broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
Stručno usavršavanje za pedagoge u osnovnim i
srednjim školama
Društveno-kulturne
i odgojno-obrazovne
vrijednosti škole Str. 5
Broj 33 (2773) • Godina LXI.
Zagreb, 26. listopada 2010.
aktualno
Vjerski odgoj
u vrtićima
1
120 godina Teničke škole Čakovec
www.skolskenovine.hr
Kroz
igru
učiti o
ljubavi, dobroti,
Tehničari koji
darivanju i oprostu obožavaju poeziju
Str. 7
TJEDNIK ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE
Str. 20-21
ISSN 0037 - 6531
UDK 37 (05)’’530.1’’
tema broja: U POTRAZI ZA STIPENDIJAMA
Nadarenima
slamka spasa
U ovom broju za Školske novine pišu i govore dr. Vladimir Strugar, dr. Pavao Brajša, mr. Dunja Špoljar, Višnja Biti,
Milijana Kovačević, Ivo Tkalec, Štefka Batinić, Azra Rađenović, Sanja Režek, Olivera Marinković, Višnja Francetić,
Ksenija Turković, Ninoslav Šćukanec, Tina Šarić, Ana Tecilazić-Goršić, Helena Mandec
aktualno
2
www.skolskenovine.hr
MEĐU
NAMA
piše Marijan Šimeg
IZ SADRŽAJA
Iz Agencije za mobilnost
i programe EU
TEHNOLOGIJA U FUNKCIJI
RAZVOJA OBRAZOVNIH I
NASTAVNIH METODA Str. 4
Agencija za odgoj
i obrazovanje
STRUČNI SKUPOVI U
STUDENOME
Str. 6
Montessori pedagogija
u državnim školama
U SREDIŠTU
OBRAZOVANJA - SAM
ŽIVOT!
Str. 9
Mediji i odgoj za medije
ISKRIVLJENA SLIKA
STVARNOSTI
Str. 10
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
[email protected]
P
Odgoj naš svagdašnji
rije šest godina u Hrvatskoj je provedeno zanimljivo terensko istraživanje u sklopu projekta Siromaštvo
u Hrvatskoj. Među brojnim pitanjima na koja je odgovorilo više od 120 građana ove zemlje bilo je i ono u
kojemu se tražilo izjašnjavanje o tome što građani najviše cijene. Na prvom je mjestu bez premca bilo bogatstvo, za koje se izjasnilo gotovo 47 posto ispitanika, na
drugome mjestu bio je uspjeh, pa zdravlje, zatim moć,
društveni položaj, djeca, skladna obitelj, snalažljivost,
politička podobnost, nacionalna pripadnost, sigurnost,
marljiv rad, dobra zabava i izlasci. Na četrnaestom mjestu našla se pripadnost crkvi, zatim savjesno obavljanje
posla, održanje obećanja, velika potrošnja, samostalnost, a na repu interesa, odnosno prioriteta građana su
spremnost pomoći drugima, suosjećajnost s potrebnima i samoobrazovanje, za koje se odlučilo samo jedan
posto ispitanika.
K
ad ne bi bilo tragično, bilo bi smiješno. Iz ovih odgovora vidljivo je da su vrijednosti samoobrazovanja,
empatičnosti i altruizma na samome dnu ljestvice pa
bi se i na temelju toga moglo reći da je naše društvo
u ozbiljnoj odgojnoj krizi. Nisu nam valjale vrijednosti
koje smo kao djeca usvojili u onom bivšem mrakobjesnom sustavu, nije valjao ni politički sustav pa ni planska ekonomija. S uspostavom naše nacionalne države
nadali smo se da će i sustav vrijednosti doživjeti duboke promjene. Uši su nas svrbjele od stalnog slušanja o
tranziciji, o prelasku u pluralno i demokratsko društvo, a
pogotovo o duhovnoj obnovi koja nam je trebala donijeti
i neke nove vrijednosti, čvrste temelje na koje se možemo osloniti u svom životu, radu, obrazovanju.
N
Iskustva dobre prakse
- prometni odgoj
ZNANJE GLAVU ČUVA! Str. 12
OBAVIJEST PRETPLATNICIMA
Poštovani pretplatnici,
zbog propusta službi koje adresiraju i distribuiraju Školske novine (što je izvan naše redakcije), moguće ja da
pogreškomu dobijete veći ili manji broj primjeraka našega tjednika, da ga ne dobijete na vrijeme ili da uopće do vas ne dođe. Ako ste primijetili da s dostavom
Školskih novina nešto nije u redu, ispričavamo vam se i
molimo da o tome svakako izvijestite naš odjel pretplate (tel. 01/4855-824 ili na [email protected]).
Redakcija Školskih novina
o, čini se da su u nas sve manje na djelu neki postulati zapisani i u deset zapovijedi, da čak i oni koji
tako revno i svakodnevno javno mole boga bez ikakvog
krzmanja lažu, kradu, čine svakojako zlo, žive poročno,
požele i ženu bližnjega svoga, pa čak i njezina muš-
karca. Sve se manje govori o poštenju, dobroti, ljubavi, žrtvi, požrtvovnosti, o suosjećanju, prijateljstvu ili o
vrijednostima koje su puno dublje i puno više od onoga čisto materijalnoga, od zadovoljstva zbog zgrtanja
silnoga novca, nekretnina ili zlata u trezorima. Sve se
manje o tome govori u obitelji, javnost je preko medija
bombardirana lažnim idolima, izložena popularizaciji
nekih čudnih likova koji nemaju veze sa životom niti s
vrijednosnim sustavom koji bi implicirao upravo sve ono
najbolje, najsvetije, najpoštenije, najplemenitije.
S
uvremeni život preplavio nas je posve novim vrijednostima i teško se i kao odrasle osobe, kao roditelji
ili učitelji, možemo othrvati svemu tome, oduprijeti toj
silnoj navali konzumerizma, blještavila i reklama koje
najprije „zalude“ našu djecu i koju će više zanimati da
kroz neki stupidni psihotest u listu za mlade saznaju
kakvom tipu mobitela uređaja pripadaju. Ili da prije no
što pomognu nekome koga je udario automobil na pješačkom prijelazu snime na svoj mobitel te mučne scene i odmah ih podijele s prijateljima na fejsu. Pitanje je
može li nam dvadesetak godina nakon prve duhovne
obnove, koja, čini se, nije dala željene učinke, nove vjetrove i kvalitetne promjene u glavama donijeti Nacionalni okvirni kurikulum.
H
oćemo li s tim prevažnim dokumentom postići barem jedan od ciljeva, a to je da doista prestanemo pričati samo o sadržaju svakoga pojedinog predmeta i da
tražimo od djece da ih sve zajedno mehanički i bez razumijevanja zapamte i reproduciraju. Ili ćemo se pobrinuti da obrazujemo kompetentne buduće stručnjake u
bilo kojem poslu, ali istodobno i da odgojimo mlade kojima će altruizam, empatičnost, želja za obrazovanjem
biti puno važniji od bogatstva, moći, političke podobnosti ili slave, ma što to značilo. Jer, kurikulum nije samo
drukčiji tijek odgojno-obrazovnog rada. On je prigoda
za reafirmaciju u nas atrofiranih istinskih vrijednosti.
GOVOR STATISTIKE
NAKLADNIK Školske novine d.o.o., Hebrangova 40
10000 Zagreb
DIREKTOR Ivan Vavra ([email protected])
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Marijan Šimeg
([email protected])
UREDNIŠTVO ([email protected]), Marijan Šimeg,
Ivan Rodić ([email protected]), Vjekoslav Welle
([email protected]), Branko Nađ (branko.nadj
@skolskenovine.hr), Ivica Buljan ([email protected])
GRAFIČKI UREDNIK Nenad Pejušković
Tajništvo redakcije ([email protected])
Tel. 01/4855-709, 01/4855-720; Telefaks 01/4855-712
Računovodstvo, PRETPLATA ([email protected]) i
OGLAŠAVANJE ([email protected])
Tel. 01/4855-824; Telefaks 01/4855-712
ŽIRO RAČUN 2360000-1101381687 / Zagrebačka banka
2340009-11101681174 / Privredna banka
DEVIZNI RAČUN IBAN HR6723600001101381687 (2100055635)
TISAK Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb
CIJENA Pojedinačni broj: 10 KN / Polugodišnja pretplata za
Hrvatsku: Ustanove - 300 KN / Pojedinci - 160 KN / Studenti i
umirovljenici - 130 KN
Cijena godišnje pretplate za inozemstvo Slovenija, BiH, Srbija,
Crna Gora, Madžarska, Italija, Austrija i Makedonija - 90 € / Ostale
europske zemlje - 100 € / Izvaneuropske zemlje - 110 €
Cijena oglašavanja (bez PDV-a):
1/1 str. 7.000 KN (zadnja 8000 KN), 1/2 str. 4.000 KN (zadnja 4500
KN), 1/3 str. 3.000 KN, 1/4 str. 2.000 KN, 1/8 str. 1.500 KN
PODCRTANO
Dok se minimalni uvjeti rada u školi ne osiguraju, zahtjevi ravnatelja da učitelji
8 sati dnevno provode u prostorijama školske zbornice dok ne obavljaju neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima, a za vrijeme dok traje nastavna godina, neprovodivi su i nisu u skladu s rješenjem o tjednom zaduženju koje ravnatelji izdaju
i potpisuju.
Diana Anzulović, dipl. iur., pravna savjetnica SHU
http://www.shu.hr, 22. listopada 2010.
Dekani pravnih fakulteta iz Osijeka, Rijeke, Splita i Zagreba ocijenili su danas da su nacrti
Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištu “u potpunosti
neprihvatljivi i krajnje destruktivni po sustav visokog obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj”.
http://www.monitor.hr/clanci/dekani-protiv-nacrta-zakona-o-visokom-skolstvu/40876 /
Hina, 22. listopada 2010.
aktualno
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
Stručni skup o prevenciji ovisnosti
S
ukladno Akcijskom planu suzbijanja i zloporabe opojnih droga
za razdoblje od 2009. do 2012.
godine, koji je Vlada RH donijela u veljači prošle godine, i Provedbenom programu Akcijskoga plana za 2009. godinu, usvojenim u ožujku prošle godine,
Vladin Ured za suzbijanje zlouporabe
opojnih droga u suradnji s mjerodavnim
ministarstvima i ostalim tijelima osnovao je multidisciplinarnu stručnu radnu
skupinu i izradio Nacionalni program
Stručnome skupu
nazočili su županijski
koordinatori i
voditeljima školskih
preventivnih
programa iz svih
županija
Zajednička briga svih
prevencije ovisnosti za djecu i mlade u
odgojno–obrazovnom sustavu te djecu i
mlade u sustavu socijalne skrbi za razdoblje od 2010. do 2014. godine, koji je
Vlada RH donijela na sjednici održanoj
4. lipnja ove godine.
S ciljem da širu javnost upozna s ovim
dokumentom - koji je prvi dokument te
vrste koji objedinjuje preventivne strategije i koji ima za cilj suzbijati i sprječavati pojavu svih oblika ovisnosti, te
rizično ponašanje djece i mladih vezano
uz eksperimentiranje sa sredstvima ovisnosti - Ured za suzbijanje zlouporabe
droga u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa i Agencijom
za odgoj i obrazovanje organizirao je
u srijedu, 20. listopada, u prostorijama
Ministarstva znanosti, obrazovanja i
športa jednodnevni stručni skup pod
nazivom „Prevencija ovisnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama“. Skup je
otvorio ministar znanosti, obrazovanja
i športa dr. sc. Radovan Fuchs, a bio je
namijenjen županijskim koordinatorima
i voditeljima školskih preventivnih programa te županijskim koordinatorima
programa prevencije ovisnosti za djecu
i mlade u sustavu socijalne skrbi.
- S prevencijom ovisnosti treba započeti vrlo rano, još u vrtićkoj dobi, i nastaviti dalje na svim razinama školovanja i
sa svim dobnim skupinama - naglasio
je ministar Fuchs, napomenuvši pritom
kako se odgojno-obrazovne ustanove
brinu o odgoju i obrazovanju mladih,
ali kada je riječ o ovakvim programima
kao što je Nacionalni program prevencije ovisnosti za djecu i mlade, njegova
provedba i uspjeh uvelike ovisi o zajedničkom radu škole, fakulteta, obitelji i
društva u cjelini.
Opširniji prikaz spomenutoga stručnog skupa i samog Nacionalnog programa prevencije ovisnosti za djecu i
mlade objavit ćemo u sljedećem broju
Školskih novina.
I. Rodić
DUBROVNIK: Stručni skup ravnatelja osnovnih škola
U službi hrvatskog školstva
H
rvatska udruga ravnatelja osnovnih škola u suradnji s
Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, Agencijom za odgoj i obrazovanje i Nacionalnim centrom
za vanjsko vrednovanje obrazovanja organizirala je jesenski
stručni skup za ravnatelje osnovnih škola s glavnom temom
″Ravnatelji u službi hrvatskog školstva″, koji je od 25. do
27. listopada održan u Dubrovniku. Sudionike skupa pozdravila je Ivanka Roksandić, saborska zastupnica i članica
saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu.
Državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i
športa dr. Dijana Vican održala je uvodno predavanje na
temu ″Primjena Nacionalnog okvirnog kurikuluma u odgojno-obrazovnoj praksi″, naglasivši kako taj dokument
čini okvir u kojemu svatko treba naći svoje mjesto i u kojemu treba razraditi odgojno-obrazovnu djelatnost prema
kompetencijama.
″Do sada su odgoj i obrazovanje bili temeljeni na nastavnom planu i programu čije je težište sadržaj. U kurikulumskom pristupu težište je na jasnom izražavanju i definiranju
očekivanja razvoja djeteta, ali ne da tražimo da zna određenu pjesmu, određeno štivo ili matematičku formulu, nego
da utvrdimo koje su to kompetencije kojima mora ovladati,
a onda će nastavnici smisliti
najbolji način, metode, sadržaje i organizaciju rada kojima će
to postići″ – rekla je državna
tajnica dr. Vican.
Ravnatelj Agencije za odgoj
i obrazovanje Vinko Filipović
govorio je o sustavu stručnog
usavršavanja najavivši neke
novìne u tome području, primjerice prijavljivanje za stručne skupove putem interneta,
te dolazak stručnih predavača u svaku školu, čime će se
stručno usavršavanje pribiližiti i onim prosvjetnim djelatnicima koji nikada nisu imali priliku sudjelovati na stručnim
skupovima.
U radnome dijelu skupa o samovrednovanju rada ravnatelja govorila je Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne i birotehničke škole iz Zagreba i predsjednica Udruge hrvatskih
srednjoškolskih ravnatelja. CARNet-ov program informatičkog obrazovanja nastavnika ICT Edu predstavila je voditeljica projekta Renata Ivanković. O temi obrazovanje i
izvrsnosti govorio je svjetski poznati znanstvenik dr. Davor
Pavuna, mr. Predrag Pale govorio je o temi ″Zašto je ravnatelj kriv za sve″, dr. Zlatko Miliša, sa Sveučilišta u Zadru, o
tome zašto nam treba odgoj za medije, a Darko Janeković o
suradnji i projektima sa školama iz Europske Unije.
U okviru skupa održana je i redovna godišnja izvještajna
skupština na kojoj su usvojeni novi Statut, Etički kodeks i
Poslovnik o radu tijela Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola. Također je održana i svečana akademija kojom je
obilježeno petanest godina postojanja i rada Udruge. Sudionici skupa imali su prigodu pogledati kazališnu predstavu
″Teštament″ koju su samo za njih izveli glumci dubrovačkog Kazališta Marina Držića
u režiji Vanče Kljakovića. Na
skupu je svečano predstavljena
i knjiga ″Odnosi s javnošću i
obrazovanje″ autora Vlade Draguna, ravnatelja Osnovne škole
Sućidar u Splitu, koja je nedavno tiskana u nakladi ″Školskih
novina″.
Opširnije o svemu u sljedećem broju.
M. Šimeg
Skup Hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika
H
Kako učenici uče strani jezik?
rvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika 18 godina kao strukovna udruga pruža
znanstvenu i stručnu potporu nastavi
njemačkog jezika, osiguravajući kontinuirano stručno usavršavanje za učitelje
i nastavnike njemačkog jezika te promovirajući njemački jezik, ali i vrijednost
učenja stranih jezika općenito. Jedna od
glavnih aktivnosti Društva godišnji su
stručni skupovi. Od 23. do 25. listopada u Vodicama je održan skup posvećen
neurolingvističkim i psihološkim aspektima učenja stranog jezika te mogućnostima didaktičke primjene znanstvenih
spoznaja i modela u nastavi njemačkoga
kao stranog jezika.
Više od 200 učitelja i nastavnika iz cijele Hrvatske kroz plenarna predavanja
i rad u radionicama bavilo se pitanjem
Kako učenici uče strani jezik?. Skup je
održan pod pokroviteljstvom Ministar-
stva znanosti, obrazovanja i športa RH
te u suradnji s Goethe-Institutom u Hrvatskoj, Austrijskim kulturnim forumom
u Zagrebu te Agencijom za odgoj i obrazovanje. Sudionike skupa u Vodicama u
ime ravnatelja Agencije Vinka Filipovića pozdravila je savjetnica za njemački
jezik Ninočka Truck-Biljan, voditeljica
Odjela za jezik u Goethe-Institutu Ursula Kreher te voditeljica Kulturnog centra
Vodice Gordana Birin.
Reiner Schmidt (Sveučilište u Bielefeldu) dao je pregled razvoja teorija
o učenju, s posebnim naglaskom na relevantne spoznaje istraživanja učenja i
usvajanja stranih jezika. Brigitte Ortner
(Sveučilište u Beču) upoznala je sudionike s psiholingvističkim osnovama
učenja stranih jezika, s aspekta alternativnih metoda kao što je pedagoško-dramaturška metoda učenja jezika, učenje
jezika u skupini ili prirodan rast jezika.
Marijana Kresić (Sveučilište u Zadru)
izvijestila je o teoriji transfera jezičnih
predznanja materinskoga i prvoga stranog jezika u procesu učenja drugog stranog jeziku, a Maja Anđel (Sveučilište u
Zagrebu) predstavila je složeno područje
neurobioloških osnova učenja.
Rad skupa nastavljen je radionicama
raspoređenima prema ciljnim skupinama
- djeci predškolske dobi, učenicima nižih
i viših razreda osnovne škole, srednjoškolskoj i studentskoj populaciji. S naglaskom na nastavnu praksu, obrađene su
brojne teme: motivacijske nastavne aktivnosti, primjena kazalašne pedagogije,
uporaba novih medija, obrada književnih
tekstova, inventivno učenje gramatike,
aktivno sudjelovanje učenika u nastavnom procesu, komunikacijsko pisanje,
specifičnosti jezika struke i druge.
Ana Petravić
Irena Horvatić Čajko
3
www.skolskenovine.hr
JO© JEDAN TJEDAN
Malo je dana ostalo za izradu Državnoga proračuna
za 2011. godinu. Taj dokument uvelike će nam skrojiti
sudbinu za sljedeću godinu i Vlada bi prijedlog o tome
trebala donijeti do 15. studenog. Važan posao, svi će se
složiti, pa smo i prošloga tjedna o tome mogli ponešto
čuti, istina – daleko manje nego o nepodopštinama čiji
se tragovi iz nedavne prošlosti sada otkrivaju, a premalo
s obzirom na važnost javnih financija u ovom kriznom
razdoblju, vremenu upitnog preživljavanja za mnoge.
2011.?
Sve je gore, glasovi su česti iz mnogih odgojno-obrazovnih ustanova, pri čemu se u prvom redu ima u vidu
materijalna i novčana situacija te posvemašnji izostanak
toliko spominjanog svjetla na kraju tunela. Nije naime
realno očekivati da će posljednju priliku u ovom mandatu vladajuća koalicija iskoristiti da stvarno i financijski mjerljivo pokaže da joj je obrazovanje prioritet.
Ako novaca i nema za sve dovoljno, promjena strukture
javnih rashoda u korist obrazovanja mogla je biti znak
stvarnog opredjeljenja, dugoročno dobre volje i odlučnosti da se odgojno-obrazovna djelatnost osnaži. To je
izostalo u proteklim godinama, izostat će i dogodine, pa
će Hrvatska – po postotku izdvajanja za obrazovanje iz
javnih izvora – ostati pri dnu europske ljestvice.
Prije godinu dana, kad se donosio DP za 2010., mogli smo biti nezadovoljni projekcijama rasta sredstva za
obrazovanje do 2012. godine. Tada je, ako dobro pamtimo, planiran rast sredstava MZOŠ-a za oko 3 posto
godišnje. Malo, ali ipak rast. Ipak povećanje unatoč
gospodarskoj recesiji i krizi, donekle na tragu preporuka
međunarodnih organizacija da obrazovni budžeti ne bi
smjeli trpjeti redukcije, štoviše – da bi povećanje ulaganja u obrazovanje moglo generirati pozitivne gospodarske trendove i poboljšanje društvenog standarda.
Sada, uoči donošenja novoga proračuna, prošlogodišnje nezadovoljstvo bilo bi manje ili bi se čak rastopilo
da su postotci za obrazovanje ostali onakvi kakvi bijahu. I kamo sreće da je tako. No iz Ministarstva financija
navijestili su drugačije: »Kakav rast?! Smanjenje, gospodo!« I još su mogli, kao za utjehu, dodati da bismo u
obrazovanju ipak trebali biti barem donekle zadovoljni
što smanjenje ne će biti više od 1 posto godišnje. To
naime prizlazi iz dokumenta Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2011. – 2013. Tako će biti u
novom DP-u, a po svoj prilici i u rashodima proračuna
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Bude li tako (a bit će možda i gore), koji se i kakvi
pomaci u obrazovanju mogu očekivati? Rokovi ostvarivanja pedagoških standarda bit će ozbiljno ugroženi, o
popravljanju materijalnoga položaja škola i prosvjetnih
djelatnika da i ne govorimo.
Prema jednom drugom dokumentu, također nedavno
u Vladi RH usvojenom (Strategija Vladinih programa za razdoblje 2011.-2013.), ne treba očekivati da u
obrazovnoj politici predstoji ostvarivanje ambicioznijih
promjena i značajnijih poboljšanja. Bude li se ostavrivalo financijskim diktatom zacrtano, sudjelovat ćemo i
svjedočiti tek o provedbi mjera koje se tiču nešto većeg
obuhvata djece ranim, predškolskim odgojem i obrazovanjem (sa sadašnjih 58 posto na 63 posto 2013.), zatim
optimiziranja mreže osnovnih škola (s 30 na 40 posto)
te većeg broja djece romske populacije koji završavaju
osnovnu školu (s 18 na 20 posto). U planu je također intenziviranje stručnog usavršavanja odgojitelja, učitelja,
ravnatelja i stručnih suradnika te povećanje broja djelatnika koji su osposobljeni za uporabu informacijsko-komunikacijskih tehnologija u nastavi/poučavanju (s 50 na
70 posto prosvjetnih djelatnika) te promicanje cjeloživotnog učenja i povećanje tih programa unutar visokoškolskih ustanova. Sve nabrojeno porebno je, dakako, ali
nije dovoljno drži li se do obrazovanja i naobrazbe kao
doista važnih poluga boljitka Hrvatske i njezinih građana. Stoga se možemo nadati da će, prilikom donošenja
novoga proračuna, stručna javnost i stvarno zaintersirani otvoriti i pitanja koja politika, zbog financijskih
ograničenja, tek prigodno kadšto spomene a stvarno (i
zasad) ne planira rješavati.
Anđelko Jelin
Povećat će se broj sudionika, stručni
skupovi bit će u školi ili njezinoj blizini,
a smanjit će se troškovi - to su obilježja
nove strategije stručnog usavrašavanja
prosvjetnih djelatnika koju promiče
Agencija za odgoj i obrazovanje.
Prekratak rok za javnu raspravu o
novim zakonima glede visokoga
obrazovanja i znanosti - opći je, čini se,
sud akademske i znanstvene javnosti.
4
www.skolskenovine.hr
aktualno
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
Iz Agencije za mobilnost i programe EU
Tehnologija u funkciji
razvoja obrazovnih i
nastavnih metoda
U
nutar Programa za cjeloživotno
učenje, koje provodi Agencija za
mobilnost i programe Europske
Unije, osmišljen je i internetski portal kao
prateća mjera potprograma Comenius.
Projekt e-Twinning osmišljen je kao virtualno mjesto susreta na kojem komuniciraju europske škole, gdje korištenjem informacijsko-komunikacijskih tehnologija
profesori i učitelji te sami učenici mogu
stvarati kontakte sa svojim kolegama iz
inozemstva i osmišljavati projekte koje
će zatim provoditi u svojoj učionici uz
redovan program, a ponekad i kao izvannastavnu aktivnost.
Svrha e-Twinninga je povezivanje lokalnih osnovnih i srednjih škola sa školama diljem Europe u partnerstva. Projekti e-Twinning izvode se pomoću alata
samog portala, gdje nastavnici i učenici
mogu na različite načine koristiti tehnologiju - izmjenjuju nastavne materijale,
usavršavaju nastavne metode, izmjenjuju
fotografije, likovne uratke, iskustva, videouratke, razgovaraju putem chata, foruma
i ostalih mogućnosti.
Projekt e-Twinning postao je jako popularan među hrvatskim korisnicima: u ovom
trenutku koriste ga 174 škole, od 103.041
aktivna člana 241 je nastavnik iz Hrvatske,
a u tijeku je čak 138 projekata s hrvatskim
partnerima. Te brojke svjedoče o neprestanom porastu ionako već iznimno velike popularnosti korištenja tehnologije prilikom
razvoja obrazovnih i nastavnih metoda.
Upravo o takvom projektu razgovarali smo s Majom Mušnjak, djelatnicom
Agencije, koja je zadužena za nadzor provedbe e-Twinninga u Hrvatskoj, koja svakodnevno komunicira s korisnicima portala te nam prenosi njihovo zadovoljstvo
dostupnim im alatom.
”Nastavnici nam govore da učenici
ostaju nakon nastave na svoju inicijati-
Projekt e-Twinning
osmišljen je kao virtualno
mjesto susreta na kojem
komuniciraju europske
škole, gdje korištenjem
informacijsko-komunikacijskih tehnologija profesori
i učitelji te sami učenici
mogu stvarati kontakte
sa svojim kolegama iz
inozemstva i osmišljavati
projekte koje će zatim
provoditi u svojoj učionici
uz redovan program, a
ponekad i kao izvannastavnu aktivnost
vu kako bi radili na dogovorenom projektu, a nakon toga nestrpljivo čekaju
što će im njihovi prijatelji iz Europe poslati. Isto tako, čini se da obogaćivanje
redovne nastave s ovakvim projektom
čini čuda za motivaciju učenika, dok
su nastavnici najzadovoljniji slobodom
koju imaju u kreiranju projekta, tako da
je vrlo lako osmisliti projekt koji će im
se uklopiti u redovnu nastavu i program.
Izdvojit ću dva projekta koji su provođeni u primjer Osnovnoj školi Daruvar
i Osnovnoj školi Horvati iz Zagreba.
Ideja projekta Osnovne škole u Daruvaru bila je da učenici u dobi od devet do
12 godina predstave svoju omiljenu bajku koristeći raznolike digitalne medije.
Zajedničkim radom učenici su odabrali
bajku te korištenjem računalnih vizuala
prezentirali način na koji su je doživjeli. Prezentacija je bila dokumentirana
videozapisom koji je potom montiran u
digitalni format. U ovom je projektu sudjelovalo oko 30 učenika” - rekla je Maja
Mušnjak.
Koji je bio cilj projekta i po čemu je
važan za učenike, zajednicu i za školu?
Pustiti učenike da zajedničkim radom
sami stvaraju nešto što je utemeljeno na
njihovu autentičnom doživljaju, samo po
sebi ima veliku važnost. Osim toga, učenici su tijekom osmišljavanja i izvedbe
ideje naučili koristiti audio-vizualni softver, softver za montažu slike, zvuka i
videa, naučili su i ideju pretočiti u nešto
opipljivo - u ovom slučaju audiovizualni
uradak. Kroz zajedničku igru kojom su
istodobno obuhvatili dramu, informatiku, jezik i književnost, iskusili su značenje riječi interdisciplinarnost na najbolji
mogući način - kombinacijom prakse i
igre. Osim toga, učenici su ovaj projekt
napravili u suradnji s drugim školama u
Europi i na taj način proširili svoje vidike,
upoznali druge kulture, stekli prijatelje iz
drugih država. Rezultat ovoga projekta
spremljen je u arhivu škole i kao podsjetnik na projekt, i kao motiv ostalim učenicima i učiteljima za daljnje usavršavanje
i učenje.
Kako je tekla provedba projekta?
Razvoj ideje započeo je tako da je svaki
učenik predložio svoju najdražu bajku, o
kojoj je razgovarao s ostalim učenicima.
Konačan odabir jedne bajke kao temelja
projekta ovisio je o svim učenicima koji su
je nakon diskusije zajedno odabrali. Sam
koncept načina izlaganja bajke osmislili
su učenici, a nastavnici i roditelji pomogli
su im kod pripreme scenografije i kostima. Nakon razdoblja vježbanja, počeo je
drugi dio provedbe projekta u sklopu kojeg je napravljeno montiranje videozapisa. Montaža se radila u svim školama koje
su sudjelovale u projektu. Jednom kada je
konačan videozapis napravljen škole su
razmijenile svoje verzije te ih potom usporedili i komentirali.
Što je bio sadržaj projekta Osnovne
škole Horvati?
Projekt škole zove se Europa kroz videokonferencije i ima za cilj napraviti
suradnju škola u Europi kroz videokonferencije. Preko videosastanaka i konferencija učenici škole iz Zagreba upoznali
su učenike iz drugih škola u Europi. Kroz
takvo druženje učenici su upoznali druge
kulture, razmjenjivali znanja o svom gradu s drugim europskim školama te razmjenjivali svoja iskustva. Više od stotinu
učenika škole sudjelovalo je u projektu.
Film koji su snimili za svoje prijatelje iz
drugih škola može se pogledati na sljedećoj internetskoj stranici: http://video.
google.com/videoplay?docid=6086087059540470306&ei=RfQlTNmJGKS62wL
72vjaCg&q=croatia-zagreb-horvati#.
Učenici su snimili svoju šetnju Zagrebom i njegovim najljepšim dijelovima
te su tako omogućili svojim europskim
vršnjacima virtualnu šetnju. Predstavili
su svoj grad na engleskom jeziku, stvorili
virtualnu učionicu gdje su svojim kolegama pokazali Zagreb, prezentirali njegovu
kratku povijest i kulturnu baštinu. Ovakvim su komuniciranjem i učenjem učenici usavršili svoje znanje engleskog jezika,
a nastavnici su upoznali obrazovne sustave u drugim zemljama. Također, imali su
konferencije uživo sa svojim prijateljima,
nakon kojih su stvoreni temelji za dugotrajna prijateljstva koja će se nastaviti i
nakon završetka osnovne škole. Koristeći sve oblike virtualne komunikacije, od
videokonferencija, blogova, foruma, internetskih stranica do snimanja reportaža,
učenici su stekli iznimno važnu vještinu
korištenja modernih softverskih programa
i internetske komunikacije.
Koji je bio krajnji rezultat projekta?
Osim što su studenti razvili vještinu korištenja softvera, družili se i stekli prijatelje diljem Europe, usavršili engleski jezik,
upoznali nove kulture, ujedno su stvorili
put prema umrežavanju škola i otvorili vrata novim generacijama učenika da
naprave isto. Ovakav suvremeni način
komunikacije će u velikoj mjeri utjecati
na razmjenu iskustava i primjera dobrih
praksi u sustavu obrazovanja te pridonijeti razvoju sustava obrazovanja.
Marijan Šimeg
U Sisku održan stručni skup školskih knjižničara
P
Raznolikost i spremnost za izazove
ovodom Međunarodnog mjeseca
školskih knjižničara u Sisku je u
srijedu, 20. listopada, u Osnovnoj
školi 22. lipnja održan je stručni skup za
školske knjižničare Republike Hrvatske.
Organizatori skupa su bili Agencija za
odgoj i obrazovanje, Hrvatska udruga
školskih knjižničara, Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta
u Zagrebu te Stručna vijeća osnovnih i
srednjih škola Sisačko-moslavačke županije.
Tema skupa bila je ”Raznolikost, izazovi, prilagodljivost: školske knjižnice
imaju to sve”. Da knjižnice zaista imaju to
sve još se jednom pokazalo i dokazalo na
ovom druženju više od sedamdeset knjižničara iz cijele zemlje i ostalih gostiju.
Prije samoga programa koji su pripremili učenici srednjih i osnovnih škola,
skup su pozdravili predstavnici Grada i
Županije, Adnan Velić i Ivan Lovreković, te iskreno pohvalili školske knjižničare ove županije, čiji se rad i aktivnosti
prepoznaju i izvan samih škola. Županij-
sko stručno vijeće školskih knjižničara
(voditeljice Jadranka Groza i Jadranka
Gabriša Perković) ove godine obilježava
deset godina svoga postojanja, a presjek
toga rada pokazan je izložbom koju je
otvorila bivša voditeljica Matične službe
Jasna Jednačak. U holu škole također je
bio izložbeni kutak u kojem su svoje proizvode pokazali učenici škole domaćina,
Tehničke i Industrijsko obrtničke škole
Sisak te Učenička zadruga Srednje škole
Petrinja.
Radni dio skupa bio je raznolik, zanimljiv i vrlo nadahnut. Osim izlaganja
viših savjetnica u Agenciji za odgoj i
obrazovanje Biserke Šušnjić, Ane Krželj i Tamare Zadravec, sa zbivanjima
na školskoknjižničarskoj međunarodnoj
sceni sudionike su upoznale profesorice
Filozofskog fakulteta dr. Jadranka Lasić-Lazić, dr. Mihaela Banek Zorica i dr.
Sonja Špiranec. Vanja Jurilj, predsjednica
Hrvatske udruge školskih knjižničara u
svom je izlaganju postavila pitanje ”Što
ako smo važniji nego što mislimo?”, Ja-
dranka Gabriša Perković i Ana Pavlinić iz
Siska predstavile su anketu koju su provele među profesorima srednjih škola Sisačko-moslavačke županije o tome kako
vide suradnju i koliko surađuju sa svojim
školskim knjižničarima te i one postavile
pitanje ”Vide li nas dovoljno jasno, čuju li
nas dovoljno glasno?”.
O deset godina postojanja županijskih
stručnih vijeća školskih knjižničara Sisačko-moslavačke županije govorila je
Jadranka Groza.
Najzanimljiviji dio bili su, kao i uvijek,
primjeri dobre prakse: Marija Bednjanec
iz zagrebačke Škole za cestovni promet
predstavila je projekte svoje školske
knjižnice, o korelaciji nastave hrvatskoga jezika i školske knjižnice govorila je
Sanja Tomazinić Krotin, profesorica hrvatskoga jezika u Industrijsko-obrtničkoj
školi Sisak, a o korelaciji strukovnih sadržaja i školske knjižnice, na temu ”Zrak
nas svagdašnji”, govorila je Dragica Jekić
iz Tehničke škole Sisak. Damir Balković
iz Srednje škole Marka Marulića Slatina
govorio je o Bibliji u knjižnici.
Vrlo zanimljiva bila je ”Hrvatska tradicijska priča za djecu u 21. stoljeću” - radio
emisija koju su pripremili učenici Osnovne škole Ivana Kukuljevića iz Siska, a s
kojom je sudionike upoznala knjižničarka
Ana Bošković. O partnerima u zajednici i
suradnji sa školskim knjižnicama govorila je Ljiljana Šorgić iz Narodne knjižnice
Sisak.
Pored službenog dijela skupa sudionici
su mogli obići i grad Sisak, bili su gosti
Turističke zajednice Sisak i Gradskog
muzeja, gdje su mogli upoznati veliko
kulturno, povijesno i prirodno bogatstvo
ovoga kraja.
Mora se reći da su školski knjižničari
zaista ”jedna posebna vrsta”, uvijek puni
ideja, spremni na izazove, suradnju, vrlo
prilagodljivi - i ljudi koji bezrezervno
daju, posuđuju, poklanjaju svoje ideje,
zamisli, materijale i da nisu samo stručni
suradnici, već i prijatelji svima u odgojno-obrazovnom sustavu.
G .J.
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
aktualno
5
www.skolskenovine.hr
Stručno usavršavanje za pedagoge u osnovnim i srednjim školama
U
organizaciji
Agencije
za odgoj i obrazovanje
prošlog je tjedna u Primoštenu održan stručni skup na
kojem se okupilo gotovo 450 pedagoga osnovnih i srednjih škola i na kojemu se razgovaralo o
društveno-kulturnim i odgojnoobrazovnim vrijednostima škole.
Skup su organizirale i vodile više
savjetnice za stručne suradnike u
Agenciji za odgoj i obrazovanje
mr. sc. Jadranka Oštarčević mr.
sc. Majda Fajdetić, Ružica Pažin
Ilakovac, Mirjana Kazija i Đurđica Kaurloto-Martinić.
Otvarajući skup Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj
i obrazovanje, govorio je o sustavu stručnog usavršavanja te
istaknuo da će od iduće godine
novost biti ne samo prijavljivanje za stručne skupove putem
interneta nego da će i sam sustav
doživjeti neke preinake. Kroz
educiranje stotinjak stručnih
suradnika pedagoga, psihologa
i svih ostalih prorađivat će se
teme i pripremiti ih kao predavače zadužene za određena područja koji će dolaziti u svaku
školu. Time će se zasigurno postići nešto što mnogi prosvjetni
djelatnici do danas nisu prakticirali, odnosno nikad za svoga
radnog vijeka nisu sudjelovali
ni u kakvom obliku stručnog
usavršavanja. Ovakav model bi
trebao biti prihvaćen u školama
i zato što neće koštati školu niti
kune, jer će predavači dolaziti u
škole, a učitelji neće imati nikakvih troškova. Naravno, stručna
usavršavanja na specijalističkim
temama iz pojedinih predmeta
će se nastaviti i nitko neće biti
zakinut, ali opće teme svaki nastavnik u našim školama mora
čuti.
Kao stručni suradnici vi ste
uvijek između svih sudionika
odgojno-obrazovnog procesa,
od učenika i njihovih roditelja
do kolega učitelja i nastavnika,
stručnih suradnika i ravnatelja
i morate pomiriti sve moguće
zahtjeve između spomenutih
dionika i u tom smislu ste kompetentni zasigurno zahvaljujući
obrazovanju koje ste dobili na
fakultetu, ali i na ovakvim stručnim skupovima - rekao je Vinko
Filipović.
