrazovanja, kulture, sportske,
socijalne i zdravstvene zaštite do
2018.godine
DC.2.3. Osnažena suradnja sa
civilnim društvom do 2018.godine
DC.2.1. Unapređeni kapaciteti sektora
obrazovanja, kulture, sportske,
socijalne i zdravstvene zaštite do
2018.godine
DC.2.3. Osnažena suradnja sa
civilnim društvom do 2018.godine
143
Procjena ishoda s indikatorima
Tabela 77. Procjena indikatora
Sektorski cilj
Procjena očekivanih ishoda sa indikatorima
2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja,
kulture, sportske, socijalne i
zdravstvene zaštite do
2018.godine
•
2.2. Modernizirana javna
uprava do 2018. godine
•
•
•
•
•
•
•
2.3. Osnažena suradnja sa
civilnim društvom do
2018.godine
•
•
•
•
Povećane površine obrazovne, kulturne, sportske i zdravstvene infrastrukture
(novoizgrađena i adaptirana) za 25.000 m² do 2018. godine
Stipendirano najmanje 100 đaka i studenata na nivou godine
Uspostavljene najmanje 3 nove redovne kulturne manifestacije na godišnjem nivou
Povećan broj sportaša (aktivnih za 500 i rekreativnih za 100) do 2018. godine
Osigurana redovna godišnja pomoć za 50 korisnika JU Centra za socijalni rad i 25
romskih porodica
Uvedeni standardi kvalitete u skladu sa EU normama (smanjen broj pritužbi na rad
zaposlenika za 10%)
Povećano zadovoljstvo građana radom javne administracije (smanjen broj žalbi na
rješenja za 10%)
Smanjen udio izdataka za troškove zaposlenih za 20% u odnosu na izdatke za kapitalna
ulaganja
Sačinjena baza za evidenciju udruženja nevladinog, odnosno civilnog sektora
Uključeno najmanje 40% ženske populacije u društvene tokove i državne institucije
Održano 3 seminara , 2 okrugla stola i 1 radionica o značaju uključivanja lokalnog
stanovništva u život lokalne zajednice
Izdvajanje 50.000,00 KM iz budžeta općine za 5 projekata NVO sektora na godišnjem
nivou do 2018.godine
12.2.5. Programi društvenog razvoja
Za realizaciju plana društvenog razvoja općine Bihać definisano je 33 projekta i mjera grupisanih u
8 programa:
Tabela 78. Programi razvoja društvenog sektora
Redni broj
Program 1.
Naziv programa
Izgradnja i uređenje
infrastrukture za
kulturu
Program 2.
Razvoj civilnog
društva i nevladinog
sektora
Program 3.
Pomoć ugroženim
kategorijama
stanovnika
Program 4.
Izgradnja i uređenje
sportske infrastrukture
Projekti u okviru programa
-
Adaptacija sale Kulturnog centra
Uređenje i opremanje prostora za kulturne sadržaje u ruralnim sredinama
Revitalizacija objekta Konak
Revitalizacija Starog grada Sokolac
Revitalizacija Kapetanove kule
Revitalizacija zgade Kloster
Internacionalni kiparski simpozij
Vodeničko – sojeničko naselje Bihać
Rehabilitacija kulturno – historijskog naslijeđa
Stvaranje uvjeta za preuzimanje i održavanje legata poznatih umjetnika,
akademika i dr.
Osnivanje umjetničke galerije „Dževad Hozo“
Razvoj civilnog sektora
Uređenje i tehničko – informaciono opremanje ureda mjesnih zajednica
Finansijska podrška projektu GENDER
Uređivanje dvorane Doma mladih
Zbrinjavanje starih i iznemoglih osoba
Stambeno zbrinjavanje Roma
Projekat prevencije ovisnosti i maloljetničkog prestupništva
Finansijska podrška izgradnji sportsko – rekreativnog centra djece sa
posebnim potrebama
Uređenje i opremanje sportske infrastrukture u školskim objektima
Rekonstrukcija i adaptacija sportske dvorane Luke
Izgradnja tartan staze na stadionu NK Jedinstvo
Realizacija projekta rekonstrukcije Gradskog bazena primjenom modela JPP
Izgadnja balon sportske sale
Izgradnja trim staza
144
Redni broj
Program 5.
Program 6.
Program 7.
Naziv programa
Zaštita ljudi i
materijalnih dobara
Podrška razvoju
obrazovanja
Izgradnja i uređenje
zdravstvene
infrastrukture
Projekti u okviru programa
-
Opremanje Vatrogasne jedinice i jedinice za zaštitu i spašavanje stanovništva
Osiguranje pristupa vodoopskrbi kroz institucionalni razvoj i infrastrukturu
Čišćenje korita rijeke Une
Izgradnja skloništa za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara
Projekat povećanja nataliteta
Sufinansiranje prevoza đaka i učenika
Stipendiranje studenata
-
Uređenje i opremanje 5 područnih ambulanti
12.3. PLAN ZAŠTITE OKOLIŠA
12.3.1.
Sektorsko fokusiranje
Sektorski fokusi:
1. Očuvanje prirodnih resursa i prostora kao pretpostavke za održivi razvoj (smanjenje tereta
negativnih utjecaja na okoliš)
2. Zaštita zdravlja ljudi racionalnim i efikasnim razvojem komunalnih sistema
(vodosnabdijevanje,odvodnja i prečišćavanje otpadnih voda, otpad, toplifikacija)
3. Racionalno korištenje energetskih resursa, povećanje energetske efikasnosti i smanjenje
emisija CO2
145
12.3.2.
SWOT analiza – zaštita okoliša
Tabela 79. SWOT analiza sektora zaštite okoliša
-
SNAGE
Bogatstvo i raznolikost prirodnih resursa
Izuzetno bogatstvo vodnih resursa
Zadovoljavajuća pokrivenost komunalnim uslugama
Projektna, studijska, izvedbena
dokumentacija i
osigurana finansijska sredstva za I fazu izgradnje
sistema odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda
Usvojene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće
Zaštićeno područje nacionalni park Una Bihać
Razvijena ekološka svijest i aktivna uloga nevladinog
sektora
Zakonska obaveza pribavljanja okolišnih dozvola
ograničava negativne utjecaje privrednih subjekata na
okoliš
Sektorsko strateško planiranje u oblasti zaštite okoliša
i usvojen Lokalni ekološki plana LEAP i Održivi
energetski akcioni plan Općine Bihać/ SEAP/
Usvojeni zakonski okviri za zaštitu okoliša
-
-
-
PRILIKE
Spremnost međunarodnih donatora i finansijskih
institucija za sufinansiranje projekata zaštite okoliša
Regionalna suradnja (oblast zaštite okoliša,
ekoturizam, energetska efikasnost)
Korištenje alternativnih izvora energije (voda, sunčeva
energija, biomasa...)
Značajnije ulaganje u energetsku efikasnost
Raspoloživi obrazovni, kadrovski i organizacioni
kapaciteti za provedbu projekata zaštite okoliša
-
SLABOSTI
Nepostojanje plana upravljanja otpadom (odvajanje
otpada na mjestu nastanka , selektivno prikupljanje
,reciklažno dvorište)
Divlje deponije
Neriješeno pitanje prečišćavanja i odvodnje otpadnih i
oborinskih voda (u dijelu urbanog centra i ruralnim
područjima)
Nepostojanje kontinuiranog praćenja stanja okoliša
(voda, zrak, zemlja,hrana)
Povećan rizik učestalih poplava zbog nerazvijene
hidrografike mreže , sedrenih barijera i neredovitog
sistematskog održavanja izgrađenih kanala za
odvodnju oborinskih voda
Zamućenje vode za piće u javnom vodovodnom
sistemu tokom obilnih padavina
Nepostojanje centralnog toplifikacionog sistema za
objekte kolektivnog stanovanja
Značajne
površine
kontaminirane
minsko
eksplozivnim sredstvima
Nelegalna gradnja
Bespravna sječa šuma
Nedostatak finansijskih sredstava za značajnija
investiciona ulaganja
Magistralna cesta koja prolazi kroz centar grada, što
uzrokuje pojačano zagađenje zraka
PRIJETNJE
Nerješavanje pitanja regionalne deponije USK i
nedostatak legislative
Globalne klimatske promjene
Svjetska ekonomska kriza
Neusklađenost zakona viših nivoa vlasti i nedosljedna
primjena
Socijalna osjetljivost na
povećane troškove
komunalnih usluga
Nedosljedan sistem nadzora i prevencije
Razvojni ciljevi sektora zaštite okoliša
Definirani su sljedeći ciljevi zaštite okoliša:
1.
2.
3.
4.
5.
Do 2018. godine smanjiti teret zagađenja površinskih voda i izvorišta vode za piće
Povećati efikasnost upravljanja otpadom do 2018.godine
Smanjiti ukupne gubitke vode za piće ispod 35% do 2018. godine
Poboljšati stepen energetske efikasnosti u gradu za 10% do 2018. godine
Uspostaviti sistem upravljanja prostorom i razvojem do 2018. godine
146
12.3.2.1.
Međusektorsko povezivanje
Tabela 80. Povezanost sa strateškim ciljevima i razvojnim ciljevima drugih sektora
Ciljevi zaštite okoliša
Veza sa strateškim ciljevima
3.1. Do 2018. godine smanjiti
teret zagađenja površinskih
voda i izvorišta vode za piće
SC.4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš planskim
upravljanjem prostorom i prirodnim
resursima i racionalnim razvojem
komunalnih usluga
3.2. Povećati efikasnost
upravljanja otpadom do
2018.godine
3.3. Smanjiti ukupne gubitke
vode za piće ispod 35% do
2018. godine
3.4. Poboljšati stepen
energetske efikasnosti u gradu
za 10% do 2018. godine
SC.1. Uspostavljen sistem podrške za
razvoj industrije, malog i srednjeg
poduzetništva, poljoprivrede i turizma u
funkciji povećanja zaposlenosti.
SC.4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš planskim
upravljanjem prostorom i prirodnim
resursima i racionalnim razvojem
komunalnih usluga
SC.4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš planskim
upravljanjem prostorom i prirodnim
resursima i racionalnim razvojem
komunalnih usluga
SC.1. Uspostavljen sistem podrške za
razvoj industrije, malog i srednjeg
poduzetništva, poljoprivrede i turizma u
funkciji povećanja zaposlenosti.
SC.4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš planskim
upravljanjem prostorom i prirodnim
resursima i racionalnim razvojem
komunalnih usluga
SC.1. Uspostavljen sistem podrške za
razvoj industrije, malog i srednjeg
poduzetništva, poljoprivrede i turizma u
funkciji povećanja zaposlenosti.
3.5. Uspostaviti sistem
upravljanja prostorom i
razvojem do 2018.godine
SC.1. Uspostavljen sistem podrške za
razvoj industrije, malog i srednjeg
poduzetništva, poljoprivrede i turizma u
funkciji povećanja zaposlenosti
SC.4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš planskim
upravljanjem prostorom i prirodnim
resursima i racionalnim razvojem
komunalnih usluga
Veza sa razvojnim ciljevima u drugim
sektorima
EC.1.2. Povećati broj registriranih
poljoprivrednih domaćinstava za 15% do
2018.godine
EC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
EC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete
općine za iskorištenje eksternih donatorskih
sredstava do ostvarenja najmanje
3.000.000,00 KM bespovratnih sredstava do
2018. godine
DC.2.2. Modernizirana javna uprava do
2018.godine
EC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete
općine za iskorištenje eksternih donatorskih
sredstava do ostvarenja najmanje
3.000.000,00 KM bespovratnih sredstava do
2018. godine
DC.2.3. Osnažiti suradnju sa civilnim
društvom do 2018.godine
EC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
EC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete
općine za iskorištenje eksternih donatorskih
sredstava do ostvarenja najmanje
3.000.000,00 KM bespovratnih sredstava do
2018. godine
DC.2.2. Modernizirana javna uprava do
2018.godine
EC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
EC.1.4.Ojačati apsorpcijske kapacitete
općine za iskorištenje eksternih donatorskih
sredstava do ostvarenja najmanje
3.000.000,00 KM bespovratnih sredstava do
2018. godine
DC.2.2.Modernizirana javna uprava do
2018.godine
147
12.3.3. Integracija sa strateškim dokumentima viših nivoa
Tabela 81. Usklađenost sa strateškim dokumentima viših nivoa
Naziv dokumenta
Akcioni plan zaštite
životne sredine Bosne
i Hercegovine (NEAP
BiH).
Strategija zaštite
okoliša Federacije
Bosne i Hercegovine
Federalna strategija
zaštite voda, odnosno
upravljanja vodama
Relevantni odrednice
Najznačajniji strateški
dokument iz oblasti životne
sredine na nivou BiH je
Akcioni plan zaštite životne
sredine Bosne i Hercegovine
(NEAP BiH). Ima 8
prioritetnih oblasti NEAP-a
koje su (1) Vodni
resursi/otpadne vode, (2)
Održivi razvoj ruralnih
područja, (3) Upravljanje
životnom sredinom
(informacioni
sistem/integralno
planiranje/edukacija), (4)
Zaštita biološke i pejzažne
raznolikosti, (5)
Otpad/upravljanje otpadom,
(6) Privreda/održivi razvoj
privrede, (7) Javno zdravlje,
(8) Deminiranje
Usvojena u januaru 2009.
godine.
Strategija je urađena zasebno,
a za izradu je zaduženo
Federalno ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i
šumarstva. Prijedlog ovog
dokumenta je usvojen od
strane Vlade F BiH juna
2010. godine.
Povezanost sa ciljevima općine Bihać
Sektorski ciljevi su povezani sa prioritetnom oblašću (3), sa
prioritetnom oblašću (1) i prioritetnom oblašću (5). Također,
postoji veza i sa prioritetnom oblašću (4). Integracija sektorskih
ciljeva je povezana i sa prioritetnom oblašću (3) zbog toga što
efikasno okolinsko upravljanje osigurava efikasniju zaštitu i
korištenje okoliša. Veliki broj mjera u okviru prioritetne oblasti
(6) moguće je vezati za ciljeve strategije ekonomskog,
društvenog i okolišnog sektora. Jedna od prioritetnih mjera sa
kojom su u vezi sektorski ciljevi okolišnog razvoja jeste izrada
strategije razvoja energetike, uvođenje u upotrebu novih izvora
energije (geotermalne vode,vjetar, sunce, biomasa) s težnjom
da se, u što je moguće većoj mjeri, koriste vlastiti obnovljivi
izvori. Sektorski ciljevi su naročito vezani za prioritetno
područje korištenja energije u okviru spomenute oblasti. Neka
prioritetna područja u okviru oblasti (5) koja korespondiraju sa
sektorskim ciljevima jesu smanjenje ukupne količine otpada za
odlaganje sistemom prikupljanja i prerade otpada, izrada
katastra divljih deponija, te uklanjanje i saniranje divlje
deponije, osiguranje selektivnog prikupljanja otpada,
osiguranje uvjeta za recikliranje i preradu korisnih materijala iz
otpada.
Sektorski ciljevi mogu se integrirati sa strateškim ciljem 7.1. Smanjenje rizika po okoliš i zdravlje ljudi i uspostava
prioritetne infrastrukture za integrirano upravljanje otpadom,
odnosno operativnim ciljevima 7.1.1. – Povećati broj
stanovnika obuhvaćen organiziranim prikupljanjem otpada i
7.1.3. – Ukloniti nelegalna odlagališta i sanirati područja na
kojem su se nalazila. S obzirom da se sektorski ciljevi odnose i
na unapređenje sistema upravljanja otpadom, važno je
spomenuti i strateški cilj 7.2. – Smanjenje količina otpada za
finalno odlaganje, gdje se od brojnih operativnih ciljeva može
izdvojiti cilj 7.2.1. – Uspostaviti sistem odvojenog prikupljanja
komunalnog otpada u svim općinama F BiH. Sektorski ciljevi
se mogu vezati sa pojedinim operativnim ciljevima u okviru
strateškog cilja iz oblasti 4. – Zaštita prirode, dok, također,
korespondiraju i sa strateškim ciljevima 6.1. – Ograničenje
emisije i 6.3. – Unapređenje korištenja energije iz oblasti 6. –
Zaštita zraka. U Strategiji zaštite okoliša F BiH u okviru
strateškog cilja 6.3. (str. 92) stoji: „U budućnosti potrošnja
energije morat će biti racionalizirana, naročito u području
individualne potrošnje i usluga, organizacije gradova, u
prometnom sektoru, te u stambenom području.“
Strateški cilj u oblasti korištenja voda iz ovog dokumenta u
vezi je sa sektorskim ciljevima.
Ključni operativni cilj u oblasti zaštite voda koji je prvenstveno
povezan sa sektorskim ciljevima jeste operativni cilj 14. –
Smanjenje tereta zagađenja od urbanih/sanitarnih i otpadnih
voda. Strateški cilj 10. –Povećanje sadašnjeg nedovoljnog
stepena zaštite od štetnog djelovanja voda također korespondira
sa sektorskim ciljevima.
148
12.3.4. Procjena ishoda s indikatorima
Tabela 82. Procjena indikatora
Sektorski cilj
3.1. Do 2018.godine smanjiti teret zagađenja
površinskih voda i izvorišta vode za piće
3.2. Povećati efikasnost upravljanja otpadom do
2018.g.
-
3.3. Smanjiti ukupne gubitake vode za piće ispod 35%
do 2018. godine
-
3.4. Poboljšati stepen energetske efikasnosti u gradu za
20% do 2018. godine
-
3.5. Uspostaviti sistem upravljanja prostorom i
razvojem do 2018.godine
-
Procjena očekivanih ishoda sa indikatorima
45% korisnika priključeno na kanalizacionu mrežu
55% ukupnih otpadnih voda prečišćeno
Smanjiti broj neispravnih uzoraka vode na mutnoću i hlor
na 10%
40% smanjenje količina prikupljenog otpada za
deponovanje godišnje
40% ukupnog otpada prikupljeno odvojeno, selektirano i
reciklirano
Smanjenje ukupnih gubitaka vode za piće ispod 35%
Smanjenje visokih troškova tekućeg održavanja za 18%
Smanjenje razlike u količinama zahvaćene, obračunate i
naplaćene vode za 18%
Ušteda energenata za zagrijavanje po 1m² prostora
(kwh/m²)
Smanjenje emisija CO2 (t CO2) za 10%
3.500 korisnika centralnog toplifikacionog sistema
Usvojen prostorni plan
Uspostavljena organizaciona struktura planiranja
prostorom i razvojem
12.3.5. Programi, projekti i mjere
Za realizaciju plana razvoja okoliša općine Bihać definisano je 28 projekata i mjera grupisanih u 6
programa:
Tabela 83. Programi razvoja sektora zaštite okoliša
Redni broj
Naziv programa
-
Program 1.
Zaštita voda
-
Program 2.
Program 3.
Upravljanje otpadom
Efikasan sistem
javnog vodosnabdijevanja
-
Projekti u okviru programa
Projekat odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda
Izgradnja biljnih prečišćivača otpadnih voda u ruralnim
područjima
Izrada glavnog projekta odvodnje otpadnih voda iz II
vodozaštitne zone izvorišta Klokot
Redovna kontrola zdravstvene ispravnosti vode za piće u
javnom i lokalnom vodovodnom sistemu
Izgradnja interne laboratorije za analizu i praćenje
kvalitete vode
Izrada studije uspostave zaštitnih zona izvorišta KlokotBihać
Uređenje korita desne obale rijeke Une
Izrada plana upravljanja otpadom
Nabavka opreme za selektivno prikupljanje otpadom
Izgradnja i obnova eko-otoka
Uključivanje javnosti
Sanacija divljih deponija (deponija Kruškovača)
Informacioni sistem o količinama i tokovima upravljanja
otpadom
Smanjenje fizičkih gubitaka na mreži
Zamjena pumpi na izvorištu Klokot
Ugradnja vodomjera u objekte kolektivnog stanovanja
Rekonstrukcija lokalnih vodovoda
Uspostava daljinskog upravljanja sistemom javnog
vodosnabdijevanja
149
Redni broj
Program 4.
Naziv programa
Energetska efikasnost
Program 5.
Revitalizacija i sanacija zemljišta
Program 6.
Upravljanje
prostorom i razvojem
općine Bihać
-
Projekti u okviru programa
Izrada informacionog sistema upravljanja energijom
Energetski audit postojećih zgrada
Edukacija ciljnih skupina o načinima i značaju uštede
energije
Unapređenje energetske efikasnosti postojećih zgrada
Rekonstrukcije javne rasvjete
Program deminiranja
Izrada prostornog plana općine Bihać
Izrada urbanističkog plana grada Bihaća
Izrada detaljne planske dokumentacije (regulacioni
planovi, urbanistički projekti i dr.)
Izrada katastra zagađivača
150
13.
OPERATIVNI PLAN
13.1. Plan implementacije
Tabela 84. Orijentacioni pregled prioritetnih projekata i mjera za period od 3 godine
Plan implementacije 2014. – 2016.
Sektor 1. Ekonomski razvoj
Orijentacijski period realizacije
Projekti/mjere
Program
(dinamika implementacije)
2014.
Projekat 1.1.1.
Projekat „Dokvalifikacija i prekvalifikacija
kadrova za potrebe privrede“
Projekat 1.1.2.
Sufinasiranje zapošljavanja za pripravnikevolontere u privrednim subjektima, te javnim
ustanovama i preduzećima.
Projekat 1.2.1..
Izrada i realizacija projekta "Stimulativne mjere
za privredne djelatnosti"
Projekat 1.2.2..
Osnivanje i djelovanje općinske fondacije za
razvoj
2015.
Program 1.2.
Unapređenje poslovnog
okruženja
Ciljne grupe (korisnici)
2016.
Program 1.1.
Povećanje zaposlenosti
Nositelji implementacije
Nezaposlene osobe
Poslodavci
-
50.000
50.000
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti,
JU Zavod za zapošljavanje USK
-
50.000
50.000
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Služba za finansije
Nezaposlene osobe
Privredni subjekti
Javne ustanove
300.000
300.000
300.000
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Poslovni sektor
-
200.000
200.000
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Služba za finansije
Poslovni sektor
151
Projekat 1.2.3.
Izrada i implementacija projekta " Poslovna
suradnja sa BiH dijasporom”
Projekat 1.2.4.
Projekat EI-Općina Bihać-Informatičko
umrežavanje sa poslovnim sektorom
Projekat 1.2.5.
EI-Poslovni inkubator
Projekat 1.2.6.
Projekat-Promocija općine Bihać
Projekat 1.2.7.
Specijalizirana edukacija i tehničkoinformatičko opremanje tima za strateško
upravljanje razvojem i razvojnim projektima
Projekat 1.3.1.
Razvoj poslovnih zona
Program 3.
Unapređenje privredne
infrastrukture
Projekat 1.3.2.
Poslovni inkubator
Projekat 1.3.3.
Modernizacija turističko-sportskog aerodroma
Golubić
Projekat 1.4.1.
Poticajna sredstva namijenjena razvoju
poljoprivrede na području općine Bihać
Projekat 1.4.2.
Azil za životinje – izrada projektno-tehničke
dokumentacije
Projekat 1.4.3.
Nabavka poljoprivredne mehanizacije
Projekat 1.4.4.
Revolving fond za razvoj mljekarstva-nabavka
visokosteonih junica
Projekat 1.5.1.
