Press 2010
Hrvatska turistička zajednica
Iblerov trg 10/IV
10 000 Zagreb
Hrvatska
Telefon: + 385 (1) 4699 333
Faks: + 385 (1) 4557 827
E-mail: [email protected]
Web: www.hrvatska.hr
Press 2010
Izvor: Ministarstvo turizma Republike Hrvatske
Dragi prijatelji,
U uvjetima globalne ekonomske krize Hrvatska je turističku
2009. završila s 10,93 milijuna dolazaka turista i 56,29
milijuna njihovih noćenja, što je 2,9 posto manje dolazaka i
1,4 posto manje noćenja u odnosu na 2008.
U turističkim dolascima 2009. strani su gosti sudjelovali s
85,3 posto, a u ukupnim noćenjima s 89,7 posto. S 9,33
milijuna dolazaka i 50,5 milijuna noćenja strani su turisti u
Hrvatskoj 2009. godine zabilježili tek neznatni pad, od 0,9 u
dolascima i 0,2 posto u noćenjima u odnosu na godinu prije.
Znatno veći pad fizičkog prometa 2009. je godine zabilježen
s domaćeg tržišta. Domaćih gostiju bilo je 1,59 milijuna ili 13,4
posto manje. Međutim, 2009. zabilježen je nešto manji minus
– 10,5 posto - u broju domaćih noćenja u odnosu na 2008.
Naime, domaći gosti su u 2009. ostvarili 5,79 milijuna noćenja.
Statistički podaci za 2009. pokazuju da su veliki minusi
zabilježeni na početku turističke 2009. godine: mjesec
travanj je predstavljao svojevrsni predah, a pravi oporavak ostvaren je tijekom lipnja, srpnja i kolovoza. Gledajući
udio Hrvatske u ukupnim europskim putovanjima,
možemo biti zadovoljni, jer smo ostvarili rast toga udjela više od dva posto. Naime, oko 90 posto stranih gostiju u Hrvatsku dolazi iz članica Europske unije. U 2010.
godini zadaća nam je zadržati razinu toga udjela i vratiti
domaćega gosta. Udio Hrvatske u međunarodnim dolascima na nivou Europe porastao je od 1,91 posto (2007.),
preko 1,92 (2008.) do 2,07 posto 2009. godine. Hrvatska
ulazi u turističku 2010. godinu znajući da se ključ dobrih
rezultata nalazi prije svega u uspješnoj zajedničkoj suradnji javnog i privatnog sektora, pravovremeno donesenim i
provedenim mjerama i ciljanoj primjeni usuglašenih mjera.
Među turističkim mjerama za što bolju pripremu i realizaciju
sezone 2010. opet će središnje mjesto imati udruženo
oglašavanje domaćih i stranih turističkih tvrtki s državom
za pred i posezonu, ali i dvije nove za poticaje turističkim
dolascima u zračnom i autobusnom prijevozu.
Očekuje se da bi se ukupna sredstva za turističku promociju
za 2010. mogla kretati na razini od 30 milijuna eura, što bi
bilo oko 2 milijuna eura više nego je utrošeno 2009. godine.
Sukladno Strateškom planu turizma (2010-2014.)
Hrvatsku ćemo prezentirati kao lifestyle turističku
destinaciju: naime, autentičnost i raznolikost bolje ćemo
koristiti
jer imamo potencijale koje naši konkurenti
nemaju. Deset turističkih regija u Hrvatskoj razvijat
će se sukladno svojim kvalitetama i posebnostima.
Program preorijentiranja domaćeg turizma u ‘lifestyle
turizam’ trebao bi pozicionirati Hrvatsku kao destinaciju
‘novih doživljaja’. Tome u prilog započet ćemo proces
markiranja različitih hrvatskih turističkih proizvoda, kao što
su, ‘mali hoteli Hrvatske’, ‘ekološke ruralne kuće Hrvatske’ i
slično. Napravljeni su i posebni marketinški planovi kako bi se
poboljšali glavni proizvodi: sunce i more, nautika, sastanci,
kultura i touring, kontinentalni turizam te vino i gastronomija.
Iako je jedna od temeljnih odrednica hrvatskog turizma
daljnje ulaganje u kvalitetni smještaj, odnosno high value
rosorte i visoki turizam, Hrvatska neće nuditi samo hotel kao
smisao odmora nego očuvane prirodne ljepote te bogatu
kulturnu i povijesnu baštinu.
Također Hrvatska će u sklopu priprema za sezonu 2010.
imati i dinamičnije turističke nastupe u inozemstvu, posebno
za kamping i nautiku.
Radit će se, vjerojatno, i ciljane kampanje na pojedina
tržišta, dodatno će se povećati internetska kampanja, a
kako je već prije najavljivano može se očekivati i daljnje
ukidanje viznog režima, uz Rusiju i Ukrajinu (kojima
je to bilo sezonski ukinuto već ove godine) i za Indiju i
Kinu. Ministarstvo turizma i Ministarstvo poljoprivrede,
ribarstva i ruralnog razvoja pojačano će surađivati na
razvoju seoskog turizma i domaćih eko i poljoprivrednih
proizvoda te njihovog jačeg plasmana u turizmu.
Turistička 2010. godina za turizam mogla biti teža i
zahtjevnija od ove zbog općih gospodarskih kretanja, ali
i turističkih mjera konkurentskih zemalja koje će sigurno
poduzeti više nego ove, Hrvatska će pravodobnim i
odlučnim mjerama ići u ‘borbu za svakog gosta’.
Ministar Damir Bajs
1
Press 2010
Sadržaj
Zašto doći u Hrvatsku
3
Portret Hrvatske
5
Zemlja tisuću otoka
6
UNESCO
8
Nacionalni parkovi
11
Parkovi prirode
12
Hrvatska u brojkama
13
Kako stići u Hrvatsku
15
Novosti u 2010.
Hoteli
Kampovi
Mali obiteljski hoteli
Hosteli
Privatni smještaj
18
25
28
28
29
Odmor za svačiji ukus
Golf
Zvijezde svjetskog glasa
na hrvatskom Jadranu
Nautički turizam
Kongresni turizam
Ruralni turizam
Kulturni turizam
Pustolovni turizam
Zdravstveni i wellness turizam
Vjerski turizam
30
31
32
37
38
40
48
55
58
Gastro - eno kutak
60
Hrvatska domovina poznatih
62
Predstavljanje Hrvatske po regijama
Grad Zagreb
Središnja Hrvatska
Slavonija
Lika - Karlovac
Kvarner
Istra
Dalmacija - Zadar
Dalmacija - Šibenik
Dalmacija - Split
Dalmacija - Dubrovnik
64
72
85
94
106
115
125
133
139
147
Statistika - siječanj - prosinac 2008/2009
155
Kontakt
157
2
Press 2010
Zašto doći u hrvatsku
Destinacija koja se uvijek iznova otkriva
Autor: Damir Fabijanić
Privlačeći širok spektar gostiju Hrvatska je razvila i održala,
kako je to nadahnuto ocrtao jedan od turističkih novinara,
infrastrukturu koja odgovara i pustolovima i gostima koji
traže određenu razinu udobnosti.
Nastojimo sustavno i trajno izdizati ravnotežu između cijene
i kvalitete na višu razinu, ostvarujući istodobno postavke
održivog razvoja i proizvodeći harmonično zadovoljstvo i na
strani gosta, korisnika usluge i na strani njegova domaćina,
pružatelja usluge.
Želimo, dakle, ostvariti win-win situaciju u kojoj su obojica
na dobitku. Takvim razvojem skrojenim prema mjeri potreba
hrvatskog građanina i stranog gosta, nastojimo postići da
je domicilno stanovništvo u funkciji kako unapređivanja
vlastitog životnog standarda tako i očuvanja nacionalnog
identiteta.
U našem slučaju to podrazumijeva da smo prvo upotrijebili
potencijale koji koriste naše izvorne komparativne prednosti.
Sada se okrećemo potencijalima koji objektivno mogu
biti turistički vrednovani, ali koji u trku ulaze bez izražene
startne komparativne prednosti.
Dakle, nismo statični već – dinamični, kreativni i proaktivni.
Jer trendovi, potrebe, očekivanja i motivi turističkih
putovanja se mijenjaju.
Valja napomenuti i da je tijekom 2009. godine nastavljen
proces intenzivnih ulaganja u javnom i privatnom sektoru
u smještajnu infrastrukturu, infrastrukturu gradova, mjesta i
općina, ali i prometnu infrastrukturu na nacionalnoj i lokalnoj
razini, čime iz godine u godinu gostu pružamo kvalitetniji
doživljaj destinacije, od samog dolaska u našu zemlju,
prilikom boravka i kretanja unutar destinacije, pa sve do
povratka kući.
Trajno unapređujući razinu kvalitete svojih sadržaja
Hrvatska nastoji ugoditi i najizbirljivijima. Potvrda tome
su već tradicionalni dolasci na jadransku obalu u ljetnim
mjesecima kraljevskih i prinčevskih obitelji, proslavljenih
inozemnih svjetskih filmskih zvijezda, glazbenika i likovnih
umjetnika te članova moćnih poslovnih dinastija.
Hrvatska je i velika prirodna te povijesna pozornica za
mnoge jedinstvene festivale, izložbe, koncerte i okupljanja
poput Dubrovačkih ljetnih igara, Splitskog ljeta, Rapske
fjere, Pulskog i Motovunskog filmskog festivala ili pak
Špancirfesta u Varaždinu.
Više od 20 posto turista koji posjećuju europske metropole
primarno su motivirani kulturom. Gledajući gospodarski, novi
je turistički segment upravo kulturni turizam, jer pozicionira
Hrvatsku na kulturnoj karti svijeta i pokazuje da nismo samo
zemlja sunca i mora za dva ljetna mjeseca godišnje.
Po broju organiziranih koncerata, izložbi, kulturnih
događanja i festivala na otvorenom Zagreb se danas
uvrštava među gradove koji su u europskom vrhu.
Godina 2009. je rekordna po broju gostovanja najviše
svjetske klase. Možemo reći da se radi o vrhuncu svega
onoga što se u Hrvatskoj događalo zadnjih 10-15 godina.
Od Stinga i Beyonce do U2, a da i ne spominjemo tri
velika rock festivala - INMusic na zagrebačkom Jarunu,
Radar u Varaždinu i Rokajfest na Jarunu - ili proljetnu
Jazzarellu i jesenski Zagreb Jazz Festival - godina 2009.
brojem i kvalitetom gostovanja zvijezda iz (naj)gornjeg
doma pop scene postavlja rekord koji će izazov biti rušiti.
Osim spomenutih zvijezda u Zagrebu i Hrvatskoj 2009. još
su nastupili: Eros Ramazzoti, Massive Attack, Cesaria
Evora, Limp Bizkit, Artic Monkeys, Elton John, Moby,
Kraftwerk, Lily Allen, Santana, Patti Smith, David
Byrne, Bradford Marsalis, Sonny Rollins, Diana Krall,
Leningrad Cowboys, Michael Bolton, Sinead O’Connor,
Jose Carreras, Pet Shop Boys i mnogi drugi.
Britanski dnevnik Guardian na prvom mjestu svoje top
ljestvice alternativnih europskih događanja za 2010. koje
nikako ne biste smjeli propustiti stavio hrvatski Soundwave
- festival koji godinama oduševljava publiku u Petrčanima
3
Press 2010
kod Zadra.
Guardianov izbor najfestivala 2010. još je zanimljiviji
uzmemo li u obzir da ga je sastavio bivši basist grupe
Suede Mat Osman, urednik portala whatsonwhen.com i
koautor Frommer’sovog vodiča 300 Unmissable Events
& Festivals Around the World, koji je u listopadu 2009.
izašao iz tiska.
Festival Soundwave, koji se održava u klubu Garden,
opisao je kao bolju verziju britanskog Bestivala, koji su
2009. posjetile 43 tisuće ljudi. ‘Smješten u ribarskom selu na
dalmatinskoj obali, Soundwave ima sve osobine Bestivala,
ali u mnogo ljepšem i sunčanijem izdanju’, navodi Guardian.
Osim mjestima za ples i provod, riječi hvale posvećene su i
festivalskom party brodu te klubu Barbarella namijenjenom
istinskim fanovima diska. www.soundwavecroatia.com
U 2009. godini dobili smo prestižnu nagradu vodećeg
američkog magazina za turizam i turističku industriju
‘Travel Age West’ (http://www.travelagewest.com) za
‘Best Vacation Value Europe’ destinaciju, a jedan od
vodećih travel consumer magazina ‘Travel & Leisure’
(www.travelandleisure.com) proglasio je dalmatinske otoke
za vodećima u Europi.
Pod naslovom ‘Dubai je ‘out’, a Hrvatska ‘in’ za putovanje
celebritya’ američka televizijska kuća CNN objavila je
krajem 2009. prilog u kojem je Hrvatsku stavila na prvo
mjesto među ‘novim’ destinacijama u koje će slavne osobe
putovati 2010.
S vrhunskim hotelima, cjelogodišnjim sunčanim vremenom,
sjajnim ‘shopingom’, slikovitim plažama i najvišom zgradom
na svijetu, Dubai je brzo postao omiljeno odredište slavnih
osoba – ‘celebrityja’, no sadašnja kriza otvara pitanje kamo
2010., a jedno od mogućih odredišta je i Hrvatska, izvijestio
je CNN.
Sada kad je Dubai u škripcu, gdje će se zvijezde sakriti od
prostoga puka, pita se CNN i kao jedan od odgovora nudi
Hrvatsku, štoviše stavlja ju na prvo mjesto među ‘novim’
destinacijama u koje će zvijezde putovati 2010. godine.
Hrvatska je i jedina europska zemlja za koju na CNN-u
predviđaju da će biti ‘in’ za ‘celebritye’.
‘Rat je davno završen i slavni sada otkrivaju ono što
su turisti znali još 1980-ih. Hrvatska, na jadranskom
ogranku Mediterana, parira ostalim europskim primorskim
područjima s plažama, jedrenjem i vrhunskom kuhinjom
koja je privukla superzvijezde poput Stevena Spielberga,
Andre Agassija, Gwyneth Paltrow, Roberta De Nira,
Clinta Eastwooda i Sharon Stone’, istaknuli su na CNN-u.
www.cnn.com
Strateški cilj hrvatskog turizma: lifestyle destinacija
očuvanih
prirodnih
i
kulturnih
vrijednosti
Strateški plan turizma za razdoblje 2010-2014. predviđa pet
glavnih taktika koje će Hrvatsku učiniti visoko cijenjenom
destinacijom životnog stila te očuvanih prirodnih i kulturnih
vrijednosti.
To su e-trgovina, on-line komunikacija te markiranje
ponude. Hrvatskoj još nedostaju etablirane marke što znači
da bi trebalo započeti s procesom markiranja različitih proizvoda (primjerice, ‘mali hoteli Hrvatske’, ‘ekološke ruralne
kuće Hrvatske’ i slično). Jedna od taktika odnosit će se na
poticanje suradnje ključnih igrača u turizmu, a posljednja na edukaciju, jer postoji mnogo prostora za poboljšanje
turističke educiranosti. Napravljeni su i posebni marketinški
planovi kako bi se poboljšali glavni proizvodi: sunce i more,
nautika, sastanci, kultura i touring, kontinentalni turizam te vino i gastronomija.
Sukladno strateškom planu Hrvatska bi do 2020. godine
umjesto sadašnjih 11,3 milijuna turista trebala ugostiti njih
17,6 milijuna, a ukupni prihod s aktualnih 7,1 milijardu eura
trebao bi skočiti na 19,8 milijardi eura.
Kako bi hrvatski turizam ostao konkurentan na
međunarodnom tržištu podijelit će se u deset regija ili
klastera, s tim da se svakoj regiji pristupa neovisno, na
drukčiji način, poštujući njezine kvalitete i posebnosti u
odnosu na druga područja. Sukladno ciljevima kojima
bi pojedina regija trebala težiti, naznačene su strategije
brendiranja, čija je svrha produženje sezone, povećanje
dolazaka u predsezoni i posezoni te daljnji razvoj e-marketinga u svim su regijama.
Istra će se nastojati pozicionirati kao ‘zeleno mediteransko utočište’. Njezin će se imidž graditi na turističkom
doživljaju tijekom cijele godine, a kao posebnosti isticat će
se autentični gradovi i sela, romantični i opuštajući odmor.
Tržišna pozicija Kvarnera bit će - životni stil, zdravlje i opuštanje, a imidž ‘jadranska destinacija životnog
stila’. Posebne vrijednosti Kvarnera prepoznate su u sofisticiranom doživljaju, pomlađivanju te veselom ugođaju.
Dalmacija je podijeljena na četiri turističke regije,
klastera, od kojih je svaka sa svojim posebnostima.
Dalmacija - Zadar će se tako na međunarodnom tržištu pozicionirati kao ‘očaravajući Jadran’, gradeći imidž na svijetu
otoka i parkova prirode. U odnosu na druge dijelove Dalmacije, razlikovat će se po ponudi i ugođaju robinzonskog
turizma.
Dalmacija - Šibenik dobiva premisu ‘kruna Jadrana’ i u
prvi plan isticat će se da je to ‘nautički raj’. Prednosti su
tog područja, prema marketinškom planu, pitoreskni otoci i
očuvana autentična mjesta.
Dalmacija - Split postat će ‘jadranska inspiracija’ s imidžom
dalmatinskog načina života i kulture.
Krajnji jug, Dalmacija-Dubrovnik, nuditi kao ‘Dubrovačka
rivijera i otoci’ – elegantna turistička destinacija kulture i
baštine.
Ličko-karlovački klaster trebao bi se predstavljati kao ‘zeleno srce Hrvatske’, mjesto gdje se spajaju obala i posebno
očuvan kontinent.
Marketinška pozicija Slavonije bit će ‘istinska radost
življenja’, s naglaskom na gastronomiji, prirodi, miru i ruralnom okruženju.
Središnja Hrvatska postat će ‘regija kratkih odmora’ koju
obilježavaju barok, toplice i dvorci.
Zagreb će se predstavljati kao ‘vrata Hrvatske’ s imidžom
sastajališta, mjesta gdje se kontinentalna Europa spaja s
Jadranom.
4
Press 2010
Portret hrvatske
Jedinstvena u svojoj raznolikosti
Autor: Romeo Ibrišević
Hrvatska, kao jedna od najznačajnijih turističkih odredišta
na Mediteranu, ima dugu turističku tradiciju i velike razvojne
mogućnosti. Prednosti turističkog proizvoda su očuvana
prirodna bogatstva i okoliš, kulturno i povijesno nasljeđe,
blaga mediteranska klima, blizina europskih tržišta te
mogućnosti aktivnog odmora u ekološki zaštićenim
destinacijama. To je zemlja koja klimatski objedinjuje
elemente Mediterana i Srednje Europe. Geografski zadire
od Panonske nizine, Podunavlja, šumovitih i brežuljkastih
predjela do pravih vrhova i planinskih nizova koji se spuštaju
i štite jedinstvenu i nezaboravnu Jadransku obalu.
Takva se vrsta raznolikosti možda ponajbolje zrcali u prirodnom bogatstvu što ga čini čak osam po svemu samosvojnih nacionalnih parkova. To su Kornati, Risnjak, Krka, Paklenica, Brijuni, Velebit, Plitvička jezera i Mljet. Plitvička su
jezera i na UNESCO-ovu Popisu svjetske prirodne baštine.
Nacionalnim parkovima pridružuju se parkovi prirode
Kopački rit, Medvednica, Lonjsko polje, Velebit, Biokovo,
Telašćica i Učka.
O hrvatskom bogatstvu raznolikosti mnogi naslućuju vođeni
istančanim okusom. I to dok sjede za stolom koji nudi jela
što u nazivu imaju pojedine hrvatske krajeve:
paški sir, slavonski kulen, drniški pršut, istarska supa,
creska janjetina, goranski želudac, kvarnerski škampi,
zagorski štrukli, stonske kamenice, viška ili komiška pogača,
međimurska gibanica… Okusi tih jela odreda su različiti, ali
s jasnom poveznicom – u hrvatskomu i u izvrsnosti. Sve to
sljubljeno u prirodnoj harmoniji osebujnih vina, kvalitetnog
maslinovog ulja te nostalgičnih klapskih napjeva i lepršavog
folklora.
Da prepletanje hrvatskih raznolikosti može biti nadasve
stvaralački poticajno, svjedoče remek-djela ljudskih ruku.
UNESCO-ov Popis svjetske kulturne baštine upućuje na
jedinstvene i univerzalne vrijednosti starog grada Dubrovnika,
Dioklecijanove palače u Splitu, katedrale sv. Jakova u
Šibeniku, srednjovjekovne jezgre Trogira, kompleksa
Eufrazijeve bazilike u Poreču i Starigradskog polja. Sa
sedam nematerijalnih dobara kulturne baštine uvrštenih na
UNESCO-ov popis svjetske nematerijalne kulturne baštine,
Hrvatska je prva među europskim zemljama. Od 2009.
godine na listi nematerijalne baštine nalaze se: dubrovačka
Festa sv. Vlaha, dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog
Primorja, umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka
s područja Hrvatskog zagorja, godišnji proljetni ophod
‘Kraljice’ (Ljelje) iz Gorjana, procesija ‘Za križen’ na otoku
Hvaru, godišnji pokladni ophod zvončara s područja
Kastva i čipkarstvo u Hrvatskoj (Pag, Hvar, Lepoglava).
Znate li da se hrvatski krš protegnuo kao svjetski pojam za
prostor kojim caruje kamen? Znate li da je Hrvatska pitkom
vodom jedna od najbogatijih europskih zemalja? Kad
dođete u Hrvatsku naći ćete se u zemlji gdje je pronađen
prvi europski kalendar. Nacrtan je na keramičkoj posudi iz
Vučedola pokraj Vukovara izrađenoj 3000. - 2400. g. prije
Krista, dakle u doba kada se u Mezopotamiji pojavljuje
klinasto, a u Egiptu hijeroglifsko pismo.
Turistička ponuda Hrvatske raznolika je i bogata - od
nautičkog turizma, ronilačkog, kongresnog, ekološkog,
ruralnog, kulturnog, vjerskog, pustolovnog, lovnog i
ribolovnog turizma, do zdravstvenog i wellness turizma,
krstarenja na motornim jedrenjacima i brodovima izletničkog
turizma.
Svaka od hrvatskih turističkih regija razvija svoju specifičnu
ponudu, u skladu sa svjetskim trendovima i vlastitom tradicijom: Istra, Kvarner, Dalmacija, Zagreb kao glavni grad, Lika
i Karlovac, Središnja Hrvatska te Slavonija.
Hrvatska je zemlja kontrasta: prirodnih i kulturno - povijesnih. Razlog više da je upoznate, i provedete nezaboravni
odmor na Mediteranu kakav je nekad bio. ‘We love Croatia’
(http://welovecroatia.com) projekt je u obliku bloga preko
kojeg se na jedinstven način prikazuju prirodne i kulturne
ljepote Hrvatske, geografska, kulturna i gastronomska
raznolikost.
5
Press 2010
Zemlja tisuću otoka
Autor: Sergio Gobbo
Hrvatska je zemlja tisuću otoka, točnije 1.244, pa predstavlja
raj za nautičare. Na 6176 km morske obale nalazi se 50
naseljenih otoka, a ostatak su otočići, grebeni i hridi, koji
pridonose razvedenosti naše obale.
Svaki je otok drugačiji od drugog, ima svoju priču i sudbinu.
Prvi posjet jadranskoj obali i otocima putovanje je u
nepoznato. Svako će sljedeće putovanje biti povratak već
poznatoj ljepoti ove zemlje, uvijek različite, ali jednako
fascinantne. Priču o otocima počinjemo Brijunima. Ovih
14 otoka smješteno je na potezu dugom sedam kilometara
između Pule i Rovinja. Priroda je na tome prostoru stvorila
pravi mali raj - istinski sklad biljnog i životinjskog svijeta,
povijesnih spomenika i udobnih hotela.
Zlatni ili zeleni Krk i jest i nije otok. Otok je po svojoj idiličnoj
prirodi i miru oaze daleko od svakodnevice, ali prema
prometnoj povezanosti obzirom na most gotovo da i nije.
Cres i Lošinj. Jedan ili dva otoka? U davna vremena
razdvajao ih je kanal koji su iskopali Rimljani, ali danas su
povezani mostom.
Među 1185 otoka i grebena rasutih duž jadranske obale, od
čvrstog i oštrog kamenja te šačice zemlje, Susak je jedan
od rijetkih koje je priroda stvorila od pijeska. Upravo 20
milijuna metara kubnih pijeska daje osobit okus vinu koje se
na Susku proizvodi.
Sljedeći je kvarnerski otok Rab. Bogatog mediteranskim
raslinjem i pješčanim plažama, mjesno ga je vijeće još
1889. proglasilo kupalištem i lječilištem.
Pag je otok diljem kojeg se pružaju mitski maslinici, bogat
je morskom soli i slavan zbog svoje čipke te sira, nadaleko
poznate svjetske delikatese.
Silba, otok brodovlasnika i kapetana, sa svojim pristaništima
pravo je utočište za pomorce od divljih naleta vjetra. Silba
Autor: Ivo Pervan
je po mnogočemu jedinstvena: na otoku, primjerice, nema
ni automobila ni motora, a bicikli su prava rijetkost. Otokom
vlada mir i tišina koji u dodiru s djevičanskom prirodom
posjetiteljima omogućavaju potpuno psihičko opuštanje i
relaksaciju.
Otok Ugljan ‘predgrađe’ je i vrt Zadra, a ime je dobio zbog
obilne proizvodnje ulja. Obližnji otok Pašman srastao je s
Ugljanom. Doimlju se kao blizanci, a jedina je razlika što je
Pašman nešto mirniji.
Iž je otok ribara, lončara i maslinara i jedan od najslikovitijih
otoka u Zadarskom arhipelagu. Pokriven je tipičnom
mediteranskim raslinjem i kultiviranim maslinama. U mjestu
se svake godine održava Iška fešta u sklopu koje je i biranje
Iškog kralja, običaj koji datira još iz antičkih vremena.
Na Dugome otoku možete otpočinuti u prirodnom rezervatu
površine 114 km². Prema legendi, Kornati, labirint morskih
prolaza i otočića, nastali su iz većeg broja stijena koje su
Bogu ostale nakon stvaranja svijeta. Bacio ih je u more,
pogledao i zaključio da ništa ne treba više ispraviti.
Među otocima se po svojoj pitoresknosti ističe i Murter
površine 18 četvornih kilometara. Murter je otok ribara,
maslinika i brodograditelja.
Otok Prvić nalazi se u blizini turističkog bisera Vodica, oaze
mediteranske flore i faune.
Otok Zlarin smješten je jugozapadno od Šibenika. U
petnaestom je stoljeću bio slavan po vađenju koralja i
morskih spužvi.
Žirje je najdalji naseljeni otok šibenskog arhipelaga sa
sjajnim ribolovnim područjima i mnogim uvalama za
nautičare.
6
Press 2010
Otok Brač je najviši i treći po veličini otok na Jadranskom
moru.
Kažu da je Korčula otok s najviše legendi i spomenika, a uz
Lokrum i Mljet to je najšumovitiji otok u Hrvatskoj.
Južno od Brača je Hvar, najdulji otok na Jadranu. To je
otok vinograda, maslinika i lavande. Hvar je, nedvojbeno,
izniman otok. Odlikuju ga ugodna zimska i ljetna odmarališta,
umjerena klima i bujna suptropska vegetacija.
Daleko na otvorenom moru nalazi se otok Lastovo, površine
50 četvornih kilometara, s razvedenom šljunčanom obalom,
pješčanim plažama i nekolicinom otoka na zapadnoj i
istočnoj strani.
Pakleni su otoci posebno zanimljiva skupina otoka sa
šljunčanim te pješčanim, uglavnom nudističkim plažama te
stjenovitim morskim dnom savršenim za podvodni ribolov.
Daleko od kopna i kopnenih problema je otok Vis, bogat
palmama.
Uz Pelješac je zeleni Mljet, koji se prostire na 100 četvornih
kilometara.
Zbog svojih gustih borovih šuma, kraških spilja i dva
pitoreskna jezera povezana s morem te šljunčanih i
pješčanih plaža i ribolovnog područja bogatog ribom i
jastozima, zapadni dio otoka ima status nacionalnog parka.
Otok Biševo proteže se na 6 četvornih kilometara sa mnogo
spilja, uklesanih u strme obale.
www.hhi.hr
Premda je službeno poluotok, Pelješac se doista doimlje
poput otoka. Od Korčule ga odvaja uski kanal.
7
Press 2010
UNESCO
www.unesco.org
Autor: Sergio Gobbo
Upisana dobra Republike Hrvatske na UNESCO-ovoj listi
svjetske baštine su:
Dioklecijanova palača i srednjovjekovni Split (1979) Careva palača jedno je od najznačajnijih djela kasnoantičke
arhitekture ne samo po očuvanosti pojedinih izvornih dijelova i cjeline, nego i po nizu originalnih arhitektonskih formi
koje navještaju novu ranokršćansku, bizantsku i ranosrednjovjekovnu umjetnost. Katedrala je izgrađena u Srednjem
vijeku rabeći materijale antiknog mauzoleja. Romaničke
crkve iz dvanaestog i trinaestog stoljeća, srednjovjekovne
utvrde, te gotičke, renesanse i barokne palače nalaze se
unutar rimskih zidina tvoreći tako harmoničnu cjelinu.
Stari grad Dubrovnik (1979) – ‘Biser Jadrana’ postao je
važna sila Mediterana nakon 13. stoljeća. Taj kasnosrednjovjekovni planirani grad na južnom dijelu hrvatske obale
istočnog Jadrana, svojim povijesnom jezgrom smještenom
podno brda Srđ, sačuvao je kroz stoljeća do danas karakter
jedinstvene urbane cjeline definirane gradskim zidinama,
koja ima značajno mjesto u povijesti gradogradnje. Iako
znatno uništen potresom 1667. godine Dubrovnik je uspio
očuvati svoje gotičke, renesansne i barokne crkve, samostane, palače i fontane. Nakon ponovnog uništenja tijekom
Domovinskog rata, Dubrovnik je bio obnavljan i putem programa UNESCO-a.
Nacionalni park Plitvička jezera (1979) - Plitvice zahvaljuju svoju ljepotu i nenadmašnu atraktivnost sedri i sedrotvornom bilju. Tvorbom sedre i pregrađivanjem riječnoga korita,
nastala je niska od 16 Plitvičkih jezera koja predstavlja
veličanstven arhitektonski fenomen prirode okružen gustim
šumama u kojima obitavaju medvjedi, vukovi i mnoge druge
rijetke životinjske i biljne vrste.
Autor: Damir Fabijanić
Ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču
(1997) - Porečki katedralni sklop naziva se Eufrazijana
po biskupu Eufraziju koji je sredinom VI. stoljeća temeljito preuredio katedralu i ukrasio je poznatim mozaicima.
Prije Eufrazijeve pregradnje postojale su barem dvije faze
ranokršćanskih građevina na istom mjestu. U Poreču je
kršćanstvo utemeljeno već u 4. stoljeću te su bazilika, atrij,
krstionica i episkopska palača izvanredni primjeri religiozne
arhitekture, dok sama bazilika izuzetno spaja elemente
klasicizma i Bizanta. Apsida je bogato ukrašena figurativnim mozaicima koji predstavljaju jedne od najznačajnijih
primjera te vrste u Europi.
Povijesna jezgra Trogira (1997) - Trogir je izvanredan
primjer kontinuiteta grada. Ortogonalni plan ulica ovog
otočkog naselja potječe iz helenističkog doba koji su uzastopni vladari nastavili ukrašavati s raznim izuzetnim javnim i
stambenim zgradama i utvrdama. Njegove lijepe romaničke
crkve upotpunjene su izuzetnim renesansnim i baroknim
zdanjima. Najznačajnija građevina je trogirska katedrala s
portalom zapadnih vratiju, remek-djelom majstora Radovana najznačajnijim primjerom romaničko-gotičke umjetnosti
u Hrvatskoj.
Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku (2000) - Katedrala Sv.
Jakova koja je izgrađena između 1431. i 1535. godine
svjedok je bitnih razmjena u području spomeničke umjetnosti između Sjeverne Italije, Dalmacije i Toskane 15. i 16.
stoljeća. Tri arhitekta - Francesco di Giacomo, Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac - razvili su strukturu u cijelosti
izgrađenu od kamena uporabljajući jedinstvenu tehniku za
kupolu katedrale. Rezultat je sklad kamene cjeline, metode
slaganja i apsolutne harmonije unutar katedrale.
8
Press 2010
Starigradsko polje (2008) - Od srpnja 2008. UNESCO-ovoj
listi svjetske baštine pridruženo je i Starogradsko polje. U
obrazloženju Svjetske organizacije ističe se da su tamošnje
nasade vinograda i maslina ostale ‘praktično nepromijenjene’ od prve kolonizacije starih Grka i kako su jedinstveno
svjedočanstvo geometrijskog sustava podjele zemlje koje
se koristilo u Antici. U ljeto godine 385. prije Krista, iz grada
Parosa na istoimenom otoku u Egejskom moru upućena
je prema Jonskom zaljevu, kako su Grci zvali Jadransko
more, grupa od stotinjak obitelji da tamo osnuju koloniju.
Njihov cilj je bio otok Hvar, starim imenom Fiteja, a predvodio ih je Okist čija je dužnost uz ostalo bila u novoj nastambi
izvršiti pravilnu podjelu zemljišta doseljenicima. Usred polja,
na mjestu odakle se pogledom može obuhvatiti gotovo cijela ravnica, označena je polazna točka - omfalos. Pomoću
grome, jednostavnog mjernog instrumenta, polje je premjereno i podijeljeno na parcele od 1 s 5 stadija, što je približno
180 s 900 metara. Isklesani su i međašni kameni s imenima
vlasnika parcela, no takva se podjela otočnim i obalnim Ilirima nije svidjela pa 384. pr.Kr. napadaju grad. Ipak, Grci
su Ilire pobijedili, što im je omogućilo da raspolažu cijelim
starogradskim poljem, tom najvećom plodnom ravnicom na
jadranskim otocima. Ubrzo su doseljenici u polju, na svojim
imanjima, počeli podizati pomoćne zgrade i nastambe. One
luksuzne su iz rimskoga doba, a dosad su pronađeni ostaci
njih šezdesetak. Starogradsko polje danas predstavlja najbolje sačuvan antički - grčki krajolik na Sredozemlju.
U rujnu 2007. Koordinacijski odbor europskih geoparkova
na kongresu je u škotskom gradu Ullapoolu odlučio da se
Park prirode Papuk primi u svjetsku obitelj geoparkova
pod zaštitom UNESCO-a, koja obuhvaća 31 europski i 51
svjetski geopark.
Time je Papuk postao prvo zaštićeno područje u Hrvatskoj s
tim statusom. Iako je teško nabrojiti sve geološke značajke
i raznolikosti koje Papuk izdvajaju od ostalog gorja kontinentalne Hrvatske, među najvrednijima je lokalitet Rupnica
kod Voćina sa 70 milijuna godina starim vulkanskim stepenastim stijenama kakve se još jedino mogu vidjeti na
tri lokacije u svijetu: na Novom Zelandu, u Yellowstoneu u
SAD-u te u Slovačkoj. Svaki dan otkrivaju se nove, dosad
skrivene prirodne ljepote gorja koje izgrađuju stijene u starosnom rasponu od 350 milijuna godina.
Dobra na pristupnoj listi
Republika Hrvatska je poslala Centru za svjetsku baštinu
(WHC) i pristupnu listu kulturnih i prirodnih dobara. Od kulturnih dobara tu su episkopalni sklop u Zadru, hrvatski
limes u Varaždinu, Tvrđa u Osijeku, proširenje Dioklecijanove palače i povijesne jezgre Splita, Lubenice na
Cresu, burg Dvorac Veliki Tabor, povijesno urbanistička
cjelina Stona s Malim Stonom, Motovun, pustinja Blaca,
primoštenski vinogradi i grad Korčula.
Od prirodnih dobara prijavljeni su Sjeverni Velebit i nacionalni park Kornati te Telaščica, a u kategoriji kulturnih
i prirodnih dobara Lonjsko polje.
Nematerijalna dobra na UNESCO-ovoj listi
Od 2009. godine na UNESCO-ov popis uvršteno je sedam
od 16 prijavljenih hrvatskih posebnosti, a 2010. godine
Ministarstvo kulture RH ponovno će prijaviti Sinjsku alku,
bećarac, nijemo dinarsko kolo i medičarstvo sjeverne Hrvatske, neki od onih koji ove godine nisu prošli.
Na listi nematerijalne baštine nalaze se:
Dubrovačka Festa sv. Vlaha
Dubrovnik je Svetog Vlaha izabrao za svog zaštitnika poslije događaja koji se zbio 971. godine. Legenda kaže kao je
mletačka flota doplovila sa 112 brodova u dubrovačke vode.
Prije toga su pobijedili Neretljane i prisilili ih da im plaćaju
danak. Naumili su prevarom osvojiti i Dubrovnik. U Gradu
nisu slutili prevaru pa su ih lijepo i prijateljski dočekali. U
stolnoj crkvi sv. Stjepana koja je kasnije srušena u potresu
pobožni dum Stojko molio je dugo u noć. Iznenada je ugledao crkvu punu naoružanih vojnika, a među njima je stajao sjedobradi starac sa štapom u ruci, koji mu je objasnio
da je on biskup, mučenik sv. Vlaho poslat s neba da obrani
Dubrovnik. Nebeski vojnici su skupa sa njim cijelu noć
branili i obranili gradske zidine od Mlečana koji su željeli osvojiti grad. Otada Dubrovčani su odlučili bolje utvrditi grad,
a sv. Vlaha su uzeli za zaštitnika i sagradili mu crkvu. Festa
sv. Vlaha 3. veljače za vrijeme dubrovačke Republike bila je
državni blagdan. Najstariji pisani dokument svjedoči da se
SV. Vlaha slavi od 1190. godine. Svake godine, 3. veljače u
procesiji biskup i svećenici nose moći sv. Vlaha dok vjernici
sa strahopoštovanjem ljube dlan i nježno dodiruju tu relikvije u molitvama za sebe i svoj grad. Po završetku procesije
odlaze barjaktari sa svojim barjacima u svoja sela da ponesu
blagoslov sveca svima onima koji na taj dan nisu mogli u grad.
Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog Primorja
ovo je kompleksan stil folklorne glazbe kojeg nalazimo
i van područja Istre i Hrvatskog primorja, no, upravo na
tom području on živi najkompaktnije. U svojoj osnovi
dvoglasje se zasniva na netemperiranim tonskim odnosima
te karakterističnoj boji tona koji se kod vokalne glazbe
postiže snažnim pjevanjem dijelomice kroz nos. Često
tijekom izvođenja u obje dionice dolazi do improvizacije
i varijacije, no, unisono završeci ili završeci u oktavi
ostaju strogo. Većina tonskih nizova sastavljeni su od
četiri do šest tonova. Metroritamska, formalna struktura
i struktura teksta kreću se od jednostavnih do vrlo
složenih obrazaca, a specifičan je odnos glazbe i teksta.
Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s
područja Hrvatskog zagorja
drvene dječje igračke prepoznatljivi su tradicijski proizvodi
Hrvatskoga zagorja s dugom poviješću. Upravo su se na
ovim prostorima u 19. st. razvila osebujna umijeća izrađivanja
igračaka, koja su se u pojedinim selima zadržala sve do
današnjih dana. Način izradbe prenosio se u određenim
obiteljima iz generacije u generaciju i zadržao do danas.
Za njih je karakteristično da ih izrađuju ručno muškarci, a
9
Press 2010
većinom ih oslikavaju žene. Nikada ne mogu biti dvije u potpunosti identične jer je svaka ručni rad. Kao materijal koristi
se meko drvo iz neposredne okoline, vrba, lipa, bukva i javor,
koje rukotvorci nakon sušenja tešu, a zatim uz pomoć drvenih ili kartonskih šablona posebnim alatom režu i oblikuju.
Pri oslikavanju se služe ekološkim bojama, a kao podlogu
najčešće koriste crvenu, žutu ili plavu boju. Oslikavaju ih
cvjetnim i geometrijskim ukrasima. Danas se izrađuje pedesetak vrsta igračaka, od raznovrsnih svirala, tamburica,
igračaka u obliku životinja, pa sve do uporabnih predmeta.
Godišnji proljetni ophod ‘Kraljice’ (Ljelje) iz Gorjana
smatra se da je Ljelja žena slavenskog boga Peruna.
Legenda kaže da običaj potječe iz turskog vremena, kada
su Turci zarobili sve muškarce u selu, na što su se žene
dosjetile, prerušile se u nesvakidašnju odjeću, u ruke uzele
sablje i kose te krenule prema Turcima. Turci su pomislili
da su to duhovi, uplašili se i pobjegli, a žene su na taj način
oslobodile svoje očeve, braću i muževe. Stručnjaci koji su
proučavali običaj smatraju da je on puno stariji, da potječe
iz praslavenske države i da je ostatak nekadašnjeg obreda
inicijacije. Običaj se održava na katolički blagdan Duhova
kada djevojke u povorci obilaze selo i posjećuju pojedina
dvorišta. Podijeljene su po ulogama na kraljeve i kraljice, a
prate ih momci sa košarom za darove – prosjaci te gajdaš. U
dvorištima ih dočekaju domaćini, Ljelje im pjevaju prigodne
pjesme, izvode obrednu igru i kolo uz pratnju gajdaša, a
domaćini ih časte i darivaju. Nakon toga odlaze do druge
kuće i tako redom po cijelom selu. Od 2007.g. na blagdan
Duhova održava se i smotra folklora Legenda o Ljeljama.
Procesija ‘Za križen’ na otoku Hvaru
jedinstveni je obred osobite pobožnosti te izraz vjerskog i
kulturnog identiteta stanovnika središnjeg dijela otoka Hvara
koji se u neprekinutom nizu odvija pet stoljeća. U noći s Velikog četvrtka na Veliki Petak procesija povezuje 6 mjesta
otoka: Jelsu, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrbosku. Istovremeno iz šest župskih crkava (u 22 sata) započnu ophodi na
čelu sa križonošom koji nosi križ (težak do 18 kilograma) u
znak molbe ili zahvalnosti, kao vlastiti ili obiteljski zavjet. Slijedi ga izabrana pratnja u bratimskim tunikama te mnoštvo
vjernika i hodočasnika, zaustavljaju se u crkvama i kapelicama ostalih mjesta gdje ih dočekuju svećenici da bi se pred
jutro vratili u svoju župsku crkvu. Procesija je iznimna je po
svom trajanju (tijekom 8 sati prođe se 25 kilometara) i po
naglašenom pasionskom sadržaju. Okosnica procesije je
Gospin plač, osmerački pasionski tekst iz 15. stoljeća kojeg u
formi glazbenog dijaloga pjevaju izabrani pjevači, kantaduri.
Godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva
u vrijeme poklada (od 17. 1. pa do Pepelnice) u Kastavštini
desetak grupa muškaraca u obilazi svoja i susjedna sela
na višekilometarskih ophodima po tradicijskih putovima.
Neki imaju maske, a neki različita oglavlja koja simboliziraju
vegetaciju i plodnost. Svi imaju ogrnute naopako okrenute
ovčje kože i zvona, po kojima su i prozvani zvončari. Njima zvone krećući se na različite načine, što sve iziskuje
određeno umijeće i fizičku izdržljivost. Premda s jedne
strane vidljivo utjelovljuje drevna magijska značenja rituala kojim se trebala prizvati plodnost krajem zime, ovaj
je običaj i danas izuzetno vitalan. Uz ovaj običaj vezana
su i specifična jela, rukotvorstvo (izrada maski, oglavlja, zvona), plesovi i različiti oblici društvenog ponašanja.
Čipkarstvo u Hrvatskoj
danas u Hrvatskoj postoje tri glavna centra izrade čipke,
čije je djelovanje nastavak duge tradicije. To su: Lepoglava u Hrvatskom zagorju sa čipkom na batiće, a na
Jadranu grad Pag sa čipkom na iglu i grad Hvar sa čipkom
od agave. Vještina izrade pruga čipke na batiće, iz grube
lanene pređe, koje su seljanke u Lepoglavi izrađivale za
ukras svoga ruha ili za prodaju, iznjedrila je izradu finih
čipaka različita oblika. Paška čipka je ukrasni element koji
se javlja prvotno na folklornom tekstilu, a zatim kao samostalni ukrasni predmet. Vještina izrade čipke od agave
u gradu Hvaru specifična je po materijalu iz kojeg nastaje (agava) i vezanosti samo uz benediktinski samostan.
U Hrvatskoj ima osam nacionalnih parkova, a to su: Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak i
Sjeverni Velebit. Najveći broj posjeta registriran je u najpoznatijem hrvatskom nacionalnom parku, Plitvičkim jezerima,
a slijede Krka, Brijuni i Paklenica.
10
Press 2010
Nacionalni parkovi
Autor: Milan Babić
Autor: Damir Fabijanić
Od Brijuna do Mljeta
Brijuni (www.brijuni.hr) se sastoje od 14 otoka i otočića
ukupne površine 36,3 km². Zahvaljujući svojoj razvedenoj
obali, povijesti, raznovrsnoj flori i fauni, Brijune znaju zvati
‘raj na Zemlji’.
Paklenica (www.paklenica.hr) je prostor neobičnog dodira
mora i planine, bogat prirodnim šumama bukve, crnoga
bora i bora krivulja.
Nacionalni park Kornati (www.kornati.hr) ima ukupnu
površinu oko 220 km² a sastoji se od 89 otoka, otočića i
hridi. Od površine parka, samo oko 1/4 je kopno, dok je
preostali dio morski ekosustav.
Nacionalni park Plitvička jezera (www.np-plitvicka-jezera.hr)
šumovit je planinski kraj u kojem je nanizano 16 manjih i
većih jezera kristalne modrozelene boje. Vodu dobivaju
od brojnih rječica i potoka, a međusobno su spojena
pjenušavim kaskadama i šumnim slapovima.
Nacionalni park Mljet (www.np-mljet.hr) na krajnjem jugu
Hrvatske mnogi nazivaju najljepšim jadranskim otokom jer
doista ima ono što se rijetko vidi - jezero usred otoka, a
na jezeru ponovno otok i na otoku dvorac, benediktinski
samostan iz 12. stoljeća. Ta gotovo nestvarna slika kao da
je otrgnuta iz najljepših priča. Jedna i tumači da je upravo
Mljet bio dio Odisejevog puta gdje ga je nimfa Kalipso držala
u zatočeništvu.
Nacionalni park Risnjak (www.risnjak.hr) smješten je
u Gorskom kotaru, a osnovu parka čini masiv planine
Risnjak, s vrhom na 1528 metara. Za uživanje u
risnjačkim ljepotama treba imati poseban osjet za čari
prirodnih fenomena. Nacionalni park Sjeverni Velebit
(www.np-sjeverni-velebit.hr) ima raznovrsnost krških
fenomena te biljnoga i životinjskoga svijeta, a to je samo dio
ove prirodne cjeline.
Nacionalni park Krka (www.npkrka.hr) je dobio ime po
rijeci Krka koja je dio parka. Nacionalni park je lociran u
centralnoj Dalmaciji, samo par kilometara sjeveroistočno od
grada Šibenika.
11
Press 2010
Parkovi prirode
Autor: Sergio Gobbo
Autor: Renco Kosinožić
Od Biokova do Kopačkog rita
Parkovi prirode u Republici Hrvatskoj su: Park prirode
Biokovo, Park prirode Kopački rit, Park prirode Lonjsko
polje, Park prirode Medvednica, Park prirode Papuk,
Park prirode Telašćica, Park prirode Velebit, Park prirode
Vransko jezero, Park prirode Učka, Park prirode ŽumberakSamoborsko gorje i Park prirode Lastovsko otočje.
Biokovo (www.biokovo.com) je proglašeno Parkom
prirode zbog izuzetnih vrijednosti biljnih i životinjskih vrsta,
geomorfoloških oblika te prirodne ljepote na površini od
19550 hektara.
Kopački rit (www.kopacki-rit.com) je područje koje tijekom
godine značajno mijenja svoj izgled, ovisno o intenzitetu
plavljenja, pretežno iz Dunava, te mnogo manje iz Drave.
Park prirode Lonjsko polje (www.pp-lonjsko-polje.hr) je
najveće zaštićeno močvarno područje ne samo u Hrvatskoj,
već i u cijelom dunavskom porječju.
Šume Medvednice (www.pp-medvednica.hr) spuštaju se
gotovo do samog središta Zagreba. Osim mira i zelenila, ova
planina obiluje bogatim i raznolikim životinjskim svijetom.
Osobitosti Papuka (www.pp-papuk.hr) predstavljaju
važan segment biološke i krajobrazne vrijednosti područja
Slavonije. Raznolikost geoloških pojava, očuvana flora
i vegetacija te staništa većeg broja životinjskih vrsta,
predstavljaju pravo bogatstvo.
Park prirode Telašćica (www.telascica.hr) ističe tri temeljna
fenomena - uvalu Telašćicu kao najveću i najsigurniju
prirodnu jadransku luku, strmce koje se uzdižu do 200 m
nad morem i spuštaju u dubinu od 90 m, te slano jezero Mir,
ljekovitih svojstava.
Park prirode Velebit (www.pp-velebit.hr) je najznačajnije
endemsko čvorište flore i kopnene faune u Hrvatskoj.
Park
prirode
Vransko
jezero
(u
Dalmaciji,
www.vransko-jezero.hr) je park u kojem se nalazi najveće
jezero u Hrvatskoj.
Park prirode Učka (www.pp-ucka.hr) prije svega
karakterizira iznimna raznolikost obilježja na razmjerno
malom prostoru.
Park prirode Žumberak
(www.zumberak-samoborsko-gorje.hr) obuhvaća oko 350
km², a osnovni mu je cilj zaštititi i promovirati prirodne
ljepote toga kraja.
Lastovsko otočje (www.lastovo.org) obuhvaća svih 44
otoka, otočića, hridi i grebena koji ulaze u sastav općine
Lastovo. Najveći u toj skupini su Lastovo i Sušac. Ovo
područje je jedno od najočuvanijih morskih područja u
Jadranu.
12
Press 2010
Hrvatska u brojkama
Službeni naziv: Gospodarstvo:
Zemljopisni položaj:
Gastronomija:
Republika Hrvatska
Hrvatska se prostire od krajnjih istočnih rubova Alpa na sjeverozapadu do Panonske nizine i obala Dunava na
istoku, središnji joj dio prekriva planinski masiv Dinare, a južni završava na obali Jadranskog mora
Državno uređenje:
Hrvatska je višestranačka parlamentarna republika
Naseljenost:
4.437.460 stanovnika
Površina:
kopneni dio iznosi 56.594 km2, a površina teritorijalnog
mora 31.067 km2
Broj otoka, hridi i grebena:
1.244, najveći otoci su Krk i Cres
Dužina morske obale:
6.278 km, od toga 4.398 km obale otoka, hridi i grebena
Glavni grad:
Zagreb ( 779.145 stanovnika, 2001. godina)- gospodarsko,
prometno, kulturno i akademsko središte zemlje
Novac:
službena valuta u Hrvatskoj je kuna (1 kuna = 100 lipa)
Klima:
U Hrvatskoj postoje tri klimatske zone; u unutrašnjosti
prevladava umjereno topla kišna
klima, na najvišim
vrhuncima snježna šumska klima, a uzduž jadranske obale
ugodna mediteranska klima s mnogo sunčanih dana; ljeta
su suha i vruća, zime blage i vlažne. Prosječna temperatura
u unutrašnjosti: siječanj od 2 do 0 ˚C i nešto niže na najvećim
nadmorskim visinama, kolovoz oko 20 ˚C te oko 12 ˚C na
najvišim vrhuncima. Prosječna temperatura u primorju:
siječanj od 5 do 9 ˚C, kolovoz od 22 do 25 ˚C, temperatura
mora zimi je 12 ˚C, a ljeti oko 25 ˚C
Nacionalni parkovi:
Hrvatska ima osam nacionalnih parkova, 4 u kopnenom
području (Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni
Velebit) i 4 nacionalna parka u obalnom području (Brijuni,
Kornati, Krka i Mljet)
BDP po stanovniku – 17.600 USD (2009.)
U kontinentalnom dijelu Hrvatske sladokusci će doći na
svoje prepuštajući se gastronomskim čarolijama slavonske,
međimurske, zagorske, ličke ili goranske kuhinje. Rijetki
će odoljeti specijalitetima kao što su slavonski kulen,
zagorska purica s mlincima, baranjski fi š-paprikaš, ličke
police, goranski želudac ili pak različita jela od divljači.
Mediteranska Hrvatska carstvo je lagane, zdrave hrane.
To je područje s okusom maslinova ulja, ujedno creske i
paške janjetine, drniškog i istarskog pršuta, paškog sira,
kvarnerskih škampa, stonskih kamenica, viške i komiške
pogače, dalmatinskih riba i rakova, žaba, istarskih tartufa
i specijaliteta ispod peke. Ljubiteljima vina na raspolaganju
je bogata ponuda od kontinentalnih traminca, rizlinga,
graševine, burgundca do jadranskih dingača, postupa,
malvazije, terana i vugave.
Srednje godišnje
temperature °C
Zagreb
Pula
Rijeka
Rab
Zadar
Split
Hvar
Dubrovnik
12,8
14,8
14,7
16,1
15,4
16,5
16,5
16,7
Prosječne
temperature
u kolovozu
20,0
23,9
23,0
24,7
24,1
25,4
25,3
24,8
Hrvatska – Value for money destinacija
Kava
1,1 - 2 eura
Mineralna 0,5
1,1 - 2 eura
Sok
1,6 – 2,5 eura
Pivo 0,33 l
2 – 2,9 eura
Vino 0,75 l 13,8 - 25 eura
(kvalitetno s geografskim porijeklom)
Gorivo za osobno vozilo – zbog kretanja na svjetskom
tržištu cijene se mijenjaju gotovo svaki tjedan:
Eurosuper 1l
1,1 eura
Eurodizel 1l
1 euro
Trajektna karta za vozilo
21,2 – 64,2 eura
i putnika (kopno-otoci, jedan smjer)
Prosječni turistički jelovnik
10,4 – 15 eura
13
Press 2010
Kapaciteti
Ukupan broj hotela
Ukupan broj kreveta u hotelskom smještaju
Ukupan broj kreveta u privatnom smještaju
Ukupan broj malih obiteljskih hotela
Ukupan broj turističkih naselja
Ukupan broj kreveta u turističkim naseljima
Ukupan broj aparthotela
Ukupan broj kreveta u aparthotelima
Ukupan broj turističkih apartmana
Ukupan broj kreveta u
turističkim apartmanima
Ukupan broj kampova: (+ 311 mala u domaćinstvima)
Ukupan broj kreveta u kampovima
Ukupan broj seoskih turističkih gospodarstava
Ukupan broj kreveta u seoskim domaćinstvima
Ukupan broj marina
Ukupan broj vezova
vezova u moru
suhih vezova
Ukupan broj plovila charter-flota stacioniranih
u hrvatskim marinama
www.hrvatski-farmer.hr;
www.camping.hr;
www.mint.hr;
584
98.680
421.000
220
47
25650
13
858
54
9497
231
229.004
353
891
54
12.107
3.650
3500
www.mmtpr.hr;
14
Press 2010
Kako stići u Hrvatsku
Izvrsna autobusna povezanost
Hrvatska je povezana redovnim međunarodnim autobusnim
linijama sa Slovenijom, Austrijom, Francuskom, Italijom,
Mađarskom, Njemačkom, Slovačkom i drugim europskim
zemljama. Vrlo razgranata mreža domaćih autobusnih linija
omogućava putnicima da vrlo jednostavno stignu do Hrvatske
odnosno Zagreba i Splita, te svih ostalih turističkih destinacija.
Završetkom izgradnje punog profila na dionicama autoceste
A6 Rijeka-Zagreb, posljednje dionice autoceste A4 ZagrebGoričan i autoceste M7 Budimpešta-Letenye, završena
je izgradnja autoceste Rijeka-Zagreb-Budimpešta na
paneuropskom prometnom koridoru Vb u dužini od 496,2
kilometra. Od toga je u Mađarskoj 232,5 kilometara , a u
Hrvatskoj 263,7 kilometara. Trajanje putovanja smanjeno je
na 5 sati.
Druge cijevi tunela Mala Kapela i Sv. Rok u promet su
puštene u lipnju 2009. godine. Mala Kapela najduži je tunel
na autocesti Zagreb-Split; desna je cijev duga 5.780 metara,
Slovenija je od 1. srpnja 2009. godine uvela sedmodnevne
a lijeva 5.821 metar. Radovi na iskopu desne cijevi počeli su
vinjete po cijeni od 15 eura. Nije popustila ni pritiscima
2002. godine, a u lipnju 2005. puštena je u promet. Lijeva
Europske komisije koja smatra da bi tjedna vinjeta morala
cijev tunela Sveti Rok duga je 5.679 metara, a desna 5.670
stajati 10 eura. Također je u prodaju puštena i mjesečna
metara. U uvjetima financijske krize te obustave ulaganja
vinjeta za 30 eura. Ukinute su polugodišnje vinjete, a cijena
u cestovnu infrastrukturu na hrvatskom jugu dionica
godišnje povećana je s 55 na 95 eura. Godišnja vrijedi kao
Dalmatine (A1) Vrgorac -Ploče stavljena je na čekanje. Iako
kalendarska. Ako je kupite danas, vrijedi samo do kraja godine. su odgovorni u Hrvatskim autocestama do sada isticali da će
Dovršetak autoceste od Ljubljane prema graničnom prijelazu
se dio od Ravče do čvora Vrgorac pustiti u promet do kraja
Bregana može se očekivati sredinom 2010. godine, kada će
2009. to se ipak neće dogoditi. Još uvijek nije izvjesno kad
biti dovršena i planska dokumentacija za autocestu od Ptuja
će točno autocesta A1 biti povezana s gradom i lukom Ploče.
prema graničnom prijelazu Macelj.
Slovenske vinjete
Cestovna mreža autoputova
www.hac.hr, www.arz.hr, www.azm.hr, www.bina-istra.hr
Novoizgrađena mreža autocesta omogućuje gostima da
vrlo jednostavno i komforno putuju diljem Hrvatske i osjete
ljepotu njezine raznolikosti. Koncem 2008. otvoren je puni
profil autoceste Rijeka – Zagreb na dionici Kikovica –
Oštrovica kraj Rijeke (7,4 kilometra). To je jedna od najtežih
cestovnih dionica u Hrvatskoj na kojoj je 20 posto njezine
dužine u objektima – pet vijadukata i dva podvožnjaka.
Autocesta Rijeka – Zagreb duga 146,5 kilometara u
punom je profilu u promet puštena krajem listopada 2008.
Putovanje sada traje oko sat i 15 minuta, a cijena cestarine
za osobno vozilo od Rijeke do Zagreba iznosi 60 kuna.
Autocesta Rijeka - Zagreb dio je europskog pravca
E65 i dio paneuropskog prometnog koridora Vb, te je,
izuzetno važna za razvoj turizma i gospodarstva i, s
obzirom na promet, najisplativija hrvatska autocesta.
22. listopada 2008. puštena je u promet dionica autoceste
između Goričana i granice s Mađarskom te novi most Mura
(dužine 216 metara koji se sastoji od dva mosta širine 15
metara ) između Hrvatske i Mađarske. U produžetku mosta
Mura, s mađarske strane je kilometar nove ceste, koja
zajedno s mostom Mura i novoizgrađenih 1,4 kilometra s
hrvatske strane, spaja autocestu Budimpešta – Letenye i
Zagreb – Goričan.
Zbog recesije privremeno su stali i radovi na splitskoj obilaznici, vrijednoj 200 milijuna eura. Njena izgradnja bit će spasonosno rješenje za cestovni potez
Trogir-Split-Omiš, najfrekventniju dionicu u Hrvatskoj s prosječnim dnevnim tranzitom od 40.000 vozila.
18. lipnja 2009. otvorena je za promet dionica
riječke obilaznice čvor Škurinje - čvor Diračje u punom profilu, ukupne duljine 5,2 kilometra, uključujući
novoizgrađeni čvor Rujevica. Riječka obilaznica bit će u
cijelosti prometno funkcionalna do kraja 2009. godine.
Istarski ipsilon
Izgradnja punog profila Istarskog ipsilona započeta je u listopadu 2008., a planirana je po fazama kako bi cijeli posao dupliranja cestovne mreže bio dovršen u što je moguće kraćem
roku. Završetak radova očekuje se unutar naredne dvije i pol
godine, a vrijednost investicije iznosi oko 313 milijuna eura.
Izgradnjom punog profila autoceste uvest će se i novi tarifni
sustav – zatvoreni sustav naplate. Korisnik će u tom slučaju
platiti samo za onoliku dužinu autoceste koliko je proputovao.
Uz već postojeće ekološke karakteristike cestovne mreže
Ipsilona - ugrađen sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, zidove za zaštitu od buke, korištenje sunčeve
energije za napajanje SOS telefona i radara za mjerenje
brzine, energetski učinkovit sustav ventilacije u tunelu... s
izgradnjom punog profila autoceste Istarski ipsilon još će
15
Press 2010
više pridonositi održivom razvoju: naime, sva će čvorišta
imati ugrađenu ekološku rasvjetu koja osvjetljava samo beton i asfalt, ne ugrožavajući prirodni bioritam ptica i noćnih
životinja. U sklopu izgradnje punog profila, koncesionar
Bina-Istra će sagraditi i dvije ceste koje nisu dijelom koncesijskog područja, na kojima neće biti naplate cestarine i
koje će se nakon izgradnje predati na upravljanje Hrvatskim
cestama, odnosno Županijskoj upravi za ceste, a radi se
o spojnoj cesti duljine 1,5 km od čvora Umag do državne
ceste D200, u smjeru graničnih prijelaza Kaštel i Plovanija, te spojnoj cesti od čvora Pula (Istarski Y) do Pomera
(Medulina) duljine 8 km, koja bi trebala rasteretiti promet na
ulasku u grad Pulu.
Direktne željezničke linije
Hrvatska je direktnim željezničkim linijama umrežena s
Austrijom, Bosnom i Hercegovinom, Francuskom, Italijom,
Mađarskom, Njemačkom, Slovenijom, Slovačkom, Srbijom,
Crnom Gorom, te Švicarskom. S drugim je europskim
zemljama povezana indirektno. Hrvatske željeznicePutnički prijevoz u suradnji sa Željeznicama Srbije tijekom
ljetne sezone uvodi poseban sezonski vlak Jadran-express
koji vozi od 20. lipnja do 7. rujna na relaciji BeogradKnin-Split-Beograd i Beograd-Rijeka-Beograd. Također,
slovačka ‘Železničná spoločnosť u turističkoj sezoni
prometuje iz Bratislave za Split. Brzi vlak (City Star) vozi
svakodnevno od lipnja do rujna, a turistima je omogućen i
prijevoz bicikala. Cijena karte Bratislava – Split izosi 115,6
EUR. www.slovakrail.sk
Aerodromi i nisko tarifni prijevoznici
(low cost carrieri)
Međunarodne zračne luke u Hrvatskoj su u Zagrebu, Splitu,
Dubrovniku, Osijeku, Zadru, Rijeci, Puli, a samo tijekom
ljetne sezone otvorene su na Braču i Lošinju.
Sportski aerodromi u Hrvatskoj su u Zagrebu, Čakovcu,
Slavonskom Brodu, Rijeci, Vrsaru, Malom Lošinju, Sinju,
Otočcu, Čepinu, Ivanić Gradu, Koprivnici, Braču, Puli i
Varaždinu.
Croatia Airlines, hrvatska nacionalna aviokompanija
povezuje
Hrvatsku
s
mnogobrojnim
europskim
gradovima. Uz Croatia Airlines zračnu vezu s Hrvatskom
održava još 35 avio-kompanija poput British Airwaysa,
Germanwingsa, Lufthansa-e, SkyService Airline-a, Iberia,
STERLING, SAS, Delta, TAP Portugal i Austrian Airlines.
Hrvatske zračne luke 2009. godine poslovale su s 18
niskotarifnih zrakoplovnih prijevoznika i unatoč bankrotu
‘SkyEuropea’, koji je koncem kolovoza u zadarskoj zračnoj
luci ostavio oko 700 putnika da se snađu za prijevoz,
posebnog straha od nastavka takvih scenarija i s drugim
kompanijama – nema. Naime, Hrvatsku s oko 40 europskih
gradova povezuju niskotarifne zrakoplovne kompanije kao
što su Germanwings, Happag Lloyd Express, Clickair,
Norwegian Air Shutlle, Wizz Air, Flyglobespan, Flybe,
Thomsonfly, Easyjet, Ryanair i EstonianAir. Najveći
broj linija prema Hrvatskoj ima njemački Germanwings,
a po broju letova slijede njemački TUIfly, mađarski
Wizz Air, norveški NorwegianAir i britanski EasyJet.
Iako je recesija u značajnoj mjeri zahvatila zračni promet
koji u cijelome svijetu bilježi pad, najave novih letova u
sezoni 2010. potvrđuju Dubrovnik kao jednu od privlačnijih
destinacija Mediterana. Dosad su interes za dolaskom u
Dubrovnik pokazale aviokompanije koje bi hrvatsku turističku
perlu novim linijama povezale s Moskvom, Budimpeštom,
Rimom, Amsterdamom, Istanbulom, Leedsom, Atenom,
Edinburghom, Manchesterom itd. S početkom nove sezone
otvara se reprezentativni putnički terminal, investicija
vrijedna oko 160 milijuna kuna, s otvaranjem koje
dubrovačka zračna luka postaje jedini hrvatski aerodrom s
‘aviomostovima’ odnosno ‘suhim prijelazom’ iz zrakoplova.
U Zračnoj luci Split u 2009. godini kod njih je slijetalo
45 zrakoplovnih kompanija, a glavne destinacije su
im: Zagreb, Rim, London, Pariz, Köln, Frankfurt,
Stuttgart, Oslo i Stockholm. Gledano po zemljama,
najviše putnika dolazilo je iz Njemačke, a slijede Velika
Britanija, Hrvatska, Francuska, Norveška i Švedska.
Rekordan broj putnika u svojoj 40-godišnjoj povijesti Zračna
luka Zadar ostvarila je 2008. godine kada se preko zračne
luke prevezlo gotovo 160.000 putnika. Međutim, 2009.
s povećanjem prometa za više od 35 posto zasigurno
će postaviti novi rekord u broju putnika, koji bi prema
očekivanjima komercijalnih službi zadarskog aerodroma
trebao dosegnuti 220.000 putnika. U ostvarivanju ove brojke
umnogome su pomogle niskotarifne kompanije preko kojih
je Zadar povezan s brojnim destinacijama iz cijele Europe.
Kada govorimo o niskotarifnim kompanijama, nezaobilazno
je ime kompanije Ryanair, koji sa svojih sedam destinacija
čini kompaniju broj 1 u Zračnoj luci Zadar. Odmah poslije
njih je Germanwings.
Ove 2009. godine zadarski aerodrom ima osam
novih linija: Ryanair je uveo Edinburgh, Stockholm,
Frankfurth, Düsseldorf i Pisu, dok je Germanwings
uveo Berlin. U prometu su i dva nova avioprijevoznika:
Low Cost Carrier Danube Wings, koji leti za Bratislavu,
te Orenburg Airlines, koji ima čarter-liniju za Moskvu.
Hrvatsku je s mnogim svjetskim gradovima povezana
brojnim charter letovima. Kuoni Travel u 2010. diže sljedeće
chartere:
• Zurich – Split sa Swissairom, subotom;
• Zurich-Krka- Pula- Zurich sa Helweticom, subotom
tijekom srpnja, kolovoza i rujna;
• Friedrichshafen-Pula i Friedrichshafen – Zadar s
aviokompanijom Intersky;
• Basel – Dubrovnik s Dubrovnik Airline.
Croaticum ponovno diže charter Zurich – Split s Dubrovnik
Airlineom. U pripremi su charter letovi iz Ženeve za Split i
Dubrovnik. Također, 2010. namjeravaju se uvesti charter linije
iz Milana, Palerma, Catania za Split, a vjerojatno i za Dubrovnik.
U 2010. godini u Hrvatsku će letjeti 11 britanskih
aviokompanija s 19 aerodroma i to s 80 letova tjedno.
16
Press 2010
Smart Connect i za letove iz Hrvatske
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u Europi prema kojoj Gremanwings leti iz svih svojih glavnih zračnih luka u
Njemačkoj s prosječnom popunjenošću zrakoplova od 90
posto. Od 2008. uvedena je i za letove iz Hrvatske nova
usluga ‘’Smart Connect’’ kakvu nema nijedna niskotarifna
kompanija u Europi. Putnicima u Hrvatskoj tako je dostupan
veći broj destinacija te odsad mogu, uz postojeće linije
prema Kölnu / Bonnu, Berlinu, Stuttgartu, Hamburgu i Dortmundu, kupovati karte i za letove prema Parizu, Londonu,
Dresdenu i Leipzigu. Ovo je ponuda kakvu nema nijedna
niskotarifna kompanija u Europi, a Germanwings njome
uvodi čak 141 rutu više i 500 dodatnih poveznica tjedno.
Korištenje usluge je vrlo jednostavno. Na webu putnici
mogu rezervirati let s presjedanjem na isti način kako su i
dosad rezervirali letove s tim da je presjedanje omogućeno
u zračnim lukama Koln/Bonn, Stuttgart i Berlin. Cijene unutar usluge “Smart Connect” još su jeftinije od direktnih letova koji se mogu bukirati u ponudi Germanwings-a.
Čak 50 naseljenih otoka povezano
brodskim linijama
Hrvatska je pomorska zemlja. Njeni obalni gradovi
međusobno su povezani brodovima i trajektima. Čak 50
naseljenih otoka povezano je trajektima ili brodovima s
obalom. Tijekom ljetnih mjeseci trajektne i brodske veze
su pojačane. Lokalne trajektne linije povezuju obalu s
otocima Cresom, Lošinjom, Pagom, Rabom, Ugljanom,
Pašmanom, Dugim otokom, Ižom, Ravom, Olibom, Silbom,
Premudom, Istom, Molatom, Bračem, Šoltom, Hvarom,
Visom, Pelješcem, Korčulom, Lastovom i Mljetom.
Redovite putničke i trajektne linije prometuju između
talijanskih (Venecija, Trst, Ancona, Pescara, Bari)
i hrvatskih luka. Dnevna trajektna linija spaja Rijeku
i Split tijekom cijele godine. Za Dubrovnik ta linija
nastavlja tri puta tjedno. Trajekti koji kreću iz Rijeke za
južni dio obale, dobro su rješenje za vozače koji na taj
način mogu izbjeći lijepu, ali napornu vožnju obalom.
Hrvatska je tijekom ljetne sezone s Italijom povezana
i katamaranskim linijama. (Sve podatke o sezonskim
brodskim linijama mogu se pronaći na stranicama Agencije
za obalni linijski pomorski promet, www.agencija-zolpp.hr ).
U 2008. godini na hrvatske otoke iz sredstava državnog
proračuna i sredstava državnih javnih poduzeća u
infrastrukturne projekte uložena je milijarda, 680 milijuna i
680 000 kuna.
U skladu sa Zakonom o otocima poduzimaju se značajne
aktivnosti vezane za izgradnju novih i dogradnju, sanaciju
i rekonstrukciju postojećih otočnih luka i pristana, a kako
bi se unaprijedilo pomorsko povezivanje otoka s kopnom i
otoka međusobno. Poseban cilj je stvaranje infrastrukturnih
uvjeta u lukama otvorenim za javni promet za prihvat novih,
većih i modernijih brodova.
Programom gradnje brodova do 2011. godine, kojeg je
22. siječnja 2009. usvojila Vlada, hrvatski brodari moći će
ostvariti državne potpore u iznosu od ukupno 240 milijuna
kuna, čime će se pokriti do najviše 30 posto opravdanih
troškova dodatnog ulaganja u izgradnju brodova. Cilj Programa je obnova flote hrvatskih brodara, odnosno veća
sigurnost plovidbe i veći stupanj zaštite mora i okoliša.
Prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture
programom obnove putničke i izletničke flote u 2008. godini
obuhvaćeno je 12 plovila, za što je izdvojeno 4.605.720,30 kuna.
U riječkoj luci 6. listopada 2009. otvoren je pomorskoputnički terminal, vrijedan 95 milijuna kuna. Terminal,
opremljen najsuvremenijim lučkim nadzornim centrom
na Jadranskom moru, ugostiteljskim objektima i drugim
putničkim sadržajima, dio je projekta Rijeka Gateway koji
obuhvaća modernizaciju luke i lučkih pogona, izgradnju
popratne infrastrukture, uključivo prometnice i željezničku
mrežu od Rijeke prema unutrašnjosti.
KORISNI LINKOVI:
www.jadrolinija.hr; www.croatiaairlines.com;
www.splittours.hr; www.hznet.hr; www.hrvatske-ceste.hr;
www.luka-vukovar.hr; www.port-osijek.hr;
www.blueline-ferries.com; www.snav.it;
www.venezalines.com; www.lnp.hr; www.medplov.hr;
www.miatours.hr; www.ivante.hr; www.krilo.hr;
www.gv-line.hr
17
Press 2010
Novosti u 2010.
Autor: Petar Trinajstić
Izvor: HTZ
Hoteli
Top investicije u hotelskom sektoru
Hrvatska – destinacija kvalitetnog
smještaja
Kempinski Adriatic Resort 5* - Savudrija:
www.kempinski-adriatic.com
U Savudriji je u kolovozu svečano otvoren prvi
Kempinski u Hrvatskoj – Kempinski
hotel Adriatic,
ujedno i prvi hrvatski Golf & Spa Resort s pet zvjezdica.
Bivša Rezidencija Skiper sada je dobila luksuzni hotel s 22
ekskluzivne vile s grijanim bazenima te prvo novo golf-igralište
sa 18 rupa u Hrvatskoj. Hotel ima 186 soba i apartmana (dva
predsjednička apartmana imaju po 650 m2 s bazenima na
terasi), spa zonu veličine tri tisuće četvornih metara, vanjski
i unutrašnji bazen te brojne restorane i barove. Vile imaju
od 500 do tisuću četvornih metara, a one najveće i vinski
podrum, saunu i mali wellness te po dva manja apartmana
za pratnju i batlerski servis. Resort ima i svoju marinu sa
38 vezova koja može primiti i megajahte do 50 metara.
Ukupna vrijednost investicije iznosi 190 milijuna eura.
Hotelski sektor u Hrvatskoj ove je krizne 2009.
godine zabilježio nastavak pada profitabilne stope uz
nezadovoljavajuću stopu povrata kapitala. Procjenjuje
se da će do kraja godine na razini dobiti taj pad biti oko
15 posto. U hotelijerskom sektoru ne očekuje se rast
fizičke potražnje, noćenja i prihoda u 2010. godini.
Nastavak trenda rasta hrvatskog turizma, među ostalim je
i rezultat investicija – ukupna ulaganja u hrvatski turizam u
2008. godini premašila su 7 milijardi kuna, od čega najveći dio
u postojeće objekte, izgradnju novih te stavljanje u funkciju
postojećih objekata. U izgradnju novih hotela u Hrvatskoj
2009. godine uloženo 4,5 milijardi kuna. Zbog gospodarske
krize hrvatski ministar financija Ivan Šuker u 2010. godini
očekuje pad investicija u hotelijerski sektor, i to za čak 20 posto.
Izvor: HTZ
Svi stručnjaci su suglasni - unatoč krizi u svjetskom turizmu,
jedini način održanja među konkurencijom jest daljnje
ulaganje u kvalitetniji smještaj. Iako je 2009. u odnosu
na 2008. investicijski ciklus u hrvatskom turizmu ipak biti
usporen, prošle je 2009. godine na Jadranu otvoreno desetak
visokokvalitenih hotela čija je gradnja počela 2008. ili još prije.
Uz Istru i Kvarner, posebno je to uočljivo u Dalmaciji,
posebice u Splitsko-dalmatinskoj županiji i samom
Splitu, gdje niče nekoliko velikih ekskluzivnih objekata
te znatan broj manjih, obiteljskih luksuznih hotela.
Dovršen je i najveći jadranski resort u Novom Vinodolskom,
a u Petrčanima će biti novo luksuzno turističko naselje. Istra
je u Rovinju, odnosno na Crvenom otoku, dobila svoj
drugi hotel s pet zvjezdica, a zatim i treći, u luksuznom
Kempinski resortu.
Hotel Istra 5* - Rovinj, Crveni otok:
www.maistra.hr
Na Crvenom otoku, samo petnaest minuta vožnje malim
brodom udaljenom od Rovinja, početkom rujna otvoren je
prvi hrvatski all-suite hotel. U sklopu njega su 32 apartmana
18
Press 2010
koji, uz prepoznatljiv dizajn te vrhunsku opremljenost, imaju
i adut više: svaki apartman ima pogled na more i prekrasni
rovinjski arhipelag. Vrijednost ove investicije je 30 milijuna
kuna (nešto više od 4 milijuna eura). No, tu nije kraj adutima
ovog objekta koji će imati vlastite dodatne sadržaje ali će
se jednako tako ‘naslanjati’ i na već postojeću turističku
ponudu hotela Istra i Crvenog otoka. U sklopu hotela
Istra nalazi se luksuzni wellness centar Otok te vrhunski
restorani, bogati sportski sadržaji te kongresne dvorane.
Crveni otok zajednički je naziv za dva otočja rovinjskog
arhipelaga Sv. Andriju i Maškin koji su povezani nasipom
a ukupna im je površina oko 233 tisuće četvornih metara.
Izvor: HTZ
Hotel Palazzo 4* - Poreč:
www.hotel-palazzo.hr
U srpnju u Poreču otvoren je hotel Palazzo, nekadašnja
Riviera u čiju je obnovu uloženo pet milijuna eura. Riječ je
o najstarijem gradskom hotelu, sagrađenom 1910. godine,
koji se nalazi na atraktivnoj lokaciji porečke rive. Novi hotel
Palazzo spoj je tradicionalnog i modernog: ima 70 soba i četiri
predsjednička apartmana, najveći veličine 400 četvornih
metara. Vanjski bazen može se koristiti i zimi, a u ponudi
je i vrhunski restoran, spa u kombinaciji s jedinstvenim
tretmanima za lice kavijarom, tartufima i vinom, te širok izbor
atraktivnih masaža, manikura, pedikura i depilacija. Na meniju
hotela su i sportske aktivnosti kao što je golf, tenis i jahanje.
Izvor: HTZ
Family Hotel Diadora 4*, Punta Skala Residence &
Vacation Club – Petrčani:
www.punta-skala.com
Austrijska grupacija Falkensteiner koja je vlasnik i turističkog
naselja Borik u Zadru ovog je ljeta otvorila prvi od tri hotela
svoga novog naselja u Petrčanima. Hotel Diadora ima 250
soba površine 33 do 47 metara četvornih. Sve sobe imaju
zaseban spavaći dio za djecu, dnevni kutak, kupaonicu s
kadom i tušem, internet priključak, mini bar i Flatscreen TV.
Hotel, također, raspolaže sa sobama koje su međusobno
povezane vratima te sobama prikladnim za osobe u invalidskim kolicima. Ono što ovaj hotel čini posebnim jest
činjenica da su svi sadržaji namijenjeni odraslima u ponudi
i za djecu. To bi značilo da kako odrasli, tako i djeca mogu
uživati u blagodatima spa programa. Falky-Land nalazi se
na gotovo 1.000 metara četvornih, a namijenjen je isključivo
dječjim sadržajima s dječjim vrtićem za malu djecu,
područjem za bebe, kinom, tv-prostorijom i dječjim discom.
Familiy Hotel Diadora prvi je komadić velike investicije na
poluotoku Punta skale koji je otvorio svoja vrata. Nastavak radova na prestala dva objekta, apart hotelu Senia i
hotelu Jadera, predviđen je završetkom turističke sezone,
odnosno početkom studenog. Hotel Jadera bit će prvi hotel s pet zvjezdica u Zadarskoj županiji, a bit će namijenjen uglavnom odraslim osobama bez djece. Gosti koji će
se odlučiti za odmor u Aparhotelu Senia moći će koristiti
usluge hotela s poslugom, što će se dodatno plaćati. Čitav
resort trebao bi primati tisuću ljudi, a ukupna vrijednost investicije iznosit će 220 milijuna eura.
19
Press 2010
Izvor: HTZ
President 5* - Solin
www.hotelpresident.hr
U neposrednoj blizini Gospina otoka, na obali rijeke Jadro,
President grupa u lipnju 2009. izgradila je ovaj luksuzni
hotel s pet zvjezdica. Od trenutka ishođenja građevinske
dozvole 2007., investitoru su za realizaciju projekta vrijednog 14 milijuna eura, trebale dvije godine. Projekt na obali
Jadra, drugi je hotel President grupe na ovom području,
prvi je u središtu Splita, istog imena, ali s četiri zvjezdice.
Smještajni kapaciteti su 80 soba, jednokrevetnih i dvokrevetnih, te četiri apartmana, tako da se ukupno može smjestiti oko 160 gostiju. Većina soba ima balkone s kamenom
ili ogradom od kovanog željeza, koja se ističe i u atriju na
središnjim stubama koje vode na kat.
Uz obvezni restoran i kavanu, valja izdvojiti četiri konferencijske dvorane, s kapacitetom od 50 do 200 sudionika,
s tim da se, zahvaljujući rješenju pokretnih pregradnih ploha, mogu objediniti u jednu koja može primiti i do
500 osoba. U dvoranama, rađenim kao amfiteatar, moći
održavati i kazališne predstave. Kongresni turizam tek
je dio ponude, dok je drugi zdravstveni. U sklopu hotela
sagrađena su čak tri bazena: zatvoreni s morskom vodom,
otvoreni 25-metarski natjecateljski namijenjen, uz plivanje, i igranju vaterpola, te treći za rekreativce, uključujući
i djecu. U gradnju hotela uloženo je 10 milijuna eura.
Izvor: HTZ
Katarina 4* - Dugopolje:
www.hotelkatarina.hr
Hotel Katarina je novoizgrađeni hotel sa 74 smještajne
jedinice i 170 ležaja, kategorije 4 zvjezdice koji se nalazi
u Dugopolju na izlazu autoputa za Split. Prvi je hotel na
području Dugopolja te zbog izuzetno dobrog položaja garantira brzu povezanost s gradom Splitom i brzorastućom
poslovnom zonom Dugopolje.
Smještaj u hotelu Katarina pruža luksuz i udobnost te
tako predstavlja idealnu kombinaciju za poslovne goste ali i
one koje traže odmor i opuštanje. Elegantne i multifunkcionalne dvorane idealno su mjesto za konferencije, sastanke i
ostala poslovna događanja.
Na najvišem 7. katu smješten je wellness centar. Hotel je
prvenstveno zamišljen kao poslovni hotel, a gosti će moći
koristiti i privatni jacuzzi i saunu. Vrijednost investicije je 10
milijuna eura.
20
Press 2010
Izvor: HTZ
Hotel The View 5*, Novi Spa Hotel & Resorts - Novi Vinodolski:
www.novi.hr
Hotel The View, otvoren u siječnju 2009. godine, dio
je najvećega hotelskog resorta na Jadranu Novi Spa
Hotel & Resorts koji se prostire na 15 hektara. Vlasnici
su bivši tenisač Bruno Orešar i njegov parner, Opatijac
Gordan Širola. Od 2004., kad je resort otvoren, u projekt
je uloženo 150 milijuna eura, a najnovije ulaganje
odnosi se na luksuzni spa centar veličine 14 tisuća
četvornih metara koji je stajao 25 milijuna eura. The
View je luksuzni dizajnerski hotel sagrađen od bračkog
kamena sa 130 smještajnih jedinica, od čega je najviše
apartmana. U okolici je i 36 vila s 336 luksuznih apartmana.
Sobe i apartmani su smješteni u pet hotelskih krila,
nazvanih po pet najpoznatijih lokalnih vjetrova: Bura, Jugo,
Maestral, Tramontana i Levant. Svi su okrenuti prema moru
i iz svojih privatnih balkona pružaju prekrasne panoramske
poglede na Kvarnerski zaljev i otok Krk. Prostrani, moderno
dizajnirani i bogato opremljeni, uključujući najfiniju posteljinu
i kupaonsku kozmetiku, brzu internetsku vezu i telefon u
kupaonici, interijeri su i funkcionalno vrlo pažljivo osmišljeni
s ciljem da gostima vrijeme provedeno u njima bude što
kvalitetnije i ugodnije. U sklopu ovog resorta nalaze se i
dječje igraonice s cjelodnevnim programom i zabavnim
aktivnostima za najmlađe goste, 12 različitih restorana
i lounge barova, bazeni s cabanas, pješčana plaža,
šljunčana plaža, izbor sportskih terena i zabavnih aktivnosti
na otvorenom, shopping gallery, multifunkcionalne
kongresne dvorane i bogat izbor večernje zabave...
Izvor: HTZ
Hotel Hilton Marjan Split 5* - Split:
www.hotel-marjan.com
Vlasnik hotela Marjan tijekom 2009. je s poznatim svjetskim
lancem Hilton sklopio ugovor o franšizi na 22 godine pa
će ovaj potpuno obnovljeni splitski hotel nositi ime Hotel
Hilton Marjan Split (Hilton je na Jadranu dosad bio jedino u
Dubrovniku). Otvaranje hotela odgođeno je za sredinu 2010.
godine. Kada bude u potpunosti dovršen, hotel će imati
254 sobe, 27 luksuznih apartmana i jedan predsjednički
na posljednjem 11. katu. U prvoj fazi bit će dovršeno 220
soba, restorani i barovi, wellness te tri manje konferencijske
sale. Preostali dio soba i apartmana te glavna kongresna
dvorana trebali bi biti dovršeni iduće godine. Ukupno će u
obnovu i uređenje hotela biti uloženo 135 milijuna eura.
Izvor: HTZ
Hotel Radisson Split 4* - Split:
www.radissonblu.com
Na ruševinama starog hotela Split sagrađen je novi hotel kojim će upravljati svjetski lanac Radisson. U prvoj fazi, vrijednoj 40 milijuna eura, koja bi trebala biti
završena do kraja 2009, sagradit će se 250 soba i apartmana, dva restorana, velika kongresna dvorana, wellness i fitness centar na dvije tisuće četvornih metara te
podzemna garaža sa 200 parkirališnih mjesta. U drugoj
fazi, vrijednoj 20 milijuna eura, sagradit će se apart-hotel
s 5 zvjezdica i 110 smještajnih jedinica te depandansa s
50 soba. Otvorenje hotela očekuje se početkom 2010.
21
Press 2010
Izvor: HTZ
Radisson Blu Resort & Spa Dubrovnik Sun Gardens Hotel 5*:
www.radissonblu.com/resort-dubrovnik
U turističkom kompleksu ‘Dubrovački vrtovi sunca’ u Orašcu
u srpnju je otvoren prvi hrvatski hotel u prestižnom svjetskom hotelskom lancu Radisson BLU. Novi turistički centar u
Orašcu ima 201 sobu i 207 luksuznih apartmana te je jedan od
najvećih u sastavu Radissona BLU, što je od veljače ove godine novi naziv nekadašnjeg poznatog landa Radisson SAS.
Resort se nalazi uz samo more i idealno je odredište za
odmak i odmor od stresne svakodnevice, ali i izvorište za
buđenje nove životne snage i optimizma.
Radisson Blu Resort & Spa u Vrtovima sunca sretna je
kombinacija moderne arhitekture čiji je imperativ ljepota i
funkcionalnost te mediteranske gostoljubivosti koja vas
uvažava kao sasvim posebnog pojedinca. Uz ugodni i
udobni smještaj bilo u hotelu ili rezidencijalnim apartmanima
s odrazom morskog plavetnila i pogledom na romantično
elafitsko otočje svojim bogatstvom sadržaja zadovoljava i
najzahtjevnije goste. Raznolika ponuda sadržaja: zavidno
opremljen moderni spa kompleks, sportski centar,
multifunkcionalne kongresne dvorane, restorani, trgovine i
barovi pretvaraju ovaj dio resorta u zasebni mali grad koji
živi na svoj način. U hotelu će raditi i noćni klub, a uspjehu
cjelogodišnjeg poslovanja trebao bi pridonijeti i veliki
kongresni centar koji se prostire na više od 1100 kvadrata i
koji može ugostiti do 900 sudionika.
Jedna od posebnosti oraškoga Radissona BLU, naime, jest i
vlastita mala marina iz koje će gosti biti prevoženi do Grada.
Izvor: HTZ
Hotel Punta Osejava 4* - Makarska:
www.osejava.com
Jedan od najstarijih hotela u Makarskoj, smješten na samoj
rivi i sagrađen 30-ih godina prošloga stoljeća, pretvoren
je u potpuno novi hotel. Obnovljeni hotel, koji je otvoren u
kolovozu 2009. godine, ima 48 soba, kongresnu dvoranu,
bazen, restoran, tavernu i salu za bankete. Ugostiteljski
sadržaji prilagođeni su svakodnevnoj potrebi grada; caffe
bar Kantun dizajnom neodoljivo podsjeća na sobu staroga
kapetana, tu je i parangal s ponudom namijenjenom svim
uzrastima, uz konobu s domaćim delicijama, kao i restoran
Žalo s pogledom na grad koji zaustavlja dah. I ostali
prostori tog velebnog zdanja planirani su za reprezentativne
gradske događaje - koktele, promocije, izložbe, seminare.
Hotel Osejava gostu nudi otvoreni bazen s luksuznim
spa centrom, suvenirnicu, turističku agenciju, vlastito
parkiralište i garažu. U projekt je uloženo šest milijuna eura.
22
Press 2010
Izvor: HTZ
Valamar Lacroma Resort 4* - Dubrovnik:
www.valamar.com
Početkom rujna 2009. u Dubrovniku je svečano otvoren
Valamar Lacroma Resort, najveći kongresni i spa hotel
u gradu pod Srđem. Hotel ima 385 udobnih, prostranih i
moderno opremljenih dvokrevetnih soba te 16 apartmana od
kojih je čak 13 dvoetažnih. Posebno se ističe predsjednički
apartman od 140 četvornih metara s vlastitom wellness
zonom od 70 četvornih metara, veliku kongresnu dvoranu
za tisuću osoba te sedam manjih, kao i spa zonu veličine
tisuću četvornih metara. Investicija je vrijedna 33 milijuna
eura. Velika prednost Valamar Lacroma Resorta je što kao
dio grupacije Valamar koja na Babinom kuku posjeduje
ukupno pet hotela može ponuditi dodatne kongresne
kapacitete i smještaj za velike poslovne skupove.
U hotelskom wellness centru Ragusa Spa odmor od stresne
svakodnevice omogućavaju raznoliki sadržaji u The Spa dijelu - više vrsta sauna (finska, bio, infracrvena, parna kupelj,
ledena fontana, sobe za opuštanje s vodenim krevetima) te
u Afrodita Spa dijelu namijenjenom isključivo damama. Ragusa Spa još uključuje fitness centar, centar ljepote, sobe
za masažu i opuštanje, vanjski jacuzzi, wellness bar te unutarnji i vanjski bazen.
Vrhunski enogastronomski doživljaj u hotelu pružaju
raznovrsni ugostiteljski sadržaji, restorani i barovi. Osim
prostranog hotelskog restorana Lacroma uz show cooking u
režiji vrhunskih kuhara, hotel raspolaže i ribljim restoranom
Langusto Fine Dining s terasom i predivnim pogledom na
more i Elafite. Tu su još i Nocturno Wine & Cocktail Bar s
bogatim izborom vina i koktela.
Izvor: HTZ
‘Spa & Golf Resort Sveti Martin’ 4* - Sveti Martin na Muri:
www.toplicesvetimartin.hr
U prvoj polovici rujna 2009. godine otvoren je luksuzni spa
golfer hotel sa četiri zvjezdice ‘Spa & Golf Resort Sveti
Martin’ u toplicama u Svetom Martinu na Muri, općini koja
je 2008. proglašena europskom destinacijom izvrsnosti.
Hotel ima 151 sobu, 6 suita, wellness centar na 1800 m2,
kongresni dio za 500 osoba, sportsku dvodijelnu dvoranu
i rekreacijski centar s vježbalištem za golf, dva restorana,
piano bar, noćni bar, lounge bar i dječji vrtić. U sklopu
milijunske investicije u Svetom Martinu nude se golf tereni
s devet rupa i grijanim ‘greenovima’, teniski tereni, aqua
aerobic, odbojka na pijesku i cijeli niz sportskih sadržaja.
U spa hotelu su saune, kupke, jacuzzi,masaže i različiti
kozmetički tretmani.
‘Spa & Golf Resort Sveti Martin’ predstavlja najveći projekt
u kontinentalnom turizmu s dosadašnjom investicijom
više od 300 milijuna i s više od 200 zaposlenika. Budući
da je prije početka projekta na ovoj lokaciji postajao
samo jedan otvoreni bazen, predstavlja i jednu od
najvećih green-field investicija u cijeloj Hrvatskoj.
23
Press 2010
Izvor: HTZ
Bluesun hotel Kaj 4* - Marija Bistrica:
www.bluesunhotels.com
Na sjevernim obroncima Zagrebačke gore, tridesetak
kilometara od Zagreba, smještena u jugoistočnom dijelu
Hrvatskog Zagorja, nalazi se Marija Bistrica drevno hrvatsko
marijansko svetište u kojem hrvatski narod stoljećima
pronalazi duhovni mir. Na blagdan Velike Gospe 2009.
godine u poznatom marijanskom svetištu Mariji Bistrici
svečano je otvoren Bluesun hotel Kaj s četiri zvjezdice, koji
uz smještaj od 66 soba, kongresne i wellness & spa sadržaje
nudi vrhunski gastro program baziran na inovativnoj
interpretaciji tradicionalne kuhinje, čiju realizaciju predvodi
tim stručnjaka školovanih pri Ritz Escoffier Ecole kulinarskoj
akademiji u Parizu.
Hotel ima restoran Bistriczu s 400 mjesta za organizaciju
svadbenih svečanosti i raznih domjenaka, restoran
Academiu sa 60 mjesta s ekskluzivnom gastro ponudom,
terasu s otvorenim roštiljem i zimskim vrtom, vinoteku
s 200 etiketa iz vinskih regija svijeta i Hrvatske, aperitiv
bar s vanjskom terasom. Wellness & Spa površine je 350
m2 sa saunama, whirlpoolom, bogatim izborom klasičnih
i egzotičnih tretmana. Polivalentna kongresna dvorana
do 150 mjesta osigurava udobnu organizaciju kongresa,
seminara, team bulidinga, tečajeva i sličnih sadržaja.
Izvor: HTZ
Aparthotel ‘Villa Magdalena’ 4*- Krapinske Toplice,
www.villa-magdalena.net
Krajem lipnja 2009. u Krapinskim Toplicama otvoren je
prvi boutique, ekskluzivni aparthotel Villa Magdalena s
četiri zvjezdice. Gostima je na raspolaganju osam luksuzno
opremljenih apartmana i jedna dvokrevetna soba. U
sklopu apartmana jedinstvene su hidromasažne kade s
direktnim spojem na ljekovitu, termalnu izvorsku vodu.
U sastavu hotela nalazi se restoran baziran na modernoj
‘fusion kuhinji’ s panoramskim pogledom. Hotel nudi i
malu multimedijalnu salu za sastanke. Tijekom 2010.
Ville Magdalene će biti obogaćena wellness sadržajima.
Najnovijim otvaranjem spomenutih vrhunskih hotela,
hrvatska je mreža potkraj rujna ove godine povećana
na 142 hotela s četiri i 23 hotela s pet zvjezdica. Drugim
riječima, u nešto više od dvije godine, zahvaljujući
većim ulaganjima ali i novoj kategorizaciji - domaća je
ponuda obogaćena sa devedesetak vrhunskih hotela.
Najviše hotela s pet zvjezdica, njih trinaest, ima
dubrovačko područje. U posljednje dvije i pol godine
još je brže rastao broj hotela s četiri zvjezdice, posebice
tražene i cijenjene kategorije na vanjskim tržištima.
Želi li Hrvatska zadržati korak s konkurencijom, mora
i dalje više ulagati i graditi, jer nedostaju deseci tisuća
novih hotelskih kreveta. Samo tako održat će se i zadržati
kvaliteta, konkurentnost i hotelijerska profitabilnost.
www.huh.hr
24
Press 2010
Kampovi
Prema podacima Kamping udruženja Hrvatske, u Hrvatskoj
ima 231 kamp te još 311 mala u domaćinstvima, čiji se
ukupni smještajni kapaciteti procjenjuju na 229.004 kreveta.
Kampovi predstavljaju 25 posto ukupnih smještajnih
kapaciteta u Hrvatskoj. U kampovima u Hrvatskoj, od
otvaranja pa do kraja rujna 2009, ostvareno je 14.179.743
noćenja, odnosno 3,3 posto više nego lani, što je unatoč
optimizmu u sektoru rezultat koji nitko nije očekivao. U suradnji
s Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ) i s više novca
nego lani, to je Udruženje ove godine po međunarodnim
sajmovima i putem drugih marketinških kanala
promoviralo Hrvatsku kao ‘zemlju idealnu za kampiranje’.
Naglasak na kvaliteti ponude i sigurnosti
Zbog divnih lokacija i sve kvalitetnije ponude hrvatski
kampovi omiljeni su i dobro poznati, posebno među stranim
turistima. Opći trend prisutan u posljednjim godinama je i
prilagodba zahtjevima tržišta koja se ogleda u sve većoj
ponudi mobilhomova u kampovima, ali i sve kvalitetnijem
uređenju bungalova i apartmana u sklopu kampa, tako da
već danas imamo nekoliko pravih ‘holiday villagea’ kao što
su npr. Zaton u Ninu ili Bi-Village u Fažani. Značajna se
pažnja posvećuje i podizanju razine ugostiteljske i trgovačke
usluge u kampu te sigurnosti gostiju, a svi veći te gotovo svi
srednji kampovi imaju organiziranu animaciju i sadržaje za
djecu. U Hrvatskoj kampovi sve više postaju pravi ‘hoteli’ na
otvorenom koji gostima pružaju visokokvalitetni smještaj u
sačuvanom i atraktivnom okolišu. Gostima se uz smještaj
na prostranoj, uređenoj i opremljenoj parceli sve više nude
kvalitetni ugostiteljski i trgovački sadržaji, animacija, razni
sportski i zabavni sadržaji, a više nisu tolika rijetkost niti
wellness sadržaji i bazeni.
Nagrade hrvatskim kampovima u 2009.
Visoki rejting potvrđuju i mnoge pohvale uvaženih svjetskih
organizacija.
U 2009. godini hrvatski kampovi dobili su brojna priznanja
i nagrade (ADAC, ANWB, ALAN ROGERS, Leading
Campings i dr.), a koje su rezultat stalnih ulaganja i rasta
kvalitete u kampingu.
Njemački autoklub ADAC (s više od 12 milijuna članova),
čak je dvama hrvatskim kampovima u vodiču za 2009.
dodijelio svoje najviše priznanje SuperPlatz. To su ninski
Zaton i najveći istarski kamp Park Umag.
U ADAC Camping Caravaning vodiču za 2009. godinu
Hrvatska je predstavljena s 103 ocijenjena kampa. Kod 24
kampa, 2 više nego lani, ADAC posebno bilježi ‘značajna
poboljšanja’. ADAC inspektori su posebno izdvojili:
• 6 kampova kojima su dodijelili posebnu oznaku za
‘Izvanrednu njegu i uređenost kampa’: Park Umag,
Valalta, Poljana, Nevio, Adriatic i Mungos
• 11 kampova kojima su dodijelili posebnu oznaku za
‘Izvanredno održavanje sanitarija’: Pila, Straško,
Zaton, Kozarica, Jezera Lovišća, Kanun, Vira, Nevio,
Adriatic, Solitudo, Monika
Priznanje za posebna dostignuća u prethodnoj godini, ADAC
‘Žutu tablu’, dobilo je 10 kampova: Kanegra, Stella Maris,
Finida, Park Umag (Umag), Solaris (Poreč), Poljana (Mali
Lošinj), Zaton (Zaton), Vira (Hvar) te dva novonagrađena
kampa, kamp Lanterna u Poreču i kamp Nevio u Orebiću.
ANWB
ANWB vodič u 2009. predstavio je 82 hrvatska kampa.
Za 2009. godinu posebno je priznanje ANWB-a (ANWB
erkend) dobilo 6 kampova:
• Konobe, Pila i Kovačine (Primorsko-goranska
županija
• Adriatic (Šibensko-kninska županija)
• Zaton i Rio (Zadarska županija)
CONFEDERCAMPEGGIO
Pomake naših kampova prema većoj kvaliteti registrirali
su i talijanski gosti, koji su u sklopu akcije ocjenjivanja
kampova u organizaciji talijanskog udruženja kampista,
Confedercampeggio, prepoznali i nagradili sljedeće
hrvatske kampove:
Nagrada ‘Simpatija i ekologija’
1. Nagrada: kamp Bor, Otok Krk
2. Nagrada: kamp Bijar, Osor
3. Nagrada: kamp Nevio, Orebić
Nagrada ‘Simpatija i kvaliteta’
1. Nagrada: kamp Park Umag, Istra
2. Nagrada: kamp Park Soline, Biograd na moru,
Dalmacija
3. Nagrada: kamp Šimuni, Otok Pag, Kolan
Leading Campings Membership ZATON Turisthotel d.d.
Zadar
Leading Campings je isključivo Europska široko
rasprostranjena
korporacija
individualnih
vrhunskih
kampova. U godini 2009. Leading Campings je primio u svoju
udrugu vrhunskih kampova i kvalitete kamp Zaton Nin jedini i
prvi iz Hrvatske. Kamp ima 38 članova iz Europe, a Europska
unija je prihvatila Leading Camps 2009.g. u Bruxellesu,
kao savjetodavnu instituciju za kamping kvalitetu u Europi.
Leading Campings je također priznat kao mjerilo kvalitete na
globalnom kamp tržištu. Svaki LeadingCamping je zaštićen
u svom području, uvijek je poznat kao najbolji, a često i
kao najstariji u svojoj regiji. Naravno da se regije natječu
kao odmorišne destinacije. Uobičajen produkt odmorišta
je kvaliteta. Posebna kvaliteta, koja nadilazi zahtjevane
standarde i uključuje vještine ‘usluge s osmjehom’.
Novosti u kampovima za 2010.
Sve veći broj kampova ima mogućnost online bukinga: trenutno preko 45 kampova nudi tu mogućnost
Svi kampovi grupacije Valamar ukidaju rezervacijsku pristojbu (iznos plaćen za rezervaciju bit će obračunat i vraćen
gostima prilikom ishođenja računa)
Kamp Lanterna uredio je novi dio naselja nazvan ‘Istarsko
selo’, kao naselje mobilnih kućica u istarskom stilu. Mobilne
25
Press 2010
kućice sadrže po dvije spavaće sobe, dvije kupaone, wc,
kuhinju, udoban dnevni boravak i balkon sa sjedećom garniturom. Istarsko selo, osim kućica, karakterizira i hortikultura
istarskog podneblja te mediteransko raslinje – a smješteno
je u neposrednoj blizini kompleksa dječjih bazena, dječjeg
igrališta i mini kluba.
Kamp Park Umag, u cijelosti je opremljen i uređen po konceptu ‘hotela na otvorenom’, a često se naziva i pravim malim ‘parkom prirode’ zbog valorizacije prirodnog okruženja i
hortikulturalnog uređenja kroz zabavno-edukativni eko park
‘Istra’, u kojem se na površini od 13.000 m2 predstavljaju
izvorne znamenitosti Istre: od kamenitog krajolika i autohtonih biljaka preko prikaza vrsta tla zastupljenih u Istri, do prezentacije autohtonih proizvoda, kao što su med, lavanda,
vino, pršut, tartufi... U kampu je izgrađen i sistem bazena
površine oko 1350 m2 s dodatnim širokim spektrom ponude aktivnosti animacije djece i odraslih, sportskim sadržajima i dječjim igralištima. Goste u novoj sezoni dočekati će i
novo golf vježbalište te wellness centar. Od 18. do 25. lipnja
2010. u kampu se održava – prvi put u Hrvatskoj - 76. FICC
Rally, svjetski skup kampista, na kojem se očekuje preko
2000 sudionika iz 60 zemalja.
Kamp Stoja od 10.-18.06. 2010. u kampu će se održati 11.
Adria Rally - preopening 76. FICC Rally. Događaj i ostale
pogodnosti, kao i posebne ponude za 2010.bit će objavljene
na web stranicama kampa.
Kamp Stobreč-Split uredio je novi sanitarni objekt,
kompletno napravljen po pravilima ADAC-a. U kampu se
uvode novi sportski sadržaji, odbojka i nogomet na pijesku,
dva terena za mali nogomet, ulična košarka te otvorena
mini teretana.
Kamp Bijar je od 2009. godine opremljen pročišćivaćem
otpadnih voda na prirodnoj bazi, čime se otpadne vode
ispuštaju sa stupnjem pročišćenja od 98 posto.
Kamp Kovačine u ponudu za 2010.godini uvodi otvoreni
bazena sa grijanom vodom. Gostima koji borave 7 dana
kamp refundira cijenu trajektne karte u jednom smjeru, za
14 refundira trajektnu kartu u oba smjera
Kamp Turist Grabovac gostima od 2009. godine nudi
besplatan bežični internet u kampu te je za sljedeću godinu
kamp parceliran
Kamp Sirena u Rogoznici radi cijelu godinu
Kamp Tiha Šilo uredio je poseban dio kampa za kampere
na kratkom boravku
Jedini web portal svih hrvatskih kampova, službeni portal
Kamping udruženja Hrvatske www.camping.hr, za 2010. godinu
planira kompletan redizajn i obogaćivanje sadržaja novim
interaktivnim pristupom – te prezentacijom kampova na
još kvalitetniji način. Podaci o najkvalitetnijim kampovima
Hrvatske mogu se pronaći na sekciji weba www.camping.
hr/best.