Bez velikih promjena
i senzacija
Državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i
športa održala je tom prigodom
uvodno predavanje na temu Primjena Nacionalnog okvirnog
kurikuluma u odgojno-obrazovnoj praksi. Nacionalni okvirni
kurikulum za predškolski odgoj,
osnovno i srednje obrazovanje je
dokument koji pokriva tri razine
i čini okvir u kojemu svatko treba naći svoje mjesto i u kojemu
treba razraditi odgojno-obrazovnu djelatnost prema kompetencijama svatko za svoju razinu te odrediti u kojem vremenu
može odraditi zacrtani plan i
program, a da vrijednosti i postavljeni ciljevi budu postignuti.
Ne treba se zamarati pitanjima
je li dokument objavljen u knjizi
s kožnim uvezom ili je objelodanjen na mrežnim stranicama
ministarstva. Prema zakonu o
odgoju i obrazovanju ministar
donosi nacionalni kurikulum na
kojemu se odgoj i obrazovanje
temelje te je onog trenutka kad
je dokument objavljen na mrežnim stranicama postao i pravovaljan, rekla je državna tajnica i
istaknula da je to prvi dokument
joj možemo dati nove interpretacije, o njoj s djecom slobodno
razgovarati, ali ne kroz nastavne predmete, kako bismo ih
osposobili da budu selektivni u
odnosu na te nove medije i da
budu otporni na njihove utjecaje
- istaknuo je dr. Previšić.
Kako protiv
internetske ovisnosti
Društveno-kulturne
i odgojno-obrazovne
vrijednosti škole
Ne može se protiv suvremene tehnike, ali joj možemo dati
nove interpretacije, o njoj s djecom slobodno razgovarati, ali
ne kroz nastavne predmete, kako bismo ih osposobili da budu
selektivni u odnosu na nove medije i da budu otporni na njihove utjecaje
u Hrvatskoj koji je donesen nacionalnim konsenzusom nakon
široke javne rasprave.
„Kad god se nešto radi ili se
uvode promjene, svatko očekuje da to budu veliki koraci,
epohalne ideje, a sustav odgoja
i obrazovanja redovito je bio
obnavljan i mnogo puta reformiran. Kad se prišlo na kurikulumski pristup, željelo se da svi
od škola, znanosti, prakse, udruga do akademija vide vrijednosti sustava na svim razinama, da
vide njegove pukotine te da se
vidi koji su to ciljevi u odnosu
na povijest hrvatskoga školstva,
da vidimo što nas čeka u Europi i da budemo konkurentni.
I zbog toga NOK nije nikakva
senzacija nego normalan korak
u mijenjanju našeg obrazovnog
sustava.
Do sada su odgoj i obrazovanje bili temeljeni na nastavnom
planu i programu čije je težište
sadržaj. U kurikulumskom pristupu težište je na jasnom izražavanju i definiranju očekivanja
razvoja djeteta. Dakle, što očekujemo da jedan petogodišnjak
treba znati, u čemu treba biti
vješt, za što sposoban i koje su
njegove predispozicije da to postigne. Jednaka je logika za bilo
koji uzrast djeteta. Ne da tražimo da zna određenu pjesmu,
određeno štivo ili matematičku
formulu nego da kažemo koje
su kompetencije kojima mora
ovladati, a onda će nastavnici
smisliti najbolji način, metode,
sadržaje i organizaciju rada kojima će to postići. Ni međupredmetne teme nisu neka posebna
inovacija niti senzacija, jer ako
su vrijednosti osnova, onda su
one potka obrazovnog sustava.
One imaju jasno postavljene ci-
ljeve i razradit će se u posebnim
kurikulumima koji će obvezivati svakoga. Naime, pitanje je što
znači biti socijalno kompetentan, koje su to socijalne vještine i koja su to očekivanja koja
svi sudionici nastavnog procesa
moraju preuzeti da bi ih razvili
u određenom razvojnom ciklusu svakog djeteta. Dokument je
okvirni, jer nakon što je cijeli
sustav snimljen i uzeti u obzir
mnogi čimbenici, shvatilo se da
je najbolja forma koja će osigurati ostvarenje i najbolju primjenu kurikulumskog pristupa
upravo okvirni kurikulum, jer
on daje puno prostora za izradu
plana, za izbor metoda i načina
poučavanja kojima ćemo doći
do željenih ciljeva. Uloga pedagoga u svemu tome je značajna,
jer i oni su nositelji odgojnoobrazovne djelatnosti i sve što
mogu sami će kreirati i pomagati drugima da kreiraju svoje
kurikulume, nositi programe i
projekte, biti od pomoći svima
u vrednovanju i samovrednovanju rada“ - rekla je dr. Vican.
Je li kurikulum
dobro shvaćen
Dr. Vlatko Previšić zapitao se
u svom izlaganju zašto uopće
govoriti o humanističkim vrijednostima kurikuluma, jer poslije donošenja NOK-a mnogi
ishode, učinke i efekte ovakvog
pristupa gledaju kroz razvijanje kompetencija i to ponajviše
poduzetničkih i menadžerskih.
Ne umanjujući vrijednost toga,
ne smiju se zaboraviti humanističke dimenzije kurikuluma
gledane kroz pitanja odgoja koji
je i zanemaren i deficitaran, a to
su pitanja o tome kako živimo,
kako komuniciramo, kako surađujemo, jer je i to problem škole koji se pojavljuje kroz mnoge
asocijalne manifestacije.
Uloga pedagoga je velika i
višestruka u svemu tome, jer
kurikulum u mnogim školama
možda i nije dobro shvaćen pa
ga mnogi gledaju kao reformu,
kraću efemernu pojavu ili kao
čarobni štapić koji će riješiti
sve probleme u našim školama.
Pedagozi trebaju u školu donijeti novo ozračje, osloboditi
nastavnike i ohrabriti ih da rade
na novi način, jer mnogi govore
da je kurikulum otvorena knjiga. Kurikulum prije svega treba
štititi integritet djeteta, omogućavati njegov prirodni razvoj i
u tome treba izbjegavati stručni, nastavni ili predmetni egoizam u kojemu se svatko brine o
svom predmetu, širi ga, a nitko
se ne pita može li dijete sve to
izdržati.
Dakle, novi kurikulum mora
dobiti humanističku, odgojnu
interpretaciju, tumačenje da nije
samo utilitaristički, pragmatički
pristup u kojemu dijete treba
staviti u nove kvalifikacijske
okvire pa i neke nove kompetencije. Kad se govori o školi
kao o odgojno-obrazovnoj ustanovi mora se reći da u njoj prevladava obrazovni pozitivizam i
didaktički materijalizam, pretrpanost sadržajima. Pedagozi se
moraju boriti za reafirmaciju i
reinterpretaciju pogleda na odgoj, jer je danas snažan utjecaj
medija i nije u pitanju da odgojno i duhovno biće djeteta tražimo samo u vjeronauku nego i u
modernoj tehnici, na mrežnim
stranicama, Facebooku i mnogim drugim mjestima. Ne može
se protiv suvremene tehnike, ali
Govoreći o pedagoškim implikacijama medijskih manipulacija dr. Zlatko Miliša založio
se za uvođenje u odgojno-obrazovni sustav izbornog kolegija
koji bi se zvao Odgoj za medije.
To je neophodno, jer danas već
možemo govoriti o internetskoj
ovisnosti među mladima, jer suvremeni mediji dominiraju slobodnim vremenom mladih, oblikuju stavove, društveno ponašanje i formiraju identitet. Pitao se
i kad će i mjerodavni u nekoliko
ministarstava, a ne samo u Ministarstvu znanosti, obrazovanja
i športa čuti vapaj u kojem se
traži odgoj za medije kojim bi
se prevenirale brojne negativne
posljedice lošeg utjecaja medija svih vrsta ne samo na mlade
nego i na ostalu populaciju.
Dr. sc. sestra Blaženka Valentina Mandarić govorila je o odgoju za vrednote kao imperativu
vremena. Spomenula je i medije
koji stvaraju nepovoljno ozračje
i predstavljaju ozbiljnu prepreku
u odgoju i obrazovanju. Teško je
odgajati, jer naš napor u promicanju određenih vrijednosti svakodnevno je osporavan. Pojavljuju se stalno neki novi modeli
koji odgoj usmjeravaju u nekom
drugom pravcu, pa stalno slušamo da sreća nije u ljubavi, u
naporu, u žrtvi nego u novcu,
moći ili isticanju. Tko u takvom
ozračju najmlađima može usaditi smisao i odgovornost za vrijednosti, posebno tko to može
činiti u destruktivnom društvu
kad djeca nisu sama sposobna
razlučivati. I nastavnicima i pedagozima teško je sve to kontrolirati i svi uviđaju da su im male
šanse da nekoga preodgoje i da
im je trud uistinu uzaludan.
O kurikulumu socijalnih kompetencija govorili su dr. Vesna
Buljubašić Kuzmanović, o odgoju za medije Višnja Biti, urednica u Obrazovnom programu
Hrvatskoga radija, i Marijan Šimeg, glavni i odgovorni urednik
Školskih novina, o taksonomiji
odgojno-obrazovnih ciljeva u
kognitivnom i socio-emocionalnom području govorila je
Miljenka Galić i mr. sc. Majda
Fajdetić, dok su mr. sc. Tatjana Novosel-Herceg i dr. Darko
Novosel održali predavanje i radionicu pod naslovom Pametni
pokreti i Brain Gym.
Pred pedagozima u novom
vremenu je puno novih poslova i morat će sve više stjecati
kompetencije - osobne, razvojne, akcijske, socijalne i stručne
- za provedbu strategija i tehnika
neposrednog odgojno-obrazovnog rada, ali i za unapređivanje
suradnje škole s roditeljima,
učeničkim domovima i samim
okruženjem. Ovaj je skup samo
početak priče o odgojnim i obrazovnim vrijednostima škole,
početak procesa u kojemu su sudionici dobili pregršt poticaja za
razmišljanje o tome kako promijeniti vlastiti rad, kako unaprijediti rad svojih kolega u zbornicama i kako sve to uklopiti u
novu, kurikulumsku paradigmu
učenja i poučavanja.
A. P.
aktualno
6
www.skolskenovine.hr
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
Iz Agencije za odgoj i obrazovanje
Treći simpozij učitelja i nastavnika
hrvatskog jezika
Agencija za odgoj i obrazovanje organizira 3.
simpozij učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika koji
će se održati u Primoštenu od 28. do 31. listopada.
Tema je ovogodišnjeg Simpozija, zamišljenog kao
mjesto susreta, upoznavanja i razmjene iskustava
učitelja, nastavnika i jezikoslovaca, ”Hrvatski je-
zik u kontekstu suvremenoga obrazovanja”. Posebna pažnja bit će usmjerena na uporabu materinskog jezika i hrvatskog pravopisa u standardnom
jeziku. Predavanja će održati domaći i inozemni
stručnjaci iz područja jezikoslovlja, među ostalim,
Rod Bolito, Padraig O Duibhir, Krešimir Bagić,
Andrea Zlatar Violić, Marija Bratanić, Snježana
Banović, Ivo Pranjković, Ivan Tanta, Sven Marcelić, Krešimir Krolo i Krešimir Mikić.
U prvome dijelu simpozija pozvani su predavači koji se na znanstvenoj razini bave nekim
područjem vezanim za poučavanje predmeta Hrvatski jezik - jezikoslovljem, književnošću, dramskom umjetnošću, medijima ili spajaju pojedine
znanosti, primjerice povijest i književnost. U drugome dijelu predstavit će se učitelji i nastavnici
praktičari koji će predstaviti dio ostvarene nastav-
ne prakse i provedena istraživanja vezana za poučavanje dijela sadržaja predmeta hrvatski jezik.
U povodu Simpozija tiskana je monografija
koja obuhvaća tekstove ili sažetke izlaganja predavača i tekstove učitelja i nastavnika praktičara.
Članci u monografiji, teme kojima su se autori
bavili i pristupi za koje su se odlučili mogu biti
poticaj, motivacija ili sadržaj bavljenja u svakodnevnom radu s učenicima, doprinos profesionalnom razvoju i sadržaj stručnih rasprava učitelja i
nastavnika.
Stručni skupovi u STUDENOME
PREDŠKOLSKI ODGOJ
29. studenoga - Stručni skup za odgojitelje
predškolske djece s područja Zadarske i Šibensko-kninske županije u Zadru (DV Radost,
jedinica Vruljica). Tema: Razvijanje profesionalnih kompetencija odgojitelja u radu s djecom jaslične dobi - razvojne mape (5. modul).
Ponovna prijava nije potrebna, jer se stručni
skup organizira za sudionike koji su prisustvovali prethodnim modulima.
30. studenoga - Stručni skup za odgojitelje
predškolske djece s područja Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije u
Splitu (DV Cvit Mediterana, jedinica More).
Tema: Razvijanje profesionalnih kompetencija odgojitelja u radu s djecom jaslične dobi
- razvojne mape (5. modul). Ponovna prijava
nije potrebna, jer se stručni skup organizira
za sudionike koji su prisustvovali prethodnim
modulima.
NJEMAČKI JEZIK
13. studenoga - Stručni skup za učitelje njemačkoga jezika iz osnovnih škola Zadarske i
Šibensko-kninske županije, koji su se obvezali
pratiti cjelokupni program od pet cjelina tijekom jedne godine Projekta RALF - Regionalne skupine za stručno usavršavanje učitelja - u
Bibinju (OŠ Stjepana Radića). Sudionici po
pozivu.
VJERONAUK
12. i 13. studenoga - Katehetska škola za
odgojiteljice i odgojitelji u vjeri svih županija u Zagrebu (Međubiskupijsko sjemenište).
Tema: Odgojitelji u vjeri - ususret novoj odvažnosti. Predavači: dr. Tonči Matulić i dr.
Ivica Pažin. Prijave do 6. studenoga na e-mail
[email protected].
20. studenoga - Stručni skup za vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola Grada Zagreba, Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Varaždinske i Međimurske županije u Zagrebu
(Nadbiskupijski pastoralni institut). Tema:
Vjeronauk u društvenom i humanističkom
području suvremene škole. Prijave sedam
dana prije početka stručnog skupa Ured za
vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije
na e-mail [email protected].
27. studenoga - Stručni skup za vjeroučitelje
srednjih škola Nadbiskupije đakovačko-osječke i Požeške biskupije (Vukovarsko-srijemska,
Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija) u Đakovu (KBF, Dvorana biskupa Josipa
Jurja Strossmayera). Tema: Vjeronauk u društvenom i humanističkom području suvremene
škole kroz prizmu teologije tijela. Prijava na
e-mail [email protected].
hr ili [email protected].
13. studenoga - Stručni skup za vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola Dubrovačko-neretvanske županije u Dubrovniku (Dvorana sv.
Klare, Poljana P. Miličevića 4) s početkom u
10 sati. Tema: Odgoj i obrazovanje za temeljne vrijednosti - Suvremeni govor o Božjim zapovijedima. Predavači: Sveučilišni nastavnici
teologije i drugih humanističkih znanosti. Prijave sedam dana prije početka stručnog skupa
na e-mail [email protected]
20. studenoga - Stručni skup za vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola Splitsko-dalmatinske županije u Splitu (Nadbiskupijska
klasična gimnazija don Frane Bulića). Tema:
Odgoj i obrazovanje za temeljne vrijednosti Suvremeni govor o Božjim zapovijedima. Prijave sedam dana prije početka stručnog skupa
na e-mail [email protected].
27. studenoga - Stručni skup za vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola Zadarske županije
u Zadru (Nadbiskupsko sjemenište Zmajević).
Tema: Odgoj i obrazovanje za temeljne vrijednosti - Suvremeni govor o Božjim zapovijedima. Predavači: Sveučilišni nastavnici teologije
i drugih humanističkih znanosti. Prijave sedam
dana prije početka stručnog skupa na e-mail
[email protected].
GRAĐANSKI ODGOJ
I OBRAZOVANJE
4. i 5. studenoga - Stručni skup za učitelje,
nastavnike, stručne suradnike, voditelje ŽSV-a
u osnovnim i srednjim školama Grada Zagreba i Zagrebačke županije, koji su završili prva
dva modula usavršavanja, u Zagrebu (hotel
Laguna). Teme: Okvir za nacionalni kuriku-
lum i Građanski odgoj i obrazovanje: Modul
usavršavanje učitelja i učenika miritelja (3.
ciklus). Prijave deset dana prije početka skupa
na e-mail [email protected] ili
[email protected].
11. i 12. studenoga - Državni stručni skup
za učitelje, nastavnike, stručne suradnike i voditelje ŽSV-a u srednjim školama RH, u Zagrebu (prostorije Trgovačkog suda, Amruševa 2).
Teme: Modul Zakon u razredu - od zakona u
razredu prema kulturi vladavine prava i demokraciji. Prijave deset dana prije početka skupa
na e-mail [email protected] ili
[email protected].
RAVNATELJI
18. studenoga - Državni stručni skup za
ravnatelje osnovnih škola u prvoj godini prvog mandata u Zagrebu (hotel Laguna). Tema:
Upravljanje kvalitetom u školi. Prijave 15
dana prije početka stručnog skupa na http://
www.ettaedu.eu/.
23. studenoga - Stručni skup za ravnatelje
predškolskih ustanova u Zagrebu (Dječji vrtić Srčeko, Pantovčak 117). Tema: Obrazovni
menadžment Modul I.: Suvremeno vođenje.
Prijave: 15 dana prije skupa na e-mail inga.
[email protected].
STRUČNI SURADNICI
PEDAGOZI
24. studenoga - Stručni skup za voditelje
županijskih stručnih vijeća stručnih suradnika
pedagoga i za pedagoge mentore i savjetnike
osnovnih i srednjih škola Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske,
Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske
županije u Osijeku (Elektrotehnička i prometna škola Osijek). Tema: Stručno usavršavanje i
profesionalni razvoj: Profesionalni put odgojno-obrazovnih djelatnika, Oblikovanje ciklusa
stručnoga usavršavanja temeljenoga na iskustvenome učenju i Podrška profesionalnome
razvoju. Prijave do 5. studenoga na e-mail [email protected].
STRUČNI SURADNICI
PSIHOLOZI
19. studenoga - Stručni skup za stručne
suradnike i nastavnike psihologije osnovnih
i srednjih škola Splitske, Šibensko-kninske,
Zadarske i Dubrovačko-neretvanske županije
u Splitu (OŠ Mertojak). Tema: Primjena psihodijagnostičkih sredstava u radu psihologa u
osnovnoj i srednjoj školi, 1. modul Psihološka
procjena djece i mladih. Prijave 15 dana prije
početka skupa na e-mail teodora.dubrovic@
azoo.hr.
26. studenoga - Stručni skup za stručne
suradnike i nastavnike psihologije osnovnih i
srednjih škola Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske,
Požeško-slavonska, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije
u Osijeku (Osnovna škola Mladost). Tema:
Primjena psihodijagnostičkih sredstava u radu
psihologa u osnovnoj i srednjoj školi, 1. modul
Psihološka procjena djece i mladih. Prijave 15
dana prije početka skupa na e-mail [email protected].
MEĐUNARODNA SURADNJA
8. i 9. studenoga - Stručni skup za voditelje
ŽSV-a imenovane u stručnu skupinu projekta - interdisciplinarni pristup više predmetnih
područja, u Donjoj Stubici (Terme Jezerčica).
Tema: Proces učenja u kurikularnom pristupu
(2009. - 2010.) Modul 6 - Praćenje procesa
učenja škole kao ”organizacije koja uči”. Prijave prema pozivu.
STRUČNI SURADNICI
KNJIŽNIČARI
24. studenoga - Stručni skup za školske
knjižničare koji još nisu prošli sustavnu edukaciju o konceptu informacijske pismenosti te
nisu upoznati s teorijskim utemeljenjem i korelacijom s obrazovanjem, Primorsko-goranske, Ličko-senjske i Istarske županije u Rijeci
(Strojarska škola za industrijska i obrtnička zanimanja). Tema: Informacijska pismenost kao
dio knjižnično-informacijskog obrazovanja za knjižničare početnike u IP. Prijave do 17.
studenoga na e-mail [email protected].
23. i 24. studenoga - Stručni skup za ravnatelje osnovnih i srednjih škola u prvom mandatu, u Zagrebu (Hotel Laguna). Tema: Projekt
Upravljanje školom (2009. - 2011.) - Modul 3:
Upravljanje školom: izazovi vrednovanja kao
poticaja za razvoj. Prijave do 15. studenoga.
Sudjelovanje po pozivu.
vrednovanje obrazovnIH POSTIGNUĆA
Piše Višnja Francetić
načelnica Odjela za organizaciju i provođenje ispita
u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja
P
Kako to rade Talijani
očele su pripreme za državnu maturu u 2010./2011. školskoj godini.
Pristigla pitanja koja svakodnevno stižu elektroničkom poštom govore o
povećanom interesu onih koji su ranijih
godina završili srednjoškolsko obrazovanje te inozemnih pristupnika. Ovaj put
nema više sumnji u mogućnost provedbe. Državna matura zaživjela je na našim
prostorima, ali i u zemljama koje prate
događanja kod nas, jer im odavde dolaze
budući studenti. Većina europskih zemalja
odavno imaju sustav vanjskoga vrjednovanja koji provode na različite načine, no
svima je zajedničko što se ovim ispitima
stječe završnost nakon određenog stupnja
obrazovanja. Ove akademske godine učenici iz Hrvatske prvi puta su se upisivali
na inozemna sveučilišta sa svjedodžbama
državne mature.
Od europskih zemalja do Amerike položena državna matura priznata je i sukladno
uvjetima pojedinog sveučilišta bodovana
pri rangiranju budućih studenata. Ugodno
je bilo čuti da su u Italiji ove godine, za
upis na studij arhitekture, osim položene
državne mature uvjetovali i položen ispit
iz Likovne umjetnosti, koja je bila i jedan
od uvjeta za upis na studij arhitekture u Hrvatskoj. To je samo jedan od ovogodišnjih
primjera koji nam potvrđuje važnost sustava vanjskoga vrednovanja u usporedivosti
uspjeha nakon završenog srednjoškolskog
obrazovanja te mobilnosti studenata. A govori nam i o uspješnosti i ozbiljnosti kojom
je započeo sustav vanjskoga vrjednovanja
u Hrvatskoj što nije ostalo nezapaženo
izvan naših granica.
Na samim počecima provedbe nacionalnih ispita i priprema za državnu maturu
učili smo jako puno o tome iz iskustava tih
zemalja. Italija, koju sam navela kao primjer zemlje koja je priznala naše vanjsko
vrednovanje, ima razvijen sustav vanjskoga vrednovanja kojim započinje još u
osnovnoj školi. U Italiji su 2007. godine
započeli provedbu nacionalnih ispita iz triju predmeta: Talijanskoga jezika, Matematike i znanosti. Ispiti se provode u drugome
i petome razredu osnovne škole, prvome i
trećem razredu niže srednje škole te u drugome i petom razredu više srednje škole,
a rezultati ispita služe samovrjednovanju
škola. Iako se talijanski obrazovni sustav
razlikuje od našega, završetak srednjoškolskoga obrazovanja ima dosta sličnosti.
Naime, u Italiji učenici nižih srednjih
škola polažu završni ispit (licenza media)
na završetku trogodišnjih srednjih škola i
dobivaju završni certifikat, dok je matu-
ra, odnosno, državni ispit obvezan nakon
završetka više srednje škole i preduvjet je
za nastavak obrazovanja na sveučilištima.
Učenici polažu tri pisana ispita, od kojih
su dva esejskoga tipa te jedan usmeni ispit kojim se vrjednuju postignuća učenika
iz Talijanskoga jezika, Matematike i znanosti, odnosno multidsciplinarnoga ispita
kojim se procjenjuje znanje učenika iz
svih predmeta koje je učio u posljednjem
razredu više srednje škole. Završnost školovanja u umjetničkim školama u petogodišnjem trajanju stječe se polaganjem
državnoga ispita koji je vezan za područja struke, odnosno, umjetnosti (Esame di
Stato artistica).
Važno je reći da u talijanski sustav učeniku koji položi državnu maturu istodobno
omogućava i nastavak obrazovanja na sveučilištima, s posebnostima pri upisu na inženjerske i medicinske fakultete koji provode dodatni prijamni ispit, kako bi budući
studenti mogli procjeniti jesu li napravili
izbor koji odgovara njihovim znanjima i
sposobnostim, ali nije eliminacijski. Tako
to rade naši susjedi. Zanimljiva su i iskustva Nizozemske i Irske koje sustav vanjskoga vrjednovanja provode već dugo, a
koje smo posjetili. O tome sljedeći put.
aktualno
aktualno
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
7
www.skolskenovine.hr
Vjerski odgoj U PREDŠKOLSKOJ DOBI
Kroz igru učiti o ljubavi,
dobroti, darivanju i oprostu
V
jerski odgoj u predškolskoj
dobi, kao i osnovnoškolskom obrazovanju, u Hrvatskoj se provodi od devedesetih
godina te je zbog zbog proskribiranosti u bivšem sustavu često pod
lupom javnosti, gdje se sučeljavaju mišljenja onih koji su izrazito
protiv i onih koji su za što više sati
vjerskog odgoja za djecu. Naravno, sva su ta sučeljavanja često
neargumentirana i prepuna strasti i
od njih nema previše koristi.
Vjerski odgoj u predškolskoj
dobi činjenica je kojoj treba posvetiti pažnju i na najbolji mogući način naći rješenje da djeca i
njihovi roditelji dobiju kvalitetne
informacije na osnovu kojih će
upražnjavati svoje potrebe. Kako
nam je kazala viša savjetnica za
vjerski odgoj u Agenciji za odgoj
i obrazovanje Gordana Barudžija,
svaka vjerska zajednica koja ima
sklopljeni ugovor s Republikom
Hrvatskom o pitanjima od zajedničkog interesa može provoditi
vjerski odgoj ako to roditelji zatraže i o tome daju pisanu izjavu
ravnateljicama ili ravnateljima
predškolske ustanove te ako vjerska zajednica za to ima stručno
osposobljene odgojitelje.
Besplatan program
Kako navodi Barudžija, katolički vjerski odgoj u dječjim se
vrtićima provodi prema Programu
katoličkoga vjerskog odgoja djece
predškolske dobi, koji je odobrila
Hrvatska biskupska konferencija,
a Ministarstvo prosvjete i športa Zavod za unapređivanje školstva
verificirao 2002. godine.
- Sadržaj vjerskog odgoja proizlazi iz Programa vjerskog odgoja
predškolske djece u izvanobiteljskim uvjetima iz 1992. godine, a
integrira se u redovne programe
vrtića kao cjelodnevni, poludnevni
ili kraći program. Odgojne skupine
ustrojavaju se prema dobi sukladno vrijedećim standardima i pisanom zahtjevu roditelja. U vjerski
su odgoj uključena djeca od treće
do šeste godine, a Program ostvaruju stručno osposobljene odgojiteljice i odgojitelji koji su prošli
teološko-katehetsko osposobljavanje i imaju mandat dijecezanskog
biskupa - kaže Barudžija.
Dodaje da smatra važnim stvoriti
takve uvjete u kojima roditelji za
svoje dijete mogu tražiti ostvarivanje prava na vjerski odgoj u vrtićima, kao i vjerski odgoj i obrazovanje u školama koji je u skladu s njihovim osobnim uvjerenjima, jer se
time ostvaruju prava o kojima govori Konvencija protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju, Opća
deklaracija o ljudskim pravima kao
i Ustav Republike Hrvatske.
- Teškoće koje se u realizaciji
toga prava javljaju uglavnom su
organizacijske, jer kad je ponuda
različitih programa u dječjim vrtićima velika potrebno je puno dobre
volje i organizacijskih vještina da
se sve potrebe zadovolje. Vjerski
je odgoj u vrtićima relativno nov
pa o njemu možda nema dovoljno
informacija te neki roditelji ne koriste svoja prava. Za uključivanje
u vjerski odgoj roditelji ne plaćaju
dodatno kao za neke druge programe, što nije zanemariva činjenica,
a o kvaliteti provođenja programa,
uz stručne suradnike, ravnateljice i
predradnji i temeljito se pripremiti
kako bi on mogao, uz ostale ciljeve i zadaće, utjecati na cjelovit razvoj djeteta.
- Da bismo vjerski program
mogli ponuditi roditeljima kao
mogućnost da ga izaberu za svoje dijete, pratili smo istraživanja i
događanja na tom području kroz
dulje vrijeme.
Dodaju da su odgojiteljice koje
su do tada već imale dugogodišnju
praksu u radu s predškolskom djecom, a na vlastiti odabir odlučile
su se za doškolovanje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, kako
bi stekle još stručnija znanja iz
ovog područja te zvanje odgojiteljica u vjeri.
Važno iskustvo
djeteta
Svaka vjerska zajednica koja ima sklopljeni
ugovor s Republikom Hrvatskom o pitanjima
od zajedničkog interesa može provoditi vjerski
odgoj ako to roditelji zatraže i o tome daju
pisanu izjavu ravnateljicama ili ravnateljima
predškolske ustanove te ako vjerska zajednica
za to ima stručno osposobljene odgojitelje
ravnatelje dječjih vrtića Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
te Agenciju za odgoj i obrazovanje, brinu i biskupijski katehetski
uredi te Nacionalni katehetski ured
Hrvatske biskupske konferencije ističe Barudžija.
Zvanje - odgojiteljica
u vjeri
U iskustvima iz prakse govorile
su nam ravnateljica Danica Sloković i pedagoginja Vesna Prelčescu
iz DV Petar Pan, koje navode da
se vjerski program provodi po jedan sat tjedno izvan redovitoga
primarnog programa, a uključeno
je 28 djece u dobi od četiri do pet
godina. Ističu da nema bitnijih problema iako, kažu, bilo bi logičnije
i jednostavnije provoditi program
odgoja u vjeri tijekom cjelodnevnoga primarnog programa. Također ističu dobru suradnju s roditeljima koja se odvija prema potrebi,
a osobito vezano uz slavlja (Dani
kruha, blagdani). Navode i dobru
suradnja s institucijama te dodaju
da je potrebno proširiti sadržaje
suradnje s crkvom. Kako su nam
kazale, djeca su dobro prihvatila
nove sadržaje i nove metode rada
u provedbi odgoja u vjeri.
- Sadržaji su poticali sve aspekte psihomotornog razvoja djeteta.
Znatiželjni su i svakodnevno su
postavljali poticajna pitanja koja su
bila i smjernice za rad. Atmosfera
je bila vedra i vesela, a djeca znatno mirnija u takvim aktivnostima.
Isticali smo pozitivne karakteristike ljudskog ponašanja i karaktera
te upućivali na temeljne kršćanske
vrednote: ljubav, dobrotu, darivanje i oprost. Djeca su samostalno
i spontano osmišljavala molitve,
ističući svoje potrebe i dobra djela
koja su činili u obitelji ili vrtiću, te
molitve za bolesne prijatelje i slično. U vjerskom kutiću razgledavali su sadržaje i prihvaćali poticajne
aktivnosti odgojitelja. Sve što smo
radili i o čemu smo razgovarali
djeca su spontano povezivala sa
svakidašnjim životnim situacijama, što je potvrda uspješnosti
rada. Sadržaji su uglavnom bili iz
primarnog programa povezivani s
liturgijskom godinom, kako bi bili
što bliži djeci. U radu je korištena
različita literatura, časopisi, materijali i sredstva, a većinu smo zajednički izrađivali.
U Dječjem vrtiću Vrapče vjerski
se odgoj provodi od 2002. godine. Kako su nam kazale ravnateljica vrtića Vesna Štajcer-Blatarić
te odgojiteljice u vjeri, mentorice
Snježana Catela, Slavica Hrenović
i Ivanka Popović, za provođenje
vjerskog odgoja, djece predškolske dobi u izvanobiteljskim uvjetima bilo je potrebno učiniti niz
Roditelji za i protiv
Odnos roditelja i njihova vjerska uvjerenja počesto su presudni u odluci za pohađanje vjerskog odgoja. Iva je praktična vjernica i kod nje nikad nije bilo dvojbe o tome hoće li njezina djeca
Marija i Roko ići na vjerski odgoj.
- Uvijek sam izvlačila ono najbolje iz vjere i tako učim i svoju
djecu. Smatram da je vjerski odgoj jedan od obrazovnih nukleusa i kada se ispravno prenese i shvati čini osobe boljima u
odrasloj dobi - uvjerena je Iva.
Larisa, pak, svoju Lanu nije upisala na vjerski odgoj, jer ne
misli da bi joj to mnogo pomoglo.
- I sama nisam išla na vjeronauk te mislim da je to nešto što
se treba učiti u okviru nastave religije, ne strogo vjerske, bilo da
se radi o katoličkoj, pravoslavnoj, islamskoj ili nekoj drugoj vjeri.
Moja se Lana ne osjeća zakinutom, jer mislim da je prerano da
se djecu već od malih nogu drila kroz vjerski odgoj u vrtiću - zaključila je Larisa.
Pedeset vjerskih vrtića
Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u Republici Hrvatskoj, u 2008. godini djelovalo je 50 dječjih
vrtića kojima su osnivači vjerske zajednice s 3375 djece (48 je
katoličkih dječjih vrtića smještenih u 55 objekata - osnivači su
katoličke vjerske zajednice, družbe sestara, župe; jedan židovski dječji vrtić (osnivač Židovska općina u Zagrebu) i jedan evangelički dječji vrtić (osnivač Evangelička crkvena općina Zagreb).
Katolički vjerski odgoj provodi se i u 245 dječjih vrtića čiji su
osnivači gradovi i općine za djecu predškolske dobi za koju su
roditelji dali suglasnost za njihovo uključivanje u programe vjerskog odgoja. U programima katoličkoga vjerskog odgoja u dječjim vrtićima uključeno je ukupno 12.000 djece predškolske dobi,
dok ostale vjerske zajednice nisu tražile ni verificirale programe
vjerskog odgoja za djecu predškolske dobi.
U DV Vrapče vjerski odgoj
provodi se u tri odgojne skupine
- Zvjezdice u središnjem objektu,
Krijesnice u područnom objektu
1 i Različak u područnom objektu
2. Vjerski je program integriran u
primarni program i provodi se kao
cjelodnevni odgojno-obrazovni
program. Tri odgojne skupine, u
kojima se provodi vjerski odgoj,
obuhvaća djecu mješovite dobi od
tri godine do polaska u školu te je
broj djece u svakoj skupini primjeren normativima za mješovitu
dob, prosječno 28. Uključena su i
djeca s posebnim potrebama. Vjerske skupine rade timski i surađuju
s drugim skupinama kroz “otvorena vrata“ i timsko planiranje te
surađuju sa stručnim timom vrtića
i svim odgojiteljima na objektu.
- Ono što razlikuje vjerski odgoj
i odgojiteljice u vjeri u predškolskim ustanovama od školskog vjeronauka i vjeroučitelja jest polazište i pristup djetetu, njegovoj dobi,
interesima i razvojnim zadaćama,
a izvodi prema planu i programu
rada, situacijski - spontano i nepredviđeno, kada prati potrebe i
osjećaje djeteta te planski i predviđeno slijedeći liturgijsko vrijeme i
blagdane - kažu u DV Vrapče.
Naše sugovornice navode da se u
vjerskom odgoju djece predškolske
dobi ne pita prvo kojem vjerskom
znanju treba poučavati djecu.
- Prvo se pita o ciljevima koji
pomažu djetetu u pronalaženju
samoga sebe i razvijanju sposobnosti za život. Razvijaju se sposobnosti koje će se kasnije, kroz
školovanje, nadograđivati i dopunjavati znanjima. S druge strane,
u korelaciji su kršćansko, crkveno, biblijsko usmjerenje, osnovni
sadržaji vjere, liturgijska godina,
koja prati kalendarsku godinu te
običaji. Izabiru se teme i običaji crkvene tradicije koji se mogu
dovesti u vezu s iskustvom djeteta. Vjerski se odgoj provodi kroz
igru, glazbu, scenski prikaz, pokret, pripovijedanje, likovni izraz,
kroz doživljaje i istraživanja djece
u neposrednoj okolini. U primjeni
vjerskog odgoja u vrtiću, a koji se
odnosi na djecu, nema teškoća, a
one na koje nailazimo nisu u vezi
s vjerskim programom. Djeca se
upisuju u vjersku skupinu na zahtjev roditelja. Prije upisa roditelje
upoznajemo s načinom provođenja vjerskog odgoja u vrtiću na
roditeljskom sastanku - zaključuju
naše sugovornice iz DV Vrapče.
Ivica Buljan
aktuakno
aktualno
8
www.skolskenovine.hr
UKRATKO
Otvoren natječaj Delegacije EU ZA SREDNJOŠKOLCE
Vrtići na čekanju
SPLIT - Mnogi su roditelji nezadovoljni što tijekom godine ne mogu riješiti pitanje smještaja u dječje vrtiće, iako se u praksi događa da puno mjesta
ostane neupražnjeno. No, u većini gradova na snazi
je konzervativna praksa da su upisi jednom u tijeku
godine. Split u tom smislu postaje pozitivna iznimka,
jer sva su djeca jasličke i vrtićke dobi koja se nisu
uspjela upisati dobila mogućnost da to naknadno
naprave. To se rješava tako da se djeca usmjeravaju u vrtiće u kojima su vlasnici fizičke osobe te u vrtiće sa šestosatnim programom. Na taj je način Grad
Split za oko 1700 djece korisnika usluga u privatnim
vrtićima i vrtićima vjerskih zajednica omogućio nižu
cijenu i smanjio novčana izdvajanja njihovih roditelja, što je jedan od glavnih problema kod smještaja u
privatne vrtića, gdje su cijene znatno veće.
Pedeset godina osječkoga
Poljoprivrednog fakulteta
OSIJEK - Osječki Poljoprivredni fakultet svečanom
sjednicom Fakultetskog vijeća obilježio je 50. obljetnicu rada. Na obilježavanju je bio i ministar obrazovanja Radovan Fuchs, koji je kazao da je osječko
sveučilište u posljednjih dvadeset godina postiglo
velike pomake naprijed unatoč ratnim razaranjima.
