Zračna luka Zagreb - Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke

Prostorni plan
područja posebnih obilježja
Črnkovec – Zračna luka Zagreb
Konačni prijedlog Plana
Izlaganje na sjednici Županijske skupštine
Zagreb, 20. rujna 2012. godine.
1
Nositeljj izrade:
UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE, GRADNJU I
ZAŠTITU OKOLIŠA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Pročelnica:
ŽELJKA ABRAMOVIĆ, dipl.ing.arh.
Stručni izrađivač Plana:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE
ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Ravnateljica
R
t lji i odgovorni
d
i
voditelj izrade Plana:
ŽELJKA KUČINIĆ, dipl.ing.arh.
2
UVOD
Postupak izrade i donošenja u skladu sa:
sa:


Zakonom o prostornom uređenju i gradnji
(„Narodne novine“, broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12),
Pravilnikom o sadržaju,
j , mjerilima
j
kartografskih
g
prikaza,,
p
obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata
prostornih planova
(“Narodne novine", broj 106/98, 39/04, 163/04).
Obveza izrade određena
određena::


Odlukom o donošenju Prostornog plana Zagrebačke
županije ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 3/02, 8/05,
8/07, 4/10 i 10/11),
P
Programom
mjera
j
za unapređenje
đ j stanja
t j u prostoru
t
Zagrebačke županije za razdoblje 2006. - 2010. godine
("Glasnik Zagrebačke županije", broj 09/06).
Postupak
p izrade započeo:
p

Odlukom o izradi Prostornog plana područja posebnih
obilježja Črnkovec - Zračna luka Zagreb, donesenoj po
Županijskoj skupštini Zagrebačke županije, 20. listopada
2009 godine („Glasnik
2009.
( Glasnik Zagrebačke županije
županije“, broj 26/09).
26/09)
3
OBUHVAT PROSTORNOG PLANA
Obuhvat p
prostornog
g Plana
određen je Prostornim planom
Zagrebačke županije.
Područje obuhvata
U odnosu na prostor Republike
Hrvatske – nalazi se u njezinom
središnjem dijelu, unutar skupine
županija Središnje Hrvatske.
Na ključnom čvorištu europskih i
regionalnih prometnih pravaca, u
kojem je smještena i glavna
zračna luka Države – Zračna luka
Zagreb.
U odnosu na prostor Zagrebačke
županije – također se nalazi u
njezinom središnjem dijelu, u
desnom zaobalju rijeke Save.
4
Teritorijalno politički ustroj
Obuhvat Plana - na području dviju
jjedinica
lokalne
samouprave:
p
većim dijelom na području Grada
Velike Gorice i, manjim dijelom, na
području Općine Orle.
N
Na
sjeverozapadu
j
d
se nalazi
l i
neposredno uz teritorijalnu granicu
Grada Zagreba, a na sjeveroistoku
graniči s Općinom Rugvica.
Naselja u obuhvatu Plana
U obuhvatu se nalazi 27 naselja ili
dijelova naselja - od toga 24 u
sastavu Grada Velike Gorice, 3 u
sastavu Općine Orle.
Površina obuhvata Plana
Površina obuhvata iznosi 81,46
km2, odnosno 8.146 ha, što iznosi
2,66 % površine Zagrebačke
županije.
5
OPIS GRANICE OBUHVATA PLANA