Infrastrukturno uređenje turističkih lokaliteta
/putne komunikacije, komunalna
infrastruktura.../
Program 1.4.
Razvoj poljoprivrede
Program 1.5.
Razvoj turizma
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Udruženje-BiH Dijaspora
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Razvojna agencija
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Razvojna agencija
Poslovni sektor iz zemlje i
inozemstva
-
20.000
30.000
-
125.000
125.000
-
90.000
90.000
30.000
30.000
30.000
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Poslovni sektor
Građani općine
Uposlenici Općine Bihać
Poslovni sektor
Građani općine
Poslovni sektor
Građani općine
-
10.000
10.000
Služba za stručne i zajedničke
poslove
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
90.000
200.000
200.000
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
-
150.000
200.000
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
-
90.000
90.000
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
600.000
600.000
600.000
-
20.000
30.000
200.000
200.000
200.000
130.000
100.000
150.000
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Poljoprivredni proizvođači
200.000
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
JU Zavod za prostorno uređenje
Turisti
Posjetioci
Turističke agencije
Građani
200.000
200.000
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Služba za komunalne djelatnosti,
vode, zaštitu okoliša
JP Veterinarska stanica
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Poslovni sektor
Poslovni sektor
Građani općine
Poslovni sektor
Građani općine
Turisti
Poljoprivredni proizvođači
Nezbrinute životinje
Građani
Poljoprivredni proizvođači
152
Projekat 1.5.2.
Izrada i implementacija projekata uz podršku
međunarodnih fondova
300.000
300.000
300.000
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Poslovni sektor
Građani općine
Građani
Turisti
Posjetioci
Poslovno turistički sektor
Poslovni sektor
Investitori
Projekat 1.5.3.
Projekat "Turistički voz NP UNA"
-
60.000
60.000
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
JP NP UNA
Projekat 1.5.4.
Revitalizacija zimsko-rekreativnog centra
"Duga Luka"
-
100.000
100.000
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Poslovni sektor
2.050.000 2.715.000 2.845.000 UKUPNO ZA EKONOMSKI SEKTOR
Sektor 2. Društveni sektor
Projekat 2.1.1.
Adaptacija sale Kulturnog centra
Program 2.1.
Izgradnja i uređenje
infrastrukture za kulturu
‐ 250.000 250.000 25.000 40.000 40.000 ‐ 170.000 320.000 55.000 365.000 ‐ ‐ 35.000 40.000 ‐ 70.000 70.000 ‐ 5.000 17.000 Projekat 2.1.8.
Vodeničko – sojeničko naselje Bihać
‐ 195.000 Projekat 2.1.9.
Rehabilitacija kulturno – historijskog naslijeđa
‐ 90.000 Projekat 2.1.2.
Uređenje i opremanje prostora za kulturne
sadržaje u ruralnim sredinama
Projekat 2.1.3.
Revitalizacija objekta Konak
Projekat 2.1.4.
Revitalizacija starog grada Sokolac
Projekat 2.1.5.
Revitalizacija Kapetanove kule
Projekat 2.1.6.
Revitalizacija zgade Kloster
Projekat 2.1.7.
Internacionalni kiparski simpozij
JU Kulturni centar Bihać
Građani općine Bihać
Učesnici
Posjetioci
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Građani općine Bihać
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Građani općine Bihać
Učesnici
Posjetioci
Učesnici
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Građani općine Bihać
Učesnici
Posjetioci
195.000 Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Građani općine Bihać
140.000 Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Građani općine Bihać
Učesnici
Posjetioci
153
Građani općine Bihać
Učesnici
Posjetioci
Građani općine Bihać
Učesnici
Posjetioci
Projekat 2.1.10.
Stvaranje uvjeta za preuzimanje i održavanje
legata poznatih umjetnika, akademika i dr.
‐ 250.000 250.000 Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Projekat 2.1.11.
Osnivanje umjetničke galerije „Dževad Hozo“
‐ 50.000 50.000 Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
90.000 70.000 70.000 10.000 30.000 30.000 20.000 6.000 6.000 ‐ 250.000 250.000 ‐ 40.000 130.000 Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Populacija starih i
iznemoglih građana općine
Bihać
243.000 243.000 243.000 Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Romska populacija općine
Bihać
15.000 45.000 45.000 Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Građani općine Bihać
5.000 9.500 9.500 Sportski savez
Djeca sa posebnim
potrebama, građani
420.000 150.000 150.000 Sportski savez
Đaci i učenici općine Bihać
100.000 85.000 85.000 JU Za sport, odmor i rekreaciju
Sportisti i gledaoci
‐ 250.000 250.000 JU Za sport, odmor i rekreaciju
Aktivni i rekreativni
sportaši
Projekat 2.2.1.
Razvoj civilnog sektora
Program 2.2.
Razvoj civilnog društva i
nevladinog sektora
Projekat 2.2.2.
Uređenje i tehničko – informaciono opremanje
mjesnih zajednica
Projekat 2.2.3.
Finansijska podrška projektu GENDER
Projekat 2.2.4.
Uređivanje dvorane Doma mladih
Projekat 2.3.1.
Zbrinjavanje starih i iznemoglih osoba
Projekat 2.3.2.
Stambeno zbrinjavanje Roma
Projekat 2.3.4.
Projekt prevencije ovisnosti i maloljetničkog
prestupništva
Projekat 2.4.1.
Finansijska podrška izgradnji sportsko –
rekreativnog centra djece sa posebnim
potrebama
Projekat 2.4.2.
Uređenje i opremanje sportske infrastrukture u
školskim objektima
Projekat 2.4.3.
Rekonstrukcija i adaptacija sportske dvorane
Luke
Projekat 2.4.4.
Izgradnja tartan staze na stadionu NK Jedinstvo
Program 2.3.
Pomoć ugroženim
kategorijama stanovnika
Program 2.4. Izgradnja i
uređenje sportske
infrastrukture
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
NVO koji djeluje na
području općine Bihać
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Građani općine Bihać
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Građani općine Bihać
Mladi
154
Projekat 2.4.5.
Realizacija projekta rekonstrukcije Gradskog
bazena primjenom modela JPP
Projekat 2.4.6.
Izgradnja balon sportske sale
Projekat 2.4.7.
Izgradnja trim staze
Projekat 2.5.1.
Opremanje Vatrogasne jedinice i jedinice za
zaštitu i spašavanje stanovništva
Program 2.5.
Zaštita ljudi i materijalnih
dobara
Projekat 2.5.2.
Osiguranje pristupa vodoopskrbi kroz
institucionalni razvoj i infrastrukturu
Projekat 2.5.3.
Čišćenje korita rijeke Une
Projekat 2.5.4.
Izgradnja skloništa za sklanjanje ljudi i
materijalnih dobara
Projekat 2.5.5.
Finansijska podrška povećanju nataliteta
Projekat 2.6.1.
Sufinansiranje prevoza đaka i učenika
Program 2.6.
Podrška obrazovanju
građana
Projekat 2.6.2.
Stipendiranje studenata
Projekat 2.7.1.
Uređenje i opremanje područnih ambulanti
UKUPNO ZA DRUŠTVENI SEKTOR
Program 2.7.
Izgradnja i uređenje
zdravstvene infrastrukture
Aktivni i rekreativni
sportaši i građani općine
Bihać i USK-a
Đaci, učenici i studenti
Aktivni i rekreativni
sportaši i građani općine
Bihać i USK-a
Đaci, učenici i studenti
Aktivni i rekreativni
sportaši i građani općine
Bihać i USK-a
Đaci, učenici i studenti
‐ 400.000 400.000 JU Za sport, odmor i rekreaciju
65.000 140.000 140.000 JU Za sport, odmor i rekreaciju
‐ 100.000 ‐ JU Za sport, odmor i rekreaciju
150.000 100.000 100.000 Služba civilne zaštite
Zaposlenici Vatrogasne
jedinice i građani
‐ 140.000 140.000 JU Zavod za prostorno uređenje
Građani općine Bihać
100.000 150.000 150.000 JU Zavod za prostorno uređenje
Građani
‐ 180.000 180.000 Služba civilne zaštite
Građani
90.000 70.000 70.000 Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Novorođenčad i roditelji
novorođene djece
200.000 200.000 200.000 Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Đaci,
Građani općine Bihać
100.000 150.000 150.000 Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Studenti
70.000 60.000 60.000 Služba za opću upravu, privredne
i društvene djelatnosti
Građani općine Bihać
2.272.000
4.131.500
3.973.500
155
Sektor 3. Okoliš
Projekat 3.1.1.
Projekat odvodnje i prečišćavanja otpadnih
voda
Program 3.1.
Program zaštite voda
Projekat 3.1.2.
Izgradnja biljnih prečišćivača otpadnih voda u
ruralnim područjima
Projekat 3.1.3.
Izrada glavnog projekta odvodnje otpadnih
voda iz II vodozaštitne zone izvorišta Klokot
Projekat 3.1.4.
Redovna kontrola zdravstvene ispravnosti vode
za piće u javnom i lokalnom vodovodnom
sisitemu
Projekat 3.1.5.
Izrada interne laboratorije za analizu i praćenje
kvalitete vode
Projekat 3.1.6.
Izrada studije uspostave zaštitnih zona izvorišta
Klokot – Bihać
Projekat 3.1.7.
Uređenje korita desne obale rijeke Une
Projekat 3.2.1.
Izrada plana upravljanja otpadom
Projekat 3.2.2.
Nabavka opreme za selektivno prikupljanje
otpadom
Projekat 3.2.3.
Izgradnja i obnova eko-otoka
Program 3.2.
Upravljanja otpadom
6.682.500 20.832.000 682.500 190.000 100.000 ‐ Općina Bihać
Jedinica za implementaciju
projekta KfW
Stanovnici urbanog
područja
Općina Bihać
Služba za komunalne djelatnosti
,vode,zaštitu okoliša i
inspekcijske poslove
Stanovnici općine Bihać
Općina Bihać
Služba za komunalne djelatnosti
,vode,zaštitu okoliša i
inspekcijske poslove
60.000 150.000 180.000 10.000 90.000 10.000 JP Vodovod /Općina Bihać
Stanovnici općine Bihać
‐ 50.000 50.000 JP Vodovod /Općina Bihać
Stanovnici općine Bihać
‐ 731.250 731.250 100.000 100.000 100.000 ‐ 20.000 20.000 80.000 220.000 172.000 ‐ 230.000 230.000 Agencija za vodno područje
rijeke Save, Općina Bihać,
JP Vodovod
Agencija za vodno
područje rijeke Save
Stanovnici općine Bihać
Stanovnici općine Bihać
Stanovnici općine Bihać
Općina Bihać
Služba za komunalne djelatnosti
,vode,zaštitu okoliša i
inspekcijske poslove
Stanovnici općine Bihać
JKP Komrad /Općina Bihać
Stanovnici općine Bihać
JKP Komrad
Stanovnici općine Bihać
156
Projekat 3.2.4.
Edukacija stanovništva
Projekat 3.2.5.
Sanacija divljih deponija
(sanacija deponije Kruškovača)
Projekat 3.2.6.
Informacioni sistem o količinama i tokovima
otpadom
Projekat 3.3.1.
Smanjenje fizičkih gubitaka u mreži
Program 3.3.
Program efikasno
vodosnabdijevanje
Projekat 3.3.2.
Zamjena pumpnog postrojenja na izvorištu
Klokot
Projekat 3.3.3.
Ugradnja vodomjera u objekte kolektivnog
stanovanja
Projekat 3.3.4.
Rekonstrukcija lokalnih vodovoda
Projekat 3.3.5.
Uspostava daljinskog upravljanja sistemom
vodosnabdijevanja (telemetrija)
Projekat 3.4.1.
Izrada informacionog sistema upravljanja
energijom
Projekat 3.4.2.
Energetski audit postojećih zgrada
Projekat 3.4.3.
Edukacija ciljnih skupina o načinima i značaju
uštede energije
Program 3.4.
Program energetska
efikasnost
Općina Bihać
Služba za komunalne djelatnosti
,vode,zaštitu okoliša i
inspekcijske poslove
Stanovnici općine Bihać
Općina Bihać / JKP Komrad
Stanovnici općine Bihać
Općina Bihać / JKP Komrad
Služba za komunalne djelatnosti
,vode,zaštitu okoliša i
inspekcijske poslove
Stanovnici općine Bihać
150.000 JP Vodovod/Općina Bihać
Stanovnici Općine Bihać
111.111 177.777 JP Vodovod/Općina Bihać
Stanovnici Općine Bihać
57.000 57.000 57.000 JP Vodovod/Općina
Bihać/vlasnici stanova
Vlasnici stanova
0 18.000 18.000 JP Vodovod/Općina Bihać
Korisnici lokalnih
vodovoda
20.000 20.000 20.000 JP Vodovod
JP Vodovod
Općina Bihać
Služba za komunalne djelatnosti
,vode,zaštitu okoliša i
inspekcijske poslove
Stanovnici općine Bihać
Općina Bihać , javna poduzeća i
ustanove
Vlasnici stanova
6.000 6.000 6.000 29.000 180.000 180.000 ‐ 13.000 14.000 150.000 150.000 111.111 10.000 15.000 10.000 25.000 10.000 10.000 5.000 4.400 4.400 Općina Bihać
Služba za komunalne djelatnosti
,vode,zaštitu okoliša i
inspekcijske poslove
Stanovnici općine Bihać
157
Projekat 3.4.4.
Unapređenje energetske efikasnosti postojećih
zgrada
Projekat 3.4.5.
Rekonstrukcije javne rasvjete
Projekat 3.5.1.
Program deminiranja
Projekat 3.6.1.
Izrada prostornog plana općine Bihać
Projekat 3.6.2.
Izrada urbanističkog plana grada Bihaća
Projekat 3.6.3.
Izrada detaljne planske dokumentacije
(regulacioni planovi, urbanistički projekti i dr.)
Projekat 3.6.4.
Izrada katastra zagađivača
UKUPNO ZA SEKTOR OKOLIŠ
SVEUKUPNO
Program 3.5.
Program revitalizacija i
sanacija zemljišta
Program 3.6.
Program upravljanja
prostorom i razvojem
169.000 250.000 250.000 Općina Bihać/Upravitelji zgrada /
banke
Stanovnici općine Bihać
80.000 50.000 50.000 Općina Bihać
Zavod za prostorno
uređenje
35.000 35.000 Općina Bihać (Služba civilna
zaštite)
Stanovnici općineBihać
Općina Bihać
Služba za prostorno uređenje,
imovinsko-pravne poslove
Stanovnici općine
Bihać
35.000 ‐ 10.000 10.000 ‐ 10.000 10.000 50.000 50.000 50.000 ‐ 10.000 10.000 8.096.230
23.368.350
3.163.450
12.418.230
30.214.850
9.981.950
Općina Bihać
Služba za prostorno uređenje,
imovinsko-pravne poslove
Općina Bihać
Služba za prostorno uređenje,
imovinsko-pravne poslove
Općina Bihać
Služba za komunalne djelatnosti
,vode,zaštitu okoliša i
inspekcijske poslove
Stanovnici općine Bihać
Stanovnici općine Bihać
Koordinacija za upravljanje
razvojem
158
Tabela 85. Indikativni plan finansiranja strateških projekata i mjera za period 2014.-2016. godina
Finansiranje iz općinskog budžeta
Veza sa
strateškim
ciljem/
ciljevima
Projekat / mjera
Indikatori
Finansiranje iz ostalih izvora
Ukupni
orijent.
Nositelji
implementacije
Veza sa
budžetom
(vrsta
rashoda u
općinskom
budžetu)
Općinsko
odjeljenje
odgovorno za
implementaciju
Općina Bihać
Tekući
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Tekući
izdaci
Tekući
grant
Služba za finansije
Općina Bihać
Tekući
grant
Kapitalni
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Općina Bihać
Tekući
grant
Kapitalni
grant
Kapitalni
izdatak
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Općina Bihać
Udruženja BiH
dijaspore
Tekući
grant
Kapitalni
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
izdaci
god. I
god. II
god. III
ukupno
(I+II+III)
Kredit
Entitet
Kanton
Država
Javna
pod.
Privat.
izvori
IPA
Donatori
Ost.
Sektor 1. Ekonomski razvoj
SC. 1.
Projekat 1.1.1.
"Dokvalifikacija i
prekvalifikacija kadrova
za potrebe privrede
Dokvalifikacija i
prekvalifikacija 300
osoba
150.000
-
20.000
20.000
40.000
SC. 1.
Projekat 1.1.2.
Sufinansiranje
zapošljavanja
pripravnika/volontera u
privrednim subjektima,
te javnim ustanovama i
poduzećima
Zapošljavanje 90
pripravnika-volontera
150.000
-
50.000
50.000
100.000
SC. 2.
Projekat 1.2.1.
Izrada i realizacija
projekta "Stimulativne
mjere za privredne
djelatnosti"
SC. 2.
Projekat 1.2.2.
Osnivanje i djelovanje
općinske fondacije za
razvoj
SC 2.
Projekat 1.2..3.
Izrada i implementacija
projekta „Poslovna
suradnja sa BiH
dijasporom“
Izrađen i realiziran
projekt -Stimulativne
mjere za privredne
djelatnosti
60.000
Općina Bihać
900.000
300.000
300.000
300.000
900.000
Uspostavljena i aktivna
Fondacija za razvoj
500.000
-
100.000
100.000
200.000
Izrađen i implementoran
Projekt Poslovne
suradnje sa dijasporom
50.000
-
10.000
10.000
20.000
200.000
30.000
159
SC. 2.
Projekat 1.2.4.
Projekt EI-Općina
Bihać-Informatičko
umrežavanje sa
poslovnim sektorom
SC. 2.
Odobren i realiziran
projekt EI Općina Bihać
250.000
-
25.000
25.000
50.000
200.000
Općina Bihać
Poslovni partneri
Europska komisija
Projekat 1.2.5.
EI-Poslovni inkubator
Uspostavljen i aktivan
EI-Poslovni inkubator
180.000
-
15.000
15.000
30.000
100.000
Općina Bihać
Poslovni partneri
Europska komisija
SC. 2.
Projekat 1.2.6.
Projekat-Promocija
općine Bihać
Urađen i implementiran
Projekt-Promocija
općine Bihać
90.000
30.000
30.000
30.000
90.000
SC. 2.
Projekat 1.2.7.
Specijalizirana
edukacija i tehničkoinformatičko opremanje
tima za strateško
upravljanje razvojem i
razvojnim projektima
Obavljeno 10
specijalističkih
edukacija i informatičko
opremanje Odsjeka
25.000
-
5.000
5.000
10.000
SC. 1.
Projekat 1.3.1.
Razvoj poslovnih zona
Povećane investicije za
20 %
490.000
50.000
100.000
100.000
250.000
240.000
SC. 1.
Projekat 1.3.2.
Poslovni inkubator
Registriranje novih 15
poduzeća
250.000
-
50.000
100.000
150.000
100.000
Projektno-tehnička
dokumentacija
180.000
-
30.000
50.000
80.000
100.000
1.800.000
600.000
600.000
600.000
1.800.000
Modernizacija
prihvatilišta -Azil za
životinje
50.000
-
20.000
30.000
50.000
SC. 1.
SC. 1.
SC. 1.
Projekat 1.3.3.
Modernizacija
turističko-sportskog
aerodroma Golubić
Projekat 1.4.1.
Poticajna sredstva
namjenjena razvoju
poljoprivrede na
području Općine Bihać
Projekat 1.4.2.
Azil za životinje - izrada
projektno-tehničke
dokumentacije
Uspostavljanje novih
200 registriranih
poljoprivrednih
proizvođača
SC. 1.
Projekat 1.4.3.
Nabavke
poljoprivredne
mehanizacije
Intenziviranje
poljop.proizv. za 15 %
600.000
100.000
100.000
100.000
300.000
SC. 2.
Projekat 1.4.4.
Revolving fond za
razvoj mljekarstvanabavka visokosteonih
junica
Povećanje fonda
visokosteonih junica za
150 grla
380.000
80.000
50.000
50.000
180.000
SC. 1. /
SC.2.
Projekat 1.5.1.
Infrastrukturno uređenje
turističkih lokaliteta
/putne komunikacije,
komunalna
infrastruktura.../
Rast prihoda od
turizma za 30 %
600.000
200.000
200.000
200.000
600.000
10.000
300.000
200.000
Tekući
grant
Kapitalni
grant
Kapitalni
izdatak
Tekući
grant
Kapitalni
grant
Kapitalni
izdatak
Služb za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Općina Bihać
Tekući
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Općina Bihać
Tekući
izdatak
Kapitalni
izdatak
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Općina Bihać
Kapitalni
izdatak
JU Zavod za
prostorno uređenje
općine Bihać
Općina Bihać
Tekući
grant
Kapitalni
grant
Kapitalni
izdatak
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Općina Bihać
Kapitalni
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Općina Bihać
Tekući
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Općina Bihać
Tekući
grant
JP Veterinarska
stanica
Općina Bihać
Federalno
minist.raseljenih i
izbjeglih osoba
Tekući
grant
Kapitalni
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Općina Bihać
Kompanija MEGGLE
Bihać
Tekući
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Općina Bihać
Kapitalni
izdatak
JU Zavod za
prostorno uređenje
općine Bihać
160
SC. 2.
Projekat 1.5.2.
Izrada i implementacija
projekata uz podršku
međunarodnih fondova
Povećanje broja
implementiranih
projekata za 15 %
900.000
100.000
100.000
100.000
300.000
SC. 2.
Projekat 1.5.3.
Projekat "Turistički voz
NP UNA"
Funkcionisanje
turističkog voza
120.000
-
30.000
30.000
60.000
SC. 2.
Projekat 1.5.4.
Revitalizacija zimskorekreativnog centra
"Duga Luka"
Uređenje skijaške staze
Duga Luka
200.000
-
50.000
50.000
100.000
100.000
7.610.000
1.460.000
1.885.000
1.965.000
5.310.000
900.000
Ukupno za sektor ekonomskog razvoja 600.000
60.000
900.000
100.000
Općina Bihać
Tekući
grant
JP NP UNA
Općina Bihać
Tekući
grant
Općina Bihać
Tekući
grant
Kapitalni
grant
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FFiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Tekući
grant
Kapitalni
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
400.000
Sektor 2. Društveni razvoj
SC 3.
SC 3.
SC 3.
SC. 3.
Projekat 2.1.1.
Adaptacija sale
Kulturnog centra
Projekat 2.1.2.
Uređenje i opremanje
prostora za kulturne
sadržaje u ruralnim
sredinama
Projekat 2.1.3.
Revitalizacija objekta
Konak
Projekat 2.1.4.
Revitalizacija
Starog grada Sokolac
Povećanje prostora za
kulturne sadržaje,
Stvaranje uvjeta za
osnivanje gradskog
pozorišta
Obezbijeđen prostor za
kulturne sadržaje i
podržanje nivoa
kulturnih zbivanja u
ruralnim sredinama,
Povećan broj kulturnih
sadržaja u ruralnim
sredinama
Adaptacija i stavljanje u
funkciju jednog od
monumentalnih
kulturnih obilježja
prošlih vremena
Povećanje kulturnih,
turističkih i obrazovnih
sadržaja
Adaptacija i stavljanje u
funkciju jednog od
monumentalnih
kulturnih obilježja
prošlih vremena
Povećenja kulturnih,
turističkih i obrazovnih
sadržaja
500.000
105.000
490.000
420.000
-
25.000
-
55.000
100.000
25.000
20.000
35.000
100.000
25.000
20.000
-
200.000
75.000
40.000
90.000
300.000
30.000
450.000
330.000
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FFiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FFiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać,
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FFiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
Tekući
grant
Kapitalni
grant
Tekući
grant
Kapitalni
grant
Tekući
grant
Kapitalni
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
161
SC. 3.
