Kamtnjak
rzv.rrScp
o
PRovEDBI PROGRAMA ZASTITE. ounZnvl,NJA. oiuvaNJa.,
PRoMTcANJA r xonrSrnNJA PoDnuira KOJIMA UPRAVLJA JAVNA USTANOVA
KAMENJ AK Z A 2013. G ODINU
Javna ustanova za upravljanje za5ti6enim prirodnim vrijednostima na podruiju Opdine Medulin
KAMENJAK
Yeljata,2014
Za5tidena podruija i Natura 2000 na podruiju Opdine Medulin: Znaiajni krajobraz Donji Kamenjak
i medulinski arhipelag (2000616), Medulinski zaljev (3000173), Znaiajni krajobraz Gornji Kamenjak
(2000630), Spilja na Gradini kod Premanture (2000147'1,Park Suma Soline i Park $uma KaSteja.
OPCE INFORMACIJE O PROVEDENOM PROGRAMU
Javna ustanova Kamenjak glavninu prihoda za realizaciju Godi5njeg programa zaitite, odrLavanja, oduvanja,
promicanja i kori5tenja ostvaruje od naplate ulaza na podrudje Znalajnog krajobraza Donji Kamenjak i
medulinski arhipelag. Ustanova sva sredstva zarad ostvaruje vlastitom djelatno5iu.
Ostali prihodi su:
prihodi od koncesijskih odobrenja i dogaclanja,
prihodi od prodaje suvenira,
prihodi od edukativnih radionica,
prihodi po projektima,
prihodi od karnata na orodena sredstva,
od
Steta temeljern osiguranja,
prihodi od naplate kazni za nepo5tivanje Zakona o za5titi prirode.
Sredstva koja Ustanova ostvaruje koriste se za provodenje Godi5njeg programa na svim za5ti6enim
podrudjima Opdine Medulin. Naglasak upravljanja je na Donjem Kamenjaku kao najkompleksnijem podrudju
koje zahtjeva kvalitetan balans ljudske aktivnosti i za3tite prirode, a i sva se financijska sredstva ostvaruju
kori Stenj em Donj eg Kamenj aka.
U 2013. obavljene su sljedeie aktivnosti:
nadopunjeni su Op6i akti Ustanove,
obavljena su znanstvena istraZivanja,
provodile su se mjere za5tite prirode (uklanjanje otpada, vjetroizvalina, invazivnih vrsta, sanirali su
putevi, ograclivali su se travnjaci, uredivali su se travnjaci * spredavanje sukcesije)
provodile su se edukativne radionice,
jadali su se kapaciteti promidZbe i marketinga za5ti6enih podrudja,
prijavljivali
su se projekti u
cilju unapredenja zaltite i kori5tenja za5tiienih podrudja,
uspostavljala se suradnja s ostalim institucijama,
unaprijedili su se sportsko
-
rekreativni sadrZaji,
se
uredenje ulazno -izlazni punkt Paredine,
utemeljena
je didaktidno - poudna Setnica na Gornjem Kamenjaku,
provedena
je edukacija djelatnika.
nastavku su detaljnije opisane gore navedene aktivnosti.
1.
IZRADA OPCIH AKATA
Tijekom 2013. godine nadopunjeni su i izradeni sljedeii Op6i akti:
Odluka o osnivanju Javne ustanove Kamenjak
Statut Javne ustanove Karnenjak
Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta
Pravilnik o postupku i uvjetima davanja koncesijskog odobrenja
Poslovnik o radu Upravnog vijeia
2. ZNANSTVENA ISTRAZIVANJA
2.1. Monitoring sredozemne medvjedice na
podruiju akvatorija Donjeg Kamenjaka
U suradnji s Udrugom zaistraLivanje iza5titu prirode "Grupa sredozemna medvjedica" izZagreba i udrugorn
"Gruppo foca monaca" iz Rima vet niz godina provodi se monitoring na podrudju Kamenjaka kako bi se
prikupili kvalitetni podaci zapotrebe pra6enja sredozemne medvjedice, strogo za5ti6ene vrste u Flrvatskoj.
