broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. Stručno usavršavanje za pedagoge u osnovnim i srednjim školama Društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti škole Str. 5 Broj 33 (2773) • Godina LXI. Zagreb, 26. listopada 2010. aktualno Vjerski odgoj u vrtićima 1 120 godina Teničke škole Čakovec www.skolskenovine.hr Kroz igru učiti o ljubavi, dobroti, Tehničari koji darivanju i oprostu obožavaju poeziju Str. 7 TJEDNIK ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE Str. 20-21 ISSN 0037 - 6531 UDK 37 (05)’’530.1’’ tema broja: U POTRAZI ZA STIPENDIJAMA Nadarenima slamka spasa U ovom broju za Školske novine pišu i govore dr. Vladimir Strugar, dr. Pavao Brajša, mr. Dunja Špoljar, Višnja Biti, Milijana Kovačević, Ivo Tkalec, Štefka Batinić, Azra Rađenović, Sanja Režek, Olivera Marinković, Višnja Francetić, Ksenija Turković, Ninoslav Šćukanec, Tina Šarić, Ana Tecilazić-Goršić, Helena Mandec aktualno 2 www.skolskenovine.hr MEĐU NAMA piše Marijan Šimeg IZ SADRŽAJA Iz Agencije za mobilnost i programe EU TEHNOLOGIJA U FUNKCIJI RAZVOJA OBRAZOVNIH I NASTAVNIH METODA Str. 4 Agencija za odgoj i obrazovanje STRUČNI SKUPOVI U STUDENOME Str. 6 Montessori pedagogija u državnim školama U SREDIŠTU OBRAZOVANJA - SAM ŽIVOT! Str. 9 Mediji i odgoj za medije ISKRIVLJENA SLIKA STVARNOSTI Str. 10 broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. [email protected] P Odgoj naš svagdašnji rije šest godina u Hrvatskoj je provedeno zanimljivo terensko istraživanje u sklopu projekta Siromaštvo u Hrvatskoj. Među brojnim pitanjima na koja je odgovorilo više od 120 građana ove zemlje bilo je i ono u kojemu se tražilo izjašnjavanje o tome što građani najviše cijene. Na prvom je mjestu bez premca bilo bogatstvo, za koje se izjasnilo gotovo 47 posto ispitanika, na drugome mjestu bio je uspjeh, pa zdravlje, zatim moć, društveni položaj, djeca, skladna obitelj, snalažljivost, politička podobnost, nacionalna pripadnost, sigurnost, marljiv rad, dobra zabava i izlasci. Na četrnaestom mjestu našla se pripadnost crkvi, zatim savjesno obavljanje posla, održanje obećanja, velika potrošnja, samostalnost, a na repu interesa, odnosno prioriteta građana su spremnost pomoći drugima, suosjećajnost s potrebnima i samoobrazovanje, za koje se odlučilo samo jedan posto ispitanika. K ad ne bi bilo tragično, bilo bi smiješno. Iz ovih odgovora vidljivo je da su vrijednosti samoobrazovanja, empatičnosti i altruizma na samome dnu ljestvice pa bi se i na temelju toga moglo reći da je naše društvo u ozbiljnoj odgojnoj krizi. Nisu nam valjale vrijednosti koje smo kao djeca usvojili u onom bivšem mrakobjesnom sustavu, nije valjao ni politički sustav pa ni planska ekonomija. S uspostavom naše nacionalne države nadali smo se da će i sustav vrijednosti doživjeti duboke promjene. Uši su nas svrbjele od stalnog slušanja o tranziciji, o prelasku u pluralno i demokratsko društvo, a pogotovo o duhovnoj obnovi koja nam je trebala donijeti i neke nove vrijednosti, čvrste temelje na koje se možemo osloniti u svom životu, radu, obrazovanju. N Iskustva dobre prakse - prometni odgoj ZNANJE GLAVU ČUVA! Str. 12 OBAVIJEST PRETPLATNICIMA Poštovani pretplatnici, zbog propusta službi koje adresiraju i distribuiraju Školske novine (što je izvan naše redakcije), moguće ja da pogreškomu dobijete veći ili manji broj primjeraka našega tjednika, da ga ne dobijete na vrijeme ili da uopće do vas ne dođe. Ako ste primijetili da s dostavom Školskih novina nešto nije u redu, ispričavamo vam se i molimo da o tome svakako izvijestite naš odjel pretplate (tel. 01/4855-824 ili na [email protected]). Redakcija Školskih novina o, čini se da su u nas sve manje na djelu neki postulati zapisani i u deset zapovijedi, da čak i oni koji tako revno i svakodnevno javno mole boga bez ikakvog krzmanja lažu, kradu, čine svakojako zlo, žive poročno, požele i ženu bližnjega svoga, pa čak i njezina muš- karca. Sve se manje govori o poštenju, dobroti, ljubavi, žrtvi, požrtvovnosti, o suosjećanju, prijateljstvu ili o vrijednostima koje su puno dublje i puno više od onoga čisto materijalnoga, od zadovoljstva zbog zgrtanja silnoga novca, nekretnina ili zlata u trezorima. Sve se manje o tome govori u obitelji, javnost je preko medija bombardirana lažnim idolima, izložena popularizaciji nekih čudnih likova koji nemaju veze sa životom niti s vrijednosnim sustavom koji bi implicirao upravo sve ono najbolje, najsvetije, najpoštenije, najplemenitije. S uvremeni život preplavio nas je posve novim vrijednostima i teško se i kao odrasle osobe, kao roditelji ili učitelji, možemo othrvati svemu tome, oduprijeti toj silnoj navali konzumerizma, blještavila i reklama koje najprije „zalude“ našu djecu i koju će više zanimati da kroz neki stupidni psihotest u listu za mlade saznaju kakvom tipu mobitela uređaja pripadaju. Ili da prije no što pomognu nekome koga je udario automobil na pješačkom prijelazu snime na svoj mobitel te mučne scene i odmah ih podijele s prijateljima na fejsu. Pitanje je može li nam dvadesetak godina nakon prve duhovne obnove, koja, čini se, nije dala željene učinke, nove vjetrove i kvalitetne promjene u glavama donijeti Nacionalni okvirni kurikulum. H oćemo li s tim prevažnim dokumentom postići barem jedan od ciljeva, a to je da doista prestanemo pričati samo o sadržaju svakoga pojedinog predmeta i da tražimo od djece da ih sve zajedno mehanički i bez razumijevanja zapamte i reproduciraju. Ili ćemo se pobrinuti da obrazujemo kompetentne buduće stručnjake u bilo kojem poslu, ali istodobno i da odgojimo mlade kojima će altruizam, empatičnost, želja za obrazovanjem biti puno važniji od bogatstva, moći, političke podobnosti ili slave, ma što to značilo. Jer, kurikulum nije samo drukčiji tijek odgojno-obrazovnog rada. On je prigoda za reafirmaciju u nas atrofiranih istinskih vrijednosti. GOVOR STATISTIKE NAKLADNIK Školske novine d.o.o., Hebrangova 40 10000 Zagreb DIREKTOR Ivan Vavra ([email protected]) GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Marijan Šimeg ([email protected]) UREDNIŠTVO ([email protected]), Marijan Šimeg, Ivan Rodić ([email protected]), Vjekoslav Welle ([email protected]), Branko Nađ (branko.nadj @skolskenovine.hr), Ivica Buljan ([email protected]) GRAFIČKI UREDNIK Nenad Pejušković Tajništvo redakcije ([email protected]) Tel. 01/4855-709, 01/4855-720; Telefaks 01/4855-712 Računovodstvo, PRETPLATA ([email protected]) i OGLAŠAVANJE ([email protected]) Tel. 01/4855-824; Telefaks 01/4855-712 ŽIRO RAČUN 2360000-1101381687 / Zagrebačka banka 2340009-11101681174 / Privredna banka DEVIZNI RAČUN IBAN HR6723600001101381687 (2100055635) TISAK Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb CIJENA Pojedinačni broj: 10 KN / Polugodišnja pretplata za Hrvatsku: Ustanove - 300 KN / Pojedinci - 160 KN / Studenti i umirovljenici - 130 KN Cijena godišnje pretplate za inozemstvo Slovenija, BiH, Srbija, Crna Gora, Madžarska, Italija, Austrija i Makedonija - 90 € / Ostale europske zemlje - 100 € / Izvaneuropske zemlje - 110 € Cijena oglašavanja (bez PDV-a): 1/1 str. 7.000 KN (zadnja 8000 KN), 1/2 str. 4.000 KN (zadnja 4500 KN), 1/3 str. 3.000 KN, 1/4 str. 2.000 KN, 1/8 str. 1.500 KN PODCRTANO Dok se minimalni uvjeti rada u školi ne osiguraju, zahtjevi ravnatelja da učitelji 8 sati dnevno provode u prostorijama školske zbornice dok ne obavljaju neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima, a za vrijeme dok traje nastavna godina, neprovodivi su i nisu u skladu s rješenjem o tjednom zaduženju koje ravnatelji izdaju i potpisuju. Diana Anzulović, dipl. iur., pravna savjetnica SHU http://www.shu.hr, 22. listopada 2010. Dekani pravnih fakulteta iz Osijeka, Rijeke, Splita i Zagreba ocijenili su danas da su nacrti Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištu “u potpunosti neprihvatljivi i krajnje destruktivni po sustav visokog obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj”. http://www.monitor.hr/clanci/dekani-protiv-nacrta-zakona-o-visokom-skolstvu/40876 / Hina, 22. listopada 2010. aktualno broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. Stručni skup o prevenciji ovisnosti S ukladno Akcijskom planu suzbijanja i zloporabe opojnih droga za razdoblje od 2009. do 2012. godine, koji je Vlada RH donijela u veljači prošle godine, i Provedbenom programu Akcijskoga plana za 2009. godinu, usvojenim u ožujku prošle godine, Vladin Ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga u suradnji s mjerodavnim ministarstvima i ostalim tijelima osnovao je multidisciplinarnu stručnu radnu skupinu i izradio Nacionalni program Stručnome skupu nazočili su županijski koordinatori i voditeljima školskih preventivnih programa iz svih županija Zajednička briga svih prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno–obrazovnom sustavu te djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi za razdoblje od 2010. do 2014. godine, koji je Vlada RH donijela na sjednici održanoj 4. lipnja ove godine. S ciljem da širu javnost upozna s ovim dokumentom - koji je prvi dokument te vrste koji objedinjuje preventivne strategije i koji ima za cilj suzbijati i sprječavati pojavu svih oblika ovisnosti, te rizično ponašanje djece i mladih vezano uz eksperimentiranje sa sredstvima ovisnosti - Ured za suzbijanje zlouporabe droga u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa i Agencijom za odgoj i obrazovanje organizirao je u srijedu, 20. listopada, u prostorijama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa jednodnevni stručni skup pod nazivom „Prevencija ovisnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama“. Skup je otvorio ministar znanosti, obrazovanja i športa dr. sc. Radovan Fuchs, a bio je namijenjen županijskim koordinatorima i voditeljima školskih preventivnih programa te županijskim koordinatorima programa prevencije ovisnosti za djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi. - S prevencijom ovisnosti treba započeti vrlo rano, još u vrtićkoj dobi, i nastaviti dalje na svim razinama školovanja i sa svim dobnim skupinama - naglasio je ministar Fuchs, napomenuvši pritom kako se odgojno-obrazovne ustanove brinu o odgoju i obrazovanju mladih, ali kada je riječ o ovakvim programima kao što je Nacionalni program prevencije ovisnosti za djecu i mlade, njegova provedba i uspjeh uvelike ovisi o zajedničkom radu škole, fakulteta, obitelji i društva u cjelini. Opširniji prikaz spomenutoga stručnog skupa i samog Nacionalnog programa prevencije ovisnosti za djecu i mlade objavit ćemo u sljedećem broju Školskih novina. I. Rodić DUBROVNIK: Stručni skup ravnatelja osnovnih škola U službi hrvatskog školstva H rvatska udruga ravnatelja osnovnih škola u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, Agencijom za odgoj i obrazovanje i Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja organizirala je jesenski stručni skup za ravnatelje osnovnih škola s glavnom temom ″Ravnatelji u službi hrvatskog školstva″, koji je od 25. do 27. listopada održan u Dubrovniku. Sudionike skupa pozdravila je Ivanka Roksandić, saborska zastupnica i članica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. Državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa dr. Dijana Vican održala je uvodno predavanje na temu ″Primjena Nacionalnog okvirnog kurikuluma u odgojno-obrazovnoj praksi″, naglasivši kako taj dokument čini okvir u kojemu svatko treba naći svoje mjesto i u kojemu treba razraditi odgojno-obrazovnu djelatnost prema kompetencijama. ″Do sada su odgoj i obrazovanje bili temeljeni na nastavnom planu i programu čije je težište sadržaj. U kurikulumskom pristupu težište je na jasnom izražavanju i definiranju očekivanja razvoja djeteta, ali ne da tražimo da zna određenu pjesmu, određeno štivo ili matematičku formulu, nego da utvrdimo koje su to kompetencije kojima mora ovladati, a onda će nastavnici smisliti najbolji način, metode, sadržaje i organizaciju rada kojima će to postići″ – rekla je državna tajnica dr. Vican. Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović govorio je o sustavu stručnog usavršavanja najavivši neke novìne u tome području, primjerice prijavljivanje za stručne skupove putem interneta, te dolazak stručnih predavača u svaku školu, čime će se stručno usavršavanje pribiližiti i onim prosvjetnim djelatnicima koji nikada nisu imali priliku sudjelovati na stručnim skupovima. U radnome dijelu skupa o samovrednovanju rada ravnatelja govorila je Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne i birotehničke škole iz Zagreba i predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja. CARNet-ov program informatičkog obrazovanja nastavnika ICT Edu predstavila je voditeljica projekta Renata Ivanković. O temi obrazovanje i izvrsnosti govorio je svjetski poznati znanstvenik dr. Davor Pavuna, mr. Predrag Pale govorio je o temi ″Zašto je ravnatelj kriv za sve″, dr. Zlatko Miliša, sa Sveučilišta u Zadru, o tome zašto nam treba odgoj za medije, a Darko Janeković o suradnji i projektima sa školama iz Europske Unije. U okviru skupa održana je i redovna godišnja izvještajna skupština na kojoj su usvojeni novi Statut, Etički kodeks i Poslovnik o radu tijela Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola. Također je održana i svečana akademija kojom je obilježeno petanest godina postojanja i rada Udruge. Sudionici skupa imali su prigodu pogledati kazališnu predstavu ″Teštament″ koju su samo za njih izveli glumci dubrovačkog Kazališta Marina Držića u režiji Vanče Kljakovića. Na skupu je svečano predstavljena i knjiga ″Odnosi s javnošću i obrazovanje″ autora Vlade Draguna, ravnatelja Osnovne škole Sućidar u Splitu, koja je nedavno tiskana u nakladi ″Školskih novina″. Opširnije o svemu u sljedećem broju. M. Šimeg Skup Hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika H Kako učenici uče strani jezik? rvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika 18 godina kao strukovna udruga pruža znanstvenu i stručnu potporu nastavi njemačkog jezika, osiguravajući kontinuirano stručno usavršavanje za učitelje i nastavnike njemačkog jezika te promovirajući njemački jezik, ali i vrijednost učenja stranih jezika općenito. Jedna od glavnih aktivnosti Društva godišnji su stručni skupovi. Od 23. do 25. listopada u Vodicama je održan skup posvećen neurolingvističkim i psihološkim aspektima učenja stranog jezika te mogućnostima didaktičke primjene znanstvenih spoznaja i modela u nastavi njemačkoga kao stranog jezika. Više od 200 učitelja i nastavnika iz cijele Hrvatske kroz plenarna predavanja i rad u radionicama bavilo se pitanjem Kako učenici uče strani jezik?. Skup je održan pod pokroviteljstvom Ministar- stva znanosti, obrazovanja i športa RH te u suradnji s Goethe-Institutom u Hrvatskoj, Austrijskim kulturnim forumom u Zagrebu te Agencijom za odgoj i obrazovanje. Sudionike skupa u Vodicama u ime ravnatelja Agencije Vinka Filipovića pozdravila je savjetnica za njemački jezik Ninočka Truck-Biljan, voditeljica Odjela za jezik u Goethe-Institutu Ursula Kreher te voditeljica Kulturnog centra Vodice Gordana Birin. Reiner Schmidt (Sveučilište u Bielefeldu) dao je pregled razvoja teorija o učenju, s posebnim naglaskom na relevantne spoznaje istraživanja učenja i usvajanja stranih jezika. Brigitte Ortner (Sveučilište u Beču) upoznala je sudionike s psiholingvističkim osnovama učenja stranih jezika, s aspekta alternativnih metoda kao što je pedagoško-dramaturška metoda učenja jezika, učenje jezika u skupini ili prirodan rast jezika. Marijana Kresić (Sveučilište u Zadru) izvijestila je o teoriji transfera jezičnih predznanja materinskoga i prvoga stranog jezika u procesu učenja drugog stranog jeziku, a Maja Anđel (Sveučilište u Zagrebu) predstavila je složeno područje neurobioloških osnova učenja. Rad skupa nastavljen je radionicama raspoređenima prema ciljnim skupinama - djeci predškolske dobi, učenicima nižih i viših razreda osnovne škole, srednjoškolskoj i studentskoj populaciji. S naglaskom na nastavnu praksu, obrađene su brojne teme: motivacijske nastavne aktivnosti, primjena kazalašne pedagogije, uporaba novih medija, obrada književnih tekstova, inventivno učenje gramatike, aktivno sudjelovanje učenika u nastavnom procesu, komunikacijsko pisanje, specifičnosti jezika struke i druge. Ana Petravić Irena Horvatić Čajko 3 www.skolskenovine.hr JO© JEDAN TJEDAN Malo je dana ostalo za izradu Državnoga proračuna za 2011. godinu. Taj dokument uvelike će nam skrojiti sudbinu za sljedeću godinu i Vlada bi prijedlog o tome trebala donijeti do 15. studenog. Važan posao, svi će se složiti, pa smo i prošloga tjedna o tome mogli ponešto čuti, istina – daleko manje nego o nepodopštinama čiji se tragovi iz nedavne prošlosti sada otkrivaju, a premalo s obzirom na važnost javnih financija u ovom kriznom razdoblju, vremenu upitnog preživljavanja za mnoge. 2011.? Sve je gore, glasovi su česti iz mnogih odgojno-obrazovnih ustanova, pri čemu se u prvom redu ima u vidu materijalna i novčana situacija te posvemašnji izostanak toliko spominjanog svjetla na kraju tunela. Nije naime realno očekivati da će posljednju priliku u ovom mandatu vladajuća koalicija iskoristiti da stvarno i financijski mjerljivo pokaže da joj je obrazovanje prioritet. Ako novaca i nema za sve dovoljno, promjena strukture javnih rashoda u korist obrazovanja mogla je biti znak stvarnog opredjeljenja, dugoročno dobre volje i odlučnosti da se odgojno-obrazovna djelatnost osnaži. To je izostalo u proteklim godinama, izostat će i dogodine, pa će Hrvatska – po postotku izdvajanja za obrazovanje iz javnih izvora – ostati pri dnu europske ljestvice. Prije godinu dana, kad se donosio DP za 2010., mogli smo biti nezadovoljni projekcijama rasta sredstva za obrazovanje do 2012. godine. Tada je, ako dobro pamtimo, planiran rast sredstava MZOŠ-a za oko 3 posto godišnje. Malo, ali ipak rast. Ipak povećanje unatoč gospodarskoj recesiji i krizi, donekle na tragu preporuka međunarodnih organizacija da obrazovni budžeti ne bi smjeli trpjeti redukcije, štoviše – da bi povećanje ulaganja u obrazovanje moglo generirati pozitivne gospodarske trendove i poboljšanje društvenog standarda. Sada, uoči donošenja novoga proračuna, prošlogodišnje nezadovoljstvo bilo bi manje ili bi se čak rastopilo da su postotci za obrazovanje ostali onakvi kakvi bijahu. I kamo sreće da je tako. No iz Ministarstva financija navijestili su drugačije: »Kakav rast?! Smanjenje, gospodo!« I još su mogli, kao za utjehu, dodati da bismo u obrazovanju ipak trebali biti barem donekle zadovoljni što smanjenje ne će biti više od 1 posto godišnje. To naime prizlazi iz dokumenta Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2011. – 2013. Tako će biti u novom DP-u, a po svoj prilici i u rashodima proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Bude li tako (a bit će možda i gore), koji se i kakvi pomaci u obrazovanju mogu očekivati? Rokovi ostvarivanja pedagoških standarda bit će ozbiljno ugroženi, o popravljanju materijalnoga položaja škola i prosvjetnih djelatnika da i ne govorimo. Prema jednom drugom dokumentu, također nedavno u Vladi RH usvojenom (Strategija Vladinih programa za razdoblje 2011.-2013.), ne treba očekivati da u obrazovnoj politici predstoji ostvarivanje ambicioznijih promjena i značajnijih poboljšanja. Bude li se ostavrivalo financijskim diktatom zacrtano, sudjelovat ćemo i svjedočiti tek o provedbi mjera koje se tiču nešto većeg obuhvata djece ranim, predškolskim odgojem i obrazovanjem (sa sadašnjih 58 posto na 63 posto 2013.), zatim optimiziranja mreže osnovnih škola (s 30 na 40 posto) te većeg broja djece romske populacije koji završavaju osnovnu školu (s 18 na 20 posto). U planu je također intenziviranje stručnog usavršavanja odgojitelja, učitelja, ravnatelja i stručnih suradnika te povećanje broja djelatnika koji su osposobljeni za uporabu informacijsko-komunikacijskih tehnologija u nastavi/poučavanju (s 50 na 70 posto prosvjetnih djelatnika) te promicanje cjeloživotnog učenja i povećanje tih programa unutar visokoškolskih ustanova. Sve nabrojeno porebno je, dakako, ali nije dovoljno drži li se do obrazovanja i naobrazbe kao doista važnih poluga boljitka Hrvatske i njezinih građana. Stoga se možemo nadati da će, prilikom donošenja novoga proračuna, stručna javnost i stvarno zaintersirani otvoriti i pitanja koja politika, zbog financijskih ograničenja, tek prigodno kadšto spomene a stvarno (i zasad) ne planira rješavati. Anđelko Jelin Povećat će se broj sudionika, stručni skupovi bit će u školi ili njezinoj blizini, a smanjit će se troškovi - to su obilježja nove strategije stručnog usavrašavanja prosvjetnih djelatnika koju promiče Agencija za odgoj i obrazovanje. Prekratak rok za javnu raspravu o novim zakonima glede visokoga obrazovanja i znanosti - opći je, čini se, sud akademske i znanstvene javnosti. 4 www.skolskenovine.hr aktualno broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. Iz Agencije za mobilnost i programe EU Tehnologija u funkciji razvoja obrazovnih i nastavnih metoda U nutar Programa za cjeloživotno učenje, koje provodi Agencija za mobilnost i programe Europske Unije, osmišljen je i internetski portal kao prateća mjera potprograma Comenius. Projekt e-Twinning osmišljen je kao virtualno mjesto susreta na kojem komuniciraju europske škole, gdje korištenjem informacijsko-komunikacijskih tehnologija profesori i učitelji te sami učenici mogu stvarati kontakte sa svojim kolegama iz inozemstva i osmišljavati projekte koje će zatim provoditi u svojoj učionici uz redovan program, a ponekad i kao izvannastavnu aktivnost. Svrha e-Twinninga je povezivanje lokalnih osnovnih i srednjih škola sa školama diljem Europe u partnerstva. Projekti e-Twinning izvode se pomoću alata samog portala, gdje nastavnici i učenici mogu na različite načine koristiti tehnologiju - izmjenjuju nastavne materijale, usavršavaju nastavne metode, izmjenjuju fotografije, likovne uratke, iskustva, videouratke, razgovaraju putem chata, foruma i ostalih mogućnosti. Projekt e-Twinning postao je jako popularan među hrvatskim korisnicima: u ovom trenutku koriste ga 174 škole, od 103.041 aktivna člana 241 je nastavnik iz Hrvatske, a u tijeku je čak 138 projekata s hrvatskim partnerima. Te brojke svjedoče o neprestanom porastu ionako već iznimno velike popularnosti korištenja tehnologije prilikom razvoja obrazovnih i nastavnih metoda. Upravo o takvom projektu razgovarali smo s Majom Mušnjak, djelatnicom Agencije, koja je zadužena za nadzor provedbe e-Twinninga u Hrvatskoj, koja svakodnevno komunicira s korisnicima portala te nam prenosi njihovo zadovoljstvo dostupnim im alatom. ”Nastavnici nam govore da učenici ostaju nakon nastave na svoju inicijati- Projekt e-Twinning osmišljen je kao virtualno mjesto susreta na kojem komuniciraju europske škole, gdje korištenjem informacijsko-komunikacijskih tehnologija profesori i učitelji te sami učenici mogu stvarati kontakte sa svojim kolegama iz inozemstva i osmišljavati projekte koje će zatim provoditi u svojoj učionici uz redovan program, a ponekad i kao izvannastavnu aktivnost vu kako bi radili na dogovorenom projektu, a nakon toga nestrpljivo čekaju što će im njihovi prijatelji iz Europe poslati. Isto tako, čini se da obogaćivanje redovne nastave s ovakvim projektom čini čuda za motivaciju učenika, dok su nastavnici najzadovoljniji slobodom koju imaju u kreiranju projekta, tako da je vrlo lako osmisliti projekt koji će im se uklopiti u redovnu nastavu i program. Izdvojit ću dva projekta koji su provođeni u primjer Osnovnoj školi Daruvar i Osnovnoj školi Horvati iz Zagreba. Ideja projekta Osnovne škole u Daruvaru bila je da učenici u dobi od devet do 12 godina predstave svoju omiljenu bajku koristeći raznolike digitalne medije. Zajedničkim radom učenici su odabrali bajku te korištenjem računalnih vizuala prezentirali način na koji su je doživjeli. Prezentacija je bila dokumentirana videozapisom koji je potom montiran u digitalni format. U ovom je projektu sudjelovalo oko 30 učenika” - rekla je Maja Mušnjak. Koji je bio cilj projekta i po čemu je važan za učenike, zajednicu i za školu? Pustiti učenike da zajedničkim radom sami stvaraju nešto što je utemeljeno na njihovu autentičnom doživljaju, samo po sebi ima veliku važnost. Osim toga, učenici su tijekom osmišljavanja i izvedbe ideje naučili koristiti audio-vizualni softver, softver za montažu slike, zvuka i videa, naučili su i ideju pretočiti u nešto opipljivo - u ovom slučaju audiovizualni uradak. Kroz zajedničku igru kojom su istodobno obuhvatili dramu, informatiku, jezik i književnost, iskusili su značenje riječi interdisciplinarnost na najbolji mogući način - kombinacijom prakse i igre. Osim toga, učenici su ovaj projekt napravili u suradnji s drugim školama u Europi i na taj način proširili svoje vidike, upoznali druge kulture, stekli prijatelje iz drugih država. Rezultat ovoga projekta spremljen je u arhivu škole i kao podsjetnik na projekt, i kao motiv ostalim učenicima i učiteljima za daljnje usavršavanje i učenje. Kako je tekla provedba projekta? Razvoj ideje započeo je tako da je svaki učenik predložio svoju najdražu bajku, o kojoj je razgovarao s ostalim učenicima. Konačan odabir jedne bajke kao temelja projekta ovisio je o svim učenicima koji su je nakon diskusije zajedno odabrali. Sam koncept načina izlaganja bajke osmislili su učenici, a nastavnici i roditelji pomogli su im kod pripreme scenografije i kostima. Nakon razdoblja vježbanja, počeo je drugi dio provedbe projekta u sklopu kojeg je napravljeno montiranje videozapisa. Montaža se radila u svim školama koje su sudjelovale u projektu. Jednom kada je konačan videozapis napravljen škole su razmijenile svoje verzije te ih potom usporedili i komentirali. Što je bio sadržaj projekta Osnovne škole Horvati? Projekt škole zove se Europa kroz videokonferencije i ima za cilj napraviti suradnju škola u Europi kroz videokonferencije. Preko videosastanaka i konferencija učenici škole iz Zagreba upoznali su učenike iz drugih škola u Europi. Kroz takvo druženje učenici su upoznali druge kulture, razmjenjivali znanja o svom gradu s drugim europskim školama te razmjenjivali svoja iskustva. Više od stotinu učenika škole sudjelovalo je u projektu. Film koji su snimili za svoje prijatelje iz drugih škola može se pogledati na sljedećoj internetskoj stranici: http://video. google.com/videoplay?docid=6086087059540470306&ei=RfQlTNmJGKS62wL 72vjaCg&q=croatia-zagreb-horvati#. Učenici su snimili svoju šetnju Zagrebom i njegovim najljepšim dijelovima te su tako omogućili svojim europskim vršnjacima virtualnu šetnju. Predstavili su svoj grad na engleskom jeziku, stvorili virtualnu učionicu gdje su svojim kolegama pokazali Zagreb, prezentirali njegovu kratku povijest i kulturnu baštinu. Ovakvim su komuniciranjem i učenjem učenici usavršili svoje znanje engleskog jezika, a nastavnici su upoznali obrazovne sustave u drugim zemljama. Također, imali su konferencije uživo sa svojim prijateljima, nakon kojih su stvoreni temelji za dugotrajna prijateljstva koja će se nastaviti i nakon završetka osnovne škole. Koristeći sve oblike virtualne komunikacije, od videokonferencija, blogova, foruma, internetskih stranica do snimanja reportaža, učenici su stekli iznimno važnu vještinu korištenja modernih softverskih programa i internetske komunikacije. Koji je bio krajnji rezultat projekta? Osim što su studenti razvili vještinu korištenja softvera, družili se i stekli prijatelje diljem Europe, usavršili engleski jezik, upoznali nove kulture, ujedno su stvorili put prema umrežavanju škola i otvorili vrata novim generacijama učenika da naprave isto. Ovakav suvremeni način komunikacije će u velikoj mjeri utjecati na razmjenu iskustava i primjera dobrih praksi u sustavu obrazovanja te pridonijeti razvoju sustava obrazovanja. Marijan Šimeg U Sisku održan stručni skup školskih knjižničara P Raznolikost i spremnost za izazove ovodom Međunarodnog mjeseca školskih knjižničara u Sisku je u srijedu, 20. listopada, u Osnovnoj školi 22. lipnja održan je stručni skup za školske knjižničare Republike Hrvatske. Organizatori skupa su bili Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatska udruga školskih knjižničara, Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Stručna vijeća osnovnih i srednjih škola Sisačko-moslavačke županije. Tema skupa bila je ”Raznolikost, izazovi, prilagodljivost: školske knjižnice imaju to sve”. Da knjižnice zaista imaju to sve još se jednom pokazalo i dokazalo na ovom druženju više od sedamdeset knjižničara iz cijele zemlje i ostalih gostiju. Prije samoga programa koji su pripremili učenici srednjih i osnovnih škola, skup su pozdravili predstavnici Grada i Županije, Adnan Velić i Ivan Lovreković, te iskreno pohvalili školske knjižničare ove županije, čiji se rad i aktivnosti prepoznaju i izvan samih škola. Županij- sko stručno vijeće školskih knjižničara (voditeljice Jadranka Groza i Jadranka Gabriša Perković) ove godine obilježava deset godina svoga postojanja, a presjek toga rada pokazan je izložbom koju je otvorila bivša voditeljica Matične službe Jasna Jednačak. U holu škole također je bio izložbeni kutak u kojem su svoje proizvode pokazali učenici škole domaćina, Tehničke i Industrijsko obrtničke škole Sisak te Učenička zadruga Srednje škole Petrinja. Radni dio skupa bio je raznolik, zanimljiv i vrlo nadahnut. Osim izlaganja viših savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje Biserke Šušnjić, Ane Krželj i Tamare Zadravec, sa zbivanjima na školskoknjižničarskoj međunarodnoj sceni sudionike su upoznale profesorice Filozofskog fakulteta dr. Jadranka Lasić-Lazić, dr. Mihaela Banek Zorica i dr. Sonja Špiranec. Vanja Jurilj, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara u svom je izlaganju postavila pitanje ”Što ako smo važniji nego što mislimo?”, Ja- dranka Gabriša Perković i Ana Pavlinić iz Siska predstavile su anketu koju su provele među profesorima srednjih škola Sisačko-moslavačke županije o tome kako vide suradnju i koliko surađuju sa svojim školskim knjižničarima te i one postavile pitanje ”Vide li nas dovoljno jasno, čuju li nas dovoljno glasno?”. O deset godina postojanja županijskih stručnih vijeća školskih knjižničara Sisačko-moslavačke županije govorila je Jadranka Groza. Najzanimljiviji dio bili su, kao i uvijek, primjeri dobre prakse: Marija Bednjanec iz zagrebačke Škole za cestovni promet predstavila je projekte svoje školske knjižnice, o korelaciji nastave hrvatskoga jezika i školske knjižnice govorila je Sanja Tomazinić Krotin, profesorica hrvatskoga jezika u Industrijsko-obrtničkoj školi Sisak, a o korelaciji strukovnih sadržaja i školske knjižnice, na temu ”Zrak nas svagdašnji”, govorila je Dragica Jekić iz Tehničke škole Sisak. Damir Balković iz Srednje škole Marka Marulića Slatina govorio je o Bibliji u knjižnici. Vrlo zanimljiva bila je ”Hrvatska tradicijska priča za djecu u 21. stoljeću” - radio emisija koju su pripremili učenici Osnovne škole Ivana Kukuljevića iz Siska, a s kojom je sudionike upoznala knjižničarka Ana Bošković. O partnerima u zajednici i suradnji sa školskim knjižnicama govorila je Ljiljana Šorgić iz Narodne knjižnice Sisak. Pored službenog dijela skupa sudionici su mogli obići i grad Sisak, bili su gosti Turističke zajednice Sisak i Gradskog muzeja, gdje su mogli upoznati veliko kulturno, povijesno i prirodno bogatstvo ovoga kraja. Mora se reći da su školski knjižničari zaista ”jedna posebna vrsta”, uvijek puni ideja, spremni na izazove, suradnju, vrlo prilagodljivi - i ljudi koji bezrezervno daju, posuđuju, poklanjaju svoje ideje, zamisli, materijale i da nisu samo stručni suradnici, već i prijatelji svima u odgojno-obrazovnom sustavu. G .J. broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. aktualno 5 www.skolskenovine.hr Stručno usavršavanje za pedagoge u osnovnim i srednjim školama U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje prošlog je tjedna u Primoštenu održan stručni skup na kojem se okupilo gotovo 450 pedagoga osnovnih i srednjih škola i na kojemu se razgovaralo o društveno-kulturnim i odgojnoobrazovnim vrijednostima škole. Skup su organizirale i vodile više savjetnice za stručne suradnike u Agenciji za odgoj i obrazovanje mr. sc. Jadranka Oštarčević mr. sc. Majda Fajdetić, Ružica Pažin Ilakovac, Mirjana Kazija i Đurđica Kaurloto-Martinić. Otvarajući skup Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, govorio je o sustavu stručnog usavršavanja te istaknuo da će od iduće godine novost biti ne samo prijavljivanje za stručne skupove putem interneta nego da će i sam sustav doživjeti neke preinake. Kroz educiranje stotinjak stručnih suradnika pedagoga, psihologa i svih ostalih prorađivat će se teme i pripremiti ih kao predavače zadužene za određena područja koji će dolaziti u svaku školu. Time će se zasigurno postići nešto što mnogi prosvjetni djelatnici do danas nisu prakticirali, odnosno nikad za svoga radnog vijeka nisu sudjelovali ni u kakvom obliku stručnog usavršavanja. Ovakav model bi trebao biti prihvaćen u školama i zato što neće koštati školu niti kune, jer će predavači dolaziti u škole, a učitelji neće imati nikakvih troškova. Naravno, stručna usavršavanja na specijalističkim temama iz pojedinih predmeta će se nastaviti i nitko neće biti zakinut, ali opće teme svaki nastavnik u našim školama mora čuti. Kao stručni suradnici vi ste uvijek između svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa, od učenika i njihovih roditelja do kolega učitelja i nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja i morate pomiriti sve moguće zahtjeve između spomenutih dionika i u tom smislu ste kompetentni zasigurno zahvaljujući obrazovanju koje ste dobili na fakultetu, ali i na ovakvim stručnim skupovima - rekao je Vinko Filipović. Bez velikih promjena i senzacija Državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa održala je tom prigodom uvodno predavanje na temu Primjena Nacionalnog okvirnog kurikuluma u odgojno-obrazovnoj praksi. Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje je dokument koji pokriva tri razine i čini okvir u kojemu svatko treba naći svoje mjesto i u kojemu treba razraditi odgojno-obrazovnu djelatnost prema kompetencijama svatko za svoju razinu te odrediti u kojem vremenu može odraditi zacrtani plan i program, a da vrijednosti i postavljeni ciljevi budu postignuti. Ne treba se zamarati pitanjima je li dokument objavljen u knjizi s kožnim uvezom ili je objelodanjen na mrežnim stranicama ministarstva. Prema zakonu o odgoju i obrazovanju ministar donosi nacionalni kurikulum na kojemu se odgoj i obrazovanje temelje te je onog trenutka kad je dokument objavljen na mrežnim stranicama postao i pravovaljan, rekla je državna tajnica i istaknula da je to prvi dokument joj možemo dati nove interpretacije, o njoj s djecom slobodno razgovarati, ali ne kroz nastavne predmete, kako bismo ih osposobili da budu selektivni u odnosu na te nove medije i da budu otporni na njihove utjecaje - istaknuo je dr. Previšić. Kako protiv internetske ovisnosti Društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti škole Ne može se protiv suvremene tehnike, ali joj možemo dati nove interpretacije, o njoj s djecom slobodno razgovarati, ali ne kroz nastavne predmete, kako bismo ih osposobili da budu selektivni u odnosu na nove medije i da budu otporni na njihove utjecaje u Hrvatskoj koji je donesen nacionalnim konsenzusom nakon široke javne rasprave. „Kad god se nešto radi ili se uvode promjene, svatko očekuje da to budu veliki koraci, epohalne ideje, a sustav odgoja i obrazovanja redovito je bio obnavljan i mnogo puta reformiran. Kad se prišlo na kurikulumski pristup, željelo se da svi od škola, znanosti, prakse, udruga do akademija vide vrijednosti sustava na svim razinama, da vide njegove pukotine te da se vidi koji su to ciljevi u odnosu na povijest hrvatskoga školstva, da vidimo što nas čeka u Europi i da budemo konkurentni. I zbog toga NOK nije nikakva senzacija nego normalan korak u mijenjanju našeg obrazovnog sustava. Do sada su odgoj i obrazovanje bili temeljeni na nastavnom planu i programu čije je težište sadržaj. U kurikulumskom pristupu težište je na jasnom izražavanju i definiranju očekivanja razvoja djeteta. Dakle, što očekujemo da jedan petogodišnjak treba znati, u čemu treba biti vješt, za što sposoban i koje su njegove predispozicije da to postigne. Jednaka je logika za bilo koji uzrast djeteta. Ne da tražimo da zna određenu pjesmu, određeno štivo ili matematičku formulu nego da kažemo koje su kompetencije kojima mora ovladati, a onda će nastavnici smisliti najbolji način, metode, sadržaje i organizaciju rada kojima će to postići. Ni međupredmetne teme nisu neka posebna inovacija niti senzacija, jer ako su vrijednosti osnova, onda su one potka obrazovnog sustava. One imaju jasno postavljene ci- ljeve i razradit će se u posebnim kurikulumima koji će obvezivati svakoga. Naime, pitanje je što znači biti socijalno kompetentan, koje su to socijalne vještine i koja su to očekivanja koja svi sudionici nastavnog procesa moraju preuzeti da bi ih razvili u određenom razvojnom ciklusu svakog djeteta. Dokument je okvirni, jer nakon što je cijeli sustav snimljen i uzeti u obzir mnogi čimbenici, shvatilo se da je najbolja forma koja će osigurati ostvarenje i najbolju primjenu kurikulumskog pristupa upravo okvirni kurikulum, jer on daje puno prostora za izradu plana, za izbor metoda i načina poučavanja kojima ćemo doći do željenih ciljeva. Uloga pedagoga u svemu tome je značajna, jer i oni su nositelji odgojnoobrazovne djelatnosti i sve što mogu sami će kreirati i pomagati drugima da kreiraju svoje kurikulume, nositi programe i projekte, biti od pomoći svima u vrednovanju i samovrednovanju rada“ - rekla je dr. Vican. Je li kurikulum dobro shvaćen Dr. Vlatko Previšić zapitao se u svom izlaganju zašto uopće govoriti o humanističkim vrijednostima kurikuluma, jer poslije donošenja NOK-a mnogi ishode, učinke i efekte ovakvog pristupa gledaju kroz razvijanje kompetencija i to ponajviše poduzetničkih i menadžerskih. Ne umanjujući vrijednost toga, ne smiju se zaboraviti humanističke dimenzije kurikuluma gledane kroz pitanja odgoja koji je i zanemaren i deficitaran, a to su pitanja o tome kako živimo, kako komuniciramo, kako surađujemo, jer je i to problem škole koji se pojavljuje kroz mnoge asocijalne manifestacije. Uloga pedagoga je velika i višestruka u svemu tome, jer kurikulum u mnogim školama možda i nije dobro shvaćen pa ga mnogi gledaju kao reformu, kraću efemernu pojavu ili kao čarobni štapić koji će riješiti sve probleme u našim školama. Pedagozi trebaju u školu donijeti novo ozračje, osloboditi nastavnike i ohrabriti ih da rade na novi način, jer mnogi govore da je kurikulum otvorena knjiga. Kurikulum prije svega treba štititi integritet djeteta, omogućavati njegov prirodni razvoj i u tome treba izbjegavati stručni, nastavni ili predmetni egoizam u kojemu se svatko brine o svom predmetu, širi ga, a nitko se ne pita može li dijete sve to izdržati. Dakle, novi kurikulum mora dobiti humanističku, odgojnu interpretaciju, tumačenje da nije samo utilitaristički, pragmatički pristup u kojemu dijete treba staviti u nove kvalifikacijske okvire pa i neke nove kompetencije. Kad se govori o školi kao o odgojno-obrazovnoj ustanovi mora se reći da u njoj prevladava obrazovni pozitivizam i didaktički materijalizam, pretrpanost sadržajima. Pedagozi se moraju boriti za reafirmaciju i reinterpretaciju pogleda na odgoj, jer je danas snažan utjecaj medija i nije u pitanju da odgojno i duhovno biće djeteta tražimo samo u vjeronauku nego i u modernoj tehnici, na mrežnim stranicama, Facebooku i mnogim drugim mjestima. Ne može se protiv suvremene tehnike, ali Govoreći o pedagoškim implikacijama medijskih manipulacija dr. Zlatko Miliša založio se za uvođenje u odgojno-obrazovni sustav izbornog kolegija koji bi se zvao Odgoj za medije. To je neophodno, jer danas već možemo govoriti o internetskoj ovisnosti među mladima, jer suvremeni mediji dominiraju slobodnim vremenom mladih, oblikuju stavove, društveno ponašanje i formiraju identitet. Pitao se i kad će i mjerodavni u nekoliko ministarstava, a ne samo u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa čuti vapaj u kojem se traži odgoj za medije kojim bi se prevenirale brojne negativne posljedice lošeg utjecaja medija svih vrsta ne samo na mlade nego i na ostalu populaciju. Dr. sc. sestra Blaženka Valentina Mandarić govorila je o odgoju za vrednote kao imperativu vremena. Spomenula je i medije koji stvaraju nepovoljno ozračje i predstavljaju ozbiljnu prepreku u odgoju i obrazovanju. Teško je odgajati, jer naš napor u promicanju određenih vrijednosti svakodnevno je osporavan. Pojavljuju se stalno neki novi modeli koji odgoj usmjeravaju u nekom drugom pravcu, pa stalno slušamo da sreća nije u ljubavi, u naporu, u žrtvi nego u novcu, moći ili isticanju. Tko u takvom ozračju najmlađima može usaditi smisao i odgovornost za vrijednosti, posebno tko to može činiti u destruktivnom društvu kad djeca nisu sama sposobna razlučivati. I nastavnicima i pedagozima teško je sve to kontrolirati i svi uviđaju da su im male šanse da nekoga preodgoje i da im je trud uistinu uzaludan. O kurikulumu socijalnih kompetencija govorili su dr. Vesna Buljubašić Kuzmanović, o odgoju za medije Višnja Biti, urednica u Obrazovnom programu Hrvatskoga radija, i Marijan Šimeg, glavni i odgovorni urednik Školskih novina, o taksonomiji odgojno-obrazovnih ciljeva u kognitivnom i socio-emocionalnom području govorila je Miljenka Galić i mr. sc. Majda Fajdetić, dok su mr. sc. Tatjana Novosel-Herceg i dr. Darko Novosel održali predavanje i radionicu pod naslovom Pametni pokreti i Brain Gym. Pred pedagozima u novom vremenu je puno novih poslova i morat će sve više stjecati kompetencije - osobne, razvojne, akcijske, socijalne i stručne - za provedbu strategija i tehnika neposrednog odgojno-obrazovnog rada, ali i za unapređivanje suradnje škole s roditeljima, učeničkim domovima i samim okruženjem. Ovaj je skup samo početak priče o odgojnim i obrazovnim vrijednostima škole, početak procesa u kojemu su sudionici dobili pregršt poticaja za razmišljanje o tome kako promijeniti vlastiti rad, kako unaprijediti rad svojih kolega u zbornicama i kako sve to uklopiti u novu, kurikulumsku paradigmu učenja i poučavanja. A. P. aktualno 6 www.skolskenovine.hr broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. Iz Agencije za odgoj i obrazovanje Treći simpozij učitelja i nastavnika hrvatskog jezika Agencija za odgoj i obrazovanje organizira 3. simpozij učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika koji će se održati u Primoštenu od 28. do 31. listopada. Tema je ovogodišnjeg Simpozija, zamišljenog kao mjesto susreta, upoznavanja i razmjene iskustava učitelja, nastavnika i jezikoslovaca, ”Hrvatski je- zik u kontekstu suvremenoga obrazovanja”. Posebna pažnja bit će usmjerena na uporabu materinskog jezika i hrvatskog pravopisa u standardnom jeziku. Predavanja će održati domaći i inozemni stručnjaci iz područja jezikoslovlja, među ostalim, Rod Bolito, Padraig O Duibhir, Krešimir Bagić, Andrea Zlatar Violić, Marija Bratanić, Snježana Banović, Ivo Pranjković, Ivan Tanta, Sven Marcelić, Krešimir Krolo i Krešimir Mikić. U prvome dijelu simpozija pozvani su predavači koji se na znanstvenoj razini bave nekim područjem vezanim za poučavanje predmeta Hrvatski jezik - jezikoslovljem, književnošću, dramskom umjetnošću, medijima ili spajaju pojedine znanosti, primjerice povijest i književnost. U drugome dijelu predstavit će se učitelji i nastavnici praktičari koji će predstaviti dio ostvarene nastav- ne prakse i provedena istraživanja vezana za poučavanje dijela sadržaja predmeta hrvatski jezik. U povodu Simpozija tiskana je monografija koja obuhvaća tekstove ili sažetke izlaganja predavača i tekstove učitelja i nastavnika praktičara. Članci u monografiji, teme kojima su se autori bavili i pristupi za koje su se odlučili mogu biti poticaj, motivacija ili sadržaj bavljenja u svakodnevnom radu s učenicima, doprinos profesionalnom razvoju i sadržaj stručnih rasprava učitelja i nastavnika. Stručni skupovi u STUDENOME PREDŠKOLSKI ODGOJ 29. studenoga - Stručni skup za odgojitelje predškolske djece s područja Zadarske i Šibensko-kninske županije u Zadru (DV Radost, jedinica Vruljica). Tema: Razvijanje profesionalnih kompetencija odgojitelja u radu s djecom jaslične dobi - razvojne mape (5. modul). Ponovna prijava nije potrebna, jer se stručni skup organizira za sudionike koji su prisustvovali prethodnim modulima. 30. studenoga - Stručni skup za odgojitelje predškolske djece s područja Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije u Splitu (DV Cvit Mediterana, jedinica More). Tema: Razvijanje profesionalnih kompetencija odgojitelja u radu s djecom jaslične dobi - razvojne mape (5. modul). Ponovna prijava nije potrebna, jer se stručni skup organizira za sudionike koji su prisustvovali prethodnim modulima. NJEMAČKI JEZIK 13. studenoga - Stručni skup za učitelje njemačkoga jezika iz osnovnih škola Zadarske i Šibensko-kninske županije, koji su se obvezali pratiti cjelokupni program od pet cjelina tijekom jedne godine Projekta RALF - Regionalne skupine za stručno usavršavanje učitelja - u Bibinju (OŠ Stjepana Radića). Sudionici po pozivu. VJERONAUK 12. i 13. studenoga - Katehetska škola za odgojiteljice i odgojitelji u vjeri svih županija u Zagrebu (Međubiskupijsko sjemenište). Tema: Odgojitelji u vjeri - ususret novoj odvažnosti. Predavači: dr. Tonči Matulić i dr. Ivica Pažin. Prijave do 6. studenoga na e-mail [email protected]. 20. studenoga - Stručni skup za vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola Grada Zagreba, Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Varaždinske i Međimurske županije u Zagrebu (Nadbiskupijski pastoralni institut). Tema: Vjeronauk u društvenom i humanističkom području suvremene škole. Prijave sedam dana prije početka stručnog skupa Ured za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije na e-mail [email protected]. 27. studenoga - Stručni skup za vjeroučitelje srednjih škola Nadbiskupije đakovačko-osječke i Požeške biskupije (Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija) u Đakovu (KBF, Dvorana biskupa Josipa Jurja Strossmayera). Tema: Vjeronauk u društvenom i humanističkom području suvremene škole kroz prizmu teologije tijela. Prijava na e-mail [email protected]. hr ili [email protected]. 13. studenoga - Stručni skup za vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola Dubrovačko-neretvanske županije u Dubrovniku (Dvorana sv. Klare, Poljana P. Miličevića 4) s početkom u 10 sati. Tema: Odgoj i obrazovanje za temeljne vrijednosti - Suvremeni govor o Božjim zapovijedima. Predavači: Sveučilišni nastavnici teologije i drugih humanističkih znanosti. Prijave sedam dana prije početka stručnog skupa na e-mail [email protected] 20. studenoga - Stručni skup za vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola Splitsko-dalmatinske županije u Splitu (Nadbiskupijska klasična gimnazija don Frane Bulića). Tema: Odgoj i obrazovanje za temeljne vrijednosti Suvremeni govor o Božjim zapovijedima. Prijave sedam dana prije početka stručnog skupa na e-mail [email protected]. 27. studenoga - Stručni skup za vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola Zadarske županije u Zadru (Nadbiskupsko sjemenište Zmajević). Tema: Odgoj i obrazovanje za temeljne vrijednosti - Suvremeni govor o Božjim zapovijedima. Predavači: Sveučilišni nastavnici teologije i drugih humanističkih znanosti. Prijave sedam dana prije početka stručnog skupa na e-mail [email protected]. GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE 4. i 5. studenoga - Stručni skup za učitelje, nastavnike, stručne suradnike, voditelje ŽSV-a u osnovnim i srednjim školama Grada Zagreba i Zagrebačke županije, koji su završili prva dva modula usavršavanja, u Zagrebu (hotel Laguna). Teme: Okvir za nacionalni kuriku- lum i Građanski odgoj i obrazovanje: Modul usavršavanje učitelja i učenika miritelja (3. ciklus). Prijave deset dana prije početka skupa na e-mail [email protected] ili [email protected]. 11. i 12. studenoga - Državni stručni skup za učitelje, nastavnike, stručne suradnike i voditelje ŽSV-a u srednjim školama RH, u Zagrebu (prostorije Trgovačkog suda, Amruševa 2). Teme: Modul Zakon u razredu - od zakona u razredu prema kulturi vladavine prava i demokraciji. Prijave deset dana prije početka skupa na e-mail [email protected] ili [email protected]. RAVNATELJI 18. studenoga - Državni stručni skup za ravnatelje osnovnih škola u prvoj godini prvog mandata u Zagrebu (hotel Laguna). Tema: Upravljanje kvalitetom u školi. Prijave 15 dana prije početka stručnog skupa na http:// www.ettaedu.eu/. 23. studenoga - Stručni skup za ravnatelje predškolskih ustanova u Zagrebu (Dječji vrtić Srčeko, Pantovčak 117). Tema: Obrazovni menadžment Modul I.: Suvremeno vođenje. Prijave: 15 dana prije skupa na e-mail inga. [email protected]. STRUČNI SURADNICI PEDAGOZI 24. studenoga - Stručni skup za voditelje županijskih stručnih vijeća stručnih suradnika pedagoga i za pedagoge mentore i savjetnike osnovnih i srednjih škola Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije u Osijeku (Elektrotehnička i prometna škola Osijek). Tema: Stručno usavršavanje i profesionalni razvoj: Profesionalni put odgojno-obrazovnih djelatnika, Oblikovanje ciklusa stručnoga usavršavanja temeljenoga na iskustvenome učenju i Podrška profesionalnome razvoju. Prijave do 5. studenoga na e-mail [email protected]. STRUČNI SURADNICI PSIHOLOZI 19. studenoga - Stručni skup za stručne suradnike i nastavnike psihologije osnovnih i srednjih škola Splitske, Šibensko-kninske, Zadarske i Dubrovačko-neretvanske županije u Splitu (OŠ Mertojak). Tema: Primjena psihodijagnostičkih sredstava u radu psihologa u osnovnoj i srednjoj školi, 1. modul Psihološka procjena djece i mladih. Prijave 15 dana prije početka skupa na e-mail teodora.dubrovic@ azoo.hr. 26. studenoga - Stručni skup za stručne suradnike i nastavnike psihologije osnovnih i srednjih škola Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonska, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije u Osijeku (Osnovna škola Mladost). Tema: Primjena psihodijagnostičkih sredstava u radu psihologa u osnovnoj i srednjoj školi, 1. modul Psihološka procjena djece i mladih. Prijave 15 dana prije početka skupa na e-mail [email protected]. MEĐUNARODNA SURADNJA 8. i 9. studenoga - Stručni skup za voditelje ŽSV-a imenovane u stručnu skupinu projekta - interdisciplinarni pristup više predmetnih područja, u Donjoj Stubici (Terme Jezerčica). Tema: Proces učenja u kurikularnom pristupu (2009. - 2010.) Modul 6 - Praćenje procesa učenja škole kao ”organizacije koja uči”. Prijave prema pozivu. STRUČNI SURADNICI KNJIŽNIČARI 24. studenoga - Stručni skup za školske knjižničare koji još nisu prošli sustavnu edukaciju o konceptu informacijske pismenosti te nisu upoznati s teorijskim utemeljenjem i korelacijom s obrazovanjem, Primorsko-goranske, Ličko-senjske i Istarske županije u Rijeci (Strojarska škola za industrijska i obrtnička zanimanja). Tema: Informacijska pismenost kao dio knjižnično-informacijskog obrazovanja za knjižničare početnike u IP. Prijave do 17. studenoga na e-mail [email protected]. 23. i 24. studenoga - Stručni skup za ravnatelje osnovnih i srednjih škola u prvom mandatu, u Zagrebu (Hotel Laguna). Tema: Projekt Upravljanje školom (2009. - 2011.) - Modul 3: Upravljanje školom: izazovi vrednovanja kao poticaja za razvoj. Prijave do 15. studenoga. Sudjelovanje po pozivu. vrednovanje obrazovnIH POSTIGNUĆA Piše Višnja Francetić načelnica Odjela za organizaciju i provođenje ispita u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja P Kako to rade Talijani očele su pripreme za državnu maturu u 2010./2011. školskoj godini. Pristigla pitanja koja svakodnevno stižu elektroničkom poštom govore o povećanom interesu onih koji su ranijih godina završili srednjoškolsko obrazovanje te inozemnih pristupnika. Ovaj put nema više sumnji u mogućnost provedbe. Državna matura zaživjela je na našim prostorima, ali i u zemljama koje prate događanja kod nas, jer im odavde dolaze budući studenti. Većina europskih zemalja odavno imaju sustav vanjskoga vrjednovanja koji provode na različite načine, no svima je zajedničko što se ovim ispitima stječe završnost nakon određenog stupnja obrazovanja. Ove akademske godine učenici iz Hrvatske prvi puta su se upisivali na inozemna sveučilišta sa svjedodžbama državne mature. Od europskih zemalja do Amerike položena državna matura priznata je i sukladno uvjetima pojedinog sveučilišta bodovana pri rangiranju budućih studenata. Ugodno je bilo čuti da su u Italiji ove godine, za upis na studij arhitekture, osim položene državne mature uvjetovali i položen ispit iz Likovne umjetnosti, koja je bila i jedan od uvjeta za upis na studij arhitekture u Hrvatskoj. To je samo jedan od ovogodišnjih primjera koji nam potvrđuje važnost sustava vanjskoga vrednovanja u usporedivosti uspjeha nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja te mobilnosti studenata. A govori nam i o uspješnosti i ozbiljnosti kojom je započeo sustav vanjskoga vrjednovanja u Hrvatskoj što nije ostalo nezapaženo izvan naših granica. Na samim počecima provedbe nacionalnih ispita i priprema za državnu maturu učili smo jako puno o tome iz iskustava tih zemalja. Italija, koju sam navela kao primjer zemlje koja je priznala naše vanjsko vrednovanje, ima razvijen sustav vanjskoga vrednovanja kojim započinje još u osnovnoj školi. U Italiji su 2007. godine započeli provedbu nacionalnih ispita iz triju predmeta: Talijanskoga jezika, Matematike i znanosti. Ispiti se provode u drugome i petome razredu osnovne škole, prvome i trećem razredu niže srednje škole te u drugome i petom razredu više srednje škole, a rezultati ispita služe samovrjednovanju škola. Iako se talijanski obrazovni sustav razlikuje od našega, završetak srednjoškolskoga obrazovanja ima dosta sličnosti. Naime, u Italiji učenici nižih srednjih škola polažu završni ispit (licenza media) na završetku trogodišnjih srednjih škola i dobivaju završni certifikat, dok je matu- ra, odnosno, državni ispit obvezan nakon završetka više srednje škole i preduvjet je za nastavak obrazovanja na sveučilištima. Učenici polažu tri pisana ispita, od kojih su dva esejskoga tipa te jedan usmeni ispit kojim se vrjednuju postignuća učenika iz Talijanskoga jezika, Matematike i znanosti, odnosno multidsciplinarnoga ispita kojim se procjenjuje znanje učenika iz svih predmeta koje je učio u posljednjem razredu više srednje škole. Završnost školovanja u umjetničkim školama u petogodišnjem trajanju stječe se polaganjem državnoga ispita koji je vezan za područja struke, odnosno, umjetnosti (Esame di Stato artistica). Važno je reći da u talijanski sustav učeniku koji položi državnu maturu istodobno omogućava i nastavak obrazovanja na sveučilištima, s posebnostima pri upisu na inženjerske i medicinske fakultete koji provode dodatni prijamni ispit, kako bi budući studenti mogli procjeniti jesu li napravili izbor koji odgovara njihovim znanjima i sposobnostim, ali nije eliminacijski. Tako to rade naši susjedi. Zanimljiva su i iskustva Nizozemske i Irske koje sustav vanjskoga vrjednovanja provode već dugo, a koje smo posjetili. O tome sljedeći put. aktualno aktualno broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. 7 www.skolskenovine.hr Vjerski odgoj U PREDŠKOLSKOJ DOBI Kroz igru učiti o ljubavi, dobroti, darivanju i oprostu V jerski odgoj u predškolskoj dobi, kao i osnovnoškolskom obrazovanju, u Hrvatskoj se provodi od devedesetih godina te je zbog zbog proskribiranosti u bivšem sustavu često pod lupom javnosti, gdje se sučeljavaju mišljenja onih koji su izrazito protiv i onih koji su za što više sati vjerskog odgoja za djecu. Naravno, sva su ta sučeljavanja često neargumentirana i prepuna strasti i od njih nema previše koristi. Vjerski odgoj u predškolskoj dobi činjenica je kojoj treba posvetiti pažnju i na najbolji mogući način naći rješenje da djeca i njihovi roditelji dobiju kvalitetne informacije na osnovu kojih će upražnjavati svoje potrebe. Kako nam je kazala viša savjetnica za vjerski odgoj u Agenciji za odgoj i obrazovanje Gordana Barudžija, svaka vjerska zajednica koja ima sklopljeni ugovor s Republikom Hrvatskom o pitanjima od zajedničkog interesa može provoditi vjerski odgoj ako to roditelji zatraže i o tome daju pisanu izjavu ravnateljicama ili ravnateljima predškolske ustanove te ako vjerska zajednica za to ima stručno osposobljene odgojitelje. Besplatan program Kako navodi Barudžija, katolički vjerski odgoj u dječjim se vrtićima provodi prema Programu katoličkoga vjerskog odgoja djece predškolske dobi, koji je odobrila Hrvatska biskupska konferencija, a Ministarstvo prosvjete i športa Zavod za unapređivanje školstva verificirao 2002. godine. - Sadržaj vjerskog odgoja proizlazi iz Programa vjerskog odgoja predškolske djece u izvanobiteljskim uvjetima iz 1992. godine, a integrira se u redovne programe vrtića kao cjelodnevni, poludnevni ili kraći program. Odgojne skupine ustrojavaju se prema dobi sukladno vrijedećim standardima i pisanom zahtjevu roditelja. U vjerski su odgoj uključena djeca od treće do šeste godine, a Program ostvaruju stručno osposobljene odgojiteljice i odgojitelji koji su prošli teološko-katehetsko osposobljavanje i imaju mandat dijecezanskog biskupa - kaže Barudžija. Dodaje da smatra važnim stvoriti takve uvjete u kojima roditelji za svoje dijete mogu tražiti ostvarivanje prava na vjerski odgoj u vrtićima, kao i vjerski odgoj i obrazovanje u školama koji je u skladu s njihovim osobnim uvjerenjima, jer se time ostvaruju prava o kojima govori Konvencija protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju, Opća deklaracija o ljudskim pravima kao i Ustav Republike Hrvatske. - Teškoće koje se u realizaciji toga prava javljaju uglavnom su organizacijske, jer kad je ponuda različitih programa u dječjim vrtićima velika potrebno je puno dobre volje i organizacijskih vještina da se sve potrebe zadovolje. Vjerski je odgoj u vrtićima relativno nov pa o njemu možda nema dovoljno informacija te neki roditelji ne koriste svoja prava. Za uključivanje u vjerski odgoj roditelji ne plaćaju dodatno kao za neke druge programe, što nije zanemariva činjenica, a o kvaliteti provođenja programa, uz stručne suradnike, ravnateljice i predradnji i temeljito se pripremiti kako bi on mogao, uz ostale ciljeve i zadaće, utjecati na cjelovit razvoj djeteta. - Da bismo vjerski program mogli ponuditi roditeljima kao mogućnost da ga izaberu za svoje dijete, pratili smo istraživanja i događanja na tom području kroz dulje vrijeme. Dodaju da su odgojiteljice koje su do tada već imale dugogodišnju praksu u radu s predškolskom djecom, a na vlastiti odabir odlučile su se za doškolovanje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, kako bi stekle još stručnija znanja iz ovog područja te zvanje odgojiteljica u vjeri. Važno iskustvo djeteta Svaka vjerska zajednica koja ima sklopljeni ugovor s Republikom Hrvatskom o pitanjima od zajedničkog interesa može provoditi vjerski odgoj ako to roditelji zatraže i o tome daju pisanu izjavu ravnateljicama ili ravnateljima predškolske ustanove te ako vjerska zajednica za to ima stručno osposobljene odgojitelje ravnatelje dječjih vrtića Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa te Agenciju za odgoj i obrazovanje, brinu i biskupijski katehetski uredi te Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije ističe Barudžija. Zvanje - odgojiteljica u vjeri U iskustvima iz prakse govorile su nam ravnateljica Danica Sloković i pedagoginja Vesna Prelčescu iz DV Petar Pan, koje navode da se vjerski program provodi po jedan sat tjedno izvan redovitoga primarnog programa, a uključeno je 28 djece u dobi od četiri do pet godina. Ističu da nema bitnijih problema iako, kažu, bilo bi logičnije i jednostavnije provoditi program odgoja u vjeri tijekom cjelodnevnoga primarnog programa. Također ističu dobru suradnju s roditeljima koja se odvija prema potrebi, a osobito vezano uz slavlja (Dani kruha, blagdani). Navode i dobru suradnja s institucijama te dodaju da je potrebno proširiti sadržaje suradnje s crkvom. Kako su nam kazale, djeca su dobro prihvatila nove sadržaje i nove metode rada u provedbi odgoja u vjeri. - Sadržaji su poticali sve aspekte psihomotornog razvoja djeteta. Znatiželjni su i svakodnevno su postavljali poticajna pitanja koja su bila i smjernice za rad. Atmosfera je bila vedra i vesela, a djeca znatno mirnija u takvim aktivnostima. Isticali smo pozitivne karakteristike ljudskog ponašanja i karaktera te upućivali na temeljne kršćanske vrednote: ljubav, dobrotu, darivanje i oprost. Djeca su samostalno i spontano osmišljavala molitve, ističući svoje potrebe i dobra djela koja su činili u obitelji ili vrtiću, te molitve za bolesne prijatelje i slično. U vjerskom kutiću razgledavali su sadržaje i prihvaćali poticajne aktivnosti odgojitelja. Sve što smo radili i o čemu smo razgovarali djeca su spontano povezivala sa svakidašnjim životnim situacijama, što je potvrda uspješnosti rada. Sadržaji su uglavnom bili iz primarnog programa povezivani s liturgijskom godinom, kako bi bili što bliži djeci. U radu je korištena različita literatura, časopisi, materijali i sredstva, a većinu smo zajednički izrađivali. U Dječjem vrtiću Vrapče vjerski se odgoj provodi od 2002. godine. Kako su nam kazale ravnateljica vrtića Vesna Štajcer-Blatarić te odgojiteljice u vjeri, mentorice Snježana Catela, Slavica Hrenović i Ivanka Popović, za provođenje vjerskog odgoja, djece predškolske dobi u izvanobiteljskim uvjetima bilo je potrebno učiniti niz Roditelji za i protiv Odnos roditelja i njihova vjerska uvjerenja počesto su presudni u odluci za pohađanje vjerskog odgoja. Iva je praktična vjernica i kod nje nikad nije bilo dvojbe o tome hoće li njezina djeca Marija i Roko ići na vjerski odgoj. - Uvijek sam izvlačila ono najbolje iz vjere i tako učim i svoju djecu. Smatram da je vjerski odgoj jedan od obrazovnih nukleusa i kada se ispravno prenese i shvati čini osobe boljima u odrasloj dobi - uvjerena je Iva. Larisa, pak, svoju Lanu nije upisala na vjerski odgoj, jer ne misli da bi joj to mnogo pomoglo. - I sama nisam išla na vjeronauk te mislim da je to nešto što se treba učiti u okviru nastave religije, ne strogo vjerske, bilo da se radi o katoličkoj, pravoslavnoj, islamskoj ili nekoj drugoj vjeri. Moja se Lana ne osjeća zakinutom, jer mislim da je prerano da se djecu već od malih nogu drila kroz vjerski odgoj u vrtiću - zaključila je Larisa. Pedeset vjerskih vrtića Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u Republici Hrvatskoj, u 2008. godini djelovalo je 50 dječjih vrtića kojima su osnivači vjerske zajednice s 3375 djece (48 je katoličkih dječjih vrtića smještenih u 55 objekata - osnivači su katoličke vjerske zajednice, družbe sestara, župe; jedan židovski dječji vrtić (osnivač Židovska općina u Zagrebu) i jedan evangelički dječji vrtić (osnivač Evangelička crkvena općina Zagreb). Katolički vjerski odgoj provodi se i u 245 dječjih vrtića čiji su osnivači gradovi i općine za djecu predškolske dobi za koju su roditelji dali suglasnost za njihovo uključivanje u programe vjerskog odgoja. U programima katoličkoga vjerskog odgoja u dječjim vrtićima uključeno je ukupno 12.000 djece predškolske dobi, dok ostale vjerske zajednice nisu tražile ni verificirale programe vjerskog odgoja za djecu predškolske dobi. U DV Vrapče vjerski odgoj provodi se u tri odgojne skupine - Zvjezdice u središnjem objektu, Krijesnice u područnom objektu 1 i Različak u područnom objektu 2. Vjerski je program integriran u primarni program i provodi se kao cjelodnevni odgojno-obrazovni program. Tri odgojne skupine, u kojima se provodi vjerski odgoj, obuhvaća djecu mješovite dobi od tri godine do polaska u školu te je broj djece u svakoj skupini primjeren normativima za mješovitu dob, prosječno 28. Uključena su i djeca s posebnim potrebama. Vjerske skupine rade timski i surađuju s drugim skupinama kroz “otvorena vrata“ i timsko planiranje te surađuju sa stručnim timom vrtića i svim odgojiteljima na objektu. - Ono što razlikuje vjerski odgoj i odgojiteljice u vjeri u predškolskim ustanovama od školskog vjeronauka i vjeroučitelja jest polazište i pristup djetetu, njegovoj dobi, interesima i razvojnim zadaćama, a izvodi prema planu i programu rada, situacijski - spontano i nepredviđeno, kada prati potrebe i osjećaje djeteta te planski i predviđeno slijedeći liturgijsko vrijeme i blagdane - kažu u DV Vrapče. Naše sugovornice navode da se u vjerskom odgoju djece predškolske dobi ne pita prvo kojem vjerskom znanju treba poučavati djecu. - Prvo se pita o ciljevima koji pomažu djetetu u pronalaženju samoga sebe i razvijanju sposobnosti za život. Razvijaju se sposobnosti koje će se kasnije, kroz školovanje, nadograđivati i dopunjavati znanjima. S druge strane, u korelaciji su kršćansko, crkveno, biblijsko usmjerenje, osnovni sadržaji vjere, liturgijska godina, koja prati kalendarsku godinu te običaji. Izabiru se teme i običaji crkvene tradicije koji se mogu dovesti u vezu s iskustvom djeteta. Vjerski se odgoj provodi kroz igru, glazbu, scenski prikaz, pokret, pripovijedanje, likovni izraz, kroz doživljaje i istraživanja djece u neposrednoj okolini. U primjeni vjerskog odgoja u vrtiću, a koji se odnosi na djecu, nema teškoća, a one na koje nailazimo nisu u vezi s vjerskim programom. Djeca se upisuju u vjersku skupinu na zahtjev roditelja. Prije upisa roditelje upoznajemo s načinom provođenja vjerskog odgoja u vrtiću na roditeljskom sastanku - zaključuju naše sugovornice iz DV Vrapče. Ivica Buljan aktuakno aktualno 8 www.skolskenovine.hr UKRATKO Otvoren natječaj Delegacije EU ZA SREDNJOŠKOLCE Vrtići na čekanju SPLIT - Mnogi su roditelji nezadovoljni što tijekom godine ne mogu riješiti pitanje smještaja u dječje vrtiće, iako se u praksi događa da puno