SC. 3.
SC. 3.
Projekat 2.1.5.
Revitalizacija
Kapetanove kule
Projekat 2.1.6.
Revitalizacija zgrade
Kloster
Projekat 2.1.7.
Internacionalni kiparski
simpozij
Adaptacija i stavljanje u
funkciju jednog od
monumentalnih
kulturnih obilježja
prošlih vremena
Povećenje kulturnih,
turističkih i obrazovnih
sadržaj
Adaptacija i stavljanje u
funkciju jednog od
monumentalnih
kulturnih obilježja
prošlih vremena
Povećenje kulturnih,
turističkih i obrazovnih
sadržaja
Izgradnja Parka
skulptura
Projekat 2.1.8.
Vodeničko sojeničko
naselje Bihać
Izgradnja atelja za
stvaranje kulturnih
sadržaja
SC. 3.
Projekat 2.1.9.
Rehabilitacija kulturno
historijskog naslijeđa
Adaptacija i stavljanje u
funkciju jednog od
monumentalnih
kulturnih obilježja
prošlih vremena
Povećenje kulturnih,
turističkih i obrazovnih
sadržaja
SC. 3.
Projekat 2.1.10.
Stvaranje uvjeta za
preuzimanje i
održavanje legata
poznatih umjetnika,
akademika i dr.
SC.3.
Projekat 2.1.11.
Osnivanje umjetničke
galerije „Dževad Hozo“
SC. 3.
Stvaranje legata
umjetnika i
intelekturalaca s
područja Grada Bihaća i
USK-a
Podizannja nivoa u
oblasti kulture i
obraziovanja
Osnivanje umjetničke
galerija i preuzimanje
umjetniočkih djela
umjetnika iz Bihaća i
osnivanje Legata
75.000
140.000
22.000
390.000
-
-
-
-
10.000
35.000
2.000
30.000
15.000
35.000
2.000
30.000
25.000
70.000
4.000
60.000
50.000
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FFiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
70.000
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FFiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
18.000
330.000
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FFiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FFiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
230.000
-
40.000
40.000
80.000
150.000
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FFiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
500.000
-
100.000
100.000
200.000
300.000
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
100.000
-
20.000
20.000
40.000
60.000
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
Tekući
grant
Kapitalni
grant
Tekući
grant
Kapitalni
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Tekući
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Tekući
grant
Kapitalni
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Tekući
grant
Kapitalni
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Tekući
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Tekući
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
162
SC.3.
SC.2.
SC.3.
SC.3.
Projekat 2.2.1.
Razvoj civilnog sektora
Podizanje svijesti
građana o zanačaju
civilnog sektora,
Povećan broj
uključivanja građana u
aktivnosti civilnog
ektora
Projekat 2.2.2.
Uređenje i tehničko informaciono opremanje
mjesnih zajednica
Obezbjeđivanje
adekvatnih uslova
mjesnim zajdenicama za
rad, povećanje
aktivnosti mjesnih
zajednica u svim
aspektima
Bolja komunikacija sa
organom uprave
Projekat 2.2.3.
Finansijska podrška
projektu GENDER
Obezbjeđivanje
adekvatnih uvjeta
udruženjima i
oganizacijama koji se
bave aktivnostima iz
oblasti GENDERA,
povećanje aktivnosti
istih u svim aspektima
Bolja komunikacija sa
organom uprave
230.000
70.000
32.000
70.000
10.000
20.000
20.000
30.000
6.000
20.000
30.000
6.000
110.000
120.000
70.000
32.000
Projekat 2.2.4.
Uređivanje dvorane
Doma mladih
Osnivanje Centra za
mlade
500.000
-
100.000
100.000
200.000
300.000
SC.3.
Projekat 2.3.1.
Zbrinjavanja starih i
iznemoglih osoba
Pomoć pri izgradnji
domova za stare i
iznemogle,
Povremena i
kratkotrajna pomoć
starim i izemoglim i
organizacijama i
udruženjima koji se
bave ovom populacijom
170.000
-
30.000
30.000
60.000
110.000
SC.3.
Projekat 2.3.2.
Stambeno zbrinjavanje
Roma
Stambeno zbrinjavenje
20 porodica
729.000
130.000
16.000
16.000
162.000
567.000
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FBiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FFiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FFiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FFiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FFiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FFiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
Tekući
grant
Tekući
grant
Kapitalni
grant
Tekući
grant
Kapitalni
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Služb za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Kapitalni
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Tekući
grant
Kapitalni
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Tekući
grant
Kapitalni
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
163
Projekat 2.3.3.
Projekat prevencije
ovisnosti i
maloljetničkog
prestupništva
SC.3.
SC.3.
SC. 3.
SC. 3.
SC. 3.
SC. 3.
Sprečavanje ovisnosti i
maloljetničkog
prestupništva
105.000
5.000
20.000
20.000
45.000
60.000
Projekat 2.4.1.
Finansijska podrška
izgradnji sportsko rekreativnog centra
djece sa posebnim
potrebama
Pomoć u uključivanju u
normalni život djece sa
posebnim potrebamam
Poboljšanje psihofizičkog i zdravstvenog
stanja
24.000
5.000
7.000
7.000
19.000
5.000
Projekat 2.4.2.:
Uređenje i opremanje
sportske infrastrukture u
školskim objektima
Stvaranje politike
bavljenja sportom u
ranim školskim
godinama, Povećan broj
sprotaša
720.000
400.000
100.000
100.000
600.000
120.000
Projekat 2.4.3.
Rekonstrukcija i
adaptacija sportske
dvorane Luke
Projekat 2.4.4.
Izgradnja tartan staze na
stadionu NK Jedinstvo
Projekat 2.4.5.
Realizacija projekta
Rekonstrukcija
Gradskog bazena
primjenom modaliteta
JPP
Stvaranje boljih uvjeta
za bavljenje sportom
Postizanje boljih
sportskih razultata
Stvaranje boljih uvjeta
za bavljenje sportom
Postizanje boljih
sportskih razultata
Stvaranje boljih uvjeta
za bavljenje sportom
Postizanje boljih
sportskih razultata
Povećan broj plivača
Uključivanje
rekrativaca
270.000
500.000
800.000
100.000
-
70.000
100.000
-
100.000
70.000
100.000
100.000
240.000
200.000
200.000
30.000
300.000
600.000
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FFiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FFiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
Općina Bihać
Općina Bihać
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FFiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FFiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FFiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać, Privatni,
domaći i strani
investitori
Tekući
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Tekući
grant
Kapitalni
grant grant
Sportski savez
Kapitalni
grant
Sportski savez
Kapitalni
grant
JU Za sport,
odmor i rekreaciju
Kapitalni
grant
JU Za sport,
odmor i rekreaciju
Kapitalni
grant
JU Za sport,
odmor i rekreaciju
164
SC. 3.
SC. 3.
SC. 3.
SC. 3.
SC. 3.
SC. 3.
SC. 3.
Projekat 2.4.6.
Izgradnja balon sportske
sale
Stvaranje politike
bavljenja sportom u
ranim školskim
godinama, Povećan broj
sportaša
Projekat 2.4.7. Izgradnja
trim staze
Stvaranje politike
bavljenja sportom u
ranim školskim
godinama, Povećan broj
sprotaša
100.000
-
100.000
-
100.000
Projekat 2.5.1.
Opremanje Vatrogasne
jedinice i jedinice za
zaštitu i spašavanje
stanovništva
Spremnija Vatrogasna
jedinica i smanjenje
nastalih šteta
350.000
150.000
100.000
100.000
350.000
Projekat 2.5.2.
Osiguranje pristupa
vodoopskrbi kroz
institucionalni razvoj i
infrastrukturu
Projekat 2.5.3.
Čišćenje korita rijeke
Une
Projekat 2.5.4.
Izgradnja skloništa za
sklanjanje ljudi i
materijalnih dobara
Projekat 2.5.5.
Finansijska podrška
povećanju nataliteta
Povećanje kvaliteta
usluga korisnicima
Povećanje nivoa zaštite
okoline
345.000
280.000
400.000
65.000
-
-
140.000
20.000
50.000
140.000
20.000
50.000
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FFiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
Kapitalni
grant
JU Za sport,
odmor i rekreaciju
Kapitalni
grant
JU Za sport,
odmor i rekreaciju
Kapitalni
izdatak
Služba civilne
zaštite
240.000
Ministarstvo
vodoprivrede,
poljorpiverde i
šumarstva FBiH
Ministarstvo
vodoprivrede,
poljoprivrede i
šumarstva USK-a
Općina Bihać
Kapitalni
izdatak
JU Zavod za
prostorno uređenje
300.000
Ministarstvo građenja,
prostornog uređenja i
zaštite okoliša FFiH
Ministarstvo
vodoprivrede,
poljoprivrede i
šumarstva USK-a
Općina Bihać
Kapitalni
izdatak
JU Zavod za
prostorno uređenje
Kapitalni
izdatak
Služba civilne
zaštite
Tekući
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
345.000
40.000
100.000
Izgradnja prostora za
zaštitu ljudi i
materijalnih dobara u
vanrednim slučajevima
360.000
-
180.000
180.000
360.000
Povećanje nataliteta
230.000
90.000
70.000
70.000
230.000
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FFiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USKOpćina Bihać
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FFiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
Ministarstvo obrane
BiH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FBiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
Općina Bihać
165
SC. 3.
SC. 3.
SC. 3.
Projekat 2.6.1.
Sufinansiranje prevoza
đaka i učenika
Lakše obrazovanje
600.000
200.000
200.000
200.000
600.000
Općina Bihać, Vlada
USK
Tekući
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Projekat 2.6.2.
Stipendiranje studenata
Povećanje broja
visokoobrazovanih
400.000
100.000
150.000
150.000
400.000
Općina Bihać
Tekući
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
Projekat 2.7.1.
Uređenje i opremanje
područnih ambulanti
Poboljšani uvjeti
pružanja zdravstenih
usluga građanima
190.000
40.000
30.000
30.000
100.000
Općina Bihać, USK-a
Kapitalni
grant
Služba za opću
upravu, privredne
i društvene
djelatnosti
10.377.000
1.465.000
2.056.000
1.926.000
5.447.000
Općina Bihać
Kapitalni
izdatak
Jedinica za
implementaciju
projekta KfW
Ukupno za sektor društvenog razvoja 90.000
0
4.930.000
0
0
0
0
0
0
Sektor 3. Zaštita okoliša
SC.4.
SC.4.
SC.4.
SC.4.
Projekat 3.1.1.
Projekat odvodnje i
prečišćavanja otpadnih
voda
Projekat 3.1.2.
Izgradnja biljnih
prečišćivača otpadnih
voda u ruralnim
područjima
Projekat 3.1.3.
Izrada glavnog
projekta,pribavljanje
odobrenja za građenje i
izgradnja dijela
kanalizacione mreže u
obuhvatu Ib i II zaštitne
zone izvorišta vode za
piće Klokot
Projekat 3.1.4.
Redovna kontrola
zdravstvene ispravnosti
vode za piće u javnom i
lokalnom vodovodnom
sistemu
55% ukupnih otpadnih
voda prečišćeno do
2018.god.
Broj izgrađenih biljnih
prečišćača do
2018.godine
28.197.000 290.000 682.500 60.000 682.500 682.500 100.000 ‐ 2.047.500 160.000 Izrađen i revidiran
glavni projekat
390.000
30.000
120.000
150.000
300.000
Broj neodgovarajućih
analiza u odnosu na
ukupan broj analiaza
110.000
3.333
3.333
3.333
10.000
30.000 26.149.500 100.000
90.000
100.000
Općina Bihać
Kapitalni
izdatak
Općina Bihać
Kapitalni
izdatak
JP Vodovod /Općina
Bihać
Kapitalni
izdatak
166
Služba za
komunalne
djelatnosti,
vode,zaštitu
okoliša i
inspekcijske
poslove
Služba za
komunalne
djelatnosti,
vode,zaštitu
okoliša i
inspekcijske
poslove
JP Vodovod
SC.4.
Projekat 3.1.5.
Izrada interne
laboratorije za analizu i
praćenje kvalitete vode
Izgrađena labaratorija /
Broj kontrolnih uzoraka
u toku godine
100.000
-
10.000
10.000
20.000
80.000
JP Vodovod /Općina
Bihać
SC.4.
Projekat 3.1.6.
Izrada studije uspostave
zaštitnih zona izvorišta
Klokot - Bihać
Izrađena studija
uspostave zaštitnih zona
izvorišta
Klokot - Bihać
1.462.500
-
-
-
-
1.462.500
Agencija za vodno
područje rijeke Save,
Općina Bihać, JP
Vodovod
SC.4.
Projekat:3.1.7.
Uređenje korita desne
obale rijeke Une
Urađena projektna
dokumentacija i uređen
dio desne obale rijeke
Une
300.000
-
-
-
-
SC.4.
Projekat 3.2.1.
Izrada plana upravljanja
otpadom
Izrađen plan upravljanja
otpadom
40.000
-
20.000
20.000
40.000
SC.4.
Projekat 3.2.2.
Nabavka sredstava i
opreme za selektivno
prikupljanje
otpada
Broj kontejnera za
selektivno prikupljanje
u odnosu na broj
korisnika
472.000
-
20.000
20.000
40.000
SC.4.
Projekat 3.2.3.
Izgradnja i obnova ekootoka
Broj izgrađenih
reciklažnih dvorišta
460.000
-
50.000
50.000
100.000
Agencija za vodno
područje rijeke Save
300.000
Kapitalni
izdatak
JP Vodovod
Kapitalni
izdatak
JP Vodovod
Kapitalni
izdatak
Služba za
komunalne
djelatnosti,
vode,zaštitu
okoliša i
inspekcijske
poslove
Služba za
komunalne
djelatnosti,
vode,zaštitu
okoliša i
inspekcijske
poslove
Općina Bihać
Kapitalni
izdatak
432.000
JKP Komrad /Općina
Bihać
Kapitalni
grant,
kapitalni
izdatak
JKP Komrad
360.000
JKP Komrad /Općina
Bihać
Tekući
grant,
kapitalni
grant
JKP Komrad
Služba za Služba
za komunalne
djelatnosti,
vode,zaštitu
okoliša i
inspekcijske
poslove
SC.4.
Projekat 3.2.4.
Edukacija stanovništva
Broj građana uključenih
u edukaciju
16.000
-
2.000
2.000
4.000
12.000
Općina Bihać
Tekući
grant
SC.4.
Projekat 3.2.5.
Sanacija deponije
Kruškovača
Stepen poduzetih mjera
i aktivnosti u odnosu na
plan sanacije
389.000
-
30.000
30.000
60.000
329.000
Općina Bihać / JKP
Komrad
Kapitalni
grant
JKP Komrad
Projekat 3.2.6.
Informacioni sistem o
količinama i tokovima
upravljanja otpadom
Uspostavljen
informacioni sistem /
Količina ukupnog
otpada koja se registruje
i prati informacionim
sistemom
27.000
-
3.000
3.000
6.000
21.000
Općina Bihać / JKP
Komrad
Kapitalni
grant,
kapitalni
izdatak
JKP Komrad
SC.4.
Projekat 3.3.1.
Smanjenje fizičkih
gubitaka u mreži
Postotak smanjenja
fizičkih gubitaka u
mreži
450.000
-
-
-
-
450.000
JP Vodovod /Općina
Bihać
SC.4.
Projekat 3.3.2.
Zamjena pumpi na
izvorištu Klokot
Izvršena zamjena pumpi
399.999
-
-
66.666
66.666
333.333
JP Vodovod /Općina
Bihać
SC.4.
Tekući
grant,
kapitalni
grant
kapitalni
grant,
kapitalni
izdatak
167
JP Vodovod
JP Vodovod
SC.4.
Projekat 3.3.3.
Ugradnja vodomjera u
objekte kolektivnog
stanovanja
Broj ugrađenih
vodomjera u odnosu na
broj korisnika
171.000
7.000
7.000
7.000
21.000
150.000
JP Vodovod /Općina
Bihać/ vlasnici stanova
SC.4.
Projekat 3.3.4.
Rekonstrukcija lokalnih
vodovoda
Postotak rekonstruiranih
vodovoda
36.000
-
7.000
7.000
14.000
22.000
JP Vodovod /Općina
Bihć
SC.4.
Projekat 3.3.5.
Uspostava daljinskog
upravljanja sistemom
vodosnabdijevanja
(telemetrija)
Broj ugrađenih mjernih
instrumenata u odnosu
na projektom usvojen
broj
60.000
10.000
10.000
10.000
30.000
30.000
JP Vodovod /Općina
Bihać
SC.4.
SC.4.
Projekat 3.4.1.
Izrada informacionog
sistema upravljanja
energijom
Projekat 3.4.2.
Energetski audit
postojećih zgrada
Izrađen informacioni
sistem / Broj javnih
institucija
uključenih u
informacioni sistem
Broj audita izvršenih u
godinu dana
35.000
1.000
5.000
-
6.000
29.000
Općina Bihać
kapitalni
grant,
kapitalni
izdatak
JP Vodovod
kapitalni
grant,
kapitalni
izdatak
Tekući
grant,
kapitalni
grant,
kapitalni
izdatak
JP Vodovod
JP Vodovod
Služba za
komunalne
djelatnosti,
vode,zaštitu
okoliša i
inspekcijske
poslove
Kapitalni
izdatak
45.000
-
5.000
5.000
10.000
35.000
Općina Bihać
Služba za
komunalne
djelatnosti,
vode,zaštitu
okoliša i
inspekcijske
poslove
Tekući
grant,
kapitalni
grant,
kapitalni
izdstak
Projekat 3.4.3.
Edukacija ciljnih
skupina o načinima i
značaju uštede energije
SC.4.
Pokrivenost u % ciljnih
skupina obuhvaćenih
edukacijom
13.800
1.000
2.400
2.400
5.800
8.000
Općina Bihać
Tekući
grant
Služba za
komunalne
djelatnosti,
vode,zaštitu
okoliša i
inspekcijskposlove
168
SC.4.
SC.4.
Projekat 3.4.4.
Unapređenje energetske
efikasnosti postojećih
zgrada
Smanjwenje gubitaka
energije izraženo u kWh
po 1 m2 prostora
Projekat 3.4.5.
Rekonsturkcije javne
rasvjete
Rekonstrukcija javne
rasvjete u cilju uštede
energije
669.000
63.000
50.000
50.000
163.000
506.000
Općina Bihać /
Upravitelji zgrada
Služba za
komunalne
djelatnosti,
vode,zaštitu
okoliša i
inspekcijske
poslove
Kapitalni
grant
180.000
25.000
50.000
50.000
125.000
Zavod za prostorno
uređenje
55.000
Služba za
komunalne
djelatnosti,
vode,zaštitu
okoliša i
inspekcijske
poslove
Kapitalni
izdatak
SC.4.
Projekat 3.5.1.
Deminiranje
SC.4.
SC.4.
SC.4.
SC.4.
Površina deminiranog
zemljišta
105.000
35.000
35.000
35.000
105.000
Općina Bihać (Služba
civilna zaštite)
Kapitalni
grant
Služba civilne
zaštite
Projekat 3.6.1.
Izrada prostornog plana
općine Bihać
Izrađen prostorni plan i
usvojen na OV-u
20.000
-
10.000
10.000
20.000
Općina Bihać
Kapitalni
izdatak
Služba za
prostorno uređenje
i imovinskopravne poslove
Projekat 3.6.2.
Izrada urbanističkog
plana grada Bihać
Izrađen urbanistički
plan i usvojen na OV-u
20.000
-
10.000
10.000
20.000
Općina Bihać
Kapitalni
izdatak
Služba za
prostorno uređenje
i imovinskopravne poslove
150.000
50.000
50.000
50.000
150.000
Općina Bihać
Kapitalni
izdatak
Služba za
prostorno uređenje
i imovinskopravne poslove
Projekat 3.6.3.
Izrada detaljne planske
dokumentacije
(regulacioni planovi,
urbanistički projekti i
dr.)
Projekat 3.6.4.
Uspostava registra
zagađivača
Površina građevinskog
zemljišta za koje su
izrađena detaljna
planska dokumentacija
Izrađen katastar
zagađivača i dostupan
javnosti
20.000
-
10.000
10.000
20.000
Općina Bihać
Kapitalni
izdatak
Ukupno za sektor zaštite okoliša 34.628.163
967.830
1.292.200
1.283.800
3.543.830
475.000
100.000
0
0
0
0
0
30.509.333
SVEUKUPNO:
52.215.563
3.892.830
5.233.200
5.174.800
14.300.830
475.000
5.930.000
0
0
0
900.000
100.000
30.509.733
169
Služba za
komunalne
djelatnosti,
vode,zaštitu
okoliša i
inspekcijske
poslove
Plan razvoja organizacijskih kapaciteta i ljudskih potencijala
Realizacija Strategije razvoja je veliki izazov za jedinicu lokalne samouprave. Stepen i kvalitet
realizacije Strategije, kao zbir svih pojedinačno realiziranih projekata i mjera jasno će pokazati koliko
je jedinica lokalne samouprave blizu ili daleko od ostvarenja definiranih strateških ciljeva i vizije
razvoja općine. Za uspješnu realizaciju Strategije razvoja potrebno je prilagoditi postojeće, ili
uspostaviti nove organizacione strukture i obezbijediti odgovarajuće ljudske kapacitete, te jasno
definirati ključni operativni mehanizam za upravljanje razvojem. Zadatak tog mehanizma je
svakodnevno staranje o realizaciji strategije kao cjeline i svakog projekta pojedinačno, koordinacija
svih aktivnosti i aktera od promocije, pripreme i pokretanja projekata, izvođenja, praćenja,
izvještavanja, do iniciranja ažuriranja Strategije.
Integrirana Strategija razvoja općine objedinjuje sve sektore koji su u nadležnosti lokalnih vlasti, kao i
sve aktere i zainteresirane strane na koordiniran način. Uključivanjem svih pitanja kojima se bavi
jedna općina u jednu sveobuhvatnu Strategiju otvaraju se mogućnosti za kreiranje sinergije, dodatnih
vrijednosti i inovativnosti kroz međusektorsku suradnju. Stoga je važno navesti da je, pored
djelotvorne uspostave i funkcioniranja struktura za planiranje razvoja kao i struktura koje će pratiti
provođenje strateških dokumenata, veoma značajno jačanje sveukupne koordinacije unutar općinske
administracije u procesu implementacije Strategije. Pored toga, neophodno je osigurati da provođenje
Strategije bude podržano od strane socio-ekonomskih partnera u općini. Svako od njih treba da ima
značajne uloge u implementaciji, obezbjeđivanju finansijskih sredstava, te u praćenju i vrednovanju.
Općina Bihać ima u planu za naredni period formiranje jedinice odsjeka za upravljanje razvojem.
Odsjek za upravljanje razvojem učestvovao bi u izradi projekata, programa, praćenju implementacije
istih. Planirana uloga odsjeka bi bila i u suradnji sa višim nivoima vlasti, donatorima, NVO i dr.
