Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
Županija/Grad Zagreb: ZADARSKA ŽUPANIJA
Općina/grad: OPĆINA PAKOŠTANE
Naziv prostornog plana:
URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA PODRUČJA KOSTELJ - PAKOŠTANE
Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja:
SG Zadarske županije 11/08
Javna rasprava (datum objave):
Zadarski list od 04.03.2009.
Zadarski list od 17.03.2010.
Pečat tijela odgovornog za provođenje javne
rasprave:
Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno
glasilo):
SG Općine Pakoštane 1/10
Javni uvid održan
od: 12.03.2009. godine do 14.04.2009. godine
od: 25.03.2010. godine do 08.04.2010. godine
Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:
Milivoj Kurtov
_________________________________
(ime, prezime i potpis)
Suglasnost na plan prema članku 97. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, br. 76/07 i 38/09)
broj suglasnosti klasa: 350-02/10-13/27
Ur.br.: 531-06-10-2 AMT
datum: 21. svibnja 2010.
Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:
URBANISTICA d.o.o.
Zagreb, Đorđićeva 5
Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan:
Odgovorna osoba:
Jasminka Pilar-Katavić, dipl.ing.arh.
_________________________________
(ime, prezime i potpis)
Koordinator plana: Ana Putar, dipl.ing.arh.
Stručni tim u izradi plana:
Stručni konzultanti:
Ana Putar, dipl.ing.arh.
Valašek Marta, dipl.ing.arh.
Renata Filipović, dipl.ing.građ.
Mirjana Ivaniš Mladenović, dipl.ing.građ.
Pečat predstavničkog tijela:
Predsjednik predstavničkog tijela:
Ljubomir Meštrov
________________________________
(ime, prezime i potpis)
Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom
ovjerava:
Pečat nadležnog tijela
__________________________________
(ime, prezime i potpis)
Urbanistica d.o.o.
1
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
NOSITELJ IZRADE:
OPĆINA PAKOŠTANE
Načelnik:
Milivoj Kurtov
Koordinator plana:
Milivoj Kurtov
STRUČNI IZRAĐIVAČ:
URBANISTICA d.o.o.
Odgovorna osoba:
Jasminka Pilar - Katavić, dipl.ing.arh
Koordinator plana:
Ana Putar, dipl.ing.arh
Stručni tim u izradi plana:
Ana Putar, dipl.ing.arh.
Valašek Marta, dipl.ing.arh.
Filipović Renata, dipl.ing.građ.
Mirjana Ivaniš Mladenović, dipl.ing.građ.
Urbanistica d.o.o.
2
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
SADRŽAJ:
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja u prostoru općine ...................................................... 4
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru........................................................................................ 6
1.1.2. Prostorno razvojne značajke .................................................................................................. 8
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost................................................................................................... 8
1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti ....... 10
1.1.5. Obveze iz planova šireg područja ........................................................................................ 11
1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske
podatke te prostorne pokazatelje......................................................................................... 12
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja ....................................................................... 13
2.1.1. Demografski razvoj ............................................................................................................... 13
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture............................................................................ 14
2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura ................................................................................... 15
2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti područja ............................................................................ 18
2.2. Ciljevi prostornog uređenja .................................................................................................. 18
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj
stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti
krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina.................................................. 20
2.2.2. Unapređenje uređenja planskog područja i komunalne infrastrukture................................. 20
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Program gradnje i uređenja prostora ................................................................................... 21
3.2. Osnovna namjena prostora .................................................................................................. 22
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina ................. 24
3.4. Prometna i ulična mreža....................................................................................................... 24
3.4.1. Cestovni promet.................................................................................................................... 24
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža ........................................................................................ 31
3.5.1. Telekomunikacijski sustav .................................................................................................... 32
3.5.2. Vodnogospodarski sustav .................................................................................................... 33
3.5.3. Energetski sustav ................................................................................................................. 36
3.6. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu površina................................................................... 37
3.6.1. Uvjeti i način gradnje ............................................................................................................ 40
3.6.2. Oblici korištenja .................................................................................................................... 44
3.6.3. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno -povijesnih i ambijentalnih
cjelina .............................................................................................................................................. 44
3.7. Sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš ......................................................................... 45
3.8. Sprečavanje stvaranja arhitektonsko – urbanističkih barijera ............................................. 48
Urbanistica d.o.o.
3
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
1.
POLAZIŠTA
1.1.
POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI NASELJA ODNOSNO DIJELA
NASELJA U PROSTORU OPĆINE
Općina Pakoštane smještena je na krajnjem jugoistočnom dijelu Zadarske županije, na
granici sa Šibensko - kninskom županijom.
Naselje Pakoštane ima jedinstven položaj između Jadranskog mora na južnoj i Vranskog
jezera na sjevernoj strani. Mjesto broji 2.113 stanovnika prema popisu iz 2001. godine, Državnog
zavoda za statistiku u Zagrebu.
Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja područja Kostelj – Pakoštane (u
nastavku teksta Plan) nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Pakoštana. S južne strane graniči s
postojećim turističkim naseljem „Club Mediterranee“, sa sjeverne strane sa šumskim područjem,
dok sa zapadne strane graniči s danas neizgrađenim područjem (koje predstavlja neizgrađeni dio
građevinskog područja ugostiteljsko - turističke namjene), a sa istočne strane graniči s
izgrađenim dijelom naselja Pakoštane.
Južnim i istočnim dijelom obuhvata prolaze glavne mjesne prometnice – LC 63142 (ulica
Kneza Trpimira) koja spaja Pakoštane s Jadranskom turističkom cestom D8 (u daljnjem tekstu:
JTC), te ulica Brune Bušića, koja prolazi kroz cijelo mjesto i povezuje centar naselja Pakoštane s
turističkim zonama na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Općine.
Analiza zahvata i šire situacije dana je na kartogramu, u mjerilu 1:5000, koji je sastavni
dio Obrazloženja plana, a koji je dan kao uvodna karta obaveznih grafičkih prikaza (kartogram:
Odnos zahvata i šire situacije).
Obuhvat UPU Kostelj na ortofoto snimku iz 2006.g
Urbanistica d.o.o.
4
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
Obuhvat Plana, cijelom svojom površinom se nalazi unutar zaštićenog obalnog pojasa
(pojasu kopna u širini od 1000 m od obalne crte). Teren je pretežito neizgrađen i pokriven
nasadima mladog bora i makije. Pojedinačna individualna izgradnja nalazi se na samom jugu
obuhvata, prema prometnici između naselja i zone ugostiteljsko– turističke namjene Club
Mediterranee.
Planom je obuhvaćeno 8,96 % područja statističkog naselja Pakoštane, te 3,34 %
područja općine Pakoštane. Točnije, obuhvatom Plana uključena je površina od 0,1377 km² na
kopnu.
Područje obuhvata Plana određeno je Prostornim planom uređenja općine Pakoštane
(Službeni glasnik Općine Pakoštane, 2/06, 1/09). Istočna granica obuhvata Plana određena je
utvrđenom granicom izgrađenog dijela građevinskog područja naselja Pakoštane, na jugu i
jugoistoku plansko područje graniči s utvrđenim građevinskim područjem postojećeg turističkog
naselja „Club Mediterranne“, a na zapadu sa neizgrađenim dijelom građevinskog područja
ugostiteljsko- turističke namjene „Club Mediterranne“. Na sjeveru, granica obuhvata plana
predstavlja ujedno i granicu građevinskog područja naselja.
Područje obuhvata Plana Prostornim planom uređenja Općine Pakoštane utvrđeno je kao
površina građevinskog područja naselja - Kostelj.
Obuhvat Plana iznosi 13,81 ha.
Izvadak iz PPUO Pakoštane – karta 4. Građevinska područja naselja.
Urbanistica d.o.o.
5
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
S obzirom na činjenicu da se podaci o prostornim i demografskim pokazateljima u pravilu
iskazuju na razini statističkog naselja, osnovne podatke o stanju u prostoru za pojedine dijelove
statističkog naselja, kao što je to obuhvat ovog Plana, teže je precizno odrediti. Stoga su za
potrebe ovog Plana korišteni raspoloživi podaci iz statističkih (popisnih) krugova, na temelju kojih
je dan pregled osnovnih pokazatelja o stanju u prostoru.
Tablica 1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
POVRŠINA
(na kopnu)
Statističko
naselje
Pakoštane
Općina
Pakoštane
STANOVNICI
STANOVI
DOMAĆINSTVA
Popis 2001.g.
Popis 2001.g.
Popis 2001.g.
Gustoća
naseljenosti
2001.g.
km 2
%
broj
%
broj
%
broj
%
broj/km 2
1,54
37
2113
54,4
1 088
52,28
621
54,7
1372
4,12
100
3884
100
2 081
100
1135
100
942
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku – Zagreb, 2007.
Građevinsko područje naselja Kostelj pripada klimazonalnoj sredozemnoj regiji, i to
prijelaznom prostoru eumediteranske, submediteranske i stenomediteranske zone.
Potiskivanjem autohtonih šuma i šikara stoljetnim tradicionalnim iskorištavanjem, gdje je
antropogeni faktor bio odlučujući, formirale su se različite degradacijske forme biljnog pokrova na
krškim kamenjarima. Takav slučaj imamo na području obuhvata Plana, gdje je gotovo cijeli
prostor je obrastao gustim nasadom mladog bora i sredozemne makije.
Nekarakteristično za Hrvatsko jadransko područje, u Općini Pakoštane nalaze se bogati
vodni kapaciteti, zahvaljujući slivnom području Vranskog jezera. Slivno područje Vranskog jezera,
čiji dio obuhvaća prostor obuhvata Plana, od nezamjenjivog je značenja za ravnotežu prirode i
život stanovnika šireg područja.
Dio slivnog područja Vranskog jezera, a u sastavu općine, obiluje podzemnim i
nadzemnim tokovima, te akumulacijama voda stajačica koji se koriste još iz rimskog doba kada je
u ovom podrucju postojao akvadukt.
Stanovništvo, kućanstva i stanovi
Iz dostupnih statističkih podataka za područje obuhvata Plana nije moguće dati pregled
ukupnog broja stanovnika, kućanstava, gustoće naseljenosti, prosječne veličine kućanstva,
stanova i djelomično njihove namjene, dobnu i spolnu strukturu stanovništva, migracijska
kretanja, prirodni priraštaj stanovništva i zaposlenost iz popisnih (statističkih) krugova, jer oni
postoje samo na razini statističkog naselja Pakoštane, odnosno za područje Općine Pakoštane.
Prema podacima iz 2001. godine od ukupno 1088 stanova na području naselja
Pakoštane, 736 stanova bila su za stalno stanovanje, a 352 stana za odmor i obavljanje
djelatnosti. Iskazano u postocima, udio stanova za stalno stanovanje prema ukupnom broju
stanova iznosi 67,6 %, a udio stanova za odmor i obavljanje djelatnosti iznosi 32,4 %.
Urbanistica d.o.o.
6
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
Prema procjeni nastaloj obilaskom terena područja obuhvata Plana i prema prosječnoj
veličini kućanstva u naselju Pakoštane, procjenjeno je da na području obuhvata UPU Kostelj
danas živi oko 20 stanovnika.
Tablica 2: Struktura kućanstava 2001. godine
broj
Područje
kućanstava
Naselje Pakoštane
615
Općina Pakoštane
1122
broj članova kućanstava
2020
3715
prosječna
veličina kućanstva
3,28
3,31
Izvor: Državni zavod za statistiku, Zagreb. 2003.
U Općini Pakoštane prevladavaju kućanstva sa 3 ili 4 člana.
Tablica 3: Struktura stanova 2001. godine
Stanovi za stalno stanovanje
Područje
Naselje
Pakoštane
Općina
Pakoštane
Ukupno
ukupno
nastanjeni
privremeno
nenastanjeni
napušteni
Stanovi
za
odmor
Stanovi za
obavljanje
djelatnosti
1 088
736
590
122
24
349
3
2 081
1 343
1 082
205
56
675
63
Izvor: Državni zavod za statistiku, Zagreb. 2003.
Struktura stanova, kako na prostoru Općine, tako i naselja Pakoštane, ukazuje na znatan
udio stanova za odmor (349) u ukupnom stambenom fondu i tek neznatnom broju stanova za
obavljanje djelatnosti (3).
Prema podacima iz 2001. godine na području naselja Pakoštane od ukupno 1088
stanova, za stalno stanovanje ima 736, od čega su 590 trajno nastanjeni, 122 privremeno
nastanjena, a 24 su napuštena. Iskazano u postocima, udio stanova za stalno stanovanje prema
ukupnom broju stanova iznosi 67,6 %, a udio stanova za odmor i obavljanje djelatnosti iznosi
35,2 %.
Domaćinstva i stanovi
Prosječna veličina domaćinstva na području naselja Pakoštane iznosi 3,4 članova
(ukupno 621 domaćinstvo), što je jednako prosjeku na razini Općine Pakoštane (3,4 člana
domaćinstva).
Tablica 4: Domaćinstva prema obiteljskom sastavu i broju članova, 2001. godine
DOMAĆINSTVA
Područje
Naselje Pakoštane
Općina Pakoštane
Urbanistica d.o.o.
obiteljska domaćinstva
UKUPNO
621
1135
ukupno
517
947
2-4 člana
356
652
7
5 i više članova
161
295
neobiteljska
domaćinstva
ukupno
104
188
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
Kretanje broja stanovnika
Broj stanovnika naselja Pakoštane znatno je porastao osamdesetih (25%) godina da bi se
u devedesetima bilježio pad (2%).
Na nivou Općine pad se bilježi sedamdesetih (3,8%), ponovni rast osamdesetih (13,8%),
te ponovni pad devedesetih (11,7%).
Tablica 5. Kretanje broja stanovnika od 1961. - 2001.godine
Područje
Naselje Pakoštane
Općina Pakoštane
1961.g.
1639
3890
1971.g.
1665
3944
1981.g.
1722
3792
1991.g.
2155
4398
2001.g.
2113
3884
1.1.2. Prostorno – razvojne značajke
Prostorno - razvojne značajke planskog područja vezane su za njegovu povezanost s
naseljem Pakoštane. Područje Kostelj sastavni je dio naselja Pakoštane, te čini njegovo
proširenje na sjeverozapad.