mjesta ostane neupražnjeno. No, u većini gradova na snazi je konzervativna praksa da su upisi jednom u tijeku godine. Split u tom smislu postaje pozitivna iznimka, jer sva su djeca jasličke i vrtićke dobi koja se nisu uspjela upisati dobila mogućnost da to naknadno naprave. To se rješava tako da se djeca usmjeravaju u vrtiće u kojima su vlasnici fizičke osobe te u vrtiće sa šestosatnim programom. Na taj je način Grad Split za oko 1700 djece korisnika usluga u privatnim vrtićima i vrtićima vjerskih zajednica omogućio nižu cijenu i smanjio novčana izdvajanja njihovih roditelja, što je jedan od glavnih problema kod smještaja u privatne vrtića, gdje su cijene znatno veće. Pedeset godina osječkoga Poljoprivrednog fakulteta OSIJEK - Osječki Poljoprivredni fakultet svečanom sjednicom Fakultetskog vijeća obilježio je 50. obljetnicu rada. Na obilježavanju je bio i ministar obrazovanja Radovan Fuchs, koji je kazao da je osječko sveučilište u posljednjih dvadeset godina postiglo velike pomake naprijed unatoč ratnim razaranjima. Također je istaknuo da je u zadnjih nekoliko godina u osječko sveučilište uloženo više nego u svim prethodnim godinama od početka rata, ukupno 600 milijuna kuna. U svečanom programu nazočni su se prisjetili prvih godina rada fakulteta, a velike ovacije dobili su i prvi diplomanti, odnosno prvi studenti koji su se upisali na studij poljoprivrede prije 50 godina. O teškim ratnim godinama i radu fakulteta govorio je dekan Vlado Guberac, koji je naglasio da je fakultet uspješno radio i u godinama nakon Domovinskog rata, u kojemu je Poljoprivredni fakultet ostao bez tada novih prostorija na Tenjskoj cesti. Tri milijuna kuna za rad vanjskih suradnika RIJEKA - Odlukom senata Sveučilišta u Rijeci, tri milijuna kuna određeno je da se dodijeli sastavnicama Sveučilišta u Rijeci za plaćanje rada vanjskih suradnika tijekom prvog semestra. Sveučilišnim odjelima dodijeljen je cijeli iznos, jer imaju manje proračune, dok je preostalim sastavnicama ravnomjerno raspoređen preostali dio sredstava kojim mogu pokriti plaćanje vanjskih suradnika. Na sjednici Senata kazano je i da je tehnički pregled novoizgrađenih objekata Filozofskog i Učiteljskog fakulteta u Sveučilišnom kampusu na Trsatu dogovoren za ovaj tjedan. Na taj bi se način trebale realizirati najave o preseljenju studenata ta dva fakulteta u nove objekte do kraja listopada. Riječko sveučilište zatražit će izdavanje uporabne dozvole, odnosno tehničkog pregleda, najprije za zgradu Studentske prehrane, a onda i za preostale izgrađene objekata u kampusu. Već je završeno opremanje zgrada Filozofskog, Učiteljskog i Građevinskog fakulteta te objekta Sveučilišnih odjela uredskim namještajem i stolcima, iako još nisu uklonjeni svi nedostaci što su ih utvrdila povjerenstva za primopredaju, a pri kraju je i opremanje predavaonica. Virovitičko rodilište - prijatelj djece VIROVITICA - Virovitičko rodilište u Općoj bolnici može se od prošlog tjedan pohvaliti činjenicom da joj Ured UNICEF-a za Hrvatsku dodijelio naslov Rodilište - prijatelj djece. Takvu je inicijativu UNICEF pokrenuo u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom još 1991. godine s ciljem da se više pozornosti obrati u prvim i najvažnijim trenucima majci i bebi. U Hrvatskoj je za taj projekt zaduženo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, koje nastoji što više educirati zdravstvene djelatnike u vezi s korištenjem umjetne prehrane kod novorođenčadi. Tako svako rodilište koje želi postati prijateljem djece treba zadovoljiti deset kriterija, čiji je cilj da daju podršku majkama kod dojenja svoje djece te da dojenje prihvate kao jedinu hranu za svoju dojenčad. Virovitičko rodilište u tom je pogledu postiglo dobre rezultate te omogućava majkama da budu uz svoje bebe, što je sve bio dio kriterija za dobivanje prestižne titule Rodilište - prijatelj djece. Ivica Buljan broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. D Iskorjenjivanje siromaštva elegacija Europske Unije u Republici Hrvatskoj otvorila je 18. listopada natječaj pod nazivom ”Ljudi za ljude” za učenike srednjih škola diljem Hrvatske. Natječaj se provodi u okviru Europske godine borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, a pokrenut je povodom Međunarodnog dana borbe za iskorjenjivanje siromaštva (17. listopada). Natječaj je otvoren do 1. prosinca, a za sudjelovanje u natječaju potrebno je pokazati da ste nekome pomogli ili poduzeli konkretne i inovativne aktivnosti u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti u svojoj životnoj sredini te ih dokumentirati u audio-vizualnom obliku. Ako ste se odlučili na projekt koji će napraviti korak u borbi protiv siromaštva ili će pomoći boljoj uključenosti svih stanovnika u zajednicu predstavite nam svoj projekt u nekom od audio-vizualnih formata poput fotografija, prezentacija, kratkog filma... Na natječaj je moguće prijaviti se individualno ili u grupi do tri učenika, a u obavljanju zadatka dopušteno je imati mentora. Uz rad treba navesti kontakt podatke: ime i prezime, adresa, dob, škola i mentor. U grupnoj prijavi navedene podatke je potrebno navesti za svakog od članova grupe. Pri ocjenjivanju radova naglasak će biti stavljen na učinak, inovativnost i kreativnost same aktivnosti koju su učenici poduzeli u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti kao i njezinu održivost. Ocjenjivat će se i način te kvaliteta predstavljanja učinjenog. Radove će ocijeniti stručni žiri Delegacije Europske Unije. Nakon završetka postupka ocjenjivanja, imena pobjednika će sredinom prosinca biti objavljena na web stranici Delegacije Europske Unije: www.delhrv. ec.europa.eu. Pobjednik natječaja, uključujući i mentora, bit će nagrađen putovanjem u Bruxelles, dok će dobitnik druge nagrade osvojiti jednosemestralni tečaj stranog jezika po vlastitom izboru, a trećenagrađeni set vrijednih knjiga. Nakon završetka natječaja, najbolji će radovi biti i predstavljeni odnosno izloženi u Informacijskom centru Europske Unije. Radove je potrebno poslati u elektronskom obliku (DVD, CD ili USB) poštom na adresu: Informacijski centar Europske Unije, Trg žrtava fašizma 6, 10000 Zagreb, s naznakom: ZA NATJEČAJ. Izložba fotografija Zagreb u Domovinskom ratu 1990.-1992. Kroz fotografiju upoznati Domovinski rat U druga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, odnosno njezina podružnica iz Zagreba, gostovala je u Osnovnoj školi Ivana Gorana Kovačića s projektom izložbe ratnih fotografija Zagreb u Domovinskom ratu 1990.1992., koja je bila popraćena prigodnim predavanjem projekcijom dokumentarnog filma. Desetominutni dokumentarni film prikazuje vrijeme blokada vojarni, uzbune i događanja u gradu u tom vremenu. Idejno rješenje izložbe osmislio je akademski slikar Antun Krešić, i sam sudionik Domovinskog rata. Maja i Viktor, učenici sedmog razreda koji su sa znatiželjom razgledavali izložbu, kazali su nam da su jako sretni što se u svojoj školi mogu upoznati s fotografijama i događajima koji govore o Domovinskom ratu. Maja, čiji je otac također bio sudionik Domovinskog rata, kaže da je često dok je bila mlađa gledala s tatom njegove fotografije iz rata. - On bi mi objašnjavao tko je tko na fotografiji i gdje je to snimano. Sada vidim koliko je to bilo masovno i drago mi je da mogu na ovaj način vidjeti kako je to izgledalo kada se Hrvatska borila za neovisnost - kaže Maja. Viktor je s posebnom pažnjom gledao fotografiju pripadnika 101. brigade, jer u toj brigadi bio je i njegov ujak. - Moj se ujak uvijek šalio da je on samo nosio pušku, a da nije pucao. Cilj je izložbe kroz ratne fotografije pripadnika svih ratnih postrojbi i zapovjedništva HVa, MUP-a, Narodne zaštite i dragovoljačkih postrojbi približiti učenicima osnovnoškolskog uzrasta Domovinski rat na njima primjeren način No, kada bi ozbiljno počeo pričati uvijek bi kazao da nije bilo lako i da nikada više ne bismo smjeli ratovati. Meni su te fotografije zanimljive i stoga što i sam volim fotografirati pa ću se jednog dana vjerojatno i baviti fotografijom - pričao je Viktor. Kako navode u Udruzi, program Izložba ratnih fotografija Zagreb u Domovinskom ratu 1990.-1992. nastavak je projekta koji je organiziran u četrdesetak zagrebačkih osnovnih škola. Cilj je izložbe kroz ratne fotografije pripadnika svih ratnih postrojbi i zapovjedništva HV-a, MUP-a, Narodne zaštite i dragovoljačkih postrojbi približiti učenicima osnovnoškolskog uzrasta Domovinski rat na njima primjeren način. Izložba se sastoji od 32 panoa na kojima su izložene fotografije u crno-bijeloj tehnici. Na njima možemo vidjeti i brojne poznate događaje iz toga vremena koje su objavljivane u dnevnom tisku i na televiziji. Daje se cijeli presjek zagrebačkih postrojbi sudionika Domovinskog rata pa se tu nalaze fotografije prvog postrojavanja ZNG-a, brojnih samostalnih satnija koje su nicale po cijelom Zagrebu, od prve u Podsusedu do onih u Novom Zagrebu, Peščenici, Dugavama, zatim fotografije profesionalnih postrojbi proslavljenih brigada Tigrova i Gromova, Antiterorističke jedinica Lučko, Zapovjedništva obrane Zagreba, Zapovjedništva operativne zone, Narodne zaštite, Zrakoplove jedinice, događaja s Plitvica u kojima je poginuo prvi pripadnik hrvatskih oružanih snaga i mnoge druge. U Udruzi s posebnim zadovoljstvom ističu činjenicu da je izložba imala i svojevrsnu međunarodnu promociju, i to u Argentini, gdje je bila postavljena u Hrvatsko-argentinskom kulturnom centru i Hrvatskom klubu te je bila prihvaćena uz veliko oduševljenje i jake emocije tamošnjih hrvatskih iseljenika. Izložba će biti otvorena za učenike, učitelje, djelatnike škole, roditelje i ostale zainteresirane do 29. listopada 2010., a projekt je podupro Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport. Ivica Buljan broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. odgojno-obrazovna aktualno praksa 9 www.skolskenovine.hr Montessori pedagogija u državnim školama Piše mr. Dunja Špoljar OŠ Viktora Kovačića, Hum na Sutli, PŠ Prišlin P edagogija Marije Montessori temelji se na znanstvenom promatranju spontanog učenja djece, poticanju vlastitog djelovanja djeteta i njegove samostalnosti i poštovanju djetetove osobnosti. Metodologiji znanstvene pedagogije Maria Montessori suprotstavila je svoju objektivnu pedagogiju. Nova teorija rezultirala je promjenama u postojećoj praksi. Zamisao o obrazovanju koje u središte svog djelovanja stavlja sam život mijenja sve prethodne postave o njemu. Obrazovanje se više ne bi smjelo zasnivati na unaprijed postavljenom programu nego na poznavanju ljudskog života, tvrdi Montessori, a moto je njezine pedagogije “Pomozi mi da to učinim sam(a)“. Opravdanost uvođenja Montessori pedagogije Uključivanje Montessori rješenja u redovite (javne, državne) škole do danas u Hrvatskoj nije bilo sustavnije Mnoga načela i rješenja Montessori pedagogije implementirana su u državnim školama kao rezultat dosljednog i kreativnog rada pojedinih učitelja Tipičan izgled razrednog odjela u školi koja radi po pedagoškom modelu Marije Montessori U središtu obrazovanja - sam život! istraživano. To nikako ne znači da Montessori pedagogija sa svojim rješenjima nije prisutna u redovitoj školi. Načela i rješenja Montessori pedagogije, primjerice, projektna nastava, učenje u krugu, poticajna okolina, pribor za učenje, kao i mnoga druga, implementirana su u državnim školama kao rezultat dosljednog i kreativnog rada visokoobrazovanih i ambicioznih učitelja. Ispitali smo kakve su promjene ostvarive uvođenjem Montessori rješenja u državne škole te koliko su roditelji i učitelji na njih spremni. U našoj zemlji nije do sada bilo temeljitijih ciljanih istraživanja oko primjene alternativnih metoda u redovnoj školi. Tako nije bilo ni utvrđivanja opravdanosti uvođenja Montessori rješenja. Istraživanje o mogućnostima pedagoških pretpostavki implementacije Montessori rješenja u državnoj školi i o tome kako učenici prihvaćaju Montessori rješenja provedeno je među učenicima prvog i drugog razreda PŠ Prišlin, u kojoj su postupno uvođena Montessori rješenja, počevši od siječnja 2005. do lipnja 2006. Ispitivanje percepcije i stavova roditelja prema uvođenju Montessori rješenja u redovitu školu provedeno je na uzorku od 20 roditelja čija djeca polaze prvi razredni odjel u kojem su eksperimentalno korištene Montessori metode. Rezultati istraživanja Istraživanje o učiteljskim procjenama mogućnosti primjene Montessori rješenja u državnim školama provedeno u aktivu učitelja razredne nastave Krapinsko-zagorske županije. Njih 80 na skali je procjenjivalo mogućnosti implementacije točno određenih didaktičkih Montessori rješenja (npr. interesna središta, materijali, razgovor u krugu...). Tijekom provedenih aktivnosti zadovoljene su potrebe djece za samostalnošću i samopouzdanjem, dok se kreativnost i komunikacija trebaju i dalje razvijati. Učenici su prihvatili implementirana rješenja Marije Montessori i pri tome iskazivali zadovoljstvo. Učenici su posebno dobro napredovali uz ovakva pedagoška rješenja u matematici i prirodi i društvu, dok je najviše teškoća uočeno u svladavanju početnog čitanja i pisanja. Kod roditelja i učitelja rezultati istraživanja potvrdili su hipoteze. Većina djece prihvatila je uvođenje Montessori rješenja u redovnu školu, pa tako i njihovi roditelji koji se osim idejne podrške i aktivno uključuju. Ispitivanje je dokazalo promjene pedagoške osviještenosti djece i njihovih roditelja. Roditelji su potpuno osvijestili potrebu primjene pedagoškog pluralizma u osnovnoj školi. Zanimljivo je da je najslabije odgovoreno i u inicijalnom i u finalnom ispitivanju na pitanje o tome jesu li roditelji spremni na dodatni angažman. Najveće zadovoljstvo roditelji su procijenili za svoju djecu za kategorije izgleda učionice i materijala i pribora. Stav je roditelja da uvođenje Mon- tessori rješenja u redovne škole ima pozitivne posljedice, te je takav stav postojan u dužem vremenskom razdoblju. Roditelji prihvaćaju uvođenje Montessori rješenja u redovnu školu. Učitelji smatraju mogućim i prihvatljivim uvođenje Montessori rješenja u redovnu školu. Slabije prihvatljivima procijenili su tek primjenu perlica u matematici, pojačan angažman učitelja te permanentno uključivanje roditelja u nastavni proces. U stavovima učitelja prema primjeni Montessori rješenja ne postoje razlike s obzirom na stupanj školovanja i godine staža provedenih u nastavi. Korelacijski značajno, u dimenziji skromne veličine, mlađi učitelji, s VSS-om razvili su pozitivniji stav prema primjeni Montessori rješenja od ostalih tek u tri kategorije: primjena listića i kontrolnih listića, do- Veliki znanstveni interes Istinska znanost prema Mariji Montessori ima za cilj pronalaženje rješenja postojećih problema, a ne puko naglašavanje postojećih, neovisno o tome odnose li se oni na dio obrazovnog sustava ili na obrazovanje kao cjelinu. Razlike između Montessori i tradicionalne pedagogije sagledavaju se u sljedećim komponentama odgoja i obrazovanja: filozofiji odgoja, kurikulumu, učenju, razrednom okružju, vrednovanju, pripremi za život i učinkovitosti . Montessori pedagogija i njezina rješenja Maria Montessori s djecom odavno se implementiraju i u redovite (javne) škole. Postoje brojne studije u kojima se podrobno opisuju rezultati implementacije Montessori rješenja u javne škole, od povijesnih pretpostavki, utjecaja na jezično ili prirodnoznanstveno područje do uključenosti roditelja ili napretka djece sa poteškoćama u razvoju. Mnoge studije analizirale su posljedice uvođenja Montessori rješenja selektivno po područjima utjecaja: jezik, matematika, motivacija za učenje itd. (Vidi: Kahn, D. (1990), Implementing Montessori Education in the Public Sector. Cleveland: Montessori Public School Consortium; Chattin- McNichols, J. (1992), The Montessori contoversy. Albeny, NY: Delmar; Loeffler, M. H. (1992), Montessori incontemporary American culture. Heinemann: Portsmouten, NH; Miller L. B. / Bizzell R.P. (1983), Long - term effects of four preschool programs. Child Development, Vol. 54, No. 3, pp 724-741; Takacs, C. (1993), Marotta Montessori school of Cleveland follow - up study of urban center pupils years 1991 and 1992. Cleveland: Namta Journal) datni angažman učitelja i dodatna edukacija učitelja. Talijanska liječnica Maria Montessori poznata je po svojim inovacijama u radu s djecom. Temelj njezina odgoja je odgoj pojedinca, a on se ostvaruje u duhu poštivanja osobe kao vrijednosti. Uvođenje alternativnih rješenja u redovnu školu zahtijeva pojačan angažman učitelja u svakom obliku, ali i polučuje vrlo pozitivne rezultate kod učenika, kao i zadovoljstvo roditelja. Kod učenika se naročito razvija samostalnost i odgovornost te želja za znanjem i otkrivanjem znanja. Iako je Montessori pedagogija orijentirana na individualni rad, gotovo sva njezina rješenja primjenjiva su i u odjelima s prosječnim brojem učenika. Veliki napredak u prirodoslovlju Konkretnim akcijskim istraživanjem tijekom godine i pol potvrđeno je da djeca vrlo lako prihvaćaju nova didaktička rješenja te da ona kod njih potiču bolji i brži napredak. Poticajna okolina nije novost, ali primjenom Montessori koncepta poticajne okoline, učenicima je omogućeno da je svakodnevno nadopunjuju te da u tome aktivno sudjeluju. Posebno su dobro prihvaćena rješenja uporabe Montessori pribora koji je polučio iznimno brzi napredak u prirodnoznanstvenom području. Istodobno je potican i razvoj kreativnosti pri izradi tog pribora. U jezičnom području napredak je značajno sporiji nego, primjerice, u matematici. Učenici su tijekom vremena primjene Montessori rješenja posebice dobro razvili suradnju i empatiju te vrlo kvalitetno ostvarivali rad u skupinama i parovima. Akcijska istraživanja omogućuju da se na temelju postavljenih vrijednosti mijenja i evaluira praksa. Iskustva do kojih smo došli mogu biti poticaj učiteljima da to pokušaju učiniti u svojim uvjetima. Kao učitelj akcijski istraživač vidim razvojnu perspektivu svog upravo završenog projekta, u kontinuiranom uvođenju pluralizma u školu, neprekidnom procesu stručnog napretka učitelja i otvorenosti prema alternativnim rješenjima. aktualno praksa odgojno-obrazovna 10 www.skolskenovine.hr broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. Mediji i odgoj za medije (1) Iskrivljena slika stvarnosti Putem medija primamo različite informacije te pomoću njih percipiramo svijet oko sebe. No, mediji ne samo da prenose događaje, već ih i interpretiraju. Upravo se u tome krije možebitna opasnost Piše Višnja Biti novinarka Hrvatskoga radija D anašnji je svijet nezamisliv bez medija masovne komunikacije. Od nastanka tiska do pojave interneta mediji se šire nezaustavljivim tempom. Porast broja poglavito elektroničkih medija obilježio je 20. stoljeće. Postavljamo pitanje: moramo li se bojati što će se dogoditi do kraja 21. stoljeća? Naime, s obzirom na tehnologiju koja se svakim trenutkom razvija, ne možemo niti pretpostaviti što u ovom trenutku u nekom kutku Zemlje smišlja neki izumitelj. Usporedo s razvojem masovnih sredstava komunikacije, razvijaju se i razne teorije o istom. Bave se time i fizičari, i informatičari, i psiholozi, i komunikolozi, i sociolozi, i teoretičari medija. Još su s pojavom radija prije otprilike 80 godina, znanstvenici i stručnjaci pokušali odgovoriti na pitanje kako taj medij utječe na slušatelje odnosno primatelje njegove poruke. U proteklom je razdoblju prikupljeno mnogo podataka o tome kako mediji utječu na ljude i kakva je njihova uloga u društvu. Što su mediji? Kako najjednostavnije definirati medij? Najbolje je to učinio Marshall McLuhan, kanadski teoretičar komunikacija, koji je rekao da je medij poruka. Putem medija primamo različite informacije te pomoću njih percipiramo svijet oko sebe. No, mediji ne samo da prenose događaje, već ih i interpretiraju. Upravo se u tome krije možebitna opasnost. Hoćemo li znati prepoznati osobno mišljenje nekog novinara ili stav neke me- dijske kuće ili ćemo, pak, svaku informaciju prihvatiti bezrezervno? Ljudi su osuđeni informacije dobivati putem medija, međutim temeljni je problem kako razviti kritičku distancu prema tim informacijama. O medijskoj kulturi ili pismenosti Iz dnevnika školskog psihologa govori se već godinama. Čak su se u prosvjetnim krugovima u Hrvatskoj vodile rasprave o tome kako učiti o medijima, treba li to biti zaseban predmet ili pojedine sadržaje ukomponirati u nekoliko predmeta. Prošlo je već dvadesetak godina kako pratimo ove razgovore, a dotle nam se učenici kroz školu provlače medijski nepismeni. Čast iznimkama. Sve to ovisi o pojedinom učitelju ili nastavniku, koji, bez obzira na školske planove i programe, sam preuzima inicijativu, radi na vlastitom (1) Djeca (ni)su dobra! Piše Milijana Kovačević psihologinja savjetnica, OŠ Kman Kocunar, Split G ledam, bolje reći slušam, na televiziji intervju s vremešnom gospođom koja je nekada radila vrlo popularne serije za djecu. A gospođa, iako ima gotovo osamdeset ljeta, sjajno izgleda. I sada o onome što je radila prije tridesetak godina govori sa strašću. Pričajući sa zanosom o svome radu, sva blista od zadovoljstva te ostavlja dojam kao da s nestrpljenjem očekuje snimanje sljedeće epizode. Strasti, u poslu naravno, ne mogu odoljeti. Zapali i mene, nadahne me, potakne na akciju. A baš mi je trebalo nadahnuće! Očito impresionirana autoritetom sugovornice, novinarka je ipak skupila tračak snage i postavila joj pitanje. Nakon razgovora o davno prošlim idiličnim vremenima i nekoj drugoj djeci koja su uživala u tadašnjim Djeci danas doista nije teško pokvariti se. Ne samo da su se protiv njih urotili roditelji, nego vojsci roditelja kvaritelja pridružuju se djedovi i bake, slutim - s natjecateljskim duhom. I tko zna tko još? dječjim serijama, jer sve je to onda bilo novo, nikad viđeno, iskralo se, ili bolje iskipjelo iz darovitih glava hrabrih avangardnih pojedinki i pojedinaca toga vremena, pitala je što misli o današnjoj djeci i sve učestalijim strahotama koje djeca rade sebi i drugima, djeca ili odraslima. Tko “kvari” djecu? - Djeca su dobra! - započela je umilnim glasom - ali mi ih pokvarimo - nastavila je cvrkutati, sve se više udaljavajući od teme. I tu je mojoj pozornosti, ipak i unatoč svemu, bio kraj. Sve što je dalje izrekla o djeci i potencijalnom uspješnom odgo- ju bilo je patetično i preživjelo. U meni je odzvanjalo samo njezino “ali mi ih pokvarimo“, podsjećajući me na sjajnog Jespera Juula i njegovo posve suprotno, iskričavo kritično stajalište o suvremenom odgoju. Ne doslovce tako, ali približno, sjajni bi kolega rekao da se odrasli, odgajajući djecu, ponašaju kao da se djeca rode pokvarena, pa ih oni idu popraviti. Igrom asocijacija iskoči u meni novi slap misli, bolje reći sjećanja, koje je također moguće smjestiti u kontekst “djeca su dobra, ali mi ih pokvarimo“. Bio je početak srpnja. Djeci je škola već poodavno završila, ali ne i nama stručnim suradnici- ma i učiteljima. Nikako da završim s administracijom. To mi je najmrži dio posla. Da nisam otezala, jer ne volim to raditi, već bih bila na godišnjem i ne bih se pekla uzavreloga srpanjskoga dana u stakleniku koju neki optimistično, podrugljivo, cinično ili čak zlurado zovu autobusnim stajalištem. Dok tako grdim samu sebe, privuče mi pozornost mlađa žena koja je sjedila pokraj mene na klupi, urlajući u mobilni aparat. Hoćeš-nećeš, počela sam prisluškivati. Ovako je po prilici tekao taj razgovor, odnosno ona polovica koju sam čula: - Idem okolo po školama. Potpuno sam izbezumljena!... Nemoj me Iris, izluđivati!... Matematički izazovi?... Ja mislim da sam ti to donijela... Imaš li zbirke iz matematike?... Kako ti se zove glazbeni?... Planet glazbe?... Ti javi... I što još?... Ja sam ti uzela neku kemiju... Riješenih zadataka?... Što? Fizika?... Riješenih zadataka? Što ono još?... Svi se žrtvuju... Pogađate - milo dijete, Iris, sjedi doma, a majčica hopsa po gradu, tražeći udžbenike po školama. Za djevojku je i onako vani prevruće. A možda joj je trebalo i malo više sna, jer je došla doma u sitne sate. Tako Iris i njezina požrtvovna mama zatvoriše krug koji je tog jutra, kad smo dolazile raditi, započela u mojoj školi učiteljica Mia. - Svi pričaju o udžbenicima, ali najčešće idu u kupnju, odnosno pretražuju po školama djedovi i bake. Djece nigdje, a roditelji valjda rade... Sada kad sam se sjetila njezinih riječi, stvari postaju još broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. obrazovanju da bi to prenio na svoje učenike. Primjeri dobre prakse: Josip Krunić iz Gunje, Mirjana Jukić i Katica Šarić iz OŠ Rudeš u Zagrebu, Melita Horvatek Forjan iz OŠ Marije Jurić Zagorke u Zagrebu, Slavica Kovač iz OŠ Stanovi u Zadru, samo su neki od njih. Danas su oni predavači drugima na Ljetnoj filmskoj školi u Kraljevici i Školi medijske kulture u Varaždinskim toplicama odnosno Čakovcu. Učenici znaju više od učitelja!? Nadalje, Hrvatski filmski savez u suradnji s Gradom Zagrebom pokrenuo je program Škola u kinu i na taj način učenici od prvog do osmog razreda odlaze sa svojim učiteljima gledati film koji je izabran prema nastavnom programu. Stručna im osoba film objašnjava, a nastavak slijedi u školi na satu hrvatskog jezika i književnosti. Taj je program započeo prošle školske godine u Rijeci. Zatim, Hrvatski filmski savez već godinama u Šibeniku, Trakošćanu, Varaždinskim toplicama, a od ove godine i u Čakovcu organizira Školu medijske kulture dr. Ante Peterlić, gdje nastavnici osnovnih i srednjih škola književnosti imaju prilike dvije godine slušati predavanja iz područja teorije, da bi nakon toga nastavili s radom u jednoj od radionica. Na taj način od vrsnih stručnjaka s tog područja mogu naučiti kako se piše scenarij, snima i montira igrani, dokumentarni ili animirani film. S obzirom na nedostatak ovakvih ili sličnih škola u posljednjih nekoliko godina, sve je više studenata, srednjoškolaca i članova kinoklubova koji također jasnije. Djeci danas doista nije teško pokvariti se. Ne samo da su se protiv njih urotili roditelji, nego, eto dokaza, vojsci roditelja kvaritelja pridružuju se djedovi i bake, slutim - s natjecateljskim duhom. I tko zna aktualno praksa odgojno-obrazovna pohađaju ovu školu. Novigradsko proljeće, škola stvaralaštva za darovitu djecu, svake godine organizira učenje rada na školskom listu, stvaranje video i filmskih radova te radijsku radionicu, no ipak u tome sudjeluje malo učenika u odnosu na zainteresirane. Hrvatski školski susreti Lidrano, što ih svake godine za učenike osnovnih i srednjih škola organizira Agencija za odgoj i obrazovanje, prilika je da se predstave učenici sa svojim listovima, radijskim, filmskim i videoostvarenjima. Dokaz je to koliko mladi žele takav rad, no njihovi učitelji nažalost nisu dovoljno educirani da mogu pratiti sve njihove želje i potrebe. Ponekad se dogodi da srednjoškolci znaju više od svojih mentora, za što oni nisu krivi. Obrazovanje kaska za medijima Krešimir Mikić, profesor na Učiteljskom fakultetu, drži kolegij s područja medijske kulture, no u svojim nastojanjima još nije uspio da to postane nešto više. Ne preostaje nam drugo nego zaključiti da su neuvrštavanjem takvog sadržaja u redovni školski program naši mladi mnogo izgubili. Njihovo obrazovanje neminovno kaska za njihovom konzumacijom medija. Primjerice, što znamo o ratu u Iraku? Samo ono što smo vidjeli, čuli ili čitali u medijima. Ali što se tamo doista događa, tko se od nas to pita i kako uopće doznati pravu istinu? Nama se taj rat nudi, poput mnoštva sličnih događaja u kojima sami nismo sudjelovali, kao medijski oblikovani događaj. Mi dobivamo medijsku prezentaciju stvarnosti. (Nastavlja se) tko još? A učiteljici Miji valja vjerovati. Ona malo govori, ali kad nešto kaže iza toga stoji obilje argumenata. Ma, ipak nije sve tako crno! Imam i ja asa u rukavu. Ali o tome u sljedećem broju. 11 www.skolskenovine.hr UpoznajMO sebe! (8) Trebaju nam emocionalno inteligentne učiteljice i učitelji Emocije su nedovoljno prisutne u našoj izobrazbi. One nam olakšavaju posao i čine nas uspješnijim. Doprinose unutarnjoj motivaciji, osposobljavaju nas za timski rad. Racionalnom i profesionalnom inteligencijom i kompetencijom postajemo uspješan učitelj, a emocionalnom inteligencijom i kompetencijom to i ostajemo P rimjenjujući opise i definicije emocionalne inteligencije poznatih američkih psihologa Carusa i Saloveya, mogli bismo kazati da smo emocionalno inteligentni i kompetentni učitelji. Ako koristimo podatke i mudrost osjećaja, dopuštamo utjecaj emocijama, ali im se ne prepuštamo, reguliramo svoje i obaziremo se na emocije učenika. Emocionalno se uživljavamo u učenike i koristimo i govor srca. U radu s učenicima jednako je važna emocionalna i profesionalna kompetencija. U razredu nam trebaju i srce i razum. Emocije daju živost i značenje našem djelovanju, utječu na našu sposobnost odlučivanja, zadovoljstvo, spremnost pomaganja, kreativnost, informiraju nas. Ne možemo ih potisnuti i dulje sakrivati. Emocije su nedovoljno prisutne u našoj izobrazbi. One nam olakšavaju posao i čine nas uspješnijim. Doprinose unutarnjoj motivaciji, osposobljavaju nas za timski rad. Često smo nekompetentni u shvaćanju i obradi svojih i emocija učenika. Emocionalno inteligentni prepoznajemo svoje i emocije učenika, koristimo emocije u mišljenju, razumijemo svoje i emocije učenika, upravljamo svojima i utječemo na emocije učenika. Kada treba, ljutimo se i dalje na učenike, ali na pravoga, u pravoj mjeri, u pravo vrijeme, s pravim ciljem, na pravi način. Racionalnom i profesionalnom inteligencijom i kompetencijom postajemo uspješan učitelj, a emocionalnom inteligencijom i kompetencijom to i ostajemo. Svima nam manjka dodatno emocionalnog obrazovanja. Moramo upoznati sebe i svoje emocije i primjereno s njima postupati. Potisnute emocije ostaju u nama. Vežu na sebe energiju koju trebamo za obradu informacija, rješavanje problema, donošenje odluka. Emocionalno inteligentni koristimo snagu emocija za uspješno i produktivno djelovanje i ne trošimo je na njihovo potiskivanje pod izgovorom njihova kontroliranja. U radu s učenicima možemo biti naglašeno racionalni, naglašeno emocionalni ili emocionalno inteligentni. U prvom slučaju smo distancirani od svojih i učenikovih emocija, smatramo ih nepoželjnim i uvjereni smo da ne utječu na naš rad u razredu i da nam ne trebaju. Ignoriramo ih, omalovažavamo. Posljedica je često slabi uspjeh našeg utjecaja na učenike. U drugom slučaju smo naglašeno emocionalni. Svjesni smo svojih emocija, smatramo ih poželjnima. Uvjereni smo da utječu na naš posao i da nam trebaju. U trećem slučaju povezujemo emocionalno i racionalno, logičko i emocionalno. To nam osigurava već uspjeh u radu s učenicima. Uz uspješno prepoznavanje svojih i emocija učenika govorimo o svojim osjećajima, pokazujemo ih, u stanju uzbuđenja izražavamo, korektno interpretiramo, a uz manjkavo prepoznavanje emocija krivo interpretiramo osjećaje učenika, ne govorimo o svojim osjećajima, ne pokazuje ih, ne znamo ih izraziti, imamo neutralan izraz lica. Emocionalno inteligentni prepoznajemo što se u učenicima događa, zapažamo vlastite i emocije učenika, razlikujemo iskrene od lažnih emocija i sposobni smo sebe promatrati i o sebi razmišljati. Naša unutarnja zapažanja tada odgovaraju činjenicama. Izražavamo emocije prepoznatljivo i razumljivo. Čitamo ih među redcima. Uočavamo emocionalne signale. Razumijemo i upravljamo emocijama, svjesni svojih lakše tumačimo i emocije učenika. Razumijemo učenike, jer razumijemo sebe. Uspješno korištenje emocija u razmišljanju omogućuje nam kreativnost, ostajemo koncentrirani na bitno, bolje smo informirani i utječemo na uvjerenja i mišljenja učenika. Uz manjkavo: korištenje emocija razmišljamo isključivo praktično i konkretno, teško motiviramo učenike, zaboravljamo na bitno, djelujemo neutralno i odbojno. Ne reagiramo na osjećaje učenika i ne utječemo na njihova uvjerenja i mišljenja. Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša psihoterapeut i komunikolog Uz inteligentno korištenje emocija u mišljenju povezujemo osjećanje i mišljenje, strasti i razum; prepoznajemo emocije u racionalnom mišljenju. Shvaćamo da čista logika i hladna racionalnost ne odgovaraju stvarnosti. Inteligentno uključujemo emocije u misaoni proces. Emocije potiču naše mišljenje i spoznaju, vode prema zanimljivim i neočekivanim rezultatima. Znamo prepoznati pozitivni i negativni utjecaj emocija na mišljenje i pamćenje. Emocije usmjeruju pažnju na važne događaje. Sposobni smo svjesno upravljati svojim raspoloženjem, kreativno misliti i svijet promatrati iz različitih kutova. Lakše se uživljavamo u učenike, postajemo bolji motivatori. Uz uspješno razumijevanje svojih i emocija učenika ispravno procjenjujemo njihovo emocionalno stanje, koristimo prikladni govor, bogati emocionalni rječnik. Uz manjkavo razumijevanje svojih i učeničkih emocija krivo procjenjujemo njihove, koristimo razdražujući govor, imamo oskudan emocionalni rječnik. Uz uspješno upravljanje emocijama utječemo na svoju i učenikovu pažnju, pribavljamo informacije, potičemo prilagođeno ponašanje i održavamo njegovo raspoloženje, otvaramo vlastite i tuđe emocije, motiviramo učenike. Uz manjkavo upravljanje emocijama one nas dekoncentriraju, robujemo im, ne utječe na osjećaje učenika, potiskujemo ih. Imamo siromašan emocionalni rječnik i život, slabo motiviramo učenike. U razredu nam trebaju i glava i srce, i logičko razmišljanje i emocionalno doživljavanje, i distancirana neutralnost i topla emocionalna intimnost. Moramo shvatiti da i đaci i mi imamo i racionalni i emocionalni mozak. Oba ih treba koristiti, ako želimo stvarni uspjeh u školskim klupama naših škola. (U sljedećem broju: U školi nam treba i emocionalni mozak) 12 www.skolskenovine.hr odgojno-obrazovna aktualno praksa KURIKULUM - Tematska bibliografija S namjerom da pridonesemo stručnom usavršavanju prosvjetnih djelatnika i primjeni NOK-a, u nizu nastavaka objavljujemo bibliografiju radova o pitanjima kurikuluma Priredio prof. dr. sc. Vladimir Strugar Kurikulum škole ili školski kurikulum Jurić, V. (2007). Kurikulum suvremene škole. U: Kurikulum: teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Ur. V. Previšić. Zagreb: Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, str. 217 – 265. Teorije škole u funkciji školskog kurikuluma. Pedagoški i organizacijski razvoj škole. Školski kurikulum (pojam). Praćenje i vrednovanje kao kurikulumska zadaća. Školski kurikulum i kvaliteta škole. • • Jurić, V. (2005). Kurikulum suvremene škole. Pedagogijska istraživanja (Zagreb), II, br. 2, str. 185 – 197. Što je to kurikulum škole ili školski kurikulum? Sastavnice i linije vodilje školskog kurikuluma. Kurikulum škole kao projekt nacionalnog školstva. Postojeći školski sustav s gledišta razvojnog kurikuluma. Mogućnosti i opcije škole temeljene na kurikulumu-priprema za izradu kurikuluma. Dugoročno planiranje razvoja škole. Razvojni plan škole. Funkcije razvojnog plana škole. Osmišljavanje koncepcije škole (filozofije škole) glede posebnosti svake škole. Unutarškolske promjene. Autonomija škole kao pretpostavka ispunjenja ciljeva razvojnog kurikuluma. Nastavni kurikulum Hrvatić, N. (2005). Kurikulum studija pedagogije. U: Stanje i perspektive obrazovanja nastavnika. Ur. V. Rosić. Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Odsjek za pedagogiju, str. 60 – 68. Kurikulum studija pedagogije promatra se prema zahtjevima i intencijama Bolonjskog procesa. • • Jakopović, Ž. (2003). Kurikulumski pristup u nastavi prirodoslovnih predmeta. U: Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva. Ur. H. Vrgoč. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, str. 171 – 177. Opće karakteristike kurikuluma. Uloga prirodoslovlja u odgoju i obrazovanju. Pristup poučavanju i učenju istraživanjem. Jelavić, F. (1998.). Didaktika. Jastrebarsko: Naklada Slap, str. 125 – 130. Teorijsko-konceptualno razmatranje kurikuluma. Tijek planiranja kurikuluma. • Milat, J. (ur.). (2002). Kurikularni pristup promjenama u osnovnom školstvu: razrada okvirnog nastavnog plana i programa u funkciji rasterećenja učenika: razredna nastava. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske. Cilj i osnovna načela projekta. Nositelji aktivnosti. Upute za izradu nastavnih programa. Teleološka određenost nastavnoga procesa. Pripremanje za nastavu. Razrađeni okvirni program u funkciji rasterećenja. • • Mužić, V. (2000). Učinkovitiji kurikulum koherentnošću sadržaja nastave i primjenom modula. Napredak (Zagreb), CXLI, br. 2, str. 147 – 155. Koherentnost slijeda nastavnih sadržaja. Primjena modela. • Pešorda, S. (2007). Kurikulum povijesti i slobodno vrijeme učenika. Povijest u nastavi (Zagreb), V, br. 1, str. 37 – 50. Kurikulum povijesti i slobodno vrijeme učenika. Provođenje slobodnog vremena: poticanje, osmišljavanje i kreiranje slobodnog vremena kroz kurikulum povijesti. Rezultati empirijskog istraživanja. • Petričević, D. (1992). Nastavni planovi u europskim zemljama (1) : Jednoobraznost – nasilje nad učenicima. Školske novine (Zagreb), 9. lipnja 1992., br. 24, str. 10. Razlike u koncepcijama. Rosandić, D. (2000). Od curriculuma do metodičkih sustava u nastavi književnosti. Metodika (Zagreb), vol. 1, br. 1, str. 91 – 102. Nastavni predmet i curriculum. Teorija međupredmetnih veza. Teorija korelacije i integracije. Znanstvena i didaktičko-metodička matrica. Kriteriji u izboru sadržaja. • Šindler, G. (1994). Odrednice utemeljenja uzlazno-spiralnog kurikuluma fizike. Napredak (Zagreb), CXXXV, br. 4, str. 440 – 446. Zahtjevi nastavnog programa. O stvaralaštvu fizičara. O jedinstvu spoznaje i cjelovitosti kulture. Na kurikulumskom putu. • • Vodopivec Lepičnik, J. (2003). Empatija odgojitelja kao sastavnica prikrivenog kurikuluma u vrtiću. U: Postignuća u praksi i teoriji predškolskog odgoja. Ur. S. Paragvaj i T. Ujčić. Opatija: Naklada Preluk, str. 77 – 81. Sastavnice empatije. Razvoj empatije. Empatija u procesu odgoja i obrazovanja. Istraživanje empatije. Empatija odgojitelja. Empatija odgojitelja i prikriveni kurikulum. Wash, B. K. (2002). Kurikulum za prvi razred osnovne škole: stvaranje razreda usmjerenog na dijete: razvojno-primjereni program za djecu od 6-7 godina. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak. Obrazovanje za 21. stoljeće. Ciljevi programa. Razvojni putokazi. Razvijanje karaktera. Organizacija rada u razredu usmjerenom na dijete. Kontinuirana procjena znanja. Integrirano učenje. • Wash, B. K. (2003). Kurikulum za drugi, treći i četvrti razred osnovne škole: razvojno-primjereni program za djecu od 8-10 godina. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak. • broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. Iskustva dobre prakse - Prometni odgoj Osnovni je cilj projekta da se kroz prometnu edukaciju učenika osnovne škole smanji broj smrtno, teško i lakše stradale djece u prometu. Statistike pokazuju da je stanje sigurnosti djece u prometu u Hrvatskoj dosta dobro, ali još nije na razini zemalja Europske Unije Uvođenje interaktivnih prometnih radionica rezultiralo je većom razinom znanja i vještina snalaženja u prometu Znanje glavu čuva! Piše Ivo Tkalec učitelj tehničke kulture OŠ Zvonka Cara, Crikvenica N a inicijativu Agencije za odgoj i obrazovanje te u suradnji s Hrvatskim autoklubom i Odjelom za sigurnost cestovnog prometa MUPa, prije godinu dana formirani su županijski timovi prometne prevencije za područje osnovnog školstva u RH. Zadatak timova bio je realizacija projekta Prometna preventiva u osnovnoj školi - uvođenje prometnog odgoja u osnovne škole, što predstavlja i dio Nacionalnog Školski prometni poligon na igralištu crikveničke škole programa sigurnosti cestovnog prometa. Osnovni je cilj projekta da se kroz prometnu edukaciju učenika osnovne škole smanji broj smrtno, teško i lakše stradale djece u prometu. Statistike pokazuju da je stanje sigurnosti djece u prometu u Hrvatskoj dosta dobro, ali još nije na razini zemalja Europske Unije. Zato ovaj projekt predstavlja prvi korak u sustavnom poučavanju djece o prometnoj kulturi. Županijske timove čine učitelj tehničke kulture, zaposlenik HAKa i predstavnik policijske uprave - odjela za sigurnost cestovnog prometa. radionica rezultirale su većom Svečanosti su nazočili dograrazinom znanja i vještina snala- donačelnik Crikvenice Veselko Proširiti i unaprijediti Mutavđić, predstavnik AZOOženja u prometu. postojeći program Nadalje, trebalo je snimi- a, viši savjetnik za tehničku kulIvo Tkalec iz OŠ Zvonka Cara ti prometnu situaciju u blizini turu Eugen Ban, voditelj Odjela u Crikvenici, Jure Jurković iz škole, utvrditi opasne točke te prometne preventive u HAK-u Policijske uprave primorsko- predložiti inicijativu za sanaciju Damir Novak, načelnik Odjela goranske Odjela za sigurnost postojećeg stanja. Na prijedlog za sigurnost cestovnog prometa cestovnog prometa i Ankica županijskog tima te u suradnji s PU primorsko-goranske Boris Tomac iz Autokluba Rijeka čla- ravnateljicom škole i određenim Skeledžić, policijski službenik novi su županijskog tima Pri- službama u Crikvenici na najfre- PU primorsko-goranske, Odjela morske-goranske županije. Oni kventnijem pješačkom prijelazu za sigurnost cestovnog prometa su realizirali Akcijski plan pod za učenike škole postavljen je Jure Jurković, predstavnica AK radnim nazivom Prometni od- upozoravajući svjetleći promet- Rijeka Ankica Tomac i voditelj županijskoga stručnog vijeća goj - prioritetna aktivnost uče- ni znak. Najzahtjevniji dio projekta učitelja tehničke kulture Marin nika petog razreda u OŠ Zvonka Cara u Crikvenici. Cilj je bio bilo je opremanje školskoga Kevešević. Na konferenciji za novinare proširiti i unaprijediti postoje- prometnog poligona na igralištu ći program prometnog odgoja škole. Projektirana je i iscrtana prisutnima se najprije obratila učenika petog razreda. Dakle, horizontalna prometna signali- ravnateljica škole Desiree Peosposobiti učenike za sigurnije zacija, a nabavljeni su i svi osta- čaver, zatim ispred HAK-a Dasudjelovanje u prometu sa svr- li potrebiti elementi za poligon mir Novak, ispred PU primorhom promicanja i podizanja ra- (vertikalna prometna signaliza- sko-goranske Boris Skeledžić te u ime županijskog tima PP cija, bicikli i kacige). zine prometne kulture. primorsko-goranske Ivo TkaPrvi dio projekta odnosio se lec. Prometni poligon službeno na analizu postojećih elementa Prometni poligon je otvorio predstavnik PU priprograma prometnog odgoja u Dana 10. rujna u OŠ Zvonpetom razredu te uvođenju in- ka Cara u Crikvenici predstav- morsko-goranske Jure Jurković, teraktivnih prometnih radionica ljena je realizacija akcijskog a učenici škole tada su kao sui proširivanju postojećeg pro- plana prometne prevencije u dionici prometa demonstrirali grama za četiri nastavna sata. Primorsko-goranskoj županiji. korištenje poligona kao vozači bicikla i pješaci. Aktivnosti provedene putem aktualno regija broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. BOSNA I HERCEGOVINA 13 www.skolskenovine.hr Međunarodni okrugli stol Kako povećati infrastrukturne kapacitete U Rektoratu Sveučilišta u Sarajevu početkom listopada održan je 3. međunarodni okrugli stol o implementaciji Bolonjskog procesa, u organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti. Tema okruglog stola bila je Infrastrukturni kapaciteti i studentski standard u implementaciji Bolonjskog procesa. Ovo je treći stručni skup koji je u ovoj godini organiziralo Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti u cilju praćenja napretka reforme visokog obrazovanja i pristupanja BiH europskom području visokog obrazovanja. Moderator Konferencije bio je Predrag Mitrović, pomoćnik ministrice u Odjelu za visoko obrazovanje Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti. Neadekvatna regulativa Teme na 3. međunarodnom okruglom stolu bile su: Prostorni kapaciteti potrebni za zadovoljavanje propisanih i usklađivanje s europskim standardima i normativima za visokoškolske institucije; Ostali infrastrukturni kapaciteti (oprema, namještaj, biblioteka, IKT i ostalo) potrebni za harmonizaciju uvjeta studiranja u Federaciji BiH s onima u zemljama EU; Studenti i Bolonjski proces; Studentski standard u implementaciji Bolonjskog procesa, s posebnim osvrtom na sudjelovanje studenata u organima odlučivanja i socijalnu inkluziju. Uvodničari su bili eminentni stručnjaci za reformu visokog obrazovanja, osiguranje kvalitete i studentskog standarda iz Europe i Bosne i Hercegovine. Slavenka Vobornik, prorektorica za nastavu Sveučilišta u Sarajevu, istaknula je da je obrazovanje, a posebno visoko obrazovanje, vrlo važno za ukupni razvoj i bogatstvo svake države i društva u cjelini, a važan je segment Bolonjskog procesa razvoj infrastrukturnih kapaciteta visokoškolskih institucija i poboljšanje kvalitete studentskog standarda, jer o tome ovisi i kvaliteta studija za koji se bore da dosegne europsku razinu. U svom je uvodnom obraćanju Boris Ćurković, zamjenik direktora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH, predstavio opće stanje u Federaciji Bosne i Hercegovine. Naglasio je da je postojeća re- gulativa, gdje postoji, očigledno neadekvatna. Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete poduzima korake u izgradnji regulative. Korisna površina po studentu u Federaciji BiH značajno je ispod europske prakse. Prema gruboj procjeni, Federaciji BiH nedostaje 482.000 četvornih metara da bi ispunila standarde koji su bliski europskima, za što je potrebna minimalna investicija od oko pola milijuna eura. Ruth Davis, direktorica kapitalnih programa irske Agencije za visoko obrazovanje, govorila je o stanju u zemljama EU na primjeru Irske kao jedne od najnaprednijih. Nihad Fejzić, direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH, govorio je o materijalnim resursima u visokom obrazovanju u BiH, izazovima u harmonizaciji sa standardima EU. Govoreći o inovativnim mehanizmima za financiranje visokog obrazovanja, istaknuo je povećanje apsolutne razine financiranja kako na nacionalnoj razini, tako na razini entiteta i kantona, omogućavanje različitih izvora prihoda sveučilišta kao javno i privatno partnerstvo, Korisna površina po studentu u Federaciji BiH značajno je ispod europske prakse. Prema gruboj procjeni, Federaciji BiH nedostaje 482.000 četvornih metara da bi ispunila standarde koji su bliski europskima, za što je potrebna minimalna investicija od oko pola milijuna eura bolja upotreba resursa u cilju postizanja efikasnosti, ustanovljavanje fondova za podršku centrima izvrsnosti u znanosti za poboljšanje međunarodne aktivnosti i podrška studentima kroz stipendije, zajmove, nagrade i kredite. Ciljevi integracije Jan Zlatan Kulenović, izvršni direktor Omladinske informativne agencije Bosne i Hercegovine, obradio je sljedeće teme: Razlozi pasivnosti i loše obaviještenosti studenata o suštinskim zahtjevima Bolonjskog procesa te Studentski standard i mjere za njegovo poboljšanje, posvetivši pažnju studentskom aktivizmu. Istaknuo je da je pet posto mladih u BiH član neke omladinske organizacije te da 15 posto članova senata predstavljaju studenti. Naglasio je problem nedefiniranoga institucionalnog prostora za studente u podzakonskim aktima, slabe organizacijske kapacitete vodstva, nedostatak umrežavanja, resursa i infrastrukture te nepostojanje stalnih izvora financiranja. Kao mjere za poboljšanje stanja naglasio je precizno definiranje prostora i procesa za participaciju kroz zakonska rješenja, praksu uključivanja studenata u sva tijela, veću izlaznost studenata na izbore, sustav redovnog informiranja studenata, stalne izvore financiranja, umrežavanje i edukaciju studentskih vođa. Govoreći o studentskom standardu, naglasio je da su potrebni zakonska regulativa, tijelo menadžmenta za studentski standard, međuinsti- SLOVENIJA Č tucionalna suradnja i koordinacija, veće olakšice za studentske poslove, kreiranje posebnih centara za stručno osposobljavanje, savjetovanje i razvoj karijere. Amir Šelo, predsjednik Unije studenata Sveučilišta Džemala Bijedića u Mostaru, govorio je o temi Institucije za osiguranje kvalitete studentskog standarda, njihovo stanje i opremljenost. Istaknuo je da na razini Federacije BiH nije donesen Zakon o studentskom standardu kojim bi se regulirala prava, obaveze i odgovornosti studenata u području studentskog standarda kao i osnivanje, organizacija i rad institucija studentskog standarda te njegova financiranja. Na razini Federacije BiH trenutačno ne postoji studentsko predstavničko tijelo, jer je Savez studenata FBiH izgubio legitimitet istupanjem pojedinih predstavničkih tijela sveučilišta te je isključen iz članstva Europske studentske unije (ESU), čime su studentska predstavnička tijela ostala bez jednoga glasa u ESU. Također, na razini Federacije BiH nije donesen Zakon o studentskom organiziranju, jer je nadležnost student- skog organiziranja kao i visokog obrazovanja na razini kantona. Rock Bartley, stručnjak za Bolonjski proces iz Irske, govorio je o situaciji u ovom području u zemljama EU na primjeru Irske kao jedne od najnaprednijih, kao i o ulozi studenata u implementaciji Bolonjskog procesa. Najvažnija reforma do sada Samir Arnautović, prorektor za međunarodnu suradnju, izdavačku djelatnost i studentski standard Sveučilišta u Sarajevu, naveo je primjer iz prakse, govoreći o stanju na najstarijem i najvećem sveučilištu u BiH. U svom je obraćanju na temu Infrastrukturno stanje Sveučilišta u Sarajevu s obzirom na moderne zahtjeve naglasio da je Sveučilište u Sarajevu pred najvažnijom reformom do sada, čiji cilj mora biti integracija u europsku akademsku zajednicu. U tom je pogledu potrebno napraviti reorganizaciju upravljanja i strukture sveučilišta, a ona je moguća samo kroz integraciju. Prema FMON Priredio Ivica Buljan Agencija za brigu o mladima Razvoj programa Mladi na djelu elnici Ministarstva prosvjete i športa Slovenije bili su početkom listopada u radnom obilasku ustanove MOVIT, koja se bavi brigom o mladima. Glavni je cilj te institucije rad nacionalne agencije u programu Europske Unije Mladi na djelu u Sloveniji. Nacionalna agencija u Europskoj Uniji u području koje se tiče mladih djeluje od svibnja 1999. godine, kada je Slovenija pri- stupila programu Mladi za Europu III i koji je nastavljen kroz program Mladi - program za 2000.-2006. U upravljanju programom Mladi na djelu surađivat će se s Uredom za mlade kao nadležnim državnim tijelom u području koje se tiče mlađe populacije, politike i rada s mladima u Sloveniji, koja je kao država također odgovorna za nadzor i kontrolu rada nacionalne agencije. Institut MOVIT već je osam godina jedan od zaduženih, od ukupno osam europskih jedinica, za razvoj programa Mladi na djelu. Tu je još Jugoistočni istraživački centar, koji je prvenstveno osmišljen kao podrška drugim nacionalnim agencijama i europskim komisijama za razvoj projekata, uz sudjelovanje partnera iz jugoistočne Europe. Prema MPSS I. B. aktualno svijet 14 www.skolskenovine.hr HAITI U Obrazovanje nakon potresa Interventni nastavni plan za 600.000 učenika potresu koji je 12. siječnja ove godine pogodio Port-au-Prince u Haitiju stradalo je mnogo djece, a poginulo je i oko 1300 učitelja. Ministarstvo obrazovanja bilo je uništeno, kao i 4000 škola, odnosno gotovo 80 posto obrazovnih ustanova na tom području. Djeca u Port-au-Princeu vratila su se u školu tri mjeseca nakon kobnog potresa, koji se dogodio 12. siječnja 2010. No, tada je njihov redovni nastavni plan zamijenio poseban program koji su razvili UNESCO i haićansko Ministarstvo obrazovanja i stručnog usavršavanja, uzimajući u obzir traume koje su proživjeli i djeca i učitelji. Predstavljen je na seminaru održanom u ožujku, a po njemu se od travnja do kolovoza školovalo oko 600.000 učenika i u javnim i u privatnim školama. Obrazovanje u etapama “Prioritet smo dali glavnim ciljevima. Definirali smo korpus znanja kojim učenici moraju ovladati kako bi uspješno završili godinu. Također, u novom, interventnom planu predvidjeli smo odgađanje pojedinih predmeta do iduće nastavne godine“, izjavio je Jackson Pleteau, voditelj područja srednjeg obrazovanja u Ministarstvu obrazovanja. Prema novom planu, obrazovanje je nastavljeno u etapama, počevši sa psihosocijalnim aktivnostima, kao što su pjevanje, ples i kreativno izražavanje, što je pomoglo djeci da se lakše nose s ekstremnim stresom koji su doživjeli zbog potresa. Među ostalim, učili su o potresu kao prirodnom fenomenu, a redovna nastava nastavljena je nekoliko tjedana kasnije. Ministarstvo obrazovanja predvidjelo je provođenje ubrzanog programa tijekom 18 tjedana, kako bi se učenicima omogućilo da školsku godinu završe do kolovoza. UNESCO je također taj interventni nastavni plan i program objavio na internetu, kako bi bio dostupan svim učiteljima u Haitiju. Međutim, samo je nekoliko škola uspjelo otvoriti svoja vrata, pa je vrlo malo učenika pohađalo nastavu. U većini obrazovnih ustanova još traju građevinski radovi, pa su postavljeni šatori učionice, u kojima se u sigurnim uvjetima održava nastava. Takav je slučaj i sa školom Therese Rouchon u Turgeauu. U njoj se pod ruševinama još mogu vidjeti drvene klupe, razbacani papiri te ploča s bilješkama iz lekcije koja je održana nekoliko sati prije tragedije. Sainte Marie des Anges, škola u elitnom naselju Paco, prošla je malo bolje. Zgrada u kojoj su se školovali dječaci potpuno je uništena, a zbog pukotina i velikih rupa u pročelju susjedne zgrade govori da se niti djevojčice ondje više ne mogu školovati. Ravnatelj, pastor Franck Petit, organizirao je izgradnju velikog hangara s drvenim pregradama. Zamjenska škola tako je otvorena, ali je povratak u školske klupe bio težak za svu djecu koja su mogla pohađati nastavu. “Reagirali su na različite načine. Neka su djeca plakala i odbijala ući u zgradu, Prema novom planu, obrazovanje je nastavljeno u etapama, počevši sa psihosocijalnim aktivnostima, kao što su pjevanje, ples i kreativno izražavanje, što je pomoglo djeci da se lakše nose s ekstremnim stresom koji su doživjeli zbog potresa. Ministarstvo obrazovanja predvidjelo je provođenje ubrzanog programa tijekom 18 tjedana, kako bi se učenicima omogućilo da školsku godinu završe do kolovoza Obrazovanje važnije od klimatskih promjena rema rezultatima izmjerenima Eurobarometrom, koji anketama mjeri javno mišljenje u svim državama članicama Europske Unije, kao i u zemljama kandidatkinjama, europski građani i dalje odlučno podržavaju pomoć koja se pruža zemljama u razvoju. Anketa provedena u rujnu pokazuje kako 89 posto ispitanika smatra da je razvojna pomoć važna ili vrlo važna. Dva od tri Europljana smatraju da bi EU trebala ispuniti ili čak nadmašiti svoje obećanje da se povećati razvojnu pomoć za 0,7 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) do 2015. godine, što je rok za ispunjavanje Milenijskih razvojnih ciljeva. Ta je podrška, smatra većina građana bez obzira na nacionalnost, dosljedno provođena unatoč financijskoj krizi i gospodarskoj situaciji u Europi. U tom kontekstu, tri četvrtine Europljana vjeruje da je dodana vrijednost u zemljama Europske Unije koje zajedno rade kako bi smanjile rizik od umnožavanja sredstava i osigurale učinkovitu pomoć. jer su je bojala da bi mogla biti živa zakopana“, rekao je pastor Petit, koji je morao objasniti da su nova drvena učionice sigurne. “Nekoliko je djece zaplakalo kada smo izvjesili zastave, žaleći za svojim majkama, očevima, braćom, sestrama, rođacima... To je bilo vrlo teško razdoblje i za učenike i nastavnike.“ Prevladavanje traume nakon potresa i vraćanje vjere u budućnost - to su bili ciljevi trodnevnog seminara održanog krajem travnja 2010. za srednjoškolske administratore u Haitiju, u organizaciji haićanskog Ministarstva nacionalnog obrazovanja i UNESCO-a. Ti će administratori biti zaduženi za stručno osposobljavanje učitelja u određenim područjima, a oni će zauzvrat to znanje prenijeti učenicima. Psihološka podrška Cilj je takvog tipa psihosocijalne podrške sprečavanje i ublažavanje mentalnih posljedica nakon katastrofa ili nasilnih događaja. Ovaj se koncept temelji na grupnoj tehnici, dodjeljivanju uloga i raspravama među učenicima i njihovim nastavnicima. Na seminaru je sudjelovalo 40 ravnatelja, nastavnika i učitelja. Naravno, u to je uključena obuka o rizicima u slučaju novog potresa, prevenciji te tehnikama preživljavanja. Seminar je organizirao UNESCO, uz potporu Sveučilišta Quisqueya u Portau-Princeu. To je prvo psihosocijalno osposobljavanje za mlade ljude u srednjim školama. Na kraju, svi će srednjoškolski učenici u zapadnom dijelu Port-au-Princea, odnosno njih oko 110.000, imati koristi od ovog programa potpore, čija će provedba dugoročno obuhvatiti cijeli Haiti. Prema The Courier Priredila Ivana Čavlović UNESCO ISTRAŽIVANJE P broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. Europljani i dalje siromaštvo smatraju glavnim problemom u zemljama u razvoju, a kao novi predmet u istraživanju 13 posto ispitanika obrazovanje smatra velikim globalnim izazovom, kojem daju veći prioritet nego klimatskim promjenama (7 posto). Mladi ljudi u dobi od 15 do 24 godine (19 posto) te studenti (20 posto) glavnim problemom vide nedostatak obrazovanja, a njihovo mišljenje dijele i menadžeri (19 posto). Ispitanici u Švedskoj, Danskoj, Finskoj i Njemačkoj na ljestvici prioriteta obrazovanje visoko rangiraju (22 - 25 posto). Nakon objavljivanja rezultata Eurobarometra, povjerenik Europske komisije za razvoj Andris Piebalgs izjavio je: “Europski građani šalju vrlo jasnu poruku svima nama - unatoč usporavanju gospodarskog rasta, solidarnost u EU i odgovornost prema onima kojima treba pomoć moraju se provoditi. Te napore smatram presudnima na putu ostvarivanja Milenijskih razvojnih ciljeva.“ Prema ETF I. Čavlović I Afrička i južnokorejska kultura u istoj učionici ako su mnoge škole pod organizacijom UNESCO-a u Južnoj Koreji radile na obrazovanju za međunarodno razumijevanje, afričku kulturu i probleme nitko nije detaljnije proučavao sve donedavno, kada je nekoliko Južnokorejaca imalo jedinstvenu priliku susresti se s afričkim narodom i njihovom kulturom. U rujnu 2010. korejsko Nacionalno povjerenstvo za UNESCO ugostilo je pet delegata iz nevladinih udruga iz Lesota, Malavija, Južne Afrike, Zambije i Zimbabvea, koji su sudjelovali u programima podizanja međukulturalne svijesti, koji su održani od 7. do 9. rujna. Afrički delegati došli su u Južnoj Koreji podijeliti svoja iskustva u području obrazovanja sa skupinom od 18 korejskih volontera koji su u listopadu otputovali u afričke zemlje. U pratnji korejskih prevoditelja volontera, afrički delegati posjetili su južnokorejske škole pod UNESCO-ovom organizacijom u Gongjuu i Jeonjuu. Škole su smještene u udaljenim područjima, gdje učenici nemaju gotovo nikakve mogućnosti susresti se s afričkim narodom i njihovom kulturom. U svakoj su školi delegati ne samo provodili nastavne sate afričke kulture kako bi podijelili svoje kulturno i životno iskustvo s južnokorejskim učenicima, već su i provodili vrijeme s lokalnim učiteljima učeći o tome što škole pod organizacijom UNESCO-a u Južnoj Koreji čini jedinstvenima. Osim toga, imali su priliku provesti vrijeme i s lokalnim obiteljima te iskusiti neusporedive razine kulturnog uranjanja i međunarodnog prijateljstva koje će ostati u sjećanju cijeli život. “Nadam se da ovaj program može pomoći i za nastavnicima i učenicima da prošire svoje horizonte i prema Africi“, rekao je koordinator programa Myungshin Kim o ovom jedinstvenom primjeru suradnje i partnerstva s Afrikom. Prema UNESCO I. Čavlović tema broja aktualno broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. 15 www.skolskenovine.hr Tema broja: U potrazi za stipendijama Šesti po redu Sajam stipendija u Zagrebu Nadarenima slamka spasa U vrijeme recesije i globalne financijske krize u kojem živimo cijena školovanja za mnoge je narasla „do neba“. Doduše, i ranije je brojnim mladima osobama željnima studiranja jedino rješenje bilo potraga i nada za pronalaženjem stipendije ili drugog oblika financijske pomoći prilikom odlaska na visoko učilište. Danas u Hrvatskoj postoji niz stipendija, što državnih, što privatnih, međutim ti iznosi još ne dosežu punu cijenu života, prehrane i konačno studiranja u Zagrebu, a kamoli inozemstvu. Problem je i oporezivanje stipendija koje je donedavno kod nas bilo vrlo demotivirajuće za subjekte koji su na taj način željeli pomoći mladim ljudima, pa makar i u sebičnoj nakani da plate ili pomognu visoko obrazovanje isključivo svojih budućih zaposlenika D ugogodišnja nesređena situacija oko stipendiranja, kriterija, uvjeta i iznosa stipendija nagnala je prije šest godina Institut za razvoj obrazovanja (IRO) da organizira prvi sajam stipendija. S vremenom je ova jedinstvena manifestacija, koja svake godine okuplja niz eminentnih izlagača i velik dio studentske populacije, narasla pa je šesti po redu Sajam stipendija protekle srijede ponovno održan u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Konkretno, budućim i aktualnim studentima predstavljeno je više od sedamdeset programa stipendiranja odnosno više od 4000 pojedinačnih stipendija, za stjecanje visokoškolske naobrazbe u Hrvatskoj, od kojih oko 800 stipendija za studij diljem svijeta, od SAD-a, preko Francuske do Japana. Svake godine na Sajmu ugledne hrvatske i inozemne institucije predstavljaju programe finan- Pripremili Branko Nađ i Ivica Buljan cijske potpore za studiranje, a razgovara se i o mjerama za poticanje međunarodne mobilnosti te o preprekama na tome putu. Stvarni troškovi i oporezivanje stipendija Izvršni direktor IRO-a Ninoslav Šćukanec na otvorenju je kazao da je Sajam stipendija događaj koji promiče širenje pristupa visokom obrazovanju i poticanje mobilnosti hrvatske akademske zajednice putem programa stipendiranja te je najveći događaj ove vrste u Hrvatskoj. U svom se govoru posebno osvrnuo na sustav stipendija i financiranje visokog obrazovanja, istaknuvši da je jedna od važnijih prepreka u mobilnosti studenata i profesora oporezivanje stipendija za studij u Hrvatskoj i inozemstvu. - U Hrvatskoj se do srpnja ove godine svaka stipendija, u dije- lu u kojemu prelazi neoporezive limite, tretirala uglavnom kao drugi dohodak pa je udio poreza na dohodak, prireza i posebnog poreza u neto stipendiji iznosio između 31 i 44 posto. U Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2010., uvrštene su izmjene i dopune koje je Institut za razvoj obrazovanja uputio vladi i prema kojima su stipendije oslobođene od plaćanja poreza na dohodak za redovno studiranje. Problem je također što prosječna stipendija u Hrvatskoj iznosi 800 kuna, dok je 1600 kuna najviša neoporeziva svota. - To pokriva samo četvrtinu studentskih potreba i evidentno je da su potrebna poboljšanja. IRO smatra važnim omogućiti isplatu stipendija u visini stvarnih troškova studiranja, što uključuje školarine, životne i administrativne troškove, bez poreznog opterećenja, kazao je Šćukanec te dodao kako iz Zakona nije jasno hoće li od poreza biti oslobođene stipendije za redovno studiranje i u Hrvatskoj i u inozemstvu. Budući da je Hrvatska potpisnica Bolonjskog procesa, čiji je jedan od glavnih ciljeva poticanje mobilnosti studenata i nastavnika, smatramo da je iznimno važno da nijedna stipendije ne bude opterećena porezima. Nesređeni sustav stipendiranja, ali i cjelokupnog financiranja visokog školska kritizirala je Ksenija Turković, prorektorica za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu. Naime, godinama smo svjedoci da se studenti upisuju bez participacije, nakon toga studiraju čak i deset godina, a cijelo ga to vrijeme cjelokupno društvo financira, što je apsolutno neprihvatljivo. Školovanje je danas vrlo skupo i sustav je tema broja aktualno 16 www.skolskenovine.hr potrebno urediti da bude socijalno osjetljiv. Ipak, država danas nema dovoljno novca da pokrije sve troškove školovanja. - Kod nas se često događa da su kriteriji pri upisu na fakultet prenisko postavljeni. Moramo omogućiti upisati fakultet onima za koje mislimo da stvarno mogu završiti fakultet. A ne da se kao dosad kroz upise na fakultete riješava socijalna politika države. Ne zna se što s ljudima koji završe srednju školu, gdje bi oni mogli i morali završiti, pa ih je najlakše pustiti na fakultet da studiraju pet ili deset godina. Premda smo unaprijed svjesni da nisu u stanju diplomirati. Turković je uvjerena da bismo, čim ograničimo upise na fakultet, odnosno postrožimo uvjete i kriterije upisa, omogućili da se zapravo sredstva skupljena i odvajana u svrhu visokog obrazovanja koriste mnogo racionalnije. Do 2020. petina studenata mora biti mobilna Potrebno je također stvoriti nacionalnu strategiju stipendiranja. Od završetka Domovin- broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. Samo je u prošloj godini četrdesetak studenata zagrebačkog sveučilišta iz financijskih razloga odustalo od Erasmusove stipendije koju su dobili, jer im je bila premala, a roditelji nisu imali dovoljno dodatnog novca da im pomognu studirati u inozemstvu Nadalje, ukoliko se Hrvatska želi uključiti u globalne tijekove, mora moći privući strane studente da dolaze studirati k nama. Moramo biti sposobni nositi se s konkurencijom. A to znači omogućiti stipendiranje stranih studenata koji dolaze k nama. Ima puno država koje su mnogo siromašnije od Hrvatske, pa i kod toga sustav mora biti socijalno osjetljiv u smislu da omogući stranim studentima i iz takvih zemalja da dođu k nama. Sajam je posjetio i Hoyt Brian Yee, zamjenik američkog veleposlanika u Hrvatskoj skog rata studentima se počelo pomagati davanjem stipendija iz najrazličitijih izvora. Neki su se time i okoristili, pa su bez pravog sustava nadzora priskrbili i nekoliko stipendija istodobno. - Treba na razini države uvesti organizirani sustav stipendiranja i jasne, ujednačene kriterije za dobivanje stipendija. Kao društvo moramo omogućiti ljudima koji su sposobni studirati, a nemaju financijskih sredstava, da studiraju. Ljudima koji imaju financijska sredstva treba, pak, omogućiti da