Granica obuhvata Plana u sjeverozapadnom dijelu prati
teritorijalnu granicu između Zagrebačke
č županije
ž
i Grada
G
Zagreba,
do međunarodne spojne željezničke pruge M401 na zapadu
obuhvata.
Ovdje se odvaja od teritorijalne granice i nastavlja prema jugu uz
ž lj
željezničku
ičk prugu M407,
M407 sve do
d državne
dž
ceste
t D30.
D30 Dalje
D lj pratiti
državnu cestu D30 s njezine sjeverne strane, a zatim državnu
cestu D408 s njezine zapadne strane.
Prateći državnu cestu u istraživanju, granica obuhvata sa sjeverne
strane obilazi građevinsko područje naselja Velika Gorica,
Gorica
ostavljajući ga izvan obuhvata ovog Plana, i nastavlja prema jugu
istočnom stranom planirane državne ceste - Istočne obilaznice
Velike Gorice.
Južno od jezera Čiče granica obuhvata nastavlja prema istoku,
istoku
prateći zatim županijsku cestu Ž3041 sve do granice s Općinom
Orle i dalje, uz navedenu prometnicu, područjem Općine Orle, sve
do rijeke Save gdje se odvaja od ceste, prelazi rijeku Savu i spaja
se s granicom Općine Rugvica.
U nastavku granica prati teritorijalnu granicu između Grada Velike
Gorice i Općine Rugvica, sve do spoja s teritorijalnom granicom
između Zagrebačke županije i Grada Zagreba na sjeveru
obuhvata.
6
7
CILJEVI IZRADE PLANA
 prostorno planskim rješenjima osigurati kvalitetniji
prostorni i gospodarski razvoj šireg područja
potencijalnog vodocrpilišta Črnkovec i Zračne luke Zagreb,
na načelima održivog razvoja;
 odabrati prostorno planska rješenja kojima će se u
najvećoj mogućoj mjeri omogućiti:
 zaštita podzemnih voda budućeg glavnog
vodocrpilišta Zagrebačke županije i Grada Zagreba,
 razvoj i uvjeti proširenja Zračne luke Zagreb,
 razvoj cestovnog prometa u funkciji povezivanja
šireg prostora na Domovinski most na rijeci Savi
Savi,
 zaštita područja arheološkog nalazišta
Andautonija i drugih kulturnih vrijednosti,
 zaštita izvorišta rijeke Odre i drugih prirodnih
vrijednosti,
 daljnji razvoj postojećih naselja na tom području.
8
POLAZIŠTA PROSTORNOG PLANA
9
STANOVNIŠTVO
Broj stanovnika 2001
2001..
Na području obuhvata Plana,
Plana prema prvim
rezultatima Popisa 2011., živi 9.063 stanovnika.
Broj stanovnika i kućanstava u naseljima koja se samo u dijelu
površine nalaze unutar p
p
područja
j obuhvata Plana p
procijenjen
j j
jje
temeljem analize izgrađenosti na ortofoto podlogama te
prosječnog broja kućanstava utvrđenog Popisom.
Najveći broj stanovnika zabilježen je u naseljima
Mičevec (unutar Plana 1.281),
1 281) Velika Kosnica
(799), Ribnica (unutar Plana 730), Novo Čiče
(unutar Plana 669) i Obrezina (577).
%
30
25
20
15
10
5
0
Zagrebačka županija
0-19
20-39
Područje obuhvata plana
40-59
60 i više
Kretanje broja stanovnika
U razdoblju između 2001. i 2011. godine – porast
broja stanovnika u većini naselja unutar Plana.
Najveći porast u naseljima Velika Kosnica, Lazina
Čička, Zablatje Posavsko i Črnkovec, dok je najveći
pad zabilježen u Maloj Kosnici, Bapči, Čretu
Posavskom i Obedu.
Obedu
10
ZEMLJOPISNA OBILJEŽJA
Prirodno geografske značajke
Dio Panonske
Di
P
k megaregije,
ij nizinsko
i i k područje
d čj od
d 97 do
d
109 m nadmorske visine. Obuhvaća sjeveroistočni
prostor Turopolja, od Mičevca, Ščitarjeva do Bukevja i
Novog Čiča kao južne granice. Prostorna cjelina
Turopolja u geografskom se smislu smatra dijelom
Posavine, u formi velike aluvijalne ravnice, između
rijeke Save i Vukomeričkih gorica.
Klimatsko vegetacijska obilježja
Područje pripada umjerenom klimatskom pojasu.
Padaline ravnomjerno tijekom cijele godine.
Prosječna
č
višegodišnja
š
š
temperatura zraka (1988.(1988
2003.) na Meteorološkoj postaji Pleso iznosi 11,2 °C .
Hidrogeološka obilježja
Obuhvat Plana u cijelosti na šljunkovito-pjeskovitim
kvartarnim naslagama koje izgrađuju prisavsku
ravnicu i u kojima su akumulirane znatne količine
podzemnih voda.
11
VODNI RESURSI
Površinske vode
• Najvažniji vodotoci: rijeke Sava i Odra
• Manji vodotoci: Želin,
Ž
Kosnica, Bapča, Ribnica, Savišće.
• Vode stajaćice: jezero Novo Čiče, rukavci Save.
Podzemne vode