U Kamping udruženju Hrvatske, koje okuplja više od 190
članova, kao najbolje hrvatske kampove izdvajaju čak njih
18 u Istri, osam na Kvarneru, pet u Dalmaciji i jedan na
kontinentu. Dio njih namijenjen je isključivo naturistima.
Zvijezde među kampovima
Kamp Park Umag najveći je i najkvalitetniji istarski
kamp, smješten u prekrasnoj prirodi s odlično uređenim
šljunčanim i kamenim plažama te raznovrsnim sadržajima
poput bazena s vodopadima i tvrđavama te botaničkim
eko-parkom autohtonog raslinja. Nedaleko je i poznati
Stella Maris, s obiljem restorana, trgovina i sportskih
sadržaja koje mogu koristiti gosti kampa i istoimenog
turističkog naselja. Između Umaga i Lovrečice nalazi
se miran i intiman kamp Finida, sa skrovitim uvalama,
šljunčanim i kamenim plažama te betoniranim sunčalištem.
U obližnjoj Savudriji, na najzapadnijem dijelu hrvatske
obale, smješten je kamp Pineta. Na kilometar i pol obale
ima kamene i šljunčane plaže, restorane, terasu za
večernju zabavu uz živu glazbu, piceriju i nekoliko kafića.
U bazenu, sportskim sadržajima i animaciji gosti mogu
uživati u apartmanskom naselju u neposrednoj blizini.
Kamp Lanterna, između Novigrada i Poreča, prostire
se na tri kilometra šljunčane obale u borovoj i hrastovoj
šumi, a ima čak dva bazena s hidromasažom te obilje
popratnih sadržaja. U okolici Poreča među najbolje se
ubrajaju Bijela uvala i Zelena laguna, čija je sportska,
zabavna i gastronomska ponuda, po mišljenju HUK-a,
jedna od najkompletnijih na Jadranu. Oba kampa na
plažama imaju posebno odijeljene dijelove za naturiste.
Nedaleko od Vrsara su kampovi Valkanela, Porto Sole i
Orsera u čijoj je neposrednoj blizini park skulptura Dušana
Džamonje, dok su na rovinjskom području kamperi
najzadovoljniji kampovima Polari i Veštar. Nasuprot
Brijuna, blizu Fažane, najnoviji je uređeni turistički centar
u Istri Bi Village, s potpuno opremljenim raznovrsnim
smještajnim jedinicama i velikim apartmanskim naseljem.
Na poluotoku nedaleko od grada Cresa je kamp
Kovačine, dobro pošumljen, s kamenim i šljunčanim
plažama i odvojenom plažom za naturiste. Među brojnim
aktivnostima ističu se popularni tečajevi ronjenja.
Susjedni Lošinj među kamperima je poznat po kampu
Poljana, u uvali na najužem dijelu otoka, nadomak Malog
Lošinja. Zanimljivo je da se kamp nalazi u rezervatu dupina
po kojima je ovaj otok poznat, a sastavni dio kompleksa uz
plažu i mnoge sadržaje je i lučica sa 150 vezova. Nedaleko
od središta povijesnog grada Krka je kamp Ježevac,
većim djelom prirodno pošumljen borovom šumom, sa 800
metara šljunčane i stjenovite plaže te brojnim rekreacijskim
sadržajima. U susjednom Puntu smjestio se kamp Pila,
tek nekoliko koraka udaljen od mjesta u kojem gosti
kampa mogu koristiti mnoge sadržaje. Brojne usamljene
pješčane plaže dostupne su pješice ili brodicom, a gosti
sa šatorima u kampu mogu koristiti i uređenu kuhinju.
26
Press 2010
Nagrađivani Zaton Holiday Village blizu Nina najveći
je dalmatinski kamp, potpuno je renoviran, a obrastao je
borovom šumom. Uz kamp se nalazi i apartmansko naselje
sa sportskim centrom, a plaža je posebno pogodna za
djecu i neplivače. Atraktivni grijani bazeni za odrasle i djecu,
mnoštvo raznoraznih sadržaja i posebno dobro organizirani
programi za sport i zabavu čine ovo naselje, po ocjeni
Kamping udruženja, pravim obiteljskim rajem.
Kamp Adriatic nalazi se tri kilometra sjeverozapadno
od Primoštena, između plažne prometnice i mora. Stara
borova šuma prekriva oko 80 posto prostora za kampiranje,
a preostali dio je ukrašen crnikama i maslinama. Plaže su
šljunčane i stjenovite, pogodne zaista za sve, od djece do
parova željnih kupanja ili ronjenja u osami.
Kamp Park Soline nalazi se u hladu borove šume pored
pješčane plaže u srcu Biograda. Novoizgrađena šetnica
koja se proteže duž cijelog kampa vodi uz najatraktivnije
biogradske plaže do strogog centra grada.
U šumi borova i maslina nedaleko od Novalje najpoznatiji
je paški kamp Straško, velik i komforan kompleks s raznim
sadržajima i prostranom šljunčanom plažom.
Ljubitelji južnijeg dijela obale bez straha se mogu odlučiti za
kamp Nevio u neposrednoj blizini Orebića uz lijepu pješčanu
plažu. Kamp je uronjen u zelenilo i u potpunosti izoliran od
buke, a uz mjesta za šatore i kamp-kućice u ponudi su i
nove klimatizirane pokretne kućice za najviše pet osoba.
Svaka kućica ima terasu s panoramskim pogledom na more
te vlastito parkirno mjesto.
Nekoliko kilometara od grada Hvara je kamp Vira, potpuno
obnovljen prije tri sezone. Kamp je djelomično pošumljen,
a plaža je šljunčana i stjenovita, sa sunčalištima na ravnim
stijenama. Gosti kampa mogu koristiti sportsko-rekreacijske
usluge obližnjeg sportskog centra, a posebnost je što se u
skladu s politikom zaštite okoliša sanitarni čvorovi napajaju
energijom iz solarnih ćelija.
Naturistički kampovi
Pravi naturisti, kao sljedbenici ideje o ravnoteži čovjeka i
prirode, kampove cijene i zato što vole boraviti na otvorenom
prostoru, uživati u sportu i zdravoj hrani.
Od svih takvih kampova duž cijele obale najkvalitetniji i
najpopularniji su u Istri. Po ocjeni Međunarodne federacije
naturista (INF) najbolje ocjene zaslužuje rovinjska Valalta.
Naime, INF (Internacionalna naturistička federacija) i DNH
(Društvo naturista Hrvatske) proveli su u Hrvatskoj po
prvi puta u Europi akciju uspostave naturističkog sustava
kvalitete kroz INF-DNH certifikat. INF ima u svom sustavu
26 europskih zemalja i 12 vaneuropskih zemalja te sa
svojih pola milijuna registriranih članova predstavlja i druge
naturiste od kojih je prema procjenama samo u Europi ima
25 milijuna. Hrvatska je prva europska zemlja koja je 60tih otvorila vrata komercijalnim centrima u naturizmu i prva
koja je dobila certifikat za kvalitetan naturistički kamp. To
je i prvorazredni marketinški događaj budući da Hrvatska
dobiva veliku prednost u odnosu na sve ostale europske
naturističke destinacije te po prvi puta u Europi daje jedan
certifikat naturističke kvalitete upravo istarskom kampu
VALALTA iz Rovinja.
U želji da prati trendove u naturizmu, ali i turizmu općenito,
Valalta ima wellnes centar, marinu, pivo iz vlastite pivnice,
a uz stalno uređenje sanitarnih čvorova, apartmana i
bungalova, nasuta je i prva pješčana plaža u Istri. Kao
novitet u ovoj sezoni, Valalta je ponudila moderne mobilne
kućice za četiri do pet osoba, od tridesetak kvadrata, u
neposrednoj blizini bazena s morskom vodom.
Od ostalih 11 službenih naturističkih kampova Društvo
naturista Hrvatske među najkvalitetnije svrstava Solaris u
Poreču i Kanegru u Umagu.
U Istri je i najstariji te najveći naturistički kamp u Europi,
Koversada kod Vrsara, smješten na 120 hektara, s više
od pet tisuća metara obale. Špica sezone svakako je
tradicionalni izbor za miss nudizma, koji se svakoga
kolovoza organizira na plaži.
Ostali kampovi su Ulika u Poreču, Istra u Funtani, Bunculuka,
Politin i Konobe na otoku Krku, Brajdi na Cresu, Savinje u
Tkonu na Pašmanu te Nudist u Vrboskoj na Hvaru.
Za kampiranje ‘na divlje’ dva mjeseca bez kamp-kućice
Budući da se novčano sankcioniranje dosad pokazalo
neučinkovitim, nove ovlasti Državnog inspektorata,
temeljene na Zakonu o ugostiteljstvu, omogućavaju
drastične kazne za divlje kampiranje. Prema novim
zakonskim odredbama, inspektori koji utvrde da osobe
kampiraju na zemljištu u privatnom vlasništvu, a koje nije
registrirano kao kamp, mogu odmah provesti pečaćenje
opreme za kampiranje i to na rok od 60 dana. Kazna je
drastična i zbog toga što osobe uhvaćene u
prekršaju neće moći do svoje (zapečaćene) imovine tijekom
dva mjeseca. Dakle, ako je riječ o glavnoj sezoni, cijelo ljeto.
Novim se zakonom pokušava prekinuti pošast divljega
kampiranja. Osim što državu i turizam zakidaju u nizu
stavki, divlji kampisti su i veliki zagađivači okoliša jer
borave na mjestima koja uglavnom nisu predviđena za
kampiranje. Na udaru su i kamp-kućice i kamperi (pokretna
kućica, mobilhome) i šatori. Zakon propisuje da inspektori
imaju mogućnost usmenog i pisanog izricanja zabrane
kampiranja, a rješenje o zabrani provest će se odmah,
na mjestu prekršaja, pečaćenjem opreme za smještaj.
Ilegalnim kampistima dopustit će se, međutim, da tijekom
24 sata, u nazočnosti inspektora, privremeno otvore
zapečaćene kućice, šatore ili kampere kako bi iznijeli
pokvarljive namirnice ili osobne stvari. Nakon toga ponovo
slijedi pečaćenje. Skidanje pečata se ne preporučuje, jer
je to onda kazneno djelo. Zbog tog zakona u opasnosti
su i sami vlasnici zemljišta koji, dakle, na svom terenu,
privremeno borave u kampkućici ili šatoru.
KORISNI LINKOVI:
www.camping.hr; www.istraturist.com; www.omh.hr;
www.topcamping.hr; www.camping-adriatic.com;
27
Press 2010
Mali obiteljski hoteli
Mali obiteljski hoteli - dio novog lica hrvatskog turizma
U Hrvatskoj trenutačno radi nešto malo više od 200 malih i obiteljskih hotela u gotovo svim hrvatskim krajevima,
od kojih je većina udružena u Nacionalnu udrugu obiteljskih i malih hotela - OMH. Njihovi smještajni kapaciteti
iznose nešto više od 13.000 postelja. Ponudom smještaja ti hoteli sada čine oko 13 posto udjela u ukupnom
broju hotelskih kreveta u Hrvatskoj. Zagovornici malih
hotela smatraju da bi se Hrvatska u tom segmentu u budućnosti trebala ugledati na Italiju, Austriju, Švicarsku
ili Francusku koje 70 posto cijele turističke smještajne
ponude temelje upravo na malim i obiteljskim hotelima.
Unatoč često i višoj kvaliteti od sličnih hotela u tim zemljama,
hrvatski su još uvijek po cijenama 20 do 30 posto jeftiniji, a
upravo iz tih zemalja i cijele zapadne Europe te Skandinavije
i SAD-a i dolazi najznačajniji broj stranih turista, koji u anketama hrvatske male hotele ocjenjuju konkurentnim pa i boljima nego u navedenim zemljama. To potvrđuje i kategorizacija hrvatskih malih i obiteljskih hotela, koji već sada u većini
nose četiri zvjezdice. Svaki novi mali hotel, pa i pansion, izgrađen u zadnje dvije-tri godine ima tu kategoriju, a slično će
biti i sa 60-ak takvih objekata koji su trenutačno u izgradnji.
Vlasnici malih obiteljskih hotela upravo ‘se natječu’ u
tome tko će za goste osmisliti bolju i bogatiju ponudu
dodatnih i raznolikih sadržaja, od izletničkih tura, sportsko-rekreativnih aktivnosti, susreta, razgovora i sudjelovanja u aktivnostima s domaćim stanovništvom, do narudžbe rent-a-cara, rezerviranja avionskih letova i drugog.
Obiteljski hoteli postaju postupno jedan od najtraženijih turističkih proizvoda u Hrvatskoj. Čak
70 posto obiteljskih hotela radi cijelu godinu.
Do 2018. godine očekuje se da će broj malih hotela narasti
do broja 1000, s najmanje 70 tisuća kreveta. Većina novih
objekata imat će kategoriju četiri zvjezdice. To zorno dokazuje da je Hrvatska uhvatila ritam i u ovoj niši, pogotovo stoga što se u svjetlu tzv. humanijeg turizma sve više
postavlja imperativ da je, uz vrhunsku hranu i smještaj,
gost u središtu pažnje domaćina odnosno da se domaćin
gostu u cijelosti posveti. Na temelju trendova u suvremenom hotelskom i turističkom okruženju, obilježjima hrvatskog turizma te konkurentskih prednosti obiteljskih i malih
hotela u Hrvatskoj za specijalizaciju je odabrano sljedećih
šest proizvodnih grupa: hoteli za obitelji s djecom, hoteli
za aktivan odmor, wellness hoteli, ‘heritage’ hoteli, enogastro hoteli i poslovni hoteli. Mali obiteljski hoteli članovi
Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela njeguju auteničnu hrvatsku gastronomiju. Recepture, način pripreme
prenose se s generacije na generaciju. Prirodno proizvedene namirnice (meso, riba i sl. ) i autohtone sorte povrća, žitarica specifične su i jedinstvene za svaki kraj gdje
se nalaze hoteli; Istra, Kvarner, Dalmacija, Slavonija, sjeverozapadna Hrvatska. Autentična gastronomska ponuda
u restoranima malih obiteljskih hotela danas je na visokoj
razini isto kao i ponuda vina, kvaliteta usluge i interijera.
Na višestruko nagrađivanom web portalu Nacionalne udruge
Obiteljskih i malih hotela (www.omh.hr) od 2009. godine može
se online rezervirati smještaj u hotelima članovima udruge.
Izvor: HTZ
Hotel Marco Polo iz Gradca najbolji mali i obiteljski hotel u 2009. - www.hotel-marcopolo.com
U sklopu četvrtog po redu izbora za najbolji mali obiteljski
hotel predstavljena su 123 hotela, no nagradu ‘Adrian 2009.’
dobio je hotel na Makarskoj rivijeri, Marco Polo iz Gradca.
Hotel u središtu Gradca nudi smještaj u 32 luksuzno opremljene sobe. Na izboru za najbolji mali i obiteljski hotel 2009.
godine našlo se 18 hotela iz Istre, 20 iz Kvarnera i gorja, 12
hotela iz zadarske i 6 iz šibenske regije, 31 iz splitske i 9 iz
dubrovačke regije, 23 iz kontinentalne Hrvatske. U finalu su
se za prvo mjesto borili hoteli Valsabbion iz Pule, Mozart iz
Opatije, Bastion iz Zadra, Skradinski buk iz Skradina, Marco
Polo iz Gradca, Villa Marija iz Tučepa, Villa dvor iz Omiša,
Villa Pattiera iz Cavtata, Waldinger iz Osijeka i Savus iz Slavonskog Broda.
www.omh.hr
Hosteli
U Hrvatskoj je umreženo 10 omladinskih hostela kojima
upravlja Hrvatski ferijalni i hostelski savez (Croatian
Youth Hostel Association). Omladinski hosteli locirani su
u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Velom Lošinju, Puli, Zadru,
Zaostrogu, Gradcu i Dubrovniku. Svi omladinski hosteli
su otvoreni tijekom cijele godine s izuzetkom omladinskog
hostela u Velom Lošinju koji je sezonskog karaktera.
Posljednjih godina uložena su velika sredstva u adaptaciju
omladinskih hostela i danas svi HFHS hosteli zadovoljavaju
međunarodne standarde Hostelling Internationala i
predstavljaju nacionalnu ponudu Hostelling International
omladinskih hostela. Godišnje navedene omladinske hostele
posjeti preko 70 tisuća mladih i ostvari preko 150 tisuća noćenja.
Hrvatske omladinske hostele najviše koriste mladi individualci
i različite grupe iz inozemstva i oni ostvaruju preko 80%
ukupnog broja gostiju i noćenja u omladinskim hostelima.
Omladinski hosteli smješteni su u samim središtima gradova
(Zagreb, Osijek, Dubrovnik, Rijeka) ili u turističkim zonama
(Zadar, Pula, Gradac, Zaostrog) te predstavljaju odlična
28
Press 2010
polazišta za istraživanje bogate prirodne i kulturne baštine
regija. Svojom lokacijom, standardima i osiguranim uvjetima
za pružanje kompletne usluga različitim grupama (smještaj,
prehrana, multifunkcionalne dvorane) hrvatski omladinski
hosteli predstavljaju sve poželjniji oblik smještaja ali i
provedbe programa edukacije, treninga i zabave za grupe
iz Hrvatske i inozemstva.
Pored omladinskih hostela koji su umreženi unutar HFHS-a
i koji imaju Hostelling International licencu, u Hrvatskoj
se posljednjih godina otvorio veliki broj privatnih hostela
manjeg kapaciteta (od 15 do 40 kreveta) tako da je trenutno
u Hrvatskoj ukupno registrirano oko 40 hostela.
Broj mladih putnika koji posjećuju Hrvatsku je iz
godine u godinu sve veći te je u planu izgradnja novih
multifunkcionalnih hostela u sljedećih 3-5 godina, a što
predstavlja i program razvoja turizma Vlade Republike
Hrvatske i Ministarstva turizma koji posebnu pozornost
pridaje tzv. turizmu s ruksakom.
Mladima su u Hrvatskoj osigurani i brojni popusti u muzejima,
kazalištima, restoranima i barovima i brojnim dućanima.
Za korištenje popusta potrebno je posjedovati EURO<26
iskaznicu, koju je moguće kupiti u omladinskim hostelima
HFHS-a, ili međunarodnu studentsku iskaznicu ISIC.
www.hfhs.hr ; www.hihostels-croatia.com
Privatni smještaj
Hrvatska je idealna zemlja za odmor u kućama,
apartmanima i privatnim sobama. Za mnoge goste najbolji
način upoznavanja jedne zemlje je upravo ulazak u njezine
kuće, druženje s domaćinima.
U svojoj sobi, apartmanu ili kući imate slobodu koju ste
željeli, možete primati posjete i družiti se s prijateljima koje
ste upoznali prilikom vašeg odmora, a u isto vrijeme biti u
srcu života mjesta koje ste izabrali za odmor. Vlasnici kuća
za iznajmljivanje izgradili su i opremili kuće, apartmane i
sobe s komforom koji zadovoljava standard i najzahtjevnijih
gostiju, a čistoća je stvar prestiža. Gostoprimstvo domaćina
dat će vam odgovor na pitanje zašto za ovaj odmor postoji
izreka ‘osjećajte se kao kod kuće’. U Hrvatskoj je oko 600
tisuća kućanstava registrirano za iznajmljivačku djelatnost, a
znatni dio tog kapaciteta na razini je tri, četiri i pet zvjezdica.
U Hrvatskoj ima 944 077 ležajeva od čega 421 378 u
obiteljskom smještaju. Procjenjuje se da neregistriranih
privatnih iznajmljivača ima barem 1/3 do ½ od ukupnog
broja registriranih.
U Hrvatskoj je u kućama i stanovima za odmor u vlasništvu
turista, njihovih obitelji, rodbine ili prijatelja od 15. lipnja do
15. rujna 2009. godine ostvareno 10 posto više turističkih
dolazaka i 7 posto više noćenja nego u istom razdoblju 2008.
godine, govore podaci Državnog zavoda za statistiku iz
istraživanja o nekomercijalnom turističkom prometu, koje se
temelji na evidenciji o naplati boravišne pristojbe koje vode
turističke zajednice. Ukupno je u takvim kućama i stanovima
za odmor od 15. lipnja do 15. rujna 2009. godine boravilo
270,3 tisuće osoba koje su ostvarile 4,01 milijun noćenja.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku tijekom
2009. u privatnim smještajnim kapacitetima ostvareno je
18.815 026 noćenja, što predstavlja porast u odnosu na
2008, kada je u privatni smještaj zabilježio 18.571 514
noćenja. Od ukupnog broja noćenja u 2009. 18.802 372
otpada na kućanstva, a 12.654 na seljačka kućanstva. U
usporedbi s 2008. kućanstva su 2009. zabilježila porast,
budući da su prethodne godine ostvarila 18.557 246
noćenja. Istovremeno, seljačka domaćinstva su 2009.
ostvarila lošije rezultate u odnosu na 2008, kada je
ostvareno 14.268 noćenja. Također sobe za iznajmljivanje
ugostile su više turista 2009. nego prethodne godine.
Državni zavod za statistiku 2009. je registrirao 167.800
dolazaka u odnosu na 144.152 dolazaka 2008. godine.
Istra se ističe bogatom ponudom i kvalitetom privatnog
smještaja. Početkom 2006. godine Turistička zajednica
Istarske županije pokrenula je projekt za kvalitetniji privatni
smještaj - ‘Domus Bonus’. Projektom su određeni standardi
kvalitetnog privatnog smještaja, sukladno tome za objekte
koji ispunjavaju propisane standarde dodjeljuje se certifikat
kvalitete ‘Domus Bonus’. Kako je projekt ‘Domus Bonus’
postigao prilično dobre rezultate u Istri i druge su županije
počele s njegovom primjenom.
Korisni linkovi:
www.iznajmljivaci.com; www.apartmanija.hr;
www.apartmani-hrvatska.com;
www.travel-tourist.com/hrvatska_hr.htm;
www.kroatien-online.com; www.uniline.hr/hrvatska;
www.croatia-apartments-kroatien.com;
www.adriatic.hr; www.adriatic-home.com;
www.hrvatskituristickicentar.com; www.adriatica.net;
www.kompas.hr; www.generalturist.com;
www.dalmatia.net
29
Press 2010
Odmor za svačiji ukus
Izvor: HTZ
Golf
Program razvoja golfa u Hrvatskoj predviđa izgradnju
više ot 30-ak golf igrališta na obali jadranskog mora i
u unutrašnjosti. Novi golf tereni s 18 rupa otvoreni su
2009. u Golf & Country clubu Zagreb te u Crvenom Vrhu
kod Savudrije u sklopu Kempinski resorta, dok je novi
teren s devet rupa otvoren u Svetom Martinu na Muri.
Novo golf vježbalište Molindrio (www.golfporec.com) u
Poreču nalazi na samom ulazu u Zelenu Lagunu. Duž
krivudava potoka postavljene su oznake do 250 metara
udaljenosti za uvježbavanje duge igre, a nešto dalje, u
hladu i uz šum vodoskoka, smješten je pitching green od
120 kvadrata te veliki putting green od 300 kvadrata s 18
rupa, idealni za uvježbavanje svih elemenata kratke igre.
Novi tereni sa svim popratnim sadržajima dokaz su da ovaj
sport dobiva na sve većem značenju.
Osim novootvorenih terena u Istri i Zagrebu u Hrvatskoj
postoje još dva golf igrališta s 18 rupa, na Brijunima i Krašiću,
a ostalo su igrališta s devet rupa i manja golf vježbališta.
Premda u Hrvatskoj još uvijek nije posve zaživio i iako
je interes za golf u prosjeku puno manji od europskog
i svjetskog, svake godine sve je veći broj turnira,
osmišljavaju se planovi za izradu novih igrališta, osnivaju
se novi klubovi, a da je riječ o velikom poslu a ne samo
sportu, ne zanemarujući pritom amatere u odnosu
na profesionalce, svjedoči i otvorenje novih terena.
Najpoznatiji svjetski dizajner golf terena Greg Norman i
tvrtka Razvoj Golf d.o.o. predstavili su u 13.studenog 2009.
u Dubrovniku ekskluzivni projekt golf terena na Srđu pod
nazivom Golf park Dubrovnik. Pred gradskim vijećnicima na
čelu s dubrovačkim gradonačelnikom Androm Vlahušićem
te brojnim ostalim uzvanicima, prezentiran je budući izgled
i prednosti ovog projekta u koji grupa međunarodnih
investitora, među kojima je i sam Greg Norman, kroz
projektnu tvrtku Razvoj Golf planiraju uložiti oko 6,5 milijardi
kuna.
Na 310 hektara danas zapuštenog zemljišta na platou
Srđa iznad grada, sukladno prostornim planovima,
predviđena je izgradnja dva golf terena najviših svjetskih
profesionalnih PGA standarda od 18 i 6 rupa, te prestižna
golf akademija Grega Normana s golf vježbalištem. Pored
toga, u planu je izgradnja i brojnih sportsko-rekreativnih
sadržaja poput konjičkog kluba, amfiteatra na otvorenom,
wellness centara, biciklističkih i pješačkih staza te pratećih
smještajnih kapaciteta. Projekt predviđa i kompletnu
obnovu sada teško oštećene tvrđave Imperial na Srđu, za
koju je tvrtka Razvoj Golf dobila koncesiju u ožujku 2009.
godine, u skladu sa smjernicama Konzervatorskog odjela
Ministarstva kulture Republike Hrvatske i originalnim
izgledom tvrđave na osnovu starih nacrta koji su pronađeni
u Vojnom arhivu bivše austrougarske vojske u Beču.
Razvojem cjelokupnog golf centra s mnogobrojnim pratećim
kapacitetima stvara se novi, konkurentni turistički proizvod
koji jamči ekskluzivnost, visoku potrošnju, revitalizaciju
ruralnih područja te maksimalno produljenje turističke
sezone.
Prije Drugog svjetskog rata golf se u Hrvatskoj igrao na tri
lokacije, na otoku Veli Brijun, u Zagrebu i u Ičićima između
Opatije i Lovrana. Na žalost od kraja 1930-tih do početka
90-tih godina golf je kod nas potpuno zamro. Na početku 90tih godina grupa entuzijasta pokreće ponovo golf Hrvatskoj.
Prvo pravo golf igralište od 18 polja otvoreno je 14. srpnja
1998. godine u blizini mjesta Krašić na pola puta između
Zagreba i Karlovca. U proljeće 2006. rekonstruirano je svih
18 rupa na Velikom Brijunu po nacrtima iz prošlog stoljeća,
a u proljeće i ljeto 2009. otvorena su igrališta u Zagrebu i
Savudriji.
Poznato je da je golf skup sport, iznajmljivanje terena s
devet ili više rupa nerijetko samo za nekoliko sati košta i do
nekoliko stotina eura, a oprema je sve samo ne uobičajena i
jeftina. No, unatoč svemu tome, unazad nekoliko desetljeća
golf se proširio i zauzeo vrlo visoko mjesto na ljestvici
popularnih sportova.
30
Press 2010
Zvijezde svjetskog glasa
na hrvatskom jadranu
I ljeto 2009., kao i prethodnih, paparazzi su po Jadranu
pokušavali uloviti neku od svjetskih zvijezda. Doduše, sezonu
lova na zvijezde još je u veljači otvorio slavni američki glumac
Nicolas Cage, koji je u veljači u Istri, u Parku prirode Kamenjak
snimao scene za novi film ‘Seasons of the Witch’. U filmu
još glume Ron Periman, Stephen Campbell Moore, Robbie
Sheehan, Claire Foy, Stephen Graham. Režiju potpisuje
Dominic Sena, a film bi u kina trebao doći 2010. godine.
Zanosna pjevačica Beyoncé Knowles očito se oduševila
Hrvatskom tijekom ovogodišnjeg koncerta u zagrebačkoj
Areni, te je koncem kolovoza odlučila uživati i u blagodatima
hrvatske obale. Jahtu Va bene, dugačku 47 metara,
usidrila je nasuprot otoka Lokruma kod Dubrovnika,
a prije toga je viđena kako sa suprugom rapperom
Jay-Z-jem šeće Cavtatom okružena tjelohraniteljima.
Kada je prvi put, u kolovozu 2008., posjetio Dubrovnik,
američki glumac i oscarovc Kevin Spacey je rekao kako
je to jedan od najdojmljivijih gradova na svijetu te da će
se sigurno vratiti. Spacey je svoje obećanje i ispunio. U
Dubrovnik se vratio u kolovozu 2009. i u društvu četrdesetak
prijatelja proslavio svoj 50-ti rođendan. Kao i 2008.
Spacey je i 2009. bio smješten u luksuznoj Villi Agave.
Vjeran Dubrovniku ostao je i najslavniji agent 007, Roger
Moore, koji je svojom nazočnošću ponovno uveličao festival
‘Julian Rachlin & friends’.
Po crvenom tepihu postavljenom na impresivnoj pozornici
Dubrovnika, ispred Kneževa dvora, prošetali su Mickey Rourke
i slavna agentica Scully, Gillian Anderson. Na projekciji filma
‘Hrvač’ koja je upriličena u sklopu Dubrovnik Film Meeting
manifestacije na otvorenom prostoru u povijesnoj jezgri, bio
je nazočan i redatelj filma Darren Aronofasky, najzaslužniji
za veliki povratak Mickey Rourkea na veliki ekran.
I basist sastava U2, Adam Clayton nije odolio
dubrovačkim čarima, baš kao ni poznati redatelj
George
Lucas,
potpisnik
popularnih
‘Ratova
zvijezda’, ‘Indiana Jonesa’ i ‘Američkih grafita’.
Hrvatskoj su obali ostali vjerni njeni najveći obožavatelji i
stalni posjetitelji kao suvlasnik Formule 1 Bernie Ecclestone,
usprkos razvodu od svoje hrvatske bolje polovice Slavice
Radić koja mu je usadila ljubav prema našoj obali Jadrana.
Razvod u krstarenju hrvatskim vodama nije omeo niti
suprugu ruskog milijardera Romana Abramoviča, Irinu, da
opet posjeti Hrvatsku. Ona je početkom srpnja opažena u
zadarskom akvatoriju na jahti dužoj od 90 metara.
Ovogodišnje najveće iznenađenje bio je posjet talijanskog
modnog dizajnera Giorgia Armania koji se ploveći
hrvatskom obalom usidrio u nekoliko jadranskih luka.
U krstarenje Jadranom, na crnoj 65-metarskoj jahti
‘Main’, Armani je pošao iz marine u Splitu, do kojega je
zrakoplovom doputovao iz Milana. Najprije je krenuo prema
Braču i Hvaru da bi se nakon obilaska srednjojadranskog
arhipelaga uputio prema jugu, do Korčule i Dubrovnika. Na
Hvarskoj rivi i dubrovačkom Stradunu poznati je kreator
snimljen kako razgledava baštinu i s društvom isprobava
lokalne specijalitete.
Najbogatiji čovjek na svijetu, utemeljitelj Microsofta Bill
Gates, zamijećen je tijekom srpnja u Skradinu. U razgledu
Skradina i slapova Krke Gates je proveo dva sata.
Osim jahtaša Hrvatsku ljeti učestalo posjećuju i vlasnici
kuća u Istri koja je prije nekoliko godina postala svjetski hit
u rangu Provanse ili Toskane.
Uz prvake Formule 1 Michael i Ralpha Schumachera u
Istri su se ‘skućili’ kralj pudinga i praška za pecivo Richard
Oetker, Andreas von Bismarck, jedan od nasljednika prvog
kancelara ujedinjene Njemačke Otta von Bismarcka, dok je
škotski lord Alexandar McEwen od klasične istarske kuće
u Oprtlju napravio dvorac na kojem se vijore hrvatska i
škotska zastava.
Na otvorenju luksuznog hotela Rixos Libertas u Dubrovniku
uz predsjednika uprave turskog poduzetnika Fettaha
Tamince bili su arapski milijunaš Mohammed Al Hashimi
koji je ponudio 450 milijuna za kupnju nogometnog
kluba Arsenal, jedan od tisuću najbogatijih na svijetu po
Forbesovoj listi Turgay Ciner i Mustafa Koc član jedne od
najpoznatijih turskih obitelji s poslovnim carstvom Ayd.
Ali uz istinske pripadnike svjetskog jet seta pažnju paparazza
iz godine u godinu privlače i ‘wannabe’ zvijezde poput
francuske stjuardese Nicole Coste, ovoga ljeta viđene na
Hvaru. Ona se proslavila nakon što je s princom Albertom
od Monaka dobila izvanbračnog sina Alexandrea kojega je
otac nakon nekoliko godina i priznao.
31
Press 2010
Autor: Ljubo Gamulin
Nautički turizam
Nautički turizam predstavlja jedan od svakako
najatrativnijih oblika ukupne turističke ponude Hrvatske.
S pravom možemo reći da je Hrvatska, zemlja tisuću
otoka i prekrasne, razvedene obale ‘raj za nautičare’.
Hrvatska je prepoznala nautički turizam kao svoju priliku i
odrednicu za produljenje turističke sezone. Naime, nautička
sezona traje znatno duže od ‘obične’ turističke sezone, jer
nautičari ne ovise o toplom moru i suncu. U praksi, nautička
sezona počinje oko travnja i traje do listopada ili studenoga.
Strategija razvoja nautičkog turizma za razdoblje 20092015. predviđa kako će, sukladno prostornim planovima
županija, izgradnjom novoplaniranih kapaciteta i uz
pribrojene postojeće, ukupan kapacitet za nautički turizam
bio bi 54.675 mjesta i to u moru 41.589 i na kopnu 13.086.
Izgradnja 15 tisuća novih vezova za nautičare dio Vladine
strategije ‘tri puta petnaest’, kojom je planirano da se u
idućih deset godina izgradi 15 tisuća novih vezova na
15 prestižnih odredišta diljem Jadrana, te da se dostigne
godišnja zarada od nautičkog turizma od 15 milijardi kuna.
Nautički turizam, unatoč ovogodišnjoj recesiji, prema broju
postojećih plovila i potražnji vezova očekuje daljnji uspon,
što je neminovno povezano s investicijama, naglašavaju u
jedinstvenom lancu marina na Jadranu - ACI d.d. (Adriatic
Croatia International Club).
Hrvatske luke nautičkog turizma
Hrvatska ima 21.020 vezova, odnosno 2,6 nautička veza po
kilometru, u 97 luka nautičkog turizma. Pod lukama nautičkog
turizma podrazumijevaju se sidrišta, privezišta, suhe
marine i marine. Kada se tome doda broj vezova u lukama
otvorenim za javni promet i sportskim lukama ukupan broj
vezova penje se na 35 tisuća.
Autor: Braslav Karlić
2009. godine posjetilo je 663,2 tisuće ili 18 posto manje
turista nego u isto vrijeme 2008. godine, a nešto manji
minus od 8 posto te su luke zabilježile s 1,3 milijuna noćenja.
Unatoč tim padovima nautičke su luke zadržale svoje
‘tradicionalne’ pozicije među objektima za prihvat
turista - četvrto mjesto po turističkim dolascima (iza
hotela, kućanstava i kampova) te peto po noćenjima
(iza kućanstava, hotela, kampova i turističkih naselja).
Ukupno je u Hrvatsku u jedanaest mjeseci 2009. došlo 10,78
milijuna turista što je 3 posto manje nego u istom razdoblju
2008. godine, dok je 55,97 milijuna noćenja pad za 1 posto.
Statistika za nautičke luke pokazuje da su gotovo 97 posto i
dolazaka i noćenja u razdoblju siječanj-studeni 2009. godine
ostvarili strani turisti. Došlo ih je 640,3 tisuće i ostvarili su
1,26 milijuna noćenja, što je u dolascima pad za 14 posto, a
u noćenjima za 6 posto u odnosu na jedanaest mjeseci 2008.
Domaći su turisti u nautičkim lukama zabilježili
znatno veći pad, za čak 59 posto s 22,9 tisuća
dolazaka, a sa 40 tisuća noćenja pad za 48 posto.
Podaci po županijama, pokazuju da je u svih šest jadranskih
županija zabilježen pad dolazaka u nautičke luke, dok se kod
noćenja porast bilježi samo u Primorsko-goranskoj županiji.
Nautičke su luke Primorsko-goranske županije u jedanaeset
mjeseci 2009. godine sa 171,2 tisuće noćenja u plusu za
9 posto u odnosu na isto razdoblje 2008. godine, dok su
istodobno sa 49,5 tisuća dolazaka zabilježile pad za 5 posto.
Najbolju turističku posjetu, odnosno najviše dolazaka i
noćenja, 158,6 tisuća dolazaka i 335,3 tisuće noćenja,
imale su nautičke luke Šibensko-kninske županije
koje su u 2009. u odnosu na 2008. zabilježile i pad
dolazaka nautičara za 25 posto i noćenja za 13 posto.
Ukupni kapaciteti luka nautičkog turizma u RH iznose
16.403 plovila u moru i 5.189 mjesta na suhom
(podaci DZS, 2008). U Hrvatskoj se prosječno
godišnje proda 55.000 vinjeta stranim nautičarima.
Najmanju posjećenost s 63,1 tisućom dolazaka i 98,8
tisuća noćenja imale su luke Dubrovačko-neretvanske
županije koje su u dolascima zabilježile pad za 17 posto, a
u noćenjima za 13 posto.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku nautičke
luke u šest jadranskih županija od siječnja do studenog
www.dzs.hr www.hgk.hr, www.mmpi.hr
32
Press 2010
Značajno povećanje kapaciteta charter-flota
U Hrvatskoj je aktivno više od 900 visoko profesionalnih,
modernih i stručno organiziranih charter tvrtki s oko 3.500
kvalitetnih i vrhunsko opremljenih plovila, koji osvajaju srca
mnogih, kako profesionalnih jedriličara, tako i rekreativaca.
Charter tvrtke u svojoj ponudi imaju jedrilice, motorne brodove, katamarane, te manje brodice i glisere. U hrvatskom
charteru oko 75 posto plovila su jedrilice, a ostalo motorne
jahte i druge brodice
Kružna putovanja
Prema podacima iz upisnika brodova koje vode lučke kapetanije upisano je oko 250 brodova koji su namijenjeni
turizmu u svrhu jednodnevnih izleta ili višednevnih krstarenja. Procjenjuje se da ukupna flota ima preko 2.000 ležajeva i može prevesti preko 5.000 izletnika jednim ukrcajem.
Na hrvatskom Jadranu 2009. godine ostvareno je 754
kružnih putovanja stranih brodova, što je 8,3 posto ili
68 putovanja manje nego u godini prije. Tim je brodovima, zabilježio je Državni zavod za statistiku, došlo 5,3 posto više putnika ili njih ukupno 989,2 tisuće.
Kruzeri su u hrvatskom teritorijalnom moru ukupno boravili 19,4 posto manje dana nego 2008.,
odnosno 1.264 dana ili u prosjeku dva dana.
Većina kružnih
rena
je
u
putovanja stranih brodova ostvaDubrovačko-neretvanskoj
županiji.
Brodovi su na kružna putovanja po hrvatskom Jadranu
prošle godine stizali pod zastavama ukupno 19 zemalja iz cijelog svijeta, pri čemu je najviše kružnih putovanja, 159, ostvareno brodovima pod zastavom Bahama.
Najviše putnika, 301,6 tisuća, bilo je pak na 112 kružnih putovanja brodovima pod zastavom Italije, koji su
na trećem mjestu po broju putovanja, iza Malte, pod
čijom je zastavom ostvareno 121 kružno putovanje.
Iz Paname je tih putovanja bilo 107, dok ih je iz ostalih zemalja bilo između jednog (Vanuatua i Njemačke) i 42 (s Bermuda). Najviše kružnih putovanja stranim brodovima u 2009.
bilo u srpnju – čak 126, za razliku od 2008. kada je najviše takvih putovanja, po 141, ostvareno u kolovozu i rujnu.
Prema podacima dubrovačke Turističke zajednice
Dubrovnik je tijekom 2009. posjetilo 627 brodova na
kružnim putovanjima, sa 846.024 putnika. U časopisu
Dream World Cruise Destinations, Dubrovnik je postavljen
na zavidno deseto mjesto od 50 najprometnijih luka
svijeta, te treće mjesto na Mediteranu ( iza Napulja i
Livorna). Dubrovnik je u 2008. godini zauzeo 10 mjesto
na svjetskoj listi po broju tranzitnih putnika na kružnim
putovanjima (844.000). U 2010. godini, u odnosu na 2009.
planirano je povećanje broju putnika za oko
7,5 posto.
Unapređenje aktivnosti na prijamu gostiju s brodova
na kružnim putovanjima, obogaćivanje ponude izleta,
marketinških aktivnosti na promoviranju Dubrovnika
kao privlačne cruising destinacije, te daljnja afirmacija
grada kao ‘home port’ bit će primarni zadaci Ureda
za kružna putovanja koji je započeo s pripremnim
radom u okviru Turističke zajednice grada Dubrovnika.
Vukovar i Osijek hrvatske su riječne luke koje nisu samo
teretne nego kroz njihova pristaništa godišnje u Hrvatsku
uđe tisuće turista. Postoji velik interes za pristajanje
putničkih brodova koji u vrijeme sezone koja traje od ožujka
do listopada pristaju više puta tjedno u Vukovaru. Radi
se o luksuznim brodovima stranih brodara na kojima su
najčešće turisti iz Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke
i drugih europskih zemalja koji najčešće plove na relaciji
Mađarska - Rumunjska i obratno. U ljeto 2009. godine u
Osijek je uplovio prvi moderni riječki putnički brod – kruzer
sa 150 putnika iz SAD-a. Tijekom 2010. godine u osječkoj
luci očekuju uplovljavanje 50 kruzera s oko sedam tisuća
turista.
Tijekom 2009. u vukovarsku luku uplovilo je 138 kruzera
s ukupno 16.054 putnika, što u odnosu na 2008. godinu
predstavlja pad od 6 odnosno 15 posto. Naime, u 2008.
u vukovarskoj luci je zabilježeno 147 pristajanja kruzera s
ukupno 18.918 putnika.
Samo u organizaciji agencije Centratoura u posljednjih
nekoliko godina u Vukovar je s kruzera došlo više od
59 tisuća gostiju. Priča o kruzerima na Dunavu počela
je u travnju 2004. kada je prvi takav brod u organizaciji
Centratoura sa 6704 gostiju uplovio u Vukovar. Nakon toga,
2005. Centarour je u Vukovar doveo 9700 gostiju, 2006. čak
11.300, godinu dana kasnije 15 tisuća, a 2008. ih je bilo
17.135.
Procjenjuje se da se ukupni prihod od kružnih putovanja u
Hrvatskoj kreće od 32 milijuna eura te da bi kroz 10 godina
ukupni izravni i neizravni prihod od međunarodnog cruisinga
mogao doseći 200 milijuna eura.
www.dzs.hr, www.portdubrovnik.hr; www.luka-vukovar.hr;
www.port-osijek.hr
33
Press 2010
Autor: Ivo Perva
sajmove, prodaju brodske i druge opreme, servise ili pak
potražnju za kadrovima kao što su skiperi i brodski kuhari.
www.hjs.hr
Plave zastave
U Hrvatskoj je 2009. godine dodijeljeno ukupno 114 Plavih
zastava za plaže i 20 za marine. Program zaštite okoliša
mora i priobalja pod nazivom Plava zastava za plaže i
marine u Europi se uspješno provodi već 21 godinu. Nositelj
i međunarodni voditelj programa je Europska zaklada za
okolišni odgoj i obrazovanje (Foundation for Enviromental
Education in Europe - FEEE), utemeljena 1981. godine
pri Vijeću Europe. U program je danas uključeno preko
tridesetak europskih država i desetak država s drugih
kontinenata kojima je turizam jedan od strateških ciljeva.
Prva plava zastava u Hrvatskoj je podignuta prije jedanaest
godina. Plava zastava simbolizira očuvan, siguran i ugodan
okoliš namijenjen odmoru, zabavi i rekreaciji, dobro
razrađen sustav gospodarenja obalnim područjem i održivi
razvoj u turizmu. Nositi Plavu zastavu za plažu i marinu
znači vrhunsku turističku promidžbu, koja se temelji na
visokoj kakvoći usluge, čistoći mora i obale te opremljenosti
i uređenosti plaža.
Korisni linkovi:
www.aci-club.hr; www.lijepa-nasa.hr; www.blueflag.org;
Preko 300 regata na hrvatskoj strani Jadrana
Ulaganja naše zemlje u jedriličarski sport pomažu jačanju
nautičkog imidža svijetu. U završnici ACI Match Race
2009. u Splitu sudjelovao je i trenutačno najbolji svjetski
skiper u ‘dvobojskom’ jedrenju, dvadesetčetverogodišnji
Novozelanđanin Adam Minoprio koji je bio pun hvale za
naše jedriličare. Naime, desetak hrvatskih jedriličara –
poput, Karla Kureta, Mate Arapova, Marina Mušure, Tine
Mihelić, Šime Fantele, Igora Marenića, Ivana Kljakovića
Gašpića…) nalazi se u svjetskoj jedriličarskoj eliti, a to
najbolja promidžba za hrvatski nautički turizam. U 2009.
godini na hrvatskoj strani Jadrana održano je ili se planira
održati oko 320 regata, posebno na srednje dalmatinskom
području, gdje se i održavaju najveće i najpoznatije regate
koje su s vremenom postale prestižni sportski događaj
poput recimo Splitske Mrduje. Uz Mrduju, tu su vodička
Uskršnja regata, murterski ‘Kornati Cup’ i ‘Bussines cup’
ili pak Viša i Komiška regata te regata Udruge ‘Latinsko
idro’ iz Murtera čiji je cilj promicanje tradicije, nekadašnjeg
načina života i plovidbe te gradnja drvenih gajeta, leuta,
kajića i bracera. Regate su postale pravi ‘morski pokret’
odnosno način života koji za sobom vuče gradnju malih
brodova i njihovog remonta, nautičko-jedriličarske
Orijentacija hrvatskih marina prema tržišnom segmentu
mega jahti
U 54 hrvatske marine ima 16.000 vezova, a na vez u njima
čeka nekoliko tisuća stranih brodova, što je jedan od rijetkih
slučajeva da je u turizmu potražnja veća od ponude. Na
hrvatskom dijelu Jadrana na godinu se iznajmljuje više od
3.500 plovila, od čega je više od 75 posto jedrilica, dok su
ostalo motorne jahte. Cijena jednotjednog unajmljivanja
kreće se od 1500 eura za najmanja plovila do 60.000 eura
za mega-jahte dužine oko 30 metara.
Posljednjih godina pojavilo se nekoliko hrvatskih
iznajmljivača domaćih jahti, a te brodove ne uzimaju
u najam samo bogati stranci, ponajprije Rusi, nego
i uspješne domaće tvrtke i pojedinci, kao i oni iz
susjednih zemalja. Unajmljivanje motornog broda
dužine 17 do 18 metara stoji oko 20.000 eura za tjedan
dana, a na njemu udobno može boraviti do 10 gostiju.
ACI d.d. (Adriatic Croatia International Club) 2009. je godine
ostvarila neto dobit u iznosu od 17,6 milijuna kuna, što je za
59 posto više nego u 2008. te za 91 posto više od neto dobiti
planirane za 2009. godinu, priopćeno je danas iz ACI-ja.
ACI je 2009. godine ostvario ukupni prihod u iznosu 172,5
milijuna kuna, što je povećanje za pet posto u odnosu na
godinu prije.
Također, u 2009. godini je ACI ostvario pozitivan bruto
financijski rezultat u iznosu od 22,9 milijuna kuna, što je za
8,7 milijuna kuna ili za 62 posto više nego u 2008. te za 11,4
milijuna kuna ili dvostruko više od plana.
ACI je u 2009. po osnovi godišnjeg veza realizirao prihod
u iznosu 84,8 milijuna kuna, što je povećanje za 12 posto.
Na godišnjem vezu u marinama ACI-ja registrirano je 3.706
plovila, što je u odnosu na godinu prije smanjenje za dva posto,
a što je rezultat promjene strukture plovila na godišnjem vezu.
Naime, kako se navodi, obnovom ugovora vlasnici
plovila u većini slučajeva dovedu na vez novo plovilo
veće dužine koje fizički zauzima i veći prostor od
planiranog. Na taj način se kapacitet marina smanjuje,
no u financijskom smislu se registrira povećanje prihoda.
U tranzitu je u marinama ACI sistema ostvaren tri posto veći
prihod, odnosno 46,2 milijuna kuna prihoda i to, kako se
navodi, unatoč planiranom i realiziranom smanjenju tranzita
od 13 posto.
Iz ACI-ja navode kako su u 2009. godini ulaganja u
sustav ACI marina iznosila 56,3 milijuna kuna, što je 26
posto više nego prošle godine. Također navode kako
34
Press 2010
će viziju razvoja i buduće planove pratiti nova daljnja
ulaganja koja će započeti proširenjima postojećih
i u skoroj budućnosti izgradnjom novih marina.
U skladu s time očekuje se i povećanje broja vezova, a
proporcionalno time i povećanje budućih prihoda ACI-ja.
Najznačajnija su ulaganja u marinu Pomer, Pula, marini
Cres. Inače, ACI je u protekle tri godine realizirao ulaganja
u sveukupnom iznosu većem od 120 milijuna kuna
svojih sredstava bez dodatnog kreditnog zaduživanja.
Obnovljeni su dotrajali pontoni u skoro svim marinama
gdje je to bilo potrebno, obnovljen je veliki broj sanitarija
i preuređene su recepcije marina, te provedena uređenja
okoliša. Postavljene su i digitalne rampe na ulazima
kako bi se preko kartica kontrolirao ulaz u marine.
Na godišnjem vezu registrirano je najviše plovila pod hrvatskom
zastavom (30 posto plovila), slijede plovila pod njemačkom
(19 posto), austrijskom (17 posto plovila), te talijanskom
zastavom (7 posto plovila). Važno je napomenuti da se pod
hrvatskom zastavom u navedenih 30 posto plovila nalaze i
sva plovila koja se bave čarterom. U tranzitu je registrirano
najviše plovila pod hrvatskom zastavom (54 posto), zatim
pod talijanskom (14 posto), te 9 posto pod njemačkom
zastavom. Ovi podaci potvrđuju činjenicu da su plovila koja
su ostvarila najveći tranzit velikim dijelom plovila u čarteru.
Imajući u vidu porast uplovljavanja mega jahti u svoje
marine, ACI, hrvatski nautički sustav, postupno se okreće
prema ovom tržišnom segmentu. Pod pojmom mega jahte
podrazumijevaju se plovila dužine od 30 do 150 metara, koje
ovisno o razini opremljenosti koštaju od 10 do 300 milijuna eura.
Prilikom izgradnje većine naših marina, pa tako i ACI-jevih
prije 20 i više godina vezovi su se projektirali za prosječnu
dužinu plovila od deset metara. Danas prosječna dužina
brodova u našim marinama iznosi i premašuje 12 metara.
Stoga će ACI u 2010. godini raditi na proširenju
marina Dubrovnik, Split, Ičići, Skradin i Vodice.
U marini Opatija u Ičićima koja sada ima 290 vezova,
proširenje odnosno produženje lukobrana i postavljanje
plutajućih valobrana, omogućilo bi prihvat 80 -tak mega
jahti dužine od 30 do 50 metara. U sklopu marine u Ičićima
izgradio bi se i heliodrom, poglavito zbog blizine aerodroma
na Grobničkom polju i Krku.
Jedna od novih aktivnosti koja će svakako biti interesantna
jedriličarima je osnivanje nautičko- turističkog centra
ACI Sailing Center Cres u ACI marini Cres. Naime, ACI
posjeduje flotu od 12 plovila Jeanneau One Design 35,
jedrilica na kojima su jedrili i takmičili se najveći match raceri
svijeta poput Russella Couttsa, Deana Barkera, Chrisa
Dicksona, Paola Ciana… Ove će se jedrilice, uz daljnje
match race regate, koristiti i za učenje flotnog i match race
jedrenja u akvatoriju ispred otoka Cresa. Formiran je centar
u kojem će se uz jedrenje provoditi razne aktivnosti vezane
i uz otok – upoznavanje otoka, posjeti centru bjeloglavog
supa, upoznavanje otoka Zeča, Silbe i Oliba, posjeti
znamenitostima otoka Cresa, druženja u svjetski poznatim
Lubenicama, itd… Rad centra je koncipiran tako da će i ekipe
jedriličara iz europskih zemalja imati mogućnost treninga
tijekom svih godišnjih doba. Uspješnost projekta garantira
jedinstvenost otoka, njegove flore i faune. Dodatno će biti
izgrađen i botanički vrt u sklopu centra kako bi polaznici
mogli uživati i upoznati floru Jadrana.
www.aci-club.hr
Najava prve marine za megajahte
www.ncp.hr
Nautički centar Prgin (NCP) i američka tvrtka Island Global
Yachting, jedan od najvećih svjetskih vlasnika developera
i upravitelja luksuznim marinama, službeno su predstavili
javnosti projekt Hotel Šibenik i Mandalina Megayact
marina, prve specijalizirane marine u Hrvatskoj za potrebe
megajahti dužine 40 do 60, ali i od 80 do 100 metara,
vrijedan više od 80 milijuna eura. Uz ovu luksuznu marinu
odvojeno će se sagraditi i marina za manje brodove s 400
vezova. Na poluotoku, na kojem će biti smještene, razviti
će se shopping zona s dućanima i restoranima, wellness
centrom, više vanjskih i unutrašnjih bazena, garažama u
podzemlju i sportskim terenima kao i pristanište za manje
cruisere. U neposrednoj blizini je i remontno brodogradilište
u kojem NCP već obavlja servis megajahti.
Kompletna marina s 400 vezova, od kojih će 65 biti za
megajahte od 30 do 100 metara, trebala je biti završena do
kraja 2009., ali je zbog gospodarske krize rok produljen za
godinu, odnosno 2010.
Najznačajniji sajmovi nautike
Nautički turizam Hrvatskoj godišnje donese 800 milijuna
eura, što je 10 posto zarade od turizma. Nadležne državne
instutcije svjesne važnosti i financijske perspektivnosti
nautičkog turizma, čiji će prihod vrlo skoro biti udvostručen,
najavile su za 2010. godinu nastavak ulaganja i dinamičniju
promidžbu tog vida turizma. Sajmovi nautike idealna su
prilika za promidžu Hrvatske kao centra nautičkog turizma
Croatia Boat Show, Split:
www.croatiaboatshow.com
U proljeće u Splitu se održava međunarodni sajam
nautike Croatia Boat Show – jedan među deset najboljih
nautičkih sajmova u svijetu. U Splitu se tada okupi oko
50.000 posjetitelja iz cijelog svijeta. ‘Croatia Boat Show’ je i
prodajne naravi na kojem i hrvatski brodograditelji imaju što
pokazati. Uz brodove posjetitelji na sajmu mogu pronaći i
sve ostalo što ide uz brodove, od opreme i odjeće vodećih
svjetskih proizvođača, do brodske elektronike, motora,
ribolovne opreme, te ponude banaka i osiguravajućih
kuća. Tradicionalno, u sklopu sajma održava se i cijeli
niz popratnih manifestacija, od modnih revija i regata, do
predavanja, tribina i okruglih stolova vezanih uz more i
nautički biznis.
35
Press 2010
Biograd Boat Show:
www.bbs.com.hr
Biograd Boat Show prvi i najveći jesenski nautički sajam
u Hrvatskoj sa 11-ogodišnjom tradicijom. U svom samom
početku on se održavao u organizaciji Yacht Cluba Biograd,
kao regionalna nautička manifestacija i obilježavao je
početak nautičke sezone. Od 2003. godine Biograd Boat
Show održava se u organizaciji Ilirije d.d., jedne od tri
vodeće turističke tvrtke u Zadarskoj županiji i vlasnika
marine Kornati, koja je prepoznala potencijal samog sajma
ali potrebu za uvođenjem značajnih promjena. Tako je već
u jesen iste godine tvrtka prepoznala i prednost održavanja
ovog sajma kao jesenskog nautičkog događanja te stvorila
novi uspješni koncept. A on uključuje jesenski termin, kao
udarni termin nautičkog tržišta, četverodnevno trajanje
sajma, kao optimalno trajanje po mnogim izlagačima, zatim
infrastrukturu i kapacitete Ilirije d.d. uključujući marinu,
hotele i restorane, uz povoljne cijene za smještaj i boravak
izlagača i posjetitelja. To uključuje i bogate zabavne
sadržaje te doprinosi općoj atmosferu, koja u tim prilikama
od neobične važnosti.
Adriatic Boat Show, Šibenik:
http://abs.ncp.hr
Najmlađi nautički sajam Adriatic Boat Show prva je
međunarodna smotra nautike u Šibeniku, koja datira od
2008. godine. Na samom početku Adriatic Boat Show
postigao je suradnju sa dva svjetski poznata sajma
nautike. Salon Nautico de Madrid koji postoji 10 godina
te Boot Tulln – najveći austrijski sajam nautike koji
postoji već 37 godina. Oba sajma će biti partneri Adriatic
Boat Show-a te će sudjelovati u ‘razmjeni promocije’.
Organizator sajma je Nautički centar Prgin najveća
čarterska kompanija u Hrvatskoj, koja radi na realizaciji
projekta novog hotelsko-turističkog kompleksa Hotel
Šibenik i izgradnji prve specijalizirane marine za megajahte
na Jadranu. Cilj Adriatic Boat Show-a je da se u narednih
tri do pet godina svojim karakteristikama i postignućima
afirmira kao najznačajniji događaj nautičkog segmenta
u Hrvatskoj i zemljama okruženja u jesenskom terminu.
Sport i nautika, Zagreb:
www.zv.hr/sajmovi/144/index_hr.html
U 17 godina svog postojanja zagrebački sajam Sport &
Nautika potvrdio se kao nezaobilazno mjesto okupljanja
proizvođača i zastupnika najuglednijih svjetskih marki
sportskih i nautičkih proizvoda, vodeći poslovni i marketinški
događaj sportsko-nautičke branše u zemljama jugoistočne
Europe. Sajam se održava u veljači na Zagrebačkom
velesajmu.
Nautica, Rijeka:
www.nautica-rijeka.com
Riječka Nautica najstariji je nautički sajam na Jadranu, koji
je 2009. godine obilježio 25. obljetnicu, na prostoru Gata
Karoline riječke i Rive Boduli gdje se predstavilo oko 140
izlagača, s više od 75 plovila izloženih na kopnu i u moru.
Prvenstveni zadatak ‘Nautice’ je motiviranje, promidžba i
pokretanje domaće nautičke proizvodnje i ponude, ističe
organizator priredbe, tvrtka Riječki sajam. Najbolji izlagači
i izlošci dobit će tradicionalnu nagradu Zlatno jedro.
Nautica je smotra svih vrsta plovila: motornih brodova,
katamarana, gumenjaka, jedrilica, drvenih brodica, jetskija te brodskih i izvanbrodskih motora. Sajam okuplja
ponuđače opreme svega vezanog uz plovila i navigaciju,
kao što su satelitska navigacija i brodska elektronika, jedra,
boje i lakovi, poliesterske smole i kompozitni materijali,
kormilarski uređaji, palubna oprema, hladnjaci i ostala
ugradbena oprema. Posljednjih 14 godina uz sajam,
posjetitelji mogu pogledati i Izložbu inovacija u pomorstvu
i nautičkom turizmu.
36
Press 2010
Izvor: HTZ
Kongresni turizam
Iako je tek nekoliko hotela u Hrvatskoj službeno registrirano
kao kongresni, toj turističkoj grani sve se više pridaje
pozornost na obali kao i u kontinentalnom dijelu zemlje,
što i ne čudi kad se zna da gost koji je u posjetu radi
sudjelovanja na kongresu, stručnom skupu, seminaru
ili sličnom poslovnom programu troši i do tri puta više od
‘običnoga’.
Posljednjih nekoliko godina u gradnju kongresnih dvorana
i pratećih sadržaja u obnovljenim hotelima investirano
je, prema nekim procjenama, više od pola milijarde eura
pa Hrvatska sada ima oko 80 hotela s većim ili manjim
kongresnim dvoranama.
Najveći kongresni centri su u Zagrebu, Opatiji, Dubrovniku,
Puli, Rovinju, Cavtatu, Poreču, na Brijunima, u Crikvenici i
na Plitvičkim jezerima.
Kvarner, kao prvak u ovom području raspolaže s 42 hotela
i više od 120 dvorana za skupove i sastanke, kapaciteta
14.000 sjedala, a ‘Grand Hotel Adriatic’ ima najdužu tradiciju
u kongresnom turizmu na Jadranu, s oko 200 održanih
kongresa. On je ujedno i jedan od tri službeno registrirana
kongresna hotela u Hrvatskoj.
U sklopu projekta podizanja kongresnih centara kao
dijela turističke infrastrukture koja je u Hrvatskoj dosad
bila zanemarena, Ministarstvo turizma planira gradnju tri
nova poslovno-kongresna kompleksa u Splitu, Opatiji i
Dubrovniku.
Splitu, Opatiji i Dubrovniku već je isplaćeno po 500.000
kuna na temelju potpisanih ugovora s Ministarstvom. Hoće
li pak budući kongresni centri biti u vlasništvu gradova
ili će se primijeniti model javno-privatnog partnerstva,
odlučit će jedinice lokalne samouprave. Pritom će morati
poštovati natječajnu odredbu prema kojoj novi turističkoposlovni kompleksi trebaju biti dostupni svima koji su za njih
zainteresirani, doznaje se u Ministarstvu.
Splitski je turizam uz otvaranje novih hotelskih kuća
i obnovu postojećih poput ‘Le Meridan Lava’ i ‘Hilton
Marjana’ kao perjanica kongresne industrije, nakon
teških godina bez znatnijeg investicijskog ciklusa, učinio
velik pomak prema dokidanju poimanja grada kao
tranzicijskog središta u kojem se turisti zadržavaju tek da
bi razgledali njegovu bogatu povijesnu i kulturnu baštinu.
Ono što je počelo prije tri godine, a to je preobrazba Splita
u vrhunsku turističku metropolu Jadrana, potaknulo je
i investitore na ulaganje u turistički sektor čija će kruna
biti velebni kongresni centar. Ministar turizma Damir Bajs
ističe da je Split postaje ozbiljan konkurent najpoznatijim
turističkim odredištima u svijetu jer sada, osim već poznate
gostoljubivosti stanovnika, povoljne klime i savršenog
zemljopisnog položaja, dobiva i vrhunske hotele, a time
i prigodu da se nametne kao najjači kongresni poslovni
centar. Gradnja kongresnog centra kapaciteta oko 1500
mjesta planirana je na lokaciji bivše vojarne u Dračevcu
koju je Vlada darovala Splitu.
Dubrovnik je odlučio da se kongresni centar gradi u blizini
hotelskog naselja Babin kuk, dok je Opatija najdalje
odmakla, jer je već početkom 2009. počela pripremati
natječaj za gradnju kompleksa.
Prema procjenama Svjetske turističke organizacije, udjel
poslovnih ljudi koji putuju svijetom radi sastanaka ima znatan
porast koji godišnje doseže i 10 posto te u prosjeku čini čak
polovicu prihoda svjetskih hotela. ‘Industrija sastanaka’ usto
sudjeluje s udjelom od 20 posto u avionskom prometu te
joj je godišnji prihod 300 milijardi eura. Hrvatska je 2007.
godine imala 400.000 kongresnih gostiju, odnosno oko 2700
kongresa s registriranim noćenjima. U prvoj polovici 2008.
godine zabilježen je porast broja kongresa od 8,5 posto.
Istraživanje Instituta za turizam pokazalo je da ‘obični’ gosti
troše prosječno 55 eura dnevno. Istodobno naši stručnjaci
tvrde da je potrošnja ‘kongresnoga’ gosta i tri puta veća, što
znači da svaki sudionik kongresa potroši na dan oko 165
eura.
Dobar podstrek ovoj turističkoj grani je i podatak da je
2009. u novootvorenom Valamar Lacroma Resortu u
Dubrovniku održana vodeća europska konferencija o
kongresnom turizmu ‘MICE Europe’ koja se zadnjih šest
godina tradicionalno održavala u Monacu. Ovaj prestižni
susret okupio je više od 200 europskih menadžera koji stoje
u pozadini svih odluka o organizaciji poslovnih događanja.
Korisni linkovi:
www.croatia.hr/Hrvatski/TurizamPlus/KongresniCentri;
www.kvarner.hr; www.valamar.com;
http://grandhotellav.com/; www.hotelantunovic.com;
www.zagreb-touristinfo.hr; www.tzdubrovnik.hr ;
www.istra.hr
37
Press 2010
Autor: Sergio Gobbo
Ruralni turizam
Hrvatska ruralna područja posljednjih nekoliko godina
bilježe vidljiv razvitak u posebnim oblicima turizma u ruralnom prostor – od proizvodnje autohtonih i tradicijskih proizvoda, zaštite i očuvanja prirodne i kulturne baštine, tradicijskog ruha, narodnih običaja do prepoznatljivosti hrvatskog
ruralnog prostora i formiranja ruralnih turističkih destinacija.
Hrvatska Vlada se suglasila s prijedlogom da Ministarstvo turizma preuzme obveze po ugovorima za programe
kreditiranja seoskog turizma ‘Razvoj turizma na selu’, a
u razdoblju od idućih 16 godina te bi obveze za subvencioniranje kamata za kredite iz tog programa bile 155
milijuna kuna. Riječ je o kreditima za razvoj seoskog turizma koji mogu biti od 10 do 300 tisuća eura, a kamatu
od 8 posto godišnje sufinanciralo bi Ministarstvo turizma
sa 6 posto, pa bi ona za krajnje korisnike bila 2 posto.
Prednosti hrvatskog ruralnog turizma su upravo njegove
najznačajnije karakteristike - mirna sredina, odsutnost
buke, očuvani okoliš, komunikacija s domaćinima, domaća
prehrana te upoznavanje seljačkih poslova. Prosječna popunjenost kapaciteta u svim vidovima ruralnog turizma je 111
dana. Prosječan boravak je 9 dana. Najveću popunjenost
imaju ruralne kuće za odmor sa 134 dana godišnje.
Prema podacima Ministarstva turizma, od siječnja do kraja
kolovoza ove godine je 13 kontinentalnih županija posjetilo
319.987 gostiju, među njima 150.383 domaća. Posjet je na
lanjskoj razini, što nije loše s obzirom na tešku godinu.
Usprkos činjenici da je tijekom osam mjeseci registrirano
670.959 noćenja ili šest posto više nego lani, kontinentalni
turizam u ukupnim dolascima u državi sudjelovao sa samo
četiri posto. Zabilježen je i porast od šest posto u noćenjima
stranih gostiju, koji su do kraja kolovoza na seoskim
domaćinstvima ostvarili 302.427 noćenja.
Trenutno su registrirana 353 turistička seoska obiteljska
gospodarstva sa 891 krevetom, ali se broj mijenja iz mjeseca u mjesec, jer se pojavljuju neka nova, a pojedina nestaju
s turističke scene. Prema podacima udruge Hrvatski farmer najviše ih je registriranih u Dubrovačko-neretvanskoj
županiji, njih 70, potom u Istri, 64 gospodarstava i 253 kreveta.
U posljednje vrijeme razvoj seoskog turizma sve je uočljiviji
u Osječko-baranjskoj županiji, gdje je registrirano 56 gospodarstava sa 192 postelje.
Isti broj posjeta, ali povećanje od približno 50 posto noćenja
u odnosu prema istom razdoblju 2008. godine (prvih šest
mjeseci) podatak je koji u svakom slučaju može zadovoljiti
dio baranjskih turističkih djelatnika.
O Baranji se sve više priča, a to je stoga što ovdašnji
turistički djelatnici mukotrpno rade kako bi privukli goste izgradnjom nove infrastrukture i poboljšanjem usluga.
Najviše stranih gostiju na području Baranje bilo je iz
Njemačke, Austrije, Srbije, Slovenije te Bosne i Hercegovine.
Na području Općine Bilje nalazi se i Park prirode Kopački
rit, koji je u istom razdoblju posjetilo 20-ak tisuća gostiju iz
raznih dijelova zemlje i svijeta.
Tzv. ‘zagrebački prsten’ postaje sve svjesniji svog potencijala za seoski turizam. Naime, seoska domaćinstva
Zagrebačke županije nude mnoge raznolikosti: od razgleda okolice balonom, vožnju kočijom odnosno konjskom
zapregom, jahanja, raznih sportsko-rekreacijskih sadržaja,
pješačenja kroz šumu do vinograda ili starih kleti, posjete vinskim podrumima, smještaj u autohtonim seoskim
kućama, uživanje u gastro-specijalitetima, kušanja vina iz
obiteljskih vinarija, razgledavanja zavičajnih etno-zbirki,
demonstracija rada mlina ili tkalačkog stana do ugodnog boravka u zelenilu prirode neposredne okolice grada Zagreba.
Hrvatsko zagorje je regija bogate tradicijske kulture, a
očuvanost ruralne cjeline najbolje je vidljiva u jedinom hrvatskom muzeju na otvorenom, Muzeju ‘Staro selo’ u Kumrovcu u kome posjetitelji mogu doživjeti autentičan izgled
zagorskog sela s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Pored originalne arhitekture i brojnih izložbi tu se organiziraju i razna
tradicijska događanja poput Ophoda Zelenog Jure ili popularne Zagorske svadbe, demonstracije tradicijskih obrta i
radionice u kojima mogu sudjelovati turisti. Zagorje nudi i
obilje gastronomskih užitaka u nizu novouređenih objekata
agroturizma, a sve je veća ponuda kvalitetnog smještaja u
seoskim domaćinstvima uz zanimljive obilaske okolice u
dobroosmišljenim pješačkim ili biciklističkim turama.
Izletišta Zagrebačke županije također su vrlo raznolika.
Tu se mogu naći jezera i ribnjaci. Posebnosti izletišta
u Županiji su primjerice eko proizvodnja pastrva,
proizvodnja i priprema zdrave hrane, prodaja proizvoda
od ljekovitog bilja, čajnih mješavina, biljnih kapi.
Također, mogućnosti seoskog turizma prepoznate su i na
području Dalmacije, odnosno Dalmatinske zagore gdje
niču brojna eko-etno sela. Boravak u starim kamenim
kućama, na seoskim imanjima, korištenje predmetima
koji su davno izbačeni iz upotrebe, susreti sa životinjama
koje se u gradovima mogu vidjeti samo u knjigama izazov su izletnicima, uz naravno nezaobilazni kruh
ispod peke, janjetinu s ražnja, pršut, pečenicu i kulenicu,
kaštradinu i divljač i mnoge druge delicije ovog kraja.
38
Press 2010
Turistički ruralni, etno-eko i rekreativni kompleks obitelji
Škopljanac u zaseoku Škopljanci sela Radošić u općini
Lećevica kraj Splita, prostire se na površini od čak 300
tisuća četvornih metara, u čijem je središtu obnovljeno
dalmatinsko selo s 20 kuća. Riječ je o najvećem, a
zahvaljujući borbama bikova, seoskoj olimpijadi i izboru
najljepše djevojke Dalmatinske zagore u narodnim
nošnjama za vrijeme tzv. ‘Ivanjske noći’, najpoznatijem
turističkom kompleksu te vrste u Hrvatskoj. Osim
navedenog programa gostima mogu poslušati sviranje
na guslama i diplama te pjevanje gange, rere, ojkavice,
treskavice, suke i ostalih napjeva Dalmatinske zagore.
Jedinstveno izletište pojavilo se i u zaleđu Šibenika, gdje
je otvoren prvi hrvatski etnoland Dalmati. U Pakovom
Selu gosti u okviru upoznavanja s običajima i tradicijom
tog kraja mogu posjetiti autentičnu staru dalmatinsku
kuću, prostor za životinje, guvno i radionice starih zanata.
Vodeća uloga istarskog ruralnog turizma
Za sada Istra ima vodeću ulogu u hrvatskom ruralnom turizmu
iniciranu prirodno geografskim, prometnim i kulturnim
pogodnostima, ali proaktivnom incijativom lokalne zajednice
i pojedinih financijskih institucija. Započet proces odvija se
planski i u stalnom je napredovanju te predstavlja putokaz
razvoja ruralnog turizma u ostalim hrvatskim regijama.
Razvojem turističkih usluga na seoskim domaćinstvima
Istre profilirala se specifičnost te organizacijska različitost
od domaćinstva do domaćinstva. Ove specifičnosti
uvjetovane su resursnim osnovama, povremenim ili
permanentnim boravkom vlasnika domaćinstva u ambijentu
pružanja usluga, strukturi usluga, organizacijskim modelima
kao i uvjetovanost poljoprivrednoj proizvodnji. Polazeći od
ovih činioca u Istri su se profilirali slijedeći tipovi seoskih
domaćinstva:
• agroturizam (15 domaćinstava)
• ruralna kuća za odmor (143 domaćinstava)
• ruralni B&B (17 domaćinstava)
• ruralni obiteljski hotel (10 domaćinstava)
• odmor na vinskoj cesti (5 domaćinstva)
Agroturizam je turizam na domaćinstvu gdje postoji
poljoprivredna proizvodnja. Osim usluga smještaja
ova domaćinstva nude i mogućnost dolaska na kraći,
jednodnevni izlet te uživanja u gastronomskim delicijama
spravljenim od vlastitih proizvoda.
Ruralne kuće za odmor tradicionalne su istarske kuće,
potpuno adaptirane, i to uz poštivanje uvjeta ambijentalnosti
i korištenjem prirodnih materijala. Gostima se iznajmljuje
cjelokupna kuća s pripadajućim prostorom, a iako imaju
potpunu privatnost, kontakt s domaćinom ipak postoji.
Ruralni B & B (bed & breakfast) naziv je domaćinstva koje
uz noćenje nudi i doručak, spravljen od vlastitih proizvoda.
Domaćin živi na tome domaćinstvu i gost je smješten
praktički u njegovoj kući, no budući da su životni prostori
domaćina i prostor gosta (posebne sobe s kupaonicama)
odvojeni, privatnost postoji.
Ruralni obiteljski hoteli mali su, intimni hoteli, organizirani
u starim zdanjima, a njihov kapacitet nije veći od 35
kreveta. Vode ga sami vlasnici te i tu postoji interakcija gost
– domaćin. Usluge su personalizirane, a postoje i brojni
dodatni sadržaji. Gost je, osim usluga u hotelu, upućen i na
destinaciju. Hoteli proizvode i pojedine vlastite proizvode.
Odmor na vinskoj cesti podrazumijeva domaćinstva
specijalizirana za proizvodnju vina. Gostu je omogućeno
upoznavanje s proizvodnjom i, naravno, konzumacija.
Budući da je udaljenost između vinskog podruma i
kreveta vrlo kratka te je nije potrebno prelaziti osobnim
automobilom, može se dopustiti i koji promil alkohola više.
Podrška ruralnom turizmu
Posljednjih godinu i pol napravljeno je mnogo u razvoju
ruralnog turizma: napravljeno je sedam programa isključivo
za razvoj kontinentalnog turizma. Stvoren je kvalitetan
okvir mogućeg razvoja, a osmišljavaju se atrakcije koje bi
privukle ljude da se dođu odmarati na kontinent, u kraj u
kojem dosad nije bilo turističke ponude.
Ministarstvo turizma s po 20.000 kuna subvencionira agencije koje osmišljavaju i nude kvalitetne programe za hrvatsko selo.
Ministarstvo turizma sklopilo je ugovore o poslovnoj suradnji
s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj i 14 poslovnih
banaka u realizaciji Programa kreditiranja seoskog turizma
‘Razvoj turizma na selu’.
U sklopu navedenog programa poduzetnici mogu zatražiti
kredite od 10 do 300 tisuća eura s rokom otplate do 15
godina. Programom se želi potaknuti razvoj seoskoga turizma kao dopunske, ali i osnovne aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima. Krediti će se davati za obnovu starih
tradicijskih kuća, za gradnju novih te za ugostiteljske kapacitete i dodatne sadržaje.
Sve bi to trebalo pridonijeti očuvanju i povećanju
kvalitete života na selu, te plasmanu poljoprivrednih
proizvoda i stvaranju novog turističkog proizvoda.
Ministarstvo turizma i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva
i ruralnog razvoja pojačano će surađivati na razvoju
seoskog turizma i domaćih eko i poljoprivrednih proizvoda
te njihovog jačeg plasmana u turizmu. Cilj te suradnje jest
jačanje proizvodnje domaćih, autohtonih, eko certificiranih
hrvatskih proizvoda.
Time se proširuje program Ministarstva turizma o
kreditiranju razvoja turizma na selu, budući da Hrvatska ima velike potencijale u ruralnim prostorima upravo za takav oblik turističke ponude.
Svi gradovi i općine na otoku Hvaru uključeni su u projekt
unaprjeđenja ruralnog turizma kroz razvoj etno-eko sela koji
će Agencija za razvoj Re.Ra. Splitsko-dalmatinske županije
predložiti za financiranje u sklopu europskoga IPA programa jadranske prekogranične suradnje. Kad je riječ o novcu
nužnom za program, procjenjuje se da će se potrošiti najmanje milijun eura. Program se sastoji od obnove starih
napuštenih kamenih sela i njihovog integriranja u jedinstvenu otočku turističku ponudu.
39
Press 2010
Kao u svakom poslu entuzijazam i kreativnost pojedinca
može uroditi plodom samo uz financijsku potporu. Ruševna
djedovina u Malom Sušiku u crikveničkom zaleđu postala
je tako prekrasan etno hotel ‘Balatura’ najprije zahvaljujući
velikom entuzijazmu i radu pojedinca, a tek onda i ulaganju
oko 700 tisuća eura, koje je kreditiralo Ministarstvo turizma
iz blagajne projekta ‘Pod stoljetnim krovovima’ kojim se
potiče očuvanje građevinske baštine. www.hotel-balatura.hr
Ekološka poljoprivreda poboljšava turističku ponudu
Rapska torta, viški hib, imotski soparnik, bračko maslinovo
ulje... hrvatska su autohtona jela koja oduševljavaju turiste.
Stoga je nužno komadiće hvaljene domaće tradicije komercijalizirati za turističke namjene, kako bi turisti na odlasku iz
Hrvatske ponijeli sa sobom ne samo uspomene nego i ukusne poklone za obitelj i prijatelje. Upravo su poljoprivredni
eko proizvodi svojevrstan hrvatski brend koji može postati
vrlo prepoznatljiv u svijetu. Na Danima hrvatskog turizma
koji su održani koncem listopada 2009. na otoku Braču potpisan je sporazum o suradnji Ministarstva turizma i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u svrhu plasmana eko proizvoda na turističko tržište. Sukladno tome, u
2010. očekuje se agresivnija prezentacija ekološke poljoprivrede i njena ‘ugradnja’ u budući poljoprivredno okolišni
program. Prema planovima površine pod ekološkom poljoprivredom u Hrvatskoj trebale bi se do 2015. povećati, i to
pet do sedam posto.
Kako bi se unaprijedila proizvodnja eko proizvoda u 2010.
se godini očekuje izrada temeljnog dokumenta kojim će se
regulirati plasman ekoloških proizvoda u turizmu. Bit će to
akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede, čije se predstavljanje očekuje u srpnju 2010. Da ne bi sve ostalo samo
na riječima, prvi korak u unaprjeđenju tih proizvoda bio je
Sajam domaćih eko proizvoda održan u sklopu Dana hrvatskog turizma na kojem se predstavilo 20 izlagača iz Hrvatske. Akcijski plan razvitka ekološke poljoprivrede pomoći će
hrvatskim proizvođačima, kojih je iz godine u godinu sve
više, u plasmanu eko proizvoda. Prema statističkim podacima u 2008. u Hrvatskoj su bila registrirana 632 proizvođača
ekoloških proizvoda, dok ih je u 2007. bilo 477, a u 2006.
godini 342. Tijekom proteklih pet godina povećavale su se i
površine pod ekološkom proizvodnjom, pa je tako 2003. bilo
3506 hektara takvih površina, a 2008. godine 10.010 hektara.
Bill Gates pohvalio Mavrovićevu eko-proizvodnju
Željka Mavrovića - nekadašnjeg uspješnog boksača, a danas jednog od najvećih hrvatskih ekoproizvođača - nekoliko
uglednih svjetskih fondacija, na čelu s onom Billa Gatesa,
prepoznali su kao jedinog europskoga proizvođača s vizijom razvoja lokalne zajednice.
Naime,
u
posebnoj
publikaciji
(http://www.communityfoodenterprise.org/) ugledne svjetske fondacije na čelu s Bill and Melinda Gates Fondation
(www.gatesfoundation.org) uvrstile su Mavrovićevo ekoimanje u Sloboštini pokraj Požege među 24 eko-etno-projekta u cijelom svijetu koje je predstavljaju ogledne primjere
uspješne proizvodnje hrane. www.eko-mavrovic.hr/
Korisni linkovi:
www.istra.hr; www.hrvatski-farmer.hr; www.ruralis.hr;
www.seoski-turizam.net; www.kezele-vino.hr;
www.agroklub.com; www.ziviselo.com.hr; www.mps.hr
Autor: Damil Kalogjera
Kulturni turizam
Više od 20 posto turista koji posjećuju europske metropole
primarno su motivirani kulturom. Gledajući gospodarski,
novi je turistički segment upravo kulturni turizam, jer
pozicionira Hrvatsku na kulturnoj karti svijeta, čime se
odmičemo od one klasične, da smo zemlja sunca i mora
za dva ljetna mjeseca godišnje. Hrvatska je jedinstvena,
ne samo zbog svog kristalno čistog i plavog mora, nego i
zbog pravog blaga koje leži u raznolikosti slojeva bogate
kulturne baštine. Od pretpovijesti do danas, diljem zemlje
nižu se mnogobrojne spomeničke vrste, od kojih je svaka
nesebično ostavila svoj povijesni trag.
Izaberete li obalu za početnu točku Vašeg putovanja, imat
ćete priliku vidjeti direktne utjecaje i ostavštinu mediteranske
kulture, brojne antičke spomenike, spomenike rimskog
razdoblja i ranog srednjeg vijeka, romaničko sakralnu
baštinu, te niz očuvanih karakterističnih mediteranskih
urbanih cjelina.
Neke su na listi Svjetske baštine UNESCO-a poput
Dioklecijanove palače u Splitu koju je rimski car
Dioklecijan dao sagraditi u blizini svog rodnog mjesta
Aspalathos u Dalmaciji.
Grad Trogir predstavlja najbolje očuvanu srednjovjekovnu
urbanu cjelinu ne samo na Jadranu već i u cijeloj srednjoj
Europi.
Grad Dubrovnik, biser Jadrana, grad jedinstvene kulturne
i političke povijesti, svoju je samostalnost dobio nakon
14. stoljeća kada se razvila Dubrovačka republika, daleko
poznata po najvećoj mornarici u Sredozemlju. Dubrovčani
su tada slobodu čuvali trgovačkim i diplomatskim odnosima,
ali i jakim obrambenim zidinama (visine 25 m, dužine 2 km) i
tvrđavama, koje su danas najveća atrakcija grada.
Eufrazijeva bazilika u Poreču, čija je apsida raskošno
ukrašena figurativnim mozaicima, koji uz mozaike San
Vitale u Raveni spadaju u najizuzetnije primjere umjetnosti
mozaika u Europi, nedvojbeno predstavlja impozantan
primjer sakralnih građevina iz 6. st.
40
Press 2010
Nezaobilazna je renesansna šibenska katedrala Sv.
Jakova kao i Arena u Puli, jedan od najočuvanijih rimskih
amfiteatara u Europi.
Stranice UNESCO-ve svjetske baštine samo su početak
prekrasno inspiriranog putovanja kroz Hrvatsku. Zanimljiva
je crkva Sv. Križa u gradu Ninu, nadaleko poznata kao
najmanja katedrala na svijetu.
Na gradu Zadru, kao također jednom od povijesnih dragulja,
koji je u svojoj burnoj povijesti bio napadnut i porušen,
obnovljen i ponovo napadnut, svako je vrijeme ostavilo
arhitektonske značajke za koje turistički vodiči s razlogom
napominju kažu: ‘Samo je nekoliko mjesta na zemlji gdje
se različiti utjecaji prožimaju na tako malom prostoru’.
Moderna ikona grada postale su ‘morske orgulje’,
jedinstveno arhitektonsko čudo izgrađeno u podmorskom
dijelu gradske rive. Tu morski valovi, strujanjem i prolaskom
kroz glazbene cijevi postavljene pod morem, stvaraju
nevjerojatan zvuk, takozvanu ‘morsku glazbu’. Na samom
vrhu zadarskog poluotoka zasvijetlio je i Pozdrav suncu
istoga arhitekta, Nikole Bašića. ‘Pozdrav suncu’ sastoji
se od tri stotine višeslojnih staklenih ploča postavljenih
u istoj razini s kamenim popločenjem rive u obliku kruga
promjera 22 metra. Zamišljen je kao prostorna instalacija
u obliku amfiteatra oko kojega će na kockama od kamena
biti stiliziran prikaz svih planeta Sunčeva sustava i njihovih
putanja.
Burna povijest kontinentalne Hrvatske
Kao dio srednje-europskog kulturnog kruga, rasprostranjena
kontinentalna Hrvatska trebala bi svakako biti Vaša
sljedeća točka obilaska. Ističe se brojnim pretpovijesnim
nalazima svjetskog značenja, starim gradovima,
utvrdama i dvorcima kasnog srednjeg vijeka, kulturnim
spomenicima i arhitekturom iz razdoblja baroka, koji
nude zanimljiv prikaz vremena i života kakav je nekad bio na
ovim prostorima. Najkarakterističnija spomenička obilježja
Hrvatskog zagorja nedvojbeno su mnogobrojni dvorci.
Avanturistički nastrojenima preporučujemo krenuti tragom
utvrda koje su branile zapadnu Europu od osmanlijskih
prodora uz iskustveni doživljaj brojnih događanja kojima su
od zaborava očuvani stari običaji te prenesena baština na
generacije koje stasaju. Podravski grad Đurđevac i njegova
legenda o Picokima uvršteni su u turističku mrežu dvadeset
europskih odredišta izvrsnosti koji njeguju nematerijalnu
kulturnu baštinu. ‘Legenda o Picokima’ govori o hrabrosti
i domišljatosti Đurđevčana koji su se dosjetili kako nakon
duge opsade grada nadmudriti tursku vojsku.
Raj i za ljubitelje arheologije
Za ljubitelje arheologije Hrvatska je pravo otkriće radi tri
nezaobilazna lokaliteta. Svakako najvažnije je svjetski
bogato fosilno nalazište kod Krapine na kojem je prikupljena
najbrojnija i najbogatija zbirka neandertalskog čovjeka,
znanstveno poznatog kao Homo sapiens neanderthalensis
otkrivenog 1899. godine.
Zatim Vučedolska neolitska kultura kod Vukovara, te
Salona, najveći kompleks antičkih spomenika i metropola
rimske provincije Dalmacije.
Autor: Milan Babić
Od festivala do festivala
Po broju organiziranih koncerata, izložbi, kulturnih događanja i festivala na otvorenom Zagreb se danas uvrštava
među gradove koji su u europskom vrhu. Projekt ‘Subote
u Zagrebu’, objedinjuje promenadne koncerte, Subotnju
folklornu scenu te Glazbene vedute Gornjega grada. Svake subote od sredine travnja do početka listopada ove tri
glazbene poslastice predstavljaju presjek bogate kulture i
običaja iz prošlosti Zagreba i okolice. Multikulturalni projekt
‘Jesen u Zagrebu’ objedinio je Festival svjetskog kazališta,
Zagreb Film Festival, Queer Zagreb, Festival novog cirkusa, Jazz-festival VIP Zagreb, ali i velike izložbene projekte.
Kada se umjetnosti preseli na obalu, znak je da zasigurno
počinje ljetna sezona - sve vrvi dramskim festivalima,
kazalištima, klasičnom i tradicijskom glazbom. Teško da
uopće na obali prođe i jedan dan bez događanja. Najstarije
i najafirmiranije su Dubrovačke ljetne igre s međunarodnom
reputacijom, koje su i u udruzi europskih festivala. Na
obali valja istaknuti Splitsko ljeto, Glazbene večeri u
Sv. Donatu, Pulsko ljeto, Opatijski ljetni festival, Filmski
festival u Motovunu i Puli, Teatar Ulysses na Brijunima,
Festival dalmatinskih klapa u Omišu, Festival Dalmatinske
šansone u Šibeniku i mnoge druge. U Zadru se održava
veoma atraktivna priredba ‘Noć punog miseca’, kada se
uz ugašenu javnu rasvjetu, a pod okriljem Mjeseca, baklji i
lampiona uživa u hrani, pjesmi i plesu.
Proljeće i jesen su razdoblja kada se događanja uprizoruju
u kontinentalnoj Hrvatskoj. Od ‘Alternativnog filmskog
festivala’ u dvorcu Veliki tabor, Špancirfesta i Baroknih
večeri u Varaždinu, do primjerice Vinkovačkih jeseni. Ako
su dvorci i utvrde kulturni događaj, to su i pojave poput
podravskoga naivnog slikarstva. Nudeći umjetnički uvid u
nekadašnji seoski život, ime su joj pronijeli Krsto Hegedušić,
Ivan Generalić, Ivan Rabuzin, Ivan Lacković Croata. I
Slavonija u doba folklornih priredbi kulturni je doživljaj bez
premca.
Međunarodni dječji festival Šibenik
Jedina manifestacija za najmlađe, koja je istovremeno i
međunarodnog karakteru na ljeto 2010. godine slavi svoj
pedeseti rođendan. Važno je za naglasiti da se manifestacija
nije prekidala čak niti za vrijeme Domovinskog rata. Već
skoro 50 godina Šibensko kazalište (najstarije hrvatsko
kazalište koje je još u funkciji, ali drugo najstarije među
svim hrvatskim kazalištima) kao glavni organizator MDF-a
41
Press 2010
ugošćuje razne umjetnike, umjetničke skupine i stručnjake,
doprinoseći održavanju ‘dječjeg’ duha u Gradu Šibeniku, koji
ta dva tjedna trajanja Festivala postaje otvorena pozornica.
Dodatne informacije možete naći na: www.mdf-si.org
Međunarodni srednjovjekovni sajam u Šibeniku
Manifestacija koja se odvija krajem rujna svake godine u
povodu obilježavanja Dana Grada – zaštitnika Grada Sv.
Mihovila u funkciji očuvanja folklorne i etno baštine toga
kraja, posebice rukotvorina i suvenira, te originalne proizvode od drva i metala. Dodatne informacije možete naći na:
www.sibenik-tourism.hr
Libertas film festival
Libertas film festival, koji se održava sredinom lipnja i
početkom srpnja u Dubrovniku gledateljima nuditi veliki
broj iznenađenja poput besplatnih projekcija pod vedrim
nebom. Naime, Libertas postaje outdoor filmski festival,
tako da njegovu publiku očekuje jedinstven doživljaj
gledanja nezavisnih filmskih naslova u neponovljivom
ambijentu srednjovjekovnih zidina i mediteranskih mirisa.
Na repertoaru su igrani, dokumentarni i kratki
filmovi. Onim hrabrijima je namijenjeno Ponoćno
ludilo, program posvećen hororima i trilerima.
Dodatne informacije možete naći na www.libertasfilmfestival.com.
Pulski festival
Festival igranog filma u Puli održava se u srpnju u prekrasnom
ambijentu pulske Arene (Vespazijanovu amfiteatru iz 1. st.
n. e.). Ovo je prvenstveno smotra najboljih hrvatskih filmova
koji se natječu za prestižnu nagradu Zlatnu arenu. Osim
domaćeg filma Pulski festival ima i međunarodni program te
brojne popratne sadržaje: Program za djecu Pulica, filmska
radionica Pulska filmska tvornica, izložba Cinemania(c),
Videodrom i natječaj za amaterske filmove 640x480 max. Na
56. festivalu (2009.) pokrenut je i program Europski filmski
redatelji, koji je započeo retrospektivom filmova slavnog
španjolskog redatelja Pedra Almodovara, organiziranom
u suradnji s veleposlanstvom Španjolske u Zagrebu. Više
informacija doznajte na www.pulafilmfestival.hr
Kazalište Ulysses na Brijunima
Od početka srpnja pa do konca kolovoza ljubitelji kazališta
mogu uživati u prekrasnom krajobrazu otočja Brijuni u
predstavama Teatra Ulysses, čiji su osnivači Rade Šerbedžija
(glumac i redatelj) i pokojni Borislav Vujčić (književnik
i dramatičar). Djelovanje kazališta usko je povezano s
istarskim područjem oko Vodnjana, Fažane, Brijuna i Pule,
a imenom je hommage Jamesu Joyceu, književniku čija
biografija i djelo svjedoče o nazočnosti na tom otočju. Joyce
je u Puli boravio kao profesor engleskog u Berlitzovoj školi
stranih jezika između studenoga 1904. i travnja 1905. godine.
Osim kazališne produkcije, u njegovom sklopu sljedećih
godina djelovala je škola i radionice za film, ples, pisanje,
glumu, režiju, scenografiju, gdje bi međunarodno istaknuti
umjetnici kazališta i filma kroz kreativno druženje
polaznicima prenosili dio svog iskustva i umijeća.
Više saznajte na službenim stranicama www.ulysses.hr.
Splitsko ljeto
Splitsko ljeto redovito se održava od 1954. godine, a posebno
mjesto u njegovu programu zauzimaju operne produkcije.
Tradicionalni ljetni festival opere, drame, plesa i glazbe odvija
se od polovice srpnja do polovice kolovoza u ambijentalnim
prostorima grada Splita - u povijesnoj jezgri grada i izvan nje.
Festival, uz vlastitu produkciju HNK Split, ugošćuje brojne
glazbene, scenske i plesne izvedbe iz zemlje i inozemstva.
Najboljim predstavama u glazbi i drami dodjeljuje se
nagrada Judita dnevnog lista Slobodna Dalmacija.
Glazbeni program 55. splitskog ljeta (2009.) postao je
dijelom međunarodnog festivala ‘Europsko glazbeno ljeto’
koji okuplja partnere iz četiriju zemalja: Hrvatske, Slovenije,
Italije i Češke, a sufinancira ga Europska unija. Više o
festivalu saznajte na www.splitsko-ljeto.hr.
Vukovar film festival
Vukovar Film Festival međunarodni je filmski festival
podunavskih zemalja koji se održava koncem kolovoza.
Nakana ovog festivala je Vukovaru i Istočnoj Slavoniji
dati novu, međunarodnu dimenziju kulturnog života.
Mjesto održavanja festivala uvjetovale su ratne prilike u
kojima su uništene obje vukovarske kinodvorane. Zbog
toga se riječni šlep, koji se inače koristi za prijevoz tereta,
preuredio u otvoreno kino na rijeci Dunav. Koliko je
poznato, ne postoji nijedan festival ili kino koji funkcioniraju
na taj način, pa je ta specifična kino projekcija postala
je zaštitni znak festivala i atrakcija za sve posjetitelje.
Uz aktivnu siestu preko dana, na pješčanim dunavskim
adama ispunjenim glazbenim ritmovima, Vukovar
postaje ljetna destinacija moderne urbane scene.
Prošle godine uz zgradu Hrvatskog doma otvoren je i
kulturni dom Ružičkina kuća (Lavoslav Ružička je dobitnik
Nobelove nagrade za kemiju), s kojom su dobivene dodatne
mogućnost prikazivanja filmova u zatvorenom prostoru, što
osigurava planirano proširenje programa. Više informacija
doznajte na: http://vukovarfilmfestival.com/
Dubrovačke ljetne igre
Najveća i najreprezentativnija kulturna manifestacija u
Hrvatskoj: međunarodni glazbeni, scenski i plesni festival
u gradu stoljetnog civilizacijskog naslijeđa. Za trajanja Igara
u jedinstvenom ambijentu zatvorenih i otvorenih scenskih
prostora renesansno-baroknog grada Dubrovnika održi se
veliki broj dramskih, opernih, plesnih predstava, koncerata,
promocija, izložbi, pjesničkih nastupa i drugih programa.
Najboljim dostignućima u glazbenom, odnosno dramskom
programu dodjeljuje se nagrada ‘0rlando’.
Više informacija doznajte na: www.dubrovnik-festival.hr/
Riječke ljetne noći
Koncem lipnja pa sve do sredine srpnja riječki se trgovi,
ulice i terase pretvaraju u kazališnu pozornicu. Popularne
gradske lokacije, ali i mjesta za koja je i samim Riječanima
teško zamisliti da bi se mogla pretvoriti u poprište glumaca
i teatarskih rekvizita, na par se tjedana daju u ruke umjetnicima najrazličitijih glazbeno-scenskih izraza.
Program Festivala proteže se od izvedbi klasičnih drama,
42
Press 2010
praizvedbi novijih dramskih tekstova i koncerata klasične
glazbe sve do nastupa uličnih teatara i koncerata estradnih zvijezda. Neizostavan dio Festivala je i onaj u kojem
se propituju suvremeni odnosi industrijske arhitekture i
kazališta pa se neke od predstava održavaju u prostorima nekadašnjih industrijskih postrojenja. Više informacija
doznajte na: www.rijeckeljetnenoci.com.
Vinodolske ljetne večeri
Ljetni gosti Vinodolske rivijere neka se pripreme na godišnji
odmor koji će im, osim uživanja u suncu i blagodatima
jadranske obale, pružiti i pravo glazbeno iskustvo. Naime,
od polovice srpnja pa sve do predzadnjeg tjedna u kolovozu na povijesnim lokacijama u okolini Novog Vinodolskog,
kao što su stare frankopanske gradine Bribir i Drivenik,
održavaju se koncerti koji svojom raznovrsnošću šire naše
glazbene horizonte.
Vinodolske ljetne večeri nude vrhunske izvedbe djela klasične glazbe. Pojedine večeri rezervirane su
za hrvatsku etno glazbu, ali i kazališna iznenađenja.
Više
informacija
doznajte
na:
www.tz-vinodol.hr.
Liburnia jazz festival
Međunarodni Liburnia Jazz Festival & Workshops 2001.
godine počeo se održavati u Lovranu i Opatiji, a od 2005.
u Opatiji se održava i Liburnia Jazz Ex Tempore. Ideja o
Liburnia Jazz-u rođena je još prije desetak godina, a njezin
začetnik je Elvis Stanić, priznati hrvatski jazz glazbenik i
građanin Liburnije. ‘Misija’ festivala je jednostavna, ali vrlo
zahtjevna – približiti jazz publici i publiku približiti jazzu.
Početkom srpnja na festivalu uglavnom gostuju iznimni
glazbenici koji svojom osobnošću i umjetničkim radom
mogu pokazati što sve jazz jest i što će postati.
Preseljenjem u Opatiju 2003. godine, Liburnia Jazz Festival se
podiže na višu razinu s obzirom na izvođače, održava se deset
koncerata na nekoliko pozornica u gradu tako glazbeni program traje od ranih poslijepodnevnih do kasnih večernjih sati.
Više informacija doznajte na: www.liburniajazz.hr.
Dalmatinske klape Omiš
u srpnju u Omišu se događa nacionalni festival klapskog
pjevanja, koji ima za cilj očuvanje i promicanje svjetovnih
pučkih napjeva te poticanje stvaranja novouglazbljenih
klapskih pjesama. Festival je natjecateljskog karaktera, a
najboljim klapama dodjeljuju se nagrade (nagrade stručnog
ocjenjivačkog povjerenstva -zlatni, srebrni i brončani štit,
nagrade publike - zlatni, srebrni i brončani leut, nagrada
Bašćinski glasi te plakete i ostale nagrade).
Festival se održava od 1967. godine. Više informacija
doznajte na: http://www.fdk.hr
Motovun film festival
Međunarodni filmski festival, posvećen filmovima nastalim
u malim kinematografijama i nezavisnim produkcijama
utemeljen je 1999. godine, s ciljem da uspostavljanjem
međunarodnih kontakata i razmjenom ideja koje pridonese
razvoju i produkciji nezavisnog filma u Hrvatskoj. Prerastao
je u jednu od najznačajnijih kulturnih manifestacija u zemlji.
Koncem srpnja do početka kolovoza, u pet dana i noći
koliko traje Motovun film festival u nekoliko selekcijskih
kategorija prikaže se oko 90 filmova (projekcije pretežno na
otvorenom), a Motovun, slikoviti istarski gradić koji tih dana
živi u znaku festivala, posjeti više od 20 000 gledatelja.
Najboljim filmovima u pojedinim selekcijama dodjeljuju se
nagrade. Glavna festivalska nagrada je Propeler Motovuna
koji se dodjeljuje najboljem filmu u glavnom programu.
Festival prate brojna događanja i dinamičan život na
motovunskim ulicama. Više informacija doznajte na:
www.motovunfilmfestival.com
Labin art republika
Labin Art Republika projekt je oživljavanja povijesne i
kulturne baštine starog istarskog grada Labina. Tijekom
ljetnih mjeseci, srpnja i kolovoza, za trajanja Labin Art
Republike na otvorenim i zatvorenim lokacijama labinske
starogradske jezgre odvijaju se glazbeni, scenski, likovni
i drugi programi u kojima sudjeluju domaći i inozemni
izvođači. Za posjetitelje su otvoreni ateljei, galerije i zbirke
(u gradu djeluje više od trideset akademskih slikara). Projekt Labin Art Republika započeo je 2003. godine. Više
informacija doznajte na: www.labin.hr
Zagrebačke ljetne večeri
Niz umjetničkih događanja tijekom mjeseca srpnja u
Zagrebu, u kojima sudjeluju renomirani glazbeni umjetnici
iz Hrvatske i inozemstva. Najveći dio programa odvija se
u atraktivnim prostorima Gornjeg grada, najčešće u Atriju
Galerije ‘Klovićevi dvori’.
Na repertoaru Zagrebačkih ljetnih večeri nalaze se opere,
koncerti ozbiljne, tradicionalne i jazz glazbe. Zagrebačke
ljetne večeri održavaju se od 1982. godine (ranije pod nazivom ‘Večeri na Griču’, zatim ‘Zagrebačko ljeto’). Više informacija doznajte na: http://www.kdz.hr
Klupska kazališno-glazbena scena Amadeo
Kazališni, glazbeni i filmski program tijekom ljetnih mjeseci
u Zagrebu, u organizaciji Klupske scene Amadeo, uključuje
koncerte klasične glazbe, jazz koncerte, koncerte etno i
popularne glazbe, dok se kazališni dio programa sastoji od
komornih kazališnih i baletnih predstava.
Više informacija doznajte na: http://www.scenaamadeo.hr
Glazbene večeri u Sv. Donatu
Glazbene večeri u sv. Donatu najstarija su i najuglednija
umjetnička manifestacija koja se održava od 1960. godine, na
poticaj skupine Zadrana, zaljubljenika u kulturne i umjetničke
vrijednosti zadarskog naslijeđa.
Na ovom međunarodnom glazbenom festivalu, koji se tijekom dvadeset dana srpnja i nekoliko dana kolovoz održava
u crkvi Sv. Donata i drugim povijesnim ambijentima grada Zadra nastupaju renomirani glazbenici iz Hrvatske i inozemstva.
Tradicionalno Glazbene večeri u sv. Donatu posebno su orijentirane na glazbu srednjeg vijeka, renesanse i ranog baroka.
Više informacija doznajte na: www.donat-festival.com
43
Press 2010
Noć punog miseca
Na noć punog mjeseca usred ljeta, zadarska riva je osvijetljena bakljama i svjetlom svijeća. Brodovi se pretvaraju u
ploveće štandove na kojima se nudi sve od najbolje tunjevine i srdela slavnih kaljskih ribara do novigradskih dagnji.
Starinske, privremene konobe poslužuju najraznolikija tradicionalna jela, od ninskog Šokola do smokava, sira, rakije i
ostalih delicija.
Noć punog miseca događa se naravno u noći punog mjeseca, krajem srpnja ili početkom mjeseca kolovoza.
Međunarodni glazbeno scenski ‘Histria festival’
Atraktivna ljetna međunarodna glazbeno-scenska manifestacija, festival baleta, opere, ozbiljne glazbe te rock
glazbe u poznatoj pulskoj Areni i na drugim otvorenim pozornicama Istre.
Na desetak festivalskih priredbi raspoređenih tijekom ljetnih mjeseci (srpnja i kolovoza) gledatelji imaju priliku vidjeti
nastupe velikih opernih, baletnih i glazbenih ansambala i
solista te rock glazbenika iz zemlje i inozemstva.
Više informacija na: http://www.histriafestival.com
Obljetnica seljačke bune
Stubički kraj stoljećima je poznat po velikoj Gupčevoj
buni o kojoj su značajna djela napisali eminentni hrvatski književnici poput Šenoe i Krleže, a ovjekovječili su je i
umjetnici poput Otona Ivekovića, Račkoga ili pak skulptora
Augustinčića i Ružića. Krajem siječnja i početkom veljače
u događanjima oživljene povijesti uprizoruje se legendarna
Stubička bitka, jedinstvena u Hrvatskoj i popraćena nizom
zanimljivih sadržaja za posjetitelje.
Više informacija na www.mhz.hr
Osječko ljeto kulture
Velika ljetna multikulturalna manifestacija, najveća u
istočnoj Hrvatskoj, održava se od 2001. godine. Od konca lipnja do gotovo konca srpnja u prostorima osječke
Tvrđe izmjenjuju se brojni glazbeni programi, dramske predstave, plesne izvedbe, performansi, izložbe, filmske projekcije i književni nastupi. Uz osječke izvođače, u
programu sudjeluju i gosti iz Hrvatske i iz inozemstva.