Također, jedna od bitnih uloga pomenutog odsjeka bi bila i praćenje implementacije, ažuriranje i
evaluacija Strategije razvoja općine Bihać. Do uspostavljanja odsjeka, ove aktivnosti će obavljati
Služba za opću upravu, privredne i društvene djelatnosti u suradnji sa drugim općinskim službama.
Ključni operativni kapacitet za upravljanje razvojem (Odsjek za upravljanje razvojem) mora biti jasno
definiran. MiPRO predviđa da u implementaciju razvojnih planova budu uključene organizacije iz
javnog, poslovnog i nevladinog sektora, institucije višeg nivoa vlasti i građani. Ipak, općinska uprava
ima najveću obavezu, jer nosi odgovornost za implementaciju ukupne strategije, a za to je potrebno
imati odgovarajuću organizacionu strukturu i kvalitetne kadrove. Isti će imati kontinuirano stručno
obrazovanje i profesionalno usavršavanje koje će primjenjivati u radu i prenositi znanje na druge
aktere u općinskoj upravi i akterima iz okruženja.
Ključni akteri u implementaciji Strategije razvoja su:
 Općinsko vijeće,
 Općinski načelnik,
 Općinski razvojni tim,
 Općinska služba za opću upravu, privredne i društvene djelatnosti,
 Općinska služba za prostorno uređenje, imovinsko-pravne poslove,
 Općinska služba za stručne i zajedničke poslove,
 Općinska služba za finansije,
 Općinska služba za komunalne djelatnosti, vode i zaštitu okoliša i inspekcijske poslove,
 Općinska služba za stručne poslove Općinskog vijeća
 Općinske institucije i organizacije (komunalna poduzeća, institucije za kulturu, škole,
Centar za socijalni rad, zdravstene ustanove, zadruge i poslovna udruženja),
 Specijalizirane obrazovne, istraživačke i konsultantske organizacije,
 Lokalne nevladine i sportske organizacije i udruženja,
 Resorna ministarstva i agencije.
170
Svako od njih treba da ima precizno definirane uloge u implementaciji, obezbjeđenju finansijskih
sredstava, te u praćenju i vrednovanju.
Uloge i odgovornosti
Općinsko vijeće ima ključnu ulogu u razmatranju izvještaja o realizaciji strateških dokumenata
Općine, uključujući i Strategiju razvoja kao vodećeg strateškog dokumenta Općine, koji treba
predstavljati osnovu za kreiranje i donošenje svih ostalih razvojnih politika i prioriteta Općine.
Načelnik općine ima ključnu ulogu u operacionalizaciji i implementaciji Strategije razvoja putem
uspostavljanja jasnih mehanizama i definiranja odgovornosti odjeljenja u pogledu implementacije
dijelova strategije iz njihove nadležnosti, te obezbjeđivanja sveukupne koordinacije.
Tabela 86. U donjoj tabeli dat je kratak pregled ključnih uloga i odgovornosti u pogledu koordinacije,implementacije,
monitoringa i evaluacije lokalne razvojne strategije:
Osnovne uloge i odgovornosti u procesu implementacije i koordinacije strategije
Uloga
Definiranje odgovornosti u pogledu koordinacije implementacije
strategije razvoja
Definiranje nadležnosti pojedinačnih odjeljenja/odsjeka za pripremu
projektnih prijedloga i implementaciju projekata iz akcionog plana za
2014. godinu
Razrada projektnih prijedloga i osiguravanje izvora finansiranja
Provođenje procedura javnih nabavki
Praćenje implementacije Strategije i redovno izvještavanje
Uspostavljanje i redovno ažuriranje baze podataka relevantnih za razvoj
Razrada i usvajanje operativnih i finansijskih planova za naredne godine
implementacije Strategije (godišnje i indikativno trogodišnje)
Ažuriranje i revizija sektorskih planova i strategije
Definiranje ključnih potreba za izgradnjom kapaciteta osoblja
uključenog u implementaciju strategije (priprema plana i sistemska
izgradnja kapaciteta za djelotvornu implementaciju strategije razvoja)
Sveukupna komunikacija u pogledu implementacije Strategije razvoja
sa akterima van općinske uprave (građani, lokalno razvojno
partnerstvo), mediji, poslovni sektor, nevladin sektor, potencijalni
finansijeri, viši nivoi vlasti, itd.).
Nadležnost (tko?)
Načelnik općine
Načelnik općine, šefovi službi
Odsjek za upravljanje razvojem, općinske
službe po sektorima
Komisija za javne nabavke
Odsjek za upravljanje razvojem, Općinsko
vijeće, općinski načelnik, općinske službe
Odsjek za upravljanje razvojem, općinske
službe
Odsjek za upravljanje razvojem, Općinsko
vijeće, općinski načelnik, općinske službe
Odsjek za upravljanje razvojem, Općinsko
vijeće, općinski načelnik, općinske službe
Općinski načelnik i šefovi službi
Odsjek za upravljanje razvojem
Trenutno u Općini ne postoji organizacijski i sistemski strukturiran pristup za implementaciju
Strategije razvoja, niti postoje osobe zadužene za koordinaciju i organizaciju implementacije razvojne
Strategije. S tim u vezi, nužno je uspostaviti i osnažiti djelotvorne općinske strukture za
implementaciju Strategije, prilagođene potrebama Općine, te precizirati dužnosti i odgovornosti.
171
U pogledu prikupljanja, obrade i ažuriranja podataka za planiranje i praćenje razvoja, Općina ne
posjeduje sveobuhvatnu bazu podataka, već je samo dio podataka u elektronskoj formi, što u
narednom periodu predstavlja jedan od prioriteta.
Kada je u pitanju priprema i implementacija projekata, ne postoje definirane odgovornosti u ovoj
oblasti.
Neophodno je precizirati dužnosti i odgovornosti, te osnažiti kapacitete za pripremu i djelotvornu
implementaciju projekata domaćih i međunarodnih donatora sa naglaskom na fondove EU.
Izgradnju kapaciteta neophodno je izvršiti u sljedećim poljima:
 Upravljanje projektnim ciklusom (PCM)
 Međuopćinska suradnja
 Javno-privatno partnerstvo
 EU i nacionalne nabavke: zakonski i praktični aspekti
 EU IPA finansijski aspekti: politika i praksa
 Engleski jezik
U narednim aktivnostima ključni koraci obuhvataju sljedeće:
 Jačanje struktura u općinskoj administraciji za upravljanje i koordinaciju implementacije
razvojne strategije, te uspostavljanje mehanizma za kontinuirano praćenje, ocjenjivanje i
izvještavanje;
 Kontinuirano proaktivno učešće općinskog načelnika u operacionalizaciji i implementaciji
Strategije razvoja putem delegiranja jasnih zadataka odgovornim službama, te redovno
dobijanje informacija o napretku Strategije razvoja;
 Uspostavljanje i stručno usavršavanje jedinice/tijela za planiranje i praćenje razvojne strategije
i priprema projekata za njenu implementaciju uz osiguranje učešća aktera u procesu
implementacije, praćenja i izvještavanja, te dorade opisa posla i pojedinačnih odgovornosti
uposlenika u općinskoj administraciji koji bi se bavili implementacijom i ažuriranjem
Strategije;
 Jačanje struktura, mehanizama i kapaciteta za izradu i implementaciju projekata kako u okviru
općinske uprave, tako i relevantnih socio-ekonomskih aktera, te definiranje ovih funkcija u
opisima poslova relevantnih uposlenika;
 Kontinuirana uključenost i podrška Općinskog vijeća i partnerske grupe u implementaciji
Strategije putem dostavljanja redovnih izvještaja, te usklađivanje općinskih politika sa
prioritetima Strategije razvoja;
 Uspostavljanje jedinstvenog sistema i elektronske baze za praćenje i ocjenjivanje napretka
razvojne strategije koja će omogućiti sveobuhvatnu analizu podataka o implementaciji
projekata.
Praćenje, ocjenjivanje i ažuriranje Strategije razvoja
Stvarni rezultati razvoja, koji proizilaze iz implementacije integrirane strategije lokalnog razvoja,
mogu biti vidljivi i mjerljivi jedino ukoliko Općina Bihać, kao najodgovornija za implementaciju
Strategije, bude sistematski provodila praćenje i vrednovanje realizacije Strategije.
Stoga, sistematsko praćenje i vrednovanje (monitoring i evaluacija) realizacije Strategije omogućava
mjerenje stepena ostvarenja postavljenih ciljeva, dajući također mogućnost za poduzimanje
pravovremenih mjera u cilju eventualnih korekcija, te ocjenjivanje sveukupne uspješnosti realizacije
Strategije.
172
Praćenje Strategije integriranog lokalnog razvoja
Praćenje podrazumijeva sistem prikupljanja i obrade podataka u svrhu upoređivanja postignutih
rezultata sa planiranim. Vrednovanje je zasnovano na nalazima praćenja i daje sveukupnu ocjenu
ostvarenja postavljenih ciljeva. Da bismo upravljali implementacijom Strategije, kao i
implementacijom projekata, moramo biti u mogućnosti da mjerimo stepen ostvarenja definiranih
ciljeva i rezultata u određenom vremenskom periodu, za šta nam služe objektivno provjerljivi
indikatori.
Indikatori praćenja
Lokalna razvojna strategija, kao konkretan i operativan alat za dugoročni razvoj općine postavlja set
mjerljivih sektorskih/operativnih ciljeva koji su podržani sa nizom konkretnih indikatora, a koji će se
koristiti za mjerenje ukupnog napretka i ostvarenja Strategije. Stoga, provođenje redovnog praćenja
progresa Strategije će se temeljiti na mjerljivim sektorskim (ekonomskim, društvenim i ekološkim)
ciljevima i njihovim općim pokazateljima, kao što je navedeno u odjeljcima: Procjena očekivanih
ishoda sa indikatorima plana ekonomskog razvoja, Procjena očekivanih ishoda sa indikatorima plana
društvenog razvoja, Procjena očekivanih ishoda sa indikatorima plana zaštite životne okoline.
Osim toga, konkretni pokazatelji su postavljeni također i na programsko/projektnom nivou, koji sa
svojom mnogostrukošću predstavljaju konkretne pokazatelje praćenja napretka svakog sektorskog
cilja Strategije.
Projektni pokazatelji definirani su u okviru projektnih prijedloga.
Ključni zadaci i pristup praćenju i vrednovanju Strategije
Praćenje provedbe Strategije će se organizirati kroz sljedeće zadatke, i biće pokrenuto već u 2014.




Definiranje podataka potrebnih za postavljanje indikatora i utvrđivanje odgovornosti za
njihovo prikupljanje;
Prikupljanje početnih podataka kao osnove, s obzirom da je većina podataka dostupna u
socioekonomskoj analizi Strategije;
Prikupljanje podataka u zahtijevanim intervalima (kvartalno);
Analiza rezultata, procjena napretka u odnosu na postavljene ciljeve i opće indikatore i
prijedlog kako bi to trebalo utjecati na daljnju provedbu, pa čak i ažuriranje Strategije.
Proces prikupljanja podataka za potrebe praćenja će biti organiziran kroz uspostavu baze podataka
koja će omogućiti sistemsko ažuriranje podataka. U tu svrhu, elektronska baza podataka izrađena u
toku procesa pripreme socio-ekonomske analize koristit će se i dalje, te redovito ažurirati.
Praćenje će biti također usklađeno sa ciklusom pripreme polugodišnjih i godišnjih izvještaja od strane
odgovarajućih statističkih i drugih institucija (statistički zavodi, AFIP, itd). Ovo otprilike znači da se
direktni podaci o realizaciji programa/projekata prikupljaju i analiziraju krajem godine, a da se
odgovarajuće baze sekundarnih podataka ažuriraju u četvrtom i petom mjesecu naredne godine, kada
su raspoloživi podaci iz odgovarajućih statistika.
173
Ocjenjivanje ostvarenja sektorskih razvojnih planova obavlja se kontrolno nakon tri godine (kada se u
pravilu radi i djelimično ažuriranje) i finalno nakon planskog perioda (nakon pet godina). Tada se radi
i kontrolno ocjenjivanje ostvarenja Strategije u cjelosti i vrši njeno ažuriranje u vidu eventualnog
pomjeranja strateških fokusa i redefiniranja strateških ciljeva.
Tada se radi i ažuriranje sektorskih razvojnih planova.
Temelje za ocjenjivanje priprema odsjek za upravljanje razvojem, ili drugi zaduženi organizacijski
dio, na temelju nalaza godišnjeg praćenja. Drugu osnovu predstavljaju indikatori koji su definirani
tokom procesa planiranja.
Nalaze i preporuke vrednovanja razmatra općinski načelnik sa resornim rukovoditeljima i Općinsko
vijeće.
Veoma je značajno da se od početka posao na prikupljanju, obradi i analizi podataka ne tretira kao
jednokratan, već da bude sistemski utemeljen. To znači da se postavi tako da se:



kreiraju odgovarajuće baze sekundarnih podataka koje će se relativno lako godišnje ažurirati;
redovno godišnje izvode odgovarajuća direktna ispitivanja grupa aktera/korisnika usluga,
prema standardiziranoj metodologiji i instrumentima, kako bi se mogle pratiti promjene i
napredak;
koristi za praćenje (godišnje) i ocjenjivanje (nakon 3 godine) ostvarenja Strategije i razvojnih
planova.
Nužno je osigurati da su svi podaci razvrstani po spolu, gdje god je to primjenjivo, kako bi se
osiguralo praćenje i ocjenjivanje utjecaja Strategije na oba spola.
Ove se baze mogu kreirati koristeći excel, tako da budu lako upotrebive.
Preporučuju se sljedeća redovna godišnja ispitivanja:
 Ispitivanje zadovoljstva korisnika socijalnih usluga;
 Ispitivanje zadovoljstva korisnika administrativnih usluga;
 Ispitivanje zadovoljstva korisnika komunalnih usluga.
Metodologija i instrumentarij (uzorkovanje, anketa, programska podrška, vrste izvještaja) za ova
ispitivanja trebali bi biti standardizirani i dovoljno osjetljivi da mogu registrirati stanje dostupnosti,
kvalitete i cijene usluga za osjetljive grupe koje se nalaze u zoni socijalne isključenosti.
Odgovornost za praćenje i vrednovanje Strategije
Na osnovu ažuriranih podataka praćenje realizacije Strategije obavljat će tijelo/jedinica za upravljanje
razvojem ( Odsjek za upravljanje razvojem )
Godišnje vrednovanje će provoditi Odsjek za upravljanje razvojem i izvještavati općinskog načelnika,
Općinsko vijeće i partnersku grupu.
Aktivnosti praćenja, vrednovanja i ažuriranja pojedinih dijelova Strategije bit će provođene u
određenim vremenskim periodima, datim u narednoj tabeli u skladu sa miPRO metodologijom.
174
Tabela 87. Aktivnosti praćenja, vrednovanja i ažuriranja pojedinih dijelova Strategije
Aktivnost praćenja i vrednovanja
Praćenje realizacije programa (projekata, mjera)
Kontrolno vrednovanje
Ažuriranje sektorskih planova
Ažuriranje Strategije
Finalno vrednovanje
Vremenski okvir
Godišnje
Nakon 3 godine za sektorske planove, a nakon 5 godina za
Strategiju
Djelimično nakon 3 godine, a kompletno nakon 5 godina
Djelimično nakon 5 godina, a kompletno nakon 10 godina
Nakon 5 godina za sektorske planove, a nakon 10 godina za
Strategiju
Tabela 88. Okvirni podsjetnik sa kalendarom:
Komponenta
Opis i podloge za godišnje ažuriranje
Kada se ažurira
Napomena
Početak u aprilu
(kada su obrađeni svi
podaci za prethodnu
godinu)
Izvor podataka:
(Zavod za
zapošljavanje,
Fond PIO, Poreska
uprava...)
oktobar
ORT
oktobar-novembar
(Pratimo prema
dinamici realizacije
projekata i
izvještavanja)
O rezultatima
praćenja i
vrednovanja
izvještavamo ORT,
PG, načelnika i
Općinsko vijeće
novembar-decembar
Ažuriran plan ide na
javnu raspravu
zajedno sa budžetom
decembar
Načelnik prezentira
OV-u
izvještaj i operativni
plan
(1+2)

Socioekonomska
analiza
(prikupljanje i
obrada baze
podataka)
Revizija
projekata
Priprema nacrta
izvještaja
(Praćenje i
vrednovanje
realizovanih i
tekućih projekata)
Priprema nacrta
plana –(1+2)
(godišnji operativni
plan
implementacije sa
projekcijom
budžeta)
Razmatranje i
usvajanje
operativnog
plana (1+2) od
strane OV-a
Pratimo i publikujemo odabrane
ekonomske i socijalne indikatore i važne
trendove (demografski, tržište rada,
ekonomski pokazatelji po granama i
vrstama poslovnih subjekata, stanje
poljoprivrede...).
 Stanje poslovnog okruženja možemo
pratiti putem standardiziranog anketiranja
ili fokus grupe
Vršimo na osnovu:
 Iskustva stečenog kroz realizaciju
projekata
 Rezultata i preporuka realiziranih
projekata
 Uočenih promjena i novih potreba
 Revidiranih operativnih ciljeva.
Izvodimo na osnovu:
 Plana implementacije
 Razrađenih projektnih formulara /
projektnih zadataka (očekivanih
rezultata)
 Izvještaja o realizaciji projekata
(projektne dokumentacije)
 Pokazatelja o ostvarenim efektima (npr.
podaci o uvozu i izvozu, podaci Zavoda
za zapošljavanje...)
 Utvrđujemo prioritete za narednu godinu
 Revidiramo/kompletiramo projektne
formulare / projektne zadatke za prioritetne
projekte
 Pravimo i usaglašavamo finansijski plan
 Kompletiramo plan implementacije i
usklađujemo finansijski plan za sljedeću godinu sa
općinskim budžetom


Pripremljen operativni plan (1+2)
Odluka o usvajanju operativnog plana
175
14. Prilozi
14.1. Sektorski planovi
Tabela 89. Plan lokalnog ekonomskog razvoja sa nositeljima implementacije
PLAN lokalnog ekonomskog razvoja
(2014. - 2018.)
Program
Projekat/mjera
Veza sa strateškim
i
sektorskim ciljevima
SC. 1. Uspostavljen sistem podrške za razvoj
prerađivačke industrije, malog i srednjeg
poduzetništva, poljoprivrede i turizma u
funkciji povećanja zaposlenosti
Projekat 1.1.1.
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
Projekat "Dokvalifikacija i
Program 1.1.
području općine za 10% do 2018. godine
Povećanje zaposlenosti prekvalifikacija kadrova za potrebe
OC.1.2. Povećati broj registriranih
privrede"
poljoprivrednih domaćinstava za 15% do 2018.
godine
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
SC. 1. Uspostavljen sistem podrške za razvoj
prerađivačke industrije, malog i srednjeg
poduzetništva, poljoprivrede i turizma u
funkciji povećanja zaposlenosti
Projekat 1.1.2.
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
Sufinansiranje zapošljavanja
pripravnika/volontera u privrednim području općine za 10% do 2018. godine
subjektima, te javnim ustanovama i OC.1.2. Povećati broj registriranih
poljoprivrednih domaćinstava za 15% do 2018.
poduzećima
godine
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
Orijentacioni period
realizacije*
Dinamika implementacije
2014. 2015.
x
x
2016.
x
x
Nositelji
implementacije
Ciljne grupe
x
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
JU Zavod za zapošljavanje
USK
Nezaposlene osobe
x
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Služba za finansije
2017. 2018.
x
x
Nezaposlene osobe
Privredni subjekti
Javna poduzeća
176
PLAN lokalnog ekonomskog razvoja
(2014. - 2018.)
Program
Projekat/mjera
Projekat 1.2.1.
Program 1.2.
Izrada i realizacija projekta
Unapređenje poslovnog "Stimulativne mjere za privredne
okruženja
djelatnosti"
Projekat 1.2.2.
Osnivanje i djelovanje općinske
fondacije za razvoj
Projekat 1.2.3.
Izrada i implementacija projekta
" Poslovna suradnja sa BiH
dijasporom”
Veza sa strateškim
i
sektorskim ciljevima
SC. 2. Jačanje lokalnih kapaciteta sa ciljem
unapređenja konkurentnosti lokalne
ekonomije, kvalitetne valorizacije postojećih
ekonomskih potencijala, privlačenja investitora
i korištenja raspoloživih resursa u cilju
intenziviranja lokalnog razvoja.
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
SC. 2. Jačanje lokalnih kapaciteta sa ciljem
unapređenja konkurentnosti lokalne
ekonomije, kvalitetne valorizacije postojećih
ekonomskih potencijala, privlačenja investitora
i korištenja raspoloživih resursa u cilju
intenziviranja lokalnog razvoja.
OC. 1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete
općine za korištenje eksternih donatorskih
sredstava do ostvarenja najmanje 3.000.000,00
KM bespovratnih sredstava do 2018. godine
SC. 2. Jačanje lokalnih kapaciteta sa ciljem
unapređenja konkurentnosti lokalne
ekonomije, kvalitetne valorizacije postojećih
ekonomskih potencijala, privlačenja investitora
i korištenja raspoloživih resursa u cilju
intenziviranja lokalnog razvoja.
OC.1.2. Povećati broj registriranih
poljoprivrednih domaćinstava za 15% do 2018.
godine
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
Orijentacioni period
realizacije*
Dinamika implementacije
2014. 2015.
x
x
x
x
2016.
x
x
x
2017. 2018.
x
x
x
Nositelji
implementacije
x
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
x
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
x
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Udruženje-BiH Dijaspora
Ciljne grupe
Poslovni sektor
Građani općine
Poljoprivrednici
Kooperanti
Udruženje
poljoprivrednika
Poslovni sektor iz
zemlje i inozemstva
177
PLAN lokalnog ekonomskog razvoja
(2014. - 2018.)
Program
Projekat/mjera
Projekat 1.2.4.
Projekat EI-Općina BihaćInformatičko umrežavanje sa
poslovnim sektorom
Projekat 1.2.5.
EI-Poslovni inkubator
Veza sa strateškim
i
sektorskim ciljevima
OC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
za iskorištenje eksternih donatorskih sredstava
do ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018. godine
SC. 2. Jačanje lokalnih kapaciteta sa ciljem
unapređenja konkurentnosti lokalne
ekonomije, kvalitetne valorizacije postojećih
ekonomskih potencijala, privlačenja investitora
i korištenja raspoloživih resursa u cilju
intenziviranja lokalnog razvoja.
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
OC.1.2. Povećati broj registriranih
poljoprivrednih domaćinstava za 15% do 2018.
godine
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
OC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
za korištenje eksternih donatorskih sredstava
do ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018. godine
SC. 2. Jačanje lokalnih kapaciteta sa ciljem
unapređenja konkurentnosti lokalne
ekonomije, kvalitetne valorizacije postojećih
ekonomskih potencijala, privlačenja investitora
i korištenja raspoloživih resursa u cilju
intenziviranja lokalnog razvoja.
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
OC.1.2. Povećati broj registriranih
poljoprivrednih domaćinstava za 15% do 2018.
godine
Orijentacioni period
realizacije*
Dinamika implementacije
2014. 2015.
x
x
Nositelji
implementacije
Ciljne grupe
x
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Razvojna agencija
Poslovni sektor
Građani općine
x
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Razvojna agencija
Poslovni sektor
Građani općine
2016.