Podzemne vode savskog aluvija, osobito zagrebački
vodonosnik – prema Strategiji upravljanja vodama
RH strateški je resurs podzemnih voda Republike
Hrvatske.
U obuhvatu Plana nalazi se Potencijalno vodozaštitno
područje Črnkovec - zaštićeno Prostornim planom
Zagrebačke županije kao buduće važno vodocrpilište
Županije i Grada Zagreba.
Zagreba
U obuhvatu Plana utvrđene su zone sanitarne zaštite
za crpilišta Velika Gorica i Kosnica I. faza.
Kvaliteta podzemnih voda - nedovoljno istražena za
šire područje Črnkovca.
Črnkovca Analizom utjecaja odlagališta
Jakuševec, simulacijom je utvrđen oblak onečišćenja
koji (unatoč sanaciji) utječe na podzemne vode.
Potrebna daljnja istraživanja, praćenje kakvoće
vode i mjere zaštite!
12
NASELJA
Struktura naselja

Naselja uz glavne prometnice i u blizini Velike
Gorice razvila su se u prigradska naselja –
povećanih građevinskih područja, sa očuvanom
povijesnom matricom u središtu i manjim brojem
t di ij kih drvenih
tradicijskih
d
ih kuća.
k ć Tu
T se ubrajaju
b j j Mičevec,
Mič
Velika i Mala Kosnica, Selnica, Jagodno, Ribnica i
Novo Čiče.

Seoska
S
k naselja
lj smještena
j št
neposredno
d
uz tok
t k
rijeke Save pokazuju obilježja posavskih sela organizirana su kao linijska uz cestu koja prati
tok rijeke ili njezina rukavca i to kao jednostrana.
Drvena građevna struktura zabatom je položena
prema ulici (Strmec, Zablatje, Sop, Bukevje).

Sela udaljenija od Save također su se razvila kao
linijska, s time da građevna struktura obostrano
prati ulicu. Proširenje u formi ljevkastog trga
otvara se na prostoru ispred župne crkve, kao što
jje slučajj u Ščitarjevu
j
i Novom Čiču.
13
GOSPODARSTVO
Poljoprivreda
Poljoprivreda - jedan od važnijih nositelja razvoja u
obuhvatu Plana. Prednost: velike površine osobito
vrijednog i vrijednog obradivog tla (P1, P2), povoljnog
za sve grane poljoprivrednih djelatnosti – preko 50%
ukupne površine.
Šumarstvo
Oko 10% površine zauzimaju šume. Najvažnija je
zajednica hrasta lužnjaka i običnog graba (male
površine). Sve su šume gospodarske namjene.
Turizam
Bogatstvo turističkih resursa – kulturna i prirodna
b šti
baština,
povoljan
lj geoprometni
t i položaj
l ž j i dr.
d –
u neskladu sa stupnjem turističke opremljenosti.
Eksploatacija mineralnih sirovina
U obuhvatu Plana dva su eksploatacijska polja pijeska
i šljunka na jezeru Novo Čiče, za koja postoje
odobrenja. Nelegalna eksploatacija na više lokacija te
ilegalne deponije otpada na mjestu iskopa - za
podzemne vode najopasnije su lokacije u zonama
zaštite crpilišta Kosnica.
14
PROMET
Cestovni promet
• Područjem obuhvata prolaze važni cestovni pravci,
od kojih izdvajamo:
 autocestu A3 (zagrebačku obilaznicu), sa
spojem preko čvora Kosnica s Domovinskim
mostom i Zagrebom te područjem V. Gorice;
 državnu
dž
cestu
t D30 (čvor
(č
B i na A3 – V.
Buzin
V
Gorica – Hrv. Kostajnica – granica BiH);
 djelomično dovršenu državnu cestu - istočnu
g
obilaznicu, sa spojem
j
na A3 i
velikogoričku
Domovinski most te pristupom u Zračnu luku
Zagreb.
Željeznički promet
• Uz zapadnu granicu obuhvata Plana - željezničke
pruge od značaja za međunarodni promet M4 (M401,
M407) – odvojak od Sesveta do Velike Gorice (do
pruge
p
uge Zagreb
ag eb – S
Sisak).
sa )
Zračni promet
• Na području obuhvata nalazi se glavna zračna luka
p
Hrvatske – Zračna luka Zagreb,
g , čijij ukupni
p
Republike
promet iznosi preko 2 milijuna putnika godišnje.
15
VODOOPSKRBA I ODVODNJA
Vodoopskrba
• Na području obuhvata Plana djelomično je izgrađen
javni vodoopskrbni sustav.
• Sustav se temelji na korištenju vode iz crpilišta
"Velika
Velika Gorica
Gorica“, smještenom zapadno od grada,
grada
ukupnog kapaciteta 900 lit/sek. U obuhvata Plana
nalaze se dijelom II. i III. zona sanitarne zaštite
crpilišta Velika Gorica.
Odvodnja
• Na području
obuhvata izrazito nizak stupanj
priključenosti stanovništva na sustav javne odvodnje –
kanalizacijska mreža izvedena samo u naseljima
Mičevec i Velika Mlaka.
• U obuhvatu Plana nalazi se mehaničko-biološki
uređaj za pročišćavanje otpadnih voda “Velika
Gorica”, odakle se pročišćene vode odvode
kolektorom i ispuštaju, istočno od naselja Bukevje, u
rijeku
j
Savu.
16
ENERGETSKI SUSTAV I OTPAD
Energetski sustav
• U obuhvatu Plana magistralni plinovodi: LučkoI
Ivanja
j Reka
R k DN700 i Zagreb
Z
b zapad-istok
d i t k DN500 (u
(
koridoru A3) te distributivni plinovod Zagreb jug –
Velika Gorica DN400 (uz državnu cestu D30 i D408).
• Opskrba
prirodnim p
plinom ((osim Velike Gorice –
p
p
izvan obuhvata), samo naselje Velika Mlaka i Mičevec
(u izgradnji).
• Od visokonaponskih elektroenergetskih vodova
područjem prolaze: 220 kV dalekovod TS Mraclin –
TS Žerjavinec – TS Cirkovce (SLO) i tri 110 kV
dalekovoda (Mraclin - TE-TO Zagreb, Mraclin -Resnik
i TE-TO Zagreb-Rakitje).
Otpad
• Na području obuhvata Plana nema službenog
odlagališta komunalnog otpada.
otpada Otpad se odvozi na
odlagalište Mraclinska Dubrava (s područja V. Gorice),
ili izvan Županije (s područja Općine Orle).
• Brojne su lokacije “divljih” odlagališta uz Savu.
17
PRIRODNA I KULTURNA DOBRA
Evidentirane prirodne vrijednosti