studiraju, ali i da svoj studij u određenoj mjeri plaćaju, govori Turković. Tu su i stipendije kao nagrade, nagrade izvrsnosti i njih trebaju dobivati najbolji studenti. Posebna su priča stipendije za mlade ljude koji odlaze u inozemstvo. Cilj je Europske Unije da 20 posto studenata koji završavaju fakultet do 2020. godine budu mobilni. Zagrebačko sveučilište puno radi na tome, kazala je Turković, ali velika zapreka su financije. Sredstva koja se u okviru programa Erasmus dobivaju za odlazak naših studenata u inozemstvo vrlo često nisu dovoljna da pokriju njihove troškove studiranja u inozemstvu. Samo je u prošloj godini bilo četrdesetak studenata koji su iz financijskih razloga odustali od Erasmusove stipendije koju su dobili, jer im je bila premala, a roditelji nisu imali dovoljno dodatnog novca da im pomognu studirati u inozemstvu. Ksenija Turković, prorektorica zagrebačkog sveučilišta: Kriteriji prilikom upisa na fakultete su preniski! OKRUGLI STOL O MJERAMA ZA POTICANJE MEĐUNARODNE MOBILNOSTI Osigurati efikasan sustav stipendiranja i students U okviru ovogodišnjeg Sajma stipendija održan je okrugli stol Novosti u visokom obrazovanju: mjere za poticanje međunarodne mobilnosti, na kojem su predstavljeni planovi, izmjene i dopune zakonske regulative i administrativne procedure kojima će se povećati međunarodna mobilnost hrvatskih studenata i profesora. Na okruglom stolu govorili su stručnjaci i predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Agencije za mobilnost i program Europske Unije, Sveučilišta u Zagrebu i Veleučilišta Vern. Otvarajući okrugli stol, izvršni direktor organizatora sajma Instituta za razvoj i obrazovanje Ninoslav Šćukanec kazao je da je Sajam od početka svoga djelovanja, 2005. godine, isticao važnost međunarodne mobilnosti nastavnika i studenata za osiguranje i unapređenje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. - Sajam stipendija je događaj koji upozorava na važnost oblikovanja efikasnog sustava stipendiranja i studentskih potpora kao jednog od najvažnijih uvjeta za poticanja i razvoj međunarodne akademske mobilnosti. Važno je istaknuti da su, sukladno odlukama Ministarske konferencije, zemlje članice Bolonjskog procesa postavile ambiciozan cilj do 2020., a to je da do tada 20 posto studenata provede razdoblje studiranja u inozemstvu. Povećanje broja mobilnih studenata Ana Tecilazić-Goršić, voditeljica Odsjeka za pretpristupne fondove i pomoć iz EU Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, u svom je izlaganju govorila o premoštavanju prepreka u realizaciji mobilnosti. Napomenula je kako će, nakon što u studenome bude potpisan Memorandum o razumijevanju između Hrvatske i Europske komisije, od sljedeće godine Hrvatska punopravno sudjelovati u programu za cjeloživotno učenje, odnosno programu Erasmus, Nakon što u studenome bude potpisan Memorandum u o razumijevanju između Hrvatske i Europske komisije, Hrvatska će već od sljedeće godine punopravno sudjelovati u programu za cjeloživotno učenje, odnosno programu Erasmus Ana Tecilazić-Goršić te će se sustavno rješavati problemi koji se odnose na realizaciju mobilnosti. - Radi se o problemima administrativne i zakonodavne prirode. Radna skupina za uklanjanje prepreka i jačanja međunarodne mobilnosti u obrazovanju koje je Ministarstvo osnovalo prošle godine, u prethodnih godinu dana intenzivno je identificirala razne prepreke koje su korisnici programa mobilnosti prepoznali, pronašli i ukazali na njih. Nakon identificiranja problema, pristupilo se sustavnom rješavanju - kazala je Tecilazić-Goršić. Dodala je da se u iduće tri godine očekuje povećanje broja mobilnih studenata te će već 2011. kroz program Erasmus biti 1000 odlaznih studenata, a sljedeće godine 1392, dok će 2013. godine ta brojka biti 1714 studenata. Riječ je o stopostotnom porastu u odnosu na prethodno razdoblje. - Ako nastavimo tim trendom, imamo izglede približiti se cilju od u EU, napomenula je Turković i istaknula da je jedan od prvih problema s kojima se suočila kada je postala prorektorica bila činjenica da nemamo dovoljno programa na engleskom jeziku. Tina Šarić 20 posto mobilnih studenata koje su postavile zemlje članice Bolonjskog procesa. Osim odlazne mobilnosti, vrlo je značajna i dolazna mobilnost studenata, premda se ne mjeri ovim brojkama, budući da se dolazna aktivnost financira iz sredstava i proračuna zemalja koje šalju svoje studente. Međutim, itekako je važna za naš sustav obrazovanja, jer dovodi strane studente u Hrvatsku i povećava internacionalizaciju samih institucija. Kako bismo olakšali mobilnost, osnovali smo i radnu skupinu koja rješava probleme s kojima se suočavaju stranci kada dolaze studirati u Hrvatsku. Navela je niz mjera da bi sustav međunarodne mobilnosti funkcionirao što kvalitetnije, primjerice, povećanje financijskih sredstava za međunarodnu mobilnost. Osim izdvajanja značajnih sredstava za nacionalni doprinos koji moramo platiti kako bismo punopravno sudjelovali u programu Erasmus, također vodimo rasprave s Eu- ropskom komisijom o povećanju iznosa potpora za studentsku mobilnost na individualnoj razini. Europska komisija tu zadaje okvire i studentska potpora za mobilnost u programu Erasmus može biti od 200 do 400 eura. Jedna je od mjera osigurati da studenti koji odlaze na međunarodnu mobilnost ne izgube prava na svoju nacionalnu stipendiju i to je nešto što smo za sada riješili za sudionike u programu Erasmus, ali namjeravamo riješiti i za ostale studente koji su u programu međunarodne mobilnosti, zaključila je Tecilazić- Goršić. Razvijati programe na engleskom Ksenija Turković, prorektorica za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, govorila je o kapacitetima i planovima Sveučilišta u okviru međunarodnih aktivnosti. - Hrvatska u odnosu na zemlje u regiji prednjači, a u nekim se stvarima možemo natjecati i sa Slovencima, koji su već odavno - Pitala sam se što možemo učiniti i na koji način motivirati ljude. Naravno, najlakše je to postići novcem, a onda sam razmišljala kako doći do njega i zaključila da moramo negdje uštedjeti u okviru svog ureda, gdje smo iznašli oko 500.000 kuna. Raspisali smo natječaj za nastavnike zagrebačkog sveučilišta kao poticaj da se jave s kurikulumom na engleskom jeziku, uz obećanje da će kada počnu izvoditi taj program svatko od njih dobiti 10.000 kuna. Rezultati su me oduševili, jer su bila 162 prijavljena predmeta na engleskom jeziku koja su se počela izvoditi ovaj semestar. Ministarstvo je to vidjelo i prepoznalo te prijavilo projekte, istaknula je i dodala da je interes Sveučilišta u Zagrebu da imaju čitave programe na engleskom jeziku. Kao primjer mobilnosti studenata spomenula je Medicinski fakultet, gdje studiraju studenti iz Francuske, Kanade i SAD-a. broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. Čini li država dovoljno? Dijana Vican, državna tajnica pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, naglasila je da MZOŠ provodi brojne programe stipendiranja i potpore studentima. Godišnje se dodjeljuje 10 tisuća nacionalnih stipendija. U prosincu 2010. biti će raspisan natječaj za dodjelu novih 2500 nacionalnih stipendija, u kategorijama koje će odgovarati potrebama različitih skupina studenata. Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja problematizirao je oporezivanje stipendija U državnom je proračunu godišnje rezervirano 500 milijuna kuna za potrebe studentskog standarda. Već dulji niz godina MZOŠ provodi i brojne programe međunarodne mobilnosti, kojima se uspješnim studentima, ali i nastavnicima omogućuje pohađanje studija u inozemstvu, kao i financiranje studijskih boravaka, sudjelovanja na znanstvenim skupovima te usavršavanja stranih jezika. Tako se trenutačno provodi 28 bilateralnih programa mobilnosti, što je protekloj akademskoj godini koristilo 189 studenata i nastavnika iz Hrvatske, a naš je obrazovni sustav ugostio 151 stranog državljana. U srednjoeuropskom programu sveučilišne razmjene Hrvatska sudjeluje zajedno s 15 zemalja. U prošloj akademskoj godini u Hrvatsku tim su programom došla 134 strana studenta, 92 profesora, a u okviru odlazne mobilnosti otišlo je 170 studenata te 101 profesor. Treći izvor mobilnosti predstavlja program mobilnosti Europske Unije. Dugoročno najveći instrument mobilnosti svakako je krovni Program za cjeloživotno učenje, u kojem je Erasmus jedan od četiri potprograma namijenjen tema broja aktualno 17 www.skolskenovine.hr poticanju međunarodne mobilnosti u visokom obrazovanju. - Za punopravno pristupanje Programu za cjeloživotno učenje u 2011. godini Hrvatska će osigurati nacionalni doprinos od šest milijuna eura. Pretočeno u projekciju količine mobilnosti, to znači da će biti osigurano 2000 stipendija za odlazak u inozemstvo u cijeloj obrazovnoj vertikali za učenike i studente te nastavnike odnosno profesore. Unutar Erasmusa procjenjuje se da će biti dodijeljeno oko tisuću studentskih stipendija, najavila je Vican. MZOŠ s Institutom za razvoj obrazovanja i Agencijom za mobilnost u studenome ove godine pokreće i novi portal Study in Croatia namijenjen strancima, poglavito stranim studentima zainteresiranima za hrvatska visoka učilišta. Osim toga, MZOŠ podupire i razvoj sustava obrazovanja u prilike provoditi. Najveća je razlika u tome što će biti moguće realizirati i odlazni i dolaznu mobilnost, a u tijeku je priprema novog natječaja, kojim će se otvoriti aktivnosti za 2011. godinu. - U okviru aktivnosti Erasmusa imamo tri osnovne kategorije: mobilnost, intenzivni program i intenzivni jezični tečajevi. Mobilnost podrazumijeva i nastavno i nenastavno osoblje te studente. Za njih je omogućeno obavljanje prakse u inozemstvu i, dakako, studiranje. Intenzivni programi podrazumijevaju ljetne i zimske škole, a intenzivni jezični tečajevi pripremu studenata za lakše snalaženje u državi koje sudjeluju u mobilnosti. Agencija se zajedno sa zagrebačkim sveučilištem i resornim ministarstvom zalaže za povećanje financijske potpore, pri čemu žele da se iznos financijske potpore povisi na 400 eura mjesečno. - U okviru toga moguće je pokrivati troškove puta, smještaja, osiguranja i prehrane, a slijedit će se transparentni i objektivni kriterije koji su isti za sve. Šarić je spomenula da je u okviru strategije EU u obrazovanju i osposobljavanju pokrenuta i važna inicijativa Mladi u pokretu (Youth on the Move) koja za glavne ciljeve ima povećanje broja osoba s visokim obrazovanjem te smanjenje broj osoba koje nemaju srednjoškolsko obrazovanje. Učiti od stranih sveučilišta cijelosti kroz instrument predpristupne pomoći IPA, gdje je moguće predložiti projekte za razvoj i unaprjeđivanje studijskih programa na stranim jezicima, što je posebno važno za omogućavanje i podizanje dolazne mobilnosti, odnosno stvaranja kvalitetne ponude za strane, ali i hrvatske studente. Vican je za kraj poručila nešto što bi mogao biti moto svih budućih sajmova stipendija, i misao vodilja svih „izgubljenih“ studenata koji visoko obrazovanje mogu steći samo uz nečiju (konkretnu) pomoć. „Udružite svoju sposobnost, znanje i svoju smjelost. Nemojte misliti da su stipendije namijenjene nekom drugom. Sajam stipendija već je šesti put dokaz predanosti Republike Hrvatske ne samo kulturnoj i nacionalnoj nego i znanstvenoj polifoniji u europskom suživotu. Želim da tu polifoniju uživate s radošću, ne u besparici.“ Oni koji nisu mogli posjetiti šesti Sajam stipendija mogu to učiniti virtualno, na interskoj stranici www.stipendije.info, na kojoj će do 1. svibnja iduće godine biti dostupne sve informacije o izlagačima i predstavljenim stipendijama. skih potpora - Prepoznali su da se za malo novca, u odnosu na zemlje iz kojih dolaze i za iznose koliko plaćaju za studij u svojim zemljama, može studirati vrlo kvalitetan program. Ekonomski fakultet je, pak, po- predmete mogu upisivati i hrvatski studenti. Dakle, kada nemamo dovoljno stranih studenata, naši studenti mogu slušati program na engleskom. Kada se poveća broj stranih studenata, onda će priori- Manda Japundžić krenuo trogodišnji program na engleskom jeziku. - Trenutačno radimo ambiciozan program kompletnog inženjerskoga trogodišnjeg studija na čemu radimo više od godinu dana. Uspjeli smo okupiti pet naših jakih tehničkih fakulteta: FER, Strojarstvo i brodogradnja, Kemija, Rudarsko-geološki i Građevinski fakultet. Radi se o programu koji su u zadnje tri godine usvojila ugledna sveučilišta iz SAD-a i Švicarske i po tom modelu preporučili da se provede tehnički studiji. Konstruiramo novi program za koji se nadamo da će zaživjeti sljedeće akademske godine. Hrvatska u današnje vrijeme mora imati što više integriranih studija i proizvoditi integrirano znanje, jer to je ono što se na tržištu danas traži. A da bi engleski program mogao zaživjeti treba omogućiti da naši studenti mogu slušati taj program. - Senat je donio zaključak da programe na engleskom jeziku i tet u slušanju engleskih programa imati strani studenti. Težiti stvaranju društvu znanja Tina Šarić, ravnateljica Agencije za mobilnost i program EU, govorila je o stvaranju naprednog društva znanja, kreiranju više poslova i boljih poslova. - To podrazumijeva veću konkurentnost na tržištu rada, usvajanje novih znanja i vještina, toleranciju privatnih i profesionalnih elita, kazala je Šarić i dodala da Agencija za provođenje programa poduzima sve potrebne korake kako bi se program provodio u Hrvatskoj, što znači raspisivanje natječaja, izrada prijava i ostale procedure. Hrvatsku očekuje punopravno sudjelovanje u Programu cjeloživotnog učenja i programu Erasmus pa ćemo imati mnogo veći iznos sredstava potrebnih za realizaciju različitih projekta. Otvorit će se i neke nove aktivnosti, koje u ovom probnom razdoblju nismo imali U vlastitim iskustvima govorila je Manda Japundžić, studentica Pravnog fakulteta u Zagrebu, koja je dio svoga studija provela na Sveučilištu u Grazu. Smatra da su prednosti programa Erasmus u tome što se radi prije svega o prvom i najpopularnijem programu takve vrste koji postoji od 1987. godine i u kojem su do danas sudjelovala 2,2 milijuna studenata. - Postoje i razne druge mogućnosti, ali najveći su izgledi da dobijete stipendiju upravo preko Erasmusa. U ovom programu sudjeluje oko 4000 institucija, što znači da se ne mora tragati za fakultetima, nego se u samom programu nudi dobar izbor. A možda je najvažnije da se priznaje svaki semestar proveden na nekoj drugoj sveučilišnoj ustanovi. Erasmus uključuje oslobađanje plaćanja školarina na fakultetu na kojem se studira te novčanu potporu. Govoreći o svojim iskustvima, studentica Japundžić navela je da sve počinje prijavnim procesom te je opisala svoje akademsko i osobno iskustvo , financije i smještaj. - Cijeli proces počinje natječajem, a najviše vremena oduzima odabir sveučilišta. Za odabir fa- kulteta koji vam najviše odgovara važni su razni kriteriji, od udaljenosti sveučilišta, jezika studiranja, cijene smještaja, programa koji se nudi na engleskom... - navodi Manda Japundžić, koja je govoreći o akademskom iskustvu istaknula prednosti u organizaciji Sveučilišta u Grazu. - Odnosi na Sveučilištu u Grazu mnogo su neformalniji u odnosu na Zagreb. Također, u Zagrebu predaju uglavnom domaći profesori, dok u Grazu rade na tome da privuku što više stranih profesora. Primjerice, meni je na Uni Grazu polovica profesora bila iz inozemstva. Istaknula bih i izvrsnu infrastrukturu za ljetne škole, sport i učenje jezika, o čemu se brinu posebni instituti. Načini predavanja i oprema kojom se služe su vrhunski , a sama predavanja su interaktivna s mnogo diskusija, istraživanja i rada u malim skupinama. Na fakultetu u Grazu oduševilo me što autori literature kojom smo se koristili nikada nisu bili profesori koji su nam predavali. Literatura se uvijek sastoji od radova nekoliko autora i njihove usporedbe. Smatra se gotovo nepristojnim ponuditi svoj udžbenik za nešto što sami predajete, što je za našu situaciju i iskustva fascinantno - kazala je Manda Japundžić, dodajući kako su i mogućnosti za odabir kolegija koji se sluša puno veće i mogu se češće mijenjati. aktualno tema broja 18 www.skolskenovine.hr broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. PREDSTAVLJAMO NEKE OD IZLAGAČA Diplomanti ovog učilišta najčešće završavaju u novinarstvu i nevladinom sektoru, ekologiji i zaštiti okoliša, kazala je Skachko, kazavši da je njihov cilj stvarati i obrazovati globalne građane, građane svijeta, odgovorne, tolerantne i demokratske. ostali dani slobodni, odnosno mogu se iskoristiti za rad te povećavanje studentskog proračuna u skupom Londonu. Helena Mandec MORH - ORUŽANE SNAGE RH Postani kadet! Helena Mandec, jedna od sve brojnijih vojnih kadetkinja, predstavila je programe stipendiranja i školovanja koje nudi Ministarstvo obrane odnosno Oružane snage Republike Hrvatske. - Mladima nudimo da studiraju uz cjelokupnu potporu MORH-a, što mislim da je u ova krizna vremena vrlo značajno. Dakle, poželi li mlada osoba nakon srednje škole upisati Vojnu akademiju, uvjet je zadovoljavanje ispita znanja i sposobnosti psihotestovi te selekcijski kamp. Nakon toga slijedi daljnja obuka, prvostupnička faza od tri godine na nekom od fakulteta, nakon čega se ide u temeljnu časničku izobrazbu, koja traje 10 mjeseci, a nakon završetka obrazovanja osoba je dužna raditi u vojsci dvostruko dulje od godina školovanja. Tko poželi biti pilot, prije toga mora odslušati aeronautiku na Prometnom fakultetu, a informacijskokomunikacijski smjer na istom fakultetu preduvjet je za rod veze. Svake godine budući vojni kadeti upisuju većinom spomenuti Prometni fakulteti, Fakultet strojarstva i brodogradnje te Fakultet elektrotehnike i računarstva, no i drugi fakulteti su u opticaju, poput ekonomije, kineziologije... Jasno je jedno: MORH traži samo najodlučnije kandidate, dobre i sposobne studente, psihički i fizički. Vesna Malenica Ida Ogulinac SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Novčano nagrađivanje Programi povoljnoga kreditiranja izvrsnosti Vesna Malenica predstavila nam je programe po- Predstavljene su dvije vrste stipendija, za obrazovanje u Hrvatskoj i u inozemstvu, odnosno studentska razmjena po cijelom svijetu, kazala je Ida Ogulinac. Za europske destinacije natječaj se u sklopu programa Erasmus raspisuje jednom godišnje za sva europska sveučilišta i dodjeljuju se stipendije od po 400 eura. Za neeuropske destinacije, poput SAD-a ili Azije, postoje samo određena sveučilišta s kojima je uspostavljena suradnja, i natječaji se raspisuju za svako pojedino sveučilište, za sve studente zagrebačkog sveučilišta. Iznosi stipendija ovise o samome sveučilištu u koje se odlazi. Najboljim studentima Sveučilište u Zagrebu nudi i Stipendiju za izvrsnost te novčanu potporu iz Fonda za stipendiranje darovitih studenata. Za prvu se mogu natjecati svi redoviti studenti, osim brucoša i apsolvenata, mlađi od 27 godina i s minimalnim prosjekom ocjena 4,0. Za novčanu potporu iz Fonda konkurirati mogu studenti s minimalnim prosjekom 4,5. Prednosti pri dobivanju stipendije imaju studenti više godine studija u odnosu na nižu, a u slučaju istog prosjeka ocjena prednost se daje pristupniku lošijega socijalnog statusa. Sofiya Skachko EUROPEAN COLLEGE OF LIBERAL ARTS, BERLIN Obrazujemo odgovorne građane svijeta ECLA je mala, privatna i neprofitabilna institucija visokog obrazovanja iz Berlina, koju nam je predstavila Sofiya Skachko. Riječ je učilištu bez određenih odjela, usmjerenom interdisciplinarnom učenju o vrijednostima. Studenti nastavu polaze u malim grupama koju drže izvanredni profesori u predmetima poput filozofije, književnosti, političke teorije, povijesti umjetnosti ili filmske teorije. Tri su osnovna usmjerenja; umjetnost i estetika, etnička i politička teorija te književnost i retorika. Studenti i nastavnici dolaze iz cijelog svijeta, a nastava se održava na engleskom jeziku. Tekuću akademsku godinu na ECLA-i pohađaju 64 studenta iz 29 zemalja, radi se u grupama od prosječno osam studenata, za čije obrazovanje brine 12 stalnih nastavnika, diplomanata s Oxforda, Cambridgea, Harvarda... Akademski program ECLA potpomognuti su stipendiranjem na osnovnu stvarne potrebe. Pruža se djelomična financijska pomoć studentima slabijeg imovinskog statusa, odnosno onima koji imaju sve intelektualne i psihičke preduvjete za studiranje na ovom učilištu, ali nemaju novac potreban za boravak i život u Berlinu. Svake godine ECLA nudi i ograničen broj stipendija, bez obzira na financijsko zaleđe polaznika, koje su namijenjene najboljim studentima, a pokriva cjelokupne financijske izdatke tijekom jedne akademske godine. SVEUČILIŠTE U RIJECI Ana Milošević BERLITZ JEZIČNI CENTAR Studiranje u Londonu Berlitzova metoda utemeljena na aktivnom govoru učinkovita je u razvijanju konverzacije u relativno kratkom vremenu i stalno ulaže u daljnje razvijanje. Ovaj je jezični centar u suradnji s prestižnim londonskim fakultetima od ove godine razvio sustav koji objedinjuje stipendiranje i pripreme za polaganje međunarodnih ispita. Potvrdila je to Ana Milošević, jedna od stipendistica koja za studiranje u Londonu ima samo riječ hvale. U opticaju su programi studiranja na London School of commerce, zatim School of business and law te School of tehnology and management. Uvjeti su diploma srednje škole odnosno diploma završenog fakulteta s certifikatom o stečenom znanju engleskog jezika (IELTS, TOEFL, Cambridge). Nude se stipendije i popusti na školarinu za preddiplomske i postdiplomske studije, dvogodišnja radna viza nakon završetka studija, a akademske titule stečene na ova tri fakulteta međunarodno su priznate i visoko cijenjene. Uskoro se otvara i komplementarni fakultet u Beogradu, pa kandidati mogu nekoliko semestara pogađati u susjednoj Srbiji, a nakon toga se prebaciti u London. Nastava se održava tri dana tjedno, dok su voljnoga kreditiranja koje Sveučilište u Rijeci omogućava. Riječ je prvom programu takve vrste u Hrvatskoj, što pridonosi pozitivnoj slici riječkog sveučilišta koje se u akademskim krugovima nerijetko opisuje kao inovativno. Program je ozbiljan doprinos podizanju ravnopravnog statusa svih grupa studenata. Studenti mogu kandidirati za kredit za pokrivanje životnih troškova, odnosno studiranja s mjesečnim iznosima od 70 do 300 eura ili za kredit za pokrivanje cjelokupne školarine, maksimalnog iznosa do 11.000 eura. Maksimalna kamata za studenta u vrijeme korištenja i počeka iznosi dva posto, a kamatna stopa u vrijeme otplate ovisi o uspjehu studenta i za studente koji su među prvih 10 posto po uspješnosti (odnosno iznad prosjeka 4,5) onda i dalje iznosi dva posto. Rok otplate je 10 godina, što je vrlo povoljno za naše uvjete, ističe Malenica, uz rok počeka od godine dana. Ovi kreditni programi namijenjeni su svim kategorijama studenata, i redovnim i izvanrednim, na svim akademskim razinama, a ciljano za studente koji imaju prebivalište ili boravište na području cijele Primorsko-goranske županije. Dosad je kroz ove programe, koji se provode treću godinu zaredom, prošlo stotinjak studenata. savjetnici aktualno broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. PSIHOLOGIJA PEDAGOGIJA Piπe Sanja Reæek Piše Azra Rađenović prof. psiholog, Osnovna πkola A. G. Matoπa, Zagreb Daroviti učenici Škola je prilagođena prosjeku. Nastava u školi zapravo se temelji na principu uštede: više učenika na jednog učitelja. Pretpostavka je da će svi oni jednako dobiti, međutim, je li baš tako? Kada dubina i širina gradiva te postavljene norme odgovaraju prosječnim učenicima, onda dvije grupe učenika ostanu zakinute, a to su učenici s teškoćama i daroviti učenici. Napredak svakog društva u velikoj mjeri ovisi o tome kakav je odnos prema njegovim najsposobnijim članovima te o brizi za primjeren razvoj njihovih potencijala. Na temelju podataka prikupljenih ispitivanjima (Vlahović Štetić, 2005.), može se zaključiti da u našem sustavu treba što prije pokrenuti aktivnosti za što ranije uočavanje darovitosti odnosno identifikaciju darovitih. Također je potrebno u inicijalno obrazovanje i stručno usavršavanje učitelja i stručnih suradnika uvesti teme koje se tiču rada s darovitima, a svakako u to uključiti informiranje, edukaciju i potporu roditeljima darovite djece. Otkriti i prepoznati znači samo indicirati nadarenog pojedinca, a identificirati znači utvrditi njegov identitet, utvrditi skup osobina koje posjeduje, vrstu i stupanj njegove nadarenosti. U procesu otkrivanja više sudjeluju učitelji, a u proces identifikacije uključuju se i posebni stručnjaci psiholozi, pedagozi. Teško je učitelju unutar svojega tjednog rasporeda dužnosti organizirati dovoljno prostora da se posveti darovitima i pružiti im punu podršku. To se osobito odnosi na srednjoškolske nastavnike budući da primjerice kognitivni razvoj i stupanj znanja i vještina darovitih učenika može biti veći nego kod nastavnika. Budući da su daroviti po mnogo čemu drukčiji od prosječne djece, jasno je da imaju posebne obrazovne potrebe. Prema Vlasti Vizek-Vidović, najistaknutije obrazovne potrebe darovite djece su sljedeće: potreba za druženjem s djecom iste kronološke dobi; potreba za druženje s vršnjacima sličnih visokorazvijenih sposobnosti (međusobno poticanje, smanjenje osjećaja izoliranosti); potreba za radom u obogaćenim i proširenim odgojno-obrazovnim programima; potreba za nezavisnošću u učenju (samostalan rad i istraživanje); potreba za izazovima u kojima se može doživjeti i povremeni neuspjeh; potreba za sudjelovanjem u širokim programima u kojima se potiče cjelokupni razvoj. Kako bi svatko od učitelja mogao provesti prvi stupanj u identifikaciji svojih darovitih učenika, a to je prepoznavanje, navest ćemo osobine i značajke darovitih. Oni posjeduju ”Uspjeh obrazovanja ovisi o prilagodbi podučavanja individualnim razlikama među učenicima” (Yuezheng, 4. stoljeće) izvanredne vještine rješavanja problema. Lako pronalaze i uočavaju suptilne odnose, skrivene principe i generalizacije. Iznimni su u kvaliteti i kvantiteti vokabulara. Zainteresirani su za riječi i njihova značenja. Vole čitati i razumiju pročitano. Razumiju složene i apstraktne ideje već u mlađoj dobi. Brzo uče i lako zadržavaju ono što su učili. Sjećaju se važnih detalja, koncepata i principa. Pokazuju razumijevanje složenih aritmetičkih problema i shvaćaju složene matematičke koncepte. Dulje zadržavaju pažnju. Pokazuju kreativnost u glazbi, umjetnosti, plesu ili teatru te senzitivnost na fine ritmove, pokrete. Pokazuju fleksibilnost u razmišljanju i rješavanju problema s više različitih gledišta. Postavljaju si visoke, ali realistične standarde. Samokritični su u evaluaciji i odnosu prema vlastitom radu i skloni su perfekcionizmu. Pokazuju inicijativu i originalnost u radu. Socijalno su uravnoteženi i s odraslima zrelo komuniciraju. Vole intelektualne izazove. Imaju istančan i suptilan smisao za humor. Često imaju teškoće u odnosu s vršnjacima. Širok im je raspon interesa, a pokazuju kontinuiranu intelektualnu znatiželju te ponekad osporavaju autoritet. Kritični su i nekonformisti. Traže razloge i objašnjenja za pravila, zahtjeve, ograničenja. Što više učimo o osobinama darovite djece, saznajemo da smo mnogo takve djece previdjeli. Kako pomoći darovitoj djeci u realizaciji njihovih potencijala? Prvi je korak iznimno važan - poznavati prirodu darovitosti. PRAVO Piπe Olivera Marinković dipl. iur., Hrvatska zajednica osnovnih πkola Izbor školskog ravnatelja ? Može li kandidat za ravnatelja osnovne škole s višom stručnom spremom biti izabran za ravnatelja škole, na koji rok i kakav se ugovor o radu s njime sklapa, na pet godina ili do 31. prosinca 2011. godine? Članak 126. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN br. 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10., dalje u tekstu: ZOOOSŠ), prema kojemu za ravnatelja škole može biti izabrana osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij za učitelje ili stručni četverogodišnji studij za učitelje kojim se stječe 240 ECTS bodova ili diplomski specijalistički stručni studij ili četverogodišnji dodiplomski stručni studij kojim je stečena visoka stručna sprema u skladu s ranijim propisima, ispunjava uvjete za učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika u školskoj ustanovi u kojoj se natječe za ravnatelja, ima najmanje osam godina staža osiguranja u školskim ili drugim ustanovama u sustavu obrazovanja ili tijelima državne uprave nadležnim za obrazovanje, od čega najmanje pet godina na odgojno-obrazovnim poslovima u školskim ustanovama i ima licencu za rad ravnatelja, stupa na snagu 1. siječnja 2012. godine. Do 1. siječnja 2012. pri imenovanju ravnatelja osnovnih škola primjenjivat 19 www.skolskenovine.hr će se odredbe članka 71.a stavak 1., 2., 3. i 4. te članka 88. stavak 2. Zakona o osnovnom školstvu (NN br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 114/01. i 76/05.) sukladno članku 165. stavak 1. ZOOOSŠ-a. To znači da do 1. siječnja 2012. godine za ravnatelja osnovne škole može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete za učitelja ili stručnog suradnika, a ima najmanje višu stručnu spremu i pet godina radnog iskustva na odgojno-obrazovnim poslovima u osnovnoj ili srednjoj školi. Članak 127. ZOOOSŠ-a propisuje da se ravnatelj imenuje na temelju natječaja koji raspisuje školski odbor (st. 1.). Natječaj se objavljuje u dnevnom tisku tako da može biti dostupan svim zainteresiranim kandidatima na području Republike Hrvatske (st. 2.). Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja (st. 3.). Ravnatelja imenuje odlukom školski odbor uz prethodnu suglasnost ministra (st. 4.). Članak 128. ZOOOSŠ-a koji je trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2012. stupio je na snagu 24. srpnja 2010. prema članku 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje u tekstu: ZOID ZOOOSŠ). Članak 128. ZOOOSŠ-a propisuje da osoba imenovana za ravnatelja u školskoj ustanovi sa školskim odborom sklapa ugovor o radu na pet godina u punom radnom vremenu. Članak 12. stavak 1. ZOID ZOOOSŠ-a propisuje da osoba imenovana za ravnatelja školske ustanove sukladno odredbama Zakona o osnovnom školstvu (NN br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 114/01. i 76/05.), Zakona o srednjem školstvu (NN br. 19/92., 26/93., 27/93., 50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.) i Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN br. 87/08. i 86/09.), koja se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatekne na dužnosti ravnatelja, nastavit će obnašati tu dužnost do isteka mandata, a najkasnije do stupanja na snagu odredbi članka 126., Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, odnosno 1. siječnja 2012. To znači da će im po sili ZOOOSŠ-a prestati mandat prema navedenome članku 12. stavak 1. ZOID ZOOOSŠa. Sukladno navedenome kandidat za ravnatelja osnovne škole koji ima višu stručnu spremu može biti izabran za ravnatelja, imenuje ga se ravnateljem škole odlukom o imenovanju na pet godina u skladu sa člankom 127. ZOOOSŠ-a te se s njime sklapa ugovor o radu na određeno puno radno vrijeme na pet godina. Bez obzira na odredbu članka 12. stavak 1. ZOID ZOOOSŠ-a, ravnatelj se ne može imenovati na razdoblje do 31. prosinca 2011. godine. pedagoginja, ravnateljica, Osnovna škola 22. lipnja, Sisak Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (1) Ministarstvo rada, gospodarstva i poduzetništva donijelo je Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima kojem je temelj Zakon o radu. U sjeni brige za poštivanje rokova u donošenju kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada škole, no svjesni da je takav Pravilnik na snazi, u školama je došlo vrijeme za detaljniju brigu o tome kako i je li uopće moguće poštivati sve odredbe ovog Pravilnika te kako ih eventualno prilagoditi specifičnim obvezama učiteljskoga kadra. Pri tome je nemoguće zaobići i zanemariti pitanje svrhovitosti svih sastavnica koje Pravilnik o evidencijama propisuje, ali i pitanje tehničkog elementa tko će to i na koji način evidentirati. U reakcijama na Pravilnik mogli smo uočiti da su se mnogi poslodavci, primjerice, iz gospodarstva izjasnili o nizu teškoća i nelogičnosti s kojima se susreću u namjeri njegova poštivanja, no posebnih reakcija na realnu primjenu Pravilnika iz društvenih djelatnosti nismo uočili. S tom namjerom analizirat ćemo neke odredbe ovog Pravilnika i prikazati njegovu primjenu na školske ustanove. Evidencija o prisustvu na radu, kao i podaci o radnicima, uvijek se u školama vodila na način primjeren stvarnim obvezama. Za tehničko i administrativno osoblje evidencija o prisustvu na radu nikada nije bila sporna, jasno dnevno zaduženje u okvirima osmosatnog, odnosno tjednog zaduženja kroz petodnevni radni tjedan, u smjenama prema organizaciji nastave, bez teškoća je evidentirano. No, obveze nastavnika i stručnih suradnika regulirane Kolektivnim ugovorom donose niz mogućih varijanti u zaduženjima koje se onda reflektiraju i u oblicima evidencija. Krenemo li od zahtjeva Pravilnika koji se odnose na područje podataka o radnicima, sada nije više dovoljno voditi evidenciju o radnicima koji sa školskom ustanovom imaju ugovore o radu, već treba voditi posebnu evidenciju i o redovitim studentima i učenicima koji dio svog školovanja nužno moraju provoditi u školskim ustanovama. U Pravilniku to prepoznajemo u odredbi koja utvrđuje da se evidencija odnosi na rad s “redovitim učenicima koji kod njega rade posredstvom ovlaštenih srednjoškolskih ustanova“, gdje možemo prepoznati stručnu praksu. Naprimjer, učenici strukovnih škola stručnu praksu osposobljavanja za instalacije centralnih grijanja i rada na kotlovima mooogu obavljati u školskim ustanovama. Pri tome takav oblik stručne prakse može trajati od jednog dana pa do dva tjedna, ponekad ne u kontinuitetu i za to se u školama u skladu s Pravilnikom treba voditi opsežna dokumentacija. U školama učenici zasigurno neće trajno obavljati praksu za koju će biti i materijalno stimulirani, što postavlja obvezu vođenja evidencije o učenicima, ne samo kao radnika već i nužno evidencije o podacima o radnom vremenu, o čemu će biti riječi kasnije. U odrednici “osobama koje kod poslodavca nalaze na stručnom osposobljavanju za rad“ možemo prepoznati studente koji u školama obavljaju stručnu praksu koja se također odvija povremeno s različitih vremenskim trajanjem, pri čemu je fluktuacija različita u školama koje imaju status vježbaonica u odnosu na one u koje studenti dolaze povremeno u skladu sa zahtjevima semestralnih vježbi ili stručne prakse. Nije više dovoljno voditi evidenciju o radnicima koji sa školskom ustanovom imaju ugovore o radu, već treba voditi posebnu evidenciju i o redovitim studentima i učenicima koji dio svog školovanja nužno moraju provoditi u školskim ustanovama reportaæa aktualno 20 www.skolskenovine.hr E 120 godna ©KOL E K » I TEHN EC V O K »A Posljednje se tri, četiri godine upisuje po cijeli razred tokara i drugih deficitarnih zvanja, što je veliki uspjeh škole. Za učenike u trogodišnjim smjerovima vrlo je važno, naime, da nakon škole pronađu posao. A učenici iz smjerova koji nedostaju hrvatskom gospodarstvu imaju osiguran posao, i to najčešće u tvrtkama gdje su obavljali praksu tijekom školovanja. Zbog toga TŠČ nema problema s popunjavanjem upisnih kvota T ehničku školu Čakovec, donedavni TIOŠ (Tehničku, industrijsku i obrtničku školu) ove godine pohađa ukupno 856 učenika, za koje brine 91 djelatnik. Učenici se tradicionalno obrazuju u programima strojarstva, elektrotehnike i računarstvo, a ovo je zadnja godina prometa, budući da je zbog racionalizacije mreža škola taj smjer preselio u čakovečku Gospodarsku školu. Razloge promjene naziva škole objašnjava nam ravnatelj Dražen Blažeka, kazavši da su željeli naglasak staviti na tehniku. - Ne na tehničare, kao specifičan četverogodišnji smjer, nego na samu tehniku. Dakle, ovo je strukovna škola koju upisuju učenici koji vole tehniku, koje zanima tehnika. Ta je promjena rezultirala većim odazivom učenika pri upisu u prve razrede, pa smo upisali idealan broj; imamo deset prvih razreda, po 23 do 25 učenika u svim važnijim smjerovima. Najatraktivniji programi od četverogodišnjih zvanja su tehničar za računalstvo i računalni tehničar za strojarstvo. Međimurska županija ima dugu metaloprerađivačku tradiciju, naročito u strojarstvu, pa postoji velika potreba za tim kadrovima. Većina predmeta, posebno strukovnih, stoga je organizirana kabinetski, u specijaliziranim suvremeno opremljenim laboratorijima, kako bi ti učenici dobivali znanja koja sutra mogu koristiti na poslu. Virtualna jednosmjenska nastava Budući da je zbog nedostatka prostora nemoguće organizirati nastavu u samo jednoj smjeni, škola je uvela inovativnu organizaciju rasporeda sati. U prvu, prijepodnevnu smjenu prebacili su sve tehničare, odnosno četverogodišnja zvanja, prvi puta u povijesti škole. - Time smo izašli ususret svim učenicima koji pretendiraju na nastavak obrazovanja na fakultetima, odnosno učenicima koji imaju potrebu i želju više učiti i nakon škole. U poslijepodnoj su smjeni, pak, trogodišnja zvanja kojima je prioritet zanatska vještina. A ti učenici su ionako pola vremena na praksi, prijepodne, dok ostale dane klasične nastave pohađaju poslijepodne. S time su prezadovoljni prvenstveno roditelji, jer se ne događa više da dijete ne vide cijeli tjedan. Sve prednosti jednosmjenske nastave imamo, ali virtualno, kada već nemamo mogućnosti i za prostornu, govori Blažeka. Nastavu su stoga uspjela organizirati i tako da se sav strukovni odnosno praktični rad održava u nekoliko malih grupa. Bilo koji predmet gdje su po programu predviđene vježbe dijeli se u dvije ili više grupa. Time se postižu kvalitetniji rezultati, jer je rad s učenicima izravniji i profesor se lakše posveti svakom učeniku ponaosob. Opremljenost je vrlo dobra, jer se poštuju suvremeni zahtjevi strukovnog obrazovanja, pa se teži sve većem broju specijaliziranih učionica. Danas je tako u TŠČ-u samo 15 klasičnih učionica, a uređeno je čak deset specijaliziranih kabineta za praktičnu strukovnu nastavu. broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. Tehničari koji Branko Stanić s učenicima u laboratoriju CNC tehnologija Ravnatelj Dražen Blažeka - Ideja vodilja bila nam je da, ako već ne možemo osigurati jednosmjensku nastavu, djeci barem osiguramo da rade vrhunskim praktičkim metodama i s najsuvremenijom opremom. Škola se u tu svrhu povezala s gospodarstvenicima, prvenstveno na polju opremanja škole. Uz njihovu pomoć uspjeli su skupiti veći iznos novca za kupnju CNC Nastavnik prakse Dušan Perhoč oblikuje buduće majstore obradnog centra. Čak 17 gospodarstvenika odazvalo se na poziv ravnatelja Blažeke, s iznosima od 1000 do 10.000 eura. Tako je prije dvije godine konačno kupljen CNC obradni centar, u vrijednosti od oko 400.000 kuna Čak 240.000 kuna skupili su od međimurskih tvrtki, Međimurska županija dala je 40.000 kuna, a razliku su osigurali preko Mini- Pedagoginja Jasna Brumec Teško je reći jesu li djeca danas zločestija Pedagoginja Jasna Brumec otkriva da u školi ima dosta posla, ne toliko zbog nediscipline, već zbog same velike brojke učenika te njihovih problema, što obiteljskih, ili socijalnih, što problema u učenju te drugih teškoća u psihičkom razvoju. Učenici s emocionalnim problemima izazvanim širokim spektrom uzroka možda su najčešći, zbog, primjerice, previsokih zahtjeva roditelja, pritisaka vršnjačkih grupa, lošega školskog uspjeha, visokih osobnih očekivanja... Tu su i učenici s negativnim odnosom prema školi. Naime, neki učenici ne doživljavaju školu visoko na ljestvici svojih prioritetnih vrijednosti. U okviru odgojnog rada zauzeli smo stav da je svaki učenik naše škole učenik sa specifičnim potrebama koje treba znati prepoznati i na koje treba uvijek odgovarati. Nastojimo sa svim sudionicima odgojnog i obrazovnog rada graditi komunikaciju zasnovanu na partnerstvu i suradnji, pogotovo takve odnose njegujemo s učenicima i roditeljima. Što se discipline tiče, kako bismo procijenili ponašanje pojedinog učenika, moramo na ovaj problem gledati kroz nekoliko kutova: pojašnjenje osobnih osobina učenika, strukturu i obilježje skupine vršnjaka s kojima učenik uspostavlja socijalne odnose, obilježja i strukturalne odnose članova obitelji iz koje takav učenik potječe, ali i kroz društveno okruženje i kontekst vremena. Gledajući s laičkog aspekta na učestalost i modalitete neposluha među učenicima, svi smo skloni zaključiti da je sve više problematične djece, kako su učenici danas zločestiji negoli su ili smo bili nekad. Stručno mišljenje, međutim, govori o specifičnostima suvremenog učenika i njegovim modalitetima ponašanja znatno drugačijim od nekadašnjeg. Stoga se na pitanje ima li više nediscipline danas ne može odgovoriti jednoznačno. starstva gospodarstva, javljajući se na razne projekte. Zadnje četiri godine upravo su preko Ministarstva gospodarstva, odnosno Uprave za obrt i njihovih programa za strukovne škole dobili ukupno 600.000 kuna za ciljane projekte i time je opremljeno sedam novih kabineta i laboratorija. Deficitarna zvanja čeka siguran posao Kod trogodišnjih zvanja najpopularniji su programi koji su zapravo deficitarni na hrvatskom tržištu rada, poput tokara, bravara, strojobravara i elektroinstalatera. Stopostotnu popunjenost programa deficitarnih zvanja Blažeka objašnjava spojem pravodobne promotivne kampanje škole i vrijednoga međimurskog mentaliteta temeljenog na marljivom radu. - Već četiri godine kontinuirano u suradnji s tvrtkom EkoMeđimurje radimo promidžbu deficitarnih zvanja. Osmaši prvo posjećuju tu tvrtku, onda dolaze nama, gdje ih upoznajemo sa školom i taj proces svake godine prolazi po petnaest međimurskih osnovnih škola. Gotovo se četiristo učenika tako svako proljeće upozna s programima i radionicama naše škole, ali i s proizvodnim pogonima Eko-Međimurja. Taj realni uvid u mogućnosti i budućnost vlastitog zanimanja kod učenika rezultira većom odlučnošću prilikom odabira srednje škole, a Blažeka smatra da time na najbolji mogući način u praksu provode sintagmu povezanosti obrazovanja i gospodarstva. broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. reportaæa aktualno 21 www.skolskenovine.hr obožavaju poeziju ti vlastiti nastavni plan i program tehničara za računarstvo i već su dobili usmenu potporu državnih struktura. - Prijavili smo program “Od tehničara za računalstvo do tehničara za računarstvo“. Razlika je samo u jednom slovu - iz “l“ u “r“. Jer, dok u Zagrebu postoji Fakultet elektrotehnike i računarstva, mi želimo pokazati da od 1995. godine čak ni naziv ovoga srednjoškolskog usmjerenja nije promijenjen ni usklađen, a kamo- Jurica Trstenjak brine se o grupi “elektropredmeta“ Za izvrsnu matematičku podlogu brine se Danijela Penić Kristinka Blažeka predaje računarstvo I dok su opremljenošću te odazivom učenika zadovoljni, TŠČ veliki problem već niz godina ima zbog prostornog razmještaja objekata škole. Jer, škola i zgrada s radionicama fizički su odvojene pedesetak metara, pa u slučaju lošeg vremena, kiše i snijega nije baš ugodno kada većina učenika mora trčkarati iz jedne zgrade u drugu. - Kada se škola gradila početkom osamdesetih godina u projektu je bio planiran spojni hodnik između ta dva objekta. Ali, još ga čekamo. Zato smo prije šest godina napravili zasebne projekte prostornog uređenja, gdje bismo napravili takav stakleni hodnik te uredili i manju sportski dvoranu, koju zasad nemamo već koristimo dvoranu susjedne Graditeljske škole. Uređenjem dodatnih prostora u zgradi s radionicama mogli bismo konačno prijeći i u jednosmjensku nastavu. Ti projekti, nažalost, stoje, jer nikad nema novca, objašnjava ravnatelj. Vlastiti program tehničara za računarstvo Što se tiče znanja i vještina učenika, škola je ponosna na trogodišnje programe koji osvajaju mnoge diplome po natjecanjima i smotrama. Što se četverogodišnjih programa tiče, Blažeka smatra da je državna matura kao vanjska evaluacija, uz sve potrebne dopune i preinake, vrlo dobar projekt koji će školama i nastavnicima realnije prikazati Svi djelatnici Tehničke škole Čakovec Knjižničarka Sandra Vidović rezultate njihova rada. - S TŠC-a se gravitira uglavnom na Fakultet elektronike i računarstva te Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, kao i Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu. Svi naši đaci koji su to željeli upisali su fakultete, a čak je 80 posto njih nakon državne mature upisalo svoj prvi ili drugi izbor. Da bi rezultati bili još bolji, škola se prijavila u pristupni projekt IPA za implementaciju novih kurikuluma. Odlučili su napravi- li suština, sadržaj i metode. Program tehničara za računarstvo radimo po principu modularne nastave, uz suradnju s partnerskom Srednjoj elektrotehničkom školom u Ptuju te Srednjom školom bana Josipa Jelačića iz Zaprešića. Slučajnost je da i tehnička škola Ruđera Boškovića u Zagrebu radi na izmjenama tog programa. Tako će zajedno izraditi najbolji mogući program, koji bi se eksperimentalno mogao početi provoditi već iduće godine. - U svakom slučaju, promjene su potrebne, a uvjeren sam i da je sazrijelo vrijeme za osnivanje strukovnih gimnazija. Ta djeca to zavrjeđuju, pogotovo kada je uvedena državna matura, gdje su učenici strukovnih škola sada osuđeni na dodatnu nastavu, kako bi se mogli mjeriti s gimnazijalcima, zaključuje Blažeka. Zadovoljni stručni nastavnici Branko Stanić u školi radi više od 20 godina i predaje grupu strojarskih predmeta. Uglavnom boravi u specijaliziranoj CNC učionici, odnosno kabinetu s numerički upravljanim alatnim strojevima. - Radimo s programima za dizajniranje i crtanje pomoću računala te upravljanje numeričkim strojevima. Ovdje imamo dvije numerički upravljanje tokarilice i isto takve glodalice, školskog tipa. Dakle, to nisu proizvodni strojevi, ali bez daljnjega, nakon ove prakse učenici su vrlo kompetentni i spremni za tržište rada. Dušan Perhoč nastavnik je praktične nastave, kojeg smo s manjom grupom učenika zatekli u obradi metalnih predmeta, prvo glodalicom, a onda i ručnim turpijanjem. Govori nam da učenici s radošću prihvaćaju sve praktične zadatke koje imaju, jer je ipak riječ o zanimanjima koja se sastoje od konkretnih praktičnih radnji. - Prolaze sve faze, od strojne do ručne obrade, ali i raznih čišćenja radnih prostorija i ploha, jer sve to skupa čini dobrog majstora zanata, priznaje Perhoč. Jurica Trstenjak posljednjih 11 godina predaje grupu elektropredmeta, kako ih zove, poput upravljanja, regulacije, automatike i tome slično. Vrlo je zadovoljan opremljenošću svoga kabineta i smatra da ta silna tehnika pomaže u izvođenju nastave i shvaćanju svih segmenata određenog zanimanja. Profesorica matematike Danijela Penić priznaje nam da voli svoj posao i veseli se učenicima koji s voljom dolaze u školu, koji se pripremaju za nastavu, a kroz četiri godine i za nastavak obrazovanja. Dosad su postizali vrsne matematičke rezultate na natjecanjima, a vrlo su dobri i na svojim fakultetima. - Posebnog recepta za matematiku nema. Pokušavam ih motivirati na različite načine, iako se uvijek iznova moram boriti s relativno slabim predznanjem iz osnovne škole. Ali vjerujem da im dajemo vrlo dobru podlogu i za praktični dio njihova obrazovanja, jer su to većinom strojevi koje treba programirati, napuniti znanjem, a za to je dakako potrebno i matematičko znanje. Knjižničarka Sandra Vidović, uz kolegicu Sanju Novak, vodi brigu o 6500 svezaka te raznim akcijama pokušava podići interes učenika za knjigu. Najviše se čita lektira, naravno, ali Vidović nam otkriva da unatoč predrasudi kako strukovnjaci bježe od knjige, učenici TŠČ-a najviše vole poeziju! Branko NAĐ 22 www.skolskenovine.hr UKRATKO BJELOVAR Čitajmo pod krošnjama nazvana su događanja održana u petak, 15. listopada 2010. u Četvrtoj osnovnoj školi u Bjelovaru u povodu početka Mjeseca hrvatske knjige. Glavna je tema bila Biološka raznolikost za razvoj zbog 2010. Međunarodne godine biološke raznolikosti. Učenici su čitali bajke i basne o životinjama, Šale i pjesme o životinjama od Jadranke Čunčić-Bandov, ekološku slikovnicu U tlu čistu imamo glistu te ekološku priču o Bijelom tuljanu od Rudyarda Kiplinga. Čitali su ih u ljetnoj ekološkoj učionici, pod krošnjama i uz šalicu toploga čaja. Tom su akcijom na zabavan način poticani učenici da više čitaju, razvijaju čitateljske navike, promiču čitateljsku kulturu i razvijaju svijest o potrebi očuvanja biološke raznolikosti u svijetu. Učenici su se poslije čitanja pridružili kestenijadi u školi. Naime, učenici 6.d razreda zajedno s razrednikom održali su kestenijadu u školskom dvorištu i tako obilježili Dane zahvalnosti za plodove zemlje. Sve potrebno sami su pripremili, sami su se okušali u pečenju kestena i pekli ih poput pravih kestenjara. Zajedničkim druženjem uživali su u slatkim plodovima jeseni. Pridružili su im se i učenici zajedno sa školskom knjižničarkom. (Dejana Kurtović i Ivan Srbljinović) PULA Školska svečanost u povodu Dana kruha i Dana zahvalnosti za plodove zemlje održana je u Osnovnoj školi Monte Zaro u Puli. Program je počeo sadnjom masline, čemu su prisustvovali župnik Sergije Jelenić, ravnateljica Branka Sironić, predsjednici i zamjenici svih razreda, predstavnici stručnih službi te donator masline Marijan Kancijanić. Uz pomoć vrijednog domara Luke Katića, stariji su učenici posadili maslinu te su se potom svi uputili prema glazbenoj dvorani gdje su ih dočekali veseli i vrijedni sudionici kulturno-umjetničkoga programa. Uz razigrane pjesme malog i velikog zbora, orio se kanat solističke grupe. Dakako sve uz pratnju roženica i flaute te brižnoga pogleda učiteljice Tanje Uležić. Program je objedinjen prekrasnim učeničkim recitacijama. Na kraju svečanosti ravnateljica Branka Sironić podijelila je zahvalnice župniku Sergiju Jeleniću te donatoru Marijanu Kancijaniću. Svečanost je završila blagoslovom kruha i krušnih proizvoda. Učiteljice Tanja Uležić i Rosana Zupičić pripremile su prekrasan program te kreativnu izložbu kruha i krušnih proizvoda. (Valentina Bartolović) suradnici javljaju aktualno broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. JASTREBARSKO Mi smo djeca radosti, mi smo djeca budućnosti Međunarodni dan djece obilježen je zanimljivim kulturnim događanjima U Dječjem vrtiću Radost u Jastrebarskom obilježen je Međunarodni dan djece zanimljivim kulturnim događanjima, poput održanih predstava: Malen si, malen kao maljušak i Put oko svijeta, Oprez djevojčice, oprez dječaci za djecu primarnog programa, programa predškole i opće igraonice. U velikom vrtiću, kako ga nazivaju djeca, aktivnosti su živjele i povezivale stotinjak djece i odgojiteljica odgojnih skupina Smokvica, Mrava, Kruškica i Pčelica. Međusobna povezanost omogućila je djeci istodobno mnogo različitih aktivnosti, stvaralačku atmosferu i slobodno kretanje u cijelom objektu, boraveći u svim skupinama i razvijajući tako odgovorno ponašanje, poštivanje pravila, međusobno povjerenje. Poticajno okruženje omogućilo je djeci da uče čineći, surađujući s drugom djecom i odraslima. Kontinuirano pružanje podrške djeci u njihovim pravima i odgovornostima, omogućilo je domišljato pro- nalaženje rješenja uz samostalno donošenje odluka kritičkim i kreativnim promišljanjem. I tako je nastao prvi plakat pod nazivom Dijete je dijete jer… Likovno stvaralaštvo tijekom aktivnosti popraćeno je glazbenom kulisom i dodatno jačalo samopouzdanje, samopoštovanje, samoinicijativnost, samostalnost, stvaralaštvo... Učeći čineći, djeca su osvijestila da mogu puno više te je tako nastao drugi plakat pod nazivom Prava djece, jer smatraju da prava djece su prava koja razumiju, koja ih štite i olakšavaju im život. M u Gradskoj knjižnici u Zadru oduševila je mnoge učenike, koji su tako bez čekanja u velikom redu i znatno jeftinije nabavili većinu potrebnih školskih knjiga. Knjižnica je za tu akciju dobila pohvale mnogih roditelja te gradskih i državnih medija. - Imate li matematiku za peti razred? Da, a vi engleski za šesti razred? - čulo se sa svih strana na opće zadovoljstvo i uz prigodne dosjetke. Uspješna razmjena vrijedno je iskustvo, koja će se sigurno nastaviti i sljedećih godina. (H. N.) VINKOVCI Dobar kao kruh znači davati radost i ljubav isticali su pri obilježavanju Dana zahvalnosti za plodove zemlje u Osnovnoj školi Antuna Gustava Matoša u Vinkovcima, a to ne manjka u njihovoj školi. Kruh u obliku srca, križa, suncokreta, različita peciva, kiflice, pereci, slanci ukrasili su i obogatili školski hol, jer je taj dan bio posvećen plodovima zemlje i zahvali za sve ono što ona pruža. Vrijedne ruke mama i baka (možda i ponekog oca!) udahnule su dušu vodi i brašnu, a učiteljice razredne nastave, kao i učiteljice defektologinje iz posebnih odjela, organizirale su izložbu njihovih proizvoda koja je bila ugodna oku, a kasnije i nepcu. Četvrtaši i njihove učiteljice D. Karaula, Z. Petričević, L. Domačinović i S. Tomičić osmislile su i realizirale priredbu na kojoj su se slavili plodovi zemlje riječju, plesom i pjesmom. Veselja je bilo u izobilju! Kruh snaži tijelo, a još više izgledom, mirisom i okusom krijepi dušu. (Gracijela Vukić) Priča o pravima proširila se izvan vrtića i otišla u grad odraslima. U šetnji gradom djeca su dijelila letke poručujući da dijete ima pravo na zdravu prehranu, ljubav, igru, pravo na obitelj, na zagrljaj, pravo na liječnika... Plakat kojim se ponose djeca i odrasli, postavili su u stakleni reklamni okvir gdje ga sugrađani mogu vidjeti i saznati koja su prava djece. I za kraj, držeći se za ruke djeca su poručila odraslima: Mi smo djeca radosti, mi smo djeca budućnosti! Marija Svoboda U šetnji gradom djeca su poručila odraslima da imaju pravo na zdravu prehranu, ljubav, igru, obitelj, na zagrljaj... BJELOVAR ZADAR Razmjena školskih udžbenika Dječji vrtić Radost Medicinska škola, Komercijalna i trgovačka škola Izložba u knjižnici jesec hrvatske knjige ove je godine u znaku Međunarodne godine biološke raznolikosti. U školskoj knjižnici Medicinske škole i Komercijalne i trgovačke škole u Bjelovaru u Mjesecu hrvatske knjige pripremaju se raznovrsne aktivnosti i programi, a posebno raduje nastavak izložbenih aktivnosti. U školskoj su knjižnici dosad izlagali zavičajni likovni umjetnici, a u četvrtak 21. listopada 2010. u 18 sati otvorena je izložba akademske slikarice Ivane Barišić Tomšić, koja se predstavila izborom slika iz ciklusa Stabla i ptice. Ivana Barišić Tomšić rođena je 9. kolovoza 1981. u Bjelovaru. Školu Primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu završila je 2000. i upisala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Diplomirala je 2005. u klasi profesora Zlatka Kesera. Iste se godine zaposlila u Osnovnoj školi Čazma kao učiteljica likovne kulture. Članica je HDLU-a. Samostalno je izlagala u Bjelovaru, Zagrebu, Čazmi i Garešnici, ostvarivši nekoliko slikarskih ciklusa, a sudjelovala je i na brojnim skupnim izložbama. Uključuje se i u rad likovnih kolonija i radionica, a 2003. nagrađena je na skupnoj izložbi Moj doživljaj muke u Zagrebu. O ciklusu Stabla i ptice likovna umjetnica i profesorica Irena Jukić Pranjić napisala je: Motivi prisutni pun pogodak. Svoju samostojnost motivi podređuju cjelovitosti slike. U igri se figuracija postojano zadržava, pa se stvorenim prizorima nagovještava želja da se u slici osim govora likovnih elemenata (likovnog pripovijedanja) zadrži i nit ispovijedanja. Intuicija koja Ivanu vodi kroz likovno istraživanje, vodi je i u kombinatorici simboličkih odnosa na Ivaninim slikama za nju znače među motivima. Prizori stvoreni početak igre čiji je cilj uspostaviti na njenim slikama neodoljivo me smislenu likovnu cjelinu ispriponavode na odgonetanje, traževijedanu raskošnim jezikom likovnje značenja, otkrivanje skrovite noga govora. Očito je da je centar priče, čija je radnja usmjerena Ivanine usredotočenosti likovnost, na snovitu raskoš podsvijesti. U dok svi nabrojani motivi imaju prizorima ciklusa najizraženija je ulogu veznih igrača koji omogufigura čovjeka. Predstavljena kroz ćavaju kompozicijskim silnicama obris, ona stvara siluetu čija identifikacija nije jasna, što je u startu čini misterioznom. Zagonetnost siluete, nedefiniranost objekta ostavlja promatraču prostor za poistovjećivanje. Ova se silueta nudi kao pozicija iz koje i promatrač i slikar zadiru u prostor slike. Na slikama vidim pogled uperen iz siluete, koji poput projektora snopom svjetlosti obasjava prostor ispred sebe. Pogled osvijetljen svjetlom vlastite svijesti naglašava fokusiranost siluete na proces stvaralačkog promatranja. Onog koje nije puko, pasivno gledanje već u procesu promatranja proučava i vidi. Zorka Renić U prizorima ciklusa najizraženija je Tatjana Kreštan figura čovjeka Akademska slikarica Ivana Barišić Tomšić predstavila se izborom slika iz ciklusa Stabla i ptice suradnici javljaju aktualno broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. VELIMIROVAC P Područna škola Nastava u novoj zgradi očetkom ove školske godine otvorena je nova zgrada Područne škole Velimirovac, koja pripada Osnovnoj školi kralja Tomislava u Našicama. Na prigodnoj proslavi nastupio je školski zbor te dramska i folklor skupina. - Mojoj sreći danas nema kraja i mislim da sam najsretnija ravnateljica na svijetu dok gledam ova nasmijana i sretna dječja lica, kao i zadovoljstvo roditelja. Nadamo se da će učenici i roditelji prepoznati tu kvalitetu. Od učenika se posebno nadam da će dati sve od sebe da bi postigli što bolje rezultate u školi - rekla je ravnateljica Blaženka Kapetanović i zahvalila svima koji su pridonijeli izgradnji ovako lijepe škole, poseb- Nakon osamdeset godina služenja, stara je škola postala ne samo dotrajala, nego i opasna za stalan boravak i rad učenika i učitelja pa je sagrađena nova no županijskim predstavnicima. O povijesti mjesta i škole govorila je i učenica sedmog razreda Veronika Suk. Velimirovac su 1885. naselili podunavski Nijem- V Plodovi zemlje J Izvrsni uvjeti za individualan rad ci. Uz katolike, većina žitelja bili su evangelici i kalvini. Pokraj evangeličke crkve sagrađena je 1930. stara škola. U tu je školu išao i poznati hrvatski književnik Anto Gardaš, koji je velik dio svog života bio vezan za Velimirovac. Nakon osamdeset godina služenja, stara je škola postala ne samo dotrajala, nego i opasna za stalan boravak i rad učenika i učitelja. Stoga je odlučeno da se sruši, a na istome mjestu podigne nova suvremena škola. Područna škola pripojena je 2001. Osnovnoj školi kralja Tomislava u Našicama i trenutačno ima četiri razredna odjela s ukupno 41 učenikom. Ravnateljica našičkoga Crvenoga križa Vesna Lolić uručila je ravnateljici škole prigodan dar, a zatim je župan dr. Vladimir Šišljagić starim školskim zvonom simbolično najavio početak rada u novoj školi. Otvorenje je završilo blagoslovom župnika Gorana Mitrovića. Otvorenju su nazočili mnogi uvaženi gosti, među njima i pročelnica Uprave za prosvjetu Ksenija Zbožil, gradonačelnik Našica Krešimir Žagar, ravnatelji županijskih škola, predstavnici raznih ustanova, udruga te društvenih organizacija i poduzeća. Đurđica Zailac Učenički dom Podmurvice Suradnja s američkim studentima eć dulje vrijeme Učenički dom Podmurvice Rijeka intenzivno pristupa osvješćivanju učenika i odgojitelja u zaštiti prirode i promicanju ekološke svijesti, zbog čega je 2009. godine i primljen u Međunarodnu organizaciju ekoloških škola. Od 11. do 13. listopada u domu su osobito bili aktivni domski učenici i odgojitelji te njihovi gosti, studenti krajobrazne arhitekture Sveučilišta Washington koji su nositelji projekta uređenja okoliša Učeničkog doma Podmurvice u Rijeci, dizajniranoga konceptom hortikulturne terapije. Dizajn hortikulturalne terapije obuhvaća oblikovanje prostora i odabir vrtnih elemenata koji stvaraju okoliš poticajan za zdravlje, tijelo, um i duh, a blagotvornog su učinka za korisnike vrta. Sedamnaest studenata iz Amerike, koje vode profesor Daniel Winterbottom i ing. Marin Butorac iz Zagreba, dizajnirat će i oblikovati u idućih 45 dana hortikulturni, edukacijsko-rekreacijsko i radni NA©A SVAKIDA©NJICA Piπe Marija DROBNJAK POSAVEC RIJEKA Domski učenici i odgojitelji zajedno s američkim studentima krajobrazne arhitekture ostvaruju projekt domskog uređenja okoliša 23 www.skolskenovine.hr vrt u domskom okolišu. Projekt je podržalo Ministarstvo obrazovanja. Prvoga su dana u domskoj blagovaonici učenici i odgojiteljice uredili stolove plodovima zemlje i tako počeli obilježavati dane zahvalnosti za plodove zemlje, kruha i jabuka. Popodne, uz obostrano druženje studenata, odgojiteljica i učenika, prikazana je izložba fotografija uređenih prostora krajobrazne arhitekture, koje su odabrali američki studenti. ni ekoloških tehnologija u održivom dizajnu. Potom su učenici i odgojiteljice pristupili izradi kruha i krušnih proizvoda. Degustirali su i voćni frape, a natjecali su se i u ribanju jabuka. Posadili su i stabla jabuka u dvorištu doma, a popodne je bio blagoslov kruha uz prigodan kulturno-umjetnički program. Sve te aktivnosti zdušno su podržali ravnateljica Ljiljana Kencel-Drandić te odgojitelji Dušanka Malovrh, Marija ČemeljićSalopek, Mirjana Mance, Ivanka Učenice su bile vrlo vješte i u izradi krušnih proizvoda Sljedećega je dana gost iz Zagreba Bruno Motik potpomognut dijapozitivima, uz simultano prevođenje na engleski jezik Marine Butorac, govorio učenicima, studentima i odgojiteljima o primje- Crnić, Ana Smiljan, Adrijana Matošić, Orijana Jeličić, Zorka Sušanj, Olivija Vukić i Stašo Sobolevski te svi radnici uključeni u ekološki odbor. Silvano Simčić abuke šarenike, pisanike, zelenike, medunike, šapuljike, kolačare, petrovače, božićnice, rane, kasne, divlje i mnoge druge vrste domaćih jabuka pokazuju da je to jedinstveno voće bilo prošireno kod nas, sadilo se, gajilo i koristilo u ishrani. Jabuke su jeli ljudi, domaće i divlje životinje, kod nas i u svijetu, gdje god rastu. Koliko je značenje toga najraširenijeg voća vidi se i po tome što su i njima dali mjesto u jesenskom kalendaru kad se održavaju dani jabuke i priredbe koje bi trebale potaći sve da se jabuke što više upotrebljavaju u ishrani. Jabuka je bila simbol ljubavi i vjernosti, momci su je darivali odabranicama srca svoga, a djevojke su je čuvale u njedrima do svadbenoga dana, kad se jabuke stavlja na stijeg svadbenoga barjaka. Djeca su donosila svojim učiteljicama jabuke na dar, a poznati junaci uvježbavali su svoju vještinu tako što su gađali jabuku. Da i ne spominjem koliko je poznata ona Evina grešna jabuka, što ju je dala Adamu na dar, a to ga je kao što znamo koštalo raja zemaljskoga. Kako bilo da bilo, i u našim vrtićima i školama trude se obilježiti dane toga slatkoga voća i nagovoriti djecu da jedu jabuke. Jabuke se crta i slika po izlozima i panoima te postaju glavno lice u pričama. U školskim kuhinjama nađu se često jabuke, nisu baš one izvorne, naše, šarenike, nego poznate svjetske sorte, i kao sve svjetske sorte, izgubile su svoj prirodni okus i miris, te miriše više na parfimirani sapun, nego na jabuke. Izvana su sjajne i lijepe, premazane svakakvim mastima da se ne kvare i ne trunu, a iznutra su izgubile skoro sve što jabuka ima u sebi korisno za ljudsko zdravlje. Potpuno je logično da ih djeca nerado jedu, nego ih radije razbacuju po školskim hodnicima. S druge strane, po našim napuštenim starim voćnjacima jabuke starih sorti trunu neubrane, jer ih nema tko pobrati, još manje otkupiti i odvesti do stola djeci, starcima, radnicama koje rade bez plaće i drugim potrebnima. Nema otkupnih stanica za jabuke i drugo voće za preradu, za sokove, marmelade i pekmeze. Umjesto toga, naši uvozni lobiji uvoze jabuke i banane, pistacije i papaje. Digitalizirani mediji usijali se od pustih reklama za voćne sokove koji su napravljeni od ekstrakta tko zna kakvog i čijeg voća. Možemo mi po školama praviti projekte, recitirati i pisati o jabukama, kad nas društvo ne prati. Društvo ima svoje brige i probleme, ono se nema kad baviti jabukama, voćnjacima, djecom. Institucije nude napisane planove i programe, a nitko ne nudi stvarna rješenja, mogućnost realizacije onoga što se u školi nauči. Mogu reći da sam upoznala mnogo dobrih učiteljica koje su svake jeseni vodile svoje učenike u voćnjak, upoznavale ih s radom u voćnjaku, od sadnje do berbe, učile ih razlikovati što je to pravi plod ljudskog rada i blagorodne naše zemlje, a tko su sve štetočinje koje omalovažuju taj rad. Samo što malo učenika može svojim očima vidjeti voćnjak, a televizor je mnogo bliže, pri ruci. Svijet nas pritišće digitalizacijom i kompjutorizacijom pa nemamo vremena voditi naše učenike u voćnjake i na njive da bi upoznali vrijednosti plodova zemlje. Jasno je da se mora ići ukorak s naukom i svijetom, ali ne po cijenu da zapuštamo naše što nas može hraniti i obraniti. Stari su ljudi govorili da je najbolje kad imaš svoju goru, svoju vodu i svoju njivu, onda ti nitko ništa ne može i ne moraš biti tuđi sluga. Bojim se da mi pretvaramo našu djecu u tuđe slugane. Učitelji, učite našu djecu da jedu naše plodove, jer su oni najslađi i najzdraviji. Plodova zemlje nema bez rada i to se mora dobro naučiti. Svaka naša jabuka, kruška, orah, krumpir barem su dvostruko bolji, jer ih možemo jesti svježe ubrane, jer mogu biti u blizini naših domova, škola, ureda, jer su plod našega rada i truda. Ne možemo čekati i ne možemo računati na one koji bi nam odnekud odozgora napisali planove. Moramo sami planirati kako našu djecu naučiti da na najbolji način upotrebljavaju i koriste plodove lijepe naše zemlje. Učitelji, učite našu djecu da jedu naše plodove, jer su oni najslađi i najzdraviji suradnici javljaju aktualno 24 www.skolskenovine.hr broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. GORNJI MIHALJEVAC Osnovna škola Klopotec najbolji Učenici su na državnoj smotri učeničkih zadruga vrlo uvjerljivo prikazali projekt Bundeve na tanjuru i po općoj ocjeni zasluženo osvojili prvo mjesto među deset istraživačkih radova Mogu to i ja KLENOVNIK O.