2017. 2018.
178
PLAN lokalnog ekonomskog razvoja
(2014. - 2018.)
Program
Projekat/mjera
Veza sa strateškim
i
sektorskim ciljevima
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
OC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
za korištenje eksternih donatorskih sredstava
do ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018. godine
SC. 2. Jačanje lokalnih kapaciteta sa ciljem
unapređenja konkurentnosti lokalne
ekonomije, kvalitetne valorizacije postojećih
ekonomskih potencijala, privlačenja investitora
i korištenja raspoloživih resursa u cilju
intenziviranja lokalnog razvoja.
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
Projekat 1.2.6.
OC.1.2. Povećati broj registriranih
Projekat-Promocija općine Bihać
poljoprivrednih domaćinstava za 15% do 2018.
godine
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
OC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
za korištenje eksternih donatorskih sredstava
do ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018. godine
SC. 2. Jačanje lokalnih kapaciteta sa ciljem
unapređenja konkurentnosti lokalne
ekonomije, kvalitetne valorizacije postojećih
Projekat 1.2.7.
Specijalizirana edukacija i
ekonomskih potencijala, privlačenja investitora
tehničko-informatičko opremanje i korištenja raspoloživih resursa u cilju
tima za strateško upravljanje
intenziviranja lokalnog razvoja.
razvojem i razvojnim projektima OC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
za korištenje eksternih donatorskih sredstava
do ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
Orijentacioni period
realizacije*
Dinamika implementacije
2014. 2015.
x
x
x
2016.
x
x
Nositelji
implementacije
Ciljne grupe
x
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Turisti
Posjetioci
x
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Služba za finansije
Općina Bihać, Građani
općine
2017. 2018.
x
x
179
PLAN lokalnog ekonomskog razvoja
(2014. - 2018.)
Program
Projekat/mjera
Veza sa strateškim
i
sektorskim ciljevima
Orijentacioni period
realizacije*
Dinamika implementacije
2014. 2015.
2016.
Nositelji
implementacije
Ciljne grupe
x
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
JU Zavod za prostorno
uređenje
Poslovni sektor iz
zemlje i inozemstva
x
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Privredna i Obrtnička
komora USK
Poslovni sektor
x
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Poslovni sektor
Poslovni sektor
Sportska udruženja
Građani
2017. 2018.
bespovratnih sredstava do 2018. godine
Program 3.
Unapređenje privredne
infrastrukture
SC. 1. Uspostavljen sistem podrške za razvoj
prerađivačke industrije, malog i srednjeg
poduzetništva, poljoprivrede i turizma u
funkciji povećanja zaposlenosti
Projekat 1.3.1.
Razvoj poslovnih zona
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
SC. 1. Uspostavljen sistem podrške za razvoj
prerađivačke industrije, malog i srednjeg
poduzetništva, poljoprivrede i turizma u
funkciji povećanja zaposlenosti
Projekat 1.3.2.
Poslovni inkubator
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
SC. 1. Uspostavljen sistem podrške za razvoj
prerađivačke industrije, malog i srednjeg
poduzetništva, poljoprivrede i turizma u
funkciji povećanja zaposlenosti
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
Projekat 1.3.3.
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
Modernizacija turističko-sportskog
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
aerodroma Golubić
OC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
za korištenje eksternih donatorskih sredstava
do ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018. Godine
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
180
PLAN lokalnog ekonomskog razvoja
(2014. - 2018.)
Program
Program 1.4.
Razvoj poljoprivrede
Projekat/mjera
Veza sa strateškim
i
sektorskim ciljevima
SC. 1. Uspostavljen sistem podrške za razvoj
prerađivačke industrije, malog i srednjeg
poduzetništva, poljoprivrede i turizma u
funkciji povećanja zaposlenosti
Projekat 1.4.1.
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
Poticajna sredstva namijenjena
području općine za 10% do 2018. godine
razvoju poljoprivrede na području
OC.1.2. Povećati broj registriranih
općine Bihać
poljoprivrednih domaćinstava za 15% do 2018.
godine
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
SC. 1. Uspostavljen sistem podrške za razvoj
prerađivačke industrije, malog i srednjeg
poduzetništva, poljoprivrede i turizma u
funkciji povećanja zaposlenosti
Projekat 1.4.2.
Azil za životinje
OC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
za korištenje eksternih donatorskih sredstava
do ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018. godine
Orijentacioni period
realizacije*
Dinamika implementacije
2014. 2015.
x
x
x
2016.
x
x
Nositelji
implementacije
Ciljne grupe
x
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Poslovni sektor
x
Služba za komunalne
djelatnosti, vode, zaštitu
okoliša
JP Veterinarska stanica
Nezbrinute životinje
Građani
2017. 2018.
x
x
181
PLAN lokalnog ekonomskog razvoja
(2014. - 2018.)
Program
Projekat/mjera
Veza sa strateškim
i
sektorskim ciljevima
Orijentacioni period
realizacije*
Dinamika implementacije
2014. 2015.
2016.
2017. 2018.
Nositelji
implementacije
Ciljne grupe
SC. 1. Uspostavljen sistem podrške za razvoj
prerađivačke industrije, malog i srednjeg
poduzetništva, poljoprivrede i turizma u
funkciji povećanja zaposlenosti
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
OC.1.2. Povećati broj registriranih
poljoprivrednih domaćinstava za 15% do 2018.
godine
OC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
za korištenje eksternih donatorskih sredstava
do ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018. godine
x
x
x
x
x
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Poljoprivredni
proizvođači
SC. 2. Jačanje lokalnih kapaciteta sa ciljem
unapređenja konkurentnosti lokalne
ekonomije, kvalitetne valorizacije postojećih
ekonomskih potencijala, privlačenja investitora
Projekat 1.4.4.
i korištenja raspoloživih resursa u cilju
Revolving fond za razvoj
intenziviranja lokalnog razvoja.
mljekarstva-nabavka visokosteonih
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
junica
području općine za 10% do 2018. godine
OC.1.2. Povećati broj registriranih
poljoprivrednih domaćinstava za 15% do 2018.
godine
x
x
x
x
x
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Poljoprivreni
proizvođači
Projekat 1.4.3.
Nabavke poljoprivredne
mehanizacije
182
PLAN lokalnog ekonomskog razvoja
(2014. - 2018.)
Program
Program 1.5.
Razvoj turizma
Projekat/mjera
Veza sa strateškim
i
sektorskim ciljevima
SC. 1. Uspostavljen sistem podrške za razvoj
prerađivačke industrije, malog i srednjeg
poduzetništva, poljoprivrede i turizma u
funkciji povećanja zaposlenosti
SC.1.2. Jačanje lokalnih kapaciteta sa ciljem
unapređenja konkurentnosti lokalne
ekonomije, kvalitetne valorizacije postojećih
Projekat 1.5.1.
Infrastrukturno uređenje turističkih ekonomskih potencijala, privlačenja investitora
i korištenja raspoloživih resursa u cilju
lokaliteta /putne komunikacije,
intenziviranja lokalnog razvoja.
komunalna infrastruktura.../
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
OC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
za korištenje eksternih donatorskih sredstava
do ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018. godine
SC. 2. Jačanje lokalnih kapaciteta sa ciljem
unapređenja konkurentnosti lokalne
ekonomije, kvalitetne valorizacije postojećih
ekonomskih potencijala, privlačenja investitora
i korištenja raspoloživih resursa u cilju
intenziviranja lokalnog razvoja.
Projekat 1.5.2.
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
Izrada i implementacija projekata
području općine za 10% do 2018. godine
uz podršku međunarodnih fondova
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
OC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
za korištenje eksternih donatorskih sredstava
do ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018. godine
Orijentacioni period
realizacije*
Dinamika implementacije
2014. 2015.
x
x
x
x
2016.
x
x
Nositelji
implementacije
Ciljne grupe
x
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
JU Zavod za prostorno
uređenje
Turisti
Posjetioci
Turističke agencije
Građani
x
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Međunarodni fondovi
2017. 2018.
x
x
Građani
183
PLAN lokalnog ekonomskog razvoja
(2014. - 2018.)
Program
Projekat/mjera
Veza sa strateškim
i
sektorskim ciljevima
SC. 2. Jačanje lokalnih kapaciteta sa ciljem
unapređenja konkurentnosti lokalne
ekonomije, kvalitetne valorizacije postojećih
ekonomskih potencijala, privlačenja investitora
i korištenja raspoloživih resursa u cilju
intenziviranja lokalnog razvoja.
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
Projekat 1.5.3.
Projekat "Turistički voz NP UNA" području općine za 10% do 2018. godine
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
O.C1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
za korištenje eksternih donatorskih sredstava
do ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018. godine
SC. 2. Jačanje lokalnih kapaciteta sa ciljem
unapređenja konkurentnosti lokalne
ekonomije, kvalitetne valorizacije postojećih
ekonomskih potencijala, privlačenja investitora
i korištenja raspoloživih resursa u cilju
intenziviranja lokalnog razvoja.
Projekat 1.5.4.
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost.i na
Revitalizacija zimsko-rekreativnog
području općine za 10% do 2018. godine
centra "Duga Luka"
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
OC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
za korištenje eksternih donatorskih sredstava
do ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018. godine
Orijentacioni period
realizacije*
Dinamika implementacije
2014. 2015.
x
x
2016.
x
x
Nositelji
implementacije
Ciljne grupe
x
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
JP NP UNA
Građani
Turisti
Posjetioci
Poslovno turistički
sektor
x
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Poslovni sektor
Građani
Turisti
Posjetioci
Poslovno turistički
sektor
2017. 2018.
x
x
184
Tabela 90. Plan lokalnog ekonomskog razvoja za period 2014.-2018. godinu sa izvorima finansiranja
Program
Projekat/mjera
PLAN lokalnog ekonomskog razvoja
(2014. – 2018.)
Orijentacioni period
realizacije*
Veza sa sektorskim ciljevima
Dinamika implementacije
2014.
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
Projekat 1.1.1.
OC.1.2. Povećati broj registriranih
Projekat "Dokvalifikacija i
Program 1.1.
poljoprivrednih domaćinstava za 15% do 2018.
Povećanje zaposlenosti prekvalifikacija kadrova za potrebe
godine
privrede"
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
Projekat 1.1.2.
OC.1.2. Povećati broj registriranih
Sufinansiranje zapošljavanja
pripravnika/volontera u privrednim poljoprivrednih domaćinstava za 15% do 2018.
subjektima, te javnim ustanovama i godine
poduzećima
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
Program 1.2.
Projekat 1.2.1.
Unapređenje poslovnog
Izrada i realizacija projekta
području općine za 10% do 2018. godine
okruženja
"Stimulativne mjere za privredne OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
djelatnosti"
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
OC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
za korištenje eksternih donatorskih sredstava
Projekat 1.2.2.
do ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
Osnivanje i djelovanje općinske
bespovratnih sredstava do 2018. Godine
Fondacije za razvoj
Projekt 1.2.3.
Izrada i implementacija projekta
" Poslovna suradnja sa BiH
dijasporom”
OC.1.2. Povećati broj registriranih
poljoprivrednih domaćinstava za 15% do 2018.
godine
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
OC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
za korištenje eksternih donatorskih sredstavado
x
Izvori finansiranja (BAM)
2015.
2016.
2017.
2018.
Budžet
Eksterni izvori
Ukupno
x
x
x
x
80.000
120.000
200.000
x
x
x
x
200.000
-
200.000
x
x
x
x
1.500.000
-
2.500.000
x
x
x
x
500.000
500.000
1.000.000
x
x
x
x
50.000
50.000
100.000
185
Program
Projekat/mjera
PLAN lokalnog ekonomskog razvoja
(2014. – 2018.)
Orijentacioni period
realizacije*
Veza sa sektorskim ciljevima
Dinamika implementacije
2014.
Projekat 1.2.4.
Projekat EI-Općina BihaćInformatičko umrežavanje sa
poslovnim sektorom
Projekat 1.2.5.
EI-Poslovni inkubator
ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018. godine
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
OC.1.2. Povećati broj registriranih
poljoprivrednih domaćinstava za 15% do 2018.
godine
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
OC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
za korištenje eksternih donatorskih sredstava
do ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018. godine
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
OC.1.2. Povećati broj registriranih
poljoprivrednih domaćinstava za 15% do 2018.
godine
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
OC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
za korištenje eksternih donatorskih sredstava
do ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018. godine
Izvori finansiranja (BAM)
Budžet
Eksterni izvori
Ukupno
x
50.000
250.000
300.000
x
30.000
100.000
130.000
2015.
2016.
x
x
2017.
2018.
186
Program
Program 3.
Unapređenje privredne
infrastrukture
Projekat/mjera
PLAN lokalnog ekonomskog razvoja
(2014. – 2018.)
Orijentacioni period
realizacije*
Veza sa sektorskim ciljevima
Dinamika implementacije
Projekat 1.2.6.
Projekat-Promocija općine Bihać
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
OC.1.2. Povećati broj registriranih
poljoprivrednih domaćinstava za 15% do 2018.
godine
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
OC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
za korištenje eksternih donatorskih sredstava
do ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018. godine
Projekat 1.2.7.
Specijalizirana edukacija i
tehničko-informatičko opremanje
tima za strateško upravljanje
razvojem i razvojnim projektima
OC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
za korištenje eksternih donatorskih sredstava
do ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018. godine
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
Projekat 1.3.2.
Poslovni inkubator
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
Projekat 1.3.3.:
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
Modernizacija turističko-sportskog
OC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
aerodroma Golubić
za korištenje eksternih donatorskih sredstava
do ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018. godine
Projekat 1.3.1.
Razvoj poslovnih zona
Izvori finansiranja (BAM)
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
Budžet
Eksterni izvori
Ukupno
x
x
x
x
x
100.000
-
100.000
x
x
x
x
50.000
50.000
100.000
x
x
x
x
2.400.000
1.500.000
3.900.000
x
x
x
x
300.000
200.000
500.000
x
x
x
x
200.000
300.000
500.000
x
187
Program
Program 1.4.
Razvoj poljoprivrede
Projekat/mjera
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
Projekat 1.4.1.
OC.1.2. Povećati broj registriranih
Poticajna sredstva namijenjena
poljoprivrednih domaćinstava za 15% do 2018.
razvoju poljoprivrede na području
godine
općine Bihać
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
Projekat 1.4.2.
Azil za životinje
Program 1.5.
Razvoj turizma
PLAN lokalnog ekonomskog razvoja
(2014. – 2018.)
Orijentacioni period
realizacije*
Veza sa sektorskim ciljevima
Dinamika implementacije
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
Budžet
Eksterni izvori
Ukupno
x
x
x
x
x
900.000
900.000
1.800.000
x
x
x
x
100.000
-
100.000
x
x
x
x
x
300.000
300.000
600.000
x
x
x
x
x
180.000
200.000
400.000
x
x
x
x
x
1.000.000
1.000.000
2.000.000
OC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
za korištenje eksternih donatorskih sredstava
do ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018. godine
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
OC.1.2. Povećati broj registriranih
poljoprivrednih domaćinstava za 15% do 2018.
Projekat 1.4.3.
godine
Nabavka poljoprivredne
OC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
mehanizacije
za korištenje eksternih donatorskih sredstava
do ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018. godine
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
Projekat 1.4.4.
području općine za 10% do 2018. godine
Revolving fond za razvoj
OC.1.2. Povećati broj registriranih
mljekarstva-nabavka visokosteonih
poljoprivrednih domaćinstava za 15% do 2018.
junica
godine
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
Projekat 1.5.1.
Infrastrukturno uređenje turističkih poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
lokaliteta /putne komunikacije,
OC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
komunalna infrastruktura.../
za korištenje eksternih donatorskih sredstava
do ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018. godine
Izvori finansiranja (BAM)
188
Program
Projekat/mjera
Projekat 1.5.2.
Izrada i implementacija projekata
uz podršku međunarodnih fondova
Projekat 1.5.3.
Projekat "Turistički voz NP UNA"
Projekat 1.5.4.
Revitalizacija zimsko-rekreativnog
centra "Duga Luka"
PLAN lokalnog ekonomskog razvoja
(2014. – 2018.)
Orijentacioni period
realizacije*
Veza sa sektorskim ciljevima
Dinamika implementacije
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
OC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
za korištenje eksternih donatorskih sredstava
do ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018. godine
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
OC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
za korištenje eksternih donatorskih sredstava
do ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018. godine
OC.1.1. Povećati ukupnu zaposlenost na
području općine za 10% do 2018. godine
OC.1.3. Povećati ukupni broj novoosnovanih
poslovnih subjekata za 15% do 2018. godine
OC.1.4. Ojačati apsorpcijske kapacitete općine
za korištenje eksternih donatorskih sredstava
do ostvarenja najmanje 3.000.000,00 KM
bespovratnih sredstava do 2018. godine
Izvori finansiranja (BAM)
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
Budžet
Eksterni izvori
Ukupno
x
x
x
x
x
600.000
600.000
1.200.000
x
x
x
x
140.000
140.000
180.000
x
x
x
x
200.000
200.000
400.000
189
Redni broj
Program 1.
Program 2.
Program 3.
Program 4.
Program 5.
Broj
projekata
2
7
3
4
4
20
Naziv programa
Povećanje zaposlenosti
Unapređenje poslovnog okruženja
Unapređenje privredne infrastrukture
Razvoj poljoprivrede
Razvoj turizma
Ukupno
Graf 40. Grafički prikaz projekcije budžetskih i eksternih izvora
općine u programima ekonomskog razvoja
Vrijednost projekata u KM
Učešće %
400.000
4.230.000
4.900.000
2.900.000
3.780.000
16.210.000
6,00
26,00
27,00
17,00
23,00
100
Graf 41. Grafički prikaz strukture procentualnog učešća
finansiranja planiranih projekata za period 2014.-2018
Razvoj turizma
23%
Eksterni izvori; 6.410.000; 49,00 %
Povećanje zaposlenosti
6%
Budžet ; 9.800.000; 51,00%
Razvoj poljoprivrede
17%
Unapređenje poslovnog okruženja
26%
Unapređenje privredne infrastrukture
27%
190
Tabela91.Plan lokalnog društvenog razvoja sa nositeljima implementacije
Program
Projekat/mjera
PLAN lokalnog društvenog razvoja
(2014.-2018.)
Orijentacioni period
realizacije*
Veza sa strateškim
i
Dinamika implementacije
sektorskim ciljevima
2014.
Program 2.1.
Izgradnja i uređenje
infrastrukture za kulturu
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
Projekat 2.1.1.
odgovornosti svih aktera uključenih
Adaptacije sale Kulturnog centra
u razvoj ovih djelatnosti.
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
Projekat 2.1.2.
Uređenje i opremanje prostora za kulturne odgovornosti svih aktera uključenih
sadržaje u ruralnim sredinama
u razvoj ovih djelatnosti.
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
Projekat 2.1.3.
Revitalizacija objekta Konak
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih
u razvoj ovih djelatnosti.
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
x
2015.
2016.
2017.
2018.
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
Nositelji
implementacije
Općina Bihać
Ciljne grupe
Građani općine Bihać,
učesnici i posjetioci
Općina Bihać
Naseljenici ruralnih
područja i posjetioci
Općina Bihać
Građani općine Bihać i
posjetioci
191
Program
Projekat/mjera
Projekat 2.1.4.
Revitalizacija starog grada Sokolac
Projekat 2.1.5.
Revitalizacija Kapetanove kule
Projekat 2.1.6.
Revitalizacija zgrade Kloster
PLAN lokalnog društvenog razvoja
(2014.-2018.)
Orijentacioni period
Veza sa strateškim
realizacije*
Dinamika implementacije
i
sektorskim ciljevima
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih
u razvoj ovih djelatnosti.
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih
u razvoj ovih djelatnosti.
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih
u razvoj ovih djelatnosti.
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
2014.
2015.
x
x
2016.
2017.
2018.
Nositelji
implementacije
Ciljne grupe
Općina Bihać
Građani općine Bihać i
posjetioci
x
x
Općina Bihać
Građani općine Bihać i
posjetioci
x
x
Općina Bihać
Građani općine Bihać i
posjetioci
192
Program
Projekat/mjera
PLAN lokalnog društvenog razvoja
(2014.-2018.)
Orijentacioni period
Veza sa strateškim
realizacije*
Dinamika implementacije
i
sektorskim ciljevima
2014.
Nositelji
implementacije
Ciljne grupe
2015.
2016.
2017.
2018.
x
x
x
x
Općina Bihać
Građani općine Bihać,
učesnici i posjetioci
x
x
x
x
Općina Bihać
Građani općine Bihać i
posjetioci
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
Projekat 2.1.7.
Internacionalni kiparski simpozij
Projekat 2.1.8.
Vodeničko-sojeničko naselje Bihać
Projekat 2.1.9.
Rehabilitacija kulturno – historijskog
naslijeđa
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih
u razvoj ovih djelatnosti.
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih
u razvoj ovih djelatnosti.
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih
u razvoj ovih djelatnosti.
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
x
x
x
x
Općina Bihać
USK-a
F BiH
BiH
Građani općine Bihać i
posjetioci
193
Program
Projekat/mjera
PLAN lokalnog društvenog razvoja
(2014.-2018.)
Orijentacioni period
Veza sa strateškim
realizacije*
Dinamika implementacije
i
sektorskim ciljevima
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
Nositelji
implementacije
Ciljne grupe
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
Projekat 2.1.10.
Stvaranje uvjeta za preuzimanje i
održavanje legata poznatih umjetnika,
akademika i dr.
Projekat 2.1.11.
Osnivanje umjetničke galerije „Dževad
Hozo“
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih
u razvoj ovih djelatnosti.
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih
u razvoj ovih djelatnosti.
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
x
x
x
x
x
x
x
x
Općina Bihać
USK-a
F BiH
BiH
Općina Bihać
USK-a
F BiH
BiH
Građani općine Bihać i
posjetioci
Građani općine Bihać i
posjetioci
194
Program
Projekat/mjera
PLAN lokalnog društvenog razvoja
(2014.-2018.)
Orijentacioni period
Veza sa strateškim
realizacije*
Dinamika implementacije
i
sektorskim ciljevima
2014.
Program 2.2.
Razvoj civilnog društva i
nevladinog sektora
Projekat 2.2.1.
Razvoj civilnog sektora
Projekat 2.2.2.
Uređenje i tehničko-informaciono
opremanje ureda mjesnih zajednica
Projekat 2.2.3.
Finansijska podrška projektu GENDER
Projekat 2.2.4.
Uređivanje dvorane Doma mladih
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih
u razvoj ovih djelatnosti
OC.2.3. Osnažena suradnja sa
civilnim društvom do 2018. godine
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih
u razvoj ovih djelatnosti
OC.2.3. Osnažena suradnja sa
civilnim društvom do 2018. godine
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih
u razvoj ovih djelatnosti
OC.2.3. Osnažena suradnja sa
civilnim društvom do 2018. godine
SC.3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih
u razvoj ovih djelatnosti
2015.
2016.
2017.
2018.
Nositelji
implementacije
Općina Bihać
USK-a
F BiH
BiH
Ciljne grupe
x
x
x
x
x
Građani općine Bihać
x
x
x
x
x
Općina Bihać
Građani mjesnih
zajednica
x
x
x
x
x
Općina Bihać
Građani
x
x
x
x
Općina Bihać
Građani općine Bihać,
učesnici i posjetioci
195
Program
Projekat/mjera
PLAN lokalnog društvenog razvoja
(2014.-2018.)