Također je istaknuo da je u zadnjih nekoliko godina u osječko sveučilište uloženo više nego u svim
prethodnim godinama od početka rata, ukupno 600
milijuna kuna. U svečanom programu nazočni su se
prisjetili prvih godina rada fakulteta, a velike ovacije
dobili su i prvi diplomanti, odnosno prvi studenti koji
su se upisali na studij poljoprivrede prije 50 godina.
O teškim ratnim godinama i radu fakulteta govorio je
dekan Vlado Guberac, koji je naglasio da je fakultet
uspješno radio i u godinama nakon Domovinskog
rata, u kojemu je Poljoprivredni fakultet ostao bez
tada novih prostorija na Tenjskoj cesti.
Tri milijuna kuna za rad
vanjskih suradnika
RIJEKA - Odlukom senata Sveučilišta u Rijeci, tri
milijuna kuna određeno je da se dodijeli sastavnicama Sveučilišta u Rijeci za plaćanje rada vanjskih
suradnika tijekom prvog semestra. Sveučilišnim
odjelima dodijeljen je cijeli iznos, jer imaju manje
proračune, dok je preostalim sastavnicama ravnomjerno raspoređen preostali dio sredstava kojim
mogu pokriti plaćanje vanjskih suradnika. Na sjednici Senata kazano je i da je tehnički pregled novoizgrađenih objekata Filozofskog i Učiteljskog fakulteta u Sveučilišnom kampusu na Trsatu dogovoren
za ovaj tjedan. Na taj bi se način trebale realizirati
najave o preseljenju studenata ta dva fakulteta u
nove objekte do kraja listopada. Riječko sveučilište
zatražit će izdavanje uporabne dozvole, odnosno
tehničkog pregleda, najprije za zgradu Studentske
prehrane, a onda i za preostale izgrađene objekata u kampusu. Već je završeno opremanje zgrada
Filozofskog, Učiteljskog i Građevinskog fakulteta te
objekta Sveučilišnih odjela uredskim namještajem i
stolcima, iako još nisu uklonjeni svi nedostaci što su
ih utvrdila povjerenstva za primopredaju, a pri kraju
je i opremanje predavaonica.
Virovitičko rodilište
- prijatelj djece
VIROVITICA - Virovitičko rodilište u Općoj bolnici
može se od prošlog tjedan pohvaliti činjenicom da
joj Ured UNICEF-a za Hrvatsku dodijelio naslov Rodilište - prijatelj djece. Takvu je inicijativu UNICEF
pokrenuo u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom
organizacijom još 1991. godine s ciljem da se više
pozornosti obrati u prvim i najvažnijim trenucima
majci i bebi. U Hrvatskoj je za taj projekt zaduženo
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, koje nastoji što više educirati zdravstvene djelatnike u vezi s
korištenjem umjetne prehrane kod novorođenčadi.
Tako svako rodilište koje želi postati prijateljem djece treba zadovoljiti deset kriterija, čiji je cilj da daju
podršku majkama kod dojenja svoje djece te da dojenje prihvate kao jedinu hranu za svoju dojenčad.
Virovitičko rodilište u tom je pogledu postiglo dobre
rezultate te omogućava majkama da budu uz svoje
bebe, što je sve bio dio kriterija za dobivanje prestižne titule Rodilište - prijatelj djece.
Ivica Buljan
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
D
Iskorjenjivanje
siromaštva
elegacija Europske Unije u Republici Hrvatskoj
otvorila je 18. listopada natječaj pod nazivom
”Ljudi za ljude” za učenike srednjih škola diljem Hrvatske. Natječaj se provodi u okviru Europske
godine borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, a pokrenut je povodom Međunarodnog dana borbe
za iskorjenjivanje siromaštva (17. listopada).
Natječaj je otvoren do 1. prosinca, a za sudjelovanje
u natječaju potrebno je pokazati da ste nekome pomogli ili poduzeli konkretne i inovativne aktivnosti u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti u svojoj
životnoj sredini te ih dokumentirati u audio-vizualnom
obliku. Ako ste se odlučili na projekt koji će napraviti korak u borbi protiv siromaštva ili će pomoći boljoj
uključenosti svih stanovnika u zajednicu predstavite
nam svoj projekt u nekom od audio-vizualnih formata
poput fotografija, prezentacija, kratkog filma...
Na natječaj je moguće prijaviti se individualno ili u
grupi do tri učenika, a u obavljanju zadatka dopušteno
je imati mentora.
Uz rad treba navesti kontakt podatke: ime i prezime,
adresa, dob, škola i mentor. U grupnoj prijavi navedene podatke je potrebno navesti za svakog od članova
grupe.
Pri ocjenjivanju radova naglasak će biti stavljen na
učinak, inovativnost i kreativnost same aktivnosti koju
su učenici poduzeli u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti kao i njezinu održivost. Ocjenjivat će
se i način te kvaliteta predstavljanja učinjenog.
Radove će ocijeniti stručni žiri Delegacije Europske
Unije. Nakon završetka postupka ocjenjivanja, imena
pobjednika će sredinom prosinca biti objavljena na
web stranici Delegacije Europske Unije: www.delhrv.
ec.europa.eu.
Pobjednik natječaja, uključujući i mentora, bit će nagrađen putovanjem u Bruxelles, dok će dobitnik druge
nagrade osvojiti jednosemestralni tečaj stranog jezika
po vlastitom izboru, a trećenagrađeni set vrijednih knjiga.
Nakon završetka natječaja, najbolji će radovi biti i
predstavljeni odnosno izloženi u Informacijskom centru Europske Unije.
Radove je potrebno poslati u elektronskom obliku
(DVD, CD ili USB) poštom na adresu: Informacijski
centar Europske Unije, Trg žrtava fašizma 6, 10000 Zagreb, s naznakom: ZA NATJEČAJ.
Izložba fotografija Zagreb u Domovinskom ratu 1990.-1992.
Kroz fotografiju
upoznati Domovinski rat
U
druga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata,
odnosno njezina podružnica
iz Zagreba, gostovala je u Osnovnoj školi Ivana Gorana Kovačića s
projektom izložbe ratnih fotografija
Zagreb u Domovinskom ratu 1990.1992., koja je bila popraćena prigodnim predavanjem projekcijom
dokumentarnog filma. Desetominutni dokumentarni film prikazuje
vrijeme blokada vojarni, uzbune i
događanja u gradu u tom vremenu.
Idejno rješenje izložbe osmislio je
akademski slikar Antun Krešić, i
sam sudionik Domovinskog rata.
Maja i Viktor, učenici sedmog
razreda koji su sa znatiželjom razgledavali izložbu, kazali su nam
da su jako sretni što se u svojoj
školi mogu upoznati s fotografijama i događajima koji govore o Domovinskom ratu. Maja, čiji je otac
također bio sudionik Domovinskog
rata, kaže da je često dok je bila
mlađa gledala s tatom njegove fotografije iz rata.
- On bi mi objašnjavao tko je tko
na fotografiji i gdje je to snimano.
Sada vidim koliko je to bilo masovno i drago mi je da mogu na ovaj
način vidjeti kako je to izgledalo
kada se Hrvatska borila za neovisnost - kaže Maja.
Viktor je s posebnom pažnjom
gledao fotografiju pripadnika 101.
brigade, jer u toj brigadi bio je i
njegov ujak.
- Moj se ujak uvijek šalio da je on
samo nosio pušku, a da nije pucao.
Cilj je izložbe kroz
ratne fotografije
pripadnika svih
ratnih postrojbi i
zapovjedništva HVa, MUP-a, Narodne
zaštite i dragovoljačkih
postrojbi približiti
učenicima
osnovnoškolskog
uzrasta Domovinski
rat na njima
primjeren način
No, kada bi ozbiljno počeo pričati
uvijek bi kazao da nije bilo lako i
da nikada više ne bismo smjeli ratovati. Meni su te fotografije zanimljive i stoga što i sam volim fotografirati pa ću se jednog dana vjerojatno i baviti fotografijom - pričao
je Viktor.
Kako navode u Udruzi, program
Izložba ratnih fotografija Zagreb
u Domovinskom ratu 1990.-1992.
nastavak je projekta koji je organiziran u četrdesetak zagrebačkih
osnovnih škola. Cilj je izložbe kroz
ratne fotografije pripadnika svih
ratnih postrojbi i zapovjedništva
HV-a, MUP-a, Narodne zaštite i
dragovoljačkih postrojbi približiti
učenicima osnovnoškolskog uzrasta Domovinski rat na njima primjeren način.
Izložba se sastoji od 32 panoa
na kojima su izložene fotografije u crno-bijeloj tehnici. Na njima
možemo vidjeti i brojne poznate
događaje iz toga vremena koje su
objavljivane u dnevnom tisku i na
televiziji. Daje se cijeli presjek zagrebačkih postrojbi sudionika Domovinskog rata pa se tu nalaze fotografije prvog postrojavanja ZNG-a,
brojnih samostalnih satnija koje su
nicale po cijelom Zagrebu, od prve
u Podsusedu do onih u Novom Zagrebu, Peščenici, Dugavama, zatim
fotografije profesionalnih postrojbi proslavljenih brigada Tigrova i
Gromova, Antiterorističke jedinica
Lučko, Zapovjedništva obrane Zagreba, Zapovjedništva operativne
zone, Narodne zaštite, Zrakoplove jedinice, događaja s Plitvica u
kojima je poginuo prvi pripadnik
hrvatskih oružanih snaga i mnoge
druge.
U Udruzi s posebnim zadovoljstvom ističu činjenicu da je izložba
imala i svojevrsnu međunarodnu
promociju, i to u Argentini, gdje je
bila postavljena u Hrvatsko-argentinskom kulturnom centru i Hrvatskom klubu te je bila prihvaćena
uz veliko oduševljenje i jake emocije tamošnjih hrvatskih iseljenika.
Izložba će biti otvorena za učenike,
učitelje, djelatnike škole, roditelje
i ostale zainteresirane do 29. listopada 2010., a projekt je podupro
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport.
Ivica Buljan
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
odgojno-obrazovna
aktualno praksa
9
www.skolskenovine.hr
Montessori pedagogija u državnim školama
Piše mr. Dunja Špoljar
OŠ Viktora Kovačića, Hum na Sutli,
PŠ Prišlin
P
edagogija Marije Montessori temelji se na znanstvenom promatranju spontanog učenja djece,
poticanju vlastitog djelovanja djeteta
i njegove samostalnosti i poštovanju
djetetove osobnosti. Metodologiji znanstvene pedagogije Maria Montessori
suprotstavila je svoju objektivnu pedagogiju. Nova teorija rezultirala je promjenama u postojećoj praksi. Zamisao o
obrazovanju koje u središte svog djelovanja stavlja sam život mijenja sve prethodne postave o njemu. Obrazovanje se
više ne bi smjelo zasnivati na unaprijed
postavljenom programu nego na poznavanju ljudskog života, tvrdi Montessori,
a moto je njezine pedagogije “Pomozi
mi da to učinim sam(a)“.
Opravdanost uvođenja
Montessori pedagogije
Uključivanje Montessori rješenja u
redovite (javne, državne) škole do danas u Hrvatskoj nije bilo sustavnije
Mnoga načela i rješenja
Montessori pedagogije
implementirana su u
državnim školama kao
rezultat dosljednog i
kreativnog rada
pojedinih učitelja
Tipičan izgled razrednog
odjela u školi koja radi
po pedagoškom modelu
Marije Montessori
U središtu obrazovanja
- sam život!
istraživano. To nikako ne znači da Montessori pedagogija sa svojim rješenjima
nije prisutna u redovitoj školi. Načela i
rješenja Montessori pedagogije, primjerice, projektna nastava, učenje u krugu,
poticajna okolina, pribor za učenje, kao
i mnoga druga, implementirana su u državnim školama kao rezultat dosljednog
i kreativnog rada visokoobrazovanih i
ambicioznih učitelja.
Ispitali smo kakve su promjene ostvarive uvođenjem Montessori rješenja
u državne škole te koliko su roditelji i
učitelji na njih spremni. U našoj zemlji
nije do sada bilo temeljitijih ciljanih
istraživanja oko primjene alternativnih
metoda u redovnoj školi. Tako nije bilo
ni utvrđivanja opravdanosti uvođenja
Montessori rješenja.
Istraživanje o mogućnostima pedagoških pretpostavki implementacije Montessori rješenja u državnoj školi i o tome
kako učenici prihvaćaju Montessori rješenja provedeno je među učenicima prvog i drugog razreda PŠ Prišlin, u kojoj
su postupno uvođena Montessori rješenja, počevši od siječnja 2005. do lipnja
2006. Ispitivanje percepcije i stavova
roditelja prema uvođenju Montessori rješenja u redovitu školu provedeno
je na uzorku od 20 roditelja čija djeca
polaze prvi razredni odjel u kojem su
eksperimentalno korištene Montessori
metode.
Rezultati istraživanja
Istraživanje o učiteljskim procjenama mogućnosti primjene Montessori
rješenja u državnim školama provedeno u aktivu učitelja razredne nastave
Krapinsko-zagorske županije. Njih 80
na skali je procjenjivalo mogućnosti
implementacije točno određenih didaktičkih Montessori rješenja (npr. interesna središta, materijali, razgovor u
krugu...).
Tijekom provedenih aktivnosti zadovoljene su potrebe djece za samostalnošću i samopouzdanjem, dok se kreativnost i komunikacija trebaju i dalje
razvijati. Učenici su prihvatili implementirana rješenja Marije Montessori i
pri tome iskazivali zadovoljstvo. Učenici su posebno dobro napredovali uz
ovakva pedagoška rješenja u matematici
i prirodi i društvu, dok je najviše teškoća
uočeno u svladavanju početnog čitanja i
pisanja.
Kod roditelja i učitelja rezultati istraživanja potvrdili su hipoteze. Većina
djece prihvatila je uvođenje Montessori
rješenja u redovnu školu, pa tako i njihovi roditelji koji se osim idejne podrške i
aktivno uključuju. Ispitivanje je dokazalo promjene pedagoške osviještenosti
djece i njihovih roditelja. Roditelji su
potpuno osvijestili potrebu primjene pedagoškog pluralizma u osnovnoj školi.
Zanimljivo je da je najslabije odgovoreno i u inicijalnom i u finalnom ispitivanju na pitanje o tome jesu li roditelji
spremni na dodatni angažman. Najveće
zadovoljstvo roditelji su procijenili za
svoju djecu za kategorije izgleda učionice i materijala i pribora.
Stav je roditelja da uvođenje Mon-
tessori rješenja u redovne škole ima
pozitivne posljedice, te je takav stav postojan u dužem vremenskom razdoblju.
Roditelji prihvaćaju uvođenje Montessori rješenja u redovnu školu. Učitelji smatraju mogućim i prihvatljivim
uvođenje Montessori rješenja u redovnu
školu. Slabije prihvatljivima procijenili
su tek primjenu perlica u matematici,
pojačan angažman učitelja te permanentno uključivanje roditelja u nastavni
proces.
U stavovima učitelja prema primjeni
Montessori rješenja ne postoje razlike s
obzirom na stupanj školovanja i godine
staža provedenih u nastavi. Korelacijski
značajno, u dimenziji skromne veličine,
mlađi učitelji, s VSS-om razvili su pozitivniji stav prema primjeni Montessori
rješenja od ostalih tek u tri kategorije:
primjena listića i kontrolnih listića, do-
Veliki znanstveni
interes
Istinska znanost prema Mariji Montessori
ima za cilj pronalaženje rješenja postojećih
problema, a ne puko naglašavanje postojećih, neovisno o tome odnose li se oni na dio
obrazovnog sustava ili na obrazovanje kao
cjelinu.
Razlike između Montessori i tradicionalne
pedagogije sagledavaju se u sljedećim komponentama odgoja i obrazovanja: filozofiji odgoja, kurikulumu, učenju, razrednom okružju,
vrednovanju, pripremi za život i učinkovitosti
. Montessori pedagogija i njezina rješenja
Maria Montessori
s djecom
odavno se implementiraju i u redovite (javne) škole. Postoje brojne studije u kojima se
podrobno opisuju rezultati implementacije
Montessori rješenja u javne škole, od povijesnih pretpostavki, utjecaja na jezično ili
prirodnoznanstveno područje do uključenosti roditelja ili napretka djece sa poteškoćama u razvoju. Mnoge studije analizirale su posljedice uvođenja Montessori rješenja
selektivno po područjima utjecaja: jezik, matematika, motivacija za učenje itd. (Vidi:
Kahn, D. (1990), Implementing Montessori Education in the Public Sector. Cleveland:
Montessori Public School Consortium; Chattin- McNichols, J. (1992), The Montessori
contoversy. Albeny, NY: Delmar; Loeffler, M. H. (1992), Montessori incontemporary
American culture. Heinemann: Portsmouten, NH; Miller L. B. / Bizzell R.P. (1983),
Long - term effects of four preschool programs. Child Development, Vol. 54, No. 3, pp
724-741; Takacs, C. (1993), Marotta Montessori school of Cleveland follow - up study
of urban center pupils years 1991 and 1992. Cleveland: Namta Journal)
datni angažman učitelja i dodatna edukacija učitelja.
Talijanska liječnica Maria Montessori
poznata je po svojim inovacijama u radu
s djecom. Temelj njezina odgoja je odgoj pojedinca, a on se ostvaruje u duhu
poštivanja osobe kao vrijednosti. Uvođenje alternativnih rješenja u redovnu
školu zahtijeva pojačan angažman učitelja u svakom obliku, ali i polučuje vrlo
pozitivne rezultate kod učenika, kao i
zadovoljstvo roditelja. Kod učenika se
naročito razvija samostalnost i odgovornost te želja za znanjem i otkrivanjem
znanja. Iako je Montessori pedagogija
orijentirana na individualni rad, gotovo
sva njezina rješenja primjenjiva su i u
odjelima s prosječnim brojem učenika.
Veliki napredak u
prirodoslovlju
Konkretnim akcijskim istraživanjem
tijekom godine i pol potvrđeno je da
djeca vrlo lako prihvaćaju nova didaktička rješenja te da ona kod njih potiču
bolji i brži napredak. Poticajna okolina
nije novost, ali primjenom Montessori
koncepta poticajne okoline, učenicima
je omogućeno da je svakodnevno nadopunjuju te da u tome aktivno sudjeluju.
Posebno su dobro prihvaćena rješenja
uporabe Montessori pribora koji je polučio iznimno brzi napredak u prirodnoznanstvenom području. Istodobno je potican i razvoj kreativnosti pri izradi tog
pribora. U jezičnom području napredak
je značajno sporiji nego, primjerice, u
matematici. Učenici su tijekom vremena
primjene Montessori rješenja posebice
dobro razvili suradnju i empatiju te vrlo
kvalitetno ostvarivali rad u skupinama i
parovima.
Akcijska istraživanja omogućuju da
se na temelju postavljenih vrijednosti
mijenja i evaluira praksa. Iskustva do
kojih smo došli mogu biti poticaj učiteljima da to pokušaju učiniti u svojim
uvjetima. Kao učitelj akcijski istraživač
vidim razvojnu perspektivu svog upravo završenog projekta, u kontinuiranom
uvođenju pluralizma u školu, neprekidnom procesu stručnog napretka učitelja
i otvorenosti prema alternativnim rješenjima.
aktualno praksa
odgojno-obrazovna
10
www.skolskenovine.hr
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
Mediji i odgoj za medije (1)
Iskrivljena slika
stvarnosti
Putem medija primamo različite informacije te pomoću njih percipiramo svijet
oko sebe. No, mediji ne samo da prenose
događaje, već ih i interpretiraju. Upravo
se u tome krije možebitna opasnost
Piše Višnja Biti
novinarka Hrvatskoga radija
D
anašnji je svijet nezamisliv bez medija masovne
komunikacije. Od nastanka tiska do pojave interneta
mediji se šire nezaustavljivim
tempom. Porast broja poglavito
elektroničkih medija obilježio
je 20. stoljeće. Postavljamo pitanje: moramo li se bojati što će
se dogoditi do kraja 21. stoljeća?
Naime, s obzirom na tehnologiju
koja se svakim trenutkom razvija, ne možemo niti pretpostaviti
što u ovom trenutku u nekom
kutku Zemlje smišlja neki izumitelj.
Usporedo s razvojem masovnih sredstava komunikacije, razvijaju se i razne teorije o istom.
Bave se time i fizičari, i informatičari, i psiholozi, i komunikolozi, i sociolozi, i teoretičari medija. Još su s pojavom radija prije
otprilike 80 godina, znanstvenici
i stručnjaci pokušali odgovoriti
na pitanje kako taj medij utječe
na slušatelje odnosno primatelje
njegove poruke. U proteklom
je razdoblju prikupljeno mnogo
podataka o tome kako mediji
utječu na ljude i kakva je njihova
uloga u društvu.
Što su mediji?
Kako najjednostavnije definirati medij? Najbolje je to učinio
Marshall McLuhan, kanadski
teoretičar komunikacija, koji
je rekao da je medij poruka.
Putem medija primamo različite informacije te pomoću njih
percipiramo svijet oko sebe.
No, mediji ne samo da prenose
događaje, već ih i interpretiraju.
Upravo se u tome krije možebitna opasnost. Hoćemo li znati
prepoznati osobno mišljenje nekog novinara ili stav neke me-
dijske kuće ili ćemo, pak, svaku
informaciju prihvatiti bezrezervno? Ljudi su osuđeni informacije dobivati putem medija,
međutim temeljni je problem
kako razviti kritičku distancu
prema tim informacijama. O
medijskoj kulturi ili pismenosti
Iz dnevnika školskog psihologa
govori se već godinama. Čak
su se u prosvjetnim krugovima
u Hrvatskoj vodile rasprave o
tome kako učiti o medijima,
treba li to biti zaseban predmet
ili pojedine sadržaje ukomponirati u nekoliko predmeta. Prošlo
je već dvadesetak godina kako
pratimo ove razgovore, a dotle
nam se učenici kroz školu provlače medijski nepismeni. Čast
iznimkama. Sve to ovisi o pojedinom učitelju ili nastavniku,
koji, bez obzira na školske planove i programe, sam preuzima
inicijativu, radi na vlastitom
(1)
Djeca (ni)su dobra!
Piše Milijana Kovačević
psihologinja savjetnica, OŠ
Kman Kocunar, Split
G
ledam, bolje reći slušam, na televiziji intervju s vremešnom gospođom koja je nekada radila
vrlo popularne serije za djecu.
A gospođa, iako ima gotovo
osamdeset ljeta, sjajno izgleda.
I sada o onome što je radila prije tridesetak godina govori sa
strašću. Pričajući sa zanosom o
svome radu, sva blista od zadovoljstva te ostavlja dojam kao
da s nestrpljenjem očekuje snimanje sljedeće epizode.
Strasti, u poslu naravno, ne
mogu odoljeti. Zapali i mene,
nadahne me, potakne na akciju.
A baš mi je trebalo nadahnuće!
Očito impresionirana autoritetom sugovornice, novinarka je
ipak skupila tračak snage i postavila joj pitanje. Nakon razgovora o davno prošlim idiličnim
vremenima i nekoj drugoj djeci koja su uživala u tadašnjim
Djeci danas doista nije teško pokvariti se. Ne samo da su se
protiv njih urotili roditelji, nego vojsci roditelja kvaritelja
pridružuju se djedovi i bake, slutim - s natjecateljskim
duhom. I tko zna tko još?
dječjim serijama, jer sve je to
onda bilo novo, nikad viđeno,
iskralo se, ili bolje iskipjelo iz
darovitih glava hrabrih avangardnih pojedinki i pojedinaca
toga vremena, pitala je što misli
o današnjoj djeci i sve učestalijim strahotama koje djeca rade
sebi i drugima, djeca ili odraslima.
Tko “kvari” djecu?
- Djeca su dobra! - započela
je umilnim glasom - ali mi ih
pokvarimo - nastavila je cvrkutati, sve se više udaljavajući od
teme. I tu je mojoj pozornosti,
ipak i unatoč svemu, bio kraj.
Sve što je dalje izrekla o djeci i
potencijalnom uspješnom odgo-
ju bilo je patetično i preživjelo.
U meni je odzvanjalo samo njezino “ali mi ih pokvarimo“, podsjećajući me na sjajnog Jespera
Juula i njegovo posve suprotno,
iskričavo kritično stajalište o
suvremenom odgoju. Ne doslovce tako, ali približno, sjajni
bi kolega rekao da se odrasli,
odgajajući djecu, ponašaju kao
da se djeca rode pokvarena, pa
ih oni idu popraviti.
Igrom asocijacija iskoči u
meni novi slap misli, bolje reći
sjećanja, koje je također moguće smjestiti u kontekst “djeca
su dobra, ali mi ih pokvarimo“.
Bio je početak srpnja. Djeci je
škola već poodavno završila, ali
ne i nama stručnim suradnici-
ma i učiteljima. Nikako da završim s administracijom. To mi
je najmrži dio posla. Da nisam
otezala, jer ne volim to raditi,
već bih bila na godišnjem i ne
bih se pekla uzavreloga srpanjskoga dana u stakleniku koju
neki optimistično, podrugljivo,
cinično ili čak zlurado zovu autobusnim stajalištem.
Dok tako grdim samu sebe,
privuče mi pozornost mlađa
žena koja je sjedila pokraj mene
na klupi, urlajući u mobilni aparat. Hoćeš-nećeš, počela sam
prisluškivati. Ovako je po prilici tekao taj razgovor, odnosno
ona polovica koju sam čula:
- Idem okolo po školama.
Potpuno sam izbezumljena!...
Nemoj me Iris, izluđivati!...
Matematički izazovi?... Ja mislim da sam ti to donijela... Imaš
li zbirke iz matematike?... Kako
ti se zove glazbeni?... Planet
glazbe?... Ti javi... I što još?...
Ja sam ti uzela neku kemiju...
Riješenih zadataka?... Što? Fizika?... Riješenih zadataka? Što
ono još?...
Svi se žrtvuju...
Pogađate - milo dijete, Iris,
sjedi doma, a majčica hopsa
po gradu, tražeći udžbenike po
školama. Za djevojku je i onako vani prevruće. A možda joj
je trebalo i malo više sna, jer je
došla doma u sitne sate. Tako
Iris i njezina požrtvovna mama
zatvoriše krug koji je tog jutra,
kad smo dolazile raditi, započela u mojoj školi učiteljica Mia.
- Svi pričaju o udžbenicima,
ali najčešće idu u kupnju, odnosno pretražuju po školama
djedovi i bake. Djece nigdje, a
roditelji valjda rade...
Sada kad sam se sjetila njezinih riječi, stvari postaju još
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
obrazovanju da bi to prenio na
svoje učenike.
Primjeri dobre prakse: Josip
Krunić iz Gunje, Mirjana Jukić
i Katica Šarić iz OŠ Rudeš u
Zagrebu, Melita Horvatek Forjan iz OŠ Marije Jurić Zagorke
u Zagrebu, Slavica Kovač iz OŠ
Stanovi u Zadru, samo su neki
od njih. Danas su oni predavači
drugima na Ljetnoj filmskoj školi u Kraljevici i Školi medijske
kulture u Varaždinskim toplicama odnosno Čakovcu.
Učenici znaju više
od učitelja!?
Nadalje, Hrvatski filmski savez u suradnji s Gradom Zagrebom pokrenuo je program Škola
u kinu i na taj način učenici od
prvog do osmog razreda odlaze
sa svojim učiteljima gledati film
koji je izabran prema nastavnom
programu. Stručna im osoba film
objašnjava, a nastavak slijedi u
školi na satu hrvatskog jezika i
književnosti. Taj je program započeo prošle školske godine u
Rijeci.
Zatim, Hrvatski filmski savez
već godinama u Šibeniku, Trakošćanu, Varaždinskim toplicama, a od ove godine i u Čakovcu organizira Školu medijske
kulture dr. Ante Peterlić, gdje
nastavnici osnovnih i srednjih
škola književnosti imaju prilike
dvije godine slušati predavanja
iz područja teorije, da bi nakon
toga nastavili s radom u jednoj
od radionica. Na taj način od
vrsnih stručnjaka s tog područja
mogu naučiti kako se piše scenarij, snima i montira igrani, dokumentarni ili animirani film.
S obzirom na nedostatak ovakvih ili sličnih škola u posljednjih nekoliko godina, sve je više
studenata, srednjoškolaca i članova kinoklubova koji također
jasnije. Djeci danas doista nije
teško pokvariti se. Ne samo da
su se protiv njih urotili roditelji, nego, eto dokaza, vojsci
roditelja kvaritelja pridružuju
se djedovi i bake, slutim - s natjecateljskim duhom. I tko zna
aktualno praksa
odgojno-obrazovna
pohađaju ovu školu. Novigradsko proljeće, škola stvaralaštva
za darovitu djecu, svake godine
organizira učenje rada na školskom listu, stvaranje video i
filmskih radova te radijsku radionicu, no ipak u tome sudjeluje
malo učenika u odnosu na zainteresirane.
Hrvatski školski susreti Lidrano, što ih svake godine za učenike osnovnih i srednjih škola
organizira Agencija za odgoj
i obrazovanje, prilika je da se
predstave učenici sa svojim listovima, radijskim, filmskim i
videoostvarenjima. Dokaz je to
koliko mladi žele takav rad, no
njihovi učitelji nažalost nisu dovoljno educirani da mogu pratiti
sve njihove želje i potrebe. Ponekad se dogodi da srednjoškolci znaju više od svojih mentora,
za što oni nisu krivi.
Obrazovanje kaska
za medijima
Krešimir Mikić, profesor na
Učiteljskom fakultetu, drži kolegij s područja medijske kulture,
no u svojim nastojanjima još nije
uspio da to postane nešto više.
Ne preostaje nam drugo nego
zaključiti da su neuvrštavanjem
takvog sadržaja u redovni školski program naši mladi mnogo
izgubili. Njihovo obrazovanje
neminovno kaska za njihovom
konzumacijom medija. Primjerice, što znamo o ratu u Iraku?
Samo ono što smo vidjeli, čuli ili
čitali u medijima. Ali što se tamo
doista događa, tko se od nas to
pita i kako uopće doznati pravu
istinu? Nama se taj rat nudi, poput mnoštva sličnih događaja u
kojima sami nismo sudjelovali,
kao medijski oblikovani događaj. Mi dobivamo medijsku prezentaciju stvarnosti.
(Nastavlja se)
tko još? A učiteljici Miji valja
vjerovati. Ona malo govori, ali
kad nešto kaže iza toga stoji
obilje argumenata.
Ma, ipak nije sve tako crno!
Imam i ja asa u rukavu. Ali o
tome u sljedećem broju.
11
www.skolskenovine.hr
UpoznajMO sebe! (8)
Trebaju nam
emocionalno
inteligentne učiteljice
i učitelji
Emocije su nedovoljno prisutne u našoj
izobrazbi. One nam olakšavaju posao i
čine nas uspješnijim. Doprinose unutarnjoj
motivaciji, osposobljavaju nas za timski
rad. Racionalnom i profesionalnom inteligencijom i kompetencijom postajemo
uspješan učitelj, a emocionalnom inteligencijom i kompetencijom to i ostajemo
P
rimjenjujući opise i definicije emocionalne inteligencije poznatih američkih psihologa Carusa i Saloveya, mogli bismo kazati da
smo emocionalno inteligentni i
kompetentni učitelji. Ako koristimo podatke i mudrost osjećaja, dopuštamo utjecaj emocijama, ali im se ne prepuštamo,
reguliramo svoje i obaziremo
se na emocije učenika. Emocionalno se uživljavamo u učenike
i koristimo i govor srca. U radu
s učenicima jednako je važna
emocionalna i profesionalna
kompetencija. U razredu nam
trebaju i srce i razum. Emocije daju živost i značenje našem
djelovanju, utječu na našu sposobnost odlučivanja, zadovoljstvo, spremnost pomaganja,
kreativnost, informiraju nas.
Ne možemo ih potisnuti i dulje
sakrivati. Emocije su nedovoljno prisutne u našoj izobrazbi.
One nam olakšavaju posao i
čine nas uspješnijim.
Doprinose unutarnjoj motivaciji, osposobljavaju nas
za timski rad. Često smo nekompetentni u shvaćanju i
obradi svojih i emocija učenika. Emocionalno inteligentni
prepoznajemo svoje i emocije
učenika, koristimo emocije u
mišljenju, razumijemo svoje i
emocije učenika, upravljamo
svojima i utječemo na emocije
učenika. Kada treba, ljutimo
se i dalje na učenike, ali na
pravoga, u pravoj mjeri, u pravo vrijeme, s pravim ciljem,
na pravi način. Racionalnom
i profesionalnom inteligencijom i kompetencijom postajemo uspješan učitelj, a emocionalnom inteligencijom i kompetencijom to i ostajemo.
Svima nam manjka dodatno emocionalnog obrazovanja. Moramo upoznati sebe
i svoje emocije i primjereno
s njima postupati. Potisnute
emocije ostaju u nama. Vežu
na sebe energiju koju trebamo za obradu informacija,
rješavanje problema, donošenje odluka. Emocionalno
inteligentni koristimo snagu
emocija za uspješno i produktivno djelovanje i ne trošimo je na njihovo potiskivanje pod izgovorom njihova
kontroliranja.
U radu s učenicima možemo biti naglašeno racionalni,
naglašeno emocionalni ili
emocionalno inteligentni. U
prvom slučaju smo distancirani od svojih i učenikovih
emocija, smatramo ih nepoželjnim i uvjereni smo da ne
utječu na naš rad u razredu i
da nam ne trebaju. Ignoriramo ih, omalovažavamo. Posljedica je često slabi uspjeh
našeg utjecaja na učenike. U
drugom slučaju smo naglašeno emocionalni. Svjesni smo
svojih emocija, smatramo ih
poželjnima. Uvjereni smo da
utječu na naš posao i da nam
trebaju. U trećem slučaju
povezujemo emocionalno i
racionalno, logičko i emocionalno. To nam osigurava već
uspjeh u radu s učenicima.
Uz uspješno prepoznavanje svojih i emocija učenika
govorimo o svojim osjećajima, pokazujemo ih, u stanju uzbuđenja izražavamo,
korektno interpretiramo, a
uz manjkavo prepoznavanje
emocija krivo interpretiramo osjećaje učenika, ne govorimo o svojim osjećajima,
ne pokazuje ih, ne znamo
ih izraziti, imamo neutralan izraz lica. Emocionalno
inteligentni prepoznajemo
što se u učenicima događa,
zapažamo vlastite i emocije
učenika, razlikujemo iskrene
od lažnih emocija i sposobni
smo sebe promatrati i o sebi
razmišljati. Naša unutarnja
zapažanja tada odgovaraju činjenicama. Izražavamo
emocije prepoznatljivo i razumljivo. Čitamo ih među
redcima. Uočavamo emocionalne signale. Razumijemo i
upravljamo emocijama, svjesni svojih lakše tumačimo i
emocije učenika. Razumijemo učenike, jer razumijemo
sebe. Uspješno korištenje
emocija u razmišljanju omogućuje nam kreativnost,
ostajemo koncentrirani na
bitno, bolje smo informirani
i utječemo na uvjerenja i mišljenja učenika. Uz manjkavo: korištenje emocija razmišljamo isključivo praktično
i konkretno, teško motiviramo učenike, zaboravljamo
na bitno, djelujemo neutralno i odbojno. Ne reagiramo
na osjećaje učenika i ne utječemo na njihova uvjerenja i
mišljenja.
Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša
psihoterapeut i komunikolog
Uz inteligentno korištenje
emocija u mišljenju povezujemo osjećanje i mišljenje,
strasti i razum; prepoznajemo emocije u racionalnom
mišljenju. Shvaćamo da čista
logika i hladna racionalnost
ne odgovaraju stvarnosti.
Inteligentno
uključujemo
emocije u misaoni proces.
Emocije potiču naše mišljenje i spoznaju, vode prema
zanimljivim i neočekivanim
rezultatima. Znamo prepoznati pozitivni i negativni
utjecaj emocija na mišljenje
i pamćenje. Emocije usmjeruju pažnju na važne događaje. Sposobni smo svjesno
upravljati svojim raspoloženjem, kreativno misliti i
svijet promatrati iz različitih
kutova. Lakše se uživljavamo
u učenike, postajemo bolji
motivatori. Uz uspješno razumijevanje svojih i emocija
učenika ispravno procjenjujemo njihovo emocionalno
stanje, koristimo prikladni
govor, bogati emocionalni
rječnik. Uz manjkavo razumijevanje svojih i učeničkih
emocija krivo procjenjujemo
njihove, koristimo razdražujući govor, imamo oskudan
emocionalni rječnik.
Uz uspješno upravljanje
emocijama utječemo na
svoju i učenikovu pažnju,
pribavljamo informacije, potičemo prilagođeno ponašanje i održavamo njegovo raspoloženje, otvaramo vlastite
i tuđe emocije, motiviramo
učenike. Uz manjkavo upravljanje emocijama one nas dekoncentriraju, robujemo im,
ne utječe na osjećaje učenika, potiskujemo ih. Imamo
siromašan emocionalni rječnik i život, slabo motiviramo
učenike.
U razredu nam trebaju i
glava i srce, i logičko razmišljanje i emocionalno doživljavanje, i distancirana neutralnost i topla emocionalna
intimnost. Moramo shvatiti
da i đaci i mi imamo i racionalni i emocionalni mozak.
Oba ih treba koristiti, ako
želimo stvarni uspjeh u školskim klupama naših škola.
(U sljedećem broju:
U školi nam treba i
emocionalni mozak)
12
www.skolskenovine.hr
odgojno-obrazovna
aktualno praksa
KURIKULUM - Tematska bibliografija
S namjerom da pridonesemo stručnom usavršavanju prosvjetnih djelatnika i primjeni NOK-a, u nizu nastavaka objavljujemo
bibliografiju radova o pitanjima kurikuluma
Priredio prof. dr. sc. Vladimir Strugar
Kurikulum škole ili školski
kurikulum
Jurić, V. (2007). Kurikulum suvremene škole. U: Kurikulum: teorije,
metodologija, sadržaj, struktura. Ur. V. Previšić. Zagreb: Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, str. 217 – 265.
Teorije škole u funkciji školskog kurikuluma. Pedagoški i organizacijski
razvoj škole. Školski kurikulum (pojam). Praćenje i vrednovanje kao kurikulumska zadaća. Školski kurikulum i kvaliteta škole.
•
• Jurić, V. (2005). Kurikulum suvremene škole. Pedagogijska istraživanja (Zagreb), II, br. 2, str. 185 – 197.