Područje obuhvata kompaktna je cjelina, s dvije strane omeđena važnim mjesnim
prometnicama – zapadnim ulazom u mjesto iz smjera Biograda i jednom od glavnih mjesnih
prometnica iz centra naselja prema turističkoj zoni „Club Mediterranne“. Od ukupno 13,81 ha
obuhvaćenih Planom, izgrađeno je 2,37 ha, odnosno 17,16 %. Navedenu izgradnju karakteriziraju
obiteljske kuće namijenjene stalnom ili povremenom stanovanju.
Ovaj dio naselja Pakoštane nalazi se, uz turističku zonu „Club Mediterranne“ na krajnjem
sjeverozapadnom dijelu Općine i predstavlja ulaznu točku iz smjera Biograda. Izgrađeni dio
naselja Pakoštane s kojim područje Plana graniči s istočne strane, karakteriziraju obiteljske kuće
i kuće s apartmanima za iznajmljivanje.
S obzirom na postojeći broj i trend rasta broja stanovnika, te gospodarsku strukturu čije je
osnovno obilježje obogaćivanje i formiranje nove turističke ponude, područje Kostelj treba pružiti
u kontekstu cijelog naselja atraktivan i adekvatan ulaz. Postojeća ulica kneza Trpimira i ulica
Brune Bušića, nedostatne su za buduće potrebe, te svojim profilom ne zadovoljavaju potrebne
kriterije. Ceste planirane Prostornim planom uređenja Općine Pakoštane trebale bi zadovoljiti
buduće potrebe, a izgradnja ponuditi prihvatljivu sliku budućeg turističkog središta.
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
•
Prometna infrastruktura
Cestovni promet
Prilaz planskom području sa državne ceste D8 - Jadranske turističke ceste, odvija se
lokalnom cestom LC 63142- ulicom kneza Trpimira. Postojeće raskrižje sa D8 (JTC) nalazi se
sjeverno, izvan obuhvata Plana. Ulica kneza Trpimira u svojem sadašnjem profilu ima kolnik
širine manje od 6,0 m, obostrani drvored čempresa i obostrano smještenu pješačku stazu.
Sadašnja širina kolnika ne zadovoljava potrebe jednog od 2 glavna ulaza u naselje.
Urbanistica d.o.o.
8
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
Uz ulicu kneza Trpimira jedina postojeća ulica koja se nalazi unutar granica obuhvata
planskog područja je ulica Brune Bušića. Ova promernica, u dijelu koji se nalazi unutar obuhvata
ovog Plana, svojim profilom ne zadovoljava tehničke uvjete i potrebe kolnog i pješačkog prometa.
Izgrađeni dio naselja u planskom području smješten je na južnom dijelu obuhvata uz
nerazvrstanu cestu.
Postojeće ceste unutar planskog područja samo djelomično imaju osigurane koridore
potrebne za njihovo širenje, kolni i pješački promet nije svuda odvojen, uređenje nije primjereno
njihovom značaju, i izgled nije primjeren funkciji.
Telekomunikacije
Sjedište općine Pakoštane preko RSS digitalne komutacije vezano je na glavni
komutacijski centar u Zadru, putem postojećeg magistralnog svjetlovodnog kabelskog sustava,
položenog državnom cestom D8.
U prostoru obuhvata Plana pružanje telekomunikacijskih usluga omogućuje se putem
postojeće podzemne TK instalacije položene uz prometnicu (LC 63142 – Ul. Kneza Trpimira) koja
prolazi jugoistočnim rubom područja Plana.
•
Sustav vodoopskrbe i odvodnje
Vodoopskrba
Na području obuhvata plana danas nema izgrađene vodoopskrbne mreže. No, na
jugoistočnom i jugozapadnom rubu obuhvata postoji izgrađena vodoopskrbna mreža, na koju je
nakon rekonstrukcije cjevovoda u Ul. Kneza Trpimira moguće priključenje buduće vodopskrbne
mreže područja Plana.
Opskrba vodom obodnih naselja Pakoštane i turističkog naselja „Club Mediterranne“ vrši
se preko vodovodne mreže koja je vezana gravitacijskim dovodnim cjevovodima Ø250 mm na
vodospremu „Kostelj” i cjevovodom Ø175 mm na vodospremu „Pakoštane”. Vodosprema
“Kostelj”, zapremine V= 2000 m3 ima kotu dna na koti 44,0 m n.m. Vodosprema “Pakoštane”,
zapremine V=100 m 3 nalazi se na koti 23,0 m n.m.
Vodosprema “Kostelj” povezana je posebnim cjevovodom na vodospremu “Straža”, u koju
dolaze vode iz lokalnog izvorišta “Kakma” i "Biba", te sa zahvata na rijekama: Krka i Zrmanja.
Odvodnja otpadnih voda
Odvodnja otpadnih voda preko javne kanalizacijske mreže počela se rješavati u naselju
Pakoštane.
Unutar područja obuhvaćenog ovim planom sanitarne otpadne vode prikupljaju se tlačnim
kolektorom koji prolazi sabirnom ulicom (SU1) i gravitacijskim kolektorom koji prolazi dijelom
postojeće ceste LC 63142 (ulice kneza Trpimira). U ostalom izgrađenom dijelu zone obuhvata
odvodnja se rješava zasebno preko individualnih septičkih jama.
Oborinske vode upuštaju se izravno u tlo i more.
Urbanistica d.o.o.
9
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
•
Energetski sustav
Elektroenergetika
Unutar područja obuhvaćenog ovim planom nema izgrađenih elektroenergetskih objekata
prijenosnog naponskog nivoa (110 kV i više).
U neposrednoj blizini, jugoistočno od područja obuhvata, prolazi DV 10 kV otcjep za TS
„Kozarica“, na koji je moguć priključak budućeg naselja Kostelj.
Područje obuhvata je u manjem dijelu pokriveno niskonaponskom mrežom.
Opskrba plinom
Plansko područje nije pokriveno plinskom mrežom.
•
Postupanje s otpadom
Organizirano sakupljanje i odvoz komunalnog otpada sa područja naselja Pakoštane, pa
tako i planskog područja Kostelj, obavlja tvrtka “Komunalac” d.o.o. iz Biograda n/m. Sav otpad se
odvozi na odlagalište Baštijunski Brig. Odlagalište se nalazi na prostoru Grada Biograda, u
neposrednoj blizini Vranskog jezera i ne zadovoljava ni minimalne uvjete potrebne za
funkcioniranje normalnog odlagališta, te predstavlja veliku opasnost za onečišćenje jezera.
Komunalno društvo osigurava odvoz komunalnog otpada za sve građevine koje proizvode
komunalni otpad, na način da se na svakoj građevnoj čestici osigura posuda za sakupljanje
otpada koja se neposredno prije odvoza otpada postavlja na javnu površinu uz ogradni zid.
Na području obuhvata ovog Plana ne postoje subjekti koji proizvode neopasni industrijski
i opasni otpad, dok ambalažni, električni i elektronički otpad, te otpadna vozila i otpadne gume
skupljaju ovlaštene pravne osobe.
1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti
i posebnosti
•
Prirodna baština
Unutar područja obuhvata Plana nema zaštićenih, niti evidentiranih dijelova prirodne
baštine. No, navedeno se područje nalazi u blizini PP „Vransko Jezero“ i posebnog ornitološkog
rezervata „Sjeverozapadni dio Vranskog jezera“ te se u potpunosti nalazi unutar područja
ekološke mreže – međunarodno važnog područja za ptice HR 1000025 Vransko Jezero i Jasen.
•
Kulturno - povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti
Unutar područja obuhvata Plana nema registriranih niti evidentiranih kulturno – povijesnih
cjelina, vrijednosti i posebnosti. Ambijentalnu vrijednost prostora čini postojeći obostrani drvored
čempresa uz ulicu kneza Trpimira, kojeg je potrebno uklopiti u plansko rješenje te prometnice.
Urbanistica d.o.o.
10
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
1.1.5. Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika i stanova,
gustoća stanovanja i izgrađenosti)
Obvezujući dokument prostornog uređenja za područje obuhvata Plana je Prostorni plan
uređenja općine Pakoštane (Službeni glasnik Općine Pakoštane, 2/06, 1/09). Prema navedenom
planu, a u skladu s odredbama Prostornog plana županije, za područje Kostelj, kao dio naselja
Pakoštane, određena je obavezna izrada Urbanističkog plana uređenja.
Na planskom području nema građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku.
Na plansko područje odnose se sljedeće građevine od važnosti za Zadarsku županiju:
Prometne građevine
Cestovni građevine s pripadajućim objektima i uređajima:
lokalne ceste:
- L 63142: D8 – Pakoštane ( Ž6064 )
Prostornim planom uređenja Općine Pakoštane određen je način korištenja i uređenja
prostora, te mogućnosti izgradnje. Unutar planskog područja, koje predstavlja građevinsko
područje naselja, dopuštena je gradnja zgrada stambene, društvene, gospodarske i mješovite
namjene, uređenje javnih zelenih i sportsko – rekreacijskih površina, pješačkih i biciklističkih
staza gradnja građevina i koridora infrastrukturne i komunalne namjene te pomoćnih i montažnih
građevina.
Prostornim planom uređenja Općine Pakoštane određeni su prostorni standardi buduće
gradnje unutar građevinskih područja naselja, a što se odnosi i na područje obuhvata ovog Plana.
Kako stanovanje predstavlja temeljnu namjenu unutar građevinskih područja naselja,
kriteriji gradnje stambenih zgrada najznačajniji su za planiranje buduće gradnje i planirane
gustoće stanovanja unutar područja obuhvata ovog Plana.
Tako je prema Prostornom planu uređenja Općine Pakoštane određena najmanja
dopuštena površina građevne čestice za stambenu zgradu tipa A (s najviše 2 stana) i iznosi 300
m2 za gradnju samostojećih građevina te 250 m 2 za dvojne građevine. Osim zgrada tipa A,
omogućuje se i gradnja stambenih zgrada tipa B (sa najviše 4 stana) i C (sa najviše 6 stanova).
Najmanja dopuštena površina građevne čestice za gradnju zgrada tipa B iznosi 500 m2 , dok za
gradnju zgrada tipa B iznosi 600 m2 .
Osim navedenih kriterija za gradnju stambenih zgrada, također su dani kriteriji i za
gradnju gospodarskih zgrada (nestambenih i stambeno - poslovnih), koje je, prema navedenom
planu šireg područja, moguće graditi unutar obuhvata ovog plana. Najmanja dopuštena površina
građevne čestice za gradnju stambeno-poslovnih zgrada iznosi 500m 2.
Prostorni plan uređenja Općine Pakoštane propisuje uređeno građevinsko zemljište, što
obuhvaća imovinsko-pravnu pripremu, pristupni put, te osnovnu infrastrukturu: priključak na
elektroopskrbnu i vodoopskrbnu mrežu, odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s
pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), a sve na osnovi posebnih uvjeta
komunalnih i javnih poduzeća.
Urbanistica d.o.o.
11
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
Osim općih općih uvjeta za izgradnju i uređenje građevinskog područja naselja, Prostornim
planom uređenja Općine Pakoštane propisano je da je, prilikom izrade UPU-a, potrebno poštivati
sljedeće uvjete:
-
riješiti prohodnost i prometnu pristupačnost zone,
osigurati min. 20% površine zone obuhvata plana za javne površine,
osigurati prohodnost i pristupačnost dožobalnog pojasa,
gradnju udaljiti min. 70 m od obalne crte.
1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i
gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
Područje obuhvata Plana smješteno je na sjeverozapadnom dijelu Općine Pakoštane te
ujedno i na sjeverozapadnom dijelu naselja Pakoštane. Obuhvat Plana predstavlja trenutno
gotovo neizgrađen prostor, uz koji su koncentrirani ugostiteljsko – turistički sadržaji.
Na području unutar obuhvata Plana danas živi oko 20 stalnih stanovnika te gustoća
naseljenosti na izgrađenom dijelu obuhvata Plana iznosi 12,6 st/ha, a na ukupnoj površini
obuhvata samo 1,5 st/ha. Mala gustoća rezultat je velikih neizgrađenih površina unutar obuhvata
Plana.
Turizam je osnovna grana gospodarstva, a razvojem turizma otvorit će se mogućnosti
razvoja ostalih gospodarskih i društvenih djelatnosti u Općini. Trenutni kapaciteti na području
cijelog naselja Pakoštane u hotelskom smještaju su mali, a relativno veliki broj kuća (stanova) za
odmor, kao i veliki broj apartmana i soba za iznajmljivanje u privatnim kućanstvima, za posljedicu
ima pritisak velikog broja ljudi u vrijeme turističke sezone.
Urbanistica d.o.o.
12
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
Veliki broj stanova za stalno stanovanje dokaz je i privlačnosti mjesta za stalan boravak.
Iz ovog razloga prostorne rezerve (neizgrađene površine) treba iskoristiti za razvoj turizma, kao i
za kvalitetnu stambenu izgradnju, što se odnosi i na površine unutar obuhvata ovog Plana.
Izgradnjom unutar obuhvata plana povećat će se stambeno – poslovni kapacitet cijelog naselja
Pakoštane, a racionalnim korištenjem neizgrađenih površina te kvalitetnom gradnjom, podići će
se vrijednost i privlačnost naselja.
Postojeća obodna mreža prometnica dobro povezuje i pokriva pristup planskom području,
što omogućava jednostavno planiranje unutarnje mreže i osiguranje pristupa do svake buduće
građevne čestice.
Povećanjem broja stanovnika i turističkog prometa za okolne turističke zone nameće se
potreba povećanja i poboljšanja glavne prometne mreže, što je prostorno izvedivo i planirano
Prostornim planom uređenja Općine Pakoštane.
2.
CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1.
CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINSKOG ZNAČAJA
Ciljevi prostornog uređenja područja Kostelj, u sklopu naselja Pakoštane kao općinskog
središta, utvrđeni su odrednicama Prostornog plana uređenja Općine Pakoštane, a usmjereni su
na razvoj kvalitetnog stanovanja upotpunjenog s odgovarajućim poslovnim sadržajima, kvalitetno
osmišljenim javnim zelenim, sportsko – rekreacijskim i komunalnim površinama.
Potrebno je težiti visokoj razini komunalne i društvene opremljenosti prostora, što će
omogućiti dostizanje visoke razine urbanog standarda naselja.
Uz stambenu gradnju potrebno je predvidjeti dovoljan broj javnih zelenih površina (park,
dječje igralište), te što je moguće u većoj mjeri sačuvati postojeće vrijedno zelenilo (npr. drvored
čempresa uz Ulicu kneza Trpimira).