Orijentacioni period
Veza sa strateškim
realizacije*
Dinamika implementacije
i
sektorskim ciljevima
2014.
Program 2.3.
Pomoć ugroženim
kategorijama stanovnika
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
OC.2.3. Osnažena suradnja sa
civilnim društvom do 2018. godine
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
Projekat 2.3.1.
društvom, te jačanje opće društvene
Zbrinjavanja starih i iznemoglih osoba
odgovornosti svih aktera uključenih
u razvoj ovih djelatnosti
OC.2.3. Osnažena suradnja sa
civilnim društvom do 2018. godine
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
Projekat 2.3.2.
društvom, te jačanje opće društvene
Stambeno zbrinjavanje Roma
odgovornosti svih aktera uključenih
u razvoj ovih djelatnosti
OC.2.3. Osnažena suradnja sa
civilnim društvom do 2018. godine
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
Projekat 2.3.3.
društvom, te jačanje opće društvene
Projekat prevencije
ovisnosti i maloljetničkog prestupništva odgovornosti svih aktera uključenih
u razvoj ovih djelatnosti
OC.2.3. Osnažena suradnja sa
civilnim društvom do 2018. godine
Nositelji
implementacije
Ciljne grupe
2015.
2016.
2017.
2018.
x
x
x
x
Općina Bihać
Stare i iznemogle osobe
x
x
x
x
x
Općina Bihać
BiH
Romska populacija
Općine Bihać
x
x
x
x
x
Općina Bihać
Građani
196
Program
Projekat/mjera
Program 2.4.
Projekat 2.4.1.
Izgradnja i uređenje sportske
Finansijska podrška izgradnji sportskoinfrastrukture
rekreativnog centra djece sa posebnim
potrebama
Projekat 2.4.2.
Uređenje i opremanje sportske
infrastrukture u školskim objektima
Projekat 2.4.3.
Rekonstukcija i adaptacija sportske
dvorane Luke
PLAN lokalnog društvenog razvoja
(2014.-2018.)
Orijentacioni period
Veza sa strateškim
realizacije*
Dinamika implementacije
i
sektorskim ciljevima
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih
u razvoj ovih djelatnosti
OC.2.1. Unaprijeđeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih
u razvoj ovih djelatnosti
OC.2.1. Unaprijeđeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih
u razvoj ovih djelatnosti
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
Nositelji
implementacije
Ciljne grupe
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
x
x
x
x
x
Općina Bihać
USK-a
Građani općine Bihać
x
x
x
x
x
Općina Bihać
Đaci i učenici općine
Bihać
x
x
x
x
x
Općina Bihać
Sportisti i gledaoci
197
Program
Projekat/mjera
PLAN lokalnog društvenog razvoja
(2014.-2018.)
Orijentacioni period
Veza sa strateškim
realizacije*
Dinamika implementacije
i
sektorskim ciljevima
2014.
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
Projekat 2.4.4.
Izgradnja tartan staze na stadionu NK
odgovornosti svih aktera uključenih
Jedinstvo
u razvoj ovih djelatnosti
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
Projekat 2.4.5.
odgovornosti svih aktera uključenih
Realizacija projekta rekonstrukcije
Gradskog bazena primjenom modela JPP u razvoj ovih djelatnosti
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
SC.3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
Projekat 2.4.6.
odgovornosti svih aktera uključenih
Izgradnja balon sportske sale
u razvoj ovih djelatnosti
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
x
2015.
2016.
2017.
2018.
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
Nositelji
implementacije
Općina Bihać
Ciljne grupe
Sportisti, rekreativci i
gledaoci
Sportisti i rekreativci, te
građani, đaci, učenici i
Općina Bihać i privatni
studenti općine Bihać,
domaći ili strani investitor
ostali posjetioci i
učesnici
Općina Bihać
Sportisti, rekreativci
198
Program
Projekat/mjera
PLAN lokalnog društvenog razvoja
(2014.-2018.)
Orijentacioni period
Veza sa strateškim
realizacije*
Dinamika implementacije
i
sektorskim ciljevima
2014.
Program 2.5.
Zaštita ljudi i materijalnih
dobara
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
Projekat 2.4.7.
odgovornosti svih aktera uključenih
Izgradnja trim staza
u razvoj ovih djelatnosti
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih
Projekat 2.5.1.
Opremanje Vatrogasne jedinice i jedinice u razvoj ovih djelatnosti
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
za zaštitu i spašavanje stanovništva
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
OC.2.3. Osnažena suradnja sa
civilnim društvom do 2018. godine
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
Projekat 2.5.2.
društvom, te jačanje opće društvene
Osiguranje pristupa vodoopskrbi kroz
odgovornosti svih aktera uključenih
institucionalni razvoj i infrastrukturu
u razvoj ovih djelatnosti
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti sektora
x
2015.
2016.
2017.
x
x
x
x
x
x
x
x
x
2018.
Nositelji
implementacije
Ciljne grupe
Općina Bihać
Sportisti, rekreativci,
x
Općina Bihać
Zaposlenici Vatrogasne
jedinice
x
Općina Bihać
Građani općine Bihać
obrazovanja, kulture, sportske, socijalne i
zdravstvene zaštite do 2018.godine
199
Program
Projekat/mjera
PLAN lokalnog društvenog razvoja
(2014.-2018.)
Orijentacioni period
Veza sa strateškim
realizacije*
Dinamika implementacije
i
sektorskim ciljevima
2014.
Projekat 2.5.3.
Čišćenje korita rijeke Une
Projekat 2.5.4.
Izgradnja skloništa za sklanjanje ljudi i
materijalnih dobara
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih
u razvoj ovih djelatnosti
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih
u razvoj ovih djelatnosti
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
OC.2.3. Osnažena suradnja sa
civilnim društvom do 2018. godine
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu osjetljivost i
partnerstvo sa civilnim društvom, te
Projekat 2.5.5.
jačanje opće društvene odgovornosti svih
Finansijska podrška povećanju nataliteta aktera uključenih u razvoj ovih
djelatnosti
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti sektora
obrazovanja, kulture, sportske, socijalne i
zdravstvene zaštite do 2018.godine
x
2015.
2016.
2017.
2018.
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
Nositelji
implementacije
Ciljne grupe
Općina Bihać
Građani općine Bihać
Općina Bihać
Građani općine Bihać
Općina Bihać
Građani općine Bihać
200
Program
Projekat/mjera
Program 2.6.
Projekat 2.6.1.
Podrška obrazovanju građana
Sufinansiranje prevoza đaka i učenika
Projekat 2.6.2.
Stipendiranje studenata
Program 2.7.
Izgradnja i uređenje
zdravstvene infrastrukture
Projekat 2.7.1.
Uređenje i opremanje 5 područnih
ambulanti
PLAN lokalnog društvenog razvoja
(2014.-2018.)
Orijentacioni period
Veza sa strateškim
realizacije*
Dinamika implementacije
i
sektorskim ciljevima
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih
u razvoj ovih djelatnosti
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih
u razvoj ovih djelatnosti
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
SC. 3. Razvijena društvena
infrastruktura u oblasti obrazovanja,
kulture i sporta uz socijalnu
osjetljivost i partnerstvo sa civilnim
društvom, te jačanje opće društvene
odgovornosti svih aktera uključenih
u razvoj ovih djelatnosti
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja i kulture
Nositelji
implementacije
Ciljne grupe
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
x
x
x
x
x
Općina Bihać
Vlada USK
Đaci – učenici
x
x
x
x
x
Općina Bihać
Studenti
x
x
x
x
x
Općina Bihać
USK-a
Građani općine Bihać
201
Tabela92.Plan lokalnog društvenog razvoja za period 2014.-2018. godinu sa izvorima finansiranja
Program
Projekat/mjera
PLAN lokalnog društvenog razvoja
(2014.-2018.)
Orijentacioni period
realizacije*
Veza sa sektorskim ciljevima
Dinamika implementacije
2014.
Program 2.1.
Izgradnja i uređenje
infrastrukture za kulturu
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
Projekat 2.1.1.
Adaptacija sale Kulturnog centra
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
Projekat 2.1.2.
sektora obrazovanja, kulture,
Uređenje i opremanje prostora za kulturne
sportske, socijalne i zdravstvene
sadržaje u ruralnim sredinama
zaštite do 2018.godine
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
Projekat 2.1.3.
Revitalizacija objekta Konak
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
Projekat 2.1.4.
Revitalizacija starog grada Sokolac
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
Projekat 2.1.5.
Revitalizacija Kapetanove kule
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
Projekat 2.1.6.
Revitalizacija zgrade Kloster
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
Izvori finansiranja (BAM)
2015.
2016.
2017.
2018.
Budžet
Eksterni izvori
Ukupno
x
x
x
x
200.000
300.000
500.000
x
x
x
x
50.000
50.000
100.000
x
x
40.000
450.000
490.000
90.000
330.000
420.000
25.000
50.000
75.000
70.000
70.000
140.000
x
x
x
x
Projekat 2.1.7.
Internacionalni kiparski simpozij
OC.2.1. Unaprijeđeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture i sporta
x
x
x
x
10.000
30.000
40.000
Projekat 2.1.8.
Vodeničko-sojeničko naselje Bihać
OC.2.1. Unaprijeđeni kapaciteti sektora
obrazovanja, kulture, sportske, socijalne i
zdravstvene zaštite do 2018.godine
x
x
x
x
60.000
330.000
390.000
202
Program
Projekat/mjera
PLAN lokalnog društvenog razvoja
(2014.-2018.)
Orijentacioni period
realizacije*
Veza sa sektorskim ciljevima
Dinamika implementacije
2015.
2016.
2017.
2018.
Budžet
Eksterni izvori
Ukupno
Projekat 2.1.9.
Rehabilitacija kulturno – historijskog
naslijeđa
OC.2.1. Unaprijeđeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
x
x
x
x
150.000
300.000
450.000
Projekat 2.1.10.
Stvaranje uvjeta za preuzimanje i
održavanje legata poznatih umjetnika,
akademika i dr.
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
x
x
x
x
400.000
500.000
900.000
Projekat 2.1.11.
Osnivanje umjetničke galerije „Dževad
Hozo“
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
x
x
x
x
80.000
120.000
200.000
Projekat 2.2.1.
Razvoj civilnog sektora
OC.2.3. Osnažena suradnja sa
civilnim društvom do 2018. godine
x
x
x
x
x
100.000
200.000
300.000
OC.2.3. Osnažena suradnja sa
civilnim društvom do 2018. godine
x
x
x
x
x
140.000
-
140.000
x
x
x
x
x
30.000
-
30.000
x
x
x
x
400.000
400.000
800.000
x
x
x
x
120.000
200.000
320.000
x
x
x
x
80.000
400.000
480.000
2014.
Program 2.2.
Razvoj civilnog društva i
nevladinog sektora
Projekat 2.2.2.
Uređenje i tehničko-informaciono
opremanje ureda mjesnih zajednica
Projekat 2.2.3.
Finansijska podrška projektu GENDER
Projekat 2.2.4.
Uređivanje dvorane Doma mladih
Program 2.3.
Pomoć ugroženim
kategorijama stanovnika
Izvori finansiranja (BAM)
OC.2.3. Osnažena suradnja sa
civilnim društvom do 2018. godine
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
OC.2.3. Osnažena suradnja sa
civilnim društvom do 2018. godine
Projekat 2.3.1.
Zbrinjavanja starih i iznemoglih osoba
OC.2.3. Osnažena suradnja sa
civilnim društvom do 2018. godine
Projekat 2.3.2.
Stambeno zbrinjavanje Roma
OC.2.3. Osnažena suradnja sa
civilnim društvom do 2018. godine
x
203
Program
Projekat/mjera
PLAN lokalnog društvenog razvoja
(2014.-2018.)
Orijentacioni period
realizacije*
Veza sa sektorskim ciljevima
Dinamika implementacije
Projekat 2.3.3.
Projekat prevencije ovisnosti o
OC.2.3. Osnažena suradnja sa
narkoticima, alkoholizmu i maloljetničke civilnim društvom do 2018. godine
delikvenicije
Program 2.4.
Projekat 2.4.1.
Izgradnja i uređenje sportske
Finansijska podrška izgradnji sportskoinfrastrukture
rekreativnog centra djece sa posebnim
potrebama
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
Projekat 2.4.3.
sektora obrazovanja, kulture,
Rekonstukcija i adaptacija sportske
sportske, socijalne i zdravstvene
dvorane Luke
zaštite do 2018.godine
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
Projekat 2.4.4.
sektora obrazovanja, kulture,
Izgradnja tartan staze na stadionu NK
sportske, socijalne i zdravstvene
Jedinstvo
zaštite do 2018.godine
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
Projekat 2.4.5.
sektora obrazovanja, kulture,
Realizacija projekta rekonstrukcije
sportske, socijalne i zdravstvene
Gradskog bazena primjenom modela JPP
zaštite do 2018.godine
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
Projekat 2.4.6.
Izgradnja balon sportske sale
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
Projekat 2.4.7.
Izgradnja trim staza
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
Projekat 2.4.2.
Uređenje i opremanje sportske
infrastrukture u školskim objektima
Izvori finansiranja (BAM)
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
Budžet
Eksterni izvori
Ukupno
x
x
x
x
x
100.000
100.000
200.000
x
x
x
x
x
30.000
10.000
40.000
x
x
x
x
x
500.000
100.000
600.000
x
x
x
x
x
350.000
50.000
400.000
x
x
x
x
300.000
200.000
500.000
x
x
x
x
400.000
600.000
1.000.000
x
x
x
x
420.000
-
420.000
x
x
x
100.000
-
100.000
x
204
Program
Program 2.5.
Zaštita ljudi i materijalnih
dobara
Projekat/mjera
PLAN lokalnog društvenog razvoja
(2014.-2018.)
Orijentacioni period
realizacije*
Veza sa sektorskim ciljevima
Dinamika implementacije
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
Projekat 2.5.1.
sportske, socijalne i zdravstvene
Opremanje Vatrogasne jedinice i jedinice
zaštite do 2018.godine
za zaštitu i spašavanje stanovništva
OC.2.3. Osnažena suradnja sa
civilnim društvom do 2018. godine
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
Projekat 2.5.2.
sektora obrazovanja, kulture,
Osiguranje pristupa vodoopskrbi kroz
sportske, socijalne i zdravstvene
institucionalni razvoj i infrastrukturu
zaštite do 2018.godine
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
Projekat 2.5.3.
Čišćenje korita rijeke Une
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
Projekat 2.5.6.
sportske, socijalne i zdravstvene
Izgradnja skloništa za sklanjanje ljudi i
zaštite do 2018.godine
materijalnih dobara
OC.2.3. Osnažena suradnja sa
civilnim društvom do 2018. godine
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
Projekat 2.5.7.
sportske, socijalne i zdravstvene
Finansijska podrška povećanju nataliteta
zaštite do 2018.godine
Program 2.6.
Projekat 2.6.1.
Podrška obrazovanju građana
Sufinansiranje prevoza đaka i učenika
Projekat 2.6.2.
Stipendiranje studenata
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
Izvori finansiranja (BAM)
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
Budžet
Eksterni izvori
Ukupno
x
x
x
x
x
350.000
-
350.000
x
x
x
x
80.000
400.000
480.000
x
x
x
x
200.000
500.000
700.000
x
x
x
360.000
-
360.000
x
x
x
x
x
300.000
-
300.000
x
x
x
x
x
600.000
-
600.000
x
x
x
x
x
400.000
-
400.000
205
Program
Program 2.7.
Izgradnja i uređenje
zdravstvene infrastrukture
Projekat/mjera
Projekat 2.7.2.
Uređenje i opremanje 5 područnih
ambulanti
PLAN lokalnog društvenog razvoja
(2014.-2018.)
Orijentacioni period
realizacije*
Veza sa sektorskim ciljevima
Dinamika implementacije
OC.2.1. Unapređeni kapaciteti
sektora obrazovanja, kulture,
sportske, socijalne i zdravstvene
zaštite do 2018.godine
Izvori finansiranja (BAM)
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
Budžet
Eksterni izvori
Ukupno
x
x
x
x
x
150.000
150.000
300.000
206
Redni broj
Naziv programa
Izgradnja i uređenje infrastrukture za kulturu
Broj projekata
Vrijednost projekata u KM
Učešće %
Program 1.
11
3.705.000
29
Program 2.
Razvoj civilnog društva i nevladinog sektora
4
1.270.000
10
Program 3.
Pomoć ugroženim kategorijama stanovnika
3
1.000.000
7
Program 4.
Izgradnja i uređenje sportske infrastrukture
7
3.060.000
24
Program 5.
Zaštita ljudi i materijalnih dobara
5
2.190.000
21
Program 6.
Podrška obrazovanju građana
2
1.000.000
7
Program 7.
Izgradnja i uređenje zdravstvene infrastrukture
1
300.000
2
Ukupno
33
12.525.000
100
Graf 42. Projekcija budžetskih i eksternih izvora finansiranja
programima društvenog razvoja
Graf 43.Struktura procentualnog učešća općine u
planiranim projektima za period 2014.-2018. g. društveni sektor
Izgradnja i uređenje zdravstvene infrastrukture 2,00%
Plan društvenog razvoja
Podrška obrazovanju građana
7,00%
Izgradnja i uređenje infrastrukture za kulturu
29,00%
Razvoj civilnog društva i nevladinog sektora
10,00%
Eksterni izvori
43 %
Budžet
57 %
Zaštita ljudi i materijalnih dobara
21,00%
Izgradnja i uređenje sportske infrastrukture
24,00%
Pomoć ugroženim kategorijama stanovnika
7,00%
207
Tabela93.Plan okolišnog razvoja sa nositeljima implementacije
PLAN zaštite okoliša
(2014. – 2018.)
Program
Program 3.1.
Program zaštite voda
Projekat/mjera
Veza sa strateškim
i
sektorskim ciljevima
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Projekat 3.1.1.
Projekat odvodnje i prečišćavanja i racionalnim razvojem komunalnih usluga
OC.3.1. Do 2018. godine smanjiti teret
otpadnih voda
zagađenja površinskih voda i izvorišta vode za
piće
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
Projekat 3.1.2.
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Izgradnja biljnih pročišćivača
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
otpadnih voda u ruralnim
OC.3.1. Do 2018. godine smanjiti teret
područjima
zagađenja površinskih voda i izvorišta vode za
piće
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
Projekat 3.1.3.
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Izrada glavnog projekta odvodnje
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
otpadnih voda iz II vodozaštitne
OC.3.1. Do 2018. godine smanjiti teret
zone izvorišta Klokot
zagađenja površinskih voda i izvorišta vode za
piće
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
Projekat 3.1.4.
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Redovna kontrola zdravstvene
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
ispravnosti vode za piće u javnom i
OC.3.1. Do 2018. godine smanjiti teret
lokalnom vodovodnom sistemu
zagađenja površinskih voda i izvorišta vode za
piće
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
Projekat 3.1.5.
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
Izrada interne laboratorije za
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
analizu i praćenje kvalitete vode
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
Orijentacioni period
realizacije*
Dinamika implementacije
2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
x
x
x
x
x
x
Nositelji
implementacije
Ciljne grupe
Općina Bihać
JIP PROJEKTA
Stanovništvo općine
Bihać
Općina Bihać
Stanovništvo općine
Bihać
Općina Bihać
Stanovništvo općine
Bihać
x
x
x
x
x
Općina Bihać
Stanovništvo općine
Bihać
x
x
x
JP Vodovod/Općina Bihać
Stanovništvo općine
Bihać
208
PLAN zaštite okoliša
(2014. – 2018.)
Program
Projekat/mjera
Veza sa strateškim
i
sektorskim ciljevima
Orijentacioni period
realizacije*
Dinamika implementacije
2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
Nositelji
implementacije
Ciljne grupe
OC3.1. Do 2018. godine smanjiti teret
zagađenja površinskih voda i izvorišta vode za
piće
Program 3.2.
Upravljanja otpadom
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Projekat 3.1.6.
Izrada studije uspostave zaštitnih i racionalnim razvojem komunalnih usluga
OC.3.1. Do 2018. godine smanjiti teret
zona izvorišta Klokot - Bihać
zagađenja površinskih voda i izvorišta vode za
piće
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Projekat:3.1.7.
Uređenje korita desne obale rijeke i racionalnim razvojem komunalnih usluga
OC.3.1. Do 2018. godine smanjiti teret
Une
zagađenja površinskih voda i izvorišta vode za
piće
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Projekat 3.2.1.
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
Izrada plana upravljanja otpadom
OC.3.2. Povećati efikasnost upravljanja
otpadom do 2018.g
SC.4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
Projekat 3.2.2.
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Nabavka opreme za selektivno
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
prikupljanje otpadom
OC.3.2. Povećati efikasnost upravljanja
otpadom do 2018.g
x
Općina Bihać
Agencija za vodno
područje rijeke Save,
Općina Bihać,
JP Vodovod
Stanovništvo općine
Bihać
x
Agencija za vodno
područje rijeke Save
Stanovništvo općine
Bihać
Općina Bihać
Stanovništvo općine
Bihać
Općina Bihać
Cjelokupno
stanovništvo općine
Bihać
x
x
x
x
209
PLAN zaštite okoliša
(2014. – 2018.)
Program
Program 3.3.
Program efikasno
vodosnabdijevanje
Projekat/mjera
Veza sa strateškim
i
sektorskim ciljevima
SC.4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Projekat 3.2.3.
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
Izgradnja reciklažnih dvorišta
OC.3.2. Povećati efikasnost upravljanja
otpadom do 2018.g
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Projekat 3.2.4.
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
Edukacija stanovništva
OC.3.2. Povećati efikasnost upravljanja
otpadom do 2018.g
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Projekat 3.2.5.
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
Sanacija deponije Kruškovača
OC.3.2. Povećati efikasnost upravljanja
otpadom do 2018.g
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
Projekat 3.2.6.
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Informacioni sistem o količinama i
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
tokovima otpadom
OC.3.2. Povećati efikasnost upravljanja
otpadom do 2018.g
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
Projekat 3.3.1.
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Smanjenje fizičkih gubitaka u
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
mreži
OC.3.3. Smanjiti ukupne gubitke vode za piće
10% do 2018.g.
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
Projekat 3.3.2.
Zamjena pumpi na izvorište Klokot upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
Orijentacioni period
realizacije*
Dinamika implementacije
2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
Nositelji
implementacije
Općina Bihać
JKP KOMRAD
Ciljne grupe
Stanovništvo općine
Bihać
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
Općina Bihać
Stanovništvo općine
Bihać
x
x
x
x
x
Općina Bihać
Stanovništvo općine
Bihać
x
x
x
x
x
JP Vodovod
Stanovništvo općine
Bihać
x
x
x
Općina Bihać
JP Vodovod
Stanovništvo općine
Bihać
Općina Bihać
Stanovništvo općine
Bihać
210
PLAN zaštite okoliša
(2014. – 2018.)
Program
Program 3.4.
Program energetska
efikasnost
Projekat/mjera
Veza sa strateškim
i
sektorskim ciljevima
OC.3.3. Smanjiti ukupne gubitke vode za piće
10% do 2018.g.