Više informacija doznajte na: http://ljetokulture.osijek.hr/
Međunarodna smotra folklora
Međunarodna godišnja folklorna manifestacija koja se
sredinom srpnja odvija u Zagrebu najvažnija je smotra
ove vrste u nas. Okuplja grupe koje izvode izvorni folklor i
njeguju izvorne narodne običaje iz svih hrvatskih županija
i iz inozemstva. Uz glazbeno scenske programe koje
čine glavninu sadržaja Međunarodne smotre folklora,
za trajanja priredbe održavaju se i popratne izložbe,
radionice, savjetovanja, filmske i video projekcije i slično.
Prva Međunarodna smotra folklora održana je 1966. godine.
Više informacija doznajte na: http://www.msf.hr
Festival plesa i neverbalnog kazališta Svetvinčenat
Međunarodni festival plesa i neverbalnog kazališta odvija
se u drugoj polovici srpnja, u slikovitom istarskom gradiću
Svetvičentu, u Istri. Jedan od malobrojnih festivala ove vrste
u Hrvatskoj, predstavlja široki spektar zbivanja - od plesnih
predstava i performansa, uličnog teatra i cirkusa do likovnih
instalacija i plesnih radionica. Uz edukacijski i prezentacijski,
festival ima i produkcijski karakter (na principu rada ‘artists
in residence’ te kroz koprodukcije s kazališnim kućama i
grupama).
Prvi
Festival
plesa
i
neverbalnog
kazališta
održan je 2000. godine. Više informacija na:
http://www.svetvincenatfestival.com
Jazz u Lapidariju
Serija od desetak koncerata jazz glazbe različitih pravaca i stilskih obilježja u izvedbi domaćih i inozemnih
jazz glazbenika, održava se u Lapidariju Zavičajnog
muzeja Poreštine u Poreču tijekom srpnja i kolovoza. Više informacija na: http://www.jazzinlap.com
Street art festival (s.A.F.)
Festival uličnih događanja u Poreču odvija se u prvoj polovici kolovoza kroz različite oblike neverbalno-performativnog
umjetničkog izražavanja (ulično kazalište, klaunerija, akrobacije, performansi i sl.) te likovnim umjetničkim projektima
i radionicama. Na festival nastupaju brojne kazališne grupe,
plesne skupine, glazbenici, žongleri, performeri, likovni
umjetnici i drugi izvođači iz zemlje i inozemstva. Više informacija doznajte na: http://www.poup.hr
Večeri dalmatinske šansone
Festival dalmatinske šansone odvija se u drugoj polovici
kolovoza u Šibeniku u dva dijela: Večer starih skladbi i
Večer novih skladbi. Skladbe se izvode uz pratnju festivalskog orkestra, klape ili ansambla, odnosno uz klavirsku ili gitarsku pratnju. Stručni ocjenjivački sud, publika i šest hrvatskih radio postaja dodjeljuju nagrade:
publike, za najbolju šansonu, za najbolji tekst, za najbolju interpretaciju, za najboljeg debitanta, za najcjelovitije kantautorsko djelo i za najizvođeniju šansonu.
Festival Večeri dalmatinske šansone održava se
od 1998. godine. Više informacija doznajte na: http://www.sansona-sibenik.com
Ljetne priredbe Krk
Ova tradicionalna ljetna glazbeno-scenska manifestacija,
jedna od najstarijih u nas: održava se, naime, od 1957.
godine. Program Ljetnih priredbi Krk obuhvaća operu,
dramu, oratorij, balet, koncertne izvedbe (od rane do
suvremene glazbe) i folklor, a izvođači su ugledni umjetnici.
Priredbe se odvijaju u drugoj polovici srpnja pa skoro do
kraja kolovoza na otvorenim i u zatvorenim prostorima
starogradske jezgre grada Krka. Više informacija doznajte
na: http://www.grad-krk.hr
44
Press 2010
Sinjska alka
Tradicionalno viteško natjecanje sinjskih alkara u znak
sjećanja na pobjedu naroda Cetinske krajine nad Turcima,
15. kolovoza 1715. godine događa se od 7. do 9. kolovoza.
Ovo slikovito natjecanje predstavlja spretan spoj jahanja na
konju u galopu i gađanja kopljem dužine 295 cm u ‘alku’
- željezni kolut postavljen na konopcu na visini od 332 cm.
Alka se sastoji od tri trke: prvi dan trči se Bara, drugi dan
Čoja, a treći Alka. Pobjednicima Bare i Čoje i slavodobitniku Alke dodjeljuju se novčane nagrade i prigodne plakete.
Alka je u novije vrijeme dio šire manifestacije koja se pod
nazivom ‘Dani Alke i Velike Gospe’ održava od 20. srpnja
do 20. kolovoza u Sinju.
Više informacija doznajte na: http://www.alka.hr/
Festival ‘Julian Rachlin & Friends’
Koncem kolovoza do sredine rujna na ovom festival
komorne glazbe u prekrasnom ambijentu Kneževog
dvora u Dubrovniku nastupaju broji svjetski poznati umjetnici okupljeni oko violinista Juliana Rachlina.
Uz već tradicionalne nastupe violončelista Mische Maiskog,
pijanista Itamara Golana, violinistice Janine Jansen, te,
dakako, Juliana Rachlina, publika ima priliku pratiti izvedbe i drugih istaknutih glazbenika.
Više
informacija
doznajte
na:
http://www.rachlinandfriends.com
Pif, međunarodni festival kazališta lutaka
Međunarodni festival kazališta lutaka, renomiran u svijetu
od samog je osnutka otvoren svim oblicima lutkarskoga
izraza, svim lutkarskim tehnikama, žanrovima i temama.
Početkom rujna, za trajanja PIF-a u zagrebačkim
kazališnim dvoranama te na ulicama i trgovima grada
odigravaju se lutkarske predstave za djecu i za odrasle - od
tradicionalnih do eksperimentalnih. PIF nudi i niz popratnih
programa: izložbe, okrugli stol vezan na temu lutkarskog
kazališta, promocije
knjiga, projekcije
filmova, tradicionalnu lutkarsku radionicu za djecu i roditelje.
Međunarodni festival kazališta lutaka - PIF osnovali su 1968.
godine članovi zagrebačkog Studentskog esperantskog
kluba. Akromnim PIF kratica je naziva festivala na
esperantu - Pupteatra Internacia Festivalo. Grand Prix
PIF-a nosi ime hrvatskog lutkara, kazališnog kritičara
i pisca, Milana Čečuka (Omiš, 1925. - Zagreb, 1978.).
Na festivalu je do 2009. nastupilo više od
450
lutkarskih
kazališta
sa
svih
kontinenata.
Posredstvom UNIMA-e PIF je uključen u Europsku
mrežu festivala - IFEA-u. Više informacija doznajte na:
http://www.mcuk.hr/
‘Ljeto na gradini’
Niz glazbenih, kazališno-scenskih i filmskih programa koji
se u organizaciji KUD-a Bašćinski glasi od druge polovice
lipnja do sredine rujna odvijaju u slikovitom ambijentu
trsatske Gradine u Rijeci.
Više informacija doznajte na: http://www.bascinskiglasi.hr
Kastafsko kulturno leto
Tradicionalna ljetna kulturna manifestacija u istarskom
gradiću Kastvu, koja se odvija tijekom srpnja pa sve do
druge polovice kolovoza, sastoji se od nekoliko programskih
cjelina: likovne, glazbene (koncerti uglednih domaćih i
inozemnih glazbenika), dramske. U sklopu Kastafskog
kulturnog leta održava se popularni Triglav internacionalni
festival gitare na kojem nastupaju istaknuti gitaristi iz zemlje
i inozemstva.
Više informacija doznajte na: http://www.kkl.hr/
Rapska fjera
Rapska fjera je manifestacija kojom Rabljani svojim
turistima žele predstaviti svoju bogatu i slavnu prošlost.
Koncem srpnja otočani u tri dana, kostimiranim
predstavama pokušavaju što vjerodostojnije prikazati život
svojih predaka. Prvu večer je otmjeno otvaranje, drugu
večer je ribarsko selo s pečenom ribom, a završnica je
treću večer s viteškim turnirom rapskih samostreličara.
Svake godine na Fjeri sudjeluje sve veći broj radionica u
kojima se prikazuju vještine starih zanata. Srednjovjekovni
majstori, obrtnici i trgovci tih dana izrađuju novčiće, tanjure
(pjate), bocune, kamenice, bačve, škare, cipele (postole),
češljaju vunu, ispisuju glagoljicom imena i poruke, iscrtavaju
na svili. Nudi se svježe ispečen kruh ispod peke s domaćim
pršutom, sirom i domaćim vinom. Nude se i složenija jela po
starim recepturama, poput janjećih tripica.
Dok je u prošlosti bio povezan sa završetkom agrarnih
ciklusa, sajam j danas najveća godišnja fešta na otoku,
kojom se odaje počast kralju Ljudevitu Velikom – koji je Rab
oslobodio od Mlečana – te Sv. Kristoforu, zaštitniku grada.
Više informacija doznajte na: http://www.fjera.hr/
Viteški turnir
Muzeji Hrvatskog zagorja prvi su u Hrvatskoj započeli
organizaciju viteških nadmetanja koja su vrlo dobro
primljena kod publike i jedini su koji posjetiteljima nude
pravu poslasticu – dvoboje vitezova na konjima. Turniri su
utemeljeni na stvarnoj priči o pripremi velikaša za okršaj s
Turcima koji se zaista odigrao 1545. godine u turnirskom
stilu. Brojne udruge, zabavljači, stari meštri, kazališni
umjetnici i pjevači jamče nezaboravno iskustvo svima koji u
lipnju posjete Gornju Stubicu.
Više informacija na: www.viteski-turnir.com
Špancirfestival
Špancirfestival je ulični festival koji se održava u drugoj
polovici kolovoza po varaždinskim ulicama i trgovima. Ovaj
festival se sastoji od nekoliko manjih festivala: Komedija
fest, Hlapec fest (dječje predstave, za djecu do 14 godina),
Moderato fest (za ljubitelje ozbiljne glazbe, koncerti), Jazz
festival, Ritam fest (koncerti, razni glazbeni izričaji), Ulica
fest (ulični umjetnici, akrobati, žongleri, ul.glazbenici, lutk.
predstave)
Festival obuhvaća čak tristotinjak potprograma. Naime, dan
i noć čine se prekratim za ovaj bogati festival koji se sastoji
45
Press 2010
u prosjeku 27 sati programa dnevno i to na pet trgova, sedam ulica sa preko 1 600 izvođača iz petnaestak zemalja.
Festival Špancirfest dobio status Superbranda Hrvatske!
Više informacija doznajte na: http://www.spancirfest.com/
‘Organum Histriae’
Umaški festival orguljske glazbe, dio je programa
međunarodnog projekta Organum Histriae, posvećenog
orguljarskoj baštini i orguljskoj glazbi. To je dugoročni intersektorski projekt zaštite, obnove i revitalizacije orguljarske baštine u Istri s ciljem saniranja povijesnih orgulja
kao vrijednih sastavnica sakralne arhitekture te vraćanja
restauriranih instrumenata u praktičnu uporabu, kako u
bogoslužju, tako i u koncertiranju.
Uz festival, koji se počinje koncem kolovoza, a traje ukupno
osam dana, projekt obuhvaća i izdavačku i restauratorsku
djelatnost te druge aktivnosti vezane uz očuvanje orguljarske baštine. Od 2005. godine u okviru projekta odvija se i
Međunarodno orguljaško natjecanje Andrea Antico da Montona.
Grad Umag i Međunarodni festival Organum Histriae učlanjeni su u Europsko udruženje gradova s povijesnim
orguljama i dio su međunarodnog projekta ‘Hydraulis’ koji
potiče istraživanje i obnovu spomeničke baštine u zemljama Jadranskog bazena. Više informacija doznajte na:
http://www.organum-histriae.org
Varaždinske barokne večeri
međunarodni festival barokne glazbe događa se u drugoj
polovici rujna u ambijentima baroknog grada Varaždina i
njegove okolice. Svakodnevne koncerte barokne glazbe izvode renomirani hrvatski i svjetski orkestri i solisti.
Posebnu pažnju Varaždinske barokne večeri posvećuju
istraživanju i izvođenju glazbene baštine hrvatskog
baroka. Posljednjih godina festivalski se program, osim u
Varaždinu i okolici, odvija i u drugim hrvatskim mjestima,
a koncerti Varaždinskih baroknih večeri održavaju se i u
inozemstvu.
Uz glazbeni program, festival nudi i brojna atraktivna popratna događanja: izložbe, predavanja, promocije i sl.
Varaždinske barokne večeri utemeljene su 1971. godine i
središnja su kulturna manifestacija sjeverozapadne Hrvatske. Više informacija doznajte na: http://www.vbv.hr
Vinkovačke jeseni
Vinkovačke jeseni najveća su i najpoznatija manifestacija hrvatskog izvornog folklora koja se događa u
prvoj polovici rujna u Vinkovcima. Sastoje se od niza
folklornih priredbi, a održavaju se od 1966. godine.
Središnja manifestacija Vinkovačkih jeseni je Državna
smotra izvornog folklora na kojoj nastupaju najbolja
kulturno-umjetnička društva iz Hrvatske i dijaspore.
Prethodi joj redovito Smotra folklora Vukovarsko-srijemske
županije (izvorne pjesme, plesovi i prizori slavonskih tradicijskih običaja u izvedbi folklornih skupina). Više informacija
doznajte na: http://www.vk-jeseni.hr
25 Fps – međunarodni festival eksperimentalnog filma
i videa
U drugoj polovici rujna na međunarodnom festivalu
eksperimentalnog filma i videa u Zagrebu prikazuju se
najbolji filmovi iz svjetske produkcije eksperimentalnog
filma i videa. Radove ocjenjuje međunarodni stručni žiri
(svaki član žirija dodjeljuje nagradu po svojem izboru) te žiri
Hrvatskog društva filmskih kritičara.
Prvo izdanje 25 FPS-a održano je 2005. godine. Naziv festivala - 25 FPS označuje broj sličica u sekundi (frames per
second) prema europskom PAL sustavu. Više informacija
doznajte na: http://www.25fps.hr/
Festival svjetskog kazališta
Međunarodni festival kazališta od početka nailazi na odobravanje profesionalaca i zagrebačke publike. Polemike i
konflikti samo su mu učvrstili razloge postojanja i status.
Estetske (i političke) dileme, borba za afirmaciju građanske
svijesti i umjetničke savjesti, a i povremena didaktička
nagnuća, mobiliziraju nas oko ideje festivala koji slavi suvremenu kreaciju, jedinstvenost užitka u kazališnom činu i
osjećaj pripadnosti široj europskoj kulturnoj zajednici. Festival se održava u drugoj polovici rujna. Više informacija
doznajte na: www.zagrebtheatrefestival.hr
Zagreb film festival
Otkad je osnovan 2003. godine, Zagreb film festival svrstao se među najznačajnija hrvatska kulturna događanja.
U drugoj polovici listopada, u vrijeme festivala, prostori Studentskog centra i kina Europa pretvaraju se u svojevrsni grad
u gradu koji živi od devet sati ujutro do četiri sata iza ponoći.
Zagrebački filmski festival je, uz glavni, natjecateljski program, podijeljen u tri kategorije - cjelovečernji igrani, kratki
igrani i dokumentarni film. Jednaka pažnja posvećena je
i popratnom programu kojeg svake godine čini pet-šest
posebnih filmskih programa, promocija knjiga, filmskih i
kulturnih projekata kao i prezentacija novih tehnoloških
dostignuća povezanih s filmskom produkcijom. Neizostavni
zabavni programi održavaju se u Galeriji SC-a, MultiMedijalnom centru, Klubu SC-a i predvorjima kina. Nagrada
ZFF-a zove se Zlatna kolica. Više informacija doznajte na:
www.zagrebfilmfestival.com
Vip Zagreb jazz festival
U četiri festivalske večeri početkom studenog na ovom festivalu publika može uživati u izvedbama vrhunskih svjetskih
jazz glazbenika. Zagreb Jazz Festival postao je sinonim za
dolazak nekih od najvažnijih i najcjenjenijih svjetskih glazbenika u hrvatsku prijestolnicu. Riječ je o glazbenoj smotri koja
je doista zna sakupiti neke od ključnih ikona 20. stoljeća,
imena koja je i u inozemstvu teško vidjeti na istoj pozornici.
Prvi Zagreb Jazz Festival održan je 2005. godine, a od
2008 godine festival je dio novoutemeljenog međunarodnog
multikulturalnog projekta Jesen u Zagrebu - Yes Zgb.
Više informacija doznajte na: www.zagrebjazzfestival.com
46
Press 2010
Zagreb dox
Najveći međunarodni festival dokumentarnog filma
u regiji događa se u ožujku u Zagrebu. Zagreb dox
domaćoj publici pruža uvid u suvremenu svjetsku, a
osobito regionalnu produkciju dokumentarnog filma.
Festival se sastoji od regionalnog natjecateljskog programa
(filmovi iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Moldavije, Rumunjske, Srbije, Crne Gore
te Slovenije), međunarodnog natjecateljskog programa (filmovi iz ostalih zemalja), retrospektiva i posebnih programa. U okviru festivala organiziraju se i radionice, diskusije, pitching forumi itd., koji su namijenjeni profesionalcima
s
područja
dokumentarnog
filma.
Prvi ZagrebDox održan je 2005. godine. Više informacija
doznajte na: http://www.zagrebdox.net/
Queer festival
Queer Zagreb festival je najveći queer festival u jugoistočnoj Europi koji okuplja više od
400
izvođača/ica
sa
raznih
krajeva
svijeta.
Uz prezentaciju queer umjetničkih izražaja, Queer Zagreb
uvelike radi i na produkciji queer umjetnosti u Hrvatskoj i
regiji. Program festivala se obično odvija početkom svibnja.
Više informacija doznajte na: www.queerzagreb.org
Eurokaz
Međunarodni festival novog kazališta EUROKAZ održava se
svake godine u Zagrebu u drugoj polovici lipnja. Nakon prvog EUROKAZA koji je održan 1987. kao dio kulturnog programa Univerzijade, festival postaje redovnom godišnjom
manifestacijom. Na njemu su nastupili brojni umjetnici
i kazališta iz cijeloga svijeta i smatra se najznačajnijim
kazališnim događajem u ovom dijelu Europe.
Na EUROKAZU su zastupljeni kazalište, ples, performans
i ostale srodne umjetnosti. Programski koncept naglašava
inovaciju i stvaranje novih kazališnih jezika. Dijelovi programa često su posvećeni određenim temama koje se bave
važnim teatarskim fenomenima.
Uz međunarodni program, EUROKAZ redovito prati hrvatsku scenu, od produkcije nezavisnih grupa do inovativnih
predstava iz nacionalnih kazališta. Program EUROKAZA
često je popraćen diskusijama, simpozijima, filmskim i
video projekcijama, radionicama, koncertima i izložbama.
Više informacija doznajte na: http://www.eurokaz.hr
Riječki karneval
Šest stoljeća pokladne tradicije ovoga kraja te utjecaj
venecijanskog i austrijskog građanskog karnevala temelji
su na kojima je obnovljeni Riječki karneval 1982. godine
počeo graditi svoj osebujan identitet. Započevši sa samo
tri domaće karnevalske skupine i stotinjak sudionika prerastao je u međunarodnu manifestaciju koja danas broji
preko deset tisuća sudionika iz desetak zemalja svijeta.
Karnevalsko ludilo započinje svoj ritual Izborom kraljice
Karnevala i predajom ključeva grada meštru Karnevala.
Koncerti, izložbe, predstave, redute, i fešte ispunjavaju
dane u iščekivanju krune karnevalskih svečanosti - velike maskirane povorke. Natjecanje u maštovitosti, duhovitosti i originalnosti, vatromet boja i oblika, rezultira
paradom stotine alegorijskih kola, tisuća maski i nemjerljivog broja gledatelja. Više informacija doznajte na:
www.ri-karneval.com.hr
Klupska scena
S obzirom na odabir glazbenika u ovogodišnja se kulturna
događanja mogu svrstati i festivali klupske elektronske glazbene scene.
Papaya
U klubu Papaya na paškoj plaži Zrće nastavili su se održavati
glazbeni festivali Papaya Day & Night i Tuborg Green Beat,
koji su Hrvatsku svrstali u jednu od najpoželjnije destinacije
za mlade u Europi. Bogatim programom, ali i vlastitom glazbenom kompilacijom Papaya Day & Night taj je klub zaslužio
nominaciju za strukovnu nagradu SeeME AWARDS 2009
kao najbolji clubbing u jugoistočnoj Europi.
Osnivači Papaye ovoga ljeta u Umagu su otvorili i dvije
nove destinacije hedonističkih užitaka – ‘Jimmy Woo
Club’ i ‘Goldfish Beach bar’. Za Jimmy Woo Club osnivači
tvrde da je otvoren kako bi se Umag pretvorio u jednu od
najpoželjnijih destinacija za mlade i ekskluzivno mjesto
vrućih ljetnih tuluma. GoldFish Beach Bar zamišljen je kao
mjesto after beach partyja, po uzoru na najljepše svjetske
plaže poput Miami Beacha.
Više informacija doznajte na: www.papaya.com.hr
The Garden Festival
Ljubitelje provoda na zadarskim zidinama ni ovo ljeto
neće razočarati jedan od najljepših barova na otvorenom
– The Garden, koji već godinama hvale mnogi svjetski mediji. Vlasnik Gardena, britanski glazbeni producent Nick Colgan otvaranjem kluba Zadru je donio atmosferu Ibize i pokrenuo The Garden Festival, jedan od
najuspješnijih festivala elektronske glazbe, koji je nakon
dvije godine sa zidina premješten u turistički kompleks
Piniju u Petrčanima. Britanski dnevnik Guardian na prvom mjestu svoje top ljestvice alternativnih europskih
događanja za 2010. koje nikako ne biste smjeli propustiti
stavio je upravo festival Soundwave u organizaciji Gardena.
Na Garden festivalu svirali su live bendovi i DJ-i svih pravaca klupske muzike. Također, nema mnogo festivala gdje
možete plivati u blještavom Jadranskom moru, opuštati se
u borovoj šumi i plesati pod predivnim zvjezdanim nebom.
Postoje tri glavne festivalske zone, a to su terasa sa glavnim stagem, Tiki Bar koji također ima svoj podij s pogledom
na more i tu je još Barbarella’s Discotheque koja je uglavnom za noćni program.
Ono što je odmah ušlo u legendu su partyji na brodu
Argonaut koji se održavaju dva puta dnevno. Zabava na
otvorenom moru je stvarno nešto posebno i tu svatko ima
priliku uživati u nevjerojatnom okolišu. Mnogi koji su došli
na festival odlučili su ostati čitav tjedan i posjetiti obližnja
Plitvička jezera, slapove Krke i miroljubive otoke blizu
Zadra. Najtiražnije britanske dnevne novine THE TIMES
uvrstile su The Garden u top 20 festivala ljeta 2009. Više
informacija doznajte na: www.thegardenfestival.eu
47
Press 2010
Byblos
Vrhunsku zabavu tijekom ljeta jamči i dosadašnji centar
zabave, porečki Byblos, koji mediji predstavljaju kao najveći i najljepši noćni klub u Europi. Klub na 5.000 četvornih
metara ima četiri šanka i VIP lože, a ispred dva bazena i
ogromno parkiralište. Byblos se nalazi u prekrasnoj Zelenoj
laguni. Više informacija doznajte na: http://www.byblos.hr
Monvi
Rovinjski Monvi je jedino mjesto na Jadranu koje
posjetiteljima na jednom mjestu nudi koncerte na otvorenom
u Amfiteatru, partije elektronske glazbe u klubovima Temple,
Gallery i President, kvalitetnu hranu, pizzeriju, fast foodove,
wine ili coctail barove, videoigrice itd. I tu nastupaju poznata
DJ imena, ali i domaći te strani bendovi budući se u ovom
prostoru može organizirati gotovo sve. Više informacija
doznajte na: www.monvicenter.com
Hacienda, Aurora, Summer club Luna, Klub Deep i
Petar Pan
Kultni klub koji već godinama igra glavnu ulogu u noćnom
životu šibenskog područja je Hacienda u Vodicama.
Već godinama svakoga ljeta ovaj klub okuplja jaka
imena elektronske glazbe. Više informacija doznajte na:
http://www.hacienda.hr/
Za Haciendom ne zaostaje ni primoštenska Aurora, u kojoj
se od kraja srpnja do sredine kolovoza izredaju svjetska
imena elektronske klupske scene. Više informacija doznajte
na: http://www.auroraclub.hr/
Mladima dobar provod obećavaju i Summer club Luna u
Sppetru na otoku Braču (http://www.summerclubluna.com/)
te Klub Deep i Petar Pan iz Makarske. Više doznajte na:
www.petarpan-makarska.com
Carpe Diem
U kategoriji koktel barova nema boljega od hvarskog
Carpe Diema. U prilog mu idu ponuda koktela i after beach
partyja bez kojih je hvarska riva sada nezamisliva. Čak i
u kasnim noćnim satima. Više informacija doznajte na:
http://www.carpe-diem-hvar.com/
Korisni linkovi:
www.kulturniturizam.croatia.hr;
www.croatica.net/hr/portal/unesco/; www.culturenet.hr
Autor: Zlatko Ramničar
Pustolovni turizam
Ronjenje
Za jadransku obalu kažu da je jedna od najljepših
na svijetu, no da je stvarno upoznate, potrebno je
zaviriti ispod morske površine. Iz sezone u sezonu sve
više turista kreće u istraživanje hrvatskog podmorja,
otvaraju se novi klubovi i ronilačke škole, a godišnje
se proda više od 40 tisuća ronilačkih dozvola.
Osim bogatog biljnog i životinjskog svijeta, posebnosti dubina
Jadranskog mora su arheološki lokaliteti te ostaci brodova, od
antičkih plovila do modernih ratnih olupina iz I. i II. svjetskog rata.
Ronilački turizam bilježi znatan porast u posljednjih deset
godina, roniti se može gotovo svugdje, no ukoliko se odlučite
za ovaj atraktivni tip odmora, neke lokacije jednostavno ne
smijete propustiti.
Ronilačke lokacije koje se u Jadranu najatraktivnije zasigurno
su podvodni zidovi i grebeni, podmorske špilje i olupine
brodova i zrakoplova. Neposredni kopneni masiv Hrvatske
jedan je od posebnih u svijetu: Dalmacija leži na tzv. krasu
ili krškom terenu, prepunim procjepa, špilja, jama i kanala.
Osim specifičnih biljnih i životinjskih vrsta koje žive samo u
Jadranu koje su tražene za podvodni foto i video safari, među
najtraženijim su arheološki lokaliteti i podmorske olupine.
Drugim riječima, možete roniti bilo gdje na Jadranu ako je
u vašoj pratnji stručni voditelj (voditelj ronjenja ili ronilački
instruktor) koji brine o vašoj sigurnosti i prezentira vam
ronilačke lokacije na izravan i sadržajan način. Svaki
48
Press 2010
profesionalno organizirani ronilački centar posjeduje sve
preduvjete da vaše ronjenje bude sigurno, zabavno i
nezaboravno.
Barokomora Split
Tel./Fax: ++ 385 (0) 21 361 355, 343 980,
GSM: ++385(0)91 546 13 13
Kuriozitet – 1500 neotkrivenih špilja i podmorskih jama
i 15 000 olupina
Zahvaljujući iznimnoj bistrini i bogatstvu podmorja, špilja,
podvodnih jama i grebena, ronilački turizam na Jadranu
doživljava pravu ekspanziju, po olupinama Jadran je među
najbogatijim morima na svijetu. Inače, pretpostavlja se da
je još najmanje 1500 špilja i podmorskih jama neotkriveno
u Jadranu. Na njegovom se dnu nalazi čak petnaest tisuća
potonulih brodova – nasukanih brodova, podmornica,
aviona, torpiljerki. Susreti s olupinama jedinstven su
doživljaj. Svaki brod nosi neku zanimljivu priču, svaka
priča spomenik je nečijoj hrabrosti ili tragediji. U posljednjih
desetak godina ronilački turizam bilježi rast od 15 do 20
posto. Paralelno raste i broj profesionalnih ronilačkih
centara koji su se organizirali uz najatraktivnije lokacije na
Jadranu. Registriranih i licenciranih ronilačkih centara ima
više od stotinu od kojih je najveći broj u Istri, Kvarneru, te
na području Srednje Dalmacije.
Barokomora Dubrovnik
Tel.: ++385 (0) 20 431 687,
GSM: ++385(0)98 945 3435
Ronilački centri i specijalisti ronilačkog turizma imaju
opremu i stručne voditelje za uvježbavanje sportskog
ronjenja na dah i s bocom, organiziraju škole za početnike
i napredne ronioce te vođene ronilačke ture. Pomoći
će vam da pribavite potrebnu ronilačku iskaznicu za
dubinsko ronjenje u dozvoljenim područjima. Prirodno i
kulturno blago podmorja zaštićeno je Zakonom o ronjenju
koji regulira individualno i grupno ronjenje. U nekim
zaštićenim područjima ro­njenje nije dozvoljeno, za druga
je potrebna posebna dozvola uprave parka ili lokalne
uprave. (ww.diving-hrs.hr)
Barokomore u Zagrebu i duž cijele obale
Barokomore, izuzetno važne kod bolesti dekompresije
imaju Zagreb, Split, Pula, Zadar, Dubrovnik i Crikvenica.
Na više od 70-tak tisuća zabilježenih zarona godišnje
javlja se potreba za tridesetak intervencija takvog tipa
te se procjenjuje da će te brojke rasti iz godine u godinu.
Inače, zadarska barokomora može primiti šest pacijenata
u tretman odjednom te joj je prednost što ima i pretkomoru.
Ukoliko se zdravlje pacijenta pod tretmanom zakomplicira,
liječnik ulazi u pretkomoru u kojoj se tlak izjednači s onim
u komori i pruža pomoć pacijentu. U Zadru je uspostavljen
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju za cijeli
Mediteran, a radi se i na osnivanju studija ronilačkih tehnika.
Barokomora Pula - OXY – Poliklinika za baromedicinu –
Tel. +385 (0)52 215 663,
Tel./Fax: ++ 385 (0) 52 217 877
GSM: ++385(0)98 219 225 (za hitne intervencije)
www.oxy.hr
Barokomora Crikvenica – OXY – Poliklinika za
baromedicinu
Tel. +385 (0)51 785 229
Barokomora Split – Institut pomorske medicine
Tel.: ++ 385 (0) 21 354 511
Barokomora Zagreb
Tel.: ++385 (0)1 290 23 00,
Fax: ++385 (0)1 290 3723,
GSM: ++385 (0)91 501 5556
Biciklizam
Vožnja biciklom jedan je od najboljih načina upoznavanja
neke zemlje, ali i prilika za idealan odmor. One koji na
takav način odluče proputovati Hrvatskom očekuju kilometri
najraznovrsnijih biciklističkih staza.
Entuzijasti na dva kotača napreduju sporije, ali zato hrvatsko
okružje, posebice mirise livada i svježinu slapova, ptičji
pjev ili divan okus izvorske vode, doživljavaju svim čulima.
Seoske ceste, šumski putovi i staze kroz polja i vinograde
vode do mjesta koja nisu u programima uobičajenih
turističkih obilazaka. U nacionalnim parkovima i parkovima
prirode označene su i opisane kružne biciklističke staze.
Za putovanja biciklom otvorena su sva područja. Ne traže
prevelik napor, a pružaju nevjerojatnu raznolikost krajolikadoline i brda sunčane Istre, staze kroz šumoviti Gorski kotar,
zelene brežuljke Hrvatskoga zagorja, ravnice Slavonije ili
Turopolja. Biciklom možete i na otoke, koji su ljeti manje
zeleni, ali zato okruženi očaravajućim plavetnilom. U
biciklističkoj pustolovini treba proći otočke nacionalne
parkove Mljet i Brijune, kao i veće otoke – Krk, Cres, Rab,
Pag, Ugljan, Pašman, Dugi otok, Brač, Hvar, Vis i Korčulu.
Gdje god u Hrvatskoj stigli do brda ili planine, naći ćete
odlične terene za brdski biciklizam ili mountbiking. Za
teže uspone i adrenalinske spustove su dobar izbor Učka,
planine Gorskoga kotara, Žumberak ili pak putevi kroz
Vinodol na Veliku Kapelu, iz Like na Velebit, u brdskim
predjelima između dalmatinskih rijeka te na kopnenoj strani
Biokova.
Kvaliteta bicikliranja u hrvatskim planinama krije se u
raznolikosti terena, krajolika, vegetacije i klime. Otočna,
priobalna, planinska i kontinentalna područja specifična su i
zanimljiva svako za sebe. Od biciklista se očekuje da poštuju
prirodu i druge koji njome putuju. Kad god je moguće, treba
izbjegavati pješačke staze i vožnju kroz vegetaciju.
Kombinacija krstarenja i upoznavanja otoka biciklima sve je
popularnija. U razvoju bike turizma i uređenju staza najdalje
je ipak otišla Istra. Budući da većina staza prolazi kroz
slikovite i neasfaltirane istarske predjele, prava je šteta ne
krenuti u ovu avanturu.
49
Press 2010
Informacije o istarskim biciklističkim stazama s podacima
o uvjetima i duljini vožnje, smještaju, vremenskim
prilikama i aranžmanima, mogu se pronaći na stranici
www.bike-istra.com. Za ostatak Hrvatske najviše
biciklističkih tura s kartama, pa čak i GPS podacima
dostupno je na stranici www.pedala.hr.
Rafting
Rafting kao način vodnog transporta u Hrvatskoj ima
dugu tradiciju. Pravi moderan pustolovni rafting započeo
je na divljim hrvatskim vodama tek potkraj osamdesetih
godina otkrivši zapanjujuće ljepote hrvatskih rijeka, do tada
znanih samo rijetkim pustolovima, zanesenim kajakašima i
ribolovcima. Ni prvi pioniri komercijalnih putovanja rijekama
i dobri poznavatelji voda u Hrvatskoj nisu očekivali toliku
popularnost raftinga na rijekama koje rijetko imaju snažne
brzake i velike valove. Zahvaljujući njima tisuće je ljudi izbliza
doživjelo nezaboravnu magiju rijeka, zelenih obala, strmih
kanjona i bistrih dubina. Rijeke na kontinentu okružene
su gustim šumama i planinama, dok one blizu mora imaju
zelene obale i duboke stjenovite kanjone, a zajedničko im je
da su zelene i prozirne do dna.
Doživljaj je ipak vrijedan zahvaljujući gustoj vegeteciji uz
rijeku, bistroj vodi, visokim stijenama, slapovima i špiljama.
Raftovi otpornih materijala i dobre pokretljivosti koriste
se na svim hrvatskim rijekama. U organiziranom raftingu
uključen je voditelj čamca (skipper) te osobna oprema za
svakog člana posade: sigurnosni prsluk, neoprenska odjeća
i obuća, kaciga i veslo. Rafting nije poželjan na rijekama ili
njihovim dionicama koje obiluju uskim prolazima i drugim
rizicima te krhkim sedrenim slapovima.
Kajak
Bistre i tople, zelene vode hrvatskih rijeka izviru u podnožjima
planina, teku kroz kanjone, prelijevaju se niz sedrene
barijere u prštavoj zavjesi slapova. Plijene ljepotom, ne
opasnošću. Ako niste stručnjak, visoke slapove i opasne
brzake uvijek ćete moći zaobići kopnom.
Visoki proljetni vodostaji omogućuju vrhunski divljevodaški
užitak, a ljetne ture idealne su za početnike. Iz svih većih
turističkih središta na obali svakodnevno se organiziraju
izleti kajacima niz Kupu, Gacku, Zrmanju, Trebižat.
Težina divlje vode je prosječno III. stupnja, samo na Dobri i
Uni možete računati na IV. stupanj divlje vode. Lagani izleti
uključuju pretežno mirne rijeke s nekoliko brzaca. Brzaci su
I. i II. stupnja i prikladni su za osobe svih dobnih skupina,
uključujući fizički nespremne osobe i one koji ne znaju plivati.
Dok tiho plovite niz rijeku u pokretljivom kajaku, krajolik se
ponegdje zatvara šumom, drugdje širi u jezero obrubljeno
livadom. Mlinovi, drveni mostovi, crkve i samostani potvrđuju
tradiciju života uz rijeke. Do obala najuzbudljivijih kanjona
sežu samo sunce i često neprohodne staze.
Umjereni izleti uključuju rafting brzacima II. i III. stupnja i
pogodni su za sve osobe prosječne tjelesne spreme bez
prethodnog iskustva. Vjerojatno će uključivati kratka
pješačenja i kupanje.
Zato ćete veslajući u kajaku otkriti i ono što mnogi
starosjedioci nikada nisu vidjeli. lako kajakastvo u Hrvatskoj
ima dugu tradiciju i rijeke su prekrasne to nije masovan
sport. Na rijekama ćete vi i vaša skupina najčešće biti
sami s prirodom i njenim stanovnicima: ribama, pticama,
vodozemcima i malim sisavcima.
Kupa teče iz Nacionalnoga parka Risnjaka između
šumovitih brda i bujnih dolina. Za rafting ima
dovoljno vode samo u proljeće i nakon jakih kiša.
Dobra ima nadzemni i podzemni tok, a rafting
je uvijek prvorazredan jer brane i akumulacijska
jezera
osiguravaju
dovoljan
protok
vode.
Mrežnica
obiluje
slapovima,
između
njih
je
mirna.
U
gornjem,
kanjonskom
dijelu
rijeke,
rafting
uključuje
elemente
kanjoninga.
Korana nastaje u Plitvičkim jezerima. Nakon jakih
kiša i pri topljenju snijega zanimljiva je dionica
ispod živopisnih Rastoka i kanjonom nizvodno.
Una je granica između Hrvatske i Bosne, rafting je
odličan nizvodno od 20-metarskoga Štrbačkoga buka za
visoke vode, malo manje uzbudljiv za niskog vodostaja.
Zrmanja
obiluje
vodom
u
proljeće,
ljeti
se
za
putovanje
najljepšim
hrvatskim
kanjonom
moraju koristiti manja plovila – kanui i kajaci.
Plovidba Krkom u gornjem dijelu nacionalnoga parka
moguća je zahvaljujući pritoki Butišnici koju kontrolira brana.
Rafting je jedini način da upoznate ovaj netaknuti dio parka, a
samo je 12-metarski Bilušića Buk potrebno zaobići po obali.
Vode Cetine tunelom se usmjeruju do elektrane na obali, pa
u prirodnom kanjonskom koritu nema puno vode za rafting.
Proljeće i rano ljeto izabrano je vrijeme za kajakaške
pustolovine na Dobri, Mrežnici, Uni, Kupi, Korani, Cetini,
Krupi i Zrmanji. Rijeke obiluju vodom, slapovi su brojni,
težina vode od III. do IV. Stupnja. U nacionalnom parku
rijeke Krke postoje ograničenja, za obilazak kajakom
potrebno je kontaktirati upravu.
Isto vrijedi i za rijeku Krupu u parku prirode Velebit, dok se za
plovidbu Zrmanjom plaća naknada parku. Na većini ostalih
rijeka djeluju mjesni operateri kajak, kanu i rafting izleta
koji će vam rado dati informacije i pomoći pri organizaciji
ekspedicije.
www.riverfree.hr
Kajak na moru
Jadranske kajakaške skitnje u mnogome su različite od
veslačkih iskustava na oceanima, sredozemnim ili sjevernim
morima. Bistro i toplo more, bezbroj malih zaljeva i plaža
čini sea kayaking na Jadranu najboljim u Europi. Na plovidbi
vas prate jata malih riba, nisu rijetki susreti s velikim tunama
i dupinima.
50
Press 2010
Putujući kajakom uživat ćete na mjestima do kojih jahtom
nikada ne biste stigli - u skrivenim uvalicama s pješčanim,
šljunčanim ili stjenovitim plažama, plitkim lagunama,
špiljama. Brojni kulturni spomenici, upečatljiva arhitektura i
običaji upotpunjuju raskošan doživljaj.
Od Brijuna na sjeveru do Elafitskih otoka i Mljeta na jugu,
otočne su skupine idealne za island hopping pustolovinu:
od lučice do lučice, od zaljeva do zaljeva, nekoliko milja
veslanja i puno pristajanja. Udaljenosti između otoka nisu
velike, a kajakom možete uploviti i u riječna ušća Mirne,
Zrmanje, Krke, Cetine ili u deltu Neretve.
Zbog mnogih vrlo oštrih stijena, polietilenski kajaci su
pouzdaniji od laminiranih ili sklopivih. Unajmiti se mogu
polietilenski jednosjedi i dvosjedi renomiranih europskih
proizvođača. Šteta je ne ponijeti masku, peraje i disaljku jer
vam omogućuju da uživate u bistrom i bogatom podmorju.
Prenoćište nije teško pronaći bilo u kampu, otočkoj kući,
pansionu, apartmanu ili hotelu, kao ni trgovine radi opskrbe.
Najviše zanimanja svakako pobuđuju otočki nacionalni
parkovi - Mljet, Brijuni i Kornati, no svaki se otok ističe nekom
posebnošču. Na otocicu Lokrumu, ispred stare dubrovačke
luke, izuzetan je šumski rezervat. Svaki od 13 Elafitskih
otoka je prvorazredno kajakaško odredište: prekrasna
priroda, renesansni ljetnikovci, drevne crkvice i miran život
bez automobila. Osim zanimljivosti, pružit će vam opskrbu i
sigurnu zaštitu na putu iz Cavtata ili Dubrovnika do Mljeta.
Hrvatsko more je relativno sigurno i ugodno za putovanje
kajakom. Većina otoka ima izduženi oblik usporedan
s obalom pa je tako jedna strana uvijek zaštićena od
neugodnih vjetrova i valova. Od vjetrova računajte na
podnevni maestral, sjeveroistočnu buru ili jugoistočni jugo.
Kanu
Najljepše hrvatske rijeke teku krškim područjima, što
znači da obiluju sedrenim slapovima obraslim bujnom
vegetacijom kojoj pogoduje bogatstvo vode i sunca. Slapovi
zadržavaju između sedrenih naslaga dovoljno vode i u
sušnim mjesecima za plovidbu kanuom, kupanje i ronjenje.
Rijeke ne gube bistrinu i zelenu boju osim za jakih proljetnih
ili jesenskih kiša. Za putovanja kanuom jedva da možete
naći lakših a tako zanimljivih rijeka, s čarobnim mjestima
za kampiranje i sportski ribolov. Vodopadi često prekidaju
putovanje kanuom, no zaobilaženja nisu previše zahtjevna,
a doista je rijetka povlastica uživati u toliko bogatim riječnim
slapovima. Ljeti se možete čamcem ili plivajući zavući pod
njih i otkriti impresivne špilje.
Rijeke s čudesnim kanjonima nisu daleko od turistički
orijentirane obale, mada se njihove reljefne i biološke
karakteristike uvelike razlikuju od morskih. Zato se na
rijekama često organiziraju jednodnevni izleti s polaskom
iz priobalnih turističkih središta. Budući da su vodiči iskusni
veslači, nije vam potrebna snaga ili znanje veslanja, pa je
takav riječni izlet prikladan za cijelu obitelj.
Hrvatska ima stoljećima dugu tradiciju uporabe kanua.
Ostaci jednostavnih kanua izdubljenih u deblu pronađeni
su na Plitvičkim jezerima, a tradicionalne “trupice” i danas
se cesto rabe za ribolov i transport u plodnoj delti rijeke
Neretve. Na većini rijeka i jezera postoje ograničenja za
plovidbu kanuima radi zaštite osjetljivih biljnih i životinjskih
zajednica ili geoloških formacija.
Uprave zaštićenih područja i organizatori komercijalnih
putovanja mogu dati točne informacije, pomoći pri
organizaciji putovanja kanuima te pribavljanju dozvola za
kampiranje.
www.riverfree.hr
Putovanja kanuom po hrvatskim rijekama su i kulturni
doživljaji. Samostani Visovac i Sv. Arhanđel te Krupa nalaze
se u zelenim okružjima rijeka Krke i Krupe. Radmanove
mlinice na Cetini zanimljiva su cjelina pučke arhitekture kao
i mlinice na Krki.
Nerijetko su uz vodu ostaci dvoraca, starih gradova i
utvrda. Neki su dobro očuvani - kao dvorac Trakošćan
iznad istoimenoga jezera, Ozalj i Dubovac uz rijeku Kupu.
Masivna tvrđava Knin i ostaci rimskoga Burnuma u okružju
su Krke, ostaci antičke Narone uz Neretvu.
Jedrenje na dasci
Između tolikih jadranskih otoka, dobar vjetar s kopna
ili mora lako je uloviti. Jačina vjetra i valova obično nije
prejaka, ako vam je vjetra dosta, zamaknite u uvalu; kad
vjetar stane - uživajte u bonaci!
Jedreći na dasci ostaje vam sloboda da otkrivate mjesta do
kojih ne stižu jahte i tipični turisti - uvale medu stijenama,
plaže na kojima se sunčaju rakovi...
Naša je zemlja jedna od najpovoljnijih za naučiti jedriti na
dasci. Stoga nije ni čudo da imamo veliki broj windsurfing
škola, praktički u svakom turističkom gradiću duž cijele
obale.
Neovisno o uvjetima koje čovjek želi, kao i o vremenskom
razdoblju u kojem surfa, jadranska obala nudi jako puno. Za
ljetnih mjeseci najviše se koriste tzv. termički vjetrovi poput
maestrala.
Najpoznatija ljetna surfališta su Bol na Braču i Viganj na
Pelješcu, ali maestral zapravo može sasvim dobro zapuhati
i duž cijele obale, a u pravilu jača prema jugu Jadrana.
U jesen i proljeće česte su bure i juga, koja znaju zapuhati
znatno jače od spomenutih termičkih vjetrova i prava su
poslastica za zaluđene surfere. Lokacije u tom slučaju ovise
o tome gdje je vjetar najjači i gdje se stvaraju najbolji uvjeti
kao što su valovi ili pristup u more.
Za juga se najčešće spominju odlasci u Premanturu (kod
Pule), Medulin, Biograd, Žnjan (kod Splita), a za bure
Ližnjan (kod Pule), Baška na Krku, Sabunike (kod Zadra),
Povlja na Braču...
51
Press 2010
Jadranski vjetrovi
Bura (bora) - suh, hladan sjevero-istočni rafalni vjetar,
najjače puše s Velebita i Biokova, ljeti čisti zrak i osvježava;
prevladava zimi.
Jugo (široko, širok) - vlažan vjetar s mora, češći na jugu
obale. Može stvoriti velike valove.
Maestral (mistral) - dnevni, osvježujući ljetni vjetar s mora.
Obično puše od podneva i prestaje pred večer.
Sve popularniji wakeboard – sport koji posljednjih godina
ima sve više poklonika morska je varijanta ‘daskarenja’
na snijegu i skateboardinga. Wakeboarding ima tri
discipline, vožnja iza broda ili boat wakeboard, vožnja na
vučnicama za skijanje na vodi, odnosno ski liftovima ili
cable wakeboard te treća novija disciplina wakeskate –
daska bez vezova, ponovno u vožnji iza broda ili na ski liftu.
Autor: Ivo Pervan
planine nude i mnoge raznolikosti. Na sjeveru, primjerice
u Gorskom kotaru su niže i pitomije, dok su one južne,
poglavito dalmatinske planine više i pustije. Planine između
Save i Drave su posve drugačije. Starije su mase, pitomijih
oblika, relativno niske, bogate vodom i vegetacijom, i kao
takve idealne za šetnje po brdima i ležernije planinarenje.
Za pješačke pustolovine povoljna su sva četiri godišnja
doba uz manje napora od ranog proljeća do kasne jeseni,
a za prokušane outdoor entuzijaste zima je neodoljiva. Ako
pouzdano koristite skije, krplje, dereze, cepin, spremni
ste za zimske uspone na Risnjak, Snjeznik i druge
gorskokotarske vrhove, Samarske i Bijele stijene (Velika
Kapela), Sjeverni i Srednji Velebit. Uz manje potrebnog
iskustva i puno pozitivne energije, bogati zimski doživljaji
očekuju vas u parkovima prirode Medvednica, Samoborsko
gorje Žumberak; na zagorskim gorama Ivanšćici i Kalniku, u
parku prirode Papuku, na Krndiji, Psunju.
Alpinisti i slobodni penjači naći će odgovarajuće penjačko
okružje u kontinentalnim i primorskim regijama, a penjališta
su ponegdje i sasvim blizu grada ili ljetovališta (Zagreb,
Ogulin, Rovinj, Pazin, Split, Omiš...).
Smjerovi od nekoliko metara za početnike do nekoliko stotina
metara za specijaliste otvoreni su u stijenama Paklenice,
Velebita, Učke, na Dinari i Omiškoj Dinari, Mosoru, Biokovu;
i na otocima (Brač, Vis, Mljet).
Planinarenje i pješačenje
Nebrojeni putovi i staze pozivaju vas u ljepotu i otkrivanje
čari prirode - u planinama, riječnim dolinama i kanjonima,
kroz krška polja i duboke šume, na kamenim otocima i
zelenim brežuljcima. U tom prepletenom reljefu hodačima
su dostižni i najzagonetniji predjeli između razine mora i
najvišega vrha na Dinari (1831 m): u parkovima prirode,
rezervatima, nacionalnim parkovima i drugim pustolovno
privlačnim predjelima - u Slavoniji i Baranji, sjevernoj
Hrvatskoj (Hrvatsko zagorje, Međimurje, Podravina),
Gorskome kotaru, Istri, Dalmaciji i Zagori, na stotinama
otoka i duž dinarskih planina uz obalu. Učka, Velebit, Mosor,
Biokovo, Sniježnica na krajnjem jugu pružaju niz izazova.
S kontinentalne strane prilazi su lakši, ali usponi s obale
zavodnički šire vidike na more i otoke.
Iako hrvatske planine nisu izrazito visoke, budući da nema
vrha koji prelazi 2000 m, vrlo su zanimljive planinarima.
Dinarski lanac, većina kojeg se nalazi u Hrvatskoj, u svijetu
je poznat kao regija tipičnog krša. Osnovna značajka krša,
reljefa podjednako bogatog iznad i ispod zemljine površine,
čini planinarenje i alpinizam u Hrvatskoj posebnim.
Planinarenje u kršu ima mnogo zajedničkog sa boravkom u
visokim planinama. Oštre krške formacije, dominacija golog
krša, oskudica vode, siromaštvo vegetacije, tegobna klima i
rijetka naseljenost zahtijevaju od planinara i alpinista gotovo
istovjetan napor kao i mnogo više planine. No dinarske
Klek, Samarske i Bijele stijene, Kalnik, Papuk najpoznatije
su penjačke destinacije s kontinentalne strane.
Penjači u načelu koriste vlastitu opremu. Organizatori škola
i tečaja osigurat će penjačku opremu za polaznike.
Slobodno penjanje ili free climbing avanturistički je sport
koji sve više postaje popularan usprkos opasnostima. Penjač
koristi samo svoje tijelo da bi se popeo do cilja. Istinsko
slobodno penjane ima nekoliko iznimno ograničavajućih
pravila. Ono usključuje provjere i proučavanje terena
prije uspona, ne dozvoljava odmor na užadi i opremi,
prijevremeno stavljanje opreme i slično. Cilj je popeti se kao
da opreme niti nema, a svaki od ovih uspona nagrađuje se
jedinstvenim pogledom kakav se s ničim ne može usporediti.
Hrvatski alpinisti sudjelovali su (i bili organizatori) u mnogim
himalajskim i drugim visokogorskim ekspedicijama u svijetu.
Slobodni penjači imaju kraću tradiciju, ali i bogato iskustvo u
međunarodnim penjačkim susretima i natjecanjima. Klubovi
slobodnih i tehničkih penjača aktivni su u kontinentalnim i
primorskim centrima, djeluju unutar Hrvatskog planinarskog
saveza i izvan krovne udruge.
Skromno ali ugodno prenoćište u brdima moguće je pronaći
u mnogim planinarskim kućama i skloništima, seljačkim
domaćinstvima i kampovima. Mali hoteli i pansioni obično
su u naseljenim mjestima. Planinarski putovi su označeni
bijelom točkom u crvenom krugu (na stablu ili kamenu),
obilježeni su pristupi do vrhova, izvora, špilja, planinarskih
domova i skloništa.
52
Press 2010
Treking liga je skup planinarskih utrka na području
najljepših planina hrvatske: Velebita, Učke, Risnjaka,
Mosora i Medvednice. Utrke su podijeljene u dvije težinske
kategorije te su prilagođene širokim zahtjevima različitih
skupina: rekreativcima, vrhunskim sportašima, turistima
i zaljubljenicima u planine. Tijekom utrke natjecatelji
moraju nositi sa sobom svu propisanu opremu, orijentirati
se po različitim terenima, planirati potrebne zalihe hrane,
strategiju kretanja, odmora i spavanja i pridržavati se svih
pravila utrke. Treking liga je projekt od velikog sportskog,
turističkog i ekološkog značaja koji na jedinstven način
promovira najljepše planine Hrvatske. Od 2005. godine
doživjela je 4 izdanja i stekla veliku popularnost među
mnogim domaćim i inozemnim sportašima.
Speleologija
Krško područje Hrvatske obiluje špiljama i jamama. Ima
ih preko 8500, na kopnu i otocima, uz rijeke, pod morem,
u planinama. Više od pola ih je neistraženo i nepoznato.
Neki atraktivni špiljski prostori dostupni su dijelom ili
cjelovito i posjetiteljima bez speleološkog iskustva - u
Istri, Gorskom kotaru, na Medvednici i Papuku, Kordunu,
u Lici, Dalmaciji i Zagori. Raznoliko su oblikovane i
bogate sigastim ukrasima i drugim špiljskim tvrobama.
Mnogi su podzemni prostori zaštićeni geomorfološki
spomenici prirode, kao što je morska Modra špilja na
otoku Biševu, Cerovačke špilje kod Gračaca, Manita peć
u Paklenici, Veternica kraj Zagreba i druge. Zaštićene
su i sve podzemne životinje, relikti i endemi - kukci,
školjke, spužva, čovječja ribica; među njima je i špiljska
pijavica, biospeleološko otkriće u Lukinoj jami na
Velebitu. U Šandalji kraj Pule najstariji su nalazi Homo
erectusa (oko milijun godina); u polušpilji Hušnjakovo
kraj Krapine nađeni su ostaci neandertalca stari oko
120 000 godina. Među mnogim zanimljivostima otoka
Brača su Zmajeva špilja i špiljski oltari kraj pustinje Blaca
Uređene špilje za turistički posjet su osvijetljene, staze
omogućuju sigurno kretanje, a vođenje obavlja služba za
čuvanje špilje ili organizator posjeta. Speleološka društva,
klubovi i speleo odsjeci planinarskih društava provode
istraživanja špilja i jama. Na većim akcijama česti gosti su
speleolozi iz inozemstva. Speleo ronjenje sve je popularnije.
Mnogi speleološki objekti otkrivaju najzanimljivije prostore i
veze sa drugim podzemnim prostorima i tokovima tek kada
se prerone vodne prepreke (sifoni).
Autor: Ivo Pervan
Jahanje
U nizinama rijeka Save, Drave i Dunava vještina jahanja i
uzgoj konja za sport, lov i rad imaju dugu tradiciju. Putujući
na konju kroz ravnice i šume, možete upoznati atraktivna
staništa ptica, riba i divljači, tradicionalnu pučku arhitekturu
sela i seljačkih gospodarstava. Na obroncima Papuka
uživat ćete u bukeu vrsnih kutjevačkih vina, izvorskoj vodi i
opuštanju u toplicama.
U Đakovu (Slavonija) je najpoznatiji uzgoj i selekcija
lipicanaca, polukrvnjaka hrvatske linije Tulipan: skladni,
čvrsti i izdržljivi konji srednje su visine i visokog hoda. U
Istri je uzgojen rasni domaći toplokrvnjak Istrijanac. Ova
regija ima vise konjičkih centara i prekrasnih predjela za
pustolovine na konju. Takva je i tiha divljina Žumberka.
Jahanje u sinjskih alkara iz doline dalmatinske rijeke Cetine
postao je viteški posao još s početka 18. stoljeća. Jašući
kroz dolinu, otkrivat ćete prirodne, kulturne, povijesne
osobitosti i običaje u tom živopisnom prostoru. Neizostavno
kušajte domaće specijalitete - lozovaču, sir, kruh ispod
peke, pečenu janjetinu ili jaretinu. Pustolovni jahači po
krševitim stazama Velebita bit će nagrađeni doživljajem
prirodnih fenomena i veličanstvenim pogledima s planine
na more i otoke.
Letovi padobranom, zmajem ili balonom
Letovi padobranom, zmajem ili balonom nad raznolikim
krajolicima u povoljnim klimatskim uvjetima privlače sve
više letača u Hrvatsku. Planine uz obalu i sunce poput Učke
i Biokova stvaraju prvoklasne letačke uvjete s tim da za
njima ne zaostaju ni otoci. Oni koji dođu uživati u letenju
nisu osuđeni na samo jednu lokaciju. Planine koje prate
obalu kao stvorene su za cross country letove - mnogi sati u
zraku s pogledom na obalu, more i otoke - prava pustolovna
putovanja uz pomoć vjetra!
53
Press 2010
Planine uz more i otoke pružaju vrhunske letačke uvjete za
pustolovna putovanja parajedrilicom ili zmajem. Za razliku
od kamenitih primorskih planina, brda i nizine kontinentalne
Hrvatske obiluju zelenilom i šumama. Hrvatsko zagorje i
slavonske ravnice zato su odlični su za let balonom.
Kao područja najvećih letačkih pustolovina preporučuju se
Učka i Ćićarija u Istri, Gorski kotar, Velebit, Mosor i planine
Dalmatinske zagore do Dinare, Biokovo, Rilić i poluotok
Pelješac na jugu te otoci Krk, Brač i Hvar.
Zelene kontinentalne lokacije - Hrvatsko zagorje,
Medvednica, Samoborsko gorje i Žumberak, Papuk,
Krndija, Moslavačka gora.
Hrvatski letači i padobranci okupljeni u www.caf.hr klubovima
i privatnim školama letenja najbolji su izvor informacija o
prijavljivanju letova, dozvolama, meteorološkoj situaciji…
Pustolovne utrke
Pustolovne utrke u Hrvatskoj se godišnje organiziraju
desetak puta od lakših i kratkotrajnih do izuzetno zahtjevnih
višednevnih natjecanja. Sportaši i rekreativci, spremni na
ekstremne pothvate, otkrivaju pri tom i divljinu i ljepotu
planinskih i šumskih predjela, rijeka, otoka i mora.
Pustolovna utrka povezuje različite sportove u prirodi kao
što su planinarenje, alpinizam, kajakaštvo, brdski bicikl,
rafting i mnoge druge. Arena izazova su divlji i nepristupačni
prirodni predjeli, pa raznolikost i bogatstvo krajolika i
terena pruža organizatorima utrka neiscrpne mogućnosti u
planiranju pustolovnih trasa.
Sadržaj i redosljed disciplina ovisi o terenu i prirodnom
okružju, a utrke mogu biti različitih dužina i trajati od nekoliko
sati pa do nekoliko tjedana.
Očuvana priroda Hrvatske svojom ljepotom i zamkama
pruža bezbroj izazova na zemlji i pod zemljom, pod vodom
i uz nju. Stoga su pustolovne utrke u Hrvatskoj brzo
stekle popularnost među domaćim i inozemnim ekipama.
Često se priređuju i rafting, kajak i mountain bike utrke,
orijentacijska, paragliding i penjačka natjecanja, maratoni,
trijatloni i drugi športski outdoor događaji. Oni doprinose
širenju znanja o aktivnostima u prirodi, razvijanju vještina
sportaša, rekreativaca ali i profesionalnih vodiča koji
u njima često sudjeluju kao organizatori ili natjecatelji.
Aktivnosti i natjecanja uvode se u lakšim oblicima u
team building programe i događaje u prirodi. Gotovo su
neograničene mogućnosti za druženje uz kampiranje
i logorsku vatru, stoga su team building i incentive
putovanja grupna iskustva koja učvršćuju suradnju,
samopouzdanje i prijateljstvo sudionika, i dugo se pamte.
Po riječima stručnjaka timski rad, fizička sprema,
sposobnost snalaženja u divljini, planiranje opreme, hrane
i odmora te orijentacija noću i danju po različitim terenima
i napredvidljivim vremenskim uvjetima samo su neki od
uvjeta za uspjeh. U ovom sportu vrijedi pravilo: jak si koliko
tvoj najslabiji, brz koliko tvoj najsporiji član.
Škraping hrvatska specifičnost - ova turističkosportska manifestacija kombinacija je penjanja, skakanja,
trčanja, hodanja i snalaženja u prirodi, a ime je dobila od
dalmatinskog naziva škrapa za oštro kamenje. Škraping
je trekking utrka po oštrom kamenju i gustom raslinju,
spada u vrstu pustolovne utrke i uključuje dvije utrke.
Za profesionalce i članove hrvatske treking lige u dužini
između 40-45 kilometara i za rekreativce i amatere u
dužini od 15-20 kilometara. Ovogodišnji je Škraping na
Ugljan privukao petsto natjecatelja iz nekoliko zemalja.
Paintball
Prirodna prostranstva u blizini gradova i turističkih središta
izuzetno su pogodna za igranje paintballa, vjerojatno
najrasprostranjenijeg ekstremnog sporta posljednjih
desetljeća, koji se igra u pedesetak zemalja.
To je adrenalinski sport u kojem se protivničke ekipe
gađaju kuglicama boje, ispaljenima iz specijalne puške
tzv. markera. U paintballu su svi ravnopravni, a ujedno
omogućava da se na trenutak pobjegne od svakodnevnih
obaveza i obnovi duh za pustolovinama i zabavom. Ipak
uspjeh ovisi o timskom radu, kao i taktiziranju te odlučnosti
ekipa.
Iako postoji više oblika igranja paintballa, najuobičajeniji je
da se igrači podijele u dva ili više timova. Broj igrača u timu
može varirati od jednog ili dvojice, pa sve do stotine, broj je
limitiran veličinom terena, odnosno maštom igrača.
Iako naizgled gruba igra pravila sigurnosti i pravilna uporaba
profesionalne i sigurnosno dokazane opreme učinile su
paintball jednim od sigurnijih sportova.
Paintball poligoni postoje u mnogim gradovima Istre i
kontinentalne Hrvatske, ali je sport sve zastupljeniji i
u Dalmaciji. Neki su poligoni otvoreni samo u ljetnim
mjesecima, dok ih većina radi tijekom cijele godine.
54
Press 2010
Autor: Sergio Gobbo
Autor: Milan Babić
Boravak u svjetionicima
Zdravstveni i wellness turizam
Svjetioničarske zgrade na otocima i rtovima hrvatskog
Jadrana predstavljaju jedinstvenu sintezu sadašnjosti
i prošlosti. Ljudske sudbine i legende na njima su isplele
povijest koju nam pričaju kamena svijetla. Svjetioničarske
zgrade, smještene uglavnom u teško dostupnoj osami
i krajolicima nedirnute ljepote, garantiraju jedinstveni
ljetni odmor za goste željne robinzonskog tipa odmora.
Svjetionici su smješteni duž Jadrana od Istre do Dubrovnika
na najskorovitijim dijelovima Hrvatske. U direktnom dodiru
s iskonskom prirodom turisti će se osloboditi stresa na
jednom od trinaest svjetionika: Savudrija, Rt Zub, Sv. Ivan
na pučini, Porer, Veli Rat, Prišnjak, Sv. Petar, Pločica,
Sušac, Struga, Palagruža, Sveti Andrija i Host. Smještaj
u svjetioniku moguć je samo od subote do subote tijekom
sezone, predsezone i posezone, a u ostalom dijelu
godine moguće je rezervirati i kraće vremensko razdoblje
(recimo, vikend) na svim svjetionicima osim na Palagruži
i Sušcu. U svim svjetionicima postoji svjetioničar (osim
na svjetionicima Rt Zub, Prišnjak, Pločica i Sv. Petar).
Hrvatska turistička ponuda trebala bi biti bogatija
za još 15 svjetionika. Plan je to tvrtke Plovput koja
je u stopostotnom državnom vlasništvu i koja brine
o svih 48 svjetionika s hrvatske strane Jadrana.
Više
informacija
doznajte
na
adresi:
www.lighthouses-croatia.com
Potencijali za medicinski turizam
Korisni linkovi:
www.croatia.hr; www.adventure-sport.net
Sve više stranih turista iz zapadnih zemalja svoj godišnji
odmor u Hrvatskoj koristi i kao priliku za obavljanje nekih
specijalističkih zdravstvenih usluga koje podjednako
kvalitetno, ali uz mnogo nižu cijenu, pružaju hrvatski
stomatolozi ili specijalisti za plastičnu kirurgiju.
Kombinacija medicine i turizma relativno je nov tip turizma
koji bilježi visoke stope rasta, te danas vrijednost tržišta
medicinskog turizma iznosi preko 60 milijardi dolara.
Trend rasta nastavit će se i u budućnosti, a na njegovo
usporavanje može utjecati isključivo nedostatak kapaciteta,
a nikako pad potražnje. Prema podacima UNWTO-a,
2,5 posto svih međunarodnih putovanja odnosi se na
medicinski turizam. Prema McKinsey & Company Ltd.
procjene rasta tržišta kreću se oko 20-25 posto godišnje,
a očekivani prihod od medicinskog turizma u sljedeće
dvije godine procjenjuje se na više od 100 milijardi dolara.
Rast potražnje za uslugama medicinskog turizma u svijetu
generira prije svega kriza u zdravstvenim sustavima
razvijenih zemalja, visoke cijene zdravstvenih usluga, duge
liste čekanja, te općeprisutan trend starenja stanovništva. U
dosadašnjem razvoju, kao i u procjenama budućeg razvoja
zdravstvenog turizma Hrvatske, glavni potencijali i oslonci
su raznolikost prirodnog bogatstva, ekološke kvalitete
prostora Hrvatske, razvijeni medicinski standardi, kao i
sustav obrazovanja medicinske i kineziološke struke,
ljekovite vode, more, blagotvorno podneblje i zdrava hrana,
što su komparativne prednosti koje su razvile novi hrvatski
proizvod, zdravstveni i wellness turizam.
55
Press 2010
Razvoj zdravstvenog turizma primjetan je u turistički
najatraktivnijim regijama Istri i Dalmaciji, no sve češće
i u Zagrebu zbog njegove dobre zemljopisne pozicije i
bogatog izbora usluga. Postoji, naime, dvadesetak privatnih
poliklinika s dobrim uvjetima rada, a u njih se ubrajaju,
primjerice, klinika za plastičnu rekonstrukcijsku i estetsku
kirurgiju u KB-u Dubrava i odjeli za plastičnu kirurgiju u
KBC-ima Zagreb, Rijeka i Split, te manje jedinice u Osijeku,
Varaždinu i Dubrovniku.
Stomatolozi na Jadranu sve više kombiniraju ponudu
smještaja i zubarskih usluga, pa turisti iz Italije provode
godišnji odmor u apartmanu stomatologa i usput obave
protetičku uslugu. Takva praksa najrazvijenija je na području
Kvarnera i Istre.
Kao odličan primjer primjene zdravstvenog turizma u praksi
je Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Biokovka
u Makarskoj, koja djeluje komercijalno 365 dana u godini
i svojom ponudom omogućuje popunjavanje kapaciteta i
drugim hotelima u blizini, a zanimljivo je da privlači veliki
broj gostiju iz Norveške.
Kad je riječ o ponudi specijalističkih medicinskih usluga
stranim turistima kao o obliku zdravstvenog turizma, za
puni rast tog područja koje se razvija potrebno je potpisati
sporazum na razini država. Naime, zemlje Europske unije
su međusobno povezane, pa tako sredstva uložena u
zdravstvenu njegu u drugoj zemlji članici pacijentu vraća
zdravstveno osiguranje njegove matične zemlje.
Ciljajući upravo na tu mogućnost, gradonačelnik Dubrovnika
Andro Vlahušić istaknuo je da je to je za Hrvatsku ogroman
izazov koji omogućuje da najbolji hrvatski liječnici, medicinske
sestre i zdravstveni radnici ostanu u svojim gradovima, da
ostanu u svojim bolnicama, a da europskim bolesnicima
i budućim turistima naplate i pruže vrhunsku uslugu. Kao
primjer je naveden jedan američki liječnik koji se iz Frankfurta
preselio u Dubrovnik. Gospodin je sveučilišni profesor,
Walten Bean, neurokirurg došao u dubrovačku bolnicu u
kojoj se liječi više od 2.000 ljudi. Bolnica ima zasebni odjel,
posebne ugovore s Real Carribean i Carneval Cruises, tako
da su svi putnici na Mediteranu, od Barcelone do Venecije,
ako se na krstarenju razbole i ako nisu hitni slučajevi ne
iskrcavaju ni u jednom drugom gradu nego u Dubrovniku.
Britanska agencija ‘TreatmentAbroad’ tvrdi da Hrvatska ima
veliki potencijal za zdravstveni turizam. No pred Hrvatskom
je još dug put, budući da zdravstveni turizam u ukupnoj
zaradi od turizma sudjeluje s manje od jedan posto iznosa.
Kirurg Miljenko Bura 2009. godine je osnovao ‘Medicinsku
grupu’, koja objedinjuje 36 privatnih klinika, zubara i kirurga,
koji pružaju usluge stranim pacijentima i promoviraju
zdravstveni turizam u Hrvatskoj. Bura smatra da Hrvatska
ima odlično zdravstveno osoblje i dugu tradiciju te da
može biti konkurentna u svakom pogledu kada je riječ
o stomatologiji i estetskoj kirurgiji, koje su ovdje dobro
razvijene. Njegova Medicinska grupa planira graditi vrhunski
zdravstveni centar u Vodicama i za to je već privukla jak
interes stranih fondova i domaćih investitora iz turističke
branše za hotelski i wellness dio, dobavljača medicinske
opreme i privatnih investitora spremnih uložiti u zdravstveni.
Baza podataka za turiste
U cilju promocije zdravstvenog turizma u Hrvatskoj
2008.
pokrenut
je
projekt
Croatia.Medicine.com,
katalog specijalističkih i stomatoloških ordinacija,
poliklinika i klinika te ljekarni. Cilj projekta je pružiti
kvalitetne i iscrpne podatke o hrvatskom zdravstvenom
sektoru i njegovim stručnjacima, omogućiti kvalitetnu,
dostupnu i povoljnu medicinsku uslugu strancima
u Hrvatskoj, dokazati da su hrvatski liječnici, stomatolozi
i ostali zaposlenici zdravstvenog sektora konkurentni
na
europskom
tržištu
te
informirati hrvatske
pacijente o pružateljima zdravstvenih usluga. Projekt
CroatiaMedicine.com ujedno je iskorak hrvatskog
turizma u, Hrvatskoj nepoznate, vode povezivanja
turizma i usluga na internetu. www.croatiamedicine.com
Wellnes
Wellness turizam prepoznat je u Hrvatskoj, kroz rastuću
ponudu wellness usluga, kao dio hotelskih sadržaja, a
u okviru samostalnih wellness centara pri hotelima ili
samostalno organiziranih wellnessa. Prema podacima
Odbora za zdravstveni turizam Hrvatska ima čak 222
ljekovita izvora. Potencijali Hrvatskog wellnessa su
aromaterapije, morski ekstrakti, autohtona esencijalna
ulja i ekstrakti autohtonih ljekovitih bilja, ljekovite vode,
autohtona zdrava hrana, u kombinaciji s jedinstvenim
wellness terapijama inspiriranim egzotičnim kulturama.
Uređena lječilišta na bazi ljekovitih mineralnih i
termalnih izvora
Na području središnje Hrvatska nalaze se: Tuheljske toplice,
Krapinske toplice, Stubičke toplice, Varaždinske toplice,
Ivanić grad (Naftalan), Terme Jezerčica, Daruvar, Toplice
Sv. Martin i Topusko. U Slavoniji su to: Lipik i Bizovac, a
u Istri i na Jadranu: Istarske toplice, Vela Luka, Šibenik,
Lovran i Duga Uvala. Thalassotherapia djeluje u Opatiji,
Crikvenici, Velom Lošinji, Hvaru i Makarskoj.
Prema podacima Zajednice zdravstvenog turizma Hrvatske
pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u ovom segmentu
turističke ponude Hrvatska nudi 6000 postelja u 18 lječilišnih
ustanova, od toga 2100 kreveta pod ugovorom sa Hrvatskim
zavodom za zdravstveno osiguranje.
Hotelska Wellnes i Spa ponuda
Wellness turizam je uzeo maha kao novi oblik turizma i
već se može reći kako je uveo revoluciju u preventivnim
tretmanima. Zadnjih godina u Hrvatskoj su niknuli mnogi
hotelski wellness centri, te se danas tom djelatnošću
bavi više od 60 subjekata. Hrvatska gospodarska komora
pokrenula je zaštitu marke Hrvatski wellness kako bi se
afirmirale sve posebnosti i prednosti koje Hrvatska može
ponuditi na području aromaterapije, ljekovitog bilja, čistog
mora...
56
Press 2010
U Lovranu je otvorena i prva SPA Wellness akademija
u Hrvatskoj na kojoj se obučavaju kadrovi za taj segment
turističkog proizvoda.
Od hotela koji u Hrvatskoj nose epitet wellnes oaza
izdvajamo sljedeće:
Le Meridien Lav u Splitu 2009. postigao izvanredan
uspjeh osvojivši između ostalog i priznanje World
Travel Awards za Vodeći hrvatski Spa hotel.
World Travel Awards slovi kao jedno od najboljih
svjetskih preporuka turističkog proizvoda i destinacije.
Wellness centar hotela Istra, jedan među najvećim i najbolje
opremljenim centrima u Hrvatskoj, površine 1650 četvornih
metara, smješten je na otoku Sv. Andrija, udaljen tek
desetak minuta vožnje brodom od Rovinja. Wellness otok je
osmišljen na temu Mediterana i nudi odmor u autentičnom
mediteranskom vrtu, izuzetno udobnom i prirodnom
ambijentu s modernim interijerom i najsuvremenijom
opremom. Ideja Wellness otoka temelji se na blagodatima
mediteranskog bilja, supstanci mora i blage rovinjske
mikroklime po kojoj je Rovinj kao destinacija poznat u
cijelom svijetu.
Novi Vinodolski spa hotels & resort je najveći wellnes/
spa centar u Europi. Više od 10.000 metara kvadratinih
unutrašnjeg i 4.000 kvadrata vanjskog prostora
skrivaju mnoštvo jedinstvenih masaža, tretmana i
programa. Ponudu upotpunjuju i Poliklinika za estetsku
kirurgiju, dentalne usluge i sistematske preglede.
U Opatiji, gdje tradicija lječilišnog turizma potječe još iz 19.
stoljeća, Liburnia Riviera Hoteli prepoznali su magnetsku
privlačnosti spa-centra Five Elements Ambasador, tematski
posvećena vodi. Luksuzni wellness-sadržaji prostiru se na
površini od 1300 četvornih metara, što hotel Ambasador s
pet zvjezdica čini konkurentnim i izvan sezone. Jedna je od
posebnosti wellness-centra rasul - parna kupelj za ljekovite
tretmane nastala na korijenima egipatske tradicije higijene
tijela i duha.
Među većim wellness centrima u Hrvatskoj svakako je onaj
u sklopu šibenskog hotelskog kompleksa ‘Solaris’. Čini ga
šest grijanih bazena od kojih su dva sa morskom vodom
temperature 28 stupnjeva Celzijevih. Unutrašnji bazeni sa
slatkom vodom i podvodnim masažama imaju temperaturu od
30 stupnjeva te, između ostalog, pružaju mogućnosti masaže
putem podvodnih gejzira, protustrujno plivanje te slapove.
U umaškoj wellness ponudi sadržana je filozofija kvalitetnog
načina življenja, koja uključuje poseban buffet kutak sa
zdravim namirnicama, pogled na pučinu i miris svježine.
U wellness ponudu Istraturista iz Umaga spadaju sljedeći
hoteli:
Hotel Sol Coral - Coral Fusion Spa, koji nudi egzotične
ljekovite tretmane i masaže prema drevnim istočnjačkim
tehnikama. Hotel Sol Umag nudi atraktivni whirlpool, tematske saune i beauty masaže u otmjenom, opuštajućem
Wellness centru Istrian Relax Villageu. Wellness Centar
The body Holiday u hotelu Sol Garden Istra nudi pak niz
revitalizirajućih i stimulativnih tretmana koji imaju za cilj
oživjeti i preporoditi duh i tijelo.
Poznati wellness centri nalaze se u dubrovačkim hotelima
‘Uvala’, ‘President’, ‘Palace’, ‘Excelsior’, Grand Villa
Argentina; zatim u ‘Radisson Blu Ressort & Spa’ u Vrtovima
sunca u obližnjem Orašcu te ‘Valamar Lacroma Resortu’
na Babinom kuku. Izvrsnu wellnes ponudu za odrasle i
djecu nudi Family Hotel ‘Diadora’ u Petrčanima, nedaleko
Zadra. Hotel Valamar Diamant jedini je porečki hotel s
četiri zvjezdice koji na jednom mjestu nudi cjeloviti beauty i
wellness program.
Holistički pristup
Neki wellnes centri su pak bazirani na holističkom pristupu,
kao primjerice zagrebački Centar kvalitete života Nova Noa,
koji tvrde da kod svojih klijenata žele potaknuti ravnotežu u
svim aspektima te zdravo i kvalitetno življenje od malih nogu.
U ponudi Nove Noe su posebne vrste masaža i tretmana:
Yumeiho – japanska manualna terapija, dinamička masaža,
shiatsu tretmani, tradicionalna tajlandska masaža, klasična
medicinska sportska masaža. Zatim, masaža za trudnice i mame, osteopatski pristup tretmanu čeljusti i slično.
Na sličnom principu djeluju i Ayurveda centar Somalata Zagrebu i Ludbregu. Ayurveda centar Somalata nudi u različite
prirodne metode i tretmane kod raznih vrsta zdravstvenih
poremećaja, problema kože kao i prirodne metode regeneracije, revitalizacije i pomlađivanja te potpune detoksikacije
organizma, zasnovane na ayurvedskom nauku. Ayurveda
se temelji se na vedskoj filozofiji i u prijevodu znači ‘nauk
o životu’.
Korisni linkovi:
www.solaris.hr; www.thalassotherapia-opatija.hr;
www.istarske-toplice.hr; www.spa-wellness.com.hr;
www.novanoa.hr; www.somalata.com;
www.medicinska-grupa.com; www.dubrovnikpalace.hr;
www.hotel-excelsior.hr; www.istraturist.com;
www.maistra.com; www.porec-diamant.com;
www.adriatica.net; www.wellness.hr; www.gva.hr;
www.akademija.wellness.hr; www.toplicesvetimartin.hr;
www.minerva.hr; www.tuheljsketoplice.com;
www.bizovacke-toplice.hr; www.daruvarske-toplice.hr;
http://toplice.com; www.bolnicastubicketoplice.com;
www.krapinsketoplice.com; www.terme-tuhelj.hr;
www.stubicketoplice.net; www.ljeciliste-topusko.com;
www.biokovka.hr
57
Press 2010
Autor: Srgio Gobbo
Vjerski turizam
Katolička je crkva u Hrvatskoj izrazila je spremnost da se
aktivnije uključi vjerski turizam, inače jedan od povijesno
najstarijih oblika turizma. Potvrdio je to već ranije porečkopulski biskup Ivan Milovan, koji je u Hrvatskoj biskupskoj
konferenciji zadužen za vjerski turizam, naglasivši da je to
velika još uvijek nedovoljno iskorištena šansa.
Poznata su hrvatska vjerska središta Marija Bistrica,
Vepric, Sinj, Solin, Ludbreg, Aljmaš, Voćin, Trsat,
Karlovac i Biskupija kod Knina. Prostor sjevernog
dijela Karlovačke županije ima najveću gustoću sakrlanih
objekata po jedinici prostora u ovom dijelu Europe koji
su djelomično pripadali Pavlisnkom redu koji je na ovim
prostorima prisutan više od 600 godina.
Blagdani svetaca zaštitnika na mjesta štovanja tradicionalno
privlače tisuće posjetitelja i u druge gradove, kao primjere
blagdan sv. Vlaha u Dubrovnik i sv. Dujma u Split.
Svetište Gospe na vodici u Ilači najposjećenije svetište
Osječko-baranjske županije.
U nedavnoj raspravi o vjerskom turizmu predlažu se
jednotjedna čitanja Biblije kao svojevrsni team building,
pojašnjavajući da već sada mnogi turisti ljetuju u samostanima.
Marijanski hodočasnički putovi Marije Bistrice pružaju se u
krakovima iz raznih mjesta i gradova prema nacionalnom
svetištu Majke Božje Bistričke. U Mariji Bistrici završava
internacionalni pješački put I 23: Čenstohova – Levoča –
Mariazzel – Gradec/Graz – Mureck – Ptujska Gora – Marija
Bistrica.
Posebice su u Mariji Bistrici zanimljive procesije sa
svijećama za vrijeme večernjih molitvi na Bistričkoj Kalvariji
ili prema prasvetištu na Vinskom Vrhu.
Bistrička Kalvarija s postajama križnog puta koje su sve
vrijedna djela vrhunskih hrvatskih majstora skulptura.
Park skulptura, Galerija Hudek kulturna je turistička
ponuda sakralne umjestosti. Stari zanati, medičari, lončari,
proizvođači dječjih drvenih igračaka tijekom ljeta imaju
radionice kod info-kućice podno bazilike Majke božje
bistričke ili u svojim radionicama tijekom cijele godine
odolijevaju već niz godina nekvalitenoj ponudi suvenira na
štandovima i zauzimaju važno mjesto u području turističke
ponude Marije Bistrice.
Kip majke božje bistričke - djelo je nepoznatog domaćeg
majstora iz 15. stoljeća, izrađen od drva, visine 112 cm,
crne boje. Mons. S. Rittig, župnik Sv. Marka u Zagrebu
opisao je kip sljedećim riječima: ‘Biser bistričkoga svetišta
je čudnovati kip Majke Božje Bistričke. Kip nije nikakva
skupocjenost ni umjetnina. Ne odlikuje se nikakvom
spoljašnom ljepotom. Izdjelan je iz drva i u prvi mah svojom
skromnošću i tamnim obrazom čudno se doimlje duše, ali
što dulje stojiš i moliš pred neobičnim likom, sve te više
osvaja i obuzimlje. Navru ti suze na oči i osjetiš unutrašnju
ljepotu skromne Madone i obuhvatiš smisao biblijskih riječi:
‘Nigra sum sed formosa - Crna sam ali divna’.
Kip Bogorodice s malim Isusom se po predaji prvotno
nalazio u Marijinoj kapeli na Vinskom Vrhu, nedaleko od
Marije Bistrice. Kad su 1545. godine Turci provalili sve do
Konjščine, tadašnji je bistrički župnik prenio Marijin kip iz
crkvice na Vinskom Vrhu u Bistričku župnu crkvu Sv. Petra
i Pavla i zakopao ga pod korom da ga spasi od oskvrnuća.
Godine 1588. župnik Luka uvečer je zapazio čudno svjetlo
u crkvi pod korom. Kad je sutradan dao ondje kopati,
pronađen je Marijin kip. Zbog ponovne turske opasnosti,
1650. godine župnik je dao zazidati Marijin kip u udubinu
crkve tako da je iz stijene virilo samo Marijino lice. U takvim
je prilikama prestajalo čašćenje Marijina kipa.
Od 1676. do 1679. godine, župnik u Bistrici bio je Petar
Brezarić. U drugoj nedjelji mjeseca rujna, kod sv. mise,
do njega se uspela žena divnog obličja u modroj haljini i
predala mu svoju voštanu svijeću riječima: ‘Molite s čitavim
narodom na nakanu da zadobijem vid’. Župnik se čudio
kako ta žena moli za vid, a dolazi sama na propovjedaonicu
i zatim silazi medu ženski svijet.
Istog dana poslijepodne, kad je župnik išao s kapelanom iz
Bistrice prema Podgrađu, feudalnom dvorcu kolatora župe
Malerića, ukazala im se ista ta žena. Kad su je, vozeći se na
kolima, htjeli dostići, nestala je.
Za bistričkog župnika Ivana Molitorisa zagrebački biskup
Martin Borković poslao je u Bistricu kanonika kustosa Matiju
Stoklasa da potraži zaboravljeni Marijin kip.
15.srpnja 1684. godine kip je pronađen i postavljen na
glavni oltar među kipove Sv. Petra i Pavla.
Sljedeći dan, u nedjelju 16. srpnja 1684. godine, Magdalena
Paulec, plemkinja i patron župe, donijela je u bistričku crkvu
svoju uzetu kćerku Katarinu koja su pronijeli tri puta oko
oltara nakon čega se dogodilo čudesno ozdravljenje. Istog
dana u turskoj Kaniži (Ugarska) ukazala se sedmorici
utamničenih kršćana Blažena Djevica Marija i rekla im:
‘Nemojte se dječice bojati, nego imajte pouzdanje. Ja
sam 40 i više godina bila slijepa, a danas sam primila vid
u Bistrici. Zagovorite se poći onamo i bit ćete oslobođeni.’
Doskora je od Turaka oslobođena Kaniža i cijela Ugarska.
Od toga dana traju neprekinuta hodočašća u Mariju Bistricu.
Od 1688. do 1786. godine zabilježeno je 1109
čudesnih događaja koji su priznati tek poslije
pomnih
istraživanja
i
pouzdanih
svjedoka.
58
Press 2010
Odluka UNESCO-a da na popis svjetske nematerijalne
kulturne baštine uvrsti i hrvatske manifestacije vjerskog
karaktera poput uskršnje hvarske procesije ‘Za križem’
moglo bi se iskoristi u turističke svrhe kako bi se u tom
preduskrsnom vremenu produžila turistička sezona.
Ako, naime, Beč ima svoj advent, zašto dalmatinski otoci
ne bi imali svoj Uskrs. Tijekom hvarskog križnog puta u
Uskrsnom tjednu mnoštvo vjernika i hodočasnika noćima
ide od sela do sela. Okosnica procesije je Gospin plač,
osmerački pasionski tekst iz 15. stoljeća kojeg u formi
glazbenog dijaloga pjevaju izabrani pjevači, kantaduri.
Od 2007. godine u vrijeme Božića, ispred Svetišta Gospe
od Utočišta u Aljmašu se odvija najljepša Božićna priča –
ŽIVE JASLICE. U drvenim kućicama uz žive jaslice prikazan
je život sela u Isusovo vrijeme. Stanovnici Betlehema su
mještani Aljmaša i Dalj Planine kostimirani u jutano ruho.
Posjetitelji se uz čaj, kuhano vino i aljmaške lepinjice
opuštaju i uživaju u blagdanskom okruženju i bogatom
programu koji se odvija od 24. do 26.prosinca. Program Žive
jaslice završava 6. siječnja na blagdan Sveta tri kralja gdje
uz bogati sadržajni program žive jaslice pohode tri kralja.
59
Press 2010
Gastro – eno kutak
Autor: Sergio Gobbo
Hrvatska je kuhinja raznovrsna te je poznata i kao
kuhinja niza regija. Svoje suvremene korijene vuče
iz protoslavenskog i antičkog doba. Razlike u izboru
namirnica i načina priprema najočitije su ako usporedimo
kontinentalne i obalne regije. Za kontinentalnu kuhinju
tipični su raniji protoslavenski korijeni te noviji kontakti s
poznatijim gastronomskim školama - mađarskom, bečkom i
turskom kuhinjom. Dominiraju mesni proizvodi, slatkovodna
riba i povrće. Obalnu regiju karakterizira utjecaj Grka,
Rimljana i Ilira te kasnijih mediteranskih kuhinja- talijanske
i francuske. Odlikuje se brojim ribljim specijalitetima (lignje,
sipe, hobotnice, škampi, jastozi...) pripremljenim na razne
načine, maslinovim uljem, pršutom, raznim povrćem,
te vinima kao što su Babić, Malvazija, Dingač, Teran,
Muškat, Prošek te razni likeri poput poznatog Maraskina.
Nacionalna kulinarska reprezentacija 2008. godine je po prvi
put sudjelovala na svjetskom okupljanju kuhara i slastičara Kulinarskoj Olimpijadi, koja se održala u njemačkom gradu
Erfurtu i osvojila brončanu medalju.
Prva hrvatska kuharica
Bogat književni opus svjedoči o visokoj razini i tradiciji
gastronomske kulture u Hrvatskoj, poput zapisa u latinsko
- hrvatskom rječniku iz 1740. koji je prethodio sličnom
francuskom rječniku, beletrističkih djela poznatih hrvatskih
renesansnih pisaca sve do djela koje je 1813. napisao Ivan
Bierling, koje sadrži recepte za pripremanje 554 različita
jela te se smatra prvom hrvatskom kuharicom.
Mnoge su hrvatske tradicionalne svečanosti izravno
povezane s hranom, bez obzira na to odnose li se na
naporni rad (žetve ili vršenje žita, berbe grožđa ili krštenje
vina, dovršenje kuće), vjeru (mahom katolički blagdaniBožić, Uskrs, hodočašće, proslave dana mjesnih svetaca
zaštitnika) ili na značajne trenutke u životu pojedinca
(krštenje, vjenčanje, rođendan, imendan, bdjenje).
Autor: Damir Fabijanić
Za svaki blagdan posebno jelo
Neke su svečanosti javnog karaktera, poput dionizijskog
dana sv. Martina koji se slavi na imanjima, u vinskim
podrumima i restoranima, dok se druge obilježavaju
isključivo u obitelji (vjenčanja, krštenja, Božić, Nova godina,
Uskrs itd.). Svaki blagdan karakterizira jedno jelo. Gulaš od
svinjetine i krumpira jede se na hodočašćima i sajmovima,
bakalar se priprema na Badnjak i Veliki petak, svinjetina
se jede na Novu godinu, krafne su neodvojivo povezane s
karnevalskim priredbama, a na jugu pripremaju sličan kolač,
fritule. Šunka i kuhana jaja sa zelenim povrćem poslužuju
se za Uskrs, a desert su tradicionalni kolači (recimo pinca).
Kulen u doba žetve, guska na dan sv. Martina, dok se pura
i druga perad te sarma poslužuju na Božić. Na vjenčanjima
se poslužuje niz jela s kolačima i keksima, kao što su
breskvice, medvjeđe šape, paprenjaci, fritule.
Mnogima su u svakoj prilici omiljena jela janjetina i odojak
s ražnja, riba na gradele, lignje na različite načine, meso s
roštilja, pršut i ovčji sir, dimljena šunka i svježi sir s kiselim
vrhnjem, riblji paprikaš te teletina.
Široka paleta kvalitetnih vina
Hrvatska se s pravom ponosi svojom širokom paletom kvalitetnih vina (postoji čak 700 vrsta vina sa zaštićenim geografskim podrijetlom) rakija, voćnih sokova, piva i mineralnih voda. Na jugu ljudi u pravilu uz jelo piju bevandu (teško
crno vino bogata okusa pomiješano s običnom vodom), a u
sjeverozapadnim područjima gemišt (suha, aromatična vina
pomiješana s mineralnom vodom). Kroz program ‘Traminac express – Tri vagona – Tri priče’, hrvatsko Podunavlje promovira svoja vina, prvenstveno traminac, ali i svoju
gastronomiju, u kombinaciji s kulturno-povijesnih aktivnostima. U Lučkom kraj Zagreba otvorena je Kuća hrvatskih
vina koja na površini od 250 četvornih metara nudi oko
1500 etiketa kvalitetnih i vrhunskih vina iz cijele Hrvatske.
60
Press 2010
Svaka hrvatska turistička regija ima svoje vinske adute,
koje nudi kroz projekt ‘Vinske ceste’ kao poseban oblik prodaje poljoprivrednih proizvoda jednog vinorodnog
područja na kojem seoska gospodarstva i ostali sudionici
nude svoje proizvode i ostale izvorne specijalitete, a posebice vino. Uz turističku i ugostiteljsku ponudu, sastavni dio
vinske ceste su i posebnosti okoliša i prirodne ljepote kojima cesta prolazi, kao i povijesne i kulturne znamenitosti.
Izgradnjom vinske ceste definira se ugostiteljska ponuda
područja, određuje trasa vinske ceste, uređuje prostor
za doček gostiju i osmišljava turistička ponuda, izrađuju
oznake i označavaju vinske ceste. Pri tome odlučujuću
ulogu na izgled i veličinu vinske ceste imaju ponuda vina i
ostalih domaćih specijaliteta na vinarskim gospodarstvima.
Vinskim su cestama u nas prošarane dvije glavne vinorodne regije, a to su primorska Hrvatska i kontinentalna
Hrvatska, od kojih se svaka dalje dijeli na vinogradarske
podregije. Primorska se raščlanjuje na Istru, Hrvatsko primorje, Dalmatinsku zagoru te Sjevernu, Srednju i Južnu
Dalmaciju. Kontinentalna se sastoji od niza podregija koje
se prostiru od Podunavlja preko Slavonije, Moslavine, podregije u blizini Zagreba, do Međimurja i Zagorja. Ključne
su, prema nekim izvorima, tri regije, i to Dalmacija, Istra i
Primorje te Slavonija. U svojoj ponudi vinske ceste imaju
sve vodeće turističke agencije na Jadranu i kontinentu. Izleti
koji obuhvaćaju posjet vinskim podrumima i upoznavanje
vinskih cesta jednako su popularni u glavnoj turističkoj sezoni, kao i u jesenskim i proljetnim mjesecima.
Korisni linkovi:
www.ibus.hr/html/hr/vinskacesta.htm;
www.vinailok.hr; www.kutjevacki-vinari.hr;
http://www.knezevi-vinogradi.hr/vinske-ceste-podrumi;
www.tzbaranje.hr; www.tzm.hr; www.istria-gourmet.com;
www.izvorno.hr; www.tzosbarzup.hr; www.tzzz.hr;
www.vinskiputi.org; www.vinski-klub.hr;
www.vina-hrvatske.com; www.vinistra.com;
Hrvatsko maslinovo ulje
Hrvatski maslinari obnavljaju maslinike svojih djedova,
nastojeći očuvati tradiciju uzgoja maslina i poštujući prirodu i ekološku proizvodnju, kako bi uz vrhunsku aromu
i okus ponudili jamstvo neškodljivosti proizvoda. Prerada u hrvatskim uljarama odvija se uz korištenje
moderne opreme za hladnu preradu, očuvajući tako izvorni okus, aromu, bogatstva antioksidansa i vitamina.
Ovako dobiveno hrvatsko maslinovo ulje, čuva se odgovarajućoj ambalaži i pažljivo kontroliranim uvjetima.
Hrvatska ima oko pet milijuna stabala maslina na površini
od 5500 hektara, a do 2012. godine Hrvatska bi trebala imati 10 milijuna stabala. Hrvatsko maslinovo ulje je na visokoj
je cijeni u Europskoj uniji, a posebice ono iz starih maslinika koji u zadnjih pedesetak godina nisu tretirani nikakvim
zaštitnim sredstvima, kao ni tlo na kojem te masline rastu.
Hrvatsko maslinovo ulje stvoreno je u podneblju u kojem
geografski položaj, klima i sastav tla garantiraju odlične
uvjete za uzgoj masline. Iskustvo stečeno tisućljetnom
tradicijom maslinarstva i stručnost u kombinaciji s
praćenjem svjetskih tehnoloških trendova u proizvodnji
stvorili su vrhunski proizvod prepoznat na međunarodnoj
razini i svrstan među najbolja maslinova ulja svijeta.
Primjerice, 2009. godine u konkurenciji od preko 5000
ulja iz čitavog svijeta čak su 54 maslinara iz Hrvatske
uvrštena u prestižni svjetski vodič najboljih maslinovih ulja,
L’extravergine. Po kvaliteti maslinovih ulja, a s time i zastupljenosti u vodiču L’extravergine, eminentni stručnjaci iz
maslinarskog sektora pozicioniraju Istru u sam svjetski vrh,
i to na 2. mjesto iza Toskane, a posebno valja naglasiti kako
su Istra i njezini proizvođači već četvrtu godinu (2009.) za
redom nagrađeni i uvršteni među 15 najboljih proizvođača
na svijetu. Naime, u vodiču L’extravergine 2009. uvrštena
su ulja 36 istarskih maslinara. Na drugom mjestu ljestivce
15 najboljih ulja u 2009. godini našlo se ulje Bosiljke i
Duilija Belića iz Fažane, čija je tvrtka Olea B.B. u zadnje
četiri godine najviše napredovala u kvaliteti i marketingu.
Korisni linkovi:
www.sibiba.com; www.7maslina.net;
www.istria-gourmet.com; www.orkula.com;
www.ipsa-maslinovaulja.hr; www.oleabb.hr
61
Press 2010
Hrvatska - domovina poznatih
Izvor: HTZ
Jedan je od njih Korčulanin Marko Polo, legendarni putnik
koji je Zapadu u 13. st.
otkrio Kinu. Šibenčanin Faust Vrančić, bio čovjek širokoga
znanstvenog interesa, bavio se leksikografijom, filozofijom,
teologijom i tehnikom. Izumio je u 16. st. prvi suvremeni
padobran, koji je osobno isprobao u Veneciji. Vrančić je isto
tako konstruirao mlin kojeg pokreću morske mijene, žičaru,
iznio je novu konstrukciju metalnih mostova (koji vise
na željeznim lancima, tj. visećih mostova), koju je opisao
u svojoj slavnoj knjizi o mehanici Machinae novae (61
konstrukcija, Venecija, 1595.). Tek su koncem 18. stoljeća,
odnosno, dva stoljeća kasnije, takvi su mostovi sagrađeni.
Marin Držić, jedan od najvećih hrvatskih pisaca renesanse,
čovjek koji je vrhunac svog stvaralaštva ugradio u dvije
komedije; Dundo Maroje i Skup, djela koja su i dan danas,
nakon pola tisućljeća, itekako aktualna, a osim pisanja bio je
aktivan na brojnim drugim društvenim područjima i izazivao
razne kontroverze u svom vremenu. Bio je između ostalog
i svećenik, sveučilišni rektor, politički aktivist, najkraće
rečeno čovjek zanimljivog životopisa. Julije Klović iz
mjesta Grižane pokraj Novog Vinodolskog, najveći je
europski slikar malih formata, prozvan ‘Michelangelom
minijature’. Njegov učenik El Greco naslikao je u 16. st.
Klovićev lik zajedno s Michelangelom, Rafaelom i Tizianom.
Klesar Marin iz Raba osnovao je u 4. st. grad, odnosno
državu San Marino. Nikola Tesla iz sela Smiljana u Lici,
izumitelj je bez čijih je otkrića s područja elektrotehnike i
radiofonije teško zamisliti suvremenu civilizaciju. Teslin
briljantni um omogućio je elektrifikaciju svijeta i snažan
gospodarski napredak. Teslini izumi obuhvaćaju mnoga
područja od kojih su najznačajnija elektroenergetika, radio
tehnika, telekomunikacije, teleautomatika, rasvjeta i dr.
Godine 1888. prijavio je niz patenata vezanih za okretno
magnetsko polje i izmjeničnu struju, a patente mu je
otkupio George Westinghouse. Krajem 19. stoljeća Tesla
je bio potpuno posvećen radu u laboratorijima i izumima
od kojih valja navesti uređaje za proizvodnju struja visokih
frekvencija (Teslini transformatori), fluorescentnu rasvjetu,
osnove radio tehnike, teleautomatike, X-zračenje i mnoge
druge. Na prijelazu iz 19. u 20 stoljeće radio je na bežičnom
prijenosu energije. U Americi je patentirao ukupno 112
izuma. Godine 1917. dodijeljena mu je Edisonova medalja,
a iste je godine otkrio i osnovne principe rada radara. Zbog
svojih naprednih ideja i izuma Teslu nazivaju znanstvenikom
koji je ‘izumio’ 20. stoljeće.
Ivana Brlić-Mažuranić iz Slavonskog Broda, spisateljica
za djecu s početka 20. st., s mnogo je razloga prozvana
‘hrvatskim Andersenom’. Zagrepčanin David Schwartz
izumio je u 19. st. zračni brod, ali ga nije uspio patentirati jer
ga je zaustavila smrt. Prema njegovim je nacrtima grof von
Zeppelin stvorio slavnu letjelicu. Drugi pak Zagrepčanin,
Slavoljub Penkala, zadužio je svijet patentirajući kemijsku
olovku. Riječanin Giovanni Luppis izumio je u 19. st.
torpedo, pa je u Rijeci osnovana prva tvornica torpeda u
svijetu.
Hrvatska je domovina vrhunskih sportaša među kojima su
najbolja hrvatska sportašica svih vremena Janica Kostelić.
S tri olimpijske zlatne medalje i jednu srebrnu na Olimpijadi u
Salt Lake Cityju 2002. godine, Janica je postala najuspješnija
alpska skijašica u povijesti Zimskih olimpijskih igara. Nakon
toga napustila je skijanje i ušla u legendu. Njezin brat Ivica
Kostelić, također skijaš, s više ili manje uspjeha nastupa
na svim značajnim skijaškim natjecanjima. Otkad nastupa
devet puta je pobijedio na utrkama FIS Svjetskog kupa (8
u slalomu plus 1 u superkombinaciji). Na Zimskim olimpijskim igrama 2006. godine u Torinu Ivici se ostvario životni
san: osvojio je olimpijsku medalju (srebro) i to u kombinaciji.
Blanka Vlašić najbolja je hrvatska skakačica u vis i jedna
od najboljih svjetskih skakačica u vis. Osvojila je više zlatnih
medalja i drugih priznanja na svjetskim prvenstvima. Na Olimpijadi u Pekingu 2008. osvojila je srebrnu medalju. Europska atletska federacija izabrala ju je za najbolju atletičarku
2007., a iste godine Međunarodna atletska federacija (IAAF)
njezin je skok od 207 cm proglasila ‘dostignućem godine’.
U prvom natjecanju u 2009., 26.siječnja u Rijeci, Blanka
je zaokružila brojku od impresivnih i okruglih 100 skokova
preko 2m u 63 natjecanja. Najbolji rukometaš u povijesti Hrvatske je Ivano Balić, također se smatra jednim od najboljih
igrača svih vremena. Nekoliko prvenstava za redom biran
je u najbolju sedmorku natjecanja, a 2003, 2006. i 2007.
bio je i najbolji rukometaš svijeta. U obrazloženju odluke je
pisalo – ‘njega je jednostavno užitak gledati’. Više puta je
biran za najboljeg europskog i hrvatskog igrača. Poznati
tenisač Goran Ivanišević koji je 2001. osvojio Wimbledon. Iako nije bio favorit - jer se nije plasirao na turnir već
se na njemu natjecao zahvaljujući pozivnici organizato-
62
Press 2010
ra - Ivanišević se uspio probiti do finala i poraziti Patrica
Raftera. Hrvatske boje u ‘bijelom sportu’ danas brane Ivan
Ljubičič, Mario Ančić i mladi Marin Čilić, kojem predviđaju
blistavu budućnost u tenisu. Od brončane reprezentacije 1998. predvođene Davorom Šukerom, Zvonimirom
Bobanom i Slavenom Bilićem hrvatske nogometaše
konkurencija respektira, a imaju fanove diljem svijeta.
Maksim Mrvica, mladi hrvatski pijanist je svjetsku publiku osvojio prvenstveno vrhunskim crossover, ali i klasičnim sviranjem na klaviru. Mješavina modernog zvuka i klasičnih tonova,
klasika u ritmu rocka s elektronskim ‘dodacima’, nikoga ne
ostavlja ravnodušnim. Simpatični Šibenčanin uspješno gradi međunarodnu karijeru, a najveću je popularnost stekao u
Aziji gdje se njegovi obožavatelji naprosto ‘tuku’ za ulaznice.
Dvojica najpoznatijih i najcjenjenijih hrvatskih znanstvenika
u svijetu u ovom trenutku su dr. Ivan Đikić i dr. Miroslav
Radman. Rođeni Zagrepčanin, Ivan Đikić, molekularni biolog, znanstveno se usavršavao u Sjedinjenim Državama i
Švedskoj, a krajem 2002. godine postao je najmlađi profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Goethe u Frankfurtu. Jedan je od najmlađih članova Europske organizacije
za molekularnu biologiju (EMBO), koja okuplja 36 nobelovaca. Objavio je više od 80 radova u vodećim svjetskim
znanstvenim časopisima, koji su citirani više od 5.100
puta. Dobitnik je niza međunarodnih priznanja, među kojima se ističu AACR nagrada za izvanredna dostignuća u
istraživanju raka Američke udruge za istraživanje tumora te
nagrada Europskog udruženja za istraživanje raka (EACR)
za najboljeg mladog istraživača. U veljači 2009. godine ugledni znanstveni časopis ‘Molecular Cell’ objavio je otkriće
dr. Ivana Đikića o mehanizmima pomoću kojih se stanice
sisavaca mogu očistiti od raznih uzročnika bolesti. Đikić je
do najnovijeg otkrića došao u suradnji sa znanstvenicima
s norveškog sveučilišta Tromso, izraelskog instituta Weizmann i japanskog instituta Tokyo metropolitan, a radi se
o čišćenju stanica od naslaga bjelančevina, oštećene organele i bakterija, a taj mehanizam bitan je za tumačenje
razvoja nekih neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove.
U istom broju časopisa ‘Molecular Cell’ objavljeno je i senzacionalno otkriće dr. Radmana. On i njegovi suradnici
identificirali su glavne proteine popravka oštećene DNK u
bakteriji Deinococcus radiodurans. Ta čudesna bakterija
može zaštićuje svoje proteine od oštećenja prouzročenih
zračenjem. Efektna zaštita proteina značila bi usporenje
procesa starenja, a farmaceutska industrija zahvaljujući
ovom otkriću mogla bi proizvesti eliksir vječne mladosti.