2.1.1. Demografski razvoj
Broj stanovnika statističkog naselja Pakoštane, prema popisu iz 2001. godine iznosio je
2113, a procijenjeni broj stanovnika unutar obuhvata Plana (kako se radi o pretežito
neizgrađenom području) je 20 stanovnika. U zadnjih trideset godina zabilježen je značajan porast
broja stanovnika u statističkom naselju, pa se može očekivati i daljnji rast.
Temeljem dosadašnjih demografskih pokazatelja, a s obzirom na velike prostorne rezerve
unutar obuhvata Plana, može se očekivati nastavak pozitivnih trendova rasta broja stanovnika i u
narednom razdoblju.
S obzirom na činjenicu da su prostornim planom šireg područja (Prostornim planom
uređenja Općine Pakoštane) definirani prostorni standardi za gradnju stambenih zgrada unutar
građevinskog područja naselja (a stanovanje je osnovna namjena građevinskog područja
naselja), planirana gustoća stanovanja uvjetovana je upravo propisanim veličinama građevnih
čestica i mogućim brojem stanova.
Urbanistica d.o.o.
13
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
Prostornim planom uređenja Općine Pakoštane određene su relativno male površine
dostatne za formiranje građevnih čestica, a na jednoj građevnoj čestici, ovisno o njenoj veličini,
moguće je graditi i do 6 stanova. Kako je stav lokalne zajednice da se u ovom planu, odnosno na
ovom području, ne bude restriktivniji od plana šireg područja (odnosno da se ne povećava
najmanja dopuštena veličina građevnih čestica), navedeno će rezultirati relativno velikom
planiranom gustoćom stanovanja unutar obuhvata ovog plana.
Uzimajući u obzir navedeno, maksimalna gustoća stanovanja (neto) na području obuhvata
plana iznosila bi 240 stanovnika/ha, dok bi gustoća stanovništva iznosila 180 stanovnika/ha. To
bi značilo da bi, ukoliko se realizira planom omogućena gradnja, unutar područja obuhvata plana
moglo biti cca 2470 stanovnika, odnosno korisnika prostora.
Navedene brojke predstavljaju najveću moguću kapacitiranost prostora, odnosno vršni
kapacitet, na koji je potrebno dimenzionirati svu potrebnu infrastrukturu.
Kako se planom želi omogućiti fleksibilnost realizacije (te se želi dati mogućnost gradnje
različitih tipova građevina na gotovo cijelom području obuhvata), nije moguće procjeniti koliki će
biti stvaran broj budućih korisnika prostora unutar obuhvata plana. Raspon mogućih brojki
budućih korisnika relativno je velik, a ovisit će o veličinama građevnih čestica koje će se u
postupku provođenja plana formirati, kao i o izabranom broju stanova pojedinog investitora.
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
Unutar Općine Pakoštane, naselje Kostelj predstavlja dio statističkog naselja i općinskog
središta Pakoštane. Stanovnici Kostelja koristit će većinu gospodarskih i društvenih sadržaja u
ostatku naselja Pakoštane.
Gospodarska struktura temelji se na djelatnostima koje su kompatibline i koje upotpunjuju
stambenu strukturu naselja, kao što su razne trgovačke i uslužne djelatnosti, te gospodarski
objekti koji ne ugrožavaju ekološku stabilnost naselja, odnosno ne smanjuju kvalitetu stanovanja.
Prostorne resurse (neizgrađene dijelove unutar planskog područja u veličini od oko 12 ha)
potrebno je izgrađivati primjerenom tipologijom koja će sačuvati kvalitetu prostora i podići mu
vrijednost, kao i namijeniti sadržajima i funkcijama koje će obogatiti urbani standard.
Osnovni ciljevi ovog Plana su:
-
racionalno gospodarenje prostorom i svestrana zaštita okoliša (zaštita zraka, mora,
tla, zaštita od buke),
-
na neizgrađenim površinama planskog područja odrediti optimalnu namjenu i
racionalni pristup izgradnji uz osiguranje javnog prostora,
-
predvidjeti javne zelene površine (park, dječje igralište) koje nedostaju mjestu,
-
poboljšati funkcioniranje postojeće prometne i komunalne infrastrukturne mreže
(planiranje novih prometnica, uz rekonstrukciju, proširenje i uređenje postojećih),
-
sačuvati "prokrvljenost" pješačkim putevima, odnosno pješačkim vezama,
Urbanistica d.o.o.
14
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
-
2.1.3.
•
uređenje postojeće ulice kneza Trpimira, uz obvezu očuvanja postojećeg drvoreda,
kako bi se osigurao prihvatljiv i prometno siguran ulaz iz smjera D8 (JTC), koji će na
adekvatan način opskrbljivati planiranu zonu izgradnje i nove sadržaje na danas
neizgrađenim površinama, kako u sklopu obuhvata Plana, tako i u njegovoj okolici
(ugostiteljsko - turistička zona „Club Mediterranee“).
Prometna i komunalna infrastruktura
Prometni sustav
Cestovni promet
Organizacijom prometa potrebno je omogućiti kolni pristup svim dijelovima planskog
područja i adekvatno pješačko kretanje. Kao ciljevi razvoja cestovnog prometa postavljeni su
nužna regulacija i uređenje postojećih ulica ili dijelova ulica, te izgradnja novih ulica u planiranim
područjima naselja.
Regulacija i uređenje postojećih ulica uključuje prvenstveno povećanje sigurnosti ostalih
sudionika u prometu (biciklisti, pješaci, pogotovo osobe s poteškoćama u kretanju) na način da
se u profilu ulice strogo razdvoji kolnik od biciklističkog i pješačkog hodnika. Ciljana širina kolnika
od 6 metara za dvosmjerni promet i 4 metra za jednosmjerni promet omogućila bi nesmetano
odvijanje prometa u svim ulicama u naselju. Uz kolnik treba, uvijek gdje je moguće, predvidjeti
obostrani pješački (i biciklistički) hodnik od 1,5 metra, za što uglavnom postoje dovoljni prostorni
koridori.
Sva križanja u razini potrebno je uskladiti sa tehničkim elementima za sigurno odvijanje
prometa. To uključuje i rekonstrukciju postojećeg križanja na ulici kneza Trpimira sa ulicom Brune
Bušića. Također je potrebno postojeće raskrižje ulice kneza Trpimira i ulice bana J. Jelačića
pretvoriti u kružno raskrižje. Za ovu ulicu predviđa se izmjena koridora na jugozapadnom dijelu
obuhvata Plana, kako bi se umirio promet prema planiranoj ugostiteljsko – turističkoj zoni.
Koridor Trpimirove ulice u sjevernom segmentu obuhvata potrebno je povećati kako bi se
dodala biciklistička staza.
Paralelno s Trpimirovom ulicom u sklopu naselja Kostelj, na njegovom zapadnom rubu,
nužno je planirati još jednu prometnicu, koja bi bila novi direktni prilaz postojećim i planiranim
ugostiteljsko turističkim zonama, s planirane ceste Biograd n/m - Pakoštane.
Kroz naselje Kostelj potrebno je planirati cestu koja će biti nastavak ceste iz smjera
Biograda n/m, kako bi se osigurao nesmetan promet vozila koji ulaze u Pakoštane iz tog smjera.
Za potrebe smirenja u budućnosti pojačanog intenziteta prometa u smjeru ugostiteljsko
turističkih zona križanja cesta u naselju s rubnim cestama potrebno je riješiti kružno.
Za potrebe javnog prijevoza u obuhvatu Plana ne predviđaju se autobusna stajališta.
Telekomunikacijski sustav
Jugoistočno od prostora obuhvata Plana postoji izgrađena podzemna telekomunikacijska
mreža. Cilj prostornog uređenja je izgradnja telekomunikacijske mreže koja će osim govorne
Urbanistica d.o.o.
15
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
usluge udovoljiti modernim zahtjevima komunikacije za prijenos informatičkih, audio i video
signala.
Koncept telekomunikacijske mreže u područjima većeg mjesta je FTTC (optička nit do
blizine pretplatnika). Inicijalne hibridne optičko-bakrene telekomunikacijske mreže gradit će se
korištenjem kabelske kanalizacije čime će se omogućiti etapna i ekonomski racionalna
nadgradnja, sukladno komercijalno raspoloživim resursima.
Kabelska kanalizacija polaže se u sklopu čestica cesta i javnih površina. Također ju je
potrebno graditi u skladu sa sintezom komunalnih instalacija te Uputama za planiranje,
projektiranje i građenje kabelske kanalizacije. Prema Zakonu o telekomunikacijama investitor
prigodom gradnje građevine mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke
telekomunikacijske vodove i za vodove za kabelsku televiziju i mora u objekat ugraditi potpunu
telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni objekta, koja uključuje i vodove za zajednički
antenski sustav i kabelsku televiziju.
Na dionicama gdje danas postoji podzemna pristupna mreža građena sa kabelima
položenim direktno u zemlju, neophodno je izvršiti supstituciju i omogućiti korisnicima nove i
kvalitetnije telekomunikacijske usluge.
Kapacitet planiranih telekomunikacijskih kabela utvrdjuje se na osnovu planiranog i
postojećeg broja stambenih jedinica - domaćinstava, te broja zaposlenih u gospodarstvu i
industriji.
Planirana distributivna telekomunikacijska kanalizacija gradi se u pravilu sa cijevima tipa
PEHD promjera φ 50 mm, ili PVC cijevima promjera φ 110 mm. Na mjestima izrade spojnica na
položenim kabelima, te kod planiranih distributivnih točaka, predviđa se ugradnja odgovarajućih
montažnih kabelskih zdenaca.
Tip i kapacitet kabelskih izvoda utvrditi na osnovu lokacije i područja koje pokriva. U
slučaju podzemnih rješenja priključaka, to je priključna kutija na zidu individualne stambene
zgrade, instalacijski i kabelski izvod, čime se izbjegava ugradnja samostojećih izvodnih ormarića.
Za građevine sa više od 4 stana te kod stambeno-poslovnih građevina potrebno je
predvidjeti ugradnju kabelskog izvoda odgovarajućeg kapaciteta.
•
Vodoopskrba i odvodnja
Vodoopskrba
Vodoopskrbni sustav naselja Kostelj dio je vodoopskrbnog sustava „Grupni vodovod
Biograda n/m“.
Planirano stanje proširenja sustava vodoopskrbe obuhvaća proširenje vodoopskrbne
mreže, zamjenu dotrajalih dionica nedovoljnog kapaciteta.
Na području obuhvata Plana neophodno je osigurati zadovoljavajuće količine vode za
potrebe planiranih potrošača, kao i u svrhu protupožarne zaštite.
Prilikom dimenzioniranja vodoopskrbne mreže preporuča se koristiti norme potrošnje koje
su date u sklopu Prostornog plana uređenja općine Pakoštane, odnosno 250 l/osobi/dan za
Urbanistica d.o.o.
16
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
stalno stanovništvo (uključivo obrt, javne ustanove, komunalne potrebe, zalijevanje okućnica),
250 l/dan/osobi za turiste u apartmanima, 200 l/osobi/dan za turiste u privatnom smještaju,
odmaralištu i autokampu.
Prilikom dimenzioniranja objekata vodoopskrbnog sustava uzet će se u obzir i koeficijenti
dnevne i satne neravnomjernosti, što je predmetom razrade projekata višeg stupnja.
Odvodnja
Planirana mreža sustava sanitarne odvodnje obuhvaća uglavnom izgradnju, odnosno
proširenje mreže kanalizacije sanitarnih otpadnih voda.
Sustav odvodnje je isključivo razdjelnog tipa, što znači da se zasebnom mrežom
kolektora prihvaćaju sanitarne otpadne vode, a zasebnom mrežom kolektora oborinske vode.
Sustav odvodnje mora biti nepropustan, uz zbrinjavanje svih oborinskih i otpadnih voda.
Gradnja mreže sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda izvodit će se u skladu s
potrebama, uporedo sa gradnjom novih zona naselja, kao i za potrebe prihvata sanitarnih
otpadnih voda dijelova naselja koji nemaju riješen sustav odvodnje.
•
Energetski sustav
Elektroopskrba
Prostornim planovima šireg područja nije predviđena unutar granica ovoga Plana
izgradnja elektroenergetskih objekata prijenosnog naponskog nivoa.
Nove 20 kV vodove treba graditi isključivo podzemnim kabelima, a trafostanice 20/0,4 kV
kao kabelske trafostanice.
Niskonaponsku mrežu također treba razvijati podzemnim kabelima.
Plinoopskrba
Energetsku potrošnju treba usmjeravati prema upotrebi plina u kombinaciji sa obnovljivim
izvorima energije. Plin je ekološki najčišće fosilno gorivo i ekonomski vrlo prihvatljiv energent za
kojeg su razvijene tehnologije za sigurno korištenje. Cilj plinarskog gospodarstva je svakom
potrošaču omogućiti korištenje plina kao energenta. Do izgradnje mreže opskrbe prirodnim
plinom, potrebno je povećavati potrošnju UNP-a u svim sektorima potrošnje, te postupno mijenjati
ložišta koja koriste tekuća i kruta goriva ložištima koja koriste UNP, čime se stvaraju preduvjeti
za prihvat prirodnog plina, a ujedno i i štiti okoliš.
Prostornim planom Zadarske županije usvojene su trase magistralnog plinovoda Bosiljevo
- Split i pripadajućeg regionalnog plinovoda Benkovac - Biograd. Mjerno regulacijska stanica
(MRS) iz koje će se vršiti opskrba prirodnim plinom na području obuhvata Plana je MRS Biograd.
Do izgradnje magistralnog plinovoda Bosiljevo – Split i mreže distributivnih visokotlačnih
plinovoda, opskrba se ostvaruje miješanim odnosno isparenim ukapljenim naftnim plinom.
Planom je naznačena lokacija postrojenja UNP-zrak za Biograd.
Urbanistica d.o.o.
17
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
2.1.4.
Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja
Područje obuhvata Plana uglavnom je neizgrađeno. Izgrađeni dio odnosi se na krajnji
južni dio obuhvata, te obuhvaća oko 13% (1,76 ha) ukupne površine obuhvata Plana. Zatečenu
izgradnju čine obiteljske, slobodnostojeće kuće. Smještene su na velikim parcelama, pa je
gustoća izgradnje mala.
Obzirom da plansko područje pokriva dosad neizgrađeno rubno područje naselja
Pakoštane, njegovom izgradnjom potrebno je sačuvati osnovni identitet naselja, te ovim Planom
utvrditi osnovne mjere zaštite koje će pripomoći očuvanju i poštivanju tradicije naselja.