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
Projekat 3.3.3.
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Ugradnja vodomjera u objekte
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
kolektivnog stanovanja
OC.3.3. Smanjiti ukupne gubitke vode za piće
10% do 2018.g.
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Projekat 3.3.4.
Rekonstrukcija lokalnih vodovoda i racionalnim razvojem komunalnih usluga
OC.3.3. Smanjiti ukupne gubitke vode za piće
10% do 2018.g.
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
Projekat 3.3.5.
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Praćenje zdravstvene ispravnosti
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
vode za piće
OC.3.3. Smanjiti ukupne gubitke vode za piće
10% do 2018.g.
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
Projekat 3.3.6.
Uspostava daljinskog upravljanja upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
sistemom vodosnabdijevanja
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
(telemetrija)
OC.3.3. Smanjiti ukupne gubitke vode za piće
10% do 2018.g.g.
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Projekat 3.4.1.
Izrada informacionog sistema
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
upravljanja energijom
OC.3.4. Poboljšati stepen energetske
efikasnosti u gradu za 10% do 2018.g. i
revitalizirati toplifikacioni sistem
Orijentacioni period
realizacije*
Dinamika implementacije
2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
Nositelji
implementacije
Ciljne grupe
x
x
x
x
x
Općina Bihać
JP Vodovod
Stanovništvo općine
Bihać
x
x
x
x
x
Općina Bihać
JP Vodovod
Stanovništvo općine
Bihać
x
x
x
x
x
Općina Bihać
JP Vodovod
Stanovništvo općine
Bihać
x
x
x
x
x
JP Vodovod
Stanovništvo općine
Bihać
x
x
Općina Bihać
Šira javnost – građani
općine Bihać
211
PLAN zaštite okoliša
(2014. – 2018.)
Program
Program 3.5.
Program revitalizacija i
sanacija zemljišta
Projekat/mjera
Veza sa strateškim
i
sektorskim ciljevima
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Projekat 3.4.2.
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
Energetski audit postojećih zgrada
OC.3.4. Poboljšati stepen energetske
efikasnosti u gradu za 10% do 2018.g. i
revitalizirati toplifikacioni sistem
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Projekat 3.4.3.
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
Edukacija ciljnih skupina o
načinima i značaju uštede energije OC.3.4. Poboljšati stepen energetske
efikasnosti u gradu za 10% do 2018.g. i
revitalizirati toplifikacioni sistem
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Projekat 3.4.4.
Unapređenje energetske efikasnosti i racionalnim razvojem komunalnih usluga
OC.3.4. Poboljšati stepen energetske
postojećih zgrada
efikasnosti u gradu za 10% do 2018.g. i
revitalizirati toplifikacioni sistem
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Projekat 3.4.5.
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
Izrada studije izvodivosti
OC.3.4. Poboljšati stepen energetske
rekonstukcije javne rasvjete
efikasnosti u gradu za 10% do 2018.g. i
revitalizirati toplifikacioni sistem
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
Projekat 3.5.1.
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Program rekultivacije
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
poljoprivrednog zemljišta
OC.3.5. Uspostaviti sistem upravljanja
prostorom i razvojem do 2018.g.
Orijentacioni period
realizacije*
Dinamika implementacije
2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
Nositelji
implementacije
Ciljne grupe
Šira javnost – građani
općine Bihać
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
Općina Bihać
Šira javnost – građani
općine Bihać
x
x
x
x
x
Općina Bihać
Šira javnost – građani
općine Bihać
x
x
Općina Bihać
Šira javnost – građani
općine Bihać
x
x
Općina Bihać
Šira javnost – građani
općine Bihać
x
x
x
Općina Bihać
212
PLAN zaštite okoliša
(2014. – 2018.)
Program
Program 3.6.
Program upravljanja
prostorom i razvojem
Projekat/mjera
Veza sa strateškim
i
sektorskim ciljevima
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Projekat 3.5.2.
Program deminiranja
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
OC.3.5. Uspostaviti sistem upravljanja
prostorom i razvojem do 2018.g.
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Projekat 3.5.3.
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
Uklanjanje ambrozije
OC.3.5. Uspostaviti sistem upravljanja
prostorom i razvojem do 2018.g.
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
Projekat 3.5.4.
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Program održavanja kanala za
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
odvodnju oborinskih voda
OC3.5. Uspostaviti sistem upravljanja
prostorom i razvojem do 2018.g.
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
Projekat 3.6.1.
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Izrada prostornog plana općine
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
Bihać
OC.3.5. Uspostaviti sistem upravljanja
prostorom i razvojem do 2018.g.
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
Projekat 3.6.2.
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Izrada urbanističkog plana grada
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
Bihaća
OC.3.5. Uspostaviti sistem upravljanja
prostorom i razvojem do 2018.g.
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
Projekat 3.6.3.
Izrada detaljne planske
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
dokumentacije (regulacioni
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
planovi, urbanistički projekti i dr.) i racionalnim razvojem komunalnih usluga
Orijentacioni period
realizacije*
Dinamika implementacije
2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
Nositelji
implementacije
Ciljne grupe
x
x
x
x
x
Općina Bihać
Šira javnost – građani
općine Bihać
x
x
x
x
x
Općina Bihać
Šira javnost – građani
općine Bihać
x
x
x
x
x
Općina Bihać
Šira javnost – građani
općine Bihać
x
x
x
x
x
Općina Bihać
Šira javnost – građani
općine Bihać
x
x
x
x
x
Općina Bihać
Šira javnost – građani
općine Bihać
x
x
x
x
x
Općina Bihać
Šira javnost – građani
općine Bihać
213
PLAN zaštite okoliša
(2014. – 2018.)
Program
Projekat/mjera
Veza sa strateškim
i
sektorskim ciljevima
OC.3.5. Uspostaviti sistem upravljanja
prostorom i razvojem do 2018.g.
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
Projekat 3.6.4.
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Izrada studije plana zaštite
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
prirodnih vrijednosti
OC.3.5. Uspostaviti sistem upravljanja
prostorom i razvojem do 2018.g.
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
Projekat 3.6.5.
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Izrada plana zaštite kulturnoi racionalnim razvojem komunalnih usluga
historijskog naslijeđa
OC.3.5. Uspostaviti sistem upravljanja
prostorom i razvojem do 2018.g.
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
Projekat 3.6.6.
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Organizaciono ustrojstvo
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
upravljanja razvojem općine Bihać
OC.3.5. Uspostaviti sistem upravljanja
prostorom i razvojem do 2018.g.
SC. 4. Osigurati održivi razvoj smanjenjem
negativnih utjecaja na okoliš, planskim
upravljanjem prostorom i prirodnim resursima
Projekat 3.6.7.
i racionalnim razvojem komunalnih usluga
Izrada katastra zagađivača
OC.3.5. Uspostaviti sistem upravljanja
prostorom i razvojem do 2018.g.
Orijentacioni period
realizacije*
Dinamika implementacije
2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
Nositelji
implementacije
Ciljne grupe
Općina Bihać
Kantonalna uprava za
šumarstvo
Šira javnost – građani
općine Bihać
Općina Bihać
Šira javnost – građani
općine Bihać
Općina Bihać
Šira javnost – građani
općine Bihać
Općina Bihać
Šira javnost – građani
općine Bihać
214
Tabela94. Plan lokalnog okolišnog razvoja za period 2014.-2018. godinu sa izvorima finansiranja
PLAN zaštite okoliša
(2014. – 2018.)
Program
Program 3.1.
Program zaštite voda
Projekat/mjera
Veza sa sektorskim ciljevima
Orijentacioni period
realizacije*
Dinamika implementacije
Izvori finansiranja (BAM)
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
OC.3.1. Do 2018. godine smanjiti teret
Projekat 3.1.1.
Projekat odvodnje i prečišćavanja zagađenja površinskih voda i izvorišta vode za
otpadnih voda
piće
x
x
x
x
x
Projekat 3.1.2.
Izgradnja biljnih pročišćivača
otpadnih voda u ruralnim
područjima
OC.3.1. Do 2018. godine smanjiti teret
zagađenja površinskih voda i izvorišta vode za
piće
x
Projekat 3.1.3.
Izrada glavnog projekta odvodnje OC.3.1. Do 2018. godine smanjiti teret
otpadnih voda iz II vodozaštitne zagađenja površinskih voda i izvorišta vode za
zone izvorišta Klokot
piće
x
x
Projekat 3.1.4.
OC.3.1. Do 2018. godine smanjiti teret
Redovna kontrola zdravstvene
zagađenja površinskih voda i izvorišta vode za
ispravnosti vode za piće u javnom i
piće
lokalnom vodovodnom sistemu
x
x
OC.3.1. Do 2018. godine smanjiti teret
zagađenja površinskih voda i izvorišta vode za
piće
x
Projekat 3.1.5.
Izrada interne laboratorije za
analizu i praćenje kvalitete vode
Projekat 3.1.6.
Izrada studije uspostave zaštitnih
zona izvorišta Klokot - Bihać
OC.3.1. Do 2018. godine smanjiti teret
zagađenja površinskih voda i izvorišta vode za
piće
Budžet
Eksterni
izvori
Ukupno
1,75
mil.eura
22,35
mil.eura
24,1
mil.eura
120.000
120.000
240.000
20.000
20.000
40.000
x
10.000
100.000
110.000
x
x
20.000
80.000
100.000
x
x
-
1.462.500
1.462.500
215
PLAN zaštite okoliša
(2014. – 2018.)
Program
Projekat/mjera
Veza sa sektorskim ciljevima
Orijentacioni period
realizacije*
Dinamika implementacije
2014.
OC.3.1. Do 2018. godine smanjiti teret
Projekat:3.1.7.
zagađenja površinskih voda i izvorišta vode za
Uređenje korita desne obale rijeke
piće
Une
Program 3.2.
Upravljanja otpadom
2016.
2017.
2018.
x
Budžet
Eksterni
izvori
Ukupno
-
300.000
300.000
10.000
20.000
30.000
200.000
400.000
600.000
Projekat 3.2.1.
Izrada plana upravljanja otpadom
Projekat 3.2.2.
Nabavka opreme za selektivno
prikupljanje otpadom
OC.3.2. Povećati efikasnost upravljanja
otpadom do 2018.g
x
OC.3.2. Povećati efikasnost upravljanja
otpadom do 2018.g
x
x
x
Projekat 3.2.3.
Izgradnja eko-otoka
OC.3.2. Povećati efikasnost upravljanja
otpadom do 2018.g
x
x
x
x
200.000
600.000
800.000
x
x
x
x
10.000
20.000
30.000
x
x
x
x
120.000
500.000
620.000
x
x
x
x
10.000
35.000
40.000
x
x
x
x
750.000
750.000
x
x
x
200.000
300.000
500.000
x
x
x
35.000
250.000
285.000
Projekat 3.2.4.
Edukacija stanovništva
Projekat 3.2.5.
Sanacija deponije Kruškovača
OC.3.2. Povećati efikasnost upravljanja
otpadom do 2018.g
x
OC.3.2. Povećati efikasnost upravljanja
otpadom do 2018.g
Projekat 3.2.6.
Informacioni sistem o količinama i OC.3.2. Povećati efikasnost upravljanja
tokovima otpadom
otpadom do 2018.g
Program 3.3.
Program efikasnog
vodosnabdijevanja
2015.
Izvori finansiranja (BAM)
Projekat 3.3.1.
Smanjenje fizičkih gubitaka u
mreži
OC.3.3. Smanjiti ukupne gubitke vode za piće
35% do 2018.g.
Projekat 3.3.2.
OC.3.3. Smanjiti ukupne gubitke vode za piće
Zamjena pumpi na izvorištu Klokot
35% do 2018.g.
Projekat 3.3.3.
Ugradnja vodomjera u objekte
OC.3.3. Smanjiti ukupne gubitke vode za piće
kolektivnog stanovanja
35% do 2018.g.
x
x
x
216
PLAN zaštite okoliša
(2014. – 2018.)
Program
Projekat/mjera
Veza sa sektorskim ciljevima
Orijentacioni period
realizacije*
Dinamika implementacije
2014.
Program 3.4.
Program energetske
efikasnosti
Projekat 3.3.4.
OC.3.3. Smanjiti ukupne gubitke vode za piće
Rekonstrukcija lokalnih vodovoda
35% do 2018.g.
Projekat 3.3.5.
Uspostava daljinskog upravljanja
OC.3.3. Smanjiti ukupne gubitke vode za piće
sistemom vodosnabdijevanja
35% do 2018.g.
(telemetrija)
OC.3.4. Poboljšati stepen energetske
Projekat 3.4.1.
Izrada informacionog sistema
efikasnosti za 20% do 2022. i revitalizirati
upravljanja energijom
toplifikacioni sistem
Projekat 3.4.4.
OC.3.4. Poboljšati stepen energetske
Unapređenje energetske efikasnosti
efikasnosti za 20% do 2022. i revitalizirati
postojećih zgrada
toplifikacioni sistem
OC.3.4. Poboljšati stepen energetske
Projekat 3.4.5.
efikasnosti za 20% do 2022. i revitalizirati
Rekonstrukcija javne rasvjete
toplifikacioni sistem
Program 3.5.
Program revitalizacija i
sanacija zemljišta
Projekat 3.5.1.
Program deminiranja
OC.3.5. Uspostaviti sistem upravljanja
prostorom i razvojem do 2018.g.
Budžet
Eksterni
izvori
Ukupno
x
30.000
44.000
74.000
x
30.000
30.000
60.000
10.000
25.000
35.000
2015.
2016.
2017.
2018.
x
x
x
x
x
x
x
x
x
OC.3.4. Poboljšati stepen energetske
Projekat 3.4.2.
Energetski audit postojećih zgrada efikasnosti za 20% do 2022. i revitalizirati
toplifikacioni sistem
OC.3.4. Poboljšati stepen energetske
Projekat 3.4.3.
efikasnosti za 20% do 2022. i revitalizirati
Edukacija ciljnih skupina o
načinima i značaju uštede energije toplifikacioni sistem
Izvori finansiranja (BAM)
x
x
x
x
20.000
20.000
40.000
x
x
x
x
x
12.000
10.000
22.000
x
x
x
x
x
1.000.000
700.000
1.700.000
x
x
125.000
55.000
180.000
x
x
105.000
-
105.000
x
x
x
217
PLAN zaštite okoliša
(2014. – 2018.)
Program
Projekat/mjera
Veza sa sektorskim ciljevima
Orijentacioni period
realizacije*
Dinamika implementacije
2014.
Program 3.6.
Program upravljanja
prostorom i razvojem
Projekat 3.6.1.
Izrada prostornog plana općine
Bihać
Projekat 3.6.2.
Izrada urbanističkog plana grada
Bihać
Projekat 3.6.3.
Izrada detaljne planske
dokumentacije (regulacioni
planovi, urbanistički projekti i dr.)
Projekat 3.6.4.
Izrada katastra zagađivača
Izvori finansiranja (BAM)
Budžet
Eksterni
izvori
Ukupno
2015.
2016.
2017.
2018.
OC.3.5. Uspostaviti sistem upravljanja
prostorom i razvojem do 2018.g.
x
x
x
x
40.000
-
40.000
OC.3.5. Uspostaviti sistem upravljanja
prostorom i razvojem do 2018.g.
x
x
x
x
40.000
-
40.000
x
x
x
x
150.000
-
150.000
x
x
10.000
10.000
20.000
OC.3.5. Uspostaviti sistem upravljanja
prostorom i razvojem do 2018.g.
OC.3.5. Uspostaviti sistem upravljanja
prostorom i razvojem do 2018.g.
x
218
Broj projekata
Vrijednost projekata u KM
Učešće %
Program 1.
Redni broj
Zaštita voda
Naziv programa
7
26.352.000
79,00
Program 2.
Program 3.
Program 4.
Upravljanje otpadom
Efikasan sistem vodosnabdijevanja
Energetska efikasnost
6
5
5
2.120.000
919.000
1.977.000
7,00
4,00
5,00
Program 5.
Revitalizacija i sanacija zemljišta
1
105.000
2,00
Program 6.
Upravljanje prostorom i razvojem općine Bihać
4
250.000
Ukupno
28
31.723.000
Graf 44. Grafički prikaz projekcije budžetskih i eksternih izvora
općine u programima razvoja okoliša
3,00
100,00
Graf 45. Grafički prikaz strukture procentualnog učešća finansiranja
planiranih projekata za period 2014.-2018. g. sektor Okoliš
Revitalizacija i sanacija zemljišta
2%
Budžet; 3.522.000,
14%
Upravljanje prostorom i razvojem Općine Bihać
3%
Energetska efikasnost
5%
Eksterni izvori; 28.201..000; 86%
Efikasan sistem javnog vodosnabdjev
anja
4%
Zaštita voda
79%
Upravljanje otpadom
7%
219
Tabela95.Projekcija finansijskih sredstava za realizaciju sektorskih programa za period 2014.-2018.godine
Sektori razvoja
Ukupno projekata
Budžet
Eksterni izvori
UKUPNO
Plan ekonomskog razvoja
20
9.800.000
6.410.000
16.210.000
Plan društvenog razvoja
33
6.685.000
5.840.000
12.525.000
Plan zaštite okoliša
28
3.522.000
28.201.000
31.723.000
UKUPNO
81
20.007.000
40.451.000
60.458.000
Graf 46. Učešće sektorskih planova u ukupnim sredstvima
(u KM i %)
Graf 47. Odnos internih i eksternih izvora sredstava u ukupnim sredstvima
(u KM i %)
Učešće sektorskih planova u ukupnim sredstvima (u KM I %)
Plan društvenog razvoja; 12.525.000 22%
Odnos internih i eksternih izvora sredstava u ukupnim sredstvima (u KM i %)
Plan ekonomsko
g razvoja 16.210.000; 31%
Interni izvori (budžet); 20.007.000
33%
Plan zaštite okoliša
društvenog 31.723.000 47%
Eksterni izvori; 40.451.000
67%
220
Tabela 96. Indikativni plan finansiranja strateških projekata i mjera za 2014. godinu
Veza sa
strateškim
ciljem/
ciljevima
Projekat / mjera
Indikatori
Ukupni
orijent.
izdaci
Finansiranje
iz općinskog
budžeta
Finansiranje iz ostalih izvora
Nositelji
implementacije
god. I
Kredit
Entitet
Kanton
Država
Javna
pod.
Privat.
izvori
IPA
Donatori
Ost.
Veza sa
budžetom
(vrsta
rashoda u
opštinskom
budžetu)
Općinsko odjeljenje
odgovorno za
implementaciju
Tekući grant
Kapitalni
grant
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Tekući grant
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Sektor 1. Ekonomski razvoj
SC.2.
SC.2.
SC.1.
SC.1.
SC.1.
SC.2.
Projekat 1.2.1.
Izrada i realizacija
projekta "Stimulativne
mjere za privredne
djelatnosti
Izrađen i realiziran
projekat
Stimulativne mjere
za privredne
djelatnosti
Projekat 1.2.6.
Projekat-Promocija
općine Bihać
Urađen i
implementiran
projeka-promocija
općine Bihać
Projekat 1.3.1.
Razvoj poslovnih zona
Povećane
investicije za 20 %
Projekat 1.4.1.
Poticajna sredstva
namienjena razvoju
poljoprivrede na
području oćine Bihać
Uspostavljanje
novih 200
registriranih
poljoprivrednih
proizvođača
Projekat 1.4.3.
Nabavke poljoprivredne
mehanizacije
Projekat 1.4.4.
Revolving fond za
razvoj mljekarstvanabavka visokosteonih
junica
900.000
300.000
Općina Bihać
90.000
30.000
Općina Bihać
490.000
50.000
1.800.000
600.000
Intenziviranje
poljop.proizv. za
15 %
400.000
100.000
Povećanje fonda
visokosteonih
junica za 150 grla
380.000
80.000
240.000
Općina Bihać
Općina Bihać
100.000
Općina Bihać
50.000
Općina Bihać
Kompanija MEGGLE
Bihać
Kapitalni
izdatak
Tekući grant
Tekući grant
Kapitalni
grant
Tekući grant
JU Zavod za prostorno
uređenje općine Bihać
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
221
SC.1. /
SC.2.
SC.2.
Projekat 1.5.1.
Infrastrukturno uređenje
turističkih lokaliteta
/putne komunikacije,
komunalna
infrastruktura.../
Projekat 1.5.2.
Izrada i implementacija
projekata uz podršku
međunarodnih fondova
Rast prihoda od
turizma za 30 %
600.000
200.000
Povećanje broja
implementiranih
projekata za 15 %
900.000
100.000
3.940.000
1.460.000
Ukupno za sektor ekonomskog
razvoja
Općina Bihać
200.000
0
340.000
0
0
0
200.000
Općina Bihać
0
Kapitalni
izdatak
Tekući grant
JU Zavod za prostorno
uređenje općine Bihać
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
50.000
Sektor 2: Društveni razvoj
SC.3.
SC.3.
SC.3.
SC.2.
Projekat 2.1.2.
Uređenje i opremanje
prostora za kulturne
sadržaje u ruralnim
sredinama
Obazbijeđen
prostor za kulturne
sadržaje i
podrzanje nivoa
kulturnih zbivanja
u ruralnim
sredinama,
Povećan broj
kulturnih sadržaja u
ruralnim sredinama
Projekat 2.1.4.
Revitalizacija Starog
grada Sokolac
Adaptacija i
stavljanje u
funkciju jednog od
monumentalnih
kulturnih obilježja
prošlih vremena
Povećenja
kulturnih,
turističkih i
obrazovnih
sadržaja
Projekat 2.2.1.
Razvoj civilnog sektora
Projekat 2.2.2.
Uređenje i tehničko informaciono opremanje
mjesnih zajednica
Podizanje svijesti
građana o zanačaju
civilnog sektora,
Povećan broj
uključivanja
građana u
aktivnosti civilnog
sektora
Obezbjeđivanje
adekvatnih uvjeta
mjesnim
zajdenicama za rad,
povećanje
aktivnosti mjesnih
zajednica u svim
aspektima,
Bolja komunikacija
sa organom uprave
55.000
420.000
25.000
15.000
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo obrazovanja
i nauke FBiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać,
55.000
230.000
70.000
70.000
10.000
Općina Bihać
20.000
Tekući grant
Kapitalni
grant
Tekući grant
Kapitalni
grant
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo obrazovanja
i nauke FBiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
Tekući grant
Općina Bihać
Tekući grant
Kapitalni
grant
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
222
SC.3.
SC.3.
SC.3.
SC.3.
SC.3.
SC.3.
Projekat 2.2.3.
Finansijska podrška
projektu GENDER
Obezbjeđivanje
adekvatnih uvjeta
udruženjima i
oganizacijama koji
se bave
aktivnostima iz
obalsti GENDERA,
povećanje
aktivnosti istih u
svim aspektima,
Bolja komunikacija
sa organom uprave
Projekat 2.3.2.
Stambeno zbrinjavanje
Roma
Stambeno
zbrinjavanje 20
porodica
Projekat 2.3.4.
Projekat prevencije
ovisnosti i
maloljetničkog
prestupništva
Sprečavanje
nastanka i
smanjivanje
ovisnosti i
maloljetničkog
prestupništva
Ptojekat 2.4.1.
Finansijska podrška
izgradnji sportsko rekreativnog centra
djece sa posebnim
potrebama
Pomoć u
uključivanju u
normalni život
djece sa posebnim
potrebamam
Poboljšanje psihofizičkog i
zdravstvenog stanja
Projekat 2.4.2.