Splićanin Miroslav Radman biolog je koji se specijalizirao za
područje DNK. Član je Francuske akademije znanosti, Europske akademije znanosti i umjetnosti, Svjetske akademije
znanosti i Europske organizacije za molekularnu biologiju
(EMBO). Profesor je citologije na pariškom Medicinskom
fakultetu (Faculté de Médecine - Necker, Université Paris V)
i voditelj Laboratorija za evolucijsku i molekularnu genetiku
Instituta Necker u Parizu. Također je i suosnivač te direktor
Mediteranskog instituta za istraživanje života u Splitu, koji
okuplja sjajne znanstvenike iz Hrvatske i svijeta.
Nadahnuće Ianu Flemmingu za Jamesa Bonda bio je
naturalizirani Dubrovčanin, Dušan Popov, rođen 1912. u
Vojvodini (tadašnja Austro-Ugarska, a današnja Srbija), a
odrastao u Dubrovniku. Za Nijemce je bio ‘Ivan’, za Engleze ‘Tricycle’, ovaj umješni tajni agent Drugi svjetski rat je
proveo u službi Saveznika, dezinformirajući njemačke tajne
službe. Kroz akcije ‘Fortitude’ i ‘Čovjek koji nije postojao’
pridonio je porazu Nijemaca i itekako zaslužio neslužbeni
naslov najvećeg dvostrukog agenta Drugog svjetskog rata.
Prije napada na Pearl Harbor, Duško Popov je osobno
obavijestio FBI i njegova ravnatelja Edgara J. Hoovera
o skorom japanskom napadu, no, ovaj nije reagirao ne
vjerujući mladom balkanskom špijunu. Popov je sudjelovao
u dezinformiranju na mjestu događaja tijekom savezničkog
iskrcavanja u Normandiju u lipnju 1944., čime je unesen
kaos u njemačku obranu. Lice njegove svakodnevice tih
ratnih godina bila je maska poslovnog čovjeka, okruženog
ženama iz snova, sportskim automobilima, palačama i
kockarnicama. No, stvarno naličje njegova života bila su
ispitivanja, intrige i špijunaža. Ian Flemming, kojega je u to
doba britanska tajna služba MI5 zadužila da ga motri, nije
se prevario kada ga je Popov nadahnuo za njegov glasoviti
lik Jamesa Bonda.
Veliki hrvatski slikar Julije Knifer (Osijek 23.04.1924. –
Pariz 7.12.2004.), posljednje godine svog života proveo je
u Parizu, gdje je uživao status uglednog umjetnika. Knifer
je četiri desetljeća slikao motiv meandra, ističući kako su
crno i bijelo istodobno minimum i maksimum. Izlagao je
u poznatim europskim muzejima i galerijama, a mnogi su
njegovi radovi danas u vlasništvu najprestižnijih svjetskih
muzeja, galerija, fondacija i privatnih zbirki, što također
govori o ugledu što ga uživa njegov opus. U čast ovom
velikom umjetniku, krajem lipnja 2007. godine u Toulouseu
je otkriven Kniferov mural, u sklopu velikoga projekta
u kojem su značajni svjetski umjetnici (Roman Opalka,
Sophie Calle i dr.) napravili rješenja za 19 stanica metroa.
63
Press 2010
Predstavljanje hrvatske po regijama
Grad Zagreb
www.zagreb-touristinfo.hr
Autor: Ivo Pervan
Ono što Zagreb u potpunosti čini drukčijim od ostalih
europskih metropola je njegov šarm i neposrednost te
odličan geografski položaj na sjecištu važnih prometnica
između jadranske obale i srednje Europe. Iako ima
sve odlike srednjoeuropskoga grada, Zagreb čine
šarmantnim kavane i vrtne terase na otvorenom kakve su
karakteristične za mediteranski način života. Zahvaljujući
modernim autocestama koje ga izvrsno povezuju s
priobaljem za Zagreb se slobodno reći da je na određen
način i grad na moru. Glavni grad Hrvatske, na obali
rijeke Save, 170 kilometara od Jadranskog mora, nalazi
se na 122 metra nadmorske visine. U kontinentalnom je
klimatskom pojasu s prosječnom ljetnom temperaturom od
20 stupnjeva, a zimskom od 1 stupnja Celzijusa. Prema
posljednjem popisu stanovništva (2001.) u Zagrebu živi
gotovo 780 tisuća ljudi, no s prstenom koji je progutao
mnoga okolna naselja ima više od milijun stanovnika.
Prema Strateškom planu hrvatskog turizma za razdoblje
2010-2014. Hrvatska će se profilirati kao visoko cijenjena
destinacija životnog stila te očuvanih prirodnih i kulturnih
vrijednosti. Sukladno tome, Zagreb će se predstavljati kao
‘vrata Hrvatske’ s imidžom sastajališta, mjesta gdje se
kontinentalna Europa spaja s Jadranom.
Kulturna i povijesna baština
Zagreb je poslovno, i znanstveno središte, sveučilišni
centar, grad kulture, umjetnosti i zabave. Iz Zagreba potječu
i u njemu djeluju mnogi glasoviti znanstvenici, umjetnici i
sportaši. Svojim gostima Zagreb nudi barokni ugođaj
Gornjega grada, slikovite tržnice na otvorenom, raznovrsne
trgovine i bogat izbor obrtničkih proizvoda, ukusnu domaću
kuhinju. Zagreb je grad zelenih parkova i šetališta, s brojnim
izletištima u prekrasnoj okolici. Unatoč brzom razvoju
gospodarstva i prometa, sačuvao je osebujnu ljepotu
i ugođaj opuštenosti, što ga čini pravim gradom po mjeri
čovjeka.
Autor: Sergio Gobbo
Povijesno blago čuva se i izlaže u zagrebačkim muzejima.
Osim predmeta vezanih uz prošlost grada, zagrebački
muzeji i zbirke umjetnina posjeduju izloške iz cijelog svijeta,
zavidne povijesne i umjetničke vrijednosti. Posebna rijetkost
su zagrebačka mumija s najdužim etruščanskim tekstom
na svijetu i ostaci neandertalskog krapinskog pračovjeka
(homo Krapinensis). U Tehničkom muzeju nalazi se
najstariji sačuvani stroj na ovim prostorima iz 1830. koji
još radi. Muzej Mimara čuva donaciju Wiltrud i Ante Topića
Mimare, a u stalnoj je postavi više od 1.500 izložaka od
pretpovijesnog doba do 20. stoljeća. U Strossmayerovoj
galeriji starih majstora HAZU (Hrvatska Akademija znanosti
i umjetnosti) stalna je postava europskog slikarstva 14.
do 19. stoljeća, a u Ateljeu Meštrović nalaze se skulpture,
crteži, mape litografija i drugi predmeti, dar velikog umjetnika
Hrvatskoj. Galerija Klovićevi dvori redovito priređuje izložbe
svjetski poznatih umjetnika. ( www.galerijaklovic.hr).
Krajem listopada 2009. otvorena je zgrada Zagrebačkog
plesnog centra. Zagreb se ponosi dugom tradicijom plesa
te godinama slovi kao kolijevka suvremenog plesa u
srednjoeuropskom prostoru. Naime, Zagreb danas ima
izuzetno šaroliku plesnu scenu koja se sastoji od baleta,
folklora, suvremenog plesa, klubova društvenih plesova
do festivala i predstava. Hrvatski institut za pokret i ples
osmišljavati će programe Zagrebačkog plesnog centra, a
poglavito kroz Tjedan suvremenog plesa koji gotovo trideset
godina predstavlja ono najbolje što se producira u svijetu
suvremenog plesa: kako aktualne trendove tako i one koji
su obilježili povijest suvremenog plesa. Zagrebački plesni
centar prvi je objekt u samostalnoj Hrvatskoj izgrađen za
potrebe plesne struke.
‘Kulturnjaci’ će prvenstveno 2009. godinu upamtiti po
otvorenju Muzeja suvremene umjetnosti. Projekt novog
Muzeja suvremene umjetnosti najveća je hrvatska kulturna
investicija od osamostaljenja države, a otvorenjem nove
zgrade u Novom Zagrebu, MSU će postati najvećom i
najsuvremenijom muzejskom institucijom u Hrvatskoj.
64
Press 2010
Na ukupnoj površini od 14,689.65 kvadratnih metara
javnost očekuje 3,500 kvadrata za stalni postav izložbe,
1,500 kvadrata za povremene izložbe, 700 kvadrata
za izložbe na krovu, multimedijalna dvorana, knjižnica,
pedagoška dvorana, muzejski dućan s knjižarom,
kafić, restoran, apartmani za gostujuće umjetnike
i kustose te predvorje od 725 kvadratnih metara.
Nakon više od pedeset godina pažljivog sakupljanja, obrade
i predstavljanja tek dijelova fundusa Muzeja, prva izložba
kojom će se predstaviti publici biti će stalni postav MSU-a,
‘Zbirke u pokretu’.
Autori postava viši kustosi MSU-a Nada Beroš i Tihomir
Milovac zalažu se za novu sintagmu ‘Zbirke u pokretu’ u
kojoj se umjesto uobičajenog pojma stalnog postava žele
naglasiti i bitna svojstva suvremene umjetnosti: kretanje,
promjena, nestalnost i neizvjesnost.
Umjetnička djela hrvatskih i inozemnih autora koja se nalaze
u zbirkama MSU-a svjedoče o različitim stilovima i izričajima
poput apstraktnog ekspresionizma, geometrijske i lirske
apstrakcije, enformela, minimalizma, protokonceptuale,
analitičkog i primarnog slikarstva, Fluxusa, konceptualne
umjetnost, slikarstva obojenog polja, optičke umjetnosti,
transavangarde... odražavajući poslanstvo Muzeja čija je
srž bila aktivno praćenje novih umjetničkih kretanja.
U svom sastavu MSU sadrži nekoliko zbirki: Zbirku slikarstva, Zbirku skulptura, Zbirku crteža, grafika, plakata i radova
na papiru, Zbirku fotografija, Zbirku filma i videa te Zbirku
medijske umjetnosti. Uz niz značajnih imena hrvatskih i inozemnih umjetnika koji su širili granice pojma umjetnosti i
mijenjali njezin tijek, bit će predstavljena i dva nova, za Muzej osmišljena site specific projekta koji će ostati u njegovu
trajnom posjedu: Dvostruki tobogan Carstena Höllera te Oči
pročišćenja Miroslava Balke. Zabavno-umjetnički sadržaji
Kad grad upali svjetla i utihne njegova dnevna dinamika,
budi se raskošan svijet zagrebačkih pozornica. Proslavljeni
umjetnici riječi, zvuka ili pokreta klasičnim će ili pak
modernim djelima privući mnogobrojne poklonike. Svaki
teatar ima svoj repertoar, svi zajedno odaju bogatstvo
kazališnog života Zagreba. Komedije ili drame, opere ili
mjuzikli, klasični ili moderni balet, suvremena scena ili pak
razigrani svijet lutaka... izbor je velik. Posebno u vrijeme
poznatih festivala poput Tjedna suvremenog plesa ili
Eurokaza.
Zagreb je tijekom cijele godine bogat različitim događanjima.
Kazališna i koncertna sezona traje cijele godine, a grad
obiluje kazališnim i koncertnim pozornicama i dvoranama.
Svake godine ulice Zagreba raznim nošnjama zašarene
sudionici Međunarodne smotre folklora. Prva smotra folklora
organizirana je 1966. godine i razvila se u tradicionalnu
manifestaciju kulturne baštine kojom se potiče suradnja
među raznim narodima i etničkim skupinama.
Ljetnih mjeseci Zagrepčani i posjetioci grada rado odlaze na
Gornji grad. U atriju Muzejskog prostora na Jezuitskom trgu,
crkvi sv. Katarine i crkvi sv. Marka slušaju koncerte iz ciklusa
Večeri na Griču, ili u zagrebačkoj katedrali koncerte koji se
održavaju pod nazivom Orgulje zagrebačke katedrale. U
zimskim mjesecima svojim atraktivnim programom privlači
Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski. U tradicionalnom
muziciranju poznata su dva nezaobilazna ansambla:
Zagrebačka filharmonija, orkestar međunarodnog ugleda,
te Zagrebački kvartet, iste stvaralačke razine.
Ulice Zagreba poprište su, osobito ljeti, manifestacija i
perfomance-a koji ga čine življim i zanimljivijim. Ulični
zabavljači, performeri, glumci alternativnih kazališta i razni
drugi umjetnici iz više od 30 zemalja publiku već 13 godina
zaredom zabavljaju na uličnom festivalu Cest is d’ Best. U
gradu se održava i nekoliko glazbenih ‘open air’ festivala
koji privlače publiku željnu najnovijih glazbenih trendova i
zvijezda svjetskog ranga.
Pod krovnim nazivom ‘Jesen u Zagrebu’ objedinjeni su
međunarodni multikulturalni susreti - Festival svjetskog
kazališta, Zagreb Film Festival, Queer Zagreb, Festival
novog cirkusa... ali i neki veliki izložbeni projekti.
Uz Zagreb Film festival te Animafest - Svjetski festival
animiranog filma, s tradicijom duljom od trideset godina
- ljubitelje sedme umjetnosti privlači i ZagrebDox koji je
postao najveći međunarodni festival dokumentaraca u regiji.
Zagreb se posljednjih desetljeća profilirao i kao europsko
središte jazza pa ga iz godine u godinu posjećuju
najpoznatija imena tog glazbenog pravca.
U 2009. Zagreb su posjetili mnogi strani popularni glazbenici
i glumci, kao što su U2, Beyonce, Macy Gray, David Guetta,
Boney M, Armand Van Helden, Norma Belle, Cesaria
Evora, Eros Ramazzotti, Backstreet Boys, Kraftwerk, Franz
Ferdinand, Art Brut i Moby…
Također, Zagreb je posjetio Jose Careras, članovi
Kraljevskog orkestra Concertgebouw iz Amsterdama, koji je
britanski časopis ‘Gramophone’ proglasio prvim orkestrom u
svijetu, Sanktpeterburška filharmonija pod ravnanjem Jurija
Temirkanova, Orkestar i zbor ruske kapele, Orkestra La
Scintilla Opere iz Züricha i jedna od najosebujnijih pjevačica
današnjice Cecilia Bartoli. U zagrebačkoj Areni nastupio
je i čuveni Londonski simfonijski orkestar pod ravnanjem
karizmatičnog Valerija Gergijeva.
Noćni život Zagreba
Zabavu nude i mnogobrojni diskoklubovi, noćni barovi,
kockarnice i dr. Zagreb danas ima pet velikih diskoteka,
petnaestak klubova, desetak pabova, desetak pivnica i isto
toliko lounge barova kao i noćnih klubova te koktel-barova,
nekoliko jazz klubova, mnogo kafića i restorana u kojima
se, između ostalog, nudi i dobar noćni provod. Oni skloniji
iskušavanju sreće mogu se zabaviti u petnaestak kasina.
Najživlje je u strogom centru grada, a veselo je i na
‘zagrebačkom moru’ – jezeru Jarun, gdje se noćni ugođaj,
zbog brojnih klubova i kafića, može poistovjetiti s onim u
65
Press 2010
najrazvikanijim odredištima.
Dok se zimi sve odvija u zatvorenim prostorima, ljeti
Zagreb pokazuje i svoj mediteranski duh i ugođaj. Posebni
šarm gradu daju nesumnjivo njegove kavane i, njihova
suvremenija varijanta, kafići. Druženje uz čašicu pića i
razgovora u kavani ima u Zagrebu zaista dugu tradiciju.
Gost koji preferira glazbu, opustit će se u nekoj od brojnih
zagrebačkih diskoteka ili u klubovima, od kojih su neki
izuzetno popularni, s bogatim programom, u jazz ili swing
klubovima, ili uz svijeće i ritam valcera, tanga, rumbe,
sambe u nekom od restorana.
Zagrebačka klupska scena odnedavno je pojačana novim
klubovima Sirup i Shamballa. Klub Sirup nalazi se u Donjim
Sveticama i premda je riječ o manjem prostoru za trista ljudi
sudeći po dosadašnjem angažmanu svjetskih DJ zvijezda
vrlo brzo će preuzeti primat mjesta gdje se uživa u kvalitetnoj
elektronskoj glazbi. Klub je uređen u futurističkom stilu, bez
klasičnog koncepta s četiri zida i tri dimenzije, i već izgledom
plijeni pozornost.
Za razliku od Sirupa, klub Shamballa zauzima više od tisuću
četvornih metara na nekoliko odvojenih razina, smješten je
u sportsko-poslovnom kompleksu Cibona i u vrlo kratkom
roku stekao je status poželjnog mjesta za izlazak. Klupski
program prilagođen je vrlo širokom krugu posjetitelja
ne samo mlađe nego i malo starije populacije i različitih
glazbenih ukusa.
Najavljeno je otvorenje jazz kluba u prostoru bivšeg kasina
na središnjem gradskom trgu.
Izvor: HTZ
kavana i slastičarnica je duga i bogata, pa svakako vrijedi
kušati zagrebačke savijače nadjevene sirom, jabukama i
trešnjama, zatim kremšnite i razne torte.
U središtu grada ili pak u zagrebačkim izletištima, uz
ugodne zvuke prepoznatljive tamburice ili klavira...
prema prilici i ukusu, u skladu s raspoloženjem i
dobom dana, birat ćete ambijent i jelovnik. Jedno
će uvijek ostati isto: prepoznatljivi domaći okusi.
Svatko će ovdje naći svoja omiljena mjesta, svoj stol kojem
će se rado vraćati i za kojim će ga dočekati s dobrodošlicom
Paprenjak – tradicionalni hrvatski kolač
Ovaj je aromatični kolač pripreman još u doba daleke
renesanse. Specifičan je po pravokutnom obliku i reljefa
s folklornim motivima. Omiljenost paprenjaka kod prvih
stanovnika Gradeca opisana je u Šenoinom romanu
‘Zlatarevo zlato’.
Zagorski štrukli – zaštićeno kulturno dobro
Ministarstvo kulture dodijelilo je tradicionalnim domaćim
štruklima status nematerijalnog kulturnog dobra. ‘Zagorski
je kraj prava riznica neobičnih poslastica koje su silom
prilika i siromaštva domišljate Zagorke pripremale svojim
mnogobrojnim obiteljima’. Ministarstvo je svoju odluku
obrazložilo i činjenicom da priprema domaćih štrukli
podrazumijeva posebno umijeće domaćica s područja
Hrvatskog zagorja te uz neke razlike i s područja
cijele središnje Hrvatske. Mnogi zagrebački restorani
pripremaju štrukle, koji imaju velik broj poklonika, a među
njih ćete se, nakon što ih kušate, sigurno uvrstiti i vi.
Zagreb Wine Gourmet Festival
Svim štovateljima dobre vinske kapljice Zagreb Wine
Gourmet Festival pružit će dovoljno razloga da uživaju u
ovom enološkom događanju kojim se promiče kultura
življenja. Festival se organizira u elegantnom prostoru
Muzeja za umjetnost i obrt, a 2009. je okupio 110 vrhunskih
vinara iz Hrvatske, Italije, Austrije, Slovenije, Mađarske i
Srbije, premda se održavao tek deugi put. Uz festival se
vezuje bogat program degustacija, kulinarskih prezentacija
i organizacija radionica s gostovanjem uglednih predavača
iz inozemstva.
Gastro kutak
u mnogim zagrebačkim restoranima nude se raznovrsni
specijaliteti domaće i međunarodne kuhinje. Od domaćih
specijaliteta svakako valja kušati puricu, racu ili gusku s
mlincima, štrukle, sir s vrhnjem, orehnjaču. Zagreb ima
svoj, zagrebački odrezak - teletinu raskošno punjenu
sirom i praškom šunkom te paniranu poput bečkog
odreska. Pruži li vam se prilika, ne propustite, primjerice,
neki od tradicionalnih zagrebačkih gableca - vinski gulaš
ili špek fileke. Kako je Zagreb blizu mora, u ribljim se
restoranima nude svježi plodovi mora. U gradu ima mnogo
ugostiteljskih objekata za pripremu tzv. brze hrane te se
neće razočarati ni njezini poklonici. Tradicija zagrebačkih
66
Press 2010
Autor: Damir Fabijanić
Grad Samobor (www.tz-samobor.hr) smjestio se u plodnoj,
naplavnoj ravnici rijeke Save, podno obronaka Samoborskog
gorja. U pravom je smislu riječi grad-muzej. Svaka kuća, trg,
ulica, ima svoju povijesnu priču. O bogatoj povijesti govore
ruševine srednjovjekovnog burga iznad današnjeg grada,
kao i mnogobrojni izlošci u Muzeju grada Samobora.
Samobor je omiljeno izletište Zagrepčana, a posebno je na
glasu po gastronomskoj ponudi i privlačnim priredbama,
među kojima se ističu karnevalske svečanosti.
Okolica
Atraktivna je i sadržajno bogata okolica Zagreba s
vinogradima, vinskim cestama i najvećom koncentracijom
dvoraca nakon doline Loire. Najromantičniji i po mnogima
najljepši dvorac u Hrvatskoj je Trakošćan, Maruševac je
lijep primjer romantičnog neogotičkog ‘dvorca iz bajke’,
zanimljiv je i nedavno obnovljeni barokni dvorac Lužnica
kraj Zaprešića u vlasništvu sestara milosrdnica. Veliki
Tabor pak je drevna utvrda grofova Ratkay iz XV. stoljeća.
Uz tu kasnogotičko-renesansnu građevinu vežu se brojne
legende i priče a posebno je poznata ona o tužnoj sudbini
Veronike Desiničke iz vremena kada su Zagorjem vladali
grofovi Celjskih. Iako nije bila zazidana u masivne zidove
današnjeg dvorca prelijepa Veronika i njezina tužna
ljubavna priča golica maštu brojnih umjetnika koji su perom,
kistom ili glazbom opisali te drevne događaje.
Barokni dvorac Oršić obnovljen je 1973. godine kao dio
spomeničkog kompleksa u Stubičkoj dolini i u njemu je
smješten Muzej seljačkih buna. Posjetitelje vraća u burnu
povijest 16. stoljeća i vrijeme Gupčeve bune a legendarni lik
seljačkog vođe prikazan je i na obližnjem monumentalnom
spomeniku kojega je izradio Antun Augustinčić. U stubičkom
kraju su zanimljiva događanja vezana uz obljetnicu Seljačke
bune, uz Jurjevo ili pak proljetne manifestacije kao što je
Vrt hrvatskih perunika, Susreti za Rudija ili pak jedinstveni
Viteški turnir koji jedini u Hrvatskoj zaista uprizoruje dvoboj
konjanika. Posebna turistička atrakcija je i izvorno etno
selo u Kumrovcu. Posebnu ponudu pružaju termalni izvori
naših obnovljenih toplica, kao što su Terme Jezerčica i
Terme Tuhelj, koje s pravom nose naziv ‘termalna rivijera’.
U neposrednoj blizini nalazišta krapinskog pračovjeka
izgrađen je novi Muzej krapinskih neandertalaca, koji svoja
vrata otvara posjetiteljima 2010. godine. Posebnost ovog
muzejskog zdanja je spiralni oblik koji simbolički podsjeća
na špilju, puževu kućicu, ljudski mozak, embrio ili pak na
evoluciju. Muzej ima dvije etaže koje su povezane spiralnom
rampom te postoji direktna komunikacija s nalazištem preko
pješačke staze. Pokriven je zemljom, a ulazni dio sastoji se
od staklenog zida na kojem će se projicirati scene iz života
neandertalaca. Novi muzejski postav uključuje atraktivne
multimedijske sadržaje te suvremenu muzejsku ekspoziciju.
Ostvarenje ovog megaprojekta od izuzetne je važnosti za
vrednovanje svjetski poznatog nalazišta neandertalskog
čovjeka, stoga je i prozvan projektom milenija.
Jedno od omiljenih izletišta Zagrepčana je park prirode
Medvednica (www.pp-medvednica.hr), s najvišim vrhom
Sljemenom (1.033 m). Do Sljemena se može doći žičarom,
a za one željne pješačenja postoje uređene staze po kojima
uspon traje oko dva sata. Zimi je Sljeme omiljeno odredište
skijaša i ostalih poklonika zimskih sportova. Po ovdašnjim
stazama ponekad se spusti i jedna od najboljih svjetskih
skijašica svih vremena, Janica Kostelić i njezin brat Ivica.
Srednjovjekovni rudnik Zrinski podignut u XVI. stoljeću
na obroncima Zagrebačke gore, proširen je 2009. za još 150
metara. Nekada se njemu vadilo srebro, a danas je jedini
srednjovjekovni rudnik u Hrvatskoj otvoren za posjetitelje,
koji je 2006. godine proglašen kulturnim dobrom. Rudnik
se nalazi u Parku prirode Medvednica u dijelu koji se
naziva ‘Rudarski vrt’. U cijelosti je osvijetljen te zvučnim
efektima, skulpturama rudara i odgovarajućim prizorima
vjerno oslikava kako se u njemu nekada vadilo srebro, tako
da svake godine privlači sve više posjetitelja. Uz rudnik
se vezuje i vrlo atraktivna kulturno-turistička manifestacija
‘Srednjovjekovni dani na Medvednici’, koja oživljava duh
srednjega vijeka, viteštva i kovanja srebrnjaka.
Sportski duh grada
Kao i svaki grad koji se prilagođava trendovima i novom
načinu života, i Zagreb prihvaća sadržaje koji odgovaraju
navikama i ‘sportskom duhu’ njegovih stanovnika. Rijetko
koja europska metropola ima u svojoj neposrednoj blizini
park prirode kao što je Medvednica.
Idealna za izlete, rekreaciju i odmor u svako doba godine,
Medvednica odnosno njezin najviši vrh Sljeme je od 2005.
godine domaćin ženske, a kasnije i muške skijaške FIS
utrke Snow Queen Trophy (www.snowqueentrophy.com).
Zagreb također ima i sportsko-rekreacijski centar Jarun –
omiljeno izletište Zagrepčana i njihovih gostiju.
Čuvena zagrebačka Zlatna pirueta, na kojoj redovito
nastupaju svjetska i domaća klizačka imena, u Zagrebu se
održava od 1967. Od tada do danas izrasla je u atraktivno
međunarodno sportsko natjecanje u umjetničkom klizanju,
koje se sada uvrštava u jedno od najstarijih u svijetu.
Tijekom svih tih godina na Zagrebačkoj pirueti nastupili su
klizači i klizačice iz čak 51 zemlje.
Zagreb okuplja i poznata teniska imena na dvoranskom ATP
turniru PBZ Zagreb Indoors koji tradicionalno organizira u
Domu sportova. Turnir je 2009. u svom četvrtom izdanju uz
najbolje hrvatske tenisače Ivana Ljubičića, Marija Ančića,
67
Press 2010
Marina Čilića i Ivu Karlovića ugostio mnoga poznata
svjetska imena. Osim pojedinačno tenisači se za najbolja
mjesta bore i u parovima, pri čemu nagradni fond turnira
iznosi 450.000 eura.
Sve je popularniji i zagrebački atletski miting koji je 2009.
na terenima Mladosti okupio osvajače osam zlatnih, osam
srebrnih i pet brončanih medalja sa Svjetskog prvenstva u
Berlinu te oko 20 osvajača olimpijskih medalja iz Pekinga.
U Zagrebu djeluju brojni profesionalni i amaterski športski
klubovi. Od poznatijih profesionalni klubovi valja istaknuti
nogometne klubove NK Dinamo, NK Zagreb, košarkaške
klubove KK Cibona, KK Zagreb, rukometni klub RK Zagreb,
vaterpolske klubove Mladost i Medveščak, veslačke
klubove, atletske te sve popularnije hokejaše. Zagrebački
hokejski klub Medveščak 2009. je svoje redove pojačao
vrhunskim hokejašima i sudjelovao u EBEL ligi koju čini
deset klubova iz Austrije, Slovenije i Mađarske.
Razgledi grada
U svakodnevnom turističkom programu Zagreba nude se
klasični razgledi
grada u pratnji vodica, kostimirani razgledi grada pješice
ili na kotačima. Uz redovan razgled grada autobusom, u
ponudi su i četiri atraktivna programa Segway City Tour –
jedinstveno iskustvo razgleda Zagreba vožnjom na osobnom
transporteru Segway (www.SegwayCityTourZagreb.com ).
Turistički autobusi
Na Dan Zagreba 31. svibnja u redovitu vožnju u obilazak
grada krenuli su turistički autobusi Zagrebačkog električnog
tramvaja. Oni svakog dana voze na crvenoj i zelenoj liniji,
od devet sati do poslijepodneva, s polazištem na Kaptolu
u Bakačevoj ulici. Crvena linija je kraća i turisti će na toj
trasi, dugoj 12,5 kilometara, iz autobusa bez krova i prozora
razgledati uže središte grada. Zelena linija je puno dulja,
a osim šireg dijela grada na njegovoj južnoj strani vodi do
jezera Bundek, dok se na sjeveru vozi do Parka Maksimir,
podignutog prije dvjesta godina.
Autobusi su u cijelosti prilagođeni potrebama turista, a ture
se po Zagrebu organiziraju uz vodstvo stručnih vodiča na
osam jezika. Cijena karte za vožnju turističkim autobusom
iznosi 70 kuna, s tim da se s jednom kupljenom kartom
turisti mogu voziti neograničeno tijekom 24 sata na obje
linije. U Zagrebačkom električnom tramvaju, koji je ove
linije uspostavio u suradnji s Turističkom zajednicom grada
Zagreba, najavljuju puštanje u promet još tri takva turistička
autobusa i jednog na kat.
Osim obilaska Zagreba autobusima ZET-a, Turistička
zajednica u suradnji s agencijom Ibus omogućuje i obilazak
gradskih znamenitosti minibusom. Ture se organiziraju
svaki dan u 10 sati s polaskom kod Katedrale, a obilazak
traje tri sata. U program je uključeno ukupno trideset
povijesnih lokacija u Donjem i Gornjem gradu, na kojima
su se odigrali mnogi značajni događaji tijekom tisućgodišnje
povijesti grada.
Turistička zajednica grada Zagreba izvodi na trgove i ulice
hodajuće turističke informatore. Njihova je zadaća da –
u razdoblju od svibnja do listopada – turistima pomažu u
snalaženju i informiraju ih o svemu što ih zanima o Zagrebu.
Prepoznaju se po specifičnoj plavoj odjeci na kojoj se
uočava veliko slovo I. Oni informacije daju na engleskom,
njemačkom, talijanskom, francuskom, španjolskom,
portugalskom, nizozemskom i hebrejskom jeziku.
Zagreb Card s nizom pogodnosti
Kupnjom dnevne (24 sata) ili trodnevne (72 sata) Zagreb
Card kartice posjetitelji Zagreba već devetu godinu za
redom osiguravaju razne povlastice i uštede u plaćanju
raznih usluga u iznosu od 10 do čak 50 posto. Osim
besplatne vožnje gradskim prijevozom, popusti vrijede u
gotovo svim gradskim muzejima te u mnogim kazalištima i
koncertnim dvoranama, hotelima, restoranima, trgovinama
i raznim uslužnim djelatnostima. Na popisu su i pružatelji
sportskih, medicinskih i servisnih usluga te rent-a-car
usluga. Kartica se može nabaviti na više od 40 mjesta u
Zagrebu – Zračnoj luci, Zagrebačkom velesajmu, turističkoinformativnim centrima, hotelima i putničkim agencijama te
u online prodaji na adresi www.zagreb-touristinfo.hr
Ponuda smještaja
Ponuda smještaja u Zagrebu je bogata i raznolika, a samim
tim i primjerena svakom ‘džepu’. Hoteli su u rasponu od
velikih, vrhunskih, koji posluju u sastavu poznatih lanaca,
do malih prenoćišta u privatnom smještaju. Kategorija
smještaja označena je zvjezdicama, a cijene noćenja i
ostalih usluga ovise, dakako, o kategoriji hotela. Jedna od
prednosti Zagreba je mogućnost biranja smještaja u samom
centru grada. Tu su smješteni najluksuzniji hoteli, poput
Sheratona i Esplanade, ali i oni u kojima su cijene znatno
niže. U cjelini, smještaj u hotelima je na visokoj razini,
sobe su uredne, a usluga je kvalitetna. Većina hotela ima
parkiralište, a neki od njih imaju garaže.
Zagreb u ima 3 hotela s pet zvjezdica, 12 sa četiri, 22 s tri i
8 s dvije zvjezdice. Od toga je 13 manjih obiteljskih hotela.
Turistima je na raspolaganju i stotinjak soba ili apartmana u
privatnom smještaju, dok je za mlađe goste, koji sve češće
otkrivjući Europu dolaze u hrvatsku metropolu, otvoreno
desetak hostela, hotela ili studentskih domova.
U 2009. otvoren je novi hotel s četiri zvjezdice ‘President’
u elitnoj četvrti Pantovčak te hotel Jarun, s tri zvjezdice, u
neposrednoj blizini istoimenog jezera.
Nakon otvorenja kongresnog centra opremljenog
najmodernijom opremom, sa sedam polivalentnih dvorana
te izložbenim prostorom i novoizgrađenog krila Hotel Aristos
otvorio je i novi wellness & spa centar.
Prema izboru čitatelja prestižnog turističkog magazina
‘Conde Nast Traveller’, hotel The Regent Esplanade Zagreb
osvojio je 33. mjesto među stotinu najboljih hotela južne
Europe. Hoteli su ocjenjivani na osnovi niza elemenata –
smještaja, usluge, lokacije, kvalitete hrane i pića te dizajna,
a u glasovanju je sudjelovalo ukupno 32.633 čitatelja. Hotel
68
Press 2010
smješten u centru grada otvoren je još 1925. kao objekt za
smještaj imućnijih turista što su legendarnim vlakom Orient
Expressom pristizali u Zagreb.
Prometna povezanost
Zagreb je vrlo dobro prometno povezan s drugim zemljama
kao i ostalim dijelovima Hrvatske. Zračna luka je od središta
grada udaljena svega 17 kilometara a uz nacionalnog
zračnog prijevoznika, Croatia Airlines, glavni grad zemlje
sa svijetom povezuju i inozemne zrakoplovne kompanije
u redovnom i charter prijevozu (www.croatiaairlines.com).
Zagreb je zahvaljujući modernoj mreži autoputeva vrlo
dobro i kvalitetno povezan cestovno te željeznicom. Zagreb
će dobiti novi južni ulaz s dva čvorišta nakon završetka
radova na autocesti Zagreb - Sisak. Uspostavit će se
čvorovi Jakuševac i Sveta Klara.
Čime se ponosimo
Autor: Sergio Gobbo
Kompleks
Katedrale
i
Nadbiskupskog
dvora
(http://zagreb.hbk.hr) – Katedrala je najmonumentalnija
hrvatska sakralna građevina, izgrađena u neogotičkom stilu.
Izvana je duga 77 metara, a široka 48,20 metara. Tornjevi
su visoki 108 metara. Unutarnja površina iznosi 1617 m2 i
može primiti više od 5000 ljudi. Katedrala se nalazi u sklopu
srednjovjekovne tvrđave. Zapadni dio je srušen pa se pred
Katedralom prostire Kaptolski trg. S južne i istočne strane
u tvrđavu je ugrađen Nadbiskupski dvor, sa sjeverne stoje
ostaci tvrđave, dobro sačuvane kule i bedemi. U riznici
Katedrale pohranjeno je neprocjenjivo blago, predmeti
iz vremena od XI. do XIX. stoljeća. Tu je i počivalište
znamenitih hrvatskih junaka i mučenika, a Zagrepčani s
osobitim ponosom pamte da je 1994. u vrijeme proslave
900. obljetnice Zagrebačke nadbiskupije, svečanu misu u
Katedrali predvodio papa Ivan Pavao II.
Dolac (www.trznice-zg.hr) – središnja zagrebačka tržnica
nalazi se u najstrožem središtu grada. Tržnica je živopisno
mjesto i rječit dokaz da se u Zagrebu i Hrvatskoj jede
prirodna, svježa i ukusna hrana. Na Dolcu se na živopisnim
tezgama pod prepoznatljivim crvenim suncobranima prodaju
kvalitetno i ukusno meso, voće i povrće iz okolice Zagreba
kao i drugih dijelova zemlje i svijeta, mliječni proizvodi koje
proizvode seljanke iz okolice grada te svježa jadranska riba.
Tu je također bogata ponuda suvenira, kako tekstilnih tako i
specifičnih proizvoda od drva, šiblja itd.
Mirogojske arkade s kupolama (www.gradskagroblja.hr)
– Park groblje Mirogoj ubraja se medu najljepša groblja
u Europi. Mirogoj nije samo posljednje počivalište umrlih,
već i prekrasan park i umjetnička galerija na otvorenom.
Poseban je još i stoga što je to mjesto gdje se poštuju sve
religije, a ne samo kršćanska. Poznati arhitekt Herman Bollé
oblikovao je izgled groblja monumentalnom kompozicijom,
čak 500 metara dugim nizom neorenesansnih arkada s
20 kupola. Jedan je to od najvećih projekata europskog
historicizma uopće te prava galerija umjetnina hrvatskih
slikara, kipara te majstora umjetničkih obrta.
Crkva Sv. Marka - U punom sjaju nakon 25 godina obnove!
Crkva Sv. Marka, jedan od zagrebačkih simbola i
prepoznatljivih gradskih razglednica, građena je u XIII.
stoljeću. Iz tog su razdoblja sačuvani prozor u južnom zidu
te baza zvonika, dok su gotički svodovi i svetišta građeni u
drugoj polovici XIV. stoljeća, otkad datira i najvredniji dio
– raskošan gotički južni portal. Na sjeverozapadnom zidu
izvana nalazi se najstariji zagrebački grb iz 1499. godine.
Crkva je više puta obnavljana. Temeljitu obnovu doživjela
je u drugoj polovici XIX. stoljeća prema nacrtima bečkih
arhitekata Friedricha Schmidta i Hermana Bollea. Prilikom
restauracije u prvoj polovici XX. stoljeća zidove je oslikao
poznati slikar Jozo Kljaković, dok su na oltare postavljena
djela znamenitog kipara Ivana Meštrovića.
Tijekom 25-godišnje obnove – usporene složenim
restauratorskim zahvatima, ali i zbog rata – obnovljeni
su toranj i krovište te je ponovo postavljeno 15 kipova
uklonjenih svojedobno iz sigurnosnih razloga. Crkva Sv.
Marka sastoji se od tri broda, duga je 36 metara, a široka
15,5 metara. Južna strana krova ukrašena je s dva grba –
grbom Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te grbom
grada Zagreba. Današnja zvona datiraju iz 1706. godine.
Sv. Katarina – najljepša zagrebačka barokna crkva,
nalazi se na Gornjem gradu u blizini crkve sv. Marka, koja
je i njegovo glavno obilježje. Crkvu su podigli isusovci u
razdoblju od 1620. do 1632. Ima šest bočnih kapela i svetište.
U kapelama je smješteno pet drvenih baroknih oltara
iz XVII. stoljeća te jedan mramorni oltar iz 1729. godine,
a unutrašnjost crkve je 1732. godine bogato ukrašena
štukaturama. U svetištu je nizak oltar koji se nalazi ispred
iluzionističke kompozicije ‘Sveta Katarina i aleksandrijski
filozofi’. Uz crkvu sv. Katarine naslanja se kompleks bivšeg
isusovačkog samostana iz XVII. stoljeća, u kojem je sada
smještena Galerija Klovićevi dvori. Osim izložbi u atriju
Galerije danas se organiziraju koncerti ozbiljne glazbe, kao
i u crkvi sv. Katarine. Već dugi niz godina u atriju Galerije
Klovićevi dvori održavaju se i Zagrebačke ljetne večeri,
na kojima nastupaju vrhunski umjetnici ozbiljne glazbe iz
Hrvatske i inozemstva.
Kamenita vrata – simbol Gornjeg grada
Priča o povijesnoj jezgri Gornjeg grada započinje od
Kamenitih vrata, koja i čine jedan od njegovih simbola. Ne
samo da odatle svi turisti koji dolaze u Zagreb kreću u njegov
obilazak, nego se u pravilu kod Kamenitih vrata uvijek dulje
zadržavaju obavezno bilježeći okom kamere ili fotografskog
aparata zanimljive prizore na tom mjestu. Kamenita vrata
69
Press 2010
su ostatak utvrde kojom je nekada bio opasan stari grad
i premda se spominju od 1429. godine pretpostavlja se
da su podignuta još 1266. godine. Ona su kroz povijest
često bila pregrađivana, a nisu je zaobišli ni veliki požari.
U posljednjem takvom velikom požaru koji je zahvatio
Gradec 31. svibnja 1731. godine neoštećena je ostala slika
Majke Božje koja je stajala iznad gradskih vrata. U znak
zahvalnosti nakon toga je sagrađena kapelica koja i danas
postoji u udubljenju prolaza Kamenitih vrata i čuva sliku
Bogorodice i od tada postaje najveće zagrebačko svetište.
Na 260. godišnjicu obilježavanja tog svetišta, u kojem
mnogi vjernici paljenjem svijeća iskazuju zahvalnost svojoj
zaštitnici, zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić proglasio je
31. svibnja 1991. godine Majku Božju od Kamenitih vrata i
zaštitnicom Zagreba, a na taj se blagdan obilježava i Dan
grada.
Kula Lotrščak (www.monel.hr/povjest/kulaLotrscak.htm)
– nekoć glavna gradska kula, danas je jedan od zaštitnih
znakova Zagreba. Ona je najbolje sačuvani objekt gradskog
obrambenog sustava, a s vidikovca se pruža prekrasan
pogled na Zagreb i bližu okolicu. Kula je podignuta sredinom
XIII. stoljeća, a ime Lotrščak dobila je po tome što se u njoj
nalazilo zvono, ‘campana latrunculorum’ ili ‘zvono lopova’
koje se oglašavalo svake večeri prije zatvaranja gradskih
vrata. Već više od stoljeća svakog se dana s kule Lotrščak
oglašava top i označava podne.
Autor: Tomislav Šklopan
Park Maksimir (www.park-maksimir.hr) – najveći zagrebački
park, jedan je od prvih perivoja u Europi koji je uređen
po nacrtima. U idealnoj kombinaciji parka oblikovanog u
engleskom pejzažnom stilu i parka šume, on je za javnost
otvoren potkraj XVIII. Stoljeća. Bio je prvo javno šetalište u
jugoistočnoj Europi. U tada neusporedivo manjem gradu,
ali i s drugačijim predodžbama o udaljenosti, masovniji je
dolazak u Maksimir vezan uz izniman događaj 1892. godine
– uspostavljanje linije konjskog tramvaja! Park površine 316
hektara, u kojem su uređena jezera i izgrađeni ljetnikovci
i skulpture, sustavno se zaštićuje od 1940. godine. Na
prostoru Maksimira nalazi se i Zoološki vrt, utemeljen 1925.
Zoološki vrt - Iako se uvrštava u jedan od manjih u
Europi, zagrebački Zoološki vrt oduvijek je bio omiljeno
mjesto brojnih posjetitelja, đačkih ekskurzija i obitelji s
djecom. Kroz razne projekte zaštite ugroženih životinjskih
vrsta Zoološki vrt grada Zagreba sudjeluje u Europskom
programu za uzgoj ugroženih vrsta životinja (European
Endangered Species Programmes). Prije dvije godine
upravo su stručnjaci zagrebačkog Zoološkog vrta uspjeli
razmnožiti ptičju vrstu crnokljunih tukana izvan njihova
prirodnog staništa, što se smatra pravim uspjehom u
svjetskim razmjerima. Osim zaštite životinja i znanstvenoistraživačkog rada, u Zoološkom vrtu grada Zagreba velika
se pozornost pridaje edukaciji djece. U okviru Zoološkog
vrta izgrađen je i edukacijski centar u kojem se organiziraju
dječji i obiteljski programi sa svrhom usvajanja novih
znanja na zabavan i interaktivan način, a čak se priređuju i
rođendanske proslave za najmlađe.
Stilske vježbe u Guinnessu - doajenima zagrebačkog i
hrvatskog glumišta Leli Margetić i Peri Kvrgiću početkom
2009. uručene su plakete Guinnessove knjige rekorda
za kultnu predstavu ‘Stilske vježbe’, koja je proglašena
najstarijom kazališnom predstavom u svijetu s istom
glumačkom postavom. Na kazališnim daskama u Hrvatskoj
ona se prikazuje 41 godinu, a sjajni je glumci zajedno igraju
već punih 39 godina.
Originalan poklon i lijepa uspomena
Zgrada HNK (Hrvatskog narodnog kazališta - www.knh.hr)
– u sredini Trga maršala Tita smještena je monumentalna
zgrada Hrvatskog narodnog kazališta, podignuta 1895. po
zamislima bečkih arhitekata Helmera i Fellnera, poznatih
graditelja kazališta. Odatle i tako velika sličnost s bečkim
kazalištem. Zgrada HNK ide u red reprezentativnih kazališta
izvedenih u povijesnim stilovima u gradovima srednje i
istočne Europe.
Meštrovićev paviljon – rotonda koju je 1938. izgradio
hrvatski kipar svjetskoga glasa Ivan Meštrović. Ovako
avangardan projekt u prvoj polovici XX. st. bio je preteča
poznatih građevina moderne arhitekture u svijetu, pa čak i
prestižne institucije poput Guggenheimova muzeja u New
Yorku (1959.). Danas je to Dom hrvatskih likovnih umjetnika
i mjesto kulturnih zbivanja.
Široka je lepeza proizvoda koje u Zagrebu možete kupiti kao
suvenir. Mnogi od njih imaju uporabnu vrijednost, uz neke
ćete vezivati ugodna sjećanja na nezaboravne doživljaje,
a u drugima prepoznati dosege suvremene civilizacije
stvorene na ovom prostoru.
Među njima svakako spada mehanička olovka ili penkala
koju je prvi u svijetu upravo u Zagrebu patentirao inženjer
Eduard Slavoljub Penkala 1906. godine, a odmah potom
osmislio i prvo nalivpero s čvrstom tintom.
Originalan hrvatski proizvod je i kravata, danas neizbježan
modni dodatak svakog poslovnog čovjeka i mnogi od njih
će je u Zagrebu kupiti kao suvenir. Priča o tom planetarno
popularnom proizvodu korijene još vuče iz XVII. stoljeća, a
započeli su je hrvatski vojnici čije profinjeno vezivanje rupca
oko vrata nije moglo promaknuti oku modi sklonih Francuza.
Kroz svoje suvenire Zagreb iskazuje vrijednosti i svojeg
70
Press 2010
kulturnog blaga izradom replika radova velikog hrvatskog
kipara i jednog od najvećih svjetskih umjetnika Ivana
Meštrovića, čije skulpture ne ukrašavaju samo zagrebačke
nego i trgove najvećih svjetskih metropola. Ivan Meštrović
bio je prvi živi umjetnik kojemu je u muzeju Metropolitan u
New Yorku 1947. godine organizirana samostalna izložba,
a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Dwight David
Eisenhower osobno mu je u Bijeloj kući uručio i dekret o
američkom državljanstvu.
Odljevkom Dore, lika iz popularnog romana ‘Zlatarevo
zlato’ velikog hrvatskog književnika Augusta Šenoe, kroz
zagrebačke suvenire brižno se njeguje i književno blago.
No, kod toga priča ne završava, jer suvenir sa zagrebačkim
štihom je i licitarsko srce, tradicionalno ukrašen šareni kolač
od medenoga tijesta, koji se u znak dobrodošlice najčešće
poklanja gostima, šestinski kišobran, oslikan bojama i
obilježjima karakterističnim za narodnu nošnju iz okolice
Zagreba, dok će turisti u mnogim suvenirima prepoznati i
tradicionalne mirise i okuse… Svi oni se uz još niz drugih
originalnih suvenira mogu kupiti u brojnim specijaliziranim,
ali i običnim prodavaonicama u raznim dijelovima grada.
Zagrebački slatki pušlek (hrvatska kandirana kitica)
sastoji se od ušećerenog cvijeća, ručno je kandidiran i
složen u unikatni primjerak. Pakiranje slatkog pušleka
sadrži cvjetove, latice i lišće ušećereno prema registriranoj
proceduri. Svrstan je u izvorni zagrebački suvenir.
Profesor Baltazar – najnoviji hrvatski proizvod
Slavni lik iz animiranog filma Zagrebačke škole crtanog
filma – profesor Baltazar – predstavljen je na konferenciji
Licensing factory New Europe, koja je okupila najveće
svjetske stručnjake u industriji licenciranja, kao najnoviji
hrvatski proizvod. Veliku popularnost među djecom
simpatičan profesor stekao je zbog bujne mašte i pozitivne
energije kojima je uspješno rješavao sve probleme
sugrađana u Baltazargradu. O njemu je od 1967. do 1971.
godine snimljeno ukupno 59 animiranih epizoda, a sada su
sve digitalizirane i spremne za plasman na svjetsko tržište
Priče, legende, mitovi
Pucanj topa u podne
Kula Lotrščak, sigurno najbolje sačuvana utvrda u
obrambenom sistemu grada na brdu podignuta je sredinom
13. stoljeća. Legenda vezana uz pucanj točno u podne,
veže se uz opsadu Turaka koji su krajem 16. stoljeća došli
nadomak rijeke Save. Naime, Zagreb je tražio pomoć od
Beča, koji je poslao jedan top. Točno u podne, kad je sluga
turskom paši nosio puricu za ručak, top s Lotrščaka je opalio
i pogodio ravno u njegov pladanj. Vidjevši što je top učinio,
Turci su se prepali i nikada nisu napali Zagreb.
Zagrebačke vještice
Mračne ulice zagrebačkog Gornjeg grada i okolne šume,
po legendi su bile i okupljalište vještica ili ‘coprnjica’. U
doba lova na vještice, koji se na području Hrvatske odvijao
s velikim zakašnjenjem u odnosu na ostatak Europe
stvorene su mnoge priče o paklenim radnjama optuženica
upravo na proplancima Medvednice. No, najpoznatija
mitska stavnovnica Medvednice je Crna kraljica. Razne
legende o ovoj moćnoj vladarici se protežu kroz mnoge
hrvatske krajeve. Ona je, primjerice, prema predaji stvorila
i Plitvička jezera, nakon velike žege i sparine koja je
mučila narod. Smatra se da je prvotno ova mitska figura
nastala iz priča koje su se spredale u narodu o zloj Barbari
Celjskoj, sestri Fridricha, glavnog aktera u priči o Veronici
Desiničkoj, nesretno okončaloj u dvorcu Veliki tabor. Kažu
da je ta Barbara bacala svoje ljubavnike s kula starih
gradova u kojima je živjela, a među njima je i Medvedgrad.
Plave zastave vijore se na pet plaža Jarunskog jezera:
1. - Malo jezero 2. - Otok Trešnjevka
3. - Otok Univerzijade 4. - Otok veslača 5. -Veliko jezero-jug
Korisni linkovi:
www.zagreb-touristinfo.hr; www.visiteuropeancities.com;
www.articities.de; www.tzzz.hr; www.sljeme.hr;
www.zagrebindoors.com; www.zagrebcard.fivestars.hr
www.croatiaairlines.com; www.penkala.com.hr;
www.zagreb-touristinfo.hr; ww.zagreb.hr
Mando - zagrabi
Tradicija trga bana Josipa Jelačića u Zagrebu (glavnog
gradskog trga) seže u 17. stoljeće kada je nastao. Same
građevine, koje ga danas obrubljuju, nastale su u razdoblju
dugom stotinu godina. Zato ih i odlikuje mješavina stilova
- od klasicizma i secesije do modernizma. Susret sa
spomenutim trgom donosi i legende o nastanku imena
grada. Jedna od njih govori kako je Zagrebu ime dodijeljeno
iz slučajnoga susreta u kojem je jedan od hrvatskih banova
uzviknuo djevojci što je stajala kraj izvora vode: ‘Mando,
ZAGRABI’, pa je taj izvor prozvan Manduševac, a mjesto
Zagreb.
71
Press 2010
Središnja Hrvatska
www.tzzz.hr, www.tzbbz.hr, www.tz-koprivnicko-krizevacka.hr, www.tz-zagorje.hr,
www.tzm.hr, www.turizam-smz.hr, www.turizam-vzz.hr
Autor: Ivo Pervan
Iako se ne doživljava kao tipična turistička regija, središnja
Hrvatska vrlo je zanimljivo područje koje pruža velike
mogućnosti za rekreaciju, kulturni turizam, razgledavanje
zanimljivih gradova, dvoraca te prirodnih znamenitosti.
Pod središnjom se Hrvatskom podrazumijeva područje
od Zagreba na sjever do Krapine, Varaždina i Međimurja,
Podravina oko Koprivnice i Đurđevca te istočnija područja
oko Siska i Bjelovara. Administrativno se sastoji od
slijedećih županija: Bjelovarsko - bilogorske, Koprivničko križevačke, Krapinsko - zagorske, Međimurske, Sisačko moslavačke, Varaždinske i Zagrebačke.
Brežuljkast kraj bogat vinogradima, pokriven šumama
i ispresijecan rijekama, sa mnogo baroknih crkava,
samostana, dvoraca, utvrda i muzeja, otvara se turistima
koji će ondje naći cjelogodišnje sadržaje. Tu su i termalni
izvori koji su, u skladu s suvremenim trendovima, uređenjem
i izgradnjom termalnih rivijera postali idealno mjesto za
odmor i rekreaciju te zdravstvene i beauty programe.
Uređene biciklističke staze, vinske ceste, tradicija i
stari zanati te bogata gastronomska ponuda idealan su
spoj za vikend-aranžmane ili pak odmor i rekreaciju.
Prema Strateškom planu hrvatskog turizma za razdoblje
2010-2014. Hrvatska će se profilirati kao visoko cijenjena
destinacija životnog stila te očuvanih prirodnih i kulturnih
vrijednosti. Sukladno tome, Središnja Hrvatska postat će
‘regija kratkih odmora’ koju obilježavaju barok, toplice i dvorci.
Zelena oaza Zagreba
Zelena ogrlica ili potkova, kako je često zovu, smještena
uokolo grada Zagreba dio je središnje Hrvatske i
zagrebačke makroregije. Obiluje bogatom kulturnopovijesnom baštinom, običajima, tradicijom te mnoštvom
različitih kulturno - zabavnih, folklornih, sportsko rekreativnih i drugih sadržaja tijekom cijele godine. Blizina,
dostupnost, raznolikost i bogatstvo sadržaja, odmor,
zelenilo, domaća kuhinja, kvalitetna i visoko kvalitetna
Autor: Nino Marccuti
vina i pjenušci s dviju vinskih cesta, povratak selu i prirodi,
izletišta za boravak obitelji s djecom, nov način aktivnog
odmora, avantura u prirodi i nova dimenzija slobodnog
vremena – sve to, i više, je Zagrebačka županija.
Hrvatsko zagorje - dom pračovjeka,
dvoraca i toplica
Sjeverno od Zagreba nalazi se zanimljivo Hrvatsko Zagorje
(www.tz-zagorje.hr), brežuljkasto područje koje sa zapadne
strane graniči sa Slovenijom, a presijecaju ga gorje i rijeke
koje tom području daju poseban ugođaj.
Kulturno, političko i upravno središte ovoga područja je
Krapina, grad sačuvane urbane jezgre poznat kao nalazište
ostataka ‘krapinskog pračovjeka’. Krapinu je učinio svijetu
poznatom prof. Dragutin Gorjanović - Kramberger kada
je 1899. godine na Hušnjakovom brdu otkrio ostatke
diluvijalnog čovjeka, znanosti poznatog pod imenom Homo
Krapiniensis (www.krapina.hr).
Područje je bogato termalnim izvorima tako da posjetitelji mogu
uživati u rekreaciji i odmoru u Tuheljskim (www.tuhelj.hr), Krapinskim
(www.krapinsketoplice.net)
i
Stubičkim
toplicama
(www.stubicketoplice.hr)
te
Termama
Jezerčica
(www.terme-jezercica.hr). Ovaj slikovit brežuljkasti kraj, s
mnogo vinograda i šuma, pravi je užitak za izletnike.
Srednjovjekovne utvrde i ladanjski dvorci kao što su
Dvorac Oršić, Veliki Tabor, Miljana i mnogi drugi svojom
gustoćom doprinose slikovitosti i identitetu regije. Uz njih
se vežu mnogi znameniti događaji i legende, a oni su dio
zanimljive ponude koja se nudi posjetiteljima u programu
Legende i priče iz zagorskih dvoraca (www.mhz.hr).
Nacionalno svetište Marija Bistrica centar je vjerskog
turizma, a u turističke programe uključene su i crkve
Marije Gorske u Loboru, Snježne Gospe u Belcu te Marije
Jeruzalemske na Trškom Vrhu.
U Mariju Bistricu, najveće marijansko svetište u Hrvatskoj,
koje je 1998. godine posjetio Papa Ivan Pavao II, već više
72
Press 2010
od 300 godina hodočasti godišnje oko 500 tisuća vjernika
iz Hrvatske i inozemstva. Hodočašća počinju u travnju i to
od Bijele nedjelje te traju do Zahvalnice krajem listopada
(www.info-marija-bistrica.hr).
Na krajnjem sjeveru zemlje, na tromeđi Slovenije,
Mađarske i Hrvatske nalazi se Međimurje (www.tzm.hr)
čiji je turistički zaštitni znak Spa & Golf Resort Sveti Martin
(www.toplicesvetimartin.hr). Kraj je to bogate gastronomije
i običaja, vrhunskih vina, vinskih cesta i biciklističkih staza.
Grad Čakovec sjedište je ovog područja, koje nudi velike
mogućnosti za sport i rekreaciju te kvalitetno osmišljene
turističke programe utemeljene na tradiciji. Grad Čakovec
sjedište je ovog područja, koje nudi velike mogućnosti za
sport i rekreaciju te kvalitetno osmišljene turističke programe
utemeljene na tradiciji.
Istočno od grada Zagreba zanimljiv je prostor Podravine
omeđen rijekom Dravom te gorjem Bilogorom i Kalnikom sa
bogatim ribolovnim i lovnim područjima.
Uređene biciklističke staze prolaze prekrasnim krajolicima
pored jezera Šoderice, kolijevke naivnog slikarstva mjesta
Hlebine, bogata lovišta te uz rijeku Dravu.
Varaždinska regija (www.turizam-vzz.hr), smještena
na krajnjem sjeverozapadu Hrvatske, srednjoeuropski je
urbanizirani prostor baroka, glazbe, umjetnosti, obrta i
trgovine te raznolikih, očuvanih zelenih vizura čiji je centar
grad Varaždin. Tu su i tri izuzetno važna i vrijedna geološko
-paleontološka spomenika prirode koja potvrđuju kontinuitet
tisućljetne prisunosti čovjeka na ovim prostorima (Špilja
Vindija, Mačkova špilja, Šincekova špilja), te jedini sačuvani
fosilni vulkan i nalazište poludragog kamenja u Hrvatskoj
zaštićen kao geološki spomenik prirode (Gaveznica Kameni vrh).
Autor: Damir Fabijanić
Kulturno-povijesna baština
Zagrebačka županija
Zagrebačka županija ponosi se nizom muzeja, galerija i
drugih prostora koji služe kao kolijevka različitih umjetničkih
postava i događanja, značajnih predstavnika hrvatske i
inozemne umjetnosti. Galerije i muzeji daju kulturološki i
povijesni pregled života na ovim područjima. Od davnina
je mnogo ugledne gospode, pripadnika visokih društvenih
slojeva domaćeg i stranog plemstva, zastalo na jednom
od svojih putovanja ovdje u raskošnom prirodnom krajoliku
Županije, našavši mjesto svog novog doma. Nijemi svjedoci
tih vremena, dvorci i kurije, još i danas posjetiteljima pričaju
mnoge zaboravljene priče.
Kaciga tipa Budinjak- jedna od dviju brončanih kaciga
pronađenih u kneževskim grobovima (nalazište nekropole
na Budinjaku) jedini je u cijelosti sačuvan primjerak jedne
od šest različitih tipova starije željezno dobnih kaciga
srednje Europe.
Stari rimski grad Andautonia nalazio se u današnjem
selu Ščitarjevu, između Zagreba i Velike Gorice nekada
trgovačko, gospodarsko i kulturno središte na rimskoj
državnoj cesti Siscia - Poetovio (Sisak – Ptuj). Porušeno je
u 5.st. tijekom Seobe naroda. Dosadašnje iskopine otkrivaju
ostatke ulice, termi, stari žrvanj, pronađeni su brojni novčići,
nešto nakita, posuda, uljenih lampica, skulptura i freski i dr.
Varaždin – najbarokniji grad Hrvatske
www.turizam-vzz.hr
Stara urbana jezgra, kao pravoga srednjoeuropskoga
baroknoga grada, koji se često uspoređuje s Bečom,
izuzetno je dobro očuvana. Gradska utvrda, središnji dio
grada, brojni muzeji, galerije i zbirke te varaždinsko groblje,
zaštićeno kao hortikulturni spomenik, glavni su turistički
ciljevi. Jedan od zaštitnih znakova grada je varaždinska
garda, tzv. purgari, koji su svojim lijepim plavim grenadirskim
uniformama nazočni značajnijim svečanostima uz gradsku
vijećnicu.
Nadaleko čuveno Varaždinsko groblje, nastalo početkom
20. st. sađenjem tuja koje se šišaju i oblikuju u paravane
i arkade po uzoru na francuski park Versailles, čudesan
je spomenik vrtne arhitekture. Varaždin je od 1755. bio
sjedište upravnog i političkog života Banske Hrvatske, no,
nakon požara 1776., koji je uništio velik dio grada Zagreb
ponovno postaje hrvatska prijestolnica.
Autor: Milan Babić
Drevni grad Sisak
www.turizam-smz.hr
Južno od hrvatske metropole, Zagreba, zanimljiva je regija
čije je središte stari grad Sisak (www.sisakturist.com).
Čine ju djelomično močvarne ravnice nizinskoga toka
rijeka Save, Kupe, Odre, Lonje, Gline, Česme, Ilove i Une
okružene pitomim šumovitim obroncima Petrove, Zrinske i
Moslavačke gore. Zbog svog položaja na utoku rijeke Odre
u Kupu i Kupe u Savu Sisak spada među najstarija naselja
središnje Hrvatske, budući da se tragovi njegove urbane
naseljenosti mogu pratiti sve do 4. stoljeća prije naše
ere. Ipak, već i prije znakova urbanog naselja ovaj su kraj
73
Press 2010
obitavali ljudi te su prilikom arheoloških istraživanja nađeni
prapovijesni ostaci oruđa i kipića idola. Uz Arheološki
park ‘Siscia’, ostatka zidina rimskog grada Siscije, gradom
dominira stara tvrđava iz 16. st. pod kojom se odigrala
poznata Bitka kod Siska – prekretnica koja je označila
zaustavljanje turskog prodiranja u Europu.
Etno selo Kumrovec
www.mhz.hr/kumrovec/
U zapadnom dijelu Krapinsko-zagorske županije, u selu
Kumrovec, nalazi se Muzej ‘Staro selo’ jedinstveni muzej
na otvorenom u Hrvatskoj, s očuvanim tradicijskim kućama
i izgledom sela s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Središnji
dio sela čini imanje zadružne obitelji Broz sa rodnom
kućom Josipa Broza Tita, predsjednika bivše Jugoslavije
i važnog državnika na svjetskoj političkoj sceni druge
polovice 20. stoljeća. U selu je uređeno oko 40 stambenih,
gospodarskih i pomoćnih objekata u kojima posjetitelji
mogu razgledati stalne etnološke zbirke koje govore o
svakodnevnom životu zagorskog stanovništva kao što su:
Zagorska svadba, Od konoplje do platna ili Život mladog
bračnog para, te o obrtničkoj tradiciji ruralnog Zagorja u
postavima koji predstavljaju kovački, kolarski, lončarski
ili neki drugi obrt. Muzej tijekom godine organizira brojna
zanimljiva događanja, interaktivne radionice za posjetitelje i
demonstracije tradicijskih obrta i vještina.
Autor: Sergio Gobbo
iz razdoblja paleolitika, odnosno starijeg kamenog doba,
svjedoči o materijalnoj kulturi krapinskog pračovjeka.
Starost ovog bogatog paleontološkog lokaliteta odgovara
vremenu od prije 130 000 godina. O tumačenju krapinskog
nalazišta postoje različite teorije koje su i danas predmet
brojnih paleoantropoloških rasprava. Nakon više od
stoljetnog postojanja ono je osobito atraktivno upravo zbog
svoje paleontološke važnosti i velikog broja fosilnih uzoraka.
Zaštićeno je i kao prvi paleontološki spomenik prirode u
Hrvatskoj, te uvršteno u jedno od najbogatijih paleolitskih
staništa neandertalskog čovjeka u svijetu.
Stari grad Zrinskih u Čakovcu
Tvrđava je prvotno izgrađena u srednjem vijeku za obitelj
Ernušt, a nakon toga bila je pregrađivana za obitelj Zrinski,
koji su ostavili najznačajniji trag u povijesti i baštini Čakovca.
U njihovo vrijeme tvrđava je poprimila neki novi oblik, tako
je središnji dio preoblikovan u renesansnu utvrdu oko koje
su podignute zidine, te je izgrađen barokni toranj koji danas
čini prepoznatljivu siluetu Čakovca.
Crkva svetog Jeronima u Štrigovi- Prekrasna barokna,
pavlinska crkva sv. Jeronima u Štrigovi je građena između
1738. i 1749. godine, a poznata je po originalnim freskama
koje je napravio Ivan Ranger, najpoznatiji hrvatski barokni
majstor freske.
Mlin na Muri - na najsjevernijoj točki Republike Hrvatske,
kraj malog naselja Žabnik, rijeka Mura okreće impresivno
kolo drvenog riječnog mlina, koji je jedinstven objekt
tradicijske graditeljske baštine u Hrvatskoj. Oko mlina je u
idiličnom prirodnom ambijentu uređen Mlinarov poučni put,
gdje šetajuči kroz netaknutu prirodu možete nešto saznati o
tradicijskoj baštini rijeke Mure.
Krapina
www.mhz.hr
Popularan krapinski pračovjek ili “dedek Kajbumščak”,
znanstveno poznat kao Homo sapiens neanderthalensis,
otkriven je 1899. godine kada su započela geološka i
paleontološka istraživanja na Hušnjakovom brdu u Krapini.
Iskapanja su trajala šest godina pod nadzorom profesora
Dragutina Gorjanovića-Krambergera, poznatog hrvatskog
geologa, paleontologa i paleoantropologa.
Polušpilja u Krapini ubrzo se uvrstila u znanstvene lokalitete
svijeta kao bogato fosilno nalazište na kojem je prikupljena
najbrojnija i najbogatija zbirka neandertalskog čovjeka.
U naslagama špilje, visine oko osam metara, nađeno je
oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, koje pripadaju
fosilnim ostacima više desetaka individua različitog spola
i životne dobi od 2 do 40 godina. Nađeni su i brojni fosilni
ostaci špiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena,
toplodobnog nosoroga, divljeg goveda i mnogih drugih
životinja. Više od tisuću pronađenih komada kamenog
oruđa
74
Press 2010
Prirodne ljepote
Autor: Nino Marccuti
Park prirode Medvednica zaštićen je od 1981.
(www.pp-medvednica.hr), a Park prirode Žumberak-Samoborsko
gorje od 1999. (www.pp-zumberak-samoborsko-gorje.hr).
Zanimljivo je da je na području parka svoje stanište pronašlo
čak 30 vrsta orhideja! Područje Turopoljskog luga, na 3348
hektara površine, proglašeno je zaštićenim područjem
2003. zbog svoje raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta te
velikih hrastovih šuma. Važno je spomenuti da na ovom
području postoje i posebni botanički, ornitološki, zoološki
rezervati i rezervati šumske vegetacije te područja osobitog
zaštićenog krajolika. Prisutno je i sedam spomenika
parkovne arhitekture uglavnom uz dvorce i kurije, a održava
se i nekoliko park-šuma.
Autor: Sergio Gobbo
Lonjsko polje
www.pp-lonjsko-polje.hr
Carstvo hrastovih šuma i močvarnih livada poznato je po
osebujnom drvenom graditeljstvu i vrijednim crkvama. U
njegove turističke posebnosti ubraja se vrhunska gastronomska
i vinska ponuda s uređenim vinskim cestama i biciklističkim
stazama. Lonjsko polje je zaštićeno staništu ugroženih biljnih
i životinjskih vrsta poput roda, čaplji, orlova štekavaca, vidre,
dabrova, divljih mačaka (www.pp-lonjsko-polje.hr). U okolnim
selima osebujne drvene gradnje uzgajaju se jedinstveni
posavski konji.
Organizirani su izleti autobusima i čamcima do Trebeža,
Čeperlina, Kostrnje, etno sela Krapja koje je 1995. godine
proglašeno Selom graditeljske baštine i vodi se kao europski
spomenik kulturne baštine A - kategorije i do svjetski poznatog Čigoča – europskog sela roda. Posebno zanimljivi su na
cijelom ovom području narodno graditeljstvo i vrijedne crkve.
Posjetite li Međimurje u bilo koje doba godine bit ćete
oduševljeni očuvanim kultiviranim krajolicima brežuljkastog
Međimurja, pitoresknim krajolicima rijeke Mure, prirodnorekreacijskim područjima rijeke Drave i bogatom ravnicom.
Mura je najvrijedniji prirodno očuvani lokalitet u Međimurju,
ali i ekološki jedan od najočuvanijih segmenata dunavskog
sliva u Europi. Od 2001. Mura je sa pripadajućim područjem
od 146 kilometara kvadratnih proglašena zaštićenim
krajobrazom. Drava je poznata kao najveće ornitološko
i ihtiološko područje sjeverozapadnog dijela Hrvatske.
Akumulacijska jezera na Dravi, Kuršanec i Prelog, pružaju
mogućnost sporta i rekreacije na vodi, jedrenja, skijanja na
vodi, vožnje pedalinama, skuterima, čamcima te kupanje.
Uz Dravu je uređen i najambiciozniji biciklistički projekt u
Hrvatskoj je Drava Route – međunarodna biciklistička
staza čiju su gradnju pokrenuli predstavnici Italije, Austrije
i Slovenije. Prva obilježena staza uz hrvatsku obalu Drave
otvorena je od Legrada do Pitomače 2002. godine. Projekt
se širi na istok, a do punog bi izražaja trebao doći kada
se biciklistički putovi u cijelosti povežu sa Slovenijom i
Mađarskom. Dravska će se ruta u budućnosti spojiti s
popularnom Dunavskom biciklističkom stazom, koja bi
preko Osijeka i Iloka trebala biti produljena dalje prema
Crnom moru.
Zabavno umjetnički sadržaji
Autor: Josip Madračević
Varaždin – barok i šetnja
Zbog svoje sačuvane gradske barokne jezgre, muzeja,
uređenosti parkova i brojnih manifestacija poput
tradicionalnog međunarodnog festivala barokne glazbe
(Varaždinske barokne večeri www.vbv.hr) Varaždin
je omiljeno odredište brojnih turista. Broju posjetitelja
posljednjih godina doprinosi i festival uličnih šetača
Špancirfest (www.spancirfest.com). To je festival grada,
krajem kolovoza, za koji organizatori kažu da je ‘kovitlac
glazbe, plesa i smijeha te uzbudljiva šetnja koja je samoj
sebi cilj. Ovaj festival susret je sa zaboravljenim gdje se
ljudi daju gradu, a grad ljudima’. U vrijeme Špancirfesta u
Varaždinu vas očekuje oko 250 vrhunskih programa, stotina
izvođača iz cijeloga svijeta, prezentacije starih zanata, world
musica, brojni performeri i predstave, cjelodnevni dječji
programi. Na šest gradskih pozornica održavaju se i koncerti
etno, rock i klasične glazbe. Na tom je području i nekoliko
75
Press 2010
izuzetno vrijednih muzejskih postava, poput na ovim i
europskim prostorima jedinstvene postave ‘Svijet kukaca’
Gradskog muzeja u gradu Varaždinu. Posebnu muzejsku
vrijednost čini dvorac Trakošćan koji je cijeli pretvoren u
muzej s očuvanim orginalnim ambijentalnim prostorima
iz razdoblja 15. do 19. stoljeća (www.trakoscan.hr).
Gornja Stubica
Glazbeni festival –Glazbeni festival ‘Ljeto u dvorcu Oršić
– Subtilia’ jedinstveni je glazbeni doživljaj koji se održava
od lipnja do kolovoza na lokacijama dvoraca Oršić (Gornja
Stubica) i Golubovec (Donja Stubica) te Crkve Sv. Jurja
(Gornja Stubica), koji su neprocjenjivo vrijedni spomenici
kulture te nude obilje kulturnog doživljaja sve brojnijim
turistima, ali i domaćim ljubiteljima vrhunske glazbe. Jedan
od ciljeva festivala Subtilia je umrežiti se u sistem festivala
rane glazbe u nama susjednim zemljama članicama EU
i time dodatno smanjiti troškove i povećati mobilnost u
europskim okvirima i hrvatskih umjetnika i solista koji se
bave ranom glazbom.
Muzej seljačkih buna
Jubilarni viteški turnir – srednji vijek u hrvatskom zagorju
Ovo cjelodnevno jedinstveno srednjovjekovno događanje
uključuje kulturne i turističke sadržaje u cilju upoznavanja široke publike s običajima i načinom života u razdoblju kasnoga srednjeg vijeka. Središnje zbivanje je Turnir na konjima,
pred plemićkom ložom, uz pratnju štitonoša, običnog puka,
dvorskih dama, žonglera, gutača vatre i raznovrsnog srednjovjekovnog dekora.Turnir prate i brojna druga događanja
koja nam uprizoruju duh toga vremena i daju kompletnu sliku feudalnog društva u 16. stoljeća. www.viteski-turnir.com
Obljetnica seljačke bune
Stubički kraj stoljećima je poznat po velikoj Gupčevoj
buni o kojoj su značajna djela napisali eminentni hrvatski
književnici poput Šenoe i Krleže, a ovjekovječili su je i
umjetnici poput Otona Ivekovića, Račkoga ili pak skulptora
Augustinčića i Ružića. Krajem siječnja i početkom veljače
u događanjima oživljene povijesti uprizoruje se legendarna
Stubička bitka, jedinstvena u Hrvatskoj i popraćena nizom
zanimljivih sadržaja za posjetitelje.
Više informacija na www.mhz.hr
Ljetna geološka škola
U Muzeju krapinskih neandertalaca svake se godine u
posljednjem tjednu kolovoza održava ljetna geološka škola
za djecu. Krapina djeci tako nudi ljetovanje uz muzejskoedukativni rad u radionicama (likovnost, modeliranje,
izrada odjeće pračovjeka, dino igraonice), ali i školu u
prirodi gdje uz pomoć geološke opreme u okolici nalazišta
traže fosile, stijene ili minerale. Cilj ovih radionica je
popularizacija geologije, paleontologije i arheologije.
Škola je podijeljena u tri dobne skupine (predškolci,
niži i viši razredi) kojima se prilagođava program. Svi
sudionici Ljetne geološke škole na kraju dobivaju
diplome te mape sa svim svojim radovima. www.mhz.hr
Sisak
Sisački viteški turnir - ugodnom šetnjom uz obalu Kupe
ili Save, brodom koji plovi Kupom do zidina Starog grada ili
bajkovitim turističkim vlakom, stižu tisuće posjetitelja, slijeva
se rijeka odabranih. Svaki je Sisački viteški turnir jedinstven,
pod Starim gradom ore se arije domoljubnih pjesama naše
starine, majstori starih zanata pokazuju svoje umijeće, jede
se i pije kao u davna vremena, zabavljaju se djeca i odrasli.
Kad padne mrak, kad se upale svijetla, kad zagrme trube i
bubnjevi, počinje Sisački viteški turnir „U slavu svih hrvatskih
vitezova’. U svjetlima vatrometa, uz fanfare i bubnjeve,
uz klicanje publike Vitez pobjednik preuzima nagradu
za svoj trud i junaštvo, Zlatni mač gradonačelnika Siska.
(www.sisakturist.com).
‘Keltska noć’ - u prvim danima rujna, kad je Mjesec
u mlađaku, na Šetnici uz Kupu, prirodnom okupljalištu
Siščana i njihovih gostiju, dogodi se Keltska noć. Duž cijele
lijeve obale Kupe, na koje je naslonjeno središte grada,
između dvaju sisačkih mostova, okupe se tisuće ljudi,
kako bi zajedno s ponosom ponovili veliki sat povijesti na
otvorenom, na rijeci koja je oduvijek značila život grada
Siska. Dok, plovećim svijećama povezane, plove splavi
koje nose sjećanja, posjetitelji Keltske noći postaju dijelom
jedinstvene predstave. Uz vatre druida i keltskih svećenica,
koje prolaznicima dijele „čarobni napitak’ svatko sudjeluje
u mističnom obredu prizivanja davnih ratnika, ljepotica,
davnih biskupa i njihovih progonitelja, ratnika osvajača i
branitelja života i slobode. (www.sisakturist.com).
Krapina
Muzej krapinskih neandretalaca
Novi Muzej krapinskih neandertalaca izgrađen je u
neposrednoj blizini nalazišta krapinskog pračovjeka, svoja
je vrata otvorio posjetiteljima 2010. godine. Posebnost ovog
muzejskog zdanja je spiralni oblik koji simbolički podsjeća
na špilju, puževu kućicu, ljudski mozak, embrio ili pak na
evoluciju. Muzej ima dvije etaže koje su povezane spiralnom
rampom, te postoji direktna komunikacija s nalazištem preko
pješačke staze. Pokriven je zemljom, a ulazni dio sastoji se
od staklenog zida na kojem će se projicirati scene iz života
neandertalaca. Novi muzejski postav uključuje atraktivne
multimedijske sadržaje, te suvremenu muzejsku ekspoziciju.
Ostvarenje ovog megaprojekta od izuzetne je važnosti za
vrednovanje svjetski poznatog nalazišta neandertalskog
čovjeka, stoga je i prozvan projektom milenija.
76
Press 2010
Autor: Milan Babić
Bjelovar
www.tzbbz.hr
Međunarodni tjedan udaraljkaša (IPEW - International
Percussion Ensembles Week) predstavlja najveće dosege
i najznačajnija imena i sastave udaraljkaške glazbe.
Osim izvrsno posjećenih večernjih koncerata, glazbenici
razmjenjuju znanja i iskustva uz međusobno druženje i kroz
glazbene radionice za učenike. Održava se svake godine
u siječnju.
BOK Fest - Bjelovarski odjeci Kazališta smotra je
najznačajnijih
kazališnih
ostvarenja
profesionalnih
kazališnih kuća Hrvatske. Osim desetak predstava za
odrasle, gotovo jednak broj predstava bude namijenjen
i djeci. Osim toga, kroz različite dramske radionice, djeca
mogu upoznati popularne glumce i usvojiti dio njihova
znanja, umijeća i iskustva. Održava se svake godine u
proljeće u Bjelovaru.
Terezijana je višednevna kulturna, zabavna i turistička
priredba koja se predstavlja nizom glazbenih, scenskih,
likovnih i sportskih događanja, u čijem izvođenju sudjeluju
izvođači iz čitave Hrvatske. Priredbu posjeti preko 30.000
posjetitelja iz zemlje i iz inozemstva. Središnji događaj je
scenski prikaz dolaska carice Marije Terezije u grad koji je
ona dekretom i utemeljila 1756. godine.
kupce da priđu njihovim štandovima punima kojekakvih
rukotvorina i proizvoda tipičnih za daleku prošlost. Jedino
pravilo koje vrijedi na Renesansnom festivalu jest obveza
da ništa ne smije odavati da se zapravo nalazimo u
21. stoljeću. Tu su i kuhari koji pripremaju jela držeći se
srednjovjekovnih recepata i namirnica koje su postojale u
davno minula vremena. Ugostiteljska ponuda zaokružena
je i ponudom ondašnjih pića poput medovine, piva i vina.
Logori vitezova s vjernim replikama oruđa i oružja iz tih
vremena nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Vitezovi koji se
bore za svoje ‘djeve’, povremeni napadi na utvrdu, sokoli
i divlje životinje koje su se koristile za prehranu samo su
djelići mnogobrojnog atraktivnog i ono što je najvažnije,
interaktivnog sadržaja ove manifestacije.
Podravski motivi
Naivno slikarstvo autohtoni je hrvatski stil koji se bavi
motivima života na selu u skladu s prirodom i svim njenim
ljepotama. Život je to podravskih sela, prostranih polja,
šuma i oranica. To je glavni razlog što se tijekom prvog
vikenda u mjesecu srpnju Koprivnica pretvara u ogroman
izložbeni prostor posvećen isključivo naivnoj umjetnosti.
Stotinjak istaknutih slikara pod vedrim podravskim nebom
izlaže i na licu mjesta stvara svoje slike slaveći raskoš i
umjetničke dosege Hlebinske slikarske škole.
Autor: Sergio Gobbo
Autor: Milan Babić
Koprivnica
www.koprivnicatourism.com
Renesansni festival
Na bedemima starog koprivničkog grada u rujnu se odvija
pravi povijesni spektakl. Pod viteškim šatorima vitezovi
bruse svoje mačeve ne bi li u dvoboju osvojili ruku svoje
djeve, lovački sokoli kruže zrakom izvršavajući zapovijedi
svojih vlasnika, a trgovci i obrtnici iz sveg glasa privlače
Đurđevac, Grad Picoka – europsko odredište izvrsnosti
www.tz-djurdjevac.hr
Podravski grad Đurđevac i njegova legenda o Picokima
uvršteni su u turističku mrežu 20 europskih odredišta
izvrsnosti koji njeguju nematerijalnu kulturnu baštinu.
Picokijada je 2009. održana po 41. put, podsjećajući
na legendu o hrabrosti i domišljatosti Đurđevčana koji
su se dosjetili kako nakon dugotrajne opsade grada
nadmudriti tursku vojsku. Svake je godine ta predstava
sve veličanstvenija. Odigrava se na autentičnoj lokaciji sa
koje legenda i potiče, a uključuje stotine statista, kulturnih
amatera, konjanika i profesionalnih glumaca. Cijeli
je scenski prikaz postavljen tako da što vjerodostojnije
prikaže slavni događaj - puške i topovi zaista pucaju, sablje
sijevaju, uz bogatstvo svjetlosnih i pirotehničkih efekata.
No, scenski prikaz ‘Legende o Picokima’ samo je dio
trodnevne manifestacije poznate pod nazivom ‘Picokijada’
koja sadržava još i tridesetak drugih kulturnih i sportskih
događaja. Ova manifestacija stekla je status nematerijalnog
kulturnog dobra Hrvatske. Legenda o picokima govori o
77
Press 2010
hrabrosti i domišljatosti Đurđevčana koji su lukavstvom i
mudrošću obranili grad od turske najezde. U 16. stoljeću
turski je silnik Ulama beg naumio opsadom izgladnjeti i
pokoriti branitelje Đurđevca. Nakon dugotrajne opsade
braniteljima je od sve hrane preostao samo jedan pijevac
– ‘picok’, kojeg su po savjetu jedne starice topom ispalili na
Turke. Moćni Ulama beg je pomislio da Đurđevčani obiluju
hranom, pa je odustao od daljnje opsade grada i priznao
poraz. Od tada Đurđevčani s ponosom nose ime Picoki.
Križevačko veliko spravišće
Davne 1242. godine pred najezdom tatarskih osvajača kralj
Bela IV. sklonio se sa svojom vojskom pod okrilje kalničkih
zidina. Upornost tatarske vojske da prodre u unutrašnjost
grada na obroncima Kalnika i porazi kraljevu vojsku osujetili
su kalnički seljaci koji su hrabre vojnike prehranjivali
domaćim šljivama. Krepko voće dalo je kraljevim vojnicima
snage da izdrže do kraja i odbiju tatarski napad. Zbog toga je
Bela IV. svim seljacima koji su im pomogli dodijelio plemićke
titule. Taj potez razljutio je križevačke purgere, čiji je bijes
trajao godinama sve do slučajne ženidbe jednog kalničkog
šljivara i purgerske djevojke. Njihova svadba bio je ključni
trenutak pomirenja. Stoga Križevčani početkom lipnja
danas izvode scenski prikaz tog događaja. Predstavom se
ključevi grada predaju u ruke varoškog suca i započinje tri
dana općeg slavlja.
Dani plemstva u Gornjoj Rijeci
Uz pojam plemstva, nekoć najvišeg društvenog sloja, uvijek
se vezala uglađenost i profinjen ukus. Život gornjoriječkih
plemića i plemkinja krasila je uzvišenost, a njihov ugled
pratili su istančan osjećaj za ljepotu i pravdu. Uvjerite se
u to i sami, posjetite mjesto Gornja Rijeka na obroncima
Kalnika koje i danas zrači plemićkim sjajem. Raskošne
dvorske haljine vijore ponesene zvucima valcera na
plemenitaškom balu, a mladići i djevojke privlače poglede
natječući se u eleganciji jer se unutar gornjoriječkog dvorca
biraju najplemić i najplemkinja te najprinceza potkalničkog
kraja. Osjetite čari nekadašnjih dvorova, uspravite držanje
i uživite se u vrijeme kada je plava krv otvarala sva vrata.
Čakovec - Dani Zrinskih i Porcijunkule
Krajem srpnja i prvih dana kolovoza centar Čakovca
pretvara se u veliku izložbu tradicijskih zanata, a odvijaju
se i mnogobrojni glazbeni programi, likovne kolonije,
konjički i streličarski turniri podno zidina starog grada.
www.tourism-cakovec.hr
Štrigova- Urbanovo
U trodnevnoj manifestaciji koja se odvija na Međimurskoj
vinskoj cesti vinski podrumi su širom otvoreni za sve goste
po posebnim promotivni cijenama, a svaki se domaćin
posebno potrudi s dodatnim programima za svoje goste.
www.tzm.hr
Sveti Martin na Muri- Spust murskih lađa
Krajem lipnja pedesetak drvenih tradicijskih čamaca kreće
od Bad Radgersburga u Austriji i kroz Sloveniju plovi
do Svetog Martina na Muri. Ova trodnevna ekološka,
rekreativna i turistička manifestacija prava je atrakcija za sve
koji očuvanu prirodu i tradicijsku kulturu. www.svetimartin.hr
Izvor: HTZ
Gastro kutak
Gastronomija cijele središnje Hrvatske najčešće se bazira
na mesnim jelima, ali i ponekim specijalitetom od riječne
ribe. Pečena purica, pisanice, punjena teleća prsa, patka
ili guska s mlincima, sušena pa kuhana svinjska koljenica
ili krvavice s kiselim kupusom, sarma. Od kolača posebno
mjesto zauzimaju slane i slatke štrukle, zagorska bućnica,
štrudle s raznim nadjevima, bregova pita, hrvatske
palačinke i kukuruzna zlevka. Purica s mlincima, štrudli
različitih vrsta, kao i bućnica s makom, jela su koja su se
proširila na cijelu Hrvatsku. Varaždinski klipići najrašireniji
su i najjednostavniji specijalitet grada.
Da doživljaj bude potpun obrok je neophodno obogatiti nekim
od brojnih vina ove regije, koja uslijed poboljšanja kvalitete
danas mogu zadovoljiti i najzahtjevnije sladokusce. O
velikim enološkim pothvatima poduzetim posljednjih godina
svjedoče i broje vinske medalje osvojene na izložbama
diljem Hrvatske i Europe.
Kao najpoznatiji zagorski specijaliteti ističu se purica s
mlincima, zagorske štrukle i ‘zlevanka od rucleva brašna
sa sirom’. Nekada seljačko jelo od sira, jaja i kukuruznog
brašna danas se cijeni kao domaći i zdrav obrok izrađen od
domaćih sastojaka po tradicionalnoj recepturi. U Moslavini
su poznata i jela od šarana, uz koji najbolje pašu vina
Graševina ili Škrlet. Za međimurska kuhinju karakteristična
su hladna predjela s mesom iz tiblice, kosanom mašću,
sirom turošom, svježim kravljim sirom s vrhnjem. Krepke
juhe bazirane na puno povrća ili vrhnja s domaćom
tjesteninom obavezan su dio svakog ručka. Sve vrste svježe
riječne ribe također su na menijima. Tu su i kolači kao što su
međimurska gibanica, krapci, kelešice.
Važan dio turističke gastro-ponude su i vinske ceste, koje
se u posljednjih desetak godina otvaraju u svim dijelovima
središnje Hrvatske, a najviše u sjeverozapadnim područjima
i Moslavini.
Velika martinjska špelancija
Za vinogradare na području sjeverozapadne Hrvatske
najznačajniji i najvažniji ‘goričin’ zaštitnik svakako je Sveti
Martin. Tradicija obilježavanja i okupljanja ‘pajdašije’ uoči
Martinja u ‘kletima’ i ugostiteljskim objektima seže u prošlo
stoljeće. Tradicionalnim martinjskim ritualom ‘krsti’ se
pogani mošt u mlado vino. Na ovim prostorima stvarale
78
Press 2010
su se i pisale čitave knjige s točno utvrđenim pravilima
ponašanja. Tako su na području Križevačkog prigorja
nastali ‘Križevački štatuti’ kao najstariji i najprecizniji
pravilnik ponašanja, a na području Podravine nastale su
‘Koprivničke regule’. Tijekom godina ova dva kodeksa
često su bila predmetom ‘razmirica’ između Prigoraca
i Podravaca. Duboko ukorijenjena tradicija nije se s
vremenom izgubila, već se naprotiv rasprostranila i u druge
dijelove sjeverozapadne Hrvatske (Međimurje, Zagorje,
Zagrebačko prigorje, Žumberak).
Dani sira u gradu sira održavaju se u Bjelovaru u listopadu
svake godine. Osim malih proizvođača sira, obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava , na sajmu, kojega već
nazivaju i Festivalom sira nastupaju i vodeće su mliječne
industrije Hrvatske. Uz sir, na sajmu se mogu vidjeti i kušati
i drugi eko domaći proizvodi načinjeni po tradicionalnim
recepturama, mogu se razgledati zanimljivi ručni radovi
kojima su najčešće uređeni štandovi kao i zanimljivi suveniri
koji se temelje na tradicionalnim predmetima izrađenima na
tradicijski način.
‘Kaj su jeli naši stari’ - jedinstvena je turističko-kulinarska
priredba i degustacijsko-prodajna izložba koja privlači sve
više posjetitelja, a održava se već tradicionalno svake
godine zadnjeg vikenda u kolovozu. Svojevrsna smotra
kulinarskih umijeća obogaćena najrazličitijim sadržajima
– od kreativnih radionica, izložbi, kazališnih predstava za
djecu i odrasle, raznolikog glazbenog programa, sportskih
nadmetanja, pa sve do degustacija domaćih jela i dakako
finih vina, razlog su zbog kojeg je „Kaj su jeli naši stari’ iz
male priredbe preraslu u glavni godišnji kulturno-svjetovni
događaj grada Vrbovca koji svake godine pohodi oko
80 tisuća posjetitelja iz Hrvatske, ali i susjednih država.
Ribolovci Koprivnice svome gradu
Slatkovodna riba pravi je gurmanski užitak, a uz riječki
se ribolov veže i romantični ugođaj. Sjediti na obali rijeke
i čekati ulov mnogi stanovnici središnje Hrvatske njeguju
kao oblik opuštanja i zabave. Stoga su jela spravljena od
njihova ulova posebno ukusna, a priliku da kušate najbolja
od najboljih pruža vam koprivnička manifestacija Ribolovci
svome gradu. I do 600 litara tradicionalnog fiš-paprikaša
kuha se krajem ožujka u ogromnom kotlu, a najvještiji se
kuhari natječu čiji će fiš-paprikaš biti najukusniji.
Dani samoborskih kremšnita
Malo je onih koji joj mogu odoljeti, a zbog nje brojni
posjetitelji često odlaze u Samobor. Naravno, riječ je o
čuvenoj samoborskoj kremšniti, kojoj su posvećeni posebni
dani u prvoj polovici svibnja. Priča o samoborskoj kremšniti
vezuje se uz njezinog ‘oca’ Đuru Lukačića, koji je 1923.
godine došao u Samobor kako bi izučio zanat u bratovoj
slastičarnici, a ubrzo je krenuo u Zagreb na usvajanje
novih slastičarskih vještina. Stjecao je iskustva u najboljim
zagrebačkim slastičarnicama, a prepoznatljiv okus
samoborskih kremšnita osmislio je spojivši više receptura
vrhunskih majstora. Dani samoborskih kremšnita prvi put su
organizirani 2001. kada je izrađena tonu teška kremšnita.
Smještaj
Ponuda smještaja u Varaždinu i okolici, Međimurju, Zagorju,
Podravini, Bjelovaru, Sisku i Moslavini raznolika i primjerena
financijskim mogućnostima gostiju. Na raspolaganju su
hoteli, moteli, pansioni, planinarski i lovački domovi te
privatni smještaj.
U Varaždinskoj županiji rade tri hotela s četiri zvjezdice,
četiri hotela s tri zvjezdice i tri s dvije. U Krapinsko-zagorskoj
županiji ima devet hotela, uglavnom po toplicama, a otvoren
je novi Aparthotel Villa Magdalena s četiri zvjezdica u
Krapinskim Toplicama, Bluesun hotel Kaj s četiri zvjezdice
u Mariji Bistrici i sobe u agroturizmu koji je prepoznat kao
budući temelj turizma na ovom području.
Međimurje kao regija odlikuje se mnogim smještajnim
kapacitetima. Među najvažnijima ističe se novootvoreni
‘Spa & Golf Resort Sveti Martin’ s četiri zvjezdice u
Toplicama Sveti Martin. Predstavlja jedinstvenu destinaciju
u kontinentalnoj Hrvatskoj za opuštanje, wellness, sport i
aktivan odmor, uz vrhunski gurmanski doživljaj i prekrasnu
prirodu.
U gradu Sisku rade Hotel Panonija i Hotel ‘I’ sa po tri
zvjezdice kao i Lovačka kuća Brezovica, a raspolažemo i
sa troje iznajmljivača soba za iznajmljivanje i apartmane, ali
i sa jedanaest iznajmljivača privatnog smještaja i seoskog
turizma.
Toplice
Varaždinske Toplice – Aqua Iasae (www.toplice-vz.hr):
Prirodni dar – izdašan izvor termalne vode – odredio je
Varaždinskim toplicama položaj, dao mu ime i uvjetovao
kontinuitet obitavanja i liječenja ljudi kroz sve kulturne epohe,
od kada im Rimljani nadjenuše ime Aqua Iasae. Varaždinske
Toplice su najstarije termalne toplice u Hrvatskoj koje u
svom središtu čuvaju i jedan od najznačajnijih kontinentalnih
arheoloških kompleksa, iskopine rimskog termalnog
kupališta koje je puna četiri stoljeća služilo svojoj svrsi. Na
istom je mjestu i poganski gram bogu sunca, svetište starije
i od Rimskog carstva.
Daruvarske toplice (www.daruvarske-toplice.hr) - o
zdravlju brinu već dva milenija. U Daruvaru, gradu lječilištu,
antičkog imena ‘Aquae Balissae’, prvi izvori ljekovite vode
uređeni su 288. godine prije Krista, a temperatura im je u
prosjeku 46,7 stupnjeva Celzijusa. Upravo zbog prirodnih
blagodati Daruvar razvija posebni oblik zdravstvenog
turizma temelj kojega su Daruvarske toplice, medicinska
ustanova specijalizirana za liječenje reumatskih bolesti,
rehabilitaciju i rekreaciju. One imaju iznimno dugu tradiciju
u liječenju uporabom termalne vode i mineralnog blata.
Lječilište
Topusko
(www.ljeciliste-topusko.com)
termalna voda u Topuskom je hipertermna (68 – 72 °C) i
kao takva pogodna je za liječenje i rehabilitaciju oboljenja
i ozljeda lokomotornog, živčanog i mišićnog sustava. Izbija
iz 1500 m dubine, vulkanskog je podrijetla, a u proteklih
200 godina sastav i kakvoća vode ostaje nepromijenjena.
79
Press 2010
Tuheljske Toplice (www.terme-tuhelj.hr) - poznato
lječilište, kupalište i izletište. Poznate su iz rimskog doba,
a zbog specifična mirisa sumporovodika narod ih je
nazivao ‘smrdečim toplicama’. Bogati izvori mineralne
vode, temperature 32,5 °C, omogućuju kupanje tijekom
cijele godine u nekoliko otvorenih i zatvorenih bazena.
Ljekovitost vode pomaže u liječenju artritisa, bolesti
dišnih organa, ginekoloških bolesti, išijasa, neuralgija
i dr. Posebnost toplica je peloidno blato - mulj koje se
odvozi u druge toplice. Danas predstavljaju suvremeno
uređeni wellnes kompleks s hotelom, novouređenim
kupalištem s bazenima s prirodnom i termalnom
vodom te širok spektar sauna i kozmetičkih programa.
Krapinske Toplice (www.krapinsketoplice.com) - temelj
razvoja Krapinskih Toplica kao lječilišta sačinjavaju njene
tri bolnice – Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju
Krapinske toplice, utemeljena 1956. kao bolnički odjel za
reumatske bolesti i ortopedsku rehabilitaciju, Specijalna
bolnica za kardiologiju i kardiovaskularnu kirurgiju
‘Magdalena’ (utemeljena 1996. g.) te Specijalna bolnica
za ortopediju i traumatologiju ‘Akromion’ (2008.). Osim
navedenih bolnica u mjestu djeluje i Poliklinika za internu
medicinu ‘Vita’ (2006.). Temperatura izvora termomineralne
vode je 40 – 45°C, a vodu kemijski karakteriziraju kalcij,
magnezij i hidrokarbonat. Medicinski programi temelje se
na primjeni prirodnih ljekovitih sredstava (hipertermalna
voda i ljekovito blato - fango) i primjeni svih modernih
postupaka fizikalne medicine i rehabilitacije.
salu za sastanke. Tijekom 2010. Ville Magdalene će biti
obogaćena wellness sadržajima. www.villa-magdalena.net
U prvoj polovici rujna 2009. godine otvoren je luksuzni spa
golfer hotel sa četiri zvjezdice ‘Spa & Golf Resort Sveti
Martin’ u toplicama u Svetom Martinu na Muri, općini koja
je 2008. proglašena europskom destinacijom izvrsnosti.
Hotel ima 151 sobu, 6 suita, wellness centar na 1800 m2,
kongresni dio za 500 osoba, sportsku dvodijelnu dvoranu
i rekreacijski centar s vježbalištem za golf, dva restorana,
piano bar, noćni bar, lounge bar i dječji vrtić. U sklopu
milijunske investicije u Svetom Martinu nude se golf tereni
s devet rupa i grijanim ‘greenovima’, teniski tereni, aqua
aerobic, odbojka na pijesku i cijeli niz sportskih sadržaja.
U spa hotelu su saune, kupke, jacuzzi, masaže i različiti
kozmetički tretmani. Termalna voda u Toplicama Sveti
Martin ima bogata balneološka svojstva po mineralizaciji,
jodu, fluoru i temperaturi što je čini izrazito ljekovitom.
‘Spa & Golf Resort Sveti Martin’ predstavlja najveći projekt
u kontinentalnom turizmu s dosadašnjom investicijom više
od 300 milijuna i s više od 200 zaposlenika. Budući da je
prije početka projekta na ovoj lokaciji postajao samo jedan
otvoreni bazen, predstavlja i jednu od najvećih green-field
investicija u cijeloj Hrvatskoj. www.toplicesvetimartin.hr
U zagrebačkoj županiji povećan je broj kreveta u
Specijaliziranoj bolnici Naftalan u Ivanić Gradu, dok je hotel
Garni u Velikoj Gorici umjesto dosadašnje tri dobio četiri
zvjezdice.
Novosti
Čime se ponosimo
Na blagdan Velike Gospe 2009. godine u poznatom
marijanskom svetištu Mariji Bistrici svečano je otvoren
Bluesun hotel Kaj s četiri zvjezdice, koji uz smještaj od 66
soba, kongresne i wellness & spa sadržaje nudi vrhunski
gastro program baziran na inovativnoj interpretaciji
tradicionalne kuhinje, čiju realizaciju predvodi tim stručnjaka
školovanih pri Ritz Escoffier Ecole kulinarskoj akademiji u
Parizu.
Hotel ima restoran Bistriczu s 400 mjesta za organizaciju
svadbenih svečanosti i raznih domjenaka, restoran Academiu
sa 60 mjesta s ekskluzivnom gastro ponudom, terasu s
otvorenim roštiljem i zimskim vrtom, vinoteku s 200 etiketa
iz vinskih regija svijeta i Hrvatske, aperitiv bar s vanjskom
terasom. Wellness & Spa površine je 350 m2 sa saunama,
whirlpoolom, bogatim izborom klasičnih i egzotičnih tretmana.
Polivalentna kongresna dvorana do 150 mjesta osigurava
udobnu organizaciju kongresa, seminara, team bulidinga,
tečajeva i sličnih sadržaja. www.bluesunhotels.com
Rudolf Steiner poznat u svjetskim razmjerima kao filozof,
utemeljitelj antropozofije, waldorfske pedagogije, biološkodinamičke poljoprivrede, antropozofske medicine i organske
arhitekture rođen 1861. godine u Međimurju. U njegovoj
rodnoj kući u Donjem Kraljevcu sve je uređeno kao muzej
sa očuvanim pokućstvom, fotografijama i njegovim djelima.
Krajem lipnja 2009. u Krapinskim Toplicama otvoren je
prvi boutique, ekskluzivni aparthotel Villa Magdalena s
četiri zvjezdice. Gostima je na raspolaganju osam luksuzno
opremljenih apartmana i jedna dvokrevetna soba. U sklopu
apartmana jedinstvene su hidromasažne kade s direktnim
spojem na ljekovitu, termalnu izvorsku vodu. U sastavu
hotela nalazi se restoran baziran na modernoj ‘fusion kuhinji’
s panoramskim pogledom. Hotel nudi i malu multimedijalnu
Naiva i galerijske ceste Podravine
Podravina je iznjedrila niz eminentnih likovnih umjetnika
raznih pravaca – od kipara Ivana Sabolića, slikara Krste
Hegedušića, Fedora Malančeca, Stjepana Kukeca, Josipa
Turkovića pa do Ivana Obsiegera, Zlatka Kauzlarića – Atača,
Sunčanice Tuk, Darka Bakliže, Željka Mucka. Tu je rođena
hrvatska naiva, čiji zvjezdani uspon započinje tridesetih
godina 20. stoljeća pojavom Ivana Generalića, Franje
Mraza i Mirka Viriusa. Hlebinska škola naivne umjetnosti
podarila je, uz već spomenute slikare, i niz drugih svjetski
poznatih samoukih slikara od doajena Ivana Večenaja
i Martina Mehkeka iz Gole, Ivana Lackovića – Croate iz
mjesta Batinske, Mije Kovačića iz Gornje Šume, Josipa
Generalića iz Hlebina do slikara druge i treće generacije
poput Mate Tota, Josipa Gregurića, Radovana Grgeca,
Ivana Andrašića i mnogih drugih. Činjenica da na relativno
malenom prostoru stvara preko 150 umjetnika raznih stilova
i da pojedinci imaju svoje vlastite galerije, bila je povodom
da Turistička zajednica Koprivničko-križevačke županije
realizira projekt ‘Galerijske ceste’.
80
Press 2010
‘Čudo hrvatske naive’ kao svojevrstan turistički brand
dobilo je na taj način smislenu ponudu kulturnog turizma.
U Koprivnici, Đurđevcu i Hlebinama postavljene su velike
interpretacijske table na hrvatskom, engleskom, njemačkom
i talijanskom jeziku s kartom županije i naznakom galerija
radi lakšeg snalaženja i potpune informacije na jednom
mjestu.
Pisanica od srca
U maniri naive pokrenut je i projekt izrade velikih uskršnjih
jaja pod nazivom ‘Pisanica od srca’. Slikari naivci članovi
Udruge hlebinskih slikara i kipara, Udruge „Molvarski likovni
krug’ i Likovne sekcije ‘Podravka 72’ udahnuli su životnost
i prepoznatljivost svakodnevice i tradicije podravskog kraja.
‘Pisanicama od srca’ ukrašeni su trgovi, galerije i sajmovi
u New Yorku, Madridu, Bilbau, Budimpešti, Klagenfurtu,
Ferrari i Vukovaru. U ljepoti pisanica uživali su i stanovnicima
te posjetitelji Zagreba, Dubrovnika, Varaždina, Koprivnice,
Đurđevca, Križevaca, Molvi i Bjelovara.
Fašnik
Tradicija održavanja maškara i karnevala duga je u
središnjoj Hrvatskoj, a među najpoznatijima je Samoborski
fašnik, koji će se 2010. održati po 184. put. Predstavlja
jednu od najvažnijih kulturno-etnografskih manifestacija i
turističkih atrakcija grada Samoboru, a okupi i do dvjesta
tisuća gostiju. Glavni likovi fašnika su Sraka, princ Fašnik,
Sudec i Fiškal. Svake godine oni preuzmu ključeve grada,
a Samoborom počnu šetati maškare, uživajući u raznim
zabavnim programima za djecu i odrasle.
Uz najmasovniji Samoborski fašnik 101. će godišnjicu
obilježiti i Turopoljski fašnik u Velikoj Gorici. On sjedinjuje
obilježja i običaje povijesnog prostora južno od rijeke Save
sve do grada Siska, a u njemu sudjeluju fašničke grupe
iz cijelog Turopolja. Turopoljski fašnik je mjesto susreta i
druženja domaćih maskirnih grupa, koje održavaju običaje
svoga kraja, ali i sve brojnijih gostiju i važan je element u
ponudi kontinentalnog turizma.