Što je to kurikulum škole ili školski kurikulum? Sastavnice i linije vodilje školskog kurikuluma. Kurikulum škole kao projekt nacionalnog
školstva. Postojeći školski sustav s gledišta razvojnog kurikuluma.
Mogućnosti i opcije škole temeljene na kurikulumu-priprema za izradu
kurikuluma. Dugoročno planiranje razvoja škole. Razvojni plan škole.
Funkcije razvojnog plana škole. Osmišljavanje koncepcije škole (filozofije škole) glede posebnosti svake škole. Unutarškolske promjene. Autonomija škole kao pretpostavka ispunjenja ciljeva razvojnog kurikuluma.
Nastavni kurikulum
Hrvatić, N. (2005). Kurikulum studija pedagogije. U: Stanje i perspektive obrazovanja nastavnika. Ur. V. Rosić. Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Odsjek za pedagogiju, str. 60 – 68.
Kurikulum studija pedagogije promatra se prema zahtjevima i intencijama Bolonjskog procesa.
•
• Jakopović, Ž. (2003). Kurikulumski pristup u nastavi prirodoslovnih predmeta. U: Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog
društva. Ur. H. Vrgoč. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, str.
171 – 177.
Opće karakteristike kurikuluma. Uloga prirodoslovlja u odgoju i obrazovanju. Pristup poučavanju i učenju istraživanjem.
Jelavić, F. (1998.). Didaktika. Jastrebarsko: Naklada Slap, str. 125
– 130.
Teorijsko-konceptualno razmatranje kurikuluma. Tijek planiranja kurikuluma.
•
Milat, J. (ur.). (2002). Kurikularni pristup promjenama u osnovnom
školstvu: razrada okvirnog nastavnog plana i programa u funkciji rasterećenja učenika: razredna nastava. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i
športa Republike Hrvatske.
Cilj i osnovna načela projekta. Nositelji aktivnosti. Upute za izradu nastavnih programa. Teleološka određenost nastavnoga procesa. Pripremanje za nastavu. Razrađeni okvirni program u funkciji rasterećenja.
•
• Mužić, V. (2000). Učinkovitiji kurikulum koherentnošću sadržaja
nastave i primjenom modula. Napredak (Zagreb), CXLI, br. 2, str. 147
– 155.
Koherentnost slijeda nastavnih sadržaja. Primjena modela.
• Pešorda, S. (2007). Kurikulum povijesti i slobodno vrijeme učenika.
Povijest u nastavi (Zagreb), V, br. 1, str. 37 – 50.
Kurikulum povijesti i slobodno vrijeme učenika. Provođenje slobodnog
vremena: poticanje, osmišljavanje i kreiranje slobodnog vremena kroz
kurikulum povijesti. Rezultati empirijskog istraživanja.
• Petričević, D. (1992). Nastavni planovi u europskim zemljama (1)
: Jednoobraznost – nasilje nad učenicima. Školske novine (Zagreb), 9.
lipnja 1992., br. 24, str. 10.
Razlike u koncepcijama.
Rosandić, D. (2000). Od curriculuma do metodičkih sustava u nastavi književnosti. Metodika (Zagreb), vol. 1, br. 1, str. 91 – 102.
Nastavni predmet i curriculum. Teorija međupredmetnih veza. Teorija
korelacije i integracije. Znanstvena i didaktičko-metodička matrica. Kriteriji u izboru sadržaja.
•
Šindler, G. (1994). Odrednice utemeljenja uzlazno-spiralnog kurikuluma fizike. Napredak (Zagreb), CXXXV, br. 4, str. 440 – 446.
Zahtjevi nastavnog programa. O stvaralaštvu fizičara. O jedinstvu spoznaje i cjelovitosti kulture. Na kurikulumskom putu.
•
• Vodopivec Lepičnik, J. (2003). Empatija odgojitelja kao sastavnica
prikrivenog kurikuluma u vrtiću. U: Postignuća u praksi i teoriji predškolskog odgoja. Ur. S. Paragvaj i T. Ujčić. Opatija: Naklada Preluk, str.
77 – 81.
Sastavnice empatije. Razvoj empatije. Empatija u procesu odgoja i obrazovanja. Istraživanje empatije. Empatija odgojitelja. Empatija odgojitelja i prikriveni kurikulum.
Wash, B. K. (2002). Kurikulum za prvi razred osnovne škole: stvaranje razreda usmjerenog na dijete: razvojno-primjereni program za djecu
od 6-7 godina. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak.
Obrazovanje za 21. stoljeće. Ciljevi programa. Razvojni putokazi. Razvijanje karaktera. Organizacija rada u razredu usmjerenom na dijete.
Kontinuirana procjena znanja. Integrirano učenje.
•
Wash, B. K. (2003). Kurikulum za drugi, treći i četvrti razred osnovne škole: razvojno-primjereni program za djecu od 8-10 godina. Zagreb:
Udruga roditelja Korak po korak.
•
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
Iskustva dobre prakse - Prometni odgoj
Osnovni je cilj projekta
da se kroz prometnu
edukaciju učenika
osnovne škole smanji
broj smrtno, teško i
lakše stradale djece
u prometu. Statistike
pokazuju da je stanje
sigurnosti djece u
prometu u Hrvatskoj
dosta dobro, ali još
nije na razini zemalja
Europske Unije
Uvođenje interaktivnih prometnih radionica rezultiralo je
većom razinom znanja i vještina snalaženja u prometu
Znanje glavu čuva!
Piše Ivo Tkalec
učitelj tehničke kulture
OŠ Zvonka Cara, Crikvenica
N
a inicijativu Agencije za
odgoj i obrazovanje te
u suradnji s Hrvatskim
autoklubom i Odjelom za sigurnost cestovnog prometa MUPa, prije godinu dana formirani
su županijski timovi prometne
prevencije za područje osnovnog školstva u RH. Zadatak timova bio je realizacija projekta
Prometna preventiva u osnovnoj školi - uvođenje prometnog
odgoja u osnovne škole, što
predstavlja i dio Nacionalnog Školski prometni poligon na igralištu crikveničke škole
programa sigurnosti cestovnog
prometa.
Osnovni je cilj projekta da se
kroz prometnu edukaciju učenika osnovne škole smanji broj
smrtno, teško i lakše stradale
djece u prometu. Statistike pokazuju da je stanje sigurnosti
djece u prometu u Hrvatskoj dosta dobro, ali još nije na razini
zemalja Europske Unije. Zato
ovaj projekt predstavlja prvi
korak u sustavnom poučavanju
djece o prometnoj kulturi. Županijske timove čine učitelj tehničke kulture, zaposlenik HAKa i predstavnik policijske uprave
- odjela za sigurnost cestovnog
prometa.
radionica rezultirale su većom Svečanosti su nazočili dograrazinom znanja i vještina snala- donačelnik Crikvenice Veselko
Proširiti i unaprijediti
Mutavđić, predstavnik AZOOženja u prometu.
postojeći program
Nadalje, trebalo je snimi- a, viši savjetnik za tehničku kulIvo Tkalec iz OŠ Zvonka Cara ti prometnu situaciju u blizini turu Eugen Ban, voditelj Odjela
u Crikvenici, Jure Jurković iz škole, utvrditi opasne točke te prometne preventive u HAK-u
Policijske uprave primorsko- predložiti inicijativu za sanaciju Damir Novak, načelnik Odjela
goranske Odjela za sigurnost postojećeg stanja. Na prijedlog za sigurnost cestovnog prometa
cestovnog prometa i Ankica županijskog tima te u suradnji s PU primorsko-goranske Boris
Tomac iz Autokluba Rijeka čla- ravnateljicom škole i određenim Skeledžić, policijski službenik
novi su županijskog tima Pri- službama u Crikvenici na najfre- PU primorsko-goranske, Odjela
morske-goranske županije. Oni kventnijem pješačkom prijelazu za sigurnost cestovnog prometa
su realizirali Akcijski plan pod za učenike škole postavljen je Jure Jurković, predstavnica AK
radnim nazivom Prometni od- upozoravajući svjetleći promet- Rijeka Ankica Tomac i voditelj
županijskoga stručnog vijeća
goj - prioritetna aktivnost uče- ni znak.
Najzahtjevniji dio projekta učitelja tehničke kulture Marin
nika petog razreda u OŠ Zvonka
Cara u Crikvenici. Cilj je bio bilo je opremanje školskoga Kevešević.
Na konferenciji za novinare
proširiti i unaprijediti postoje- prometnog poligona na igralištu
ći program prometnog odgoja škole. Projektirana je i iscrtana prisutnima se najprije obratila
učenika petog razreda. Dakle, horizontalna prometna signali- ravnateljica škole Desiree Peosposobiti učenike za sigurnije zacija, a nabavljeni su i svi osta- čaver, zatim ispred HAK-a Dasudjelovanje u prometu sa svr- li potrebiti elementi za poligon mir Novak, ispred PU primorhom promicanja i podizanja ra- (vertikalna prometna signaliza- sko-goranske Boris Skeledžić
te u ime županijskog tima PP
cija, bicikli i kacige).
zine prometne kulture.
primorsko-goranske Ivo TkaPrvi dio projekta odnosio se
lec. Prometni poligon službeno
na analizu postojećih elementa Prometni poligon
je otvorio predstavnik PU priprograma prometnog odgoja u
Dana 10. rujna u OŠ Zvonpetom razredu te uvođenju in- ka Cara u Crikvenici predstav- morsko-goranske Jure Jurković,
teraktivnih prometnih radionica ljena je realizacija akcijskog a učenici škole tada su kao sui proširivanju postojećeg pro- plana prometne prevencije u dionici prometa demonstrirali
grama za četiri nastavna sata. Primorsko-goranskoj županiji. korištenje poligona kao vozači
bicikla i pješaci.
Aktivnosti provedene putem
aktualno
regija
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
BOSNA I HERCEGOVINA
13
www.skolskenovine.hr
Međunarodni okrugli stol
Kako povećati
infrastrukturne kapacitete
U
Rektoratu Sveučilišta u
Sarajevu početkom listopada održan je 3. međunarodni okrugli stol o implementaciji Bolonjskog procesa,
u organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti.
Tema okruglog stola bila je Infrastrukturni kapaciteti i studentski standard u implementaciji
Bolonjskog procesa. Ovo je treći
stručni skup koji je u ovoj godini organiziralo Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti u
cilju praćenja napretka reforme
visokog obrazovanja i pristupanja BiH europskom području
visokog obrazovanja. Moderator Konferencije bio je Predrag
Mitrović, pomoćnik ministrice
u Odjelu za visoko obrazovanje
Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti.
Neadekvatna
regulativa
Teme na 3. međunarodnom
okruglom stolu bile su: Prostorni
kapaciteti potrebni za zadovoljavanje propisanih i usklađivanje s
europskim standardima i normativima za visokoškolske institucije; Ostali infrastrukturni kapaciteti (oprema, namještaj, biblioteka, IKT i ostalo) potrebni za
harmonizaciju uvjeta studiranja
u Federaciji BiH s onima u zemljama EU; Studenti i Bolonjski
proces; Studentski standard u implementaciji Bolonjskog procesa,
s posebnim osvrtom na sudjelovanje studenata u organima odlučivanja i socijalnu inkluziju.
Uvodničari su bili eminentni
stručnjaci za reformu visokog
obrazovanja, osiguranje kvalitete
i studentskog standarda iz Europe
i Bosne i Hercegovine. Slavenka
Vobornik, prorektorica za nastavu
Sveučilišta u Sarajevu, istaknula
je da je obrazovanje, a posebno
visoko obrazovanje, vrlo važno za ukupni razvoj i bogatstvo
svake države i društva u cjelini,
a važan je segment Bolonjskog
procesa razvoj infrastrukturnih
kapaciteta visokoškolskih institucija i poboljšanje kvalitete studentskog standarda, jer o tome
ovisi i kvaliteta studija za koji se
bore da dosegne europsku razinu.
U svom je uvodnom obraćanju
Boris Ćurković, zamjenik direktora Agencije za razvoj visokog
obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH, predstavio opće stanje u
Federaciji Bosne i Hercegovine.
Naglasio je da je postojeća re-
gulativa, gdje postoji, očigledno
neadekvatna.
Agencija za razvoj visokog
obrazovanja i osiguranje kvalitete poduzima korake u izgradnji
regulative. Korisna površina po
studentu u Federaciji BiH značajno je ispod europske prakse.
Prema gruboj procjeni, Federaciji
BiH nedostaje 482.000 četvornih
metara da bi ispunila standarde
koji su bliski europskima, za što
je potrebna minimalna investicija
od oko pola milijuna eura. Ruth
Davis, direktorica kapitalnih programa irske Agencije za visoko
obrazovanje, govorila je o stanju
u zemljama EU na primjeru Irske
kao jedne od najnaprednijih.
Nihad Fejzić, direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH,
govorio je o materijalnim resursima u visokom obrazovanju u
BiH, izazovima u harmonizaciji
sa standardima EU. Govoreći o
inovativnim mehanizmima za financiranje visokog obrazovanja,
istaknuo je povećanje apsolutne
razine financiranja kako na nacionalnoj razini, tako na razini entiteta i kantona, omogućavanje različitih izvora prihoda sveučilišta
kao javno i privatno partnerstvo,
Korisna površina po
studentu u Federaciji BiH značajno je ispod
europske prakse. Prema gruboj procjeni,
Federaciji BiH nedostaje 482.000 četvornih
metara da bi ispunila standarde koji su bliski
europskima, za što je potrebna minimalna
investicija od oko pola milijuna eura
bolja upotreba resursa u cilju postizanja efikasnosti, ustanovljavanje fondova za podršku centrima
izvrsnosti u znanosti za poboljšanje međunarodne aktivnosti i podrška studentima kroz stipendije,
zajmove, nagrade i kredite.
Ciljevi integracije
Jan Zlatan Kulenović, izvršni
direktor Omladinske informativne agencije Bosne i Hercegovine,
obradio je sljedeće teme: Razlozi
pasivnosti i loše obaviještenosti
studenata o suštinskim zahtjevima Bolonjskog procesa te Studentski standard i mjere za njegovo poboljšanje, posvetivši pažnju
studentskom aktivizmu. Istaknuo
je da je pet posto mladih u BiH
član neke omladinske organizacije te da 15 posto članova senata
predstavljaju studenti. Naglasio
je problem nedefiniranoga institucionalnog prostora za studente
u podzakonskim aktima, slabe organizacijske kapacitete vodstva,
nedostatak umrežavanja, resursa
i infrastrukture te nepostojanje
stalnih izvora financiranja.
Kao mjere za poboljšanje stanja
naglasio je precizno definiranje
prostora i procesa za participaciju kroz zakonska rješenja, praksu
uključivanja studenata u sva tijela, veću izlaznost studenata na
izbore, sustav redovnog informiranja studenata, stalne izvore financiranja, umrežavanje i edukaciju studentskih vođa. Govoreći o
studentskom standardu, naglasio
je da su potrebni zakonska regulativa, tijelo menadžmenta za
studentski standard, međuinsti-
SLOVENIJA
Č
tucionalna suradnja i koordinacija, veće olakšice za studentske
poslove, kreiranje posebnih centara za stručno osposobljavanje,
savjetovanje i razvoj karijere.
Amir Šelo, predsjednik Unije
studenata Sveučilišta Džemala
Bijedića u Mostaru, govorio je
o temi Institucije za osiguranje
kvalitete studentskog standarda,
njihovo stanje i opremljenost.
Istaknuo je da na razini Federacije BiH nije donesen Zakon
o studentskom standardu kojim
bi se regulirala prava, obaveze i
odgovornosti studenata u području studentskog standarda kao i
osnivanje, organizacija i rad institucija studentskog standarda te
njegova financiranja.
Na razini Federacije BiH trenutačno ne postoji studentsko predstavničko tijelo, jer je Savez studenata FBiH izgubio legitimitet
istupanjem pojedinih predstavničkih tijela sveučilišta te je isključen
iz članstva Europske studentske
unije (ESU), čime su studentska
predstavnička tijela ostala bez
jednoga glasa u ESU. Također, na
razini Federacije BiH nije donesen Zakon o studentskom organiziranju, jer je nadležnost student-
skog organiziranja kao i visokog
obrazovanja na razini kantona.
Rock Bartley, stručnjak za Bolonjski proces iz Irske, govorio je
o situaciji u ovom području u zemljama EU na primjeru Irske kao
jedne od najnaprednijih, kao i o
ulozi studenata u implementaciji
Bolonjskog procesa.
Najvažnija reforma
do sada
Samir Arnautović, prorektor
za međunarodnu suradnju, izdavačku djelatnost i studentski
standard Sveučilišta u Sarajevu,
naveo je primjer iz prakse, govoreći o stanju na najstarijem i
najvećem sveučilištu u BiH. U
svom je obraćanju na temu Infrastrukturno stanje Sveučilišta
u Sarajevu s obzirom na moderne
zahtjeve naglasio da je Sveučilište u Sarajevu pred najvažnijom reformom do sada, čiji cilj
mora biti integracija u europsku
akademsku zajednicu. U tom je
pogledu potrebno napraviti reorganizaciju upravljanja i strukture
sveučilišta, a ona je moguća samo
kroz integraciju.
Prema FMON
Priredio Ivica Buljan
Agencija za brigu o mladima
Razvoj programa Mladi na djelu
elnici Ministarstva prosvjete i
športa Slovenije bili su početkom listopada u radnom obilasku ustanove MOVIT, koja se bavi
brigom o mladima. Glavni je cilj te
institucije rad nacionalne agencije u
programu Europske Unije Mladi na
djelu u Sloveniji. Nacionalna agencija u Europskoj Uniji u području
koje se tiče mladih djeluje od svibnja
1999. godine, kada je Slovenija pri-
stupila programu Mladi za Europu III
i koji je nastavljen kroz program Mladi - program za 2000.-2006. U upravljanju programom Mladi na djelu surađivat će se s Uredom za mlade kao
nadležnim državnim tijelom u području koje se tiče mlađe populacije,
politike i rada s mladima u Sloveniji,
koja je kao država također odgovorna
za nadzor i kontrolu rada nacionalne agencije. Institut MOVIT već je
osam godina jedan od zaduženih, od
ukupno osam europskih jedinica, za
razvoj programa Mladi na djelu. Tu
je još Jugoistočni istraživački centar,
koji je prvenstveno osmišljen kao podrška drugim nacionalnim agencijama i europskim komisijama za razvoj
projekata, uz sudjelovanje partnera iz
jugoistočne Europe.
Prema MPSS
I. B.
aktualno
svijet
14
www.skolskenovine.hr
HAITI
U
Obrazovanje
nakon potresa
Interventni nastavni plan
za 600.000 učenika
potresu koji je 12. siječnja ove godine pogodio Port-au-Prince u Haitiju stradalo je mnogo djece, a poginulo je i oko 1300 učitelja. Ministarstvo
obrazovanja bilo je uništeno, kao i 4000
škola, odnosno gotovo 80 posto obrazovnih ustanova na tom području.
Djeca u Port-au-Princeu vratila su se u
školu tri mjeseca nakon kobnog potresa,
koji se dogodio 12. siječnja 2010. No, tada
je njihov redovni nastavni plan zamijenio
poseban program koji su razvili UNESCO i haićansko Ministarstvo obrazovanja
i stručnog usavršavanja, uzimajući u obzir
traume koje su proživjeli i djeca i učitelji.
Predstavljen je na seminaru održanom u
ožujku, a po njemu se od travnja do kolovoza školovalo oko 600.000 učenika i u
javnim i u privatnim školama.
Obrazovanje u etapama
“Prioritet smo dali glavnim ciljevima.
Definirali smo korpus znanja kojim učenici moraju ovladati kako bi uspješno
završili godinu. Također, u novom, interventnom planu predvidjeli smo odgađanje
pojedinih predmeta do iduće nastavne godine“, izjavio je Jackson Pleteau, voditelj
područja srednjeg obrazovanja u Ministarstvu obrazovanja.
Prema novom planu, obrazovanje je
nastavljeno u etapama, počevši sa psihosocijalnim aktivnostima, kao što su pjevanje, ples i kreativno izražavanje, što je
pomoglo djeci da se lakše nose s ekstremnim stresom koji su doživjeli zbog potresa. Među ostalim, učili su o potresu kao
prirodnom fenomenu, a redovna nastava
nastavljena je nekoliko tjedana kasnije.
Ministarstvo obrazovanja predvidjelo je provođenje ubrzanog programa tijekom 18 tjedana, kako bi se učenicima
omogućilo da školsku godinu završe do
kolovoza. UNESCO je također taj interventni nastavni plan i program objavio na
internetu, kako bi bio dostupan svim učiteljima u Haitiju. Međutim, samo je nekoliko škola uspjelo otvoriti svoja vrata, pa
je vrlo malo učenika pohađalo nastavu. U
većini obrazovnih ustanova još traju građevinski radovi, pa su postavljeni šatori
učionice, u kojima se u sigurnim uvjetima
održava nastava.
Takav je slučaj i sa školom Therese
Rouchon u Turgeauu. U njoj se pod ruševinama još mogu vidjeti drvene klupe,
razbacani papiri te ploča s bilješkama iz
lekcije koja je održana nekoliko sati prije
tragedije. Sainte Marie des Anges, škola
u elitnom naselju Paco, prošla je malo
bolje. Zgrada u kojoj su se školovali dječaci potpuno je uništena, a zbog pukotina
i velikih rupa u pročelju susjedne zgrade
govori da se niti djevojčice ondje više ne
mogu školovati.
Ravnatelj, pastor Franck Petit, organizirao je izgradnju velikog hangara s drvenim pregradama. Zamjenska škola tako je
otvorena, ali je povratak u školske klupe
bio težak za svu djecu koja su mogla pohađati nastavu.
“Reagirali su na različite načine. Neka
su djeca plakala i odbijala ući u zgradu,
Prema novom planu, obrazovanje je nastavljeno u
etapama, počevši sa psihosocijalnim aktivnostima,
kao što su pjevanje, ples i kreativno izražavanje,
što je pomoglo djeci da se lakše nose s ekstremnim
stresom koji su doživjeli zbog potresa. Ministarstvo
obrazovanja predvidjelo je provođenje ubrzanog
programa tijekom 18 tjedana, kako bi se učenicima
omogućilo da školsku godinu završe do kolovoza
Obrazovanje važnije
od klimatskih
promjena
rema rezultatima izmjerenima Eurobarometrom, koji
anketama mjeri javno mišljenje u svim državama članicama
Europske Unije, kao i u zemljama
kandidatkinjama, europski građani i dalje odlučno podržavaju
pomoć koja se pruža zemljama u
razvoju.
Anketa provedena u rujnu pokazuje kako 89 posto ispitanika
smatra da je razvojna pomoć važna ili vrlo važna. Dva od tri Europljana smatraju da bi EU trebala
ispuniti ili čak nadmašiti svoje
obećanje da se povećati razvojnu
pomoć za 0,7 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) do 2015.
godine, što je rok za ispunjavanje
Milenijskih razvojnih ciljeva.
Ta je podrška, smatra većina
građana bez obzira na nacionalnost, dosljedno provođena unatoč
financijskoj krizi i gospodarskoj
situaciji u Europi. U tom kontekstu, tri četvrtine Europljana
vjeruje da je dodana vrijednost
u zemljama Europske Unije koje
zajedno rade kako bi smanjile rizik od umnožavanja sredstava i
osigurale učinkovitu pomoć.
jer su je bojala da bi mogla biti živa zakopana“, rekao je pastor Petit, koji je morao
objasniti da su nova drvena učionice sigurne. “Nekoliko je djece zaplakalo kada
smo izvjesili zastave, žaleći za svojim
majkama, očevima, braćom, sestrama, rođacima... To je bilo vrlo teško razdoblje i
za učenike i nastavnike.“
Prevladavanje traume nakon potresa
i vraćanje vjere u budućnost - to su bili
ciljevi trodnevnog seminara održanog
krajem travnja 2010. za srednjoškolske
administratore u Haitiju, u organizaciji haićanskog Ministarstva nacionalnog
obrazovanja i UNESCO-a. Ti će administratori biti zaduženi za stručno osposobljavanje učitelja u određenim područjima, a oni će zauzvrat to znanje prenijeti
učenicima.
Psihološka podrška
Cilj je takvog tipa psihosocijalne podrške sprečavanje i ublažavanje mentalnih
posljedica nakon katastrofa ili nasilnih
događaja. Ovaj se koncept temelji na grupnoj tehnici, dodjeljivanju uloga i raspravama među učenicima i njihovim nastavnicima.
Na seminaru je sudjelovalo 40 ravnatelja, nastavnika i učitelja. Naravno, u to
je uključena obuka o rizicima u slučaju
novog potresa, prevenciji te tehnikama
preživljavanja.
Seminar je organizirao UNESCO, uz
potporu Sveučilišta Quisqueya u Portau-Princeu. To je prvo psihosocijalno osposobljavanje za mlade ljude u srednjim
školama. Na kraju, svi će srednjoškolski
učenici u zapadnom dijelu Port-au-Princea, odnosno njih oko 110.000, imati
koristi od ovog programa potpore, čija
će provedba dugoročno obuhvatiti cijeli
Haiti.
Prema The Courier
Priredila Ivana Čavlović
UNESCO
ISTRAŽIVANJE
P
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
Europljani i dalje siromaštvo
smatraju glavnim problemom u
zemljama u razvoju, a kao novi
predmet u istraživanju 13 posto
ispitanika obrazovanje smatra
velikim globalnim izazovom, kojem daju veći prioritet nego klimatskim promjenama (7 posto).
Mladi ljudi u dobi od 15 do 24
godine (19 posto) te studenti (20
posto) glavnim problemom vide
nedostatak obrazovanja, a njihovo mišljenje dijele i menadžeri
(19 posto). Ispitanici u Švedskoj,
Danskoj, Finskoj i Njemačkoj na
ljestvici prioriteta obrazovanje
visoko rangiraju (22 - 25 posto).
Nakon objavljivanja rezultata
Eurobarometra, povjerenik Europske komisije za razvoj Andris
Piebalgs izjavio je: “Europski
građani šalju vrlo jasnu poruku
svima nama - unatoč usporavanju
gospodarskog rasta, solidarnost
u EU i odgovornost prema onima kojima treba pomoć moraju
se provoditi. Te napore smatram
presudnima na putu ostvarivanja
Milenijskih razvojnih ciljeva.“
Prema ETF
I. Čavlović
I
Afrička i južnokorejska
kultura u istoj učionici
ako su mnoge škole pod organizacijom UNESCO-a u Južnoj Koreji radile na obrazovanju za međunarodno razumijevanje, afričku kulturu i probleme
nitko nije detaljnije proučavao
sve donedavno, kada je nekoliko
Južnokorejaca imalo jedinstvenu
priliku susresti se s afričkim narodom i njihovom kulturom.
U rujnu 2010. korejsko Nacionalno povjerenstvo za UNESCO ugostilo je pet delegata iz
nevladinih udruga iz Lesota,
Malavija, Južne Afrike, Zambije i Zimbabvea, koji su sudjelovali u programima podizanja
međukulturalne svijesti, koji su
održani od 7. do 9. rujna. Afrički delegati došli su u Južnoj
Koreji podijeliti svoja iskustva
u području obrazovanja sa skupinom od 18 korejskih volontera koji su u listopadu otputovali
u afričke zemlje.
U pratnji korejskih prevoditelja volontera, afrički delegati
posjetili su južnokorejske škole
pod UNESCO-ovom organizacijom u Gongjuu i Jeonjuu.
Škole su smještene u udaljenim
područjima, gdje učenici nemaju gotovo nikakve mogućnosti
susresti se s afričkim narodom
i njihovom kulturom.
U svakoj su školi delegati ne
samo provodili nastavne sate
afričke kulture kako bi podijelili svoje kulturno i životno iskustvo s južnokorejskim učenicima, već su i provodili vrijeme
s lokalnim učiteljima učeći o
tome što škole pod organizacijom UNESCO-a u Južnoj Koreji čini jedinstvenima. Osim
toga, imali su priliku provesti
vrijeme i s lokalnim obiteljima
te iskusiti neusporedive razine
kulturnog uranjanja i međunarodnog prijateljstva koje će
ostati u sjećanju cijeli život.
“Nadam se da ovaj program
može pomoći i za nastavnicima
i učenicima da prošire svoje horizonte i prema Africi“, rekao je
koordinator programa Myungshin Kim o ovom jedinstvenom
primjeru suradnje i partnerstva
s Afrikom.
Prema UNESCO
I. Čavlović
tema
broja
aktualno
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
15
www.skolskenovine.hr
Tema broja: U potrazi za stipendijama
Šesti po redu Sajam stipendija u Zagrebu
Nadarenima
slamka spasa
U vrijeme recesije i globalne financijske krize u kojem živimo cijena školovanja za mnoge je
narasla „do neba“. Doduše, i ranije je brojnim mladima osobama željnima studiranja jedino
rješenje bilo potraga i nada za pronalaženjem stipendije ili drugog oblika financijske pomoći
prilikom odlaska na visoko učilište. Danas u Hrvatskoj postoji niz stipendija, što državnih, što
privatnih, međutim ti iznosi još ne dosežu punu cijenu života, prehrane i konačno studiranja
u Zagrebu, a kamoli inozemstvu. Problem je i oporezivanje stipendija koje je donedavno kod
nas bilo vrlo demotivirajuće za subjekte koji su na taj način željeli pomoći mladim ljudima, pa
makar i u sebičnoj nakani da plate ili pomognu visoko obrazovanje isključivo svojih budućih
zaposlenika
D
ugogodišnja nesređena situacija oko stipendiranja,
kriterija, uvjeta i iznosa
stipendija nagnala je prije šest
godina Institut za razvoj obrazovanja (IRO) da organizira prvi
sajam stipendija. S vremenom je
ova jedinstvena manifestacija,
koja svake godine okuplja niz
eminentnih izlagača i velik dio
studentske populacije, narasla pa
je šesti po redu Sajam stipendija
protekle srijede ponovno održan
u zgradi Nacionalne i sveučilišne
knjižnice u Zagrebu. Konkretno,
budućim i aktualnim studentima
predstavljeno je više od sedamdeset programa stipendiranja odnosno više od 4000 pojedinačnih
stipendija, za stjecanje visokoškolske naobrazbe u Hrvatskoj,
od kojih oko 800 stipendija za
studij diljem svijeta, od SAD-a,
preko Francuske do Japana.
Svake godine na Sajmu ugledne hrvatske i inozemne institucije predstavljaju programe finan-
Pripremili Branko Nađ i Ivica Buljan
cijske potpore za studiranje, a
razgovara se i o mjerama za poticanje međunarodne mobilnosti
te o preprekama na tome putu.
Stvarni troškovi
i oporezivanje
stipendija
Izvršni direktor IRO-a Ninoslav Šćukanec na otvorenju je kazao da je Sajam stipendija događaj koji promiče širenje pristupa
visokom obrazovanju i poticanje
mobilnosti hrvatske akademske
zajednice putem programa stipendiranja te je najveći događaj
ove vrste u Hrvatskoj. U svom
se govoru posebno osvrnuo na
sustav stipendija i financiranje
visokog obrazovanja, istaknuvši
da je jedna od važnijih prepreka
u mobilnosti studenata i profesora oporezivanje stipendija za studij u Hrvatskoj i inozemstvu.
- U Hrvatskoj se do srpnja ove
godine svaka stipendija, u dije-
lu u kojemu prelazi neoporezive
limite, tretirala uglavnom kao
drugi dohodak pa je udio poreza
na dohodak, prireza i posebnog
poreza u neto stipendiji iznosio
između 31 i 44 posto. U Zakon
o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, koji je
stupio na snagu 1. srpnja 2010.,
uvrštene su izmjene i dopune
koje je Institut za razvoj obrazovanja uputio vladi i prema kojima su stipendije oslobođene od
plaćanja poreza na dohodak za
redovno studiranje.
Problem je također što prosječna stipendija u Hrvatskoj
iznosi 800 kuna, dok je 1600
kuna najviša neoporeziva svota.
- To pokriva samo četvrtinu
studentskih potreba i evidentno
je da su potrebna poboljšanja.
IRO smatra važnim omogućiti isplatu stipendija u visini
stvarnih troškova studiranja,
što uključuje školarine, životne
i administrativne troškove, bez
poreznog opterećenja, kazao je
Šćukanec te dodao kako iz Zakona nije jasno hoće li od poreza
biti oslobođene stipendije za redovno studiranje i u Hrvatskoj i
u inozemstvu.
Budući da je Hrvatska potpisnica Bolonjskog procesa, čiji
je jedan od glavnih ciljeva poticanje mobilnosti studenata i
nastavnika, smatramo da je iznimno važno da nijedna stipendije
ne bude opterećena porezima.
Nesređeni sustav stipendiranja, ali i cjelokupnog financiranja visokog školska kritizirala je
Ksenija Turković, prorektorica
za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u
Zagrebu. Naime, godinama smo
svjedoci da se studenti upisuju bez participacije, nakon toga
studiraju čak i deset godina, a
cijelo ga to vrijeme cjelokupno
društvo financira, što je apsolutno neprihvatljivo. Školovanje
je danas vrlo skupo i sustav je
tema
broja
aktualno
16
www.skolskenovine.hr
potrebno urediti da bude socijalno osjetljiv. Ipak, država danas
nema dovoljno novca da pokrije
sve troškove školovanja.
- Kod nas se često događa da
su kriteriji pri upisu na fakultet
prenisko postavljeni. Moramo
omogućiti upisati fakultet onima za koje mislimo da stvarno
mogu završiti fakultet. A ne da
se kao dosad kroz upise na fakultete riješava socijalna politika
države. Ne zna se što s ljudima
koji završe srednju školu, gdje
bi oni mogli i morali završiti, pa
ih je najlakše pustiti na fakultet
da studiraju pet ili deset godina.
Premda smo unaprijed svjesni da
nisu u stanju diplomirati.
Turković je uvjerena da bismo,
čim ograničimo upise na fakultet, odnosno postrožimo uvjete
i kriterije upisa, omogućili da
se zapravo sredstva skupljena i
odvajana u svrhu visokog obrazovanja koriste mnogo racionalnije.
Do 2020. petina
studenata mora
biti mobilna
Potrebno je također stvoriti
nacionalnu strategiju stipendiranja. Od završetka Domovin-
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
Samo je u prošloj
godini četrdesetak
studenata
zagrebačkog
sveučilišta iz
financijskih
razloga odustalo
od Erasmusove
stipendije koju su
dobili, jer im je bila
premala, a roditelji
nisu imali dovoljno
dodatnog novca da
im pomognu studirati
u inozemstvu
Nadalje, ukoliko se Hrvatska
želi uključiti u globalne tijekove, mora moći privući strane
studente da dolaze studirati k
nama. Moramo biti sposobni
nositi se s konkurencijom. A to
znači omogućiti stipendiranje
stranih studenata koji dolaze k
nama. Ima puno država koje su
mnogo siromašnije od Hrvatske, pa i kod toga sustav mora
biti socijalno osjetljiv u smislu
da omogući stranim studentima
i iz takvih zemalja da dođu k
nama.
Sajam je posjetio i Hoyt Brian Yee, zamjenik američkog
veleposlanika u Hrvatskoj
skog rata studentima se počelo
pomagati davanjem stipendija iz
najrazličitijih izvora. Neki su se
time i okoristili, pa su bez pravog sustava nadzora priskrbili i
nekoliko stipendija istodobno.
- Treba na razini države uvesti
organizirani sustav stipendiranja i jasne, ujednačene kriterije za dobivanje stipendija. Kao
društvo moramo omogućiti ljudima koji su sposobni studirati,
a nemaju financijskih sredstava,
da studiraju. Ljudima koji imaju
financijska sredstva treba, pak,
omogućiti da studiraju, ali i da
svoj studij u određenoj mjeri
plaćaju, govori Turković.
Tu su i stipendije kao nagrade, nagrade izvrsnosti i njih trebaju dobivati najbolji studenti.
Posebna su priča stipendije za
mlade ljude koji odlaze u inozemstvo. Cilj je Europske Unije
da 20 posto studenata koji završavaju fakultet do 2020. godine
budu mobilni. Zagrebačko sveučilište puno radi na tome, kazala
je Turković, ali velika zapreka
su financije. Sredstva koja se u
okviru programa Erasmus dobivaju za odlazak naših studenata
u inozemstvo vrlo često nisu dovoljna da pokriju njihove troškove studiranja u inozemstvu.
Samo je u prošloj godini bilo
četrdesetak studenata koji su iz
financijskih razloga odustali od
Erasmusove stipendije koju su
dobili, jer im je bila premala,
a roditelji nisu imali dovoljno
dodatnog novca da im pomognu
studirati u inozemstvu.
Ksenija Turković, prorektorica zagrebačkog sveučilišta:
Kriteriji prilikom upisa na
fakultete su preniski!
OKRUGLI STOL O MJERAMA ZA POTICANJE MEĐUNARODNE MOBILNOSTI
Osigurati efikasan sustav stipendiranja i students
U okviru ovogodišnjeg Sajma
stipendija održan je okrugli stol
Novosti u visokom obrazovanju:
mjere za poticanje međunarodne
mobilnosti, na kojem su predstavljeni planovi, izmjene i dopune zakonske regulative i administrativne
procedure kojima će se povećati
međunarodna mobilnost hrvatskih
studenata i profesora. Na okruglom stolu govorili su stručnjaci i
predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Agencije
za mobilnost i program Europske
Unije, Sveučilišta u Zagrebu i Veleučilišta Vern. Otvarajući okrugli
stol, izvršni direktor organizatora
sajma Instituta za razvoj i obrazovanje Ninoslav Šćukanec kazao
je da je Sajam od početka svoga
djelovanja, 2005. godine, isticao
važnost međunarodne mobilnosti
nastavnika i studenata za osiguranje i unapređenje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti.
- Sajam stipendija je događaj
koji upozorava na važnost oblikovanja efikasnog sustava stipendiranja i studentskih potpora kao
jednog od najvažnijih uvjeta za
poticanja i razvoj međunarodne
akademske mobilnosti. Važno je
istaknuti da su, sukladno odlukama Ministarske konferencije, zemlje članice Bolonjskog procesa
postavile ambiciozan cilj do 2020.,
a to je da do tada 20 posto studenata provede razdoblje studiranja
u inozemstvu.