Uređenje i opremanje
sportske infrastrukture u
školskim objektima
Stvaranje politike
bavljenja sprotom u
ranim školskim
godinama, Povećan
broj sprotaša
Projekat 2.4.3.
Rekonstrukcija i
adaptacija sportske
dvorane Luke
Stvaranje boljih
uvjeta za bavljenje
sportom.Postizanje
boljih sportskih
razultata
32.000
729.000
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo obrazovanja
i nauke FBiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
20.000
130.000
105.000
5.000
24.000
5.000
720.000
400.000
567.000
10.000
20.000
270.000
100.000
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo obrazovanja
i nauke FBiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo obrazovanja
i nauke FBiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo obrazovanja
i nauke FBiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
Općina Bihać
Općina Bihać
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo obrazovanja
i nauke FBiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Tekući grant
Kapitalni
grant
Tekući grant
Kapitalni
grant
Tekući grant
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Tekući grant
Kapitalni
grant
Sportski savez
Kapitalni
grant
Sportski savez
Kapitalni
grant
JU Za sport, odmor i
rekreaciju
223
Projekat 2.4.6.
Izgradnja balon sportske
sale
Stvaranje politike
bavljenja sportom u
ranim školskim
godinama,
Povećan broj
sprotaša
Projekat 2.5.1.
Opremanje Vatrogasne
jedinice i jedinice za
zaštitu i spašavanje
stanovništva
Spremnija
Vatrogasna jedinica
i smanjenje
nastralih šteta
SC.3.
Projekat 2.5.5.
Finansijska podrška
povećanju nataliteta
Povećanje
nataliteta
SC.3.
Projekat 2.6.1.
Sufinansiranje prevoza
đaka i učenika
Lakše obrazovanje
SC.3.
Projekat 2.6.2.
Stipendiranje studenata
Povećanje broja
visokoobrazovanih
osoba
SC.3.
SC.3.
SC.3.
Projekat 2.7.2.
Uređenje i opremanje
područnih ambulanti
Ukupno za sektor društvenog razvoja
Poboljšani uvjeti
pružanja
zdravstenih ulsluga
građanima
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo obrazovanja
i nauke FBiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
Ministarstvo civilnih
poslova BiH
Ministarstvo obrazovanja
i nauke FBiH
Ministarstvo
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta USK-a
Općina Bihać
140.000
140.000
350.000
150.000
230.000
90.000
Općina Bihać
600.000
200.000
Općina Bihać, Vlada
USK
400.000
100.000
Općina Bihać
190.000
40.000
4.550.000
1.465.000
90.000
0
707.000
Općina Bihać, USK-a
15.000
0
0
0
0
Kapitalni
grant
Kapitalni
izdatak
JU Za sport, odmor i
rekreaciju
Služba civilne zaštite
Tekući grant
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Tekući grant
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Tekući grant
Služba za opću upravu,
privredne i društvene
djelatnosti
Kapitalni
grant
Služb za opću upravu,
privredne I društvene
djelatnosti
0
224
Sektor 3: Zaštita okoliša
SC.4.
SC.4.
SC.4.
SC.4.
Projekat 3.1.1.
Projekat odvodnje i
prečišćavanja otpadnih
voda
55% ukupnih
otpadnih voda
prečišćeno do
2018. god
6.000.000
Općina Bihać
Kapitalni
izdatak
Jedinica za
implementaciju
projekta KfW
Broj izgrađenih
biljnih prečišćivača
do 2018.godine
290.000
60.000
130.000
Općina Bihać
Kapitalni
izdatak
Služba za komunalne
djelatnosti,vode,zaštitu
okoliša i inspekcijske
poslove
Projekat 3.1.3.
Izrada glavnog projekta
odvodnje otpadnih voda
iz II vodozaštitne zone
Klokot
Izrađen i revidiran
glavni projekat
390.000
30.000
30.000
Općina Bihać
Kapitalni
izdatak
Služba za komunalne
djelatnosti,vode,zaštitu
okoliša i inspekcijske
poslove
Broj
neodgovarajućih
analiza u odnosu na
ukupan broj analiza
110.000
3.333
33.333
JP Vodovod /Općina
Bihać
Kapitalni
izdatak
JP Vodovod
16.000
0
6.000
Općina Bihać
389.000
0
29.000
Općina Bihać / JKP
Komrad
Kapitalni
grant
JKP Komrad
450.000
0
150.000
JP Vodovod /Općina
Bihać
Kapitalni
grant
Kapitalni
izdatak
JP Vodovod
57.000
7.000
50.000
JP Vodovod /Općina
Bihać/ vlasnici stanova
Kapitalni
grant
Kapitalni
izdatak
JP Vodovod
60.000
10.000
10.000
JP Vodovod /Općina
Bihać
Projekat 3.1.4.
Redovna kontrola
zdravstvene ispravnosti
vode za piće u javnom i
lokalnom vodovodnom
sistemu
Projekat 3.2.3.
Edukacija stanovništva
Broj građana
uključenih u
edukaciju
SC.4.
Projekat 3.2.5.
Sanacija deponije
Kruškovača
Stepen poduzetih
mjera i aktivnosti u
odnosu na plan
sanacije
SC.4.
Projekat 3.3.1.
Smanjenje fizičkih
gubitaka u mreži
Postotak smanjenja
fizičkih gubitaka u
mreži
Projekat 3.3.3.
Ugradnja vodomjera u
objekte kolektivnog
stanovanja
Broj ugrađenih
vodomjera u
odnosu na broj
korisnika
Projekat 3.3.5.
Uspostava daljinskog
upravljanja sistemom
vodosnabdijevanja
(telemetrija)
Broj ugrađenih
mjernih
instrumenata u
odnosu na
projektom usvojen
broj
SC.4.
682.500
Projekat 3.1.2.
Izgradnja biljnih
prečišćivača otpadnih
voda u ruralnim
područjima
SC.4.
SC.4.
28.197.000
Tekući grant
Tekući grant
Kapitalni
grant
Kapitalni
izdatak
Služba za komunalne
djelatnosti,vode,zaštitu
okoliša i inspekcijske
poslove
JP Vodovod
225
SC.4.
SC.4.
SC.4.
SC.4.
Projekat 3.4.1.
Izrada informacionog
sistema upravljanja
energijom
Izrađen
informacioni sistem
/ Broj javnih
institucija
uključenih u
informacioni sistem
Projekat 3.4.2.
Energetski audit
postojećih zgrada
35.000
1.000
9.000
Općina Bihać
Broj audita
izvršenih u godinu
dana
45.000
0
25.000
Općina Bihać
Projekat 3.4.3.
Edukacija ciljnih
skupina o načinima i
značaju uštede energije
Pokrivenost u %
ciljnih skupina
obuhvaćenih
edukacijom
13.800
1.000
4.000
Općina Bihać
Projekat 3.4.4.
Unapređenje energetske
efikasnosti postojećih
zgrada
Smanjenje gubitaka
energije izraženo u
kWh po 1 m2
prostora
669.000
63.000
106.000
Općina Bihać /
Upravitelji zgrada
Rekonstrukcija u
cilju uštede el
neregije
180.000
25.000
55.000
Općina Bihać
Površina
deminiranog
zemljišta
105.000
35.000
Općina Bihać (Služba
civilna zaštite)
150.000
50.000
Općina Bihać
SC.4.
Projekat 3.4.5.
Rekonsturkcija javne
rasvjete
SC.4.
Projekat 3.5.1.
Program deminiranja
SC.4.
Projekat 3.6.3.
Izrada detaljne planske
dokumentacije
(regulacioni planovi,
urbanistički projekti i
dr.)
Površina
građevinskog
zemljišta za koje je
izrađena detaljna
planska
dokumentacija
Ukupno za sektor zaštite okoliša
12.637.566
967.830
0
0
0
0
0
0
0
6.637.333
SVEUKUPNO:
21.646.566
3.892.830
0
1.047.000
15.000
0
0
200.000
0
6.687.333
Kapitalni
izdatak
Tekući grant
Kapitalni
grant
Kapitalni
izdatak
Tekući grant
Kapitalni
grant
Kapitalni
izdatak
Kapitalni
grant
Kapitalni
izdatak
Služba za komunalne
djelatnosti,vode,zaštitu
okoliša i inspekcijske
poslove
Služba za komunalne
djelatnosti,vode,zaštitu
okoliša i inspekcijske
poslove
Služba za komunalne
djelatnosti,vode,zaštitu
okoliša i inspekcijske
poslove
Služba za komunalne
djelatnosti,vode,zaštitu
okoliša i inspekcijske
poslove
Služba za komunalne
djelatnosti,vode,zaštitu
okoliša i inspekcijske
poslove
Služba civilne zaštitet
Služba za prostorno
uređenje i imovinskopravne poslove
226
Popis slika:
Slika1.GeoprometnipoložajopćineBihać ..............................................................................................11
Slika2.LokacijaPZ‐eBihaćnalokalitetuKamenica.............................................................................29
Slika3.PoslovnazonaRipač...........................................................................................................................30
Slika4.OrganizacijskastrukturaopćinskeorganizacijeOpćineBihać.........................................97
227
Popis tabela:
Tabela1.UdaljenostopćineBihaćodostalihurbanihsredištauregiji........................................11
Tabela2.Preliminiranirezultatipopisastanovništva............ Error!Bookmarknotdefined.
Tabela3.Brojstanovnikaidomaćinstavapomjesnimzajednicamaza2012.godinu ..........16
Tabela4.GustoćanaseljenostipoopćinamaUSK‐au2011.godini ...............................................17
Tabela5.PregledstanjaosnovnihindustrijskihkapacitetanapodručjuopćineBihaćnakon
ratnihstradavanja .............................................................................................................................................20
Tabela6.BrutodruštveniproizvodpoglavistanovnikauKM.......................................................21
Tabela7.Brojregistriranihpravnihosobapremastandardnojklasifikacijidjelatnosti ......23
Tabela8.StrukturaregistriranihposlovnihsubjekatauopćiniBihać,USK,FBIH ................24
Tabela9.Brojregistriranihobrtapremastandardnojklasifikacijidjelatnosti.........................24
Tabela10.Brojistrukturapoduzećapremavrstiurazdobljuod2006.‐2011.godine.......25
Tabela11.PregledvrijednostinetoplaćauKM.....................................................................................25
Tabela12.Uvoz–izvoz(u000KM) ...........................................................................................................26
Tabela13.Pregledzauvoz–izvoz,2005.–2012.Bihać,USK‐a,FBiH(000KM) ................27
Tabela14.Izvoziuvozpopodručjimaklasifikacijedjelatnosti ......................................................27
Tabela15.Ukupneisplatezainvesticije–Bihać,USK,FBiH(u000KM) ................................28
Tabela16.KretanjebrojaležajaBihać,USKiFBiH...............................................................................32
Tabela17.Prometpovrstamaugostiteljskihobjekata(KM) ...........................................................32
Tabela18.ManifestacijegradaBihaća ......................................................................................................33
Tabela19.Dolasciinoćenjaturistapremavrstamaobjekata..........................................................36
Tabela20.Veličinazemljišnogposjeda .....................................................................................................37
Tabela21.Požnjevenepovršineiostvareniprinosistrnihžitaikukuruza2010.–2012.
godina ......................................................................................................................................................................39
Tabela22.Proizvodnjapovrćauzatvorenomprostoru ....................................................................39
Tabela23.Ostvareniprinosivoća................................................................................................................41
Tabela24.BrojnostanjestokenapodručjuopćineBihaćzaperiod1991.i2009.‐2012.g.41
Tabela25.Otkupljenekoličinemlijekaodstrane“Megglemljekare“d.o.o.Bihać ..................42
228
Tabela26.UzgojrasplodnihjunicauopćiniBihaćkojesuobuhvaćenepoticajima ...............43
Tabela27.Brojzaposlenihpostandardnojklasifikacijskojdjelatnosti2006.‐2011.godina
....................................................................................................................................................................................48
Tabela28.Brojzaposlenihpremavrstipoduzeća ................................................................................48
Tabela29.Nezaposlenipremakvalifikacijskojstrukturiispolu ....................................................51
Tabela30.Pregledino‐penzionera2009.‐2012.g. ................................................................................53
Tabela31.Prosječnavisinapenzijetokomvremena ...........................................................................53
Tabela32.PregledkulturnihustanovanapodručjuopćineBihać.................................................60
Tabela33.Kulturneustanovepokorisnomprostoruufunkciji .....................................................61
Tabela34.TrenutnostanjesportskeinfrastrukturenapodručjuopćineBihać.......................64
Tabela35.Sportskiobjektipokorisnomprostoruufunkciji...........................................................64
Tabela36.BrojzaposlenihuzdravstvenimustanovamanapodručjuopćineBihaću
razdobljuod01.01.‐31.12.2012.godine....................................................................................................67
Tabela37.Brojistrukturaosobljauzdravstvenimustanovamanapodručjuopćine...........67
Tabela38.Zbirnipregledkorisnikaposvimosnovamau2012.godini .....................................70
Tabela39.Kvalifikacijskastrukturazaposlenih ....................................................................................71
Tabela40.FinansijskasredstvaOpćineBihaćutrošenanaprojektecivilnogdruštvau
2012.godini(uKM) ...........................................................................................................................................78
Tabela41.Pregledrezultatadobijenihanketiranjem .........................................................................79
Tabela42.Pregledrealiziranihsredstavausvrhupovratkau2012.godini...............................84
Tabela43.PregledstanjalokalnihinerazvrstanihcestaopćineBihać........................................86
Tabela44.GodišnjarealizacijaProgramaodržavanja,zaštite,rekonstrukcijeiizgradnje
lokalnihcesta,gradskihulicainerazvrstanihcesta(uKM)..............................................................87
Tabela45.SredstvabudžetaOpćineuloženauprometnuinfrastrukturu..................................87
Tabela46.ElektroenergetskainfrastrukturauopćiniBihać............................................................89
Tabela47.ObilježjavodoopskrbenapodručjuopćineBihać...........................................................90
Tabela48.Zahvaćenekoličinevode............................................................................................................91
Tabela49.KoličineneobračunatevodeuvodovodnomsistemuBihać .......................................92
Tabela50.Postotakpriključenostistanovništvanakanalizacionumrežu .................................93
Tabela51.ObilježjasistemaodvodnjeipročišćavanjanapodručjuopćineBihać ..................93
229
Tabela52.Pregledradnihmjestaulokalnojupravi.............................................................................96
Tabela53.Administrativneusluge ..............................................................................................................98
Tabela54.ZagađenostzrakasaSO2uopćiniBihać1998./99.godine.........................................99
Tabela55.ZemljišteopćineBihać‐balanspovršina ........................................................................102
Tabela56.Opsegsječa(Etat)zapodručjeopćineBihać..................................................................103
Tabela57.UkupnagodišnjakoličinaotpadauopćiniBihać..........................................................104
Tabela58.Stanovništvouključenouodvozotpadanadan31.12.2010. ..................................105
Tabela59.Zelenepovršine ..........................................................................................................................109
Tabela60.Pregledplanskedokumentacije...........................................................................................116
Tabela61.OstvareniprihodiOpćineBihać...........................................................................................119
Tabela62.Strukturaprihoda......................................................................................................................121
Tabela63.Strukturarashodapremafunkcionalnojkategorizacijizaposljednjih5godina
.................................................................................................................................................................................122
Tabela64.Strukturarashoda .....................................................................................................................123
Tabela65.Odnoskapitalnihiadministrativnihizdataka ...............................................................124
Tabela66.Kreditnozaduženjeiotplatakredita .................................................................................125
Tabela67.Projekcijaporeznihineporeznihprihodaipriljevazaperiod2014.–2018.
godina(umilijunimaKM).............................................................................................................................126
Tabela68.SWOTanalizaopćineBihać ...................................................................................................128
Tabela69.SWOTanalizasektoraekonomskograzvoja .................................................................134
Tabela70.Povezivanjeciljevaekonomskograzvojasaopćimstrateškimciljevimai
sektorskimciljevima.......................................................................................................................................135
Tabela71.Usklađenostsastrateškimdokumentimavišihnivoa................................................137
Tabela72.Programirazvojaekonomskogsektora............................................................................139
Tabela73.Procjenaindikatora ..................................................................................................................139
Tabela74.SWOTanalizasektoradruštvenograzvoja .....................................................................140
Tabela75.Povezanostsastrateškimciljevimairazvojnimciljevimadrugihsektora ........141
Tabela76.Usklađenostsastrateškimdokumentimavišihnivoa................................................141
Tabela77.Procjenaindikatora ..................................................................................................................144
230
Tabela78.Programirazvojadruštvenogsektora ..............................................................................144
Tabela79.SWOTanalizasektorazaštiteokoliša................................................................................146
Tabela80.Povezanostsastrateškimciljevimairazvojnimciljevimadrugihsektora ........147
Tabela81.Usklađenostsastrateškimdokumentimavišihnivoa................................................148
Tabela82.Procjenaindikatora ..................................................................................................................149
Tabela83.Programirazvojasektorazaštiteokoliša ........................................................................149
Tabela84.Orijentacionipregledprioritetnihprojekataimjerazaperiodod3godine ....151
Tabela85.Indikativniplanfinansiranjastrateškihprojekataimjerazaperiod2014.‐2016.
godina....................................................................................................................................................................159
Tabela86.Udonjojtabelidatjekratakpregledključnihulogaiodgovornostiupogledu
koordinacije,implementacije,monitoringaievaluacijelokalnerazvojnestrategije............171
Tabela87.Aktivnostipraćenja,vrednovanjaiažuriranjapojedinihdijelovaStrategije....175
Tabela88.Okvirnipodsjetniksakalendarom .....................................................................................175
Tabela89.Planlokalnogekonomskograzvojasanositeljimaimplementacije .....................176
Tabela90.Planlokalnogekonomskograzvojazaperiod2014.‐2018.godinesaizvorima
finansiranja.........................................................................................................................................................185
Tabela91.Planlokalnogdruštvenograzvojasanositeljimaimplementacije ........................191
Tabela92.Planlokalnogdruštvenograzvojazaperiod2014.‐2018.godinesaizvorima
finansiranja.........................................................................................................................................................202
Tabela93.Planokolišnograzvojasanositeljimaimplementacije .............................................208
Tabela94.Planlokalnogokolišnograzvojazaperiod2014.‐2018.godinesaizvorima
finansiranja.........................................................................................................................................................215
Tabela95.Projekcijafinansijskihsredstavazarealizacijusektorskihprogramazaperiod
2014.‐2018.godine ..........................................................................................................................................220
Tabela96.Indikativniplanfinansiranjastrateškihprojekataimjeraza2014.godinu.....221
231
Spisak grafova:
Graf1.BrojstanovnikanapodručjuopćineBihaćgodine1991.(službenipopis)i2012.
godineprocjeneFZS...........................................................................................................................................13
Graf2.SpolnastrukturaopćineBihaćgodine1991.(službenipopis)i2012.godine
procjeneFZS..........................................................................................................................................................14
Graf3.StarosnastrukturaopćineBihaćgodine1991.(službenipopis)i2012.godine
procjeneFederalnogzavodazastatistiku ................................................................................................15
Graf4.EtničkastrukturastanovništvaopćineBihać,godina1991. ............................................15
Graf5.Prirodnipriraststanovništva .........................................................................................................17
Graf6.Migracijestanovništva2007.–2011.godine ..........................................................................18
Graf7.BrutodruštveniproizvodpoglavistanovnikauKM...........................................................21
Graf8.Ukupanbrojregistriranihpravnihifizičkihosoba ...............................................................22
Graf9.Kretanjebrojaregistriranihpravnihosoba .............................................................................22
Graf10.PregledkretanjanetoplaćauKM ..............................................................................................25
Graf11.UvoziizvoznapodručjuopćineBihać(u000KM)...........................................................26
Graf12.Isplatezainvesticijeu000KM–Bihać,USK,FBiH.............................................................28
Graf13.KretanjebrojaležajanapodručjuopćineBihać ..................................................................31
Graf14.UsporedbaprometaugostiteljskihobjekataBihać,USKiFBiHu(000KM) ...........33
Graf15.DolasciinoćenjaturistanapodručjuopćineBihać............................................................34
Graf16.UsporedbabrojaukupnihposjetananivouFBiH,USKiopćineBihać .......................35
Graf17.UsporedbabrojaukupnihnoćenjananivouFBiH,USKiopćineBihać.....................35
Graf18.Strukturapoljoprivrednogzemljištapremabonitetnimklasama................................38
Graf19.Odnosproizvedenekoličinemlijekapoukupnombrojugrla ........................................43
Graf20.BrojnostanjeovacanapodručjuopćineBihaćzaperiod2007.–2012. ...................44
Graf21.Brojkošnicaiproizvodnjamedautonama............................................................................45
Graf22.BrojzaposlenihnapodručjuopćineBihać.............................................................................47
Graf23.Zaposlenipospolu............................................................................................................................47
Graf24.Brojnezaposlenih .............................................................................................................................49
Graf25.Nezaposlenipremakvalifikacijskojstrukturi.......................................................................50
232
Graf26.Usporedbabrojanezaposlenihpremadužiničekanjanazaposlenje .........................52
Graf27.Strukturapenzionogosnovau2011.godini .......................................................................53
Graf28.Predškolskiodgojiobrazovanje‐brojdjecepogodinama.............................................55
Graf29.Osnovnoobrazovanje‐brojučenika ........................................................................................56
Graf30.Brojučenikausrednjimškolama...............................................................................................57
Graf31.Brojstudenatapofakultetimatokomakademskihgodina .............................................59
Graf32.Kretanjeukupnogbrojazdravstvenihradnikatokomvremena...................................68
Graf33.Kretanjebrojaosiguranika ...........................................................................................................69
Graf34.Isplaćenenovčanepomoći(mjesečniprosjek).....................................................................71
Graf35.PotrošnjaenergenataponamjenikorištenjauopćiniBihać .......................................113
Graf36.EnergetskibilansuopćiniBihać,2010.godina.................................................................113
Graf37.OdnosporeznihineporeznihprihodaOpćineBihać ......................................................120
Graf38.Strukturaprihodapremavrstitokomgodina....................................................................120
Graf39.Izvršenjekapitalnihizdataka....................................................................................................124
Graf40.Grafičkiprikazprojekcijebudžetskihieksternihizvora
Graf41.Grafičkiprikazstruktureprocentualnogučešća ...............................................................190
Graf42.Projekcijabudžetskihieksternihizvorafinansiranja
Graf43.Strukturaprocentualnogučešćaopćineu .............................................................................207
Graf44.Grafičkiprikazprojekcijebudžetskihieksternihizvora
Graf45.Grafičkiprikazstruktureprocentualnogučešćafinansiranja.....................................219
Graf46.Učešćesektorskihplanovauukupnimsredstvima
Graf47.Odnosinternihieksternihizvorasredstavauukupnimsredstvima.......................220
233

nouzic rtkretu, sa

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

VIŠE - Razvojna agencija Unsko

Press - Odjeća kao simbol identiteta

Услови учешћа

bilten - Gimnazija "Bihać"

80. obljetnica Sibinjskih žrtava i Dan općine Sibinj

Strategija razvoja omladinske politike 2010-2015

Pravilnik o članstvu - Medžlis islamske zajednice Bihac