U izgrađenim dijelovima naselja potrebno je djelovati u cilju uređenja i dovršenja
postojeće strukture i njenog definiranja do pojedinosti. Uz određivanje tipologije i načina gradnje
usklađenih sa ambijentom, cilj je osigurati što više javnog prostora te dovršetak dijelova ulica,
uređenje u njihovom punom profilu (uređenje nogostupa, javne rasvjete, opremanje elementima
urbane opreme).
Za sliku naselja je izuzetno važan ulazni prostor iz smjera Biograda n/m, pa je naročito
bitno djelomično proširenje i uređenje dviju ulica koje dolaze iz tog smjera (lokalna cesta iz
smjera JTC-a, te novoplanirana cesta koja će povezivati naselja). Pri određivanju namjene i
uvjeta gradnje u ovom prostoru, posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti i uređenju postojećih
zelenih površina (prvenstveno drvoreda čempresa) i njihovom oblikovanju u površine namijenjene
odmoru i šetnji građana.
Ovo područje zbog položaja u naselju ima potencijal postati vrlo kvalitetan prostor,
odnosno bitna poveznica naselja Pakoštane s ˝vanjskim˝ ulazima, te sve kvalitetnijim obalnim
prostorom ugostiteljsko turističkih zona.
2.2.
CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA ODNOSNO DIJELA
NASELJA
Ciljevi gradnje
Unutar područja obuhvata Plana potrebno je predvidjeti uređenje i gradnju unutar danas
neizgrađenih područja te dovršiti strukturu izgrađenih dijelova obuhvata, uz nužna poboljšanja u
funkcioniranju prometne mreže te osiguranje dostatnih javnih površina.
Djelomično izgrađeno područje obuhvata nalazi se uz postojeću cestu, koja povezuje
centar naselja Pakoštane s ugostiteljsko turističkim zonama, postojećim i planiranim, na krajnjem
zapadnom dijelu općine. Zahvati u izgrađenim dijelovima naselja uključuju interpolaciju novih
zgrada, zamjenu zgrada, rekonstrukciju i dogradnju postojećih zgrada, te dijelom promjenu
načina njihovog korištenja. Ti zahvati moraju biti u skladu sa zatečenim mjerilom i ambijentalnim
vrijednostima cjelokupnog naselja Pakoštane.
Unutar neizgrađenog područja potrebno je prije svega osigurati površine i odrediti
smjernice za uređenje površina važnih za unaprijeđenja urbanog standarda. Predviđa se
uređenje parkovnih površina i drugih javnih, primarno cestovnih, površina.
Urbanistica d.o.o.
18
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
Na danas neizgrađenim površinama planiraju se nove zone mješovite izgradnje (M1 –
mješovite - pretežito stambene). Planirana izgradnja podrazumijeva tipologiju nešto većih
gustoća, ali koja mjerilom odgovara cilju ambijentalne zaštite i zaštite pretežno ozelenjenog
krajolika na područja obuhvata Plana.
Ciljevi korištenja i uređenja površina i zgrada
Načinom korištenja i uređenja površina unutar obuhvata Plana potrebno je omogućiti prije
svega kvalitetno funkcioniranje naselja i podizanje urbanog standarda, a time i povećanje ukupne
kvalitete destinacije, u skladu ciljevima turističkog razvoja Pakoštana.
U izgrađenim dijelovima naselja racionalno je zadržati postojeću (mješovitu –pretežito
stambenu) namjenu i način korištenja, ali uz veću zaštitu javnih površina.
Mješovita namjena usklađena je s prostornim, društvenim i gospodarskim ciljevima
razvoja Općine, a s obzirom na položaj planskog područja i najadekvatnija. Tako je i na
neizgrađenim površinama u naselju potrebno omogućiti izgradnju zgrada mješovite namjene, s
ciljem postizanja fleksibilnosti smještaja različitih sadržaja, odnosno, uz osnovnu namjenu stanovanje, omogućiti odvijanje gospodarskih aktivnosti blizu mjesta stanovanja.
Gradnji u neizgrađenim dijelovima naselja mora prethoditi izgradnja kvalitetne prometne i
komunalne infrastrukturne mreže. U planiranju namjene i načina korištenja površina nužno je
osigurati javne prostore, kao što su javne pješačke i parkovne površine. Zelene površine u
planskom području potrebno je urediti u svrhu aktivnog korištenja i boravka građana.
Svaka pojedina građevina čestica mora imati osiguran kolni pristup na javno prometnu
površinu (preko planom utvrđene ulice ili preko pristupnog puta).
Ciljevi od javnog interesa
Ovim Planom stvaraju se prostorni preduvjeti za poboljšanje funkcioniranja postojeće, a u
neizgrađenim područjima izgradnju nove prometne i komunalne infrastrukturne mreže, realizaciju
spoja na buduću cestu Biograd n/m - Pakoštane, izgradnju novog naselja te uređenje zelenih
površina.
Zbog afirmacije identiteta naselja potrebno je kvalitetno oblikovno urediti naselje i dati mu
odgovarajuću namjenu.
Od županijskog značaja uređenje je lokalne ceste LC 63142 – ulica kneza Trpimira, uz
obvezu zaštite ambijentalno vrijednog drvoreda čempresa.
Mjere zaštite
Planskim mjerama koje uključuju ograničenje gospodarskih djelatnosti, izgradnju sustava
vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe, unapređenje sustava za zbrinjavanje otpada, izgradnju i
dopunu prometne mreže te očuvanje zelenih površina, kao i zahtjevom dosljedne provedbe
zakonskih odredbi i propisa o zaštiti okoliša, zaštiti od buke, zaštiti zraka, o postupanju s
otpadom, želi se očuvati postojeća kvaliteta okoliša.
Cilj je očuvanje prve kategorije kakvoće zraka, što će se omogućiti uvođenjem plina kao
energenta, kao i planiranjem kvalitetnog prometnog sustava sa dostatnim pješačkim hodnicima i
brojnim pješačkim putevima, čime će se umanjiti utjecaj motornog prometa na kvalitetu zraka.
Urbanistica d.o.o.
19
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
Za prostor u obuhvatu plana potrebno je izvšiti mjerenja i izraditi kartu buke, te akcijski
plan s prikazom mjera za provođenje smanjenja buke na dopuštene razine. Prometnice u naselju
planirane su za računsku brzinu do 50km/h, što će omogućiti zadržavanje niskih razina buke u
planskom području.
U postupanju s otpadom nužno je da se svi proizvođači otpada i sudionici u postupanju s
otpadom pridržavaju odredbi Zakona o otpadu i propisa donesenih temeljem zakona. Cilj je
izgradnja sustava koji će omogućiti naplatu usluge odvoza otpada prema sakupljenoj količini po
kućanstvu, te unapređenje sustava separiranog sakupljanja otpada po svojstvima.
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i
planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene
strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturnopovijesnih i ambijentalnih cjelina
Obilježje današnje strukture naselja Pakoštane, a tako i izgrađenog dijela planskog
područja, su zgrade individualnog stanovanja te prevladavajuća izgradnja slobodnostojećih
zgrada mješovite namjene, koje uz stambeni dio imaju značajni udio površine u funkciji turizma.
Obuhvat Plana zauzima površinu od 13,81 ha na kopnu. Unutar obuhvata plana danas
živi oko 20 stanovnika na otprilike 2,37 ha izgrađene površine, što predstavlja vrlo malu gustoću
stanovanja (8,4 st./ha).
Kako je ostvarena gustoća stanovanja u danas izgrađenom dijelu obuhvata vrlo mala,
moglo bi se pretpostaviti da se, unatoč iznimno maloj površini građevne čestice određenoj
Prostornim planom uređenja Općine Pakoštane, neće realizirati procjenjena gustoća (1100-1600
korisnika prostora), već će ljudi tradicionalno željeti veće okućnice, pogotovo prilikom realizacije
stambenih zgrada sa 1-2 stana. Stoga bi budući broj korisnika prostora mogao biti i manji od
onog planom omogućenog.
Novi volumeni trebaju uvažavati karakteristike i mjerilo prostora. Kod strukturiranja i
oblikovanja volumena planirane gradnje potrebno je omogućiti uspostavu kvalitetnog prostornog i
vizualnog odnosa, primjereno zatečenim vrijednostima i posebnostima krajobraza i ambijentalnih
cjelina. Ulaskom rahle strukture u neizgrađeni zeleni prostor moguće je maksimalno sačuvati
ambijentalnu kvalitetu, a pažljivim strukturiranjem izgradnje i unaprijediti kvalitetu prostora.
U cilju poboljšanja i održavanja ekoloških i mikroklimatskih prilika naselja, potrebno je
stvoriti i očuvati postojeći zeleni sustav u vidu mreže drvoreda i zelenih površina (javnih i
privatnih) koja prožima naselje te se povezuje sa prirodnim područjem izvan naselja.
2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
U svrhu unapređenja uređenja naselja i komunalne infrastrukture potrebno je prvenstveno
podići razinu uređenosti postojeće izgrađene strukture, što se posebno odnosi na uređenje
postojećih prometnica i dovršetak sustava vodoopskrbe i odvodnje.
Urbanistica d.o.o.
20
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
Iako su u izgrađenoj strukturi osigurani uglavnom dostatni prostorni koridori, u dijelu
postojećih ulica nije razgraničen kolni od pješačkog prometa, kao osnovni preduvjet sigurnog
odvijanja prometa. Također je potrebno uređenje i održavanje svih ostalih javnih površina,
pješačkih, parkovnih i rekreacijskih.
Izgradnji na danas neizgrađenim područjima obuhvata Plana mora prethoditi izgradnja
kvalitetne prometne i komunalne infrastrukturne mreže. Za potpunu pokrivenost planskog
područja prometnom mrežom potrebno je planirati izgradnju oko 2,15 km novih prometnica.
Građevinsko zemljište mora imati II. kategoriju uređenosti, što podrazumijeva optimalno
uređeno građevinsko zemljište. U sklopu građevnih čestica treba čuvati što je više moguće
prirodnog terena i zelenila kao važnog ekološkog faktora u izgrađenoj strukturi naselja.
3.
PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1.
PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA
Urbanističkim planom uređenja potrebno je utvrditi osnovni način korištenja i uređenja
površina, prometne, ulične i komunalne mreže te zelenih površina, sukladno analizi postojećeg
stanja i predviđenim ciljevima.
Površina obuhvata iznosi 13,81 ha, na kopnu. Obuhvat određuje površinu građevinskog
područja naselja za koju je Prostornim planom uređenja općine Pakoštane (Službeni glasnik
Općine Pakoštane, 2/06, 1/09) određena obveza izrade Urbanističkog plana uređenja.
Najveći dio obuhvata Plana je neizgrađen. Južni dio obuhvata, sjeverno od ulice Brune
Bušića, jedino je izgrađeno područje, a nalazi se u neposrednoj blizini ugostiteljsko - turističke
zone „Club Mediterranee“. Navedeni prostor nije u potpunosti definiran te je planom potrebno dati
smjernice za kvalitetan dovršetak ove djelomično izgrađene strukture.
Osim planirane stambene i stambeno - poslovne gradnje, ostali zahvati u prostoru trebaju
biti usmjereni na uređenje javnih površina i poboljšanje prometne mreže, odnosno stvaranje
preduvjeta za rekonstrukciju i proširenje postojećih prometnica.
Na danas izgrađenom dijelu naselja, potrebno je prvenstveno omogućiti održavanje,
sanaciju i interpolaciju zgrada, kao i kvalitetno povezivanje s budućom izgradnjom na planskom
području i postojećim susjednim dijelovima Pakoštana. Pri tomu je potrebno voditi računa o
kvalitetnoj prezentaciji sveukupnog naselja Pakoštane, jer Kostelj predstavlja prvi kontakt pri
ulasku u naselje.
Dijelovi obuhvata koji danas nisu izgrađeni, površine sjeverno od izgrađenog dijela,
odnosno dio naselja zapadno od LC 63142, predstavljaju prostorne resurse za gradnju novih
sadržaja. Na ovom prostoru Planom treba predvidjeti izgradnju stambenih i stambeno – poslovnih
zgrada. Planski je potrebno odrediti izgradnju primjerene tipologije, pretežno rahle strukture, sa
velikim udjelom zelenila na građevnoj čestici, usklađenu sa ambijentalnim vrijednostima prostora,
koja će kvalitativno mijenjati sliku naselja.
Urbanistica d.o.o.
21
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
Građenje ili uređivanje prostora provodit će se temeljem osnovnih planskih pokazatelja,
kojima je definirana namjena površina, standardi komunalnog opremanja te uvjeti zaštite
prirodnih i stvorenih vrijednosti.
3.2.
OSNOVNA NAMJENA PROSTORA
Osnovna namjena prostora područja Kostelj proizašla je iz utvrđene koncepcije prostorne
organizacije naselja Pakoštane, a u funkciji je očuvanja ambijentalnih vrijednosti naselja,
osiguranja kvalitete života u naselju, te afirmacije novih sadržaja i djelatnosti.
Razgraničenje prostora prema namjeni i korištenju prikazano je na kartografskom prikazu
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, a određeno je za:
- površine stambene namjene (S),
- površine mješovite namjene – pretežito stambene (M1),
- javne zelene površine (Z1, Z2),
- zaštitne zelene površine (Z),
- površine infrastrukturnih građevina (IS).
U sklopu površina stambene i mješovite namjene mogu se uređivati i graditi pristupni
putevi, parkirališta i garaže, pomoćne građevine, pješački putevi i površine, parkovne površine,
dječja igrališta i sportska igrališta.
•
STAMBENA NAMJENA (S)
Površine stambene namjene (S) određene su na sjevernom i zapadnom dijelu obuhvata
Plana, a namijenjene su gradnji isključivo stambenih zgrada.
Stambene zgrade mogu sadržavati od jednog do najviše šest stanova, ovisno o zoni
gradnje u kojoj se nalaze.
Površine stambene namjene zauzimaju površinu od 5,34 ha.
•
MJEŠOVITA NAMJENA – PRETEŽITO STAMBENA (M1)
Površine mješovite namjene zastupljene su na južnom i središnjem dijelu obuhvata
Plana, a obzirom na udio stambene namjene određene su kao površine mješovite - pretežito
stambene namjene (M1).
Površine mješovite - pretežito stambene namjene (M1) su površine unutar kojih su
postojeće i planirane zgrade pretežito stambene namjene, a uz stambeni dio mogu imati i
poslovne sadržaje koji ne ometaju stanovanje (stambeno – poslovne zgrade).