Od evidentiranih prirodnih vrijednosti u obuhvatu
Plana površinom od 25 km2 ističe se Izvorišno
područje rijeke Odre, evidentirano u kategoriji
značajnog krajobraza.
Planskim mjerama štiti se kao osobito vrijedan
predjel - pojas uz rijeku Savu.
Značajke kulturne baštine
Područje obuhvata Plana posebno je bogato
zaštićenim i evidentiranim kulturnim dobrima, od
kojih
j izdvajamo:
j
 Arheološke lokalitete Andautonija i Želin,
 Dijelove povijesnih naselja Novo Čiče i Ščitarjevo,
 Povijesne građevine – osobito župnu crkvu Sv.
Antuna u Bukevju i crkvu Sv. Martina u Ščitarjevu,
 Brojne primjere drvene stambene tradicijske
arhitekture,
 Kulturni krajolik II
II. kategorije uz rijeku Savu.
Savu
18
PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
19
STRATEŠKE ODREDNICE PLANA
Potencijalno vodozaštitno područje


Sukladno smjernicama Strategije i Programa prostornog
uređenja Države, kao i Prostornog plana Zagrebačke
županije, pri utvrđivanju prostorno planskih rješenja na ovom
prostoru prioritet se daje zaštiti postojećih i potencijalnih
izvorišta vode za piće.
Ovim se Planom utvrđuju mjere zaštite potencijalnog
vodozaštitnog područja Črnkovec, kao najvažnijeg
prirodnog resursa ovog prostora,
prostora te se područje detaljnije
razgraničuje na užu i širu zonu zaštite.
Infrastrukturni sustavi



Ovim se Planom,
Planom uz korištenje potencijala svih važnih
infrastrukturnih sustava, omogućuje njihov daljnji razvoj i
određuju mjere zaštite u odnosu na zaštićene i osobito
vrijedne dijelove prostora.
Posebno se utvrđuju uvjeti širenja Zračne luke Zagreb,
određuje položaj druge uzletno sletne staze i razgraničuje
Prostor za razvoj Zračne luke od prostora posebne namjene.
Planskim rješenjima potiče se modernizacija i unapređenje
ostalih prometnih i komunalnih sustava.
20
Kulturna i prirodna baština