Orginalni poklon i lijepa uspomena
licitarsko srce je šareno ukrašeni kolač od medenog
tijesta. Njegova se tajna izrade od davnine čuva u krugu
obiteljskog obrta medičara središnje i nizinske Hrvatske.
Tradicionalno je žarko crvene boje i proizvodi se u različitim
oblicima i veličinama. Običaj darivanja licitarskog srca, kojim
mladić djevojci iskazuje svoju privrženost i ljubav duboko je
ukorijenjen u hrvatskoj tradicijskoj kulturi. Tradicija izrade
licitara datira još iz srednjeg vijeka.
Lepoglavska čipka - Čudesna čipka – ljepota i čarolija, za
koju se vjeruje da su je pred više stoljeća u Hrvatsku donijeli
pavlini posebnost je Lepoglave i njezine okolice, koja se
2009. – zajedno s hvarskom i paškom čipkom - nalazi na
popisu UNESCO-ve zaštićene nematerijalne baštine.
Čipkarsko umijeće postupno je prihvaćeno među seoskim
stanovništvom i ostaje tradicija koja nikada nije potpuno
prekinuta. Lepoglavska je čipka svoj pravi procvat doživjela
s kraja 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća zahvaljujući
Zlati pl. Šufflay koja prva organizira izradu čipaka i
oplemenjuje narodnim ornamentom, a iznimno uspješno
njezin rad
nastavlja Danica Brossler poslije 1.
svjetskog rata. Preko vladinih institucija potiče proizvodnju
i u tu svrhu otvara tečajeve, radionice i školu čipkarstva.
U tom vremenskom razdoblju vještina izrade čipke postaje
stalan izvor dodatne zarade, jer se čipka prodavala diljem
zapadne Europe. U novije vrijeme čipkarstvo se ponovo
gospodarski osmišljava, organizira i nudi kao jedinstven,
izvorni, hrvatski proizvod na domaćem i stranom tržištu.
Poticaj su i međunarodni čipkarski festivali koji se održavaju
od 1997. godine s redovitim znanstvenim skupovima,
izdavanjem zbornika radova iz hrvatskih i europskih
čipkarskih centara. Nakon više od 70 godina ponovno u
Lepoglavi djeluje Srednja čipkarska škola.
Pehar Srabljivec – Tako zvana ‘Krapinska kamenina’
suvenir je namijenjen ispijanju domaćih vina s natpisom:
’Svaki pije neka zdravo, samo nek najde luknju pravo.’
Ovaj pehar po obodu je pun rupa spojenih šupljom
zaobljenom ručkom kroz koju prolazi tekućina u obodnu
cijev . Nepotrebne rupe treba zatvoriti prstima da bi se kroz
onu pravu moglo ispiti.
Nakit muzeja Sisak - Sisački nakit je poseban, unikatni
proizvod. Od replika rimskih novčića nađenih u Sisciji
dizajniran je Najbolji hrvatski suvenir 2005. godine.
Petrinjska stucka – Lončarski obrt odavno je rasprostranjen
na području grada Petrinje. Stucka se nekad koristila za
nošenje vode i mlijeka kada se išlo raditi u polje, jer je
dugo zadržavala željenu temperaturu pića. Načinjena je od
crvenkaste pečene lončarske zemlje, ukrašena pojasevima
bijele i smeđe zemljane boje nanesene kistom te ocakljena
prozirnom bezbojnom caklinom. Na šupljoj ručki ima mali
čunjasti sisak iz kojeg se pije. Bila je simbol petrinjskog
lončarstva i kao tradicijski produkt predstavlja jedinstveni
suvenir grada Petrinje.
Žganica Zrinske garde - Izvorna međimurska voćna
rakija od šljiva sorte ‘Bistrica’. Postoje četri vrste rakija
koje su različito dizajnirane, ‘Garda turistica’ , ‘Garda
unicat’ , ‘Garda historica’ i ‘Garda barrique’. Svaka od
ovih rakija odiše prošlošću i svaka od njih priča svoju
priču, priču koja govori o nekim prošlim vremenima,
vremenima kada su Međimurjem vladali Zrinski. U
čast obitelji Zrinskih osnovana je Zrinska garda koaj
čuva tradiciju Zrinskih. (www.viliamovka-petkovic.hr)
Drvene dječje igračke prepoznatljivi su tradicijski proizvodi
Hrvatskoga zagorja s dugom poviješću, a od 2009. nalaze
se na popisu zaštićene UNESCO-ve nematerijalne baštine.
Upravo su se natom području u 19. st. razvila osebujna
umijeća izrađivanja igračaka, koja su se u pojedinim selima
zadržala sve do današnjih dana. Način izradbe prenosio
se u određenim obiteljima iz generacije u generaciju i
zadržao do danas. Za njih je karakteristično da ih izrađuju
ručno muškarci, a većinom ih oslikavaju žene. Nikada ne
mogu biti dvije u potpunosti identične jer je svaka ručni rad.
81
Press 2010
Kao materijal koristi se meko drvo iz neposredne okoline,
vrba, lipa, bukva i javor, koje rukotvorci nakon sušenja
tešu, a zatim uz pomoć drvenih ili kartonskih šablona
posebnim alatom režu i oblikuju. Pri oslikavanju se služe
ekološkim bojama, a kao podlogu najčešće koriste crvenu,
žutu ili plavu boju. Oslikavaju ih cvjetnim i geometrijskim
ukrasima. Danas se izrađuje pedesetak vrsta igračaka,
od raznovrsnih svirala, tamburica, igračaka u obliku
životinja, pa sve do uporabnih predmeta. www.mhz.hr
Tamburica - u doba Austro–ugarske vlasti, Hrvatsko
zagorje bilo je gusto naseljeno i izrazito siromašan te je
carica Marija Terezija odaslala svoje izaslanike da izvide
kako doskočiti siromaštvu. Jedan od njih, inače graditelj
muzičkih instrumenata, bio je smješten u ljetnikovcu baruna
Hellenbacha u Tugonici. Namjera izaslanika bila je podučiti
siromašne seljake izradi muzičkih instrumenata od drva
budući da je okolica obilovala šumama. Prvi učenici njegove
poduke bilo je šestero braće iz obitelji Skuliber u Tugonici.
Izrađivali su žičane instrumente, tamburice, bisernice itd.
isključivo od javora.
Nakon Skulibera gradnja instrumenata se proširila na ostale
seljačke obitelji među kojima su prvi bili Lackovići. Jačanjem
industrije pojavila su se poduzeća koja su počela serijsku
proizvodnju instrumenata, kao što je, primjerice ‘Muzička
naklada’ iz Zagreba. Njihovi proizvodi su zbog većih
serijskih količina bili znatno jeftniji i kao takvi potisnuli su
instrumente naših domaćih majstora te su se oni vremenom
prestajali proizvoditi.
Međutim, tamburice i bisernice postale su prepoznatljiv
proizvod ovog hodočasničkog kraja te su naši mudri
Zagorci tome doskočili i počeli ih proizvoditi kao suvenir
igračku kojeg su kupovali mnogi hodočasnici kao
uspomenu iz Marije Bistrice i kao igračku za svoju djecu.
1934. godine osnovana je zadruga ‘Prva hrvatska
seljačka zadruga’ u Tugonici gdje je radilo oko tridesetak
domaćinstava. Tamburice su se najviše proizvodile za firmu
‘Domus’ Zagreb, ‘Dom’ Ljubljana, a plasirala su se i na
ostala područja bivše Jugoslavije te u Ameriku.
Uvođenjem plastičnih masa u industriju smanjila se
potražnja za drvenim igračkama, a time i broj proizvođača
pa je zadruga prestala s radom. Danas imamo šest
proizvođača tamburica koji to rade s velikom ljubavlju, jer
ipak je to višestoljtna tradicija Tugonice i Marije Bistrice.
Priče, legende, mitovi
Autor: Milan Babić
Ludbreg – legenda o Ludbergi (www.tz-ludbreg.hr):
Ludberga je, osim što je bila prelijepa žena i vrsna
vinogradarka, bila i žena nadnaravnih sposobnosti i njoj se
pripisuje zasluga da je iz Ludbrega protjerala ni više ni manje
nego samoga Nečastivog, pa je proglašena i zaštitnicom
grada. Legenda kaže da je Ludberga takvom silinom satrla
Vraga u zemlju, da je na drugom kraju kugle zemaljske
eksplodiralo tlo, od kojeg je danas ostao samo mali
otočić Antipodes. U Ludbregu i danas na tom mjestu izvire
voda koja istovremeno i ‘gori’ odnosno dimi se, jer dolazi iz
samog središta zemlje.
Legenda o Veroniki Desinićkoj: Izvori spominju da Fridrih
II. Celjski, sin Hermana II. Celjskog i brat kraljice Barbare,
supruge ugarskog kralja Sigismunda, ostavio suprugu
Elizabetu iz porodice Frankapan s kojom je imao sina Ulrika
II, zbog prelijepe Veronike, čija je obitelj vjerojatno živjela na
području današnjeg Desinića. Fridrihova odluka da ostavi
suprugu i započne život s Veronikom izazvalo je negodovanje
njegove obitelji, posebno oca Hermana. Lud od ljubavi za
Veronikom Fridrih ubija Elizabetu i navlači na sebe bijes i
njezine i svoje obitelji. Tim više što se želi oženiti Veronikom
unatoč činjenici da ona potiče iz nižega plemstva što je bila
nepremostiva prepreka za brak s pripadnikom aristokratske
obitelji direktno povezane s kraljevskom kućom. Ljubav
prema Veroniki nagnala ga je i na hodočašće u Rim kako
bi zadobio oprost od pape što bi mu omogućilo sklapanje
braka s Veronikom i ozakonjenje njihove vanbračne djece.
No, ženidba s fatalnom ljubavnicom samo je objelodanila
82
Press 2010
njegovu krivnju za ubojstvo prve supruge i donijela osudu
kralja Sigismunda, koju je kraljeva supruga, a Fridrihova
sestra, uspjela promijeniti u utamničenje. Herman II. Celjski
dao je zatočiti sina u Celju i razoriti grad Fridrihštajn u kome
je nesretni par živio. Omraženu Veroniku uspio je uhvatiti
optuživši je da je vještica koja je začarala njegovoga sina,
a njega pokušala otrovati. Iako ju je sud oslobodio krivnje,
18. listopada 1425. g. Herman je nesretnicu dao udaviti
u dvorcu Ojstrica u Sloveniji, a zatim je prema predaji
pokopana u mjestu Braslovče. Nakon što je Fridrih II.
oslobođen tamnice dao je Veroniku pokopati u samostanu u
Jurkloštru nedaleko Laškog. Nepouzdani su pak tragovi koji
povezuju Veroniku s dvorcem Veliki Tabor. Usmena predaja
koja govori da je bila zazidana u zidine današnjeg dvorca
nikako ne može biti točna jer je gradnja Velikog Tabora
započela gotovo stoljeće nakon Veronikine smrti. Ali ostaje
velika mogućnost da Veronikina obitelj potječe iz desiničkog
kraja. U prilog tome govore i zidne slike u kapeli Sv. Ivana
u Ivaniću Miljanskom, nedaleko Velikog Tabora, koju je kao
donator dao podići i opremiti upravo Fridrih II. Celjski. Naime,
analiza tematike pojedinih slika povezana je s nesretnom
sudbinom Veronike i Fridriha. Time i vezivanje legende i
priče o Veroniki uz područje Desinića dobiva dublji smisao.
Ljubavna legenda - Kapelica Sv. Rok u Podgrađu,
izgrađena po projektima Bollea kada i crkva u Mariji
Bistrici, na mjestu barokne kapelice iz 1727., zanimljiva je
jer je uz njezinu gradnju vezana ljubavna legenda. Antun
Kirschhofer, virtuoz na violini, profesor glazbe, dirigent i
skladatelj, debelim je slovima upisan u glazbenu povijest
Zagreba i Hrvatske. Rođen je u Pešti 1807. godine, a
umro vrlo mlad. Kirschhofer je došao u Zagreb trbuhom za
kruhom u proljeće 1829. godine. Nakon otvaranja i početka
rada glazbene škole u Zagrebu, postavljen je za učitelja
violine u toj školi. U to doba feudalci su od proljeća do
jeseni živjeli u svojim dvorcima u Zagorju, a početkom zime
dolazili u svoje palače u Zagreb, gdje su dane provodili na
koncertima, zabavama, u kazalištu. Mnogi bogatiji aristokrati
su povremeno priređivali koncerte u svojim salonima.
Antun Kirschhofer bio je vrlo cijenjen umjetnik i rado viđen
glazbenik u mnogim najotmjenijim feudalnim palačama.
Nije samo njegova vještina u sviranju otvarala vrata salona,
već i njegova ljepota. Kao takav često je držao koncert u
palači grofa Donata Mauricija Sermagea de Somsedvara
(Susedgrad) u Opatičkoj ulici. Grofovska obitelj Sermage
bila je vlasnik i velikog dvorca u Oroslavju i imanja i kurije u
Podgrađu. Osim nastupa u palači Sermage, Kirschhofer je
klaviru podučavao grofovu kćerku kontesu Karolinu. Između
njih se rodila ljubav, a zbog staleške razlike između njih grof
Donat Mauricije otpremio je kći u progonstvo u Podgrađe,
nadajući se da će Karolina zaboraviti svog klavir-meštra. No,
ni poprilična udaljenost nije mogla razdvojiti zaljubljenike pa
su se oni i dalje sastajali kod kapelice sv. Andrije na Lazu.
Kontesa Karolina je od Podgrađa do Laza trebala oko sat i
pol hoda, dok je Kirschhoferu trebalo poprilično vremena iz
Zagreba preko Zagrebačke gore, mada neki kroničari tvrde
da se Kirschhofer jedan dio puta vozio poštanskom kočijom,
a drugi dio pješačio.
Kirschhofer je planinario u Mariju Bistricu sve dok 1844.
godine nije umro grof Sermage i majka grofica dopustila
da se njezina kćerka, već stara frajla, uda za violinistu. Za
miraz kontesa je dobila kuriju i imanje Podgrađe u kojemu je
provela tolike godine progonstva, hodočasteći do kapelice
na Lazu. Sreća dvoje ljudi nije dugo trajala, jer je ubrzo
Kirschhofer obolio od tuberkuloze i umro 25. veljače 1849.
godine. Njegova udovica ga je nadživjela 31 godinu, a
njemu u spomen dala sagraditi kapelicu u Podgrađu gdje
je pokopan i gdje se nalazi njegova nadgrobna ploča.
Kirschhofer nije ostao u povijesti naše glazbene kulture
samo zbog svoje romantične ljubavi, u svoje je vrijeme
bio naš prvi koncertni guslač, koji je jao dirigent izveo
je Haydnov oratorij ‘Godišnja doba’ i Weberovu operu
‘Strijelac-Vilenjak’. Odgojio je nekoliko vrsnih glazbenika:
Franju Pokornog, Antuna Švarca, Silvija Medunića, Miju
Hajkoa, Eduarda Finka, a istakao se i kao kompozitor
za violinu i scensku muziku. Poznata mu je kompozicija
‘Nevinost i ljubav’ za koju se pretpostavlja da je to intimna
ispovijest zaljubljenog skladatelja i gudača. Iako rođen i
odgojen u Mađarskoj, prihvatio je Zagreb i Hrvatsku kao
svoju drugu.
Legenda o zelenom pozoju u Čakovcu – Samo ime
Međimurje govori nam o kraju smještenom između
dvije velike vode, rijeke Mure i Drave, koje su prošlosti
poplavljivale nizinski dio Međimurja, stoga nije nimalo
čudno što ima mnogo pozoja, vodenjaka i ostalih močvarnih
bića. Stoga ima i puno legenda o njima koje i danas žive.
Za Čakovec se vezuje legenda o zelenom pozoju čija se
glava nalazi ispod Starog grada Čakovec, a rep ispod crkve
Svetog Nikole. Grad od pozoja može osloboditi jedino Dijak
Grabancijaš. Uznemiriti zmaja ispod starog grada opasno
je, jer može doći do potresa i nepogoda.
Sisak, vilinski grad – leganda kaže da je Sisak, grad
na obalama Save, Kupe i Odre, nastao na mjestu koje
je od davnina - prije povijesti, prvih zapisa i sjećanja pripadalo slobodnim i sretnim vilinskim bićima. Osjetivši
da dolazi doba ljudi koji će sve željeti imenovati i tako
posjedovati, tri su vile u pjesmi dale ime prostoru koji se
od tih vremena na zaboravljenom, pjevnom vilinskom jeziku
zove SSSAAAAEEEYSYYYCING! Sva kasnija imena poput
Segeste, Siscije, Szisseka, Zyteka i konačno Siska samo su
pokušaj prevođenja neprevodivoga. Prvi je put ljudsko uho
čulo vile kako pjevaju ime grada kad je prekrasna princeza
sa Sicilije, iz grada Segeste, bježeći u zagrljaju ljubavnika
pred bijesom oca-kralja, preko sedam gora i sedam mora
došla u zagrljaj Kupe, Save i Odre, čula vile i pomislila: „Pa
one pjevaju Segesta! Ovdje mi je suđeno ostati!’
Sisačka zlatna kočija – u rimsko doba Siscia je bila
nadaleko slavna po svom skladu, raskoši i ljepoti. No,
plodnim ravnicama koje su okruživale grad, iz daleka su
stigli moćni Huni, ratnički narod iz dalekih stepa, jahači
koji nisu poznavali strah. Napali su Sisciju, stanovništvo
je pobijeno ili porobljeno, a Huni koji su najviše od svega
voljeli zlato zavladali su gradom. Zadivljen kovnicom
novca i zlatnim kipovima, koji su se u središtu provincije
čuvali stoljećima, hunski je vođa zatražio da mu od zlata
83
Press 2010
iskuju kočiju kao spomen na veliku pobjedu. Kovači i zlatari
uhvatili su se posla, danima i noćima, bez prestanka talili su
i kovali plemeniti metal i zlatna, raskošna kočija ukrašena
draguljima rimskih matrona bila je spremna za ritualne
vožnje ulicama grada. No, Huni nisu bili narod gradova,
krenuli su dalje, a dragocjena zlatna kočija na takvom je
putu predstavljala samo teret. Huni su otišli, a njihov je vođa
odlučio zlatnu kočiju sakriti u gradu i potražiti je kad se vrati.
Nikada se nije vratio, a priče govore da je kočija još uvijek
skrivena u riječnom dnu ili u jednom od brojnih brežuljaka
oko grada. No, ako Sisku zaprijeti smrtna opasnost Zlatna
će kočija osvanuti u gradu, obasjana vlastitom svjetlošću
i spasiti grad, otkloniti opasnost, zaštititi svoj narod i opet
nestati u sjeni svog tajnog skrovišta.
Priča o zdencu majke božje bistričke - iza kapelice sv.
Ladislava na strmini Josipa Šćurica nalazi se bunar u kojem
si je prema predaji Majka Božja prala noge.
Oko 1950. godine došao je hodočasnik do Milana Šćurica
čija kuća se nalazi iznad strmine i upitao ga gdje je zdenac u
kojem je Majka Božja prala noge, jer da je došao sa cijelom
rodbinom da se u njemu umiju. Na zdenac ga je uputila
stara baka, koja je kao dijete hodočastila u Mariju Bistricu
i uvijek se s ostalim hodočasnicima umivala u tom zdencu
nakon čega bi nestajale sve njihove boljke.
Milan je čuo da tu negdje postoji zdenac, ali nije znao priču
o njemu i Majci Božjoj. Odmah ga je pronašao zatrpanog
granjem i pokrivenog kamenim pločama. Raskrčio je
prostor oko zdenca i kad je maknuo kamenje vidio je da u
njemu ima vode. Ubrzo nakon toga došli su hodočasnici, pili
vodu i u njoj se umivali. Nakon odmora i osvježenja krenuli
su uz molitvu i pjesmu prema crkvi Majke Božje Bistričke.
84
Press 2010
Slavonija
www.tzbpz.hr, www.tzosbarzup.hr, www.tzzps.hr, www.tzvsz.hr, www.tzvpz.hr
Autor: Damir Rajle
Slavonija, ravničarski kraj istočne Hrvatske, omeđen
rijekama Dravom, Dunavom, Savom i Ilovom, prava je oaza
za turiste koji gradsku vrevu bar na kratko žele zamijeniti
mirnoćom zelenila i opuštenosti boravka u iskonskoj prirodi.
Administrativno se sastoji od županija: Vukovarsko –
srijemske; Virovitičko – podravske; Požeško – slavonske;
Osječko – baranjske i Brodsko – posavske županije.
Naravno, Slavonija obiluje i kulturnom i povijesnom
baštinom, jedinstvenom kontinentalnom arhitekturom,
crkvama, tvrđavama i dvorcima te toplicama i lječilištima
na bazi termomineralnih voda. Posljednjih je godina ta
istočno hrvatska regija, koja je u strategiji gospodarskog
razvitka, uz agrar, turizmu dala vodeće mjesto, iznimno
mnogo uložila u obnovu postojećih i gradnju novih,
mahom malih obiteljskih hotela, lječilišnih i rekreacijskih
kompleksa, prometne infrastrukture te zaštitu okoliša.
Prema Strateškom planu hrvatskog turizma za
razdoblje 2010-2014. Hrvatska će se profilirati kao visoko
cijenjena destinacija životnog stila te očuvanih prirodnih i
kulturnih vrijednosti. Sukladno tome, marketinška pozicija
Slavonije bit će ‘istinska radost življenja’, s naglaskom na
gastronomiji, prirodi, miru i ruralnom okruženju.
OSIJEK - slavonska metropola
www.tzosijek.hr
Dvadeset i pet kilometara uzvodno od utoka rijeke Drave
u Dunav u istočnoj Slavoniji smjestio se Osijek, grad i
luka, gospodarsko, prometno i kulturno središte Slavonije.
Ravničarski kraj istočne Hrvatske, omeđen rijekama,
prava je oaza za turiste koji vrevu bar na kratko žele
zamijeniti mirnoćom zelenila, uživanju u iskonskoj prirodi,
kulturnoj i povijesnoj baštini. Sastoji se od Gornjega
Autor: Sergio Gobbo
grada, Tvrđe, Donjega grada te Novoga grada (XIX. st.) i
Retfale. Važnije ustanove u gradu su Sveučilište, Hrvatsko
narodno kazalište, Muzej Slavonije, tiskara od 1735.,
gimnazija od 1729., risarska škola, zoološki vrt, Centar
za unapređenje stočarstva, Institut za šećernu repu i dr.
Za potrebe Svjetskog rukometnog prvenstva izgrađena
je višenamjenska sportska dvorana ‘Gradski vrt’ koja je
otvorena krajem 2008. godine, s pet glavnih dvorana
te pomoćnim i pratećim sadržajima svojim vanjskim i
unutarnjim oblikovanjem bit će novi urbani znak Osijeka.
Požega je grad duge urbane, upravne, kulturne, prosvjetne,
vjerske i gospodarske tradicije. Danas je sjedište Požeške
biskupije, Požeško – slavonske županije, Veleučilišta, te
niza kulturnih i prosvjetnih ustanova. Požeško – slavonska
županija ima dugu povijest. Čovjek ovdje obitava od
najstarijih vremena, o čemu svjedoče brojni arheološki
nalazi. U rimsko doba Požeška kotlina je imala naziv
‘Valis aurea’ – zlatna dolina. Požega se spominje 1227.
kao utvrda i sjedište županije i bila je jedan od najvažnijih
gradova srednjovjekovne Slavonije. Uz Požegu važna
mjesta u to vrijeme bili si Kaptol, Kutjevo, Pleternica,
Velika i Pakrac gdje je jedno vrijeme bila kovaonica novca
(banovac). U vrijeme 150-godišnje osmanlijske vladavine
Požega je sjedište sandžaka koji je obuhvaćao veliki dio
Slavonije, dok je Pakrac kraće vrijeme također bio sjedište
sandžaka. Nakon izgona Turaka dolazi sredinom XVIII.
stoljeća do obnove Požeške županije, koja obuhvaća
znatno veći prostor od srednjovjekovne županije, Požega
dobiva status slobodnog i kraljevskog grada. Kao važno
kulturno, prosvjetno, gospodarsko i vjersko središte,
Požega u XIX. stojeću nosi laskavu titulu ‘Slavonska Atena’.
85
Press 2010
Autor: Mario Romulić
Kopački rit – najatraktivnija destinacija
www.kopacki-rit.hr
Atraktivna turistička destinacija Slavonije nadaleko
je poznati Park prirode Kopački rit. Riječ je o velikom
poplavnom području desnog zaobalja Dunava u golemu
kutu što ga čine Drava i Dunav. Na njemu obitava više od
2.000 bioloških vrsta, od kojih su mnoge rijetke i ugrožene
vrste na svjetskoj i europskoj razini poput 291 vrsta
ptica i 44 vrste riba. Kopački rit je 1993. godine uvršten
u popis međunarodno značajnih močvara. Turistima se
nudi razgledavanje rita posebno izgrađenim turističkim
brodovima i to uz pratnju stručnih vodiča.
Preporučuje
se
i
posjet
tikveškim
dvorcima
smještenim
unutar
Parka
prirode
u
stoljetnoj
hrastovoj
šumi,
omiljenim
okupljalištima
mnogih
državnika i slavnih ličnosti prohujalih vremena.
Najtrofejniji jeleni u Europi
U šumama u Kopačkom ritu te na cjelokupnom području
organizira se lov na jelene i divlje svinje. U Kopačkom ritu
obitava i pet do sedam tisuća jelenske divljači, a ovdje su
ustrijeljeni i najtrofejniji jeleni u Europi. Slavonija ima i drugi
Park prirode Papuk (www.pp-papuk.hr), gorje s brojnim
prirodnim biserima, stoljetnim šumama te gorskim jezerima i
potocima. Brojna su lovišta u Baranji, koja su bogata visokom
i niskom divljači. Njihovi gosti smješteni su u lovačkim
kućama: Zlatna greda, Monjoroš, Ćošak šume i Židopustara.
Park prirode Papuk – nova poučna staza
Ružica grad i Orahovačko jezero jedan su od najzanimljivijih
turističkih odredišta Parka prirode Papuk, koji je nedavno
zbog svoje geološke raznolikosti dobio status europskog
geoparka. Ružica grad nalazi se na brežuljku iznad jezera
i grada Orahovice. 2009. izgrađena je poučna staza od
Orahovačkog jezera do srednjovjekovnog grada Ružica. Uz
stazu su postavljene ploče s informacijama koje objašnjavaju
prirodne, geološke i kulturno povijesne znamenitosti
uz koje staza prolazi. Ružica grad najljepši je od osam
srednjovjekovnih gradova na području Parka prirode Papuk.
Orahovačko jezero posjetiteljima pruža priliku za razne
sportske i rekreativne aktivnosti. U blizini Orahovice nalazi
se još nekoliko zanimljivih lokacija, kao što su Antina špilja,
manastir sv. Nikole, vidikovac Petrov vrh, Stari grad…
Na čaglinskom području, u srcu Dilj gore, nalazi se poznato,
u novije vrijeme sve posjećenije Sovsko jezero, jedini
ostatak nekadašnjeg Paratetis (Panonskog) mora kod nas.
Autor: Sergio Gobbo
Kulturna i povijesna baština
Mnoštvo dvoraca
Slavonija obiluje osobito bogatim arhitektonskim nasljeđem
– dvorcima i utvrdama. Posebno mjesto pripada dvorcu s
vinskim podrumom u Kutjevu (www.tzzps.hr), koji je bio dio
nekadašnjeg isusovačkog imanja.
Dvorac u Donjem Miholjcu (www.tz-donjimiholjac.hr),
izgrađen
početkom prošloga stoljaća u lovačkom
stilu, predstavlja jedinstven takav objekt u Hrvatskoj
i ovom dijelu Europe. Isto tako lovački dvorac u Bilju
(www.tzo-bilje.hr) koji je izgrađen u bečkom stilu gradnje.
Grofovi Pejačević svoje su dvorce ostavili u Virovitici, Našicama
(www.tznasice.hr) i Osijeku (www.tzosijek.hr). Tu je i
barokni dvorac grofova Noraman-Prandau u Valpovu s
perivojem (www.tz-valpovo.com).
U dvorcu obitelji Eltz u Vukovaru (www.tzvsz.hr), pohranjeno
je muzejsko blago ovoga kraja, posebno arheološki ostaci
vučedolske kulture sa nadaleko poznatom vučedolskom
golubicom.
Svakako treba posjetiti i dvorac obitelji Odescalchi u
Iloku i njegove vinske podrume (www.ilocki-podrumi.hr),
uz kojeg su u Slavoniji najočuvaniji izvorni ostaci
turskog doba – tursko turbe i tursko kupatilo.
Dvorac Adamović – Cseh smješten je na brežuljkastom
dijelu naselja. Patricijski dvorac horizontalne kompozicije
s vrtom, sagrađen sredinom 19. stoljeća. Uz dvorac se
nalazi stari vinski podrum iz 1730. godine. U ovom dvorcu
potpisan je 12. studenog 1995. Erdutski sporazum kojim
su Istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem mirnim
putem reintegrirani u sustav Republike Hrvatske. U sklopu
dvorca nalazi se i Vinarija Erdut sa najvećom hrastovom
bačvom kapaciteta 75.000 litara, zbog čega je uvrštena u
Guinessovu knjigu rekorda. ( www.erdutski-vinogradi.hr )
Iznimno vrijedne barokne tvrđave
Slavonija u nasljeđu drži i dvije iznimno vrijedne barokne
tvrđave i to u Osijeku (www.tzosijek.hr) i Slavonskom Brodu
(www.tzgsb.hr).
Osječka Tvrđa predstavlja uspješan spoj vojne, građanskoupravne i sakralne arhitekture. Njezinim središnjim trgom
dominira zgrada General - vojarne iz 1726. godine s
najraskošnijim baroknim kamenim portalom u Hrvatskoj,
te kužni pil, uz onaj u Požegi (www.pozega-tz.hr), jedini
takav zavjetni spomenik u Hrvatskoj. Brodska tvrđava,
sagrađena u vrijeme habsburškog carstva i danas
obnovljena, živi u izvornom obliku. To je najveća tvrđava
86
Press 2010
iz svoga vremena s reprezentativnim kavalirom, čiji je
obrambeni sustav na granici prema Turskom carstvu
osiguravao neprekidan mir Slavoniji čitava dva i pol stoljeća.
Erdutska kula, ostaci srednjovjekovnog Erduta s kraja
15. stoljeća s koje se pruža nezaboravan pogled na
Dunav i Vojvodinu.
Zabavno-umjetnički sadržaji
U Osijeku se održavaju mnoge priredbe tijekom cijele godine.
Ističu se Festival hrvatske tamburaške glazbe na kojemu
sudjeluju tamburaški orkestri iz cijele Hrvatske, potom
Osječke ljetne noći - niz kulturno-zabavnih priredaba na
otvorenom s bogatom trgovačkom i ugostiteljskom ponudom.
Uz Dan grada Osijeka bogat je kulturno-umjetnički program
s tematskim izložbama. Brojni arheološki nalazi, zajedno
s predmetima prirodne, povijesne i umjetničke vrijednosti
čuvaju se u osječkom Muzeju Slavonije osnovanom 1877.
godine.
I ostali dijelovi Slavonije obiluju i brojnim kulturnim
manifestacijama. Krajem srpnja ili početkom kolovoza
u Ðakovu, biskupijskom središtu Ðakovačke i srijemske
biskupije, već duže od četiri desetljeća tradicionalno
se organiziraju Ðakovački vezovi (www.tz-djakovo.hr),
na kojima svoje stvaralaštvo pokazuje stotine kulturnoumjetničkih društava širom Hrvatske pa i inozemstva.
Posebno zanimljiva je povorka svih sudionika, odjevenih u
narodne nošnje te praćena konjskim zapregama središtem
grada, koju redovito prate deseci tisuća posjetitelja.
Đakovački bušari - u Đakovu se koncem siječnja i
početkom veljače održava i najveći karneval istočne
Hrvatske s velikom pokladnom povorkom.
Početkom rujna u Vinkovcima se održava najveća
manifestacija izvornog hrvatskog folklora, tradicionalne
Vinkovačke jeseni (www.vk-jeseni.com).
Grad Valpovo svake godine održava Ljeto valpovačko,
Donji Miholjac Miholjačko sijelo, dok se u Našicima tijekom
ljeta održavaju Dani hrvatskih šuma.
Požega tradicionalno organizira glazbeni festival Zlatne
žice Slavonije koje 2009. godine slave 40-ti rođendan, te
Kulenijadu - natjecanje privatnih proizvođača kulena.
Slične manifestacije pučkog stvaralaštava organizaciju
i ostali slavonski gradovi pa i manja mjesta.
Na području Virovitičko-podravske županije najzabavnija
je jesen i početak zime, kada više gradova priređuje
višednevne manifestacije posvećene plodovima jeseni,
odnosno gastronomiji, običajima i folklorno-glazbenom
izričaju svog kraja. Slatinske jeseni, koje se održavaju u
listopadu, posvećene su plodovima jeseni Crkvaračko
prelo održava se u prosincu u Orahovici i posvećeno je
gastronomiji, običajima, folkloru i glazbi Slavonije. Virovitica
pak cijeli mjesec slavi Prosinac u gradu.
U Baranji, regiji poznatoj po vrsnim eno i gastro
specijalitetima, zaživjela je manifestacija pod nazivom
‘Surduk festival’ – festival umjetnosti i vina, koja sjedinjuje
vinarsku kulturu i umjetnost, kroz izložbe, glazbu i
degustaciju vina baranjskog vinogorja. Manifestacija se
održava u mjestima općine Kneževi Vinogradi.
Manifestacija ‘Jesen u Baranji’, koja se održava u Belom
Manastiru tijekom mjeseca rujna, prikazuje kulturno
umjetničko stvaralaštvo brojnih manjina koje žive na
području grada. Natjecanje u kuhanju fiš paprikaša centralni
je događaj manifestacije.(www.tzbaranje.hr).
Predstavnik baranjske gastro ponude je zasigurno i baranjski
kulen, njegovo predstavljanje svake godine održava se na
Kulenijadi u Jagodnjaku, tijekom mjeseca svibnja.
Općina Bilje svoju turističku ponudu vrlo uspješno
predstavlja kroz sadržaje Etno susreta u Bilju i Ribarskih
dana u Kopačevu.
Posebno zanimljiva je Olimpijada starih športova krajem
kolovoza svake godine u Brođanicima, kod Osijeka, u
kojoj se natjecatelji nadmeću u zaboravu otrgnutim igrama
starih slavonskih pastira i seljaka. (www.tzosbarzup.hr).
Na području Općine Erdut tokom godine održavaju se dvije
vrlo značajne manifestacije za ovaj kraj, s ciljem očuvanja
kulturne baštine, narodne kulture i gospodarskog razvitka.
Sajam starih običaja i zanata je manifestacija koja traje dva
dana. Tradicionalno se održava od 2005. godine u rujnu.
Svake godine se sajam starih običaja i zanata održava u
drugom mjestu (četiri naselja: Bijelo Brdo, Aljmaš, Erdut i
Dalj).
Zbog svoje raznolikosti sajam je svake godine sve više
posjećeniji i zanimljiviji, kako sudionicima tako i posjetiteljima.
Kroz dva dana održavanja ove manifestacije pripremljen
je raznovrstan i bogat kulturni program. Od 2007. u Dalj
Planini u svibnju se održava dvodnevni međunarodni sajam
cvijeća. Na njemu uz bogat kulturni i gospodarski program
sudjeluje oko 150 izlagača iz regije, okolice i inozemstva
(Mađarska, Srbija), a posjeti ga oko 6000 gostiju.
Slijedite zvijezdu repaticu u aljmaš – žive jaslice
Od 2007. godine u vrijeme Božića, Ispred Svetišta Gospe od
Utočišta u Aljmašu se odvija najljepša Božićna priča – ŽIVE
JASLICE. U drvenim kućicama uz žive jaslice prikazan je
život sela iz Isusova vremena: pekarske obitelji proizvode
kruh i peciva, obitelj za tkalačkim stanom pokazuje kako
se prelo na preslici, stolarske obitelji pletu ribarske mreže i
korpe od pruća vrbice, a u jednoj od kućica prikazuju se stari
običaji Badnje večeri. Stanovnici Betlehema su mještani
Aljmaša i Dalj Planine kostimirani u jutano ruho. Posjetitelji
se uz čaj, kuhano vino i aljmaške lepinjice opuštaju i uživaju
u blagdanskom okruženju i bogatom programu koji se odvija
od 24. do 26.prosinca. Program Žive jaslice završava 6.
siječnja na blagdan Sveta tri kralja gdje uz bogati sadržajni
program žive jaslice pohode tri kralja.
Toplice
Slavonija je bogata ljekovitim termalnim i mineralnim
vodama. Posebice u Bizovcu (www.tzobizovac.hr), gdje je
početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća u naftnim
bušotinama otkrivena hipertermalna voda nevjerojatne
temperature od čak 96ºC. Danas su Bizovačke toplice
(www.bizovacke-toplice.hr) najsuvremenije i najopremljenije
toplice u Hrvatskoj, čiji multifunkcionalni kupališni kompleks
i moderno uređeno lječilište omogućava jedinstven doživljaj
– izlet u geološku prošlost i susret s davno iščezlim
87
Press 2010
Panonskim morem. Kompleks Bizovačkih toplica rasplaže s
oko 250 ležajeva u hotelskom smještaju nudeći gostu niz
sadržaja i atraktivnu okolicu bogatu etno-baštinom poput
živopisne bizovačke narodne nošnje zapažene širom svijeta.
Lipičke toplice (www.bolnica-lipik.hr) - nepotvrđeni izvori
kazuju da su u lipičkim ljekovitim izvorima uživali još u
doba Rimskog carstva, no prvi pisani zapisi o postojanju
lječilišnog turizma potječu s početka XVI stoljeća, kada
Ivan Kapistranin spominje ljekovitost lipičkih toplica. Zapisi
iz XVIII stoljeća često govore o ljekovitoj vodi po kojoj je
Lipik postao poznat. Danas se u specijalnoj bolnici uz
pomoć ljekovitih izvora liječe se upalne reumatske bolesti
i degenerativne bolesti kralježnice i zglobova. Zbog ratnih
stradanja Lipičke toplice još uvijek ulažu maksimalni
napori na dodatnom osuvremenjivanju bolničkih objekata,
uz istovremeno restauriranje spomeničke baštine i
tradicijskih osnova na kojima je ovo lječilište nastalo.
Aktivni turizam, lov i ribolov
Kao dodatni sadržaji pustolovnim se turistima pružaju sve
različitiji oblici aktivnog turizma. Izgrađene su i obilježene
brojne biciklističke staze, a osmišljena je i ponuda za pustolovni turizam.
Jahanje je moguće u Ergeli Ðakovo, koje raspolaže
sa više od četiri stotine
konja lipicanske pasmine
(www.ergela-djakovo.hr). U Baranji je organiziran jeepturizam te ribolov u rukavcima Dunava u kojima je moguće
uloviti soma i od stotinu kilograma te štuku divovskih
razmjera (www.tzosbarzup.hr).
Predstavnik doživljajnog turizma u Baranji zasigurno je
Baranja adventure team, sa svojom ponudom vožnje
terencima, paintbalom, šetnjama i vožnjom kanuima,
nakon kojih se okrjepa pronalazi na izletištu ‘Tri mudraca’ u
Karancu. www.baranya-adventure.com
U neposrednoj blizini Grada Slavonskog Broda, u mjestu
Garčin, općinskom središtu općine Garčin smješten je
Konjički klub i škola jahanja ‘Ramarin’. Za posjetitelje
garantirani užitak u rasnim konjima i prekrasnim igralištima za
preponsko jahanje, a uskoro i poseban doživljaj Maratonskog
jahanja na uređenoj stazi od 110 km. www.ramarin.hr
Mogućnosti ribolova u Slavoniji protežu se područjem Drave,
Dunava, Save i ostalih slavonskih rijeka s pripadajućim
pritocima, poplavnim područjima, prirodnim i umjetnim
jezerima i jezercima, barama i mrtvajama, umjetnim
tokovima, kanalima i akumulacijama, te drugim vodama
koje su trajno ili povremeno povezane s glavnim tokovima.
Jezero Borovik, koje je smješteno nedaleko od Đakova, je
umjetno jezero stvoreno pregradnjom korita rijeke Vuke još
1978. godine i to na samom početku njena toka. Jezero je
duboko i do 15, a dugačko 7.000 metara i površine od 160
hektara. Ovo mjesto je vrlo atraktivno za ribolov, ne samo u
Hrvatskoj nego i u cijeloj Europi. Osim šarana i pastrvskog
grgeča, ovdje obitavaju i mnoge druge ribe.
Lov na području Slavonije ima bogatu tradiciju, posebno
na krupnu divljač, a i danas može ponuditi visoko trofejnu
divljač u otvorenim lovištima (jelen, divlja svinja, srnjak), te u
ograđenim lovištima (jelen lopatar, muflon). Od sitne divljači
nudi se: fazan, šljuka, prepelica, trčka, divlja patka, divlja
guska i zec. Lijepo uređene lovačke kuće nude kvalitetan
smještaj i bogatu domaću kuhinju. Divlja svinja prisutna
je u većini županijskih lovišta. Fazan je rasprostranjen
na području cijele županije i glavna je lovna divljač u
zajedničkim lovištima.
Vjerski turizam
Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu
www.svetiste-aljmas.com
Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu predstavlja
najznačajnije hodočasničko središte cijele istočne Hrvatske.
Aljmaš spada u dobro opremljene turističke lokalitete s više
ugostiteljskih objekata, opremljenim parkiralištima, a postoje
i određeni interpretacijski sadržaji vezani uz svetište. Aljmaš
je mjesto koje nudi i druge atraktivne turističke sadržaje u
samom mjestu i njegovoj bližoj okolici. Pritom se misli u
prvom redu na obalu Dunava na jednoj od najpristupačnijih
lokacija u regiji i u blizini Parka prirode Kopački rit, ali i na
obližnje Erdutsko vinogorje i samo mjesto Erdut. U suradnji
Županije, Općine Erdut i lokalnih turističkih zajednica
postavljena je turistička signalizacija kao i turističke
informacije upravo za svetište i prateće vjerske sadržaje.
Aljmaš tokom godine pohodi najmanje 200 tisuća
hodočasnika, a tokom velikog marijanskog blagdana
Velike Gospe 15. kolovoza oko 60 tisuća vjernika.
Svetište Gospe na vodici u Ilači najposjećenije svetište
Vukovarsko - srijemske županije. To je svetište nastalo 1865.
godine kada je na putu iz Nijemaca prema Ilači izbio izvor
vode. Mještanin Ilače iste je noći u snu vidio blaženu Djevicu
Mariju s djetetom Isusom u naručju koja mu reče da je izvor
njezin, te da ga ogradi i ne dopusti da se na njemu napaja
blago. Mladić je izvor ogradio, a prvi hodočasnici u Ilaču
nazvali su ga ‘Gospinom vodicom’. Iz izvora i danas teče voda.
Kraj izvora je postavljen kip Majke Božje, a neobična djela
počela su se događati sve više. Stoga je 1870. pored
izvora posvećena i crkva oko koje je perivoj s postajama
križnog puta. Za potrebe održanja slavlja na otvorenom
sagrađen je natkriveni prostor s oltarom, a 1981. godine
i kamena kapelica s kipom Gospe Ilačke. Svetište
tijekom cijele godine posjećuju hodočasnici iz Hrvatske.
U Svetište Gospe od brze pomoći u Slavonskom Brodu
hodočasti se svakog osmog dana u mjesecu, te o
Gospinim blagdanima. Pobožnost Gospi od brze pomoći
započele su promicati hrvatske uršulinke šezdesetih
godina Franjevačka crkva Presvetog Trojstva duhovna
je kolijevka grada Slavonskog Broda. Samostanska
zgrada iz 18. stoljeća građena je uz južni zid crkve,
proteže se uz rijeku Savu, te predstavlja jednu od
najmarkantnijih baroknih građevina na području Slavonije.
88
Press 2010
Autor: Goran Vranić
Katedrala Svetog Petra i Pavla u Đakovu i Strossmayerov
muzej
Iako Đakovo nije županijsko središte i veličinom je tek šesti
grad Istočne Hrvatske, upravo je ono sjedište crkvene
vlasti u Slavoniji, a znatan dio hrvatske povijesti iz njega
se upravljalo i katoličkom crkvom u Bosni. Stoga se upravo
u Đakovu nalazi najimpozantniji i najvažniji sakralni objekt
cijeloj Slavoniji i Baranji, Đakovačka katedrala Svetog Petra.
Neposredno uz katedralu smješten je i muzej posvećen
čovjeku najzaslužnijem za njenu izgradnju i jednoj od
najvećih povijesnih ličnosti Hrvatske, biskupu Josipu
Jurju Strossmayeru, što dodatno uvećava važnost ovog
lokaliteta. Zbog navedenih elemenata Đakovačka katedrala
Svetog Petra svojim značajem znatno nadmašuje veličinu
Đakova kao grada.
bit ćete počašćeni domaćim kulenom, domaćom šunkom,
suhom kobasicom, i drugim prepoznatljivom delicijama.
Ministarstvo kulture je svrstalo slavonski kulen u zaštićeno
nematerijalno kulturno dobro. Kulen je suhomesnati
specijalitet od biranog svinjskog mesa,premijska kobasica
koja pruža vrhunski gurmanski užitak. Pri izradi domaćeg
kulena koriste se samo najkvalitetniji dijelovi svinjskog mesa i
prirodni dodaci: sol, češnjak, te ljuta i slatka mljevena paprika.
GASTROFEST – održava se u Đakovu dva puta godišnje
(ljeti i zimi) gdje se okupe kulinari iz cijele Slavonije i Baranje.
Osnovni cilj je promoviranje bogate gastronomske ponude
Slavonije i Baranje.
Među brojnim slavonskim gastronomskim specijalitetima
vodeće mjesto zauzima
fiš-paprikaš. U Slavoniji su
posebno tražena jela od riječne ribe. Posebice se to odnosi
na šarana na rašljama, pečenog kraj otvorene vatre ili pak
soma u kukuruznom brašnu, koji se primjerice poslužuje uz
grah salatu sa svježim lukom i bućinim uljem. Ovim jelima
savršeno odgovara pratnja jedne od graševina iz slavonskih
podruma. Posebno mjestu u toj ponudi zauzimaju poznata
slavonska vina, ali i vina malih proizvođača slavonskih
vinogorja.
U Baranji su predstavnici gastro ponude Etno restoran
‘Baranjska kuća’, sa ponudom domaćih gastronomskih
specijaliteta, te vinarija ‘Josić’, koja privlači svojim
pogledom
na
baranjsko
vinogorje.
www.josic.hr
Izvor: HTZ
Izvor: HTZ
Gastro kutak
Malo se koja naša regija može pohvaliti tolikim bogatstvom
recepture. U nadaleko poznatim slavonskim delicijama
upletena je pokoja nit dalmatinske, zagorske, ličke i poneke
druge europske kuhinje. Mnoge prigode u životu Slavonaca
bile su povod za velika slavlja. Tako su nastala prigodna jela
pri žetvenim radovima, rođenjima, zarukama, vjenčanjima,
crkvenim blagdanima (Božiću, Uskrsu, pokladama) ili
poznatim slavonskim kolinjima. Posebno su poznata jela
pripremljenima po izvornoj recepturi kao što su čobanac,
riblji paprikaš, pileći paprikaši i mnoga druga. Udomaćen
je način pripreme povrća u obliku variva povezanog
papriciranom zaprškom. U kući svakog pravog Slavonca
Slavonska vina
Slavonija, ima izvanredne pretpostavke za uzgoj grožđa
i proizvodnju vina. Slavonska vina su se u prošlosti često
nalazila na stolovima careva i visokodostojnika, a iz te tradicije
potječu i današnji slavonski vinogradi: srijemski, erdutski,
baranjski i đakovački na istoku, te kutjevački na zapadu
Slavonije. Slavonija raspolaže doista izvrsnim mogućnostima
za proizvodnju velikih količina vrhunskog vina, osobito onog
bijelog. Teško je reći koji su slavonski vinogradi kvalitetniji
i izazovniji: srijemski, erdutski i baranjski u Podunavlju,
đakovački u Istočnoj, ili kutjevački u središnjoj Slavoniji.
Epicentar razvoja slavonskog vinarstva je područje oko
Kutjeva. Enjingi, Kauthaker i PPK Kutjevo najvažniji su
slavonski proizvođači, a Enjingijevo i, osobito, Krauthakerovo
stalno eksperimentiranje sa novim sortama definitivno
udaljava suvremenu Slavoniju od imidža monokulture
graševine, kao što se činilo prije šest ili sedam godina.
89
Press 2010
Turistički razvoj ustrojen na vinskim cestama
Baranjsko i Erdutsko vinogorje prva su dva vinogorja u
Hrvatskoj koja su postala dijelom Vintoura, odnosno vinskih
cesta Europske unije. Ovaj projekt vezan je uz turistički
razvoj ruralnih sredina ustrojen na vinskim cestama.
Njegove članice su Mađarska, Italija, Španjolska i Hrvatska,
a projekt je financirala Europska unija. Do sada je u projekt
uključeno sedam vinskih cesta iz Mađarske, Španjolske i
Italije, a Hrvatskoj su partnerstvo pružili susjedni Mađari
s kojima je Osječko-baranjska županija potpisala Opću
povelju o priključenju vinskih cesta. U Vintour se, kada
ispune potrebne preduvjete, planiraju uključiti i Đakovačko i
Feričanačko-našičko vinogorje.
Svako vinogorje bi na taj način imalo svoju polazišnu točku.
Za Baranju bi to bio dvorac princa Eugena Savojskog u
Bilju i Park prirode Kopački rit. Aljmaš i svetište trebali bi
postati polazna točka Erdutskoga vinogorja. Za Đakovačko
vinogorje polazišna točka bi bila katedrala i Državna ergela
lipicanaca. Bizovačke toplice zajedno s dvorcima i perivojima u Donjem Miholjcu, Valpovu i Našicama zaokružili bi
ponudu Feričanačko-našičkoga vinogorja. Na području
Brodsko-posavske županije svakako treba obići ‘Vinske ceste stupničkih brda’, poznato vinorodno gorje na
području općine Brodski Stupnik, od čijeg su grožđa vinarije
Zdjelarević, Jurković, Vinković i Čaldarević napravile vrhunska vina.
Vinska cesta ‘Virovitički vidici’
Prva izložba vina virovitičkih vinogradara održana je 1864.
godine – iste godine kada je održana i prva hrvatska izložba
vina, a ta činjenica dosta govori o značaju vinogradarstva
i vinarstva na ovom području. U to vrijeme uzgajale su se
domaće plemenite sorte, a najzastupljenija je bila autohtona
sorta kadarka.
Vinska cesta ‘Virovitički vidici’ proteže se Virovitičkim
vinogorjem duž južnih prigradskih naselja Virovitice, koja
su se ugnijezdila na slikovitim obroncima Bilogore. Na
ovom području najpristunije vinske sorte su graševina,
pinot bijeli, chardonnay i frankovka. Članovi virovitičke
udruge vinogradara i voćara ‘Sveti Vinko’ su na
približno 15 km trase vinske ceste ustrojili 11 kušaonica.
www.virovitickividici.com.
Smještaj
Smještaj je turista od nedavna izuzetno kvalitetan u Osijeku
i Bizovcu. Nakon obnove nekih hotela s četiri zvjezdice u
Osijeku je otvoreno još desetak malih obiteljskih hotela.
Obnovljeni su hoteli i u obližnjim Našicama, Požegi,
Vinkovcima i Vukovaru. Osim Osijeka koji ima hotele s 4
zvjezdice isti se nalaze i u Slavonskom Brodu, Valpovu
i u Belom Manasitru dok Đakovo i Našice imaju hotele
s 3 zvjezdice. Obnovom i uređenjem niza prigodnih
prostora u obrazovnim i društvenim objektima u gradu,
Osijek je postao i prepoznatljiv kongresni centar. I
agroturizam sve dublje pušta korijenje i u slavonskoj
ravnici i Baranji te
već više
desetaka obiteljskih
domaćinstva pruža usluge smještaja (www.tzosbarzup.hr).
Eko-etno
Malo
slavonsko
eko-etno
selo
Stara
Kapela
(www.stara-kapela.hr) smješteno je na južnim obroncima
Požeške gore u općini Nova Kapela u kojem živi tek 17 starijih
stanovnika. Jedinstveno po svojoj tradicijskoj arhitekturi
i spokoju starog seoskog načina života. Posjetitelji imaju
dojam kao da su došli u vrijeme od prije stotinu godina. Bez
automobila i signala za mobitele Stara Kapela nudi suživot
u suglasju s prirodom i tradicijskim vrijednostima.
Kuće u selu uglavnom imaju veliko dvorište sa
ostalim gospodarskim zgradama, sjenicom za ugodan
poslijepodnevni odmor i razgovor uz kavu ili čaj, vanjskom
krušnom peći i pečenjarom, voćnjak sa stolovima i klupama
te zidanim roštiljem koji je gostima na raspolaganju. U
ponudi je i ekološki uzgojeno povrće iz vrta. Parovi mogu
koristiti tandem bicikli za zajedničku vožnju. Biciklističkopješačka staza prolazi brežuljcima u dužini 13 km. Na stazi
je raspoređeno 6 odmorišta, a neki su replike starih turskih
čardaka iz vremena vojne krajine koji služe kao vidikovci.
Uz stazu su postavljene interpretacijske table sa slikama
i nazivljem ptica koje ovdje borave, fotografije jestivih i
nejestivih gljiva koje se ovdje mogu naći, divljači koja ovdje
obitava ili ovim područjem boravi. U ovom životopisnom ekoetno selu i posebnom staroslavonskom ugođaju, moguće
je smjestiti autobus putnika u vrlo kvalitetnom smještaju.
U posljednje vrijeme razvoj seoskog turizma sve je
uočljiviji u Osječko-baranjskoj županiji, gdje je registrirano
56 gospodarstava sa 192 postelje. Isti broj posjeta, ali
povećanje od približno 50 posto noćenja u odnosu prema
istom razdoblju 2008. godine (prvih šest mjeseci) podatak
je koji u svakom slučaju može zadovoljiti dio baranjskih
turističkih djelatnika. O Baranji se sve više priča, a to je
stoga što ovdašnji turistički djelatnici mukotrpno rade kako bi
privukli goste izgradnjom nove infrastrukture i poboljšanjem
usluga.
Etno selo Karanac (www.karanac.com) bogatije je
za još jedno obiteljsko turističko domaćinstvo. Osim
autohtonog seljačkog gospodarstva obitelji Sklepić
(www.sklepic.hr), koja je pionir etno-turizma na ovom
području, baranjska agro-turistička ponuda obogaćena
je imanjem ‘Ivica i Marica’. Ovo imanje, smješteno u
blizini Parka prirode Kopački rit, nudi obilje užitaka na
jednom mjestu: bogatu trpezu, ugodnu dobrodošlicu uz
zvuke tamburice i romske glazbe. Uz brojne aktivnosti,
kao što su jahanje, vožnja fijakerom, biciklom ili nordijsko
hodanje, gosti mogu i spokojno predahnuti u ugodnom
smještaju ove baranjske etno oaze. www.ivica-marica.com
Poljoprivredna zadruga Ergela Višnjica - objedinjuje
Pustaru Višnjica s jedinom ergelom arapskih konja u našoj
zemlji i Pustaru Zidine s najvećim uzgajalištem jelena
lopatara u Hrvatskoj. Tamo se nalaze i naši najveći nasadi
batata. Po mnogočemu je jedinstven i Bakin vrt, veličine
1 hektara, u kojem se uzgaja povrće na tradicionalan /
ekološki način. www.visnjica.hr
90
Press 2010
Noviteti
Prema kategorizaciji Ministarstva turizma (listopad, 2009.)
na području ove regije turistima je na raspolaganju devet
hotela s četiri zvjezdice i 20 hotela s tri zvjezdice. U lipnju
2009. u Vinkovcima je otvorena ‘Villa Lenije’, prvi hotel
s četiri zvjezdice u tom gradu i drugi takve kategorije u
Vukovarsko-srijemskoj županiji. Uz caffe bar i restoran
hotel ima i wellness kompleks sa zatvorenim bazenom i
saunama, sobama za kozmetički tretman i masažu, kao
i privatnim spa suite. Hotel raspolaže i s konferencijskom
dvoranom, a u ponudi ima i turističke programe poput
vožnje bicikla, jahanja i vožnje kanuima. Vinkovci su 2009.
dobili i prvi hostel, koji je otvoren pod nazivom hostel ‘Plus’
u neposrednoj blizini centra grada, a koji raspolaže sa 84
ležaja. www.hostel-plus.hr
Iločki podrumi 2009. godine otvorili su vrata ladanjskog
imanja Principovac, koje se nalazi usred velike plantaže
vinograda (preko 87 ha), dok je oko samog ljetnikovca
15.000 kvadrata travnatih površina. Imanje je opremljeno
atraktivnim restoranom, koji može primiti 60 gostiju, dvije
terase, sjevernom i južnom, panoramskim dizalom koje vas
vodi do vidikovca s kojega pogled puca na cijeli Ilok, ali i na
dobar dio Srijema i Bačke, te sa šest apartmana u kategoriji
četiri zvjezdice, od kojih je jedan luksuzni predsjednički, od
120 četvornih metara. Gostima su na raspolaganju igrališta
za tenis i badminton, četiri kilometra asfaltiranih cesta za
biciklističku stazu i šetnicu kroz vinograde, vožnja turističkim
vlakićem i mogućnost sudjelovanja u berbi grožđa, te
degustacija vrhunskih vina.
U Zmajevcu, u Baranji, otvoren je prvi baranjski Golf
Country Club. Uz školu golfa i rekreativnu igru,
moguće je koristiti usluge saune ili degustirati vino
brojnih baranjskih vinara. www.golfklub-zmajevac.hr
Salaš ‘Ipša’ u Čemincu obogaćuje turističku ponudu
na baranjskim seoskim imanjima. U ponudi je noćenje,
jahanje, te bogata gastronomska ponuda jela naših baka.
www.salas-ipsa.hr
Prometna povezanost
Premda je od glavnog grada Hrvatske, Zagreba, udaljena
200 do 300 kilometara, Slavonija, a poglavito Osijek, dobro
su prometno povezani s metropolom. Na relaciji Zagreb
- Osijek dnevno prometuje nekoliko desetaka udobnih
vlakova i autobusa te se iz Zagreba u Osijek stiže za
oko četiri sata. Suvremenom autocestom od Zagreba do
Slavonskog Broda stiže se za 1,5 a do Osijeka za 2,5 sata.
Osijek ima i međunarodnu zračnu luku u koju mogu slijetati
i najveći zrakoplovi. Ljeti se održavaju redovite linije
prema jadranskim zračnim lukama, dok zimi slijeću samo
čarter-avioni. U Vukovaru, Iloku, Batini i Osijeku grade
se i prihvatni lučki sadržaji za velike turističke brodove
na dunavskim rutama od Beča do Crnoga mora. Vukovar
i Osijek hrvatske su riječne luke koje nisu samo teretne
nego kroz njihova pristaništa godišnje u Hrvatsku uđe
tisuće turista. Postoji velik interes za pristajanje putničkih
brodova koji u vrijeme sezone koja traje od ožujka do
listopada pristaju više puta tjedno u Vukovaru. Radi se o
luksuznim brodovima stranih brodara na kojima su najčešće
turisti iz Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke i drugih
europskih zemalja koji najčešće plove na relaciji Mađarska
- Rumunjska i obratno. U ljeto 2009. godine u Osijek je
uplovio prvi moderni riječki putnički brod – kruzer sa 150
putnika iz SAD-a. Tijekom 2010. godine u osječkoj luci
očekuju uplovljavanje 50 kruzera s oko sedam tisuća turista.
Tijekom 2009. u vukovarsku luku uplovilo je 138 kruzera
s ukupno 16.054 putnika, što u odnosu na 2008. godinu
predstavlja pad od 6 odnosno 15 posto. Naime, u 2008.
u vukovarskoj luci je zabilježeno 147 pristajanja kruzera
s ukupno 18.918 putnika. Samo u organizaciji agencije
Centratoura u Vukovar je s kruzera došlo više od 59 tisuća
gostiju. Priča o kruzerima na Dunavu počela je u travnju
2004. kada je prvi takav brod sa 6704 gostiju uplovio u
Vukovar. Nakon toga, 2005. bilo je 9700 gostiju, 2006. čak
11.300, godinu dana kasnije 15 tisuća, a 2008. ih je bilo
17.135.
Čime se ponosimo
Godišnji proljetni ophod kraljice ili ljelje iz Gorjana
od 2009. na popisu UNESCO-ove nematerijalne kulturne
baštine. Legenda kaže da običaj potječe iz turskog vremena,
kada su Turci zarobili sve muškarce u selu, na što su se žene
dosjetile, prerušile se u nesvakidašnju odjeću, u ruke uzele
sablje i kose te krenule prema Turcima. Turci su pomislili
da su to duhovi, uplašili se i pobjegli, a žene su na taj način
oslobodile svoje očeve, braću i muževe. Stručnjaci koji su
proučavali običaj smatraju da je on puno stariji, da potječe
iz praslavenske države i da je ostatak nekadašnjeg obreda
inicijacije. Običaj se održava na katolički blagdan Duhova
kada djevojke u povorci obilaze selo i posjećuju pojedina
dvorišta. Podijeljene su po ulogama na kraljeve i kraljice, a
prate ih momci sa košarom za darove – prosjaci te gajdaš. U
dvorištima ih dočekaju domaćini, Ljelje im pjevaju prigodne
pjesme, izvode obrednu igru i kolo uz pratnju gajdaša, a
domaćini ih časte i darivaju. Nakon toga odlaze do druge
kuće i tako redom po cijelom selu. Od 2007.g. na blagdan
Duhova održava se i smotra folklora Legenda o Ljeljama.
Tamburaška glazba - za Osijek se obično kaže da je
kolijevka tamburaške glazbe. Prvi tamburaški zbor u Osijeku
je nastao 1847. godine, a osnovao ga je Pajo Kolarić
stvorivši od tambure najpoznatije narodno glazbalo. Tako je
Osijek postao ne samo tamburaško središte Hrvatske, već i
cijeloga slavenskoga juga.
Zlatovez - jedan od najviših dostignuća naše pučke umjetnosti
i vjerovatno najveće dostignuće u aktivnostima slavonskobaranjskih žena sa sela. Tom tehnikom rađene su najbogatije
slavonske nošnje koje se danas opet rade u svom izvornom
obliku ali i kao predmeti koji uljepšavaju naše domove i
obogaćuju našu turističku ponudu. www.zlatovez.com
Pastuharna lipicanaca u Ðakovu - Đakovačka tradicija
uzgoja konja može se doživjeti u pastuharni, smještenoj na
istočnom rubu Đakova. Ovaj objekt stoga osim pasioniranih
91
Press 2010
ljubitelja konja posjećuju i ‘obični’ turisti, a zbog njegovog
izuzetnog značaja treba ga također uvažavati kao posebnu
atrakciju. Državna ergela lipicanaca osim svoje uzgojnoselekcijske zadaće, pokreće niz aktivnosti usmjerenih
ka turističkom tržištu od kojih je najznačajnija izgradnja
jahaone i sveukupno uređenje prostora Ivan dvor.
Bela IV. u Virovitici - Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. je
1242. godine u Virovitici izdao ‘Zlatnu bulu’ – dokument
kojim današnji Zagreb stječe status slobodnog kraljevskog
grada.
Prvi pjenušac u Hrvatskoj - 1896. godine u Slatini je
proizveden prvi hrvatski pjenušac
Rupnica - prvi geološki spomenik prirode u Hrvatskoj.
Proglašen je zaštićenim 1948. zbog izuzetno rijetke
morfološke pojave vulkanskih stijena. Nalazi se u sastavu
Parka prirode Papuk, koji je 2007. godine, zahvaljujući ovom
i ostalim geološkim fenomenima, postao jedini hrvatski član
Asocijacije europskih geoparkova i Asocijacije UNESCO–
vih geoparkova.
Najveća bačva - Vinarija u sklopu nekadašnje kurije
Adamović-Cseh u Erdutu poznata je po hrastovoj
bačvi kapaciteta 75.000 litara, zbog čega je uvrštena u
Guinessovu knjigu rekorda. Pogled na Dunav pruža stara
srednjovjekovna kula u Erdutu, koja figurira kao ključna
točka zanimljiva za turističko posjećivanje.
Brodsko kolo je smotra folklora koja se već više od 40
godina održava u Slavonskom Brodu. Osnovana je 1963.
godine i najstarija je smotra folklora u Hrvatskoj. Brodsko
kolo nizom raznovrsnih folklornih priredbi prezentira
folklornu baštinu Brodskog Posavlja: od Smotre izvornog
folklora Brodsko-posavske županije ‘Šokadijo sve ti je na
glasu’, županijske smotre folklornih pjevačkih skupina ‘Kad
zapjevam i malo zagudim’, Smotre dječjeg folklora ‘Igra
kolo maleno’, Smotre pučkog pjevanja crkvenih pjesama,
Smotre koreografiranoga folklora, Hrvatske smotre svirača
na tamburi samici, mimohoda i nastupa KUD-ova do
etnografskih izložbi.
Prateće priredbe: smotre konjskih zaprega, natjecanja
preponskog jahanja i dvoprega, vašar kolača. ‘Brodsko kolo’
stalan je oblik njegovanja tradicijske kulture i živog pučkog
stvaralaštva, snažan poticaj svjesnom čuvanju i razvijanju
naslijeđenog kulturnog blaga. www.brodsko-kolo.com
Originalan poklon i lijepa uspomena
Od tradicijskog veza do univerzalnih drvenih posuda
- kao suveniri pažnju privlače uzorci tkanja i tradicijskog
veza bogatog slavonskog foklora aplicirani na ukrasne i
upotrebne predmete iz raznih materijala. Tradicijska drvena posuda ‘struganka’ - univerzalna posuda izrađena
izdubljivanjem odnosno ‘struganjem’ drveta vrbe ili johe
stoljećima je predstavljala nezaobilazni dio inventara slavonskih kuća. Razlikuju se oblikom, veličinom i namjenom.
Iz njih se jelo, pilo.. u njima se pralo i umivalo.. u njima se
kruh mijesio, a pune plodova marljivih ruku bile su nezaobilazni dio svagdanskog i blagdanskog stola.
Serija suvenira ‘Tragovi i uspomene’ - Uzorci tkanja i
tradicijskog veza bogatog podravskog i slavonskog folklora
aplicirani na ukrasne i upotrebne staklene podloške na kojima lebde poput nježnog traga ili divne uspomene…
Raritet – etno frizura Hrvatske - pri češljanju djevojaka
na području Slavonije postojao veoma složen način pletenja
pletenice od mnogo sitnih pramenova. Njihovim se uplitanjem stvorila plosnata pruga, koja se s potiljka podizala na
tjeme ili polagala čak do čela. Frizura se upotpunjavala
pravim ili umjetnim cvijećem, ukrasnom vrpcom, nakitom
ili nanizanim novcem položenim preko tjemena. Takav je
način češljanja zapažen na pronađenim ženskim portretima
koji datiraju iz kasnog Rimskog carstva tj. od sredine trećeg
do kraja petog stoljeća. Očuvanje ovog tipa pripreme frizure sve do našeg vremena dokazuje da su Hrvati pri dolasku na ovaj prostor susreli rimske starosjedioce, od kojih
su preuzeli opisani način češljanja.
Serija keramičkih suvenira s prikazom Mikeša –
virovitičkih starosjedilaca. Mikeš je naziv koji označava
starosjedioce Virovitice. U popratnom tekstu uz suvenir
Mikeš se predstavlja kao osoba koja je ugostila i napojila
ugarsko-hrvatskog kralja Belu IV. kada je 16. studenoga
1242. godine potpisao Zlatnu bulu kojom je Zagreb postao
slobodni kraljevski grad.
92
Press 2010
Parni mlin - Vozeći se međunarodnom prometnicom koja
Karanac i Kneževe Vinograde povezuje s međudržavnim
graničnim prijelazom sa susjednom prekodunavskom
državom, poznati (i jedini) baranjski grnčar, Danijel Astaloš,
uočio je u Suzi, na pola puta između Piroš čizme i Kovač
čarde, neobičnu zgradu nekadašnjeg parnog mlina i u nju
se naprosto zaljubio. U mlinu, osim radionice, otvorena
je galerija grnčarije i umjetnina, a želja mu je turistima
pokazati način rada na kolu, u čemu se mogu i sami
okušati, te urediti mjesto za razne susrete i druženja. Inače,
radi privlačenja turista i pružanja specifične ponude, već je
nabavio stari Petroffov klavir iz 19. stoljeća, a u unutrašnjost
mlina je smjestio kolo poznatog proizvođača keramike
Zsolnaia. Dakako da je pri realizaciji projekta računao na
blizinu vinske ceste, Kopačkog rita, batinskog spomeničkog
kompleksa i sve brojnije smještajne kapacitete u ovom
dijelu Baranje. www.tzbaranje.hr
Autor: Sergio Gobbo
Priče, legende, mitovi
Ljetnikovac Ivane Brlić-Mažuranić, Brodsko Vinogorje
- Legenda kaže da je svjetski poznata spisateljica dječjeg
štiva Ivana Brlić- Mažuranić boraveći u svom ljetnikovcu
kod crvenog bureta za kišnicu koje i danas stoji uz vilu,
ugledala malog dječaka kako lovi mačku, a iza njega
mrkog opančarskog majstora. Tako je nastala zamisao o
omiljenom dječjem štivu ‘Čudnovate zgode šegrta Hlapića’
koji je, prema riječima same spisateljice ‘dobar kao sunce,
a mudar kao knjiga’, postao uzor
svoj djeci. Ragled ljetnikovca Brlićevca moguć je samo za
organizirane turističke skupine djece i odraslih, uz prethodnu
najavu u Turističkoj zajednici.
Vinski podrum zapovjednika brodske tvrđave Legendarni Franjo Trenk je, u vrijeme dok mu je otac Ivan
dvadesetih godina 18. stoljeća zapovijedao brodskom
tvrđavom, često boravio u Brodu. Svoj nemirni vojnički duh
i naročiti interes za oružje pokazivao je i u ranoj mladosti.
Osim što je opisivan kao hrabar vojnik, dobar strateg i
zapovjednik te izazivač dvoboja, Franji Trenku pripisuju se
i atributi hazardera, pustolova, ali i ljubitelja lijepih žena i
dobre kapljice. U vinskom podrumu zapovjednika brodske
tvrđave se za organizirane turističke skupine izvode programi
živuće povijesti u kojima, uz Franju Trenka, sudjeluju i drugi
kostimirani tvrđavski likovi, a tijekom kojih se za turiste
organiziraju degustacije starog brodskog vina, tzv. ‘bermeta’.
Legenda o Ružici - kaže da je na mjestu gdje je danas
Ružica-grad u davna vremena bilo vilinsko ročište. Tu su
se, na šumskoj čistini, vile su noću održavale sijela, na
kojima su ponekad spravljale napitke od trava te plesale i
pjevale. I upravo je na tom vileništu neki moćni velmoža
odlučio sazidati tvrdi grad... Kad se vile opet jednom
skupiše na svom sastajalištu, umjesto svilenkaste trave
nađoše razgaženo blato, a umjesto cvjetnih grmova golemo
kamenje, navaljeno na njih. Zaciktaše u jadu i u bijesu,
pa svojim čarolijama namah ispremetaše sve to gradivo i
otkotrljaše ga u dolinu. Izazvalo je to bijes moćnog graditelja.
Tražio je krivce na sve strane, ali bez ikakva uspjeha. I nije
mu preostalo drugo nego da se ponovno lati istoga posla,
no jednoga jutra gradilište je opet osvanulo poharano.
Zidine su bile srušene, jame zatrpane, daske i grede
slomljene, a kamenje otkotrljano u dolinu. Ponavljalo
se to nekoliko puta: što bi graditelji obdan sagradili, to bi
vile obnoć porušile...Napokon je velmoža postavio brojne
straže i zasjede, te uspio otkriti da mu to vile planinkinje
iz noći u noć ruše gradnju. Odlučio se uhvatiti ukoštac s
njima i okrutno ih kazniti. I zaista, unatoč svim vilinskim
moćima, unatoč njihovim čaranjima, pošlo mu je za rukom
da u mrežu, razapetu oko gradilišta, uhvati najljepšu vilu –
Ružicu. Zaplela se svojom vilinskom kosom u nju, a vile su
bile nemoćne da oslobode svoju družicu.
Užasnute su motrile kako okrutni velmoža vuče Ružicu za
kosu, u kojoj je bila sva njezina moć, i kako je bešćutno
zazidava u temelje kule. Vile su se razbježale i nikada
više nisu došle na to mjesto. Okrutni velmoža sagradio je
grad, ali ga je pratilo vilinsko prokletstvo: u času kada su
trublje objavljivale svršetak gradnje, odronio se kamen s
najviše kule i zdrobio ga. Nestalo je velmože, pa mu se i
ime zametnulo. A grad se zove po vili koju je on u njegove
temelje zazidao: Ružica-grad. Legendu svake godine
prigodnom manifestacijom oživljava Red vitezova Ružice
grada.
93
Press 2010
Lika - Karlovac
www.tzkz.hr, www.lickosenjska.com
Autor: Josip Madračević
U samom srcu Hrvatske, gdje se susreću nizinski i planinski
dio, područje je očuvane prirode, čistih rijeka, a nešto južnije u Lici i najvrjednijih krških nacionalnih parkova u Europi.
Područja Karlovačke i Ličko senjske županije odredišta su
istinskih ljubitelja prirodnih ljepota i gotovo netaknute divljine, kojima je zbog odlične prometne povezanosti, ova regija bliža nego ikad. Osim autoceste koja Zagreb povezuje s
Dalmacijom, Karlovcem i Likom prolazi i stariji magistralan
pravac, idealan za obilazak manjih mjesta bogate povijesne
baštine. A i ponuda zdrave i domaće hrane postala je adut
koji u ovaj kraj privlači sve više turista.
Nacionalni parkovi u Lici, ljepote karlovačkih rijeka Kupe,
Korane, Mrežnice i Dobre, šumovitost gorja Velike i
Male Kapele, zelenilo ličkog i kordunskog krša, obilježile
su i turističku ponudu ovoga kraja aktivnostima poput
planinarenja, kupanja u čistim vodama, veslanja i splavarenja,
ribolova na jezerima, rijekama i njihovim gorskim pritocima,
raftinga i vožnji kanuima. Tu su i lov u šumama od Draganića
do Kleka i Modruša, razni zimski sportovi, te skijanje na
padinama Bjelolasice (www.bjelolasica.hr). Planinski
putevi i staze, biciklističke staze, kraške špilje, termalno
lječilište i mnoge druge prirodne vrijednosti ovog područja
pružaju neograničene mogućnosti odmora i rekreacije.
Prema Strateškom planu hrvatskog turizma za razdoblje
2010-2014. Hrvatska će se profilirati kao visoko cijenjena
destinacija životnog stila te očuvanih prirodnih i kulturnih
vrijednosti. Sukladno tome, ličko-karlovačka regija gostima
bi se trebala predstavljati kao ‘zeleno srce Hrvatske’,
mjesto gdje se spajaju obala i posebno očuvan kontinent.
Ovaj i danas rijetko nastanjeni krajolik, kojeg čini krepki
tradicionalni način života saživljen s netaknutom prirodom,
obilježile su dugotrajne vojne okolnosti na granici
Osmanskog i Habsburškog carstva. Gotovo je svaki
prikladni položaj na uzvisinama u blizini rijeka iskorišten za
utrđivanje, pa su na obzoru često kamene utvrde i kašteli;
još su brojnije impozantne ruševine, a skriveni putovi vode i
do pećina u koje se skrivalo lokalno stanovništvo. Tzv. Vojna
krajina odnosno vojna granica stvorena je isprva u okrilju
vojnih saveza hrvatskih velikaša i ugarsko-hrvatske krune
što nakon Mohačke bitke (1526.) prelazi od Arpadovića
Hasburzima; potonji osnivaju Karlovac koji će, nakon Senja,
postati njezino novo zapovjedno središte.
Karlovac – grad na četiri rijeke
www.karlovac-touristinfo.hr
Grad Karlovac svojim idealnim položajem na četiri rijeke i
raskrižju puteva pogodan je za kraći odmor na proputovanju,
ali i kao atraktivna destinacija za odmor i zabavu.
Svakako posjetite Stari grad Dubovac iz 13. stoljeća gdje je
postavljena i stalna izložba, a s vidikovca se pruža pogled
na cijeli grad i okolicu. Poznata je i karlovačka ‘Zvijezda’ popularan naziv renesansne urbanističke jezgre grada na
prostoru bivše tvrđave omeđene šančevima koji prate oblik
pravilne šesterokrake zvijezde. Grad je podignut u 16. st.
u svrhu obrane od turskih osvajača, a tlocrt šesterokrake
zvijezde u Europi imaju još samo dva grada Palmanova u
Italiji i Novy Zamky u Slovačkoj. Karlovac se kasnije razvio
u barokni grad s brojnim primjerima ‘pučkog baroka’ koji i
danas daje jedinstveni ugođaj ovom dijelu grada. Cjelovit
pogled na Karlovac pruža se sa Starog grada Dubovca
kojim su u 15. i 16. st. gospodarili kneževi Frankopani i
Zrinski, a potom i karlovački generali.
Uz doline rijeka crnomorskog sliva prolazili su i povijesni
putovi između Mediterana i Panonije, a na njihovom
stjecištu sagrađen je 1579. godine Karlovac. Nazvan
prema zapovjedniku protuosmanskih obrambenih snaga,
nadvojvodi Karlu, ovaj grad-tvrđava smješten je na sutoku
Kupe i Korana u koje pak, na rubovima današnjeg gradskog
područja, utječu Dobra i Mrežnica. Grad je oblikovan
kao šesterokraka zvijezda; vrhove su joj činili (i danas
dijelom sačuvani) bastioni, prostrani artiljerijski položaji,
a stranice bedemi. Bijaše to najnaprednija tehnologija
tadašnjeg vremena za obranu od artiljerije koju su razradili
talijanski renesansni graditelji što ih je angažiralo ratno
vijeće u austrijskom Grazu. Gradski karakter Karlovca
određuju pravokutni raster ulica, trgova i blokova što su
ih s vremenom ispunile monumentalne barokne vojarne i
crkve, velikaške i časničke palače, obrtničke i trgovačke
kuće. Nakon što se granica s Osmanskim carstvom 1699.
pomakla s Korane na Unu, otvorena je takozvana ‘žitna
magistrala’ pa je Karlovac, kao najjužnija luka crnomorskog
sliva, postao značajno trgovište gdje se vršio pretovar žita i
druge robe s brodova na zaprežna kola što su se cestama
Karolinom, Lujzijanom i Jozefinom upućivala u bakarsku i
riječku odnosno senjsku luku. Uz karlovačko gospodarsko
blagostanje povezan je i uspon građanske klase; žitni
trgovci, obično pučkog podrijetla, po ekonomskoj se snazi
izjednačavaju s plemstvom. Ova će klasa također težiti i
svojoj kulturnoj i političkoj afirmaciji, pa je Karlovac jedan
94
Press 2010
od vodećih središta takozvanog ‘narodnog preporoda’ koji
se oglašava kroz političke spise (ipak grofa, a ne pučanina)
Draškovića, slikarstvo Vjekoslava Karasa, pjesmu
zbora ‘Zora’, dnevnike Dragojle Jarnević, stihove Ivana
Mažuranića...Danas u Karlovcu raste svijest o prvenstvu
što ga ovaj grad ima u renesansnom urbanizmu kao prvo
potpuno simetrično ostvarenje ‘idealnog grada’ kao i o
vrhunskim mogućnostima za njegovanje ‘zelenog’ životnog
stila u prožimanju kulturne i prirodne baštine. Cjelovit pogled
na Karlovac pruža se sa Starog grada Dubovca kojim su
u 15. i 16. st. gospodarili kneževi Frankopani i Zrinski, a
potom i karlovački generali. Smješten je na prapovijesnom
humku povrh Kupe, svjedoči o kontinuitetu naseljenosti
ovog dijela Pokuplja, a u najvišoj kuli je izložba i vidikovac.
Karlovačke povijesne postrojbe
Kao i mnogi hrvatski gradovi, Karlovac obilje svoje vojnokulturne baštine predstavlja posredstvom oživljene povijesti.
Karlovačka građanska garda i Karlovački husari prisustvuju
važnim događajima u gradu, domovini, katkad i inozemstvu.
Odjeveni u slikovite povijesne odore i naoružani vrućim i
hladnim oružjem, ovi ponosni pješaci i konjanici čuvaju
sjećanje na slavu vojnih postrojbi, osnovanih 1778.
odnosno 1746. godine, koje su čuvale svoj grad ili u slučaju
husara, pronosili slavu hrvatskog oružja na bojištima diljem
Europe. Zapravo je popis oživljavanja slavnih postrojbi ovog
područja, kojima valja pribrojiti i ogulinsku Frankopansku
gardu i senjske Uskoke, tek ‘načet’, što je već vrlo dobro
poznata činjenica pa valja očekivati i nove pridošlice ove
upečatljive ‘obitelji’. Njihova okupljanja daju jedinstven
doživljaj gradova kao povijesnih pozornica.
Zora
Zbor koji naslov ‘prvog hrvatskog pjevačkog društva’ s
ponosom nosi već više od 150 godina zacijelo je među
najznačajnijim karlovačkim poslanicima na domaćim i
svjetskim pozornicama, a vlastite su mu obljetnice uvijek
prvorazredni kulturni događaji u ‘voljenom gradu’. Zorina
biografija, u kojoj su neizostavne figure Ivan pl. Zajc kao
kompozitor, Leonija Brücke i Draginja Hauptfeld kao dive
europske scene, čita se i kao važno poglavlje povijesti
hrvatske glazbe. Repertoar karlovačkih pjevača združuje
svjetske klasike i rodoljubnu pjesmu. Zorin-dom danas je
gradsko kazalište, a kao povijesni ‘hram-kulture’ svjedoči
povijesti društvenog života i ondje započetih dramskih i
izložbenih aktivnosti.
Ozalj
Prastari grad Ozalj, u novije doba uvršten među 100
najznačajnijih arheoloških nalazišta Hrvatske, jedno je od
najdojmiljivijih svjedočanstava kontinuirane naseljenosti.
U slojevitoj izgradnji valja izdvojiti ulaznu kulu koju je dao
podići Juraj Zrinski, a kojoj se pristupa preko drevnog, do
1821. i pomičnog, mosta. Nikola Zrinski, kojem je sudbina
namijenila naziv ‘sigetskog junaka’, graditelj je Palasa
nad samoj ozaljskom hridi u kojem je združena gotička
i renesansna stilistika, a grafiti u interijeru svjedoče o
ustrajavanju glagoljice. Uzorno uređena romanička braničkula, zvana još i Babonić-kula, nadaleko je jedinstvena, a
naslanja se na barokizirano sjeverno krilo. I suvremeno je
doba ostavilo traga u Ozlju koji se diči prvom elektranom
(munjarom!) kontinentalne Hrvatske što su je 1908. dali
sagraditi susjedi Karlovčani. Vanjštinu joj je, ipak vrlo
romantično, oblikovao čuveni Herman Bollé, arhitekt čije
su brojne građevine preobrazile Zagreb i mnoga hrvatska
mjesta. Ozaljsku ‘zelenu’ i prozračnu idilu zabilježili su
pak akvareli glasovite gluhonjeme slikarice Slave Raškaj
pa je gradu tako mjesto u povijesti umjetnost višestruko
zajamčeno.
Slunj
Zagrljaji rijeka Slunjčice i Korane jamčili su Slunjskom
kaštelu sigurnost; vodena snaga Slunjčice pokretala je
pedesetak vodenih mlinova jedinstvenog naselja Rastoke
gdje se mljelo žito za čitav taj kraj. Današnji turist može
osjetiti blagostanje unutar zvučnog zida što ga stvaraju
brojni slapovi i ritmovi starih mlinova, šetnja među zidinama,
kupanje u pitkoj vodi!
Duga resa
Rijeke su pridonijele i razvoju industrijskog krajolika;
danas ponovo čista u cijelom svom toku, Mrežnica je
svojevremeno bila ključna za industrijalizaciju Duga Rese.
Ovdje je već 1884. godine zacrtana koncepcija takozvanog
vrtnog grada s radničkim kućama s okućnicama, pa je tako
tvornica predenja i tkanja određivala mjeru gospodarskog,
ali i privatnog te društvenog života.
Zanimljiv je i gradić Ogulin (www.tz-grada-ogulina.hr),
smješten na rijeci Dobri i podno planine Klek koja pripada
masivu Velike Kapele, koji je svojim oblikom oduvijek bio
inspiracija narodnoj mašti, pa se za njega vežu mnoge
priče i legende. Bajkovita priroda ogulinskog kraja, narodne
nošnje i osobito legende bile su inspiracija za stvaranje
‘Priča iz davnina’ slavne hrvatske spisateljice Ivani BrlićMažuranić koja je u Ogulinu rođena. Upravo je to i razlog
da za Ogulin kažemo da je zavičaj bajke. Jedna je od
njih legenda o klečkim vješticama, koja kaže kako se za
vrijeme olujnih noći oko ponoći iz cijelog svijeta na Kleku
sakupljaju vještice, vile, vilenjaci, čije kolo i vrisak dopiru
čak do Ogulina. Poseban je doživljaj danas za turiste
kada u Ogulinu u vrijeme prometovanja eko-turističkog
vlaka Karleka susretnu kostimirane Klečke vještice.
95
Press 2010
Autor: Ivo Pervan
Lika - ljepota netaknute prirode
www.lickosenjska.com
Rijetko gdje je čovjek istovremeno tako vezan uz planinu
i more, a oni toliko duboko utisnuti u njega, kao što je to
u Ličko-senjskoj županiji. A kako bi drugačije i moglo
biti u prostoru gdje se duž 150 kilometara dinamično
prožimaju najveća i najljepša hrvatska planina, Velebit.
Uz golemu privlačnu snagu Velebita i mora, tradicionalna
povezanost ovdašnjih ljudi i prirode rezultat je i osebujne
prirodne energije što cirkulira između gorskog, planinskog
i mediteranskog ekološkog sustava u kolopletu krša,
sunca i bure. Područja očuvanih prirodnih izvora, kao što
je područje Ličko-senjske županije, postaju sve privlačnija
odredišta turističkih putovanja
Ličko-senjska županija po svojim prirodnim značajkama
pripada gorskoj Hrvatskoj. Cijeli taj prostor ima karakteristike
pokrivenog krša u čijem se krajoliku izmjenjuju tamniji i
svjetliji zeleni tonovi šuma i livada, dopadljivo upotpunjeni
plavetnilom površinskih voda, dok krško podzemlje obiluje
bogatstvom speleoloških objekata.
Srednja Lika odlikuje se brojnim speleološkim objektima.
Tu se nalazi četvrtina od ukupnog broja špilja zaštićenih
kao geomorfološki spomenici prirode u Hrvatskoj. Od užih
područja speleološkim se bogatstvom posebno ističe špiljski
park Grabovača sa Samogradskom špiljom kraj Perušića.
Na Planini Velebit nalazi se i jedna od najdubljih jama
svijeta. Riječ je o jamskom sustavu Lukina jama –
Trojama s dubinom od 1392 metara.
Prije nego se krene na pravo putovanje Gackom, njezinim
znamenitostima i poviješću, treba reći da Gacka danas
ponovo vraća svoj identitet i prostorno i povijesno kao jedna
od najstarijih hrvatskih pokrajina. Upoznati Gacku zbog
obilja koje nudi, izuzetno je zanimljivo. Korijeni koji sežu
do vremena Japoda i burna prošlost. koju potvrđuju ostaci
iz doba Rimljana i turske vladavine, osiguravaju Gackoj
ugledno mjesto u hrvatskoj baštini.
Zdrava klima i nedirnuta priroda, kvaliteta vode i bogata
lovišta, pružaju izvanredne mogućnosti za ugodan odmor
od svakodnevne vreve i razlog su za ponovni dolazak.
Od mora odvojena impresivnim Velebitskim masivom,
oduševljava svojim kraškim poljem, dolinom rijeke, vrtačama
i spiljama. Prirodni fenomen bez premca je rijeka Gacka, uz
koju se prirodno nižu i druge zanimljivosti i rijetkosti biljnog
i životinjskog svijeta. Idila nadomak moru, nezaboravna po
intenzitetu doživljaja i prirode, ujedno je predvorje najljepših
umjetnina koje je priroda stvorila igrom vode i kamena.
Autor: Josip Madračević
Podgorje – susret mora i planine
Pojam Podgorja odnosi se na velebitsku primorsku padinu,
između Senja i Zrmanje. To je pojas susreta planine i mora,
za čovjeka od iskona najfascinantnijih prirodnih elemenata.
Velebitska padina ispresijecana je brojnim dragama, čiji
su donji dijelovi potapanjem pretvoreni u morske uvale s
plitkim šljunkovitim plažama. Najizrazitiji takav primjer je oko
kilometar duga te do 150 metara široka uvala Zavratnica
kod Jablanca. Najznačajnije podgorsko naselje oduvijek je
bio Senj, koji povezuje kvarnerske otoke i zapadnopanonski
prostor. Zahvaljujući posredničkoj funkciji između njih Senj
se već u srednjem vijeku razvio u jedno od najistaknutijih
nacionalnih kulturnih žarišta. Pod Velebitom kao sakrivena,
uz more, smjestila su se tiha, za odmor stvorena mjesta
koja privlače osobito turiste iz bučnih metropola, koji se
ovdje daleko od svakodnevnice, mogu istinski odmoriti. Tu
su Sveti Juraj, Lukovo, Klada, Starigrad, Stinica, Jablanac
i Prizna.
Drugo značajno podgorsko naselje je Karlobag, smješten
ispod središnjega velebitskoga prijevoja, koji povezuje
njegovo ličko zaleđe i otok Pag. Razvijao se kao antički
Vegium i srednjovjekovna Scrissa ili Bag. Uz samo mjesto
Karlobag koji je i općinsko sjedište, najveća mjesta rivijere
su: Ribarica, Cesarica, Lukovo Šugarje, Barić Draga i Sv.
Marija Magdalena, na Velebitu Baške Oštarije. U Ličkosenjsku županiju spada i sjeverozapadni dio otoka Paga.
Novalja
www.tz-novalja.hr
Smještena u toploj uvali između borovih lugova Novalja je
zadržala starinski mediteranski ambijent ukrašen prekrasnim
plažama Zrće, Caska, Straško, Trinčel. Novalja je postala
važno turističko središte. Njezina ponuda uključuje hotele,
kampove, moderne kuće, stambeno i turističko mjesto
Gajac, sportske i rekreacijske sadržaje (sportski centar je u
kampu Straško), gastronomske delicije (paški sir, janjetinu,
domaće vino), kulturna događanja - atraktivni domaći ples,
vrijedno nasljeđe, ekskurzije brodom.
Vrlo atraktivne plaže Zrće i Straško se naročito ističu svojim
mnogim sportskim i rekreacijskim sadržajima. Tu su, između
ostalog, vodeni tobogan te tereni za tenis i sve popularniju
odbojku na pijesku. Ljeta se održavaju natjecanja u
nogometu, kuglanju, odbojci na pijesku, podvodnom
ribolovu, organiziraju se mini maratoni, ali i druge sportske
aktivnosti.
96
Press 2010
Jedna od najvećih zanimljivosti Novalje je antički
podzemni vodovod, izgrađen u prvom stoljeću poslije
Krista, u doba Rimljana, zbog čega ga lokalno stanovništvo
popularno zove ‘Talijanova buža’. Podzemni vodovod
u cijelosti je isklesan ljudskom rukom u živom kamenu,
u dužini od 1042 metra, prosječna širina mu je oko 60
centimetara, a visina mu se mijenja. Ima devet nadzemnih
otvora (odihe), a najviša se nalazi na visini od 44 metra.
Vodovod je služio za napajanje mjesta pitkom vodom, za
potrebe keramičkih radionica, bojadisaonica i za opskrbu
brodova koji su navraćali u luku. Krajem antičkog razdoblja
vodovod gubi svoju funkciju i za njega se nije znalo sve do
19. st. kada je ponovno otkriven. Početkom 20. stoljeća
vodovod je bio u funkciji kroz tri kraća razdoblja. Danas je
on u prvom redu turistička atrakcija i može se razgledati
u dužini od oko 150 metara, a stalno se radi na njegovoj
daljnjoj revitalizaciji i uredjenju kako bi bio dostupan
turistima u što većoj dužini. Ulaz u vodovod se nalazi u
Zvonimirovoj ulici (3 metra od nogostupa) ispred zgrade
Gradske uprave, na mjestu gdje se gradi Etnografski muzej.
Senj – bura doživljaja (www.tz-senj.hr)
Na obali Velebitskoga kanala, na samom rubu pošumljene
Senjske drage, u podnožju krševitih obronaka Kapele i
Velebita te najnižega velebitskoga prijevoja Vratnika (698
m), smjestio se Senj, grad u kojemu se slavna prošlost
na svakom koraku isprepliće s dinamičnom sadašnjosti.
Senj je središte rivijere koja obuhvaća niz mjestašaca
na podvelebitskoj obali i planinskim visovima u zaleđu.
Mjesto je to koje posjetitelju nudi nekoliko naizgled potpuno
različitih, a ipak skladno povezanih priča. Prva je priča o
bogatoj povijesti Senja koja započinje prije više od tri tisuće
godina kad je na obližnjem brdu Kuk utemeljeno naselje koje
je zbog povoljnog geografskog položaja (najkraće veze s
kopnenim zaleđem) ubrzo postalo važno središte trgovinske
razmjene. Uslijedilo je doba ilirskih plemena i Rimljana,
u čije se doba grad naziva Senia i spominje na glasovitoj
Tabuli Peutingeriani (karti s ucrtanim rimskim cestama iz 4.
stoljeća). Pamti ga se potom po Frankopanima i glagoljici,
Uskocima te borbi protiv Turaka i Mlečana. Uspomene
na prošla vremena brojne su: sačuvani arheološki nalazi,
crkvice i kapelice, palače i utvrde, glagoljski spomenici.
Najpoznatija senjska građevina svakako je kula Nehaj
koju je izgradio uskočki general Ivan Lenković, a koja je
danas simbol grada i neizostavni cilj svakog posjetitelja.
Druga je priča o predivnoj prirodi. Senj je poznat po buri,
sjevernom vjetru za kojega se kaže da se rađa u Senju,
živi u Rijeci, a umire u Trstu. No bura ne znači samo
hladnoću – ona čisti zrak i more, donoseći vedrinu i dobro
raspoloženje. Čitava senjska rivijera obiluje prekrasnim
obalnim mjestašcima (Sveti Juraj, Lukovo, Klada, Starigrad,
Jablanac, Stinica, Prizna...) i skrovitim uvalama koje valja
otkriti, a u zaleđu posjetitelja očekuju jedinstveni biseri
netaknutoga krša: Park prirode Velebit, Nacionalni park
Sjeverni Velebit, strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi,
Velebitski botanički vrt, pitoreskna planinska naselja Krasno
i Krivi put, te planinarske staze – najpoznatija je Premužićeva
– koje vode do planinarskih domova i prelijepih vrhunaca.
Treća je priča o modernom Senju, gradu turizma i karnevala.
Senj s ponosom čuva uspomenu na iznimnu povijest, no isto
tako ide ukorak s vremenom i suvremenom posjetitelju nudi
mnogo razloga za dolazak i ostanak u gradu. Za ljubitelje
aktivnog odmora nude se razne aktivnosti na moru i u planini;
zainteresirane za kulturu očekuju brojne manifestacije i
festivali, kao što su: Uskočki dani, Festival klapa, Senjske
koncertne večeri, Senjske ljetne igre, Samba festival...;
a karneval je ovdje sasvim poseban - osim uobičajenog
zimskog, kojim se slavi kraj zime i dolazak proljeća, u Senju
se tradicionalno održava i međunarodni ljetni karneval.
Bura doživljaja za domaće stanovništvo i naše drage goste!
A četvrtu priču morate otkriti sami. To je vaša osobna priča,
ona koju ćete započeti pisati kada prvi put posjetite ovaj
grad, a nastaviti svaki put kada se ovamo vratite. Jer sigurni
smo da ćete za to pronaći dovoljno razloga.
Autor: Juraj Kopač
Nacionalni parkovi
Nacionalni park Plitvička jezera (www.np-plitvicka-jezera.hr)
osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava. Kompleks
jezera proglašen je nacionalnim parkom 1949. godine,
šumovit je planinski kraj u kojem je nanizano 16 manjih i
većih jezera kristalne modrozelene boje. Vodu dobivaju
od brojnih rječica i potoka, a međusobno su spojena
pjenušavim kaskadama i šumnim slapovima. Odvojena
sedrenim barijerama, za koje je bilo odlučno razdoblje od
posljednjih desetak tisuća godina, temeljna je osobitost
Parka.
Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni
mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju
je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom.
Nacionalni
park
Sjeverni
Velebit
(www.np-sjeverni-velebit.hr)¸, dio je planine koju je
UNESCO proglasio Svjetskim rezervatom biosfere.
Raznovrsnost krških fenomena te biljnoga i životinjskoga
svijeta samo su dio posebne slike ove prirodne cjeline.
Unutar parka nalaze se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski
kukovi, Lukina jama - jedna od najdubljih jama na svijetu
(otkrivena 1999.), botanički rezervat ‘Visibaba’ s nalazištem
endemične hrvatske sibireje (Sibiraea altaiensis ssp. croatica), botanički rezervat Zavižan - Balinovac - Velika kosa te
97
Press 2010
glasoviti Velebitski botanički vrt. Park je ispresijecan brojnim
planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva
staza. Nacionalni park Sjeverni Velebit u Bruxellesu je
2009. godine primio priznanje za Europsku destinaciju
izvrsnosti-EDEN (European destiantion of excellence).
Park prirode Velebit (www.pp-velebit.hr) - Iako su na Velebitu, najvećoj hrvatskoj planini, izdvojena dva nacionalna
parka - Paklenica i Sjeverni Velebit, u preostalom većem
dijelu planine još je čitav niz prirodnih znamenitosti koje idu
u red najvrednije prirodne baštine Hrvatske. Stoga je čitava
oko 150 kilometara duga planina Velebit, zajedno s oba nacionalna parka i nizom drugih manjih posebno zaštićenih
područja, zaštićena kao park prirode te kao Svjetski rezervat
biosfere UNESCO-a. Sa čak 2.000 četvornih kilometara
površine Park prirode Velebit je daleko najveće zaštićeno
područje Hrvatske, veće od svih ostalih zaštićenih područja
zajedno. Ovu veličanstvenu planinu oblikuju surova golet na
primorskoj i nepregledne šume na kontinentalnoj strani, a
diči se s bezbroj ljepota, poput neobičnih stijena, divljih kanjona, dubokih jama, spilja i mnogim drugim krškim oblicima.
Zbog svojih izuzetnih prirodnih ljepota i povijesne tradicije
Rastoke kao naselje uvrštene su 1962. godine pod zaštitu
Državne uprave za zaštitu kulturne i povijesne baštine.
Mnoge stare civilizacije kao i suvremene urbane sredine
svjedoče da je voda oduvijek privlačila čovjeka da na njenim
obalama traži svoj blagodat.
Tisuće godina su vode rijeka Korane i Slunjčice te njihov
biljni i životinjski svijet se othrvao prirodnim zakonima i
kao rezultat te borbe u toj vapnenačkoj visoravni urezali
za čovjeka neizmjerno prirodno bogatstvo kanjon rijeke
Korane i Slunjčice. Rastoke su naselje ambijentalne
vrijednosti i autentičnog graditeljskog nasljeđa koji po
zapisima datira iz 17. stoljeća, pretpostavlja se i ranije.
Neposredno u blizini NP Plitvička jezera, u blizini mjesta
Rakovica nalazi se DREŽNIK GRAD – srednjovjekovno
naselje i kaštel Frankopana na Korani. Prve zapise imena
Drežnik nalazimo u 12. stoljeću u crkvenim ispravama.
Izgrađen je iz strateških, a ne gospodarskih razloga.
Tijekom 16. i 17. st. ovaj je prostor bio pod turskom vlasti,
a nakon posljednjeg velikog protuturskog rata 1788.
godine oslobođen je i uvršten u Hrvatsku vojnu krajinu.
Autor: Milan Babić
Istočno od Rakovice nalaze se Baraćeve špilje. Gornja,
Donja i Nova Baraćeva špilja - špiljski sustav dug 12 km.
Za posjetitelje su uređene dvorane i kanali Gornje špilje.
Na topografskim kartama ucrtane još 1699. godine, a
za posjetitelje su otvorene 1892. godine. U ono doba
gospoda su se vozila kočijama iz Plitvica i Karlovca
do špilja, kroz koje su ih vodiči vodili uz plam baklji.
Kulturna i povijesna baština
U Karlovcu posjetite Gradski muzej, crkvu Presvetog
Trojstva i Franjevački samostan s galerijom, gradsko
kazalište Zorin dom ili neku od galerija slika. O kontinuitetu naseljenosti i raznolikosti baštine (arheološke, etnografske, kulturno-povijesne) svjedoči Gradski muzej
Karlovac, a novotvoreni franjevački muzej svjedoči o
350 godina duhovnog, kulturnog i obrazovnog doprinosa ove redovničke zajednice životu grada.
U okolici Karlovca, u Rečici nalazi se Etno galerija Žunac.
Smještena u drvenoj preko 200 godina staroj kući obiluje
etnološkim predmetima narodne tradicije, starih zanata i
običaja. 19. kolovoza na dan rođenja Stjepana Seljana 1997.
godine osnovan je Centar za ekspedicionizam, istraživanje
i kulturu Braća Seljan. Prvi je to hrvatski eksplorer klub
inspiriran Karlovčanima braćom Mirkom i Stjepanom
Seljanom, svjetskim putnicima i istraživačima. Centar za
ekspedicionizam u Vili Anzić okuplja svojim aktivnostima
entuzijaste koji nastavljaju napredne ideje braće Seljan
Rastoke-naselje mlinica
Vodeničarsko naselje nalazi se na mjestu gdje se modrozelena voda Slunjčice ulijeva u rijeku Koranu. Najveći broj
nastambi sagrađen je krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
Na širem području Gospića nalaze se dvije park-šume Jasikovac i Vujnovića brdo, te Muzej Like s najcjelovitijom
zbirkom izložaka dinarske tradicijske kulture u Hrvatskoj. U
slikovitom podvelebitskom selu Smiljan, oko 3 kilometra od
grada, smještena je rodna kuća Nikole Tesle, a na samo 4
kilometra udaljenosti od nje nalazi se selo Veliki Žitnik, u
kojem je rođen Otac domovine dr. Ante Starčević.
Privlačnosti krajolika zapadne Like pridonose i brojni drugi
značajni lokaliteti odnosno kulturno-povijesni spomenici.
U Perušiću se ističe jedina preostala turska kula u Lici iz
XVI. stoljeća. Nedaleko od Perušića nalazi se Kosinj u
kojem se, pretpostavlja se, nalazila najstarija tiskara na
slavenskom jugu. Kratko vrijeme nakon što je izumljen
tiskarski stroj, knezovi Frankopani u selu Kosinj
osnovali su prvu hrvatsku tiskaru. Veći dio povijesti i
spomeničke baštine grada Otočca vezan je za kraj 15.
stoljeće uz sudbinu Vojne Krajine, kada je na njenom
području formirana Otočka pukovnija. Iz tog vremena
datiraju mnoge utvrde i utvrđeni gradovi.
Dolaskom u Senj nećete moći zaobići njegovu prošlost kad
prošećete kroz staru gradsku jezgru koja sa svojim trgovima
i uskim ulicama predstavlja živi muzej. U Gradskom muzeju
koji se nalazi u palači plemićke senjske obitelji Vukasović,
nalazi se postav baštine koja upućuje u sve tajne prošlosti,
od kamenog doba do novije povijesti. Senj je zarana postao
središte glagoljaške pismenosti. Senjska ploča iz 12. st.
pronađena u tvrđavi Nehaj, jedan je od desetak najstarijih
glagoljskih natpisa na staroslavenskom jeziku. U Senju
98
Press 2010
je 1494. tiskan znameniti Glagoljski misal, prvo izdanje
Senjske glagoljske tiskare. Grad je izdaleka prepoznatljiv
po tvrđavi Nehaj koju je dao sagraditi senjski kapetan Ivan
Lenković 1558. za najezde Turaka i mletačke sile.
vremenima nakon Krbavske bitke (1493.) bilo pokušaja
monumentalne gradnje, u ovom slučaju, nažalost,
nedovršenih. Ipak, profinjeni gotički portal preživio je
burna stoljeća.
Novalja ima dugu, burnu i zanimljivu prošlost o čemu
svjedoče brojni arheološki nalazi na raznim lokalitetima
u gradu i njegovoj okolici. Među njima se ističu 3
ranokršćanske bazilike iz 4. i 5. stoljeća, a ostaci
podnog mozaika jedne od njih mogu se vidjeti unutar
gotičke crkve Majke Božje od Ružarija u središtu grada.
U okolici Ozlja se nalazi i prostrani pavlinski samostan (od
1626.) Svetice čiji patron bijaše Frankopan, a najpoznatiji
prior Belostenec. Iza masivnih bijelih zidova crkve Blažene
Djevice Marije nalazi se raskošnim baroknim oltarima
namještena unutrašnjost.