Ustanova redovito provodi rnonitoring vrste tijekorn godine te se prikupljaju uzorci za znanslvene analize
(dlaka, izmet) uz fotodokumentaciju svakog vitlenja jedinke.
Monitoring sredozemne medvjedice pomoiu IP Mvotek kamere, u Spilji na maloj Kolombarici provodi se od
2010. godine. Ustanova redovito obilazi lokaciju ipregledava opremu. IstraZivanja se provode i upotrebom
sluZbenog plovila Javne ustanove Kamenjak.
Slika 1: Sredozemna rnedvjedica, uvala Plovanije,2l .listopad, 2013
2.2, Kartiranj e vas kularne fl o re G ornj eg Kamenj aka
IstraZivanje je provelo Sveudili5te uZagrebu, Agronomski fakultet u sastavu doc.dr.sc. Sandro Bogdanovi6 i
dr.sc. Ivica Ljubidii. U skladu sa Strategijom i akcijskim planom zaltite bioloike raznolikosti i krajobrazne
raznolikosti Republike Hrvatske neophodno je istraZiti raznolikost flore s ciljem oduvanja prirodnih resursa i
biolo5ke raznolikosti travnjadkih stani5ta. Na izrazito ugroZenim stani5tima mediteranskih havnjaka i gariga
na podrudju Gornjeg Karnenjaka ovim je istraZivanjem zabiljeZeno dak 487 vaskularnih biljnih vrsta i podvrsta.
ZabiljeLenoje ukupno 13 endemidnih svojti i 3 vrlo rijetke vrste orhideja. Od ukupnog broja zabiljeZenih
biljnih vrsta, 99 svojti ima Zakonsku za5titu prema Narodnim novinama br.99109, od toga je njih 56 za5ti6eno,
a 40 strogo zaiti6eno.
Slika 2. Ophrys apifera Huds. (pdelinja kokica), Gornji Kamenjak 14. svibanj, 2013.
2.3. IstraZivanje 5i5mi5a Opdine Medulin
IstraZivanja je provodila studentica PMF-a Sanja Zalac uz vodstvo dr. sc. Nikole Tvrtkovida i pomo6
speleologinje Marte Malenice, mag.ekol. (SO PDS "Velebit"), biospeleologa Branka JalLila (SO PD
"Zeljeznidar"), Vedrana Milo5evi6a i Edi Paura (SU Pula), te Nediljka Landeke. TeZiSte istraZivanja bilo je na
novopronaclenoj porodiljnoj koloniji vi5e vrsta 5i5mi5a u lokalitetu Siuzi na Gornjem Kamenjaku, s ciljem
prikupljanja Sto vi5e podataka vezanih za brojnost i ekologiju nadenih vrsta. Uz to su se na podrudju Op6ine
Medulin i Siroj okolici obi5la i moguda skloni5ta te gotovo sve lokve i druge slatkovodne povr5ine koje bi
mogle biti od vaZnosti za 5i5mi5e.
Procjena ukupne brojnosti porodiljnih kolonija u proljeie 2013. godine je oko 670 jedinki, diji broj zajedno
s rnladima ljeti naraste do oko 1.200 jedinki. Zasadje na ovom lokalitetu nadeno ukupno 7 vrsta. Porodiljne
kolonije tvore sredozemni potkovnjak (Rhinolophus euryale\ - procjena oko 60 Zenki, veliki potkovnjak
(Rhinolophus ferrumequinum) - procjena oko 140 Zenki, ridi 5imi5 (Myotis emarginatus) - procjena oko 100
Zenki, te o5trouhi Simi5i (Myotis blythii) u mje5ovitoj koloniji s jedinkamavelikog 5i5mi5a (Myotis myotis)procjena ukupno oko 370 jedinki. Uz ovih 5 vrsta koje su potvrdene i lovom mrelama uodena su jo5 barern
dvije vrste, koje su identificirane samo na temelju eholokacije pri vedernjem izlasku. To je kasni noinjak
(Eptesucus serotinw) zabrljeLen na frekvenciji od oko 25-28 kHz dok su izlijetali veliki 5i5mi5i roda Myotis,
a pri kraju izleta jedna rnanja vrsta je zabiljeLena najjadim signalima na frekvenciji od 38 WIz(Pipistrellus
kuhlii ?).