Planskim mjerama štite se područja osobito vrijedne kulturne
i prirodne baštine, uz uspostavu specifične aktivne zaštite u
j ,
funkcijij razvitka - ekoturizam u širojj zoni Andautonije,
rekreacija na Savi i sl.
Naselja


Ovim se Planom potiče razvoj sustava središnjih naselja,
osobito većih i manjih lokalnih središta, te optimalan stupanj
urbanizacije, primjeren društvenoj i gospodarskoj razvijenosti
ovog područja.
Posebnim odredbama usmjerava se prostorne planove užeg
područja na racionalno planiranje građevinskih područja,
vodeći računa o tipološkim karakteristikama povijesne
matrice i morfološkim obilježjima naselja.
G
Gospodarstvo
d t

U skladu sa strateškim ciljevima Županije i uz uvažavanje
činjenice da najveću površinu u obuhvatu Plana zauzima
upravo kvalitetno poljoprivredno zemljište, ovim se Planom
potiče razvoj poljoprivrede, osobito ekološke proizvodnje
te razvoj malog i srednjeg poduzetništva i turizma, uz
očuvanje i održivo korištenje prirodne i kulturne baštine te
vodozaštitnog područja.
područja
21
KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA
Na karti 1: “Korištenje i namjena prostora” utvrđene su površine
sljedećih namjena:
1. Površine za razvoj i uređenje naselja:
 Izgrađeni dio naselja
 Površine za razvojj ((širenje)
j ) naselja.
j
2. Površine za razvoj i uređenje izvan naselja:
2.1. Površine izvan naselja za izdvojene namjene
 gospodarska proizvodno-poslovna namjena
 ugostiteljsko-turistička namjena
 športsko-rekreacijska namjena
 groblja.
2.2. Ostale površine izvan naselja
 poljoprivredne površine
 šumske površine
 ostale poljoprivredne i šumske površine
 vodne površine
 površine za iskorištavanje mineralnih sirovina
 površine
ši posebne
b namjene
j
– vojni
j i kompleks
k
l k
 površine infrastrukturnih sustava – Prostor za razvoj ZLZ.
22
Također, na karti 1 prikazani su:
Postojeći i planirani prometni sustav:
 Cestovni promet
 Željeznički promet
 Zračni promet
 Riječni promet.
Područja posebnih ograničenja (samo ona koja najizravnije utječu
na formiranje građevinskih područja):
 Kontaktno područje uz Prostor za razvoj Zračne luke
Zagreb
 Potencijalno vodozaštitno područje Črnkovec – uža zona
 Potencijalno vodozaštitno područje Črnkovec – šira zona
Planirani turistički razvoj prostora:
 Površina Ekomuzeja ščitarjevačke Posavine
 O
Obilježene
j
turističke ceste i biciklističke staze
 Smještajni turistički punktovi
 Zelene točke (ekološka poljoprivreda, edukativne točke)
 Aktiviranje
j Save ((kupalište,
p
splavarenje,
p
j riječni
j
bus))
 Centri cikloturizma.
23
KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA
24
1 Površine za razvoj i uređenje naselja
1.
Planom su utvrđeni prostori unutar kojih se prostornim planom
uređenja može formirati građevinsko područje naselja,
naselja kao i
kriteriji za njihovo formiranje. Izdvajamo sljedeće kriterije:
Zabrana formiranja novih i širenje postojećih g.p. naselja
naselja::

unutar Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb – za
naselja Petina i Mala Kosnica utvrđuje se režim sanacije
do preseljenja (planiranje neophodne infrastrukture i
rekonstrukcija
j p
postojećih
j
građevina).
g
)
Ograničeno formiranje građevinskih područja naselja
naselja::


unutar Kontaktnog područja uz Prostor za razvoj ZLZ –
u naseljima Bapča i Selnica Ščitarjevska dopušta se
formiranje građ. područja naselja isključivo u gabaritima
postojeće izgradnje (do kraja 2010.).
unutar Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec
- u ostalim naseljima unutar Potencijalnog vodozašt.
vodozašt podr.
podr
ograničava se širenje građ. područja na najviše 5% njihove
površine (u Odredbama je navedeno koja se naselja mogu širiti, a koja
su dosegla svoj maksimum ).