Š grofa Janka Draškovića Svečanost kruha Učenici su se okušali u nekoliko praktičnih radionica na kojima su se pekli klipići, palačinke te drugi krušni proizvodi U čenici, učitelji i ostali djelatnici Osnovne škole grofa Janka Draškovića u Osnovnoj školi u Klenovniku obilježili u srijedu, 13. listopada 2010. integriranom nastavom i radionicama na temu kruha i plodova zemlje Dan kruha - Dan zahvalnosti za plodove zemlje. Toga su dana učenici sa svojim učiteljima stvarali literarne i likovne radove na temu kruha i plodova zemlje i koji nastaju radom ljudskih ruku. Učenici su se i sami okušali u nekoliko praktičnih radionica na kojima su se pekli klipići, palačinke te američki kolač muffin, a na jednoj radionici su prevodili domaće recepte na njemački i engleski jezik po kojima su onda mijesili tijesto i pekli u kuhinji i licitarskoj radionici. Nakon rada u radionicama, učenici su svoje proizvode zajedno s onima koje su mijesile i pekle njihove mame, tete i bake, izložili ispred škole, gdje su održali kratki program za roditelje i goste, a na kraju programa je župnik Josip Jagarčec blagoslovio kruh i ostale proizvode u kojima su kasnije svi zajedno uživali. Ovoj svečanosti nazočio je i općinski načelnik Izidor Gladović koji je učenicima, učiteljima i roditeljima čestitao na dobro organiziranoj proslavi kruha i plodova zemlje, a cijeli događaj je snimala i varaždinska televizija. Najljepše i reprezentativne proizvode s izložbe kruha učiteljice su spremile za županijsku smotru. Mijo Barišić BAKAR O d 4. do 6. listopada 2010. održana je pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva u Podgori 22. državna smotra učeničkih zadruga. U tom se živopisnom mjestu podno Biokova okupilo 180 učenika iz 66 najboljih hrvatskih učeničkih zadruga. Za tu priliku Podgora je usred Trga don Mihovila Pavlinovića podigla na 950 četvornih metara šator ispod kojeg su se predstavile vrijedne ruke učenika zadrugara. Na smotri je sudjelovala i Učenička zadruga Klopotec iz Osnovne škole Gornji Mihaljevec. Predstavili su se proizvodima na izložbenom mjestu u šatoru i prijavili istraživački rad naslovljen Bundeve na tanjuru. Taj je rad prihvatila i prosudbena komisija pa su se predstavili u dvjema kategorijama. Izložbena mjesta u šatoru je obilazilo državno povjerenstvo, ali ih sada više nije vrednovalo, jer su se tu skupile ponajprije najbolje zadruge sa županijskih smotri. Obilazeći izloške, članovi povjerenstva pohvaljivali su uspješna rješenja i davali preporuke za još bolji rad. Učenici sedmoga razreda iz Gornjeg Mihaljevca Samanta Bauer i Ivan Ladić vrhunski su prikazali rad zadrugara, a knjiga Bundeve na tanjuru nagrađena je kao najproizvod smotre 2010. u Podgori. Isto tako, učenice sedmoga razreda Nikolina Srša i Helena Pergar branile su istraživački rad pod nazivom Bundeve na tanjuru. Predstavile su cijeli tijek nastajanja knjige recepata s jelima od bundeva i bučina ulja. Knjiga sa- Priznanja najboljima drži recepte starinskih jela od tikvi i tikvina ulja, a drugi dio recepte za jela od žutih zimskih bundeva koje se u njihovu kraju u Međimurju manje upotrebljavaju, ali žele da se i to promijeni. One su to odlično učinile i po općoj ocjeni zasluženo osvojile prvo mjesto među deset istraživačkih radova prikazanih na smotri. Svaku pohvalu zaslužuju i organizatori smotre. Podgorani i Osnovna škola don Mihovila Pavlinovića bili su cijenjeni domaćini. Cilj je državne smotre pokazati najbolje učeničke zadruge izabrane na županijskim natjecanjima. Tako je u Podgori bila zastupljena cijela Hrvatska. Učenička zadruga Klopotec OŠ Gornji Mihaljevec bila je ove godine vrlo zapažena na županijskoj i potom na državnoj smotri pa pohvalu zaslužuju svi marljivi zadrugari i njihovi voditelji. U zadruzi se sustavno njeguje i ekološki pristup proizvodu i zavičajna kulturna baština, jer su uvjereni da bez poštivanja prošlosti ne bi bilo ni napretka u budućnosti. Stoga ti mladi zadrugari žele biti lučonoše za vremena koja dolaze. Iznimno je ponosna na taj rad svoji učenika zadrugara i voditeljica UZ Klopotec Nada Panić. P. N. Gradska knjižnica Mjesec knjige Zaboravni čitatelji mogu vratiti knjige bez plaćanja zakasnine O vogodišnji Mjesec hrvatske knjige Gradska knjižnica i čitaonica u Bakru obilježava brojnim aktivnostima koje se održavaju od 15. listopada do sredine studenoga. Već prvih dana Mjeseca knjige Mozaik knjiga iz Zagreba predstavila je ilustratoricu slikovnica Željku Gradska knjižnica i čitaonica Mezić, koja je održala likovnu radionicu s učenicima trećeg i četvrtog razreda Osnovne škole Bakar. Program predviđa i predstavu Miševi i mačke naglavačke Luke Paljetka u interpretaciji dramske skupine škola u Bakru i Krasici u režiji učiteljice, vrsne amaterske glumice Gordane Kovačević. Bit će prikazan i film televizijskog snimatelja Čedomila Šimića pod naslovom Dubrovčani vode Genovsku mornaricu. Tijekom studenoga održat će se književni susret s predstavnicima časopisa Quorum, a moderator je dr. Nikola Petković, dok je agronom Davor Balenović naslovio je svoje predavanje Vinova loza i smokva. Program tradicionalne priredbe bit će obilježen i izložbama fotografija Jagode Sišul Četiri godišnja doba i Ivana Šamanića Dvije važne obljetnice OŠ Bakar. U tom razdoblju ravnateljica knjižnice Dolores Paro-Mikeli i Jelena Šubat najavile su besplatno učlanjenje i produženje članstva za umirovljenike i osobe treće životne dobi i povrat zaboravljenih knjiga uz oprost zakasnine. U tih mjesec dana organizirat će se i posjeti osnovnoškolaca i srednjoškolaca u tu suvremenu kulturnu ustanovu kojom su izrazito zadovoljni učenici i odrasli građani. I. Š. Smijeh kao terapija SPLIT Stara gradska vijećnica Izložba svjetske karikature Humor je doista postao kozmopolitski i svima razumljiv pa ne iznenađuje što su, uz splitsku publiku, ovu izložbu posjetili i brojni turisti U Splitu je u Staroj gradskoj vijećnici na Pjaci prikazana Izložba svjetske karikature. Predstavljeno je 125 autora, među njima i mnogi hrvatski karikaturisti. Ovaj značajan kulturni događaj organizirala je Galerija Brešan nakon što je uspješno testirala zanimanje publike za smijeh na Danima smiha u Blatu na Korčuli i trogirskoj priredbi Šala la festivalu. Ne iznenađuje što je izložba predstavljena u Splitu, budući da je ovaj grad poznat po društvenoj kritici, buntu i ironiji, ali i po smijehu, hedonizmu, vedrini i snažnom optimizmu. Možda zato i karikatura u Splitu ima dugu tradiciju pa nije bila strana ni splitskim slikarima, primjerice Emanuelu Vidoviću i Marinu Toliću. Poznata je i splitska škola karikature iz koje su proizišli brojni, danas renomirani karikaturisti, a neki su ostvarili i uspješnu međunarodnu karijeru. Splitsku izložbu otvorio je humorist Davor Štambuk, u svom stilu bez riječi, jer su njegovi radovi najčešće i bili crteži bez riječi. Ovaj humorist karikaturist cijeli je život ustrajavao na hedonizmu pa je i publici darovao nekoliko sočnih dosjetki držeći se uzrečice da je humor gen dugovječnosti, a smijeh svojevrsna terapija (grč. gelos - smijeh). Brojne su i raznovrsne teme kojima se bave domaći i svjetski karikaturisti: hedonističke zanimacije i turbulentni muško-ženski odnosi, raskrinkavanje lažnih autoriteta, razotkrivanje licemjernosti u (demokratskoj) politici, ismijavanje nikad prevladane ljudske gluposti i malograđanštine, rafinirani geg i faktor iznenađenja te komičnost svakidašnjih situacija. Kažu da humor determiniraju mnogi čimbenici: kultura i tradicija, odgoj, religija, politički svjetonazor, umjetnička (politička) sloboda. Kažu i da je on stvar osobnog doživljaja svijeta i da ovisi o pronicljivosti autora i inteligenciji publike. A humor je doista postao kozmopolitski i svima razumljiv pa ne iznenađuje što su, uz splitsku publiku, ovu izložbu posjetili i brojni turisti. Vanja Škrobica mediji aktualno broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. U»ITELJI PISCI Maja Badnjak Butković Slikarica i pjesnikinja Maja BadanjakButković rođena je 25. svibnja 1977. godine u Slavonskom Brodu, gdje je završila gimnaziju. Diplomirala je na Pedagoškom fakultetu u Osijeku te stekla zvanje diplomiranog učitelja razredne nastave. Sada je zaposlena u Osnovnoj školi Blaža Tadijanovića u Podvinju pokraj Slavonskog Broda, radi u područnoj školi u Podcrkavlju. Povremeno je objavljivala u časopisu Brodski planinar, javila se u zajedničkoj zbirci pjesama Kiša, Noć nad Sovskim jezerom, Divlji cvijet i Šetači ispod duge. Članica je KLD Rešetari i javila se u zbirkama pjesama Slovom i snom i Preobrazba zrna. Članica je i Književno-likovnog društva Berislavić iz Slavonskog Broda gdje je bila voditeljica književnog odjela društva. Mirna pučina U očima ti vidim more, duboko, tamno plavetnilo. U sredini dva mala bisera sjaje, čeznutljivo trepere i gledaju me. Volim gledati mirnu pučinu, osjećati te nježne valove. A kada padne noć i dođu crni oblaci, moja te svjetlost draži i zove. Tebi blještim u tmini sobe, prosipaj po meni svoje bisere. Volim gledati mirnu pučinu, volim osjećati nježne valove. Sama U bujici ljudi, djece..... sama. U očima nasmijanih prijatelja, poznanika sama sam U zagrljaju ljubljenoga, u poljupcu strasnom sama. 25 www.skolskenovine.hr Izložba Marca Antonija Cinottija u Kulturnom centru Peščenica Tiha nota nostalgije U petak, 22. listopada u Galeriji Događanja Kulturnoga centra Peščenica, u Zagrebu, otvorena je izložba akademskoga slikara i likovnog pedagoga Marca Antonija Cinottija pod naslovom Metamorfoze. Marc Antonio Cinotti rođen je 1975. godine u Zagrebu. 2003. godine diplomirao na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Eugena Kokota i prof. Ante Rašića. Nakon završenog studija zapošljava se u osnovnoj školi Davorina Trstenjaka kao profesor likovne kulture.Do sada je izlagao na nekoliko skupnih i samostalnih izložbi, te sudjelovao na likovnim kolonijama. Voditelj je likovnih radionica udruge ArtMiX. “Na ovoj izložbi predstavio je najnoviji ciklus radova nakon što je dugo, u tišini svog ateljea, uporno i marljivo slikao ne bi li iznjedrio vlastiti stilski izričaj. Rezultat je očit: autor je stekao zrelost slikara bogatog kolorita i snažnog ekspresionističkog naboja. Kolorizam je baštinio od prof. Eugena Kokota, dok je od prof. Ante Rašića naslijedio slobodni i istraživački duh“ – piše u popratnom tekstu izložbe povjesničarka umjetnosti Ivana Gabrić. U svom kreativnom razvoju autor je prošao više različitih faza. U rasponu od najranijih figurativnih krajolika i urbanih scena pa sve do kasnijih apstrakcija, Marcov rukopis je u osnovi ostao prepoznatljiv. Postupno je uplošnjavao i reducirao svoj izraz do potpuno apstraktnih formi. Lakoću prelaženja iz jednog medija u drugi, ovaj autor može zahvaliti upravo djeci kojoj predaje, priznajući i sam kako je mnogo puta crpio inspiraciju baš iz njihovih radova. Inspiraciju crpi iz učeničkih radova - Marc Antonio Cinotti No njegova mu obitelj predstavlja ipak najveću inspiraciju, tvrdi Gabrić, a scene iz obiteljskog života često prenosi sa starih fotografija unoseći time tihu notu nostalgije. “Iako je izričiti kolorist, Marc Antonio je usavršio i crtačke i grafičke tehnike. Slike često započinje crtežom, grafičkim znakom kojeg potom uklapa u apstraktnu pozadinu. Taj grafički znak je najčešće jedini prepoznatljiv motiv te je nositelj značenja slike. Suptilno i efektno crtež ko- Kupači Najavljujemo... HTV Program za djecu i mladež Vladimir Nazor: Crvenkapica Putovat ćemo Slavonijom, Dalmacijom, Zagorjem i stići do Like. Upoznat ćete dvije nove ekipe. Osmero zelenih prvašića iz OŠ Bartola Kašića i OŠ Trnjansku, čiji igrači u narančastim majicama nastupaju. Okušat će se u vrtlarenju, pjevanju, ronjenju i plivanju. Pozivamo gledatelje da nam se pridruže u navijanju! Gotovo nepoznata obrada Crvenkapice. Veliki pjesnik ju je prepričao u stihovima, priču pojačao motivacijama i novim licima (Crvenkapičina majka, zločesti lovčev sin, životinje u šumi) te sve postavio u pastoralno ozračje. Tako je Crvenkapica ostala stara, dobro znana priča, ali ujedno postala i dio dobro znanog Nazorovog poetskog svijeta u kojem se susreću priroda i ljudi te čiji junaci podjednako pripadaju i prirodi i ljudskom svijetu. Ovdje je to biće mala Crvenkapa koja dobrotom i povjerljivošću osvaja sve životinje, sve osim vuka koji će uraditi ono što vuk inače u toj priči radi. Nazor nas, dakle, ne zbunjuje inovacijama, zadržava sve poznato i onda to nadograđuje. Igraju: Jasna Palić, Urša Raukar, Žarko Savić, Nenad Cvetko, Etta Bortolazzi, Jasna Bilušić, Duško Valentić, Hana Hegedušić, Maro Martinović, Pjer Meničanin i Nikša Kušelj. Autori serije: Ida Tomić, Dragutin Broz i Srđan Gulić Voditelji: Žan Jakopač i Jasna Bilušić Scenarist Tomislav Zagoda Redatelj Tihomir Žarn RADIOIGRU ZA DJECU MOŽETE POSLUŠATI NEDJELJOM I NA INTERNETSKIM STRANICAMA HRT-a - STREAM 3 HR talk; http://www.hrt.hr Sama, u mraku, širom otvorenih očiju ne vidim sebe. Zemlja, blato, tvoje lice. Nema smijeha, nema više. Radioigra za djecu Adaptacija i radio obrada Nada Zoričić Skladatelj K. Klemenčić, Režija Ranka Mesarić Urednica Nives Madunić Barišić U riječima što se s usana oteti neće, u rukama što mi slobodu brane. Nebo, oblak, tvoje lice. Nema straha, nema kiše. HR Nedjelja , 31. listopada 2010., 13,15 - 13,55 sati U lancima što um mi stežu, sama sam. Mrak respondira s ornamentom pozadine čineći gipke, metamorfozne tvorevine prema čemu je i cijeli ciklus, kao i izložba, dobio ime. Pozadine Marcovih slika najčešće su plošne i apstraktne prirode pri čemu cijelim opusom dominira ornament. Bilo da je samo naznačen ili da prevladava slikom, on je gotovo uvijek prisutan te ga možemo nazvati autorovim zaštitnim znakom“ Izložba u Kulturnom centru Peščenica otvorena je do 12. studenog 2010. (RI) Prijatelji 6. epizoda Prvi program, nedjelja, 31. listopada 2010. u 8.05 sati mediji aktualno 26 www.skolskenovine.hr broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. KAZALIŠTE WEB Izbjegavanje stvarnosti Nives Madunić Barišić, Naša je mama postala zmaj, u redateljstvu Marija Kovača, Gradsko kazalište Žar-ptica, 2010. A Poučavanje i učenje o znanosti http://www.xplora.org/ww/en/ pub/xplora/homepage.htm Za nastavu prirodoslovnih predmeta (biologija, kemija, fizika) te matematike i informatike zanimljive, instruktivne i poticajne mogu biti mrežne stranice Xplora, što je naziv europskog portala znanstvenog obrazovanja. Taj portal, pokrenut 2005. poticajem Europske komisije, namijenjen je u prvome redu nastavnicima, učenicima/studentima i znanstvenicima, a usredotočen je na osnaživanja inovativnog poučavanja/učenja te razvijanje zanimanja mladih za istraživanja i znanost. Posjetiteljima portala nude se obavijesti o događajima i novostima iz svijeta znanosti, online nastavni sadržaji, metodičke upute, suradnja u projektima i eksperimentiranju te stručna i metodička literatura, a dostupno je i dvadesetak dosad objavljenih brojeva internetskog časopisa Bulletin d’information Xplora. Proširena ponuda sadržaja i aktivno sudjelovanje omogućeno je registriranim korisnicima, a registracija je besplatna. Inače, portalom upravlja European Schoolnet, mreža 31 ministarstva obrazovanja diljem Europe, uz potporu projekta PENCIL. Sadržaji portala zasad su dostupni na trima jezicima - engleskom, francuskom i njemačkom. A. Jelin na i Maja, djevojčice, nestašne su i ne žele spavati, a mama, umorna, viče na njih obijesne i neposlušne. Pretvorila se u zmaja i – poletjela kroz prozor pa je kćerkice traže – u svijetu mašte. Prati ih kućni im ljubimac žohar Jozo (!?), za kojega se nikada ne zna zašto je tu, osim što je stalno gladan. Da bi našle ljutitu mamicu moraju među jabukama pronaći zlatnu, a među jajcima – ono optočeno dragim kamenjem. Kada im to uspije, onda se ukaže šareni strašni Zmaj. On na vrtuljku ima puno zmajskih glava - a sve bi to trebali biti zmajevi – te curicama zadaje da pogode koja je od njih njihova zmaj-majčica. Ona kojoj srce jače kuca kada se one približe! I doista – iz vrtuljaka iskoči mamica u minici: čiča-miča, svršila priča! Mario Kovač predstavio je to s vrlo malo smiješnih sastojaka, uglavnom smrtimice dramatično i ozbiljno, kako je i napisano, mali gledatelji (na Stijepo Mijović Kočan GLAZBA FILM Dječje filmsko i videostvaralaštvo Mladi filmaši prepoznaju probleme U Zagrebu je od 13. do 16. listopada održan II. hrvatski kongres preventivne medicine i unaprjeđenja zdravlja, s međunarodnim sudjelovanjem, koji je posvećen temama poput društva i zdravlja, društvenih odrednica zdravlja, zdravlja u zajednici, unaprjeđenja zdravlja, sprječavanja bolesti i dr. Hrvatski filmski savez i Hrvatska mreža zdravih gradova od 2007. godine sustavno provode susrete Dječje filmsko i videostvaralaštvo u funkciji javnoga zdravstva, koji se održavaju početkom srpnja svake godine, za vrijeme trajanja Ljetne škole unapređenja zdravlja u Motovunu, a okupljaju učenike hrvatskih osnovnih škola koji se, u okviru svojih školskih filmskih skupina, udruga i klubova, bave filmskim i videostvaralaštvom. Na II. hrvatskom kongresu preventivne medicine i unaprjeđenja zdravlja u popratnim programima prikazani svi filmovi prikazani u protekle četiri godine na susretima Dječje filmsko i videostvaralaštvo u funkciji javnoga zdravstva, a među njima su Sara, OŠ Antuna i Stjepana Radića, Gunja i SKIG, Gunja, Krešo, Centar tehničke kulture, Zaprešić, Kapljice, ŠAF, Čakovec, Novi život, OŠ Malešnica, Zagreb, Podgora 210 A, OŠ Janka Leskovara, Pregrada i Autorski studio-ffv, Zagreb, Zasluženi odmor, Narodno sveučilište Dubrava, Zagreb, Kapiš, OŠ Vladimira Nazora, Tinjan, Sretna, OŠ Stanovi, Zadar, Ante, OŠ Vladimira Nazora, Slavonski Brod i Videodružina BezVizije ZTK, Slavonski Brod, Osmašica, OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić, S razvedenih obala i Teta Petra, OŠ Eugena Kumičića, Velika Gorica, Prava snaga i Kruh, FVK Mirko Lauš, Pitomača, Pero, Sretno dijete, Luka i Klonovi, Filmska družina ZAG, OŠ Marije Jurić Zagorke, Zagreb te Mouli moužek Pinky, Dečko koji može sve, Križni put, Zaboravljeno carstvo, Gumica glavu čuva i Još jednom za Riju, OŠ Rudeš, Zagreb. Sudionici Kongresa tako su se i osobno uvjerili da mladi filmaši imaju izuzetno razvijen osjećaj za prepoznavanje javnozdravstvenih tema i problema i osebujan, svjež i poseban način njihove filmske i videoprezentacije, pa se s punim pravom Filmska grupa Osnovne škole Stanovi iz i sami mogu svrstati u javZadra koja je u sedam godina postojanja nozdravstvene eksperte. osvojila brojne nagrade, među njima i za film Sretna Duško Popović matineji 28. rujna) smijali tek na početku, dok je bilo nešto malo glume i smiješnih pokreta, a kasnije su predstavu odgledali u tišini i na kraju su pristojno pljeskali. Kritičar će zamijetiti najprije odlično svjetlo (Olivije Marečić), zatim i maštovitu te likovno suvremenu pozornicu i tome sukladnu odjeću (kostimografija Patricio Alejandro Aguero Marino) te da je glazba (Vlatko Panić ) također dramatična i važna sastojnica priče kao i pjevanje pjesmuljaka u kojima se rimuje “če“ i “će“, jede “s rukom“, itd. (“o jeziku rode ta ti pojem!“) te se i inače - uobičajeno za hrvatske pozornice - stihoklepači i pjevucka tapa-tupa, tupa-tapa (prednjači žohar Jozo!). Predstava je visoko profesionalno izvedena i vrlo bogato opremljena. Karakterističan domaći subestetski uradak. Ova je pričica vrlo tipična za ovdašnje prilike. Da su, naime, djevojčice i mama im Dankinje ili Šveđanke, Nizozemke ili Njemice, sve tri zajedno ostale bi u stvarnosti iz koje su i krenule u priču. Priča bi bila mnogo skromnije (i manje raskošno) predočena, ali i istinitija, stvarnija, svakidanjija... Ali, u Hrvatskoj smo, a tu se vlastita stvarnost izbjegava već od rođenja, njome neka se bavi netko drugi, mi ćemo vam, draga djeco, i o stvarnosti – pričati bajke! Stvarni su jedino glumci, bez njih nema predstave, prema tome - odlični su, uvijek i svugdje: Ana-Marija Vrdoljak, Drago Utješanović, Amanda Prenkaj, Zrinka Kušević, Ante Krstulović i Berislav Tomičić. Priča je nagrađena malim Marulom; i nagrađenica i nagrađivači bjelodano svjedoče o nama: kakvi smo te koje i kakve vrijednosti zagovaramo u estetskom odgoju vlastite djece. Peti zagrebački međunarodni festival komorne glazbe N Europska izvedba biranog programa a pet majstorskih koncerata u Hrvatskome glazbenom zavodu koji su održani od 12. do 16. listopada 2010. sudjelovao je ukupno 41 glazbenik, iz 13 zemalja, a impresivan je bio i odaziv publike koja se, očito, posljednjih godina oduševila izvrsnim nastupima komornih glazbenika. „Zagreb kom“ (skraćeni naziv za ovaj festival) važan je glazbeni događaj u Hrvatskoj, koji, osim što veseli publiku koja hrli u HGZ, dobiva hvalospjeve i od kritike. Tako se za ovogodišnji program navodi da ga čine „Koncertni hitovi i rariteti“. Zagrebački međunarodni festival komorne glazbe osnovala je Susanna Yoko Henkel jedna od vodećih violinistica mlađe generacije, koju su jedne njemačke novine 2007. proglasile jednom od nasljednica Anne Sophie Mutter (o kojoj smo i mi pisali u vezi sa osvrtom o Karajanu). Uz solističku djelatnost, Susanna Yoko Henkel voli biti i komorna glazbenica. Godine 2006. osnovala je u Zagrebu ovaj festival komorne glazbe sa svojim partnerima – glazbenicima, od kojih su neki sudjelovali i u petom po redu „Zagreb komu“. Za ovaj, svojevrsni mali jubilej, Susanna Yoko Henkel, umjetnička ravnateljica i Dalio Despot, izvršni direktor doveli su renomirani Litvanski ko- S nastupa renomiranih svjetskih glazbenika u Hrvatskome glazbenom zavodu morni orkestar koji je izveo, s raznim solistima, djela Haydna, Mozarta i Mendelssohna – bez dirigenta. Po prvi put održan je i poseban koncert s talentima iz pet zemalja: Hrvatske, Srbije, Njemačke, Švicarske i Austrije, štićenike bečke zaklade „Musik und Jugend“ (glazba i mladež) i oni putem stipendije imaju mogućnost da u okviru festivala u Zagrebu zajednički prorade razna komorna djela uz nastavu glazbenika Festivala, koji su na taj način dosta toga naučili. Održan je i nekonvencionalni koncert suvremene glazbe n kojemu je u opušenoj atmosferi, među ostalim skladbama, izvedeno i djelo Ive Josipovića Canzonetta u izvedbi Stefana Milenkovića, violina, i Srebrenke Poljar, glasovir. U čast godišnjice rođenja Roberta Schumanna (1810.1856.) izveden je njegov Glasovirski kvintet u Es-duru, op. 44, a svirali su Susanna Yoko Henkel – violina, Michael Barenboim – violina, Maxim Rysanov – viola, Jing Zhao – violončelo i Lauma Skride – glasovir. Posljednja dva dana izvode su programi Češko-mađarska rapsodija i Volite li Brahmsa Johannesa Brahmsa. Milica Jović broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. mediji aktualno 27 www.skolskenovine.hr KNJIGE ČASOPISI Vrijedno djelo o obiteljskom odgoju O Mara Čović Odgoj u obitelji - Batina nije izašla iz raja Veritas Zagreb, 2010. Bogata u praksi provjerenim savjetima, ova knjiga dobiva i praktično odgojno značenje kao izvrstan i prijeko potreban pedagoški priručnik za roditelje vih dana, u izdanju Veritasa u Zagrebu, pojavila se knjiga pedagoginje Mare Čović Odgoj u obitelji. Autorica je od 2007. u listu Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskog imala kolumnu Pedagog u obitelji. U njoj je objavljivala zanimljive, poučne i vrlo poticajne priloge u funkciji unapređivanja obiteljskog odgoja. Skupljeni su, uređeni za potrebe cjelovite publikacije i objavljeni u ovoj knjizi. Ukupno je 40 tekstova. Tematski su razvrstani u tri skupine: Škola (12 uradaka), Obitelj (20) i Slobodno vrijeme (8). Autoričina obrada tema je visoko stručna, a izložene su popularno za roditelje, nepedagoge na njima razumljiv i primjeren način. Ona im objašnjava pedagoške fenomene, pojave, nenametljivo ih poučava, obogaćuje njihovu pedagošku kulturu, upozorava na odgojne probleme, daje konkretne primjere i brojnim savjetima potiče ih na roditeljski angažirano rješavanje teškoća i učinkovito odgajanje djece za njihovo i svoje dobro i dobrobit zajednice u kojoj žive. Time ova knjiga dobiva i praktično odgojno značenje kao izvrstan i prijeko potreban pedagoški priručnik za roditelje. Bogat je u praksi provjerenim savjetima. Autorica poučava i potiče roditelje da budu dobri odgojitelji svoje djece. Traži ona roditeljsku ljubav, poštovanje dječje osobnosti, uvažavanje njihovih interesa, želja i prijedloga, međusobno druženje, suradnju, razumijevanje i povjerenje, poštuje i dječju slobodu, ali to nije apsolutna, razularena sloboda bez moralno-uljuđe- nih granica i pedagoških kriterija. Ona poštuje, preporuča i savjetuje roditeljima uporabu svih odgojnih sredstava i postupaka: sredstava usmjeravanja prema dobru, sredstava poticanja na dobra djela i sredstava sprječavanja loših i zlih postupaka. Poput J. J. Rousseaua, i Mara Čović savjetuje roditeljima: postupajte s djecom tako da vjeruju kako sve rade u skladu sa svojim željama, a vi se postavite tako da njihovi postupci budu u suglasju s vašom svrhom i nastojanjima odgajanja. Lako je to reći, ali teže ostvariti. U tomu se očituje pedagoško umijeće iskusna i dobra odgojitelja. Darovita i iskusna autorica savjetuje: “Roditelji, kako biste imali dobru komunikaciju sa svojom djecom, a ona sutra izrasla u sretne i odgovorne osobe, svakoga im dana recite deset izraza: - Hvala ti! - Molim te! - Bravo! - Mogu li ti pomoći? - To je doista lijepo! - Oprosti! - Pričaj mi o tome! - Može zagrljaj! - Idemo zajedno! - Volim te!“ (str. 64.). To je pedagogija srca kolegice Mare Čović, njezino odgajanje s ljubavlju koje je pozitivno pedagoški usmjereno (u tom smislu treba shvatiti i podnaslov knjige Batina nije izašla iz raja, koji nema nikakve veze s liberalno anarhističkim shvaćanjem slobode i slobodnog odgoja). Ono poznaje, priznaje i savjetuje uporabu svih odgojnih metoda, sredstava i postupaka - pedagoškog usmjeravanja, poticanja i sprječavanja, ako je i kada je i ono potrebno. Ante Vukasović Putokaz u radu O Josip Balaško i Zrinka Krišković 160 godina školstva u Brezovici, monografija OŠ Brezovica 2010. Ova će monografija biti dragocjen prilog školskom arhivu, knjižnici i čitateljima, ali i putokaz u radu drugim priređivačima školskih monografija snovna škola u Brezovici objavila je nedavno monografiju koja svojim sadržajem i izgledom ugodno iznenađuje i obogaćuje ne samo svoju sredinu nego i naše školstvo u cjelini. Vrlo su rijetke škole koje se mogu pohvaliti i s mnogo skromnijim izdanjima monografija. Osnovna škola u Brezovici imala je sreću da je jedan od autora monografije njezin negdašnji učenik, a sada naš poznati književnik Josip Balaško. Svakako da zasluge pripadaju i Zrinki Krišković, koja je osim autorskog rada izvršila i lekturu i korekturu monografije. U nastajanju monografije svakako se ogleda i rad ravnatelja škole Ivana Kostenjaka, kao i niza nastavnika i učenika. Nakon uvodnoga Vodiča kroz povijest Brezovice autora Josipa Balaška, iz kojega doznajemo cijeli niz dragocjenih podataka iz duge povijesti ovoga mjesta, koje se prvi put spominje već 1217. godine, slijedi najvažniji dio knjige naslovljen Škola Brezovica od početka do danas. Bogato dokumentirana ulomcima iz brojnih ljetopisa, fotografijama školskih zgrada, učitelja i učenika koji su pohađali ovu školu, kao i podatcima iz drugih izvora, ova nam monografija priča priču o jednoj školi koja je ista ili slična mnogim drugim školama po cijeloj Hrvatskoj, a opet različita, posebna i prepoznatljiva na svoj način. Autori su očito uložili mnogo truda u traganju za dokumentima, ali nadasve i mnogo ljubavi prema ovome zahtjevnom poslu koji je izvanredno dobro obavljen. Rad i uspjesi pojedinih školskih grupa zaslužuju posebnu pozornost, a upravo tom radu u školi posvećena je velika briga, posebice kad je riječ o hrvačkoj i likovnoj grupi, o uspjesima na Danima kruha te brojnim sudjelovanjima na Lidranu, natjecanjima u Znanosti mladima... O školi Brezovici danas - školi novog tisućljeća, piše prof. Zdenka Krišković. Škola je doživjela niz promjena. Sada u školi radi 60 učitelja, šest vjeroučitelja i dvije stručne suradnice. Područne su škole Demerje, Dragonožec, Hrvatski Leskovac, Kupinečki Kraljevec i Obrež. Zatim autorica piše o priredbama, izložbama, nagradama, knjižnici i njezinu djelovanju. Posebno treba naglasiti da će monografija, koju svojom završnom riječi zaključuje ravnatelj Ivan Kostenjak, i sam učenik ove škole, svojim sadržajima biti dragocjen prilog školskom arhivu, knjižnici i čitateljima, ali i putokaz u radu drugim priređivačima školskih monografija. Branko Pilaš Jezik Časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika god. 57., broj 4., Zagreb, listopad 2010. P rvi prilog u novome broju časopisa Jezik nosi naslov Naglasno usavršavanje hrvatskoga jezika, u kojemu Stjepan Vukušić raspravlja o standardizaciji i naglasnom sustavu suvremenoga hrvatskog jezika na primjeru naglaska prefigiranih glagola od osnovice mašiti (se). Ermina Berbić Kolar u svome članku bavi se instrumentalom jednine imenica I-vrste (na primjer radost, ljubav), koje, kao što znamo, u instrumentalu jednine mogu imati dva nastavka, -i i -ju. Autorica dokazuje da i jedan i drugi nastavak pripadaju hrvatskom jeziku. Vlatka Štimac Ljubas u kraćem članku opisuje leksikografsku obradu modno-odjevnih naziva u novijim hrvatskim rječnicima. U prostorijama Školske knjige proljetos je pred velikim mnoštvom posjetitelja predstavljen Hrvatski pravopis Stjepana Babića i Milana Moguša. Na predstavljanju su uz autore govorili i ocjenjivači Sanda Ham, Nataša Bašić i Mario Grčević, čija integralna izlaganja donosi Jezik u ovome broju. Stjepan Babić u rubrici Pitanja i odgovori objašnjava tvorbu pridjeva od mišić i mišica, a u drugome članku osvrće se na srpski veliki Rečnik stranih reči i veliki Rečnik srpskoga jezika i unitarističke stavove njihovih autora. U trećemu, pak, članku Babić polemizira sa Snježanom Kordić, valjda jedinom hrvatskom jezikoslovkom koja tvrdi da postoji srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik, a s njome u ovome broju polemizira i Zvonko Pandžić. Školski vjesnik Časopis za pedagoška i školska pitanja, god. 59., broj 2., Split, travanj svibanj 2010. I nstitucionalni predškolski odgoj temelj je odgojno-obrazovnoga sustava neke zemlje polazna je teza Branimira Mendeša (Split) koji u najnovijem broju splitskoga pedagoškog časopisa Školski vjesnik donosi prikaz razvoja sustava izobrazbe odgojitelja djece predškolske dobi u Hrvatskoj od prvih početaka do početka osamdesetih godina 20. stoljeća. Adnan Tufekčić (Tuzla) daje etnopedagoški prikaz tradicijskih dječjih igara s planine Majevice u sjeveroistočnoj Bosni. Borba za hrvatsko školstvo na cresko-lošinjskom području od 1870. do 1918. tema je članka Smiljane Zrilić (Zadar) i Dejana Nekića (Mali Lošinj). Vesna Buljubašić-Kuzmanović i Goran Livazović (Osijek) u svome radu Odnos dječje socijalne i interkulturalne kompetencije ispituju koliko socijalne vještine, kao mjere poželjnog i socijalno kompetentnog ponašanja, sadrže, objašnjavaju i prognoziraju intekulturalnu kompetentnost učenika od petoga do osmoga razreda osnovne škole. Sanja Stanić (Split) u svome članku razmatra potrošnju u razdoblju jugoslavenskoga socijalizma i u hrvatskom društvu u tranziciji, a Ivana Vodogaz i Marijana Jurišić (Split) u svome članku Usvajanje novoga vokabulara iz konteksta sagledavaju različite aspekte strategije učenja i usvajanja nepoznatih riječi iz konteksta, koju autori zovu strategijom zaključivanja značenja riječi. U članku se opisuje vrijednost i učinkovitost te strategije, kao i njezine prednosti u odnosu na druge metode usvajanja vokabulara. Povijest u nastavi Časopis Društva za hrvatsku povjesnicu, god. VIII., broj 1 (15), Zagreb, proljeće 2010. N ajnoviji broj časopisa Povijest u nastavi tematski je posvećen industrijskoj baštini u nastavi povijesti koja je bila obrađena na seminaru za voditelje županijskih stručnih vijeća, mentore i savjetnike iz povijesti održanom u Rijeci u ožujku 2009. godine. Časopis donosi izlaganja s toga skupa čiji su autori Marina Marinović (Industrijska baština u nastavi povijesti), Miljenko Smokvina (Industrijska baština u Hrvatskoj - sadašnji trenutak, perspektive i mogućnosti očuvanja, a tu je i drugi prilog istog autora Riječka tvornica Torpedo i industrijska revolucija u Rijeci), Nana Palinić (Povijesna arhitektura u lučkoželjezničkoj zoni Rijeke), Diana Glavočić (Šećerana - najstariji industrijski kompleks Rijeke i njegove mijene), Velid Đekić (Rafinerija nafte Rijeka - europski pionir u preradi crnoga zlata), Mirela Caput (Tvornica papira Rijeka), Ines Grgurina (Riječki tramvaj), Tvrtko Božić (Rijeka i riječka okolica u europskom i hrvatskom transatlantskom iseljavanju od 1880. do 1914. godine) te Helena Miljević i Siniša Topić koji su izradili multimedijsku aplikaciju s didaktički prilagođenim materijalima za obradu, vježbu i ponavljanje gradiva 1. i 2. industrijske revolucije na primjeru grada Rijeke. Časopis donosi i poseban prilog na CD-u s radnim materijalima za terensku nastavu na temu riječke industrijske baštine koje su pripremili riječki učitelji i nastavnici povijesti Ariana Margitić, Mirela Caput, Daniela Jugo Superina, Nevenka Ilić i Lobert Simičić. Pripremio I. Rodić izaktualno proπlosti 28 www.skolskenovine.hr PRIJE 150 GODINA Narodne bi učione valjalo preustrojiti Cilj je i zadaća narodnih učionah, da odgoje diete na valjana čovjeka, t. j. na dobra i vriedna člana porodice, domovine, države, crkve, čovječanstva i prirode, koji bi iz sve duše zauzet bio za sve, što je pravo, krasno i dobro. Ako nam je svrhu ovu postići, imadu naše učione sasvim drugačije biti ustrojene, nego bjaše do sada. Potrebno je, da se u njih probudjiva i vješba svaka sposobnost djetinja, i to tako, da glava, srce i ruke uzajamno rade. Stvarno obučavanje neka nadvlada formalno. Diete ima u školi odmah s početka u pristojnoj postupnosti biti svestrano naobraživano, da se već u prvih godinah položi najglavniji temelj svim naukom, koji se kasnije imadu više te više širiti, ojačati i nadopunjivati, i to tako dugo, dok se ne postigne zadaća narodnim školam opredieljena. Napredak Br. 3 / 1. studenoga 1860. Franjo Klaić premješten u Zagreb Popečitelj bogoštovlja i nastave naimenovao je ravnatelja dolnje realke i glavne učione u Varaždinu, Franju Klaića, ravnateljem uzorne glavne i kaptolske učione te učiteljišta u Zagrebu. Napredak Br. 3 / 1. studenoga 1860. PRIJE 100 GODINA OBLJETNICE Friedrich Adolph Wilhelm Diesterweg (1790.