Ovazadnja vrsta bilaje zabtljeLenai god.2012. bat-detektorom kraj katakombi.
Sve vrste kojima su potvrdene porodiljne kolonije nalaze se na popisu Dodatka II. Europske Direktive o
staniitima, a juLni potkovnjak se ubraja i medu ugroZene vrste Republike Hrvatske. Ovo je svakako
najznadajnija porodiljna kolonija 5i5mi5a u juZnom dijelu Istre, a najbliZe zabiljeLene porodiljne kolonije nekih
od ovih vrsta u Istri nalaze se na Brijunima (usmeni podatak Javne ustanove) i u Limskorn kanalu. Lokalitet
treba uvrstiti medu Natura 2000 staniSta i provoditi njegov stalni monitornig terneljem Direktive o staniStima.
2.4.
IstraZivanje crne udovice
Na podrudju Znadajnog krajobraza Donji Kamenjak i rnedulinski arhipelag provodi se istraZivanje crne
udovice za potrebe izrade doktorske disertacije Nediljka Landeke.
3. MJERE ZASTITE
I OEUVANJA PRIRODE
3.1. Uklanjanje otpada
Ustanova redovito odrLava disto6u za5tiienih podrudja, s posebnim naglaskom na Donji Karnenjak gdje
tijekom ljetne sezone dnevno boravi nekoliko tisuia posjetitelja. NajviSe otpada se nakupi na obalnom pojasu
te sezonski zaposlenici svakodnevno diste i odrZavaju podrudje. Osirn ljetnog di56enja, koje dodatno odraduju
isezonci, Ustanova je u 2013. godini zaposlila osobu na poslovima di5ienja te se iu zimskim mjesecima
svakodnevno obilazila obala i najfrekventnije staze i putevi Donjeg i Gornjeg Kamenjaka.
U 2013. godini odrZane su dvije radne akcije di5cenja na kojima je sudjelovalo oko 300 osoba. Intenzivnije su
se uklanjale vjetroizvaline i otpad na podrr.rdju Gornjeg Kamenjaka gdje se pripremao teren za stazu za slijepe
i slabovidne osobe. Svi koji su sudjelovali na dvije radne akcije ostvarili su pravo na besplatnu kartu zaulazak
na Donji Kamenjak.
U sklopu redovnog poslovanja tijekom turistidke sezone, na ulazima su se posjetiteljima dijelile biorazgradive
vre6ice za otpad. Tijekom turistidke sezone Ustanova, preko Opiinskog komunalnog poduzeca AlbaneL,
postavlja 8 baja za komunalni otpad duZ glavne prometnice u blizini najposjedenijih uvala i izleti5ta.
na Natura 2000 stani5tima
istoino submediteranski travnjaci
3.2. Spreiavanje sukcesije
-
eumediteranski travnjaci i
Mediteranski travnjaci su vrstama bogata stani5ta od nacionalne i europske vaZnosti na kojima pronalazimo i
najvedu koncentraciju orhideja u Istri (Zakonorn za5ti6ena biljna porodica.). Bio raznolikost na tim
podrudjirna je relativno visoka, no u suprotnosti s nekim drugim polu prirodnim stani5tirna, njihova bio
raznolikost je pod velikim utjecajem ljudske aktivnosti. Naime, zapu5tanjem ekstenzivnog stodarstva ove
riznice bio raznolikosti zarastaju, odnosno dolazi do sukcesije.
Ustanova je duZna prerna europskim Direktivama odrlavati ova staniSta te provoditi monitoring. Svake godine
ukloni se velik broj smrika iborova kojipolako prekrivaju pa5njadke povrSine tako je u 2013. godini odi56eno
podrudje iznad uvale Njive i Torete.