na preostalom području obuhvata Plana dopušta se
širenje građ. podr. naselja, uz suglasnost nadležnih tijela.
25
2 Površine izvan naselja za izdvojene namjene
2.
Planom su utvrđene površine izvan naselja unutar kojih se
prostornim planom uređenja može formirati građevinsko
područje izdvojene namjene (gospodarske, ugostiteljskoturističke, sportsko-rekreacijske i groblja), kao i kriteriji
za njihovo formiranje. Izdvajamo sljedeće kriterije:
Zabrana formiranja novih i širenje postojećih
postojećih::





unutar Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec
- ovim se Planom ne utvrđuje niti jedna površina izvan
naselja za gospodarsku namjenu. Utvrđuju se postojeće
izdvojene turističke i športsko-rekreacijske zone (prema
važećim planovima – hotel, golf, vodeni sportovi na Čiču),
bez daljnjeg
j j g širenja.
j
unutar Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb
unutar Kontaktnog područja uz Prostor za razvoj ZLZ .
na šumskim p
površinama i u p
pojasu
j
50 metara od šume,
na području I. i II. zone zaštite izvorišta.
Ograničeno formiranje građ.
građ. područja izdvojene namjene
namjene::

na preostalom području samo uz suglasnost tijela
nadležnih za zaštitu voda, kulturne i prirodne baštine,
poljoprivrednog zemljišta i dr.
26
Proizvodne i poslovne djelatnosti:
djelatnosti:



Prostori za smještaj velikih i većih proizvodnih djelatnosti
ne planiraju se u obuhvatu Plana.
Dvije manje zone (do 25 ha) planirane u Općini Orle i jedna
u Mičevcu, sve izvan Potencijalnog vodoz. područja.
Unutar naselja oprezno i uz posebne uvjete.
Turizam
Turizam::


Na čitavom području obuhvata razgranata Interaktivna
turistička mreža koja, zajedno s prirodnim i kulturnim
resursima, treba doprinijeti kreativnom korištenju prostora.
Pl i se površina
Planira
ši Ekomuzeja
Ek
j – muzejj na otvorenom
t
k ji
koji
uključuje drvenu arhitekturu, etnološku baštinu, način
života, poljoprivrednu proizvodnju i dr.
Poljoprivreda:
Poljoprivreda
o jop eda:


Na čitavom području obuhvata potiče se ekološka
poljoprivredna proizvodnja.
Unutar Uže zone zaštite Potencijalnog vodozaštitnog
područja utvrđuju se posebni uvjeti i ograničenja.
Eksploatacija mineralnih sirovina:
sirovina:

Ne dopušta se mogućnost otvaranja novih lokacija, već
samo sanacija postojećih i privođenje konačnoj namjeni.
namjeni
27
3. Prometni sustav
Cestovni promet




Na autocesti A3 (zagrebačka obilaznica) planiran je novi
čvor u dvije razine – Ščitarjevo.
Ščitarjevo
Planira se (dijelom već izgrađena) državna cesta – istočna
obilaznica Velike Gorice, koja preko Domovinskog mosta i
čvora Kosnica povezuje Grad Zagreb, Grad Veliku Goricu i
Z č luku
Zračnu
l k Zagreb
Z
b (do
(d koje
k j se planira
l i priključna
iklj č cesta).
t )
Duž cijelog savskog nasipa, većinom po trasi nerazvrstane
ceste, planirana je nova županijska cesta koja povezuje
Zagreb, Veliku Goricu, Općinu Orle i, nastavno, Sisačkomoslavačku županiju.
Preko brane i strojarnice planirane HE Drenje planiran je
prijelaz nove županijske ceste, koja se u Ščitarjevu
priključuje na postojeću, i spaja ovaj prostor s prostorom
Rugvice i Grada Zagreba.
Željeznički promet


Na postojećoj pruzi M407 planira se dogradnja drugog
kolosijeka,
kolosijeka
U zajedničkom koridoru sa istočnom obilaznicom Velike
Gorice planira se dvokolosiječna želj. pruga od značaja za
lokalni promet, s odvojkom prema Zračnoj luci Zagreb.
28
Zračni promet

U skladu s odredbama Prostornog plana Županije, ovim
je Planom utvrđen Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb
i razgraničen od površine posebne namjene.