Graditeljska baština vojnog rodoslovlja
Hrvatska, čiji položaj na dodirima civilizacija svjedoči i
izvanredna, povijesno uvjetovana, razvedenost, pa tako ima
i relativno najdužu svjetsku granicu, također mjestimično
ima i jednu od najvećih svjetskih koncentracija povijesnih
utvrđenih položaja. Osobito je tako na području ličko-senjske
i karlovačke županije odnosno povijesnom području Vojne
krajine. Stari gradovi i kašteli Senj, Brinj, Slunj, Modruš,
Ogulin, Dubovac, Bosiljevo, Novigrad, Ozalj, Ribnik...
na obzoru su putnika bilo auto-cesta bilo mjesnih putova.
Posve novo poglavlje započelo je izgradnjom renesansne
nizinske tvrđave, Karlovca, a barokne su tvrđe dale pečat
i Slavonskom Brodu i Osijeku. I Mediteranske panorame,
osobito one s mora, određuje ne samo rastvaranje luka
već i brojni impozantni ostaci bastiionskih sustava, poput
onog šibenskog; bilo za nezaboravnu šetnju dubrovačkim
zidinama, bilo kao izvanredna pozornica poput one
brijunske, ovaj dio baštine u svoj zaštitnički zagrljaj prima
sve brojnije turiste.
Mir i meditacija – bogata sakralna baština
Povremena izdvojenost iz dnevnog vrtloga i udubljivanje,
uronjavanje u sebe, preduvjet su održanja duševne
ravnoteže i sklada u sve bržem ritmu života. Taj put traganja
za duhovnom spoznajom i samospoznajom neizbježno vodi
prema svijetu prirode, riznici svete tajne života. Zagonetnih
znakova koji pobuduju avanturu duha. Samo ih valja htjeti
i znati čitati. Prostor Ličko-senjske županije obdaren je
znakovima svete tajne. Ovdašnji su ih stanovnici odavno
prepoznali i obilježili brojnim sakralnim objektima u kojima
od pamtivijeka krijepe dušu. Od katedrala, preko župskih
crkava do ljupkih crkvica na planinskim visovima. Mnoga od
tih svetišta danas su ruševine, ovijene mistikom nedokučive
prošlosti. Najvrijednija od njih zaštičena su kao dio nacionalne
kulturne baštine i blistav su dokument stvaralačkog dosega
svoga vremena. Posebno mjesto u duhovnom reljefu
županije pripada Velebitu, ‘svetoj gori’ nakićenoj ‘zvonima
ispod zvijezda’ i simboličnim toponimima. Od znamenitog
svetišta Majke Božje u Krasnu (XVII. stoljeće), u sjevernom
Velebitu, do istaknutog vrha Sveto brdo (1751 m) u južnom
dijelu planinskog niza. Sa svih strana, iz Primorja, Gacke
i Like, staze vode prema posvećenom hramu prirode,
osobitom mjestu za meditaciju i susret s vlastitim bićem.
Među brojnim robusnim ruševinama što obilježavaju
krajolik oko grada Ogulina valja izdvojiti ostatke
crkve u Oštarijama koja svjedoči da je i u teškim
Svetište nacionalnog sveca zaštitnika, sv. Josipa, nalazi se
u Karlovcu. Crkva, čija je izgradnja 1968. godine, zajedno
s nedavno završenim pastoralnim centrom, iz godine u
godinu jača i kao odredište hodočasnika.
www.tzkz.hr
www.lickosenjska.com
Autor: Milan Babić
Zabavno-umjetnički sadržaji
www.tzkz.hr; www.lickosenjska.com
U organizaciji Turističke zajednice Karlovca u lipnju se
održava Etno Jazz festival, a u srpnju Međunarodni
festival folklora. Gosti Etno Jazz festivala bili su
majstori dobrog zvuka iz Irske, Makedonije, Slovenije,
Hrvatske. Vrsni umjetnici i nadalje će biti jamstvo
vrhunskog glazbenog izričaja i dobre zabave u
večernjim i noćnim satima na otvorenoj pozornici u
Šancu te na Karlovačkim ulicama. Od sredine lipnja do
početka srpnja održava se Sajam vlastelinstva Dubovac
s bogatim kulturno-edukacijski programom vezanim uz
srednji vijek. Prikaz starih obrta, viteških igara i jela.
Mladima je u rujnu namijenjen Four river film festival,
revija hrvatskog filmskog i video stvaralaštva mladeži.
Božićni
sajam
u
Karlovcu
U povijesnom središtu grada u prosincu Karlovac živi
svoju božićnu priču. Trg Matije Gupca, Šetalište dr. Franje
Tuđmana, i okolne ulice i parkovi u prosincu postaju na
nekoliko tjedana pravi mali božićni grad. Središnji dio
manifestacije je božićni sajam. Na božićnom sajmu izlažu
brojne udruge, obrtnici, poduzeća, zadruge i obiteljska
poljoprivredna gospodarstva iz Karlovca i Karlovačke
županije, a drveni štandovi, ukrašeni blagdanskim
znamenjem prepuni su prigodnih čestitki, slikovnica i knjiga,
99
Press 2010
drugih sitnih poklona, rukotvorina i tradicijskih proizvoda. U
ponudi ne manjka božićnih jela i kolača te toplih napitaka.
Dani piva
Karlovački dani piva najveća su pivarska manifestacija u
Hrvatskoj koju svake godine posjeti preko 200.000 ljubitelja
piva. Ova manifestacija, koja se održava koncem kolovoza i
početkom rujna zaštitni je znak grada Karlovca. Odlikuje je
bogati i raznoliki program s prigodnim obrtničkim sajmom,
životopisnim štandovima s rukotvorinama i tradicionalnom
pivskom gastronomijom. Ovo je fešta za sve uzraste i sve
ukuse. Na Danima piva svatko pronalazi neke svoje drage
pjesme, plesvoe igre ili drugu zabavu i razonodu.
Ivanjski
krijes
Tisuće posjetitelja uoči Ivanja, 23. lipnja, željnjo iščekuju
nizvodno od Kupskog mosta trenutak paljenja dvaju velikih
krijesova na suprotnim obalama Kupe. Spoj vatre i vode
daje karlovačkim krijesovima osobit i neponovljiv čar i
ugođaj. Program, koji se odvija na dvije obale rijeke uvijek
jr različit, na jednoj u veselju prednjače folklorne skupine,
a na drugoj se zabavnim koncertima slavi urbana kultura.
Svetkovina traje dugo u noć, sve dok tinja i posljednja iskra
krijesa.
Richard Gere je u Karlovcu snimao svoj film prema istinitoj
priči američkog novinara Scotta Andersona, koji je svoja
novinarska iskustva iz rata u Bosni napisao u članku
‘Kako sam proveo ljetne praznike’, snima se film ‘Praznici
u Bosni’. Film nije bio sniman u Bosni već u Karlovcu
zbog izuzetnog krajolika i lijepih rijeka koje ga okružuju.
Ogulinski festival bajke - je kulturna manifestacija u kojoj
se, kroz slavljenje bajke i bajkovitog stvaralaštva, potiče,
ostvaruje i pokazuje umjetnička i kulturna produkcija
namijenjena djeci, mladima i odraslima. Baština bajki
najprevođenije, omiljene hrvatske spisateljice za djecu
Ivane Brlić Mažuranić, rođene Ogulinke, bila je poticaj
za pokretanje ovog festivala. Ljepota prirode ogulinskog
kraja, jedinstveni kulturni potencijal Ivaninih priča protkanih
legendama iz staroslavenskih vrela, slojevit mudrost
narodne usmene tradicije utkane u bajke idealna su osnova
za poticanje kulturnog stvaralaštva te kulturne suradnje te
poticanja umjetničkog, posebice kazališnog amaterizma.
Festival se svake godine održava početkom lipnja i ugošćuje
kvalitetne predstavnike s literarnog, kazališnog, lutkarskog,
glazbenog i glumačkog područja.
Na Ogulinskom festivalu bajke gostovali su brojni poznati
hrvatski glumci te dječja kazališta iz Zagreba, Osjeka,
Samobora, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Njemačke
Županijska smotra izvornog folklora - Početkom lipnja,
tradicionalno, u Ogulinu se održava Smotra izvornog
folklora Karlovačke županije. Tijekom nekoliko dana
koliko smotra traje, gostuju i razna kulturno- umjetnička
društva iz cijele Hrvatske cjelovečernjim koncertima ili
izložbama.
Hrvatska Ibiza - Dugačka šljunčana plaža Zrće na otoku
Pagu sinonim je za ludu ljetnu zabavu pa je od milja zovu
hrvatskom Ibizom. U špici sezone na Zrće može stati više
tisuća kupača. Na plaži se mogu koristiti razni sportsko
rekreativni i zabavni sadržaji te kvalitetna ugostiteljska
ponuda. U disco klubovima Aquarius, Calypso, Papaya i
mnoštvu manjih kafića mladi se zabavljaju i danju i noću.
Na Zrću se vijori plava zastava, što znači da kupači
imaju čisto more, tuševe, WC-e i spasilačke službe.
Međunarodni senjski ljetni karneval - Želeći mnogobrojnim
gostima predstaviti dio bogate karnevalske baštine od davne
1967. održava se senjski karneval, koji od 1988. poprima
međunarodni karakter. Cijeli tjedan u kolovozu, koliko traju
karnevalska događanja ispunjen je bogatim programom, pa
se tako maškarane skupine natječu u karnevalskim igrama,
kao što su maškarana moto-alka, ples i ulični performansi.
Najatraktivniji dan je subota kada oko tri tisuće maškara u
velikoj karnevalskoj povorci ulicama grada plijeni pažnju
oko 12 tisuća gledatelja.
Uskočki dani – U tri dana srpnja, koliko traje ova
manifestacija, Senj se vraća nekoliko stoljeća unatrag.
Viteške i Uskočke skupine sudjeluju u viteškim turnirima,
mimohodima, dnevnim i noćnim opsadama grada.
Posjetioci mogu nešto naučiti o streličarstvu i mačevanju
kroz zanimljive radionice, kao i probati srednjovjekovnu
kuhinju u viteškim taborima. Goste zabavljaju renesansni
svirači te srednjovjekovni lakrdijaši i zabavljači.
Senjske ljetne igre - Jadranski susreti – Tijekom srpnja
natjecatelji se nadmeću u raznim disciplinama kao što su
skakanje u vrećama, prenošenja vode u kablu, veslanje u
‘šlauhu’, slaganje ribarskih kašeta, nogomet u kantama,
vožnja u kariolama, gusjenica, plivanje s vaterpolo
loptom, ronjenje na balone, potezanje konopa i slično.
Posjetitelji u Senju tijekom srpnja mogu uživati u Festivalu
sjevernojadranskih klapa i Festivalu sambe (Samastico),
tijekom kojeg se organiziraju glazbene i plesne radionice
te nastupi domaćih i inozemnih samba skupina. Za
vrijeme Senjskih koncertnih večeri posjetitelji i žitelji ovog
osebujnog grada tijekom mjesec dana (druga polovica
srpnja i prva polovica kolovoza) na manjim trgovima i
crkvama mogu uživati u muziciranju vrhunskih mladih
hrvatskih glazbenika, ali i etabliranih domaćih i stranih
ansambala i solista koji izvodeći odabrana djela renomiranih
autora ovoj manifestaciji i Senju daju dodatnu draž.
Ribolov
www.tzkz.hr
www.lickosenjska.com
Dolazite li u Karlovac, njegovu okolicu ili Liku s namjerom
da odete u dobar ribolov, obavezno uzmite svoj kompletan
ribički pribor i nećete se razočarati. Ova regija zaista imaj
što za ponuditi. Bez obzira jeste li strastveni šaranaš, volite
li loviti štuke i somove ili možda samo bijelu ribu, za svakog
se uvijek nađe ponešto.
Priroda oko Karlovca i njegove rijeke mogu vas samo
dodatno šarmirati i obavezati da se vratite. Ukoliko se ne
odlučite za jednu od četiri karlovačke rijeke Kupu, Koranu
Mrežnicu i Dobru, na čijim zelenim, zavodljivim vodama
100
Press 2010
ribolov predstavlja neopisiv užitak, loviti izaberite Šumbarski
kompleks. Najveći šaran ulovljen na ovoj vodi težio je 25 kg,
a najveći amur 25,5 kg.
Ljepota rijeke Gacke je neprolazna i zato je vole i oni koji je
samo jednom vide. Posebno zadovoljstvo pruža nedirnuta
priroda ‘europske ljepotice’ i nudi istovremeno mogućnosti
aktivnog, tihog i zdravog odmora u prirodi s čistim planinskim
zrakom, uz šetnju, lov i ribolov na autohtonu potočnu
pastrvu. Potočna pastrva u Gackoj raste oko pet puta brže
nego u drugim rijekama kraškog područja, čemu posebno
pogoduje optimalna temperatura vode sa malim godišnjim
oscilacijama, bogatstvo kisikom, te blago alkalna kemijska
struktura vode.
Lički akvarel
Područje Like ističe se i iznimnim bogatstvom slatkih voda.
Zavale Like, Gacke i Krbave, izmedu Velebita, Kapele i
Plješivice, prirodno su sabiralište osobito kvalitetne pitke
vode. Iz dubina njezina krškog podzemlja u uzvišenom miru
ili bučno slaveći život izviru brojna veća i manja vrela. Ti
krški izvori ishodišta su površinskih tekućica što svojom
pitomošću oplemenjuju krajolik tog osebujnog gorskog
prostora. Voda u kršu više je od simobola života, ona je tu
doslovno sam život. Tu su čovjek, kamen i voda isprepleli
svoje putove u nerazmrsivo klupko i ostavili osebujne
tragove u vremenu i prostoru. Zato krške vode nisu samo
spomenici prirode, već ujedno i značajni kulturno-povijesni
lokaliteti.
Najistaknutiji takav lokalitet u kontinentalnom dijelu županije
su Vrila Gacke, na jugoistočnom rubu Gackog polja. Tu
krška temeljnica istječe na devet vrela, od kojih tri veća Veliko i Malo Tonković vrilo te Majerovo vrilo. Odvodnjava
ih rijeka Gacka čiji meandarski tok na travnatom sagu polja
doprinosi posebnoj pitomosti krajolika izmedu Velebita i
Male Kapele. Vrila Gacke ujedno su i vrijedan etnografski
lokalitet.
Znameniti ‘Lički akvarel’ kristalno čiste vode dopunjuju i
drugi veći krški izvori, kao što je Vrelo Une u Ličkom Pounju,
Vrelo Koreničko na Krbavi i Vrilo mudrosti u Svetom Roku.
Aktivni turizam
www.lickosenjska.com, www.tzkz.hr;
www.aktivni-odmor.com.hr; cikloturizam.tzkz.hr
Srednja Lika odlikuje se brojnim podzemnim objektima,
pa se s pravom naziva i speleološkim rajem. Tu se
nalazi četvrtina od ukupnog broja špilja zaštićenih kao
geomorfološki spomenici prirode u Hrvatskoj. Od užih
područja speleološkim se bogatstvom posebno ističe špiljski
park Grabovača sa Samogradskom špiljom kraj Perušića.
Premužićeva staza na Velebitu - Kamena staza duga je
50 kilometara, prosječne visine 1000 metara, prolazi od
Zavižana kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit i kroz Srednji
Velebit do prijevoja Baške Oštarije. Pružaju se prekrasni
vidici na obalu, otoke i kontinentalne predjele planine.
Šetnice – Staze pastira, kosaca i prosaca – Krasno
(www.tz-senj.hr). Prolazio je njima svaki Krasnar, puno puta
u životu. Tek što bi prohodao tjerao je njima svoje stado na
ispašu. Malo veći momci stazama su kratili put u školu, a oni
još malo veći koristili su ih za odlazak u košnju, poljoprivredu
ili šumu. Ipak, nisu pastirske staze služile samo za rad! Mladi
Krasnari i Krasnarke njima su hitali na sastanke i druženje.
A još i danas kruže priče kako su pastirskim stazicama u
rane jutarnje sate neke krasnarske djevojke pratile doma
svoje ‘neustrašive’ prosce iz noćnih avantura. Tko prihvati
izazov ili neku od gore navedenih uloga i krene u šetnju
ovim stazama, smjenjivat će se pred njim mnoštvo različitih
prizora. Prolazit će čas pokraj još uvijek obrađenih njiva
i vrtača, čas kroz šumu, potom će izbiti na proplanak, pa
na vidikovac s kojega pogled puca na susjedni zaselak... u
trenu će se pred njim naći kamenjar, pa suhozid...Predah
će naš šetač pronaći u brojnim šumarcima i šumama koje
dominiraju krajolikom oko Krasna.
Nacionalni park Plitvička jezera, osim mogućnosti za
uživanje u šetnji i prirodnim ljepotama, ima najljepše staze
za bicikliste koje možete naći u Europi.
Biciklističke staze postoje i na Sjevernom (5 staza),
Srednjem (2 staze) i Južnom (1 staza) Velebitu, a
prolaze prekrasnom očuvanom prirodom i s većine
staza pruža se prekrasan pogled na more i otoke.
(http://www.pp-velebit.hr/turponuda.php?p=28).
Svake
godine u lipnju se u Senju održava i vrlo atraktivna
biciklistička trka Senj – Zavižan (0-1594 m).
Ronjenje - Istočna obala Jadrana od najstarijih je vremena
bila plovni put od Istoka prema zapadu. Ta davna pomorska
ruta i danas se može pratiti po ostacima na kopnu i pod
morem. Davni su Primorci i pomorci nad morem ostavili
sustav utvrda koji je kontrolirao taj plovni put, a pod morem
nalazi se groblje brodova koji nisu imali sreću stići na svoje
odredište. Priroda se, s druge strane, pobrinula za svu onu
zanimljivost, slikovitost i bezbrojne vizualne atrakcije koje
pružaju podmorske okomice, prirodni zidovi prepuni života.
Tako i na obalnom području Senja ima interesantnih lokacija
za ronjenje i ronilačkih centara koji će vam omogućiti takav
doživljaj (www.tz-senj.hr).
Jedrenje je vrlo popularno u Hrvatskoj jer možete uživati
u prekrasnom vremenu dok istražujete čarobnu obalu
Jadranskog mora. Impresivan krajolik uz obalu nudi razne
mogućnosti za vaš odmor, priliku za istraživanje ljepota
kristalnog mora, pješčane i šljunčane plaže, skrivene uvale,
slikovite luke i mnoga druga mjesta. Doživjet ćete netaknutu
prirodu svim svojim osjetilima. Na području Senja postoji
mnogo čarobnih uvala koje možete istražiti jedrilicom,
a također se u srpnju održava i Jedriličarska regata Senj
(www.tz-senj.hr).
Lov - Na području Grada Senja nalaze se brojna lovišta.
Na primorskom području podno Velebita vrlo obiluju
raznim vrstama divljači kao što su: medvjed, ris, srna, divokoza, jelen lopatar, divlja svinja, tetrijeb i muflon. Za
lov su najatraktivniji muflon, šljuka i prepelica. Na planinskim lovištima ‘Ričičko bilo’ i ‘Sjeverni Velebit’ obitavaju
mrki medvjed, vuk, ris, jelen, srna, divokoza, divlja svinja,
101
Press 2010
tetrijeb gluhan (vrlo rijedak u drugim europskim zemljama), šljuka, jarebica, kamenjarka i zec. Dobro organizirana i bogata lovišta te smještaj u lovačkim kućama ili
domaćinstvima uz more pogoduje razvoju lovnog turizma
kao i produživanju turističke sezone. Na području Grada
Senja djeluje lovačko društvo ‘Jarebica’(www.tz-senj.hr).
Na stranicama www.aktivni-odmor.com.hr kao i
www.cikloturizam.tzkz.hr navedene su mogućnosti za
raznovrsni aktivni odmor na predivnim destinacijama
Karlovačke županije.
Umornima nudi odmor, napetima opuštanje i zaborav,
radoznalima izazove i uzbuđenja, a svima skupa mnoštvo
razloga za dolazak, ali i za povratak.
Možete odabrati lov i foto-lov u šumama od Ozlja i
Draganića do Kleka, Modruša, Petrove Gore; ribolov na
nekoj od četiri zelene, bistre rijeke ili pak na jezeru; vožnju
quadom ili biciklima po atraktivnom krajoliku. Ili ćete se
odlučiti za jahanje. Želite se zabaviti streličarstvom ili
paint-ballom? Možda će vas privući planinarenje ili speleoturizam ili uživanje u skijanju i sanjkanju po padinama
Bjelolasice. Možda ste ljubitelj raftinga, kanuinga, veslanja
ili jednostavno obožavate plivanje - plivanje među lopočima.
Izvor: HTZ
specifičnog okusa.
U širok spektar proizvoda koje ovo područje može ponuditi
mogu spadaju med i prerađevine, borovu rakiju, jabučni
ocat i sl.
Od gastronomskih specijaliteta ličke kuhinje, poznatih po
blagim okusima u kojima prevladavaju janjetina, kupus
krumpir i mliječni proizvodi, staro i danas vrlo popularno i
ukusno jelo je ‘janjetina ispod peke’ i janjetina s ražnja.
U priobalju se gaji tradicionalna mediteranska prehrana,
a poznata je bijela riba i škampi iz Velebitskog
kanala. Posebnu kvalitetu ti morski plodovi imaju
zbog kamenog morskog dna, podmorskih izvora
ili vrulja, velebitske bure te jakih morskih struja.
U zadnjih pet godina na području Karlovačke i Ličkosenjske županije sustavno i organizirano se radi s
proizvođačima sira na obiteljskim poljoprivrednim
gospodarstvima (OPG), a s ciljem prezentiranja bogate
tradicije ovoga kraja u službi turističke ponude i
promocije autohtonih sireva.
Danas se javlja sve veći broj konzumenata sireva
koji žele ekskluzivne proizvode proizvedene u malim
serijama primjenom ‘starih’ tehnologija. Na cijelom
području Karlovačke županije tradicionalna je
proizvodnja kuhanog sira te sira Škripavca. Ti sirevi
se proizvode već više od stotinu godina, a način
proizvodnje se prenosi s koljena na koljeno. Na malom
dijelu županije proizvodi se i poznati autohtoni Tounjski
sir. www.hzpss.hr/?page=associations,9,27
Ovakav način ponude garantira da je sir originalno
proizveden na tradicionalan način u ograničenom i
ekološki očuvanom području što svakako povećava
potražnju za njim.
Vivodinski kraj od davnine je poznat po uzgoju vinove
loze, a vinogradarstvo je ujedno i glavna grana
privređivanja u tom kraju. www.vinari-vocari-ozalj.hr
Gastro kutak
www.tzkz.hr; www.lickosenjska.com
Prirodne ljepote i kulturno povijesne spomenike svakako
dopunjuju specijaliteti ovoga kraja. Trend proizvodnje
zdrave hrane i ovdje je pronašao svoje pristalice. Vrlo
je ukusan kravlji sir iz biodinamičke proizvodnje usiren
prirodnom soli, a poznat je i sir koji se uz poznatu ličku rakiju
servira posjetiteljima starog svetišta Krasno na Velebitu.
Zamislite samo kako miriše domaći kukuruz dok se melje
u vodenici među kamenim mlinskim kotačima - a ispečena
tek, od takvog brašna, palenta dopunjena svježim kravljim
mlijekom ili kiselinom, a možda i kuhanim hladnim kiselim
zeljem.
U ogulinskom kraju najpoznatija je ogulinska masnica i
mošnje, ‘smisan’ kruh i ogulinsko kiselo zelje. Masnica
je dizano tijesto nadjeveno dinstanim lukom, jajima i
vrhnjem. ‘Smisan’ kruh domaći je ukusan i mirišljiv kruh
naših baka, ispečen od pet vrsta brašna: pšenice, prosa,
kukuruza, ječma i raži. Ogulinsko kiselo zelje nadaleko je
poznato - autohtona je to sorta posebno dobra za kiseljenje,
Smještaj
www.tzkz.hr/cgi-bin/smjestaj/smjestaj_trazilica.asp;
www.lickosenjska.com
U Karlovcu, Ogulinu, ličkim središtima Gospiću i
Otočcu, paškoj Novalji te Senju i Karlobagu turistima
su na raspolaganju hoteli raznih kategorija te mnoštvo
soba, turističkih naselja, kampova i apartmana. Centar
hotelskog turizma u ovoj regiji su Plitvička jezera, gdje je
također bogat izbor privatnog smještaja. Većina pansiona
nedavno je otvorena ili preuređena, a u ponudi su i autokampovi te moteli. Sve je više seoskih domaćinstava
koje se okreću turizmu, posebno u Gackoj dolini i
područjima orijentiranima na lov, ribolov i planinarenje.
Smještena u dolini rijeke Korane na izvorištu Plitvičkih
jezera, Rakovicu krase brojni ugostiteljsko- smještajni
kapaciteti ove regije (auto kampovi, hotel, mali obiteljski
pansioni, privatni smještaj ) koji joj daju izvrsne
mogućnosti za daljnji razvoj turizma.
Kamp ‘Slapić’ obitelji Mataković sa 48 smještajnih jedinica smješten je na desnoj obali jedne od najljepših hrvatskih rijeka-rijeci Mrežnici, svega desetak kilometara od
102
Press 2010
Karlovca, te pruža idealnu priliku za odmor i rekreaciju. U
sklopu kampa nalaze se suvremeni sanitarni čvor, atraktivan ugostiteljski objekt sa kuhinjom, dječje igralište i razni
sportski sadržaji, a Kamp ‘Slapić’ proglašen kao jedan od
najboljih i najugodnijih kampova u Europi od strane francuskog turoperatora Campinq Chequea.
Hotel Korana – Srakovčić
Hotel Korana – Srakovčić, jedan od najljepših hotela u
Hrvatskoj, sagrađen je davne 1906. godine na obali rijeke
Korane, u srcu najljepšeg hrvatskog parka – Vrbanićevog
perivoja. Želeći nastaviti bogatu tradiciju, obitelj Srakovčić
je početkom trećeg tisućljeća preuzela koncesiju nad
ruševnom zgradom te je hotel obnovljen 2003. godine.
Hotel raspolaže s 15 dvokrevetnih soba i 3 poslovna
apartmana s pogledom na Koranu i park, te vlastitim
čuvanim parkiralištem. Sobe i apartmani su klimatizirani i
luksuzno opremljeni ( toilette/kada/sušilo za kosu, mini-bar,
telefon, Internet, SAT/TV, sef … ).
Ljetna terasa nezaobilazno je društveno okupljalište
Karlovčana i njihovih gostiju.
U proteklih 5 godina hotel Korana – Srakovčić dobitnik je
nagrada u izboru hotela godine u kategoriji malih hotela
kontinentalne Hrvatske „Kvaliteta za Hrvatsku“ i to 2005.
godine treće mjesto, 2006. godine prvo mjesto, 2007.
godine drugo mjesto, 2008. godina prvo mjesto, 2009.
godine prvo mjesto.
www.hotelkorana.hr
Prometna povezanost
na putu od sjevera prema jugu ovo područje nezaobilazan
je prometni koridor Hrvatske. Blizu Zagrebu i kontinentalnoj
Hrvatskoj, kao i jadranskoj obali odlično je prometno
povezano, posebno od puštanja u promet autoceste do
juga, tzv. Dalmatine. Kroz Liku prolazi i glavni željeznički
pravac, a cijelo je područje odlično povezano i autobusnim
linijama. Zahvaljujući svom tranzitnom, prometnom i
geostrateškom položaju Karlovačka županija je sjecište
i čvorište najvažnijih prometnica koje povezuju Europu
s jadranskom obalom.
Čime se ponosimo
Autor: Sergio Gobbo
Kutarevo - dom napuštenih medvjedića
Zbog zemljopisnog položaja uz područje gusto napučenih
medvjeđih staništa Sjevernog Velebita, u Kuterevu je
osnovano prvo Utočište za mlade medvjediće u Hrvatskoj. U
utočištu ‘Velebitski medo’ radi tim prijatelja prirode sačinjen
od stručnjaka na polju biologije i ekologije, ali i dobrovoljaca,
koji motive traže u velikoj ljubavi prema medvjedima.
Svi se oni nesebično i s puno truda brinu o medvjeđim
stanovnicima Kutereva, u želji da medvjedićima osiguraju
ne samo sigurniju budućnost, nego i životne uvjete koji su
najbliži prirodnim. Velebitsko utočište za mlade medvjede u
Kuterevu imati će namjenu i kao dio centra za posjetitelje
te kao atraktivna točka za promociju Parka prirode Velebit.
Memorijalni centar ‘Nikola Tesla’ - u selu Smiljanu šest
kilometara od Gospića uređena je rodna kuća jednog od
najpoznatijih znanstvenika i izumitelja 20. stoljeća.
Memorijalni centar objedinjuje znanost, umjetnost i turizam te predstavlja Tesline izume koji su promijenili tijek svjetske povijesti. Postavljeni su Teslina ispitna
stanica iz Colorado Springsa, turbine, broda na daljinsko upravljanje te multimedijalni edukativni centar.
Gacka još uvijek čuva neke posebnosti koje su već pomalo pale u zaborav, jer malo je poznato da se ovdje melje
žito u mlinicama smještenim na samom Vrilu rijeke i da se
ovdje još u stupama valja sukno. Takoder je malo poznato
da na ovom području postoji nekoliko hramova boga Mitre
i da je ovo područje naseljeno još u kasno brončano doba.
103
Press 2010
Ruta bajke u Ogulinu
Ruta bajke sjedinjuje ljepotu ogulinskog kraja i bajki Ivane
Brlić – Mažuranić. Cijeli kraj interpretiran je sa 12 likova iz
zbirke bajki ‘Priče iz davnina’, objedinjujući stvarne činjenice s imaginacijom slavne književnice, a ostavljajući svakom
posjetitelju mogućnost vlastitog kreativnog doživljaja.
Rakovički ustanak 1871. godine
Eugen Kvaternik, Ante Rakijaš i Rade Čuić intenzivno
su tijekom 1870. godine radili na pripremi ustanka protiv
Austro-ugarske monarhije i stvaranju samostalne Hrvatske
države. 8. listopada ustanici ulaze u Rakovicu, Kvaternik
uspostavlja privremenu narodnu vladu. Ustanak je ubrzo
ugušen, vođe ubijene, a Rakovički ustanak duboko urezan
u povijest Hrvata i njihovu želju za samostalnom državom.
Baraćeve špilje
Baraćeve špilje kod Nove Kršlje u blizini Rakovice bile
su prve u Hrvatskoj otvorene za turističko razgledavanje
još 1892. godine. Obiluju predivnim kalcitnim ukrasima,
a tu su i vrijedna arheološka nalazišta s ostacima iz
pretpovijesti (kameno doba). U blizini Gornje Baraćeve
špilje, ponovno uređene 2004., otvoren je prvi hrvatski
speleološki dom. Može se razgledati 520 metara špilje koja
je proglašena geomorfološkim spomenikom prirode. To je
prva špilja u Hrvatskoj koja se razgledava uz eko-rasvjetu,
kojom se ne narušava mikroklima i eko-sustav špilje.
Mrežnica-biserna ogrlica
Mrežnica je jedna od najljepših europskih rijeka u
vapnenačkom kršu. Obiluje sadrenim (travertinskim)
branama, kojima je pretvorena u niz duguljastih jezera,
nanizanih poput zrnaca bisera u nisku ogrlice. Na samo
64 kilometra toka slijevaju se 93 čarobna slapa te deseci
slapišta i poslapaka. Mrežnica na putu kroz stjenovite
klance i cvjetne livade mami kanuiste i smaragdnom bojom,
otočićima i rukavcima. Uz još pokoju staru vodenicu, tu je
i najduži drveni most u Hrvatskoj (208 metara) kod autokampa ‘Slapić’ u Belavićima. Od Primišlja do Karlovca
deseci su kupališta, najčešće uz slapove i mlinice.
Senj – grad star preko 3000 godina, živi grad muzej s
jednom od najljepših renesansnih tvrđava u Hrvatskoj u
kojoj se nalazi nekoliko muzejskih postava – tvrđavom
Nehaj.
Tiskarstvo – nakon 30 i nešto godina nakon Gutenbergove
tiskane Biblije u Hrvatskoj se osnivaju prve tiskare i to
glagoljske u Senju i Kosinju u kojima je tiskano nekoliko
inkunabula (Senjski glagoljski misal i dr.), a koje označavaju
visoku razinu pismenosti u ovom kraju.
Dozvola za uporabu narodnog jezika u crkvenoj liturgiji papa Inocent IV. je senjskom biskupu Filipu 1248. dozvolio
uporabu glagoljice i staroslavenskoga jezika u liturgiji, a
znamo da još dugo poslije toga nigdje drugdje u Europi nije
bilo dozvoljena uporaba narodnog jezika u crkvenoj liturgiji.
Zaštićena priroda - veliki postotak teritorija (posebno u
Ličko-senjskoj županiji) predstavlja zaštićenu prirodu, što
znači da imamo izuzetno čist zrak, čiste vode i čisto more.
Originalan poklon i lijepa uspomena
Vunene čarape - gotovo svi dijelovi ličke nošnje izrađivali su
se od vune ili krzna. Kao prepoznatljiv suvenir izdvojila se ‘lička
čarapa’ koja se i danas izrađuje od domaće vune, dobivene od
ličke ovce i na način kao prije nekoliko stotina godina.
Lička kapa - Sastavni odjevni predmet ličke narodne
nošnje i njezin tradicionalni simbol prepoznatljivosti. Crvena
kapa obrubljena je crnom trakom i ukrašena busenom
srnih niti, koji držao sa stražnje ili bočne strane kape.
Jalba je čipka minijature koja datira još iz vremena
Frankopana. U najstarijem selu u Hrvatskoj Trgu, pored
Ozlja sve do današnjih dana njeguje se umijeće njezine
izrade. Nedavno je jalba uvrštena u društvo najcjenjenijih
čipki, dobivši certifikat hrvatskoj suvenira čime se, pored
lepoglavske, paške, hvarske i međimurske čipke, uvrstila
u društvo najpoznatijih autohtonih hrvatskih rukotvorina.
Jalbom se ukrašavaju jastučići, torbe od platna, a može se
kupiti kao uokvirena kao zidni suvenir.
‘List platane’ proglašen najboljim suvenirom 2009. godine na
Danima hrvatskog turizma održanima u Bolu na otoku Braču.
Riječ je o unikatnom suveniru, a stručnu komisiju kao i sve
koji su vidjeli taj suvenir oduševila je činjenica da se svaki
list radi posebno prema predlošku lista iz Marmontove aleje.
Mali keramički riječni čamac, izrađen kao replika pravih
riječnih čamaca, jedan je od simbola je grada Karlovca,
grada na četiri rijeke.
104
Press 2010
Autor: Sergio Gobbo
Priče, legende, mitovi
Klečke vještice - svojim oblikom Klek je oduvijek bio
inspiracija narodnoj mašti, pa se za njega vezane mnoge
stravične priče i legende. Jednu od njih zabilježio je Valvasor
u 17. stoljeću - a to je legenda o klečkim vješticama. Po
legendi, za vrijeme olujnih noći oko ponoći iz cijelog svijeta
na Kleku se sakupljaju vještice, vile, vilenjaci, a njihovo
kolo i vrisak dopiru čak do Ogulina. Kako bi se turistima
pružio poseban doživljaj, danas možete u Ogulinu u
vrijeme prometovanja eko-turističkog vlaka Karleka susresti
kostimirane klečke vještice.
Legenda o nastanku Kleka - Klek je bio jedan od
staroslavenskih bogova. Kad se zamjerio vrhovnom Bogu
Perunu on ga je počeo progoniti. Jadni je Klek bježao i
bježao sve dok nije posustao u ogulinskome kraju i od
straha pred Perunom se skamenio. Tako nastade čudesni
Klek, koji kad iz daljine pogledate izgleda kao ogroman div
koji spava.
Legenda o klečkoj spilji - Klečka vršna stijena, okomita
je i visoka dvjesto metara. Narod prepričava legendu
da u unutrašnjosti stijene na velikoj hrpi dukata leži u
zmiju pretvorena lijepa kraljevna. Stijena se otvara svake
stoljetnice. Ako se u to vrijeme nađe hrabar momak i poljubi
zmiju, ona će se istog trena pretvoriti u prekrasnu djevojku
spremnu udati se za odvažnog i hrabrog momka, a hrpa će
dukata biti miraz.
Prošćansko jezero (Plitvička jezera) - Legenda kaže da
je Prošćansko jezero dobilo ime po kolcima (prošću) ili po
legendi o Crnoj kraljici, koju je narod ‘prosio’, u vrijeme
velike suše, da pošalje kišu i natopi žednu zemlju. Kraljica
se smilovala, navukla na nebo crne oblake i kiša je padala
tako dugo dok nije palo dovoljno vode da se formiraju
jezera. Ovo jezero je drugo po veličini i zbog velike dubine,
tamnije je boje od ostalih jezera.
Đulin ponor - Ponor rijeke Dobre dobio je ime po mladoj
djevojci Đuli ili Zulejki koja je zbog nesretne ljubavi to mjesto
izabrala za svoje posljednje počivalište. Legenda potječe
iz 16. st. Zulejka je bila plemenitog podrijetla i roditelju
su je, kako je to tada bio običaj, obećali starijem plemiću.
Međutim, nakon jedne velike bitke sa Turcima, u Ogulin
je stigao mladi krajiški kapetan Milan Juraić, koji je branio
frankopansku utvrdu u Tounju. Kad ga je Zulejka ugledala
na prvi pogled se zaljubila, no Milan je smrtno stradao u
bitci sa Turcima. Čuvši to, Zulejka ili Đula sunovratila se u
ponor rijeke Dobre. Tako je ponor dobio ime Đulin ponor.
Pogledate li bolje liticu iznad ponora, možete vidjeti profil
muškarca koji gleda prema ponoru. Ogulinci kažu da to
Milan gleda kud je nestala njegova Đula.
Djevojački skok - pažljivije poslušavši predaju o djevojci
Dori, koja je skončala život skočivši u Kupu kod sela
Kamanja, a nedaleko špilje Vrlovke, i onu o djevojci Đuli,
što je skočila u ponor gdje ponire rijeka Dobra, uočavamo
zajedničku jezgru ova dva slučaja. Zaodjevenu u priče o
nesretnoj ljubavi (Đula), odnosno o očaju zbog toga što je
svoje sumještane izručila pogibelji od Turaka (Dora), ovu
jezgru čini skok koji se zbiva tamo gdje teku rijeke i gdje
se otvara ulaz u donji svijet (ponor odnosno špilja), pa se
pretpostavlja da su te pripovijesti sačuvale sjećanje na
kultna mjesta gdje se prinosila ljudska žrtva, a redovito
je to desna obala rijeke. Još je 1931. godine Ivo Pilar,
pravnik, povjesničar i rodonačelnik hrvatske geopolitike,
pod naslovom ‘O dualizmu u vjeri starih Slovjena i o
njegovu podrijetlu i značenju’ dao prikaz rasprostranjenosti
ove legende na europskim prostorima. Njezino široko
prihvaćeno ime je ‘djevojački skok’.
Legenda o vilama u Rastokama postoji koliko i samo
naselje Rastoke – dok su mlinovi žličari cijelu noć mljeli
kukuruz i pšenicu, mlinari i mlinarice družili su se uz
petrolejke i dugo u noć prepričavali razne priče iz života.
Za to vrijeme - rastočke vile bi uzimale konje koji su mlinari
ostavljali pod sjenicima da se odmore za put natrag kući. U
ranu zoru, vile bi vraćale konje - zadihane, umorne, znojne
i s mnoštvom sitnih pletenica spletenih od grive, a one bi
prale svoje rublje u Slunjčici, plesale kolo i igrale, zvale da
im se mlinari pridruže... I danas se rado okupljaju, pa ih
mogu vidjeti svi koji to doista žele i provode vrijeme na slapu
Vilina kosa…
Legenda o Metulumu, hrvatskoj Masadi - Na brdu Viničica
kod Josipdola i Oštarija nalazi se jedno od najznačajnijih
arheoloških nalazišta na području Karlovačke županije.
U istraživanjima koja su počela 2002. godine otkrivena je
utvrda koja se prostirala na čak 30-ak hektara. Po svemu
sudeći Viničica skriva tajnu jednog od najvećih predrimskih
gradova na području Hrvatske - japodske prijestolnice
Metuluma. Legenda kaže da je rimski vojskovođa Oktavijan
zahvaljujući osvajanju Metuluma postao prvi rimski car
August.
Gospa u cvijetu - Legenda o Majci Božnoj krasnarskoj
potječe iz 1219. godine. Davna pobožna priča kaže da
su pastiri u krasnarskoj šumi pronašli na nekakvom panju
čudesan cvijet, a u cvijetu sliku Majke Božje. Pastiri su
otrgnuli cvijet i odnijeli ga u Krasnarsko polje, gdje se od
drevnih vremena nalazila kapelica. Međutim, preneseni
cvijet je nestao, a pastiri su ga opet pronašli na istom panju
kao i prvi put. To se čudo ponovilo nekoliko puta: prenijeli
bi cvijet, a on bi se opet vratio na panj u šumi. Mjesto koje
je Majka Božja odabrala, nije bio ni vidikovac, niti je na tom
mjestu netko živio, već naprosto jedna jama. Narod je shvatio
Gospinu želju, sagradivši joj na tom mjestu kapelicu, a nad
samim panjem, gdje se cvijet ukazao, podigli su joj žrtvenik.
Kroz naredna stoljeća Krasno postaje poznato marijansko
proštenište, naročito čuveno po čudesnim ozdravljenjima. Plaže s plavim zastavama u
Ličko-senjskoj županiji
•
•
•
Plaža ‘Trincel-Planjka’
Plaža ‘Zrće’
Plaža A/C ‘Straško’
105
Press 2010
Kvarner
www.kvarner.hr
Autor: Damir Fabijanić
Zbog blizine i dostupnosti kopnom, morem i zrakom,
Kvarner spada u red turističkih destinacija koje odlikuje
izrazito povoljan geoprometni položaj. Primorje, otoci i gorje,
tri prirodno različita područja na relativno maloj udaljenosti,
čine kvarnersku turističku ponudu izuzetno raznolikom.
Sve se to ogleda u brojnim i kvalitetnim turističkim proizvodima, koji počivaju na bogatoj hotelsko-turističkoj, povijesnoj i kulturnoj tradiciji i baštini. Raznovrsnost i bogatstvo
prirodnih resursa i kulturno-povijesne baštine zajedno s
brojnim sadržajima i gostima prilagođenim turističkim segmentima poticaj su za uvijek nova turistička istraživanja,
saznanja i otkrića. Turistička regija Kvarner obuhvaća
otoke Rab, Krk, Cres i Lošinj, Opatijsku rivijeru i Rivijeru Hrvatsko primorje, zatim grad Rijeku i Riječki
prsten, te Gorski kotar. Prema Strateškom planu hrvatskog turizma za razdoblje 2010-2014. Hrvatska će
se profilirati kao visoko cijenjena destinacija životnog
stila te očuvanih prirodnih i kulturnih vrijednosti. Sukladno
tome, tržišna pozicija Kvarnera bit će - životni stil, zdravlje i opuštanje, a imidž ‘jadranska destinacija životnog
stila’. Posebne vrijednosti Kvarnera prepoznate su u sofisticiranom doživljaju, pomlađivanju te veselom ugođaju.
Prema novom Strateškom marketinškom planu turizma
Kvarnera za razdoblje 2009-2015. turistička regija Kvarner koja čini petinu hrvatskog turizma, opisuje se i razvija u skladu sa svojim bogatstvom različitosti:
• Opatijska rivijera - Rivijera opojne kombinacije
luksuza, finoće, kulture i ‘dobrog života’
• Rijeka i Riječki prsten - pulsirajuće, otvoreno i,
ponekad, nekonvencionalno, središte Kvarnera
koje vibrira ugodom (‘Rijeka rocks’)
• Gorski kotar - mjesto unutarnjeg mira i ravnoteže
inspiriranih čistom prirodom
• Rivijera Hrvatsko primorje - Rivijera visoke energije, zdravog, sportskog i mladenačkog duha
• Otok Krk - zabavno ‘srce’ Kvarnera koje podjednako
‘hrani’ tijelo, um i dušu
• Otok Rab - smaragdni otok
• Otok Lošinj -otok vitalnosti
• Otok Cres - eko otok Kvarnera
Autor: Ivo Pervan
Rijeka - najveća hrvatska luka
www.tz-rijeka.hr
Centar srednjoeuropske kulture i tradicije, najveća
hrvatska luka i glavni grad regije u kojem živi 51 posto
stanovnika Kvarnera. U najnovije vrijeme počinje se
njegovati industrijska baština kao veliki turistički potencijal.
Grad je to raskošne arhitekture (palače u baroknom stilu,
monumentalne građevine od historicizma, secesije do
moderne, urbane arhitekture), umjetničkih galerija, muzeja,
kazališta, restorana, kafića i pivnica. Sve to čini atmosferu
fascinantne tradicije i ugođaja gradske vreve i živosti.
Rijeka je poznata i po jednom od najstarijih svetiša u svijetu,
čuvenom franjevačkom samostanu na Trsatu s dragocjenom
riznicom i galerijom umjetnina s kapelom zavjetnih darova.
(Hodočasnička sezona počinje 10. svibnja kada je glavna
je svetkovina Majke Milosti od Svete nazaretske kućice, i
traje sve do blagdana Krista Kralja.)
Autor: Sergio Gobbo
Riječki karneval – jedan od najvećih u Europi
www.ri-karneval.com.hr
Jednim od najvećih i najprepoznatljivijih europskih karnevala
osebujan je spoj europskoga građanskog karnevala, prije
svega venecijanskog i austrijskog i elemenata folklora i
mitologije starih Slavena. Započevši sa samo tri domaće
karnevalske skupine i stotinjak sudionika, 1982. godine,
106
Press 2010
riječki karneval prerastao je u međunarodnu manifestaciju
koja danas broji preko deset tisuća sudionika iz desetak
zemalja svijeta. Uronjen u stoljetnu tradiciju, Međunarodni
riječki karneval zadnjih je godina gradu Rijeci, regiji i
Hrvatskoj dao prepoznatljiv događaj i dojmljiv ‘happening’
kojem se odazivaju mnogobrojne maškare, organizirane
karnevalske grupe, sudionici, gledatelji i mediji, te
mnogobrojni uzvanici iz zemlje i inozemstva.
atrakcija morska medvjedica i s gastro aspekta nadaleko
poznati kvarnerski škamp. Akvatoriji otoka Cresa i Lošinja
zaštićeno su stanište dupina, koje gosti i posjetitelji mogu i
‘posvojiti’, čime se direktno potiče njihova zaštita na kojoj se
sustavno radi od 1987. godine. Tada je pokrenuta akcija za
istraživanje i monitoring dupina i općenito mora radi zaštite
svih ugroženih vrsta (www.blue-world.org).
Autor: Renco Kosinožić
Primorski i otočni gradići
Kvarnerski gradovi i gradići jedinstvena su niska urbanih
dragulja. U nekima se od njih već od prvog trenutka osjeti
aristokratski duh, dok druga zrcale svoje srednjovjekovne
korijene i pučki način života. Jednima dominiraju otmjene
vile i perivoji, koji na Mediteran donose dah srednje Europe
poput Opatije, Crikvenice, Lovrana i Malog Lošinja, dok
druga pokazuju da su izrasla oko starih ribarskih luka ili da su se uspela na obližnja uzvišenja - Volosko, Mošćenička
Draga, Mošćenice, Veprinac, Valun, Baška, Kastav, Vrbnik.
Ta su mjesta Mediteran sam.
Autor: Juraj Kopač
Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati
Prirodna baština
Raznolikost i bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta poznati
su i priznati kvarnerski aduti. S oko 2.700 biljnih vrsta,
među kojima i brojnim rijetkim i endemičnim primjercima,
flora Kvarnera spada među floristički najbogatije dijelove
Hrvatske.
Na otoku Krku registrirano je oko 1.500 biljnih vrsta, što
uvelike vrijedi i za biljne zajednice otoka Cresa i Lošinja. Sve
to omogućava gostima i namjernicima uživanja u bogatstvu
borovih šuma, posebno aromatskim učincima čuvenih
pinija, mirisima kadulje, ružmarina, bosiljka, lovora i mirte,
kao i u delicijama koje se pripremaju od maruna, smokava,
maslina i šumskih plodova te posebno brojnih i jestivih
vrsta gljiva. Na Kvarneru obitava 73 posto vodozemaca i
oko 87 posto gmazova cijele Hrvatske. Sam otok Krk s 30
posto autohtonih vrsta vodozemaca i gmazova, predstavlja
otok s najvećim brojem tih vrsta životinjskih skupina na
Sredozemlju. Od 114 vrsti ptica, koje se na euro-razini
smatraju ugroženima, čak 83 vrste dolazi na kvarnersko
područje. O dugoročnoj zaštiti bjeloglavih supova, jednoj od
četiri vrste letećih lešinara koji još žive u Europi, na otoku
Cresu brine Ekološki centar ‘Caput Insulae’, osnovan 1993.
godine u mjestu Beli (www.supovi.hr). Smeđi medvjedi
obitavaju u šumama Gorskog kotara. Posebna su morska
Nacionalni park Risnjak (www.risnjak.hr) sa sjedištem
u Crnom Lugu kraj Delnica raspolaže s 6.400 hektara
šumskog područja. S više od tridesetak specifičnih biljnih
zajednica, 4,2 kilometra
dugom stazom, planinarskim domom, restoranom i
smještajnim kapacitetima, posebna je atrakcija i vrijednost
Kvarnera. Planinski masiv Učka (www.pp-ucka.hr), koji se
proteže na području Istre i Kvarnera, s najvišim vrhom Istre
(Vojak, 1.396 metara), krije pravo bogatstvo zaštićenih biljnih
i životinjskih vrsta, te je i proglašen parkom prirode. S alpskim i
submediteranskim biljem, uključujući i ljekovito, vrhovi Učke
prava su floristička meka. Greben Učke jedino je stanište na
svijetu Učkarskog zvončića. Šareni leptiri, raznoliki kukci
i vodozemci, orlovi, divokoze, jeleni, srne, lisice, zečevi i
pokoji medvjed samo su neke od životinja koje nastanjuju tu
planinu. Učka ima i više od stotinu speleoloških objekata najviše jama i kaverni Prirodni su rezervati Bijele i Samarske
stijene, Mrkopalj, geo-morfološki rezervat Vražji prolaz i
Zeleni vir, Skrad, Debela Lipa - Veliki Rebar, Lokve, šuma
crnika u Glavotoku na otoku Krku, šuma Dundo na Rabu,
dok su ornitološki rezervati na otocima Cresu, Krku i Prviću.
Kulturna ponuda
Kulturno-povijesna baština Kvarnera iznimno je zanimljiva
i sadržajna, posebice na području etnoturizma, sakralnog
i kulturnog turizma. Ukupno je na Kvarneru evidentirano
278 zaštićenih kulturnih dobara, od kojih su 117 povijesne
cjeline, a 161 povijesne građevine i kompleksi. Jedan od
najčešće spominjanih i isticanih spomenika je Bašćanska
ploča, u kamenu klesani spomenik hrvatskog jezika iz
vremena oko 1100. godine, pisana pismom prijelaznog tipa
iz oble u uglatu glagoljicu. Uz crkvene obredne rukopise i
tekstove, glagoljicom su pisana i zbivanja iz svakidašnjeg
društvenog života, kao i pravni dokumenti poput Vinodolskog,
107
Press 2010
Vrbničkog i Krčkog zakona. Vrijedna pozornosti su i
Marijanska svetišta među kojima se nalazi i Svetište Majke
Božje na Trsatu iznad Rijeke, jedno od najstarijih svetišta
u svijetu u kojem je od 1291. do 1294. čuvana sveta
nazaretska kućica (http://www.rijeka-nadbiskupija.com/).
U Opatiji se nalazi Hrvatski muzej turizma, specijalizirana
muzejska ustanova koja se bavi turističkom poviješću
i baštinom, a koju su krajem 2007. godine utemeljili
Republika Hrvatska i Grad Opatija. Muzej istražuje,
prikuplja, pohranjuje, komunicira i prezentira materijalnu i
nematerijalnu turističku baštinu na području cijele Hrvatske.
Muzejska građa sortirana je u zbirke predmeta turističkog
sadržaja (vodiči, prospekti, razglednice i fotografije,
hotelski inventar, plažna oprema, osobni turistički inventar,
dokumenti, rukopisi, audio i video građa i drugo). Muzej će
prezentirati hrvatsku turističku povijest kroz tematske cjeline
oblikovane u stalne postave: Povijest hrvatskih hotela i
pansiona, Razvoj ugostiteljstva, Lječilišni i zdravstveni
turizam, Kupališta i kupališna infrastruktura, Razvoj
putničkih agencija, Nautički turizam, Hodočasnički turizam,
Izletnički turizam, Turistički promet i drugo. Stalni postavi
bit će postavljeni i u drugim krajevima i uglednim turističkim
destinacijama kao izdvojenim centrima Muzeja. Sjedište
Muzeja je u vili Angiolini u Opatiji, a raspolaže i Umjetničkim
paviljonom ‘Juraj Šporer’. Vila Angiolina je historicistička vila
u pejzažu, paladijevskog tipa s reprezentativno urešenim
prizemljem. www.opatija-tourism.hr; www.hrmt.hr
Zabavno-umjetnički sadržaji
Na Kvarneru se održava niz događanja značajnih za
obogaćivanje turističke ponude i produženje sezone. Od
manifestacija vezanih uz kulturu (glazbeni festivali, koncerti,
izložbe, natjecanja,) sport (regate, brdski automobilizam,
motociklizam, skijanje na vodi, padobranstvo), tradiciju
(karnevali, folklor, samostreličari, gastronomija) do
manifestacija vezanih uz plodove prirode kao što su
Marunada, Dani trešanja, Dani šparoga ili pak Dani plodova
gorja.
Gradovi Rijeka, Opatija i općina Matulji članovi su
Međunarodne udruge karnevalskih gradova što najzornije
svjedoči o turističkom značaju tih događaja temeljenih
na tradiciji, u okviru kojih se održava i čitav niz popratnih
tradicionalnih manifestacija poput zvončarskih na području
Kastavštine i Matulja, Muna i Žejana do opatijske
Balinjerade, Međunarodnog dana karnevala i Dječjeg
karnevalskog korza. Njih slijede i druga zabavno-glazbena,
gastronomska i sportska događanja koja s približavanjem
Uskrsa i predsezone, a pogotovo glavne turističke sezone,
brojčano rastu i prerastaju u vatromet atraktivnih turističkih
zbivanja u ljetnim mjesecima. Uz pučke ribarske noći
u većini turističkih mjesta tu su i manifestacije i festivali
poput Osorskih glazbenih večeri, Ljetnih priredaba (Krk),
Rapskih glazbenih večeri, Riječkih ljetnih noći, Ljeta na
Gradini (Rijeka), Lubeničkih glazbenih večeri, Ljeta u
Frankopanu u Kraljevici, Međunarodnog ljetnog karnevala
u Novom Vinodolskom, Liburnia jazz festivala u Opatiji,
Kastafskog kulturnog ljeta, Rapskih viteških igara, Plodova
gorja u Gorskom kotaru, Dana glazbe u Malom Lošinju.
Posljednja četiri dana svake godine održavaju tradicionalna
međunarodna natjecanja podvodnih ribolovaca u Malom
Lošinju.
Cijele se godine na Kvarneru živi i noću. Od ‘urbanih’
provoda u Rijeci i Opatiji poput koncerata ili obilaska raznih
klubova, do ljetnih zabava u obalnim turističkim mjestima uz
glazbenike i zabavljače koji ljeti obilaze Jadran.
Izvor: HTZ
Gastro kutak
Različitost kvarnerskog podneblja i turistička tradicija bitno
su utjecali na razvoj i kvalitetu gastronomije u kojoj se
isprepliću jela i specijaliteti primorskog, otočnog i goranskog
kraja - od najkvalitetnijih vrsta ribe, školjki i rakova, preko
goranskih do lovačkih specijaliteta. Posebno je zastupljena
i pučka gastro ponuda u kojoj do izražaja dolaze upravo
jela određenog područja. To su, osim morskih specijaliteta
od plave ribe do lignji i mesna jela poput žgvaceta, bilo da
je napravljen od govedine ili srnetine iz kvarnerskih šuma.
Žgvacet odlično ide uz makarune ili šurlice, a poznati
su i pogača sa sirom te prisnac. Popularne su gastro
manifestacije, koje primjerice počivaju na berbama i danima
maruna, trešanja i šparoga u Lovranu ili maslina u Puntu
na otoku Krk. U lokalnim se konobama, gostionicama
i restoranima sve više potiče i nudi domaća kuhinja.
Personalizirani esspreso
Kultura ispijanja kave u ponudi je opatijskog restorana
Bevanda otišla i ‚korak dalje’ pa kavoljupci od ove jeseni
(2009.) mogu uživati u ‚personaliziranom esspresu’ čiji će
se okusi mijenjati u skladu s godišnjim dobima. U kreiranju
savršene šalice kave sudjelovao je cijeli stručni tim – od
barista, sommeliera do degustatora kave i pržioničara,
a rezultat je kava spravljena od vrhunskih svjetskih sorti.
Različite vrste kava iz Meksika, Haitija, Portorika Hondurasa
i Burundija mješavini daje gotovo savršen karakter.
Naglašene arome lješnjaka, kestena i meda s upečatljivim
notama suhih šljiva mirisnu impresiju čine zavodljivom,
dok naglašen okus s idealnim skladom slatkog, gorkog i
kiselog čine cjelokupan doživljaj ispijanja ovog esspresa
zadovoljstvom koji će još dugo pamtiti. Vrhunska ‘kava
s pričom’ još je jedan u nizu ekstravagantnih projekata
opatijskog restorana Bevanda. Počevši od bogate ponude
vrhunskih vina i specijaliteta nastalih pod okriljem popularne
108
Press 2010
kreativne kuhinje, restoran se može pohvaliti i prvim
Champagne&Caviar barom na Jadranu s jedinstvenom
ponudom šampanjca, votke i svjetskog izbora kavijara.
Poznata vina
na Kvarneru još i danas uzgajaju neke sorte koje drugdje ne
nalazimo i za koje se tvrdi da su autohtone, ovdje samonikle.
Od vina što ih proizvode domaći, kvarnerski vinari ističemo:
Vrbničku žlahtinu, Trojišćinu i Istarsku malvaziju.
Autor: Ivo Pervan
znamenitostima otoka Cresa, druženja u svjetski poznatim
Lubenicama, itd… Rad centra je koncipiran tako da će i ekipe
jedriličara iz europskih zemalja imati mogućnost treninga
tijekom svih godišnjih doba. Uspješnost projekta garantira
jedinstvenost otoka, njegove flore i faune. Dodatno će biti
izgrađen i botanički vrt u sklopu centra kako bi polaznici
mogli uživati i upoznati floru Jadrana.
www.aci-club.hr
Ronjenje
Za ronioce koji vole istraživati podvodne zidove i grebene
atraktivni su najsjeverniji otoci Jadrana. Područje oko
Cresa i Lošinja, posebno vanjske strane otoka, specifično
je zbog bistrine mora i bogatstva podvodnog živog svijeta.
Ova zona obiluje i podvodnim grebenima sa špiljama
kao što su lokaliteti zvani Katedrala na Premudi i Ćutin sa
istočne obale Lošinja. Pogodni su za sve uvjete ronjenja, za
početnike i napredne.
Autor: Ivo Pervan
Nautika
Najveći broj luka nautičkog turizma nalazi se u Primorskogoranskoj županiji, njih 32, od kojih je 16 marina s 3.134
vezova u moru i 1.821 na suhom predstavljaju infrastrukturu
na kojoj počiva kvarnerska nautičko-turistička ponuda,
temeljena na zabavi i edukaciji. Njen se zabavni dio
odvija kroz charter usluge, organizaciju crusinga, nautičkoturističkih regata i natjecanja, a edukacijski počiva na dobro
organiziranim školama jedrenja i upravljanja plovilima.
Marine su prostorno razmještene na sjevernom obalnom
dijelu Kvarnera (Ičići, Opatija), te na svakom od otoka (u
Puntu, Cresu, Malom Lošinju, Supetarskoj Dragi i Rabu).
Radi se o suvremenim, dobro opremljenim marinama,
među kojima se po opremi, uslugama i raznolikosti
sadržaja ističu Marina Punat (najstarija i jedna od najvećih
u Hrvatskoj) i ACI marina Ičići koja je specijalizirana za
veća, ali i luksuznija plovila. Nautička ponuda Kvarnera
pripada u sam vrh ukupne turističke ponude Kvarnera,
te stoga, uz sve ljepote i raznolikosti kvarnerskog
primorja i otoka i njihovih krajolika, nije čudno što se
ovo područje naziva i ‘vratima u jadranski nautički raj’.
Jedna od novih aktivnosti koja će svakako biti interesantna
jedriličarima je osnivanje nautičko- turističkog centra
ACI Sailing Center Cres u ACI marini Cres. Naime, ACI
posjeduje flotu od 12 plovila Jeanneau One Design 35,
jedrilica na kojima su jedrili i takmičili se najveći match raceri
svijeta poput Russella Couttsa, Deana Barkera, Chrisa
Dicksona, Paola Ciana… Ove će se jedrilice, uz daljnje
match race regate, koristiti i za učenje flotnog i match race
jedrenja u akvatoriju ispred otoka Cresa. Formiran je centar
u kojem će se uz jedrenje provoditi razne aktivnosti vezane
i uz otok – upoznavanje otoka, posjeti centru bjeloglavog
supa, upoznavanje otoka Zeča, Silbe i Oliba, posjeti
Wellness i zdravstveni turizam
kvarner je zahvaljujući izuzetno povoljnim klimatskim
karakteristikama i idealnom zemljopisnom položaju te
otkriću ljekovitog djelovanja mora, svoje prve turističke
korake (krajem 19. i početkom 20. stoljeća) napravio upravo
izgradnjom klimatskih lječilišta. Opatija (tada Abbazia) se
ubrzo preobrazila od mirnog, ribarskog naselja u evropsko
lječilište svjetskog formata. Uslijedio je lječilišno-turistički
razvoj Crikvenice, ali i u Velom i Malom Lošinju, zatim na
Rabu, te u Gorskom kotaru (Skrad i Delnice). Nastavljajući
svoju tradiciju, a u skladu s trendom turističke potražnje
najveći zamah u investicijama u posljednje dvije godine
zabilježen je u wellness ponudi. Zato danas Kvarner
raspolaže raznim wellness sadržajima koji uključuju
zatvorene i otvorene bazene, saune, biosaune, parne
kupelji te brojne salone za masažu i kozmetičke tretmane,
ali i lokacije s ljekovitim morskim blatom. Posebnu težinu
daju dvije bolnice za medicinsku rehabilitaciju - crikvenička i
opatijska Thalassotherapia. U opatijskoj se Thalassotherapiji
nalazi ‘Wellness centar’ - jedan od glavnih nositelja
wellness ponude Opatije i cijelog Kvarnera, a među hotele
s brojnim wellness sadržajima uvrstio se i hotel Chorintia u
Baški na otoku Krku. U Lovranu djeluje prva SPA Wellness
akademija u Hrvatskoj na kojoj se educiraju kadrovi za taj
109
Press 2010
poseban segment turističke ponude. Antistress programi,
vital programi, masaže, prirodne aromaterapije, branje
ljekovitog bilja i šetnja prirodom čine dobro za dušu i tijelo
svakog gosta. Olimpijski i svjetski pobjednici, hrvatske
sportske zvijezde (Davor Šuker, Luka Modrić, Stipe
Pletikosa, Vladimir Šola, Janica Kostelić, Ivica Kostelić,
Kalle Palander) na Kvarneru, u poliklinici ‘Terme Selce’
u Selcima, poznatoj po programima prevencije i liječenja
sportskih ozljeda, te mnogim drugim ‘health i wellness’
programima, našli mjesto za svoju rehabilitaciju nakon
sportskih napora.
Hoteli Aurora i Punta, Mali Lošinj – Spa & Wellness
Centar, - jedinstveni sadržaji u prostranim ambijentima s
pogledom na more, pomno odabrani wellness oslanjaju
se na ljekovite autohtone biljke i esencijalna ulja Lošinja.
Na otoku Lošnju također nalazi se lječilište Veli Lošinj
specijalizirano za zdravstvene usluge i dijagnostiku
alergijskih bolesti dišnih organa.
Family Hotel Vespera, Mali Lošinj - Bazenski kompleks
vanjskih bazena na preko 3.000 m2, na 3 nivoa kaskadno
posloženih prema moru. Veliki bazen dužine 25 m i dubine
1,35 m s masažerima i slapovima, protustrujno plivanje,
jacuzzi s pogledom na more. Sunčališta s pogledom na
more, u obliku palube broda. Dva bazena za djecu s
vodopadom, slapovima i toboganom.
Liburnia Riviera Hoteli prepoznali su magnetsku privlačnosti
spa-centra Five Elements Ambasador, tematski posvećena
vodi. Luksuzni wellness-sadržaji prostiru se na površini od
1300 četvornih metara, što hotel Ambasador s pet zvjezdica
čini konkurentnim i izvan sezone. Jedna je od posebnosti
wellness-centra rasul - parna kupelj za ljekovite tretmane
nastala na korijenima egipatske tradicije higijene tijela i
duha.
Grand hotel 4 Opatijska cvijeta, Opatija – prostrana i
sadržajima bogata wellness oaza omogućuje održavanje
vitalnosti, ostvarenju harmonije duha i tijela, oslobađanju
od stresa i vraćanju energije kroz paletu terapeutskih i
kozmetičkih tretmana lica i tijela. U opatijskom hotelu
Mozart nalazi se Cosmetic Studio Mozart - najmoderniji
wellness centar koji, osim finske i turske saune, jedini u
Hrvatskoj ima i japansku saunu, zatim jacuzzi te kozmetički
studio.
Wellnes ponudu Kvarnera od 2009. godine upotpunjuje
Novi Spa Hotels & Resort u Novom Vinodolskom.
Riječ je o najvećem Spa centru u Europi koji se prostire
na više od 10.000 kvadrata zatvorenog prostora i 3.500
kvadrata otvorenog prostora. U Novi Spa Resortu kroz
personalizirane lifestyle programe, rituale i pojedinačne
tretmane spojeni su autentični elementi mediteranskog
podneblja s egzotičnim dalekoistočnim tradicijama. Velik
broj privatnih tematskih Spa Suiteova, pravi je izazov za sve
Spa obožavatelje željne luksuza i posebne pažnje.
Da bi se dobila ispravna ideja o kvaliteti koju spominjemo
treba naglasiti da cjelokupno osoblje NOVISPA počinje
raditi tek nakon višemjesečnog specijaliziranog školovanja
u NOVISPA Akademiji.
Biciklističke ture i šetnice
Segment turističke ponude biciklističkih tura intenzivno
se razvija od kada je na Kvarneru 2000. godine realiziran
megaprojekt ‘Proljetna biciklistička tura Bavarskog radija
i televizije po kvarnerskim otocima’. Od tada je broj
biciklističkih staza i tura u stalnom porastu te obuhvaća
sve veće prostore Kvarnera. O tome zorno govore i nazivi
biciklističkih staza - Starim gradovima Liburnije, Stazama
zvončara, Brdska tura opatijske rivijere, Kastavskim
krajem, Oko izvora Rječine, Zaleđem crikveničke rivijere,
Vinodolskim krajem, Frankopanskim kaštelima, Lošinjem
i Cresom, U carstvu bjeloglavnog supa, Stazama krčkih
pastira i poljodjelaca, Kalifrontom i Loparom na Rabu,
Velika tura Gorskim kotarom, Gorsko-kotarska jezera,
Intimna staza. Kako se na prostoru Kvarnera nalazi
tridesetak zaštićenih područja i više od stotinu predviđenih
za neku od kategorija zaštite, staze i šetnice su zbog
bogatih staništa rijetkog i endemičnog životinjskog i biljnog
svijeta posebna kvarnerska turistička vrijednost i atrakcija.
Prolazeći šumama često dotiču i podzemne prostore.
Posebno su poznate šetnice uz more poput čuvenog
dvanaestkilometarskog ‘lungomara’ na opatijskoj rivijeri.
Autor: Nino Marccuti
Zimski programi
Blizina mora i gorja, odnosno primorja i otoka s jedne i gorja
s druge strane, omogućava Kvarneru da gostima nudi i
tipičnu zimsku turističku ponudu.
Hotelski bazeni s toplom morskom vodom na obali i snijeg
u dvadeset - trideset kilometara udaljenom Gorskom
kotaru posebna su specifičnost te ponude u okviru koje je
moru najbliže skijalište na Platku s 26 kilometra od Rijeke
uređenim skijaškim stazama u dužini od 9.000 metara, 4 ski
lifta i jednom dvosjednom žičarom. U mrkopaljskom kraju,
na terenima Begova Razdolja, postoji vučnica-sidrašica u
dužini od 400 metara i staza duga 1.000 metara. Skijašima
je na raspolaganju i skijalište Čelimbaša s 2.850 metara
dugom stazom i vučnicom dugom 720 metara.
Ski centar Rudnik, Tršće raspolaže s dvije staze za alpsko
skijanje (800 i 1.300 metara) te mogućnostima za skijaško
trčanje, kao i s terenima za sanjkanje i boravak djece.
110
Press 2010
Delnice, na gorskoj zaravni Polane, ima uređene staze za
nordijsko skijanje, a u sklopu Planinskog centra Petehovac
nalazi se 400-metarska vučnica i staza za alpsko skijanje,
gdje postoji i mogućnost noćnog skijanja, te škole skijanja.
Ravna Gora raspolaže sa stazama za skijaško trčanje. Na
Bjelolasici, na visinskoj razlici od 800 metara ispod najvišeg
vrha Gorskog kotara, nalazi se Hrvatski olimpijski centar,
najveće zimsko-sportsko sjedište u Hrvatskoj. Raspolaže
sa 6.000 metara skijaških staza te sistemom žičara od tri
dvosjedežnice i tri skijaške vučnice (www.gorskikotar.hr).
Vjerski turizam
prostori vjere i nadahnuća temelj su ponude i promidžbe
vjerskog turizma Kvarnera u kojemu hodočašće Svetog
Oca Ivana Pavla II. Gospi Trsatskoj, 2003. godine, prilikom
treće posjete Hrvatskoj, zauzima počasno mjesto. Sam je
Trsat, sa zavjetnim darovima mnogih generacija hrvatskih
pomoraca i njihovih obitelji Svetištu Majke Božije na Trsatu,
za stanovnike i posjetitelje Kvarnera mitsko mjesto. Marijin
Trsat, Majka Božja Svetogorska, Gospa Žalosna, Marijine
crkve po cijelom Kvarneru, riječka, krčka, osorska i rapska
katedrala i drugi vjerski prostori u funkciji su vjerskog i
kulturnog turizma.
Kongresni turizam
Kvarner je jedno od prominentnih hrvatskih središta
poslovnog turizma. Atraktivnost područja, dostupnost i
izgrađenost hotelske i prateće strukture, privlače korisnike
kongresnih usluga na Kvarner tijekom cijele godine. Naime,
kongresne dvorane Kvarnera vrlo su blizu gotovo svim
značajnijim europskim poslovnim, stručnim, obrazovnim i
znanstvenim središtima, nude i potrebnu tehničku opremu,
te mogućnost organizacije poslovnih događanja, kongresa,
skupova i savjetovanja. Ponuda poslovnog turizma na
Kvarneru u najvećoj mjeri odnosi se na hotelsku ponudu
dvorana i sala za kongrese i skupove, pretežito u hotelima
visoke kategorije 4* i 5*, te manje kapacitete u drugim
objektima poput poslovnih i kulturnih zgrada. Riječ je o oko
stotinjak dvorana ukupne površine blizu 20.000 kvadratnih
metara.
Noviteti
U Opatiji u planu obnova Ville Royal, smještene pored
Grand hotela 4 opatijska cvijeta, gdje se uređuje 30
novih soba. Hotel ima 4 zvjezdice i dodatne sadržaje
poput wellnessa. U planu je i proširenje postojećeg
wellnesa u Milenij Grand hotelu 4 opatijska cvijeta.
Investicija je vrijedna oko 2,7 milijuna eura.
U Opatiji je obnovljena Villa Royal, smještena pored Grand
hotela 4 opatijska cvijeta, gdje uređuje 30 novih soba. Hotel
ima 4 zvjezdice i dodatne sadržaje poput wellnessa. U
planu je i proširenje postojećeg wellnesa u Milenij Grand
hotelu 4 opatijska cvijeta. Investicija je vrijedna oko 2,7
milijuna eura.
U Kastvu u 2010. godini s radom će početi prvi boutique
hotel radnog naziva KAŠTEL. Imat će četiri zvjezdice, a
bit će smješten u starogradskoj jezgri na adresi Lokvina
3. U ponudi hotela bit će pet suita i deset luksuznih soba,
a sadržavat će wellness, tursku i finsku saunu, restoran,
kavanu, vinski podrum.
U sezoni 2010. planirano je potpuno zaokruživanje NOVI SPA
HOTELS & RESORT te kategorizacija istog na 5 zvjezdica.
Trekkeri, kao i svi posjetitelji Rivijere Hrvatsko primorje, bit
će zadovoljni uređenjem šest novih vidikovaca na području
Novog Vinodolskog i Općine Vinodolske s kojih se usred
netaknute prirode pruža nezaboravan pogled.
Smještaj
U marini Opatija u Ičićima koja sada ima 290 vezova,
proširenje odnosno produženje lukobrana i postavljanje
plutajućih valobrana, omogućilo bi prihvat 80-tak mega
jahti dužine od 30 do 50 metara. U sklopu marine u Ičićima
izgradio bi se i heliodrom, poglavito zbog blizine aerodroma
na Grobničkom polju i Krku. Također, Marina Punat, koja
slavi svojih 45 godina nautike u bliskoj budućnosti bi trebala
postati vodeći nautički centar Hrvatske, s vrhunskom
uslugom, kvalitetom, inovacijama i ulaganjima uvijek korak
ispred konkurencije. www.marina-punat.hr. Ova je marina
2009. godine vlasnicima ponudila halu za brodove površine
800 m2, u koju njihova plovila mogu biti sigurna i zaštićena
od svih vremenskih nepogoda. Također, Marina Punat
proglašena je za ‘Marinu godine 2009.’ na Jadranu.
Svako mjesto u Kvarneru ponudit će Vam čisto more,
prekrasne plaže, brojne apartmane i sobe u obiteljskim
kućama i vilama, hotele, kampove. Kvarner puno pažnje
polaže u unaprjeđenje kapaciteta, a o kvaliteti najviše govori
podatak da ima 4 hotela s pet zvijezdica i 38 hotela s četiri
zvjezdice. Visok prosjek po broju vrhunskih hotela Kvarner
ima zahvaliti u prvom redu svom turističkom biseru - Opatiji.
Osim u hotelske kapacitete Kvarner ulaže i u seoski turizam:
Općina Vinodolska svoje smještajne kapacitete je povećala
s 10 novih ruralnih vila s bazenima. Također se ulaže i u
male obiteljske hotele, koji se ističu sve boljim uređenjem i
kvalitetom usluge.
Astronomski centar Rijeka
Astronomski centar Rijeka, otvoren je u travnju 2009.
godine, posjetiteljima nudi zanimljiv popularno- znanstveni
program koji vas vodi noćnim nebom i zajedno s vama
otkriva svemir. Pogled na zvjezdano nebo – možda nigdje
drugdje tako romantičan kao na opatijskoj rivijeri – od sada
ima i posve novu dimenziju.
Novi programi ‘Vodič noćnim nebom’ i ‘Svemir: na vama
je da ga otkrijete’ namijenjen je širokoj publici a novost je
zbog toga što voditelji uz projekciju u planetariju stručno
vode kroz svemir. Najbliži slični centri nalaze se u Milanu
i Beču pa je posjet Hrvatskoj i Kvarneru idealna prilika da
111
Press 2010
se upozna zanimljiv svijet astronomije. Centar se prostire
na površini od 500 četvornih metara unutarnjeg i 325
četvornih metara otvorenog prostora te je izvrsno opremljen
i uređen tako da je u kratkom vremenu postao atrakcija
za sve koji žele saznati više o tajnama svemira i zvijezda.
http://www.tz-rijeka.hr/english/culture_astro.asp
Autor: Sergio Gobbo
Prometna povezanost
Budući da Kvarner najvećim dijelom ima obalni položaj,
specifičnost prometnom sustavu daje pomorski promet čije
je središte luka Rijeka s terminalima za prekrcaj tereta i
putnika. Od međunarodnog je značaja i luka Mali Lošinj, dok
su ostale luke uglavnom lokalnog karaktera. Među njima su
za turizam posebno važne one trajektne kao što su Brestova
- Porozina i Valbiska - Merag, kojima se s kopnom i otokom
Krkom povezuju otoci Cres i Lošinj, zatim najfrekventnija
Jablanac - Mišnjak s kojom se preko Jadranske magistrale
dolazi na otok Rab. Svakodnevna subvencionirana
državna trajektna linija Lopar (Rab) – Valbiska (Krk)
povezuje Lopar na otoku Rabu s otokom Krkom i obratno
dnevno dva puta u zimskom i pet puta u ljetnom razdoblju.
U riječkoj luci 6. listopada 2009. otvoren je pomorskoputnički terminal, vrijedan 95 milijuna kuna. Terminal,
opremljen najsuvremenijim lučkim nadzornim centrom
na Jadranskom moru, ugostiteljskim objektima i drugim
putničkim sadržajima, dio je projekta Rijeka Gateway
koji obuhvaća modernizaciju luke i lučkih pogona,
izgradnju popratne infrastrukture, uključivo prometnice
i željezničku mrežu od Rijeke prema unutrašnjosti.
Željeznički promet počiva na dvjema željezničkim prugama
međunarodnog karaktera u pravcu Ljubljane i Zagreba
s tim da je željeznička pruga Zagreb - Rijeka sastavnica
međunarodnog prometnog koridora Budimpešta - Zagreb
-Rijeka. Okosnicu zračnog prometa čine dvije međunarodne
zračne luke, prva na otoku Krku i druga na Lošinju,
sportska luka - Grobnik te zračno pristanište na Unijama.
18. lipnja 2009. otvorena je za promet dionica riječke
obilaznice čvor Škurinje - čvor Diračje u punom profilu,
ukupne duljine 5,2 kilometra, uključujući novoizgrađeni čvor
Rujevica. Posljednja četiri i pol kilometra riječke obilaznice u
punom profilu bit će pušteno u promet do kraja 2009. godine.
Autocesta Rijeka - Zagreb dio je europskog pravca E65 i
dio paneuropskog prometnog koridora Vb, te je, izuzetno
važna za razvoj turizma i gospodarstva i, s obzirom na
promet, najisplativija hrvatska autocesta. Završetkom
izgradnje punog profila na dionicama autoceste A6 RijekaZagreb, posljednje dionice autoceste A4 Zagreb-Goričan i
autoceste M7 Budimpešta-Letenye, završena je izgradnja
autoceste Rijeka-Zagreb-Budimpešta na paneuropskom
prometnom koridoru Vb u dužini od 496,2 kilometra. Od
toga je u Mađarskoj 232,5 kilometara , a u Hrvatskoj 263,7
kilometara. Trajanje putovanja smanjeno je na 5 sati.
Čime se ponosimo
Kastavski Halubajski zvončari na popisu UNESCOve nematerijalne baštine – od 2009. ovi nezaobilazni
‘maškarani’ sudionici bez kojih svjetski poznati Riječki
karneval zasigurno ne bi bio isti, jedni su od čak sedam
najnovijih nematerijalnih kulturnih dobara Hrvatske na
popisu Unesco-a.
Halubajski zvončari iz Kastva već tradicionalno u vrijeme
pokladnih slavlja kreću na svoj slavni maškarani ophod
Halubijaca. Naime, u vrijeme poklada, bez obzira na
vremenske prilike, zvončari u velikim grupama, prema
davno utvrđenom rasporedu, obilaze sela svoga zavičaja.
Zvončari se redovno pojavljuju i kao nezaobilazni sudionici
poznatog Riječkog karnevala gdje svojim impresivnim
scenskim nastupom predstavljaju prvorazrednu turističku
atrakciju. Na svom pokladnom ophodu tradicionalno
predstavljaju jednu od najglasnijih pokladnih grupa jer zvuk
njihovih zvona redovno nadglasava svu karnevalsku buku
koja se tih dana širi Rijekom. Ogrnuti su ovčjim kožama,
a velika im zvona vise s doljnjeg dijela leđa. Na glavi
imaju posebno stilizirane maske - čudne životinjske glave
s crvenim isplaženim jezikom i rogovima. Odjeveni su u
bijele hlače i mornarske majice kratkih rukava, a u rukama
nose baltu ili bačuku - stilizirani buzdovan. Njihovo porijeklo
seže do prapovijesti i zbog toga su prozvani najboljim
čuvarima folklornih tradicija i zavičajnog identiteta Halubja
i Kastavštine.
Torpedo izumljen u Rijeci - Torpedo oblika i ustroja
kakvog danas poznajemo izumio je hrvatski umirovljeni
časnik Austro ugarske ratne mornarice, rođeni Riječanin
Ivan Lupis, godine 1860. Predstavljen je javnosti iste godine
u Rijeci, dok je demonstracija rada bila godine 1866. Prva
tvornica koja je proizvodila torpeda bila je izgrađena u Rijeci,
a osnovao ju je engleski industrijalac Robert Whitehead za
potrebe Austro-ugarske ratne mornarice.
112
Press 2010
Baščanska ploča - starohrvatski spomenik, pisan
glagoljicom otprilike 1100. godine, a potječe iz crkve sv.
Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku. Jedan od
najstarijih, u kamenu klesanih spomenika hrvatskog jezika
Sadrži podatke o gradnji crkve sv. Lucije i zapis darovnice
hrvatskog kralja Zvonimira. Predstavlja značajan izvor
za povijest hrvatskog naroda, jezika i razvitak hrvatske
glagoljice. Ona pokazuje suverenitet hrvatskoga kralja
Zvonimira kao donatora zemljišnog posjeda na otoku; uz
jezično i književno, ta ploča ima i povijesno značenje zbog
prvog spominjanja vladareva imena na narodnom jeziku.
Bjeloglavi sup - jedna od četiri različite vrste lešinara koji
još žive u Europi svoje je stanište zadržala na otoku Cresu.
Gnijezdi se na strmim liticama iznad mora, ponekad na visini
od samo 10 metara, gdje ih se vrlo lako može promatrati.
Kako je riječ o ugroženoj vrsti znanstvenici iz ekološkog
centra obilježavaju mlade ptice, kako bi ih kasnije mogli
identificirati. Eko centar ima posebnu ulogu u spašavanju
mladih supova koji padnu umore, ili ih pronađu bolesne i
ranjene. Stoga je izgrađeno i oporavilište gdje se ozlijeđeni
supovi oporavljaju do ponovnog puštanja u prirodu. Eko
centar kao posebno njegovan dio sjevernog dijela otoka
Cresa cilj je brojnih posjetitelja, ljubitelja prirode i ptica. Originalan poklon i lijepa uspomena
Naušnice morčići - U spomen na bijeg turske vojske na
Grobničkom polju iznad Rijeke izrađuju se naušnice Morčići,
u početku kao pučki nakit, kasnije statusni simbol koji je
krasio i austrijsku caricu Mariju Anu. Morčić do današnjeg
dana ribarima i pomorcima simbolizira zaštitu od zla, a
kao jedinstveni omiljeni nakit s vremenom postaje čuvar
identiteta Hrvatskog primorja.
Rapska torta - Recept ove stoljećima stare i jedinstvene
slastice od badema, limuna, šećera, jaja, te maraskina
čuvan je kao dragocjenost nasljeđa umijeća izrade nježnog
prhkog tijesta s mirisnom jezgrom. Tajni recept potječe još
od 1177.g. kada je prvi put poslužena Papi Aleksandru III.
prigodom blagoslova katedrale Uznesenja Marijina na otoku
Rabu. Posluživala se kao specijalitet još za vrijeme Venecije
te prije više od 300 godina u bogatim kućama rapskih patricija.
Milenij Choco – čokoladni brand Milenij hotela, inače,
jedinog hotelskog lanca u Hrvatskoj koji proizvodi vlastitu
čokoladu. Gosti u kavanama Wagner i Grand mogu kupiti i
kušati ručno rađene čokoladne praline i pločice. Praline se
mogu pronaći s više od 30 punjenja, kao što su pistaccio,
francuski cognac, šampanjac Moet & Chandon, 24-karatno
zlato, marelice, cijele višnje i još mnoge druge. Milenij
Choco praline i čokolada unikatan su poklon i najslađi
suvenir iz Opatije.
Priče, legende, mitovi
Legenda o morčićima
Legende o morčićima nastale su iz potrebe da se pojasni
odakle na vrijednom nakitu u riječkom kraju nesvakidašnji
lik crnca s turbanom. Jedna od legendi koja objašnjava
postanak morčića seže u daleko 16. stoljeće kada
su se Turci na Grobničkom polju, poslije iznenadne
pogibje svoga Paše, razbježali i ostavili razbacane bijele
turbane, a riječki muževi dali ženama na uspomenu na tu
pobjedu izraditi naušnice-morčiće sa bijelim turbanima.
Autor: Sergio Gobbo
Karolina Riječka
Najpoznatiji lik riječke povijesti jest žena Karolina Riječka,
koja je u doba Napoleonskih ratova spasila grad Rijeku od
razaranja u pregovorima s engleskim admiralom Johnom
Leardom. Karolinina povijesna uloga započinje 1813.,
zahvaljujući nezavidnoj situaciji na ulazu u riječku luku.
Naime, želeći onemogućiti opstanak Napoleonove vojske,
engleski su se brodovi pripremali bombardirati Rijeku (kao
svjedočanstvo na taj događaj na vanjskom zidu Katedrale
Svetog Vida nalazi se topovska kugla stopljena s fasadom).
Mlada Karolina, odlučna u svojoj nakani da pomogne svom
gradu, otišla je na admiralski brod uvjerivši zapovjednika
britanske flote da obustavi topovsku paljbu koristeći se u
pregovorima s engleskim admiralom ženskim čarima.
Legenda o nastanku otoka Cresa i Lošinja
Cresko-lošinjsko otočje zvalo se u antikno doba zajedničkim
imenom Apsyrtides. Po legendi dobilo je ime po grčkom
junaku Apsirtu, poznatom iz riznice priča o moreplovcima
Argonautima na našim otocima. Apsirt, sin kralja Eeta,
ubijen je od Jasona, koji je ukrao zlatno runo kralju Eetu
zahvaljujući prevari čarobnice Medeje, inače kraljeve kći
zaljubljene u Jasona. Naime, iako je u potjeri na svom brodu
Argo, Apsirt sustigao Jasona, Medeja ga je namamila na
pregovore gdje ga je Jason ubio. Medeja je potom rasjekla
Apsirtovo mrtvo tijelo i njegove udove pobacala u more.
Od rasječena Apsirtova tijela nastali su Apsirtovi otoci Apsyrtides.
113
Press 2010
Plave zastave u Primorsko-goranskoj
županiji vijore se na 34 plaže i 3 marine:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
ACI MARINA CRES
ACI MARINA OPATIJA
Glavna gradska plaža Lišanj, Novi Vinodolski
Marina Punat, Krk
Plaža ‘Dražica’ Krk
Plaža ‘Dunat’, Krk
Plaža ‘Jadran’, Omišalj
Plaža ‘Jert’, Krk
Plaža ‘Kvarner’, Lovran
Plaža ‘Lido’, Opatija
Plaža ‘Pećine’, Dobrinj
Plaža ‘Peharovo’, Lovran
Plaža ‘Pesja’, Omišalj
Plaža ‘Poljana’, Mali Lošinj
Plaža ‘Punta Debij’, Punat
Plaža ‘Rokan’, Crikvenica
Plaža ‘Slatina’, Martinščica, Cres
Plaža ‘Svežanj’, Kostrena
Plaža ‘Tomaševac’, Opatija
Plaža ‘Veli žal - Sunčana uvala’, Mali Lošinj
Plaža ‘Zgribnica’, Vrbnik
Plaža A/C FKK Konobe
Plaža A/C FKK Politin
Plaža A/C Kovačine, Cres
Plaža Balustrada, Crikvenica
Plaža Kamping Ježevac
Plaža Gradsko kupalište Crikvenica
Plaža hotela ‘Varaždin’, Crikvenica
Plaža Ičići
Plaža kampa ‘Slatina’, Opatija
Plaža Poli mora, Crikvenica
Plaža Porporela Ježevac, Krk
Plaža Punta Veli Lošinj, Mali Lošinj
Plaža Rupa, Malinska-Dubašnica
Plaža Suha Punta Karolina, Rab
Rajska Plaža – Crnika, Lopar
Vela Plaža, Baška
Korisni linkovi:
www.kvarner.hr; www.opatija-tourism.hr; www.tz-rijeka.hr;
www.kastav-touristinfo.hr; www.kraljevica.hr;
www.tzg-crikvenice.hr; www.tz-novi-vinodolski.hr;
www.tz-krk.hr; www.tzg-cres.hr; www.tz-malilosinj.hr;
www.tzg-rab.hr; www.gorskikotar.hr; www.tz-cabar.hr;
www.tz-delnice.hr; www.tz-vrbovsko.hr; www.tz-lovran.hr;
www.tzmatulji.hr; www.tz-moscenicka.hr;
www.tzo-kostrena.hr; www.tz-cavle.hr; www.jelenje.hr;
www.tz-vinodol.hr; www.tz-baska.hr; www.tzo-dobrinj.hr;
www.tz-malinska.hr; www.tz-njivice-omisalj.hr;
www.tzpunat.hr; www.vrbnik.hr; www.tz-fuzine.hr;
www.tz-lokve.hr; www.tz-ravnagora.hr; www.tz-skrad.hr;
www.tz-mrkopalj.hr; www.tz-brodmoravice.hr; www.lopar.hr;
www.tourism-icici.hr; www.tzm-dramalj.hr;
www.tzm-jadranovo.hr; www.tzselce.hr; www.pp-ucka.hr;
www.supovi.hr; www.risnjak.hr; www.ri-karneval.com.hr;
www.gorskikotar.hr;
114
Press 2010
Istra
www.istra.hr
Autor: Milan Babić
Istra, blaga i samozatajna, topla i gostoljubiva, zelena i
plava, uvijek na raskršću povijesnih europskih i regionalnih
događanja. Regija je to dinosaura, legendi o divovima,
legionara i gladijatora, mornara i admirala, književnika i
karizmatičnih svjetskih lidera, koji su u ovom ambijentu
nerijetko krojili sudbinu čovječanstva. Svjesni različitosti
i zahuktalog razvoja Istrani izuzetnu brigu posvećuje
održivom razvoju. Boravak je u Istri ugodan čitavu godinu.
Kupališna sezona traje pet mjeseci, a sezona sunčanja i
duže. Proljeće u Istri idealno je za rekreaciju poput vožnje
biciklom, pješačenja, jahanja, planinarenja, free climbinga
ili letenja zmajem, dok istarska jesen naprosto poziva na
branje gljiva, kestena ili grožđa. Prema Strateškom planu
hrvatskog turizma za razdoblje 2010-2014. Hrvatska će se
profilirati kao visoko cijenjena destinacija životnog stila te
očuvanih prirodnih i kulturnih vrijednosti u sklopu kojeg
je Istra već tijekom proteklog razdoblja započela svoje
pozicioniranje kao ‘zelenog mediteranskog utočišta’.
Svoj imidž Istra gradi na turističkom doživljaju tijekom
cijele godine, a kao posebnosti ističu se autentični
gradovi i sela, romantični i opuštajući odmor.
Uz obalu Jadranskog mora poredali su se Umag,
Novigrad, Poreč, Funtana, Vrsar, Rovinj, Fažana,
Pula, Medulin, Rabac, a u njezinoj su unutrašnjosti
prepoznatljivi gradići na pradavno naseljenim zaravnatim
platoima brežuljaka: Sv. Lovreč, Oprtalj, Završje, Hum,
Roč, Grožnjan, Motovun. Brojni vinogradi u unutrašnjoj
Istri u mjestima kao što su Motovun, Pazin, Buje,
Momjan, Brtonigla, i njihovi poznati vinari neće vas
ostaviti ravnodušnima. Tartufe, za koje kažu da su najbolji
afrodizijak, ćete isprobati u Livadama ili Buzetu.
Nezaobilazni Nacionalni park Brijuni na jugu Istre, jedan od
najljepših arhipelaga na Mediteranu.
Osim kvalitetne ponude smještaja i gostoljubivosti u Istri je
razvijen i nautički turizam, kongresni turizam, agroturizam,
kulturni, sportsko-rekreacijski, ronilački i konjički turizam te
izletnički, lovni i ribolovni turizam.
Autor: Sergio Gobbo
Prirodna baština
Najveći hrvatski poluotok obiluje netaknutim zelenim
oazama i romantičnim morskim uvalama, no krije i brojne
neistražene kutke. Uz more su se prostrle travnate,
šljunčane, stjenovite i kamenom popločene plaže, a hlad
borova često seže do mora. U unutrašnjosti zadivljuju riječni
pritoci, jezerca, slapovi, spilje, bujne i plodovima bogate
šume, brda i planinski obronci. Šarolik je i životinjski svijet,
kako podmorski, tako i kopneni.
Otočje Brijuni s okolnim podmorjem uživa status jedinog
istarskog nacionalnog parka (www.brijuni.hr). Zbog
raskošne flore i faune, te kulturno-povijesne baštine spada
među ljepše mediteranske arhipelage. Brijune čine dva veća
i 12 manjih otoka. Blaga mediteranska klima, puno sunčanih
dana i ugodna temperatura zraka pogodovali su rastu
više stotina biljnih vrsta. Unatrag stotinu godina brijunski
botanički vrtovi počeli su se naseljavati životinjama iz
raznih krajeva svijeta pa je 1912. godine osnovan i zoološki
vrt. Danas su Brijuni, među ostalim, stanište mnogih ptičjih
vrsta, jelena, muflona i druge divljači. Otok Veliki Brijun
krasi i tisućljetno stablo masline, rimske iskopine, safari
park te tragovi stopala dinosaurusa.
Bujnim biljnim pokrovom, raznolikim životinjskim svijetom,
speleološkim objektima i planinarskim putovima, domom,
pansionom i ugostiteljskim objektima, ističe se i Park
prirode Učka, koji se prostire između Istre i Kvarnera
(www.pp-ucka.hr).
Zaštićeni krajolik Rta Kamenjak (www.kamenjak.hr;
www.istra.hr) tog neobično razvedenog najjužnijeg istarskog
rta, zanimljiv je ne samo zbog gotovo 500 biljnih vrsta, već
i zbog lijepih uvala, ‘divljih’ plaža, čistog mora i privlačnog
podmorskog svijeta. Močvara Palud je ornitološki rezervat
nadomak Rovinja u kojem boravi više od 200 ptičjih vrsta,
pa je to idealno mjesto za ljubitelje birdwatchinga. Zbog
svog atraktivnog 11 kilometara dugog usjeka u kopno,
115
Press 2010
Limski kanal jedan je od najljepših istarskih zaštićenih
krajolika. Zbog bogate morske faune njegov je podmorski
dio proglašen posebnim rezervatom u moru. Tu je i
najpoznatije uzgajalište školjkaša i riba u Istri. Impresionira
i Pazinska jama, sa svojim spiljama, jezerima i stotinjak
metara visokim stijenama, koju je i veliki Jules Verne
opisao u jednom svom romanu. www.natura-histrica.hr
Autor: Damir Fabijanić
U njenim je podzemnim prostorima postavljena izložba
‘Maslinarstvo i vinogradarstvo Istre u antici’ s alatima za
proizvodnju ulja i vina i velikim brojem amfora.
Eufrazijeva bazilika nosi ime porečkog biskupa koji
ju je dao sagraditi u 6. stoljeću. Iako su sačuvani i stariji
podni mozaici, njen najvredniji dio predstavljaju mozaici
u apsidalnom dijelu. Cijeli je kompleks (trobrodna crkva,
krstionica, atrij i nekadašnja biskupska palača) 1997.
godine uvršten na UNESCO-v popis zaštićene svjetske
kulturne baštine.
Dvigrad, na uzvisini unutar Limske drage nedaleko od
Kanfanara, najveći je grad-ruševina. Iako su blizini nekoć
bila dva kaštela (otud Dvigradu i naziv), sačuvale su se
ruševine samo jednog od njih. Napušten u 17. stoljeću
nakon epidemije kuge, danas je imponzatni kulturni
spomenik na 16.000 četvornih metara. Od jeseni 2009.
započela je restauracija Dvigrada u koju je uloženo oko 270
tisuća kuna.
Autor: Sergio Gobbo
Kulturna i povijesna baština
Istra danas vrvi brojnim arheološkim i kulturno-povijesnim
spomenicima, o čemu svjedoče dokazi o životu praljudi
u paleolitiku u istarskim špiljama, više od 400 gradina
iz brončanog i željeznog doba, fascinantni spomenici
urbanizacije Rimljana te Eufrazijeva bazilika, jedna je
od najljepših ranobizantskih crkava u Europi kao upečatljiv
znamen vladavine Bizanta u Istri.
Pitoma unutrašnjost Istre isprepletena je srednjovjekovnim
gradićima i utvrdama na vrhovima brežuljaka te brojnim
crkvicama sa starim srednjovjekovnim freskama.
Povijest na svakom koraku
Autor: Renco Kosinožić
Nezakcij, antički grad četiri kilometara udaljen od Pule, bio
je prijestolnica Histra koje su 177. godine prije Krista porazili
Rimljani. Crkva sv. Blaža u Vodnjanu najveća je istarska
crkva sa 62-metarskim, u Istri najvišim zvonikom. Čuva
mumificirana tijela triju svetaca te najbogatiju istarsku zbirku
sakralne umjetnosti sa 730 umjetničkih djela i predmeta.
Ne smije se zaobići Aleja glagoljaša, niz kamenih
spomen-obilježja postavljenih uz cestu od Roča do Huma
u spomen najstarijem slavenskom pismu – glagoljici, antički
rezidencijalni kompleks u zaljevu Verige na Brijunima,
Slavoluk Sergijevaca, Augustov hram, Malo rimsko
kazalište i Kaštel u Puli, Crkvu sv. Eufemije u Rovinju,
najveći istarski pavlinski samostan u Sv. Petru u Šumi,
freske u crkvama sv. Marije na Škriljinah u Bermu i sv.
Jakova u Vižinadi, te kažune – mala poljska skloništa od
suhozida, najpoznatiji simbol Istre.
Pulski amfiteatar, ili Arena, jedan je od šest najvećih
rimskih amfiteatara na svijetu. Podignut u 1. stoljeću za
vrijeme vladavine cara Vespazijana, služio je prvenstveno
za borbe gladijatora pred oko 20.000 gledatelja. Eliptičnog
oblika, dimenzija 132 x 105 metara i visine 32 metra, ta
najveća antička građevina u Istri, tijekom je dana otvorena
za razgledavanje, a u toplim ljetnim večerima postaje
savršeno mjesto za pop-rock koncerte, opere i balete, kao i
filmski festival sa pedesetgodišnjom tradicijom održavanja.
116
Press 2010
Autor: Milan Babić
Črnje, Andree Antica di Montona, Luigija Dallapiccole,
Slavka Zlatića, Fulvia Tomizze, Mate Balote, Antonia
Smareglie, Matije Vlačića Ilirika, Carlotte Grisi, Giuseppine
Martinuzzi… i svih onih koji su stvarali kulturu i znanje kao i
onih koji danas umjetničkim, znanstvenim i kulturnim radom
stvaraju ozračje tolerancije, razumijevanja, prihvaćanja
različitosti toliko potrebnih svima u svijetu. Kalendar
manifestacija: www.istra.hr
Autor: Renco Kosinožić
Zabavno-umjetnički sadržaji
Poviješću bogat ambijent idealno je mjesto održavanja niza
zabavnih, kulturno-umjetničkih i folklornih manifestacija
tijekom cijele godine.
Istra je mjesto održavanja dvaju najznačajnijih
filmskih festivala u zemlji, Motovun film festivala
(www.motovunfilmfestival.com) koji se održava na trgovima
i ulicama Motovuna, srednjovjekovnog utvrđenog gradića
na brežuljku pored rijeke Mirne i Pula film festivala
(www.pulafilmfestival.hr) s rimskim amfiteatrom Arenom,
najvećom pozornicom na otvorenom. Arena je ujedno prostor
ljetnih održavanja brojnih koncerata najvećih svjetskih
zvijezda klasične i pop glazbe. Primjerice, međunarodni
scensko-glazbeni Histria festival (www.histriafestival.com)
u Pulu dovodi svjetski poznate glazbenika poput Eltona
Johna, Michaela Boltona, Erica Claptona, Placida
Dominga, Stinga, Zucchera, Jamesa Browna i druge. Sve
te manifestacije izvrstan su razlog da se Istra posjeti i uživa
i u njenoj kulturi.
Izvan granica Istre poznate su i kulturne manifestacije poput
međunarodnog orguljaškog festivala Organum histriae,
Festivala plesa i neverbalnog kazališta u Svetvinčentu,
Mediteranskog kiparskog simpozija u Labinu, međunarodnih
kazališnih festivala PUF i MKMF u Puli i Zlatnog lava u
Umagu, Festivala rane glazbe u Dvigradu, Sajma knjige
u Puli. Redovito se održavaju i koncerti u Eufrazijani
u Poreču, susreti zborova Naš kanat je lip, Mundial
fotofestival u Rovinju, Susret harmonikaša u Puli, Annale
u Poreču i mnoga druga kulturna događanja. U Grožnjanu,
šarmantnom i nadaleko poznatom gradu umjetnika,
održavaju se koncerti klasične glazbe, kao i festival Jazz Is
Back (www.hgm.hr). Blues i jazz svira se i na Music Nights
festivalu u Novigradu, punkeri pohode pulski festival Monte
Paradiso, a ljubitelji elektronske glazbe uživaju na partyjima diljem Istre.
Na Brijunima svoje avangardne i intrigantne ljetne
predstave izvodi Ulysses teatar (www.ulysses.hr). Sajam
knjiga u Istri okuplja u prosincu svake godine širok spektar
izdavača i autore iz cijelog svijeta. U veljači se zahuktava
i sezona maškara. Najpoznatije su buzetske maškare.
Želja je da se kultura u Istri dalje razvija i mijenja te da se
Istra potvrdi kao regija kulture na ponos i spomen Zvane
Aktivni turizam
Istarska blaga klima i opuštajući pejzaž pružaju pregršt
mogućnosti bavljenja sportom tijekom cijele godine, kako
na svježem zraku, tako i u zatvorenim dvoranama. Hotele u
pravilu prate opremljeni sportski tereni dok su na plažama
locirani centri za sportove na vodi. Divljina središnje Istre
idealan je, pak, poligon za pustolovne i ekstremne sportove.
Buđenje golfa
Premda su Brijuni već početkom 20. stoljeća imali
jedan od najvećih golf terena, golf se u Istri polako
razvija. Novi golf tereni s 18 rupa otvoreni su 2009. u
Crvenom Vrhu kod Savudrije u sklopu Kempinski resorta
(www.kempinski-adriatic.com). Površina golf igrališta iznosi
6.360 m, ima par 72 sa zadanih 5 startnih pozicija po polju,
što čini ovo igralište izazovnim za golfere svih razina,
pružajući im priliku da uživaju u veličanstvenom pogledu
na Jadransko more sa svake startne pozicije, greena i
fairwaya. Široka jezerca, vodeni i suhi biotopi, mješavina
zimzelenih šuma i slikovita stoljetna stabla elementi su koji
čine igralište Kempinski Golf Adriatic jedinstvenim i vizualno
vrlo atraktivnim okruženjem, pružajući ljubiteljima golfa
priliku da zaigraju svim svojim osjetilima i uživaju kroz cijelu
godinu.
Novo golf vježbalište Molindrio (www.golfporec.com) u
Poreču nalazi na samom ulazu u Zelenu Lagunu. Duž
krivudava potoka postavljene su oznake do 250 metara
udaljenosti za uvježbavanje duge igre, a nešto dalje, u
hladu i uz šum vodoskoka, smješten je pitching green od
120 kvadrata te veliki putting green od 300 kvadrata s 18
rupa, idealni za uvježbavanje svih elemenata kratke igre.
Vježbalište nudi mogućnosti najma opreme te pohađanja
škole golfa koja priskrbljuje dozvolu za igranje.
Osim novootvorenih terena u Savudriji i Poreču, u Istri postoji
još jedno golf igralište s 18 rupa na Brijunima. (www.brijuni.hr).
117
Press 2010
Izvor: HTZ
Autor: Juraj Kopač
Tenis i biciklizam – dvije dominante istarske sportske
sastavnice
Istra je najdalje odmakla u razvoju bike turizma. Uređeno
je više od 3.000 kilometara biciklističkih staza i prvo je
područje izvan Italije gdje se vozio dio svjetske utrke Giro d’
Italia. (www.istria-bike.com).
Tijekom cijele godine na 430 zemljanih terena u Istri se
može igrati i tenis, a poznati turnir ATP Tour – Croatia
Open (www.croatiaopen.hr), jedan od najpoznatijih istarskih
sportskih brandova, koji se održava na stadionu odmah uz
more, već godinama u Umag dovodi najveća teniska imena.
Za pješačenje su uređene uzduž cijele Istre brojne
pješačke staze i to većim dijelom uz more ili kroz šumovite
predjele. Pješačenje se na ovim stazama preporučuje i
u rehabilitacijske svrhe. Niz konjičkih centara i rančeva
zaljubljenicima u konje omogućava jahanje kroz netaknutu
prirodu, a organiziraju se i škole jahanja za one koji se tek
žele okušati u tome.