Slika 3. Pa5njadke povrSine pod orhidejarna, Nafura 2000 stani5ta
3,3 Zatvaranje puteva i postavljanje ogradica uz pa5njaike povrline
Prema Prostornom planu podrudja posebnih obiljeZja Donji Kamenjak i medulinski arhipelag predvideni su
odreder-ri putevi za zatvaranje kako bi se sprijedio ljudski pritisak na prirodu. VaZno je omoguditi neometano
odvijanje biolo5kih procesa Sto je u ljetnim mjesecima u velikom postotku naruSeno zbog pretjeranog turizma
na podrndju. Ipak, zavaranjem odreclenih puteva omogu6avamo obnavljanje biljnih zajednica, neometano
gnijeZclenje ptica, sigurno skloni5te za herpetofaunu, 5i5rni5e sukladno EU Direktivama.
U posljednjetri godine Ustanova je zavorlla odredenidio prometnica, a isto je napravila iu 2013. Zatvoren
je dio puteva na podrudju Kr5ina, Golice i DraZica.
U 2013. zamijenjen je dio za5titnih ogradica uz mediteranske travnjake kako bi se sprijedilo parkiranje na tim
povr5inama i sprijedio ulazak posjetitelja na iste. Djelatnici su osmislili i nadin kojirn ogradice postaju i
atrakcija u prostoru te se dio iskoristio zaizradu olovaka koje ispisuju i Salju pozdrav s Kamenjaka.
Slika 4. Olovke
-
ograde na dijelu travnjaka iznad uvale Podlokva
3.4. Sanacija makadamske ceste
Ustanovaje tijekom cijele godine sanirala vododerine i nepravilnosti na cestama koje su u upotrebi za motorna
vozila na Kamenjaku. U listopadu 2013. pristupilo se dugotrajnijoj metodi sanacije prirodnim materijalom
NovoCrete te su se sanirali najkritidniji dijelovi glavne prometnice, ulaz Paredine do kiZanja Polje, ulaz
Rupine do kiZanja Polje, uzbrdica iznad lokve, dio Portid - Njive.
3.5. Spreiavanje divlje gradnje
Ustanova ved niz godina kroz rad SluZbe nadzora suraduje s Gradevinskom inspekcijom te je i 2013 . godine
stopirana divlja gradnja u Park Sumi Soline. Djelatnici su reagirali na postavljanje temelja koji su ubrzo i
uklonjeni, a uklonjen je i objekt zakojije Ustanova upozorila jo5 201l.
3.6. Postavljanje sanitarnih ivorova
Na Donji Kamenjak postavljeni su mobilni kernijski toaleti u periodu od svibnja do listopada sa servisom
toaleta 4 puta tjedno.
4. NADZoR u zA5rlinNIvt ponRuclnn.t
Prema Zakonu o zaititi prirode neposredni nadzor u za5tiienirn podrudjima obavljaju duvari prirode. Ulaskom
Hrvatske u EU obuhvat upravljanja Ustanove se pro5irio i na sva Natura 2000 podrudja koja obuhvaiaju i
morski dio - Medulinski zaljev i Akvatorij zapadne Istre (dio u Opiini Medulin). Tijekorn 2013. godine duvari
prirode duvari prirode obavili su 422 nadzorai259 na podrudju ekolo5ke mreZe.
Osim nadzora, duvari prirode odrZavaju podrudje obuhvata upravljanja Ustanove.
5. EDUKACIJA. PROMTDZBAI
UNAPREEENJE RADA USTANOVE
5.1. Edukacija
5.1.1.
Edukativni programi
Jedna od vaZnijih djelatnosti Ustanove svakako je i edukacija s ciljern podizanja svijesti prvenstveno kod djece,
ali i svih posjetitelja o vaZnosti oduvanja prirode i okoliSa, kao i upoznavanje s radom Ustanove. Ustanova je
razvila niz edukativnih programa koji privlade Skole iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva.