-1866.) Putokaz učiteljima P Priredila Štefka Batinić Poticanjem i promicanjem učiteljskog udruživanja i djelovanjem u učiteljskim udrugama Diesterweg je inspiracija i našem Ivanu Filipoviću za rad na tom polju Interesantni nazori o školi Dr. Johan von Hertling rekao je u bavarskom saboru, kad je govorio o profesorima pedagogije, između ostaloga i ovo: “Ako škola postane zavod za igranje, ako mislimo, da će djeca igrajući se bez svakoga napora steći neko znanje, onda to i ne će biti škola; jer njoj nije zadaća, da djeci poda samo izvjesnu količinu znanja, već da ih uzgoji za život.“ Na ovo odgovorio je dr. Kerschensteiner (“Frankfurter Zeitung“): “Tuj de radi o borbi dvaju principa, na kojima treba da se organizuje škola. Gosp. Hertling zove onu školu, koja nastoji da djeca u igri, bez svake muke i napora steknu izvjesno znanje, zavodom za igranje. Takve škole uopće nema. Ona bi se sama sebi protivila. Naše savremeno nastojanje ide za tim, da nam dijete pribirući znanje bude aktivno, a ne da ostane pri tom pasivno. Mi idemo za tim, da našu školu pretvorimo u radnu zajednicu, pa da ona ne bude samo učevni već i uzgojni zavod. Normalna djelatnost odraslih jest rad, a normalna djelatnost djece jeste igra. Umjetnost pak uzgajanja jeste u tom, da se sklonost djeteta k igri pretvara postupno u sklonost i ljubav k radu.“ Hrvatski učiteljski dom broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. Adolph Diesterweg rije 220 godina u njemačkom gradiću Siegenu rođen je Friedrich Adolph Wilhelm Diesterweg, pedagog, školski političar i organizator njemačkog učiteljstva. Pučku školu i gimnaziju završio je u rodnom mjestu. U Herbornu i Tübingenu studirao je matematiku, filozofiju i povijest. Odustao je od nakane da postane inženjer i posvetio se učiteljskom zvanju. Do 1820., kada postaje ravnateljem učiteljskoga seminara u Mörsu, radio je u Mannheimu, Wormsu, Frankfurtu na Majni i Elberfeldu. Godine 1827. pokreće časopis Rheinischen Blätter für Erziehung und Unterricht mit besonderer Berücksichtigung des Volksschulwesens (Rajnski listovi za odgoj i nastavu s posebnim osvrtom na pučko školstvo), koji uređuje do svoje smrti. Nakon 12-godišnjega rada u Mörsu, imenovan je 1832. ravnateljem berlinskoga učiteljskog seminara koji ubrzo postaje elitnim učilištem poznatim, kao Diesterwegschule. Unatoč odličnim rezultatima, Diesterweg je, zbog svojih naprednih ideja, 1847. otpušten iz službe, a 1850. umirovljen. Umro je u Berlinu 1866. godine. Radeći u duhu Pestalozzijevih pedagoških ideja, Diesterweg se posebno istaknuo kao metodičar. Zalagao se za zornost nastave i aktivno sudjelovanje učenika, za prirodan odgoj u smislu podupiranja procesa odrastanja. Po nekim je svojim idejama Diesterweg bio bliži reformnoj pedagogiji s početka 20. stoljeća, nego prevladavajućoj pedagoškoj teoriji i praksi svoga doba. Cilj odgoja je samorad u službi istine, dobrote i ljepote. Njegovo je osnovno pedagoško načelo poučavati u skladu s prirodom i kulturom. Obrazovanje mora biti u službi odgoja. Diesterwegova je velika zasluga na području obrazovanja učitelja i organiziranja njemačkoga učiteljstva, a njegovo je cjelokupno djelovanje pridonijelo demokratizaciji njemačkoga školstva. Bio je i vrlo plodan pedagoški pisac. U više od 50 knjiga i oko 400 članaka bavio se temama iz gotovo svih pedagoških disciplina. Među najvažnija njegova djela ubraja se opsežno djelo Wegweiser zur Bildung für deutsche Lehrer (Putokaz za obrazovanje njemačkih učitelja), na kojem je radio od 1832. do 1834. godine. Za Diesterwega je svaka nastava u službi odgoja. Stoga bi nastava trebala polaziti od učenikâ i njihovih interesa. Nastavno bi gradivo trebalo slijediti razvojne zakonitosti dječjeg duha, biti međusobno povezano i razdijeljeno tako da u novom uvijek dolazi i staro. Obrazovanje učitelja i dostojanstven položaj učiteljskog staleža od iznimne su važnosti za napredak školstva, smatra Diesterweg. “Kakav učitelj, takva škola“ i “Učitelj je školi ono, što je sunce svemiru“, za njega su nepobitne istine i stoga se zalagao za dobro opće i stručno obrazovanje učitelja, čemu je, kako u teorijskom tako i u praktičnom pogledu, i sam dao veliki doprinos. Kao školski političar liberalne usmjerenosti protivio se snažnom crkvenom i političkom uplivu na obrazovanje. Davao je prednost stručnom pedagoškom nadzoru, jer je to vodilo ka autonomiji škole i profesionalizaciji učiteljskog staleža. Udruživanje je smatrao najboljim načinom borbe za učiteljske interese pa je već 1832. godine osnovao učiteljsko društvo. Poticanjem i promicanjem učiteljskog udruživanja i djelovanjem u učiteljskim udrugama bio je inspiracija i našem Ivanu Filipoviću za rad na tom polju. Zahvaljujući svojoj bogatoj spisateljskoj i nakladničkoj djelatnosti njegove su ideje dopirale i do učitelja izvan Njemačke. Tako će se u ranoj hrvatskoj pedagoškoj periodici naći niz njegovih prevedenih ili prerađenih članaka. Pišući o Diesterwegu Milan Kobali je u Napretku 1879. godine, među ostalim napisao: O Diesterwegu može se s punim pravom reći, da su u njega bile sve sposobnosti razvijene u harmoniji. On bijaše bistra i proniciva duha, a uz to postojane i neuzkolebive volje; odvažan, ali značajan! Njegova je slika lebdila vazda učiteljem pred očima, te svakoga poticala na odvažan i neumoran rad! - Diesterweg je radio i borio se, negledeć na to, da li će biti nagradjen za svoja djela. - Radimo i mi, pa će nas morati svatko štovati, kao što su i njega morali štovati njegovi neprijatelji. Diesterweg nije samo napisao Putokaz za učitelje, nego je i sam bio živi putokaz koji su nastojali slijediti i hrvatski učitelji. Br. 20 /20. listopada 1910. Prva istarska Hrvatica doktor PRIJE Čitamo u “Našoj Slogi“, da je na bečkoj univerzi promovirana na čast doktora filozofije jedinica kćerka pokojnog Josipa Vlaha, bivšeg učitelja c. kr. pripravnice za učiteljišta u Kastvu, i pokojne učiteljice Jelisave, gđa Danica Vlah. Čestitamo! Narodna prosvjeta Br. 11. i 12. / 1910. Reforma pučkih škola u Austriji Znameniti pedagog doktor Kerschensteiner rekao je: “Hoćemo li, da nam škole ostanu i u budućnosti hramovi kulture, gdje se ne crpi samo znanje iz knjiga i uče razne vještine, nego gdje se mladež upućuje u samostalan rad, onda moramo učenike razvrstati u skupine prema njihovim sposobnostima i prema njihovoj darovitosti.“ Ove riječi sadržavaju bitnu tendenciju moderne školske reforme, koja ide za sve većim individualiziranjem nauka. Naučnim ciljem ima biti unutarnje sudjelovanje, volja i ljubav k predmetu i produktivnost. U tom duhu provađaju školske oblasti u Austriji reformu pučkih škola. Domaće ognjište Listopad /1910. 50 Zabranjene teme u zapadnjačkim školama Austrijski nedjeljni list “Die Führe“ donio je nedavno ovu informaciju: U jednom udžbeniku historije, koji je veoma rasprostranjen u Zapadnoj Njemačkoj, suvremena njemačka historija od 1914. do svršetka drugog svjetskog rata iznosila je u izdanju od 1949. god. 71 stranicu. Izdanje od 1952. god. imalo je o tom razdoblju samo 43 strane, a izdanje iz 1958. samo 34 strane. Preciznije gledano, to se skraćivanje ovako odrazilo: O požaru Reichstaga izdanje iz 1949. ima 2 i pol strane, ono iz 1952. god. pola strane; a u izdanju od 1958. nema o požaru Reichstaga ni jedne riječi. O progonima Židova ima u izdanju od 1949. god. 3 strane koje su u izdanju od 1958. svedene na samih 14 redaka. O antifaštističkom pokretu bilo je u izdanju od 1949. god. 8 strana, 1952. samo 6 strana, a u izdanju iz 1958. god. nema ni jedne riječi. GODINA O koncentracionim logorima doznavao je zapadnonjemački učenik pred 11 godina na 5 strana svoga udžbenika, u današnjem izdanju nema ni o tome ni jedne riječi. Na pitanje zašto je to tako odgovorni prosvjetni rukovodioci u Zapadnoj Njemačkoj odgovorili su kako srednjoškolska omladina treba da gleda naprijed, a ne natrag. Školske novine 34 /28. listopada 1960. Stogodišnjica škole u Jasnoj Poljani Akademija pedagoških nauka RSFSR održala je specijalnu sjednicu povodom proslave stogodišnjice škole u Jasnoj Poljani, koju je osnovao Lav Tolstoj. Mnogi govornici iznosili su rad Lava Tolstoja i njegove pedagoške ideje, a jedan unuk Lava Tolstoja evocirao je vrijeme kada je i on išao u tu školu u kojoj je poučavao njegov slavni djed. Različna odlikovanja podijeljena su tom prilikom najstarijim nastavnicima te škole koja je danas jedna od najboljih srednjih škola u Sovjetskom Savezu. Školske novine 34 /28. listopada 1960. πkolski æivot nekoÊ aktualno broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. Z a moga djetinjstva mislilo se, da je najbolji učitelj onaj, koga se djeca najviše boje i od koga najviše bježe. Djecu su onda vukli u školu kao na stratište. Onda se u kazni tražila univerzalna pomoć za obuku i uzgoj, pa se tuklo i lupalo, da je bila strahota. Između učitelja i djece ne samo što nije bilo nikakve sveze, nego je vladalo neprijateljstvo; a u takovoj školskoj atmosferi ne cvate cvijeće ljubavi, koje rađa krepošću.[…] Druženje učitelja sa školskom mladeži Davorin Trstenjak Svojim učenicima biti prijatelj i savjetnik, pomoćnik i dobrotvor, tješitelj i podžigač - u tome je važnu dodatnu zadaću odgojitelja i učitelja vidio znameniti hrvatski učitelj i pedagog Davorin Trstenjak (1848. - 1921.), zagovornik slobodne škole. U knjizi Druženje učitelja sa školskom mladeži (Zagreb, HPKZ, 1905.), raspravljajući o potrebi prisnih odnosa s učenicima i izvan škole, Trstenjak je opisao Mariju Fabković (1833. - 1915.) kao uzornu učiteljicu. U ono doba nije imala pučka škola nikakvih učila za prirodne nauke, niti se za te nauke mnogo marilo. Ali Fabkovićka je tako svoje učenice zadahnula ljubavlju za te nauke i tolik interes probudila u njima za njih, da su one o svom trošku nabavljale fizikalne aparate i druge stvari za pokuse. Bilo je roditelja, koji nijesu baš rado davali svojoj djeci novaca za U čitelj ne smije gledati na đaka s visoka, nego onako, kao razuman i dobar otac gleda na svoga sina. Nigdje nije toliko lijepe prilike, da učitelj govori s učenicima očinski i povjerljivo, koliko izvan škole. U toj povjerljivosti učenici otkrivaju učitelju svoje misli, svoje želje, svoju dušu. Tako se učenici ispovijedaju svomu učitelju bez svakoga straha. Češće se vidi, kako učiteljicu prate djevojčice iz škole ili u školu, pa s njom lijepo razgovaraju i sretne su u njezinu društvu. To je lijepo. Valjalo bi, da i učitelji svih škola, malih i velikih, opće s učenicima u svim zgodama i nezgodama, pa da su im prijatelji i savjetnici, pomoćnici i dobrotvori, tješitelji i podžigači. I zaista oni su profesori najbolji, oko kojih se na ulici i u njihovoj kući najviše kupi mladež, pa s njima raspravlja, traži u njih knjiga, savjeta i pomoći. Takvim se učiteljima se razbijaju prozori, nego ih mladež ljubi, štuje i sluša, a išla bi za njih u vatru i vodu. Učitelj dakle, ako hoće da svoju uzgojnu zadaću valjano riješi, treba da osvoji narod i djecu, i to djecu već prije nego polaze školu. A kad polaze školu, neka i za slobodnih časova što više opći s djecom i u školi i izvan nje. Izvan škole veliko je i slobodno polje, gdje može učitelj najviše uzgojno utjecati na mladež, pa tako se s djecom ujediniti i takvih im zgoda pripraviti, da im ostanu u vječnoj uspomeni, kako one, tako i učitelj. U tom je, koliko ja znam, Marija Fabkovićka bila uzorna učiteljica. Ona je bila svojim učenicima prava mati. U Karlovcu, a tako i drugdje, ostavila je prekrasnu uspomenu. Kad se negdašnje njezine učenice, koje su danas već bake, sastanu, spominju svoju Fabkovićku i blažena školska vremena, dok neke s njom i sad još dopisuju. Njezine učenice pripovijedaju i danas s blaženim osjećajem, kako su jednom u dvanaest sati noći krenule s njom iz Karlovca i pošle na brdo Uzdihovac, da vide izlaz sunca. Kadgod je Fabkovićka pošla u šetnju, pratile su je neke učenice. U njezinu su kuću dolazile učenice kao u svoju. Kad nije bilo škole uvijek je bilo po nekoliko učenica u njezinoj kući, gdje nijesu bile nigda bez posla, i gdje su mnogo naučile. Fabkovićka je svake nedjelje vodila svoju djecu na ekskurzije. Svu okolicu, sva brda i doline, sve rijeke i potoke, sve šume, sve livade, sva sela, sve prirodne ljepote i sve historijske gradine razgledala i proučila je ona sa svojom djecom. Ona je i u noći skupljala svoju djecu, pa s njima promatrala zvijezde, isticala čare, ljepotu i tajinstvenost zvjezdana neba. Djeca su tako nebo i sav svemir držala najveličanstvenijim hramom Božjim. Arhiv Hrvatskog školskog muzeja Zbivanja i osobe iz stvarnog školskog života, zrcaljeni u pojedinačnom doživljaju i svijesti, često su bili poticaj i tema raznovrsnih tekstova, od beletrističkih opisa i memoarskih zapisaka do publicističkih članaka i analitičkih rasprava. Usporedno s tim sadržajima, nerijetko i nasuprot njima, oblikovale su se teorije i norme bolje škole, onakve kakva bi ona trebala, mogla ili morala biti. Da bismo osvijetlili bogatstvo, raznolikost pa i proturječja naše školskopedagoške baštine, za ovu rubriku odabiremo ulomke tekstova koji ilustriraju stanje stvari kakvo je bilo, s jedne strane – u zbilji i praksi, s druge strane – u teoriji i normama. Priređuje Anđelko Jelin 29 www.skolskenovine.hr Marija Fabković te »nepotrebne stvari«, ali djeca su tako dugo molila i plakala, dok su i isplakala, što su htjela. Pokuse, za koje treba tmina, pravila je Fabkovićka u prostranom podrumu. Još i danas pričaju njezine učenice, kakav ih je mističan duh obuzimao u podrumu kao u kakvu podzemnu svijetu, i gdje im se učiteljica činila kao kakva čudotvorka. Kad je Fabkovićka premještena bila iz Karlovca u Zagreb, pratila su je sva djeca, sve njezine učenice na kolodvor, gdje su plakale, kao što plaču djeca, kad izgube ljubljenu majku. Kad je voz krenuo zavojem, djeca su trčala prekim putem, što su igda mogla, do Benkova imanja, gdje su još jednom pozdravila plačući i mašući mahramama svoju dragu učiteljicu. J edinstvo između nje i njezinih učenica nije se nigda prekinulo Fabkovićka se za svoje učenice brinula uvijek, a brine se još i danas. Dne 9. studenoga 1865. piše Fabkovićka iz Zagreba u Karlovac negdašnjoj svojoj učenici Barbari Holjčevoj (sada mojoj ženi), koja hoće da ide Fabkovićkinim putem. Kako je mala Barica zavoljela Fabkovićku, tako je zavoljela i njezino zvanje, pa hoće na svu silu da bude učiteljica. Baričina mati pita za savjet, a Fabkovićka joj u ostalom savjetuje: »Mislim i nadam se, u koliko Baricu poznam, da ne ćete za nju uzaludno trošiti; naravski da i od toga mnogo zavisi, u kakve ruke dijete dođe«. Barici pak piše: »Zar ne, Bare, da ćeš se Ti sjećati često moga savjeta, što no ti ga posljednji put dadoh!? Ta ti si već razborita, a (kad hoćeš) i pametna djevojka, pa sama moraš uviđati, da je sve na Tvoje dobro. Poslušaj, drago dijete, majku, dokle je imaš. Marljiva budi i prianjaj jednako uz knjigu i uz posao.« Dne 31. siječnja g. 1886. piše Fabkovićka Barici veliko pismo na četiri stranice: »Zlata, draga i nevaljala, ne! htjedoh reći »dobra« moja Barice! Eto mene opet među Vama, moja djeco! Već sam tako naučena, pa dok jednoj od Vas pišem, moram na sve misliti, jer sam vična bila Vas uvijek sve oko sebe imati. Jel da! da se i Ti tako često spominješ na me, kao i ja na Tebe, na Vas sve, mila moja dječice!?... Zar ne, Tvoje mlađahno djetinje dobro srdašce najbolje Te napućuje i veli Ti, tko Te u istinu rado imade, tko Ti je uvijek, te uvijek dobro želio i savjetovao, tko Te je poslije milih Tvojih roditelja najviše ljubio? Zar ne, da je to bila Tvoja učiteljica! Ta moje dijete, ljubav se samo ljubavlju može steći; za to Ti tako dobro znadeš, kao i ja, da se imamo rado. Izručiti imadem Tebi i ostalim djevojkama, kojima danas pišem srdačni pozdrav od Ane… Budi i Ti, moja Barice, dobra, poslušna i čedna, ta to Ti je jedina plata, kojom možeš milu svoju majčicu i dobroga oca, koji tako nježno za Te skrbe, razveseliti; to Ti je jedini način, kojim možeš roditeljima svojim naplatiti. Vidiš, dijete moje, ta Tvoja nagrada za roditeljsku skrb je Tvoja sreća; jer oni samo to žele, da budeš sretna! Poslušaj ih dakle u svem. Bila si Ti uvijek dobra i pametna djevojka (drugačije Te ne bi bila mogla ni rado imati, kako već sama znaš), pa stoga očekujem, da budeš takva i nadalje... S Bogom budi dijete moje! Piši mi doskora, ali sama, ne daj si diktovati, da vidim kako napreduješ; znaš, da me svkai Tvoj napredak veseli. Zdrava i dobra bila! Srdačno Te pozdravlja bivša Ti učiteljica.« O d tolikih pisama spominjem još nešto iz onoga,što ga je pisala 11. lipnja 1868.: »…Ako budeš možda amo išla o Kraljevu, nemoj nikako propustiti, da me ne pohodiš, a i na objedu moraš kod nas ostati, da Te opet jednom vidim i porazgovorim se s Tobom kao s mojom nekadašnjom dobrom, milom i marljivom učenicom, koja me je vazda ljubila, a s ljubavi meni poslušna bila. Nadam se, da je s Tobom i Tvoja majčica zadovoljna, kako sam ja uvijeke bila…“ […] Bolje učiteljice nijesma vidio, nego što je Marija Fabkovićka. Ona se rodila za učiteljcu. Svoj veliki učiteljski talenat razvija i usavršuje uvijek. Učiteljsko zvanje, škola, mladež, narodna prosvjeta, njezin je život i svijet. Nigda je nijesmo vidjeli na kakvoj pustoj zabavi ili u besposlici, nego uvijek na ozbiljnu poslu, gdje je nastojala ili oko svoga usavršivanja ili oko napretka mladeži. Nigdje u nje raskošja, nego sve pristojno, solidno i jednostavno. Duševno i moralno savršenstvo bijaše njezin raskošni užitak. Uzoran primjer učiteljice, žene i majke! Ljubav i sreća odsijevala joj je iz očiju i glave kao neka učiteljska i materinska gloreola, kad je imala oko sebe djece. Bez djeteta rijetko se i vidjela. Kad ju je na ulici opazilo koje dijete, dotrčalo bi k njoj i pratilo je barem donekle. Pred njezinim stanom čekale su je svaki dan učenice da pođu s njom u školu, a iz škole pratile su je i one, koje nijesu ni stanovale u njezinoj ulici. Uvijek je ona s djecom milo razgovarala, ali nigda ni jedno nije mazila. Svoje sveto učiteljsko dostojanstvo uvijek je čuvala. Svu je djecu u srcu nosila, a sva djeca nju. Kad je tko htio, da rastuži i rasplače njezinu učenicu, trebao je od šale reći štogod protiv Fabkovićke. Kad je na praznike otišla na put, nije bilo njezine učenice, koja ne bi prolazeći kraj kuće, pogledala na njezin prozor; a kad se vratila s puta njezina su je djeca jedva dočekala i s njom se izljubila, pa jedna joj nosi ovo, druga ono; svaka je bila srećna, kad joj je mogla čim ugoditi. P oznato je, da je i njezin muž Skender dika učitelja. Njih dvoje zajedno su radili oko svoga usavršavanja. Njih su se dvoje popunjavali. Bez toga ne bi se jamačno digli do tolike učiteljske visine. Za Fabkovićku nije bilo u njezinu životu tragičnijega dana, nego li je bio onaj, kad je morala u mirovinu. Onako sposobna, zanosna, onako svježa na tijelu i duhu, onako puna ljubavi za školu, morala se rastati sa školom i djecom. Njezina je škola bila prava škola. Sve solidno, sve iskreno, sve lijepo i dobro. Kad se čulo, da će ona u mirovinu, roditelji njezinih učenica željeli su, da ostane barem tako dugo u službi, dok im djeca svrše četvrti razred. S Fabkovićkom izgubiše njezina djeca svoju drugu majku. […] Iz Geneve piše mi 15. travnja 1897. među ostalim: »Imamo, sudim, tri vrste učitelja. Prvo su oni, koji su za to stvoreni, u naravi im je, a s ljubavlju prianjaju uz to svoje zvanje. Drugo su umjetni učitelji, t. j. odgojilo ih je za to; ima i među tima dobrih, dosta puta i vrsnih. Treći su prisiljeni; mislim tu one, koje je nužda i neprilika dovela na tu stazu, a tim je učiteljovanje teret, kazna za počinjeno zlo, pakao već na ovom svijetu. Uzmite školu onim prvima, podsjekli ste im korijen života. Odstranite one druge od školstva, bit će im manje više indiferentno uz uvjet, da mogu sebi drugojačije služiti kruh. Oni treći reći će: Hvala Bogu, da sam se toga trha riješio. U vijek sam se bojala toga momenta, kad me od škole odstrane, ali tako živa, tako bolna, tako otvorena rana da ostane, to i sama nijesam mislila. A čudo! Kao na porugu, gdjegod bih se zaustavila na šetalištu ili javnim vrtovima među djecom motreći i slušajući njihove igre i razgovore, eto ih za čas rpa oko mene. Polagacko došulja se najmanje pažljivo me motreći, onda drugo veće, treće i t. d. Za časak smo kao davni stari znanci. Djeca i psi instinktivno raspoznaju, tko ih voli.« Poslije tolikoga udarca, uz onu kukavnu mirovinu nakon više od 38 godina službe, Fabkovićka ima još uvijek toliko eneržije, toliko učiteljskoga ponosa i toliko ljubavi za nauku, za školu i mladež! To je rijedak pojav! To je Pestalozzijeva ljubav. Fabkovićka će se lakše rastati sa svojim životom, nego se rastala sa svojom djecom. […] Urođen učiteljski talenat, živ interes za nauku i ćudoredni život, jaka težnja za savršenstvom, ljubav za učiteljsko zvanje, za školu i mladež, žarko rodoljublje i čovjekoljublje, stvara uzorne učitelje. Bez toga sva sveučilišta ne mogu stvoriti uzorna učitelja. [U sljedećem broju: Temelj i zadaća pučke škole u narodnoj prosvjeti / Stjepan Radić (1926.)] pisma aktualno 30 www.skolskenovine.hr Sjećanja Onih već davnih godina Možda će vrijedni, etosu svojega zvanja odani nastavnici, u liku naše profesorice Marije Lukšić naći uzor, poticaj, ohrabrenje i nadu i za sebe Sada već davnih godina u IV. muškoj realnoj gimnaziji u Zagrebu - kako je Četvrtoj tada bio puni naslov - matematiku i fiziku predavala je profesorica Marija Lukšić. I ostala je u sjećanju mnogih svojih učenika, posebno onih koje je ratne 1944. godine brigom i pažnjom dopratila do njihove velike mature. Prateći njihove pripreme i njihova nastojanja da pred maturalnom komisijom ne potonu te dijeleći s njima radost nakon položenog ispita zrelosti, vodila je bilješke i posebnom pronicljivošću i naklonošću opisala svoje učenike. A dečki su njezine riječi prepisali i umnožili na starinskom šapirografu. Stranice je uvezala i ukoričila u knjižicu mama jednog kolege, knjigoveška radnica. A mi negdašnji đaci profesorice Lukšić, koliko nas još ima živih, često s naših polica uzimamo tu knjigu na čijim koricama piše: prof. Marija Lukšić NA SJEĆANJE VIII. A i B. Čitamo i u našim razgovorima vraćamo se riječima koje nam je uputila naša profesorica matematike i fizike: Vidim u daljini cijele nizove onih koji će ove Vaše papire listati i slike gledati. Od njih ste najbliži Vi dragi naši abiturienti. Procjenjujete svoj izgled i riječi kojim ste zabilježeni. Iza vas stoje vaši roditelji. Ponos raste u njima kad Vas gledaju odrasle. I sitni glasovi djece će govoriti: - Gledaj tatu kad je bio maturant. I još dalje nižu se. Možda će ovi papiri dočekati i kasnije rodove u biblioteci nekoj. Gledat će nas, čitati o nama. Hoće li moći shvatiti kolike ste duševne napore svladavali spremajući se za maturu pod zavijanjem sirena. Sve duševne sposobnosti ste uprezali da shvatite i zapamtite dobra književnosti, povijesti, zemljopisa, matematike. Uspjelo je više puta uroniti sasvim u znanje - kad sirena tamnim, jakim glasom s visine padne i prodre u svako srce. Prekida se mišljenje, ruke hvataju torbe, ogledavamo se na nebo, sluh napinjemo: možda još ne treba silaziti u tamni, hladni, vlažni podrum. Divno je vaše bratstvo školskih klupa, koje ovim papirima vežete i sigurno se rasuti nećete, da jedan za drugog ne zna i ne mari. I nismo. I sada listajući, čitajući tu nama značajnu i dragu knjižicu naše profesorice, susrećemo sebe kakvi smo bili onih dana naše mladosti, našeg sazrijevanja. Započelo je pisanjem maturalne zadaće iz matematike. Kako ćemo preskočiti ovu prvu zapreku? Činilo nam se - a i sada nam se čini - da je letvica bila visoko podignuta. Pogotovo u uvjetima kada je nastava u ratnim prilikama bila skraćena, a predavanja svedena na nužnost. Imamo i čuvamo zabilježen i jedan matematični zadatak u toj našoj maturalnoj zadaći: Pozitivan je korijen jednadžbe log (x+4)+log (x- 11)=2 parametar parabole. Odredite jednadžbu tangente, koja na abscisnoj osi čini odrezak jednak negativnom korijenu jednadžbe. Prolazila je naša profesorica dvoranom u kojoj smo pisali tu maturalnu zadaću. No, više da pomogne, nego da nadzire. A u knjižici njenoj, u kojoj je o nama pisala, stoji: ... rodili su se pomalo bojažljivi tangensi i kotangensi. Neki zalutali sinusi uginuše pod naglim potezom spoznaje. I otvoriše se prve logaritamske tablice. Oh, pomalo se već moglo disati. Kod parabole su pera krivo ubijala logaritme, koprcali se k i l iz uvjeta za tangiranje, savijala se sirota parabola, ispravljala svoje kvrge, otiskivala tangente kamo spadaju. Oznojena lica već su bila izdignuta ... U ime negdašnjih njezinih učenika Božidar Perharić, Zagreb EXTRA-TOURS, turistička agencija, d.o.o. POSLOVNICA PETRINJA: Trg dr. Franje Tuđmana 9, 44250 Petrinja Tel. 044/633-340, faks 044/633-983, mob. 095/9031-898 MB: 0232871, ID KOD: HR-AB-42-070082195 OIB: 88882103894 www.extra-tours.hr, [email protected] Studijsko putovanje FRANCUSKA - PARIZ 3. - 10. travnja 2011. PROGRAM 1. dan (nedjelja) - ZAGREB - PARIZ Sastanak u Zračnoj luci Pleso u 9 sati. Let za Pariz u 11 sati. Nakon dolaska panoramski obilazak Pariza (Bastille, Place de la Republique, Notre Dame, Pariški mostovi, Muzej D’ORSAY, avenija Champselysees, Trijumfalna kapija). Odlazak u hotel. 2. dan (ponedjeljak) - Posjet Veleposlanstvu Republike Hrvatske i Ministarstvu obrazovanja Francuske. Nakon večere odlazak na Eiffelov toranj. 3. dan (utorak) - Obilazak osnovnih i srednjih škola. Poslije večere odlazak na vožnju brodom po Seini. 4. dan (srijeda) - Posjet fakultetu za obrazovanje učitelja na jednom od sveučilišta. Odlazak u muzej Louvre. 5. dan (četvrtak) - Posjet Nacionalnom institutu za pedagoška istraživanja. Posjet četvrti LA DEFENSE - Parizu 21. stoljeća. 6. dan (petak) - Obilazak osnovnih i srednjih škola. Odlazak na Montmartre i obilazak crkve Sacre Coeur. 7. dan (subota) PARIZ - VERSAILLES Odlazak na izlet u Dvorac Versailles. Povratak u Pariz. 8. dan (nedjelja) - PARIZ - ZAGREB Transfer do zračne luke. Polet zrakoplova za Zagreb u 8.20 sati. CIJENA ARANŽMANA IZNOSI 7580 kuna PO OSOBI MOGUĆNOST PLAĆANJA DO 12 OBROKA broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010. Dojmovi Festival stvaralaštva Koliko je ljubavi i radosti utkano u ta mala remekdjela, koliko umijeća i upornosti, koliko mladenačkih osjećaja i uzbuđenja, to neka ostanu naše male tajne U školskom dvorištu uobičajena graja i gužva kao što to biva prije nastave. Ušli smo u autobus i nastao je muk. Uz autobus poredaše se naši najmiliji. Bilo ih je više nego nas mladih zadrugara. Svi smo uz prozor. Nakon što sam obrisala zamagljena prozorska stakla, pokušala sam još jednom uhvatiti pogledom svoje roditelje između buketa ruku koje su mahale i sve se više udaljavale. I ravnateljica nam maše. Sretni smo i pomalo zbunjeni, nesvakidašnji osjećaj! Tišinu je prekinuo promukli glas: - Molim popis putnika. Nakon vozača, oglasila se naša voditeljica poželjevši nam ugodnu vožnju i sretan put uz nekoliko uobičajenih napomena, a onda, kao po dogovoru počinje šuškanje i prevrtanje po putnim torbama. Putuju igračke za smotru i mnogo šarenih krpica, putuju medenjaci s orasima, rumene jabuke, staklene perlice, svileni šlingeraj, putuju i smiju se, droncaju se i poskakuju u kartonskim kutijama kao i njihovi junaci i junakinje koji ozarenih lica smišljaju nove sanje. Koliko je ljubavi i radosti utkano u ta mala remekdjela, to znaju samo njihovi stvaraoci, koliko umijeća i upornosti, to vam želimo pokazati! Koliko mladenačkih osjećaja i uzbuđenja, to neka ostanu male tajne zadrugarki i zadrugara. I to nije sve, zar ne? Pitamo se kakve veze ima učeničko za- drugarstvo s gospodarskom krizom? Odgovor je jednostavan: novca je sve manje, problema je sve više, smotre su sve tanje, manje i skromnije. No naša priča ima puno poruka i pouka: Upornim radom i štednjom uspjeli smo održati svoju učeničku zadrugu; u krizi nam pomažu roditelji i mještani; u učeničkoj zadruzi zaradila sam svoj prvi džeparac; radimo samo ono što možemo prodati ili darovati; naši proizvodi ukras su školskih prostora; oni koji nisu spremni svladati teškoće moraju otići; učeničko zadrugarstvo priprema nas za život; u zadruzi učimo zarađivati i trošiti samo zarađeno; ne možemo živjeti od nerada i na dug; nerad je uzrok mnogih poroka i nevolja; rad oplemenjuje i obogaćuje! Putujemo i zabavljamo se. Sve moguće čari i čarolije You Tubeu zabave, poneki šlager ili vijesti za one starije, krasni krajolici koji se brzo izmjenjuju. Zaboravljamo da smo u autobusu jer on bešumno klizi Dalmatinom prema moru, a mi smo sve opušteniji. Na velikim žutim tablama uz autocestu označen je pravac Dubrovnik. Evo nas u Podgori! Prekrasan i čudesan krajolik ostavlja snažan dojam. Biokovo se ispriječilo i zaustavilo tokove i tijekove kojima htjedoše doći osvajači do Dubrovačke Republike, kolijevke naše kulture i moreplovstva. Makarska rivijera, Podgora, Pelješac, Mljet, Korčula... biseri juga Hrvatske i Jadrana okićeni i odjeveni u jesensko ruho dočekuju svoje goste. Predivno se osjećamo i uživamo u ljepotama koje nas okružuju. Sutra je radni dan, velika smotra stotine mladih zadrugara Hrvatske koji će predstaviti najljepše što imaju, da bi se odužili domaćinima koji su uložili veliki trud i napor da ova smotra ostane nezaboravna, da se odužimo našim mentorima, školi, roditeljima koji nas poslaše ovdje da bismo postali još bolji. Hvala svima koji su pomogli i pridonijeli da uspije ovaj festival rada i stvaralaštva mladih! M.B., Zagreb Objavljeni tekstovi ne izražavaju gledišta uredništva. Zadržavamo pravo njihova kraćenja, lektoriranja i redigiranja. Hrvatski pedagoško-književni zbor Zagreb, Trg maršala Tita 4 Hrvatski pedagoško-književni zbor u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport, Agencijom za odgoj i obrazovanje i Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja organizira JESENSKU ŠKOLU UČITELJA I ODGOJITELJA stručno-znanstveni skup za odgojitelje u predškolskim ustanovama, učitelje razredne i predmetne nastave, nastavnike i profesore, stručne suradnike i ravnatelje vrtića, osnovnih škola, predstavnike osnivača odgojno-obrazovnih ustanova i Ureda državne uprave. Tema škole: KURIKULUM: IZAZOV HRVATSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU Stručno-znanstveni skup održat će se od 22. do 24. studenoga u Milenij grand hotelu Četiri opatijska cvijeta u Opatiji. Cijena aranžmana uključuje: Povratnu avionsku kartu Zagreb - Pariz - Zagreb; aerodromske takse; smještaj (POLUPANSION) u hotelu tipa NOVOTEL ili MERCURY u Parizu u dvokrevetnim sobama; transfere i obilaske prema programu; turističkog pratitelja turističke agencije Extra-Tours za vrijeme trajanja aranžmana; ulaznice za muzej Louvre, Versailles, Eiffelov toranj, vožnju brodom po Seini; dnevne karte za javni prijevoz (metro) za sve dane boravka u Parizu; putno zdravstveno osiguranje; troškove realizacije i organizacije aranžmana. Cijena aranžmana ne uključuje troškove osobnih narudžbi Predavači: odgojitelji, učitelji, sveučilišni profesori i predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, Agencije za odgoj i obrazovanje i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje. NAPOMENA: Organizator zadržava pravo manjih izmjena unutar samog aranžmana. NADOPLATA ZA JEDNOKREVETNU SOBU IZNOSI 1990 kuna Svi sudionici dobit će potvrdu o sudjelovanja na stručnom skupu. PRIJAVE DO 15. PROSINCA 2010. na tel. 044/633-340, faks 044/633-983, mob. 095/9031-898 ili e-mail [email protected] Skup počinje u ponedjeljak, 22. studenoga u 10 sati u Milenij grand hotelu Četiri opatijska cvijeta, a završava u srijedu, 24. studenoga u 13 sati. Obavijesti o načinu prijave na skup možete dobiti na internetskoj stranici www.hpkz-napredak.hr i na broj telefona 01/4855-713.
© Copyright 2024 Paperzz