Adrenalinske aktivnosti
Ronjenje uživa dugu tradiciju u Istri. Ronilački centri i klubovi
širom Istre organiziraju tečajeve, a iskusne se ronioce vodi
na atraktivne podmorske lokacije.
Istra ima 22 hidroarheoloških lokaliteta. Među najpoznatijim
ronilačkim lokalitetima tog područja, koje je zbog plitkoće
popularno među roniocima bez iskustva, svakako je olupina
austrougarskog putničkog broda Baron Gautsch.
Olupinu 85-metarskog putničkog broda potonulog od mine
davne 1914. godine na dubini od 11 do 25 metara istražuju
članovi desetak ronilačkih centara, a dostupna je i turistima.
Od značajnih velikih olupina tu su i britanski brod Coriolanus,
potopljen 1945, austrougarski torpedni čamac Flamingo
koji je pred Premanturom naletio na vlastitu minu, talijanski
ratni torpedni brod Guiseppe Dezza raznesen engleskim
torpedom i ostaci njemačke legendarne podmornice U-81.
Skijanje na vodi jedinstvena je atrakcija i za početnike i za
znalce.
Ljubitelje windsurfinga privlače jake struje i vjetrovi južne
Istre, Ćićarija je poznata po špiljarenju, dok je za free
climbing uređeno devet atraktivnih penjališta, pretežito kod
Limskog kanala i u sjevernoj Istri. Paragliding, za koji je
inače uređeno pet startova, zbog dobrih vremenskih prilika
je cjelogodišnjeg karaktera.
Paintball, kao vrhunska zabava puna adrenalina, igra se u
skoro svim obalnim gradovima.
Gastro kutak
Istarska kuhinja, kao splet raznih isprepletenih tradicija
mediteranske i kontinentalne gastronomije prepoznatljiva
je i zdrava te ekološki utemeljena. Obrok može započeti
domaćim pršutom i ovčjim sirom, nastaviti se tanjurom
domaće jote ili maneštre, a potom okončati fužima u umaku
od divljači ili kokoši, odnosno pečenim ombolom (zarebnjak)
i domaćim kobasicama s kuhanim kiselim kupusom.
Karakterističnost Istre su i šparoge koje rastu u divljini i beru
se na proljeće. Iako su gorkastog okusa, odlične su s jajima,
na salatu ili kao prilog raznim jelima. Vrlo su zdrave i priznate
su kao izvrstan čistač organizma. Kod morskih specijaliteta
dominiraju škampi, pečene orade, kovač na lešo, miješane
školjke na buzaru, Jakobove kapice prelivene rastopljenim
sirom i maslinovim uljem, lignje s gradela ili u rižotu, bakalar
na istarski ili pak salate od rakovice ili hobotnice.
Vrhunac gastronomije su istarski tartufi, koji se izuzetno
dobro se sljubljuju s jelima od tjestenine, mesom i ribljim
filetima, ali i običnom kajganom. Istarski bijeli tartuf jedan
je od najcjenjenijih na svijetu. U njegovoj neposrednoj
blizini, na uzvisinama uz rijeku Mirnu sve češće se
nalazi i crni tartuf, kao i druge podvrste bijelog tartufa.
(www.istria-gourmet.com).
Dani tartufa u sjevernoj Istri počinju već u rujnu i potom
se iduća tri mjeseca gotovo svakog tjedna priređuju
razni sajmovi, festivali i izložbe tartufa. U studenom
započinje i manifestacija ‚Dani švoja’ na području
klastera Umag-Novigrad. Radi se o ribi, listu, koji se
tijekom listopada prezentira na najrazličitije načine u
odabranim restoranima čiji popis se nalazi na web stranici
Turističke zajednice Istarske županije www.istra.hr
Smotra tradicionalnih rakija
Svake godine, zadnje nedjelje u listopadu održava se u
najmanjem gradu na svijetu - Humu, smotra domaćih rakija
Istre, pod sloganom ‘Domaća rakija je naša medižija’. Po
izboru najboljih rakija iz redova biske, medenice, rude,
domaće obične rakije s domaćim travama, šumskim
plodovima, šljivovice - krekovice, brnjevače - smričke i
voća u rakiji slijedi degustacija svih rakija za širu publiku te
zabavno-glazbeni program uz gastro ponudu. U istarskim
gradovima se održavaju mnoge gastronomske manifestacije
kao što su Festival istarskih maneštri u Gračišću, fažanski
118
Press 2010
Festival maneštre i Škola soljenja srdela, zatim porečka
smotra najboljih vina, Vinistra (www.vinistra.com), sa
smotrom ulja i rakija, te u listopadu Međunarodni sajam
pršuta u Tinjanu.
Autor: Juraj Kopač
Izvrsna vina i ekstra djevičansko maslinovo ulje
Istarsko maslinovo ulje je iznimne, u pravilu ekstra
djevičanske kvalitete, a sva jela prate i odlična istarska
vina. Uz riblja jela preporuča se istarska malvazija, uz meso
i tjesteninu teran, a uz desert momjanski muškat. Poseban
je specijalitet istarska supa. U Vodnjanu se u studenom
odvijaju međunarodni Dani maslinovog ulja, a poznato
odredište vezano za maslinovo ulje je i mjesto Tar.
Vinske ceste, ucrtane u atlas Istre (www.istria-gourmet.com)
s vinskim podrumima i malim konobama, objedinjavaju ponudu
107 vinara. Posebno su označeni podrumi s većim izborom
vina, suvremenom tehnologijom i osvojenim nagradama, a
posebno seoske konobe s tradicionalnom preradom vina.
Dva su dominantna tipa tla pogodnog za uzgoj vinove loze
na istarskom poluotoku: crvenica (terra rossa) i lapor ili fliš,
poznatiji kao bijela zemlja. Znalci tvrde da je crvenica kao
stvorena za nasade visokokvalitetnih crnih sorta, dok su
flišna tla pogodna za bijele sorte. Od mnogobojnih sorta s
ovog područja najvažnija su malvazija istarska bijela i teran,
jako obojeno vino ljubičaste do rubin-crvene boje. Slijedi ih
borgonja crna, hrvatica crna te nekolicina manje poznatih
sorta. Ovdje uspijevaju i brojne visokokvalitetne sorte
poznate u svijetu, poput bijelih pinota, chardonnaya, sivog
pinota te crnih merlota, refoška i cabernet sauvignona.
IQ - istarska malvazija osmišljen je sustav nadzora kvalitete
vina istarske malvazije. IQ oznaka na boci malvazije
istarskih proizvođača jamči da je vino s ovom oznakom
dobro te da s povjerenjem mogu uživati u njemu.
Kvalitetan smještaj i ekskluzivna usluga
Smanjenje smještajnih kapaciteta uz poboljšanje
kvalitete zadnjih je godina u Istri pravi trend. Sve je više
vrhunskih hotela, luksuzne vile s bazenima građene u
stilu kamenih kuća iznimno su popularne, agroturizmi
u unutrašnjosti Istre sve su kvalitetniji, čak i kampovi i
privatni smještaj značajno podižu nivo usluge. Wellness
centri – razne terapije, kupelji, solariji, saune i kozmetički
programi postali su dio istarske turističke svakodnevnice.
‘Domus Bonus‘ – garancija kvalitete smještaja
Projekt za kvalitetniji privatni smještaj, koji je početkom
2006. godine pokrenula Turistička zajednica Istarske
županije motiviralo je privatne iznajmljivače za povećanjem
broja kvalitetnog privatnog smještaja u Istri. Posjedovanje i
isticanje znaka ‘Domus Bonus’ znači prije svega preporuku
koja gostima puno znači pri odabiru smještaja, a u
konačnici to je jamstvo iznajmljivačima za veću popunjenost
kapaciteta. Do 2009. certifikat ‘Domus Bonus’ ostvarilo je
385 apartmana s ukupno 1563 ležaja na području cijele
Istre. Uz apartmane, u standarde kvalitete ‘Domus Bonus’
ući će i studio-apartmani, kao prvi korak u širenju ponude
kvalitetnog privatnog smještaja.
Wellness
preteča zdravstvenog turizma u Istri su čuvene Istarske
toplice
(www.istarske-toplice.hr),
smještene
usred
Motovunske šume, još od rimskog doba poznate kao
termalno lječilište s ljekovitom vodom.
Ovdje se liječe bolesti dišnih organa, lokomotornog sustava,
postoperativna stanja na kostima i zglobovima, te neke
kronične bolesti grla i kože, kao i ginekološke bolesti.
Zadnjih se godina dogodio pravi ‘bum’ dobro opremljenih
wellness centara sa širokom lepezom usluga - od
antistresnih terapija glazbom, bojama ili aromaterapijom,
preko različitih kupelji, ledenih bazena, solarija i sauna, do
medicinskih i kozmetičkih tretmana.
U umaškoj wellness ponudi sadržana je filozofija kvalitetnog
načina življenja, koja uključuje poseban buffet kutak sa
zdravim namirnicama, pogled na pučinu i miris svježine.
U wellness ponudu Istraturista iz Umaga spadaju sljedeći
hoteli: Hotel Sol Coral - Coral Fusion Spa, koji nudi egzotične
ljekovite tretmane i masaže prema drevnim istočnjačkim
tehnikama. Hotel Sol Umag nudi atraktivni whirlpool,
tematske saune i beauty masaže u otmjenom, opuštajućem
Wellness centru Istrian Relax Villageu. Wellness Centar
The body Holiday u hotelu Sol Garden Istra nudi pak niz
revitalizirajućih i stimulativnih tretmana koji imaju za cilj
oživjeti i preporoditi duh i tijelo.
Wellnes ponuda sastavni je dio ponude svakog kvalitetnog
hotela, kao što su, primjerice, porečki Valmar Diamant,
hotel Croatia u Dugoj Uvali i Valsabbion u Pješčanoj Uvali
kraj Pule. Otvaranje hotela s pet i četiri zvjezdice dodatno je
obogatilo wellness ponudu Istre.
Novosti u hotelskoj ponudi
Monte Mulini 5*, Rovinj: www.montemulinihotel.com
Ovaj ekskluzivni boutique hotel prilagođen je najvišim
standardima luxury leisure publike čija je ukupna investicija
iznosila gotovo 200 milijuna kuna. Monte Mulini je otvoren
2009., a raspolaže sa 119 moderno uređenih soba i
apartmana iz kojih se pruža zadivljujući pogled na kristalno
more. Otvorenjem ovog hotela Rovinj je postao bogatiji
i za dva vrhunska dining restorana: Mediterraneo i Wine
Vault koji svojim gostima nudi eno-fokusiran gastronomski
doživljaj spajajući tradicionalnu francusku kuhinju i bogatu
kartu vina s preko 560 različitih etiketa iz Hrvatske i svijeta.
119
Press 2010
U sklopu hotela Monte Mulini otvoren je i luksuzni wellness
centar koji se proteže na tri etaže ukupne veličine 1000m2
koje su ujedno tematski podijeljene u tri zone - ART
BEAUTY ZONA, ART SPA ZONA i ART ACTIV ZONA.
Kempinski
Adriatic
Resort
5*
Savudrija:
www.kempinski-adriatic.com
U Savudriji je u kolovozu svečano otvoren prvi Kempinski u
Hrvatskoj – Kempinski hotel Adriatic, ujedno i prvi hrvatski
Golf & Spa Resort s pet zvjezdica. Bivša Rezidencija Skiper
sada je dobila luksuzni hotel s 22 ekskluzivne vile s grijanim
bazenima i golf igralištem. Hotel ima 186 soba i apartmana
(dva predsjednička imaju po 650 m2 s bazenima na terasi),
spa zonu veličine tri tisuće četvornih metara, vanjski i
unutrašnji bazen te brojne restorane i barove. Vile imaju
od 500 do tisuću četvornih metara, a one najveće i vinski
podrum, saunu i mali wellness te po dva manja apartmana
za pratnju i batlerski servis. Resort ima i svoju marinu sa
38 vezova koja može primiti i megajahte do 50 metara.
Ukupna vrijednost investicije iznosi 190 milijuna eura.
Hotel Istra 5* - Rovinj, Crveni otok: www.maistra.hr
Na Crvenom otoku, samo petnaest minuta vožnje malim
brodom udaljenom od Rovinja, početkom rujna 2009.
otvoren je prvi hrvatski all-suite hotel. U sklopu njega su
32 apartmana koji, uz prepoznatljiv dizajn te vrhunsku
opremljenost, imaju i adut više: svaki apartman ima pogled na
more i prekrasni rovinjski arhipelag. Vrijednost ove investicije
je 30 milijuna kuna (nešto više od 4 milijuna eura). U sklopu
hotela nalazi se luksuzni wellness centar Otok te vrhunski
restorani, bogati sportski sadržaji te kongresne dvorane.
Hotel Palazzo 4* - Poreč: www.hotel-palazzo.hr
U srpnju u Poreču otvoren je hotel Palazzo, nekadašnja
Riviera u čiju je obnovu uloženo pet milijuna eura. Riječ
je o najstarijem gradskom hotelu, sagrađenom 1910.
godine, koji se nalazi na porečkoj rivi. Hotel Palazzo
spoj je tradicionalnog i modernog: ima 70 soba i četiri
predsjednička apartmana, najveći veličine 400 četvornih
metara. Vanjski bazen može se koristiti i zimi, a u ponudi je
i vrhunski restoran, spa sadržaji te sportske aktivnosti kao
što je golf, tenis i jahanje.
Kongresni turizam
Za poslovne konvencije, kongrese, seminare, radionice
i susrete, istarski hoteli u Umagu, Poreču, Novigradu,
Rovinju, Puli, Rapcu i na Brijunima već dugo godina,
pružaju vrhunsku uslugu. Bogatoj ponudi itekako će
pridonijeti kongresni sadržaji novootvorenih i obnovljenih
hotela. Kempinski Hotel Adriatic raspolaže sa zgradom
Kongresnog centra, koja se nalazi uz samu obalu, a nudi
prostrane, fleksibilne i lako pregradive površne opremljene
najsuvremenijom opremom i bežičnim Internetom,
uključujući kongresnu dvoranu s 250 mjesta u stilu teatra i
150 mjesta u stilu parlamenta, koja se može podijeliti u dva
do tri zvučno izolirana odjeljka, koja za bankete može primiti
do 200 osoba, kao i nekoliko sala za sastanke do 20 osoba.
Ruralni turizam sve omiljeniji
Razvojem turističkih usluga na seoskim domaćinstvima
Istre profilirala se specifičnost te organizacijska različitost
od domaćinstva do domaćinstva. Ove specifičnosti
uvjetovane su resursnim osnovama, povremenim ili
permanentnim boravkom vlasnika domaćinstva u ambijentu
pružanja usluga, strukturi usluga, organizacijskim modelima
kao i uvjetovanost poljoprivrednoj proizvodnji. Polazeći od
ovih činioca u Istri su se profilirali slijedeći tipovi seoskih
domaćinstva:
•
•
•
•
•
agroturizam
ruralna kuća za odmor
ruralni B&B
ruralni obiteljski hotel
odmor na vinskoj cesti
(15 domaćinstava)
(143 domaćinstava)
(17 domaćinstava)
(10 domaćinstava)
(5 domaćinstva)
Agroturizam je turizam na domaćinstvu gdje postoji
poljoprivredna proizvodnja. Osim usluga smještaja
ova domaćinstva nude i mogućnost dolaska na kraći,
jednodnevni izlet te uživanja u gastronomskim delicijama
spravljenim od vlastitih proizvoda.
Ruralne kuće za odmor tradicionalne su istarske kuće,
potpuno adaptirane, i to uz poštivanje uvjeta ambijentalnosti
i korištenjem prirodnih materijala. Gostima se iznajmljuje
cjelokupna kuća s pripadajućim prostorom, a iako imaju
potpunu privatnost, kontakt s domaćinom ipak postoji.
Ruralni B & B (bed & breakfast) naziv je domaćinstva koje
uz noćenje nudi i doručak, spravljen od vlastitih proizvoda.
Domaćin živi na tome domaćinstvu i gost je smješten
praktički u njegovoj kući, no budući da su životni prostori
domaćina i prostor gosta (posebne sobe s kupaonicama)
odvojeni, privatnost postoji.
Ruralni obiteljski hoteli mali su, intimni hoteli, organizirani
u starim zdanjima, a njihov kapacitet nije veći od 35
kreveta. Vode ga sami vlasnici te i tu postoji interakcija gost
– domaćin. Usluge su personalizirane, a postoje i brojni
dodatni sadržaji. Gost je, osim usluga u hotelu, upućen i na
destinaciju. Hoteli proizvode i pojedine vlastite proizvode.
Odmor na vinskoj cesti podrazumijeva domaćinstva
specijalizirana za proizvodnju vina. Gostu je omogućeno
upoznavanje s proizvodnjom i, naravno, konzumacija.
Budući da je udaljenost između vinskog podruma i
kreveta vrlo kratka te je nije potrebno prelaziti osobnim
automobilom, može se dopustiti i koji promil alkohola više.
Ulaganja za 2010. godinu
U sljedeće dvije godine hotelsko poduzeće Maistra
nastavlja s ambicioznim investicijama u cilju pružanja
što šireg spektra mogućnosti i više razine kvalitete koje
će u budućnosti promijeniti percepciju Rovinja kao grada
i pozicionirati ga u nezaobilazno luksuzno turističko
odredište s cjelogodišnjim poslovanjem. U 2009. godini
počela je hradnja novog hotela ‘Lone’ koji će biti prvi
120
Press 2010
dizajn hotel u Hrvatskoj (investicija vrijedna oko 300
milijuna kuna), a uskoro se nastavljaju i već započete
investicije u resortu Amarin gdje se planira izgradnja
wellness hotela u ukupnoj vrijednosti od 160 milijuna kuna.
U Novigradu se ulaže 500.000 kuna u vjerski turizam sanaciju Crkve Sv. Marije od Karmela. Od ostalih novih
sadržaja izdvajamo Gourmet vodič klastera - novu brošuru
gastro itinerera turističke regije Umag-Novigrad u koju
ulaze: Ruta utvrđenih gradova, Ruta istarskog terana,
Ruta istarske malvazije, Ruta momjanskog muškata, Ruta
maslinovog ulja, Ruta divljih šparoga, Ruta bijeloga tartufa,
Ruta mirisa mora i Ruta agroturizama i domaće kuhinje, sa
preporučenim restoranima, konobama, vinskim cestama i
cestama maslinovog ulja. Također uz svaki opis itinerera
ide i odgovarajuća karta s ucrtanim rutama te u Novigradu
panoramsku večernju vožnju brodom s pogledom na
srednjovjekovne zidine.
Autor: Juraj Kopač
Kamping
Istra je kamperska destinacija s dugom tradicijom, koju su
prepoznali mnogi zaljubljenici u ovakav tip turizma. U 2010.
godini planirana su velika ulaganja u podizanje kvalitete
usluge i smještaja u kampovima. Goste će, vjerojatno, najviše
razveseliti informacija da svi kampovi ukidaju rezervacijsku
pristojbu za 2010. godinu. Iznos plaćen za rezervaciju
bit im će obračunat i vraćen prilikom ishođenja računa.
Istarski dobitnici su brojnih hrvatskih i stranih priznanja za
kvalitetu, kao što je njemački autoklub ADAC, ANWB, ALAN
ROGERS i Confedercampeggio. Umaškom kampu Park
2009. godine dodijeljena je ADAC-ova prestižna europska
kamping nagrada Superplatz, posebno značajna jer
potječe iz Njemačke iz koje u Hrvatsku dolazi 31% ukupnih
kampista.
U Kamping udruženju Hrvatske (www.camping.hr), koje
okuplja više od 160 članova, kao najbolje hrvatske morske
kampove izdvajaju čak njih 18 u Istri.
Zvijezde među istarskim kampovima
Kamp Park Umag najveći je i najkvalitetniji istarski
kamp, smješten u prekrasnoj prirodi s odlično uređenim
šljunčanim i kamenim plažama te raznovrsnim sadržajima
poput bazena s vodopadima i tvrđavama te botaničkim eko-
parkom autohtonog raslinja. Nedaleko je i poznati Stella
Maris, s obiljem restorana, trgovina i sportskih sadržaja
koje mogu koristiti gosti kampa i istoimenog turističkog
naselja. Između Umaga i Lovrečice nalazi se miran i
intiman kamp Finida, sa skrovitim uvalama, šljunčanim i
kamenim plažama te betoniranim sunčalištem. U obližnoj
Savudriji, na najzapadnijem dijelu hrvatske obale, smješten
je kamp Pineta. Na kilometar i pol obale ima kamene i
šljunčane plaže, restorane, terasu za večernju zabavu uz
živu glazbu, pizzeriju i nekoliko kafića. Kamp Lanterna,
između Novigrada i Poreča, prostire se na tri kilometra
šljunčane obale u borovoj i hrastovoj šumi, a ima čak dva
bazena s hidromasažom te obilje popratnih sadržaja. U
okolici Poreča među najbolje se ubrajaju Bijela uvala i
Zelena laguna, čija je sportska, zabavna i gastronomska
ponuda, po mišljenju HUK-a, jedna od najkompletnijih na
Jadranu. Oba kampa na plažama imaju posebno odijeljene
dijelove za naturiste. Nedaleko od Vrsara su kampovi
Valkanela, Porto Sole i Orsera u čijoj je neposrednoj
blizini park skulptura Dušana Džamonje. Nasuprot
Brijuna, blizu Fažane, najnoviji je uređeni turistički centar
u Istri Bi Village, s potpuno opremljenim raznovrsnim
smještajnim jedinicama i velikim apartmanskim naseljem.
Naturistički kampovi
Od svih naturističkih kampova duž cijele obale najkvalitetniji
i najpopularniji su u Istri. Po ocjeni Međunarodne federacije
naturista (INF) najbolje ocjene zaslužuje rovinjska Valalta.
U želji da prati trendove u naturizmu, ali i turizmu općenito,
Valalta ima wellnes centar, marinu, pivo iz vlastite pivnice,
a uz stalno uređenje sanitarnih čvorova, apartmana i
bungalova, nasuta je i prva pješčana plaža u Istri. Od ostalih
11 službenih naturističkih kampova Društvo naturista
Hrvatske među najkvalitetnije svrstava još Solaris u Poreču
i Kanegru u Umagu. U Istri je i najstariji te najveći naturistički
kamp u Europi, Koversada kod Vrsara, smješten na 120
hektara, s više od pet tisuća metara obale.
Prometna povezanost
ako je Hrvatska srce Europe, za srcoliku Istru može se reći
da Europljanima otvara vrata Mediterana. Trst i Ljubljana
praktično su joj na pragu, ni Graz nije daleko. Od Milana ili Beča
udaljena je 500-tinjak, a od Münchena niti 600 kilometara.
Potrebe međunarodne razmjene i ubrzani razvoj
gospodarstva, posebno turizma kao jednog od oslonaca
razvoja Istarske županije, uvjetuju potrebu za kvalitetnom
prometnom infrastrukturom. Stoga se veliki napori
ulažu u međuregionalno povezivanje unutar Hrvatske
i uključivanju u širi europski prostor. U tom se smislu
najviše razvija cestovni promet koji dobro pokriva unutarnje
potrebe i doprinosi skladnijem razvoju priobalnog dijela
i unutrašnjosti Istre. Posljednjih godina sve se više
ulaže u održavanje i izgradnju lučke infrastrukture.
Istarski ipsilon
Izgradnja punog profila Istarskog ipsilona započeta je u listopadu 2008., a planirana je po fazama kako bi cijeli posao dupliranja cestovne mreže bio dovršen u što je moguće kraćem
121
Press 2010
roku. Završetak radova očekuje se unutar naredne dvije i pol
godine, a vrijednost investicije iznosi oko 313 milijuna eura.
Izgradnjom punog profila autoceste uvest će se i novi tarifni
sustav – zatvoreni sustav naplate. Korisnik će u tom slučaju
platiti samo za onoliku dužinu autoceste koliko je proputovao.
U sklopu izgradnje punog profila, koncesionar Bina-Istra
će sagraditi i dvije ceste koje nisu dijelom koncesijskog
područja, na kojima neće biti naplate cestarine i koje će se
nakon izgradnje predati na upravljanje Hrvatskim cestama,
odnosno Županijskoj upravi za ceste, a radi se o spojnoj cesti duljine 1,5 km od čvora Umag do državne ceste D200, u
smjeru graničnih prijelaza Kaštel i Plovanija, te spojnoj cesti
od čvora Pula (Istarski Y) do Pomera (Medulina) duljine 8
km, koja bi trebala rasteretiti promet na ulasku u grad Pulu.
Zračni promet
U Istarskoj županiji nalazi se Zračna luka Pula otvorena za
međunarodni i domaći avio promet 1967.godine, oslanjajući
se na razvoj turizma. Kapacitet zračne luke iznosi 1.000.000
putnika godišnje, a kapacitet pristanišne zgrade izgrađene
1989.godine, baziran je na maksimalno očekivanom
prometu od 10 zrakoplova i 5.000 putnika istovremeno.
Zračna luka je u mogućnosti primati veće zrakoplove i zbog
povoljnih meteoroloških i tehničko tehnoloških uvjeta pa
je kao takva alternativna luka za Hrvatsku te zračne luke
nama bližih zemalja. Preko zračne luke u Puli u Hrvatsku
doputuje 50 posto gostiju iz Rusije i Ukrajine. Manji
aerodrom smješten je u Vrsaru, koji je ljeti također otvoren
za međunarodne letove, dok Medulin ima turistički zračnu
luku. Za potrebe sportskog letenja jedrilicama i zmajevima
(paragliding) koriste se i lokacije u Karigadoru i Buzetu.
Pomorski promet
Istarska županija ima 445 km morske obale, a svoj značajni
razvitak u pomorstvu doživljava 1850. godine kada
Austrougarska Monarhija odlučuje sagraditi svoju glavnu
ratnu luku - luku Pula. Iz tog razdoblja datira cjelokupna
izgradnja luke Pula, njezinih obala, brodogradilišta i
lukobrana. Izgradnjom lukobrana te svojim prirodnim
karakteristikama i geografskim položajem (prostorna
zaštićenost i dovoljna dubina mora) pulska se luka svrstava
u jednu od najboljih prirodnih luka na cijelom Jadranu.
Istarska županija obuhvaća sedam luka županijskog
značaja: Pula, Brijuni, Rovinj, Poreč, Novigrad, Umag i
Plomin.
Istra je stalnom trajektnom vezom povezana s otokom
Cresom putem trajektnog pristaništa na relaciji BrestovaPorozina. Od ostalih putničkih veza pomorskim putem,
u funkciji je veza iz Pule za Mali Lošinj i Zadar koja je
sezonskog karaktera, te nekoliko brodskih turističkih
veza sezonskog karaktera prema Veneciji i Trstu čija su
pristaništa iz turističkih sjedišta (Poreča, Rovinja, Umaga i
Pule).
Čime se ponosimo
Poznati gosti
U Istru su dolazili i Istru su obožavali uglednici svjetske
slave: od slavnog pisca ‘Božanstvene komedije’ Dante
Alighierija, preko čuvenog bakteriologa Robert Koch,
koji početkom 20. stoljeća ondje je suzbijao malariju, do
njemačkog pisca Thomasa Manna. U Puli je neko vrijeme
živio i irski pisac James Joyce. Josip Broz Tito, koji je
nakon II. svjetskog rata uspio Istru zadržati u sastavu nove
Jugoslavije, volio je ovdje dolaziti na odmor. Najčešće je
boravio na Brijunima, gdje je ugošćavao razne državnike i
pripadnike jet-seta, a redovno je posjećivao i pulski filmski
festival.
Posljednjih su godina Brijune posjećivali i monegaška
princeza Carolina Ranieri s obitelji, kao i Naomi Campbell,
John Malkovich i mnogi drugi. Vile od nekoliko milijuna
eura nedaleko od Buja i Umaga kupila su braća Ralf i
Michael Schumacher. Kraj Tinjana skrasio se austrijski
barun Friedrich Mayer Meinhof iz Salzburga.
Slavni američki glumac Nicolas Cage u veljači 2009. u
Parku prirode Kamenjak snimao je scene za novi film
‘Seasons of the Witch’. Premda se većina scena snimala u
Austriji i Mađarskoj, ekipa filma odredila je i jednu lokaciju
u Istri. Na rtu Kamenjak u Premanturu, nedaleko od Pule,
Cage je snimio scenu u kojoj se pojavljuje kao brodolomac,
a da se scena snimi što uvjerljivije potrudila se i priroda jer
su upravo za vrijeme snimanja na moru bili visoki valovi.
Radnja filma odvija se u 14. stoljeću, a pored Cagea u filmu
glume Ron Perlman, Stephen Campbell Moore, Robbie
Sheehan, Claire Foy, Stephen Graham. Režiju potpisuje
Dominic Sena, a film bi u kina trebao doći 2010. godine.
Filmske ekipe prošle su i kroz Motovun, Grožnjan, Buje i
Draguć snimajući scene za najnoviji film redatelja Georgea
Lucasa ‘Red Tails’. Novi filmski uradak poznatog režisera
je prvi projekt kojeg Lucas potpisuje nakon što je s ‘Ratom
zvijezda’ pokorio filmski svijet. Osim u Češkoj gdje se
snimaju studijske scene, Hrvatska i Istra su glavni poligon
za snimanje scena na otvorenom, u autentičnim sredinama
koje ‘glume’ južnu Italiju prije 60-ak godina u kojoj se
događa radnja filma.
Među zvijezdama iz svijeta glazbe i sporta, koje su
u 2009. godini nastupili u Istri, izdvojit ćemo samo
nekolicinu. U pulskoj Areni su nastupali Elton John, Michael
Bolton, Sinead O’Connor, dok je Paul Young nastupio u
Rovinju na obilježavanju završnice sezone. Umaški ATP
okupio je tenisače s vrha svjetske ljestvice. U Istri su se
družili Nikolaj Davidenko, David Ferrer, Novak Đoković i
Mario Ančić. Na jazz koncertima u Grožnjanu nastupila su
imena svjetske klase poput Georgiea Famea i bluesmahera
Iana Seagala, dok je na pulskoj Jazzbini gostovao Sam
Paglia, ‘kum loungea iz Italije’.
122
Press 2010
Pjevanje na ‘tanko i debelo na UNESCO-ovoj listi
Na popis svjetske kulturne baštine na kojima se nalaze
stotine prirodnih i kulturnih spomenika, UNESCO je ove
godine na popis nematerijalne kulturne baštine uvrstio i
pjevanje na ‘tanko i debelo’ tj. dvoglasje tijesnih intervala
Istre i hrvatskog Primorja. ‘Tanko i debelo’ osebujan je
način tradicijskoga narodnoga pjevanja, odnosno sviranja
na roženicama, u Istri, Hrvatskom primorju i na dijelu
sjevernojadranskih otoka. Najizvornije je pjevanje u izvedbi
dvaju muških glasova, od kojih jedan pjeva u normalnom
registru, a drugi u falsetu koji podsjeća na zvuk male (tanke)
roženice. No pjeva se i u kombinaciji muškoga i ženskoga
glasa ili dvaju ženskih glasova.
Originalan poklon i lijepa uspomena
Priča o istarskom suveniru
Izvorni istarski suveniri su predmeti koji, uza svu svoju
jednostavnost, mnogo govore o Istri i Istranima. Pobuđuju
veliki interes jer predstavljaju spoj tradicijske kulture i
suvremenosti. Proizvođači ovih suvenira, tražeći način
na koji bi najsretnije izrazili istrasku posebnost, najčešće
su se okretali tradicijskoj baštini - kažuni, narodne nošje,
bukalete, hiže, sopele, razne vrste ordenja, koza i boškarin
samo su neki od mnoštva motiva koji su se s polja, konoba
i kasela u vidu suvenira preselili na sajmove i šandove kako
bi postali dostupni svima.
Suhozidi i kažuni
Ljudi koji su na ovim prostorima živjeli prije stotinjak i više
godina svakodnevno su obrađivali zemlju. Često su je morali
otimati kamenu, kojeg bi skupljali i njime ograđivali svoje
parcele. Na čvrstu kamenu podlogu polagala su se veća
kamenja na dno, a potom manja prema vrhu. Tako su nastali
kilometarski dugi suhozidi, a njihov sklad i danas izaziva
divljenje. Kažun je malo poljsko sklonište napravljeno u
suhozidu - od kamena bez ikakvog veziva. Osim kao zaklon
koristilo se i za nadgledanje polja i vinograda neposredno
prije žetve i berbe. Porijeklo kažuna ne može se vezati uz
određene etničke skupine jer su te građevine starije od bilo
koje poznate kolonizacije istarskog poluotoka. Nalaze se
najčešće na južnom i zapadnom dijelu Istre i najpoznatiji su
istarski simbol.
Supa od crvenog vina
Istarska supa je od davnina dio ponude istarske mize.
U bukaletu, obično zemljani vrč, stavi se 9 decilitara
temperiranog crnog vina - terana ili borgonje. Dodamo
žličicu šećera, maslinovo ulje, malo papra i popržene tople
ploške kruha. U to se uroni žlica i posluži društvo koje,
ukoliko želi, može piti na tradicionalni istarski prijateljski
način - u krug, svi iz jednog vrča!
Priče, legende, mitovi
Kruna kralja Tomislava
Prema legendi, u pitomoj i izvorima bogatoj uvali Blaz ostali
su sakriveni hrvatski kraljevski znaci kralja Tomislava.
U borbama za hrvatsko-ugarsko prijestolje tijekom 15.
stoljeća različite plemićke stranke podržavale su svaka
svoje kandidate, a kako je kralj zajedničke države morao
biti okrunjen i mađarskom krunom sv. Stjepana i hrvatskom
krunom kralja Tomislava, za pobjedu je bilo važno dokopati
se obje krune. Tako je na put Napuljskog kraljevstva
zaplovila flota noseći hrvatske kraljevske znake kojima se
kanilo okruniti tamošnjega kralja, no i suprotna je strana
poslala brodovlje sa svojim znacima. Dva su se brodovlja
sukobila u Kvarnerskom zaljevu, a lađa koja je prevozila
krunu kralja Tomislava sakrila se u Raški zaljev. Što je
dalje s njima bilo nigdje se u spisima ne spominje, no tri
stotine godina kasnije čudan se slučaj zbio u obližnjem selu
Belavići. Mletački je namjesnik koji je obilazio istarska sela i
gradiće radi ubiranja poreza svratio je, po običaju, na gozbu
kod tadašnjeg seoskog župana, Grge Belavića. Kad je vino
uzelo maha, domaćin je nakratko nestao, da bi se nedugo
zatim pojavio pred uglednim gostima s kraljevskom krunom
na glavi, sa žezlom, plaštem i drugim kraljevskim znacima.
Kad se sutradan cijelo društvo rastrijeznilo, namjesnik je, kroz
maglu se prisjećajući da je nešto čudno vidio, pitao domaćina
o čemu se radi. Domaćin je odlučno sve zanijekao. No, znači
li ta zgoda da se kruna kralja Tomislava još uvijek krije u
Belavićima, u uvali Blaz, ili negdje drugdje u tom dijelu Istre?
Bukaleta s dušom
U Istri se lončarija proizvodila na Labinštini i na Buzeštini. Za
piće su se koristile barilice, kijante, tikve i bukalete. Bukalete
su bile rijetke i skupe, a naručivale su se od majstora za
vjenčanja i proslave. Kroz povijest nije značajno mijenjala
svoj izgled - njezin trbušast donji dio, nastao na lončarskom
kolu, nakon suženja lepezasto se širi u otvor. Bukaleta je
morala imati ručku za držanje i kljun za lijevanje tekućine.
123
Press 2010
Plave zastave u Istarskoj županiji vijore
se na 43 plaže i tri marine.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
ACI MARINA UMAG Plaža A/C Polari, Rovinj
Plaža A/C Sirena, Novigrad
Plaža Borik, Poreč Plaža Brulo, Poreč
Plaža Katoro, Umag Marina Parentium, Poreč
Plaža AC Bijela Uvala, Poreč Plaža A/C Istra Funtana, Vrsar
Plaža A/C Koversada, Vrsar
Plaža A/C Mareda, Novigrad
Plaža A/C Porto Sole, Vrsar Plaža AC Ulika, Poreč Plaža A/C Vestar, Rovinj
Plaža AC ZELENA LAGUNA, Poreč Plaža Amarin, Rovinj Plaža Ambrela, Pula
Plaža Bi val, Fažana
Plaža Brioni, Pula
Plaža Crnika AC Lanterna, Poreč Plaža Dječje igralište, Fažana
Plaža Donji Špadići, Poreč Plaža Galeb AC Solaris, Poreč Plaža Girandella, Rabac
Plaža Gradsko kupalište Poreč
Plaža Histria, Pula Plaža HN Bellevue, Poreč Plaža Lanterna, Rabac
Plaža Maslinica, Rabac
Plaža Olivia, Poreč
Plaža Skiper, Umag Plaza Špadići – Materada, Poreč Plaža Sv. Andrija, Rovinj Plaža TN Belvedere, Vrsar Plaža Vala, Vrsar Plaža Valeta, Poreč Plaža hotel Delfin, Vrsar Plaža hotel Galijot, Poreč
Plaža hotel PC Lotosi, Poreč Plaža hotela Maestral, Novigrad
Plaža hotela Parentium, Poreč
Plaža Kanova, Umag
Plaža St. Andrea, Rabac
Tehnomont marina Veruda, Pula Plaža A/C Valkanela, Vrsar
Plaža T.N. Villas Rubin, Rovinj
Korisni linkovi
www.istra.hr; www.istra.com; www.istria-gourmet.com;
www.istria-bike.com; www.istra-istria.hr;
http://more.istra-istria.hr; www.airport-pula.com;
www.bina-istra.hr; www.hak.hr; www.autotrans.hr;
www.brioni.hr; www.fils.hr; www.pulapromet.hr;
www.venezialines.com; www.usticalines.it;
www.jadrolinija.hr; www.dialysisholiday.org;
124
Press 2010
Dalmacija - Zadar
www.zadar.hr
Autor: Romeo Ibrišević
Autor: Milan Babić
Prirodna baština
Zadarska regija, na sjevernom dijelu dalmatinske obale
s najvećim urbanim središtem u gradu Zadru starom
tri tisućljeća, naziva se ‘vratima nacionalnih parkova’.
Jedinstven joj zemljopisni položaj doslovno otvara
vrata pet nacionalnih parkova - Paklenice, Slapova
Krke, Plitvičkih jezera, Sjevernog Velebita i Kornata
koji se mogu obići u jednodnevnom izletu i koji svaki za
sebe pružaju ljepote koje ostavljaju bez daha. Prema
Strateškom planu hrvatskog turizma za razdoblje 20102014. Hrvatska će se profilirati kao visoko cijenjena
destinacija životnog stila te očuvanih prirodnih i kulturnih
vrijednosti. Sukladno tome, zadarski dio Dalmacije na
međunarodnom tržištu će se nastojati pozicionirati kao
‘očaravajući Jadran’, gradeći imidž na svijetu otoka i
parkova prirode. U odnosu na druge dijelove Dalmacije,
razlikovat će se po ponudi i ugođaju robinzonskog turizma.
Poznat je nadaleko po kanjonima Male i Velike Paklenice.
NP Paklenica zauzima površinu od 96 km2. Najviši
je Vaganski vrh (1757 m), a područje je proglašeno
nacionalnim parkom 1949. godine. Posljednjih 10 godina
u Parku se održava jedinstveni event BIG WALL SPEED
CLIMBING, tradicionalni prvosvibanjski susret planinara s
međunarodnim natjecanjem u brzinskom penjanju velikih
stijena.
Favoriti zadarske regije, pođimo redom. Kanjoni Velike i Male
Paklenice, s nizom planinarskih staza i liticama idealnim za
slobodno penjanje smještenim na tek nekoliko kilometara od
morske obale, predstavljaju izazov za sve ljubitelje prirode,
izletnike i avanturiste. Flora i fauna toga područja ističe se po
vegetaciji stijena te preko 4.000 različitih životinjskih vrsta.
Izgrađena od vapnenca i dolomita, Paklenica se odlikuje
bogatstvom krških pojava, osobito špilja, među kojima
se veličinom i bogatstvom ukrasa ističe špilja Manita peć
(www.paklenica.hr). Nacionalni park Paklenica obuhvaća
tek dio Parka prirode Velebit, najveće hrvatske planine
koju je UNESCO proglasio Svjetskim rezervatom biosfere
(www.velebit.hr).
Zadarski akvatorij pravi je nautički raj prepun uvala,
pitomih lučica i skrivenih plaža te nezaobilazno mjesto
posjete svakog nautičara koji dođe na Jadran, suvremenih
Robinzona željnih osame i uživanja u netaknutoj obali i
kristalno čistom moru.
Nacionalni park Paklenica (www.paklenica.hr) je prostor
neobičnog dodira mora i planine, bogat prirodnim šumama
bukve, crnoga bora i bora krivulja. Stanište je endemske
biljčice hrvatskog naziva pjeskarica (Arenaria orbicularis)
i drugih biljnih i životinjskih rariteta, prepun krških oblika.
Šumoviti dio Kornata, otočnog arhipelaga s više od 150
otoka i hridi, je Park prirode Telašćica (www.telascica.hr),
jedna od najsigurnijih prirodnih uvala za nautičare na
Jadranu s intrigantnim prirodnim fenomenom slanog jezera
Mir čija je voda toplija od mora! Mediteranska vegetacija u
pitomim kraškim poljima stanište je muflona, ali i mjesto za
odmor i lov još od rimskih vremena.
Vransko jezero (www.vransko-jezero.hr), na nekim
mjestima tek 800 metara udaljeno od mora, s ornitološkim
rezervatom najveće je prirodno jezero u Hrvatskoj, koje
obiluje slatkovodnom ribom, a zbog miješanja s morem i jeguljama. Tu je i jedino stanište čaplji u priobalnom dijelu
Hrvatske. Posjetitelji rezervata mogu dobiti dozvolu za
ribolov na Vranskom jezeru, a za tu se priliku može unajmiti
i čamac na vesla.
Takav krajolik, od planinskih visova do uvala na otocima,
kao rijetko gdje pruža mogućnosti aktivnog odmora
organiziranog putem agencija ili individualno kroz brojne
biciklističke staze uz more i na planini, trekking, paragliding,
free-climbing, speleološke aktivnosti.
125
Press 2010
Autor: Ivo Pervan
Kulturna i povijesna baština
Kultura i povijest su, baš kao i priroda, bile izdašne prema
zadarskoj turističkoj regiji koja živi naseljena već tri milenija.
Zadar
www.tzzadar.hr / www.visitzadar.net
Stoljećima glavni grad Dalmacije, a danas centar regije, grad
je s bogatom spomeničkom baštinom svjetskog značaja
koja je i danas vidljiva na svakom koraku. Svoju atraktivnost
Zadar može zahvaliti i prirodnom položaju u samom središtu
Jadranske obale okružena s četiri nacionalna parka. Zadar
čini urbano središte sjeverne Dalmacije kao administrativni,
privredni, sveučilišni, kulturni i politički centar regije u kojem
danas živi oko 90.000 stanovnika.
Zahvaljujući geografskom položaju odlikuje se blagom
mediteranskom klimom - prosječna temperatura zraka
ljeti iznosi 25°C, zimi 7°C, dok je ljetna srednja vrijednost
temperature mora 23°C.
Glavni grad Dalmacije postao je još u 7. stoljeću i tako je
ostalo do 1918. godine. Uz kamene ulice poluotoka, centra
starog dijela grada, grad krase i kamena crkva Sv. Donata
iz 9. stoljeća, najveći istraženi rimski forum na ovoj strani
Jadrana, romanički biseri - crkve Svete Stošije iz 13. i Svetog
Krševana iz 12. stoljeća, zatim crkva Sv. Šime s pozlaćenom
srebrenom škrinjom Sv. Šime iz 1380. godine - zlatarskim
djelom velike vrijednosti i vrhunskim djelom zadarskog
srednjovjekovnog zlatarstva, u kojoj je pohranjena svečeva
relikvija, te mnoge druge. U Zadru je osnovano i najstarije
sveučilište na hrvatskom tlu i to još daleke 1396. godine što
ga svrstava u red najstarijih sveučilišnih gradova Europe.
Moderna ikona grada postale su Morske orgulje,
jedinstveno arhitektonsko čudo izgrađeno nedavno u
podmorskom dijelu gradske rive. Tu morski valovi, strujanjem
i prolaskom kroz glazbene cijevi postavljene pod morem,
stvaraju nevjerojatan zvuk, takozvanu ‘morsku glazbu’,
koja ispunjava široki prostor šetnice uz more. Na samom
vrhu zadarskog poluotoka zasvijetlio je i Pozdrav suncu
istoga arhitekta, Nikole Bašića. ‘Pozdrav suncu’ sastoji se
od tri stotine višeslojnih staklenih ploča postavljenih u istoj
razini s kamenim popločenjem rive u obliku kruga promjera
22 metra. Zamišljen je kao prostorna instalacija u obliku
amfiteatra oko kojega je na kockama od kamena stiliziran
prikaz svih planeta Sunčeva sustava i njihovih putanja.
Upravo s tog dijela zadarske rive pruža se, prema riječima
slavnog Alfreda Hitchocka i pogled na najljepši zalaz sunca
na svijetu.
Autor: Ivo Pervan
Grad Nin (www.nin.hr), najstariji hrvatski kraljevski grad i
mjesto u kojem je rođena hrvatska država, 18 kilometara
udaljen od Zadra, čuva već 12 stoljeća staru crkvicu Svetog
Križa, najmanju katedralu na svijetu. Dugačka tek 36 koraka,
crkvica u Ninu izgrađena je prema položaju kojeg sunce
zauzima tijekom godine, pa služi i kao sat i kao kalendar, ali
i mjesto za molitvu. Biograd na moru (www.tzg-biograd.hr),
kao hrvatski grad ističe se od 10 do 12 st. kada je u njemu
okrunjen prvi ugarsko-hrvatski kralj Koloman. Danas je
tipičan turistički gradić koji se zahvaljujući izvanrednom
položaju u sredini Pašmanskog kanala razvio u značajno
nautičko središte i stjecište nautičara iz cijele Europe. U
gradu djeluju 4 zbirke: Arheološka, etnografska, zbirka
umjetničkih slika i povjesni odjel. Najinteresantniji postav
je teret broda iz 16. st. koji spada u jedinstvenu zbirku
na Jadranu. Sadrži preko 10 tisuća unikatnih predmeta
neprocjenjive vrijednosti. U Biogradu počinje i tematski
put ‘Putem srednjovjekovne Sidrage i Luke’ koji obuhvaća
Biogradsko i Benkovačko područje u trajanju od 7 sati s
ciljem približavanja gostima povjesne vrijednosti i prirodne
datosti ovog kraja.
Autor: Juraj Kopač
Kulturna ponuda
Povijesni dio grada Zadra neodoljiv je za sve poštovatelje i
ljubitelje povijesnih spomenika i kulturne baštine. Svakako
valja vidjeti crkvu sv. Donata, simbol grada, te zadarske
muzeje: Stalnu izložbu crkvene umjetnosti ‘Zlato i
srebro grada Zadra’, smještenu u kompleksu ženskog
benediktinskog samostana sv. Marije, Arheološki muzej
Zadar (osnovan 1830.), jedan od najstarijih i najznačajnijih
u Hrvatskoj, s 80-ak tisuća predmeta od kamenog doba
do kraja srednjeg vijeka, zatim Narodni muzej s Galerijom
126
Press 2010
umjetnina i Prirodoslovnim odjelom, Pomorski muzej
koji prikazuje razvoj pomorstva u sjevernoj Dalmaciji, te
novootvoreni Muzej antičkog stakla s najvećom kolekcijom
staklenih predmeta iz doba antike u ovom dijelu Europe od razdoblja ranog Rimskog Carstva pa do kasne antike,
odnosno iz perioda od 1. do 5. stoljeća.
Riznica župne crkve ‘Zlato i srebro grada Nina’, nalazi se
na povijesnom otočiću uz župnu crkvu sv. Anselma. Čuva
najstarije i najvrjednije relikvije iz hrvatske crkvene povijesti.
Muzej ninskih starina - Današnji postav, izložen u sedam
zasebnih prostorija, obuhvaća sva bitna povijesna razdoblja
vezana uz razvoj Nina, s time da je svako od navedenih
razdoblja podijeljeno u više tematskih cjelina, popraćeno
brojnom arheološkom građom, tematskim i predmetnim
legendama, rekonstrukcijama, maketama, fotografijama
i tlorisima. U muzeju se može vidjeti rekonstrukcija dva
starohrvatska broda Condura Croatica pronađena u Ninu i
Serilia liburnica, liburnski brod pronađen u luci stare Aenone
(Nina) na području gdje je danas smješteno Turističko
naselje Zaton.
I brojni zadarski otoci imaju vrijednu povijesnu baštinu, a
zadarsko se područje ističe iznimnom razvedenošću, zbog
čega ga osobito vole nautičari. Posebno mjesto među tim
otocima ima otok Pašman, na kojem se jedan do drugoga
nalaze dva vrijedna samostana – franjevački iz 14.-18.
stoljeća i benediktinski iz 12.-15. stoljeća. Ovaj potonji važan
je kao jedini aktivni benediktinski samostan u Hrvatskoj,
a ističe se i vrijednom zbirkom starih slika i atraktivnim
položajem. I uz otok Ugljan, na otočiću Galevac nalazi se
lijepi franjevački samostan iz 15. stoljeća. Na zadarskim
otocima ima i starih utvrda kao što su Kaštelina na Viru i
Sveti Mihovil na Ugljanu, kula poput Torete na Silbi, a u
Velom ratu na Dugom otoku nalazi se i jedan od najljepših
hrvatskih svjetionika. Ipak, najvrjednija kulturna baština
zadarskih otoka odnosi se na najveći otok Pag, otok soli,
sira i čipke, povezan s kopnom mostom uz koji se nalazi
još jedna stara kula. Gradska jezgra Paga iz 15. stoljeća
poznata je po pravilnim ulicama koje su rezultat planiranja
čuvenog hrvatskog graditelja Jurja Dalmatinca. U njezinu
je središtu crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije iz istog
razdoblja.
I kopneno zaleđe Zadra u regijama Ravni kotari i Bukovica
obiluje vrijednim kulturno-povijesnim spomenicima. Među
njima posebno mjesto zauzimaju spomenici vezani uz
vitezove templare i ivanovce u Hrvatskoj. Njihovo je središte
bilo u gradu Vrani, a čuveni su vranski priori sve do njegova
pada u turske ruke u 16. stoljeću imali ključnu ulogu u
upravljanju hrvatskom srednjovjekovnom državom.
Zabavno-umjetnički sadržaji
Brojni festivali među kojima ‘Zadarsko kazališno ljeto’,
Paško ljeto, ‘Zadar snova’, Glazbene večeri u Sv. Donatu,
Mitra Zonata - Festival morskih orgulja, Kalelargart Festival uličnih umjetnika, The Garden Festival - festival
elektronske glazbe, Millennium Jump - manifestacija koja
sadržava niz aktivnosti vezanih uz more i Zadar od kojih je
najmasovniji skok na glavu sa Zadarske rive – ali i drugi
kulturni događanji, nadopunjuju se u ljetnim mjesecima
zabavnim priredbama koje ulice ispune dalmatinskom
pjesmom i tradicionalnim običajima. Jedna od najatraktivnijih
priredbi je ‘Noć punog miseca’, festival tradicijskih, ribarskih
i gastro običaja zadarskog kraja, otoka i zaleđa. Tada
centrom Zadra uz ugašenu javnu rasvjetu, a pod okriljem
Mjeseca, baklji i lampiona do zore vladaju radost, pjesma
i ples.
U vrijeme paškog karnevala zimi, ljetnog karnevala i tijekom
sezone, odvija se bogat kulturno-zabavni i umjetnički
program. Zrće je dugačka šljunčana plaža blizu Novalje
na otoku Pagu, sinonim je za ludu ljetnu zabavu pa nosi
nadimak hrvatska Ibiza. U špici sezone na Zrće može stati
više tisuća kupača. Na plaži se mogu koristiti razni sportsko
rekreativni i zabavni sadržaji te kvalitetna ugostiteljska
ponuda. U disco klubovima Aquarius, Calypso, Papaya i
mnoštvu manjih kafića mladi se zabavljaju i danju i noću.
Na Zrću se vijori plava zastava, što znači da kupači imaju
čisto more, tuševe, WC-e i spasilačke službe.
Na otoku Ugljanu u Kalima u ljetno za vrijeme punog
mjeseca održava se tradicionalna manifestacija ‘Kualjske
ribarske noći-Tunuara’, kojom se gostima priča o životu i
običajima ljudi malog otočnog mjesta, ali najvećeg ribarskog
središta na našoj strani Jadrana, koje taj naslov nosi već
više od pola stoljeća.
Grad Biograd poznat je po održavanju manifestacija
‘Festival izvorne hrane, pića, gastro-delicija, izvornog
suvenira i folklora’, ‘Biogradske litnje igre’, ‘Biogradska noć’
te nautičkom sajmu ‘Biograd boat and charter show’.
Gastro kutak
Izvor: HTZ
Paški sir – zaštitni znak otoka Paga
Paški sir je jedan od zaštitnih znakova otoka Paga, dobro
poznat i izvan granica Hrvatske. Posebnost paškog sira
po čemu se on razlikuje od svih ostalih sireva je njegova
tvrdoća i slanost, a ne tehnologija proizvodnje. Paške
ovce se uzgajaju na brdskim površinama na kojima raste
trava koja je zbog čestih bura izložena posolici, a puna
je eteričnih ulja. Upravo zbog takve hrane paški sir ima
specifičnu i prepoznatljivu aromu. Mladi sir znatno mekaniji
i lakšeg okusa može se nabaviti tijekom prvih zimskih i prvih
proljetnih mjeseci. Stari sir je izuzetno kvalitetan za ribanje.
127
Press 2010
Paška janjetina – rijetka poslastica
Prava tradicionalna poslastica zadarskog stola jesu jela
od janjetine, osobito one s otoka Paga, gdje ovce pasu
ljekovitu i burom sa mora osoljenu travu punu eteričnih ulja
koja njihovu mesu i mlijeku daje poseban ukus.
Ako se za predjelo takvom sinonimu vrhunske gastronomije
uzme i paški ovčji sir, najnagrađivaniji hrvatski sir na
europskim natjecanjima uz posedarski na buri sušen pršut,
gastro doživljaj bit će potpun. Sve to uz plodove polja iz
plodnog ravnokotarskog zaleđa zahvaljujući pitomom
priobalju i otocima u četiri reda koji obalu štite od jakih
vjetrova.
Stoljetna tradicija posedarskog dalmatinskog pršuta
svinjske vratine. Priprema se slično kao pršut, tri do sedam
dana ostavlja se ležati u morskoj soli, zatim se stavlja
u kuhano crno vino i na kraju se meso oblaže i ‘špikuje’
začinima: paprom, klinčićom, muškatnim oraščićima. Tako
pripremljeno meso stavlja se u poseban ovitak i vezuje na
poseban način sa špagom te se stavlja nekoliko dana na
dim, pa na vjetar - buru. Nakon nekoliko mjeseci sušenja
u prozračnoj prostoriji šokol je spreman za degustaciju.
Zanimljivo je da je svaki šokol drugačiji što ovisi o tajnama
obrade mesa, a bura koja puše u zimskim mjesecima je
najpresudniji faktor za kvalitetu šokola.
Posedarski pršut se proizvodi u pršutani Posedarje
oslanjajući se na stoljetnu tradiciju proizvodnje dalmatinskih
suhomesnatih proizvoda. Tradicionalna proizvodnja a
naročito sušenje na velebitskoj buri koja u sebi nosi aromu
dalmatinskog raslinja daje pršutu jedinstven okus i miris.
Na širem području grada Zadra (Borik, Puntamika, Diklo i
Petrčane) brojni su hoteli i rekreacijski centri. Hoteli u Zadru
su vrhunski opremljeni i svaki će ponuditi dodatne sadržaje
od bazena, tenis terena do odbojke na pijesku. Hotel Bastion
je prvi hotel koji se otvorio u povijesnoj jezgri grada Zadra
odnosno na zadarskom poluotoku nakon punih dvadesetak
godina. To je boutique hotel ekskluzivnih interijera s četiri
zvjezdice, restoranom, konferencijskom dvoranom, te
28 suvremeno opremljenih soba i apartmana. Njegova je
lokacija ekskluzivna – u zidinama gradske utvrde Kaštel, u
neposrednoj blizini slikovitog Trga tri bunara, te Arsenala i
lounge bara The Garden čiji je vlasnik bubnjar grupe UB 40,
Nick Colgan.
Zadar je veliko turističko središte sa brojnim smještajnim
kapacitetima: vile, apartmani, sobe, pansioni, kampovi.
Zadar ima osam marina koje su dobro opremljene i svaka
će pružiti sigurno utočište i vrhunsku uslugu. Zadar je jedini
grad na Jadranskoj obali koji ima mogućnost priveza velikih
cruisera uz kopno i to u samom centru grada, neposredno
uz velike turističke atrakcije – Morske orgulje i Pozdrav
suncu.
Domaće maslinovo ulje - tradicija proizvodnje od dvije
tisuće godina
U zadarskoj regiji ima na stotine tisuća stabala maslina
od kojih se proizvodi domaće ulje izuzetne kvalitete i
arome. Tradicija maslinarstva u ovim krajevima duga je
preko 2000 godina o čemu nam govore i ostaci uređaja za
preradu u mjestu Muline na otoku Ugljanu. Maslinovo ulje
služi prvenstveno kao začin ribljim specijalitetima i povrću
skuhanom ‘na lešo’.
Tajna likera za careve i kraljeve
Desertni liker Maraschino, koji se baš u Zadru već
stoljećima proizvodi od autohtone sorte višnje maraske, po
originalnoj, nikada otkrivenoj recepturi. Čuvena zadarska
tvornica pića čuva u svojoj arhivi brojne zanimljive priče
iz povijesti toga napitka. Maraschino se izvozio na sve
europske carske i kraljevske dvore još od 18. stoljeća pa
su ga pili i njime nazdravljali najmoćniji vladari svijeta osvojio je i jednog od najvećih osvajača 19. st., Napoleona
Bonapartea, koji je u njemu osobito uživao nakon ručka ili
večere, a obožavali su ga i francuski kraljevi Louis XVIII.,
Karlo X. i Louis Philippe, te ruski car Nikolai I. Britanski
kralj George IV. slao je u Zadar svoje ratne brodove po
stotine sanduka Maraschina za kraljevski dvor u Londonu
i za guvernere Malte i Krfa. Godine 1871. Maraschino je u
zadarskoj luci ukrcavan na engleske brodove po narudžbi
engleske kraljice Viktorije. Dana 26. rujna 1887. godine
Princ od Walesa – poslije kralj George V. - bio je na
proputovanju kroz Zadar i tom je prigodom osobno posjetio
zadarsku tvornicu likera i uručio narudžbu za veliku količinu
boca glasovitog zadarskog specijaliteta. Pili su ga i na prvoj
i posljednjoj plovidbi legendarnog Titanica, a o njemu je
pisao i Honoré de Balzac u romanu ‘Un début dans la vie’
iz 1842. godine.
Šokol je izvorni proizvod koji se od davnina priprema u
Ninu i okolnim mjestima. Način pripreme tajna je svake
obitelji koja ga priprema. Začeci pripreme šokola sežu u 17.
stoljeće. Šokol je suhomesnati proizvod dobiven od mesa
Kvalitetan i raznovrstan smještaj
Destinacije u ruralnom prostoru Zadarske županije
na području Primorja, Ravnih kotara i Like u ambijentu obiteljskih gospodarstva, kamenih kuća i seoske idile putniku namjerniku nude domaću hranu i smještaj.
Kongresni turizam zadarskog područja pruža odlične
mogućnosti u hotelu ‘Kolovare’, ‘Pinija’ u Petrčanima, te
kompleksu hotela ‘Borik’ koji raspolaže objektima sa tri i
četiri zvjezdice i više od 2 tisuće postelja, proteklih godina
potpuno renoviranih i uređenih u jedno od najljepših
hotelskih naselja u Dalmaciji.
Noviteti
Austrijska grupacija Falkensteiner koja je vlasnik i turističkog
naselja Borik u Zadru ovog je ljeta otvorila prvi od tri hotela
svoga novog naselja u Petrčanima. Hotel Diadora ima 250
soba površine 33 do 47 metara četvornih. Sve sobe imaju
zaseban spavaći dio za djecu, dnevni kutak, kupaonicu s
kadom i tušem, internet priključak, mini bar i Flatscreen TV.
Hotel, također, raspolaže sa sobama koje su međusobno
povezane vratima te sobama prikladnim za osobe u
128
Press 2010
invalidskim kolicima. Ono što ovaj hotel čini posebnim jest
činjenica da su svi sadržaji namijenjeni odraslima u ponudi
i za djecu. To bi značilo da kako odrasli, tako i djeca mogu
uživati u blagodatima spa programa. Falky-Land nalazi se
na gotovo 1.000 metara četvornih, a namijenjen je isključivo
dječjim sadržajima s dječjim vrtićem za malu djecu,
područjem za bebe, kinom, tv-prostorijom i dječjim discom.
Familiy Hotel Diadora prvi je komadić velike investicije na
poluotoku Punta skale koji je otvorio svoja vrata. Nastavak
radova na prestala dva objekta, apart hotelu Senia i
hotelu Jadera, predviđen je završetkom turističke sezone,
odnosno početkom studenog. Hotel Jadera bit će prvi hotel
s pet zvjezdica u Zadarskoj županiji, a bit će namijenjen
uglavnom odraslim osobama bez djece. Gosti koji će se
odlučiti za odmor u Aparhotelu Senia moći će koristiti usluge
hotela s poslugom, što će se dodatno plaćati. Čitav resort
trebao bi primati tisuću ljudi, a ukupna vrijednost investicije
iznosit će 220 milijuna eura.
Nagrađivani Zaton Holiday Village blizu Nina najveći
je dalmatinski kamp, potpuno je renoviran, a obrastao je
borovom šumom. Uz kamp se nalazi i apartmansko naselje
sa sportskim centrom, a plaža je posebno pogodna za djecu
i neplivače.
Kamp ‘PARK SOLINE’ doživio je velika ulaganja te se ponosi
dobivanjem 4. zvjezdice, te priznanja ADAC-Superplatz i
‘Simpathy and Quality’-Federcampeggio.
Hrvatska. U siječnju 2009. Centar je dobio i svoju pravnu
samostalnost, a odluka o osnivanju Centra zasnivala se
na činjenici da je Hrvatska među prvim državama koje su
ratificirale UNESCO-ovu Konvenciju o zaštiti podvodne
kulturne baštine iz 2001. Iz tog je razloga UNESCO prihvatio inicijativu Hrvatske za proglašenjem Centra u Zadru
kao regionalnog centra II. kategorije pod pokroviteljstvom
UNESCO-a. Centar će imati značajnu regionalnu dimenziju
u pogledu obučavanja i širenja znanja i istraživanja. Težište
će biti na zemljama jugoistočne Europe i šire mediteranske
regije. S obzirom na karakter arheoloških nalaza i nalazišta,
predviđa se intenzivna suradnja sa zemljama u regiji.
U sklopu projekta ‘Putevima Petra Zoranića Ninjanina’,
hrvatskog renesansnog pjesnika i autora prvog hrvatskog
romana (‘Planine’, 1536.) u 2009. godini su planirane
aktivnosti na funkcionalnom uređenju ninskog parka
u spomen tom velikom autoru, kao što su postavljanje
informativnih ploča, igraonice za djecu i slično. Krajnji cilj
projekta je osmišljavanje i organizacija tematskog putovanja
koje obuhvaća prostor triju županija u koje bi se turiste vodilo
na sva mjesta opisana u romanu ‘Planine’. Ovaj tematski
put ima za cilj ponuditi turistima novo zanimljivo iskustvo
gdje će upoznati prirodne, kulturne i povijesne atrakcije
Zadarske, Ličko-senjske i Šibensko-kninske županije.
Ideja je da to putovanje obogate glumci koji će na bitnim
lokalitetima pričati priče iz djela.
Autor: Milan Babić
Biograd je dobio novi hotel sa 4 zvjezdice. Hotel „In’ koji
je smješten na rubu urbanog dijela grada, s pogledom na
marinu, udaljen svega 300 metara od pješčano/šljunčane
plaže, a raspolaže sljedećim sadržajima: 44 sobe, od čega
3 sobe za osobe s posebnim potrebama, parking za goste
hotela, relax zona, wellness sa zatvorenim bazenom,
jacuzzi, turska i finska sauna, teretana, tuš sa hladnom
vodom i sobe za masažu, sunčalište s aperitiv barom,
tuševima i hidromasažom, taverna s terasom, aperitiv bar
s terasom, bussines centar s kongresnom dvoranom i 2
dizala.
Muzej antičkog stakla smješten u lijepoj palači Cosmacendi
na Muraju u Zadru otvoren je u svibnju 2009. U njemu
je izložena staklena građa od razdoblja ranog Rimskog
Carstva pa do kasne antike, odnosno starokršćanskih
primjeraka, što znači iz perioda od 1. do 5. stoljeća. Osim
zadarskih izložaka, u muzeju će se moći razgledati i antičko
staklo iz cijele Hrvatske. Zadar će tako s ovim muzejom
postati središnja točka za izučavanje antičkog stakla.
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru –
UNESCO-ov centar II kategorije - Podvodna arheologija u
Hrvatskoj postigla je posljednjih godina značajan napredak
te se provodi kvalitetan sustav rekognosciranja, istraživanja
i zaštite podvodnih arheoloških nalazišta. Žarište ovih aktivnosti od sada će biti Međunarodni centar za podvodnu
arheologiju u Zadru (MCPA). Ovaj novi Centar otvoren je u
rujnu 2007. u sastavu Hrvatskog restauratorskog zavoda,
znanstvene i stručne ustanove koju je osnovala Republika
Aktivni turizam
Anića kuk u Velikoj Paklenici - Između obilja stijena u
hrvatskome kršu, masivna 350 metarska stijena Anića kuk
u Nacionalnome parku Paklenica poseban je cilj penjačima.
Opremljeno je preko četiristo penjačkih smjerova, neki su
medu najzahtjevnijim u Europi. Tu se redovito održavaju
penjački susreti, natjecanja, škole i kampovi.
Cijeli sliv Male Paklenice teže je pristupačan i slabije
posjećen, pa je i za budućnost zacrtan kao ‘zona divljine’
u kojoj se gnijezdi bjeloglavi sup. Od nekoliko većih
speleoloških objekata u Nacionalnom parku najljepši je
Manita peć u donjem dijelu Velike Paklenice. Istražena
dužina ove spilje je 175 m, s impresivnim dimenzijama
podzemnih dvorana. Ona najveća duga je 65 m, a visoka
32 m.
129
Press 2010
Prvi Škraping, kombinacija penjanja, skakanja, trčanja,
hodanja i snalaženja u prirodi, čije ime dolazi od dalmatinske
riječi za oštro kamenje škrapa, organiziran je 2006. godine
na otoku Pašmanu. Idejni začetnik utrke je sportski trener
i vrhunski stručnjak u atletskom trčanju Josip Tomić iz
Biograda n/m, a projekt su osmislili i kreirali članovi otočke
udruge ‘Trs’. Tri godine zaredom Škraping se održavao
na otoku Pašmanu a 2009. godine organizira se na
otoku Ugljanu. Ti su otoci, uz Pag i Dugi otok premreženi
kilometrima uređenih trekking i mountin bike staza.
broda u međunarodnoj plovidbi dužine 150 do 200 metara,
te 3 broda na kružnim putovanjima dužine 250 do 350
metara. Očekuje se da će Nova luka Gaženica postati
homeport za mnoge cruiserske kompanije.
Luka Novigrad raspolaže jedanaest jaht ormarića ( struja
220V, 380V i pitka voda). U Novigradu se je moguće baviti
strjeličarstvom, biciklizmom, kanuing, rafting, odbojka na
pijesku, odbojka na travi, rukomet, košarka, mali nogomet,
veliki nogomet, boćanje, šah.
Autor: Andrija Carli
Blaga podmorja
Zadarski akvatorij najbogatiji je otocima pa ronioci u svako
doba godine mogu pronaći lokaciju zaklonjena od valova i
vjetra te time pogodnu za ronjenje. Područje obiluje mnogim
zidovima, grebenima i špiljama, često prepunim ribe,
posebno na vanjskoj strani tzv. kornatskog zida. Odlikuje
se nebrojenim strminama, podvodnim procjepima, špiljama
i izuzetnom vidljivosti, no za mnoge lokacije treba imati
iskustvo ili voditelje iz ronilačkih centara. Unutar područja
Parka prirode Telaščica i Nacionalnog parka Kornati
potrebne su zasebne dozvole za ronjenje, pa je u praksi
uobičajeno da se ronilački izleti obavljaju preko ovlaštenih
ronilačkih centara koji svoje baze imaju na Murteru i u
području od Biograda do Primoštena.
Winnetou turizam u Starigradu Paklenici
U Starigradu-Paklenici je otvorena izložba posvećena
njemačkom spisatelju Karlu Mayu prema čijim su romanima
60-ih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj snimani filmovi o
indijanskom poglavici Winnetouu. Potaknuta kontinuiranim
interesom turista za obilaskom mjesta snimanja ovih
filmova, tamošnja turistička zajednica oblikovala je tematski
turistički put pod nazivom TRAGOVIMA WINNETOUA, koji
posjetitelja vodi na obilazak najljepših prirodnih lokacija u
neposrednoj blizini odabranih za snimanje čak 11 filmova
o Winnetouu. Najpoznatije među njima nalaze se u
nacionalnim parkovima Paklenica, Krka i Plitvička jezera,
Parku prirode Velebit te kanjonu rijeke Zrmanje. Posljednjih
nekoliko godina ovdje se održava i istoimena manifestacija
koja okuplja ljubitelje Karla Maya, filmova o Winnetouu i
prirode općenito, a obuhvaća organizirane obilaske mjesta
snimanja u društvu članova filmske ekipe, aktivnosti jahanja
i streličarenja, filmske i literarne večeri, zabavni program u
country stilu i dr. Manifestacija se održava od 29. Svibnja
do 5. Lipnja 2010.
Povećava se kapacitet zadarske luke Gaženica
Nova zadarska luka Gaženica biti će dovršena do 2013.
te će tada kroz nju prolaziti tri milijuna putnika. Vrijednost
investicije je 220 milijuna eura. Financirati će se sredstvima
EIB-a (Europske investicijske banke) i KfW-a. (Njemačke
razvojne banke). Njenom izgradnjom, sa svim internim
prometnicama, terminalskim zgradama i čekalištima za
automobile, steći će se uvjeti za istovremeni ukrcaj i iskrcaj
značajnog broja putnika i automobila, između ostalog 6
trajekata na lokalnim linijama dužine 50 do 150 metara, 3
Eko turizam
Park Solana Nin
Osim otkrivanja povijesti u Ninu ćete moći vidjeti tradicionalan
i prirodan način proizvodnje morske soli. Na ulazu Solane
nalazi se informativni centar, a uz stručno vođenje saznat
ćete sve o povijesti i načinu proizvodnje morske soli, kao i
o samoj obradi soli. Ujedno ćete saznati više o močvarnim
staništima u ninskoj laguni i bogatstvu ptičjeg svijeta koji ih
nastanjuje. Solana Nin proizvodi i posebnu cvjetnu sol koja
je prirodni izvor magnezija i kalcija. Cvjetna sol se dobiva
prirodnim putem, te je idealna terapija za stresne situacije,
budući da osvježava i revitalizira organizam.
Farma magaraca
Farma je smještena u mjestu Poljica na udaljenosti od 9,7 km
od morske obale odnosno od starog grada Nina. Posjetitelji
farme magaraca, posebno djecu oduševit će razgledavanje
i jahanje na magarcima, a odrasle će zasigurno interesirati
magareće mlijeko kojem, prema narodnoj predaju pripisuju
raznolika ljekovita, ali i afrodizijačka svojstva.
Ljubotić - jedno od rijetkih živućih velebitskih zaseoka do
kojega se stiže pet kilometara dugom planinskom cestom iz
Tribanj-Kruščice, nedaleko Starigrada-Paklenice. Tamošnje
izletište Vrata Velebita sadrži etno kuću s izložbom razvoja
pčelarstva u Dalmaciji i na Mediteranu, a uz najavu je moguće
degustirati autohtone specijalite(pršut, sir, med, rakija). U
neposrednoj blizini nalaze se MIRILA, kamena spomen
znamenja koja čuvaju uspomenu na podgorske stočare
nomade preminule na velebitskim obroncima(17.-20.st.).
Kao kamene oznake jedinstvenog pogrebnog rituala koji se
promjenom načina života ugasio, mirila svjedoče o načinu
života i stvaranja cijelog jednog vremena.
130
Press 2010
Prometna povezanost
Nova autocesta od Zagreba povezuje Zadar za tek dva
sata vožnje s cijelom Hrvatskom i dalje.Svega 8 kilometara
od centra grada u Zemuniku je međunarodna zračna luka
koja svakodnevno povezuje Zadar sa Zagrebom i nizom
europskih gradova redovitim linijama, a u ljetnim mjesecima
i letovima niskotarifnih zračnih prijevoznika (London, Dublin,
Beč, Edinburgh, Stockholm, Pisa, Köln, Berlin, Frankfurt,
Düsseldorf). Međunarodne brodske linije svakodnevno
povezuju Zadar s Anconom u Italiji. Dužobalnom linijom se
može iz Zadra u Pulu kao i na sve obližnje otoke. Vlakom
se isto tako može do Zagreba i dalje prema Europi. Zadar
je gotovo svakodnevno autobusnim vezama povezan i sa
svim većim europskim gradovima.
Čime se ponosimo
Liker Maraschino je bio omiljen na engleskom dvoru.
Kralj George IV je slao svoje ratne brodove po stotine
sanduka Maraschina za kraljevski dvor u Londonu te za
guvernere Malte i Krfa. 1871. godine su iz zadarske luke
isplovili brodovi s Maraschinom za kraljicu Victoriu, a 1887.
princ od Gallesa kasnije kralj George V u društvu Duca
od Edinburgha posjetio je tvornicu likera u Zadru i tom
prilikom naručio veću količinu likera. Maraschino je osvojio
Napoleona Bonapartu i njegove vojskovođe (primjerice,
maršal Marmonte ), a bio je nezaobilazan i na ruskom,
francuskom, bečkom i talijanskom dvoru.
Zadar je prvi grad na hrvatskom tlu koji je još 1396.g. imao
sveučilište. Osnovali su ga dominikanci u krugu samostana
sv. Dominika.
Na otoku Ugljanu ima 200.000 stabala maslina.
Britanski Vogue je 2009. na svoju je listu 25 mjesta
koja obavezno treba posjetiti, uvrstilo i Zadar i njegove
Morske orgulje. Pod motom ‘mjesta iz snova koja nude
istinsko uživanje’, uz bok ljepotama grčkih otoka, čarima
novozelandskih plaža gdje je sniman ‘Piano’, šarenim
ulicama Rija, svoje su mjesto našle i veličanstvene zadarske
morske orgulje. U časopisu koji je oduvijek kreirao trendove,
nije se štedjelo na novom zadarskom zaštitnom znaku, a
orgulje su opisane kao čarobno mjesto, na kojem kao da
Neptun svira harmoniku. Morske orgulje, rad priznatog
zadarskog arhiketekta Nikole Bašića, uvrštavanjem među
svjetska ‘in’ mjesta u ‘modnoj Bibliji’ dobile su još jedno
priznanje, koje ih lansira u samu elitu zanimljivijih turističkih
destinacija, gdje po svojoj ljepoti i atraktivnosti objektivno i
pripadaju. U novoizgrađenom sportskom centru na Višnjiku u siječnju
2009. igrale su se utakmice Svjetskog rukometnog
prvenstva. Velika, suvremena sportska dvorana dobila je
ime po košarkaškoj legendi Krešimiru Ćosiću, a u skoroj
budućnosti bit će središte zadarskoga sporta. Smješten je
na sjeveroistočno dijelu Zadra, od Poluotoka udaljen 20tak minuta hoda, a skoro jednako i od svih ostalih dijelova
grada.
Autor: Damir Fabijanić
Originalan poklon i lijepa uspomena
Paška čipka – na UNESCO-ovoj listi nematerijalne baštine
Paška čipka je ‘bijelo zlato’ grada Paga i najljepša
uspomena koja se može iz njega ponijeti te ujedno izvorni
hrvatski suvenir, od 2009. godine, zajedno s hvarskom i
lepoglavskom čipkom, nalazi se na UNESCO-ovom popisu
zaštićene nematerijalne baštine. Nastala u drevnoj Mikeni,
trgovačkim je putem u doba antike došla do Paga i tu se
zadržala se do današnjih dana. Riječ je o izuzetno lijepom
vezu, ručnon radu prikladnom za osobnu uspomenu i
poklon. Čipku se preporučuje staviti na tamnu podlogu i
uokviriti. Paška čipka, koje ima više vrsta i oblika, razlikuje
se od drugih vrsta čipki po tome što se šije tankim koncem
i što je čvrsta. I carica Marija Terezija je na bečkom dvoru
držala pašku čipkaricu koja je šivala čipku za potrebe dvora.
Paška je čipka prvi put izložbom službeno predstavljena
1880. godine, a bila je izložena i na Svjetskoj izložbi 1939.
godine u New Yorku.
Priče, legende, mitovi
Autor: Andrija Carli
Temelji hrvatske države u Ninu
Hrvatska je država je prvi put u svojoj povijesti 879. god.
priznata kao država i to upravo u Ninu. Papa Ivan VIII.,
potaknut odanošću Hrvata katoličkoj crkvi i Rimu, novom
hrvatskom vladaru Branimiru, 7. lipnja 879. upućuje tri pisma
u kojima daje blagoslov hrvatskoj državi i narodu. Prvo
pismo upućuje knezu Branimiru, drugo ninskom biskupu
Teodoziju, a treće svećenstvu i svekolikom hrvatskom puku.
131
Press 2010
Ukazanje Gospe od Zečeva
Svake se godine tradicionalno hodočasti 5. svibnja i 5.
kolovoza na otočić Zečevo - mjesto ukazanja Gospe od
Zečeva. Otočić ima samo 6 km u opsegu. Od kopna je
rastavljen jarugom, koja se za oseke može prekoračiti. Na
tom otočiću nastanili su se redovnici pustinjaci sagradivši
crkvicu u čast Gospe od Zečeva.
Odmor na svjetioniku od - bjelanjaka
Jedna od specifičnih ponuda zadarskog arhieplaga je i
mogućnost odmora na svjetioniku Veli Rat na Dugom Otoku.
Okružen borovom šumom i šljunčanim plažama omogućuje
smještaj za sedam osoba. Zanimljivost tog objekta jest u
tome što su, prema legendi, u debele zidove 40 metara
visokog svjetionika umiješane tisuće bjelanjaka da bi zidovi
što bolje odolijevali moru i vjetrovima. Popločano dvorište
svjetionika krasi stara crkvica pod stoljetnim borom.
Plave zastave u Zadarskoj županiji vijore
se na devet plaža i tri marine.
1.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Plaža Dražica, Biograd na moru
Marina Dalmacija, Bibinje-Sukosan Marina Kornati, Biograd na Moru
Plaža AC Šimuni, Pag
Plaža Borik, Zadar
Plaža Bosana, Biograd na moru
Plaža Iza banja, Sveti Filip i Jakov
Plaža Jaz, Preko
Plaža Mala mandra, Kolan
Plaža Prosika, Pag
Plaža TN Zaton, Nin Tankerkomerc Marina Zadar
Korisni linkovi
www.nin.hr ;www.grad-nin.hr ;www.zaton.hr ;
www.zaton-zd.hr; www.zadar.hr; www.tzzadar.hr;
www.paklenica.hr; www.np-sjeverni-velebit.hr;
www.kornati.hr; www.telascica.hr; www.vransko-jezero.hr;
www.pag-tourism.hr
132
Press 2010
Dalmacija - Šibenik
www.sibenikregion.com
Autor: Damir Fabijanić
Šibenik, najzaštićenija prirodna luka srednjeg Jadrana
nedaleko od ušća rijeke Krke u more, središte je turističke
regije sa dva nacionalna parka i zelenim zaleđem koje se
prirodno stapa sa priobaljem, bogatim kulturno-povijesnim
nasljeđem i akvatorijem od čak 300-tinjak otoka, otočića
i hridi. Od svih njih samo su šest nastanjeni i to Žirje,
Zlarin (otok koralja), Prvić (otok Fausta Vrančića), Kaprije,
Krapanj (otok spužava, istovremeno i najniži i najmanji
naseljeni hrvatski otok) i Murter (najveći otok županije
povezan mostom s kopnom). Po ADAC- ovim analizama
čistoće mora, Jadran je godinama jedno od najčišćih
mora na Sredozemlju, pri čemu se posebno izdvaja otočki
i pučinski dio Dalmacije netaknut zagađenjima civilizacije
stvarajući pravi raj za nautičare. Prema Strateškom planu
hrvatskog turizma za razdoblje 2010-2014. Hrvatska će
se profilirati kao visoko cijenjena destinacija životnog stila
te očuvanih prirodnih i kulturnih vrijednosti. Sukladno tome,
šibenski dio Dalmacije dobiva premisu ‘kruna Jadrana’
i u prvi će plan isticati da je to ‘nautički raj’. Prednosti su
tog područja, prema marketinškom planu, pitoreskni otoci i
očuvana autentična mjesta.
Prirodna baština
Kornati – suze, zvijezde i dah
Netaknuta priroda zaštićenog prostora, biljnih i životinjskih
vrsta, špilja i jama u šumovitoj planini i na njezinim
padinama u potpunoj je suprotnosti s pogledom koji se sa
tih visina pruža na čipkastu mrežu otoka u Nacionalnom
parku Kornati, koji se djelomično pripada i zadarskom
akvatorijuprotežu kroz Zadarsku i Šibensku županiju.
Oko 150 manjih i većih otoka i hridi čine Nacionalni park
Kornate, uglavnom golog stijenja, ali i posebne modrine
mora, okomitih stijena nad morem koje strmoglavo uranjaju
u njegove dubine od po nekoliko stotina metara. Šarm
Autor: Damir Fabijanić
skrovitih uvala bez daha ostavlja svakog zaljubljenika u
more. Ime je dato po najvećem otoku Kornatu. ‘’Legenda
kaže kako je posljednjeg dana stvaranja Bog poželio
okruniti svoje djelo i stvorio je Kornate od suza, zvijezda
i daha’, zapisao je oduševljeni George Bernard Shaw
zadivljen ljepotom najgušće otočne skupine europskog
dijela Sredozemlja. www.kornati.hr
Autor: Milan Babić
Nacionalni park Krka (www.npkrka.hr), carstvo čudesne
krške ljepotice – rijeke Krke, koja dvije trećine svoga puta do
mora prolazi kroz kanjone, predstavlja potpunu suprotnost
Kornatima. Na tom zelenom putu prelijeva se preko sedam
slapišta od kojih je posljednje Skradinski buk sa prosječnim
prelijevanjem od 55 kubičnih metara vode u sekundi.
Nacionalni park Krka bogat je florom i faunom. U njemu
obitavaju 222 vrste ptica čime se svrstava u najvrijednija
ornitološka područja Europe.
Može se obići brodom, vozilom ili pješice. Nezaobilazan
je i etno-muzej u jednoj od starih mlinica. Na prostoru
Nacionalnog parka Krka je i jedini sokolarski centar u
Hrvatskoj, gdje se tijekom obilaska mogu vidjeti mogućnosti
lova sa sokolovima i demonstracije sokolarskih vještina
(www.npkrka.hr).
133
Press 2010
Niz pučinu rasuti svaki od otoka šibenskog arhipelaga krije
neku zanimljivost.
Zlarin ima najpoznatije koraljare na Jadranu, Krapanj,
mjesto na najnižem i najmanjem naseljenom hrvatskom
otoku, poznat je po lovcima na morske spužve, a otok Prvić
pored Grada Vodica krije dva mjesta Prvić Luku i Prvić
Šepurine zaštićena od strane Ministarstva Kulture Republike
Hrvatske kao kulturna baština, a poznat je nadaleko po
Faustu Vrančiću, izumitelju prvog uporabljivog padobrana
u povijesti čovječanstva, koji je na tom malom otoku proveo
svoje djetinjstvo (ljetnikovac njegove obitelji se još može
vidjeti u Prvić Šepurini), a po svojoj želji i bio pokopan u
crkvi Sv. Marije od Milosti u Prvić Luci. Također je i u tijeku
izgradnja muzeja posvećenog njemu, a koji će sadržavati
između ostalog stalni postav od 50ak maketa modela izuma
napravljenih po skicama iz knjige „Macchinae novae’.
Autor: Sergio Gobbo
Kulturna i povijesna baština
Kulturno-povijesni spomenici i danas svjedoče o dugoj
naseljenosti i raskoši graditeljskog umijeća stanovnika
šibenske regije.
Posebno se ističu antički lokaliteti Bribirska glavica i rimska
Skardona, te četiri šibenske fortifikacije sv. Mihovil, sv. Ivan,
Šubićevac i Sv. Nikola. Također je od iznimne važnosti za
turističku ponudu i sama Kninska tvrđava u Gradu Kninu.
Utvrda Šibenik nastala je u 9. stoljeću. Sam se grad prvi
put spominje 1066. godine u darovnici hrvatskog kralja
Petra Krešimira. Grad, koji su utemeljili Hrvati prije više
od jednog milenija, na svojim ulicama i trgovima čuva
neka od najvrjednijih djela dalmatinske umjetnosti poput
gradske vijećnice, remek-djela hrvatskog graditeljstva
ili pak katedrale Svetog Jakova, majstorskog djela Jurja
Dalmatinca iz 15. stoljeća. Sama je katedrala uvrštena u
popis Svjetske povijesne baštine pod zaštitom UNESCO-a.
Građena je 105 godina isključivo od kamena s otoka
Brača, Raba i Korčule te predstavlja jedinu građevinu u
cijeloj Europi napravljenu isključivo od kamena na principu
utorenih ploča, odnosno bez vezivnog materijala među
njima. Osim po šibenskoj katedrali, Grad Šibenik je poznat
i kao dalmatinski grad s najvećim brojem crkava u staroj
gradskoj jezgri. Nekoć ih je bilo 24, danas je sačuvano 13,
koje se mogu posjetiti tijekom šetnje po starom Šibeniku.
Šibenik je, inače, prvi hrvatski grad koji je pod Mlečanima
kovao svoj novac. Šibenski muzej utemeljen je 20. prosinca
1925. godine prigodom obilježavanja tisućite obljetnice
hrvatskog kraljevstva, a smješten je u bivšoj Kneževoj palači
u neposrednoj blizini Katedrale. Sastoji se od arheološkog
, kulturno- povijesnog, odjela novije povijesti i etnografskog
odjela. Unutar Muzeja djeluje i restauratorska, te
konzervatorska radionica. Njegova djelatnost je prikupljanje,
čuvanje, obrada i prezentacija kulturno- povijesne baštine
šibenskog kraja.
Nacionalni park Krka u svojim njedrima krije dva posebna
povijesna i kulturološka bisera - manastir Svetog Arhanđela
Krka i bajkoviti samostan Visovac.
Franjevački samostan Visovac nalazi se na otočiću usred
zelenog jezera što ga je formirala rijeka Krka. Od 1400.
godine ga nastanjuju gostoljubivi franjevci koji čuvaju
dragocjenosti, stare slike i umjetnine.
Prostor oko Krke obiluje ostacima starovjekovnih
naseobina, nalazištima iz pretpovijesti, kao i ostacima
rimskog vodovoda koji je zaštićeni spomenik kulture.
Grad Skradin, o kojemu prvi pisani dokumenti postoje još iz
daleke 339. godine prije Krista, čuva i danas tragove starog
ilirskog naselja.
Primošten, slikovito mjesto izgrađeno na otočiću u vrijeme
turskih opasnosti, bilo je zaštićeno zidom i kulama te
pokretnim mostom spojenim sa kopnom. Kasnije je kanal
između otočića i kopna nasut te je primoštenski otočić
postao - poluotok.
Knin, na razmeđi putova, oduvijek je bio strateški važno
mjesto. U njemu su povremeno stolovali hrvatski kraljevi
Trpimir, Držislav, Zvonimir i Petar, a bio je i sjedište
nadbiskupije koja je sezala sve do rijeke Drave.
Atraktivan arheološki lokalitet danas poznat kao Bribirska
glavica, zbog mističnoga spoja prirode i drevnih građevina
s razlogom je nazvan hrvatska Troja. Zbog svoga strateškog
položaja punih je šest tisuća godina bio središnje naselje
cijeloga kraja. Staro liburnsko naselje, rimski municipij
Varvaria, mitski Bribir moćnoga hrvatskoga feudalnog
vladara bana Pavla Šubića Bribirskog – sve su civilizacije
prepoznale važnost toga na prvi pogled možda nevažnog
brda. Prošećite i pronađite antičke sarkofage, cisterne i
‘keramičke hladnjake’, liburnske i antičke zidine debele dva
metra, ostatke sakralnih objekata, bogatu zbirku izložaka od
prapovijesti do kasnoga srednjeg vijeka. Utvrda Tureta na
Kornatu datira iz vremena kasne antike ili ranog srednjeg
vijeka. Bila je u sustavu obrambenih utvrda odakle se
kontrolirala plovidba Jadranom. Pretpostavlja se da je
nastala kao dio templarskog samostana iz doba Ilira.
134
Press 2010
Autor: Šime Strikoman
rade na otvorenom okupljajući svake večeri tisuće mladih
od Zadra do Makarske. U Vodicama su otvoreni privatni
Muzej pomorstva i akvarij. Muzej sadrži stare ribarske alate,
brodske makete, ali i predmete pronađene na podmorskim
arheološkim nalazištima koji datiraju od 3. stoljeća prije
Krista do srednjeg vijeka. Među izlošcima nalaze se antički
brodovi, njemački ratni brodovi i povijesni hrvatski brodovi,
među ostalim falkuša, kondura, strijela, dubrovačka
i hvarska galija. U akvarijima se nalazi se oko 150 vrsta
školjaka, rakova i riba, među ostalim i neke rijetke vrste,
poput drozda i barjaktarke koje nisu viđene i uhvaćene
punih četrdeset godina.
Izvor: HTZ
Zabavno-umjetnički sadržaji
Međunarodni festival djeteta, jedini takav u svijetu,
odvija se svakog ljeta na bezbrojnim pozornicama kao što
su šibenske ulice, skale i trgovi, obala i park, katedrala te
kazalište.
Tako se na gradskim otvorenim prostorima iz dana u
dan prikazuju dječje predstave iz cijelog svijeta, a samo
najmlađi imaju tada pravo upravljati gradskim prostorima
(www.mdf-si.org).
Festival dalmatinske šansone u Šibeniku glazbena je
fešta autentične i tople dalmatinske pjesme, postala je jedna
od zaštitnih i prepoznatljivih manifestacija ljetnih šibenskih
gradskih manifestacija.
Glazba naprosto živi u svakom kutku Šibenika koji danas
ima čak 6 povijesnih i 4 suvremene orgulje, pa je po
brojnosti tog instrumenta na prvom mjestu u Hrvatskoj.
(www.sansona-sibenik.com)
Sve to je razlogom redovitog godišnjeg okupljanja
zaljubljenika u orgulje u Šibeniku, koji tom prilikom istražuju
sakralnu glazbu.
‘Srednjovjekovni sajam u Šibeniku’, manifestacija koja
se odvija krajem srpnja svake godine, u funkciji je očuvanja
folklorne i etno-baštine toga kraja, posebice rukotvorina
i suvenira te originalnih proizvoda od drva i metala.
(www.sibenik-tourism.hr)
Šibenik je poznat po dugoj tradicij klapskog pjevanja.
Tradicija klapskog pjevanja seže iz kasnog srednjeg vijeka,
iz vremena starih dalmatinskih bratovština. Juraj Šižgorić,
poznati šibenski humanist već 1487. godine u svom djelu ‘De
situ IIlyriae et civitate Sibenici’ opisuje svoje prve dojmove o
pjevanju pučkih pjevača. Također spominje pjevanje tužaljki
što nam dokazuje da je i žensko pjevanje na našoj obali
bilo rašireno. Pjesme su nastajale parelelno sa nastankom
pučke poezije kao odraz načina života. U svrhu očuvanja
te neprocjenjive tradicije klapskog pjevanja svake godine
se u srpnju i kolovozu održavaju „Večeri šibenske klapske
pjesme’.
‘Hacijenda’ u Vodicama i ‘Aurora’ u Primoštenu dvije su
od najpopularnijih diskoteka u Dalmaciji. Tijekom ljeta
Gastro kutak
Kuhinja šibenskog kraja tipična je dalmatinska kuhinja sa
puno ribe i školjki.
Kao specijalitet izdvajaju se šibenske dagnje, nadaleko
poznate po ukusu i veličini, osobito one koje se beru u
dijelu gdje rijeka Krka izlazi u more, nedaleko od Šibenskog
mosta. Šibensko je područje poznato po tomu što na njemu
zriju vrhunski pršuti. Posebno su na cijeni pršuti iz Miljevaca,
Pakova sela i Drniša, koji je osvojio brojne nagrade. Brudet
je jedno od najstarijih i najomiljenijih dalmatinskih jela.
Također je poznata i slana srdela u maslinovu ulju, kao i
janjetina ispod peke.
Nadaleko su poznata vina šibenskog priobalja i otoka,
posebice od autohtone sorte babić iz primoštenskih
vinograda, koji su zbog ljepote, neobičnosti geografskog
položaja i škrte zemlje iz koje rastu, postali pravi spomenik
vrijednih težačkih ruku. Stoga ne čudi da njihova slika krasi
predvorje zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku.
Ruralni turizam
Etnoland Dalmati prvi je tematski park takve vrste u
Hrvatskoj koji je svoja vrata posjetiteljima otvorio sredinom
svibnja 2007. godine. Smješten je u srednjoj Dalmaciji, samo
10 minuta od Nacionalnog parka Krka, točnije u Pakovu
Selu ( 15 km od Šibenika). Na površini od 15 000 kvadrata
i s kapacitetom za 500 ljudi posjetiteljima nudi upoznaju
život dalmatinske Zagore u prošlosti. Kompleks se sastoji
od stare dalmatinske kuće, pritorka za životinje, guvna,
radionice starih zanata, jedinstvenog prostora za predstave
– kolarišta, restorana pod nadstrešnicom i suvenirnice –
135
Press 2010
male dalmatinske tržnice. U radionicama starih, već pomalo
zaboravljenih, zanata posjetitelji imaju priliku upoznati
npr. kamenoklesara, tkalju, drvodjelca, te se na taj način
prikazuje kako su ljudi živjeli i radili u toj škrtoj kamenoj
zemlji. Među programima iz ponude naglasak stavljamo
na večernju zabavu ‘Večera i Ples’, koja uključuje: vođeni
obilazak kroz ETNOLAND, kušanje vina i drniškog pršuta,
tradicionalnu večeru uz gitaru i mandolinu, te autentičnu
folkornu predstavu.
Jurlinovi dvori, mjesto očuvane i obnovljene autohtone
kamene gradnje u seoskim domaćinstvima u kojemu gosti
mogu boraviti i vidjeti etno-baštinu, poslušati tradicijske i
povijesne priče, te probati specijalitete toga kraja, locirano
je u mjestu Primošten Burni, samo osam kilometara od
Primoštena.
Seosko gospodarstvo ‘Vukovića dvori’ smješteno je na
šumovitom brežuljku s pogledom na Prokljansko jezero.
Uređenom pješačkom stazom se lako dolazi do Prokljanskog
mora, mjesta gdje se rijeka Krka spaja s Jadranskim morem.
Nakon kupanja i užitka, laganom šetnjom do Gospodarstva
Vuković, možete se odmoriti i ugodno se smjestiti dok
majstor kuhinje sprema osvježenja i okrepu. Vukovića dvori
izgrađeni su prije više od 200 godina i nedavno renovirani
u skladu s tradicijom i prirodom
Autor: Sergio Gobbo
Aktivni turizam
Šibenska regija ima uređene biciklističke staze u okolici
Šibenika, Vodica i Primoštena. Na Murteru se svake godine
odvija natjecanje u podvodnom lovu i ribolovu.
U Arboretumu Mattiazzi na Brodarici smještena je Udruga
za terapijsko jahanje i Konjički klub Pegasus, koja organizira
terapijsko i rekreacijsko jahanje u prekrasnom zelenom
okruženju s izlazom na more. Jezera su postala odredište
međunarodnih takmičenja u Big Game Fishingu. Ljubitelji
ovoga sporta omogućit će gostima uzbudljivo sudjelovanje
u lovu na tune, u za to posebno opremljenim brodovima. U
naselju Jadrtovac svoje mjesto je pronašao paintball klub
„Bird of Prey’, otvoren kroz cijelu godinu.
Hotelski kompleks ‘Solaris’ ima zemljane teniske te
odbojkaške terene, te mini golf teren. U ponudi hotela
‘Punta’ i ‘Olympia’ u Vodicama su ronjenje u okviru
ronilačkog kluba, teniski tereni te biciklističke vožnje.
Zahvaljujući izrazito velikom broju otoka, zaljeva i pitomih
uvala koje pružaju siguran vez nautičarima, izrazito su
velike mogućnosti nautičkog turizma.
Sokolarski centar Dubrava nezaobilazno je mjesto za
sve one koji žele osjetiti dašak divljine i avanture u srcu
Mediterana. Ovdje se već dugi niz godina uzgajaju razne
vrste ptica grabljivica. Posjetitelji mogu uživati promatrajući
sokolov let i biti u neposrednoj blizini tih majstora lovaca.
U stacionaru za ptice koje su ranjene ili na bilo koji način
ugrožene pobrinut će se brojni stručnjaci ne bi li im osigurali
daljnji let.
Skakanje sa Šibenskog mosta - Legenda kaže da se
bungee jumping pojavio na otocima Pentecost u Južnom
Pacifiku, a u Hrvatskoj se od srpnja 2000. skače s mosta na
jadranskoj magistrali 4 kilometra od Šibenika. Most je visok
40 metara, a sustav koji se koristi za osiguranje skokova 19
je puta čvršći od najvećeg mogućeg opterećenja.
U šibenskom predjelu Jadrija puše cijeli niz ugodnih vjetrova
za daskanje, u proljeće i jesen bura i umjereno jugo, a
ljeti tramontana i maestral. Nekoliko otoka pred obalom
omogućava sigurno daskanje neovisno o vještini i znanju
daskaša.
Osim mnogobrojnih manjih arheoloških lokacija (Kornati,
Lavsa, Žirje, Smokvica, Muljica) i raznovrsnih geoloških
formacija južnog kornatskog pojasa, roniocima je šibenski
arhipelag zanimljiv jer se ovdje spajaju sjeverno i južno
podmorje Jadrana. Bistro more, litice i grebeni, špilje i
duboke kotline koje kriju mnoge neotkrivene olupine.
Područje je relativno neistraženo, jer je zbog vojnostrateških
sustava u vrijeme Jugoslavije ronjenje bilo zabranjeno. Uz
olupine brodova kod otoka Mala Smokvica i Kapri mogu se
razgledati i podvodne kaskade, grebeni i podvodne špilje
uz obale otoka Drvenika. I u okolici Primoštena smješteno
je više podvodnih zidova te špilja kod otoka Tmara, gdje je i
podvodni greben koji ronioci nazivaju Katedrala.
Kvalitetna i raznovrsna ponuda
Jedan od najvećih wellnes centara u Hrvatskoj nalazi se u
sklopu šibenskog hotelskog kompleksa ‘Solaris’. Čine ga
šest grijanih bazena, od kojih su dva sa morskom vodom čija
temperatura je 28 stupnjeva Celzijevih. Unutrašnji bazeni sa
slatkom vodom i podvodnim masažama imaju temperaturu
od 30 stupnjeva i, između ostalog, pružaju mogućnosti
masaže putem podvodnih gejzira, protustrujnog plivanja
te slapova. U sklopu hotela je i ‘Dalmatinsko selo’, replika
tipičnog sela dalmatinske zagore s ponudom autohtonih
dalmatinskih jela i pića te bogatim dnevnim programom
folklora i klapskih napjeva.
Hotel Punta smješten je u borovoj šumi na istoimenom
poluotoku, 100 m udaljen od plaže. Kompleks je zasebna
cjelina, udaljen od centra Vodica svega 10 minuta lagane
šetnje. Kristalno čisto more, sa uređenom šljunkovitom
plažom koja je zaštićena s nekoliko otoka od otvorenog
mora. Svega stotinjak metara dalje nalazi se pješčana
plaža pogodna za djecu i neplivače. Kompleks sačinjavaju
136
Press 2010
hotel Punta i depadanse Arausa, Arausana i Antonina.
Hotel Punta ima četiri zvjezdice, kvalitetne sobe, apartmane
najsuvremenije opremljene i wellness centar veličine 150 m2.
www.hotelivodice.hr
Ispred samog centra Grada Vodica nalazi se otok Prvić,
gdje se smjestio privatni hotel ‘Maestral’. Kapaciteta samo
12 soba, hotel predstavlja bazu britanskih plivača ‘Swimm
treck’, koji iz godine u godinu dolaze na otok, te plivaju
među otocima šibenskog arhipelaga.
Otočić Prišnjak, udaljen samo 300 metara od Murtera,
ima od 1886. godine izgrađen svjetionik okružen borovom
šumom sa apartmanom za iznajmljivanje. Odmor na tom
lokalitetu preporučuje se onima koji žele apsolutnu tišinu,
mir i privatnost.
Na samoj obali slikovitog otočića Krapnja, okružen
prekrasnom borovom šumom, smjestio se Hotel Spongiola.
Izgrađen na mjestu nekadašnje spužvarske zadruge,
svojom se autohtonom arhitekturom potpuno uklopio u
mjesto. Hotel Spongiola jedini je hotel na Krapnju, otoku
čiji su žitelji tradicionalno spužvari i ribari, a nalazi se u
samom centru mjesta. Ronjenje je sastavni dio ponude
hotela, a vlasnici, zaljubljenici u ronjenje, više ga vole zvati
ronilačkim centrom zbog strukture i vrhunske opremljenosti
namijenjene ronjenju, koju hotel posjeduje.
Noviteti
Centar za posjetitelje ‘Bunari-tajne Šibenika’ ponovno je
otvoren u lipnju 2009. Godine. Taj prostor u srednjovjekovnoj
cisterni grada Šibenika uz katedralu prezentira priču o
Šibeniku, a uz raniji postav bit će postavljeni i novi artefakti
koji svjedoče o povijesti grada. Centar Bunari bio je
zatvoren tri godine, a sada, uz izložbeni prostor na gornjoj
etaži, u donjem je dijelu uređen suvremeni internet caffe u
kojem će se cijele godine organizirati razne manifestacije,
promocije i koncerti.
U Vodicama na poluotoku Punta otvoren je hotel Villa Radin
4* sa 12 luksuznih soba i jednim apartmanom, vanjskim
bazenom, salom za sastanke i vrhunskom gastro ponudom.
Hotel Duje**** u Srimi otvoren u 2009. godini, prvi je hotel
u tom mjestu. www.hotel-villa.radin.hr; www.hotelduje.com
Hotel Olympia 4* u Vodicama nudi smještaj u novouređenim
Superior sobama, otvoren je novi wellness centar, tri
kongresne dvorane
opremljene najmodernijom AV
tehnologijom te polivalentna sportska dvorana.
Prometna povezanost
Do šibenske regije može se suvremenim auto-putem iz
pravca Rijeke i Zadra odnosno Zagreba te dalje prema
Splitu i Dubrovniku kao i željezničkom prugom iz pravca
Zagreba. Zrakoplovni promet odvija se preko zračne luke
Split ili Zadar, udaljene po 45 km od Šibenika.
Trajektnim linijama Šibenik je odlično povezan sa svim
otocima u svojem arhipelagu.
Čime se ponosimo
Latinsko idro
Svake godine u povodu blagdana sv. Mihovila, zaštitnika
murterske župe, održava se regata ‘Latinsko idro’. Start joj
je uvijek u uvali Hramina, plovi se isključivo latinskim jedrom
u tradicijskim brodovima raspoređenim u tri kategorije: leut,
gajeta i kaić. Prilika je to da se obnove sjećanja na vrijeme
kad su Murterini, kako bi došli do svojih prekomorskih
posjeda na Kornatima i Modravama, na raspolaganju imali
jedan od tipovia tradicijskih brodica i vesla, odnosno u
slučaju dobrog vjetra, latinsko jedro kao jedino pogonsko
sredstvo. Zahvaljujući svojim brojnim posjedima na kopnu
(Modrave) i na susjednom otočju (Kornat, Žut, Sit) drevni
se zaštitni znak Sredozemlja – latinsko jedro – održao u
Murteru dulje i ukorijenio dublje nego na ostalim otocima
Jadrana.
Murtersko se latinsko jedro razlikuje od ostalih po svom
oštrom gornjem dijelu. Tako se lakše burtižavalo oko
otočića u murterskom moru.
Tijekom vremena regata se po broju plovila i natjecatelja
razvila do mjere da je zahtijevala vlastitu organizacijsku
udrugu te se osnovala Udruga Latinsko idr Murter-Betina.
Manifestacija Latinsko idro uvijek sadrži bogat kulturnozabavno-edukativni program. Demonstriraju se pomorske
vještine, zatim prigodna predavanja, izložbe, večeri
zavičajne riječi u autentičnom ambijentu kornatske kuće,
tradicionalna marenda od pečenih srdela na Staroj rivi.
Završnica tjedna sama je regata, koja se redovito i isključivo
jedri težačkim rutama starih Murterina.