Tijekom 2013. djelatnici Ustanove organizirali su edukativne programeza ukupno 55 grupa, odnosno 1755
ljudi.
Slika 5. Grupa udenika iz Njemadke
Slika 6. Vrtiika skuoina na stazi dinosaura
Slika 7. Osnovne Skole
-
odredivanje stupnja bio raznolikosti
5.
1.2.
Edukacijz za maslinare
Ustanova je u suradnji s Institutom za poljoprivredu i turizam iz Poreda organizirala radionicu za maslinare na
temu ekolo5kog maslinarstva. Predavanja su odrZali strudnjaci s podrudja maslinarstva i ekolo5ke proizvodnje
dipl.ing.agr. Nevio Seti6 s predavanjem o agrotehnidkim mjerama u ekolo5kom maslinarstvu, dipl.ing.agr. Sara
Godena s temom dozvoljeni preparati u ekolo5kom maslinarstvu i dr. sc. Slavica Dude5 s temom konsocijacije
masline ibuhada.
Radionicu je odslu5alo l5 maslinara s podrudja Op6ine Medulin.
Slika 8. Predavanje dipl.ing.agr. Nevia Setida
5.1.3.
Edukacija djelatnika
Tijekorn 2013. godine djelatnici Ustanove sudjelovali su na Strudnom skupu nadzornika iSkupu strudnih
sluZbi u Svetom Martinu na Muri gdje je Ustanova aktivno sudjelovala prezentacijom staze za slijepe i
slabovidne osobe buduii daje to potpuno novi sadrZaj u za5ti6enim podrudjima Hrvatske te je postojao velik
broj upita o stazi od strane drugih ustanova. Nadalje, djelatnici tJstanove sudjelovali su na Svjetskom danu
rendLera u Lovranu.
Djelatnici Ustanove sudjelovali su u trodnevnom usavr5avanju Skole za EU fondove te su sudjelovali na
seminaru koji je organizirala Udruga Zelena Istra u suradnji s Ministarstvorn za5tite prirode i okoliSa
"lnformiranje i sudjelovanje javnosti: Jeste li sprernni za promjenu? Alati za rczumijevanje i primjenu
transparentnog i inkluzivnog odludivanja".
5.1.4.
Studijsko putovanje
Krajem 20i3. godine djelatnici Ustanove bili su na studijskom putovanju u Nacionalnom parku Risnjak i
Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Cilj putovanja bilo je upoznavanje s radom drugih Ustanova i
problernima kojirna se susreiu na terenu. Obi5li smo i:zvor rijeke Kupe, novi posjetiteljski centar koji 6e2014.
biti otvoren uz Kupu, a koji se oprema putem projekta NIP integracije NP i PP u nrreZu Natura 2000. U
Krasnonr sLr djelatnici sudjelovali na obiljeZavanju Svjetskog dana planina.
Slika 9. NP R.isnjak, izvor Kupe
5.2. Uspostava osjetilno
- didaktiine
Setnice
"Gradina"
2012. godine Ustanova je zapodela raditi na ideji revitalizacije ZnaEajnog krajobraza Gornjeg Kamenjaka te
je projekt uspostave Setnice na Gomjem Kamenjaku prijavljen na natjedaj Ministarstva turizma program
Inovativni turizam - poticanje inovacija u turiznu. Na natjedaju je Ustanovi dodijeljeno 115 000,00 kuna od
strane Ministarstva turizma kako bi se 2013. zapodelo s pripremama za uspostavu Setnice. Osjetilno didaktidna Setnica "Gradina" otvorena je 14. listopada 2013. te su otvorenju bili nazodni predstavnici Opdine
Medulin, Udruge slijepih istarske Zupanije ipremanturski Zupnik koji je iposvetio stazu.