Utvrđen je, unutar Prostora za razvoj, položaj planirane
alternativne uzletno-sletne staze, koja će se koristiti u
slučaju
l č j zatvaranja
j glavne
l
USS i koja
k j će
ć imati
i
i sve
karakteristike uzletno-sletne staze.

Također, unutar Prostora za razvoj ZLZ osigurani su
prostorni uvjeti za smještaj i drugih sadržaja potrebnih
za organizaciju zračnog prometa i pratećih sadržaja.

Naglašava se važnost realizacije tzv. Inicijalne faze
razvoja ZLZ, koja podrazumijeva izgradnju zgrade
novog putničkog terminala.
Riječni promet

Na rijeci
N
ij i Savi,
S i nizvodno
i
d
od
d Rugvice,
R
i
planira
l i se riječna
ij č
luka i pristanište od županijskog značaja.
29
(OSTALI) INFRASTRUKTURNI SUSTAVI
N karti
Na
k ti 2:
2 „Infrastrukturni
I f t kt i sustavi“
t i“ prikazani
ik
i su:
Sustav telekomunikacija i pošta

Javne telekomunikacije

Pošta
g
sustav
Energetski

Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina

Elektroenergetika
Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrba i korištenje voda

Odvodnja otpadnih voda

Uređenje vodotoka i voda

Melioracijska odvodnja.
30
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI
31
1 Sustav telekomunikacija
1.
Javne telekomunikacije


Planirane su zone za smještaj
samostojećih antenskih stupova.
Planiran je radijski koridor Zagreb
Žitnjak – Moslavačka gora.
2. Energetski sustav
Proizvodnja
j i cijevni
j
transport
p
nafte i plina
p


Planirani magistralni plinovod u istraživanju smješten je po trasi Istočne
obilaznice Velike Gorice.
Za osiguranje energetskih potreba planiran je razvoj plinoopskrbnog
di t ib ij k sustava.
distribucijskog
t
Elektroenergetika



Za proizvodnju električne energije planirana je HE Drenje – na dionici
rijeke Save nizvodno od Mosta mladosti
mladosti, do naselja Drenje Ščitarjevsko
Ščitarjevsko.
U obuhvatu Plana planirani su dalekovodi:
• 2x400 kV TE-TO Zagreb – TS Žerjavinec – TS Tumbri
• 2x400 (220) kV TS Žerjavinec – RP Veleševec/TS Mraclin
Planirana je TS 110 kV TS Mičevec.
32
3. Vodnogospodarski sustav
Zaštita voda i vodnog okoliša



Planirana je izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda na svim
područjima koja nemaju riješenu odvodnju te rekonstrukcija
postojećih vodopropusnih dionica sustava odvodnje
Na lokaciji postojećeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
planirana je izgradnja novog uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda Velika Gorica sa III. stupnjem pročišćavanja.
U cilju rasterećenja oborinskih voda za naselja s područja
Zagreba planiran je kolektor uz željezničku prugu M407 sa
ispustom u rijeku Savu.
Savu
Korištenje voda


Planirana je izgradnja vodoopskrbnog sustava na svim
područjima
p
j
koja
j nemaju
j riješenu
j
vodoopskrbu,
p
te rekonstrukcija
j
postojećih vodopropusnih dionica sustava vodoopskrbe.
Za opskrbu vodom Grada Zagreba i Zagrebačke županije iz
planirane grupe crpilišta Črnkovec predviđena je izgradnja
osnovnih dobavnih sustava (istočni i zapadni).
zapadni)
Zaštita od štetnog djelovanja voda

Provodi se u sklopu Višenamjenskog sustava obrane od poplave
Srednjeg posavlja, te Sustava zaštite zaobalja HE Drenje.
33
UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA
Na karti 3: „Uvjeti korištenja i zaštite prostora“ prikazani su:
1. Područja posebnih uvjeta korištenja

Zaštićene i evidentirane prirodne vrijednosti

Područja Nacionalne ekološke mreže

Zaštićena i evidentirana kulturna baština nacionalnog
i regionalnog značaja
2. Područja posebnih ograničenja u korištenju

Osobito vrijedni predjeli

Vodonosno područje

Vodozaštitno područje

Potencijalno vodozaštitno područje Črnkovec

Poplavno područje

Akumulacija, vodotoci

j najvećeg
j
g intenziteta p
potresa
Područje
34
Na karti 3. prikazana su također:
3 Ograničenja u odnosu na Zračnu luku Zagreb
3.