Nagrade za najbolje natjecatelje moraju biti ‘izvorne, kojima
se potiču temeljni ciljevi Latinskog idra- izvornost, mladost,
iskustvo i čast’ Tako su nagrade ‘idro, jarbul, veslo, timun,
konopi’.
Gospe od Tarca
Prostor oko polja Tarca bez sumnje je prvo kolonizirano
mjesto na Kornatskom otočju. U Željkovcima, susjednom
polju, pronađena je sjekira iz neolitika, a oba su polja
okružena mnogim liburnskim gomilama. Na brdu iznad
Tarca sagrađena je, po svemu sudeći u VI stoljeću, utvrda
Tureta, čija je vojna posada osiguravala sigurnu plovidbu
Kornatskim kanalom. Tureta je jedina utvrda iz tog vremena
na Jadranu koja nije razorena.
U podnožju brda, na prostoru između male uvale i polja
sagrađena je, u isto vrijeme, crkva sv. Marije, koja je bila
utočište mornara koju su u zaklonjenim uvala Šipnata,
Levrnake ili Telaščice čekali povoljne uvjete za plovidbu
Jadranom. U kasnom srednjem vijeku u njezinu glavnom
brodu podignuta je crkvica posvećena Gospi od Pohođenja,
a koju narod zove Gospe o’ Tarca. U njoj se prve nedjelje u
srpnju održava služba Božja s blagoslovom polja i mora. U
zavjetnoj procesiji sudjeluje na stotine brodova. To je jedan
od najljepših i najzanimljivijih vjerskih događaja u Hrvatskoj.
137
Press 2010
Bunari - tajne Šibenika
U samom centru Šibenika, 50 metara od katedrale Sv.
Jakoba, sa ulazom nasuprot ulazu u katedralu iza visokih
kamenih zidina skrio se plato na kojem je stari vodoopskrbni
objekt nazvan ‘4 bunara’, koji je sve do sredine prošlog
stoljeća bio u funkciji. Nakon desetljeća u kojima bio
zaboravljen i zapušten, konzervatori su obnovili sve četiri
kamene bunarske krune, uredili pod koji je dobio izgled
kakav je nekada imao. Prostor koji može primiti nekoliko
stotina ljudi i idealan je kao ljetna pozornica prigodna za
organizaciju manjih koncerata, predstava, revija i slično.
Bunarske krune na terasi isklesali su majstori Juraj Mihajlov
iz Zadra i Marko Petrov iz Apulije. Stisnute među kamenim
pročeljima okolnih palača, krune i prostor oko njih dugo
su ostale izvan domašaja turista iako je riječ o jednom od
najljepših prostora u povijesnom dijelu grada. U kompleksu
rezervoara postavljena je multimedijalna interaktivna
izložba koja priča priču o Šibeniku kroz 7 slika.
Vodičke žudije
Posebnost proslave Uskrsa u Vodicama, od proslave u
nekom drugom gradu, čine vodički žudije. Oni na osobit
način sudjeluju u uskrsnom bogoslužju od Velikog četvrtka
do Velike subote. Žudije su momci koji odjeveni u odore
rimskih vojnika uprizoruju njihovu ulogu u Isusovoj muci.
Običaj žudija njeguje se u Vodicama već više od stotinu
godina i postoje stroga pravila koja propisuju tko može biti
žudija i kakav mora biti.
Žudije
započinju
svoju
službu
na
Veliki
četvrtak
pri
kraju
mise
Večere
Gospodnje.
Obučeni u rimske vojnike sa buzdovanom i sulicama
pristupaju oltaru i ovdje nastavljaju čuvati Isusov grob
sve do uskrsnuća. Na Veliki petak prisustvuju u procesiji
kroz mjesto prateći Isusa koji nosi teški križ. Kraj njihova
službovanja je na Veliku subotu, kada na misi padaju i
bježe, a dvoje anđela najavljuju Isusovo uskrsnuće.
Originalan poklon i lijepa uspomena
Šibenski bagatin - Šibenik je bio prvi grad koji je za vrijeme
Mlečana kovao svoj novac. Vijeće devetorice u Veneciji
odobrava izradu i puštanje u promet šibenskog sitnog novac
- šibenskog bagatina, kao dvanaestog dijela mletačkog
solda u vrijednosti od 30 mletačkih dukata. Bagatin je u
Šibeniku bio platežno sredstvo preko dva stoljeća. Kako je
dekretom o kovanju bilo određeno, s jedne strane novčića
bio je lik sv. Marka, zaštitnika Venecije, a s druge strane
lik sv. Mihovila patrona grada Šibenika. Odmah nakon
Šibenika, svoj su novac počeli kovati: Split od 1490., Zadar
od 1491., Trogir od 1492. i Hvar od 1493. godine.
Šibenska puca krasile su narodnu nošnju starih Šibenčana.
Danas su dostupne u filigranskim radnjama kao nakit.
U kombinaciji s crvenim zlarinskim koraljom, izrađuju se
predivne ogrlice, naušnice i narukvice.
Zlarinski crveni koralj čije je vađenje nekada predstavljao
glavno zanimanje Zlarinjana, danas je dostupan u obliku
nakita u etno muzeju i koraljnici ‘’Zlarin’’ gdje se može vidjeti
i tradicionalni način izrade nakita.
Krapanjska spužva, znanu i cijenjenu na europskom
tržištu , Krapljani vade od 17. stoljeća. Inače, spužvarstvo
kao vještinu, Krapljani su preuzeli od Grka još u 13. stoljeću,
te se ta tradicija održala do današnjih dana.
Priče, legende, mitovi
Kako je nastao Šibenik - godine 1066. hrvatski kralj
Petar Krešimir IV. u jednoj svojoj ispravi spominje jednu
tvrđavu. Smjestila se na najrazvedenijem dijelu Jadranske
obale, skrivena među otocima i kanalima, tik na ušću rijeke
Krke. Uz tvrđavu se spominje i naselje nastalo pod njenim
zidovima. Za razliku od ostalih mjesta na Jadranu koje
svoj začetak duguju Ilirima, Rimljanima ili Grcima, bilo je
to prvo naselje na obali koje su osnovali Hrvati. Tvrđava,
koju je kralj spominjao, kroz stoljeća će postati poznata kao
tvrđava Svetog Mihovila, dok je naselje začetak grada koji
će biti nazvan Šibenikom.
Juraj Dalmatinac - Njegova epoha predstavlja zlatno
doba hrvatske srednjovjekovne umjetnosti, a najljepše
mu je djelo Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku, koja na neki
način odražava karakter građanskog života toga vremena,
a zasigurno je remek-djelo umjetnosti skulpture. Cijela
je građevina sastavljena samo od kamenih elemenata
(bez drva ili opeka), a posebno su zanimljiva 74 portreta
njegovih sugrađana isklesana u kamenu, koji su začuđujuće
realistički.
Plave zastave u Šibensko-kninskoj
županiji imaju tri plaže i šest marina.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
ACI MARINA JEZERA, Tisno ACI MARINA VODICE
Bijela plaža Solaris, Šibenik
Danuvius marina Tribunj Marina Betina, Tisno
Marina Frapa, Rogoznica Marina Kremik, Primošten
Plava plaža, Vodice
Plaža Lolić, Pirovac
138
Press 2010
Dalmacija - Split
www.dalmatia-cen.com; www.dalmatia.hr
Autor: Romeo Ibrišević
Srednja Dalmacija, kultura, baština i stil života, nezaobilazni
prostor za posjet, zabavu, odmor i uživanje sa tradicijom
starom - 1.700 godina!
Naime, još 305. godine rimski se imperator Dioklecijan,
kojemu je pod nogama bio doslovno cijeli svijet, odlučio
odabrati baš centar Dalmacije te tu izgradio svoju vilu za
ladanje i uživanje za svojih posljednjih deset godina života.
Danas je nekadašnja carska Dioklecijanova palača
naseljena povijesna jezgra Splita, drugog po veličini grada
u Hrvatskoj, vječno mladog, bučnog i hektičnog turističkog
i gospodarskog središta regije, koji daje širem okruženju
manjih turističkih gradova i otoka, pred svojim morskim vrat.
Prema Strateškom planu hrvatskog turizma za razdoblje
2010-2014. Hrvatska će se profilirati kao visoko cijenjena
destinacija životnog stila te očuvanih prirodnih i kulturnih
vrijednosti. Sukladno tome, splitski dio Dalmacije postat
će ‘jadranska inspiracija’ s imidžom dalmatinskog načina
života i kulture.
Kulturna i povijesna baština
nigdje se kao u Srednjoj Dalmaciji ne može u krugu od
samo 30 km naći dva grada sa spomeničkom baštinom pod
zaštitom UNESCO-a i upisanoj u registar Svjetske kulturne
baštine. Riječ je o Dioklecijanovoj palači u Splitu i povijesnoj
jezgri grada Trogira između kojih se nalazi najveći arheološki
lokalitet na istočnoj obali Jadrana - Salona, nekad sjedište
rimske provincije Dalmacije.
Djela u kamenu, mramoru i drvu nastala od strane
nadahnutih umjetnika na tlu Srednje Dalmacije od antike
do današnjih dana nisu ostala samo unutar crkava i muzeja,
nego su i danas na kućama, fasadama, u povijesnim
cjelinama gradova, većinom u romaničkom i gotičkom stilu,
predstavljajući prava urbana remek djela.
Autor: Damir Fabijanić
Danas ti gradići i urbane cjeline pružaju gostima u isto
vrijeme i mir i osamu, ali i vesele bučne noći natopljene
toplim dahom mediteranskog juga.
Spektakularna su djela umjetničkih ruku ostavljena u kamenu
poput portala trogirske katedrale majstora Radovana iz
1240. godine, a najbolje radove u kamenu tu su iskesali i
Bonino iz Milana, Juraj Dalmatinac, Andrija Aleši i Nikola
Firentinac. Orahove vratnice splitske katedrale, najstarije
građevine katoličke katedrale na svijetu, čiji je jedan
dio nastao na mauzoleju cara Dioklecijana, izrađene od
majstora Andrije Buvine 1214. godine, upisane su u povijest
europske romaničke drvene skulpture.
Bogatim tradicijama prošlosti nadahnuti kraj iznjedrio je velike
slikare poput Emanuela Vidovića, jedno od najpoznatijih
hrvatskih slikarskih imena sa kraja 19. i početka 20. stoljeća
ili pak kipara Ivana Meštrovića porijeklom iz Otavica kod
Drniša, čiji radovi krase svjetske muzeje i galerije. U Splitu
je uz niz umjetnina izloženih u Galeriji Meštrović impresivan
njegov spomenik biskupu Grguru Ninskom smještenom uz
sjeverni ulaz u Dioklecijanovu palaču, za kojeg legenda
kaže da ispunjava želje ako se dodirne njegov nožni palac
u bronci.
U Splitu djeluje nekoliko kazališta, među kojima svakako
valja spomenuti Hrvatsko narodno kazalište, podignuto
1893., koje organizira kazališne festivale Splitsko ljeto i
Marulićeve dane. Djeluje i Kazalište mladih te Splitsko
kazalište lutaka.
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika - kapitalni projekt
hrvatske kulture utemeljen je 1893. u Kninu, a Arheološki
muzej iz 1820., jedan je od najstarijih muzeja u Hrvatskoj.
U Splitu su i Riznica splitske katedrale, u kojoj je vrijedna
zbirka crkvenih umjetnina, Etnografski muzej utemeljen
1910., Povijesno-pomorski muzej, Prirodoslovni muzej.
139
Press 2010
Autor: Sergio Gobbo
‘Najlipši grad na svitu’
www.visitsplit.com
Split je grad koji živi usporenim ritmom, na koji ćete
se brzo priviknuti. Taj osjećaj da je ovdje svaki dan
praznik, trgovi, restorani i kafići prepuni ljudi i nezaobilazna
šetnica ‘riva’, kojom ljeti gospodari blagi osvježavajući
vjetar maestral, a zimi mediteransko sunce i palača štite
od hladnoće, sve to se može izraziti u jednoj riječi - osjećaš
se kao kod kuće. Za najveći hrvatski obalni grad mnogi od njegovih 200 tisuća
stanovnika rado će reći da je ‘najlipši na svitu’. Njegova
blaga klima sa 2.700 sunčanih sati godišnje, pretvara ga
i usred zime u oazu u kojoj se u zavjetrini može uživati na
suncu. Drevni grad, koji na najtoplijem području sjeverne
obale Sredozemlja živi već 1.700 godina, industrijski je,
sveučilišni i gospodarski centar Dalmacije. Uz mnoštvo
arheoloških, povijesnih i kulturnih spomenika, posjeduje
atraktivnosti i toplinu suvremenoga mediteranskoga grada.
Split ima u okrilju nekadašnje carske palače najmanju i
ujedno najužu ulicu na svijetu koju zovu ‘Pusti me proći’ jer
se u njoj dvije osobe ne mogu mimoići.
Autor: Josip Madračević
Grad muzej od 750 koraka
Poseban je doživljaj posjet gradu-muzeju Trogiru koji pulsira
na tom prostoru od 3. stoljeća. Njegov središnji dio velik je
tek 750 koraka!
U tisućljetnom samostanu Svetog Nikole čuva se reljef boga
Kairosa, boga sretnog trenutka iz 4. stojeća prije Krista.
Tek petnaestak kilometara dalje nalazi se Salona, najveći
kompleks antičkih spomenika u Hrvatskoj koja je u 2. i
3. stoljeću naše ere bila prava kozmopolitska metropola
Dalmacije sa 62 tisuće stanovnika. Na tom je prostoru
kasnije bila i prijestolnica prvih hrvatskih kraljeva.
Tvrđava Klis, izgrađena na litici, odakle su uskoci Turcima
branili prolaz do Splita s tim da dalje od kliške tvrđave turska
vojska nikada nije prošla
Autor: Milan Babić
Brački kamen na svjetskim građevinama
www.otok-brac.info
Brač, najveći otok splitskog arhipelaga, polako se pretvara
u predgrađe Splita. Izvanredno dobro je povezan brzim
brodskim linijama sa središtem regije. Mjesto je to najslavnije
klesarske tradicije bijelog kamena koji se i danas ‘bere’ u
tamošnjim kamenolomima. Od bračkog kamena izgrađeni
su Parlament i Novi dvor u Beču, Parlament u Budimpešti,
ali i Dioklecijanova palača te katedrale u Trogiru i Šibeniku.
Na Braču se nalazi i fascinantni pustinjački samostan
Pustinja Blaca, koji su izgradili svećenici glagoljaši u bijegu
pred Turcima 1550. godine. Samostan i danas svojim
teleskopom i koncertnim klavirom dopremljenim iz Beča
svjedoči o kulturološki bogatom srednjovjekovnom životu
na otoku. Jednako zanimljiva je i Zmajeva šilja – špilja
/ samostan isklesan u živoj stijeni sa monumentalnim
reljefima iz 15. stoljeća. Brač je otok kamena, maslinovog
ulja, bračkog sira, janjetine, vina i otok prirodnih ljepote i
kulturne baštine koja nikog ne ostavlja ravnodušnim.
Obavezno posjetiti Muzej otoka Brača u Škripu koji i dan
danas čuva sve njegove tajne.
Autor: Juraj Kopač
Hvar na listi najljepših svjetskih otoka
www.tzhvar.hr
Sunčani otok Hvar nosi epitet jednog od najljepših svjetskih
otoka. Ne zna se plijeni li na njemu veću pozornost sklad
povijesti i umjetnosti ili ljepota prirode i zamaman miris
lavande. Vrijedi prošetati od stoljeća izlizanim kamenim
uličicama i najvećim otočkim trgom na obje strane Jadrana,
razgledati Arsenal i obići prvo komunalno kazalište u Europi
izgrađeno još 1612. godine.
140
Press 2010
Autor: Ivo Pervan
Autor: Sergio Gobbo
Prirodna baština
Zabavno-umjetnički sadržaji
Rijetke su regije koje se mogu pohvaliti tolikim prirodnim
raznolikostima kao što je Splitsko-dalmatinska županija.
Lanac planina, među kojima je i jedna od najviših u Hrvatskoj,
koje dijele kontinentalna obilježja Zagore od mediteranskog
ugođaja plaža, među najljepšima je na svijetu; tu su morski
plićaci i otvorena pučina, divlji brzaci i mirna korita rijeka,
najljepši otoci Mediterana i sure hridi s endemskim vrstama
usred pučine, duboka jezera i još neistraženo bogatstvo
podzemnih spilja.
Srednja Dalmaciji predstavlja sklad urbanih prostora, u
još uvijek izvanredno očuvanoj okolini naseljene obale sa
najdužim prirodnim šljunčanim plažama i dalmatinskim
borovima na kopnu, sa nizom zelenilom obraslih otoka. To
je osobito karakteristično za Makarsku rivijeru i posebno
Brela, područja po mnogima najljepših prirodnih jadranskih
plaža kristalno čistog mora.
Masiv Parka prirode Biokovo nadvija se neposredno iznad
tih plaža te za njega kažu da su mu ‘noge u moru, a čelo
u munjama’. Njegov vrh Sveti Jure na 1762 metra visine
nad morem pruža za sunčanih dana pogled sve do krajnjih
pučinskih otoka Jadrana. Biokovo je stanište niza endemskih
biljnih i životinjskih vrsta. Njegovim oskudnim pašnjacima
i danas vrludaju divokoze. divokoze, mufloni, orlovi, divlje
svinje, vukovi i dr. Poznato je i po fenomenu spektakularnog
izlaska sunca u ljetnu zoru (www.biokovo.com), kao i po
neponovljivom pogledu koji puca na srednjodalmatinske
otoke i Jadran kao i na Dalmatinsku zagoru .
Jadranski akvatorij jedan je od najljepših na svijetu, sa
iznimno razvedenom obalom i preko tisuću otoka i otočića.
Dobar dio ovog prirodnog bogatsva nalazi se na području
Srednje Dalmacije - srca Jadrana, tako da i ne čudi sve
veće zanimanje nautičara iz cijeog svijeta.
Bol na Braču simbolizira nadaleko plaža Zlatni rat, čiji se
izgled mijenja ovisno o smjeru vjetra i valova.
Modra špilja, jedan od najatraktivnijih prirodnih fenomena
na Jadranu, na otočiću je Biševo kod Visa. Široka je tek
17, a duga 31 metar. U špilju se ulazi čamcem kroz uski
morski prolaz među stijenama. Sunčeva svjetlost prodire
kroz podmorski otvor obasjavajući more i posjetitelje u
srebrenoplavim bojama. U njezinoj je neposrednoj blizini
jedino poznato stanište morske medvjedice.
Najbolji primjeri specifične hidrografije i morfolgije
dalmatinskog krša su Crveno i Modro jezero blizu Imotskog.
Oba jezera karakteriziraju specifičan oblik, dimenzije i boje
a po nastanku su takozvana špiljska jezera što znači da su
nastala urušavanjem stropova velikih pećina.
Tradicija kulturnih događanja na ovim je prostorima
stara stoljećima. Nezaobilazne su večeri ‘Splitskog ljeta’
- festivala opere, drame, glazbe i baleta na gradskim
trgovima, ulicama i antičkim prostorima sa svjetski poznatim
opernim umjetnicima i dirigentima. Održava se i festival
zabavne glazbe, festival uličnih zabavljača, ‘Praznik cvijeća’
- međunarodno takmičenje i smotra cvjećara i florista u
atraktivnim podrumima Dioklecijanove palače, Art - ljeto i
klapske i folklorne priredbe. Tijekom godine upriličuju se
Marulićevi dani, Knjiga Mediterana, a među tradicionalnim
manifestacijama su Blagdan sv. Križa, Sajam cvijeća, Bal
Splićana, sajam vina i druge. Dan grada slavi se 7. svibnja,
na Blagdan sv. Duje, zaštitnika grada.
Za srednju Dalmaciju, poznatu po raspjevanim i bučnim
noćima, Splitski je festival zabavne glazbe jedno od
središnjih regionalnih zabavnih događanja. Podrumi su
Dioklecijanove palače u posljednjih par godina postali mjesto
održavanja večernjih koncerata dalmatinske šansone.
U Trogiru se održava jedinstveno Trogirsko kulturno ljeto
‘Prva kuća dalmatinske glazbe’, smještena u trogirskoj Kuli
Svetog Marka iz 15. stoljeća, mjesto je okupljanja svih koji
žele upoznati kulturno nasljeđe glazbene baštine Dalmacije.
Sinjska viteška igra Alka, nastala na povijesnoj pobjedi
naroda Cetinskog kraja nad Turcima 15. kolovoza 1715.
godine, održava se svake godine početkom kolovoza u
Sinju. Tada se sinjski alkari nadmeću u pogađanju alke
na srebrom okićenim konjima i u originalnim odorama
sačuvanim u spomen na tu pobjedu (www.alka.hr).
Omiš je poznat kao tradicionalno okupljalište ljubitelja
autentične klapske pjesme Dalmacije i organizator ‘Festivala
dalmatinskih klapa’ koji se već četrdeset godina održava u
prvoj polovici srpnja, dok se grad Kaštela organizacijom
‘Večeri dalmatinske pisme’ već deset godina profilira kao
mjesto susreta klapa suvremenog klapskog zvuka.
‘Gusarska bitka-Omiš’, tradicionalna ljetna priredba za
područje grada na Cetini, jedinstvena je po tome što se
rekonstruira izvorna Gusarska bitka koja se događala u 13.
stoljeću i time se gradi brand Omiša kao grada gusara, a
sve bazirano na povijesnim činjenicama i razvoju kulturnog
turizma. U bitci sudjeluju pripadnici ‘Kumpanije’ s Korčule,
dubrovački trombonjeri i omiški gusari, a kao posebni gosti
‘Kliški uskoci’.
141
Press 2010
Izvor: HTZ
Gastro kutak
Na Braču će vam ponuditi bračku janjetinu specifičnog
okusa kao i specijalitet toga otoka - ‘vitalac’ sastavljen od
janjećih iznutrica te brački ovčji sir iz ulja.
Cetinski kraj poznat je po riječnim rakovima i specijalitetima
od žaba među kojima se izdvajaju žablji bataci u pršutu.
Poznati su i sinjski arambaši, specijalitet koji se priprema
u zimskim mjesecima od sitno sjeckanog mesa umotanog
u listove kiselog kupusa koji se na takav način priprema
upravo u tom kraju, a sve se kuha u vlastitom umaku sa
komadima suhog mesa. U ljetnim mjesecima na isti se
način meso umata u listove vinove loze!
Poznati su deserti - od kaštelanske torte i torte Makarana
preko viških kroštula, dalmatinskih fritula do hvarskih
paprenjaka.
Grožđe i vino sastavni su dio dalmatinske gastro-ponude.
Nedavno je otkriveno kako je najcjenjenija američka sorta
grožđa zinfandel porijeklom upravo iz Kaštela kod Splita.
Zaštitni je znak vinograda Kalifornije već duže od jednog
stoljeća, gdje su je donijeli hrvatski iseljenici iz Kaštela u
kojemu se i danas uzgaja pod imenom kaštelanski crljenak.
Zbog obilja sorti grožđa koje su se tijekom povijesti
uzgajale u srednjoj Dalmaciji, a koje su ovdašnji pomorci
donosili iz cijelog svijeta, i danas se kao dio turističke
ponude organiziraju ‘Vinski puti’. Ovim eno – događanjem
obuhvaćeni su kopneni i otočki proizvođači vina koji
gostima nude mogućnost probe napitka u svojim vinskim
podrumima.
Inače, među najpoznatijim sortama vina s tog područja su
maraština, pošip, vugava, kujundžuša, žilavka i plavac mali.
Na području Srednje Dalmacije moguć je organizirani
obilazak četrdeset maslinara koji se nalaze na tzv.
Maslinovim putima s degustacijom i kupnjom ulja te
posjetom Muzeja maslinarstva u Mircima na otoku Braču.
Agroturizam
Agroturizam postaje sve cjenjeniji i prepoznatljiviji oblik
turističke ponude. Dobro organiziran smještaj i domaći
gastronomski specijaliteti izvrstan su temelj kvalitetnog
odmora. U posljednje vrijeme, sve više ruralnih
domaćinstava prepoznaje potrebu umornog čovjeka da
se opusti u nekom takvom prirodnom okruženju, zaviri
u ostatke običaja prošlosti i pokuša u sebi otkriti korjene
zemljoradnika i stočara.. Ili, sasvim jednostavno, uživati u
neiskvarenim darovima prirode.
Zagora
Putovanje započinje kod Omiša, na samom ulasku rijeke
u more. Prateći velebni kanjon Cetine, od samog početka
kreće se u pravu avanturu. Može se birati između raftinga,
canyoninga ili kupanja na riječnim brzacima. Sve dublje
nailazi se na sela koje svako za sebe priča svoju priču.
Seoski putovi vode kroz šumarke i uz obalu rijeke, te su
idealni za pješačenje ili vožnju biciklom. Uz rad u polju
ili vinogradu i hranjenje domaćih životinja zaboravlja se
ubrzana svakidašnjica. Kuhinja rustikalne Zagore nikoga
ne ostavlja ravnodušnim uz planinski zrak koji osvježava i
otvara apetit.
Obala i otoci
Dosadi li borba za mjesto na prepunoj plaži, može se uputiti
prema šumovitim padinama otoka i prema malim slikovitom
selima na obroncima. Iako sela nisu jako udaljena, tu je
život naizgled stao. Stara seoska domaćinstva većinom
su povijesna zdanja, prava riznica za one koji vole staru
mediteransku arhitekturu. Konoba, ponos domaćina,
najzanimljiviji je dio domaćinstva. Tu se degustiraju vina,
rakije, sirevi ili suhomesnati proizvodi. Ovce, koze, janjci,
kokoši, jaja, uz povrće, maslinovo ulje i vino, osnova su
kuhinje.
Dalmatinska zagora i ruralni turizam posebno su mjesto
zauzeli u Glavnom planu razvoja turizma Splitskodalmatinske županije. Taj strateški dokument do kraja
desetljećau predviđa 20 milijuna noćenja, povećanje
dnevne potrošnje s trenutačnih 45 na 75 eura, ukupnu
vrijednost turističke potrošnje od 1,5 milijardi eura te
povećanje zaposlenosti u turizmu za 20.000 ljudi, uz dvije
milijarde eura investicija.
Aktivni turizam
Srednja Dalmacija idealan je prostor za uživanje u aktivnom
turizmu i sportskim mogućnostima.
U Bolu na Braču je međunarodno poznato odredište
daskaša i najljepše mjesto za daskanje na Jadranu. U
kanalu između otoka Brača i Hvara puše vjetar maestral
svakog poslijepodneva idealan za daskanje. Ujutro puše
lagani vjetar pogodan za daskaše-početnike, što Bol čini
idealnim za one koji se tek odlučuju za taj sport.
Pustolovni turizam na tom području ima izvanredne
pretpostavke zbog blizine Dalmatinske Zagore, 30 km od
mora udaljenog zelenog srca Dalmacije pitomih dolina
kojima vijugaju rijeke Cetina, Jadro i Žrnovnica. Te moćne
rijeke u dijelu svojih mirnih tokova i brzaca svakodnevno
su mjesto okupljanja ljubitelja canyoninga, kanu-safarija,
raftinga i slobodnog penjanja na liticama iznad rijeka.
Cijeli kopneni dio regije ima biciklističke staze, a one su
uređene i na svim srednjodalmatinskim otocima. Turom od
oko 45 kilometara (Vrboska - Pitve - Sv. Nedjelja - Uvala
Dubovica - Starigrad - Vrboska) biciklom je , primjerice, u
jednom danu moguće vidjeti većinu hvarskih zanimljivosti i
142
Press 2010
još se okupati u nekoj od uvala. Za jedan se dan biciklom
može upoznati i Vis, vožnjom (oko 40 kilometara) od
istoimenog grada preko viškog polja, uvala i plaža istočne
obale do Komiže i Podšpilja pa nazad.
Dalmatinska Zagora poznata je po dugim i pitomim jahačkim
stazama. Jahački sport u nizu klubova u Sinju i okolici pruža
mogućnosti uživanja kako onima koji to već znaju tako i
potpunim početnicima i djeci na rasnim konjima privatnih
jahačkih škola i u domaćinstvima agro-turizma.
Nude se mogućnosti letenja padobranom u Baškoj Vodi i
Brelima te zmajem sa visina Dinare, Biokova i Vidove Gore
na Braču. Planina Biokovo obiluje brojnim endemima, a
posjećuje je veliki broj planinara, šetača, alpinista, biciklista
i ostalih posjetitelja zbog iznimne ljepote i raznolikosti.
Veliki otoci srednje Dalmacije dobro su pokriveni ronilačkim
centrima, posebno uz područja najzanimljivijih lokacija oko
Čiova, južne obale Šolte i Brača, Hvara i Visa. Posebno
mjesto u ovoj zoni zauzima otok Vis, bogat atraktivnim
ronilačkim lokacijama i olupinama, špiljama na Biševu i Visu
(Modra, Medvjeđa, Zelena špilja), a mnoštvo arheoloških
lokacija svrstavaju Vis u nezaobilaznu ronilačku destinaciju.
U uvali Lučice na Braču na tri metra dubine smješten je ulaz
u špilju koja se okomito spušta 25 metara. U špilji su veliki
gofovi koji plivaju zajedno s roniocima. U
cijeloj špilji može se roniti uz prirodno svijetlo, osim u tunelu
u kojem su potrebne podvodne svjetiljke.
Vjerski turizam
Srednja Dalmacija ima nekoliko velikih svetišta među
kojima je najpoznatije ono Gospe Sinjske u Sinju, Vepric
kod Makarske te Gospe od Otoka u Solinu, dok je
stotinjak kilometara jugoistočno od Makarske poznato
mjesto ukazanja Gospe u Međugorju u susjednoj Bosni i
Hercegovini. Ono što srednju Dalmaciju čini posebnom jest
i tradicija čuvanja starih narodnih i vjerskih običaja kroz
procesije, bdijenja, pješačenja i zavjete, najčešće vezane
uz katoličke blagdane i zaštitnike mjesta.
Tako su spektakularne noćne procesije na Veliki Petak na
Hvaru, kao i noćna zavjetna pješačenja od Splita do središta
Gospe Sinjske u Sinju u dužini od 34 km, u kojima tijekom
cijele noći, nekoliko dana prije blagdana 15. kolovoza,
sudjeluju deseci tisuća stanovnika cijele Dalmacije.
Hvarska procesija ‘Za križen’ od 2009. godine uvrštena je
na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine, među sedam
drugih dobara iz Hrvatske. To je jedinstveni obred osobite
pobožnosti te izraz vjerskog i kulturnog identiteta stanovnika
središnjeg dijela otoka Hvara koji se u neprekinutom nizu
odvija pet stoljeća. U noći s Velikog četvrtka na Veliki Petak
procesija povezuje šest mjesta otoka: Jelsu, Pitve, Vrisnik,
Svirče, Vrbanj i Vrbosku.
Gotovo svako, pa i najmanje turističko mjesto na otvorenom
slavi svoje svece zaštitnike velikim feštama u kojima
sudjeluju domaćini i gosti. Jedna od takvih je i 7. svibnja
svake godine ‘fijera’ Svetog Duje, zaštitnika grada Splita,
svećenika kojega je car Dioklecijan dao ubiti braneći širenje
kršćanstva u svojem carstvu. Mnogo godina kasnije vjernici
Splita su kosti svoga sveca položili u mauzolej rimskog cara
Dioklecijana.
Kongresni turizam
Hoteli Splitsko-dalmatinske županije prepoznali su važnost
poslovne turističke ponude pa danas svaki elitni hotel
ove županije nudi i po nekoliko kongresnih sala. U sklopu
kongresnog turizma hoteli organiziraju kako domaće tako
i međunarodne konferencije, seminare i prezentacije
popraćene potrebnom tehničkom opremom prema najvišim
standardima. Nudi se i kvalitetan team-building program,
banketi, ali i luksuzan smještaj i usluga, mjesto gdje poslovi
čovjek radi, ali i uživa u opuštenoj atmosferi.
Izgradnjom novih hotela Split postaje ozbiljan konkurent
najpoznatijim turističkim odredištima u svijetu jer se sada,
osim već poznate gostoljubivosti stanovnika, povoljne klime
i savršenog zemljopisnog položaja, profilira i kao najjači
kongresni poslovni centar. Gradnja novog kongresnog
centra kapaciteta oko 1500 mjesta planirana je na lokaciji
bivše vojarne u Dračevcu koju je Vlada darovala Splitu.
Kvalitetan i raznovrstan smještaj
Splitsko-dalmatinska županija najviše je uložila u smještajne
kapacitete o čemu svjedoči više priznanja splitskom hotelu
Le Meridien Lav, koji je proglašen Vodećim Europskim
Konferencijskim hotelom, Vodećim hrvatskim hotelom i
Vodećim hrvatskim Spa hotelom. Grad Split će dobiti prvi
hotel sa svjetskim brandom pa će tako današnji hotel Split
nakon temeljite rekonstrukcije koja je u tijeku, nositi naziv
‘Radisson Resort Split’ i imati četiri plus zvjezdice. U tijeku je
rekonstrukcija hotela Marjan koji će se otvoriti pred sezonu
2009. godine. Imati će pet zvjezdica, a sadržavat će: 320
soba, 27 apartmana, predsjednički apartman, restorane,
pub, piano bar, wellness centar, casino bazene, kongresne
dvorane te druge sadržaje.
Dijelovi unutrašnjosti srednjodalmatinskih otoka, nekada
napuštena stara mjesta na obroncima planina, kao
i Dalmatinska zagora, posljednjih su godina mjesto
intenzivnog razvitka agroturizma. Osim izuzetne prirode
i autohtonog ambijenta kamenih kuća kakve su bile prije
nekoliko stoljeća u Gornjim Brelima, Gornjim Tučepima,
Podstrani, Slimenu, Gatima, Tugarima, Vrgorcu, Brnazama,
Visu i Pražnicama, gostima se tu pruža mogućnost kušanja
voća i povrća upravo ubranog iz vrta i domaćih specijaliteta
toga kraja.
Srednja Dalmacija ima u ponudi i smještaj na tri svjetionika
i to na Svetom Petru u Makarskoj, Sušcu i Palagružu, koja
je ujedno i najudaljeniji pučinski otok. Svjetionik je ovom
otoku izgrađen prije 130 godina na stijeni visokoj 90 metara.
Crkveni izvori bilježe da je 1177. godine na Palagruži
boravio papa Aleksandar III putujući svojom flotom od deset
galija. Zadivljen ljepotom otoka i arhipelaga, poželio je tu se
143
Press 2010
zaustaviti i večerati, tako da se taj prostor od toga vremena
zove Papina njiva.
Među najpoznatijim lječilištima u srednjoj Dalmaciji jest
‘Biokovka’ u Makarskoj sa profesionalnom fizikalnom
terapijom i mogućnošću kupanja u moru u ljetnim mjesecima,
dok splitske toplice imaju prirodni izvor sumporne tople vode.
Noviteti
Splitsko područje napravilo je posljednjih godina najveći
iskorak u poboljšanju hotelskog smještaja, a uz nekoliko
velikih ekskluzivnih objekata otvoren je znatan broj manjih,
obiteljskih luksuznih hotela.
Tijekom 2009. vlasnik hotela Marjan je s poznatim svjetskim
lancem Hilton sklopio ugovor o franšizi na 22 godine pa
će ovaj potpuno obnovljeni splitski hotel nositi ime Hotel
Hilton Marjan Split (Hilton je na Jadranu dosad bio jedino u
Dubrovniku). Otvaranje hotela odgođeno je za sredinu 2010.
godine. Kada bude u potpunosti dovršen, hotel će imati
254 sobe, 27 luksuznih apartmana i jedan predsjednički
na posljednjem 11. katu. U prvoj fazi bit će dovršeno 220
soba, restorani i barovi, wellness te tri manje konferencijske
sale. Preostali dio soba i apartmana te glavna kongresna
dvorana trebali bi biti dovršeni iduće godine. Ukupno će
u obnovu i uređenje hotela biti uloženo 135 milijuna eura.
Na ruševinama starog hotela Split sagrađen je novi hotel
kojim će upravljati svjetski lanac Radisson. U prvoj fazi,
vrijednoj 40 milijuna eura, koja bi trebala biti završena
do kraja 2009, sagradit će se 250 soba i apartmana, dva
restorana, velika kongresna dvorana, wellness i fitness
centar na dvije tisuće četvornih metara te podzemna
garaža sa 200 parkirališnih mjesta. U drugoj fazi,
vrijednoj 20 milijuna eura, sagradit će se apart-hotel s
5 zvjezdica i 110 smještajnih jedinica te depandansa s
50 soba. Otvorenje hotela očekuje se početkom 2010.
U neposrednoj blizini Gospina otoka u Solinu, na obali
rijeke Jadro, President grupa u lipnju 2009. izgradila je
luksuzni hotel s pet zvjezdica. Projekt na obali Jadra,
drugi je hotel President grupe na ovom području, prvi je u
središtu Splita, istog imena, ali s četiri zvjezdice. Smještajni
kapaciteti su 80 soba, jednokrevetnih i dvokrevetnih, te
četiri apartmana, tako da se ukupno može smjestiti oko
160 gostiju. Uz obvezni restoran i kavanu, valja izdvojiti
četiri konferencijske dvorane, s kapacitetom od 50 do 200
sudionika. U dvoranama, rađenima kao amfiteatar, moći
održavati i kazališne predstave. Kongresni turizam tek je dio
ponude, dok je drugi zdravstveni. U sklopu hotela sagrađena
su čak tri bazena, a u gradnju je uloženo 10 milijuna eura.
Katarina je novoizgrađeni hotel sa 74 smještajne jedinice i
170 ležaja, kategorije 4 zvjezdice koji se nalazi u Dugopolju
na izlazu autoputa za Split. Prvi je hotel na području
Dugopolja te zbog izuzetno dobrog položaja garantira
brzu povezanost s gradom Splitom i brzorastućom
poslovnom zonom Dugopolje. Na najvišem 7. katu
smješten je wellness centar. Hotel je prvenstveno zamišljen
kao poslovni hotel, a gosti će moći koristiti i privatni
jacuzzi i saunu. Vrijednost investicije je 10 milijuna eura.
Prometna povezanost
Split je najveće putničko središte sa obje strane Jadranskog
mora i treća luka po prometu putnika i vozila na Sredozemlju.
Jednako je dobro povezan sa svijetom morem, kopnom i
zrakom.
Brodske su veze sa otocima splitskog područja kao i
sa Rijekom, Korčulom i Dubrovnikom svakodnevne.
Prekomorske veze sa Anconom i Pescarom u Italiji
povezuju dvije obale tijekom cijele godine trajektima i brzim
dvotrupcima kojima se udaljenost između Italije i Splita
prelazi za svega 3,5 sata vožnje.
Split ima najveću međunarodnu zračnu luku na Jadranu
i izravno je povezan sa desecima europskih gradova.
Tijekom ljeta na njegovu pistu slijeću zrakoplovi više
od 40 inozemnih avio-kompanija. Od 2005. godine lowcost kompanija Germanwings ga povezuje sa nekoliko
njemačkih gradova, a od ožujka 2006. godine low-cost
kompanija Wizz Air četiri puta tjedno izravno sa Londonom
i Budimpeštom te od 2008. s Genevom. Zračnu luku ima i
otok Brač. Split je i željezničko središte sa svakodnevnim
vezama sa Zagrebom i dalje prema Europi. Završetkom
auto-puta udaljenost do Zagreba prelazi se za samo 3,5
sata. Radi se i na splitskoj obilaznici, vrijednoj 200 milijuna
eura. Njena će izgradnja značiti rješenje cestovnog poteza
Trogir-Split-Omiš, najfrekventnije dionice u Hrvatskoj s
prosječnim dnevnim tranzitom od 40.000 vozila.
Čime se ponosimo
Split kao centar regije stoljećima je bio mjesto posjete
okrunjenih glava i vladara iz cijelog svijeta. Zbog otvorenosti
i prostodušnosti posjećivale su ga svjetske zvijezde filma,
kazališta, glazbe, zabave. No, i Split je sam dao svjetska
imena prvenstveno u sportu među kojima je najpoznatiji
Goran Ivanišević, pobjednik Wimbeldona, prije njega i
Nikola Pilić, izbornik hrvatske teniske reprezentacije, koja
je osvojila Davis Cup 2005. godine, a u kojoj je igrao i
Splićanin Mario Ančić.
Split bilježi 66 sudionika svjetskih Olimpijada. Tu su potekli
Dino Rađa i Toni Kukoč, svjetski košarkaški asovi NBA
lige. Iz Splita je i najbolji europski i svjetski rukometaš
Ivano Balić, a sportski duh Splita dokazuju i članovi bobreprezentacije Hrvatske koji, iako iz grada na moru i bez
snijega, čine okosnicu momčadi koja je nastupala i na
Zimskim olimpijskim igrama u Torinu.
Mlada nada splitskog sporta je Blanka Vlašić, najbolja
hrvatska atletičarka i aktualna svjetska prvakinja u skoku
u vis. Odrasla je u sportskoj obitelji, a ime je dobila po
marokanskom gradu Casablanci, gdje je njen otac 1983.
osvojio zlatnu medalju na Mediteranskim igrama. Atletiku
je počela trenirati sa sedam godina s ocem koji je radio kao
trener u atletskom klubu. Njena iznad prosječna tjelesna
visina i vitkost prevladale su u odluci da skok u vis bude
njena specijalnost. Blanka je u posljednjih godinu dana
bila svjetska prvakinja na otvorenome (Osaka 2. rujna
144
Press 2010
2007. - 205 cm), svjetska dvoranska prvakinja (Valencia 9.
ožujka 2008. - 203 cm), te olimpijska viceprvakinja (Peking
23. kolovoza 2008. - 205 cm). U Stockholomu 2007. s
preskočenih 207 centimetara postala je vlasnica drugog
najboljeg rezultata svih vremena i hrvatska rekorderka.
Stara Maslina u Kaštel Štafiliću je zaštićeni prirodni
spomenik. Ima vrlo privlačno stanište i procjenjuje se da je
stara 1500 godina. Najvjerojatnije potječe iz južne Italije ili
Grčke, jer pripada vrsti koja ne postoji na ovim područjima
što je čini posebnom zanimljivošću.
Starogradsko polje, najveće i najplodnije na jadranskim
otocima, proteže se šest kilometara na istok do Vrboske,
a na južnim padinama obrubljuju ga pitoreskna sela Dol i
Vrbanj. Ovaj krajolik, oblikovan tisućljetnim ljudskim radom,
sačuvao je sustav putova i velikih parcela još iz vremena
grčkog grada Farosa i najbolje je očuvana antička parcelacija
(HORA, AGER) na svijetu. Uvršten je na UNESCO -vu listu
svjetske baštine u srpnju 2008.
Originalan poklon i lijepa uspomena
Hvarska čipka od agave zaštićeno UNESCO-ovo
nematerijalno dobro
Samostan benediktinki u Hvaru, koji postoji od 1664.
godine, danas je posebno poznat po cijelom svijetu po
čipki od agave, koja se samo u ovom samostanu njeguje
po tradiciji od prije 100 do 120 godina te predajom prelazi
iz generacije u generaciju. Sam posao oko pripremanja
niti vrlo je mukotrpan. Iz svježega lista agave izvlače
se niti te prerađuju i pripremaju na specifičan način za
daljnju uporabu. Ovo umijeće prepoznali su stručnjaci za
nematerijalnu baštinu UNESCO-a te ga 2009. – zajedno
s lepoglavskom i paškom čipkom - stavili na popis svojih
zaštićenih dobara.
Brački fini sapuni od maslinovog ulja
Brački fini sapuni od maslinovog ulja proizvode se isključivo
iz djevičanskog maslinovog ulja sa otoka Brača. Pjena
sapuna napravljena je od posebnih biljaka.
Eterična ulja, dobivena isključivo na prirodan način, svakom
sapunu daju specifična ljekovita svojstva. Sve to koži
daje osjećaj mekoće te ju nakon upotrebe i tuširanja nije
potrebno dodatno tretirati s mlijekom za tijelo. Svi su sapuni,
koji se inače mogu koristiti i u aromaterapiji, ručno rađeni i
rezani, te je svaki sapun unikatan.
Hrvatska lavanda - najkvalitetnija
Hrvatska je jedan od najvećih proizvođača lavande koja,
zbog idealnih klimatskih uvjeta i povoljnog tla, uspijeva
uglavnom na brežuljcima i stjenovitim padinama srednjedalmatinskog otoka Hvara. Proizvodi se na ekološki način,
a sjetva i žetva obavljaju se ručno. Destilacijom lavandinog
cvijeta dobiva se eterično ulje koje se koristi za tople kupke,
mirisne svjetiljke, kao ulje za masažu ili njegu lica i tijela.
Od davnina je cijenjena zbog svoje ljekovitosti i opojnog
mirisa. Preporučuje se za jačanje imuniteta, protiv stresa,
glavobolje, visokog krvnog pritiska, gripe, reume, pojedinih
kožnih bolesti, opekotina i uboda insekata. Za posjetitelje
je poseban doživljaj doba cvata krajem lipnja i početkom
srpnja kada polja lavande očaravaju svojim mirisom i
intezivnom ljubičasto -plavom bojom. U usporedbi sa
ostalim europskim zemljama u kojima se uzgaja lavanda,
ova hvarska daleko je najkvalitetnija. Šarene mirisne
vrećice sa osušenim cvjetovima hvarske lavande mogu se
kupiti u suvenirnicama, trgovinama, hotelima, ljekarnama
i parfumerijama širom Hrvatske. Hvarska lavanda je prije
šest godina proglašena jednim od glavnih hrvatskih izvornih
suvenira.
Priče, legende, mitovi
Dioklecijan – Rimski car, slavni vojskovođa, ali i progonitelj
kršćana, povukao se 305. godine s carske časti i preselio u
svoj dom na dalmatinskoj obali – palaču od koje je nasnije
nastao grad. U vili od oko 30 tisuća metara četvornih
Dioklecijan se uglavnom bavio vrtlarstvom. No burna
stoljeća nakon njegove smrti toga od vile su učinila sklonište
u koje su prvi ušli stanovnici obližnje Salone.
Legenda o Miljenku i Dobrili - U Kaštel Lukšiću je u
drugoj polovici 17. stoljeća plemićka obitelj Vitturi imala
kćerku Dobrilu, a plemić Adalberto Rušinić sina Miljenka.
Lijepi mladić i nježna djevojka žarko su se zaljubili, ali
međuobiteljska svađa im je branila njihovu vezu te su bili
prisiljeni na tajnu ljubav. Roditelji su ih pokušavali držati
razdvojenima te su ljubavnici prolazili kroz razne nedaće
u nastojanju da konaćno budu sretni zajedno. Naposljetku,
kada se činilo da će roditelji prihvatiti njihovu vezu, dopustivši
im da se vjenčaju, Dobrilin otac je ubio zeta Miljenka. Nije
se mogao pomiriti spoznajom da će konačno Miljenko biti
pobjednik i odvesti njegovu Dobrilu kao svoju suprugu u novi
dom. Nekoliko mjeseci kasnije Dobrila je u očaju od velike
tuge izgubila razum, razboljela se i umrla. Posljednja joj je
želja bila da je pokopaju u isti grob s Miljenkom u crkvici Sv.
Ivana na Rušincu iz 16. st., gdje danas na nadgrobnoj ploči
piše ‘Pokoj ljubovnikom’.
Solin: svetište hrvatskih kraljeva – u crkvi Gospe od
Otoka u Solinu sarkofag je hrvatske kraljice Jelene, žene
kralja Mihajla Krešimira i majke Stjepana Držislava, star
više od tisuću godina. Kraljica Jelena rodom iz patricijske
obitelji, odgajana u kršćanskom duhu na prijelazu tisućljeća
ostala je zapamćena kao veliki duhovni i moralni autoritet
tog vremena. U istom je gradu okrunjen i hrvatski kralj
Zvonimir koji je bio u dobrim vezama velikim papom
Grgurom VII. Poznata je legenda o smrti kralja Zvonimira i
kletvi o 900-godišnjem prokletstvu, onih koji su ga ubili jer
nisu željeli u rat za oslobođenje Jeruzalema.
145
Press 2010
Plave zastave u Splitsko-dalmatinskoj
županiji vijore se na 12 plaža i tri marine.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
17.
ACI MARINA MILNA
ACI MARINA SPLIT ACI MARINA VRBOSKA, Jelsa Plaža Apartmani Medena, Seget
Plaža Bačvice, Split
Plaža Berulia, Brela
Plaža Donja luka, Makarska
Plaža Dugi rat, Brela
Plaža Gospa gusarica, Komiža
Plaža Nikolina, Baška Voda
Plaža Punta Omiš
Plaža Slatina, Tučepi
Plaža Stomarica, Brela Plaža hotel Le meridien Lav, Podstrana
Vela plaža Amfore, Hvar
146
Press 2010
Dalmacija - Dubrovnik
Autor: Josip Madračević
Dubrovnik, centar dubrovačke regije na krajnjem jugu
hrvatske obale, zasluženo nosi titulu ‘bisera Jadrana’.
Skladnošću stoljetnih građevina i zidina kojima je
opasan nameće se poput nestvarnog
prizora iz
bajki. Svatko tko ne posjeti taj djelić raja na zemlji
propustio je čar uživanja u ‘drugom najljepšem mjestu
na svijetu’. Jer, prvo je uvijek osobno rodno mjesto.
Teško je u jednoj riječi izreći što dubrovačko područje
čini zanimljivijim - njegova povijest u kojoj stoljećima vijori
barjak sa riječi ‘Libertas’ (sloboda) ili njegova sadašnjost
suvremene turističke rivijere komponirane od niza
pitoresknih mjesta na obali i otocima sa obiljem legendi i
mitova. U tom fascinantnom prostoru povijest živi i danas
- ljepotom građevina i raskošnim umjetninama koje su
za sobom ostavljali poznati kipari, slikari, građevinari i to
podjednako u najmanjim mjestima poput Stona na Pelješcu,
Korčule, Župe dubrovačke, Konavala ili Trstena kao i u
samom gradu Dubrovniku. Gradeći vile i ljetnikovce, ljudska
ruka i priroda kao da su sporazumno koračale ruku pod
ruku međusobno se prožimajući. Rezultat te sretne veze
je jedan od danas najimpresivnijih prostora na Mediteranu
(www.tzdubrovnik.hr).
Prema Strateškom planu hrvatskog turizma za razdoblje
2010-2014. Hrvatska će se profilirati kao visoko cijenjena
destinacija životnog stila te očuvanih prirodnih i kulturnih
vrijednosti. Sukladno tome, krajnji jug, ‘Dubrovačka rivijera
i otoci’ gostima će se nuditi kao - elegantna turistička
destinacija kulture i baštine.
Autor: Juraj Kopač
Prirodna baština
Prirodne osobitosti tog prostora dominantno obilježava
blaga i topla mediteranska klima juga. Stoga uspijeva
bujna sredozemna i suptropska vegetacija sa atraktivnim
nasadima limuna, naranči, palmi i agava. Obalno područje
relativno uskog prostora vrlo je raznoliko - od stjenovite i
strme obale, dubokih zaljeva do pješčanih plaža, plodnih
polja i visokih brda koja se spuštaju do samog mora.
Podmorje pak otvara sretnicima čudesan svijet najljepših
crvenih koralja.
Nacionalni park Mljet na krajnjem jugu Hrvatske mnogi
nazivaju najljepšim jadranskim otokom jer doista ima ono što
se rijetko vidi - jezero usred otoka, a na jezeru ponovno otok
i na otoku dvorac, benediktinski samostan iz 12. stoljeća.
Ta gotovo nestvarna slika kao da je otrgnuta iz najljepših
priča. Jedna i tumači da je upravo Mljet bio dio Odisejevog
puta gdje ga je nimfa Kalipso držala u zatočeništvu
(www.np-mljet.hr).
Otok Lastovo pripada južnodalmatinskoj otočnoj skupini.
Zbog svoje udaljenost od obale djeluje usamljeno, pa se
čini kao da uranja u plavetnilo neba i pučine. Rimljani su
ga zvali Carskim otokom zbog brojnih polja, bujnih šuma,
prekrasnog vijenca otočića i hridi što ga okružuju, bezbrojnih
skrovitih uvala i obilja morske ribe. Lastovsko otočje 2006.
godine je postalo jedanaesti park prirode u Hrvatskoj.
(www.lastovo.org)
147
Press 2010
Elafiti su skupina od nekoliko otoka koji se nalaze zapadno
od Dubrovnika. Najveći od njih je Šipan, a u ovu skupinu
ubrajaju se još Lopud i Koločep. Svojim prekrasnim
krajolicima i pješčanim plažama privlače brojne turiste.
Dnevno su povezani brodicama s Dubrovnikom.
Trsteno je najstariji uređeni renesansni perivoj u Dalmaciji
(1502. god), danas jedini arboretum na cijelom obalnom
dijelu Hrvatske. Bogat je egzotičnim biljem poput eukaliptusa
i kamforovca. Dvije orijaške platane starije od 400 godina
jedinstveni su primjerci te vrste u Europi. Sam perivoj krasi
ljupka barokna česma s figurama neptuna i nimfi.
Moćna rijeka Neretva, koja stiže iz susjedne Bosne i
Hercegovine, ulijeva se u plodnoj delti u more kod gradova
Ploča, Opuzena i Metkovića, stvarajući područje izrazito
plodnog poljoprivrednog tla prekrivenog šumama mandarina
i poljima lubenica. Sama je rijeka stanište nadaleko poznatim
jeguljama i ciplima budući da se na tom području slatka
voda miješa sa morem. Kroz rukavce Neretve obrasle u
šaš plovi se tradicionalnim neretvanskim brodicama koje se
zovu ‘trupice’ na neretvanskom safariju. Pri tom osebujan
mir tog prostora povremeno naruši tek glasanje ptica nad
močvarom. Kod mjesta Vid, Prud i Orepak ornitološki su
rezervati u kojima zimuju ptice, dok je jugoistočni dio delte
Neretve mrjestilište niza ribljih vrsta.
Malostonski zaljev, nezaobilazno mjesto kojim je priroda
obdarila Dubrovačko primorje, zbog prirodnog dotoka
hranjivih soli s kopna je poznato uzgajalište školjaka.
Posebno su nadaleko poznate stonske kamenice koje se
serviraju u obližnjim restoranima i otpremaju prema većim
urbanim središtima.
Autor: Damir Fabijanić
Kulturna i povijesna baština
Biserom Jadrana Dubrovnik se titulira ponajviše zbog svoje
prebogate kulturne i povijesne baštine. Još je slavni George
Bernard Shaw zapisao kako ‘oni koji traže raj na zemlji,
moraju doći u Dubrovnik’.
Svaka povijesna priča i legenda ostavila je svoje tragove
i zapise u kamenim pročeljima povijesne jezgre i pločama
Straduna, okolnim uličicama, crkvi patrona Svetog Vlaha,
tvrđavama među kojima i Lovrijenac, na strmoj klisuri
visokoj 37 metara, koja je zadavala muke Mlečanima koji su
ugrožavali slobodu Dubrovačke Republike, spomenicima
dubrovačkim vitezovima i knezovima te vlasteli.
Jedan od najljepših fortifikacijskih sustava na Mediteranu
Najprepoznatljivija odrednica povijesnog grada pod
zaštitom UNESCO-a jesu, ipak, njegove netaknute gradske
zidine, koje u neprekinutom nizu dugom 1940 metara
zaokružuju grad. Dubrovačke su zidine, pune utvrda,
bastiona, kula i odvojenih tvrđava, jedan od najljepših i
najčvršćih fotifikacijskih sustava na Mediteranu. Šetnja
njima pruža pravu sliku svih kamenih ljepota Grada kojim
dominira najpoznatija dubrovačka ulica Stradun, najkraći
put od istočnih do zapadnih gradskih vrata. Čiste su kamene
plohe najveće ulice povijesne jezgre Straduna mjesto
velikih gradskih manifestacija među kojima su najpoznatije
Dubrovačke ljetne igre, ali i mjesto za susrete, zabavu i
okupljanja kao što su spektakularni dočeci Nove Godine na
otvorenom.
Posljednjih godina zaplovile su dubrovačkim akvatorijem
novoizgrađene dubrovačke karake, replike drvenih putničkih
i trgovačkih brodova iz vremena slave i poduzetničkog
duha Dubrovačke Republike. Naime, krajem 16. stoljeća
dubrovačka karaka ubrajala se među najveće brodove na
svijetu. Danas vozi izletnike na obilazak skrivenih uvala
i otočića oko Dubrovnika, kao i - na ‘gusarsku rutu’ po
Jadranu.
Nezaobilazno mjesto za odmor i uživanje jest poluotok
Pelješac, drugi najveći hrvatski poluotok koji je bio dio nekadašnje Dubrovačke Republike. Stonske zidine, najduži
fortifikacijski sustav u Europi, nakon višegodišnje obnove
u listopadu 2009. su otvorene za javnost. Dugogodišnja
obnova intenzivirana je od 2003. godine. Projekt je financiralo Društvo prijatelja dubrovačke starine pod nadzorom i u suradnji Dubrovačkih konzervatora, godišnje je
izdvajalo od tri do pet milijuna kuna. Daljnje propadanje
spriječeno je postavljenom ogradom i ulazom u tvrđavi
Arcimun, s biljetarnicom u gotičkoj kuli. Razlog spore obnove je način na koji se ona izvodi, gotovo isti na koji su
zidine nastale - klesanjem kamena. Za stonske zidine
ubuduće će se naplaćivati ulaz, između 20 i 30 kuna, što
će toj za turiste iznimnoj atrakciji omogućiti i održavanje.
Stonske zidine sagrađene su u 14. stoljeću, nakon što je
godine 1334. Dubrovačka Republika stekla Pelješac. Radi
zaštite podignut je monumentalni obrambeni sustav, najveći
fortifikacijsko-urbanistički pothvat tadašnje Europe. Prvi je u
tridestak godina izgrađen obrambeni bedem s jedne na drugu stranu poluotoka. Planski su utvrđena dva gradića, južno Ston i sjeverno Mali Ston. Pelješac je odvojen od kopna
pomoću Velikoga zida, ukupne dužine od 5,5 kilometara.
Zidine su ojačane sa četrdesetak kula i pet tvrđava. Ministarstvo kulture najavilo su kako će i ovu kulturno-povijesna
baština biti kandidirati za UNESCO-vu listu svjetske baštine.
Na Pelješcu je također zanimljiv grad Orebić, središte pomorstva u 18. stoljeću. Stoga se na fasadama tamošnjih obiteljskih kuća ogleda blagostanje i
raskoš života obitelji pomoraca koji su plovili cijelim svijetom i zarađeno ulagali u svoje kamene vile i palače.
Đurovićeva
špilja
–
speleološka atrakcija u sklopu Zračne luke Dubrovnik
Jedinstvena turistička i speleološka atrakcija u sklopu Zračne luke Dubrovnik, dugačka je oko 156 metara, a najniža ra-
148
Press 2010
zina špilje je 25 metara ispod same piste. Arheološki ostaci
(kosti i keramika) pronađeni tijekom istraživanja datiraju iz
brončanog i željeznog doba. Špilju su posjećivali i koristili
lokalni mještani koji su se u njoj opskrbljivali vodom i sklanjali za vrijeme ratnih opasnosti, sve do 1962. godine kada
je zbog izgradnje zračne luke ulaz u špilju zatvoren. Radno vrijeme špilje je svakodnevno od 10.00 do 18.00 sati.
Zahvaljujući optimalnim podrumskim uvjetima sa stalnom
temperaturom od 16˚C koje špilja pruža, uskoro se planira
u suradnji s konavoskim vinarima u špilji izložiti sva prepoznata i geografski zaštićena konavoska vina, čiji će postav
biti trajno izložen u špilji i čime ćemo osigurati da se na jednom mjestu mogu vidjeti pa i kušati sva vina konavoskog
vinogorja. Ova ideja dovela je do umjetničkog imena špilje
‘Skycellar’ (nebeski podrum) te dojmljivog vizualnog identiteta za kojeg je zaslužan renomirani hrvatski dizajner Orsat
Franković.
Autor: Josip Madračević
Korčula – rodno mjesto Marca Pola
Još od vremena kada je svjetski morepolovac Marco Polo
krenuo iz rodne mu Korčule (njegovu rodnu kuću koja
još postoji u gradu može se obići), otoka u dubrovačkom
arhipelagu, viteški se gradić Korčula, potpuno očuvan do
današnjih dana i bogate povijesti, razvijao u svojevrsnu
kamenu urbanu skulpturu pravilnih linija. Ono što ga čini
posebnim jest arhitektura čiji su tvorci željeli da se gradske
ulice, nizane po modelu ‘riblje kosti’, u svakom trenutku
kupaju u suncu u jutarnjim i poslijepodnevnim satima, ali ne
i za najveće podnevne žege.
U čast slavnom morepolovcu Marcu Polu i danas se
u Korčuli održava Međunarodni festival pjesme i vina
u srpnju koji nosi njegovo ime, baš kao i uprizorenje
uplovljavanja Marca Pola u korčulansku luku svakog svibnja
(www.visitkorcula.com).
Od moreške i neretvanskog maratona lađa do Narone
Korčula je i mjesto održavanja Festivala viteških igara
tradicijskih mačevalačkih plesova moreške, kumpanije i
moštre koje se plešu u originalnim nošnjama iz 16. stoljeća.
Riječ je o borbi bijelog i crnog kralja za naklonost princeze
koju je oteo crni kralj. Borbu prati koračnica koju izvodi
puhački orkestar.
Samo 3 km od Metkovića u mjestu Vid nalaze se ostaci
antičkog grada Narone, rimske kolonije i emporija
koji je svoje bogatstvo temeljio na trgovini. Riječ je
o najdragocjenijoj povijesnoj baštini hrvatskog juga i
najznačajnijem arheološkom nalazištu izvan Rima sa više
od 30 rimskih spomenika.
Nedaleko od tog povijesnog mjesta odvija se svake godine
na rijeci Neretvi početkom kolovoza maraton lađa, sportsko
nadmetanje u tradicionalnim autohtonim plovilima toga
kraja na relaciji dugoj 22,5 kilometara.
Zabavno-umjetnički sadržaji
Dubrovnik je poznato kulturno središte. Njegove mnogobrojne crkve i drugi sakralni objekti, gradske zidine i
tvrđave, muzeji… svojom iznimnom povijesnom vrijednosti očaravaju svakog posjetitelja ovog drevnog grada.
Mnoge kulturne i zabavne manifestacije, kojima obiluje
svako turističko mjesto i koje održavaju tradiciju folklora,
viteških nadmetanja, procesija, druženja i okupljanja uz
pjesmu i ples, nastale su na temeljima bogate i burne povijesti ovoga kraja.
Dubrovačke ljetne igre, kulturni su događaj godine ne
samo u Dubrovniku, već u cijeloj Hrvatskoj. Duga tradicija,
neponovljive dubrovačke starogradske kamene kulise, brojne
premijere i pretpremijere, najpoznatija svjetska redateljska,
glumačka i muzička imena čine ovaj kulturni festival
jedinstvenim u Hrvatskoj i svijetu (www.dubrovnik-festival.hr).
Libertas Film Festival u srpnju 2010. godine ulazi u
svoje šesto izdanje. Od 2005. Libertas se uspio etablirati
kao domaći festival s vrhunskim nezavisnim Oscarima
nagrađivanim filmovima i međunarodno hvaljenim
programom. Srednjovjekovni Dubrovnik s očaravajućim
lokacijama te izuzetan festivalski program postaju sve
veći mamac za filmofile, posjetitelje željne kulture, ali
i za one u potrazi za dobrom zabavom. Kroz program
‘Focus’ Libertas svake godine predstavlja hrvatskoj
nepoznate kinematografije, poput filmova Portugala,
Norveške, egzotične Kube ili rijetko prikazivanih
Mađarskih. Festival su tokom godina posjetili razni filmski
stručnjaci i svjetske zvijezde kao što su Chris Cooper,
Woody Harrelson, Owen Wilson, David Dinerstein
(Lakeshore Ent.), Michael Ohoven (producent Oskarom
nagrađenog filma ‘Capote’), Trevor Groth (Sundance),
Peter Bowen (Filmmaker magazine) i mnogi drugi.
Već petu godinu za redom grupacija ‘Jadranski luksuzni
hoteli’ predstavlja ekskluzivni ljetni program događanja pod
nazivom ‘Zvijezde pod zvijezdama’.
Tijekom ljetnih mjeseci spektakularne lokacije hotela Excelsior, Dubrovnik Palace i Bellevue postaju prekrasne prirodne scenografije gdje se predstavljaju ponajbolji hrvatski
i inozemni glazbenici. Program ‘Zvijezde pod zvijezdama’
2009. otvorila je 3. srpnja u Vala Clubu Hotela Dubrovnik
Palace mlada portugalska kantautorica Lura, prema mnogima nasljednica Cesarie Evore. Dubrovčane i njihove goste
u sklopu ovog programa zabavio je i sastav ‘Music of the
Night’, glazbenici s West Enda, londonskoga središta
mjuzikla i dramskih umjetnosti. Izveli su teme iz najpoznatijih svjetskih mjuzikla svih vremena, kao što su Fantom iz
opere, Mačke, Chicago, Moje pjesme moji snovi, Jadnici,
Isus Krist Superstar.
149
Press 2010
‘Jadranski luksuzni hoteli’ osim za spomenuti glazbeni program zaslužni su i za jedan filmski event – ‘Dubrovnik Film
Meeting’. Već četvrtu godinu za redom ‘Jadranski luksuzni
hoteli’ skupa sa najutjecajnijim i najprestižnijim regionalnim
filmskom smotrom ‘Sarajevo Film Festivalom’ u Dubrovnik
dovode filmske zvijezde svjetskog glasa. Ovoga ljeta zvijezde Film Meetinga bili su Mickey Rourke i slavna agentica
Scully, Gillian Anderson. Na projekciji filma ‘Hrvač’ koja je
upriličena na otvorenom prostoru u povijesnoj jezgri bio je
nazočan i redatelj filma Darren Aronofasky, najzaslužniji
za veliki povratak Mickey Rourkea na veliki ekran.
Koncem kolovoza do sredine rujna na ovom festival
komorne glazbe u prekrasnom ambijentu Kneževog
dvora u Dubrovniku nastupaju broji svjetski poznati umjetnici okupljeni oko violinista Juliana Rachlina.
Korisni linkovi: www.dubrovnikevents.com;
www.dubrovnik-festival.hr; www.libertasfilmfestival.com;
http://www.rachlinandfriends.com
Izvor: HTZ
Gastro kutak
Najljepši ljetnikovci i vile Dubrovačkog kraja u svojim su
kuhinjama stoljećima imali najvještije majstore kuhinje
koji su otkrivali najbolje u gastro-ponudi, pružajući užitke
bogatašima i njihovim gostima iz cijelog svijeta.
Malostonski zaljev pruža jedinstvene užitke branja kamenica koje se tu izgajaju gotovo ispred svake kuće. Najbolje su
kada su servirane svježe sa tek kriškom limuna.
Poluotok Pelješac kraljevstvo je vina dingač, najcjenjenijeg
hrvatskog vina. Na poluotoku Pelješcu, u malenom selu
Bilopolju iznad Orebića, pronađen je i crni tartuf što je izazvalo pravu su senzacija za gljivare. Posebno je oduševljen
bio dr. Roman Božac, ponajbolji hrvatski mikolog, jer je taj
pronalazak potvrdio njegovu tezu da tartufi rastu po cijeloj
Hrvatskoj.
Vinske ceste poluotoka Pelješca i Korčule cijenjene su u
Hrvatskoj po kvaliteti vina koje se tu proizvodi i - kuša.
Uz morske specijalitete posebna su delicija jegulja iz
Neretve i žabe iz doline te rijeke, a nadaleko su poznate
i slatke delicije neretvanskog, korčulanskog i dubrovačkog
kraja - arancini (zašećerena narančina, grejpova i limunova
kora), kontonjata (kolač od dunja), rožata i drugi.
Dolina Neretve svake je godine mjesto organizirane berbe
mandarina u kojoj sudjeluju i turisti.
Aktivni turizam
Dubrovačko primorje i otoci idealno su mjesto za aktivni
odmor.
Biciklističke su staze označene kako u cijelom priobalju tako
i na otocima Korčuli, Mljetu i Lastovu. Pješačke su staze
označene u Konavlima, Korčuli i Orebiću.
U Dubrovniku i Konavlima te na otocima Lokrum i
Koločep svake se godine održava pustolovna utrka
‘Cro challenge’. Na otoku Šipanu održava se pustolovna
biciklistička trka po brdskim i poljskim putovima MTB
Challenge. Inače, biciklističke su staze označene kako u
cijelom priobalju tako i na otocima Korčuli, Mljetu i Lastovu.
Viganj na Pelješcu je uz Bol na Braču omiljeno ljetno
odredište daskaša uz svakodnevni maestral i jugo.
Zbog umjerenih valova Viganj je posebno pogodan za
daskaše početnike. Sea kayaking odvija se podno zidina
Dubrovnika što istodobno pruža jedinstvenu mogućnost
pogleda na grad sa mora i dalje prema Elafitskim otocima.
Posebne užitke za cjelodnevni jeep-safari izlete pruža
dubrovačko zeleno zaleđe u konavoskim brdima nadmak
gradu.
Ovaj pojas roniocima je specifičan zbog velikih dubina
koje ostavljaju relativno malo ronilačkih lokacija, uglavnom
neposredno uz obale otoka, dok između Lastova i Mljeta
postoji čitav arhipelag otočića, hridina i grebena (Vrhovnjaci).
Područje je bogato ribom i moguće je snimiti pojedine riblje
vrste koje se rjeđe susreću u sjevernijim dijelovima Jadrana
(kirnja, jastog). U posljednjih pet godina zatopljenje mora
rezultiralo je da se u podmorju Mljetu razvijaju tropske vrste
riba. Korčula i Mljet nude nekoliko atraktivnih podmorskih
špilja, u zoni Mljeta nalazi se najveći podvodni greben
kamenog koralja u Sredozemlju, u blizini otočića Glavat i
u Velikom Jezeru. Poseban je doživljaj i ronjenje na lokaciji
Odisejeva špilja.
150
Press 2010
Autor: Milan Babić
Kvalitetan smještaj i ekskluzivna usluga
Od sveukupno gotovo pet stotina tisuća posjetitelja u
Dubrovniku u devet mjeseci 2009. najviše je bilo gostiju
iz Velike Britanije, Francuske, Hrvatske, Španjolske,
Njemačke, Italije, Rusije, Švedske, Japana, Norveške,
Irske i Australije, od kojih je Britanaca bilo dvadeset
posto više, njemačkih gostiju četiri posto više, španjolskih
gostiju deset posto više, Talijana četrnaest posto više, a
bilježe se i značajnija povećanja prometa s tržišta Turske,
Grčke, Rumunjske, Bugarske, Švicarske, Ukrajine.
Najveći pad dolazaka turista je iz SAD –a, Irske, Slovenije
i Rusije. Financijska ostvarenja turističkog prometa,
prema informacijama Turističke zajednice Dubrovnik, u
sveukupnosti bit će nešto niža iz razloga globalne krize i
recesije koja rezultira smanjenjem potrošnje naših posjetitelja.
Dobrim rezultatima turističkog prometa u gradu Dubrovniku
doprinijelo je i otvaranje dvaju novih hotela s ukupno
oko 1800 postelja, koji su dali značajan doprinos turizmu
i u kongresnom segmentu. U turističkom kompleksu
‘Dubrovački vrtovi sunca’ u Orašcu u srpnju je otvoren
prvi hrvatski hotel u prestižnom svjetskom hotelskom lancu
Radisson BLU. Novi turistički centar u Orašcu s pet zvjezdica
ima 201 sobu i 207 luksuznih apartmana te moderni spa
kompleks, sportski centar i veliki kongresni centar koji se
prostire na više od 1100 kvadrata i koji može ugostiti do 900
sudionika. Početkom rujna 2009. u Dubrovniku je svečano
otvoren Valamar Lacroma Resort, najveći kongresni i
spa hotel u gradu pod Srđem. Hotel ima 385 udobnih,
prostranih i moderno opremljenih dvokrevetnih soba te 16
apartmana od kojih je čak 13 dvoetažnih. Posebno se ističe
predsjednički apartman od 140 četvornih metara s vlastitom
wellness zonom od 70 četvornih metara, veliku kongresnu
dvoranu za tisuću osoba te sedam manjih, kao i spa zonu
veličine tisuću četvornih metara. Velika prednost Valamar
Lacroma Resorta je da je dio grupacije Valamar koja na
Babinom kuku posjeduje ukupno pet hotela pa može
ponuditi dodatne kongresne kapacitete i smještaj za velike
poslovne skupove.
Dubrovnik je, kao vodeće hrvatsko kongresno središte,
i tijekom rujna i listopada 2009. bio domaćin niza
međunarodnih i domaćih kongresa, incentiva i raznih
stručnih skupova, koji daju vrlo važan doprinos sveukupnim
ostvarenjima turističkog prometa i u posezoni. Hotelski
kapaciteti Dubrovnika, u strukturi kojih dominiraju
visokokvalitetni hotelski objekti, raspolažu suvremenim
prostorima i modernom opremom za sastanke i skupove za
više od 5000 sudionika pružajući iznimno ugodnu i poticajnu
radnu atmosferu obilježenu vrhunskom uslugom. Dodatna
atrakcija za sudionike skupova i kongresa zasigurno je
mogućnost organizacije poslovnih susreta u inspirativnim
povijesnim prostorima, renesansnim palačama ili
srednjovjekovnim tvrđavama, kao što su tvrđava Revelin,
tvrđava Lovrijenac, palača Sponza, Knežev Dvor, Kazalište
Marina Držića.
Medicinski i zdravstveni turizam
U prošlosti su posjetitelji primorskih zona uživali u blagoj klimi,
suncu, kvaliteti zraka te ljekovitim učincima morske vode,
a danas u suvremeno opremljenim medicinskim objektima
u mogućnosti su dobiti vrhunsku medicinsku uslugu. U
19. stoljeću su spoznaje o ljekovitosti vode iz termalnih i
mineralnih izvora skrenule pozornost na mali mineralni
izvor u Mokošici (sadašnje predgrađe Dubrovnika) na
mjestu koje se po sumpornom i neugodnom mirisu izvorske
vode zvalo Smrdečevo. Tamo je izgrađeno kupalište
nazvano Ljekovito kupalište jodne sumporne i mrzle vode,
gdje je postojala mogućnost liječenja reumatizma, kožnih
bolesti, kao i kroničnih bolesti probavnog sustava. Lječilište
‘Thermotheparia’ bilo je u vrijeme svog djelovanja iznimno
poznato i omiljeno, a zanimljivo je naglasiti da je bilo
povezano parobrodskom linijom iz Luke Gruž. Uspješno
je poslovalo do Prvog svjetskog rata i predstavlja prvi
organizirani oblik zdravstvenog turizma u dubrovačkom
kraju.
S ciljem uvrštenja Dubrovnika na kartu važnih središta
medicinskog zdravstvenog turizma u dubrovačkoj Općoj
bolnici djeluje Centar izvrsnosti za minimalno invazivne
spinalne zahvate. U ovom Centru internacionalni tim
liječnika koristi inovativne tehnike u medicini kojim
pacijente u vrlo kratkom vremenu rješava svih problema s
kralježnicom te kroničnih bolova vrata i leđa - sve koristeći
minimalno invazivne kirurške zahvate. Više informacija ovim
i ostalim zahvatima koji se nude u medicinskim ustanovama
Dubrovnika doznajte na:
www.dubrovnikspinecenter.com
Noviteti
GOLF
Najpoznatiji svjetski dizajner golf terena Greg Norman i
tvrtka Razvoj Golf d.o.o. predstavili su u 13.studenog 2009.
u Dubrovniku ekskluzivni projekt golf terena na Srđu pod
nazivom Golf park Dubrovnik. Pred gradskim vijećnicima na
čelu s dubrovačkim gradonačelnikom Androm Vlahušićem
te brojnim ostalim uzvanicima, prezentiran je budući izgled
i prednosti ovog projekta u koji grupa međunarodnih
investitora, među kojima je i sam Greg Norman, kroz
projektnu tvrtku Razvoj Golf planiraju uložiti oko 6,5 milijardi
kuna.
151
Press 2010
Na 310 hektara danas zapuštenog zemljišta na platou Srđa
iznad grada, sukladno prostornim planovima, predviđena je
izgradnja dva golf terena najviših svjetskih profesionalnih
PGA standarda od 18 i 6 rupa, te prestižna golf akademija
Grega Normana s golf vježbalištem. Pored toga, u planu
je izgradnja i brojnih sportsko-rekreativnih sadržaja poput
konjičkog kluba, amfiteatra na otvorenom, wellness centara, biciklističkih i pješačkih staza te pratećih smještajnih
kapaciteta. Projekt predviđa i kompletnu obnovu sada teško
oštećene tvrđave Imperial na Srđu, za koju je tvrtka Razvoj
Golf dobila koncesiju u ožujku 2009. godine, u skladu sa
smjernicama Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture
Republike Hrvatske i originalnim izgledom tvrđave na osnovu starih nacrta koji su pronađeni u Vojnom arhivu bivše
austrougarske vojske u Beču.
Razvojem cjelokupnog golf centra s mnogobrojnim pratećim
kapacitetima stvara se novi, konkurentni turistički proizvod
koji jamči ekskluzivnost, visoku potrošnju, revitalizaciju ruralnih područja te maksimalno produljenje turističke sezone.
Ova najveća investicija u Dubrovačko-neretvanskoj
županiji, a i jedna od većih u turizam u Hrvatskoj, čeka
po predstavljanju, donošenje zakonom predviđenog
Urbanističkog plana uređenja Srđa, nakon čega slijedi
propisana procedura i javna rasprava o projektu.
Angažman Grega Normana u statusu investitora i dizajnera
etablirane veličine kad je riječ o projektiranju golf terena,
samo je po sebi sigurno jamstvo odaziva vrhunskih
profesionalnih i amaterskih golfera koji će afirmirati grad
kao novu ekskluzivnu golf destinaciju. Greg Norman, koji
potpisuje dizajn više od 70 terena na svim kontinentima,
poznat je po svom pristupu da svako igralište mora biti
jedinstveno uz minimalne intervencije u prostoru i poštivanje
prirodnih obilježja okoline.
‘Vjerujem da bi se nakon dvije godine na Srđu već mogao
održati prvi golf turnir. Pogled kakav puca sa Srđa nema niti
jedno drugo igralište, osim toga, Dubrovnik je biser Mediterana. Vjerujte mi ovo će biti jedno od tri najljepša igrališta na
svijetu, a Dubrovnik će postati ekskluzivna golf-destinacija
u koju će se golferi redovito vraćati kada jednom dođu’, ocijenio je Greg Norman. www.razvoj-golf.hr
Dubrovnik riviera info
Novi promidžbeni materijal DUBROVNIK RIVIERA INFO
nastao je u suradnji triju turističkih zajednica - Dubrovnika, Župe dubrovačke i Konavala. Na stotinu dvadeset
i osam stranica predstavljena je šira regija grada Dubrovnika, uz planove stare gradske jezgre, grada Dubrovnika, županije, Cavtata, Konavala i Župe dubrovačke.
Informator sadrži niz korisnih servisnih informacija i podataka, a sve uz kratke pričice o povijesti, najvažnijim, znamenitostima, prirodnim atrakcijama, suvenirima, događanjima,
plažama, shoppingu, izletima, rekreaciji u Dubrovniku, Župi
dubrovačkoj i Konavlima. Rubovi stranica obilježene su
različitim bojama radi lakšeg snalaženja, a važne informacije istaknute u žutim stupcima kao i na kraju informatora na
žutim stranicama. Upitnik na naslovnici sugerira koncepciju
edicije u kojoj se dubrovački turistički djelatnici nastojali
odgovorima na temeljna pitanja - gdje? Kako? Što? Zašto?
- pomoći gostima da se kvalitetno snađu u ovoj destinaciji i
na najbolji mogući način iskoriste vrijeme koje su odvojili za
posjet Dubrovniku i regiji.
Turističkom karticom do 50 posto uštede
S ciljem dodatnog promoviranja kulturnih sadržaja i istovremenog ostvarenja popusta od 50 posto, Grad Dubrovnik
uvodi novi turistički proizvod – turističku karticu koja će turistima i posjetiteljima biti dostupna od 1. kolovoza. Nova
dubrovačka turistička kartica obuhvaća ulazak u muzeje,
galerije, posjet zidinama te tvrđavi Lovrijenac. Ukratko, nova
dubrovačka turistička kartica nudi najbolje od najboljeg uz
ostvarenje visokog popusta.
Svaki veći europski grad u svojoj ponudi ima gradsku karticu, koja turistima olakšava boravak u gradu, pomažući im
da u što kraćem vremenu obiđu što više iz kulturne baštine
te destinacije, a da pri tom i uštede. Tako i Dubrovnik svojim gostima nudi dnevnu i tjednu turističku karticu. Dnevna
kartica prodavat će se po cijeni od 100 kuna, a uključuje:
Gradske zidine, Knežev dvor, Muzej Rupe, Pomorski muzej, Revelin, Umjetničku galeriju i Dom Marina Držića. Puna
cijena ulaznica u sve navedene objekte iznosi 215 kn, pa
kupnjom dnevne turističke kartice korisnik ostvaruje uštedu
od više od 50 posto. Projekt turističke kartice u budućim
vremenima će se i razvijati na način da se uvede i tjedna
turistička kartica koja će uz nabrojene uključivati još više
atrakcija, kao što su, primjerice, Židovska općina (obilazak
sinagoge), Katolička crkva (sa svojim muzejima), virtualni
muzej Sv. Klare, Institut za more i priobalje Sveučilišta u
Dubrovniku (akvarij), Muzej Domovinskog rata, Rezervat
Lokrum. Također, tjedna kartica bi omogućila i prijevoz busevima gradskog prometnog poduzeća Libertas i korištenje
javnog WC-a. Popis prodajnih mjesta turističke kartice
koja se može nabaviti od 1. kolovoza bit će objavljen na
web-stranicama Turističke zajednice grada Dubrovnika:
www.tzdubrovnik.hr
Prometna povezanost
Iako je recesija u značajnoj mjeri zahvatila zračni promet koji u
cijelome svijetu bilježi pad, najave novih letova u sezoni 2010.
potvrđuju Dubrovnik kao jednu od privlačnijih destinacija
Mediterana. Dubrovnik s mnogim europskim gradovima
povezuju brojne velike i niskobudžetne avio-kompanije. Zbog
atraktivnosti Dubrovnika kao avio-destinacije, a ostvareni
rezultati zračnih prijevoznika omogućit će i cjelogodišnju
dobru povezanost bisera Mediterana s ostatkom svijeta.
Dosad su interes za dolaskom u Dubrovnik pokazale
aviokompanije koje bi hrvatsku turističku perlu novim
linijama povezale s Moskvom, Budimpeštom, Rimom,
Amsterdamom,
Istanbulom,
Leedsom,
Atenom,
Edinburghom, Manchesterom itd. S početkom nove
sezone otvara se reprezentativni putnički terminal,
investicija vrijedna oko 160 milijuna kuna, s otvaranjem
koje dubrovačka zračna luka postaje jedini hrvatski
aerodrom s ‘aviomostovima’ odnosno ‘suhim prijelazom’
152
Press 2010
iz zrakoplova. 6. listopada 2009. u zračnu luku Dubrovnik
sletio je milijunti putnik, odnosno putnica - gospođica
Mommaerts Veerle, koja je u zračnu luku doputovala
zrakoplovom aviokompanije Croatia Airlines iz Frankfurta.
I trajektna Luka Gruž koncem listopada je zabilježila dolazak
milijuntog putnika. Riječ je o Guliamu Gaetanu iz Milana,
koji je u Dubrovnik doputovao s kruzerom MSC Poesia.
Milijunti putnik ove godine je u dubrovačku luku stigao
tridesetak dana ranije, što također pokazuje kako je promet
u Luci Gruž u porastu. Sredinom veljače 2010. godine u
Dubrovniku je otvorena obnovljena riva na Obali Stjepana
Radića u Gružu, dugačka 350 metara. U obnovu rive, koja
je počela u ožujku 2009. godine, uloženo je 9,5 milijuna
kuna. Završetkom radova taj dio gruškog zaljeva dobio je
dvadesetak novih vezova za male turističke brodove te
lijepo uređenu šetnicu, a povećana mu je i dubina te će u nj
moći pristajati i brodovi sa znatno većim gazom.
Prema podacima dubrovačke Turističke zajednice
Dubrovnik je tijekom 2009. posjetilo 627 brodova na
kružnim putovanjima, sa 846.024 putnika. U časopisu
Dream World Cruise Destinations, Dubrovnik je postavljen
na zavidno deseto mjesto od 50 najprometnijih luka
svijeta, te treće mjesto na Mediteranu ( iza Napulja i
Livorna). Dubrovnik je u 2008. godini zauzeo 10 mjesto
na svjetskoj listi po broju tranzitnih putnika na kružnim
putovanjima (844.000). U 2010. godini, u odnosu na 2009.
planirano je povećanje broju putnika za oko
7,5 posto.
Redovitim brodskim linijama iz Dubrovnika može se izravno
putovati u talijanski Bari, a iz Ancone u Korčulu, dok su
lokalnim brodskim linijama svi otoci dubrovačkog arhipelaga
povezani sa središtem regije. Do Korčule se može trajektom
iz Splita preko Vela Luke, te iz Dubrovnika, Orebića i
Drvenika kod Makarske, dok trajekt za Lastovo plovi iz Splita.
Čime se ponosimo
Dubrovnik je rodni grad mnogih hrvatskih velikana. Jedan
od njih svakako je Ruđer Bošković (Dubrovnik, 18.5.1711.
- Milano, 13.2.1787.), fizičar, matematičar, astronom, filozof
i diplomat. Glavnim djelom Theoria philosophiae (1758.)
izgradio je izvornu teoriju sila, koja je utjecala na britanske
kemičare i fizičare sve do početka 20. stoljeća. Zastupao
je relativnost ljudske spoznaje i razvio posebno učenje
o prostoru i vremenu. Zapažene rezultate je postigao u
sintetskoj geometriji, matematici. Izgradio je razne optičke,
astronomske i geodetske instrumente. Bio je uspješan
i u astronomiji, geofizici, glazbi, neurologiji i arheologiji.
Pisao je pjesme i putopise te je pomagao u diplomatskim
poslovima u rodnoj Dubrovačkoj Republici.
Daleko u povijest seže priča o slavnim osobama koje su
posjetile Dubrovnik, od Richarda Lavljeg Srca, Wallise
Simpson i princa Edwarda, Elizabeth Taylor i Richarda
Burtona, Micheala Douglasa i Catharine Zete Jones,
Richarda Gerea i Nicka Noltea, Tom Cruisea, do okrunjenih
glava, proslavljenih sportaša, glazbenih virtuoza. Gotovo
svakog ljeta na uglačanim kamenim pločama Straduna
ogledaju se svjetske slavne osobe. Tako je bilo i u ovom
ljetnoj sezoni 2009. tijekom koje su gradom prošetali neke
od najpoznatijih i najkarizmatičnijih osoba iz svijeta filma,
glazbe i mode.
Po crvenom tepihu postavljenom na impresivnoj pozornici
Grada, ispred Kneževa dvora, prošetali su Mickey Rourke
i slavna agentica Scully, Gillian Anderson. Dvostruki
oskarovac, Kevin Spacey održao je svoje obećanje
izrečeno 2008. da će se ponovno vratiti u Dubrovnik, što
je i učinio. Sa svojih četrdesetak prijatelja proslavio je svoj
50. rođendan u jednom od, kako je rekao za Dubrovnik,
najdojmljivijih gradova svijeta. U šetnji Gradom ovog je
ljeta uživala i planetarno popularna američka pjevačica i
nekadašnja članica Destiny’s Child-a, Beyonce koja je sa
suprugom, reperom Jay Z-om jahtom krstarila Jadranskom
obalom. I basist sastava U2, Adam Clayton nije odolio
čarima magičnog Grada, baš kao ni poznati redatelj Lucas
George, potpisnik popularnih ‘Ratova zvijezda’, ‘Indiana
Jonesa’ i ‘Američkih grafita’. Kralja mode, Armania moglo
se vidjeti kako ispija coctail ispred ‘Hamingwaya’, dok
je festival ‘Julian Rachlin & friends’ ponovno svojom
nazočnošću uveličao najslavniji agenta 007, Roger Moore.
Festa Sv. Vlaha na UNESCO-voj listi nematerijalne
baštine
Od 2009. godine dubrovačka Festa sv. Vlaha uz još šest od
16 prijavljenih hrvatskih posebnosti nalazi se na prestižnoj
UNESCO-voj listi. Dubrovnik je Svetog Vlaha izabrao za
svog zaštitnika poslije događaja koji se zbio 971. godine.
Legenda kaže kao je mletačka flota doplovila sa 112 brodova
u dubrovačke vode. Prije toga su pobijedili Neretljane i
prisilili ih da im plaćaju danak. Naumili su prijevarom osvojiti
i Dubrovnik. U Gradu nisu slutili prijevaru pa su ih lijepo i
prijateljski dočekali. U stolnoj crkvi sv. Stjepana koja je
kasnije srušena u potresu pobožni dum Stojko molio je
dugo u noć. Iznenada je ugledao crkvu punu naoružanih
vojnika, a među njima je stajao sjedobradi starac sa štapom
u ruci, koji mu je objasnio da je on biskup, mučenik sv.
Vlaho poslat s neba da obrani Dubrovnik. Nebeski vojnici
su skupa sa njim cijelu noć branili i obranili gradske zidine
od Mlečana koji su željeli osvojiti grad. Otada Dubrovčani su
odlučili bolje utvrditi grad, a sv. Vlaha su uzeli za zaštitnika
i sagradili mu crkvu. Festa sv. Vlaha 3. veljače za vrijeme
dubrovačke Republike bila je državni blagdan. Najstariji
pisani dokument svjedoči da se SV. Vlaha slavi od 1190.
godine. Svake godine, 3. veljače u procesiji biskup i svećenici
nose moći sv. Vlaha dok vjernici sa strahopoštovanjem
ljube dlan i nježno dodiruju tu relikvije u molitvama za
sebe i svoj grad. Po završetku procesije odlaze barjaktari
sa svojim barjacima u svoja sela da ponesu blagoslov
sveca svima onima koji na taj dan nisu mogli u grad.
Originalan poklon i lijepa uspomena
Konavoski vez - predstavlja temeljni dekorativni tekstilni
element ženske nošnje iz Konavala. Izrađen je u tehnici
brojenja niti podloge, gdje strogo simetrični ukras prati
podlogu platna po kome se veze te postaje geometrijski
ornament u kojem se ponavljaju bezbrojni dekorativni
motivi. Originalno je vezen svilenim koncem domaće
izrade bojenim prirodnom bojom s naglašenim crvenim,
crnim ili tamnozelenim motivima, koji su razdvojeni
153
Press 2010
bijelim prijelazima i dekorirani zlatnožutim kitama. Motivi
zavise o materijalu koji se upotrebljava, finoći izvedbe i
mogućnostima primjene. Stoga se originalni konavoski
vez vrlo lako i često primjenjuje na stolnjake, podmetače,
zastore, ukrase kuće ili odijela. Konavoski vez poznat je
po istaknutom koloritu te profinjenom efektu koji stvara
svileni konac kao i savršenoj izvedbi koja ne dozvoljava
greške. Do današnjih dana u sebi nosi i čuva sve slojeve
kulturnog i umjetničkog rukotvorstva regije u kojoj je ponikao
(www.tzcavtat-konavle.hr)
Autor: Renco Kosinožić
Priče, legende i mitovi
Legenda o nastanku Dubrovnika
Nastanak je samog grada Dubrovnika obavijen koprenom
legendi iz daleke prošlosti.
Povijesno je najutemeljenija ona koja povezuje nastanak
novog grada s razaranjem i propašću rimskog grada
Epidaura na mjestu današnjeg Cavtata u 7. stoljeću. Epidaur,
inače vrlo staro naselje, u rimsko je doba bio razvijeno
gradsko središte i važan pomorsko-trgovački emporij.
Godine 614. Epidaur su zauzeli i razorili Avari i Slaveni, a
preživjeli stanovnici sklonili su se po obližnjem šumovitom
području i na malom stjenovitom otočiću Lausu. Otočić je
od kopna bio odijeljen uskim kanalom, pa je tako naselje na
njemu bilo zaštićeno i s mora i s kopna. U međuvremenu,
na kopnu preko puta naselja Raguse, razvija se hrvatsko
naselje, koje se vjerojatno zbog šume mediteranskog hrasta
(dubrave) počelo nazivati Dubrovnik. S vremenom su jačale
veze između dvaju susjednih naselja, pa je tako došlo i do
miješanja hrvatskog i romanskog stanovništva. Tjesnac
između otočića i kopna postao je tijekom 10. i 11. stoljeća
zbog naplavina sve plići, pa je krajem 11. stoljeća nasut.
Na mjestu gdje se otok spojio s kopnom danas je najšira
i najslavnija dubrovačka ulica Stradun. Konačno u 12.
stoljeću oba su se naselja potpuno integrirala, zaštitivši se
jedinstvenim sustavom gradskog obrambenog zida, koji je
u 13. stoljeću opasao i sjeverno predgrađe te je izvršenom
regulacijom ulica Dubrovnik integriran u svom današnjem
opsegu.
Dubrovačka Republika, državna tvorevina na području
grada Dubrovnika i njegove neposredne kopnene i otočne
okolice, razvila se iz srednjovjekovene Dubrovačke komune.
Od početka XV. do XIX. stoljeća nosi službeno međunarodno
priznati naziv Dubrovačka Republika. Zahvaćala je
1092 četvornih kilometara s 35-45.000 stanovnika. Kroz
450 godina Dubrovnik je bio samostalna država koja je
uspjela postati važnim ekonomskim faktorom na Balkanu i
pomorskom silom Mediterana. Iako je teritorijalno bila mala,
Dubrovačka je Republika imala jaku trgovačku mornaricu
i veliku mrežu konzularno-diplomatskih predstavnika,
posebno u mediteranskim zemljama. Njihov broj se kretao
od 30 do 50, ovisno o ekonomskoj moći same Republike.
Koncem XVIII. stoljeća Republika je imala 50 konzula u
zemljama Mediterana i Atlantika. U tom razdoblju velikog
ekonomskog uspona ona je bila i jaka pomorska sila.
Imala oko 280 brodova. U bitci kod Lepanta Dubrovačka je
Republika sudjelovala s oko 50 svojih brodova. Temeljnu
ideju Dubrovačke Republike najbolje izražava geslo na
ulazu u tvrđu Lovrijenac: Sloboda se ne prodaje ni za sve
zlato. Javni interes i dobro zajednice bili su pretpostavljeni
pojedinačnim interesima. Vješto vođenje vanjske politike
bilo je usmjereno na očuvanje slobode i teritorijalnog
integriteta. Uz tursku zaštitu (plaćenu godišnjim tributom
od 12.500 dukata) dubrovački su poduzetnici neometano
trgovali diljem Balkana, te duboko do Posavlja i Podunavlja,
ali i zemalja srednje Europe. Konačan kraj Republike
nastupio je 1806. godine ulaskom Napoleonovih postrojbi u
grad. Formalno je postojala sve do službenog ukinuća, koje
su proveli francuski upravitelji 31.1.1808. godine.
Plave zastave u Dubrovačkoneretvanskoj županiji vijore se na četiri
plaže i dvije marine.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
ACI MARINA DUBROVNIK
ACI MARINA KORČULA
Plaža hotela Valamar Dubrovnik - President, Dubrovnik
Plaža hotela Croatia, Konavle
Plaža hotela Osmine, Slano
Plaža hotela Importanne Resort, Dubrovnik
Korisni linkovi
www.dubrovnik.hr; www.tzdubrovnik.hr;
www.visitdubrovnik.hr; www.np-mljet.hr;
www.visitkorcula.com; www.dubrovnik-festival.hr;
www.tzcavtat-konavle.hr
154
Press 2010
DOLASCI I NOĆENJA STRANIH TURISTA PREMA ZEMLJI PREBIVALIŠTA 2009., I – XII 2008 / I – XII 2009
Dolasci
I.–XII. 2008.
Ukupno
I.–XII. 2009.
Noćenja
indeksi
I.–XII.
2009.
I.–XII.
2008.
I.–XII. 2008.
I.–XII. 2009.
indeksi
I.–XII.
2009.
I.–XII.
2008.
I.–XII. 2009.
struktura
noćenja, %
prosječan
br. noćenja
po dolasku
11 260 807
10 934 474
97
57 103 494
56 299 647
99
100
5,1
Domaći turisti
1 845 702
1 599 652
87
6 477 972
5 799 030
90
10,3
3,6
Strani turisti
9 415 105
9 334 822
99
50 625 522
50 500 617
100
89,7
5,4
Austrija
813 728
881 846
108
4 164 793
4 514 902
108
8,9
5,1
Belgija
97 765
99 460
102
513 743
520 136
101
1
5,2
3 879
3 641
94
23 701
20 125
85
0
5,5
239 539
213 331
89
1 198 560
1 079 073
90
2,1
5,1
30 879
35 365
115
60 376
72 043
119
0,1
2
2 082
1 261
61
5 570
3 917
70
0
3,1
10 231
9 900
97
41 987
33 133
79
0,1
3,3
Češka
622 620
607 421
98
4 122 460
4 020 096
98
8
6,6
Danska
81 979
77 866
95
594 785
566 174
95
1,1
7,3
Estonija
9 654
7 613
79
30 602
24 765
81
0
3,3
25 541
26 684
104
109 080
97 863
90
0,2
3,7
439 095
406 037
92
1 635 494
1 532 973
94
3
3,8
Grčka
13 061
18 888
145
29 179
43 168
148
0,1
2,3
Irska
36 598
31 384
86
168 534
130 407
77
0,3
4,2
Island
2 620
1 809
69
14 805
5 455
37
0
3
1 167 646
1 200 126
103
5 069 287
5 135 275
101
10,2
4,3
Letonija
13 440
7 857
58
40 444
24 840
61
0
3,2
Litva
35 145
24 232
69
110 895
83 832
76
0,2
3,5
3 437
4 010
117
13 897
15 959
115
0
4
370 392
323 368
87
1 933 978
1 644 280
85
3,3
5,1
30 087
31 028
103
148 521
140 440
95
0,3
4,5
1 359
1 619
119
4 483
6 737
150
0
4,2
297 318
307 850
104
2 334 993
2 446 431
105
4,8
7,9
Norveška
77 824
72 130
93
428 837
395 316
92
0,8
5,5
Njemačka
1 545 735
1 579 610
102
10 982 654
11 450 766
104
22,7
7,2
Poljska
417 211
454 407
109
2 511 568
2 737 609
109
5,4
6
Portugal
32 454
26 424
81
76 400
58 742
77
0,1
2,2
Rumunjska
67 643
65 704
97
310 968
296 675
95
0,6
4,5
Rusija
175 135
133 113
76
1 446 776
1 068 295
74
2,1
8
Slovačka
299 318
306 741
102
1 927 093
2 000 420
104
4
6,5
Bjelorusija
Bosna i Hercegovina
Bugarska
Cipar
Crna Gora
Finska
Francuska
Italija
Luksemburg
Mađarska
Makedonija
Malta
Nizozemska
155
Press 2010
Slovenija
1 042 666
1 012 743
97
5 802 277
5 635 477
97
11,2
5,6
87 633
88 794
101
385 093
440 738
114
0,9
5
Španjolska
168 249
183 002
109
340 550
364 672
107
0,7
2
Švedska
134 409
122 982
91
722 392
644 104
89
1,3
5,2
Švicarska
132 736
137 991
104
557 968
565 781
101
1,1
4,1
18 334
21 168
115
51 144
62 085
121
0,1
2,9
261 070
249 009
95
1 223 226
1 229 126
100
2,4
4,9
Ukrajina
31 603
37 260
118
226 987
250 145
110
0,5
6,7
Ostale europske zemlje
24 549
17 551
71
65 545
54 770
84
0,1
3,1
Južnoafrička Republika
6 679
5 552
83
14 957
15 202
102
0
2,7
Ostale afričke zemlje
5 226
5 289
101
21 050
23 085
110
0
4,4
38 282
36 136
94
104 943
101 618
97
0,2
2,8
158 140
124 047
78
397 433
322 806
81
0,6
2,6
Ostale zemlje Sjeverne Amerike
3 510
1 488
42
9 187
4 188
46
0
2,8
Brazil
8 105
10 096
125
20 771
25 731
124
0,1
2,5
Ostale zemlje Južne i Srednje Amerike
15 430
15 493
100
40 698
39 326
97
0,1
2,5
Izrael
34 788
30 052
86
73 358
68 979
94
0,1
2,3
Japan
143 704
163 400
114
201 299
221 541
110
0,4
1,4
6 375
7 586
119
12 018
15 572
130
0
2,1
Koreja, Republika
12 076
10 456
87
17 260
14 898
86
0
1,4
Ostale azijske zemlje
20 530
25 428
124
54 790
62 728
114
0,1
2,5
Australija
80 277
54 099
67
189 106
132 956
70
0,3
2,5
Novi Zeland
14 432
11 418
79
32 200
28 828
90
0,1
2,5
2 887
3 057
106
6 807
6 414
94
0
2,1
Srbija
Turska
Ujedinjena Kraljevina
Kanada
SAD
Kina
Ostale zemlje Oceanije
Izvor: Državni zavod za statistiku
156
Press 2010
Kontakt
Hrvatska turistička zajednica
Iblerov trg 10/4, 10 000 ZAGREB, HRVATSKA
tel. + 385 1 4699 333
fax. + 385 1 4557 827
e-mail: [email protected]
Horvát Idegenforgalmi Közösség
Magyar u. 36, 1053 BUDAPEST, MAGYARORSZÁG
tel/fax: +36 1 266 65 05; +36 1 266 65 33
e-mail: [email protected]
Kroatische Zentrale für Tourismus
Rumfordstr. 7, 80469 MÜNCHEN, DEUTSCHLAND
tel: +49 89 22 33 44
fax: +49 89 22 33 77
e-mail: [email protected]
Kroatische Zentrale für Tourismus
Am Hof 13, 1010 WIEN, ÖSTERREICH
tel: +43 1 585 38 84
fax: +43 1 585 38 84 20
e-mail: [email protected]
[email protected]
Kroatische Zentrale für Tourismus
Kaiserstr. 23, 60311 FRANKFURT, DEUTSCHLAND
tel: +49 69 23 85 350
fax: +49 69 23 85 35 20
e-mail: [email protected]
Chorvátske turistické združenie
Trenčianska 5, 821 09 BRATISLAVA, SLOVAKIA
tel: +421 2 55 562 054
fax: +421 2 55 422 619
e-mail: [email protected]
Ente Nazionale Croato per il Turismo
Piazzetta Pattari 1/3, 20122 MILANO, ITALIA
tel: +39 02 86 45 44 97
fax: +39 02 86 45 45 74
e-mail: [email protected]
Croatian National Tourist Office
350 Fifth Avenue, Suite 4003,
NEW YORK 10118, U.S.A.
tel: +1 212 279 8672
fax: +1 212 279 8683
e-mail: [email protected]
Ente Nazionale Croato per il Turismo
Via Dell’Oca 48, 00186 ROMA, ITALIA
tel: +39 06 32 11 0396
fax: +39 06 32 11 1462
e-mail: [email protected]
Chorvatské turistické sdružení
Krakovská 25, 110 00 PRAHA 1, ČESKÁ REPUBLIKA
tel: +420 2 2221 1812
fax: +420 2 2221 0793
e-mail: [email protected]; [email protected]
Office National Croate de Tourisme
48, Avenue Victor Hugo, 75116 PARIS, FRANCE
tel: +33 1 45 00 99 55
fax: +33 1 45 00 99 56
e-mail: [email protected]
Office National Croate du Tourisme,
Vieille Halle aux Bles 38, 1000 BRUXELLES, BELGIUM
tel: +32 255 018 88
fax: +32 251 381 60
e-mail: [email protected]
Oficina de Turismo de Croacia
Calle Claudio Coello 22, esc. B, 1°C,
28001 MADRID, ESPAÑA
tel.: +34 91 781 5514
fax.: +34 91 431 8443
e-mail: [email protected]
Croatian National Tourist Office
2 Lanchesters, 162-164 Fulham Palace Road
LONDON W6 9ER, UNITED KINGDOM
tel: +44 208 563 79 79
fax: +44 208 563 26 16
e-mail: [email protected]
Narodowy Ośrodek Informacji Turystycznej, Republiki
Chorwacji
IPC Business Center, ul. Koszykowa 54,
00-675 WARSZAWA, POLSKA
tel: +48 22 828 51 93
fax: +48 22 828 51 90
e-mail: [email protected]
Kroatiska Turistbyrån
Kungsgatan 24, 11135 STOCKHOLM, SVERIGE
tel: +46 853 482 080
fax: +46 820 24 60
e-mail: [email protected]
Kroatisch Nationaal Bureau Voor Toerisme
Nijenburg 2F, 1081 GG AMSTERDAM,
NETHERLANDS
tel: +31 20 661 64 22
fax: +31 20 661 64 27
e-mail: [email protected]
157

Grad koji ima najljepšu europsku pješčana plažu

Nema toga na čemu se ne može zaraditi

80 VIKTORIJANSKO DOBA (DOBA ARSENA ILI 19

Valipile diže Puris novim proizvodima 57,42

(Budva)osnovni podaci.pdf

Poštovani prijatelji i kolege, Obavještavamo Vas da će se

O NAMA - Moje Tezoro - Antikvarijat i galerija

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

godišnji izvještaj o stanju društva

Teximp otvorio novi