Slika 10. Otvorenje Setnice bilo je i medijski popradeno
Slika
1
1. Tabele na
braiici i rubnici duL staze
Slika 12. Tabela slagalica
-
razvojni ciklus cwdka
Setnica prezentira povijesnu i biolo5ku vrijednost podrudja koji su prezentirani nizom didaktidnih tabela, a
duZinorn od gotovo 1000 metara u potpunostije prilagotlena slijepim i slabovidnim osobama. Opremljena je
rubnicima i tabelama na Brailleovom pismu.
5.3. Organiziranje predavanja u suradnji s Udrugom u
kulturi Fenoliga
Ustanova ve6 dugi niz godina suraduje s Udrugom Fenoliga pa se tako i2013. godine organiziralo desetak
zanimljivih znanstveno populamih predavanja. Medu predavad,ima na5la su se i vrlo zanirnljiva imena iz
znanstvenog svijeta poput akademika Vladimira Paara, prof.dr. Davora Pavune, prof. Korada Korleviia, dr.sc.
Nikole Tvrtkoviia, i jo5 mnogi drugi.
Niz novih predavanja nastavlja se i u 2014. godini.
5.4. Knjiga KAMENJAK
Nakon gotovo dvije godine pripreme tekstova, sakupljanja materijala i fotografija, u kolovozu 2013. godine
Ustanova je izdala knjigu jednostavnognaziva KAMENJAK. Knjiga ima 150 stranica sa 160 fotografija i
izdanaje u nakladi od tri tisu6e primjeraka. Osim na hrvatskom knjiga se moZe na6i ina talijanskom,
engleskom i njemadkom jeziku.
Slika 13. Knjiga Kamenjak
5.5. IzloZba povodom Desetlje6a biolo5ke raznolikosti
U suradnji s Gradskorn knjiZnicom i ditaonicorn u Puli, 2010. godine Ustanova je osmislila putuju6u izloLbu
posveienu Desetljeiu biolo5ke raznolikosti koje je proglasio LIN. IzloZba je posveiena bio raznolikosti
Kamerijaka s naglaskom na orhideje, leptire i sredozemnu medvjedicu.
U veljadi 2013. godine izloLba je postavljena u Opiini Medulin. Nakon toga postavljena je u Skolarna Grada
Pule (Gimn azijaPula, OS Sijana, OS Stoia;.
Slika 14. Otvorenie izloLbe u Medulinu uvelidalo ie DKUS Mendula
5.6. Postavljena je meteoroloSka stanica na Kamenjaku
U travnju 2013. godine postavljenaje meteorolo5ka star.rica na podrudju Vidikovca na Kamenjaku. Otvorenju
stanice su prisustvovali udenici PS Banjole, prof.Korado Korlevii i naS poznati meteorolos mr.sc. Milan
Sijerkovii.
Podaci s postaje mogu se prona6i na
fl,
wwwpljusak.hr.
eff *""' .,ii"
Slika 15. Otvorenje stanice 16. travanj,20l3.
5.7. Sportski sadriaji u uvali St<otlie i
trim
stzza u Park Sumi Soline
S ciljem podizanja broja sadrZaja na podrudju Kamenjaka tijekom ljetnih mjeseci i usmjeravanja posjetitelja
na biolo5ki manje osjetljiva podrudja, Ustanova je uvela sportske sadrZaje u uvalu StoSie . Postavljena su dva
stola za stolni tenis, Sah velikih dirnenzija, ljudski stolni nogomet i badminton. AngaZiran je student s podrudja
Op6ine Medulin koji je iznajmljivao rekvizite iodrZavao sadrZaje.
U Park Surni Soline postavljena je trim staza na samofil ulazu u za5tideno podrudje.
16. Sportski sadrZaji u uvali
U
Premanturi, 28. vellade 201 4.
Ravnatelj JU Kamenjak
lgor Pasini, mag. oec.
Upravno vijede Javne ustanove Kamenjak
Predsjednica Upravnog vijeia fU Kamenjak
Tea Rosanda, 1nag. oec.
ffi,fu
<1'ail::t'**'"-" ';'
t\
,,l
i/
l.
{r
© Copyright 2024 Paperzz