Na površinama mješovite – pretežito stambene namjene (M1) dopuštena je i gradnja
jednonamjenskih stambenih zgrada, a iznimno (ovisno o zoni gradnje) i jednonamjenskih
poslovnih zgrada.
Površine mješovite – pretežito stambene namjene zauzimaju površinu od 4,92 ha.
Urbanistica d.o.o.
22
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
•
JAVNE ZELENE POVRŠINE (Z1, Z2)
Javne zelene površine obuhvaćaju površine javnog parka (Z1) i površine dječjeg igrališta
(Z2) i čine neizostavni sadržaj za osiguranje kvalitete života i ugođaja mjesta. Ove površine
oblikuju prepoznatljivu sliku prostora.
Javni park je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i
sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana. Funkcionalno
oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za
formiranjem ekoloških, edukativno - estetskih i rekreativnih površina.
Dječje igralište je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i
sadržajima namijenjenim i prilagođenim igri, rekreaciji i edukaciji djece.
Javni park i dječje igralište su dvije parkovne površine planski određene u prostoru
naselja, uz susjednu ugostiteljsko – turističku zonu „Club Mediterranee“ i u središtu naselja.
Oblikovana su kao prepoznatljive točke zelenila u izgrađenoj strukturi.
Površina javnih zelenih površina iznosi 0,27 ha.
•
ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE (Z)
Zaštitne zelene površine (Z) određene su na mjestima postojećeg zelenila uz postojeću
lokalnu cestu koja dolazi iz centra Pakoštana, te uz planirani produžetak ceste Biograd n/m –
Pakoštane.
Zaštitne zelene površine su neizgrađene površine u naselju koje imaju zaštitnu,
rekreacijsku i oblikovnu funkciju, uz uvjet uređenja autohtonim biljnim vrstama. Na površinama
zaštitnog zelenila prvenstveno se zadržava i održava postojeće zdravo zelenilo, a kod
supstitucije ili sadnje novog raslinja prednost treba dati autohtonim vrstama.
Na svim površinama potrebno je osigurati dostupnost i prohodnost površina. Za
preventivnu zaštitu od požara potrebno je stalno održavanje površina uklanjanjem biljnog
materijala u sloju prizemnog raslinja, kresanjem i uklanjanjem suhog granja.
Na površinama zaštitnog zelenila dozvoljeno je po potrebi vođenje vodova infrastrukture.
Vodove infrastrukture treba ukopati, a mikrotrase odabrati tako da se prilikom izvođenja najmanje
ugroze vrednije stablašice. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini, treba saditi vrste čiji
korjenov sistem ne prelazi dubinu od 50 cm. Stablašice saditi na udaljenosti većoj od 2 m od
podzemne infrastrukture, odnosno 1 m od ruba tvrde površine.
Površina zaštitnih zelenih površina iznosi 0,07 ha.
•
POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH GRAĐEVINA
Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi i uređivati
linijske, površinske i druge infrastrukturne prometne građevine.
Površine za smještaj infrastrukturnih građevina obuhvaćaju površine za uređenje:
Urbanistica d.o.o.
23
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
-
građevina i površina kopnenog prometa: ulična mreža, kolno - pješačke i pješačke
površine, biciklističke staze,
građevina sustava elektroopskrbe - postojeća trafostanica u sklopu obuhvata Plana.
Na površinama infrastrukturnih građevina i površina kopnenog prometa (javnim
prometnim površinama) vođeni su vodovi telekomunikacijskog sustava, sustava vodoopskrbe i
odvodnje, energetskog sustava (mreža elektroopskrbe i plinoopskrbe).
Površine infrastrukturnih građevina zauzimaju površinu od 3,21 ha.
3.3.
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA
KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA
ZA
NAMJENU
I
NAČIN
Tablica 9.:
NAMJENA
STAMBENA
NAMJENA
MJEŠOVITA
pretežito
NAMJENA
stambena
STAMBENA I MJEŠOVITA ukupno:
trafostanica
Površine infrastrukt. građevina ukupno:
JAVNE ZELENE
javni park
POVRŠINE
dječje igralište
Javne zelene površine - ukupno:
ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE
UKUPNO UPU
KOSTELJ
3.4.
Oznaka
Izgrađeno
Ukupno (ha)
Neizgrađen
o
Ukupno
S
0
5,34
5,34
M1
2,64
2,28
4,92
S i M1
Javne
prometne
površine
IS
2,64
7,62
10,26
3,19
0,02
3,21
Z1
Z2
Z1, Z2
Z
M1
NAMJENA
kopneni
KOPNO
promet,
Z1, Z2, Z
UKUPNO OBUHVAT:
0,18
0,09
0,27
0,07
2,64
11,17
13,81
13,81
PROMETNA I ULIČNA MREŽA
3.4.1. Cestovni promet
Planirano prometno rješenje unutar obuhvata Plana podrazumijeva regulaciju postojećih
ulica ili dijelova postojećih ulica, izgradnju novih ulica u duljini od približno 2,15 km, uređenje
pješačkih površina, te uređenje križanja u razini. Prometno rješenje određeno je na način da se
osigura usklađen razvoj kolnog prometa, s ostvarenim uzdužnim i poprečnim vezama, kao i
Urbanistica d.o.o.
24
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
pješačkog prometa koji prati kolni promet, ali i ostvaruje poprečne veze kroz naselje nevezano s
cestama.
Na kartografskom prikazu 2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav, određen je sustav prometnica razvrstanih prema
njihovoj važnosti, odnosno funkcionalnosti za naselje, te su dani karakteristični presjeci ulica.
Na sjevernom dijelu postojeće LC 63142 ( od križanja ulice kneza Trpimira sa ulicom
bana J. Jelačića do Jadranske turističke ceste) predviđeno je zadržavanje postojeće širine
kolnika 5,5 m te dodavanje biciklističke staze u širini od 1,6 m i pješačke staze od 1,5 m. U
južnom dijelu postojeće LC 63142 (od križanja ulice kneza Trpimira i ulice bana J. Jelačića do
križanja sa ulicom Brune Bušića) dionica lokalne ceste se planom pretvara u jednosmjernu ulicu
sa širinom kolnika 4,0 m uz dodavanje pješačke staze od 1,5 m.
Presjek A-A – sjeverni dio ulice kneza Trpimira
Presjek B-B – južni dio ulice kneza Trpimira
Urbanistica d.o.o.
25
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
Križanja ulice kneza Trpimira s planiranom cestom iz smjera Biograda n/m, te postojećom
ulicom Brune Bušića u cilju smirenja prometa izvest će se u obliku kružnog toka.
Kružni tokovi izvesti će se i na križanjima novoplaniranih cesti iz smjera Biograda n/m i
njenog odvojka u smjeru planirane ugostiteljsko – turističke zone, te s postojećom ulicom Brune
Bušića.
Ulica Brune Bušića će se u svom zapadnom dijelu planskog područja rekonstruirati na
način da joj se promijeni trasa, urede obostrani pješački hodnici i dijelom zaštitno zelenilo.
Presjek C-C – ulica Brune Bušića
Presjek D-D – ulica Brune Bušića
Urbanistica d.o.o.
26
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
Planirana nova cesta – odvojak od prilazne ceste iz smjera Biograda n/m prolazi
zapadnim rubom obuhvata i služi za usmjeravanje prometa prema ugostiteljsko – turističkim
zonama kako bi se smanjio intenzitet prolaza vozila koji ide kroz naselje. Njenim presjekom
obuhvaćen je kolnik širine 6,0 m, obostrani drvored širine 2,0 m, biciklistička staza širine 1,6 m
na zapadnoj strani, te obostrani pješački hodnik širine 1,5 m.
Presjek E-E –planirani odvojak s ceste iz smjera Biograda n/m prema ugostiteljsko – turističkim
zonama
Presjek F-F –cesta u naselju
Planiranu cestu iz smjera Biograda n/m i promet koji dolazi iz tog smjera potrebno je na
pravilan način uvesti u Pakoštane, tako da se taj pravac umiruje križanjem u obliku kružnog toka i
Urbanistica d.o.o.
27
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
uvodi u naselje prometnicom širine 6,0 m, s obostranim zelenim zaštitnim pojasom širine 0,5 m i
obostranim pješačkim hodnikom širine 1,5 m te biciklističkom stazom s južne strane prometnice,
širine 1,6 m.
Presjek G-G –planirani odvojak s ceste iz smjera Biograda n/m prema centru naselja Pakoštane
Trase planiranih prometnica postavljene su prema prostornim mogućnostima i prema
karakteristikama terena. Projektantskom obradom planiranih prometnica potrebno je proračunati
horizontalne i vertikalne elemente i elementi poprečnih presjeka sa pokosima i usjecima.
Tehnički elementi postojećih i planiranih prometnica zadovoljavaju za računsku brzinu od
30km/h do 50 km/h.
Shema sustava cesta i ulica
Urbanistica d.o.o.
28
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
•
Ulična mreža
Organizacija prometa unutar zone postavljena je na način da se omogući kolni pristup
svim dijelovima planskog područja i omogući adekvatno pješačko kretanje. Javne ceste unutar
planskog područja razvrstane su na:
glavne mjesne ulice (GMU);
sabirne ulice (SU).
Glavne mjesne ulice
Obuhvatom Plana prolazi lokalna cesta LC 63142 u duljini od 370 m, koja omogućuje
pristup planskom području s Jadranske turističke ceste (JTC). Planom predviđene korekcije na
lokalnoj cesti koje se odnose na povećanje koridora ceste radi sigurnijeg vođenja biciklista i
pješaka, kao i uvođenjem nove regulacije prometa i kružnih raskrižja pridonijeti će se umirenju
prometnog toka i smanjenju brzine neposredno prije ulaska u zonu stambene izgradnje.
Glavne mjesne ulice (GMU) unutar planskog područja čine:
GMU 1 – Ulica kneza Trpimira – LC 63142
- u sjevernom dijelu ulice (od križanja ulice kneza Trpimira i ulice bana J. Jelačića do
Jadranske turističke ceste) širina kolnika je promjenjiva, uglavnom 5,5 m, jednostrano
pješački nogostup promjenjive širine 1,5 m, obostrani drvored čempresa širine oko
1,95 m i biciklistička staza širine 1,6 m, postojeći dio ulice je 230 m, dok je dio ulice
za rekonstrukciju 105 m,
- u južnom dijelu ulice (od križanja ulice kneza Trpimira sa ulicom bana J. Jelačića do
križanja sa ulicom Brune Bušića) širina kolnika za jednosmjerni promet je 4,0 m,
jednostrano pješački nogostup širine 1,5 m i obostrani drvored čempresa;
GMU 2 - Ulica Brune Bušića
- promjenjiva širina kolnika,
- pješački promet nije razdvojen od kolnog,
- odvajanje obostranog pješačkog hodnika od po 1,5m, te biciklističke staze na južnoj
strani ceste širine 1,6 m,
- ulica postoji u duljini od 413 m, izmjena koridora u duljini od 94 m, rekonstrukcija
cijele ceste – planirana duljina 380 m;
GMU 3 – planirani odvojak od ceste Biograd n/m - Pakoštane
- planirana širina kolnika 6 m, s obostranim drvoredom širine 2,0 m, biciklističkom
stazom širine 1,6 m na zapadnoj strani ceste i obostranim pješačkim hodnikom širine
1,5 m,
- planirana duljina ulice 383,98 m;
GMU 4 – nastavak ceste Biograd n/m – Pakoštane unutar naselja Kostelj
- planirana širina kolnika 6 m, s obostranim zaštitnim zelenilom širine 0,5 m,
biciklističkom stazom širine 1,6 m na južnoj strani ulice i obostranim pješačkim
hodnikom širine 1,5 m
- planirana duljina ulice 299,85 m.
Autobusna stajališta nisu predviđena u sklopu obuhvata Plana.
Urbanistica d.o.o.
29
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
Ukupna duljina glavnih mjesnih ulica unutar planskog područja iznosi 1398,19 m, od čega
je 714,72 m postojećih dionica, a 683,47 m je planirano.
Sabirne ulice
Sabirne ulice (SU) unutar planskog područja čine:
SU 1
- širina kolnika 5,5 m, obostrano nogostup širine 1,5 m
- ulica je planirana u cijeloj duljini 342,70 m;
SU 2
- širina kolnika 5,5 m, obostrano nogostup širine 1,5 m
- ulica je planirana u cijeloj duljini 284,34 m;
SU 3
- širina kolnika 5,5 m, obostrano nogostup širine 1,5 m
- ulica je planirana u cijeloj duljini 223,15 m;
SU 4
- širina kolnika 5,5 m, obostrano nogostup širine 1,5 m
- ulica je planirana u cijeloj duljini 234,08 m;
SU 5
- širina kolnika 5,5 m, obostrano nogostup širine 1,5 m
- ulica je planirana u cijeloj duljini 383.59 m.
Ukupna duljina sabirnih ulica unutar planskog područja iznosi 1468 m.
•
Uvjeti gradnje ulica
Najmanja širina kolnika glavnih mjesnih ulica (GMU) mora biti 5,5 m za dvosmjerni
promet, a za jednosmjerni promet 4,0 m.
Najmanja širina kolnika za dvosmjerni promet u sabirnim i ostalim ulicama iznosi 5,5 m.
Unutar obuhvata Plana predviđena su:
1.
2.
križanja u razini bez dodatnih trakova za lijevo i desno skretanje,
kružni tokovi, najmanjeg promjera mjereno do vanjskog ruba kolnika 33,1 m.
Odvodnja oborinske vode s kolnika rješava se jednostranim i dvostranim poprečnim
nagibom te uzdužnim nagibima. Oborinska voda ispušta se u slivnike, odvodi se kanalicama i
kontrolirano se ispušta.
Širina pješačkog hodnika kod planiranih glavnih mjesnih i sabirnih ulica iznosi najmanje
1,5 m. Rekonstrukcijom postojećih ulica mora se osigurati pješački hodnik minimalne širine 1,0
m. Obostrani pješački hodnik obavezan je uz sve glavne mjesne ulice i sabirne ulice, osim na
sjevernom i južnom dijelu ulice kneza Trpimira gdje se iznimno dozvoljava jednostrani pješački
Urbanistica d.o.o.
30
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
hodnik zbog zaštite postojećih čempresa. Izvedbom pješačkih prijelaza preko prometnica
(rubnjaka) i ostalih elemenata mora se izbjeći stvaranje arhitektonskih barijera i omogućiti
nesmetano kretanje invalidskih ili dječjih kolica. Biciklističke staze i trake grade se i uređuju kao
dio pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom. Širina biciklističke staze iznosi najmanje
1,0 m za jednosmjeran, odnosno najmanje 1,6 m za dvosmjeran promet.