Povećanje broja
mobilnih studenata
Ana Tecilazić-Goršić, voditeljica Odsjeka za pretpristupne fondove i pomoć iz EU Ministarstva
znanosti, obrazovanja i športa, u
svom je izlaganju govorila o premoštavanju prepreka u realizaciji
mobilnosti. Napomenula je kako
će, nakon što u studenome bude
potpisan Memorandum o razumijevanju između Hrvatske i Europske komisije, od sljedeće godine
Hrvatska punopravno sudjelovati
u programu za cjeloživotno učenje, odnosno programu Erasmus,
Nakon što u studenome bude potpisan Memorandum u o razumijevanju između Hrvatske i Europske komisije, Hrvatska će već od
sljedeće godine punopravno sudjelovati u programu za cjeloživotno
učenje, odnosno programu Erasmus
Ana Tecilazić-Goršić
te će se sustavno rješavati problemi koji se odnose na realizaciju
mobilnosti.
- Radi se o problemima administrativne i zakonodavne prirode. Radna skupina za uklanjanje
prepreka i jačanja međunarodne
mobilnosti u obrazovanju koje je
Ministarstvo osnovalo prošle godine, u prethodnih godinu dana
intenzivno je identificirala razne
prepreke koje su korisnici programa mobilnosti prepoznali, pronašli i ukazali na njih. Nakon identificiranja problema, pristupilo se
sustavnom rješavanju - kazala je
Tecilazić-Goršić.
Dodala je da se u iduće tri godine očekuje povećanje broja mobilnih studenata te će već 2011. kroz
program Erasmus biti 1000 odlaznih studenata, a sljedeće godine
1392, dok će 2013. godine ta brojka biti 1714 studenata. Riječ je o
stopostotnom porastu u odnosu
na prethodno razdoblje.
- Ako nastavimo tim trendom,
imamo izglede približiti se cilju od
u EU, napomenula je Turković i
istaknula da je jedan od prvih problema s kojima se suočila kada je
postala prorektorica bila činjenica
da nemamo dovoljno programa
na engleskom jeziku.
Tina Šarić
20 posto mobilnih studenata koje
su postavile zemlje članice Bolonjskog procesa. Osim odlazne
mobilnosti, vrlo je značajna i dolazna mobilnost studenata, premda se ne mjeri ovim brojkama,
budući da se dolazna aktivnost
financira iz sredstava i proračuna
zemalja koje šalju svoje studente.
Međutim, itekako je važna za naš
sustav obrazovanja, jer dovodi
strane studente u Hrvatsku i povećava internacionalizaciju samih
institucija. Kako bismo olakšali
mobilnost, osnovali smo i radnu
skupinu koja rješava probleme
s kojima se suočavaju stranci
kada dolaze studirati u Hrvatsku.
Navela je niz mjera da bi sustav
međunarodne mobilnosti funkcionirao što kvalitetnije, primjerice,
povećanje financijskih sredstava
za međunarodnu mobilnost. Osim
izdvajanja značajnih sredstava za
nacionalni doprinos koji moramo
platiti kako bismo punopravno
sudjelovali u programu Erasmus,
također vodimo rasprave s Eu-
ropskom komisijom o povećanju
iznosa potpora za studentsku mobilnost na individualnoj razini. Europska komisija tu zadaje okvire i
studentska potpora za mobilnost
u programu Erasmus može biti od
200 do 400 eura. Jedna je od mjera osigurati da studenti koji odlaze
na međunarodnu mobilnost ne
izgube prava na svoju nacionalnu
stipendiju i to je nešto što smo za
sada riješili za sudionike u programu Erasmus, ali namjeravamo riješiti i za ostale studente koji su u
programu međunarodne mobilnosti, zaključila je Tecilazić- Goršić.
Razvijati programe
na engleskom
Ksenija Turković, prorektorica
za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, govorila je o kapacitetima i planovima Sveučilišta
u okviru međunarodnih aktivnosti.
- Hrvatska u odnosu na zemlje
u regiji prednjači, a u nekim se
stvarima možemo natjecati i sa
Slovencima, koji su već odavno
- Pitala sam se što možemo
učiniti i na koji način motivirati ljude. Naravno, najlakše je to postići
novcem, a onda sam razmišljala
kako doći do njega i zaključila da
moramo negdje uštedjeti u okviru
svog ureda, gdje smo iznašli oko
500.000 kuna. Raspisali smo natječaj za nastavnike zagrebačkog
sveučilišta kao poticaj da se jave
s kurikulumom na engleskom jeziku, uz obećanje da će kada počnu
izvoditi taj program svatko od njih
dobiti 10.000 kuna. Rezultati su
me oduševili, jer su bila 162 prijavljena predmeta na engleskom
jeziku koja su se počela izvoditi
ovaj semestar. Ministarstvo je to
vidjelo i prepoznalo te prijavilo
projekte, istaknula je i dodala da
je interes Sveučilišta u Zagrebu
da imaju čitave programe na engleskom jeziku. Kao primjer mobilnosti studenata spomenula je
Medicinski fakultet, gdje studiraju
studenti iz Francuske, Kanade i
SAD-a.
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
Čini li država
dovoljno?
Dijana Vican, državna tajnica
pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, naglasila je da
MZOŠ provodi brojne programe
stipendiranja i potpore studentima. Godišnje se dodjeljuje 10
tisuća nacionalnih stipendija. U
prosincu 2010. biti će raspisan
natječaj za dodjelu novih 2500
nacionalnih stipendija, u kategorijama koje će odgovarati potrebama različitih skupina studenata.
Ninoslav Šćukanec, izvršni
direktor Instituta za razvoj
obrazovanja problematizirao
je oporezivanje stipendija
U državnom je proračunu godišnje rezervirano 500 milijuna kuna za potrebe studentskog
standarda. Već dulji niz godina
MZOŠ provodi i brojne programe međunarodne mobilnosti,
kojima se uspješnim studentima,
ali i nastavnicima omogućuje
pohađanje studija u inozemstvu,
kao i financiranje studijskih boravaka, sudjelovanja na znanstvenim skupovima te usavršavanja
stranih jezika. Tako se trenutačno
provodi 28 bilateralnih programa
mobilnosti, što je protekloj akademskoj godini koristilo 189 studenata i nastavnika iz Hrvatske,
a naš je obrazovni sustav ugostio
151 stranog državljana.
U srednjoeuropskom programu
sveučilišne razmjene Hrvatska
sudjeluje zajedno s 15 zemalja. U
prošloj akademskoj godini u Hrvatsku tim su programom došla
134 strana studenta, 92 profesora, a u okviru odlazne mobilnosti otišlo je 170 studenata te 101
profesor.
Treći izvor mobilnosti predstavlja program mobilnosti Europske Unije. Dugoročno najveći
instrument mobilnosti svakako je
krovni Program za cjeloživotno
učenje, u kojem je Erasmus jedan
od četiri potprograma namijenjen
tema
broja
aktualno
17
www.skolskenovine.hr
poticanju međunarodne mobilnosti u visokom obrazovanju.
- Za punopravno pristupanje
Programu za cjeloživotno učenje u 2011. godini Hrvatska će
osigurati nacionalni doprinos od
šest milijuna eura. Pretočeno u
projekciju količine mobilnosti, to
znači da će biti osigurano 2000
stipendija za odlazak u inozemstvo u cijeloj obrazovnoj vertikali
za učenike i studente te nastavnike odnosno profesore. Unutar
Erasmusa procjenjuje se da će biti
dodijeljeno oko tisuću studentskih
stipendija, najavila je Vican.
MZOŠ s Institutom za razvoj
obrazovanja i Agencijom za mobilnost u studenome ove godine
pokreće i novi portal Study in
Croatia namijenjen strancima,
poglavito stranim studentima zainteresiranima za hrvatska visoka
učilišta.
Osim toga, MZOŠ podupire
i razvoj sustava obrazovanja u
prilike provoditi. Najveća je razlika
u tome što će biti moguće realizirati i odlazni i dolaznu mobilnost,
a u tijeku je priprema novog natječaja, kojim će se otvoriti aktivnosti
za 2011. godinu.
- U okviru aktivnosti Erasmusa imamo tri osnovne kategorije:
mobilnost, intenzivni program i intenzivni jezični tečajevi. Mobilnost
podrazumijeva i nastavno i nenastavno osoblje te studente. Za njih
je omogućeno obavljanje prakse u
inozemstvu i, dakako, studiranje.
Intenzivni programi podrazumijevaju ljetne i zimske škole, a intenzivni jezični tečajevi pripremu
studenata za lakše snalaženje u
državi koje sudjeluju u mobilnosti.
Agencija se zajedno sa zagrebačkim sveučilištem i resornim ministarstvom zalaže za povećanje
financijske potpore, pri čemu žele
da se iznos financijske potpore
povisi na 400 eura mjesečno.
- U okviru toga moguće je pokrivati troškove puta, smještaja, osiguranja i prehrane, a slijedit će se
transparentni i objektivni kriterije
koji su isti za sve.
Šarić je spomenula da je u okviru strategije EU u obrazovanju i
osposobljavanju pokrenuta i važna inicijativa Mladi u pokretu (Youth on the Move) koja za glavne
ciljeve ima povećanje broja osoba
s visokim obrazovanjem te smanjenje broj osoba koje nemaju
srednjoškolsko obrazovanje.
Učiti od stranih
sveučilišta
cijelosti kroz instrument predpristupne pomoći IPA, gdje je moguće predložiti projekte za razvoj
i unaprjeđivanje studijskih programa na stranim jezicima, što je
posebno važno za omogućavanje
i podizanje dolazne mobilnosti,
odnosno stvaranja kvalitetne ponude za strane, ali i hrvatske studente.
Vican je za kraj poručila nešto što bi mogao biti moto svih
budućih sajmova stipendija, i
misao vodilja svih „izgubljenih“
studenata koji visoko obrazovanje mogu steći samo uz nečiju
(konkretnu) pomoć. „Udružite
svoju sposobnost, znanje i svoju
smjelost. Nemojte misliti da su
stipendije namijenjene nekom
drugom. Sajam stipendija već je
šesti put dokaz predanosti Republike Hrvatske ne samo kulturnoj
i nacionalnoj nego i znanstvenoj
polifoniji u europskom suživotu.
Želim da tu polifoniju uživate s
radošću, ne u besparici.“
Oni koji nisu mogli posjetiti šesti Sajam stipendija mogu
to učiniti virtualno, na interskoj
stranici www.stipendije.info, na
kojoj će do 1. svibnja iduće godine biti dostupne sve informacije
o izlagačima i predstavljenim stipendijama.
skih potpora
- Prepoznali su da se za malo
novca, u odnosu na zemlje iz kojih
dolaze i za iznose koliko plaćaju
za studij u svojim zemljama, može
studirati vrlo kvalitetan program.
Ekonomski fakultet je, pak, po-
predmete mogu upisivati i hrvatski studenti. Dakle, kada nemamo
dovoljno stranih studenata, naši
studenti mogu slušati program na
engleskom. Kada se poveća broj
stranih studenata, onda će priori-
Manda Japundžić
krenuo trogodišnji program na engleskom jeziku.
- Trenutačno radimo ambiciozan program kompletnog inženjerskoga trogodišnjeg studija
na čemu radimo više od godinu
dana. Uspjeli smo okupiti pet naših jakih tehničkih fakulteta: FER,
Strojarstvo i brodogradnja, Kemija, Rudarsko-geološki i Građevinski fakultet. Radi se o programu
koji su u zadnje tri godine usvojila
ugledna sveučilišta iz SAD-a i Švicarske i po tom modelu preporučili da se provede tehnički studiji.
Konstruiramo novi program za koji
se nadamo da će zaživjeti sljedeće akademske godine.
Hrvatska u današnje vrijeme
mora imati što više integriranih
studija i proizvoditi integrirano
znanje, jer to je ono što se na tržištu danas traži. A da bi engleski
program mogao zaživjeti treba
omogućiti da naši studenti mogu
slušati taj program.
- Senat je donio zaključak da
programe na engleskom jeziku i
tet u slušanju engleskih programa
imati strani studenti.
Težiti stvaranju
društvu znanja
Tina Šarić, ravnateljica Agencije za mobilnost i program EU,
govorila je o stvaranju naprednog
društva znanja, kreiranju više poslova i boljih poslova.
- To podrazumijeva veću konkurentnost na tržištu rada, usvajanje
novih znanja i vještina, toleranciju
privatnih i profesionalnih elita, kazala je Šarić i dodala da Agencija
za provođenje programa poduzima sve potrebne korake kako bi
se program provodio u Hrvatskoj,
što znači raspisivanje natječaja,
izrada prijava i ostale procedure.
Hrvatsku očekuje punopravno sudjelovanje u Programu cjeloživotnog učenja i programu Erasmus
pa ćemo imati mnogo veći iznos
sredstava potrebnih za realizaciju
različitih projekta. Otvorit će se i
neke nove aktivnosti, koje u ovom
probnom razdoblju nismo imali
U vlastitim iskustvima govorila
je Manda Japundžić, studentica Pravnog fakulteta u Zagrebu,
koja je dio svoga studija provela
na Sveučilištu u Grazu. Smatra
da su prednosti programa Erasmus u tome što se radi prije
svega o prvom i najpopularnijem
programu takve vrste koji postoji
od 1987. godine i u kojem su do
danas sudjelovala 2,2 milijuna
studenata.
- Postoje i razne druge mogućnosti, ali najveći su izgledi da
dobijete stipendiju upravo preko
Erasmusa. U ovom programu
sudjeluje oko 4000 institucija, što
znači da se ne mora tragati za fakultetima, nego se u samom programu nudi dobar izbor. A možda
je najvažnije da se priznaje svaki semestar proveden na nekoj
drugoj sveučilišnoj ustanovi.
Erasmus uključuje oslobađanje
plaćanja školarina na fakultetu
na kojem se studira te novčanu
potporu.
Govoreći o svojim iskustvima,
studentica Japundžić navela je da
sve počinje prijavnim procesom
te je opisala svoje akademsko i
osobno iskustvo , financije i smještaj.
- Cijeli proces počinje natječajem, a najviše vremena oduzima
odabir sveučilišta. Za odabir fa-
kulteta koji vam najviše odgovara
važni su razni kriteriji, od udaljenosti sveučilišta, jezika studiranja,
cijene smještaja, programa koji
se nudi na engleskom... - navodi Manda Japundžić, koja je govoreći o akademskom iskustvu
istaknula prednosti u organizaciji
Sveučilišta u Grazu.
- Odnosi na Sveučilištu u Grazu
mnogo su neformalniji u odnosu
na Zagreb. Također, u Zagrebu
predaju uglavnom domaći profesori, dok u Grazu rade na tome da
privuku što više stranih profesora.
Primjerice, meni je na Uni Grazu
polovica profesora bila iz inozemstva. Istaknula bih i izvrsnu infrastrukturu za ljetne škole, sport i
učenje jezika, o čemu se brinu posebni instituti. Načini predavanja i
oprema kojom se služe su vrhunski
, a sama predavanja su interaktivna s mnogo diskusija, istraživanja
i rada u malim skupinama. Na fakultetu u Grazu oduševilo me što
autori literature kojom smo se koristili nikada nisu bili profesori koji
su nam predavali. Literatura se
uvijek sastoji od radova nekoliko
autora i njihove usporedbe. Smatra se gotovo nepristojnim ponuditi svoj udžbenik za nešto što sami
predajete, što je za našu situaciju
i iskustva fascinantno - kazala je
Manda Japundžić, dodajući kako
su i mogućnosti za odabir kolegija
koji se sluša puno veće i mogu se
češće mijenjati.
aktualno
tema
broja
18
www.skolskenovine.hr
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
PREDSTAVLJAMO NEKE OD IZLAGAČA
Diplomanti ovog učilišta najčešće završavaju u novinarstvu i nevladinom sektoru, ekologiji i zaštiti okoliša,
kazala je Skachko, kazavši da je njihov cilj stvarati i
obrazovati globalne građane, građane svijeta, odgovorne, tolerantne i demokratske.
ostali dani slobodni, odnosno mogu se iskoristiti za
rad te povećavanje studentskog proračuna u skupom
Londonu.
Helena Mandec
MORH - ORUŽANE SNAGE RH
Postani kadet!
Helena Mandec, jedna od sve brojnijih vojnih kadetkinja, predstavila je programe stipendiranja i školovanja koje nudi Ministarstvo obrane odnosno Oružane
snage Republike Hrvatske.
- Mladima nudimo da studiraju uz cjelokupnu potporu MORH-a, što mislim da je u ova krizna vremena vrlo značajno. Dakle, poželi li mlada osoba nakon
srednje škole upisati Vojnu akademiju, uvjet je zadovoljavanje ispita znanja i sposobnosti psihotestovi te
selekcijski kamp. Nakon toga slijedi daljnja obuka, prvostupnička faza od tri godine na nekom od fakulteta,
nakon čega se ide u temeljnu časničku izobrazbu, koja
traje 10 mjeseci, a nakon završetka obrazovanja osoba
je dužna raditi u vojsci dvostruko dulje od godina školovanja. Tko poželi biti pilot, prije toga mora odslušati
aeronautiku na Prometnom fakultetu, a informacijskokomunikacijski smjer na istom fakultetu preduvjet je
za rod veze. Svake godine budući vojni kadeti upisuju većinom spomenuti Prometni fakulteti, Fakultet
strojarstva i brodogradnje te Fakultet elektrotehnike i
računarstva, no i drugi fakulteti su u opticaju, poput
ekonomije, kineziologije... Jasno je jedno: MORH traži samo najodlučnije kandidate, dobre i sposobne studente, psihički i fizički.
Vesna Malenica
Ida Ogulinac
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
Novčano nagrađivanje Programi povoljnoga
kreditiranja
izvrsnosti
Vesna Malenica predstavila nam je programe po-
Predstavljene su dvije vrste stipendija, za obrazovanje u Hrvatskoj i u inozemstvu, odnosno studentska
razmjena po cijelom svijetu, kazala je Ida Ogulinac.
Za europske destinacije natječaj se u sklopu programa
Erasmus raspisuje jednom godišnje za sva europska
sveučilišta i dodjeljuju se stipendije od po 400 eura. Za
neeuropske destinacije, poput SAD-a ili Azije, postoje
samo određena sveučilišta s kojima je uspostavljena
suradnja, i natječaji se raspisuju za svako pojedino
sveučilište, za sve studente zagrebačkog sveučilišta.
Iznosi stipendija ovise o samome sveučilištu u koje se
odlazi.
Najboljim studentima Sveučilište u Zagrebu nudi i
Stipendiju za izvrsnost te novčanu potporu iz Fonda
za stipendiranje darovitih studenata. Za prvu se mogu
natjecati svi redoviti studenti, osim brucoša i apsolvenata, mlađi od 27 godina i s minimalnim prosjekom
ocjena 4,0. Za novčanu potporu iz Fonda konkurirati
mogu studenti s minimalnim prosjekom 4,5. Prednosti pri dobivanju stipendije imaju studenti više godine studija u odnosu na nižu, a u slučaju istog prosjeka
ocjena prednost se daje pristupniku lošijega socijalnog
statusa.
Sofiya Skachko
EUROPEAN COLLEGE OF
LIBERAL ARTS, BERLIN
Obrazujemo
odgovorne
građane svijeta
ECLA je mala, privatna i neprofitabilna institucija visokog obrazovanja iz Berlina, koju nam je predstavila
Sofiya Skachko. Riječ je učilištu bez određenih odjela,
usmjerenom interdisciplinarnom učenju o vrijednostima. Studenti nastavu polaze u malim grupama koju
drže izvanredni profesori u predmetima poput filozofije, književnosti, političke teorije, povijesti umjetnosti
ili filmske teorije. Tri su osnovna usmjerenja; umjetnost i estetika, etnička i politička teorija te književnost
i retorika.
Studenti i nastavnici dolaze iz cijelog svijeta, a nastava se održava na engleskom jeziku. Tekuću akademsku
godinu na ECLA-i pohađaju 64 studenta iz 29 zemalja, radi se u grupama od prosječno osam studenata, za
čije obrazovanje brine 12 stalnih nastavnika, diplomanata s Oxforda, Cambridgea, Harvarda... Akademski
program ECLA potpomognuti su stipendiranjem na
osnovnu stvarne potrebe. Pruža se djelomična financijska pomoć studentima slabijeg imovinskog statusa,
odnosno onima koji imaju sve intelektualne i psihičke
preduvjete za studiranje na ovom učilištu, ali nemaju
novac potreban za boravak i život u Berlinu.
Svake godine ECLA nudi i ograničen broj stipendija,
bez obzira na financijsko zaleđe polaznika, koje su namijenjene najboljim studentima, a pokriva cjelokupne
financijske izdatke tijekom jedne akademske godine.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
Ana Milošević
BERLITZ JEZIČNI CENTAR
Studiranje u Londonu
Berlitzova metoda utemeljena na aktivnom govoru učinkovita je u razvijanju konverzacije u relativno kratkom vremenu i stalno ulaže u daljnje razvijanje. Ovaj je jezični centar u suradnji s prestižnim
londonskim fakultetima od ove godine razvio sustav
koji objedinjuje stipendiranje i pripreme za polaganje
međunarodnih ispita. Potvrdila je to Ana Milošević,
jedna od stipendistica koja za studiranje u Londonu
ima samo riječ hvale.
U opticaju su programi studiranja na London School of commerce, zatim School of business and law
te School of tehnology and management. Uvjeti su
diploma srednje škole odnosno diploma završenog
fakulteta s certifikatom o stečenom znanju engleskog jezika (IELTS, TOEFL, Cambridge). Nude se
stipendije i popusti na školarinu za preddiplomske i
postdiplomske studije, dvogodišnja radna viza nakon
završetka studija, a akademske titule stečene na ova
tri fakulteta međunarodno su priznate i visoko cijenjene.
Uskoro se otvara i komplementarni fakultet u Beogradu, pa kandidati mogu nekoliko semestara pogađati u susjednoj Srbiji, a nakon toga se prebaciti u
London. Nastava se održava tri dana tjedno, dok su
voljnoga kreditiranja koje Sveučilište u Rijeci omogućava. Riječ je prvom programu takve vrste u Hrvatskoj,
što pridonosi pozitivnoj slici riječkog sveučilišta koje
se u akademskim krugovima nerijetko opisuje kao inovativno.
Program je ozbiljan doprinos podizanju ravnopravnog statusa svih grupa studenata. Studenti mogu
kandidirati za kredit za pokrivanje životnih troškova,
odnosno studiranja s mjesečnim iznosima od 70 do
300 eura ili za kredit za pokrivanje cjelokupne školarine, maksimalnog iznosa do 11.000 eura. Maksimalna kamata za studenta u vrijeme korištenja i počeka
iznosi dva posto, a kamatna stopa u vrijeme otplate
ovisi o uspjehu studenta i za studente koji su među
prvih 10 posto po uspješnosti (odnosno iznad prosjeka 4,5) onda i dalje iznosi dva posto. Rok otplate je
10 godina, što je vrlo povoljno za naše uvjete, ističe
Malenica, uz rok počeka od godine dana. Ovi kreditni
programi namijenjeni su svim kategorijama studenata, i redovnim i izvanrednim, na svim akademskim
razinama, a ciljano za studente koji imaju prebivalište
ili boravište na području cijele Primorsko-goranske
županije.
Dosad je kroz ove programe, koji se provode treću
godinu zaredom, prošlo stotinjak studenata.
savjetnici
aktualno
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
PSIHOLOGIJA
PEDAGOGIJA
Piπe Sanja Reæek
Piše Azra Rađenović
prof. psiholog, Osnovna πkola A. G. Matoπa, Zagreb
Daroviti učenici
Škola je prilagođena prosjeku. Nastava u školi zapravo se temelji na
principu uštede: više učenika na jednog učitelja. Pretpostavka je da će svi
oni jednako dobiti, međutim, je li baš
tako? Kada dubina i širina gradiva te
postavljene norme odgovaraju prosječnim učenicima, onda dvije grupe
učenika ostanu zakinute, a to su učenici s teškoćama i daroviti učenici.
Napredak svakog društva u velikoj
mjeri ovisi o tome kakav je odnos prema njegovim najsposobnijim članovima te o brizi za primjeren razvoj njihovih potencijala. Na temelju podataka
prikupljenih ispitivanjima (Vlahović
Štetić, 2005.), može se zaključiti da u
našem sustavu treba što prije pokrenuti aktivnosti za što ranije uočavanje
darovitosti odnosno identifikaciju darovitih. Također je potrebno u inicijalno obrazovanje i stručno usavršavanje učitelja i stručnih suradnika uvesti
teme koje se tiču rada s darovitima,
a svakako u to uključiti informiranje,
edukaciju i potporu roditeljima darovite djece.
Otkriti i prepoznati znači samo indicirati nadarenog pojedinca, a identificirati znači utvrditi njegov identitet,
utvrditi skup osobina koje posjeduje,
vrstu i stupanj njegove nadarenosti. U
procesu otkrivanja više sudjeluju učitelji, a u proces identifikacije uključuju
se i posebni stručnjaci psiholozi, pedagozi. Teško je učitelju unutar svojega tjednog rasporeda dužnosti organizirati dovoljno prostora da se posveti
darovitima i pružiti im punu podršku.
To se osobito odnosi na srednjoškolske nastavnike budući da primjerice
kognitivni razvoj i stupanj znanja i vještina darovitih učenika može biti veći
nego kod nastavnika.
Budući da su daroviti po mnogo
čemu drukčiji od prosječne djece, jasno je da imaju posebne obrazovne
potrebe. Prema Vlasti Vizek-Vidović,
najistaknutije obrazovne potrebe darovite djece su sljedeće: potreba za
druženjem s djecom iste kronološke
dobi; potreba za druženje s vršnjacima sličnih visokorazvijenih sposobnosti (međusobno poticanje, smanjenje osjećaja izoliranosti); potreba
za radom u obogaćenim i proširenim
odgojno-obrazovnim
programima;
potreba za nezavisnošću u učenju
(samostalan rad i istraživanje); potreba za izazovima u kojima se može
doživjeti i povremeni neuspjeh; potreba za sudjelovanjem u širokim
programima u kojima se potiče cjelokupni razvoj.
Kako bi svatko od učitelja mogao
provesti prvi stupanj u identifikaciji
svojih darovitih učenika, a to je prepoznavanje, navest ćemo osobine
i značajke darovitih. Oni posjeduju
”Uspjeh obrazovanja
ovisi o prilagodbi
podučavanja individualnim razlikama
među učenicima”
(Yuezheng, 4. stoljeće)
izvanredne vještine rješavanja problema. Lako pronalaze i uočavaju
suptilne odnose, skrivene principe i
generalizacije. Iznimni su u kvaliteti
i kvantiteti vokabulara. Zainteresirani
su za riječi i njihova značenja. Vole
čitati i razumiju pročitano. Razumiju
složene i apstraktne ideje već u mlađoj dobi. Brzo uče i lako zadržavaju
ono što su učili. Sjećaju se važnih detalja, koncepata i principa. Pokazuju
razumijevanje složenih aritmetičkih
problema i shvaćaju složene matematičke koncepte.
Dulje zadržavaju pažnju. Pokazuju
kreativnost u glazbi, umjetnosti, plesu
ili teatru te senzitivnost na fine ritmove, pokrete. Pokazuju fleksibilnost
u razmišljanju i rješavanju problema
s više različitih gledišta. Postavljaju
si visoke, ali realistične standarde.
Samokritični su u evaluaciji i odnosu prema vlastitom radu i skloni su
perfekcionizmu. Pokazuju inicijativu i
originalnost u radu. Socijalno su uravnoteženi i s odraslima zrelo komuniciraju. Vole intelektualne izazove. Imaju
istančan i suptilan smisao za humor.
Često imaju teškoće u odnosu s vršnjacima. Širok im je raspon interesa,
a pokazuju kontinuiranu intelektualnu znatiželju te ponekad osporavaju
autoritet. Kritični su i nekonformisti.
Traže razloge i objašnjenja za pravila,
zahtjeve, ograničenja.
Što više učimo o osobinama darovite djece, saznajemo da smo mnogo
takve djece previdjeli. Kako pomoći
darovitoj djeci u realizaciji njihovih potencijala? Prvi je korak iznimno važan
- poznavati prirodu darovitosti.
PRAVO
Piπe Olivera Marinković
dipl. iur., Hrvatska zajednica osnovnih πkola
Izbor školskog ravnatelja
?
Može li kandidat za ravnatelja
osnovne škole s višom stručnom spremom biti izabran za ravnatelja škole, na koji rok i kakav se
ugovor o radu s njime sklapa, na pet
godina ili do 31. prosinca 2011. godine?
Članak 126. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN
br. 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10., dalje u tekstu: ZOOOSŠ), prema kojemu
za ravnatelja škole može biti izabrana
osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij za učitelje ili stručni četverogodišnji studij za
učitelje kojim se stječe 240 ECTS bodova ili diplomski specijalistički stručni
studij ili četverogodišnji dodiplomski
stručni studij kojim je stečena visoka stručna sprema u skladu s ranijim
propisima, ispunjava uvjete za učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika u
školskoj ustanovi u kojoj se natječe za
ravnatelja, ima najmanje osam godina
staža osiguranja u školskim ili drugim
ustanovama u sustavu obrazovanja ili
tijelima državne uprave nadležnim za
obrazovanje, od čega najmanje pet godina na odgojno-obrazovnim poslovima u školskim ustanovama i ima licencu za rad ravnatelja, stupa na snagu 1.
siječnja 2012. godine.
Do 1. siječnja 2012. pri imenovanju
ravnatelja osnovnih škola primjenjivat
19
www.skolskenovine.hr
će se odredbe članka 71.a stavak 1.,
2., 3. i 4. te članka 88. stavak 2. Zakona o osnovnom školstvu (NN br. 59/90.,
26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01.,
114/01. i 76/05.) sukladno članku 165.
stavak 1. ZOOOSŠ-a. To znači da do
1. siječnja 2012. godine za ravnatelja
osnovne škole može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete za učitelja ili
stručnog suradnika, a ima najmanje
višu stručnu spremu i pet godina radnog iskustva na odgojno-obrazovnim
poslovima u osnovnoj ili srednjoj školi.
Članak 127. ZOOOSŠ-a propisuje da
se ravnatelj imenuje na temelju natječaja koji raspisuje školski odbor (st.
1.). Natječaj se objavljuje u dnevnom
tisku tako da može biti dostupan svim
zainteresiranim kandidatima na području Republike Hrvatske (st. 2.).
Ravnatelj se imenuje na pet godina,
a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja (st. 3.). Ravnatelja imenuje odlukom školski odbor uz
prethodnu suglasnost ministra (st. 4.).
Članak 128. ZOOOSŠ-a koji je trebao
stupiti na snagu 1. siječnja 2012. stupio je na snagu 24. srpnja 2010. prema članku 14. Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje u tekstu: ZOID ZOOOSŠ). Članak
128. ZOOOSŠ-a propisuje da osoba
imenovana za ravnatelja u školskoj
ustanovi sa školskim odborom sklapa
ugovor o radu na pet godina u punom
radnom vremenu. Članak 12. stavak 1.
ZOID ZOOOSŠ-a propisuje da osoba
imenovana za ravnatelja školske ustanove sukladno odredbama Zakona
o osnovnom školstvu (NN br. 59/90.,
26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01.,
114/01. i 76/05.), Zakona o srednjem
školstvu (NN br. 19/92., 26/93., 27/93.,
50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.) i Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj
i srednjoj školi (NN br. 87/08. i 86/09.),
koja se na dan stupanja na snagu ovog
Zakona zatekne na dužnosti ravnatelja, nastavit će obnašati tu dužnost do
isteka mandata, a najkasnije do stupanja na snagu odredbi članka 126., Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, odnosno 1. siječnja
2012.
To znači da će im po sili ZOOOSŠ-a
prestati mandat prema navedenome
članku 12. stavak 1. ZOID ZOOOSŠa. Sukladno navedenome kandidat za
ravnatelja osnovne škole koji ima višu
stručnu spremu može biti izabran za
ravnatelja, imenuje ga se ravnateljem
škole odlukom o imenovanju na pet
godina u skladu sa člankom 127. ZOOOSŠ-a te se s njime sklapa ugovor o
radu na određeno puno radno vrijeme
na pet godina. Bez obzira na odredbu
članka 12. stavak 1. ZOID ZOOOSŠ-a,
ravnatelj se ne može imenovati na razdoblje do 31. prosinca 2011. godine.
pedagoginja, ravnateljica,
Osnovna škola 22. lipnja, Sisak
Pravilnik o sadržaju i
načinu vođenja
evidencije o radnicima (1)
Ministarstvo rada, gospodarstva i poduzetništva
donijelo je Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima kojem je temelj Zakon o radu.
U sjeni brige za poštivanje rokova u donošenju
kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada
škole, no svjesni da je takav Pravilnik na snazi, u
školama je došlo vrijeme za detaljniju brigu o tome
kako i je li uopće moguće poštivati sve odredbe
ovog Pravilnika te kako ih eventualno prilagoditi
specifičnim
obvezama učiteljskoga
kadra. Pri tome je
nemoguće
zaobići
i zanemariti pitanje
svrhovitosti svih sastavnica koje Pravilnik
o evidencijama propisuje, ali i pitanje
tehničkog elementa
tko će to i na koji
način evidentirati.
U
reakcijama
na Pravilnik mogli
smo uočiti da su se
mnogi
poslodavci,
primjerice, iz gospodarstva izjasnili o nizu
teškoća i nelogičnosti
s kojima se susreću
u namjeri njegova
poštivanja, no posebnih reakcija na realnu
primjenu Pravilnika iz
društvenih djelatnosti
nismo uočili. S tom
namjerom analizirat
ćemo neke odredbe
ovog Pravilnika i
prikazati
njegovu
primjenu na školske
ustanove. Evidencija
o prisustvu na radu,
kao i podaci o radnicima, uvijek se u školama
vodila na način primjeren stvarnim obvezama.
Za tehničko i administrativno osoblje evidencija o prisustvu na radu nikada nije bila sporna,
jasno dnevno zaduženje u okvirima osmosatnog,
odnosno tjednog zaduženja kroz petodnevni radni
tjedan, u smjenama prema organizaciji nastave,
bez teškoća je evidentirano.
No, obveze nastavnika i stručnih suradnika
regulirane Kolektivnim ugovorom donose niz
mogućih varijanti u zaduženjima koje se onda
reflektiraju i u oblicima evidencija. Krenemo li od
zahtjeva Pravilnika koji se odnose na područje podataka o radnicima, sada nije više dovoljno voditi
evidenciju o radnicima koji sa školskom ustanovom imaju ugovore o radu, već treba voditi posebnu evidenciju i o redovitim studentima i učenicima
koji dio svog školovanja nužno moraju provoditi u
školskim ustanovama. U Pravilniku to prepoznajemo u odredbi koja utvrđuje da se evidencija
odnosi na rad s “redovitim učenicima koji kod njega rade posredstvom ovlaštenih srednjoškolskih
ustanova“, gdje možemo prepoznati stručnu praksu. Naprimjer, učenici strukovnih škola stručnu
praksu osposobljavanja za instalacije centralnih grijanja i rada na kotlovima mooogu obavljati u školskim ustanovama. Pri tome takav oblik
stručne prakse može trajati od jednog dana pa
do dva tjedna, ponekad ne u kontinuitetu i za to
se u školama u skladu s Pravilnikom treba voditi
opsežna dokumentacija.
U školama učenici zasigurno neće trajno obavljati praksu za koju će biti i materijalno stimulirani, što postavlja obvezu vođenja evidencije o
učenicima, ne samo kao radnika već i nužno evidencije o podacima o radnom vremenu, o čemu
će biti riječi kasnije. U odrednici “osobama koje
kod poslodavca nalaze na stručnom osposobljavanju za rad“ možemo prepoznati studente koji u
školama obavljaju stručnu praksu koja se također
odvija povremeno s različitih vremenskim trajanjem, pri čemu je fluktuacija različita u školama koje
imaju status vježbaonica u odnosu na one u koje
studenti dolaze povremeno u skladu sa zahtjevima semestralnih vježbi ili stručne prakse.
Nije više dovoljno voditi evidenciju o radnicima
koji sa školskom
ustanovom
imaju ugovore o
radu, već treba
voditi posebnu
evidenciju i o redovitim studentima i učenicima
koji dio svog
školovanja
nužno moraju provoditi
u školskim
ustanovama
reportaæa
aktualno
20
www.skolskenovine.hr
E
120 godna
©KOL
E
K
»
I
TEHN
EC
V
O
K
»A
Posljednje se tri, četiri godine upisuje po cijeli
razred tokara i drugih deficitarnih zvanja, što
je veliki uspjeh škole. Za učenike u trogodišnjim
smjerovima vrlo je važno, naime, da nakon škole
pronađu posao. A učenici iz smjerova koji nedostaju hrvatskom gospodarstvu imaju osiguran
posao, i to najčešće u tvrtkama gdje su obavljali
praksu tijekom školovanja. Zbog toga TŠČ nema
problema s popunjavanjem upisnih kvota
T
ehničku školu Čakovec,
donedavni TIOŠ (Tehničku, industrijsku i obrtničku
školu) ove godine pohađa ukupno 856 učenika, za koje brine
91 djelatnik. Učenici se tradicionalno obrazuju u programima
strojarstva, elektrotehnike i računarstvo, a ovo je zadnja godina
prometa, budući da je zbog racionalizacije mreža škola taj smjer
preselio u čakovečku Gospodarsku školu.
Razloge promjene naziva škole
objašnjava nam ravnatelj Dražen
Blažeka, kazavši da su željeli naglasak staviti na tehniku.
- Ne na tehničare, kao specifičan četverogodišnji smjer, nego
na samu tehniku. Dakle, ovo je
strukovna škola koju upisuju
učenici koji vole tehniku, koje
zanima tehnika. Ta je promjena
rezultirala većim odazivom učenika pri upisu u prve razrede, pa
smo upisali idealan broj; imamo
deset prvih razreda, po 23 do 25
učenika u svim važnijim smjerovima.
Najatraktivniji programi od četverogodišnjih zvanja su tehničar
za računalstvo i računalni tehničar za strojarstvo. Međimurska
županija ima dugu metaloprerađivačku tradiciju, naročito u strojarstvu, pa postoji velika potreba
za tim kadrovima. Većina predmeta, posebno strukovnih, stoga
je organizirana kabinetski, u specijaliziranim suvremeno opremljenim laboratorijima, kako bi
ti učenici dobivali znanja koja
sutra mogu koristiti na poslu.