Prostor za razvoj ZLZ

Kontaktno područje uz Prostor za razvoj ZLZ

Površine ograničenja prepreka za postojeću USS,
planiranu USS i za helidrom

Kontrolirani zračni prostor (CTR)
4. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

Zaštitne i sigurnosne zone građevina posebne
namjene

Uređenje zemljišta

Sanacija područja ugroženih bukom

Sanacija šljunčara i odlagališta otpada.
35
UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA
36
1 Područja posebnih uvjeta korištenja
1.
Prirodne vrijednosti i krajobraz

Planom su utvrđeni uvjeti korištenja i mjere zaštite za:




evidentirane prirodne vrijednosti (5 u obuhvatu Plana),
osobito vrijedan predjel – kultivirani krajobraz uz rijeku
Savu i
za područja Nacionalne ekološke mreže.
Područja Nacionalne ekološke mreže u obuhvatu Plana su:
 Međunarodno važna područja za ptice:
1. Sava kod Hruščice,
2 Turopolje.
T
lj
2.
 Važna područja za divlje svojte i staništa:
1. Izvorišno područje Odre
2.
2 Odra
3. Odra kod Jagodna
4. Sava
5 Novo Čiče.
Čiče
5.
37
Kulturna baština


Konzervatorskom podlogom su predloženi, a ovim
Planom utvrđeni:

smjernice i uvjeti za očuvanje kulturne baštine,

smjernice i uvjeti za istraživanje i
prezentaciju kulturne baštine
baštine.
Posebno izdvajamo :
1. smjernice za osnivanje Ekomuzeja
ščitarjevačke Posavine – detaljno razrađen
projekt proširenja Arheološkog parka
Andautonija (u Ščitarjevu) na šire područje;
2. detaljno razrađen Katalog povijesnih
građevina, s valorizacijom stanja i prijedlogom
obnove ili prenamjene za više od 90
evidentiranih građevina u obuhvatu Plana.
38
2. Područja posebnih ograničenja u korištenju
Potencijalno vodozaštitno područje Črnkovec
utvrđeno
t rđeno je Prostornim
planom Županije kao
“neistraženo ili nedovoljno
istraženo područje i
posebno osjetljiv prostor na
kojem se ograničavaju
zahvati u prostoru prije
provedenih hidrogeoloških
p
g
istraživanja, u cilju
učinkovite zaštite budućih
crpilišta”.
Ovim se Planom Potencijalno vodozaštitno područje dijeli na:
•
•
Užu zonu zaštite – dvije
j manje
j zone, neposredno
p
oko p
planiranih vodozahvata
Kosnica, Kosnica-Mičevec, Kosnica-Istok i Črnkovec.
Širu zonu zaštite – preostali prostor Potencijalnog vodozaštitnog područja.
Unutar Uže i Šire zone zaštite ovim se Planom utvrđuju posebni uvjeti
korištenja i zaštite prostora, od kojih izdvajamo:
39
Unutar uže zone zaštite ne dopušta se
(između ostalog):

skladištenje, obrađivanje i odlaganje
otpada,

poljoprivredna proizvodnja osim ekološke,
bez primjene stajskog gnoja
gnoja, gnojovke i
gnojnice,

stočarska i peradarska proizvodnja, osim
za p
potrebe p
poljoprivrednog
j p
gg
gospodarstva
p
odnosno farmi do 20 uvjetnih grla uz
primjenu mjera zaštite voda sukladno
posebnom propisu,

podzemna
d
i površinska
ši k eksploatacija
k l t ij
mineralnih sirovina,

ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih
otpadnih voda s prometnica
prometnica,

skladištenje nafte i naftnih derivata te
izgradnja benzinskih postaja i dr.
40
Hvala na pažnji.
Željka Kučinić, dipl.ing.arh.
Andrea Galić, dipl.ing.građ.,
spec. ekoinženjerstva
k i ž j t
Melita Sabranović, dipl.ing.arh.
Ana Sivrić Mihelić, dipl.ing.arh.
www zpuzz hr
www.zpuzz.hr
41

Download Report