Postojeće javne ulice koje ne zadovoljavaju tehničke uvjete (širina prometnog traka,
izgrađeni nogostupi i sl.) predviđene su za rekonstrukciju.
•
Pješačke i kolno - pješačke površine
Pješački put postavljen je poprečno na longitudinalnu uličnu mrežu i na slojnice. Njime se
ostvaruje najkraća poprečna veza dijela naselja, prema obali.
Pješački put je određen postojećim parcelama.
Kolno pješačkih površina nema u planskom području.
•
Parkirališne površine
Individualne parkirališne površine
Površine za parkiranje ili garažiranje vozila osiguravaju se isključivo unutar građevne
čestice osnovne namjene, a normativi za utvrđivanje potrebnog broja parkirališnih mjesta za
pojedine zgrade su:
Namjena
Stanovanje
Zanatske, uslužne servisne i sl. djelatnosti
Ugostiteljski objekti, restorani i sl.
Trgovine
ostali prateći sadržaji
broj parkirališnih mjesta PM / G (garaža)
1,5 PM/G po stanu
na 1m2 bruto izgrađene površine 1m 2 parkinga
1 PM na 4 sjedala
1 PM na 10 m 2 bruto izgrađene površine
1 PM na 3 zaposlena
Na površinama stambene i mješovite namjene moguća je i izgradnja parkirališnog i
garažnog prostora i na zasebnoj građevnoj čestici uz uvjet da se površina koristi za najmanje tri
parkirna mjesta. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k ig) građevne čestice za uređenje
parkirališta je 1,0. Parkirališnu površinu potrebno je ozeleniti najmanje s jednim stablom na četiri
parkirna mjesta, te je potrebno riješiti odvodnju.
3.5.
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
Planom su osigurane površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:
- sustav telekomunikacija i pošte,
- vodnogospodarski sustav,
- energetski sustav.
Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te
odredbama ovog Plana.
Urbanistica d.o.o.
31
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
3.5.1. Telekomunikacijski sustav
Telekomunikacijska mreža unutar obuhvata Plana gradit će se u obliku DTK
(distribucijske telekomunikacijske kabelske kanalizacije).
Mreža DTK vodova prikazana je na kartografskom prikazu 2b. PROMETNA, ULIČNA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije.
Prikazani su osnovni pravci za izgradnju podzeme distributivne telekomunikacijske kanalizacije
(DTK).
Izgradnjom kabelske kanalizacije omogućit će se elastično korištenje izgrađene
telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta, te izgradnja mreže za kabelsku televiziju i
uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih
građevinskih radova. Trasu kabelske kanalizacije potrebno je graditi u skladu sa sintezom
komunalnih instalacija i dozvoljeno ju je polagati mimo pravocrtne trase uz blagi luk koji će
omogućiti uvlačenje telekomunikacijskih kabela.
Planirana distributivna telekomunikacijska kanalizacija gradi se u pravilu sa cijevima tipa
PEHD promjera φ 50 mm, ili PVC cijevima promjera φ 110 mm. Na mjestima izrade spojnica na
položenim kabelima te kod planiranih distributivnih točaka, predviđa se ugradnja odgovarajućih
montažnih kabelskih zdenaca različitih dimenzija ovisno o namjeni zdenaca.
Lokaciju i veličinu zdenaca kao i odabir trase potrebno je usuglasiti i temeljiti na
izvedbenim projektima ostale infrastrukture a naročito projektu ceste.
Montažni zdenac mora izdržati opterećenje od 50 KN odnosno 150 KN, kao i poklopac
koji se ugrađuje na ulaz u zdenac. Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti
tolika da je minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min 0.7 m.
Na prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m. Od zdenaca trase kabelske kanalizacije
do zdenca uz ili u objektu i dalje prema instalacijskom telekomunikacijskom ormariću (u daljnjem
tekstu ITO ormarić) potrebno je položiti 2 PEHD cijevi ø 40 mm. za manji odnosno 3 za veći
objekat. To ujedno predstavlja i pripremu objekta za podzemno priključenje na
telekomunikacijsku mrežu i kabelsku televiziju. ITO ormarić treba biti spojen s temeljnim
uzemljivačem građevine. Sva kabliranja unutar građevine (kućna instalacija) moraju biti izvedena
prema načelima strukturnog kabliranja korištenjem instalacijskih kabela. Koncentracija instalacije
treba biti izvedena u ITO ormariću kojeg treba postaviti na pristupačno mjesto u ili na građevini
tako da iz njega direktno bez lukova izlaze usponski instalacijski vodovi. ITO ormarić kao i ostala
priključna mjesta trebaju stalno biti dostupni djelatnicima održavanja sustava.
Postojeće lokacije lokalnih centrala udovoljit će zahtjevu novih korisnika u smislu prihvata
telekomunikacijske mreže odnosno smještaja potrebne opreme.
Ne dopušta se gradnja zasebnih građevina - antenskih stupova, već se preporuča gradnja
i postavljanje zidnih i krovnih prihvata na postojećim i planiranim građevinama.
Urbanistica d.o.o.
32
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
3.5.2.
•
Vodnogospodarski sustav
Vodoopskrba
Daljnji razvoj sustava vodoopskrbe na području obuhvata Plana obuhvaća:
- izgradnju vodoopskrbne mreže,
- zamjenu dotrajalih dionica nedovoljnog kapaciteta,
Proširenje mreže
Proširenje vodoopskrbne mreže, odnosno gradnja novih dionica izvodit će se u skladu s
potrebama, usporedo sa izgradnjom planiranih dijelova naselja. Planirana mreža vodoopskrbe
polagat će se uglavnom u koridoru planiranih i postojećih prometnica.
Na kartografskom prikazu 2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav, određene su načelne trase planiranih
novih dionica, koje se mogu korigirati prema terenskim uvjetima, potrebama etapne gradnje,
imovinsko - pravnim uvjetima, te ostalim čimbenicima. Gradnja nove vodoopskrbne mreže vršit će
se prema tehničkim uvjetima koje će definirati nadležni vodovod (Biograd). Nove planirane
dionice cjevovoda gradit će se za potrebe vodoopskrbe potrošača i korisnika prostora, kao i za
protupožarne potrebe. Predviđeno je korištenje duktilnih cijevi za profile veće od Ø 100 mm, a za
manje profile od PEHD cijevi i pocinčanih čeličnih cijevi.
Rekonstrukcija dionica
Planirana rekonstrukcija postojećih dionica podrazumijeva zamjenu PVC cjevovoda
promjera 160mm položenog u Ul. Kneza Trpimira na cjevovod od duktilni cijevi promjera 250 mm.
Ostalo
Radi smanjenja tlaka u mreži, na priobalnom dijelu bit će potrebno, kod izgradnje novih
dionica i eventualne zamjene postojećih, na odgovarajućim lokacijama na trasi cjevovoda ugraditi
redukcijske stanice radi dovođenja tlaka u mreži na odgovarajuću vrijednost. Lokacije
redukcijskih stanica definirat će se prema lokalnim prilikama, te one nisu posebno označene u
grafičkom dijelu Plana, obzirom na to da se iste ugrađuju u vodovodna okna na trasi (koja su u
cijelosti podzemna).
Prilikom dimenzioniranja vodoopskrbne mreže koriste se norme potrošnje određene
Prostornim planom uređenja Općine Pakoštane (250 l/osobi/dan za stalno stanovništvo uključivo
obrt, javne ustanove, komunalne potrebe, zalijevanje okućnica, 250 l/dan/osobi za turiste u
apartmanima, 200 l/osobi/dan za turiste u privatnom smještaju.
Glavni mjerodavni podaci su norma potrošnje i koeficijenti neravnomjernosti.
Norma potrošnje:
Stalno stanovništvo
Privatni smještaj, turisti
250 l/dan/osobi
200 l/dan/osobi
Koeficijenti neravnomjernosti su:
qmaxdan
qmaxsat
Urbanistica d.o.o.
1,40
1,80
33
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
Temeljem izračuna da se na području obuhvata Plana može očekivati povećanje od 2470
stanovnika unutar zone se može dimenzionirati vodovodna mreža:
2470 x 250 l/stan/dan=617,50 m 3
Srednja dnevna potrošnja koja se na osnovi povećanja broja stanovnika može očekivati iznosi
618 m3/dan, odnosno qsred= 618/86.4=7,20 l/s, a ukoliko se uračunaju faktori dnevne i satne
neravnomjernosti u konačnici se može očekivati maksimalna satna potrošnja od cca. 18 l/s za područje
cijelog obuhvata Plan bez protupožarnih potreba.
Procijenjena količina vode kada se razdijeli na nove čvorove unutar planirane vodoopskrbne
mreže zahtijeva minimalne profile cjevovoda od DN 100 mm (bolje DN 150 mm) na glavnim opskrbnim
pravcima. Novi cjevovodi se polažu u parcelama prometnih površina na nogostupu uz postojeće i
planirane prometnice.
•
Odvodnja
Sustav odvodnje prikazan je na kartografskom prikazu 2c. PROMETNA, ULIČNA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav. Prikazani su osnovni
pravci za izgradnju mreže odvodnje.
Sustav odvodnje je isključivo razdjelnog tipa, što znači da se zasebnom mrežom
kolektora prihvaćaju sanitarne otpadne vode, a zasebnom mrežom kolektora se prihvaćaju
oborinske vode.
Sanitarne otpadne vode
Zbrinjavanje sanitarnih otpadnih voda vrši se gradnjom kanalske mreže i crpnih stanica
sa tlačnim cjevovodima.
Planirana mreža sustava sanitarne odvodnje obuhvaća uglavnom izgradnju, odnosno
proširenje mreže kanalizacije sanitarnih otpadnih voda. Prikaz trasa je načelni, uglavnom u
koridoru planiranih prometnica, a pojedine trase mogu se korigirati sukladno terenskim uvjetima,
kotama niveleta planiranih prometnica, potrebama etapne gradnje, imovinsko pravnim uvjetima te
ostalim čimbenicima.
Gradnja mreže sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda izvodit će se u skladu s
potrebama, usporedo sa izgradnjom planiranih dijelova naselja, kao i za potrebe prihvata
sanitarnih otpadnih voda dijelova naselja koja nemaju riješen sustav odvodnje.
Prema koncepciji planiranog rješenja („Idejno rješenje odvodnje otpadnih voda
Biogradske rivijere“ izrađeno 1990. godine), sve se otpadne vode priključuju na postojeću crpnu
stanicu Pakoštane, od koje se otpadna voda dalje tlači u sustav odvodnje otpadnih voda
Biogradske rivijere. Ako se tokom budućeg razdoblja pokaže nedovoljan kapacitet crpne stanice,
bit će potrebno izvršiti njenu rekonstrukciju u smislu zamjene crpki u sabirnom bazenu.
Gradnja nove kanalizacijske mreže vršit će se prema tehničkim uvjetima koje će definirati
nadležno komunalno društvo (Biograd na moru). Predviđeno je korištenje cijevi od plastičnih
materijala (PVC, PEHD, polipropilen), poliestera (PES) ili drugih. Prilikom dimenzioniranja
Urbanistica d.o.o.
34
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je prethodno navedene vodoopskrbne količine umanjiti
na vrijednost od 75 do 85 % vodoopskrbnih količina, koliko se može računati da od isporučene
vode dospije u sustav odvodnje.
U hidrauličkom smislu očekivana količina vode se procjenjuje u sušnom periodu na cca. 14,50
l/s što čini 80 % maksimalne satne potrošnje vode cijele zone.
Svi planirani odvodni cjevovodi odnosno revizijska okna izvode se na dubini nivelete
cijevi od 1,5 do 5,5 m uz uvažavanje potrebnih uzdužnih padova, hidraulički definiranih promjera,
te uspostave kaskadnih okana. Najveći razmak okana moguć je do 40 m.
U slučaju da se tijekom izgradnje pokaže nemogućnost priključenja pojedine građevine ili
grupe građevina na kanalizacijsku mrežu, bit će potrebno izgraditi lokalnu crpnu stanicu za
prebacivanje otpadnih voda u mrežu gravitacijskih kolektora.
Izvedba kućnih priključaka treba biti usklađena sa tehničkim uvjetima koje propisuje
nadležno komunalno društvo. Kod kućnih priključaka koji se odnose na privredne subjekte,
potrebno je nivo kvalitete otpadnih voda dovesti na nivo sanitarnih otpadnih voda, te je tek nakon
toga moguće obrađene otpadne vode priključiti na sustav javne odvodnje. Kod građevina koje
imaju izražen pojačani udio masnoća u otpadnim vodama (npr. restorani) potrebno je prije
priključka na javni sustav odvodnje ugraditi odgovarajući mastolov – gravitacijski sakupljač ulja.
Prilikom izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje svih vrsta građevina na sustav
javne odvodnje.
Oborinske vode
Trase mreže odvodnje oborinskih voda vode se planiranim prometnicama.
Oborinska kanalizacija odvodit će oborinske vode sa svake građevne čestice putem
gravitacijskih cjevovoda.
Cjelokupni sistemi odvodnje sa svim svojim priključcima, oknima, kišnim slivnicima i
taložnicama mora biti izvedena vodonepropusno.
Oborinske vode sa „čistih” površina npr. (krovišta) se mogu disponirati bez tretmana dok
se oborinske vode s parkirališnih površina disponiraju uz obavezni predhodni tretman preko
separatora ulja i masti.
Odvodnja oborinskih voda s pojedinih radnih platoa-prometnica i parkirališta rješava se u
sklopu pojedine građevne čestice i skuplja u zajednički sistem odvodnje.
Očekivane oborinske vode se mogu procijeniti na osnovu povećanih učvršćenih površina i
mjerodavnog intenziteta padalina za promatrano područje. Za dimenzioniranje kanalizacijskog sustava i
odabir profila cjevovoda su mjerodavne jedino količine oborinskih voda koje su razmatrane u nastavku.
Generalno su usvojene sljedeće veličine za dimenzioniranje cjevovoda kanalizacije:
i = 125 l/s/ha –intenzitet padalina
Urbanistica d.o.o.
35
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
T = 20 min–trajanje mjerodavne kiše
P = 1 godina – povratni period
Hidrauličko opterećenje:
Q=ixFxψ
i = intenzitet padalina (l/sec/ha)
F = površina sliva (ha)
ψ = koeficijent otjecanja (0,9 za asfalt i krovne površine, 0,2 za zelene površine)
Koeficijent zakašnjenja (retardacije) u formuli nije ukalkuliran jer se uzima kao rezerva u
sustavu.