Virtualna
jednosmjenska
nastava
Budući da je zbog nedostatka
prostora nemoguće organizirati
nastavu u samo jednoj smjeni,
škola je uvela inovativnu organizaciju rasporeda sati. U prvu,
prijepodnevnu smjenu prebacili
su sve tehničare, odnosno četverogodišnja zvanja, prvi puta u
povijesti škole.
- Time smo izašli ususret svim
učenicima koji pretendiraju na
nastavak obrazovanja na fakultetima, odnosno učenicima koji
imaju potrebu i želju više učiti i
nakon škole. U poslijepodnoj su
smjeni, pak, trogodišnja zvanja
kojima je prioritet zanatska vještina. A ti učenici su ionako pola
vremena na praksi, prijepodne,
dok ostale dane klasične nastave
pohađaju poslijepodne. S time su
prezadovoljni prvenstveno roditelji, jer se ne događa više da
dijete ne vide cijeli tjedan. Sve
prednosti jednosmjenske nastave
imamo, ali virtualno, kada već
nemamo mogućnosti i za prostornu, govori Blažeka.
Nastavu su stoga uspjela organizirati i tako da se sav strukovni
odnosno praktični rad održava u
nekoliko malih grupa. Bilo koji
predmet gdje su po programu
predviđene vježbe dijeli se u dvije ili više grupa. Time se postižu
kvalitetniji rezultati, jer je rad s
učenicima izravniji i profesor se
lakše posveti svakom učeniku
ponaosob.
Opremljenost je vrlo dobra,
jer se poštuju suvremeni zahtjevi strukovnog obrazovanja, pa se
teži sve većem broju specijaliziranih učionica. Danas je tako u
TŠČ-u samo 15 klasičnih učionica, a uređeno je čak deset specijaliziranih kabineta za praktičnu
strukovnu nastavu.
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
Tehničari koji
Branko Stanić s učenicima u laboratoriju CNC tehnologija
Ravnatelj Dražen Blažeka
- Ideja vodilja bila nam je da,
ako već ne možemo osigurati
jednosmjensku nastavu, djeci
barem osiguramo da rade vrhunskim praktičkim metodama i s
najsuvremenijom opremom.
Škola se u tu svrhu povezala s
gospodarstvenicima, prvenstveno na polju opremanja škole. Uz
njihovu pomoć uspjeli su skupiti
veći iznos novca za kupnju CNC
Nastavnik prakse Dušan Perhoč oblikuje buduće majstore
obradnog centra. Čak 17 gospodarstvenika odazvalo se na poziv
ravnatelja Blažeke, s iznosima
od 1000 do 10.000 eura. Tako
je prije dvije godine konačno
kupljen CNC obradni centar, u
vrijednosti od oko 400.000 kuna
Čak 240.000 kuna skupili su od
međimurskih tvrtki, Međimurska
županija dala je 40.000 kuna, a
razliku su osigurali preko Mini-
Pedagoginja Jasna Brumec
Teško je reći jesu li
djeca danas zločestija
Pedagoginja Jasna Brumec otkriva da u školi
ima dosta posla, ne toliko zbog nediscipline, već
zbog same velike brojke učenika te njihovih problema, što obiteljskih, ili socijalnih, što problema
u učenju te drugih teškoća u psihičkom razvoju.
Učenici s emocionalnim problemima izazvanim širokim spektrom uzroka možda su najčešći, zbog,
primjerice, previsokih zahtjeva roditelja, pritisaka
vršnjačkih grupa, lošega školskog uspjeha, visokih
osobnih očekivanja... Tu su i učenici s negativnim
odnosom prema školi. Naime, neki učenici ne doživljavaju školu visoko na ljestvici svojih prioritetnih vrijednosti. U okviru odgojnog rada zauzeli smo
stav da je svaki učenik naše škole učenik sa specifičnim potrebama koje treba znati prepoznati i
na koje treba uvijek odgovarati. Nastojimo sa svim sudionicima odgojnog i obrazovnog rada graditi
komunikaciju zasnovanu na partnerstvu i suradnji, pogotovo takve odnose njegujemo s učenicima
i roditeljima.
Što se discipline tiče, kako bismo procijenili ponašanje pojedinog učenika, moramo na ovaj problem gledati kroz nekoliko kutova: pojašnjenje osobnih osobina učenika, strukturu i obilježje skupine vršnjaka s kojima učenik uspostavlja socijalne odnose, obilježja i strukturalne odnose članova
obitelji iz koje takav učenik potječe, ali i kroz društveno okruženje i kontekst vremena. Gledajući s
laičkog aspekta na učestalost i modalitete neposluha među učenicima, svi smo skloni zaključiti da je
sve više problematične djece, kako su učenici danas zločestiji negoli su ili smo bili nekad. Stručno
mišljenje, međutim, govori o specifičnostima suvremenog učenika i njegovim modalitetima ponašanja znatno drugačijim od nekadašnjeg. Stoga se na pitanje ima li više nediscipline danas ne može
odgovoriti jednoznačno.
starstva gospodarstva, javljajući
se na razne projekte.
Zadnje četiri godine upravo su
preko Ministarstva gospodarstva,
odnosno Uprave za obrt i njihovih programa za strukovne škole
dobili ukupno 600.000 kuna za
ciljane projekte i time je opremljeno sedam novih kabineta i
laboratorija.
Deficitarna zvanja
čeka siguran posao
Kod trogodišnjih zvanja najpopularniji su programi koji su
zapravo deficitarni na hrvatskom
tržištu rada, poput tokara, bravara, strojobravara i elektroinstalatera. Stopostotnu popunjenost
programa deficitarnih zvanja
Blažeka objašnjava spojem pravodobne promotivne kampanje
škole i vrijednoga međimurskog
mentaliteta temeljenog na marljivom radu.
- Već četiri godine kontinuirano u suradnji s tvrtkom EkoMeđimurje radimo promidžbu
deficitarnih zvanja. Osmaši prvo
posjećuju tu tvrtku, onda dolaze nama, gdje ih upoznajemo sa
školom i taj proces svake godine
prolazi po petnaest međimurskih
osnovnih škola. Gotovo se četiristo učenika tako svako proljeće
upozna s programima i radionicama naše škole, ali i s proizvodnim pogonima Eko-Međimurja.
Taj realni uvid u mogućnosti i budućnost vlastitog zanimanja kod
učenika rezultira većom odlučnošću prilikom odabira srednje
škole, a Blažeka smatra da time
na najbolji mogući način u praksu provode sintagmu povezanosti
obrazovanja i gospodarstva.
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
reportaæa
aktualno
21
www.skolskenovine.hr
obožavaju poeziju
ti vlastiti nastavni plan i program
tehničara za računarstvo i već su
dobili usmenu potporu državnih
struktura.
- Prijavili smo program “Od
tehničara za računalstvo do tehničara za računarstvo“. Razlika
je samo u jednom slovu - iz “l“
u “r“. Jer, dok u Zagrebu postoji
Fakultet elektrotehnike i računarstva, mi želimo pokazati da od
1995. godine čak ni naziv ovoga
srednjoškolskog usmjerenja nije
promijenjen ni usklađen, a kamo-
Jurica Trstenjak brine se o grupi “elektropredmeta“
Za izvrsnu matematičku podlogu brine se Danijela Penić
Kristinka Blažeka predaje računarstvo
I dok su opremljenošću te odazivom učenika zadovoljni, TŠČ
veliki problem već niz godina ima
zbog prostornog razmještaja objekata škole. Jer, škola i zgrada s radionicama fizički su odvojene pedesetak metara, pa u slučaju lošeg
vremena, kiše i snijega nije baš
ugodno kada većina učenika mora
trčkarati iz jedne zgrade u drugu.
- Kada se škola gradila početkom osamdesetih godina u
projektu je bio planiran spojni
hodnik između ta dva objekta.
Ali, još ga čekamo. Zato smo
prije šest godina napravili zasebne projekte prostornog uređenja,
gdje bismo napravili takav stakleni hodnik te uredili i manju sportski dvoranu, koju zasad nemamo
već koristimo dvoranu susjedne
Graditeljske škole. Uređenjem
dodatnih prostora u zgradi s radionicama mogli bismo konačno
prijeći i u jednosmjensku nastavu. Ti projekti, nažalost, stoje,
jer nikad nema novca, objašnjava
ravnatelj.
Vlastiti program
tehničara za
računarstvo
Što se tiče znanja i vještina
učenika, škola je ponosna na trogodišnje programe koji osvajaju
mnoge diplome po natjecanjima
i smotrama. Što se četverogodišnjih programa tiče, Blažeka
smatra da je državna matura kao
vanjska evaluacija, uz sve potrebne dopune i preinake, vrlo
dobar projekt koji će školama i
nastavnicima realnije prikazati
Svi djelatnici Tehničke škole Čakovec
Knjižničarka Sandra Vidović
rezultate njihova rada.
- S TŠC-a se gravitira uglavnom na Fakultet elektronike i računarstva te Fakultet strojarstva
i brodogradnje u Zagrebu, kao i
Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu. Svi naši đaci koji
su to željeli upisali su fakultete,
a čak je 80 posto njih nakon državne mature upisalo svoj prvi ili
drugi izbor.
Da bi rezultati bili još bolji,
škola se prijavila u pristupni projekt IPA za implementaciju novih
kurikuluma. Odlučili su napravi-
li suština, sadržaj i metode. Program tehničara za računarstvo radimo po principu modularne nastave, uz suradnju s partnerskom
Srednjoj elektrotehničkom školom u Ptuju te Srednjom školom
bana Josipa Jelačića iz Zaprešića.
Slučajnost je da i tehnička škola Ruđera Boškovića u Zagrebu
radi na izmjenama tog programa.
Tako će zajedno izraditi najbolji
mogući program, koji bi se eksperimentalno mogao početi provoditi već iduće godine.
- U svakom slučaju, promjene
su potrebne, a uvjeren sam i da
je sazrijelo vrijeme za osnivanje
strukovnih gimnazija. Ta djeca
to zavrjeđuju, pogotovo kada je
uvedena državna matura, gdje
su učenici strukovnih škola sada
osuđeni na dodatnu nastavu, kako
bi se mogli mjeriti s gimnazijalcima, zaključuje Blažeka.
Zadovoljni stručni
nastavnici
Branko Stanić u školi radi više
od 20 godina i predaje grupu
strojarskih predmeta. Uglavnom
boravi u specijaliziranoj CNC
učionici, odnosno kabinetu s
numerički upravljanim alatnim
strojevima.
- Radimo s programima za dizajniranje i crtanje pomoću računala te upravljanje numeričkim
strojevima. Ovdje imamo dvije
numerički upravljanje tokarilice
i isto takve glodalice, školskog
tipa. Dakle, to nisu proizvodni
strojevi, ali bez daljnjega, nakon ove prakse učenici su vrlo
kompetentni i spremni za tržište
rada.
Dušan Perhoč nastavnik je
praktične nastave, kojeg smo s
manjom grupom učenika zatekli
u obradi metalnih predmeta, prvo
glodalicom, a onda i ručnim turpijanjem. Govori nam da učenici
s radošću prihvaćaju sve praktične zadatke koje imaju, jer je
ipak riječ o zanimanjima koja se
sastoje od konkretnih praktičnih
radnji.
- Prolaze sve faze, od strojne
do ručne obrade, ali i raznih čišćenja radnih prostorija i ploha,
jer sve to skupa čini dobrog majstora zanata, priznaje Perhoč.
Jurica Trstenjak posljednjih
11 godina predaje grupu elektropredmeta, kako ih zove, poput
upravljanja, regulacije, automatike i tome slično. Vrlo je zadovoljan opremljenošću svoga kabineta i smatra da ta silna tehnika
pomaže u izvođenju nastave i
shvaćanju svih segmenata određenog zanimanja.
Profesorica matematike Danijela Penić priznaje nam da voli
svoj posao i veseli se učenicima
koji s voljom dolaze u školu,
koji se pripremaju za nastavu, a
kroz četiri godine i za nastavak
obrazovanja. Dosad su postizali
vrsne matematičke rezultate na
natjecanjima, a vrlo su dobri i na
svojim fakultetima.
- Posebnog recepta za matematiku nema. Pokušavam ih motivirati na različite načine, iako
se uvijek iznova moram boriti s
relativno slabim predznanjem iz
osnovne škole. Ali vjerujem da
im dajemo vrlo dobru podlogu i
za praktični dio njihova obrazovanja, jer su to većinom strojevi
koje treba programirati, napuniti
znanjem, a za to je dakako potrebno i matematičko znanje.
Knjižničarka Sandra Vidović,
uz kolegicu Sanju Novak, vodi
brigu o 6500 svezaka te raznim
akcijama pokušava podići interes učenika za knjigu. Najviše se
čita lektira, naravno, ali Vidović
nam otkriva da unatoč predrasudi
kako strukovnjaci bježe od knjige, učenici TŠČ-a najviše vole poeziju!
Branko NAĐ
22
www.skolskenovine.hr
UKRATKO
BJELOVAR Čitajmo pod krošnjama
nazvana su događanja održana u petak, 15. listopada 2010.
u Četvrtoj osnovnoj školi u Bjelovaru u povodu početka
Mjeseca hrvatske knjige. Glavna je tema bila Biološka
raznolikost za razvoj zbog 2010. Međunarodne godine
biološke raznolikosti. Učenici su čitali bajke i basne o
životinjama, Šale i pjesme o životinjama od Jadranke
Čunčić-Bandov, ekološku slikovnicu U tlu čistu imamo
glistu te ekološku priču o Bijelom tuljanu od Rudyarda
Kiplinga. Čitali su ih u ljetnoj ekološkoj učionici, pod krošnjama i uz šalicu toploga čaja. Tom su akcijom na zabavan
način poticani učenici da više čitaju, razvijaju čitateljske
navike, promiču čitateljsku kulturu i razvijaju svijest o
potrebi očuvanja biološke raznolikosti u svijetu. Učenici su
se poslije čitanja pridružili kestenijadi u školi. Naime, učenici 6.d razreda zajedno s razrednikom održali su kestenijadu u školskom dvorištu i tako obilježili Dane zahvalnosti
za plodove zemlje. Sve potrebno sami su pripremili, sami
su se okušali u pečenju kestena i pekli ih poput pravih
kestenjara. Zajedničkim druženjem uživali su u slatkim
plodovima jeseni. Pridružili su im se i učenici zajedno sa
školskom knjižničarkom. (Dejana Kurtović i Ivan
Srbljinović)
PULA Školska svečanost u povodu Dana kruha
i Dana zahvalnosti za plodove zemlje održana je u
Osnovnoj školi Monte Zaro u Puli. Program je počeo sadnjom masline, čemu su prisustvovali župnik Sergije Jelenić,
ravnateljica Branka Sironić, predsjednici i zamjenici svih
razreda, predstavnici stručnih službi te donator masline
Marijan Kancijanić. Uz pomoć vrijednog domara Luke
Katića, stariji su učenici posadili maslinu te su se potom
svi uputili prema glazbenoj dvorani gdje su ih dočekali
veseli i vrijedni sudionici kulturno-umjetničkoga programa. Uz razigrane pjesme malog i velikog zbora, orio se
kanat solističke grupe. Dakako sve uz pratnju roženica i
flaute te brižnoga pogleda učiteljice Tanje Uležić. Program
je objedinjen prekrasnim učeničkim recitacijama. Na kraju
svečanosti ravnateljica Branka Sironić podijelila je zahvalnice župniku Sergiju Jeleniću te donatoru Marijanu
Kancijaniću. Svečanost je završila blagoslovom kruha i
krušnih proizvoda. Učiteljice Tanja Uležić i Rosana Zupičić
pripremile su prekrasan program te kreativnu izložbu
kruha i krušnih proizvoda. (Valentina Bartolović)
suradnici
javljaju
aktualno
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
JASTREBARSKO
Mi smo djeca radosti,
mi smo djeca budućnosti
Međunarodni dan
djece obilježen je zanimljivim kulturnim
događanjima
U
Dječjem vrtiću Radost u
Jastrebarskom obilježen
je Međunarodni dan djece
zanimljivim kulturnim događanjima, poput održanih predstava:
Malen si, malen kao maljušak i
Put oko svijeta, Oprez djevojčice,
oprez dječaci za djecu primarnog
programa, programa predškole i
opće igraonice. U velikom vrtiću,
kako ga nazivaju djeca, aktivnosti
su živjele i povezivale stotinjak
djece i odgojiteljica odgojnih skupina Smokvica, Mrava, Kruškica
i Pčelica. Međusobna povezanost
omogućila je djeci istodobno mnogo različitih aktivnosti, stvaralačku atmosferu i slobodno kretanje
u cijelom objektu, boraveći u svim
skupinama i razvijajući tako odgovorno ponašanje, poštivanje pravila, međusobno povjerenje.
Poticajno okruženje omogućilo
je djeci da uče čineći, surađujući s
drugom djecom i odraslima. Kontinuirano pružanje podrške djeci u
njihovim pravima i odgovornostima, omogućilo je domišljato pro-
nalaženje rješenja uz samostalno
donošenje odluka kritičkim i kreativnim promišljanjem. I tako je
nastao prvi plakat pod nazivom
Dijete je dijete jer… Likovno
stvaralaštvo tijekom aktivnosti
popraćeno je glazbenom kulisom
i dodatno jačalo samopouzdanje,
samopoštovanje, samoinicijativnost, samostalnost, stvaralaštvo...
Učeći čineći, djeca su osvijestila da mogu puno više te je tako
nastao drugi plakat pod nazivom
Prava djece, jer smatraju da prava djece su prava koja razumiju,
koja ih štite i olakšavaju im život.
M
u Gradskoj knjižnici u Zadru oduševila je mnoge učenike,
koji su tako bez čekanja u velikom redu i znatno jeftinije
nabavili većinu potrebnih školskih knjiga. Knjižnica je za
tu akciju dobila pohvale mnogih roditelja te gradskih i
državnih medija. - Imate li matematiku za peti razred? Da, a vi engleski za šesti razred? - čulo se sa svih strana na
opće zadovoljstvo i uz prigodne dosjetke. Uspješna razmjena vrijedno je iskustvo, koja će se sigurno nastaviti i
sljedećih godina. (H. N.)
VINKOVCI Dobar kao kruh znači davati
radost i ljubav isticali su pri obilježavanju Dana zahvalnosti za plodove zemlje u Osnovnoj školi Antuna Gustava
Matoša u Vinkovcima, a to ne manjka u njihovoj školi.
Kruh u obliku srca, križa, suncokreta, različita peciva, kiflice, pereci, slanci ukrasili su i obogatili školski hol, jer je taj
dan bio posvećen plodovima zemlje i zahvali za sve ono
što ona pruža. Vrijedne ruke mama i baka (možda i ponekog oca!) udahnule su dušu vodi i brašnu, a učiteljice
razredne nastave, kao i učiteljice defektologinje iz posebnih odjela, organizirale su izložbu njihovih proizvoda koja
je bila ugodna oku, a kasnije i nepcu. Četvrtaši i njihove
učiteljice D. Karaula, Z. Petričević, L. Domačinović i S.
Tomičić osmislile su i realizirale priredbu na kojoj su se
slavili plodovi zemlje riječju, plesom i pjesmom. Veselja je
bilo u izobilju! Kruh snaži tijelo, a još više izgledom, mirisom i okusom krijepi dušu. (Gracijela Vukić)
Priča o pravima proširila se izvan
vrtića i otišla u grad odraslima. U
šetnji gradom djeca su dijelila letke poručujući da dijete ima pravo
na zdravu prehranu, ljubav, igru,
pravo na obitelj, na zagrljaj, pravo
na liječnika... Plakat kojim se ponose djeca i odrasli, postavili su u
stakleni reklamni okvir gdje ga sugrađani mogu vidjeti i saznati koja
su prava djece.
I za kraj, držeći se za ruke djeca su poručila odraslima: Mi smo
djeca radosti, mi smo djeca budućnosti!
Marija Svoboda
U šetnji gradom djeca su poručila odraslima da imaju pravo na
zdravu prehranu, ljubav, igru, obitelj, na zagrljaj...
BJELOVAR
ZADAR Razmjena školskih udžbenika
Dječji vrtić
Radost
Medicinska škola,
Komercijalna i trgovačka škola
Izložba u knjižnici
jesec hrvatske knjige ove
je godine u znaku Međunarodne godine biološke
raznolikosti. U školskoj knjižnici
Medicinske škole i Komercijalne
i trgovačke škole u Bjelovaru u
Mjesecu hrvatske knjige pripremaju se raznovrsne aktivnosti i
programi, a posebno raduje nastavak izložbenih aktivnosti. U
školskoj su knjižnici dosad izlagali zavičajni likovni umjetnici, a u
četvrtak 21. listopada 2010. u 18
sati otvorena je izložba akademske slikarice Ivane Barišić Tomšić, koja se predstavila izborom
slika iz ciklusa Stabla i ptice.
Ivana Barišić Tomšić rođena je 9.
kolovoza 1981. u Bjelovaru. Školu
Primijenjene umjetnosti i dizajna u
Zagrebu završila je 2000. i upisala
slikarstvo na Akademiji likovnih
umjetnosti u Zagrebu. Diplomirala je 2005. u klasi profesora Zlatka
Kesera. Iste se godine zaposlila u
Osnovnoj školi Čazma kao učiteljica likovne kulture. Članica je
HDLU-a. Samostalno je izlagala
u Bjelovaru, Zagrebu, Čazmi i
Garešnici, ostvarivši nekoliko slikarskih ciklusa, a sudjelovala je
i na brojnim skupnim izložbama.
Uključuje se i u rad likovnih kolonija i radionica, a 2003. nagrađena
je na skupnoj izložbi Moj doživljaj
muke u Zagrebu.
O ciklusu Stabla i ptice likovna
umjetnica i profesorica Irena Jukić
Pranjić napisala je: Motivi prisutni
pun pogodak. Svoju samostojnost
motivi podređuju cjelovitosti slike.
U igri se figuracija postojano zadržava, pa se stvorenim prizorima
nagovještava želja da se u slici
osim govora likovnih elemenata
(likovnog pripovijedanja) zadrži i
nit ispovijedanja.
Intuicija koja Ivanu vodi kroz
likovno istraživanje, vodi je i u
kombinatorici simboličkih odnosa
na Ivaninim slikama za nju znače
među motivima. Prizori stvoreni
početak igre čiji je cilj uspostaviti
na njenim slikama neodoljivo me
smislenu likovnu cjelinu ispriponavode na odgonetanje, traževijedanu raskošnim jezikom likovnje značenja, otkrivanje skrovite
noga govora. Očito je da je centar
priče, čija je radnja usmjerena
Ivanine usredotočenosti likovnost,
na snovitu raskoš podsvijesti. U
dok svi nabrojani motivi imaju
prizorima ciklusa najizraženija je
ulogu veznih igrača koji omogufigura čovjeka. Predstavljena kroz
ćavaju kompozicijskim silnicama
obris, ona stvara siluetu čija identifikacija nije jasna, što je u startu
čini misterioznom. Zagonetnost
siluete, nedefiniranost objekta
ostavlja promatraču prostor za
poistovjećivanje. Ova se silueta
nudi kao pozicija iz koje i promatrač i slikar zadiru u prostor slike.
Na slikama vidim pogled uperen iz
siluete, koji poput projektora snopom svjetlosti obasjava prostor
ispred sebe. Pogled osvijetljen
svjetlom vlastite svijesti naglašava fokusiranost siluete na proces
stvaralačkog promatranja. Onog
koje nije puko, pasivno gledanje
već u procesu promatranja proučava i vidi.
Zorka Renić
U prizorima ciklusa najizraženija je
Tatjana Kreštan
figura čovjeka
Akademska slikarica
Ivana Barišić Tomšić
predstavila se izborom
slika iz ciklusa Stabla
i ptice
suradnici
javljaju
aktualno
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
VELIMIROVAC
P
Područna
škola
Nastava u novoj zgradi
očetkom ove školske godine otvorena je nova zgrada
Područne škole Velimirovac,
koja pripada Osnovnoj školi kralja
Tomislava u Našicama. Na prigodnoj proslavi nastupio je školski
zbor te dramska i folklor skupina.
- Mojoj sreći danas nema kraja i
mislim da sam najsretnija ravnateljica na svijetu dok gledam ova nasmijana i sretna dječja lica, kao i zadovoljstvo roditelja. Nadamo se da će
učenici i roditelji prepoznati tu kvalitetu. Od učenika se posebno nadam
da će dati sve od sebe da bi postigli
što bolje rezultate u školi - rekla je
ravnateljica Blaženka Kapetanović
i zahvalila svima koji su pridonijeli
izgradnji ovako lijepe škole, poseb-
Nakon osamdeset godina služenja, stara je
škola postala ne samo
dotrajala, nego i opasna za stalan boravak
i rad učenika i učitelja
pa je sagrađena nova
no županijskim predstavnicima.
O povijesti mjesta i škole govorila je i učenica sedmog razreda Veronika Suk. Velimirovac su
1885. naselili podunavski Nijem-
V
Plodovi
zemlje
J
Izvrsni uvjeti za
individualan rad
ci. Uz katolike, većina žitelja bili
su evangelici i kalvini. Pokraj
evangeličke crkve sagrađena je
1930. stara škola. U tu je školu
išao i poznati hrvatski književnik Anto Gardaš, koji je velik dio
svog života bio vezan za Velimirovac. Nakon osamdeset godina
služenja, stara je škola postala ne
samo dotrajala, nego i opasna za
stalan boravak i rad učenika i učitelja. Stoga je odlučeno da se sruši,
a na istome mjestu podigne nova
suvremena škola. Područna škola
pripojena je 2001. Osnovnoj školi
kralja Tomislava u Našicama i trenutačno ima četiri razredna odjela
s ukupno 41 učenikom.
Ravnateljica našičkoga Crvenoga križa Vesna Lolić uručila je
ravnateljici škole prigodan dar,
a zatim je župan dr. Vladimir
Šišljagić starim školskim zvonom simbolično najavio početak
rada u novoj školi. Otvorenje je
završilo blagoslovom župnika
Gorana Mitrovića. Otvorenju su
nazočili mnogi uvaženi gosti,
među njima i pročelnica Uprave
za prosvjetu Ksenija Zbožil, gradonačelnik Našica Krešimir Žagar, ravnatelji županijskih škola,
predstavnici raznih ustanova,
udruga te društvenih organizacija i poduzeća.
Đurđica Zailac
Učenički dom
Podmurvice
Suradnja s američkim
studentima
eć dulje vrijeme Učenički
dom Podmurvice Rijeka
intenzivno pristupa osvješćivanju učenika i odgojitelja u
zaštiti prirode i promicanju ekološke svijesti, zbog čega je 2009.
godine i primljen u Međunarodnu
organizaciju ekoloških škola. Od
11. do 13. listopada u domu su
osobito bili aktivni domski učenici i odgojitelji te njihovi gosti,
studenti krajobrazne arhitekture
Sveučilišta Washington koji su
nositelji projekta uređenja okoliša
Učeničkog doma Podmurvice u
Rijeci, dizajniranoga konceptom
hortikulturne terapije.
Dizajn hortikulturalne terapije
obuhvaća oblikovanje prostora i
odabir vrtnih elemenata koji stvaraju okoliš poticajan za zdravlje,
tijelo, um i duh, a blagotvornog
su učinka za korisnike vrta. Sedamnaest studenata iz Amerike,
koje vode profesor Daniel Winterbottom i ing. Marin Butorac iz
Zagreba, dizajnirat će i oblikovati u idućih 45 dana hortikulturni,
edukacijsko-rekreacijsko i radni
NA©A SVAKIDA©NJICA
Piπe Marija DROBNJAK POSAVEC
RIJEKA
Domski učenici i
odgojitelji zajedno s
američkim studentima
krajobrazne arhitekture ostvaruju projekt
domskog uređenja
okoliša
23
www.skolskenovine.hr
vrt u domskom okolišu. Projekt
je podržalo Ministarstvo obrazovanja.
Prvoga su dana u domskoj blagovaonici učenici i odgojiteljice
uredili stolove plodovima zemlje
i tako počeli obilježavati dane zahvalnosti za plodove zemlje, kruha i jabuka. Popodne, uz obostrano druženje studenata, odgojiteljica i učenika, prikazana je izložba
fotografija
uređenih prostora
krajobrazne arhitekture, koje su
odabrali američki studenti.
ni ekoloških tehnologija u održivom dizajnu. Potom su učenici i
odgojiteljice pristupili izradi kruha i krušnih proizvoda. Degustirali su i voćni frape, a natjecali su
se i u ribanju jabuka. Posadili su
i stabla jabuka u dvorištu doma,
a popodne je bio blagoslov kruha
uz prigodan kulturno-umjetnički
program. Sve te aktivnosti zdušno
su podržali ravnateljica Ljiljana
Kencel-Drandić te odgojitelji Dušanka Malovrh, Marija ČemeljićSalopek, Mirjana Mance, Ivanka
Učenice su bile vrlo vješte
i u izradi krušnih
proizvoda
Sljedećega je dana gost iz Zagreba Bruno Motik potpomognut
dijapozitivima, uz simultano prevođenje na engleski jezik Marine
Butorac, govorio učenicima, studentima i odgojiteljima o primje-
Crnić, Ana Smiljan, Adrijana
Matošić, Orijana Jeličić, Zorka
Sušanj, Olivija Vukić i Stašo Sobolevski te svi radnici uključeni u
ekološki odbor.
Silvano Simčić
abuke šarenike, pisanike, zelenike,
medunike, šapuljike, kolačare, petrovače, božićnice, rane, kasne, divlje i mnoge druge
vrste domaćih jabuka pokazuju da je to jedinstveno voće
bilo prošireno kod nas, sadilo se, gajilo i koristilo u ishrani. Jabuke su jeli ljudi, domaće i divlje životinje, kod nas
i u svijetu, gdje god rastu. Koliko je značenje toga najraširenijeg voća vidi se i po tome što su i njima dali mjesto
u jesenskom kalendaru kad se održavaju dani jabuke i
priredbe koje bi trebale potaći sve da se jabuke što više
upotrebljavaju u ishrani.
Jabuka je bila simbol ljubavi i vjernosti, momci su je
darivali odabranicama srca svoga, a djevojke su je čuvale u njedrima do svadbenoga dana, kad se jabuke stavlja
na stijeg svadbenoga barjaka. Djeca su donosila svojim
učiteljicama jabuke na dar,
a poznati junaci uvježbavali su svoju vještinu tako
što su gađali jabuku. Da i
ne spominjem koliko je
poznata ona Evina grešna
jabuka, što ju je dala Adamu na dar, a to ga je kao
što znamo koštalo raja zemaljskoga.
Kako bilo da bilo, i u
našim vrtićima i školama
trude se obilježiti dane toga slatkoga voća i nagovoriti
djecu da jedu jabuke. Jabuke se crta i slika po izlozima i
panoima te postaju glavno lice u pričama. U školskim kuhinjama nađu se često jabuke, nisu baš one izvorne, naše,
šarenike, nego poznate svjetske sorte, i kao sve svjetske
sorte, izgubile su svoj prirodni okus i miris, te miriše više
na parfimirani sapun, nego na jabuke. Izvana su sjajne i
lijepe, premazane svakakvim mastima da se ne kvare i
ne trunu, a iznutra su izgubile skoro sve što jabuka ima u
sebi korisno za ljudsko zdravlje. Potpuno je logično da ih
djeca nerado jedu, nego ih radije razbacuju po školskim
hodnicima.
S druge strane, po našim napuštenim starim voćnjacima jabuke starih sorti trunu neubrane, jer ih nema tko
pobrati, još manje otkupiti i odvesti do stola djeci, starcima, radnicama koje rade bez plaće i drugim potrebnima.
Nema otkupnih stanica za jabuke i drugo voće za preradu, za sokove, marmelade i pekmeze. Umjesto toga, naši
uvozni lobiji uvoze jabuke i banane, pistacije i papaje.
Digitalizirani mediji usijali se od pustih reklama za voćne
sokove koji su napravljeni od ekstrakta tko zna kakvog i
čijeg voća.
Možemo mi po školama praviti projekte, recitirati i pisati o jabukama, kad nas društvo ne prati. Društvo ima
svoje brige i probleme, ono se nema kad baviti jabukama,
voćnjacima, djecom. Institucije nude napisane planove
i programe, a nitko ne nudi stvarna rješenja, mogućnost
realizacije onoga što se u školi nauči.
Mogu reći da sam upoznala mnogo dobrih učiteljica
koje su svake jeseni vodile svoje učenike u voćnjak, upoznavale ih s radom u voćnjaku, od sadnje do berbe, učile
ih razlikovati što je to pravi plod ljudskog rada i blagorodne naše zemlje, a tko su sve štetočinje koje omalovažuju taj rad. Samo što malo učenika može svojim očima
vidjeti voćnjak, a televizor je mnogo bliže, pri ruci.
Svijet nas pritišće digitalizacijom i kompjutorizacijom
pa nemamo vremena voditi naše učenike u voćnjake i na
njive da bi upoznali vrijednosti plodova zemlje. Jasno je
da se mora ići ukorak s naukom i svijetom, ali ne po cijenu da zapuštamo naše što nas može hraniti i obraniti.
Stari su ljudi govorili da je najbolje kad imaš svoju goru,
svoju vodu i svoju njivu, onda ti nitko ništa ne može i ne
moraš biti tuđi sluga. Bojim se da mi pretvaramo našu
djecu u tuđe slugane.
Učitelji, učite našu djecu da jedu naše plodove, jer su
oni najslađi i najzdraviji. Plodova zemlje nema bez rada
i to se mora dobro naučiti. Svaka naša jabuka, kruška,
orah, krumpir barem su dvostruko bolji, jer ih možemo
jesti svježe ubrane, jer mogu biti u blizini naših domova,
škola, ureda, jer su plod našega rada i truda. Ne možemo
čekati i ne možemo računati na one koji bi nam odnekud
odozgora napisali planove. Moramo sami planirati kako
našu djecu naučiti da na najbolji način upotrebljavaju i
koriste plodove lijepe naše zemlje.
Učitelji, učite našu
djecu da jedu naše
plodove, jer su oni
najslađi
i najzdraviji
suradnici
javljaju
aktualno
24
www.skolskenovine.hr
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
GORNJI MIHALJEVAC
Osnovna škola
Klopotec najbolji
Učenici su na državnoj smotri
učeničkih zadruga vrlo uvjerljivo
prikazali projekt Bundeve na
tanjuru i po općoj ocjeni zasluženo
osvojili prvo mjesto među deset
istraživačkih radova
Mogu to i ja
KLENOVNIK
O.Š grofa Janka
Draškovića
Svečanost kruha
Učenici su se okušali u nekoliko
praktičnih radionica na kojima su se
pekli klipići, palačinke te drugi krušni
proizvodi
U
čenici, učitelji i ostali djelatnici Osnovne škole grofa Janka Draškovića u Osnovnoj školi u Klenovniku
obilježili u srijedu, 13. listopada 2010. integriranom
nastavom i radionicama na temu kruha i plodova zemlje
Dan kruha - Dan zahvalnosti za plodove zemlje. Toga su
dana učenici sa svojim učiteljima stvarali literarne i likovne
radove na temu kruha i plodova zemlje i koji nastaju radom ljudskih ruku. Učenici su se i sami okušali u nekoliko
praktičnih radionica na kojima su se pekli klipići, palačinke
te američki kolač muffin, a na jednoj radionici su prevodili
domaće recepte na njemački i engleski jezik po kojima su
onda mijesili tijesto i pekli u kuhinji i licitarskoj radionici.
Nakon rada u radionicama, učenici su svoje proizvode zajedno s onima koje su mijesile i pekle njihove mame, tete i
bake, izložili ispred škole, gdje su održali kratki program za
roditelje i goste, a na kraju programa je župnik Josip Jagarčec blagoslovio kruh i ostale proizvode u kojima su kasnije
svi zajedno uživali. Ovoj svečanosti nazočio je i općinski
načelnik Izidor Gladović koji je učenicima, učiteljima i roditeljima čestitao na dobro organiziranoj proslavi kruha i
plodova zemlje, a cijeli događaj je snimala i varaždinska
televizija. Najljepše i reprezentativne proizvode s izložbe
kruha učiteljice su spremile za županijsku smotru.
Mijo Barišić
BAKAR
O
d 4. do 6. listopada 2010. održana je pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva u
Podgori 22. državna smotra učeničkih zadruga. U tom se živopisnom mjestu podno Biokova okupilo 180 učenika iz 66 najboljih hrvatskih učeničkih
zadruga. Za tu priliku Podgora je usred Trga don Mihovila Pavlinovića podigla na 950 četvornih metara
šator ispod kojeg su se predstavile vrijedne ruke učenika zadrugara.
Na smotri je sudjelovala i Učenička zadruga Klopotec iz Osnovne škole Gornji Mihaljevec. Predstavili
su se proizvodima na izložbenom mjestu u šatoru i
prijavili istraživački rad naslovljen Bundeve na tanjuru. Taj je rad prihvatila i prosudbena komisija pa su se
predstavili u dvjema kategorijama. Izložbena mjesta
u šatoru je obilazilo državno povjerenstvo, ali ih sada
više nije vrednovalo, jer su se tu skupile ponajprije
najbolje zadruge sa županijskih smotri. Obilazeći
izloške, članovi povjerenstva pohvaljivali su uspješna
rješenja i davali preporuke za još bolji rad.
Učenici sedmoga razreda iz Gornjeg Mihaljevca
Samanta Bauer i Ivan Ladić vrhunski su prikazali rad
zadrugara, a knjiga Bundeve na tanjuru nagrađena je
kao najproizvod smotre 2010. u Podgori. Isto tako,
učenice sedmoga razreda Nikolina Srša i Helena Pergar branile su istraživački rad pod nazivom Bundeve
na tanjuru. Predstavile su cijeli tijek nastajanja knjige
recepata s jelima od bundeva i bučina ulja. Knjiga sa-
Priznanja najboljima
drži recepte starinskih jela od tikvi i tikvina ulja, a drugi dio recepte za jela od žutih zimskih bundeva koje
se u njihovu kraju u Međimurju manje upotrebljavaju,
ali žele da se i to promijeni. One su to odlično učinile
i po općoj ocjeni zasluženo osvojile prvo mjesto među
deset istraživačkih radova prikazanih na smotri.
Svaku pohvalu zaslužuju i organizatori smotre.
Podgorani i Osnovna škola don Mihovila Pavlinovića
bili su cijenjeni domaćini. Cilj je državne smotre pokazati najbolje učeničke zadruge izabrane na županijskim natjecanjima. Tako je u Podgori bila zastupljena
cijela Hrvatska.