Na bazi gore navedenog procijenjeno je da se za područje cijelog obuhvata može očekivati
količina oborina od cca. Q=862 l/s koju je potrebno razdijeliti prema pripadajućim slivnim površinama.
3.5.3.
•
Energetski sustav
Elektroopskrba
Na kartografskom prikazu 2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije prikazani su osnovni
pravci podzemnih vodova elektroopskrbe za potrebe potrošača i javne rasvjete.
Napajanje područja obuhvaćenog ovim Planom osigurava se na 20 kV naponskom nivou
iz trafostanice 110/20 kV BIOGRAD, koja je smještena izvan granica Plana. Trafostanica 110/20
kV BIOGRAD svojim kapacitetom osigurava razvoj za cijelo konzumno područje koje napaja, a
time i za predmetno područje.
Obzirom na predviđenu namjenu prostora, očekivanu potrošnju potrošača i buduću
izgradnju, neophodno je izgraditi mrežu u području obuhvata Plana.
U obuhvatu Plana potrebno je izgraditi jednu novu trafostanicu 20/0,4 kV. Lokacija ove
trafostanice s priključnim 20 kV kablom označena je na kartografskom prikazu 2b. PROMETNA,
ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i
telekomunikacije, (oznaka od TS-KOSTELJ).
Trafostanica će se izgraditi kao samostojeća građevina s osiguranim pristupom na javnu
površinu.
Ovim planom predviđena trafostanica 20/0,4 kV interpolirat će se u srednjenaponsku
mrežu s 20 kV podzemnim kabelima. 20 kV vodovi izvodit će se, gdje je to moguće, u sklopu
izgradnje ostale komunalne infrastrukture. Zbog povećanja sigurnosti u napajanju, buduću 20 kV
mrežu treba razvijati na način da se trafostanicama omogući dvostrano napajanje. Prilikom izrade
projektne dokumentacije moguća su eventualna odstupanja od predviđenih trasa, a što će kroz
projekte biti obrazloženo.
Eventualni novi kupci električne energije, koji bi zahtijevali vršnu snagu koja se ne može
osigurati iz planirane trafostanice 20/0,4 kV, trebaju osigurati novu trafostanicu 20/0,4 kV (kao
samostojeću građevinu ili kao ugradbenu u građevini) unutar površine mješovite namjene.
Urbanistica d.o.o.
36
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
Niskonaponska mreža unutar obuhvata Plana izvodit će se podzemnim kabelima. Tamo
gdje to nije moguće, ili se dograđuje postojeća nadzemna mreža, izvodit će se nadzemno na
betonskim ili Fe stupovima s izoliranim kabelskim vodičima.
Javna rasvjeta ulica, pristupnih cesta i pješačkih staza unutar obuhvata Plana riješit će se
zasebnim projektima. Isti će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj
u prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti. Javna rasvjeta razvijat će se u
sklopu sadašnje i buduće nadzemne niskonaponske mreže, odnosno kao samostalna na
zasebnim metalnim stupovima povezanim podzemnim kabelima. U dijelu gdje će se izvoditi kao
samostalna, trase će se što je moguće više izvoditi u zajedničkim kanalima s distributivnom
mrežom 20 kV i 0,4 naponskog nivoa.
Za planirano stanovanje u sklopu zone procjenjeno je povećanje od 2470 stanovnika (ukupni
broj stanova 915), a Planom se procjenjuje 45 % zastupljenosti kućanstava tipa 4B (trošila: rasvjeta,
stroj za pranje rublja, stroj za sušenje rublja, stroj za pranje suđa, hladnjak, televizor, glačalo, grijalica u
kupaonici, električni štednjak, sitni aparati) i 55 % kućanstava tipa 5C (trošila: rasvjeta, stroj za pranje
rublja, hladnjak, televizor, glačalo, grijalica u kupaonici, plinski štednjak, sitni aparati).
Iz navedenog slijedi da je potrebno vršno opterećenje definirano kao:
P4B = 1010 kW
P5C = 730 kW
Uzimajući u obzir faktor snage 0,95 i faktor ekonomskog opterećenja transformatora 0,9, ukupno
potrebna instalirana snaga transformacije 20/0,4 kVA je S=2000 kVA za što je potrebno osigurati dva
transformatora po 1000 kVA.
•
Plinoopskrba
Osnovni pravci plinovoda za potrebe potrošača prikazane su na kartografskom prikazu
2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav,
pošta i telekomunikacije.
Unutar obuhvata Plana ne predviđa se smještaj redukcijskih stanica. Područje obuhvata
plana opskrbljivat će se plinom srednjega tlaka (max. 4 bar) iz mjerno - regulacijske stanice MRS
Biograd.
Plinovod se polaže podzemno na dubini 1,0 m. Siguronosna udaljenost vanjske stijenke
ST plinovoda od građevine iznosi najmanje 2,0 metra.
3.6.
UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU POVRŠINA
3.6.1. Uvjeti i način gradnje
Unutar područja obuhvata Plana definirani su sljedeći brojčani prostorni pokazatelji za
gustoću stanovanja (Gst, Gust) i gustoću stanovništva (Gnst):
Urbanistica d.o.o.
37
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
Gst (nett) – gustoća stanovanja – odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih
čestica za stambene namjene, koja iznosi 240 st/ha.
Gust (ukupno neto): - gustoća stanovanja - odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih
čestica za stambene građevine i prateće stambene funkcije (ulice, zelene površine i dječja
igrališta), koja izno
si 180 st/ha;
Gnst: - gustoća stanovništva - odnos broja stanovnika i površine obuhvata prostornog
plana, koja se za ovaj plan podudara s gustoćom stanovanja G ust (ukupno neto) te iznosi 180 st/ha.
Način korištenja i uređenja površina iskazan je brojčanim prostornim pokazateljima,
koeficijentom izgrađenosti (k ig) i koeficijentom iskoristivosti (k is). Najveći dopušteni broj etaža
zgrade (E) prikazan je za svaku pojedinu zonu gradnje na kartografskom prikazu 4b. NAČIN I
UVJETI GRADNJE, Način gradnje.
Za svaku od namjena definaranih kartografskim prikazom 1. Korištenje i namjena
površina, definirana je zona gradnje kartografskim prikazom 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE,
Način gradnje, za koju su određeni uvjeti i način gradnje.
Na površinama stambene namjene, moguća je gradnja isključivo stambenih zgrada, koje,
ovisno o zoni gradnje, variraju u najvećem dopuštenom broju stanova (S-A, S-B i S–C).
Na površinama mješovite namjene – pretežito stambene (M1), ovisno o zoni gradnje,
moguća je gradnja stambeno – poslovnih zgrada (SP), stambenih zgrada (S-A, S-B i S–C) te
jednonamjenskih (nestambenih) gospodarskih zgrada (P).
Građevna čestica mora imati II. kategoriju uređenosti građevinskog zemljišta. II.
kategorija uređenosti podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, što obuhvaća
imovinsko-pravnu pripremu, neposredan pristup na javnu prometnu površinu odnosno pristupni
put i propisani broj parkirališnih mjesta te osnovnu infrastrukturu: priključak na elektroopskrbnu i
vodoopskrbnu mrežu, odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem ili
priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih
poduzeća.
3.6.1.1. Uvjeti i način gradnje stambenih zgrada (S-A, S-B i S-C)
Smještaj stambenih zgrada moguć je na površinama stambene i mješovite - pretežito
stambene namjene, na način kako je određeno kartografskim prikazom 4b. NAČIN I UVJETI
GRADNJE, Način gradnje.
Ovisno zoni gradnje, moguća je gradnja sljedećih tipova stambenih zgrada:
stambena zgrada tipa A (S-A),
stambena zgrada tipa B (S-B),
stambena zgrada tipa C (S-C).
Stambene zgrade tipa A (S-A)
Zone gradnje označene planskom oznakom S-A su površine unutar kojih je moguća
gradnja stambenih zgrada sa najviše 2 stana. Prema načinu gradnje dopuštena je gradnja
slobodnostojećih i dvojnih zgrada.
Urbanistica d.o.o.
38
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi:
- za slobodnostojeće:
300m2 ,
- za dvojne:
250m2 .
Na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Oblici
korištenja, određene kao površine nove gradnje, najmanja širina građevne čestice mjerena uz
građevni pravac je:
- za slobodnostojeće:
15 m,
- za dvojne:
12 m.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k ig) iznosi:
- za slobodnostojeće:
0,3,
- za dvojne:
0,35.
Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove zgrade iznosi 50 m2 za sve tipove
gradnje.
Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k is) iznosi:
- za slobodnostojeće:
0,9,
- za dvojne:
0,95.
Najveća dopuštena ukupna građevinska bruto površina (GBP) svih nadzemnih etaža
iznosi 300 m 2.
Ako su postojeći koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti građevne čestice veći od
propisanih, oni se mogu zadržati, ali se ne smiju povećavati.
Najveća dopuštena visina (do vijenca zgrade) iznosi 7,50 m, a najveća dopuštena katnost
je Po+P+1+Pk ili S+P+1+krov.
Stambene zgrade tipa B (S-B)
Zone gradnje označene planskom oznakom S-B su površine unutar kojih je moguća
gradnja stambenih zgrada sa najviše 4 stana. Prema načinu gradnje dopuštena je gradnja
isključivo slobodnostojećih zgrada.
Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500m 2.
Na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Oblici
korištenja, određene kao površine nove gradnje, najmanja širina građevne čestice mjerena uz
građevni pravac je 15 m.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.
Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 50 m2 .
Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 0,9.
Najveća dopuštena ukupna građevinska bruto površina (GBP) svih nadzemnih etaža je
Urbanistica d.o.o.
39
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
500 m 2.
Ako su postojeći koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti građevne čestice veći od
propisanih, oni se mogu zadržati, ali se ne smiju povećavati.
Najveća dopuštena visina (do krovnog vijenca zgrade) iznosi 9,0 m, a najveća dopuštena
katnost je Po+P+2+krov ili S+P+1+Pk.
Stambene zgrade tipa C (S-C)
Zone gradnje označene planskom oznakom S-C su površine unutar kojih je moguća
gradnja stambenih zgrada sa najviše 6 stanova. Prema načinu gradnje dopuštena je gradnja
isključivo slobodnostojećih zgrada.
Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 600m 2.
Na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Oblici
korištenja, određene kao površine nove gradnje, najmanja širina građevne čestice mjerena uz
građevni pravac je 15 m.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25.
Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 50 m2 .
Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 0,8.
Najveća dopuštena ukupna građevinska bruto površina (GBP) svih nadzemnih etaža je
600
m 2.
Ako su postojeći koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti građevne čestice veći od
propisanih, oni se mogu zadržati, ali se ne smiju povećavati.
Najveća dopuštena visina (krovnog vijenca zgrade) iznosi 10,0 m, a najveća dopuštena
katnost je Po+P+2+krov ili S+P+1+Pk.
Na površinama namijenjenim gradnji građevina S-A, S-B i S-C moguća je i gradnja
pomoćnih i gospodarskih građevina (garaža, spremište, ljetna kuhinja, nadstrešnica i sl.).
Pomoćne građevina mogu se graditi u sklopu osnovne građevine ili kao samostalne. Građenje
pomoćnih građevina na granici građevne čestice je dopušteno, uz uvjet da se na toj strani ne
postavljaju nikakvi otvori. Najveća dopuštena visina zgrade je 4,0 m. Krovište može biti koso ili
ravno s odvodom vode na vlastitu parcelu. Površina pomoćnih građevina ulazi u koeficijent
izgrađenosti parcele zajedno s glavnom građevinom.
Građevne čestice moraju imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu, izravno
na prometnice u naselju, najmanje širine kolnika 5,5 m za dvosmjerni promet, odnosno 4,5 m za
jednosmjerni promet, li preko pristupnog puta. Pristupni put je direktni javni pristup građevnoj
čestici, minimalne širine 5,0 m i najveće duljine 50 m.
Smještaj stambenih zgrada na građevnoj čestici
Građevni pravac zgrade koje se grade na površinama koje su na kartografskom prikazu
Urbanistica d.o.o.
40
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Oblici korištenja, određene kao površine nove gradnje mora biti
udaljen od regulacijskog pravca najmanje 5 m. Na ostalim površinama postojeće zgrade
zadržavaju postojeći građevni pravac, a kod interpolacija novih zgrada građevni pravac usklađuje
se sa građevnim pravcima postojećih susjednih zgrada.
Zgrade koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje polovicu
svoje visine (h/2) od granice građevne čestice, ali ne manje od 3,0 m.
Postojeće zgrade na udaljenostima manjima od propisanih smiju se rekonstruirati, ali da
se ne smanjuje udaljenost od granice građevne čestice.
Arhitektonsko oblikovanje stambenih zgrada
Oblikovanje zgrada, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali
moraju biti primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji, na način da svi elementi uređenja zgrade
– fasade, krovišta, kao i korišteni građevinski materijal moraju biti usklađeni s načinom i
tradicijom gradnje kao i krajobraznim vrijednostima podneblja.
Krovišta mogu biti ravna ili kosa nagiba krovnih ploha između 17° i 23° pokrivenih
mediteran crijepom, kupom kanalicom ili sličnim pokrovom. Krovne plohe ne smiju imati strehu.
Sljeme krova u slučaju krovišta na dvije vode mora biti paralelno sa slojnicama terena.
Na krovu je dopušteno ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije. Krovne
plohe smiju se koristiti i kao prohodne terase u funkciji stanovanja uz uvjet da je udaljenost istih
najmanje 4,0 metara od susjedne međe.
Pročelja moraju biti kamena i (ili) žbukana, obojena svijetlim bojama. U slučaju kamene
fasade fuge moraju biti svijetlo tonirane. Upotreba imitacija kamena i fasadnih ploča od škriljevca
nije dopuštena. Otvori na pročelju moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (veće visine od
širine).
Uređenje građevnih čestica stambenih zgrada
Teren oko zgrada, potporni zidovi, terase i sl. moraju se izvesti tako da budu primjereni
tradicijskoj izgradnji, te da ne promjene prirodno otjecanje vode.
Promet u mirovanju riješava se unutar građevne čestice, garažama ili parkiralištima.
Najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeni prirodni teren, s time da se
maksimalno zadrži i očuva postojeće drveće. Prilikom definiranja tlocrta građevine potrebno je
maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo.
Podne površine dvorišta, terasa i puteljaka na građevinskoj čestici popločavaju se
kamenom ili betonskim elementima.