Učenička zadruga Klopotec OŠ Gornji Mihaljevec bila je ove godine vrlo zapažena na županijskoj
i potom na državnoj smotri pa pohvalu zaslužuju svi
marljivi zadrugari i njihovi voditelji. U zadruzi se sustavno njeguje i ekološki pristup proizvodu i zavičajna kulturna baština, jer su uvjereni da bez poštivanja
prošlosti ne bi bilo ni napretka u budućnosti. Stoga ti
mladi zadrugari žele biti lučonoše za vremena koja
dolaze. Iznimno je ponosna na taj rad svoji učenika
zadrugara i voditeljica UZ Klopotec Nada Panić.
P. N.
Gradska
knjižnica
Mjesec knjige
Zaboravni čitatelji mogu vratiti knjige
bez plaćanja zakasnine
O
vogodišnji Mjesec hrvatske knjige Gradska knjižnica i
čitaonica u Bakru obilježava brojnim aktivnostima koje
se održavaju od 15. listopada do sredine studenoga. Već
prvih dana Mjeseca knjige Mozaik knjiga iz Zagreba predstavila je ilustratoricu
slikovnica Željku
Gradska knjižnica i čitaonica
Mezić, koja je
održala likovnu
radionicu s učenicima trećeg i
četvrtog razreda
Osnovne škole
Bakar. Program
predviđa i predstavu Miševi i
mačke naglavačke Luke Paljetka
u interpretaciji dramske skupine škola u Bakru i Krasici u režiji
učiteljice, vrsne amaterske glumice Gordane Kovačević.
Bit će prikazan i film televizijskog snimatelja Čedomila Šimića pod naslovom Dubrovčani vode Genovsku mornaricu.
Tijekom studenoga održat će se književni susret s predstavnicima časopisa Quorum, a moderator je dr. Nikola Petković,
dok je agronom Davor Balenović naslovio je svoje predavanje
Vinova loza i smokva. Program tradicionalne priredbe bit će
obilježen i izložbama fotografija Jagode Sišul Četiri godišnja
doba i Ivana Šamanića Dvije važne obljetnice OŠ Bakar.
U tom razdoblju ravnateljica knjižnice Dolores Paro-Mikeli i Jelena Šubat najavile su besplatno učlanjenje i produženje članstva za umirovljenike i osobe treće životne
dobi i povrat zaboravljenih knjiga uz oprost zakasnine. U
tih mjesec dana organizirat će se i posjeti osnovnoškolaca i
srednjoškolaca u tu suvremenu kulturnu ustanovu kojom su
izrazito zadovoljni učenici i odrasli građani.
I. Š.
Smijeh kao terapija
SPLIT
Stara gradska
vijećnica
Izložba svjetske karikature
Humor je doista
postao kozmopolitski
i svima razumljiv pa
ne iznenađuje što su,
uz splitsku publiku,
ovu izložbu posjetili i
brojni turisti
U
Splitu je u Staroj gradskoj
vijećnici na Pjaci prikazana Izložba svjetske karikature. Predstavljeno je 125 autora,
među njima i mnogi hrvatski karikaturisti. Ovaj značajan kulturni
događaj organizirala je Galerija
Brešan nakon što je uspješno testirala zanimanje publike za smijeh na Danima smiha u Blatu na
Korčuli i trogirskoj priredbi Šala
la festivalu. Ne iznenađuje što je
izložba predstavljena u Splitu,
budući da je ovaj grad poznat po
društvenoj kritici, buntu i ironiji,
ali i po smijehu, hedonizmu, vedrini i snažnom optimizmu. Možda zato i karikatura u Splitu ima
dugu tradiciju pa nije bila strana
ni splitskim slikarima, primjerice
Emanuelu Vidoviću i Marinu Toliću. Poznata je i splitska škola karikature iz koje su proizišli brojni,
danas renomirani karikaturisti, a
neki su ostvarili i uspješnu međunarodnu karijeru.
Splitsku izložbu otvorio je humorist Davor Štambuk, u svom
stilu bez riječi, jer su njegovi radovi najčešće i bili crteži bez riječi.
Ovaj humorist karikaturist cijeli
je život ustrajavao na hedonizmu
pa je i publici darovao nekoliko
sočnih dosjetki držeći se uzrečice
da je humor gen dugovječnosti, a
smijeh svojevrsna terapija (grč.
gelos - smijeh). Brojne su i raznovrsne teme kojima se bave domaći
i svjetski karikaturisti: hedonističke zanimacije i turbulentni muško-ženski odnosi, raskrinkavanje
lažnih autoriteta, razotkrivanje licemjernosti u (demokratskoj) politici, ismijavanje nikad prevladane
ljudske gluposti i malograđanštine, rafinirani geg i faktor iznenađenja te komičnost svakidašnjih
situacija.
Kažu da humor determiniraju
mnogi čimbenici: kultura i tradicija, odgoj, religija, politički svjetonazor, umjetnička (politička) sloboda. Kažu i da je on stvar osobnog doživljaja svijeta i da ovisi o
pronicljivosti autora i inteligenciji
publike. A humor je doista postao
kozmopolitski i svima razumljiv
pa ne iznenađuje što su, uz splitsku publiku, ovu izložbu posjetili
i brojni turisti.
Vanja Škrobica
mediji
aktualno
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
U»ITELJI
PISCI
Maja Badnjak
Butković
Slikarica i pjesnikinja Maja BadanjakButković rođena je 25. svibnja 1977. godine u Slavonskom Brodu, gdje je završila
gimnaziju. Diplomirala je na Pedagoškom
fakultetu u Osijeku te stekla zvanje diplomiranog učitelja razredne nastave. Sada je
zaposlena u Osnovnoj školi Blaža Tadijanovića u Podvinju pokraj Slavonskog Broda, radi u područnoj školi u Podcrkavlju.
Povremeno je objavljivala u časopisu
Brodski planinar, javila se u zajedničkoj
zbirci pjesama Kiša, Noć nad Sovskim
jezerom, Divlji cvijet i Šetači ispod duge.
Članica je KLD Rešetari i javila se u zbirkama pjesama Slovom i snom i Preobrazba
zrna.
Članica je i Književno-likovnog društva
Berislavić iz Slavonskog Broda gdje je bila
voditeljica književnog odjela društva.
Mirna pučina
U očima ti vidim more,
duboko, tamno plavetnilo.
U sredini dva mala bisera sjaje,
čeznutljivo trepere i gledaju me.
Volim gledati mirnu pučinu,
osjećati te nježne valove.
A kada padne noć i dođu crni oblaci,
moja te svjetlost draži i zove.
Tebi blještim u tmini sobe,
prosipaj po meni svoje bisere.
Volim gledati mirnu pučinu,
volim osjećati nježne valove.
Sama
U bujici ljudi, djece.....
sama.
U očima nasmijanih prijatelja,
poznanika
sama sam
U zagrljaju ljubljenoga, u poljupcu
strasnom
sama.
25
www.skolskenovine.hr
Izložba Marca Antonija
Cinottija u Kulturnom
centru Peščenica
Tiha nota
nostalgije
U
petak, 22. listopada u Galeriji Događanja Kulturnoga centra Peščenica, u Zagrebu, otvorena je izložba
akademskoga slikara i likovnog pedagoga
Marca Antonija Cinottija pod naslovom
Metamorfoze. Marc Antonio Cinotti rođen
je 1975. godine u Zagrebu. 2003. godine
diplomirao na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i Akademiji likovnih umjetnosti
u klasi prof. Eugena Kokota i prof. Ante
Rašića. Nakon završenog studija zapošljava se u osnovnoj školi Davorina Trstenjaka
kao profesor likovne kulture.Do sada je
izlagao na nekoliko skupnih i samostalnih
izložbi, te sudjelovao na likovnim kolonijama. Voditelj je likovnih radionica udruge
ArtMiX.
“Na ovoj izložbi predstavio je najnoviji
ciklus radova nakon što je dugo, u tišini
svog ateljea, uporno i marljivo slikao ne bi
li iznjedrio vlastiti stilski izričaj. Rezultat
je očit: autor je stekao zrelost slikara bogatog kolorita i snažnog ekspresionističkog
naboja. Kolorizam je baštinio od prof. Eugena Kokota, dok je od prof. Ante Rašića
naslijedio slobodni i istraživački duh“ –
piše u popratnom tekstu izložbe povjesničarka umjetnosti Ivana Gabrić.
U svom kreativnom razvoju autor je prošao više različitih faza. U rasponu od najranijih figurativnih krajolika i urbanih scena
pa sve do kasnijih apstrakcija, Marcov rukopis je u osnovi ostao prepoznatljiv. Postupno je uplošnjavao i reducirao svoj izraz
do potpuno apstraktnih formi. Lakoću prelaženja iz jednog medija u drugi, ovaj autor
može zahvaliti upravo djeci kojoj predaje,
priznajući i sam kako je mnogo puta crpio
inspiraciju baš iz njihovih radova.
Inspiraciju crpi iz učeničkih
radova - Marc Antonio Cinotti
No njegova mu obitelj predstavlja ipak
najveću inspiraciju, tvrdi Gabrić, a scene
iz obiteljskog života često prenosi sa starih
fotografija unoseći time tihu notu nostalgije. “Iako je izričiti kolorist, Marc Antonio je usavršio i crtačke i grafičke tehnike.
Slike često započinje crtežom, grafičkim
znakom kojeg potom uklapa u apstraktnu
pozadinu. Taj grafički znak je najčešće
jedini prepoznatljiv motiv te je nositelj
značenja slike. Suptilno i efektno crtež ko-
Kupači
Najavljujemo...
HTV
Program za djecu i mladež
Vladimir Nazor: Crvenkapica
Putovat ćemo Slavonijom, Dalmacijom, Zagorjem i stići do Like.
Upoznat ćete dvije nove ekipe. Osmero zelenih prvašića iz OŠ Bartola Kašića i OŠ Trnjansku, čiji igrači u narančastim majicama nastupaju. Okušat će se u vrtlarenju, pjevanju, ronjenju i plivanju. Pozivamo gledatelje da nam se pridruže u navijanju!
Gotovo nepoznata obrada Crvenkapice. Veliki pjesnik ju je prepričao u stihovima, priču pojačao motivacijama i novim licima (Crvenkapičina majka,
zločesti lovčev sin, životinje u šumi) te sve postavio
u pastoralno ozračje. Tako je Crvenkapica ostala
stara, dobro znana priča, ali ujedno postala i dio dobro znanog Nazorovog poetskog svijeta u kojem se
susreću priroda i ljudi te čiji junaci podjednako pripadaju i prirodi i ljudskom svijetu. Ovdje je to biće
mala Crvenkapa koja dobrotom i povjerljivošću
osvaja sve životinje, sve osim vuka koji će uraditi
ono što vuk inače u toj priči radi. Nazor nas, dakle, ne zbunjuje inovacijama, zadržava sve poznato
i onda to nadograđuje.
Igraju: Jasna Palić, Urša Raukar, Žarko Savić, Nenad Cvetko, Etta Bortolazzi, Jasna Bilušić, Duško
Valentić, Hana Hegedušić, Maro Martinović, Pjer
Meničanin i Nikša Kušelj.
Autori serije: Ida Tomić, Dragutin Broz i Srđan Gulić
Voditelji: Žan Jakopač i Jasna Bilušić
Scenarist Tomislav Zagoda
Redatelj Tihomir Žarn
RADIOIGRU ZA DJECU MOŽETE POSLUŠATI
NEDJELJOM I NA INTERNETSKIM STRANICAMA
HRT-a - STREAM 3 HR talk; http://www.hrt.hr
Sama, u mraku, širom otvorenih očiju
ne vidim sebe.
Zemlja,
blato,
tvoje lice.
Nema smijeha,
nema više.
Radioigra za djecu
Adaptacija i radio obrada Nada Zoričić
Skladatelj K. Klemenčić,
Režija Ranka Mesarić
Urednica Nives Madunić Barišić
U riječima što se s usana oteti neće,
u rukama što mi slobodu brane.
Nebo,
oblak,
tvoje lice.
Nema straha,
nema kiše.
HR
Nedjelja , 31. listopada
2010., 13,15 - 13,55 sati
U lancima što um mi stežu, sama sam.
Mrak
respondira s ornamentom pozadine čineći gipke, metamorfozne tvorevine prema
čemu je i cijeli ciklus, kao i izložba, dobio
ime. Pozadine Marcovih slika najčešće su
plošne i apstraktne prirode pri čemu cijelim opusom dominira ornament. Bilo da je
samo naznačen ili da prevladava slikom,
on je gotovo uvijek prisutan te ga možemo
nazvati autorovim zaštitnim znakom“
Izložba u Kulturnom centru Peščenica
otvorena je do 12. studenog 2010. (RI)
Prijatelji 6. epizoda
Prvi program, nedjelja, 31.
listopada 2010. u 8.05 sati
mediji
aktualno
26
www.skolskenovine.hr
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
KAZALIŠTE
WEB
Izbjegavanje stvarnosti
Nives Madunić Barišić, Naša je mama postala
zmaj, u redateljstvu Marija Kovača, Gradsko kazalište Žar-ptica, 2010.
A
Poučavanje i učenje o
znanosti
http://www.xplora.org/ww/en/
pub/xplora/homepage.htm
Za nastavu prirodoslovnih predmeta (biologija, kemija, fizika) te
matematike i informatike zanimljive,
instruktivne i poticajne mogu biti
mrežne stranice Xplora, što je naziv europskog portala znanstvenog
obrazovanja. Taj portal, pokrenut
2005. poticajem Europske komisije,
namijenjen je u prvome redu nastavnicima, učenicima/studentima
i znanstvenicima, a usredotočen je
na osnaživanja inovativnog poučavanja/učenja te razvijanje zanimanja mladih za istraživanja i znanost.
Posjetiteljima portala nude se
obavijesti o događajima i novostima
iz svijeta znanosti, online nastavni
sadržaji, metodičke upute, suradnja u projektima i eksperimentiranju
te stručna i metodička literatura,
a dostupno je i dvadesetak dosad
objavljenih brojeva internetskog časopisa Bulletin d’information Xplora.
Proširena ponuda sadržaja i aktivno
sudjelovanje omogućeno je registriranim korisnicima, a registracija je
besplatna.
Inače, portalom upravlja European Schoolnet, mreža 31 ministarstva obrazovanja diljem Europe, uz
potporu projekta PENCIL. Sadržaji
portala zasad su dostupni na trima
jezicima - engleskom, francuskom i
njemačkom.
A. Jelin
na i Maja, djevojčice, nestašne su i ne žele
spavati, a mama, umorna, viče na njih obijesne i neposlušne. Pretvorila se u zmaja
i – poletjela kroz prozor pa je kćerkice traže – u
svijetu mašte. Prati ih kućni im ljubimac žohar
Jozo (!?), za kojega se nikada ne zna zašto je tu,
osim što je stalno gladan. Da bi našle ljutitu mamicu moraju među jabukama pronaći zlatnu, a među
jajcima – ono optočeno dragim kamenjem. Kada
im to uspije, onda se ukaže šareni strašni Zmaj.
On na vrtuljku ima puno zmajskih glava - a sve
bi to trebali biti zmajevi – te curicama zadaje da
pogode koja je od njih njihova zmaj-majčica. Ona
kojoj srce jače kuca kada se one približe! I doista
– iz vrtuljaka iskoči mamica u minici: čiča-miča,
svršila priča!
Mario Kovač predstavio je to s vrlo malo smiješnih sastojaka, uglavnom smrtimice dramatično
i ozbiljno, kako je i napisano, mali gledatelji (na
Stijepo Mijović Kočan
GLAZBA
FILM
Dječje filmsko i videostvaralaštvo
Mladi filmaši
prepoznaju probleme
U
Zagrebu je od 13. do 16. listopada održan II. hrvatski
kongres preventivne medicine i unaprjeđenja zdravlja, s međunarodnim sudjelovanjem, koji je
posvećen temama poput društva
i zdravlja, društvenih odrednica
zdravlja, zdravlja u zajednici, unaprjeđenja zdravlja, sprječavanja
bolesti i dr. Hrvatski filmski savez i
Hrvatska mreža zdravih gradova od
2007. godine sustavno provode susrete Dječje filmsko i videostvaralaštvo u funkciji javnoga zdravstva,
koji se održavaju početkom srpnja
svake godine, za vrijeme trajanja
Ljetne škole unapređenja zdravlja
u Motovunu, a okupljaju učenike
hrvatskih osnovnih škola koji se,
u okviru svojih školskih filmskih
skupina, udruga i klubova, bave
filmskim i videostvaralaštvom.
Na II. hrvatskom kongresu preventivne medicine i unaprjeđenja
zdravlja u popratnim programima
prikazani svi filmovi prikazani u
protekle četiri godine na susretima
Dječje filmsko i videostvaralaštvo
u funkciji javnoga zdravstva, a
među njima su Sara, OŠ Antuna
i Stjepana Radića, Gunja i SKIG,
Gunja, Krešo, Centar tehničke kulture, Zaprešić, Kapljice, ŠAF, Čakovec, Novi život, OŠ Malešnica,
Zagreb, Podgora 210 A, OŠ Janka
Leskovara, Pregrada i Autorski
studio-ffv, Zagreb, Zasluženi odmor, Narodno sveučilište Dubrava,
Zagreb, Kapiš, OŠ Vladimira Nazora, Tinjan, Sretna, OŠ Stanovi,
Zadar, Ante, OŠ Vladimira Nazora, Slavonski Brod i Videodružina
BezVizije ZTK, Slavonski Brod,
Osmašica, OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić, S razvedenih obala i Teta
Petra, OŠ Eugena Kumičića, Velika Gorica, Prava snaga i Kruh,
FVK Mirko Lauš, Pitomača, Pero,
Sretno dijete, Luka i Klonovi, Filmska družina ZAG, OŠ Marije Jurić
Zagorke, Zagreb te Mouli moužek
Pinky, Dečko koji može sve, Križni
put, Zaboravljeno carstvo,
Gumica glavu čuva i Još
jednom za Riju, OŠ Rudeš,
Zagreb.
Sudionici Kongresa tako
su se i osobno uvjerili da
mladi filmaši imaju izuzetno
razvijen osjećaj za prepoznavanje javnozdravstvenih
tema i problema i osebujan,
svjež i poseban način njihove filmske i videoprezentacije, pa se s punim pravom
Filmska grupa Osnovne škole Stanovi iz
i sami mogu svrstati u javZadra koja je u sedam godina postojanja
nozdravstvene eksperte.
osvojila brojne nagrade, među njima i za
film Sretna
Duško Popović
matineji 28. rujna) smijali tek na početku, dok je
bilo nešto malo glume i smiješnih pokreta, a kasnije su predstavu odgledali u tišini i na kraju su
pristojno pljeskali.
Kritičar će zamijetiti najprije odlično svjetlo
(Olivije Marečić), zatim i maštovitu te likovno
suvremenu pozornicu i tome sukladnu odjeću (kostimografija Patricio Alejandro Aguero Marino) te
da je glazba (Vlatko Panić ) također dramatična i
važna sastojnica priče kao i pjevanje pjesmuljaka
u kojima se rimuje “če“ i “će“, jede “s rukom“, itd.
(“o jeziku rode ta ti pojem!“) te se i inače - uobičajeno za hrvatske pozornice - stihoklepači i pjevucka tapa-tupa, tupa-tapa (prednjači žohar Jozo!).
Predstava je visoko profesionalno izvedena i vrlo
bogato opremljena. Karakterističan domaći subestetski uradak.
Ova je pričica vrlo tipična za ovdašnje prilike.
Da su, naime, djevojčice i mama im Dankinje ili
Šveđanke, Nizozemke ili Njemice, sve tri zajedno
ostale bi u stvarnosti iz koje su i krenule u priču.
Priča bi bila mnogo skromnije (i manje raskošno)
predočena, ali i istinitija, stvarnija, svakidanjija...
Ali, u Hrvatskoj smo, a tu se vlastita stvarnost
izbjegava već od rođenja, njome neka se bavi netko drugi, mi ćemo vam, draga djeco, i o stvarnosti
– pričati bajke!
Stvarni su jedino glumci, bez njih nema predstave, prema tome - odlični su, uvijek i svugdje:
Ana-Marija Vrdoljak, Drago Utješanović, Amanda Prenkaj, Zrinka Kušević, Ante Krstulović i Berislav Tomičić.
Priča je nagrađena malim Marulom; i nagrađenica i nagrađivači bjelodano svjedoče o nama: kakvi smo te koje i kakve vrijednosti zagovaramo u
estetskom odgoju vlastite djece.
Peti zagrebački međunarodni festival komorne glazbe
N
Europska izvedba
biranog programa
a pet majstorskih koncerata u Hrvatskome
glazbenom zavodu koji
su održani od 12. do 16. listopada 2010. sudjelovao je ukupno
41 glazbenik, iz 13 zemalja, a
impresivan je bio i odaziv publike koja se, očito, posljednjih
godina oduševila izvrsnim nastupima komornih glazbenika.
„Zagreb kom“ (skraćeni naziv
za ovaj festival) važan je glazbeni događaj u Hrvatskoj, koji,
osim što veseli publiku koja hrli
u HGZ, dobiva hvalospjeve i od
kritike. Tako se za ovogodišnji program navodi da ga čine
„Koncertni hitovi i rariteti“.
Zagrebački međunarodni festival komorne glazbe osnovala
je Susanna Yoko Henkel jedna
od vodećih violinistica mlađe
generacije, koju su jedne njemačke novine 2007. proglasile
jednom od nasljednica Anne
Sophie Mutter (o kojoj smo i mi
pisali u vezi sa osvrtom o Karajanu). Uz solističku djelatnost,
Susanna Yoko Henkel voli biti
i komorna glazbenica. Godine
2006. osnovala je u Zagrebu
ovaj festival komorne glazbe sa
svojim partnerima – glazbenicima, od kojih su neki sudjelovali i u petom po redu „Zagreb
komu“. Za ovaj, svojevrsni mali
jubilej, Susanna Yoko Henkel,
umjetnička ravnateljica i Dalio
Despot, izvršni direktor doveli su renomirani Litvanski ko-
S nastupa renomiranih svjetskih glazbenika u Hrvatskome
glazbenom zavodu
morni orkestar koji je izveo, s
raznim solistima, djela Haydna,
Mozarta i Mendelssohna – bez
dirigenta. Po prvi put održan je
i poseban koncert s talentima iz
pet zemalja: Hrvatske, Srbije,
Njemačke, Švicarske i Austrije,
štićenike bečke zaklade „Musik
und Jugend“ (glazba i mladež) i
oni putem stipendije imaju mogućnost da u okviru festivala u
Zagrebu zajednički prorade razna komorna djela uz nastavu
glazbenika Festivala, koji su na
taj način dosta toga naučili. Održan je i nekonvencionalni koncert suvremene glazbe n kojemu
je u opušenoj atmosferi, među
ostalim skladbama, izvedeno i
djelo Ive Josipovića Canzonetta
u izvedbi Stefana Milenkovića,
violina, i Srebrenke Poljar, glasovir. U čast godišnjice rođenja
Roberta Schumanna (1810.1856.) izveden je njegov Glasovirski kvintet u Es-duru, op.
44, a svirali su Susanna Yoko
Henkel – violina, Michael Barenboim – violina, Maxim Rysanov – viola, Jing Zhao – violončelo i Lauma Skride – glasovir.
Posljednja dva dana izvode su
programi Češko-mađarska rapsodija i Volite li Brahmsa Johannesa Brahmsa.
Milica Jović
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
mediji
aktualno
27
www.skolskenovine.hr
KNJIGE
ČASOPISI
Vrijedno djelo o
obiteljskom odgoju
O
Mara Čović
Odgoj u obitelji - Batina
nije izašla iz raja
Veritas
Zagreb, 2010.
Bogata u praksi provjerenim
savjetima, ova
knjiga dobiva
i praktično
odgojno
značenje kao
izvrstan i prijeko potreban
pedagoški
priručnik za
roditelje
vih dana, u izdanju Veritasa u Zagrebu, pojavila se
knjiga pedagoginje Mare
Čović Odgoj u obitelji. Autorica je
od 2007. u listu Veritas - Glasnik
sv. Antuna Padovanskog imala kolumnu Pedagog u obitelji. U njoj
je objavljivala zanimljive, poučne
i vrlo poticajne priloge u funkciji
unapređivanja obiteljskog odgoja.
Skupljeni su, uređeni za potrebe
cjelovite publikacije i objavljeni
u ovoj knjizi. Ukupno je 40 tekstova. Tematski su razvrstani u tri
skupine: Škola (12 uradaka), Obitelj (20) i Slobodno vrijeme (8).
Autoričina obrada tema je visoko stručna, a izložene su popularno
za roditelje, nepedagoge na njima
razumljiv i primjeren način. Ona
im objašnjava pedagoške fenomene, pojave, nenametljivo ih poučava, obogaćuje njihovu pedagošku
kulturu, upozorava na odgojne
probleme, daje konkretne primjere i brojnim savjetima potiče ih na
roditeljski angažirano rješavanje
teškoća i učinkovito odgajanje
djece za njihovo i svoje dobro i
dobrobit zajednice u kojoj žive.
Time ova knjiga dobiva i praktično odgojno značenje kao izvrstan i
prijeko potreban pedagoški priručnik za roditelje. Bogat je u praksi
provjerenim savjetima.
Autorica poučava i potiče roditelje da budu dobri odgojitelji
svoje djece. Traži ona roditeljsku
ljubav, poštovanje dječje osobnosti, uvažavanje njihovih interesa,
želja i prijedloga, međusobno
druženje, suradnju, razumijevanje
i povjerenje, poštuje i dječju slobodu, ali to nije apsolutna, razularena sloboda bez moralno-uljuđe-
nih granica i pedagoških kriterija.
Ona poštuje, preporuča i savjetuje
roditeljima uporabu svih odgojnih
sredstava i postupaka: sredstava
usmjeravanja prema dobru, sredstava poticanja na dobra djela i
sredstava sprječavanja loših i zlih
postupaka.
Poput J. J. Rousseaua, i Mara
Čović savjetuje roditeljima: postupajte s djecom tako da vjeruju
kako sve rade u skladu sa svojim
željama, a vi se postavite tako da
njihovi postupci budu u suglasju
s vašom svrhom i nastojanjima
odgajanja. Lako je to reći, ali teže
ostvariti. U tomu se očituje pedagoško umijeće iskusna i dobra
odgojitelja.
Darovita i iskusna autorica savjetuje: “Roditelji, kako biste
imali dobru komunikaciju sa svojom djecom, a ona sutra izrasla
u sretne i odgovorne osobe, svakoga im dana recite deset izraza:
- Hvala ti! - Molim te! - Bravo!
- Mogu li ti pomoći? - To je doista lijepo! - Oprosti! - Pričaj mi
o tome! - Može zagrljaj! - Idemo
zajedno! - Volim te!“ (str. 64.).
To je pedagogija srca kolegice
Mare Čović, njezino odgajanje s
ljubavlju koje je pozitivno pedagoški usmjereno (u tom smislu
treba shvatiti i podnaslov knjige
Batina nije izašla iz raja, koji
nema nikakve veze s liberalno
anarhističkim shvaćanjem slobode i slobodnog odgoja). Ono poznaje, priznaje i savjetuje uporabu
svih odgojnih metoda, sredstava
i postupaka - pedagoškog usmjeravanja, poticanja i sprječavanja,
ako je i kada je i ono potrebno.
Ante Vukasović
Putokaz u radu
O
Josip Balaško i
Zrinka Krišković
160 godina školstva u
Brezovici, monografija
OŠ Brezovica
2010.
Ova će monografija biti
dragocjen prilog školskom
arhivu, knjižnici i čitateljima,
ali i putokaz u
radu drugim
priređivačima
školskih
monografija
snovna škola u Brezovici objavila je nedavno
monografiju koja svojim
sadržajem i izgledom ugodno
iznenađuje i obogaćuje ne samo
svoju sredinu nego i naše školstvo
u cjelini. Vrlo su rijetke škole koje
se mogu pohvaliti i s mnogo skromnijim izdanjima monografija.
Osnovna škola u Brezovici imala je sreću da je jedan od autora
monografije njezin negdašnji učenik, a sada naš poznati književnik
Josip Balaško. Svakako da zasluge pripadaju i Zrinki Krišković,
koja je osim autorskog rada izvršila i lekturu i korekturu monografije. U nastajanju monografije
svakako se ogleda i rad ravnatelja
škole Ivana Kostenjaka, kao i niza
nastavnika i učenika.
Nakon uvodnoga Vodiča kroz
povijest Brezovice autora Josipa
Balaška, iz kojega doznajemo cijeli niz dragocjenih podataka iz
duge povijesti ovoga mjesta, koje
se prvi put spominje već 1217. godine, slijedi najvažniji dio knjige
naslovljen Škola Brezovica od početka do danas. Bogato dokumentirana ulomcima iz brojnih ljetopisa, fotografijama školskih zgrada,
učitelja i učenika koji su pohađali
ovu školu, kao i podatcima iz drugih izvora, ova nam monografija
priča priču o jednoj školi koja je
ista ili slična mnogim drugim školama po cijeloj Hrvatskoj, a opet
različita, posebna i prepoznatljiva
na svoj način. Autori su očito uložili mnogo truda u traganju za dokumentima, ali nadasve i mnogo
ljubavi prema ovome zahtjevnom
poslu koji je izvanredno dobro
obavljen.
Rad i uspjesi pojedinih školskih
grupa zaslužuju posebnu pozornost, a upravo tom radu u školi
posvećena je velika briga, posebice kad je riječ o hrvačkoj i likovnoj grupi, o uspjesima na Danima
kruha te brojnim sudjelovanjima
na Lidranu, natjecanjima u Znanosti mladima...
O školi Brezovici danas - školi
novog tisućljeća, piše prof. Zdenka Krišković. Škola je doživjela
niz promjena. Sada u školi radi
60 učitelja, šest vjeroučitelja i
dvije stručne suradnice. Područne
su škole Demerje, Dragonožec,
Hrvatski Leskovac, Kupinečki
Kraljevec i Obrež. Zatim autorica piše o priredbama, izložbama,
nagradama, knjižnici i njezinu
djelovanju.
Posebno treba naglasiti da će
monografija, koju svojom završnom riječi zaključuje ravnatelj
Ivan Kostenjak, i sam učenik ove
škole, svojim sadržajima biti dragocjen prilog školskom arhivu,
knjižnici i čitateljima, ali i putokaz u radu drugim priređivačima
školskih monografija.
Branko Pilaš
Jezik
Časopis za kulturu
hrvatskoga književnog
jezika
god. 57., broj 4., Zagreb, listopad
2010.
P
rvi prilog u novome broju časopisa Jezik nosi naslov Naglasno usavršavanje hrvatskoga
jezika, u kojemu Stjepan Vukušić
raspravlja o standardizaciji i naglasnom sustavu suvremenoga hrvatskog jezika na primjeru naglaska
prefigiranih glagola od osnovice
mašiti (se). Ermina Berbić Kolar u
svome članku bavi se instrumentalom jednine imenica I-vrste (na primjer radost, ljubav), koje, kao što
znamo, u instrumentalu jednine
mogu imati dva nastavka, -i i -ju.
Autorica dokazuje da i jedan i drugi nastavak pripadaju hrvatskom
jeziku. Vlatka Štimac Ljubas u kraćem članku opisuje leksikografsku
obradu modno-odjevnih naziva u
novijim hrvatskim rječnicima.
U prostorijama Školske knjige
proljetos je pred velikim mnoštvom posjetitelja predstavljen Hrvatski pravopis Stjepana Babića i
Milana Moguša. Na predstavljanju
su uz autore govorili i ocjenjivači
Sanda Ham, Nataša Bašić i Mario
Grčević, čija integralna izlaganja
donosi Jezik u ovome broju.
Stjepan Babić u rubrici Pitanja i
odgovori objašnjava tvorbu pridjeva od mišić i mišica, a u drugome
članku osvrće se na srpski veliki
Rečnik stranih reči i veliki Rečnik
srpskoga jezika i unitarističke stavove njihovih autora. U trećemu,
pak, članku Babić polemizira sa
Snježanom Kordić, valjda jedinom
hrvatskom jezikoslovkom koja
tvrdi da postoji srpskohrvatski ili
hrvatskosrpski jezik, a s njome u
ovome broju polemizira i Zvonko
Pandžić.
Školski vjesnik
Časopis za pedagoška i
školska pitanja,
god. 59., broj 2., Split, travanj svibanj 2010.
I
nstitucionalni predškolski odgoj
temelj je odgojno-obrazovnoga
sustava neke zemlje polazna je
teza Branimira Mendeša (Split)
koji u najnovijem broju splitskoga
pedagoškog časopisa Školski vjesnik donosi prikaz razvoja sustava
izobrazbe odgojitelja djece predškolske dobi u Hrvatskoj od prvih
početaka do početka osamdesetih godina 20. stoljeća. Adnan Tufekčić (Tuzla) daje etnopedagoški
prikaz tradicijskih dječjih igara s
planine Majevice u sjeveroistočnoj
Bosni. Borba za hrvatsko školstvo
na cresko-lošinjskom području
od 1870. do 1918. tema je članka Smiljane Zrilić (Zadar) i Dejana Nekića (Mali Lošinj). Vesna
Buljubašić-Kuzmanović i Goran
Livazović (Osijek) u svome radu
Odnos dječje socijalne i interkulturalne kompetencije ispituju koliko
socijalne vještine, kao mjere poželjnog i socijalno kompetentnog
ponašanja, sadrže, objašnjavaju
i prognoziraju intekulturalnu kompetentnost učenika od petoga do
osmoga razreda osnovne škole.
Sanja Stanić (Split) u svome članku razmatra potrošnju u razdoblju
jugoslavenskoga socijalizma i u
hrvatskom društvu u tranziciji, a
Ivana Vodogaz i Marijana Jurišić
(Split) u svome članku Usvajanje
novoga vokabulara iz konteksta
sagledavaju različite aspekte
strategije učenja i usvajanja nepoznatih riječi iz konteksta, koju
autori zovu strategijom zaključivanja značenja riječi. U članku se
opisuje vrijednost i učinkovitost te
strategije, kao i njezine prednosti
u odnosu na druge metode usvajanja vokabulara.
Povijest
u nastavi
Časopis Društva za
hrvatsku povjesnicu,
god. VIII., broj 1 (15), Zagreb,
proljeće 2010.
N
ajnoviji broj časopisa Povijest
u nastavi tematski je posvećen industrijskoj baštini u nastavi
povijesti koja je bila obrađena na
seminaru za voditelje županijskih
stručnih vijeća, mentore i savjetnike iz povijesti održanom u Rijeci u
ožujku 2009. godine.
Časopis donosi izlaganja s toga
skupa čiji su autori Marina Marinović (Industrijska baština u nastavi
povijesti), Miljenko Smokvina
(Industrijska baština u Hrvatskoj
- sadašnji trenutak, perspektive
i mogućnosti očuvanja, a tu je i
drugi prilog istog autora Riječka
tvornica Torpedo i industrijska
revolucija u Rijeci), Nana Palinić
(Povijesna arhitektura u lučkoželjezničkoj zoni Rijeke), Diana
Glavočić (Šećerana - najstariji
industrijski kompleks Rijeke i njegove mijene), Velid Đekić (Rafinerija nafte Rijeka - europski pionir u
preradi crnoga zlata), Mirela Caput (Tvornica papira Rijeka), Ines
Grgurina (Riječki tramvaj), Tvrtko
Božić (Rijeka i riječka okolica u
europskom i hrvatskom transatlantskom iseljavanju od 1880. do
1914. godine) te Helena Miljević
i Siniša Topić koji su izradili multimedijsku aplikaciju s didaktički prilagođenim materijalima za
obradu, vježbu i ponavljanje gradiva 1. i 2. industrijske revolucije
na primjeru grada Rijeke.
Časopis donosi i poseban prilog
na CD-u s radnim materijalima za
terensku nastavu na temu riječke
industrijske baštine koje su pripremili riječki učitelji i nastavnici povijesti Ariana Margitić, Mirela Caput,
Daniela Jugo Superina, Nevenka
Ilić i Lobert Simičić.
Pripremio I. Rodić
izaktualno
proπlosti
28
www.skolskenovine.hr
PRIJE
150
GODINA
Narodne bi učione valjalo
preustrojiti
Cilj je i zadaća narodnih učionah, da odgoje diete na
valjana čovjeka, t. j. na dobra i vriedna člana porodice,
domovine, države, crkve, čovječanstva i prirode, koji bi iz
sve duše zauzet bio za sve, što je pravo, krasno i dobro. Ako nam je svrhu ovu postići, imadu naše učione sasvim
drugačije biti ustrojene, nego bjaše do sada. Potrebno je,
da se u njih probudjiva i vješba svaka sposobnost djetinja,
i to tako, da glava, srce i ruke uzajamno rade. Stvarno obučavanje neka nadvlada formalno. Diete ima u školi odmah
s početka u pristojnoj postupnosti biti svestrano naobraživano, da se već u prvih godinah položi najglavniji temelj svim naukom, koji se kasnije imadu više te više širiti,
ojačati i nadopunjivati, i to tako dugo, dok se ne postigne
zadaća narodnim školam opredieljena.
Napredak
Br. 3 / 1. studenoga 1860.
Franjo Klaić premješten u
Zagreb
Popečitelj bogoštovlja i nastave naimenovao je ravnatelja dolnje realke i glavne učione u Varaždinu, Franju Klaića, ravnateljem uzorne glavne i kaptolske učione te učiteljišta u Zagrebu.
Napredak
Br. 3 / 1. studenoga 1860.
PRIJE
100
GODINA
OBLJETNICE
Friedrich Adolph Wilhelm Diesterweg
(1790.-1866.)
Putokaz učiteljima
P
Priredila
Štefka Batinić
Poticanjem i
promicanjem
učiteljskog
udruživanja
i djelovanjem u
učiteljskim
udrugama
Diesterweg
je inspiracija i našem
Ivanu
Filipoviću
za rad na
tom polju
Interesantni nazori o školi
Dr. Johan von Hertling rekao je u bavarskom saboru, kad
je govorio o profesorima pedagogije, između ostaloga i
ovo: “Ako škola postane zavod za igranje, ako mislimo, da
će djeca igrajući se bez svakoga napora steći neko znanje,
onda to i ne će biti škola; jer njoj nije zadaća, da djeci poda
samo izvjesnu količinu znanja, već da ih uzgoji za život.“
Na ovo odgovorio je dr. Kerschensteiner (“Frankfurter
Zeitung“): “Tuj de radi o borbi dvaju principa, na kojima
treba da se organizuje škola. Gosp. Hertling zove onu školu, koja nastoji da djeca u igri, bez svake muke i napora
steknu izvjesno znanje, zavodom za igranje. Takve škole
uopće nema. Ona bi se sama sebi protivila. Naše savremeno
nastojanje ide za tim, da nam dijete pribirući znanje bude
aktivno, a ne da ostane pri tom pasivno. Mi idemo za tim,
da našu školu pretvorimo u radnu zajednicu, pa da ona ne
bude samo učevni već i uzgojni zavod. Normalna djelatnost odraslih jest rad, a normalna djelatnost djece jeste igra.
Umjetnost pak uzgajanja jeste u tom, da se sklonost djeteta
k igri pretvara postupno u sklonost i ljubav k radu.“
Hrvatski učiteljski dom
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
Adolph Diesterweg
rije 220 godina u njemačkom gradiću Siegenu rođen je Friedrich Adolph Wilhelm Diesterweg, pedagog,
školski političar i organizator njemačkog
učiteljstva. Pučku školu i gimnaziju završio je u rodnom mjestu. U Herbornu i
Tübingenu studirao je matematiku, filozofiju i povijest. Odustao je od nakane da
postane inženjer i posvetio se učiteljskom
zvanju. Do 1820., kada postaje ravnateljem učiteljskoga seminara u Mörsu, radio
je u Mannheimu, Wormsu, Frankfurtu na
Majni i Elberfeldu. Godine 1827. pokreće
časopis Rheinischen Blätter für Erziehung
und Unterricht mit besonderer Berücksichtigung des Volksschulwesens (Rajnski listovi za odgoj i nastavu s posebnim
osvrtom na pučko školstvo), koji uređuje
do svoje smrti. Nakon 12-godišnjega rada
u Mörsu, imenovan je 1832. ravnateljem
berlinskoga učiteljskog seminara koji ubrzo postaje elitnim učilištem poznatim, kao
Diesterwegschule. Unatoč odličnim rezultatima, Diesterweg je, zbog svojih naprednih ideja, 1847. otpušten iz službe, a 1850.
umirovljen. Umro je u Berlinu 1866. godine.
Radeći u duhu Pestalozzijevih pedagoških ideja, Diesterweg se posebno istaknuo
kao metodičar. Zalagao se za zornost nastave i aktivno sudjelovanje učenika, za prirodan odgoj u smislu podupiranja procesa
odrastanja. Po nekim je svojim idejama
Diesterweg bio bliži reformnoj pedagogiji
s početka 20. stoljeća, nego prevladavajućoj pedagoškoj teoriji i praksi svoga doba.
Cilj odgoja je samorad u službi istine,
dobrote i ljepote. Njegovo je osnovno pedagoško načelo poučavati u skladu s prirodom i kulturom. Obrazovanje mora biti
u službi odgoja. Diesterwegova je velika
zasluga na području obrazovanja učitelja
i organiziranja njemačkoga učiteljstva, a
njegovo je cjelokupno djelovanje pridonijelo demokratizaciji njemačkoga školstva.
Bio je i vrlo plodan pedagoški pisac. U
više od 50 knjiga i oko 400 članaka bavio se temama iz gotovo svih pedagoških
disciplina. Među najvažnija njegova djela ubraja se opsežno djelo Wegweiser zur
Bildung für deutsche Lehrer (Putokaz za
obrazovanje njemačkih učitelja), na kojem je radio od 1832. do 1834. godine. Za
Diesterwega je svaka nastava u službi odgoja. Stoga bi nastava trebala polaziti od
učenikâ i njihovih interesa. Nastavno bi
gradivo trebalo slijediti razvojne zakonitosti dječjeg duha, biti međusobno povezano i razdijeljeno tako da u novom uvijek
dolazi i staro.
Obrazovanje učitelja i dostojanstven
položaj učiteljskog staleža od iznimne
su važnosti za napredak školstva, smatra
Diesterweg. “Kakav učitelj, takva škola“
i “Učitelj je školi ono, što je sunce svemiru“, za njega su nepobitne istine i stoga
se zalagao za dobro opće i stručno obrazovanje učitelja, čemu je, kako u teorijskom
tako i u praktičnom pogledu, i sam dao
veliki doprinos.
Kao školski političar liberalne usmjerenosti protivio se snažnom crkvenom i političkom uplivu na obrazovanje. Davao je
prednost stručnom pedagoškom nadzoru,
jer je to vodilo ka autonomiji škole i profesionalizaciji učiteljskog staleža. Udruživanje je smatrao najboljim načinom borbe za
učiteljske interese pa je već 1832. godine
osnovao učiteljsko društvo. Poticanjem
i promicanjem učiteljskog udruživanja i
djelovanjem u učiteljskim udrugama bio
je inspiracija i našem Ivanu Filipoviću za
rad na tom polju.
Zahvaljujući svojoj bogatoj spisateljskoj
i nakladničkoj djelatnosti njegove su ideje dopirale i do učitelja izvan Njemačke.
Tako će se u ranoj hrvatskoj pedagoškoj
periodici naći niz njegovih prevedenih ili
prerađenih članaka. Pišući o Diesterwegu
Milan Kobali je u Napretku 1879. godine,
među ostalim napisao:
O Diesterwegu može se s punim pravom
reći, da su u njega bile sve sposobnosti
razvijene u harmoniji. On bijaše bistra i
proniciva duha, a uz to postojane i neuzkolebive volje; odvažan, ali značajan! Njegova je slika lebdila vazda učiteljem
pred očima, te svakoga poticala na odvažan i neumoran rad! - Diesterweg je radio
i borio se, negledeć na to, da li će biti nagradjen za svoja djela. - Radimo i mi, pa
će nas morati svatko štovati, kao što su i
njega morali štovati njegovi neprijatelji.
Diesterweg nije samo napisao Putokaz
za učitelje, nego je i sam bio živi putokaz
koji su nastojali slijediti i hrvatski učitelji.
Br. 20 /20. listopada 1910.
Prva istarska Hrvatica doktor
PRIJE
Čitamo u “Našoj Slogi“, da je na bečkoj univerzi promovirana na čast doktora filozofije jedinica kćerka pokojnog Josipa
Vlaha, bivšeg učitelja c. kr. pripravnice za učiteljišta u Kastvu,
i pokojne učiteljice Jelisave, gđa Danica Vlah. Čestitamo!
Narodna prosvjeta
Br. 11. i 12. / 1910.
Reforma pučkih škola u Austriji
Znameniti pedagog doktor Kerschensteiner rekao je:
“Hoćemo li, da nam škole ostanu i u budućnosti hramovi
kulture, gdje se ne crpi samo znanje iz knjiga i uče razne
vještine, nego gdje se mladež upućuje u samostalan rad,
onda moramo učenike razvrstati u skupine prema njihovim sposobnostima i prema njihovoj darovitosti.“
Ove riječi sadržavaju bitnu tendenciju moderne školske
reforme, koja ide za sve većim individualiziranjem nauka.
Naučnim ciljem ima biti unutarnje sudjelovanje, volja i
ljubav k predmetu i produktivnost. U tom duhu provađaju
školske oblasti u Austriji reformu pučkih škola.
Domaće ognjište
Listopad /1910.
50
Zabranjene teme u
zapadnjačkim školama
Austrijski nedjeljni list “Die Führe“ donio je nedavno
ovu informaciju:
U jednom udžbeniku historije, koji je veoma rasprostranjen u Zapadnoj Njemačkoj, suvremena njemačka
historija od 1914. do svršetka drugog svjetskog rata
iznosila je u izdanju od 1949. god. 71 stranicu. Izdanje
od 1952. god. imalo je o tom razdoblju samo 43 strane,
a izdanje iz 1958. samo 34 strane. Preciznije gledano, to
se skraćivanje ovako odrazilo:
O požaru Reichstaga izdanje iz 1949. ima 2 i pol strane, ono iz 1952. god. pola strane; a u izdanju od 1958.
nema o požaru Reichstaga ni jedne riječi.
O progonima Židova ima u izdanju od 1949. god. 3
strane koje su u izdanju od 1958. svedene na samih 14
redaka.
O antifaštističkom pokretu bilo je u izdanju od 1949.
god. 8 strana, 1952. samo 6 strana, a u izdanju iz 1958.
god. nema ni jedne riječi.
GODINA
O koncentracionim logorima doznavao je zapadnonjemački učenik pred 11 godina na 5 strana svoga udžbenika, u današnjem izdanju nema ni o tome ni jedne riječi.
Na pitanje zašto je to tako odgovorni prosvjetni rukovodioci u Zapadnoj Njemačkoj odgovorili su kako
srednjoškolska omladina treba da gleda naprijed, a ne
natrag.
Školske novine
34 /28. listopada 1960.
Stogodišnjica škole u Jasnoj
Poljani
Akademija pedagoških nauka RSFSR održala je specijalnu sjednicu povodom proslave stogodišnjice škole u
Jasnoj Poljani, koju je osnovao Lav Tolstoj. Mnogi govornici iznosili su rad Lava Tolstoja i njegove pedagoške ideje, a jedan unuk Lava Tolstoja evocirao je vrijeme
kada je i on išao u tu školu u kojoj je poučavao njegov
slavni djed. Različna odlikovanja podijeljena su tom
prilikom najstarijim nastavnicima te škole koja je danas
jedna od najboljih srednjih škola u Sovjetskom Savezu.
Školske novine
34 /28. listopada 1960.
πkolski
æivot nekoÊ
aktualno
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
Z
a moga djetinjstva mislilo se, da
je najbolji učitelj onaj, koga se
djeca najviše boje i od koga najviše bježe. Djecu su onda vukli u školu
kao na stratište. Onda se u kazni tražila univerzalna pomoć za obuku i uzgoj,
pa se tuklo i lupalo, da je bila strahota.
Između učitelja i djece ne samo što nije
bilo nikakve sveze, nego je vladalo neprijateljstvo; a u takovoj školskoj atmosferi ne cvate cvijeće ljubavi, koje rađa
krepošću.[…]
Druženje učitelja
sa školskom mladeži
Davorin Trstenjak
Svojim učenicima biti prijatelj i savjetnik, pomoćnik i dobrotvor, tješitelj i podžigač - u
tome je važnu dodatnu zadaću odgojitelja i učitelja vidio znameniti hrvatski učitelj i pedagog Davorin Trstenjak (1848. - 1921.), zagovornik slobodne škole.
U knjizi Druženje učitelja sa školskom mladeži (Zagreb, HPKZ, 1905.), raspravljajući
o potrebi prisnih odnosa s učenicima i izvan škole, Trstenjak je opisao Mariju Fabković
(1833. - 1915.) kao uzornu učiteljicu.
U ono doba nije imala pučka škola nikakvih učila za prirodne nauke, niti se za
te nauke mnogo marilo. Ali Fabkovićka
je tako svoje učenice zadahnula ljubavlju za te nauke i tolik interes probudila
u njima za njih, da su one o svom trošku
nabavljale fizikalne aparate i druge stvari za pokuse. Bilo je roditelja, koji nijesu
baš rado davali svojoj djeci novaca za
U
čitelj ne smije gledati na đaka s
visoka, nego onako, kao razuman
i dobar otac gleda na svoga sina.
Nigdje nije toliko lijepe prilike, da učitelj
govori s učenicima očinski i povjerljivo,
koliko izvan škole. U toj povjerljivosti
učenici otkrivaju učitelju svoje misli,
svoje želje, svoju dušu. Tako se učenici
ispovijedaju svomu učitelju bez svakoga straha. Češće se vidi, kako učiteljicu
prate djevojčice iz škole ili u školu, pa s
njom lijepo razgovaraju i sretne su u njezinu društvu. To je lijepo. Valjalo bi, da i
učitelji svih škola, malih i velikih, opće s
učenicima u svim zgodama i nezgodama,
pa da su im prijatelji i savjetnici, pomoćnici i dobrotvori, tješitelji i podžigači. I
zaista oni su profesori najbolji, oko kojih se na ulici i u njihovoj kući najviše
kupi mladež, pa s njima raspravlja, traži
u njih knjiga, savjeta i pomoći. Takvim
se učiteljima se razbijaju prozori, nego ih
mladež ljubi, štuje i sluša, a išla bi za njih
u vatru i vodu.
Učitelj dakle, ako hoće da svoju uzgojnu zadaću valjano riješi, treba da osvoji
narod i djecu, i to djecu već prije nego
polaze školu. A kad polaze školu, neka i
za slobodnih časova što više opći s djecom i u školi i izvan nje. Izvan škole veliko je i slobodno polje, gdje može učitelj najviše uzgojno utjecati na mladež,
pa tako se s djecom ujediniti i takvih im
zgoda pripraviti, da im ostanu u vječnoj
uspomeni, kako one, tako i učitelj.
U tom je, koliko ja znam, Marija Fabkovićka bila uzorna učiteljica. Ona je
bila svojim učenicima prava mati. U
Karlovcu, a tako i drugdje, ostavila je
prekrasnu uspomenu. Kad se negdašnje
njezine učenice, koje su danas već bake,
sastanu, spominju svoju Fabkovićku
i blažena školska vremena, dok neke s
njom i sad još dopisuju. Njezine učenice
pripovijedaju i danas s blaženim osjećajem, kako su jednom u dvanaest sati
noći krenule s njom iz Karlovca i pošle
na brdo Uzdihovac, da vide izlaz sunca.
Kadgod je Fabkovićka pošla u šetnju,
pratile su je neke učenice. U njezinu su
kuću dolazile učenice kao u svoju. Kad
nije bilo škole uvijek je bilo po nekoliko
učenica u njezinoj kući, gdje nijesu bile
nigda bez posla, i gdje su mnogo naučile. Fabkovićka je svake nedjelje vodila
svoju djecu na ekskurzije. Svu okolicu,
sva brda i doline, sve rijeke i potoke, sve
šume, sve livade, sva sela, sve prirodne
ljepote i sve historijske gradine razgledala i proučila je ona sa svojom djecom.
Ona je i u noći skupljala svoju djecu, pa s
njima promatrala zvijezde, isticala čare,
ljepotu i tajinstvenost zvjezdana neba.
Djeca su tako nebo i sav svemir držala
najveličanstvenijim hramom Božjim.
Arhiv Hrvatskog školskog muzeja
Zbivanja i osobe iz stvarnog školskog života, zrcaljeni u pojedinačnom doživljaju i svijesti, često su bili
poticaj i tema raznovrsnih tekstova,
od beletrističkih opisa i memoarskih
zapisaka do publicističkih članaka
i analitičkih rasprava. Usporedno s
tim sadržajima, nerijetko i nasuprot
njima, oblikovale su se teorije i norme bolje škole, onakve kakva bi ona
trebala, mogla ili morala biti.
Da bismo osvijetlili bogatstvo, raznolikost pa i proturječja naše školskopedagoške baštine, za ovu rubriku
odabiremo ulomke tekstova koji ilustriraju stanje stvari kakvo je bilo, s
jedne strane – u zbilji i praksi, s druge strane – u teoriji i normama.
Priređuje Anđelko Jelin
29
www.skolskenovine.hr
Marija Fabković
te »nepotrebne stvari«, ali djeca su tako
dugo molila i plakala, dok su i isplakala,
što su htjela. Pokuse, za koje treba tmina, pravila je Fabkovićka u prostranom
podrumu. Još i danas pričaju njezine
učenice, kakav ih je mističan duh obuzimao u podrumu kao u kakvu podzemnu
svijetu, i gdje im se učiteljica činila kao
kakva čudotvorka.
Kad je Fabkovićka premještena bila iz
Karlovca u Zagreb, pratila su je sva djeca,
sve njezine učenice na kolodvor, gdje su
plakale, kao što plaču djeca, kad izgube
ljubljenu majku. Kad je voz krenuo zavojem, djeca su trčala prekim putem, što
su igda mogla, do Benkova imanja, gdje
su još jednom pozdravila plačući i mašući
mahramama svoju dragu učiteljicu.
J
edinstvo između nje i njezinih učenica nije se nigda prekinulo Fabkovićka se za svoje učenice brinula
uvijek, a brine se još i danas. Dne 9.
studenoga 1865. piše Fabkovićka iz Zagreba u Karlovac negdašnjoj svojoj učenici Barbari Holjčevoj (sada mojoj ženi),
koja hoće da ide Fabkovićkinim putem.
Kako je mala Barica zavoljela Fabkovićku, tako je zavoljela i njezino zvanje, pa
hoće na svu silu da bude učiteljica. Baričina mati pita za savjet, a Fabkovićka
joj u ostalom savjetuje: »Mislim i nadam
se, u koliko Baricu poznam, da ne ćete
za nju uzaludno trošiti; naravski da i od
toga mnogo zavisi, u kakve ruke dijete
dođe«. Barici pak piše: »Zar ne, Bare,
da ćeš se Ti sjećati često moga savjeta,
što no ti ga posljednji put dadoh!? Ta ti
si već razborita, a (kad hoćeš) i pametna
djevojka, pa sama moraš uviđati, da je
sve na Tvoje dobro. Poslušaj, drago dijete, majku, dokle je imaš. Marljiva budi i
prianjaj jednako uz knjigu i uz posao.«
Dne 31. siječnja g. 1886. piše Fabkovićka Barici veliko pismo na četiri stranice: »Zlata, draga i nevaljala, ne! htjedoh reći »dobra« moja Barice! Eto mene
opet među Vama, moja djeco! Već sam
tako naučena, pa dok jednoj od Vas pišem, moram na sve misliti, jer sam vična
bila Vas uvijek sve oko sebe imati. Jel
da! da se i Ti tako često spominješ na
me, kao i ja na Tebe, na Vas sve, mila
moja dječice!?... Zar ne, Tvoje mlađahno djetinje dobro srdašce najbolje Te
napućuje i veli Ti, tko Te u istinu rado
imade, tko Ti je uvijek, te uvijek dobro
želio i savjetovao, tko Te je poslije milih
Tvojih roditelja najviše ljubio? Zar ne,
da je to bila Tvoja učiteljica! Ta moje dijete, ljubav se samo ljubavlju može steći;
za to Ti tako dobro znadeš, kao i ja, da se
imamo rado. Izručiti imadem Tebi i ostalim djevojkama, kojima danas pišem srdačni pozdrav od Ane… Budi i Ti, moja
Barice, dobra, poslušna i čedna, ta to Ti
je jedina plata, kojom možeš milu svoju
majčicu i dobroga oca, koji tako nježno
za Te skrbe, razveseliti; to Ti je jedini
način, kojim možeš roditeljima svojim
naplatiti. Vidiš, dijete moje, ta Tvoja nagrada za roditeljsku skrb je Tvoja sreća;
jer oni samo to žele, da budeš sretna!
Poslušaj ih dakle u svem. Bila si Ti uvijek dobra i pametna djevojka (drugačije
Te ne bi bila mogla ni rado imati, kako
već sama znaš), pa stoga očekujem, da
budeš takva i nadalje... S Bogom budi
dijete moje! Piši mi doskora, ali sama,
ne daj si diktovati, da vidim kako napreduješ; znaš, da me svkai Tvoj napredak
veseli. Zdrava i dobra bila! Srdačno Te
pozdravlja bivša Ti učiteljica.«
O
d tolikih pisama spominjem još
nešto iz onoga,što ga je pisala
11. lipnja 1868.: »…Ako budeš
možda amo išla o Kraljevu, nemoj nikako propustiti, da me ne pohodiš, a i na
objedu moraš kod nas ostati, da Te opet
jednom vidim i porazgovorim se s Tobom kao s mojom nekadašnjom dobrom,
milom i marljivom učenicom, koja me je
vazda ljubila, a s ljubavi meni poslušna
bila. Nadam se, da je s Tobom i Tvoja
majčica zadovoljna, kako sam ja uvijeke
bila…“ […]
Bolje učiteljice nijesma vidio, nego
što je Marija Fabkovićka. Ona se rodila
za učiteljcu. Svoj veliki učiteljski talenat razvija i usavršuje uvijek. Učiteljsko
zvanje, škola, mladež, narodna prosvjeta, njezin je život i svijet. Nigda je nijesmo vidjeli na kakvoj pustoj zabavi ili u
besposlici, nego uvijek na ozbiljnu poslu, gdje je nastojala ili oko svoga usavršivanja ili oko napretka mladeži. Nigdje
u nje raskošja, nego sve pristojno, solidno i jednostavno. Duševno i moralno savršenstvo bijaše njezin raskošni užitak.
Uzoran primjer učiteljice, žene i majke!
Ljubav i sreća odsijevala joj je iz očiju
i glave kao neka učiteljska i materinska
gloreola, kad je imala oko sebe djece.
Bez djeteta rijetko se i vidjela. Kad ju je
na ulici opazilo koje dijete, dotrčalo bi
k njoj i pratilo je barem donekle. Pred
njezinim stanom čekale su je svaki dan
učenice da pođu s njom u školu, a iz
škole pratile su je i one, koje nijesu ni
stanovale u njezinoj ulici. Uvijek je ona
s djecom milo razgovarala, ali nigda ni
jedno nije mazila. Svoje sveto učiteljsko
dostojanstvo uvijek je čuvala. Svu je
djecu u srcu nosila, a sva djeca nju. Kad
je tko htio, da rastuži i rasplače njezinu
učenicu, trebao je od šale reći štogod
protiv Fabkovićke. Kad je na praznike
otišla na put, nije bilo njezine učenice,
koja ne bi prolazeći kraj kuće, pogledala
na njezin prozor; a kad se vratila s puta
njezina su je djeca jedva dočekala i s
njom se izljubila, pa jedna joj nosi ovo,
druga ono; svaka je bila srećna, kad joj
je mogla čim ugoditi.
P
oznato je, da je i njezin muž Skender dika učitelja. Njih dvoje zajedno su radili oko svoga usavršavanja. Njih su se dvoje popunjavali.
Bez toga ne bi se jamačno digli do tolike
učiteljske visine.
Za Fabkovićku nije bilo u njezinu
životu tragičnijega dana, nego li je bio
onaj, kad je morala u mirovinu. Onako
sposobna, zanosna, onako svježa na tijelu i duhu, onako puna ljubavi za školu, morala se rastati sa školom i djecom.
Njezina je škola bila prava škola. Sve
solidno, sve iskreno, sve lijepo i dobro.
Kad se čulo, da će ona u mirovinu, roditelji njezinih učenica željeli su, da ostane
barem tako dugo u službi, dok im djeca
svrše četvrti razred. S Fabkovićkom izgubiše njezina djeca svoju drugu majku.
[…]
Iz Geneve piše mi 15. travnja 1897.
među ostalim: »Imamo, sudim, tri vrste
učitelja. Prvo su oni, koji su za to stvoreni, u naravi im je, a s ljubavlju prianjaju
uz to svoje zvanje. Drugo su umjetni učitelji, t. j. odgojilo ih je za to; ima i među
tima dobrih, dosta puta i vrsnih. Treći su
prisiljeni; mislim tu one, koje je nužda i
neprilika dovela na tu stazu, a tim je učiteljovanje teret, kazna za počinjeno zlo,
pakao već na ovom svijetu.
Uzmite školu onim prvima, podsjekli
ste im korijen života. Odstranite one druge od školstva, bit će im manje više indiferentno uz uvjet, da mogu sebi drugojačije služiti kruh. Oni treći reći će: Hvala
Bogu, da sam se toga trha riješio.
U
vijek sam se bojala toga momenta, kad me od škole odstrane, ali
tako živa, tako bolna, tako otvorena rana da ostane, to i sama nijesam
mislila. A čudo! Kao na porugu, gdjegod
bih se zaustavila na šetalištu ili javnim
vrtovima među djecom motreći i slušajući njihove igre i razgovore, eto ih za
čas rpa oko mene. Polagacko došulja se
najmanje pažljivo me motreći, onda drugo veće, treće i t. d. Za časak smo kao
davni stari znanci. Djeca i psi instinktivno raspoznaju, tko ih voli.«
Poslije tolikoga udarca, uz onu kukavnu mirovinu nakon više od 38 godina
službe, Fabkovićka ima još uvijek toliko
eneržije, toliko učiteljskoga ponosa i toliko ljubavi za nauku, za školu i mladež!
To je rijedak pojav! To je Pestalozzijeva
ljubav. Fabkovićka će se lakše rastati sa
svojim životom, nego se rastala sa svojom djecom. […]
Urođen učiteljski talenat, živ interes za
nauku i ćudoredni život, jaka težnja za
savršenstvom, ljubav za učiteljsko zvanje, za školu i mladež, žarko rodoljublje
i čovjekoljublje, stvara uzorne učitelje.
Bez toga sva sveučilišta ne mogu stvoriti
uzorna učitelja.
[U sljedećem broju:
Temelj i zadaća pučke škole u narodnoj
prosvjeti / Stjepan Radić (1926.)]
pisma
aktualno
30
www.skolskenovine.hr
Sjećanja
Onih već davnih
godina
Možda će vrijedni, etosu svojega
zvanja odani nastavnici, u liku
naše profesorice Marije Lukšić
naći uzor, poticaj, ohrabrenje i
nadu i za sebe
Sada već davnih godina u IV. muškoj realnoj gimnaziji u Zagrebu - kako je Četvrtoj
tada bio puni naslov - matematiku i fiziku
predavala je profesorica Marija Lukšić. I
ostala je u sjećanju mnogih svojih učenika, posebno onih koje je ratne 1944. godine brigom i pažnjom dopratila do njihove
velike mature. Prateći njihove pripreme i
njihova nastojanja da pred maturalnom
komisijom ne potonu te dijeleći s njima
radost nakon položenog ispita zrelosti, vodila je bilješke i posebnom pronicljivošću i
naklonošću opisala svoje učenike. A dečki
su njezine riječi prepisali i umnožili na starinskom šapirografu. Stranice je uvezala i
ukoričila u knjižicu mama jednog kolege,
knjigoveška radnica.
A mi negdašnji đaci profesorice Lukšić,
koliko nas još ima živih, često s naših polica uzimamo tu knjigu na čijim koricama
piše: prof. Marija Lukšić NA SJEĆANJE
VIII. A i B. Čitamo i u našim razgovorima
vraćamo se riječima koje nam je uputila
naša profesorica matematike i fizike:
Vidim u daljini cijele nizove onih koji će
ove Vaše papire listati i slike gledati. Od
njih ste najbliži Vi dragi naši abiturienti.
Procjenjujete svoj izgled i riječi kojim ste
zabilježeni. Iza vas stoje vaši roditelji. Ponos raste u njima kad Vas gledaju odrasle.
I sitni glasovi djece će govoriti: - Gledaj
tatu kad je bio maturant. I još dalje nižu
se. Možda će ovi papiri dočekati i kasnije
rodove u biblioteci nekoj. Gledat će nas,
čitati o nama. Hoće li moći shvatiti kolike
ste duševne napore svladavali spremajući se za maturu pod zavijanjem sirena.
Sve duševne sposobnosti ste uprezali da
shvatite i zapamtite dobra književnosti, povijesti, zemljopisa, matematike. Uspjelo je
više puta uroniti sasvim u znanje - kad sirena tamnim, jakim glasom s visine padne
i prodre u svako srce. Prekida se mišljenje, ruke hvataju torbe, ogledavamo se na
nebo, sluh napinjemo: možda još ne treba
silaziti u tamni, hladni, vlažni podrum.
Divno je vaše bratstvo školskih klupa,
koje ovim papirima vežete i sigurno se rasuti nećete, da jedan za drugog ne zna i
ne mari.
I nismo. I sada listajući, čitajući tu nama
značajnu i dragu knjižicu naše profesorice, susrećemo sebe kakvi smo bili onih
dana naše mladosti, našeg sazrijevanja.
Započelo je pisanjem maturalne zadaće
iz matematike. Kako ćemo preskočiti ovu
prvu zapreku? Činilo nam se - a i sada
nam se čini - da je letvica bila visoko podignuta. Pogotovo u uvjetima kada je nastava u ratnim prilikama bila skraćena, a
predavanja svedena na nužnost.
Imamo i čuvamo zabilježen i jedan matematični zadatak u toj našoj maturalnoj
zadaći:
Pozitivan je korijen jednadžbe log
(x+4)+log (x- 11)=2 parametar parabole. Odredite jednadžbu tangente, koja na
abscisnoj osi čini odrezak jednak negativnom korijenu jednadžbe.
Prolazila je naša profesorica dvoranom
u kojoj smo pisali tu maturalnu zadaću.
No, više da pomogne, nego da nadzire.
A u knjižici njenoj, u kojoj je o nama pisala, stoji: ... rodili su se pomalo bojažljivi
tangensi i kotangensi. Neki zalutali sinusi
uginuše pod naglim potezom spoznaje. I
otvoriše se prve logaritamske tablice. Oh,
pomalo se već moglo disati. Kod parabole
su pera krivo ubijala logaritme, koprcali se
k i l iz uvjeta za tangiranje, savijala se sirota parabola, ispravljala svoje kvrge, otiskivala tangente kamo spadaju. Oznojena
lica već su bila izdignuta ...
U ime negdašnjih njezinih učenika
Božidar Perharić, Zagreb
EXTRA-TOURS, turistička agencija, d.o.o.
POSLOVNICA PETRINJA: Trg dr. Franje Tuđmana 9, 44250 Petrinja
Tel. 044/633-340, faks 044/633-983, mob. 095/9031-898
MB: 0232871, ID KOD: HR-AB-42-070082195 OIB: 88882103894
www.extra-tours.hr, [email protected]
Studijsko putovanje FRANCUSKA - PARIZ
3. - 10. travnja 2011.
PROGRAM
1. dan (nedjelja) - ZAGREB - PARIZ Sastanak u Zračnoj luci Pleso u 9 sati. Let
za Pariz u 11 sati. Nakon dolaska panoramski obilazak Pariza (Bastille, Place de
la Republique, Notre Dame, Pariški mostovi, Muzej D’ORSAY, avenija Champselysees, Trijumfalna kapija). Odlazak u hotel.
2. dan (ponedjeljak) - Posjet Veleposlanstvu Republike Hrvatske i Ministarstvu
obrazovanja Francuske. Nakon večere odlazak na Eiffelov toranj.
3. dan (utorak) - Obilazak osnovnih i srednjih škola.
Poslije večere odlazak na vožnju brodom po Seini.
4. dan (srijeda) - Posjet fakultetu za obrazovanje učitelja
na jednom od sveučilišta. Odlazak u muzej Louvre.
5. dan (četvrtak) - Posjet Nacionalnom institutu za
pedagoška istraživanja. Posjet četvrti LA DEFENSE - Parizu 21. stoljeća.
6. dan (petak) - Obilazak osnovnih i srednjih škola.
Odlazak na Montmartre i obilazak crkve Sacre Coeur.
7. dan (subota) PARIZ - VERSAILLES
Odlazak na izlet u Dvorac Versailles. Povratak u Pariz.
8. dan (nedjelja) - PARIZ - ZAGREB Transfer do
zračne luke. Polet zrakoplova za Zagreb u 8.20 sati.
CIJENA ARANŽMANA IZNOSI 7580 kuna PO OSOBI
MOGUĆNOST PLAĆANJA DO 12 OBROKA
broj 33 • Zagreb • 26. listopada 2010.
Dojmovi
Festival
stvaralaštva
Koliko je ljubavi i radosti utkano u
ta mala remekdjela, koliko umijeća
i upornosti, koliko mladenačkih
osjećaja i uzbuđenja, to neka
ostanu naše male tajne
U školskom dvorištu uobičajena graja i gužva kao što to biva prije nastave. Ušli smo
u autobus i nastao je muk. Uz autobus poredaše se naši najmiliji. Bilo ih je više nego
nas mladih zadrugara. Svi smo uz prozor.
Nakon što sam obrisala zamagljena prozorska stakla, pokušala sam još jednom uhvatiti pogledom svoje roditelje između buketa
ruku koje su mahale i sve se više udaljavale.
I ravnateljica nam maše. Sretni smo i pomalo zbunjeni, nesvakidašnji osjećaj! Tišinu je
prekinuo promukli glas:
- Molim popis putnika.
Nakon vozača, oglasila se naša voditeljica
poželjevši nam ugodnu vožnju i sretan put
uz nekoliko uobičajenih napomena, a onda,
kao po dogovoru počinje šuškanje i prevrtanje po putnim torbama. Putuju igračke za
smotru i mnogo šarenih krpica, putuju medenjaci s orasima, rumene jabuke, staklene
perlice, svileni šlingeraj, putuju i smiju se,
droncaju se i poskakuju u kartonskim kutijama kao i njihovi junaci i junakinje koji ozarenih lica smišljaju nove sanje.
Koliko je ljubavi i radosti utkano u ta mala
remekdjela, to znaju samo njihovi stvaraoci,
koliko umijeća i upornosti, to vam želimo pokazati! Koliko mladenačkih osjećaja i uzbuđenja, to neka ostanu male tajne zadrugarki
i zadrugara. I to nije sve, zar ne?
Pitamo se kakve veze ima učeničko za-
drugarstvo s gospodarskom krizom? Odgovor je jednostavan: novca je sve manje,
problema je sve više, smotre su sve tanje,
manje i skromnije. No naša priča ima puno
poruka i pouka: Upornim radom i štednjom
uspjeli smo održati svoju učeničku zadrugu; u krizi nam pomažu roditelji i mještani;
u učeničkoj zadruzi zaradila sam svoj prvi
džeparac; radimo samo ono što možemo
prodati ili darovati; naši proizvodi ukras
su školskih prostora; oni koji nisu spremni
svladati teškoće moraju otići; učeničko zadrugarstvo priprema nas za život; u zadruzi
učimo zarađivati i trošiti samo zarađeno; ne
možemo živjeti od nerada i na dug; nerad je
uzrok mnogih poroka i nevolja; rad oplemenjuje i obogaćuje!
Putujemo i zabavljamo se. Sve moguće
čari i čarolije You Tubeu zabave, poneki šlager ili vijesti za one starije, krasni krajolici koji
se brzo izmjenjuju. Zaboravljamo da smo u
autobusu jer on bešumno klizi Dalmatinom
prema moru, a mi smo sve opušteniji. Na velikim žutim tablama uz autocestu označen je
pravac Dubrovnik.
Evo nas u Podgori! Prekrasan i čudesan
krajolik ostavlja snažan dojam. Biokovo se
ispriječilo i zaustavilo tokove i tijekove kojima htjedoše doći osvajači do Dubrovačke
Republike, kolijevke naše kulture i moreplovstva. Makarska rivijera, Podgora, Pelješac, Mljet, Korčula... biseri juga Hrvatske i
Jadrana okićeni i odjeveni u jesensko ruho
dočekuju svoje goste. Predivno se osjećamo
i uživamo u ljepotama koje nas okružuju.
Sutra je radni dan, velika smotra stotine
mladih zadrugara Hrvatske koji će predstaviti najljepše što imaju, da bi se odužili domaćinima koji su uložili veliki trud i napor da ova
smotra ostane nezaboravna, da se odužimo
našim mentorima, školi, roditeljima koji nas
poslaše ovdje da bismo postali još bolji.
Hvala svima koji su pomogli i pridonijeli
da uspije ovaj festival rada i stvaralaštva
mladih!
M.B., Zagreb
Objavljeni tekstovi ne izražavaju gledišta uredništva. Zadržavamo pravo njihova kraćenja, lektoriranja i redigiranja.
Hrvatski pedagoško-književni zbor
Zagreb, Trg maršala Tita 4
Hrvatski pedagoško-književni zbor u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport, Agencijom za odgoj i obrazovanje i Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje
obrazovanja organizira
JESENSKU ŠKOLU UČITELJA
I ODGOJITELJA
stručno-znanstveni skup za odgojitelje u predškolskim ustanovama, učitelje
razredne i predmetne nastave, nastavnike i profesore, stručne suradnike i
ravnatelje vrtića, osnovnih škola, predstavnike osnivača odgojno-obrazovnih
ustanova i Ureda državne uprave.
Tema škole:
KURIKULUM: IZAZOV HRVATSKOM
ODGOJU I OBRAZOVANJU
Stručno-znanstveni skup održat će se od 22. do 24. studenoga
u Milenij grand hotelu Četiri opatijska cvijeta u Opatiji.
Cijena aranžmana uključuje:
Povratnu avionsku kartu Zagreb - Pariz - Zagreb; aerodromske takse; smještaj
(POLUPANSION) u hotelu tipa NOVOTEL ili MERCURY u Parizu u dvokrevetnim sobama; transfere i obilaske prema programu; turističkog pratitelja turističke
agencije Extra-Tours za vrijeme trajanja aranžmana; ulaznice za muzej Louvre,
Versailles, Eiffelov toranj, vožnju brodom po Seini; dnevne karte za javni prijevoz
(metro) za sve dane boravka u Parizu; putno zdravstveno osiguranje; troškove
realizacije i organizacije aranžmana.
Cijena aranžmana ne uključuje troškove osobnih narudžbi
Predavači: odgojitelji, učitelji, sveučilišni profesori i predstavnici Ministarstva
znanosti, obrazovanja i športa, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i
šport, Agencije za odgoj i obrazovanje i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje.
NAPOMENA:
Organizator zadržava pravo manjih izmjena unutar samog aranžmana.
NADOPLATA ZA JEDNOKREVETNU SOBU IZNOSI 1990 kuna
Svi sudionici dobit će potvrdu o sudjelovanja na stručnom skupu.
PRIJAVE DO 15. PROSINCA 2010.
na tel. 044/633-340, faks 044/633-983, mob. 095/9031-898
ili e-mail [email protected]
Skup počinje u ponedjeljak, 22. studenoga u 10 sati u Milenij grand hotelu
Četiri opatijska cvijeta, a završava u srijedu, 24. studenoga u 13 sati.
Obavijesti o načinu prijave na skup možete dobiti na internetskoj stranici
www.hpkz-napredak.hr i na broj telefona 01/4855-713.

Ideje za paketiće:

VLADIMIR ŠETKA

10 razloga zašto upisati ELPROS - Elektrotehnička i prometna škola

pismo podrške

Brosura - JU MSŠ Doboj Istok

tablica-upis2011 SSGS preklop preklop 4-1-2-3 OpenOffice

IX. gimnazija Zagreb

CILJ NAM JE: TAJNA MOĆI JE U TRAŽENJU

Informator za roditelje (decembar 2014.)