Ograde se izrađuju od kamena, betona i zelenila visine najviše 120 cm.
3.6.1.2. Uvjeti i način gradnje stambeno - poslovnih zgrada (SP)
Smještaj stambeno - poslovnih zgrada (SP) moguć je na površinama mješovite – pretežito
stambene namjene, unutar zona gradnje označenih planskom oznakom SP na kartografskom
prikazu 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje.
Urbanistica d.o.o.
41
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
Unutar stambeno-poslovnih zgrada Planom se omogućuje uređenje poslovnih prostora za
sljedeće djelatnosti:
proizvodno-uslužne (frizerski, kozmetički saloni i sl, krojačke radionice, trgovački
sadržaji)
turističko ugostiteljske (smještaj i boravak gostiju – apartmani te pružanje
ugostiteljskih usluga - restorani, picerije, barovi i sl.)
Kapacitet poslovnog prostora turističko-ugostiteljske djelatnosti za smještaj i boravak
gostiju (broj postelja u apartmanima) uvjetovan je dodatnim kriterijem veličine građevne čestice:
za apartmane na 1 postelju mora biti osigurano min. 50 m 2 neizgrađenog dijela građevinske
građevne čestice.
Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2 .
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25.
Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti iznosi 0,75.
Najveća dopuštena ukupna građevinska bruto površina (GBP) svih nadzemnih etaža
iznosi 600 m 2 .
Na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Oblici
korištenja, određene kao površine nove gradnje, najmanja širina građevne čestice mjerena uz
građevni pravac je 12,0 m.
Najveća dopuštena katnost je Po+P+2+krov ili S+P+1+Pk.
Najveća dopuštena visina (do krovnog vijenca) je 10,5 m.
Minimalna udaljenost od susjedne građevne čestice je h/2, ali ne manja od 3 m, (pri čemu
je h visina građevine mjereno od najniže točke uređenog terena uz zgradu do najviše točke
pročelja zgrade)
Minimalna udaljenost stambeno-poslovne zgrade od regulacijske crte je 5,0 m.
Građevna čestica na kojoj se gradi stambeno-poslovna zgrada mora imati kolni pristup
min. širine 5,0 m.
Na građevnoj čestici na kojoj se gradi stambeno-poslovna zgrada mora biti osiguran
smještaj propisanog broja parkirališno – garažnih mjesta, za sve planirane sadržaje kumulativno.
Najmanje 20 % građevne čestice potrebno je urediti u zaštitnom i ukrasnom zelenilu
koristeći autohtone biljne vrste.
3.6.1.3. Uvjeti i način gradnje nestambenih gospodarskih zgrada (P)
Smještaj jednonamjenskih (nestambenih) gospodarskih zgrada (P) moguć je isključivo
unutar zone gradnje označene planskom oznakom P, na kartografskom prikazu 4b. NAČIN I
Urbanistica d.o.o.
42
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
UVJETI GRADNJE, Način gradnje.
Unutar obuhvata Plana moguća je izgradnja nestambenih gospodarskih zgrada (P) za
obavljanje slijedećih djelatnosti:
uslužnih i trgovačkih,
turističko – ugostiteljskih.
Nestambene gospodarske zgrade turističko-ugostiteljske djelatnosti na području obuhvata
plana su:
-
zgrade za smještaj i boravak gostiju do 80 kreveta (hotel, motel, apartmani),
zgrade za pružanje ugostiteljskih usluga (restorani, picerije, barovi i sl.),
prateći i pomoćni ugostiteljski objekti i sadržaji,
objekti i sadržaji za sport, zabavu i rekreaciju.
Nestambene gospodarske zgrade uslužnih i trgovačkih djelatnosti na području obuhvata
plana su gradske robne kuće i slične zgrade unutar kojih su smješteni raznovrsni sadržaji
uslužnog i trgovačkog tipa.
Uvjeti gradnje nestambenih gospodarskih zgrada (P) su sljedeći:
najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,3,
najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice iznosi 0,8,
min. širina građevne čestice na mjestu građevinskog pravca treba biti 14,0 m.
min. udaljenost od susjedne građevne čestice je 5,0 m,
min udaljenost zgrade od regulacijske crte je 5 m
najveća dopuštena katnost je Po+P+2+krov ili S+P+1+Pk
najveća dopuštena visina zgrade je 10,5 m
građevna čestica mora imati kolni pristup min. širine 5,0 m.
na građevnoj čestici mora biti osiguran prostor za smještaj prometa u mirovanju
min. 20 % parcele urediti u zaštitnom i ukrasnom zelenilu koristeći autohtone
biljne vrste
Nestambene gospodarske zgrade (P) moraju oblikovno i tipski slijediti okolne stambene i
stambeno poslovne zgrade u pogledu:
završne obrade fasade
oblika krovnih ploha
odabira materijala za pokrov
volumena /BRP/
Smještajni kapacitet zgrada za smještaj i boravak gostiju uvjetovan je tipom smještaja i
veličinom parcele tako da:
za apartmane na 1 postelju mora biti osigurano min. 50 m2 parcele,
za hotel na 1 postelju mora biti osigurano min. 75 m2 parcele.
Najamanja dopuštena površina građevne čestica za gradnju nestambene gospodarske
zgrade (P), ovisno o vrsti planirane djelatnosti iznosi:
minimalna površina građevne čestice /m 2/
UPU područja Kostelj
Urbanistica d.o.o.
trgovački i uslužni
sadržaji
400
smještaj i boravak gostiju
ugostiteljske usluge
600
500
43
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
3.6.1.4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
Javne zelene površine obuhvaćaju površine javnog parka (Z1) i površine dječjeg igrališta
(Z2). Svaki park ili igralište uređuje se kao jedinstvena oblikovna cjelina, sadnjom pretežno
visokog zelenila i uređenjem parternog zelenila i pješačkih površina te opremanjem elementima
parkovne i urbane opreme (paviljoni, pergole, klupe, košare za otpatke, javna rasvjeta). Na
površini javnog parka je moguće urediti dječje igralište, pojedinačno rekreacijsko igralište, trim
stazu, i sl.
Unutar površine javnog parka i dječjeg igrališta mogu se graditi jednoetažne građevine
koje su u funkciji korištenja parka kao što je paviljon, odmorište, manja javna ili ugostiteljska
građevina, građevine sanitarno - higijenskog standarda i komunalne građevine, površine do
ukupno 30 m².
3.6.2. Oblici korištenja
Osnovni oblici korištenja prikazani su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI
GRADNJE, Oblici korištenja. Na području obuhvata Plana određeni su sljedeći oblici korištenja:
•
Dovršetak ili promjena izgrađene strukture dijela naselja
Na površinama za koje je određen dovršetak ili promjena izgrađene strukture dijela
naselja moguća je rekonstrukcija, uklanjanje ili zamjena građevina, te interpolacija (izgradnja
novih građevina). Ove površine karakterizira nedovršena ili nesređena izgrađena struktura
dijelova naselja, gdje su u zatečenoj izgradnji potrebni zahvati rekonstrukcije.
Ove površine utvrđene su u na manjim dijelovima u južnom dijelu planskog područja, uz
ulicu Brune Bušića. S obzirom na činjenicu da se radi o kontaktnom području s turističkim
područjem “Club Mediterranee”, a u kojem još postoje velike neizgrađene površine uz
nezadovoljavajuću izgrađenu strukturu, novu gradnju ili zamjenu postojećih građevina potrebno je
uskladiti s novim uvjetima gradnje i novim regulacijskim pravcima.
•
Nova gradnja
Zone nove gradnje predstavljaju sve danas neizgrađene površine, ondosno zauzimaju
pretežiti dio obuhvata plana.
3.6.3. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno - povijesnih i
ambijentalnih cjelina
3.6.3.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti
U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni za zaštitu predloženih dijelova prirode.
Kako se područje obuhvata Plana nalazi unutar područja ekološke mreže – međunarodno
važnog područja za ptice HR 1000025 Vransko Jezero, za planirani zahvat u područje ekološke
mreže, koji sam ili s drugim zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i
cjelovitosti područja ekološke mreže, treba ocjeniti prihvatljivost za ekološku mrežu, a zbog
blizine Parka prirode Vransko jezero, potrebno je u što većoj mjeri sačuvati postojeću vegetaciju
Urbanistica d.o.o.
44
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
te ju ukomponirati u krajobrazno rješenje, kako javnih zelenih površina, tako i prilikom uređenja
građevnih čestica u privatnom vlasnišvu.
3.6.3.2. Mjere zaštite kulturno - povijesnih i ambijentalnih cjelina
U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni za zaštitu predloženih kulturno – povijesnih i
ambijentalnih cjelina. Ipak, svojim se značajem u stvaranju prepoznatljive slike mediteranskog
mjesta ističe postojeći drvored čempresa uz Ulicu kneza Trpimira, kojeg se kao ambijentalnu
vrijednost štiti ovim Planom.
3.7.
SPREČAVANJE NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ
3.7.1. Postupanje s otpadom
Pri postupanju s otpadom potrebno je izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine
proizvedenog otpada, organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhu smanjivanja količina i
volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari
(papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno sakupljati neopasni industrijski, ambalažni,
građevni, električni i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume, te opasni otpad.
Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi
Zakona o otpadu (NN 178/04) i propisa donesenih temeljem Zakona.
Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Općina, a skuplja ga
ovlaštena pravna osoba. Komunalni otpad skuplja se u propisane spremnike na svakoj građevnoj
čestici ili propisane spremnike koji se postavljaju organizirano na javnoj površini, uz osiguran
prilaz za komunalno vozilo. U naselju je potrebno osigurati spremnike za odvojeno skupljanje
otpada po svojstvima (papir, staklo, plastika, limena ambalaža).
Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim,
električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a
skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Odvojeno skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvođač
dužan je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.
Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a
skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Opasni otpad mora se odvojeno skupljati. Proizvođač
opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladištenje i označavanje opasnog otpada, do
konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih pravnih osoba.
3.7.2. Zaštita voda
Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se mjerama za sprečavanje i smanjivanje
onečišćenja, prije svega izgradnjom sustava odvodnje s ciljem priključenja postojećih potrošača
vode, te propisanom II. kategorijom uređenosti građevinskog zemljišta za svu novu izgradnju.
Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda
uključuju izbjegavanje odlijevanja onečišćenih voda i voda onečišćenih detergentima, brigu
Urbanistica d.o.o.
45
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
korisnika o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar i
ispred vlastite građevne čestice.
Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik, te u
vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u
prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene
koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i
otpadnim vodama (NN 40/1999.)
3.7.3. Zaštita zraka
Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi, biljni i
životinjski svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti. Za prostor u obuhvatu plana definira
se obveza održanja prve kategorije kakvoće zraka.
Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju štednju i racionalizaciju energije uvođenjem plina
kao energenta, a ložišta na kruta i tekuća goriva treba koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s
dozvoljenim postotkom sumpora (manje od 0,55 g/MJ).
Stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak
onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na
način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i posebnom
propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.
Planom se osigurava protočnost prometnica, dovoljna količina zelenila na pojedinačnim
građevnim česticama mješovite namjene, javni parkovi i dječja igrališta.
3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03)
i provedbenim propisima koji se donose temeljem Zakona.
Prostornim planom uređenja općine Pakoštane određena je potreba za izradom karte
buke za područje cijele općine.
Za nove građevine primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira
tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka.
Planiranom rekonstrukcijom i dogradnjom prometne mreže osigurat će se veća protočnost
prometa i smanjenje intenziteta prometa, a time i smanjenje onečišćenja zvukom.
3.7.5. Mjere posebne zaštite
Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti temelje se na polazištima i
ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem
zaštite, što se posebno ističe određenim načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom
stanovanja.
Urbanistica d.o.o.
46
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
3.7.5.1. Sklanjanje ljudi
Planom višeg reda nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.
Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva,
prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim
zonama., što se utvrđuje posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva,
prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne
opasnosti. Navedeni planovi su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno
stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje.
3.7.5.2. Zaštita od požara
U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena
od susjednih građevina najmanje 4m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno
opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na
vanjskim zidovima i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine požarnim zidom
vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne
odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje
0,5m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1m ispod pokrova
krovišta, koji mora biti od negorivog materijala na dužini konzole.
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i
otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu, a
prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža, mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti
hidrantska mreža.
Prilikom projektiranja garaža, koristiti važeće pozitivne hrvatske propise odnosno priznata
pravila tehničke prakse, što se temelji na čl. 2. st. 1. Zakona o zaštiti od požara („Narodne
novine” br. 58/93, 33/05 i 107/07).
Ostale mjere zaštite od požara projektirati u skladu s važećim pozitivnim hrvatskim
propisima i normama koji reguliraju ovu problematiku.
Za zahtjevne građevine izraditi prikaz predviđenih mjera zaštite od požara iz kojeg će biti
moguće ocijeniti odabrani sustav zaštite od požara.
3.7.5.3. Zaštita od potresa
U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih planiranih zgrada
uskladiti s posebnim propisima za predmetnu seizmičku zonu.
Protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim
kartama, zakonima i propisima.
Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina (većih nestambenih
gospodarskih i stambeno – poslovnih zgrada) mora se provesti tako da građevine budu otporne
na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i
geofizička istraživanja.
Urbanistica d.o.o.
47
Urb a n ist ički p la n u re đe n ja po dru čja Ko st e lj - Pa ko št a ne
3.8.
SPREČAVANJE
BARIJERA
STVARANJA
ARHITEKTONSKO
-URBANISTIČKIH
Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina na području obuhvata Plana,
potrebno je primjenjivati prostorne standarde, urbanističko - tehničke uvjete i normative za
sprečavanje stvaranja arhitektonsko - urbanističkih barijera, u skladu s posebnim propisima.
Potrebno je osigurati određen broj parkirnih mjesta za osobe sa smanjenom
pokretljivošću u odnosu na ukupni propisani broj parkirnih mjesta u skladu s posebnim propisima.
Urbanistica d.o.o.
48

„Velika Kurela“, Drage određen je Zakonom o prostornom uređenju

Program simpozija OBNOVA ZAŠTIĆENIH KULTURNIH

tehnički opis

pakoštane

"Obilazak gradilišta - Izgradnja gradske sportske dvorane "Marino

Grad koji ima najljepšu europsku pješčana plažu

OBRAZLOŽENJE - Općina Zadvarje

„Službene novine Federacije BiH“, broj: 81/09

Zračna luka Zagreb - Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke