Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
SREDNJOBOSANSKI KANTON/KANTON SREDIŠNJA BOSNA
KANTONALNI PLAN ZAŠTITE
OKOLIŠA ZA PERIOD 2015.-2025. GODINA
- IZVJEŠTAJ O STANJU OKOLIŠA-
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
KONTROLNI LIST
Naručilac:
Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i
stambenih poslova SBK/KSB
Projekt/Naziv
dokumenta:
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015.-2025. godina
Status dokumenta:
Finalni
Računovodstvena
šifra projekta:
D-1164
Voditelj projekta:
Interna kontrola:
Direktor:
Ime i prezime
Mr.
Dragana Doc. dr. Sanda Midžić- Prof. dr. Tarik Kupusović,
Selmanagić,
Kurtagić,
dipl.inž.građ.
dipl.inž.građ.
dipl.inž.građ.
DATUM
POTPIS
POTPIS
POTPIS
08.12.2014.
2
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
OPĆI PODACI O OBRAĐIVAČU
Nosilac izrade Institut za hidrotehniku G. F. u Sarajevu, d.d.
dokumenta :
Stjepana Tomića 1
71000 Sarajevo
tel: + 387 33 212 466/7
fax: + 387 33 207 949
E-mail: [email protected]
Web: http://www.heis.com.ba
Obrađivači:
Doc. dr. Sanda Midžić-Kurtagić, dipl.inž.građ.
Mr. Dragana Selmanagić, dipl.inž.građ.
Prof. dr. Šefket Goletić, dipl.inž.maš.
Mr. Nusret Imamović, dipl.ing.maš.
Vildana Goković, dipl.biol.
Lamija Merdan, dipl. inž.građ.
Mr Fuad Klisura, dipl.ing.maš.
Rusmir Goletić, dipl.vet.med.
Mr. Dragana Agić, dipl.ing.maš.
Admir Aladžuz, dipl.biol.
Erna Zildžović, dipl.oec.
Aleksandra Tomić Ćato, dipl.oec.
Napomena: Dokument su radili stručnjaci različitih jezičnih izražaja.
3
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
SADRŽAJ
1
2
UVOD............................................................................................................................... 14
1.1
Prostorni položaj............................................................................................................ 14
1.2
Administrativno uređenje ............................................................................................. 14
1.3
Reljef i klima .................................................................................................................. 15
STANJE OKOLIŠA I INDIKATORI.......................................................................................... 16
2.1
Uvodne napomene ........................................................................................................ 16
2.2
Prostorno uređenje i planovi ......................................................................................... 16
2.3
Stanovništvo .................................................................................................................. 19
2.4
Poljoprivreda ................................................................................................................. 20
2.4.1
Identifikacija problema ................................................................................. 24
2.4.2
Zaključci i preporuke ..................................................................................... 24
2.5
Industrija ........................................................................................................................ 25
2.5.1
Identifikacija problema ................................................................................. 27
2.5.2
Zaključci i preporuke ..................................................................................... 28
2.6
Javno zdravlje ................................................................................................................ 28
2.6.1
Veza okoliša i zdravlja ljudi............................................................................ 28
2.6.2
Pojava i frekvencija bolesti vezanih za stanje kvaliteta okoliša .................... 31
2.6.3
Bolesti uzrokovane onečišćenim zrakom ...................................................... 32
2.6.4
Bolesti uzrokovane onečišćenom vodom ..................................................... 33
2.6.5
Identifikacija problema ................................................................................. 35
2.6.6
Zaključci i preporuke ..................................................................................... 35
2.7
Stanje i okolišni indikatori u oblasti voda ...................................................................... 37
2.7.1
Korištenje voda.............................................................................................. 38
2.7.2
Zaštita voda ................................................................................................... 46
2.7.3
Zaštita od voda .............................................................................................. 62
2.7.4
Identifikacija problema ................................................................................. 67
2.7.5
Zaključci i preporuke ..................................................................................... 68
2.8
Stanje i okolišni indikatori u oblasti zemljišta ............................................................... 69
2.8.1
Struktura zemljišta ........................................................................................ 69
2.8.2
Korištenje zemljišta ....................................................................................... 72
2.8.3
Zaštita zemljišta............................................................................................. 75
2.8.4
Identifikacija problema ................................................................................. 89
2.8.5
Zaključci i preporuke ..................................................................................... 90
2.9
Stanje i okolišni indikatori u oblasti prirode .................................................................. 91
2.9.1
Prirodno okruženje........................................................................................ 91
2.9.2
Biodiverzitet .................................................................................................. 91
2.9.3
Prirodno naslijeđe ......................................................................................... 98
2.9.4
Konverzija staništa ...................................................................................... 100
2.9.5
Prekomjerna eksploatacija prirodnih resursa ............................................. 101
2.9.6
Onečišćenje okoliša ..................................................................................... 102
2.9.7
Uticaj klimatskih promjena na prirodu ....................................................... 103
2.9.8
Invazivne vrste............................................................................................. 103
4
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
3
2.9.9
Stanje javne svijesti ..................................................................................... 104
2.9.10
Identifikacija (rangiranje) ekosistema sa visokim vrijednostima
bioraznolikosti ............................................................................................................. 105
2.9.11
Opis posebno vrijednih područja ................................................................ 105
2.9.12
Identifikacija problema ............................................................................... 108
2.9.13
Zaključci i preporuke ................................................................................... 108
2.10 Stanje i okolišni indikatori u oblasti zaštite zraka ........................................................ 110
2.10.1
Emisije u zrak............................................................................................... 110
2.10.2
Kvalitet zraka ............................................................................................... 110
2.10.3
Upravljanje kvalitetom zraka (monitoring) ................................................. 113
2.10.4
Identifikacija problema ............................................................................... 113
2.10.5
Zaključci i preporuke ................................................................................... 114
2.11 Stanje i okolišni indikatori u oblasti upravljanja otpadom .......................................... 114
2.11.1
Proizvođači otpada ...................................................................................... 115
2.11.2
Komunalni otpad ......................................................................................... 115
2.11.3
Industrijski otpad......................................................................................... 117
2.11.4
Medicinski otpad ......................................................................................... 119
2.11.5
Otpad iz poljoprivrede i šumarstva ............................................................. 120
2.11.6
Identifikacija problema ............................................................................... 120
2.11.7
Zaključci i preporuke ................................................................................... 123
2.12 Stanje i okolišni indikatori u oblasti energije............................................................... 125
2.12.1
Struktura, broj i obim proizvodnje industrijskih preduzeća koja se nalaze
u sistemu upravljanja okolišem ................................................................................... 125
2.12.2
Struktura, broj i obim proizvodnje u rudnicima .......................................... 125
2.12.3
Finalna potrošnja energije........................................................................... 126
2.12.4
Ukupna potrošnja energije.......................................................................... 126
2.12.5
Potrošnja obnovljive energije ..................................................................... 127
2.12.6
Identifikacija problema ............................................................................... 127
2.12.7
Zaključci i preporuke ................................................................................... 128
2.13 Buka ............................................................................................................................. 129
2.13.1
Glavni izvori buke i uticaj buke na okolIš .................................................... 129
2.13.2
Nivo buke u urbanim područjima................................................................ 129
2.13.3
Zaštita od buke urbanih područja ............................................................... 130
2.13.4
Identifikacija problema ............................................................................... 130
2.13.5
Zaključci i preporuke ................................................................................... 131
2.14 Šumski resursi .............................................................................................................. 131
2.14.1. Struktura šuma ................................................................................................ 131
2.14.2. Šumske zalihe i sječa ....................................................................................... 132
2.14.3. Zdravstveno stanje šuma i pošumljavanje ...................................................... 133
2.14.4. Certificirane šume – FSC .................................................................................. 135
2.14.5. Zaštita, korištenje i upravljanje šumama i šumskim zemljištem ..................... 135
2.14.6. Identifikacija problema .................................................................................... 136
2.14.7. Zaključci i prijedlozi.......................................................................................... 136
ODGOVORI POLITIKA .......................................................................................................138
5
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
3.1
4
5
6
Institucionalna struktura ............................................................................................. 138
3.1.1
Državni nivo ................................................................................................. 138
3.1.2
Federacija BiH.............................................................................................. 138
3.1.3
SBK/KSB ....................................................................................................... 140
3.2
Politika okoliša ............................................................................................................. 144
3.2.1
Zakonski propisi iz oblasti zaštiti okoliša ..................................................... 144
3.2.2
Strateško planiranje zaštite okoliša............................................................. 156
3.3
Praćenje stanja okoliša ................................................................................................ 157
3.3.1
Federacija BiH.............................................................................................. 157
3.3.2
SBK/KSB ....................................................................................................... 159
3.4
Obrazovanje o okolišu, podizanje svijesti javnosti o okolišu i učešće javnosti ........... 162
3.4.1
Obrazovanje o okolišu ................................................................................. 162
3.4.2
Podizanje svijesti javnosti o okolišu i učešće javnosti ................................. 162
3.5
Identifikacija problema ................................................................................................ 164
3.6
Zaključci i preporuke.................................................................................................... 166
FINANSIRANJE SISTEMA ZAŠTITE OKOLIŠA .......................................................................168
4.1
Uvod ............................................................................................................................ 168
4.2
Finansiranje zaštite okoliša u SBK/KSB ........................................................................ 168
4.2.1
Finansiranje preko Federalnog Fonda za zaštitu okoliša............................. 168
4.2.2
Finansiranje na nivou SBK/KSB .................................................................... 177
4.2.3
Finansiranje zaštite okoliša preko Ministarstva vodoprivrede, šumarstva i
poljoprivrede ............................................................................................................... 181
4.2.4
Identifikacija problema ............................................................................... 184
4.2.5
Zaključci i preporuke ................................................................................... 184
REZULTATI ANKETIRANJA STANOVNIŠTVA I INSTITUCIJA ..................................................186
LITERATURA ....................................................................................................................198
6
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
POPIS TABELA
Tabela 1. Odnos urbanog i ruralnog dijela područja po općinama u SBK/KSB .......................................... 17
Tabela 2. Stanje izrade prostorno-planske dokumentacije po općinama u SBK/KSB ................................ 17
Tabela 3. Broj popisanih stanovnika i domaćinstava po općinama u SBK/KSB (2013) .............................. 19
Tabela 4. Kemijska analiza vode za piće iz gradskih vodovoda .................................................................. 29
Tabela 5. Mikrobiološka analiza vode za piće iz gradskih vodovoda ......................................................... 29
Tabela 6. Kemijska analiza vode za piće iz ostalih vodnih objekata ........................................................... 29
Tabela 7. Mikrobiološka analiza vode za piće iz ostalih vodnih objekata .................................................. 30
Tabela 8. Mikrobiološka analiza životnih namirnica .................................................................................. 30
Tabela 9. Mikrobiološka analiza predmeta opće upotrebe (brisevi) ......................................................... 30
Tabela 10. Fizikalno-kemijska analiza vode za piće i namirnica u periodu 2009.-2012. godina ................ 31
Tabela 11. Mikrobiološka analiza vode za piće, namirnica i predmeta opće upotrebe u periodu 2009.2012. godina ............................................................................................................................................... 31
Tabela 12. Pregled podataka o frekvenciji zaraznih oboljenja na području SBK/KSB ................................ 32
Tabela 13. Kretanje oboljelih od zoonoza na području SBK/KSB u periodu od 2006.-2012. godina ......... 32
Tabela 14. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva kod stanovnika SBK/KSB u 2006. i 2012. godine
.................................................................................................................................................................... 33
Tabela 15. Pojava enterokolitisa kod stanovnika SBK/KSB u 2006. i 2012. godini ..................................... 34
Tabela 16. Osnovni hidrološki podaci za teritoriju Kantona ...................................................................... 39
Tabela 17. Količine vode sa izvorišta koja su u sistemu javnog vodosnabdijevanja8 ................................. 43
Tabela 18. Izvorišta za koja su izrađeni elaborati zaštite ........................................................................... 45
Tabela 19. Broj stanovnika i proračun tereta zagađenja od stanovništva po općinama u slivu Vrbasa i
Bosne na području SBK/KSB ....................................................................................................................... 47
Tabela 20. Podaci o industrijskim postrojenjima na području na području SBK/KSB9 ............................... 47
Tabela 21. Podaci o teretima zagađenja industrijskih postrojenja9 ........................................................... 48
Tabela 22. Podaci o deponijama9 ............................................................................................................... 48
Tabela 23. Stanovništvo priključeno na septičke jame9 ............................................................................. 49
Tabela 24. Teoretski proračun tereta zagađenja od stanovništva priključenog na septičke jame9 ........... 49
Tabela 25. Teret zagađenja od stočarstva .................................................................................................. 50
Tabela 26. Broj mjernih mjesta za praćenje kvaliteta vode na području Kantona10 .................................. 51
Tabela 27. Pregled rezultata fizičko-hemijskih parametara i mikrobioloških analiza u podslivovima Bosne
i Vrbasa za period 2010-2013. godina ........................................................................................................ 53
Tabela 28. Rezultati mikrobioloških i hemijskih analiza vode za piće u SBK/KSB za 2012. i 2013. godinu 57
Tabela 29. Rezultati ocjene ispitivanih mjernih mjesta na akumulacijama u periodu 2010.-2013. godina10
.................................................................................................................................................................... 59
Tabela 30. Kategorizacija poplava prema značaju ..................................................................................... 63
Tabela 31. Područja koja su pod prijetnjom poplava na području SBK/KSB .............................................. 65
Tabela 32. Zastupljenost tipova tala na području SBK/KSB ....................................................................... 72
Tabela 33. Uzroci oštećenja zemljišta i njihove posljedice na području SBK/KSB...................................... 74
Tabela 34. Kontaminacija zemljišta teškim metalima u području SBK/KSB ............................................... 76
Tabela 35. Pregled zastupljenosti ukupnih količina teških metala u odnosu na ukupan broj analiziranih
uzoraka tla .................................................................................................................................................. 76
Tabela 36. Sadržaj metala u analiziranim uzorcima na području SBK/KSB ................................................ 78
7
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Tabela 37. Sadržaj PAH u analiziranim uzorcima na području SBK/KSB..................................................... 78
Tabela 38. Površine zahvaćene erozijom na području SBK/KSB ................................................................ 80
Tabela 39. Kategorije potencijalne erodibilnosti područja SBK/KSB.......................................................... 80
Tabela 40. Bonitetne klase zemljišta na području SBK/KSB ....................................................................... 87
Tabela 41. Stepen ugroženosti vrsta sisara na području SBK/KSB ............................................................. 95
Tabela 42. Stepen ugroženosti vrsta ptica na području SBK/KSB .............................................................. 96
Tabela 43. Stepen ugroženosti vrsta gmizavaca na području SBK/KSB ..................................................... 97
Tabela 44. Stepen ugroženosti vrsta vodozemaca na području SBK/KSB .................................................. 97
Tabela 45. Prikaz graničnih i tolerantnih vrijednosti kvaliteta zraka ....................................................... 111
Tabela 46. Analizatori i metode mjerenja kvaliteta zraka ........................................................................ 111
Tabela 47. Prosječni rezultati mjerenja koncentracija polutanata u zraku na lokalitetu “Skela“ u Jajcu 111
Tabela 48. Rezultati mjerenja kvaliteta zraka u blizini raskrsnice Nova Bila-Travnik-Novi Travnik ......... 112
Tabela 49. Količine ambalažnog otpada prikupljene u 2012. i 2013. god. na području SBK/KSB od strane
„Eko-industrijski otpad Zizi" d.o.o. Travnik –operator za upravljanje otpadom ...................................... 116
Tabela 50. Ukupne količine proizvedenog i odloženog opasnog otpada iz 10 industrija u SBK/KSB ....... 117
Tabela 51. Ukupne količine odloženog neopasnog otpada iz 10 industrija u SBK/KSB ........................... 118
Tabela 52. Ukupne količine prerađenog infektivnog medicinskog otpada nastalog u zdravstvenim
ustanovama na području SBK/KSB ........................................................................................................... 120
Tabela 53. Procjena potrošnje energije po energentima sa dovođenjem plina ...................................... 126
Tabela 54. Rezultati mjerenja buke .......................................................................................................... 130
Tabela 55. Struktura površine šuma i šumskog zemljišta u SBK/KSB (u ha)............................................. 131
Tabela 56. Šumovitost po općinama SBK/KSB ......................................................................................... 132
Tabela 57. Ukupna drvna masa, prirast i etat za visoke i izdanačke šume (m3)....................................... 132
Tabela 58. Šumsko uzgojni radovi po Š.G.P.-ima u SBK/KSB .................................................................... 134
Tabela 59. Nadležnosti i odgovornosti drugih relevantnih ministarstava i institucija Federacije BiH u
oblasti okoliša ........................................................................................................................................... 139
Tabela 60. Nadležnosti i odgovornosti drugih ministarstava SBK/KSB u oblasti okoliša ......................... 142
Tabela 61. Relevantni propisi FBiH i SBK/KSB u oblasti zaštite okoliša .................................................... 145
Tabela 62. Stanje izrade strateško-planskih dokumenata po općinama u SBK/KSB ................................ 157
Tabela 63. Federalne institucije koje vrše praćenje stanja okoliša .......................................................... 157
Tabela 64. Sredstva FzZO FBiH za SBK/KSB u 2013. godini ...................................................................... 169
Tabela 65. Naknade za zaštitu okoliša i korištenje prirodnih resursa ...................................................... 171
Tabela 66. Raspodjela sredstava za zaštitu okoliša u SBK/KSB za 2012. godinu ...................................... 178
Tabela 67. Raspodjela sredstava za zaštitu okoliša u SBK/KSB za 2013. godinu ...................................... 179
Tabela 68. Investicije MŠPV SBK/KSB u sektor vodosnabdijevanja i odvodnje ........................................ 182
Tabela 69. Brojno stanje stoke na području SBK/KSB u 2010. godini ...................................................... 203
Tabela 70. Prikaz broja farmi goveda prema broju grla u pojedinim općinama SBK/KSB ....................... 203
Tabela 71. Broj pčelinjih društava na području SBK/KSB u 2012. godini ................................................. 203
Tabela 72. Oranične površine po načinu korištenja u SBK/KSB (ha) ........................................................ 204
Tabela 73. Ostvareni prinosi žita u SBK/KSB ............................................................................................ 204
Tabela 74. Prinos žita u SBK/KSB po općinama u 2007.godini ................................................................. 205
Tabela 75. Površine i prinosi važnijih povrtlarskih kultura na području SBK/KSB .................................... 205
Tabela 76. Površine i prinosi povrća na području pojedinih općina SBK/KSB .......................................... 205
Tabela 77. Površine i proizvodnja sjemenskog krompira u 2007.godini na području SBK/KSB ............... 206
8
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Tabela 78. Lista izdatih konecesija za male i mini hidroelektrane na području SBK/KSB8 ....................... 207
Tabela 79. Ukupni teret zagađenja iz tačkastih izvora u podslivu Vrbasa9 .............................................. 210
Tabela 80. Ukupni teret zagađenja iz rasutih izvora zagađenja u podslivu Vrbasa i Bosne9.................... 212
Tabela 81. Popis biljnih vrsta sa područja SBK/KSB evidentiranih na Crvenoj listi flore FBIH ................. 215
9
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
POPIS SLIKA
Slika 1. Položaj SBK/KSB u prostoru BiH ..................................................................................................... 14
Slika 2. Općine u SBK/KSB........................................................................................................................... 14
Slika 3. Pregled starosne strukture stanovništva u SBK/KSB ...................................................................... 20
Slika 4. Hidrografska mreža Kantona sa prikazom hidroloških stanica ...................................................... 39
Slika 5. Izgrađenost vodovodne mreže po općinama Kantona u 2013. godini .......................................... 40
Slika 6. Gubici u vodovodnim sistemima po općinama Kantona u 2013. godini........................................ 41
Slika 7. Vrste zahvatanja vode za sistem javnog vodosnabdijevanja i privrede8 ....................................... 41
Slika 8. Pregled zona sanitarne zaštite izvorišta na području Kantona10 ................................................... 45
Slika 9. Pregled mjernih stanica kvaliteta površinskih voda u periodu 2010.-2013. godina na području
SBK/KSB ...................................................................................................................................................... 52
Slika 10. Rezultati mikrobioloških analiza kvaliteta vode za piće iz gradskih vodovoda u 2012. (lijevo) i
2013. (desno) godini ................................................................................................................................... 55
Slika 11. Rezultati hemijskih analiza kvaliteta vode za piće iz gradskih vodovoda u 2012. i 2013. Godini 56
Slika 12. Dužina izgrađene kanalizacijske mreže po općinama Kantona u 2013. godini ............................ 60
Slika 13. Procentualni stepen priključenost stanovništva na javni kanalizacijski sistem po općinama
Kantona9 ..................................................................................................................................................... 61
Slika 14. Situacioni prikaz poplavne linije ranga pojave velikih voda 1/20, 1/100 i 1/500 na rijeci Vrbas. 63
Slika 15. Vremenski rokovi implementacije ključnih zahtjeva Direktive 2007/60/EC o procjeni i
upravljanju poplavnim rizicima .................................................................................................................. 63
Slika 16. Pedološka karta SBK/KSB ............................................................................................................. 71
Slika 17. Gustina naseljenosti na području FBiH ........................................................................................ 73
Slika 18. Erodibilnost tla u SBK/KSB ........................................................................................................... 82
Slika 19. Reljefna karta SBK/KSB................................................................................................................. 83
Slika 20. Bonitetna karta SBK/KSB .............................................................................................................. 88
Slika 21. Upotrebna vrijednost zemljišta na području SBK/KSB ................................................................. 89
Slika 22. Distribucija biljnih vrsta po kategorijama ugroženosti na području SBK/KSB (%) ....................... 94
Slika 23. Kategorije ugroženosti prema IUCN-u (verzija 3.1) ..................................................................... 95
Slika 24. Distribucija vrsta sisara po kategorijama ugroženosti na području SBK/KSB (%) ........................ 96
Slika 25. Distribucija vrsta ptica po kategorijama ugroženosti na području SBK/KSB (%) ......................... 96
Slika 26. Položaj spomenika prirode Prokoško jezero i ostalih prirodno vrijednih područja u SBK/KSB . 100
Slika 27. Institucionalna struktura u BiH u oblasti okoliša sa osvrtom na SBK/KSB ................................. 144
Slika 28. Spolna pripadnost ispitanika ...................................................................................................... 186
Slika 29. Starost ispitanika ........................................................................................................................ 187
Slika 30. Stručna sprema ispitanika .......................................................................................................... 187
Slika 31. Mjesto stanovanja ispitanika .................................................................................................... 188
Slika 32. Stanje okoliša u općini................................................................................................................ 188
Slika 33. Najugroženiji resurs u općini ispitanika ..................................................................................... 189
Slika 34. Najveći zagađivači okoliša .......................................................................................................... 190
Slika 35. Najveće okolišne prijetnje u SBK/KSB ........................................................................................ 191
Slika 36. Najveće okolišne prijetnje po općinama u SBK/KSB .................................................................. 192
Slika 37. Prioriteti u rješavanju okolišnih problema ................................................................................. 193
10
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Slika 38. Ocjena rada nadležnih organa za zaštitu okoliša u SBK/KSB...................................................... 193
Slika 39. Očekivanja od nadležnih organa za zaštitu okoliša u SBK/KSB u ............................................... 194
Slika 40. Očekivanja od nadležnih organa za zaštitu okoliša u SBK/KSB u ............................................... 195
11
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
SKRAĆENICE
AVPRS
Agencija za vodno područje rijeke Save
BAT
Najbolja raspoloživa tehnologija/tehnika
BH PRTR
Registar o postrojenjima i zagađivanjima BiH (engl.
Bosnia and Herzegovina Pollutant Release and
Transfer Registrers)
BPK
Biološka potrošnja kiseonika
CFC
Hlorofluorougljici
CTC
Ugljen-tetrahlorid
EBRD
Evropska banka za obnovu i razvoj (engl. European
Bank for Reconstruction and Development)
EC
Evropska komisija (engl. European Commission)
EU
Evropska unija (engl. European Union)
EE
Energetska efikasnost
EMIS
Informacijski sistem za upravljanje energijom
(engl. Energy Management Information Systems)
FBiH
Federacija Bosne i Hercegovine
FHMZ
Federalni hidrometeorološki zavod
FMERI
Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i
industrije
FMF
Federalno ministarstvo finansija
FMOiT
Federalno ministarstvo okoliša i turizma
FMPViŠ
Federalno
ministarstvo
vodoprivrede i šumarstva
FMPU
Federalno ministarstvo prostornog uređenja
FSC
Vijeće za nadzor šuma (engl. Forest Stewardship
Council)
FzZO
Fond za zaštitu okoliša
GEF
Fonda za globalni okoliš (engl. Global Environment
Fond)
GIS
Geografski informacijski sistem (engl. Geographic
Information System)
GUKZ
Granična vrijednost kvaliteta zraka
HCFC
Hidrohlorofluorougljici
HE
Hidroelektrana
HPK
Hemijska potrošnja kiseonika
ISV
Informacioni sistem voda
JKP
Javno komunalno preduzeće
poljoprivrede,
12
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
JP
Javno preduzeće
KEAP
Kantonalni plan zaštite okoliša
KSB
Kanton Središnja Bosna
LEAP
Lokalni plan zaštite okoliša
MCF
Metil hloroform
MONKiS
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta
MPViŠ
Ministarstvo
šumarstva
MPUGZOPiSP
Ministarstvo prostornog uređenja, građenja,
zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova
MZiSP
Ministarstvo zdravstva i socijalne politike
MVTEO
Ministarstvo
odnosa
MUP
Ministarstvo unutrašnjih poslova
NVO
Nevladina organizacija
ODP potencijal
Potencijal oštećenja ozona (engl. Ozone Depleting
Potential – ODP)
PAH
Policiklički aromatski ugljikovodonici
PP
Prostorni plan
RCUO
Regionalni centar za upravljanje otpadom
RMU
Rudnik mrkog uglja
RS
Republika Srpska
RSD
Regionalna sanitarna deponija
SB
Svjetska Banka
SBK
Srednjobosanski kanton
SRBiH
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
SZO
Svjetska zdravstvena organizacija
ŠGP
Šumsko-gospodarsko područje
ŠPD
Šumsko privredno društvo
TPES
Ukupna potrošnja primarne energije (engl. Total
Primary Energy Supply)
UNEP
Program Ujedinjenih naroda za okoliš (engl. United
Nations Environment Programme)
UNDP
Razvojni program Ujedinjenih nacija (engl. United
Nations Development Programme)
ZzJZ
Zavod za javno zdravstvo
poljoprivrede,
vanjske
trgovine
vodoprivrede
i
i
ekonomskih
13
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
1 UVOD
1.1
PROSTORNI POLOŽAJ
Srednjobosanski kanton/Kanton Središnja Bosna (SBK/KSB) obuhvata geografsko jezgro Bosne i
Hercegovine (BiH) (Slika 1) i u neposrednom je kontaktu sa evropskim transportnim koridorom Vc.
Dijagonalno-tranzitna pozicija obilježena je pravcima sjeverozapad-jugoistok (Bihać-Travnik-SarajevoGoražde) i sjeveroistok-jugozapad (Tuzla-Zenica-Travnik-Bugojno-Mostar-Ploče, odnosno Neum, te od
Bugojna za pravac Livno-Split).
Ovaj Kanton na zapadu graniči sa makro regionom Bosanska Krajina, istočnom polovinom graniči sa
krajnjim sjeverozapadnim područjima sarajevsko-zeničke makro ekonomske regije, dok jugozapadni
dijelovi graniče sa makro regionom Hercegovina. Površina SBK/KSB je 3.189 km2.
SBK/KSB nalazi se u zoni osnovnog prioritetnog razvojnog pravca. Na području Kantona razvijena je
prerađivačka industrija (metalna, drvno-prerađivačka, tekstilna, sekundarne sirovine, kožna obuća i
grafika). Trgovina i poljoprivredna proizvodnja su dominantne na području Kantona. Privredni resursi
koji se nalaze na ovom području veoma su značajni kako za Kanton tako i za BiH.
1.2
ADMINISTRATIVNO UREĐENJE
Prema Ustavu iz 1995. godine, BiH se sastoji od dva entiteta – FBiH i RS, kao i Brčko Distrikta. FBiH je
administrativno podijeljena na 10 kantona. Kantoni su dalje podijeljeni na općine, odnosno gradove kao
posebne administrativne jedinice. U općinama se ostvaruje lokalna samouprava, vršenjem poslova iz
nadležnosti utvrđenih ustavom FBiH, te ustavima i zakonima kantona.
Slika 1. Položaj SBK/KSB u prostoru BiH
Slika 2. Općine u SBK/KSB
SBK/KSB konstituiraju područja sljedećih 12 općina (Slika 2): Bugojno, Busovača, Dobretići, Donji Vakuf,
Fojnica, Gornji Vakuf-Uskoplje, Jajce, Kiseljak, Kreševo, Novi Travnik, Travnik, i Vitez.
14
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
1.3
RELJEF I KLIMA
Sa morfološkog stanovišta područje SBK/KSB je izrazito brdsko-planinsko. Ono se odlikuje orografskom
razvijenošću, vertikalnom raščlanjenošću i različitom eksponiranošću.
Morfološku strukturu područja SBK/KSB sačinjavaju jasno identificirane dvije osnovne cjeline: dolinskokotlinski dijelovi Lašve, Vrbasa i Fojnice i planinski koji se prepliću i uklapaju jedni u druge.
Značajne planinske formacije su: Vlašić (Paljenik 1.922 m), Komar (Kamenjak 1.510 m), Kruščica (1.650
m), Vranica (2.110 m), Raduša (1.510 m), Volujak (1.210 m), Radovan (1.446 m), Galica (1.627m) i
Bitovnja (1.700 m).
Ravničarsko područje (300-500 m.n.v.) obuhvata samo oko 5% teritorije, a brdsko-planinsko (500-1000
m.n.v.) obuhvata 55,3% teritorije.
Hipsometrijski gledano, dominantno učešće imaju nadmorske visine od 500-1.000 m, što pokazuje da je
područje SBK/KSB na većim nadmorskim visinama od 500 m.
Najveće rijeke su Vrbas i Lašva. Geografska centralnost i dolinski zadori Vrbasa i Lašve ističu ovo
područje na značajnu tranzitnost u svim smjerovima (sjever-jugoistok-zapad) i nivoima (Federacija BiH,
Balkan, i dalje Zapadna Europa, Mala Azija i Bliski Istok).
SBK/KSB se nalazi pod uticajem planinsko - kontinentalne klime, sa mikro-lokalitetnim varijetetima
vezanim za riječne doline i nadmorsku visinu. Osnovne karakteristike ove klime su:
 jako izražena godišnja doba i kolebanja temperature u proljeće i jesen, sa kasnim proljetnim i
ranim jesenjim mrazevima,
 srednje godišnje temperature vazduha koje iznose 8,4 oC,
 izražena godišnja kolebanja temperatura od oko 20 oC, te znatno veća u planinskim područjima,
 relativno topla ljeta sa najtoplijim mjesecom julom (srednja temperatura od 17,7 oC),
 hladne zime sa najhladnijim mjesecom januarom (srednja temperatura od – 2,6 oC),
 izražene razlike u geografskoj raspodjeli temperature i njenih parametara zbog lokalnih uticaja,
 niske prosječne godišnje padavine od 897,9 mm (prosječno po mjesecu 74,8 mm) ali prilično
ravnomjerno raspoređene u toku godine,
 broj dana sa snježnim pokrivačem povećava se od sjevera ka jugu, te sa nadmorskom visinom
(zadržavanje snježnog pokrivača u nižim dijelovima od 40-60 dana, a u planinskim dijelovima do
90 dana),
 prosječna visina snijega iznosi 30-40 cm.
Reljef u SBK/KSB pogoduje razvoju erozije tla, javljanju bujica, nanosa i poplava. Aluvijalne ravnice i
naselja u dolinama rijeka Lašve, Vrbasa, Fojnice i pritoke Lepenice, uz ušća Željeznice i Lepenice, izloženi
su poplavama.
15
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
2 STANJE OKOLIŠA I INDIKATORI
2.1
UVODNE NAPOMENE
Zakon o zaštiti okoliša FBiH (“Službene novine Federacije BiH”, broj 33/03 i 38/09) i Zakon o zaštiti
okoliša („Službene novine SBK/KSB“ broj 4/05) su temeljni zakonski akti koji određuju i utvrđuju ciljeve,
načela, mjere, odgovornosti, dokumente, finansiranje i nadzor zaštite okoliša na prostoru Federacije BiH,
odnosno SBK/KSB. Članom 22 Kantonalnog zakona propisana je obveza Kantonalnog ministarstva
nadležnog za okoliš na pružanju informacije o okolišu na transparentan i djelotvoran način.
Svrha Izvještaja o stanju okoliša je dvostruka, s jedne strane da na jednom mjestu objedini, analizira i
strukturirano prezentira podatke i ocjenu stanja okoliša, a s druge strane da služi kao logično polazište za
dalje planiranje i provedbu mjera zaštite okoliša na području SBK/KSB.
Izvještaj o stanju okoliša na području SBK/KSB daje pregled stanja pojedinih okolišnih komponenti, te
pregled stanja institucionalnog i zakonodavnog okvira sektora zaštite okoliša u ovom Kantonu.
Primijenjena metodologija izrade Izvještaja određena je karakteristikama problematike kojom se bavi
(zaštita okoliša), stepenom uspostave sistema zaštite okoliša i njegovom dvostrukom svrhom.
Sadržaj Izvještaja strukturiran je prema DPSIR modelu koji je vrlo jednostavan: pokretači uzrokuju
pritiske koji se odražavaju na stanje okoliša, što ima direktan uticaj na ekološki sistem i cijeli lanac ne
direktnih uticaja. Svi ti negativni uticaji izazivaju odgovore društva, koje nizom odgovarajućih mjera
djeluje na sve karike tog lanca.
Izvještaj je strukturiran na način da sa jedne strane prikazuje uzroke i počinitelje, te posljedice
onečišćenja, a s druge strane analizira mjere i instrumente zaštite od onečišćenja.
Kvaliteta ovog izvještaja u direktnoj je vezi s kvalitetom dostupnih podataka i informacija. Glavni
problemi u prikupljanju i vrjednovanju podataka korištenih u ovom izvještaju su rascjepkanost podataka
po različitim izvorima, izostanak sistematskih mjerenja i nepostojanje svih potrebnih podataka.
Izvještaj o stanju okoliša na području SBK/KSB baziran je na indikatorskom pristupu u određivanju
trenutnog stanja okoliša sa ciljem jednostavnije razmjene informacija i njihovog korištenja u
cjelokupnom procesu planiranja i razvoja sektora okoliša. Cilj indikatorskog pristupa je kvantificiranje
fizičkih pokazatelja stanja okoliša, te osiguranje efikasne usporedbe vrijednosti indikatora iz različitih
ciklusa procesa razvoja sektora okoliša. Ovaj izvještaj utemeljen na indikatorskom pristupu predstavlja
“nulto stanje” na temelju kojeg će se u sljedećim razdobljima pratiti i ocjenjivati napredak u području
zaštite okoliša u SBK/KSB.
2.2
PROSTORNO UREĐENJE I PLANOVI
Prostorni plan (PP) SBK/KSB1 usvojen je u februaru 2009. godine za planski period 2005-2025. godina.
Struktura naselja po veličini na području Kantona po pojedinim područjima općina je veoma različita.
Kod svih općina ipak je najveće učešće naselja veličine do 500 stanovnika kojih na nivou Kantona ima
ukupno 493, odnosno 75,3% od ukupnog broja naselja (654).
Ako se kao kriterij usvoji da grad predstavljaju naselja veća od 2000 stanovnika, onda na području
Kantona ima ukupno 12 naselja gradskog karaktera. U strukturi općinskih centara Kreševo i Dobretići se
1
Prostorni plan Kantona Središnja Bosna / Srednjobosanskog kantona 2005. -2025., Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje
Sarajevo, Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Sarajevo/Zagreb 2005. godina
16
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
izdvajaju kao centri koji imaju manje od 2000 stanovnika, s tim da Dobretići i nemaju obilježja naselja
gradskog karaktera.
Prema podacima iz Prostornog plana SBK/KSB do 2025. godine, nivo urbanizovanosti od 31,5%2 pokazuje
da se radi o niskom stepenu urbanizovanosti koji znatno zaostaje za prosjekom BiH (49,5%) a naročito
zemljama Zapada (preko 80%). Dosta nizak nivo urbanizovanosti može se pripisati i nedostatku urbanih
centara (naselja većih od 2000 stanovnika) van općinskih centara, odnosno nedovoljnoj policentričnosti
u okviru područja općina, a time i Kantona.
Raspoloživi pokazatelji o koncentraciji stanovništva u pojedinim područjima Kantona su veoma
indikativni jer govore o prostornom rasporedu stanovništva, a podaci o veličini općinskih centara
pokazuju odnos urbanog i ruralnog stanovništva, odnosno nedovoljnu urbanizovanost i dosta
neravnomjerno naseljavanje područja Kantona.
Odnosi urbanog i ruralnog dijela područja, pojedinačno po općinama u SBK/KSB, prikazan je u nastavku.
Tabela 1. Odnos urbanog i ruralnog dijela područja po općinama u SBK/KSB3
Red. broj
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
Ukupno
Općina
Bugojno
Busovača
Dobretići
Donji Vakuf
Fojnica
Gornji Vakuf - Uskoplje
Jajce
Kiseljak
Kreševo
Novi Travnik
Travnik
Vitez
Urbana područja (%)
4,67
4,03
4,75
2,24
2,02
1,51
6,32
5,13
2,13
3,11
4,92
5,98
3,82
Ruralna područja (%)
95,33
95,97
95,25
97,76
97,98
98,49
93,68
94,87
97,87
96,89
95,08
94,02
96,18
Sa prostorno-planskog aspekta, od ukupne površne SBK/KSB 3,83% otpada na urbana područja a 96,18%
otpada na ruralna područja.
Stanje izrade prostorno-planske dokumentacije u općinama u SBK/KSB prikazano je u narednoj tabeli.
Tabela 2. Stanje izrade prostorno-planske dokumentacije po općinama u SBK/KSB4
Red. broj
1
Bugojno
2
3
4
5
Busovača
Dobretići
Donji Vakuf
Fojnica
Općina
Prostorni plan/Prostorna osnova
Prostorni plan (1984),
(obaveza usklađivanja sa PP SBK/KSB)
Prostorni plan
Prostorni plan
Prostorna osnova
2 Kriterij po kojem se kao urbanizovano stanovništvo uzimaju stanovnici naselja većih od 2000 stanovnika
3 Karte upotrebne vrijednosti zemljišta Kantona, Zavod za agropedologiju, Sarajevo, 2005 godine.; Prostorni plan Kantona Središnja Bosna;
Prostorni planovi općina; Prostorna osnova Federacije Bosne i Hercegovine, GIS baza. Napomena: Procent zemljišta prikazano u koloni „Urbana
područja“ podrazumijeva urbane (izgrađene) i površine izvan sfere biljne proizvodnje.
4 Karte upotrebne vrijednosti zemljišta Kantona, Zavod za agropedologiju, Sarajevo, 2005 godine.; Prostorni plan Kantona Središnja Bosna;
Prostorni planovi općina; Prostorna osnova Federacije Bosne i Hercegovine, GIS baza. Napomena: Procent zemljišta prikazano u koloni „Urbana
područja“ podrazumijeva urbane (izgrađene) i površine izvan sfere biljne proizvodnje.
17
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Red. broj
6
7
8
Općina
Gornji Vakuf-Uskoplje
Jajce
Kiseljak
9
Kreševo
Prostorni plan
10
Novi Travnik
Prostorni plan
11
Travnik
Prostorni plan
12
Vitez
Prostorni plan
Prostorni plan/Prostorna osnova
Prostorni plan
Usvojen Nacrt Prostornog plana
Prostorni plan
LEGENDA:
Nije izrađen
Izrađen
Samo općina Donji Vakuf trenutno nema izrađen Prostorni plan, dok općina Bugojno ima urađen plan još
1984. godine a koji se treba uskladiti sa Prostornim planom SBK/KSB 2005-2025.
Prostorno planiranje sa ciljem zaštite okoliša je veoma značajno i nužno kod uspostave i održavanja
sistema upravljanja otpadom na određenom području. Lociranje deponija, regionalnih centara za
upravljanje otpadom (RCUO), pretovarnih stanica, infrastrukture za upravljanje otpadom-zelenih otoka,
reciklažnih dvorišta i sl. je sastavni dio politike prostornog uređenja, te se vrši kroz prostorne,
urbanističke i regulacione planove.
Razvojnim planovima (prostorni i urbanistički plan) se utvrđuje površina i definiše lokacija deponije za
sadašnji i planski period uz definiranje zaštitnog pojasa i usklađivanje rada deponije sa zahtjevima
razvoja naselja uvažavajući i zaštitu urbane i prirodne sredine. Članom 25. Uredbe o jedinstvenoj
metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja („Sl. novine FBiH“ 63/04, 50/07) prostornim
planom se definiraju površine namijenjene deponovanju komunalnog, industrijskog i drugog otpada.
Urbanistički aspekt tretira prostorni razmještaj deponije i pratećih objekata, njihovu funkciju, te
uklapanje deponije u planove šireg područja.
Regulacionim planovima se planira razmještaj komunalne infrastrukture za upravljanje otpadom.
U Članu 59. Odluke o provedbi PP SBK/KSB navodi se da je određeno da će se, za potrebe odlaganja
otpada, izgraditi središnje kantonalno odlagalište otpada, te formirati pretovarna/sabirna stanica za
svaku općinu, te pretovarne/sabirne stanice za sljedeće skupine općina:
 Busovača, Kiseljak, Kreševo i Fojnica;
 Vitez, Novi Travnik, Travnik;
 Gornji Vakuf-Uskoplje, Bugojno, Donji Vakuf, Jajce i Dobretići.
Određivanje svake pojedinačne lokacije (općinske pretovarne/sabirne stanice, međuopćinskih
pretovarnih/sabirnih stanica, te kantonalnog odlagališta), uvjeta korištenja, te mjere zaštite je obaveza
lokalnih organa i međuopćinskog dogovora.
Zakon o prostornom uređenju („Sl. novine KSB/SBK“ broj 11/05) predviđa obavezu izrade Urbanističkog
plana sjedišta kantona (grad Travnik). Ovaj plan nije urađen jer je prioritet bio izrada Prostornih planova
općina. Ni u jednom od važećih prostornih planova općina nisu određene pojedinačne lokacije općinske
deponije/sabirne stanice, te međuopćinskog odlagališta otpada/pretovarne stanice, sa svim pratećim
sadržajima a što je bilo u obavezi lokalnih organa i međuopćinskog dogovora.
Općini Busovača trenutno ne odgovaraju planovi za zajedničko formiranje pretovarne stanice sa
općinama Kiseljak, Kreševo i Fojnica (prema odredbi Člana 59. Odluke o provedbi PP SBK/KSB), kao ni sa
općinama Vitez, Travnik i Novi Travnik (prema zadnjim pregovorima među ovim općinama). Općina
18
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Busovača ima planiranu i određenu lokaciju za pretovarnu/sabirnu stanicu na svom području i na mjestu
za koje smatraju da je za njih optimalno, tj. gdje bi troškovi odvoza na regionalnu deponiju Mošćanica
bili najmanji u odnosu na prijedloge navedene u članku 59. Odluke o provedbi PP SBK/KSB.5
Nadležni odjeli za okoliš i prostorno planiranje i uređenje u Kantonalnom ministarstvu trebaju odrediti
lokaciju središnje kantonalnog odlagalište, kroz proces izmjene i dopune Prostornog plana SBK/KSB. U
rješavanje ovog problema trebaju biti uključeni i općinski odjeli za prostorno planiranje i uređenje, koji
će u sklopu svojih općinskih prostornih planova predložiti mjesta za neophodnu infrastrukturu (općinske
deponije/sabirne stanice/ međuopćinske pretovarne stanice) i uskladiti ih sa kantonalnim planom.
2.3
STANOVNIŠTVO
Historijske okolnosti, morfološke odlike, prirodne i stvorene podobnosti pojedinih dijelova Kantona i
brojni drugi faktori uticali su na velike razlike u naseljenosti pojedinih područja.
Koncentracija stanovništva u dolinama vodotoka i uz magistralne i regionalne saobraćajnice dovela je do
formiranja prostorno-funkcionalnih grupacija kao što su:
- Vrbaska formacija
- Lašvanska formacija
Fojnička formacija.
Prema Preliminarnim rezultatima po općinama i naseljenim mjestima u FBiH (Popis stanovništva,
domaćinstava/kućanstava i stanova u BiH u 2013. godini, Federalni zavod za statistiku, Statistički bilten
br. 195, Sarajevo, decembar 2013.) ukupan broj popisanih stanovnika u SBK/KSB iznosi 273.149, a
popisanih domaćinstava je 78.938. Broj popisanih stanovnika po općinama u SBK/KSB prikazan je u
narednoj tabeli.
Tabela 3. Broj popisanih stanovnika i domaćinstava po općinama u SBK/KSB (2013)
Red. broj
Općina
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
Bugojno
Busovača
Dobretići
Donji Vakuf
Fojnica
Gornji Vakuf - Uskoplje
Jajce
Kiseljak
Kreševo
Novi Travnik
Travnik
Vitez
UKUPNO
Broj popisanih osoba
34.559
18.488
2.041
14.739
13.047
22.304
30.758
21.919
5.638
25.107
57.543
27.006
273.149
6
Broj popisanih
7
domaćinstava/kućanstava
9.546
5.657
555
4.221
3.945
5.754
8.388
6.789
1.881
7.295
16.641
8.266
78.938
Najveća koncentracija stanovnika je na području Općine Travnik (57.243 stanovnika, a što je oko 21% od
ukupnog broja stanovnika u Kantonu), dok je najmanja na području Općine Dobretići (2.041 stanovnik, a
što je 0,75% od ukupnog broja stanovnika u Kantonu).
5
Mišljenje na Plan zaštite okoliša KSB/SBK za period 2015.-2025. Godina, Služba za civilnu zaštitu, Općina Busovača, Broj 08-44-SI-2/14 od
06.11.2014. godine
6
Popis stanovništva, domaćinstava/kućanstava i stanova u BiH 2013.godine, Preliminarni rezultati po općinama i naseljenim mjestima u FBiH,
BIH, FBiH, Federalni zavod za statistiku, Statistički bilten br. 195, Sarajevo, decembar 2013.
7
Popis stanovništva, domaćinstava/kućanstava i stanova u BiH 2013.godine, Preliminarni rezultati po općinama i naseljenim mjestima u FBiH,
BIH, FBiH, Federalni zavod za statistiku, Statistički bilten br. 195, Sarajevo, decembar 2013.
19
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Prosječna gustoća naseljenosti u SBK/KSB je oko 85,65 stanovnika/km2.
U poređenju sa podacima iz Federalnog zavoda za statistiku iz 2013. godine, uočava se razlika od 19.557
osoba ili 7,3% više popisanih osoba po preliminarnim rezultatima popisa stanovništva u BiH u 2013.
godini. Najveće razlike u popisanom broju osoba po preliminarnim rezultatima iz 2013. godine u odnosu
na podatke Federalnog zavoda za statistiku iz 2012. godine su utvrđene u općinama Dobretići (popisana
je 2.041 osoba u odnosu na 649 osoba), Jajce (popisana je 30.758 osoba u odnosu na 24.232 osoba) i
Gornji Vakuf (popisana je 22.304 osoba u odnosu na 18.888 osoba). U svim ostalim općinama Kantona
popisan je veći broj osoba u odnosu na podatke Federalnog zavoda za statistiku.
Pregled starosne strukture stanovništva u SBK/KSB za period 2010-2012. godina prikazan je na Slici 3.
Slika 3. Pregled starosne strukture stanovništva u SBK/KSB
Ukupan broj stanovnika u Kantonu u periodu 2010-2012. godina imao je trend smanjenja.
Međutim, veoma niska stopa porasta stanovništva na području SBK/KSB, a koja se koristiti za analize i
procjene u planiranom vremenskom periodu 2015.-2025. godina u ovom dokumentu, preuzeta je iz
preliminarnih rezultata popisa iz 2013. godine i iznosi 0,2% 8.
Općenito se može konstatovati da je veoma nizak prirodni priraštaj u SBK/KSB, te evidentna
depopulacija stanovništva u Kantonu. Također. može se očekivati povećanje prosječne dobne starosti
stanovništva ako se trend depopulacije nastavi u budućnosti. Ova situacija može imati direktan uticaj na
mogućnost privrednog razvoja SBK/KSB poštujući osnovna načela zaštite okoliša.
2.4
POLJOPRIVREDA
Propadanjem velikih industrijskih poduzeća, poljoprivreda vezuje za sebe oko 70% stanovništva na
području SBK/KSB, što u ovom trenutku privredi ovog Kantona daje značajno poljoprivredno obilježje.
Bitna karakteristika poljoprivrede Kantona je ekstenzivna proizvodnja, usitnjene parcele, zastupljenost
naturalnih oblika privređivanja (proizvodnja za vlastite potrebe), itd.
8
Preliminarni rezultati – Popis 2013, www.statistika.ba
20
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Većina domaćinstava koja se bave poljoprivredom proizvodi poljoprivredne proizvode uglavnom za
zadovoljavanje vlastitih potreba, dok višak prodaje na lokalnim pijacama. Njihova proizvodnja nema
karakter intenzivne proizvodnje (ograničena primjena mehanizacije, loša agrotehnika u proizvodnji i sl.).
Stočarstvo kao najvažnija grana poljoprivrede u SBK/KSB snabdijeva stanovništvo svojim proizvodima
(mlijeko, meso). Procjenjuje se da stočarstvo učestvuje sa oko 50% u ukupnoj poljoprivrednoj
proizvodnji. Ovo učešće znatno je niže u odnosu na predratno stanje, a pogotovo u odnosu na razvijene
zemlje. Inače stočarska proizvodnja u većini općina je zbog reljefa, nagiba i strukture zemljišta te drugih
uvjeta praktično jedini način korištenja poljoprivrednog zemljišta pa je zato osnovna djelatnost u tim
područjima. Brojno stanje stoke i košnica pčela na području svih općina SBK/KSB u 2010. godini je
predstavljeno u Tabeli 69 datoj u Prilogu 1.
Govedarstvo, kao najznačajnija grana naše stočarske proizvodnje, predstavlja mjerilo razvijenosti
cjelokupnog poljoprivrednog i prehrambenog sektora SBK/KSB. Govedarska proizvodnja u SBK/KSB je u
značajnoj mjeri odraz stanja u ukupnoj bosanskohercegovačkoj poljoprivrednoj proizvodnji. U zadnje
vrijeme došlo je do pojave nekoliko manjih mljekara i proširenje sirovinske baze većih mljekara čime se
postiglo određeno povećanje proizvodnje mlijeka. Međutim, ova proizvodnja je i dalje zadržala svoj
naturalni karakter, usitnjenost poljoprivrednih površina, tehnološku zaostalost i tradicionalni
menadžment. U posebno teškom položaju su male porodične farme koje su uglavnom prepuštene same
sebi, kao i stihiji tržišta. Posebni problemi se javljaju u prodaji proizvoda i organiziranju proizvodnje,
odnosno njenom kreditiranju. Broj farmi goveda po broju grla u pojedinim općinama SBK/KSB u 2012.
godini je prikazan u Tabeli 70 datoj u prilogu.
Ovčarstvo je zbog prirodnih uvjeta relativno dobro razvijeno na području SBK/KSB. Na ovom području se
gaje dva soja pramenke: Vlašićka (Dubska ili Travnička) i Privorska pramenka. Vlašićka pramenka
predstavlja najbolju ovcu gajenu na prostoru BiH i pripada grupi krupnih pramenki. Privorska pramenka
je soj koji se uzgaja u središnjoj Bosni, na području Gornjeg Vakufa/Uskoplja i Bugojna.
U centralnom dijelu Dinarskog sistema, na prostranim pašnjacima planine Vlašić i susjednim planinama
razvila se proizvodnja bijelog sira u salamuri pod nazivom Vlašićki sir, Blatnički, Privorski sir i sl. Vlašićki
sir zauzima jedno od najvažnijih mjesta među autohtonim mliječnim proizvodima Dinarskog sistema.
Spada među najbolje bijele sireve u salamuri i postao je prepoznatljiv brend.
Svinjogojstvo je grana stočarstva koja obuhvata uzgoj i gospodarsko iskorištavanje svinja radi mesa,
masti, kože, dlake i dr. Na području SBK/KSB je registrovano 912 imanja sa svinjama, sa ukupnim brojem
od 8.977 svinja, što iznosi u prosjeku 9,84 svinje po imanju. Prema podacima Federalnog ministarstva
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u periodu 2007.-2011. godine u SBK/KSB je bilo 17 farmi za
tovljenike sa ukupno 1.001 tovljenika, te 28 farmi sa ukupno 224 krmače. Treba naglasiti da je
svinjogojstvo po vrijednosti proizvodnje na zadnjem mjestu sa udjelom od svega 5-6% zbog čega je
potrebno preduzeti mjere za unapređenje ove proizvodnje.
Peradarstvo na području SBK/KSB ima svoju budućnost s obzirom na trendove u svijetu gdje ono postaje
vodećom vrstom kako u proizvodnji tako i potrošnji (dobra nutritivna vrijednost, niska cijena, itd.).
Peradari koji su registrovani pri Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK/KSB:
 ZZ „AGROMIX“ Torlakovac, Donji Vakuf
 OTP “KOKO“ Travnik, Putićevo
 “PERADAR“ d.o.o. Travnik, Kraljevice
 “OSKAR“ d.o.o. Novi Travnik
 “VIKO-VINAC“ d.o.o. Jajce.
U SBK/KSB nema većih prerađivačkih kapaciteta za ovu vrstu proizvodnje mesa i proizvoda od mesa, pa
se ona mora bazirati na prerađivačkim kapacitetima u Sarajevskom i Ze-Do kantonu ili drugih
prerađivača u BiH.
Ribarstvo na području SBK/KSB nije razvijeno iako ovo područje po svom hidropotencijalu spada među
najbogatija područja u Federaciji BiH. Po svojim biološkim i fizičko-kemijskim karakteristikama većina
vodotoka spada u I ili I-II kategoriju kvaliteta, što ukazuje na činjenicu da su ovi vodotoci pogodni za
21
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
uzgoj određenih ribljih vrsta (riblje farme – ribnjaci). Prema Strategiji razvoja poljoprivrede SBK/KSB
(2001.–2010.) godišnja proizvodnja ribe na ovom području iznosi u prosjeku oko 155 tona, što je sa 0,56
kg po stanovniku daleko ispod lokalnih potreba. Kod Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i
šumarstva SBK/KSB registrovana su samo dva ribnjaka: “PANAFISH“ d.o.o. Bugojno i “FARMA“ Travnik.
Pčelarstvo ima izvanredne uvjete zbog značajne površine šuma, livada i pašnjaka obraslih rastinjem, te
obilja voćnih vrsta, ljekovitih trava, klimatskih i drugih uvjeta. Obilje i različitost medonosnog bilja, kao i
različita klimatska područja, omogućavaju proizvodnju više vrsta meda (sortni med). Broj pčelinjih
društava u pojedinim općinama SBK/KSB sa stanjem u 2012. Godini je prikazan u Tabeli 71 datoj u
prilogu.
Ratarstvo na području SBK/KSB nije razvijeno i zastupljeno je na manjim poljoprivrednim površinama.
Poljoprivredno zemljište se obrađuje u znatno manjem obimu od potencijalnih mogućnosti iz sljedećih
razloga:
 uvjeti rada u poljoprivredi su otežani u nekoliko zadnjih godina (uticaj svjetske krize),
 veći dio poljoprivrednog zemljišta ima veće nagibe od 8 stepeni i zbog toga je nepogodno za
ratarstvo,
 nemogućnost prodaje i naplate proizvedenih količina poljoprivrednih proizvoda,
 nekonkurentnost naše proizvodnje u odnosu na okruženje (nedostatak mehanizacije, stara
mehanizacija, usitnjeni poljoprivredni posjedi),
 nedostatak prerađivačkih kapaciteta kao i zatvaranje nekih prerađivačkih pogona u zadnjih
nekoliko godina.
 niske cijene poljoprivrednih proizvoda.
Od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta na području SBK/KSB (116.162 ha), na oranice otpada
51.600 ha ili 44,42%, na voćnjake 4.219 ha ili 3,63%, te na livade i pašnjake 60.343 ha ili 51,95%.
Na području SBK/KSB postoji realna mogućost intenziviranja ratarske proizvodnje povećanjem sjetvenih
površina pod krmnim biljem (silažni kukuruz, tritikale, ječam i zob), čime bi se obezbijedili uvjeti za brži
razvoj stočarstva. Također, postoji mogućnost intenziviranja proizvodnje krompira i drugih
poljoprivrednih kultura. Pored toga, moguće je povećati i površinu pod sjemenskim krompirom kod
specijalizovanih gazdinstava registriranih za tu namjenu. Dugoročna ulaganja u planinske pašnjake u
smislu proizvodnje krmnog bilja, omogućila bi da stočarstvo prevaziđe pašnjački karakter i da se
postupno intenzivira.
Proizvodnja žita u SBK/KSB nije značajna i realizuje se u manjem obimu, jer se radi o pretežno brdskoplaninskom području nepogodnom za proizvodnju žita. U strukturi sjetve strnog žita (3.620 ha) ozima
pšenica zauzima 49,0%, ječam 28,2%, raž 10,8%, zob 10,3% i tritikale 1,7%. Prinosi strnog žita su izrazito
niski, što je rezultat neorganizovanosti, sjetve necertificiranog sjemena, pogrešne agrotehnike i dr.
Ukupna proizvodnja je vrlo niska i iznosi 9.352 tone. Na hljebno žito (pšenica) otpada preko 64,8 %.
Pšenica se uglavnom proizvodi za vlastite potrebe i nešto za mlinove, a ostatak za mješaone stočne
hrane. Računa se da je potrošnja zrna 150 kg/stanovniku, što znači da se za potrebe stanovništa u
SBK/KSB iz vlastite proizvodnje obezbjeđuje 15,3%. Razlika od 84,7% se uvozi, slično kao i u drugim
kantonima Federacije BiH. Kukuruz se proizvodi na cca 1.600 ha i to uglavnom se proizvodi kukuruz za
zrno (74%), sa vrlo niskim prosječnim prinosom. Silažni kukuruz se proizvodi na nešto više od 400 ha, uz
veoma nizak prinos zelene mase. Nepovoljan odnos proizvodnje zrno/silaža je pokazatelj lošeg stanja u
stočarskoj proizvodnji. Smatra se da se proizvodnja žita može unaprijediti, čime bi se povećale površine
obrađenih oranica.
Struktura oraničnih površina prema načinu korištenja je predstavljena u Tabeli 72, a u Tabelama 73 i 74
su predstavljeni podaci o ostvarenim prinosima žita u općinama SBK/KSB u 2006. i 2007. godini. Ove
tabele su date u Prilogu 1.
Proizvodnja povrća na području SBK/KSB ima velike potencijalne mogućnosti, ali nedostatak
prerađivačkih kapaciteta i potencijalnih kupaca je glavni uzrok smanjenog interesovanja poljoprivrednika
za ovu vrstu proizvodnje. S druge strane, plastenička proizvodnja na malim površinama (100-500 m2) se
iz godine u godinu povećava, podižu se novi plastenici i intenzivira agrotehnika plasteničke proizvodnje.
22
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Ova proizvodnja namijenjena je uglavnom lokalnim pijacama i postoji tendencija širenja plasteničke
proizvodnje. Podaci o zasijanim površinama i prinosima važnijih povrtnih kultura po općinama SBK/KSB u
2007. godini su predstavljeni u Tabelama 75 i 76 datim u Prilogu 1.
Stanje povrtlarske proizvodnje na području SBK/KSB može biti daleko bolje zbog izraženih potencijalnih
mogućnosti. Najbolji primjer je proizvodnja sjemenskog krompira, gdje je prinos 3-4 puta viši u odnosu
na prinos merkantilnog krompira (Tabela 77 u Prilogu 1).
Voćarstvo je u posljednjoj deceniji značajno unaprijeđeno zbog finansijske podrške u formiranju
plantaža voća na osnovu koje su podignuti brojni voćnjaci jabuke, kruške, šljive, višnje, malina i drugih
vrsta voća na području SBK/KSB. Radi se najčešće o ekstenzivnim zasadima, ali kod većih proizvođača
ima i intenzivnih zasada. Prisutan je slučaj da se voćnjaci nakon podržane sadnje zapuste i ne održavaju,
čime se smanjuje proizvodnja. Na savremenim intenzivnim voćnjacima podignutim u Bugojnu, Donjem
Vakufu i Gornjem Vakufu/Uskoplju već se ostvaruje solidna proizvodnja voća.
Problemi kod proizvodnje jabuke, šljive, kruške i nekih drugih vrsta voća su vezani za nedostatak
kvalitetnih otkupljivača, kao i prerađivačkih kapaciteta i hladnjača.
U posljednjih nekoliko godina zabilježeno je naglo širenje poljoprivrednih površina pod jagodastim
voćem (2005.-2010.). U ovu vrstu proizvodnje (malina) ušlo je oko 500 poljoprivrednika na području
Kantona. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK/KSB počevši od 2011. godine nastoji
kroz svoje poticaje održati trend porasta ovog vida voćarske proizvodnje.
Izgradnja prerađivačkog kapaciteta u Bugojnu (Heko d.o.o. i IMB d.o.o.) dala je podstrek i motivaciju
poljoprivrednim proizvođačima da podižu nove zasade zbog osiguranog otkupa pa je očekivati trend
rasta proizvodnje voća.
Organska proizvodnja hrane je na području SBK/KSB je značajno zastupljena i ima trend blagog porasta.
U sistem certificiranja organske proizvodnje uključen značajan broj farmi i privrednih subjekata, koji već
sada predstavljaju okosnicu razvoja pojedinih lokalnih sredina u ovom segmentu proizvodnje i prerade,
kao što su:
 Obrt „Vranica bilje“ Gornji Vakuf-Uskoplje, vl. Ćatić Faruk
 „Fructus Pak“ d.o.o. Travnik
 NUP d.o.o. Bugojno, za sakupljanje, preradu i prodaju ljekovitog bilja i šumskih plodova
 Zemljoradnička zadruga „Pavlovica“ Rostovo, Novi Travnik
 Farma „Barišić“ Kreševo
 Farma „Herceg“ Novi Travnik
 PP ”Ahmić” Vitez
 ”Poljorad” Turbe, općina Travnik
 Farma Sejada Šalaka sa Vlašića za biljnu proizvodnju
 Ahmet Balić i Miralem Imamović iz Travnika, sa širokom paletom pčelinjih proizvoda.
SBK/KSB ima dobar potencijal za organsku poljoprivredu, a prelazak s konvencionalne na organsku
proizvodnju bi smanjio štetne utjecaje na okoliš i osigurao održiv izvor hrane. Očuvan kvalitet
poljoprivrednog zemljišta, pedološki i orografski uvjeti predstavljaju komparativnu prednost za razvoj
organske proizvodnje hrane na ovom području.
Poljoprivreda može imati pozitivan i negativan utjecaj na okoliš. Održiva poljoprivreda pomaže kod
očuvanja zemljišta, zaštite od poplava i kod apsorpcije CO2 iz atmosfere. Neodrživa poljoprivreda dovodi
do degradacije zemljišta, gubitka biološke raznolikosti, te zagađenosti zraka i vode. Prodiranje hranjivih
materija, pesticida i stočnog otpada, kao i otjecanje vode sa zemljišta, dovodi do onečišćavanja
površinskih i podzemnih voda. Treba naglasiti da ne postoje zvanični podaci o korištenju đubriva,
pesticida i drugih kemijskih sredstava u poljoprivredi, niti drugi podaci o utjecaju na okoliš, zbog čega je
teško ocijeniti stvarni utjecaj poljoprivrede na okoliš na području SBK/KSB. Međutim, zbog male
poljoprivredne proizvodnje općenito se može procijeniti da trenutni utjecaji poljoprivrede na okoliš nisu
posebno štetni.
23
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
2.4.1 Identifikacija problema
Na osnovu navedenih podataka mogu se identifikovati sljedeći problemi vezani za poljoprivrednu
proizvodnju i njene odnose s okolišem na području SBK/KSB:
 Prerađivački kapaciteti često zagađuju okoliš zbog zastarjelih tehnologija i nepoduzimanja
adekvatnih mjera zaštite okoliša,
 Stočne i peradarske farme predstavljaju “žarišne tačke“ za okoliš,
 Zaostajanje u tehnološkom razvoju i napretku,
 Pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe (tehničke funkcije),
 Ne vrši se kontrola i monitoring zdravstvene ispravnosti poljoprivrednog zemljišta u svrhu
obezbjeđenja uvjeta za proizvodnju zdrave hrane,
 Nema savjetodavnih stručnih službi za pružanje stručnih savjeta,
 Nedostatak znanja i needuciranost poljoprivrednih proizvođača,
 Nekontrolirana upotreba kemijskih sredstava i đubriva u poljoprivredi je veliki zagađivač okoliša,
 Smanjenje poljoprivrednih površina,
 Poljoprivredno zemljište se neracionalno koristi,
 Nema akreditovanih institucija za kontrolu poljoprivrednih proizvoda i uvoznih namirnica,
 Niske cijene poljoprivrednih proizvoda i nedostatak poticaja u poljoprivredi,
 Nedostatak suvremenih prerađivačkih kapaciteta povrća i voća, te mesa i mesnih proizvoda,
 Uvjeti rada u poljoprivredi su otežani u nekoliko zadnjih godina (uticaj svjetske krize),
 Nomadsko stočarenje u području Vlašića nanosi štete zemljištu, poljoprivrednim i šumskim
kulturama, vodotocima,
 Nekonkurentnost proizvodnje u odnosu na okruženje (nedostatak mehanizacije, stara
mehanizacija, usitnjeni poljoprivredni posjedi itd.),
 Nemogućnost prodaje i naplate proizvedenih količina poljoprivrednih proizvoda,
 Dominantno je zastupljena ekstenzivna poljoprivredna proizvodnja,
 SBK/KSB iskazuje deficit u bilansu hrane i tako doprinosi nižem poljoprivrednom trgovinskom
bilansu,
 Otežana prodaja poljoprivrednih proizvoda,
 Usitnjene parcele otežavaju primjenu mehanizacije i suvremenih agrotehničkih mjera u svrhu
intenzivnije poljoprivredne proizvodnje,
 Veći dio poljoprivrednog zemljišta ima veće nagibe od 8 stepeni i zbog toga je nepogodno za
ratarstvo.
2.4.2 Zaključci i preporuke
Smatra se da bez ozbiljnog razvoja prehrambene industrije nema zamaha u razvoju poljoprivrede na
području SBK/KSB, a iz toga proizlazi da je potrebno uložiti mnogo veće napore u razvijanju i
podržavanju postojećih kapaciteta ove industrije. Rješavanjem problema otkupa poljoprivrednih dobara,
kako u animalnoj, tako i u biljnoj proizvodnji, postoji velika šansa otvaranja novih radnih mjesta.
Općenito se može konstatovati da poljoprivredna proizvodnja ne utiče značajno na kvalitet okoliša na
području SBK/KSB zbog toga što ne postoje veće farme (zastupljen je određen broj manjih farmi),
ratarska proizvodnja je malo zastupljena, kemijska sredstva se u poljoprivredi vrlo malo koriste,
prerađivački kapaciteti su malobrojni itd.
Na osnovu identifikovanih problema mogu se dati sljedeće preporuke:
 Izraditi Strategiju razvoja poljoprivrede u SBK/KSB;
 Stimulisati poljoprivrednike da se organizuju, tržišno proizvode, usvajaju nove tehnologije,
povezuju se u zemljoradničke zadruge, osnivaju i učlanjuju u društva proizvođača, povezuju se sa
proizvođačima i odgajivačima u zemlji i inostranstvu;
24
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina















2.5
Osigurati mjere za racionalno korištenje zemljišta;
Pristupiti izradi studije izvodljivosti i podsticati realizaciju raznih projekata (voćnjake, mini sušare
za voće i ljekovito bilje, veće hladnjače za voće i centre za otkup voća, stimulirati podizanje
manjih pogona za preradu voća i povrća, plasteničku proizvodnju, i sl.).
Poduzimati mjere za stimulaciju poljoprivredne proizvodnje onih proizvoda koji imaju mjesta na
domaćem i međunarodnom tržištu (suho voće, ljekovito bilje, i dr.);
Stvaranje uvjeta za stimulaciju i nagrađivanje poljoprivrednih proizvođača koji brinu o zaštiti
okoliša, što podrazumijeva podsticanje poljoprivrednika da se služe praksama koje su korisne i
podobne za okoliš, kao što je organska proizvodnja hrane i sl.;
Stvaranje uvjeta za osiguranje tehnološke infrastrukture u svrhu boljeg plasmana
poljoprivrednih proizvoda na tržištu (plastenici, sušare, hladnjača, otkupne stanice za mlijeko,
otkupne stanice za druge vrste proizvoda, i dr.);
Stvarati uvjete za konkurentniju proizvodnju kroz poticaje za nabavku mehanizacije i
repromaterijala, uređenje poljoprivrednih posjeda itd.);
Stvaranje uvjeta za razvoj i otvaranje suvremenih prerađivačkih kapaciteta povrća i voća, mesa i
mesnih proizvoda;
Poticati proizvodnju organske hrane, sačuvati prirodni ambijent - educirati stanovništvo o
štetnosti tvari koje se unose u organizam i sl.;
Uvođenje obvezne i redovite kontrole zdravstvene ispravnosti namirnica u pogledu svih
elemenata zdravstvene ispravnosti (pesticida, teških metala, aditiva, antibiotika i sl.);
Prenamjenu zemljišta vršiti pod stručnom kontrolom i na osnovu stručne ocjene;
Prehrambeno–prerađivačke kapacitete tehnički poboljšati, uključujući mjere za minimiziranje
uticaja na okoliš;
Sačiniti edukacijski program poljoprivrednika i poduzetnika o značenju očuvanja poljoprivrednog
zemljišta i proizvodnje zdrave hrane;
Formirati savjetodavnu stručnu službu za pomoć i edukaciju poljoprivrednih proizvođača, koja bi
promovirala principe dobrih poljoprivrednih praksi, kao što je pravilna upotreba đubriva,
pesticida i vode za navodnjavanje, te odlaganje životinjskog otpada i zaštite okoliša u
poljoprivrednim djelatnostima,
Proizvodnju hrane usmjeriti organskim aspektima i što više sačuvati prirodni ambijent;
Obezbijediti realizaciju periodičnog monitoringa zdravstvene ispravnosti zemljišta.
INDUSTRIJA
Industrijsku proizvodnju SBK/KSB u 2012. godini je obavljalo 730 privrednih društava i 728 obrtnika, koji
upošljavaju približno 13.000 zaposlenih. Ukupna industrijska proizvodnja u SBK/KSB, u periodu 2010.2012. godina, bilježi trend rast-smanjenje. Ovaj trend je prvenstveno izazvan smanjenjem proizvodnje
unutar prerađivačke industrije unutar koje proizvodnja u većini djelatnosti bilježi značajno smanjenje u
2012. godini u odnosu na 2011. godinu. Vađenje ruda i kamena bilježi trend rasta, koji je prvenstveno
izazvan povećanjem proizvodnje unutar vađenja ostalih ruda i kamena za isti period. SBK/KSB u strukturi
industrijske proizvodnje FBiH, u periodu 2010. do 2012. godina, učestvuje sa 6,2%, 6,5% i 6,3%
respektivno, te se nalazi se na petom mjestu u odnosu na ostale kantone u FBiH prema učešću u
strukturi industrijske proizvodnje FBiH za spomenuti period.
Metalna industrija – Privredna društva iz ove djelatnosti na području SBK/KSB kao proizvode nude razne
vrste uslužnih obrada strojevima i uređajima, hidraulične cilindre i komponente, kovane i presovane
proizvode i alate za razne namjene, fleksibilne cijevi, rezervoare za goriva i posude pod pritiskom,
aluminijske felge, opruge, proizvodnju odlivaka, metalnih konstrukcija, strojeva i opreme za šumarstvo,
drvnu i metalnu industriju, rudarstvo i dr. Privredna društva koja obavljaju djelatnost proizvodnje
25
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
metalnih proizvoda u 2012. godini su upošljavali 1.231 osobu i značajan dio svojih proizvoda plasiraju na
tržištima izvan BiH, obzirom da prihodi od izvoza ovih privrednih društava učestvuju u ukupno
ostvarenim prihodima između 39,91% i 52,78%, u periodu od 2010. do 2012. godine. Za ovu industrijsku
granu nedostatak je što se koristi zastarjela tehnologija, nedostupna je stručna radna snaga i ekonomični
izvori finansiranja.
Proizvodnja baznih metala podrazumijeva proizvodnju sirovog željeza, primarnu preradu čelika,
plemenitih i obojenih metala, te lijevanje metala. Privredna društva koja se bave proizvodnjom baznih
metala većinu svojih proizvoda plasiraju na tržištima izvan BiH, obzirom da prihodi od izvoza ovih
privrednih društava učestvuju u ukupno ostvarenim prihodima ove djelatnosti između 71,45% i 75,15%,
u periodu od 2010. do 2012. godine.
Pritisci na okoliš vezani za ovu djelatnost su znatni i odnose se na neracionalnu potrošnju energenata i
visoke potrebe za industrijskom vodom. Neadekvatne tehnologije dovode do dodatnih pritisaka na
okoliš kroz onečišćenje zraka i vode, te preko njih i pritisak na zemljište i širi prostor.
Kemijska industrija - Privredna društva koja se bave proizvodnjom kemikalija i kemijskih proizvoda na
području SBK/KSB uglavnom plasiraju proizvode na tržištu Bosne i Hercegovine, obzirom da prihodi od
izvoza spomenutih privrednih društva učestvuju u ukupno ostvarenim prihodima između 2,82% i 6,66%,
u periodu od 2010. do 2012. godine. Ovo je djelatnost koja je na području SBK/KSB poslovala sa
gubicima, za razliku od ostalih privrednih subjekata iz ove grane prerađivačke industrije u FBiH, koji su
ostvarili dobit u iznosu od 8.687.057,00 KM.
Tekstilna industrija - se prvenstveno odnosi na proizvodnju baznih materijala za proizvodnju odjeće,
tkanina, tepiha i užadi. Privredna društva s područja SBK/KSB, koja obavljaju ove djelatnosti su u
neznatno boljoj poziciji u odnosu na privredna društva sa područja FBiH i BiH, u periodu od 2010. do
2012. godine. Svoje proizvode uglavnom plasiraju na tržište BiH, uzimajući u obzir da prihodi od izvoza
ovih privrednih društava u SBK/KSB učestvuju u ukupnim prihodima ove djelatnosti između 9,50% i
16/87%, u periodu od 2010. do 2012. godine.
Proizvodnja odjeće i obuće je industrijska grana koja je tradicionalno zastupljena na području SBK/KSB.
Uglavnom se nude proizvodi vlastite konfekcije i „lohn“ usluge (proizvodnja odjeće za razne modne kuće
uz primjenu unaprijed određenih standarda i materijala) za renomirane proizvođače, te vrši prerada
kože i izrada obuće vlastitih kreacija. Poseban nedostatak za privredna društva iz ove djelatnosti je
nedostatak kvalitetne sirovine na domaćem tržištu i orijentacija istih sa inozemnih tržišta, što utiče na
povećanje cijene proizvoda i na konkurentnost ovih kompanija na tržištu. Iako bilježi rast, i dalje se
suočava sa poteškoćama iz postratnog perioda. Ovaj industrijski segment je značajan sa aspekta
zapošljavanja, pa stoga i njegova provjerena stručna snaga predstavlja komparativnu prednost u odnosu
na okruženje. Pritisci koji se javljaju na okoliš pri proizvodnji odjeće se odnose na potrošnju energije,
vode, zraka i kemikalija za tehnološke potrebe, te emisiju boja i tehnološke voda u zrak, vodu i tlo.
Drvo-prerađivačka industrija je u prednosti u odnosu na druge grane industrije, jer je oslonjena na
domaću vlastitu sirovinu koja daje ovom sektoru dobre potencijalne mogućnosti razvoja. Pored razvijene
proizvodnje pločastog i tapaciranog namještaja, primarnu ulogu imaju preduzeća sa nižom fazom
prerade tj. pilane, gdje se stvaraju velike količine drvnog otpada. Mada još uvijek ne postoji cjelovit
koncept iskorištenja svih korisnih otpadaka, sve češće i u većem broju postoje primjeri da se otpad
koristi kao energent za vlastite potrebe ili za proizvodnju peleta i briketa. Potrebno je inovirati postojeće
tehnologije, koristiti cjelokupan osnovni input (drvo), učiniti granu energetski efikasnom, te spriječiti
emisije u radnu sredinu i okoliš. Privredna društva iz ove djelatnosti uglavnom izvoze primarne
proizvode i poluproizvode, te ne posjeduju dovoljne tehničke kapacitete i kadar za ostvarivanje dodatne
vrijednosti izvozom gotovih proizvoda od drveta. U 2012. godini pravni subjekti u sektoru drvoprerade
sa područja SBK/KSB ostvarili su ukupnu neto dobit u iznosu od 4.348.321,00 KM.
Prehrambena industrija – Privredna društva koja se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda na
području SBK/KSB uglavnom plasiraju svoje proizvode na tržištu BiH, obzirom da prihodi od izvoza
26
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
spomenutih privrednih društava učestvuju u ukupnim prihodima između 1,72% i 2,31%, u periodu 2010.2012. godina. Međutim, još uvijek dolazi do nekontroliranog uvoza gotovo svih prehrambenih proizvoda,
često sumnjivog kvaliteta zbog pomanjkanja kontrole kako na granicama, tako i unutar zemlje.
Realizacijom podsticajnih mjera uticalo bi se na povećanje proizvodnje i osigurale bi se značajne količine
sirovina za potrebe prehrambene industrije čime bi one postale nosilac razvoja tržišne poljoprivredne
proizvodnje. Pritisci na okoliš nastaju od korištenja domaćih i uvoznih repromaterijala, primijenjenih
tehnologija proizvodnje, proizvoda plasiranih na tržište, kao i ambalaže i otpadaka hrane u
domaćinstvima, a proizvode pritisak na ljudsko zdravlje, zemljište, vodu, zrak i prostor.
Proizvodnja pića - Privredna društva koja se bave proizvodnjom pića na području SBK/KSB također
plasiraju svoje proizvode uglavnom na tržište BiH, obzirom da ukupni prihodi od izvoza ovih privrednih
društava učestvuju u ukupnim prihodima između 0,24% i 0,33%, u periodu od 2010. - 2012. godine. Ova
preduzeća nemaju značajnijih problem u poslovanju. Privredni subjekti iz SBK/KSB ostvaruju bolje
rezultate u poslovanju u odnosu na prosjek ove grane u FBiH i BiH.
Građevinarstvom se na području SBK/KSB, u 2012. godini, bavilo 156 privrednih subjekata i 169 obrtnika,
koji zapošljavaju oko 1.438 zaposlenih. Evidentan je problem u angažovanju raspoloživih kapaciteta,
otežanoj naplati, radu na crno, nelojalnoj konkurenciji, te neujednačenim uvjetima privređivanja naših
firmi u oblasti građevinarstva u zemljama u okruženju. Ovo znači da neće biti značajnijeg napretka bez
javnih investicija, stvaranja povoljnijih uvjeta i smanjenja administrativnih zapreka u cilju što bržeg
otvaranja javnih radova i investicija, budući da je ključni problem nedostatak posla. Nužno je pokrenuti
veće investicione projekte u kojima će svoj interes naći snažniji investitori iz inozemstva, ali za njihovo
angažovanje je potrebno stvoriti poslovni ambijent za ulaganje i intenzivirati dosljedniju primjenu
zakona u ovoj osjetljivoj oblasti.
Intenzivniji rast i kretanje industrijske proizvodnje u Srednjobosanskom kantonu pred sobom ima
prepreke koje se ogledaju u visokom stepenu sive ekonomije, nedovoljnoj zaštiti domaće proizvodnje,
čestoj izmjeni legislative koja stvara nedoumice kod poduzetnika, nedostatku značajnih investicionih
radova koji bi mobilisali više industrijskih grana, i sl.
Opći ciljevi revitalizacije i daljeg razvoja industrijskog sektora i privrede u cjelini na području SBK/KSB su
sljedeći:
 okolinski prihvatljivom korištenju raspoloživih privrednih resursa,
 tržišno održivom zapošljavanju radno sposobnog stanovništva,
 proizvodnji i prometu kvalitetnih proizvoda na tržištu BiH i u vanjskotrgovinskom prometu, kroz
odgovarajuću institucionalnu podršku u cilju unapređenja poslovanja industrijskog sektora,
 unaprjeđenje privredne legislative,
 formiranje industrijskih klastera,
 pružanje stručne pomoći i efikasnija suradnja sa privrednim sektorom,
 edukacija stanovništva.
Rudarstvo je grana koja ima veliku razvojnu mogućnost na području SBK/KSB, koja se prvenstveno
ogleda u dostupnosti raznovrsnih mineralnih sirovina i iznadprosječnom kvalitetu istih. Efikasnost i
produktivnost većine privrednih društava ovog sektora je umanjena jer raspolažu zastarjelom
tehnologijom, a također nemaju adekvatnu stručnu snagu i povoljne izvore finansiranja. Privredna
društva koja se bave vađenjem ruda i kamena u ovom Kantonu gotovo sve svoje proizvode plasiraju na
tržištu BiH, obzirom da prihodi od izvoz ovih privrednih društava učestvuju u ukupnim prihodima između
10% i 15%, u periodu od 2010. do 2012. godine. U ovom periodu, u oblasti proizvodnje mineralnih
sirovina u SBK/KSB najznačajnija je proizvodnja dolomita (više površinskih kopova) i uglja lignita (Rudnici
Gračanica i Han Bila), koja obuhvata 71% ukupne proizvodnje mineralnih sirovina u SBK/KSB.
2.5.1 Identifikacija problema
Na osnovu navedenog može se konstatovati da su osnovni okolinski problemi vezani za industriju
odnosno privredu u SBK/KSB sljedeći:
27
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina












ispuštanje neprečišćenih tehnoloških otpadnih voda i otpadnih tekućina u vodotoke,
produkcija i neadekvatno upravljanje industrijskim otpadom,
neracionalna potrošnja energije u industrijskom sektoru (visoka energijska intenzivnost),
visoka potreba za industrijskom vodom i neracionalna potrošnja vode za tehnološke potrebe,
pritisci na kvalitet zraka i vode, a preko njih i na zemljište i širi prostor,
pomanjkanje tehnološke discipline i educiranosti zaposlenika,
neadekvatna zakonska regulativa i nedovoljna inspekcijska kontrola,
neracionalna potrošnja sirovina i veće opterećivanje okoliša zbog zastarjelih tehnologija,
smanjenje obradivih i šumskih površina zemljišta otvaranjem i proširivanjem površinskih kopova
i odlagališta otpada,
visoki pritisci na poljoprivredno i šumsko zemljište,
industrijske nesreće,
korištenje kemijskih sredstava u tehnološke potrebe i onečišćenje okoliša.
2.5.2 Zaključci i preporuke
Na bazi analize identifikovanih problema, definisani su zaključci i mjere koje treba poduzeti u narednom
periodu:
 izrada i donošenje Strategija privrednog razvoja SBK/KSB za period 2013.-2023. godina,
 realizacija mjera i aktivnosti iz Strategije privrednog razvoja SBK/KSB za period 2013.-2023.
godina, s akcentom na razvoj održive industrijske proizvodnje na principima čistije proizvodnje i
načelima energijske efikasnosti,
 iznalaženje i primjena stimulativnih mjera za zamjenu zastarjelih, neekonomičnih i zagađujućih
tehnologija sa čistijim tehnologijama (BAT),
 uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema i baze podataka svih privrednih subjekata na
području Kantona,
 formiranje klastera po pojedinim industrijskim sektorima (npr. sektor metaloprerađivačke
industrije, drvoprerađivačke industrije itd.),
 obezbjeđenje uvjeta za efikasniju primjenu zakonske regulative,
 organizovanja berze otpada u svrhu ponovne upotrebe i recikliranja korisnih komponenti.
2.6
JAVNO ZDRAVLJE
Planiranje i organizacija zdravstvene zaštite na području SBK/KSB izravno su povezani s prioritetnim
potrebama stanovništva u cilju očuvanja i promicanja zdravstvenog stanja stanovništva.
2.6.1 Veza okoliša i zdravlja ljudi
Čovjek je svakodnevno pod utjecajem različitih faktora okoliša, koji značajno mogu utjecati na njegovo
zdravlje. Riziko-faktorima okoliša su kontinuirano izložene sve populacijske skupine. Naročito su
ugroženi djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi, jer su pod većim zdravstvenim rizikom zbog
zagađenog zraka, vode i zemljišta, kontaminirane hrane, buke, loših stambenih i radnih uvjeta.
Opasnost od zagađenja voda, zemljišta i zraka je stalno prisutna, zbog nekontrolisanog disponiranja i
zbrinjavanja tečnih i čvrstih otpadnih tvari i emisija u okoliš. Bolesti izazvane zagađenom vodom,
zemljištem, zrakom i zdravstveno neispravnom hranom značajno sudjeluju u ukupnom teretu vezanom
za javno-zdravstvene probleme.
Na osnovu podataka dobivenih namjenskim kratkotrajnim mjerenjem SO2, NOx, PM10, CO i O3 može se
konstatovati da kvalitet zraka na području SBK/KSB uglavnom zadovoljava propisane granične
vrijednosti. Veće koncentracije polutanata javljaju se u zimskom periodu (decembar, januar i februar)
zbog sagorijevanja fosilnih grijanja za potrebe grijanja i nepovoljnijih meteoroloških uvjeta. U tim
28
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
mjesecima najveći javlja se veći broj respiratornih oboljenja, nastalih kombinacijom djelovanja
respiratornih virusa i vremenskih prilika (vlaga, hladnoća, smog).
Kantonalni zavod za javno zdravstvo Travnik vrši kontrolu kvaliteta i higijenske ispravnosti vode za piće.
Rezultati ispitivanja pokazuju da najveći broj analiziranih uzoraka vode za piće zadovoljava uvjete
kvaliteta propisane Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode za piće. Manji broj uzoraka ne zadovoljava
propisani kvalitet vode za piće.
U narednim tabelama su prikazani podaci o kemijskoj i mikrobiološkoj analizi vode za piće, životnih
namirnica i predmeta opće upotrebe.
Tabela 4. Kemijska analiza vode za piće iz gradskih vodovoda
Općina
Bugojno
Busovača
Dobretići
D. Vakuf
Fojnica
G.Vakuf / Uskoplje
Jajce
Kiseljak
Kreševo
N. Travnik
Travnik
Vitez
Ukupno
Broj uzoraka vode iz gradskih vodovoda
Ukupno
Ispravno
Neispravno (%)
2012
2013
2012
2013
2012
2013
7
12
7
12
17
13
15
11
11,8
15,4
19
19
73
56
70
53
4,1
5,4
1
1
3
5
2
5
33,3
30
20
29
18
3,3
10,0
59
38
57
38
3,9
21
9
20
9
4,8
340
377
312
363
8,2
3,7
121
133
118
132
2,5
0,8
671
683
630
661
6,1
3,2
Tabela 5. Mikrobiološka analiza vode za piće iz gradskih vodovoda
Općina
Bugojno
Busovača
Dobretići
D. Vakuf
Fojnica
G.Vakuf / Uskoplje
Jajce
Kiseljak
Kreševo
N. Travnik
Travnik
Vitez
Ukupno
Ukupno
2012
96
75
50
137
6
36
123
66
143
339
163
1234
Broj uzoraka vode iz gradskih vodovoda
Ispravno
Neispravno (%)
2013
2012
2013
2012
2013
97
93
97
3,1
71
71
69
5,3
2,8
65
45
65
10,0
83
132
77
3,6
7,2
10
3
8
50,0
20,0
26
29
19
19,4
26,9
135
114
128
7,3
5,2
58
64
52
3,0
10,3
153
128
144
10,5
5,9
353
311
291
8,3
17,6
151
155
150
4,9
0,7
1202
1145
1100
7,2
8,5
Tabela 6. Kemijska analiza vode za piće iz ostalih vodnih objekata
Općina
Bugojno
Busovača
Dobretići
D. Vakuf
Fojnica
G.Vakuf / Uskoplje
Ukupno
2012
3
7
-
Broj uzoraka vode iz ostalih vodnih objekata
Ispravno
Neispravno (%)
2013
2012
2013
2012
2013
3
10
7
9
10,0
29
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Općina
Jajce
Kiseljak
Kreševo
N. Travnik
Travnik
Vitez
Ukupno
Ukupno
2012
3
245
258
Broj uzoraka vode iz ostalih vodnih objekata
Ispravno
Neispravno (%)
2013
2012
2013
2012
2013
21
19
9,5
13
13
1
3
1
245
217
238
11,4
2,9
47
46
2,1
337
230
326
10,9
3,3
Tabela 7. Mikrobiološka analiza vode za piće iz ostalih vodnih objekata
Općina
Bugojno
Busovača
Dobretići
D. Vakuf
Fojnica
G.Vakuf / Uskoplje
Jajce
Kiseljak
Kreševo
N. Travnik
Travnik
Vitez
Ukupno
Ukupno
2012
3
3
8
3
6
596
619
Broj uzoraka vode iz ostalih vodnih objekata
Ispravno
Neispravno (%)
2013
2012
2013
2012
2013
4
3
1
75,0
18
3
14
22,3
18
8
14
22,2
32
3
26
18,8
21
21
5
6
3
40,0
612
542
555
9,1
9,3
64
57
10,9
774
565
692
8,7
10,6
Tabela 8. Mikrobiološka analiza životnih namirnica
Općina
Bugojno
Busovača
Dobretići
D. Vakuf
Fojnica
G.Vakuf / Uskoplje
Jajce
Kiseljak
Kreševo
N. Travnik
Travnik
Vitez
Ukupno
Ukupno
2012
201
38
65
75
105
143
167
9
50
261
123
1236
2013
218
83
98
91
112
137
159
90
55
279
117
1439
Broj uzoraka životnih namirnica
Ispravno
2012
2013
201
208
38
82
65
87
75
88
105
110
143
128
167
145
9
90
50
54
261
266
123
111
1236
1369
Neispravno (%)
2012
2013
4,6
1,2
11,2
3,3
1,8
6,6
8,8
1,8
4,7
5,1
4,9
Tabela 9. Mikrobiološka analiza predmeta opće upotrebe (brisevi)
Općina
Bugojno
Busovača
Dobretići
D. Vakuf
Ukupno
2012
189
199
47
2013
240
230
111
Broj uzoraka briseva
Ispravno
2012
2013
174
238
191
226
47
107
Neispravno (%)
2012
2013
7,9
0,8
4,0
1,7
3,6
30
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Općina
Ukupno
2012
269
51
144
552
86
336
1174
713
3730
Fojnica
G.Vakuf / Uskoplje
Jajce
Kiseljak
Kreševo
N. Travnik
Travnik
Vitez
Ukupno
2013
252
153
155
491
205
269
1190
597
3893
Broj uzoraka briseva
Ispravno
2012
2013
257
242
51
150
144
152
538
490
86
200
313
263
1136
1165
697
560
3604
3793
Neispravno (%)
2012
2013
4,5
4,0
2,0
2,0
2,5
0,2
2,4
6,8
2,2
3,2
2,1
2,2
6,2
3,4
2,6
Rezultati ispitivanja kvaliteta vode za piće pokazuju da određen broj uzoraka ne odgovara uvjetima
Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće. U analiziranim uzorcima je registrovan povećan broj
koliformnih bakterija identifikovanih kao Escherichia coli, Enterobacteria sp., Strepococcus faecalis,
Proteus sp. i Clostridium sp., što pokazuje da voda nekada nije odgovarajućeg kvaliteta zbog prisustva
patogenih bakterija. Zbog toga se nameće nužna potreba dodatne kontrole i sanacije vodoopskrbnih
sistema, kao i kontinuirana dezinfekcija vode u cilju zaštite zdravlja korisnika.
Mikrobiološkom analizom uzoraka uzetih u 2013. godini je registrovano ukupno 4,9% neispravnih
uzoraka životnih namirnica i 2,6% neispravnih uzoraka predmeta opće upotrebe.
U narednim tabelama su prikazani rezultati fizikalno-kemijske i mikrobiološke analize vode za piće, te
mikrobiološka analiza namirnica i predmeta opće upotrebe u periodu 2009.-2012. godina.
Tabela 10. Fizikalno-kemijska analiza vode za piće i namirnica u periodu 2009.-2012. godina
Kemijska analiza uzoraka vode
za piće
Ukupan broj
Procenat neispravnih
analiza
nalaza
589
6,6
637
4,2
683
6,5
929
1,8
Godina
2009.
2010.
2011.
2012.
Kemijska analiza uzoraka namirnica
Ukupan broj
analiza
54
4
4
Procenat neispravnih
nalaza
31,4
100,0
50,0
Tabela 11. Mikrobiološka analiza vode za piće, namirnica i predmeta opće upotrebe u periodu 2009.2012. godina
Analiza vode za piće
Godina
2009.
2010.
2011.
2012.
Ukupan broj
analiza
1.460
1.695
1.680
1.911
Procenat
neispravnih
mikrobioloških
nalaza
5,4
9,4
8,6
6,2
Analiza namirnica
Ukupan broj
analiza
1.480
1.420
1.285
1.388
Procenat
neispravnih
mikrobioloških
nalaza
0,60
0,20
0,40
0,21
Analiza predmeta opće
upotrebe
Procenat
Ukupan broj
neispravnih
analiza
mikrobioloških
nalaza
3.753
11,7
3.645
1,9
3.442
1,5
3.683
2,9
Neispravni uzorci vode za piće, životnih namirnica i predmeta opće upotrebe pokazuju da je nužno
poduzimanje sanacionih i preventivnih mjera u cilju zaštite zdravlja stanovništva.
2.6.2 Pojava i frekvencija bolesti vezanih za stanje kvaliteta okoliša
31
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je 2006. godine navela u izvještaju „Sprečavanje bolesti kroz
zdrav okoliš“ da je čak 24% bolesti u svijetu uzrokovano izloženosti utjecajima iz okoliša koji se mogu
izbjeći mjerama sanacije i prevencije.
U SBK/KSB je u periodu od 2008.-2012. godine zabilježen lagani porast broja oboljelih, a stopa
obolijevanja u 2012. godini iznosi 4.177,9/10.000 stanovnika.
Vodeće grupe oboljenja su:
 bolesti respiratornog trakta
1.194,1/10.000
 bolesti kardiovaskularnog sistema
778,5/10.000
 bolesti endokrinog sistema
297/10.000
 bolesti urogenitalnog sistema
229,1/10.000
 bolesti digestivnog trakta
228,2/10.000.
Vodeće dijagnoze registrovane u stanovništvu su akutne infekcije gornjih respiratornih puteva sa
stopom obolijevanja 862,9/10.000 stanovnika, a potom slijede druge specifične i nespecifične bolesti.
U narednoj tabeli su predstavljeni podaci o pojavi i frekvenciji zaraznih oboljenja na području SBK/KSB.
Tabela 12. Pregled podataka o frekvenciji zaraznih oboljenja na području SBK/KSB
Općina
Bugojno
Busovača
Dobretići
D. Vakuf
Fojnica
G.Vakuf/
Uskoplje
Jajce
Kiseljak
Kreševo
N. Travnik
Travnik
Vitez
Ukupno
Angina
Enterocolitis Salmonellosis Ehinococcus Brucellosis
HVA
HVB
HVC
streptoc.
2012 2013 2012 2013 2012 2013 2012 2013 2012 2013 2012 2013 2012 2013 2012 2013
14
11
87
28
1
1
1
4
2
1
19
18
2
1
1
1
21
13
1
2
2
5
2
1
1
8
2
21
6
-
-
-
-
1
-
-
-
-
-
-
-
10
1
2
1
36
48
2
5
70
272
15
65
204
9
715
31
1
43
84
17
246
1
1
1
4
8
1
4
6
3
3
0
4
2
10
7
7
1
1
2
2
3
1
6
1
1
4
1
1
1
9
2
2
7
Zoonoze su posljednjih godina postale veoma značajan javnozdravstveni problem, kako zbog sve
učestalijeg obolijevanja ljudi tako i zbog ekonomskih posljedica koje za sobom nose. U periodu od 2004.2012. godine registrirano je ukupno 648 zoonoza sa maksimumom u 2007. i 2008. godini.
Posebno je značajna bila epidemija bruceloze u 2012. godini od koje je oboljelo 528 osoba. Zbog toga je
Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB donio program “Urgentni epidemiološki nadzor nad epidemijom
bruceloze u SBK/KSB“. Realizacijom ovog programa stopa obolijevanja od bruceloze značajno opada.
Podaci o broju oboljelih od zoonoza u periodu 2006.-2010. godine su prikazani u narednoj tabeli.
Tabela 13. Kretanje oboljelih od zoonoza na području SBK/KSB u periodu od 2006.-2012. godina
Oboljenje
Bruceloza
Q groznica
Leptospirosis
Echinococcus
Trichinelosis
HGRS
Ukupno
2006.
48
0
3
2
3
0
56
2007.
143
5
2
9
31
2
192
2008.
162
1
2
3
0
5
173
2009.
64
1
1
0
0
4
66
2010.
20
1
4
0
0
1
26
2011.
10
1
2
0
0
1
14
2012.
10
0
2
3
0
13
28
2.6.3 Bolesti uzrokovane onečišćenim zrakom
32
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Kvalitet zraka na području SBK/KSB se ne prati i o tome nema reprezentativnih podataka. Dostupni su
samo određeni podaci za namjenska (kratkotrajna) mjerenja. Zbog toga nije moguće utvrditi korelaciju
između pretpostavljenog povećanja broja oboljelih i povećane zagađenosti zraka. Prema tome, štetne
materije (polutanti) u zraku se kao uzročni agens ne mogu dovesti u vezu s respiratornim bolestima, iako
određeni faktori ukazuju da je broj takvih slučajeva povećan.
Glavni zagađivači zraka na području SBK/KSB su termoenergetska postrojenja, industrijski pogoni,
motorna vozila i individualna ložišta (u zimskom razdoblju). Povećane emisije u zimskom periodu mogu
uzrokovati veće koncentracije štetnih materija u zraku od dopuštenih graničnih vrijednosti i time ugroziti
kvalitet zraka (pojava smoga). Porast koncentracija polutanata iznad dopuštenih graničnih vrijednosti
može dovesti do oštećenja zdravlja ljudi. Isto tako, u periodu od marta do kraja jula obično dolazi do
pogoršanja zdravstvenog stanja kod stanovnika alergičnih na velike količine alergena u zraku (poleni
ambrozije, trava, topola, drveća), posebno ako su hronični bolesnici.
U narednoj tabeli dati su podaci o pojavi akutnih infekcija gornjih respiratornih puteva kod stanovnika
pojedinih općina SBK/KSB. Najveći broj respiratornih oboljenja registrovan je u Jajcu, Novom Travniku,
Donjem Vakufu i Travniku, a najmanji u Gornjem Vakufu – Uskoplju a potom u Vitezu.
Tabela 14. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva kod stanovnika SBK/KSB u 2006. i 2012.
godine
Općina
Bugojno
Busovača
Dobretići
Donji Vakuf
Fojnica
Gornji Vakuf - Uskoplje
Jajce
Kiseljak
Kreševo
Novi Travnik
Travnik
Vitez
Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva
(Stopa na 10.000 stanovnika)
2006.
2012.
1040,9
833,1
582,8
711,5
1425,1
967,2
566,9
821,2
324,0
458,5
1465,0
1165,4
811,2
535,5
574,8
662,6
1383,1
1200,4
964,7
1141,9
655,8
308,6
2.6.4 Bolesti uzrokovane onečišćenom vodom
Snabdijevanje stanovništva pitkom vodom je jedan od glavnih preduvjeta za visoki nivo zdravstvenog
stanja stanovništva u bilo kojoj populaciji. Svjetska zdravstvena organizacija je među dvanaest velikih
zdravstvenih pokazatelja za zemlje uključila praćenje kvaliteta vode za piće, naglašavajući njen značaj za
zdravstveno stanje stanovništva. Pokazatelji za praćenje koje je predložila SZO su bolesti koje se prenose
vodom, snabdijevanje pitkom vodom i pristup izvorištima pitke vode, te tretman kanalizacijskih otpadnih
voda.
Na području Kantona izgrađeno je ukupno 11 komunalnih vodovodnih sistema, uglavnom za gradove,
odnosno sjedišta općina: Travnik, Gornji Vakuf/Uskoplje, Bugojno, Donji Vakuf, Jajce, Novi Travnik, Vitez,
Busovača, Fojnica, Kreševo i Kiseljak. Ovi komunalni vodovodni sistemi snabdijevaju se vodom za piće iz
jednog ili više izvorišta, zavisno od općina. Pored toga, izgrađeno je i više manjih seoskih vodovoda koji
pružaju relativno nizak standard vodoopskrbe. Gotovo kod svih izvorišta zaštita nije osigurana. Samo kod
nekoliko komunalnih vodovoda su definisane zaštitne zone i to uglavnom na temelju administrativnih
odluka, bez odgovarajućih istraživanja.
U pogledu vodoopskrbe najteža je situacija u Kiseljaku gdje se koristi veći broj izvorišta veoma malog
kapaciteta za vrijeme ljetnog sušnog razdoblja. Zbog usputne potrošnje, sa nekih izvorišta do grada
dolazi zanemarljivo mala količina vode. Poseban problem predstavlja osiguranje potrebne razine zaštite
velikog broja disperziranih malih izvorišta iz kojih se snabdijeva vodom seosko stanovništvo.
33
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Na bazi Izvještaja o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji zdravstvene zaštite u SBK/KSB
Kantonalnog zavoda za javno zdravstvo može se konstatovati da higijensko-sanitarno stanje vodnih
objekata i sistem javnozdravstvene kontrole vode za piće nisu u potpunosti zadovoljavajući. Zbog
nedostatka suvremene opreme nije moguće određivati parametre kao što su pesticidi, fenoli, mineralna
ulja, teški metali i druge štetne materije, a nedovoljan je broj i ispitivanih uzoraka vode, posebno za
seoske vodovode. U većini laboratorija kontrola vode za piće se svodi na pregled osnovnih fizičkokemijskih i mikrobioloških parametara, tako da se ne može dati adekvatno mišljenje o njenom kvalitetu.
Analizom rezultata nakon urađenih mikrobioloških analiza u 2013. godini, utvrđeno je da od 1.202
analizirana uzorka vode iz gradskih vodovoda, njih 1.100 ili 91,5% odgovara, a 102 ili 8,5% ne odgovara
uvjetima Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće. Rezultati kemijske analize pokazuju da od 683
analizirana uzorka vode iz gradskih vodovoda, njih 661 ili 96,8% odgovara, a 22 ili 3,2% ne odgovara
uvjetima citiranog Pravilnika. Kada je u pitanju voda iz ostalih vodnih objekata (seoski vodovodi, javne
česme i sl.), mikrobiološkom analizom je utvrđeno da od 774 analizirana uzorka, njih 692 ili 89,4%
odgovara, a 82 ili 10,6% ne odgovara uvjetima Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće. Rezultati
kemijske analize pokazuju da od 337 analizirana uzorka vode, njih 326 ili 96,7% odgovara, a 11 ili 3,3%
ne odgovara uvjetima citiranog Pravilnika.
Kod lokalnih vodovoda uglavnom se u neispravnim uzorcima može naći povećan broj koliformnih
bakterija identifikovanih kao Escherichia coli, Enterobacteria sp., Strepococcus faecalis, Proteus sp. i
Clostridium sp., što pokazuje da voda iz lokalnih vodovoda (10,6%) nije odgovarajućeg kvaliteta zbog
prisustva patogenih mikroorganizama. Analiza mikrobioloških pokazatelja zagađenja ukazuje na
činjenicu da je za većinu vodovoda neophodna kontinuirana dezinfekcija i uspostavljanje zaštitnih zona
oko izvorišta.
Mikrobiološka neispravnost vode za piće uzrokovana je:
 lošim tehničkim stanjem vodnih objekata,
 nepostojanjem zaštitnih zona oko izvorišta i neprovođenjem mjera zaštite izvorišta,
 nehigijenskim stanjem okoline,
 zapuštenim kaptažama i rezervoarima,
 nekontrolisanim aktivnostima u neposrednoj okolini izvorišta, odnosno u zaštitnim zonama,
 sekundarnim zagađivačima.
Fizikalno-kemijska neispravnost je rijetka i uglavnom je prouzrokovana povećanom mutnoćom vode čiji
je uzrok neodržavanje vodozahvata (kaptaža), rezervoara i instalacija. Postojeće stanje se može sanirati
provođenjem sanitarno-higijenskih mjera, uvođenjem sistema kontinuirane dezinfekcije, te uspostavom
zona zaštite izvorišta i kontinuiranom kontrolom provođenja mjera zaštite izvorišta.
O kvaliteti vodoopskrbe može se suditi i po epidemiološkoj situaciji vezanoj za oboljenja čiji se uzročnici
mogu nalaziti u zagađenoj vodi, a to su na prvom mjestu crijevne zarazne bolesti. U Tabela 15 dati su
podaci o frekvenciji zaraznih oboljenja na području SBK/KSB, uzrokovanih zagađenom vodom. U
narednoj tabeli dat je prikaz učestalosti enterokolitisa kod stanovnika pojedinih općina SBK/KSB, koga
primarno uzrokuje zagađena voda.
Tabela 15. Pojava enterokolitisa kod stanovnika SBK/KSB u 2006. i 2012. godini
Općina
Bugojno
Busovača
Dobretići
Donji Vakuf
Fojnica
Gornji Vakuf / Uskoplje
Jajce
Kiseljak
Enterocolitis
2006.
2012.
Stopa na 10.000
Stopa na 10.000
Broj oboljelih
Broj oboljelih
stanovnika
stanovnika
49
13,1
87
23,4
38
23,7
19
11,9
38
26,9
19
13,6
23
18,6
2
1,7
17
8,7
21
11,1
35
14,4
272
112,2
30
14,4
15
7,3
34
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Općina
Kreševo
Novi Travnik
Travnik
Vitez
Enterocolitis
2006.
2012.
Stopa na 10.000
Stopa na 10.000
Broj oboljelih
Broj oboljelih
stanovnika
stanovnika
2
3,5
88
35,5
65
26,1
242
43,5
204
37,4
39
15,6
9
3,6
U SBK/KSB ne postoji jedinstven registar vodoopskrbnih objekata, što onemogućava potpuni uvid u
sistem vodoopskrbe, kao i donošenje mjera u cilju poboljšanja vodoopskrbe i zaštite zdravlja
stanovništva. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK/KSB je u suradnji sa općinama
izvršilo popis lokalnih vodovoda i o istim postoje određeni podaci. Ovi podaci mogu biti solidna osnova
za izradu jedinstvenog registra vodoopskrbnih objekata na području Kantona od strane nadležnog
ministarstva.
2.6.5 Identifikacija problema
Na osnovu navedenih pokazatelja o vezi stanja kvaliteta okoliša i zdravlja stanovništva može se
konstatovati da su osnovni problemi iz oblasti javnog zdravlja u SBK/KSB sljedeći:
 Nedovoljna kontrola zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opće upotrebe,
 Nepostojanje sistema za prečišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda,
 Nisu uspostavljene zaštitne zone oko izvorišta lokalnih vodovoda i ne provode se mjere zaštite,
 Nepostojanje ili sanitarno-tehnička neispravnost većine lokalnih objekata za uklanjanje tečnih
otpadnih materija koje kontaminiraju površinske i podzemne vode,
 Loše sanitarno-tehničko stanje komunalnih deponija smeća,
 Neredovna, nesistematska i neodgovarajuća javno-zdravstvena kontrola vode za piće,
 Loše sanitarno-tehničko stanje lokalnih vodnih objekata,
 Loše tehničko stanje vodnih objekata,
 Najčešće se ne vrši dezinfekcija vode iz vodnih objekata,
 Prisustvo čvrstih otpadnih materija (smeća) na slobodnim i zelenim površinama, obalama rijeka i
u koritima,
 Sistem javnozdravstvene kontrole vode za piće nije zadovoljavajući,
 Nezadovoljavajuća kontrola stanja vodnih objekata,
 Seoski vodovodi pružaju relativno nizak standard vodoopskrbe,
 Nehigijensko stanje okoline,
 Ne postoji jedinstven registar vodoopskrbnih objekata,
 Neodržavanje vodozahvata (kaptaža), rezervoara i instalacija,
 Migraciona kretanja - dolazak novih privremenih i stalnih stanovnika sa drugim normama
ponašanja u stanovanju i kulturološkim kodom odnosa prema okolišu,
2.6.6 Zaključci i preporuke
U zakonima o zdravstvenoj zaštiti, kao jedna od djelatnosti javnog zdravlja identificirana je potreba
praćenja higijensko-epidemiološke situacije u životnoj sredini, analiziranja i ocjene utjecaja okoliša na
zdravlje ljudi, suzbijanja faktora rizika za nastanak bolesti i faktora rizika iz okoliša, kao i provođenja
specifičnih aktivnosti na zaštiti i očuvanju okoliša. Ove odredbe nisu dovoljno dobro popraćene
propisima ni odgovarajućim finansijskim instrumentima, a registri oboljenja za pojedine vrste bolesti su
nepotpuni ili ne postoje. Usprkos tome, pojedine vrste oboljenja se prate prema standardima SZO, dok
se ostala oboljenja prijavljuju na temelju definicija slučaja bolesti preporučenih od strane nadležnih
institucija za javno zdravstvo u Kantonu i Federaciji BiH.
35
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Nakon sagledavanja svih činjenica, identificirana je potreba efektivnijeg praćenja patogena u okolišu
kako bi mogli bolje razumjeti pojavu i opstanak patogena u područjima koja se smatraju rizičnim u
smislu pojave bolesti zbog utjecaja okoliša. U smislu efektivnijeg praćenja bolesti povezanih sa stanjem
kvaliteta okoliša, potrebno je ojačati mrežu javnog zdravstva i zdravstvene ekologije kroz institucije
javnog zdravstva u SBK/KSB, te raditi na uspostavi informacionog sistema javnog zdravstva koji će
omogućiti brzu razmjenu informacija i podataka o zdravstvenoj ispravnosti namirnica, vode za piće, te
predmeta opće upotrebe. Zbog uske povezanosti faktora okoliša i zdravlja ljudi, prikupljanje i obradu
podataka u budućnosti treba proširiti na sve relevantne podatke o stanju okoliša koji utječe na zdravlje
ljudi, za što je nužno povezivanje informacionih sistema javnog zdravstva s okolišnim informacionim
sistemima u SBK/KSB i FBiH. Osim toga, kako bi se mogla dati bolja predviđanja o tome kako okoliš može
utjecati na pojavu i učestalost bolesti koje su uzrokovane utjecajima iz okoliša moraju se podsticati
multidisciplinarna istraživanja.
Preporuke:
 uspostaviti zaštitne zone oko izvorišta vode za piće i obezbijediti provođenje mjera zaštite u
istim kod svih vodnih objekata,
 osposobiti bazne laboratorije u komunalnim preduzećima radi kontinuirane kontrole kvalitete
pitke vode,
 osposobiti referalni laboratorij za fizikalno-kemijsku i mikrobiološku kontrolu vode za piće u
Kantonalnom zavodu za javno zdravstvo SBK/KSB,
 redovno uzimati uzorke vode za piće sa svih izvorišta na baznu i super analizu,
 najmanje jednom mjesečno, a prema potrebi i češće, obavještavati javnost o kvalitetu pitke
vode,
 obezbijediti redovnu kontrolu lokalnih vodovoda i sanaciju objekata za vodoopskrbu u cilju
obezbjeđenja zdravstveno ispravne vode za piće,
 vršiti redovni inspekcijski nadzor nad vodoopskrbnim objektima i zdravstvenom ispravnošću
vode za piće,
 uspostaviti jedinstven registar vodoopskrbnih objekata,
 izgradnja sistema za prečišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda, te sanacija lokalnih
objekata za uklanjanje tečnih otpadnih materija,
 izraditi registar svih vodnih objekata i katastar zagađivača vode,
 analiza uzoraka prehrambenih proizvoda u ovlaštenom laboratoriju i obavještavanje javnosti o
rezultatima ispitivanja,
 obezbijediti okolinski i sanitarno-higijenski prihvatljivo zbrinjavanje i odlaganje otpadnih tvari,
 izvršiti sanaciju i zatvaranje postojećih komunalnih deponija,
 obezbijediti uvjete za izgradnju regionalne deponije u skladu sa Strategijom o upravljanju
otpadom u BiH,
 obezbijediti kontinuirani i periodični monitoring kvaliteta zraka i utjecaja na zdravlje
stanovništva,
 obezbijediti monitoring emisija štetnih tvari u zrak i kontrolu tehničkih sistema za zaštitu zraka,
kontrolu kvaliteta goriva, industrijskih zagađivača i sl.,
 obezbijediti redovno održavanje i obnavljanje zelenih površina u urbanim zonama,
 obezbijediti redovnu preventivnu sistematsku deratizaciju cjelokupnog područja SBK/KSB,
 obezbijediti uvjete za uklanjanje pasa lutalica,
 edukacija građana o sortiranju otpada i reciklaži, kao i provođenju mjera zaštite okoliša i jačanju
ekološke svijesti građana,
 jačanje sistema jedinstvenog nadzora, prijavljivanja i praćenje određenih bolesti vezanih za
stanje okoliša,
 obezbjeđenje realizacije svih drugih mjera zaštite okoliša u cilju zaštite zdravlja ljudi.
36
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
2.7
STANJE I OKOLIŠNI INDIKATORI U OBLASTI VODA
Vodno bogatstvo Kantona je veoma značajno, i iznad prosjeka u slivu rijeke Save na teritoriji Bosne i
Hercegovine. U prosječnoj vodnoj godini Kanton raspolaže sa oko 3 miliona m3 (sliv Vrbasa 1890 miliona
m3, sliv Fojničke rijeke 542 miliona m3; sliv Lašve 542 miliona m3 vode).
Zahvatanje voda za potrebe vodosnabdijevanja se vrši uglavnom sa kaptiranih izvorišta, a manje od 10%
iz podzemlja i površinskih akumulacija. Prema podacima iz 2013. godine ukupno je zahvaćeno oko 1500
l/s vode. Ne postoje pouzdani podaci o količinama zahvaćenih i isporučenih voda različitim korisnicima
na nivou Kantona, jer se uglavnom ovi podaci zasnivaju na procjenama komunalnih preduzeća. Postoji
11 izgrađenih vodovodnih sistema u općinskim centrima Kantona, i između 70-80% stanovništva
Kantona se snabdijeva pitkom vodom iz sistema javnog vodosnabdijevanja. Infrastruktura vodovodne
mreže je uglavnom dotrajala i u lošem stanju u većem broju Općina što rezultuje prilično visokim
gubicima u vodovodnoj mreži (nešto manje od 70%). Postoji i veliki broj lokalnih vodovodnih sistema koji
se snabdijevaju vodom sa lokalnih izvorišta koji nisu uvezani u sisteme vodosnabdijevanja (procjena je
da se oko 17.000 stanovnika snabdijeva sa lokalnih izvorišta). Problem lokalnih izvorišta jeste što ne
postoji katastar sa podacima o izdašnosti, kvalitetu i kvantitetu. Za manji broj izvorišta koja su u sistemu
vodosnabdijevanja postoje izrađeni elaborati zaštite izvorišta (koji nisu usklađeni sa najnovijim važećim
Pravilnikom), a zone zaštite su uspostavljene uglavnom samo u I zoni.
Ne postoje podaci o količini vode koja se koristi za navodnjavanje, s obzirom da na području Kantona ne
postoji sistemsko navodnjavanje, već se uglavnom radi o individualnim manjim korisnicima. Sa aspekta
korištenja voda za energetske potrebe postoji velika zainteresiranost, za ulaganje u ovaj sektor tako da
je Kanton u periodu 2000. - 2012. godine izdao koncesije za 61 mini hidrocentralu u slivu Vrbasa i Bosne
na području Kantona ukupne instalacione snage 42.728 kWh. Uglavnom se radi o malim postrojenjima
koja ne bi trebalo da u većoj mjeri naruše hidrološki režim.
Kvalitet površinskih voda je uglavnom narušen uslijed povećanog prisustva organskih materija što je
direktna posljedica nepostojanja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Na području Kantona ne
postoje veći industrijski zagađivači tako da se uglavnom onečišćenja vodotoka javljaju uslijed ispuštanja
otpadnih voda stanovništva. Ovaj problem je posebno izražen u područjima nizvodno od većih gradskih
centara. Monitoring kvaliteta površinskih voda se redovno vrši od strane nadležne Agencije za vode.
Stanje kvaliteta podzemnih voda se ne može trenutno ocijeniti jer ne postoje podaci. Kvalitet vode za
piće se također redovno vrši od strane Kantonalnog zavoda za javno zdravstvo, a nadležna komunalna
preduzeća vrše svakodnevno praćenje kvaliteta u vlastitim laboratorijama. S obzirom da ne postoje
definirana kupališta, praćenje kvaliteta vode za kupanje se vrši od strane Agencije za vode samo na
Plivskim jezerima koja se koriste za kupanje i rekreaciju.
Stanje odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda je na jako lošem nivou. Javni kanalizacijski sistemi postoje
samo u općinskim urbanim centrima, i izgrađeno je oko 260 km mreže na području cijelog Kantona.
Stanovništvo koje nije priključeno na javni kanalizacijski sistem, uglavnom odvodnju otpadnih voda vrši
putem nepropisno izgrađenih septičkih jama ili ispuštanjem direktno u vodotokove. Na području
Kantona ne postoji nijedno izgrađeno postrojenje za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda iz javnih
kanalizacijskih sistema.
Sistem zaštite od voda zahtijeva značajna sredstva u svim segmentima (sanacija oštećenja, redovno
održavanje). Problem predstavljaju i potencijalno ugrožena, a trenutno nezaštićena područja, čak i
urbane zone pojedinih općinskih centara.
U skladu sa Kantonalnim zakonom o vodama9 (poglavlje VIII, član 28.) jedna od nadležnosti Ministarstva9
je vođenje informacionog sistema voda i popunjavanje vodnog katastra, te ustupanje prikupljenih
9
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK/KSB
37
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
podataka Agenciji za vodno područje rijeke Save (u nastavku Agencija). Međutim, informacioni sistem
voda ne postoji na kantonalnom nivou, a u Agenciji, koja vodi Informacioni sistem voda (ISV) za sliv
rijeke Save, trenutno postoji samo djelomično popunjen vodni katastar za područje Srednjobosanskog
kantona.
U nastavku je data detaljna elaboracija relevantnih indikatora u oblasti korištenja i zaštite voda te zaštite
od voda na području Kantona.
2.7.1 Korištenje voda
2.7.1.1 Obnovljivi slatkovodni resursi
Područje SBK/KSB pripada slivu rijeke Save, tačnije podslivovima rijeka Vrbasa i Bosne (Slika 4).
Teritorijalno obuhvata sliv rijeke Vrbas u Federaciji BiH (bez većeg dijela rijeke Plive), cijeli sliv rijeke
Lašve i sliv Fojnice uzvodno od Kiseljaka, te veći dio uzvodnog dijela vododjelnice između slivova rijeka
Vrbas i Bosne. Hidrografska mreža Srednjobosanskog kantona je dobro razvijena sa relativno malo
površina na kojima nema razvijenih površinskih vodotokova. Svi vodotoci u Kantonu imaju relativno uske
riječne doline sa vrlo malo dionica sa većim debljinama aluvijalnih geoloških formacija.
Rijeka Vrbas se formira na južnoj padini planine Vranica, na 1530 m.n.m. i ulijeva se u Savu na 90 m.n.m.
Slivna površina rijeke Vrbas (sa pritokom Plivom) u Federaciji iznosi 2.297 (36,62%)10 km2. Glavne lijeve
pritoke Vrbasa su: Pliva i Crna Rijeka, a glavne desne: Bistrica, Ugar, Svrakava, Vrbanja, Turjanica i
Povelić. U Jajcu Vrbas prima lijevu pritoku Plivu, čije se vode formiraju sa kraškog područja (“zapadni
kras”) FBiH (primjerice, voda dotječe iz Glamočkog polja – ponorima, potom podzemnim kanalima).
Rijeka Pliva nastaje od dva snažna kraška vrela i nakon ulijevanja u Plivsko jezero (u gradu Jajcu) otječe
na dva načina. Prvi, kroz grad Jajce vodopadom, a drugi tunelom do HE Jajce I (u Federaciji BiH) a zatim
nizvodno i HE Jajce II. Režim toka rijeke Vrbas je uglavnom stohastički, s tim da nizvodno od grada Jajca
postoje snažni deterministički utjecaji na režim toka uslijed rada HE Jajce I i Jajce II. Nizvodno od HE Jajce
II rijeka Vrbas prelazi u entitet RS.
Okosnicu hidrografske mreže podsliva rijeke Bosne u Srednjobosanskom kantonu čine rijeke Lašva i
Fojnička Rijeka sa pritokama. Rijeka Lašva je lijeva pritoka Bosne i nastaje od Komarske i Karaulske Lašve.
Najznačajnije pritoke su joj Bila, Grlovnica, Komašnica i Kruščica. Rijeka Fojnica nastaje od rijeka
Željeznice i Dragače koje se spajaju 3 km nizvodno od grada Fojnice. Glavne pritoke su joj Mlava i
Lepenica čiji sliv iznosi oko 41% sliva Fojničke rijeke. Ostale pritoke su Kreševka, Crna i Bijela Rijeka,
Jezernica, Borovica koje se ulijevaju u Lepenicu, odnosno Dragaču.
10
Analiza pritisaka i utjecaja, procjena rizika (Knjiga podsliv Vrbasa)
38
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Slika 4. Hidrografska mreža Kantona sa prikazom hidroloških stanica
Mjerenje režima toka površinskih voda u podslivu Vrbasa i Bosne se vrši na ukupno 13 hidroloških
vodomjernih stanica (Slika 4), a osnovni podaci za hidrološke stanice većih vodotoka Kantona su dati u
Tabeli 16.
Tabela 16. Osnovni hidrološki podaci za teritoriju Kantona
Sliv
Vodotok
Vodomjer
F sliva
km
Q sred.god.
2
Q max
Q min
Q max
Q min
3
(m /s)
l/s
2
km
Vrbas
Vrbas
Gornji
Vakuf/Uskoplje
205
4,42
111,00
0,45
247
21,56
Vrbas
Vrbas
Donji Vakuf
1034
22,80
256,00
6,58
39
22,00
Vrbas
Vrbas
Han Skela
1345
25,10
394,00
6,90
57
18,59
Vrbas
Vrbas
Kozluk
2831
60,00
678,00
12,50
54
21,19
Fojnica
Lepenica
Hrmoljska Ćuprija
177
5,44
176,00
0,50
352
30,73
Fojnica
Fojnica
Podstijenje
(Kiseljak)
670
18,60
680,00
1,55
444
27,76
Fojnica
Fojnica
Visoko
721
17,20
361,00
2,38
152
23,85
Lašva
Lašva
Merdani
949
17,20
641,00
3,49
184
18,12
Na osnovu podataka koji se odnose na glavne vodomjerne stanice, može se utvrditi da je vodno
bogatstvo Kantona veoma značajno, i iznad prosjeka u slivu rijeke Save na teritoriji Bosne i Hercegovine.
U prosječnoj vodnoj godini Kanton raspolaže sa oko 3 miliona m3 vode (sliv Vrbasa 1.890 miliona m3, sliv
Fojničke rijeke 542 miliona m3; sliv Lašve 542 miliona m3).
39
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Odnos maksimalnih i minimalnih protoka najnepovoljniji je u dijelovima slivova (Fojnice čak 444), a u
srednjem dijelu toka Vrbasa odnos ekstremnih protoka je mnogo povoljniji (iznosi 39 do 57). U
ekstremno sušnim mjesecima ukupni minimalni protoci u Kantonu mogu pasti na samo oko 18,40 m 3/s,
a od toga Pliva u Jajcu, na rubu teritorije Kantona, donosi oko 11,0 m3/s.
Na teritoriji Kantona postoje 2 prirodna jezera i to Prokoško i Plivsko jezero. Plivsko jezero se nalazi kod
Jajca i u njega utječe i iz njega istječe rijeka Pliva. Zapremina jezera iznosi 4,20 hm 3 i veoma je mala u
odnosu na protoke, te veoma malo utječe na izravnanje protoka Plive. U jezeru je izgrađen vodozahvat
za HE Jajce I, tako da u prirodno korito Plive tokom rada HE ističe samo vodoprivredni minimum od 3,0
m3/s. Prokoško jezero se nalazi na nadmorskoj visini od 1.485 m.n.m. i glacijalnog je porijekla. Otoka iz
jezera ulijeva se u rijeku Jezernicu koja zajedno sa Borovicom u rejonu Tovarište formira rijeku Dragaču.
Prostire se na 2.225 ha površine.
2.7.1.2 Korištenje voda za vodosnabdijevanje i privredu i koncesije
Upravljanje i nadležnost nad vodovodnim sistemima javnog vodosnabdijevanja imaju općinska
komunalna preduzeća. Na području Kantona postoji 11 značajnih izgrađenih javnih vodovodnih sistema i
to za općinske centre: Travnik, Gornji Vakuf-Uskoplje, Bugojno, Donji Vakuf, Jajce, Novi Travnik, Vitez,
Busovača, Fojnica, Kreševo i Kiseljak. Općina Dobretići nema izgrađen javni (gradski) sistem
vodosnabdijevanja.
Ukupna dužina izgrađene vodovodne mreže na nivou Kantona u 2013. godini je iznosila oko 850 km.9
Najveći stepen izgrađene vodovodne mreže je u Općini Bugojno, dok je najmanje u Općini Kreševo (Slika
5).
Slika 5. Izgrađenost vodovodne mreže po općinama Kantona u 2013. godini
Infrastruktura vodovodne mreže je uglavnom dotrajala i u lošem stanju u većem broju općina što
rezultuje prilično visokim gubicima u vodovodnoj mreži. Procijenjeni gubici u 2013. godini su prilično
visoki i na nivou Kantona u prosjeku iznose oko 67% (Slika 6). Procenat gubitaka u vodovodnim
sistemima varira od 45% u Općini Gornji Vakuf, pa do 70% u Općinama Travnik i Bugojno. Procjena
gubitaka u sistemima se bazira na procjeni općinskih komunalnih preduzeća te je treba uzeti sa
rezervom, s obzirom da u velikom broju vodovodnih sistema ne postoje mjerači protoka.
40
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Slika 6. Gubici u vodovodnim sistemima po općinama Kantona u 2013. godini
Za Kanton je karakteristično da se jako malo vode akumulira u podzemnim izdanima granularne
poroznosti, pa zbog toga nema značajnijih mogućnosti za eksploataciju podzemnih voda iz aluvijalnih
slojeva. Na teritoriji Kantona postoji nekoliko kraških vrela značajnih kapaciteta iz kojih se voda kaptira
za potrebe vodosnabdijevanja Gornjeg Vakufa, Bugojna i Donjeg Vakufa. Vodosnabdijevanje Kantona se
vrši uglavnom sa kaptiranih izvorišta, i manjim dijelom iz površinskih vodozahvata i bunarskih kapaciteta.
Ne postoje pouzdani podaci o količinama vode koje se zahvataju za različite namjene i korisnike na nivou
Kantona.
Količine vode iz izvorišta, bunara i vodozahvata koji se eksploatišu za potrebe javnog vodosnabdijevanja i
privrede, te za koje su izdate koncesije za korištenje od strane Ministarstva9 su date u Tabeli 17. Kao što
je vidljivo iz spomenute tabele, koncesioni ugovori za pojedina izvorišta su istekli i potrebno ih je
obnoviti.
Ukupna količina vode koja se zahvata iz izvorišta na području Kantona iznosi oko 1.450 l/s, iz bunara oko
34 l/s, dok se iz vodozahvata crpi 100 l/s (Slika 7). Za potrebe privrede se eksploatiše oko 1,609 l/s. Ne
postoje pouzdani podaci o isporučenim količinama vode različitim korisnicima na nivou Kantona.
Procjena je da je preko 90 000 stanovnika priključeno na sistem javnog vodosnabdijevanja u 2013.
godini, odnosno između 70 i 80 %9 stanovnika Kantona se uredno snabdijeva pitkom vodom sa javnog
sistema vodosnabdijevanja.
Slika 7. Vrste zahvatanja vode za sistem javnog vodosnabdijevanja i privrede9
Postoji i veliki broj lokalnih vodovodnih sistema koji se snabdijevaju vodom sa lokalnih izvorišta koji nisu
uvezani u javne sisteme vodosnabdijevanja. Ovim izvorištima uglavnom gazduju mjesne zajednice ili
grupa individualnih korisnika. Procjena je da se u 2013. godini oko 17.000 stanovnika snabdijevalo
vodom sa lokalnih izvorišta9. Problem sa lokalnim izvorištima jeste što ne postoji katastar ovih izvorišta
41
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
(s podacima o izdašnosti, kvalitetu itd.), neistražena su sa hidrogeološkog aspekta te uglavnom ne
postoji redovno i sistemsko praćenje kvantiteta i kvaliteta vode.
42
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Tabela 17. Količine vode sa izvorišta koja su u sistemu javnog vodosnabdijevanja9
Red. br.
Izvorište/bunar/
vodozahvat
1.
2.
3.
4.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
Bašbunar
Goleš
Trebišnjica (bunar)
Plava Voda
Šćona
Orunj
Oklop
Kostajnica
Kruščica
Resnik
Bila vrila
Prusačka vrela
Slatinska vrela
Dolovi
Grahovci
Potkraj
Studenac
Bijele vode
Doci
Rotilj-Vrbovnik-1
Borina
Park - bunar
Dusina
Točak
Vrelo I i II
Lupežovac
Oparac
Stari vodovod
Jezero (vodozahvat)
Turistički vodovod (vodozahvat)
Dućani-Carevo Polje
Pšenik
Duboki potok
Općina
Travnik
Kreševo
Bugojno
Donji Vakuf
Kiseljak
Novi Travnik
Jajce
Busovača
Trajanje
koncesije
(god)
Datum izdavanja
koncesije
Korisnik koncesije
25
10.05.2011.
JKP Bašbunar
25
-
10.05.2011.
--
JKP Trebišnjica
JKP Bašbunar
25
10.05.2011.
KP Komunalno Kreševo
5
06.12.2002.
-
-
110
5
06.12.2002.
KP Gradina Donji Vakuf
42,56
5
06.12.2002.
JP
Vodovod
kanalizacija Kiseljak
128,8
25
10.05.2011.
JP Vilenica Novi Travnik
111
5
06.12.2002.
JKP Komunalac Jajce
35
5
06.12.2002.
JKP
Količina (l/s)
50
28
16
200
12
4
4
15
314
36
2,8
40
70
7
4
2
2
1,5
3
4
1,06
18
30
9
4,8
15
10
60
80
20
5
6
22,5
294
35
352,8
JP Komunalno Bugojno
i
Komunalac
43
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Red. br.
Izvorište/bunar/
vodozahvat
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
Topalovića potok
Točila
Šćona
Crno Vrilo
Kruščica
Kremenik
Kruščica
Općina
Količina (l/s)
Fojnica
Gornji
Uskoplje
Vitez
Vakuf-
12,5
140
25
60
50
120
80
UKUPNO
Trajanje
koncesije
(god)
Datum izdavanja
koncesije
Korisnik koncesije
Busovača
165
30
15.03.2005.
KZP Šćona
110
5
06.12.2002.
JKP Izvor Gornji VakufUskoplje
200
-
-
JKP Vitkom Vitez
1584,16 l/s
44
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Na teritoriji Kantona postoji veliki broj izvorišta koja se koriste za vodosnabdijevanje javnih sistema i
prema Pravilniku o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za
izvorišta vode za javno vodosnabdijevanje stanovništva iz 2012. godine (88/12) je potrebno da Općinski
organ uprave nadležan za vode na čijem se području nalazi izvorište da prijedlog vodnom operateru ili
samostalno da predloži i organizira izradu Elaborata zaštite izvorišta. Elaborati su izrađeni za 15 izvorišta
na području Kantona (Slika 8, Tabela 18), međutim, upitna je implementacija predviđenih aktivnosti, a
propisane mjere se u većini slučajeva poštuju samo u I zoni zaštite. Elaborati su izrađeni u periodu 1988.
- 2011. godine te ih je potrebno prilagoditi i usuglasiti sa važećim Pravilnikom.
Slika 8. Pregled zona sanitarne zaštite izvorišta na području Kantona11
Tabela 18. Izvorišta za koja su izrađeni elaborati zaštite11
11
Red. br.
Naziv izvorišta
Općina
Godina izrade Elaborata
1.
Dućani
Jajce
2011.
2.
Pliva
Jajce
2011.
3.
Plava voda
Travnik
2010.
4.
Jaglenica
Novi Travnik
2005.
5.
Dalićko vrelo
Novi Travnik
2005.
6.
Slatinska vrela
Donji Vakuf
2009.
7.
Prusačka vrela
Donji Vakuf
1988.
8.
Arapka
Donji Vakuf
2008.
Agencija za vodno područje rijeke Save Sarajevo
45
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Red. br.
Naziv izvorišta
Općina
Godina izrade Elaborata
9.
Lanište
Gornji Vakuf
2004.
10.
Crni potok
Busovača
2007.
11.
Topalovića i Duboki potok
Busovača
2006.
12.
Tocila
Fojnica
2004.
13.
Požarna, Bježanija
Fojnica
2004.
14.
Banja
Kreševo
2004.
15.
Kremenik
Vitez
2003.
2.7.1.3 Korištenje voda za navodnjavanje
Na području Kantona nema izgrađenih sistema za navodnjavanje. Postoji projektna dokumentacija za
navodnjavanje priobalja Vrbasa između Gornjeg i Donjeg Vakufa (za oko 3.500 ha), priobalja Lašve
između Doca i Bile (oko 600 ha) i dijela uz rijeku Lepenicu uzvodno od Kiseljaka oko 200 ha površine.
Međutim projekti nisu realizirani, a navedene poljoprivredne površine su većim dijelom smanjene zbog
izgradnje stambenih i drugih objekata.
2.7.1.4 Korištenje voda za energetske potrebe i koncesije na vode
Rijeke Lašva i Fojnica, a posebno Vrbas su atraktivne sa hidroenergetskog aspekta. Prostornim planom 12
su definirane potencijalne mogućnosti iskorištenja energije navedenih rijeka. Radi se o velikom broju
relativno malih postrojenja koja bi mogla biti izgrađena u koritima rijeka bez plavljenja značajnijih
priobalnih površina.
S obzirom da su potrebna relativno mala investicijska sredstva postoji veliko interesovanje za ulaganje u
ovaj sektor. Kanton ima nadležnost za izdavanje koncesija za hidroenergetske objekte snage do 5 MW,
tako da su u periodu 2000. - 2012. godine izdate koncesije za 61 mini hidrocentralu u slivu Vrbasa i
Bosne na području Kantona ukupne instalacione snage 42.728 kWh (Tabela 78).
Naknade za koncesiju utvrđene ugovorom su prihod Kantona i općina na čijem području se nalazi
predmet koncesije. Koncesijska naknada se raspoređuje u omjeru 60:40 % u korist Općine na čijem
području je predmet koncesije (Prilog 2., Tabela 78).
Naknade za koncesiju utvrđene ugovorom su prihod Kantona i općina na čijem području se nalazi
predmet koncesije. Koncesijska naknada se raspoređuje u omjeru 60:40% u korist Općine na čijem
području je predmet koncesije.
2.7.1.5 Ponovno korištenje i prerada vode
Na području Kantona ne postoje primjeri ponovnog korištenja vode nakon prerade. Naime, kao što je
već konstatovano nijedno naselje niti industrija na području Kantona nemaju izgrađeno postrojenje za
prečišćavanje otpadnih voda i sve otpadne i upotrijebljene vode se ispuštaju direktno u vodotokove.
2.7.2 Zaštita voda
2.7.2.1 Emisije organske materije
Pritisci na vodne resurse se javljaju u vidu tačkastih (koncentrisanih) i rasutih (difuznih) izvora zagađenja.
Tačkasti izvori zagađenja na području Kantona se javljaju u vidu:
 Otpadnih i upotrjebljenih voda stanovništva;
 Otpadnih voda industrije;
12
Prostorni plan Kantona Središnja Bosna / Srednjobosanskog kantona 2005.-2025. godina
46
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina

Deponija otpada;
Tokom 2010. godine za potrebe projekta Analiza pritisaka i utjecaja10 vršen je proračun tereta zagađenja
voda od tačkastih zagađivača (stanovništva, industrije i deponija). Organski i teret zagađenja
nutrijentima od stanovništva, procijenjen je na osnovu broja stanovnika na slivu vodnog tijela i usvojenih
jediničnih tereta zagađenja (Tabela 19).
Tabela 19. Broj stanovnika i proračun tereta zagađenja od stanovništva po općinama u slivu Vrbasa i
Bosne na području SBK/KSB
Vodotok
Ukupan
broj
stanovnika
Općina
Stanovnici
priključeni na
kanalizaciju
Zagađenje (tona/god)
broj
%
BPK5
N
P
Jajce
28.597
9.360
32,73
204,98
41,00
6,32
Bugojno
42.344
30.933
73,05
677,43
135,49
20,89
Donji
Vakuf
13.539
4.715
13
34,80
-
-
-
Gornji
Vakuf
19.376
6.708
34,62
146,91
29,38
4,53
Vitez
25.070
9.300
37,10
203,67
40,73
6,28
Travnik
55.093
18.181
33,00
398,16
79,63
12,28
Kozica
Busovača
16.095
4.200
26,10
91,98
18,40
2,84
Grlovnica
Novi
Travnik
24.670
8.813
35,72
193,00
38,60
5,95
Fojnička
rijeka
Kiseljak
20.734
4.500
21,70
98,55
19,71
3,04
Fojnica
12.222
4.033
33,00
88,33
17,67
2,72
Lepenica
Kreševo
5.666
1.870
33,00
40,95
8,19
1,26
Vrbas
Lašva
Industrijskih postrojenja u podslivu Vrbasa i Bosne (na području Kantona) ima mali broj, a osnovni
podaci su dati u nastavku (Tabela 20). Tereti zagađenja su preuzeti iz elaborata o mjerenjima, a za
industrije za koje se ne vrši mjerenje, izvršen je teoretski proračun. Ako je proračun za ove industrije
pokazao da je EBS manji od 200, one nisu dalje razmatrane.
Tabela 20. Podaci o industrijskim postrojenjima na području na području SBK/KSB 10
Vrbas
Sliv
13
Naziv
Vrsta
Mjeren
EBS
Predtretman
Ispust u
kanalizaciju
Uposleni
Radni
dani u
godini
BUGOJNO
"DONNIA
TRADE" d.o.o.
Proizvodnja
kože i krzna
DA
DA
DA
0
242
BUGOJNO
DD ZA
PROIZVODNJU
KOŽE
BUGOJNO
Proizvodnja
kože i krzna
DA
DA
DA
42
90
Općina
Izvor podatka: Prostorni plan Općine Donji Vakuf 2008. – 2028., Prostorna osnova
47
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Sliv
Naziv
Vrsta
Mjeren
EBS
Predtretman
Ispust u
kanalizaciju
Uposleni
Radni
dani u
godini
JAJCE
"METALLEGHE
- B.S.I." d.o.o.
Prerada Si –
legura
DA
DA
NE
133
338
DONJI
VAKUF
"KOMAR" d.d.
Tvornica
gipsa
NE
0
0
0
0
BUGOJNO
S.R.Z.
«KLAONICA»
SMAJO BAJRIĆ
Klanje
stoke za
tržište
DA
DA
NE
3
100
Općina
Tabela 21. Podaci o teretima zagađenja industrijskih postrojenja10
Teret zagađenja
(EBS)
Naziv
mjeren
teoretski
Q
mjeren
m
Parametri (kg/dan)
3
3
m /god
BPK
HPK
SS
N
P
Cr
DD ZA PROIZVODNJU
KOŽE
10.743
283
15.260
178,8
384
158,6
18,99
0,80
1,76
DONNIA TRADE d.o.o.
2.349
20
709
6,7
13,1
5,5
0,53
0,03
0,40
54
7
1.200
1,0
1,6
2,8
0,04
0,00
-
-
-
-
-
-
-
-
-
28
11.270
0,8
1,4
1,0
0,09
0,00
-
S.R.Z. «KLAONICA»
SMAJO BAJRIĆ
"KOMAR" - Tvornica
gipsa d.d.
B.S.I. –
«METALLEGHE»
d.o.o.
697
64
Većina deponija u BiH nisu sanitarne deponije, tako da se o faktoru upravljanja deponijima, skoro da ne
može ni govoriti. S obzirom da nema podataka o teretu zagađenja sa deponija, korišteni su tipični
literaturni podaci, kako bi se izvršila procjena tereta zagađenja sa deponija.
Tabela 22. Podaci o deponijama10
Općina
Površina
Lokacija
Tip deponije
DUBOČINE-TALIN GAJ
nekontrolirana
18.350
DONJI VAKUF
ORNICE
nekontrolirana
8.530
GORNJI VAKUF
BATUŠKI LUG
nekontrolirana
12.000
JAJCE
KRUŠČICA
nekontrolirana
8.540
TRAVNIK
OVČAREVO
nekontrolirana
32.810
PEČUJ MITALE
nekontrolirana
14.520
KREŠEVO
DUBRAVE
nekontrolirana
14.345
KISELJAK
BERBERUŠA
nekontrolirana
16.000
BUGOJNO
NOVI TRAVNIK
2
[m ]
Rasuti izvori zagađenja podrazumijevaju zagađenje od stanovništva koje nije priključeno na kanalizacijski
sistem, od načina korištenja zemljišta (poljoprivredne aktivnosti) i stočarstva. Na dijelu sliva Vrbasa u
FBiH, generalno je nizak stepen pokrivenosti stanovništva kanalizacionim sistemima (Tabela 23), te su
48
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
zato su naselja koja nemaju kanalizaciju, odnosno imaju septičke jame smatrana rasutim izvorima
zagađenja.
Tabela 23. Stanovništvo priključeno na septičke jame10
Vodotok
VT_ID
14
103009
Vrbas
103011
Ugar
Općina
Ukupan broj
stanovnika
Stanovnici priključeni na
septičku jamu
broj
%
Jajce
28.597
19.237
67,27
Bugojno
42.344
11.411
26,95
Donji Vakuf
13.539
8.824
65,20
Gornji Vakuf
19.376
12.668
65,38
651
651
100
302005
Dobretići
408028
Vitez
26.597
15.770
59,29
408030
Travnik
55.093
36.912
67,00
Kozica
408072
Busovača
16.095
11.895
73,90
Grlovnica
408079
Novi Travnik
24.670
15.857
64,28
409034
Kiseljak
20.734
16.234
78,30
409036
Fojnica
12.961
8.928
68,88
409043
Kreševo
5.666
3.796
67,00
Lašva
Fojnička rijeka
Lepenica
Tabela 24. Teoretski proračun tereta zagađenja od stanovništva priključenog na septičke jame10
Vodotok
VT_ID
BPK5
N
P
Jajce
315,97
71,62
11,69
Bugojno
187,43
42,48
6,93
Donji Vakuf
144,93
32,85
5,36
Gornji Vakuf
208,07
47,16
7,70
302005
Dobretići
10,68
2,42
0,40
408028
Vitez
259,02
58,71
9,58
408030
Travnik
606,28
137,42
22,43
Kozica
408072
Busovača
195,38
44,29
7,23
Grlovnica
408079
Novi Travnik
260,45
59,04
9,64
Fojnička rijeka
409034
Kiseljak
266,64
60,44
9,87
409036
Fojnica
146,64
33,24
5,43
409043
Kreševo
62,35
14,13
2,31
103009
Vrbas
Ugar
Lašva
Lepenica
14
Zagađenje (tona/god)
Općina
103011
Identifikacijski broj vodnog tijela- ISV
49
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Postoje procjene o ukupnom broju stoke na nivou općina (dobivene na osnovu anketiranja za potrebe
izrade Analize pritisaka), a na osnovu kojeg je utvrđen i teret zagađenja od stočarstva na području
Kantona (Tabela 25).
Tabela 25. Teret zagađenja od stočarstva
Stočarstvo
Vodotok
BPK5
N
P
t/god
t/god
t/god
103008
0,63
2,82
0,1
103009
2,45
11,05
0,37
103010
3,23
14,54
0,49
103011
9,91
44,25
1,51
103012
1,49
6,71
0,23
301001
0,08
0,38
0,01
301002
0,27
1,24
0,04
302005
0,23
1,06
0,04
302006
2,72
12,23
0,42
302007
5,33
23,99
0,81
Veseočica
303008
1,60
7,22
0,24
Duboka
303009
0,88
3,96
0,13
Duboka-V.duboka
303010
0,10
0,45
0,02
Bistrica
304011
1,31
5,92
0,20
Bistrica-Mutnica
304012
0,04
0,20
0,01
407024
3,97
18,91
0,61
407025
1,37
6,48
0,21
407026
1,72
7,81
0,26
408029
2,95
13,27
0,45
408030
12,44
55,99
1,90
408031
0,32
1,44
0,05
408066
0,04
0,18
0,01
408067
0,74
3,32
0,11
408068
5,86
26,39
0,90
408069
4,33
19,48
0,66
408070
3,07
13,84
0,47
408072
0,12
0,54
0,02
408073
0,02
0,09
0,00
408078
0,09
0,43
0,01
408079
0,00
0,01
0,00
Grlovnica
408080
0,00
0,01
0,00
Fojnička rijeka
409032
0,89
4,02
0,14
Vrbas
Pliva
Ugar
Krivaja
Lašva
Bila
Kozica
VT_ID
50
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Stočarstvo
Vodotok
Dragača
Željeznica
Lepenica
VT_ID
BPK5
N
P
t/god
t/god
t/god
409034
4,57
20,56
0,70
409035
1,04
4,68
0,16
409036
0,02
0,10
0,00
409037
0,01
0,04
0,00
409038
0,38
1,71
0,06
409039
0,40
1,82
0,06
409043
2,42
10,89
0,37
409044
1,82
8,18
0,28
409045
2,08
9,36
0,32
409202
88,03
386,09
13,45
2.7.2.2 Kvalitet površinskih voda
Monitoring kvaliteta površinskih voda na području Srednjobosanskog kantona redovno vrši Agencija za
vodno područje Save u skladu sa Zakonom o vodama (sl. List 70/06) i preporukama Okvirne Direktive o
vodama 2000/60/EC. Zahtjevi kvaliteta vode za svako mjerno mjesto definirani su kroz “Uredbu o
kategorizaciji vodotoka” (Sl. novine SR BiH, br. 42/67) (I, II, III klasa). Maksimalne dozvoljene
koncentracije (MDK vrijednosti) za ispitivane parametre kvaliteta, date su u podzakonskim aktima Bosne
i Hercegovine: “Uredba o klasifikaciji voda međurepubličkih vodotoka, međudržavnih voda i voda
obalnog mora Jugoslavije”, (“Službeni list SFRJ”, broj 6/78), “Uredba o opasnim i štetnim materijama u
vodama”, (“Službene novine FBiH”, broj 43/07), te “Uredba o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka”,
(“Službeni glasnik RS”, broj 44/01). Odabir mjernih mjesta se vrši prema procjeni koja vodna tijela su pod
rizikom ili vjerovatno pod rizikom od tačkastog ili difuznog onečišćenja . Redovni monitoring obuhvata
ispitivanja sljedećih pokazatelja kvaliteta vode i to: režim kisika, nutrijente i sanitarno-biološke
parametre. Pregled mjernih stanica kvaliteta površinskih voda u periodu 2010.-2013. godina na području
SBK/KSB dat je na Slici 9.
Tabela 26. Broj mjernih mjesta za praćenje kvaliteta vode na području Kantona11
Godina
Broj mjesta uzorkovanja na površinskim vodotocima
2010
2011
7
10
2012
8
2013
5
Osnovni pokazatelji utvrđivanja prisutnosti organskog onečišćenja u površinskim vodama su hemijska
potrošnja kisika (HPK) i biološka potrošnja kisika (BPK). Biološka potrošnja kisika (BPK5, izraženo kao
mgO2/L) izražava se kao količina kisika potrebna za oksidaciju organskog ugljika i dijelom organskog
dušika, a time neizravno i organske tvari te je jedna od najstarijih metoda za ocjenu organskog
onečišćenja. Medijana srednjih godišnjih vrijednosti BPK5 i HPK u slivu Vrbasa, Lašve i Fojničke rijeke za
razmatrani period 2010.-2013. godina je uglavnom prelazila granice maksimalnih dozvoljenih
koncentracija za zahtijevane klase kvaliteta na većini mjernih mjesta (Tabela 27).
Drugi pokazatelj onečišćenja voda od komunalnih i industrijskih voda jeste količina amonija koja je
također u razmatranom periodu imala uvećane vrijednosti, posebno na mjernim profilima nizvodno od
većih urbanih centara, što je posljedica nepostojanja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda
odnosno ispuštanja netretiranih otpadnih voda stanovništva i industrije u otvorene vodotoke na
području Kantona (Tabela 27).
Mikrobiološki kvalitet ispitivanih mjernih u razmatranom periodu na većini mjernih mjesta ne
zadovoljava u potpunosti zahtijevani kriterij klase kvaliteta (Tabela 27).
51
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Slika 9. Pregled mjernih stanica kvaliteta površinskih voda u periodu 2010.-2013. godina na
području SBK/KSB
52
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Podsliv
R. Br.
Tabela 27. Pregled rezultata fizičko-hemijskih parametara i mikrobioloških analiza u podslivovima Bosne i Vrbasa za period 2010-2013. godina
Mjerno mjestoprofil
Zahtijevan
a klasa
2013
2.
Lepenica-ušće u
Fojničku rijeku
Lepenica-uzvodno
od Kreševke
3.
Kozica-ušće u Lašvu
II
povećan amonijum jon i
nitrati
4.
Grlovnica-ušće
II
povećani nitriti, amonijum
jon, HPK dihromat i BPK5
Bila ušće
Lašva-izvor naselje
Hatarić
Lašva-naselje Mali
Mošunj
II
-
I
-
II
U klasi
-
Lašva-ušće
Lašva-naselje Donja
Rovna
I
U klasi
-
II
-
-
II
-
-
II
-
U klasi, MBS zadovoljava
II
II
-
II
II
5.
Bosna
1.
6.
7.
8.
9.
11.
Lašva-crkva Gospino
Vrilo
Vrbas-nizv. od HE
Jajce
12.
13.
Vrbas-nizv. od Jajca
Vrbas-uzv. od Jajca
14.
15.
Vrbas
10.
Vrbas-nizv. od
Bugojna
Vrbas-uzv. od
Bugojna
II
povećan fosfor, HPK
dihromat
II
-
Godina mjerenja
2012
2011
Parametri zbog kojih klasa odstupa
povećan ukupni fosfor i HPK
dihromat, MBS ne
zadovoljava
U klasi,
MBS ne zadovoljava
povećani nitriti i HPK
dihromat, MBS ne
zadovoljava
povećani nitriti, amonijum
jon i BPK5, MBS ne
zadovoljava
povećan HPK dihromat, MBS
ne zadovoljava
povećan HPK dihromat, MBS
ne zadovoljava
2010
-
-
-
U klasi
povećan HPK dihromat, MBS
ne zadovoljava
povećani nitriti, MBS ne
zadovoljava
povećani nitriti i ukupni
fosfor, HPK dihromat i BPK5,
MBS ne zadovoljava
povećani nitriti, MBS ne
zadovoljava
-
-
U klasi, MBS zadovoljava
povećan HPK dihromat, MBS
zadovoljava
U klasi, MBS zadovoljava
-
-
U klasi, MBS ne zadovoljava
-
-
-
-
-
U klasi, MBS zadovoljava
Povećan amonijum jon i HPK
dihromat, MBS ne
zadovoljava
povećan HPK dihromat, MBS
ne zadovoljava
53
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
2013
II
-
17.
Vrbas -uzv. od Jelića
Bistrica-ušće u
Vrbas
II
-
Godina mjerenja
2012
2011
Parametri zbog kojih klasa odstupa
povećan HPK dihromat, MBS
ne zadovoljava
povećan HPK dihromat, MBS
ne zadovoljava
-
18.
19.
Veseočica-ušće u
Vrbas
Pliva-ušće
II
II
-
povećan amonium jon, MBS
ne zadovoljava
-
16.
Podsliv
Zahtijevan
a klasa
R. Br.
Mjerno mjestoprofil
-
2010
povećan HPK dihromat, MBS
ne zadovoljava
-
U klasi, MBS zadovoljava
54
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
2.7.2.3 Kvalitet podzemnih voda i kvalitet vode za piće
Na području Kantona se mali procenat vode za potrebe vodosnabdijevanja crpi iz podzemlja (oko 4%)
vodozahvatom iz akumulacija. Uglavnom se voda za potrebe vodosnabdijevanja zahvata kaptiranim
izvorištima. Sistemsko praćenje kvaliteta podzemnih voda se vrši uglavnom kada se radi o izvorištu za
javno vodosnabdijevanje, pa se sirova voda kontrolira u vlastitim laboratorijama općinskih komunalnih
preduzeća a u skladu sa pravilnicima o kontroli higijenske ispravnosti vode za piće.
Praćenje kvaliteta vode za piće predstavlja važnu osnovu za analizu zdravstvenog stanja stanovništva te
planiranje budućih koraka u oblasti zdravstvene zaštite na nivou Kantona.
Prema kantonalnom i federalnom Zakonu o vodama stalni i sistematski pregled vode i preduzimanje
mjera za osiguranje zahtijevane zdravstvene ispravnosti vode za piće i tehničke ispravnosti uređaja
dužno je osigurati pravno lice koje obavlja djelatnost vodosnabdijevanja. Usluge vodosnabdijevanja, pa
samim tim i praćenje kvaliteta vode za piće su u nadležnosti općinskih organa, odnosno općinskih
komunalnih preduzeća koja svakodnevno vrše kontrolu ispravnosti vode za piće u vlastitim
laboratorijama. Pored navedenog redovno se vrše mikrobiološka i hemijska analiza kvaliteta vode za
piće iz gradskih vodovoda i ostalih vodnih objekata preko Zavoda za javno zdravstvo SBK/KSB.
Broj uzoraka i parametara koji se mjere je definiran Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće
(Službeni glasnik BiH 43/10). Rezultati godišnjih analiza se prezentuju javnosti u vidu godišnjih Izvještaja
o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji zdravstvene zaštite za SBK/KSB (Tabela 28).
Tokom 2012. i 2013. godine vršene su mikrobiološke analize kvaliteta vode na ukupno 3829 uzoraka, te
hemijske analize na 1949 uzoraka vode i to u svim općinama osim u Dobretićima koji nema izgrađen
gradski vodovodni sistem (Slika 10 i 11).
Podaci o praćenju kvaliteta vode na lokalnim izvorištima i vodovodima koja su u nadležnosti lokalnih
mjesnih zajednica nisu bili dostupni.
Slika 10. Rezultati mikrobioloških analiza kvaliteta vode za piće iz gradskih vodovoda u 2012. (lijevo)
i 2013. (desno) godini
55
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Slika 11. Rezultati hemijskih analiza kvaliteta vode za piće iz gradskih vodovoda u 2012. i 2013.
godini
56
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Tabela 28. Rezultati mikrobioloških i hemijskih analiza vode za piće u SBK/KSB za 2012. i 2013. godinu15
R. b.
Mikrobiološka analiza
Voda iz gradskih vodovoda
Općina
Uk.
Ispr.
Neispravno
Br.
%
Hemijska analiza
Voda iz ostalih vodnih objekata
Uk.
Ispr.
Neispravno
Br.
%
Voda iz gradskih vodovoda
Uk.
Ispr.
Neispravno
Br.
%
Voda iz ostalih vodnih objekata
Uk.
Ispr.
-
Neispravno
Br.
%
-
-
-
3
3
-
-
2012. godina
1.
Bugojno
96
93
3
3,1
3
3
-
-
7
7
-
2.
Busovača
75
71
4
5,3
3
3
-
-
17
15
2
3.
Dobretići
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
4.
Donji Vakuf
50
45
5
10,0
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
5.
Fojnica
137
132
5
3,6
8
8
-
-
73
70
3
7
7
-
-
6.
G. Vakuf/Usk.
6
3
3
50
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
7.
Jajce
36
29
7
19,4
-
-
-
-
3
2
1
33,3
-
-
-
-
8.
Kiseljak
123
114
9
7,3
3
3
-
-
30
29
1
3,3
-
-
-
-
9.
Kreševo
66
64
2
3,0
-
-
-
-
59
57
2
3,3
-
-
-
-
10.
Novi Travnik
143
128
15
10,4
6
6
-
-
21
20
1
4,7
3
3
-
-
11.
Travnik
339
311
28
8,2
596
542
54
9,0
340
312
28
8,2
245
217
28
11,4
12.
Vitez
163
155
8
4,9
-
-
-
121
118
3
2,45
-
-
-
-
1234
1145
89
7,2
619
565
54
8,7
671
630
41
6,1
258
230
28
10,8
Ukupno:
11,7
4,1
2013. godina
1.
Bugojno
97
97
-
-
4
1
3
75,0
12
12
-
-
-
-
-
-
2.
Busovača
71
69
2
2,9
18
14
4
22,3
13
11
2
15,4
-
-
-
-
3.
Dobretići
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
15
Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB
57
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
R. b.
Mikrobiološka analiza
Općina
Voda iz gradskih vodovoda
Uk.
Ispr.
Neispravno
Br.
%
Hemijska analiza
Voda iz ostalih vodnih objekata
Uk.
Ispr.
Neispravno
Br.
%
Voda iz gradskih vodovoda
Uk.
Ispr.
Neispravno
Br.
%
Voda iz ostalih vodnih objekata
Uk.
Ispr.
Neispravno
Br.
%
4.
Donji Vakuf
65
65
-
-
-
-
-
-
19
19
-
-
-
-
-
-
5.
Fojnica
83
77
6
7,3
18
14
4
22,3
56
53
3
5,4
10
9
1
10,0
6.
G. Vakuf/Usk.
10
8
2
20
-
-
-
-
1
1
-
-
-
-
-
-
7.
Jajce
26
19
7
27
-
-
-
-
5
5
-
-
-
-
-
-
8.
Kiseljak
135
128
7
5,2
32
26
6
18,8
20
18
2
10,0
21
19
2
9,6
9.
Kreševo
58
52
6
10,4
21
21
-
38
38
-
-
13
13
-
10.
Novi Travnik
153
144
9
5,9
6
3
2
40,0
9
9
-
-
1
1
-
11.
Travnik
353
291
62
17,6
615
555
57
9,7
377
363
14
4,0
245
238
7
2,9
12.
Vitez
151
150
1
0,7
64
57
7
11,0
133
132
1
0,8
47
46
1
2,2
1202
1100
102
8,5
774
692
82
11,0
683
661
22
3,4
337
326
11
3,3
Ukupno:
58
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
2.7.2.4 Kvalitet vode za kupanje
U nedostatku odgovarajuće regulative vezano za kontrolu kvaliteta vode za kupanje na snazi su još
uvijek stari državni standardi iz 1980. godine (Službeni glasnik SRBiH, br. 19/80) koji se odnose na vode
za rekreaciju. Prema federalnom zakonu o vodama površinska vodna tijela namijenjena rekreaciji na
vodi predstavljaju određenu vrstu zaštićenih područja i prema kantonalnom zakonu o vodama
proglašava ih općinski organ nadležan za vode. Nadležnost za praćenje kvaliteta vode na kupalištima
pripada sektoru javnog zdravstva te je u nadležnosti federalnog ministarstva zdravstva.
Međutim, na području Kantona ne postoje proglašena kupališta, a za rekreaciju na vodi su najviše
korištena jezera na Plivi kod Jajca (kupanje i veslanje), a na Velikom jezeru se održavaju i takmičenja u
veslanju. Aktivnosti kupanja i rekreacije se vrše i na ostalim vodotocima Kantona, međutim ne postoji
sistemsko praćenje kvaliteta vode na tim područjima. Iako su se u prošlosti vodotoci na području
Kantona intenzivno koristili za rekreativne aktivnosti, posljednjih desetljeća situacija je pogoršana,
uglavnom iz slijedećih razloga:
 Značajnog pogoršanja karakteristika kvaliteta vode u vodotocima i to posebno tokom ljeta kada
je zbog minimalnih protoka koncentracija otpadnih materija u vodi najveća, a najveći interes za
rekreaciju na vodi;
 Zadržavanja velikih količina otpada na obalama rijeka nakon većih protoka;
 Smanjenja protoka tijekom ljetnih mjeseci zbog povećanja potrošnje vode za sve potrebe
(drastično smanjenje vodoprivrednog minimuma u vodotocima);
 Smanjenja slobodnog prostora neposredno uz korita vodotoka radi izgradnje stambenih i
privrednih objekata;
 Blizine intenzivnog prometa (putevi i željeznice), neposredno uz korita vodotoka, što izaziva
zagađenje zraka i buku;
 Nekontroliranog iskopa pijeska i šljunka iz korita vodotoka i u priobalju.
Analizu i kontrolu kvaliteta vode na akumulacijama na području Kantona koje se koriste za kupanje i
rekreaciju vrši Agencija11 za vode u sklopu redovnog monitoringa, i prate se parametri prema
preporukama Direktive 76/160/EEC. Ispitivanje je vršeno na dva mjerna mjesta (akumulacije) i to Veliko i
Malo Plivsko jezero pokazatelji kvaliteta koji su se mjerili su bili opći parametri, nutrijenti i režim kisika.
Ispitivanje je vršeno po vertikali a broj uzoraka je ovisio od eutrofične zone utvrđene mjerenjem
prozirnosti vode uz pomoć Secchi ploče. Rezultati ocjene ispitivanih mjernih mjesta prema fizičkohemijskim i hemijskim elementima kvaliteta koji ulaze u procjenu ekološkog statusa, mikrobiološkim
parametrima i prioritetnim supstancama na akumulacijama je dat u Tabeli 29.
U periodu od 2010.-2013. godine bila je zadovoljena zahtijevana klasa vode, hemijski status te
mikrobiološki kvalitet je zadovoljavao.
Tabela 29. Rezultati ocjene ispitivanih mjernih mjesta na akumulacijama u periodu 2010.-2013.
godina11
Mjerno mjesto
Zahtijevana
klasa
Utvrđena
klasa
Hemijski
status
Mikrobiološki
kvalitet
zadovoljava (+ili-)
1.
Plivsko
jezero/akumulacija-Malo
jezero
II
II
Dobar
+
2.
Plivsko
jezero/akumulacija-Veliko
jezero
II
II
Dobar
+
R. b.
2013. godina
2012. godina
59
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Mjerno mjesto
Zahtijevana
klasa
Utvrđena
klasa
Hemijski
status
Mikrobiološki
kvalitet
zadovoljava (+ili-)
1.
Plivsko
jezero/akumulacija-Malo
jezero
II
II
Dobar
+
2.
Plivsko
jezero/akumulacija-ispred
motela
II
II
Dobar
+
R. b.
2011. godina
1.
Plivsko
jezero/akumulacija-Malo
jezero
II
II
Dobar
+
2.
Plivsko
jezero/akumulacija-ispred
motela
II
II
Dobar
+
2010. godina
1.
Plivsko
jezero/akumulacija-Malo
jezero
II
II
Dobar
+
2.
Plivsko
jezero/akumulacijaVeliko jezero
II
II
Dobar
+
2.7.2.5 Odvodnja i tretman otpadnih voda domaćinstava i industrije
Aktivnosti prikupljanja, odvodnje i tretmana otpadnih voda su u nadležnosti općinskih komunalnih
preduzeća. Opće stanje odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda na području Kantona nije na
zadovoljavajućem nivou. Ostvaren je određeni napredak u pogledu izgradnje kanalizacijske mreže, pa
tako u centralnim dijelovima 12 općinskih urbanih centara Kantona postoje izgrađeni kanalizacijski
sistemi. Na području Kantona postoji izgrađeno ukupno oko 260 km kanalizacijske mreže koja prikuplja
otpadne vode domaćinstava i privrede. Najveći stepen izgrađenosti kanalizacijske mreže je u urbanom
dijelu Općine Bugojno, dok je u Kreševu i Busovači situacija u pogledu izgrađenosti kolektora prilično
loša (Slika 12).
Slika 12. Dužina izgrađene kanalizacijske mreže po općinama Kantona u 2013. godini
60
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Pored nedovoljne izgrađenosti kanalizacijske mreže, veliki problem jeste stanje kolektora koje nije na
zavidnom nivou. Sistemi odvodnje su pretežno mješoviti, nedovoljnih kapaciteta da prime i oborinske
vode, neodržavani i veoma je nizak stepen izgrađenosti sekundarne kanalizacijske mreže. Kanalizacijske
cijevi su pretežno izrađene od betona i azbest cementa. U dijelovima Kantoni sa izgrađenim javnim
sistemom odvodnje, prikupljene otpadne vode se transportuju kolektorskim sistemima a zatim ispuštaju
u obližnje vodotoke. Također, ne postoji registar ispusta odnosno nepoznat je broj ispusta otpadnih
voda u vodotokove na području kantona.
Stepen priključenosti stanovništva na javni sistem odvodnje na nivou Kantona u prosjeku iznosi oko 35%
(Slika 13).
Slika 13. Procentualni stepen priključenost stanovništva na javni kanalizacijski sistem po
općinama Kantona10
Stanovništvo izvan općinskih centara nije pokriveno kanalizacijskim sistemom a odvodnja otpadnih voda
se uglavnom vrši putem septičkih jama koje u većini slučajeva nisu propisno izvedene i imaju preliv u
obližnje vodotoke. Također, značajan dio stanovništva u prigradskim naseljima nema izgrađenu ni kućnu
kanalizaciju. Ovakvo stanje dispozicije otpadnih voda predstavlja ozbiljnu prijetnju zagađenju i
narušavanju kvaliteta i stanja površinskih i podzemnih voda, bunara i izvora za vodosnabdijevanje, jer se
nerijetko septičke jame nalaze u blizini istih.
Potrebno je naglasiti i problem nedovoljnih investicija u redovno održavanje i proširenje sistema
odvodnje, jer komunalna preduzeća uglavnom prioritiziraju investicije u vodovodni sistem.
Stanje prečišćavanja otpadnih voda u Kantonu je izuzetno loše. Nijedno naselje, privredni subjekt niti
industrija nemaju izgrađeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda koje je u funkciji. Otpadne vode
domaćinstava i industrije se bez ikakvog prethodnog tretmana ispuštaju u obližnje vodotokove.
Aktivnosti koje je potrebno poduzeti u ovoj oblasti jeste povećati stepen priključenosti stanovništva na
javni sistem odvodnje, proširiti sistem odvodnje, rekonstruisati postojeću mrežu i razdvojiti ukoliko je
isplativo i moguće, izgraditi postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda stanovništva i industrije,
napraviti katastar i bazu podataka sistema odvodnje, septičkih jama i ispusta otpadnih voda u
vodotokove, sanirati i propisno izvesti septičke jame u dijelovima gdje je neisplativa izgradnja
kanalizacijske mreže.
61
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
2.7.3 Zaštita od voda
2.7.3.1 Područja pod prijetnjom poplava
Upravljanje poplavnim rizicima u slivu rijeke Save, a samim tim i na cijelom području Kantona vrši
Agencija za vodno područje rijeke Save. Problematika zaštite od štetnog djelovanja voda u poplavnim
područjima Vrbasa (na području Federacije BiH) javlja se u naseljima Gornji Vakuf, Bugojno, Donji Vakuf i
nizvodnije. Koncepcija zaštite od štetnog djelovanja voda zasnovana je na radovima na izgradnji zaštitnih
vodnih građevina u koritu Vrbasa - Gornji Vakuf i Bugojno (prosijecanje korita-izmiještanje zbog potreba
magistralnog puta), te izgradnji pratećih nasipa (Donji Vakuf). Veće štete mogu se očekivati u Donjem
Bugojnu i Gornjem Vakufu, stoga je neophodno nastaviti sa radovima na izgradnji zaštitnih vodnih
građevina. Velike probleme predstavljaju neuređene bujice koje plave naselja i nose ogromne količine
nanosa. Na podslivnom području postoje samo pojedinačne regulacijske i zaštitne vodne građevine koje
ne mogu osigurati odgovarajuću zaštitu poplavnih područja.
Poplavno područje rijeke Plive je skoncentrisano na vrlo uski dio njenog toka kroz grad Jajce, sa glavnim
poplavnim posljedicama koje su se doskora odnosile na ugrožavanje korita i obala vodotoka i koje se
dalje odnose na urušavanje vodopada u Jajcu.
Pored rizika od plavljenja grada Travnika, rijeka Lašva na svom toku plavi dolinski dio Dolca, Viteza, Nove
i Stare Bile, te površine uzvodno od Han Bile (na vodotoku Bila). Na ovom području postoje samo
pojedinačni regulacioni i zaštitni vodni objekti koje ne mogu osigurati odgovarajuću zaštitu poplavnih
područja koja se naglo razvijaju (posebno Vitez).
Rijeka Fojnica – Kod samog ušća u r. Bosnu u Visokom stogodišnje vode izlijevaju se iz korita i plave
relativno uzak pojas istočne rubne zone grada na dužini od 600 m. Dalje uzvodno, sve do lokaliteta VS
Podstijenje nizvodno od Kiseljaka rijeka je „stisnuta“ klancem te se ne razlijeva u širinu. Maksimalne
stogodišnje vode uzrokovat će manja plavljenja objekata uz rijeku u naseljima Zbilje i Buci. Veća
plavljenja događat će se uzvodno od mosta u Podstijenju (km 13+300) protežući se uzvodno na dionici
dugoj 10,5 km sve do km 23+800. Najveće plavne površine, širine 350 do 700 m, su oko Kiseljaka i
Gromiljaka gdje se plavi preko 300 ha.
Rijeka Lepenica – Rijeka izaziva značajnije poplave stogodišnjom vodom na potezu od 12,5 km i to od
ušća u Fojnicu (Kiseljak) do Boljkovića. Na ovome potezu rijeka se razlijeva u širinu od 200 do 400 m a u
samom gradu Kiseljaku i više. Najveća plavljenja su u samom gradu gdje je Lepenica pod usporom
Fojničke rijeke. Cijela dolina duž ovih 12,5 km je dosta gusto naseljena i objekti između rijeke i ceste su
na udaru plavljenja stogodišnjom vodom. Uzvodno od km 12+500 razlijevanje rijeke je uže ali ima
izvjesnih plavljenja u naseljima pored rijeke kao npr. Bukovica.
Rijeka Kreševka – Pod uticajem uspora od Lepenice i Fojničke rijeke Kreševka se najviše izlijeva na potezu
od 500 m uzvodno od ušća. Uzvodno, sve do km 6+200 rijeka teče klancem i ne izaziva plavljenja. Potez
od Kreševa do Tomića (ušće Rakovčice) podložan je plavljenju i objekti uz rijeku su ugroženi.
U okviru Federalnog operativnog plana odbrane od poplava iz 2010. Godine analizirana je rijeka Vrbas i
izvršene su hidrološke i hidrauličke analize, te su dobiveni mjerodavni proticaji i nivoi za karakteristične
velike vode (1/20, 1/100 i 1/500) i definirane su tri poplavne linije (Slika 14) i na taj način definirana
područja koja su potencijalno pod prijetnjom poplava.
62
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Slika 14. Situacioni prikaz poplavne linije ranga pojave velikih voda 1/20, 1/100 i 1/500 na rijeci
Vrbas16
S ciljem što uspješnijeg procesa evropskih integracija u BiH, Vlada FBiH transponirala je Direktivu2007/60/EC o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima usvajanjem «Uredbe o vrstama i sadržaju
planova zaštite od štetnog djelovanja voda (“Službene novine FBiH”, br. 26/09) (u daljnjem tekstu:
Uredba). Uredbom su transponirani svi ključni zahtjevi Direktive, s tim što su vremenski rokovi
implementacije pomjereni za dvije godine, obzirom da je Uredba usvojena 2009. godine, a Direktiva
2007. godine. Transpozicija ključnih zahtjeva Direktive u Uredbu se odvija kroz tri faze prikazane na Slici
15. Dužina ciklusa ponavljanja jedne faze je na svakih 6 godina.
Preliminarna procjena
poplavnog rizika
2015
Mape opasnosti i
mape rizika
Planovi upravljanja
poplavnim rizikom
2013
2017
Slika 15. Vremenski rokovi implementacije ključnih zahtjeva Direktive 2007/60/EC o procjeni i
upravljanju poplavnim rizicima
U cilju implementacije navedene Uredbe, Agencije za vodno područje rijeke Save je pokrenula program
izrade preliminarne procjene poplavnog rizika (PPPR). U periodu od decembra 2009. godine do danas
izrađena je preliminarna procjena poplavnog rizika na vodnim području rijeke Save. Time su definisana
područja koja su ugrožena od poplava i kojima je dodijeljen indeks poplavnog rizika (Tabela 31).
Područja koja su bila izložena plavljenju su definirana, mapirana i izvršena je prioritizacija područja koja
su pode većim ili manjim rizikom od plavljenja, a sve prema utvrđenoj metodologiji i kategorizaciji
poplavnog indeksa (Tabela 30).
Tabela 30. Kategorizacija poplava prema značaju
16
Indeks
Značaj
0-50
Nije značajna
50-100
Umjereno značajna
Federalni operativni plan odbrane od poplava, 2010. godine (Knjiga podsliv Vrbasa)
63
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Indeks
Značaj
100-500
Značajna
>500
Izuzetno značajna
64
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Kategorija
poplave
Tabela 31. Područja koja su pod prijetnjom poplava na području SBK/KSB
Sumarni
Indeks (I)
Segment koji poplavi
daje značaj
II
96,2
Poplavljeni objekti
8,1
I
8,1
-
140,9
202,8
6,0
0,7
25,9
118,5
25,8
345,5
272,4
18,5
3,8
36,3
10,9
255,4
197,1
5,6
171,0
47,8
71,1
38,4
0,3
0,1
114,9
0,0
9,5
III
III
I
I
I
III
I
III
III
I
I
I
I
III
III
I
III
I
II
I
I
I
III
I
I
140,9
202,8
6,0
0,7
25,9
118,5
Poplavljeni objekti
Poplavljeni objekti
Poplavljeni objekti
371,3
Poplavljeni objekti
272,4
18,5
3,8
36,3
10,9
255,4
197,1
5,6
171,0
47,8
71,1
38,4
0,3
0,1
114,9
0,0
9,5
Poplavljeni objekti
Poplavljeni objekti
Poplavljeni objekti
Poplavljeni objekti
Poplavljeni objekti
Poplavljeni objekti
-
R.
br
Općina
Poplavljeno područje
Vodotok
Podsliv
Indeks (I)
15
Busovača
Donje Polje
Bosna
96,2
16
Busovača
Solakovići
Bosna
17
18
19
20
25
26
Gornji Vakuf -Uskoplje
Gornji Vakuf -Uskoplje
Donji Vakuf
Donji Vakuf
Busovača
Busovača
Bugojno
Gornji Vakuf -Uskoplje
Gornji Vakuf -Uskoplje
Gornji Vakuf -Uskoplje
Donji Vakuf
Donji Vakuf
Donji Vakuf
Busovača
Busovača
Bugojno
Bugojno
Bugojno
Bugojno
Bugojno
Jajce
Jajce
Bugojno
Jajce
Bugojno
Dobrošin
Voljkovac
Babin Potok
Doganovci
Katići
Sajtovići
Gornji Vakuf
Gornji Vakuf
Podgrade
Bistrica
Torlakovac
Donji Vakuf
Kamenjača
Kaćuni
Ravan
Karadže
Poriče
Zlavast
Gračanica
Vesela
Kolonija
Kasumi
Čipuljić
Kasumi
Crnice
Kozica
Šurakovica i
Stupski potok
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Lašva
Kozica
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Bistrica
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Kozica
Ivančica
Duboki potok
Poričnica
Vrbas
Vrbas
Veseočica
Vrbas
Vrbas
Poričnica
Vrbas
Okašnica
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Bosna
Bosna
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Bosna
Bosna
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
38
39
40
41
42
43
61
62
92
93
94
95
96
104
105
106
107
108
65
R.
br
109
120
121
122
123
124
125
126
127
191
192
Općina
Poplavljeno područje
Vodotok
Podsliv
Indeks (I)
Kategorija
poplave
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Bugojno
Jajce
Jajce
Jajce
Jajce
Jajce
Jajce
Jajce
Jajce
Donji Vakuf
Bugojno
Bugojno
Jaklići
Vinac Ada
Vinac
Bage
Bravnice
Vaganj
Dulabije
Begluk
Prudi
Kopčić
Kopčić
Donjići
Veseočica
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
Vrbas
94,7
1,3
0,4
1,9
2,2
5,8
0,4
5,6
1,3
9,2
10,8
5,4
II
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
Sumarni
Indeks (I)
Segment koji poplavi
daje značaj
94,7
1,3
0,4
1,9
2,2
5,8
0,4
5,6
1,3
Poplavljeni objekti
-
20,0
-
5,4
-
Prema podacima dobivenim iz Službe civilne zaštite Općine Vitez, poplavama je ugroženo cjelokupno područje duž rijeke Lašve na području općine. Uglavnom,
svaka kiša koja traje duže vrijeme izazove izlijevanje rijeke Lašve i okolnih pritoka iz svojih korita i uzrokuje štete kako na poljoprivrednim zemljištima tako i na
objektima.
66
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
2.7.3.2 Izgrađenost sistema za zaštitu od štetnog djelovanja voda
Dosadašnji radovi na zaštiti od poplava u Kantonu bili su parcijalni i usmjereni prevashodno na zaštitu
samo centralnih dijelova nekih naselja (Travnika, Gornjeg Vakufa-Uskoplja, Donjeg Vakufa, Kiseljaka,
Fojnice, Kreševa, Busovače i druga). Navedeni radovi uglavnom podrazumijevaju regulaciju korita rijeka
kroz urbane dijelove općinskih centara te izgradnju nasipa i obaloutvrda na pojedinim dijelovima
područja koja su izložena plavljenjima.
Postignuti su relativno mali rezultati, tako da suštinski ni jedno od naselja nema osiguran potreban
stepen zaštite od poplava. Rizik od poplava je također veoma velik i zato što postojeća regulaciona korita
nisu održavana dugi niz godina.
2.7.4 Identifikacija problema
Analizom i indikatorskim pristupom sagledavanju ključnih aspekata u oblasti korištenja i zaštite voda te
zaštite od voda, identificirani su sljedeći problemi i nedostaci:
Korištenje voda:
 nedovoljna izgrađenost vodovodne mreže i nizak stepen priključenosti stanovništva na
vodovodnu mrežu,
 visok procenat gubitaka u javnom sistemu vodosnabdijevanja koji se u prosjeku kreću oko 70%,
 većina izvorišta za vodosnabdijevanje nemaju izrađene elaborate o zaštiti, a oni koji imaju (njih
15) nisu usklađeni sa novim Pravilnikom iz 2012. godine,
 nepostojanje katastra korištenja voda koji je dio ISV-a na nivou Kantona i u ISV Agencije za vode
 nepostojanje registra (lokacija, izdašnost itd.) lokalnih izvorišta sa kojih se vrši
vodosnabdijevanje i hidrogeološka neispitanost izvorišta,
 koncesioni ugovori su istekli za određeni broj izvorišta sa kojih se vrši vodosnabdijevanje.
Zaštita voda:
 nepostojanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda stanovništva i industrije,
 nizak stepen priključenosti stanovništva na kanalizacijsku mrežu,
 ne postoji sistemsko praćenje kvaliteta podzemnih voda i kvaliteta vode na lokalnim izvorištima i
vodovodima,
 ispuštanje netretiranih komunalnih i industrijskih otpadnih voda u površinske vodotokove,
 ne postoje proglašena i registrovana kupališta i ne postoji novi pravilnik o kvalitetu vode za
kupanje koji bi bio usklađen sa preporukama Direktive o vodi za kupanje, već se koristi stari iz
SRBiH,
 zastupljenost mješovite kanalizacijske mreže sa velikim brojem ilegalnih priključaka,
nezadovoljavajući kapacitet kolektora da prime i oborinske vode i nedovoljna izgrađenost
oborinske i sekundarne fekalne kanalizacijske mreže,
 nepropisno izgrađene septičke jame (vodopropusne sa prelivom u obližnje vodotokove),
 pretežno loše stanje i zapuštenost postojeće kanalizacijske mreže I nedovoljna ulaganja u
održavanje, rekonstrukciju i proširenje kanalizacijske mreže,
 nepostojanje katastra zaštite voda koji je dio ISV-a na nivou Kantona i u ISV Agencije za vode.
Zaštita od voda
 nedovoljan stepen izgrađenosti objekata za zaštitu od poplava i nedovoljna primjena ne
građevinskih mjera za smanjenje rizika od plavljenja,
67
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina


nepostojanje katastra zaštite od voda,
ne postojanje izrađene tehničke dokumentacije za implementaciju mjera za smanjenje rizika od
plavljenja.
2.7.5 Zaključci i preporuke
Nakon analize indikatora u oblasti voda utvrđeni su sljedeći zaključci i preporuke:
Korištenje voda:
 Kroz određene investicione mjere i planiranje potrebno je izvršiti rekonstrukciju i proširenje
postojećih vodovodnih sistema i smanjiti gubitke, te instalirati mjerače protoka (gdje nedostaju)
u cilju praćenja potrošnje vode i povećati stepen priključenosti stanovništva na sistem javnog
vodosnabdijevanja;
 Utvrditi postojeće stanje stepena izgradnje zaštite izvorišta koja se koriste u sistemu javnog
vodosnabdijevanja, i gdje nedostaje izraditi elaborate prema važećem Pravilniku.
 Potrebno je uspostaviti katastar korištenja voda koji bi sadržavao sve relevantne podatke i
olakšao rad i manipulaciju postojećim podacima;
 Potrebno je izraditi katastar lokalnih izvorišta, registrovati ih, istražiti i potencijalno, ukoliko je
moguće, uvezati u javni sistem vodosnabdijevanja;
 Obnoviti koncesione ugovore.
Zaštita voda:
 Izgraditi postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda;
 Razdvojiti kanalizacijsku mrežu gdje je moguće i isplativo;
 Septičke jame propisno izgraditi;
 Uspostaviti sistem praćenja kvaliteta podzemnih voda, i voda na lokalnim izvorištima i
vodovodima;
 Povećati investicije u rekonstrukciju i proširenje kanalizacijskog sistema i povećati stepen
priključenosti stanovništva na kanalizacijski sistem;
 Potrebno je uspostaviti katastar korištenja voda koji bi sadržavao sve relevantne podatke i
olakšao rad i upravljanje u ovoj oblasti
 Proglasiti kupališta (gdje je potrebno) i donijeti novi Pravilnik koji će biti u skladu sa
preporukama Direktive o vodi za kupanje.
Zaštita voda:
 Izgraditi objekte za zaštitu od poplava, i provesti ne građevinske mjere za smanjenje rizika od
poplava (redovno čišćenje korita, uređenje obala itd.);
 Potrebno je uspostaviti katastar zaštite od voda koji bi sadržavao sve relevantne podatke i
olakšao rad i upravljanje u ovoj oblasti;
 Izraditi potrebnu investiciono tehničku dokumentaciju za objekte za zaštitu od poplava.
68
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
2.8
Stanje i okolišni indikatori u oblasti zemljišta
2.8.1 Struktura zemljišta
Radi preciznog utvrđivanja budućeg upravljanja resursima u SBK/KSB, potrebno je sagledati trenutnu
strukturu zemljišta koja bi mogla poslužiti u daljnje svrhe razvoja Kantona.
Prema raspoloživim podacima ukupna površina SBK/KSB iznosi 326.505 ha17.. Jedan od prostornih ciljeva
razvoja ovog Kantona svakako bi trebala biti i zemljišna politika. Kako bi sagledali stvarno stanje
zemljišta, kao i njegovu upotrebnu vrijednost, Vlada SBK/KSB je naručila izradu Elaborata Komentar
karte upotrebne vrijednosti zemljišta na području Kantona (u daljem tekstu Elaborat)18..
Prema podacima iz Prostornog plana SBK/KSB za period 2005-2025 godina, ukupna površina zemljišta po
načinu korištenja iznosi 326.505 ha. Poljoprivredno zemljište ima udio od 116.389 ha od čega na oranice
otpada 51.652 ha, voćnjake 4.219 ha i na livadsko i pašnjačko zemljište 60.212 ha. Na šumsko zemljište
otpada 195.782 ha, dok ostalo zemljište čini 14.640 ha.
Prema dostupnim podacima iz Elaborata, ukupna površina Kantona iznosi 317.978,79 ha. Od toga na
poljoprivredno zemljište otpada 111.226,63 ha (34,9%), na šumsko zemljište 194.508,68 ha (61,2%), dok
na neplodno zemljište otpada 12.243,48 ha (3,9%).
Kao relevantni podaci za izradu ovog Izvještaja o stanju će se koristiti oni dostupni iz Prostornog plana za
područje SBK/KSB, kao i svi noviji dostupni podaci (Studije, Elaborati itd.) o kvalitetu zemljišta na
području SBK/KSB.
Prema zadnjem popisu stanovništva (2013. godina), SBK/KSB ima 273.149 stanovnika što dovodi do
zaključka da Kanton ima 1,19 ha/st ukupnog zemljišta po načinu korištenja. Uzimajući u vidu da je
površina ukupnog poljoprivrednog zemljišta zauzima trećinu površine Kantona dolazimo do zaključka da
u SBK/KSB ima 0,42 ha/st poljoprivrednog zemljišta, od čega na oranice otpada 0,19 ha/st, voćnjake 0,01
ha/st, te livadsko i pašnjačko zemljište sa 0,22 ha/st. Pored navedenog vrijedi istaći da površina šumskog
zemljišta po glavi stanovnika iznosi 0,71 ha/st, što je neusporedivo više u odnosu na sve ostale tipove
zemljišta.
Podatak od 0,19 ha/st. oranične površine po jednom stanovniku predstavlja kritičnu granicu po
međunarodnim mjerilima neophodnu za prehranu stanovništva, ali trend smanjenja oraničnih površina
se ne bi trebao nastaviti s obzirom na potencijale gradnje koje SBK/KSB ima.
Vlasnička struktura zemljišta pokazuje da je od ukupne površine zemljišta u Kantonu, 215.957 ha
zemljišta u privatnom vlasništvu, a što čini 66,14% njegove teritorije. Od navedenog broja, u privatnom
vlasništvu se nalazi 105.537 ha poljoprivrednog zemljišta, od čega na oranice otpada 49.857 ha, voćnjake
4.083 ha, te na livadsko i pašnjačko zemljište 51.597 ha. Ukupna površina šumskog zemljišta u privatnom
vlasništvu iznosi 98.902 ha, dok ostalo zemljište zauzima površinu od 11.518 ha.
Državno zemljište na području SBK/KSB zauzima površinu od 110.548 ha, što čini 33,86% teritorije
Kantona. Od navedenog broja, na poljoprivredno zemljište otpada 10.546 ha (oranice 1.795 ha, voćnjaci
136 ha, te livade i pašnjaci 8.615 ha). Ukupna površina šumskog zemljišta u državnom vlasništvu iznosi
96.880 ha, dok na ostalo zemljište otpada 3.122 ha.
U svrhu osiguranja dovoljnih količina poljoprivrednog ali i drugih zemljišta trebalo bi uvesti monitoring
korištenja zemljišta prema internacionalnim standardima, u svrhu lakše obrade podataka za što je
najbolje koristiti mape prema CORINE Land Cover -u. Treba naglasiti kako podaci sa CORINE Land Cover
17
Prostorni plan kantona Središnja Bosna/Srednjobosanskog kantona 2005. - 2025.
18
Zavod za agropedologiju Sarajevo (2005): Komentar karte upotrebne vrijednosti zemljišta na području Srednjebosanskog kantona. Elaborat.
Sarajevo
69
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
baze podataka za područje Bosne i Hercegovine još uvijek nisu dostupni u cijelosti ali je pomoću istih
moguće izvršiti grublje procjene namjene zemljišta za područje SBK/KSB.
Prema zadnjim dostupnim istraživanjima iz 2005. godine (Zavod za agropedologiju, 2005), na području
SBK/KSB je zastupljeno 11 različitih tipova tala iz razdjela automorfnih tala, te tri tipa tala iz razdjela
hidromorfnih tala (Slika 16, Tabela 32).
70
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Slika 16. Pedološka karta SBK/KSB
71
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Tabela 32. Zastupljenost tipova tala na području SBK/KSB
Razdjel/tip tla
Površina u SBK/KSB
(ha)
Procent
zastupljenosti (%)
AUTOMORFNA TLA
Sirozemi
Koluvijalno tlo uvala i vrtača i eutrično smeđe koluvijalno
tlo na dolomitima i krečnjaku
Kalkomelanosol i rendzine
Ranker
299.352,2
2.593,9
52,2
94,5
0,8
0,02
43.951,2
40.112,4
13,8
2,6
Smonica
Kalkokambisol
Eutrično smeđe tlo
Distrično smeđe tlo
Lesivirano tlo
Posmeđena crvenica
Rekultisol
HIDROMORFNA TLA
Aluvijalno tlo (Fluvisol)
Pseudoglej
3.048,0
56.133,0
55.296,8
95.270,0
2.795,0
25,0
34,7
17.115,2
14.710,0
2.204,0
1,0
17,6
17,4
30,0
0,9
0,01
0,01
5,5
4,6
0,7
Najzastupljeniji tipovi tala su distrično smeđe tlo (30%), te Kalkokambisol (17,6%) i Eutrično smeđe tlo
(17,4%). Najmanju zastupljenost su pokazali slijedeći tipovi tala: Koluvijalno tlo uvala i vrtača i eutrično
smeđe koluvijalno tlo na dolomitima i krečnjaku (0,02%), te posmeđena crvenica (0,01%) i rekultisol
(0,01%).
2.8.1.1 Struktura urbaniziranog zemljišta
Prema podacima iz Elaborata, ukupna površina urbanih područja, te površine izvan sfere biljne
proizvodnje u Kantonu iznosi 12.243,48 ha (122,43 km2). U odnosu na FBiH koja ima 26.110,5 km2
urbanih površina na SBK/KSB otpada 0,46% od ukupne površine ovog zemljišta u FBiH.
U odnosu na ukupnu površinu Kantona, pokrivenosti urbanim zemljištem iznosi svega 3,74%, što je mali
broj, te se nameće logičan zaključak da se SBK/KSB sastoji uglavnom od šumskog i poljoprivrednog
zemljišta, što mu daje prednost u razvoju drvne i poljoprivredne industrije. Navedeni podatak
pokrivenosti urbaniziranim zemljištem od 3,74% predstavlja podatak iz zadnjih istraživanja rađenih
tokom 2005. godine. Zadnji podaci o pokrivenosti urbanim zemljišta pokazuju trend povećanja ovog
zemljišta za 0,08%, te trenutno isti iznosi 3,82%19.
2.8.2 Korištenje zemljišta
2.8.2.1 Promjena namjene
Intenzivni procesi industrijalizacije, deagrarizacije i urbanizacije u Bosni i Hercegovini kao i
Srednjobosanskom kantonu odvijali su se nakon II Svjetskog rata do 1992. godine. Karakteristika ovih
procesa jeste masovno kretanje stanovništva iz ruralnih u urbana područja (gradovi, prigradska naselja) i
u području modernizovane putne i željezničke infrastrukture. Srednjobosanski kanton se ne odlikuje
velikom gustinom naseljenosti u odnosu na veći dio FBiH (Slika 17). Dosta nizak nivo urbanizovanosti
može se pripisati i nedostatku urbanih centara (naselja većih od 2.000 stanovnika) van općinskih
centara, odnosno nedovoljnoj policentričnosti u okviru područja općina, a time i Kantona.
19
Karte upotrebne vrijednosti zemljišta Kantona, Zavod za agropedologiju, Sarajevo, 2005 godine.; Prostorni plan Kantona Središnja Bosna;
Prostorni planovi općina; Prostorna osnova Federacije Bosne i Hercegovine, GIS baza. Napomena: Procent zemljišta prikazano u koloni „Urbana
područja“ podrazumijeva urbane (izgrađene) i površine izvan sfere biljne proizvodnje
72
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta je regulisana Zakonom o poljoprivrednom zemljištu
(„Službene novine FBiH“, br. 52/09). Posebnih propisa koji regulišu promjenu namjene poljoprivrednog
zemljišta na prostoru SBK/KSB nema.
Veličinska struktura naselja na području Kantona po pojedinim područjima općina je veoma različita.
Kod svih općina je najveće učešće naselja veličine do 500 stanovnika kojih na nivou Kantona ima ukupno
493, odnosno 75,3% od ukupnog broja naselja (654).
Slika 17. Gustina naseljenosti na području FBiH
2.8.2.2 Godišnji prosjek pretvaranja poljoprivrednog zemljišta
Kao što se može zaključiti iz prethodnih poglavlja, poljoprivredna i šumska zemljišta predstavljaju jedan
od najvažnijih prirodnih resursa SBK/KSB. Ipak, u svrhu održivog razvoja i unapređenja zaštite
poljoprivrednog i šumskog zemljišta neophodno je vršiti monitoring potencijalnog gubitka
poljoprivrednog i šumskog zemljišta na području općina i kantona. Prema podacima iz Strategije zaštite
okoliša FBiH, godišnje se na području FBiH izgubi (promjeni namjenu) oko 0,101% poljoprivrednog
zemljišta u što je uključena i teritorija ovog Kantona.
Dosadašnji odnos prema tlu nerijetko poprima oblike stihije i neracionalnog korištenja, što za posljedicu
ima velike gubitaka zemljišta, a posebno kvalitetnih. Ovaj negativni trend u nekim slučajevima je još
izraženiji, a posebno onaj vezan za izgradnju novih naselja, što reducira ionako skromni fond
poljoprivrednog zemljišta.
Pod destrukcijom tla se podrazumijeva najteži oblik oštećenja tla, kada tlo potpuno gubi svoju
proizvodnu funkciju, odnosno dolazi do fizičkog uništenja tla. Proces destrukcije može biti kao:


privremeni gubitak zemljišta, i
trajni gubitak zemljišta.
73
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Privremeni gubitak je takvo stanje tla kada ono gubi svoju proizvodnu funkciju za neki određeni
vremenski period (Zavod za agropedologiju, 2005). Trajni gubitak zemljišta predstavlja najteži oblik
oštećenja, kada se zemljište, ili pak za veoma dugi vremenski period gube proizvodne sposobnosti tla.
Odgovarajućim mjerama na ovakvim površinama može se ponovo uspostaviti poljoprivredna
proizvodnja.
Gubitak zemljišta može biti uzrokovan različitim čovjekovim djelatnostima. Za područje SBK/KSB
najznačajniji uzročnici degradacije tla (Tabela 33) su:
 oštećenja izazvana površinskim kopovima (rudnici: „Gračanica“ - Gornji Vakuf, „Abid Lolić" - Bila
- Travnik, Rudnik boksita - Jajce i „Barit" - Kreševo.) i na mjestima odlaganja različitih materijala,
 oštećenjima izazvanim odlaganjem krovinskog materijala,
 izgradnja deponija komunalnog i industrijskog otpada,
 izgradnjom naselja i industrijskih objekata,
 gubici erozijom i klizištima.
Tabela 33. Uzroci oštećenja zemljišta i njihove posljedice na području SBK/KSB
Destrukcija zemljišta
Kontaminacija
Degradacija
I - Privremeni gubitak
Teški metali
Obrada na nagibima
Površinski
uglja
Kisele kiše
Nepravilan način obrade
Eksploatacija šljunka,
pijeska
Industrija
Organski polutanti
Intenzivna sječa šuma
Deponije krovine
Putevi
Pesticidi
kopovi
II - Trajni gubici
Deponije
prašine
lignitske
Deponije
materijala
krečnog
Deponije
mulja
ugljenog
Izgradnja naselja
Obzirom na izraženost orografskih formi šireg područja Kantona koji karakteriše vrlo razvijen reljef,
može se konstatovati da su prisutni različiti erozioni procesi, kako na prostorima gdje je bila šumska
vegetacija, tako i na prostorima koji su pod poljoprivrednim kulturama.
Intenzitetu erozije doprinose: neadekvatna i nelegalna gradnja, nekontrolisana sječa šuma, orografija
područja (reljef), te struktura tla.
Površina SBK/KSB sa očekivanom vrlo jakom erozijom iznosi 26.128,75 ha (8,2%) dok površina područja
zahvaćenih ekstremnom erozijom iznosi 1.705,23 ha (0,5%). Najveća površina Kantona spada u
kategoriju zemljišta sa vrlo slabim intenzitetom erozije 86.464,75 ha (27,2%) i laganom erozijom
79.406,75 ha (25,0).
2.8.2.3 Razvijenost sistema monitoringa korištenja zemljišta
U SBK/KSB kao ni u drugim kantonima u FBiH ne postoji jasno uspostavljen sistem monitoringa
korištenja zemljišta. Institucija koja se bavi monitoringom zemljišta na području Federacije BiH je
Federalni zavod za agropedologiju. No monitoring tla nije redovan niti je do danas obuhvatio veće
površine ovog Kantona. Grube procjene govore o namjeni zemljišta dok ne postoje precizni podaci o
iskorištenosti zemljišta (posebno obradivog i građevinskog).
Najznačajniji problem u monitoringu zemljišta predstavljaju neuređene zemljišne knjige i katastar što
otežava procedure provjere vlasništva u većini općina. Iako se Zakonom o zemljišnim knjigama
(“Službene novine FBiH”, br. 58/02) uvela obaveza uvođenja elektronskog upisa i obrade podataka,
74
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
situacija na terenu pokazuju da je problem izražen u većini općina, te da je uglavnom vezan za
nedostatak sredstava i drugih resursa potrebnih kako bi se adekvatno ispoštovale ove zakonske
odredbe.
2.8.3 Zaštita zemljišta
Kada se govori o zaštiti zemljišta, neophodno je navesti kako je u svrhu održanja fizičke i ekološke
funkcije zemljišta neophodno sagledati različite vrste antropogene degradacije tla i osjetljivost zemljišta,
koja proističe iz prirodnih karakteristika područja SBK/KSB. Za provedbu ovoga neophodno je raspolagati
indikatorima kako bi se stekao uvid u trenutno stanje zemljišta i procijenio budući pritisak na iste.
2.8.3.1 Emisije u zemljište
Ne postoje precizni podaci o emisijama u zemljišta za područje SBK/KSB. Treba napomenuti da se zbog
povezanosti prirode i prirodnih procesa može reći da sve emisije koje dospiju u vode i zrak na kraju na
neki način opterećuju i tlo.
Trenutno, najveći problem emisija u tlo predstavlja nekontrolisano odlaganje otpada.
Pod kontaminacijom tla podrazumijeva se unošenje u tlo različitih polutanata, čije prisustvo dovodi do
promjena hemijskih, fizičkih i bioloških svojstava tla. Njihovo unošenje može se odvijati iz zraka, vode ili
raznim čvrstim otpadnim i drugim materijalima. Unošenjem ovih polutanata u tlo, oni se uključuju u
biološko kruženje, tj. usvajaju ih biljke, a preko biljaka čovjek i životinje. Iz tla pojedini kontaminanti se
ispiraju i ulaze u podzemne vode i na taj način ih zagađuju.
Kontaminacija zemljišta na području Kantona je posljedica većeg broja uzroka, a posebno su prisutni
slijedeći:
 otpadni gasovi iz industrije;
 otpadne vode iz industrije i rudarstva, te
 saobraćaj i njegov intenzitet.
Ovi uzroci za posljedicu imaju:
 kontaminaciju teškim metalima,
 zakiseljavanje tla sa kiselim kišama.
2.8.3.2 Kiselost zemljišta
Kisela reakcija zemljišta može biti prirodno ili antropogeno indukovana osobina zemljišta. Glavni uzrok
antropogenog zakiseljavanja tla su neadekvatne poljoprivredne prakse, zagađeni vodotoci i onečišćen
zrak. Zakiseljavanje tla se uglavnom odvija neadekvatnom upotrebom gnojiva uglavnom u ravničarskim i
brdskim područjima, što konkretno za posljedicu ima ograničavajuće prinose u poljoprivredi. Sve to
ukazuje da je neophodno provoditi kalcifikaciju ovih zemljišta kako bi se povećala njihova proizvodna
sposobnost, a samim tim i mogućnost veće proizvodnje po jedinici površine.
2.8.3.3 Kontaminacija teškim metalima i ostalim hemijskim agensima
Zemljište djeluje na koncentraciju hemijskih elemenata svojim fizičko-hemijskim osobinama, od kojih su
najznačajniji pH, sadržaj organskih materija i anorganskih koloida. Kisela reakcija tla uslovljava jonske
forme metala bez obzira da li su to prirodne ili unesene količine. To znači da u kiselim zemljištima uvijek
postoji mogućnost kontaminacije biljaka teškim metalima, bez obzira na njihovo porijeklo. U manje
kiselim, u području blago kiselih, neutralnih i blago alkalnih vrijednosti pH zemljišta, jonske će se forme
metala najprije mijenjati u hidroksil npr. Zn(OH)+ ili Cu(OH)+ da bi kod viših vrijednosti prešle u
nerastvorene hidrokside i okside. Stvarne vrijednosti pH pri kojima dolazi do ovih promjena variraju od
elementa do elementa. To znači da taloženje teških metala iz atmosfere ili unošenje materijala koji ih
sadrže u tlo, u kiselim zemljištima znače kontaminaciju, a u blago baznim i baznim imaju za posljedicu
promjenu pH, mogu inducirati problem kontaminacije teškim metalima.
Podaci o kontaminaciji zemljišta teškim metalima su preuzeti iz Elaborata i prezentiraju se u narednoj
tabeli.
75
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Tabela 34. Kontaminacija zemljišta teškim metalima u području SBK/KSB
Metal
Koncentracije od do (mg/kg)
Ukupni oblici
Fe
924 (nizak sadržaj)
13.834,2 (srednji sadržaj)
Mn
521,6 (srednji sadržaj)
3.043,8 (visok sadržaj)
Cu
6,4 (nizak sadržaj)
261,0 (visok sadržaj)
Zn
30,0 (nizak sadržaj)
241,0 (srednji sadržaj)
Cd
0,0 (nizak sadržaj)
0,285 (nizak sadržaj)
Co
0,0 (nizak sadržaj)
0,45 (nizak sadržaj)
Pb
0,12 (nizak sadržaj)
8,05 (nizak sadržaj)
Pristupačni oblici
Mn
12,15 (srednji sadržaj)
65,00 (nizak sadržaj)
Cu
11,31 (visok sadržaj)
57,61 (visok sadržaj)
Za izradu Elaborata uzeto je 156 uzoraka sa prosječne dubine od 10 cm. Nakon izvršenih mjerenja
ukupnih oblika Fe, Mn, Cu, Zn, Cd, Co i Pb u tlima, može se zaključiti da se ukupne količine analiziranih
teških metala nalaze u granicama.
Tabela 35. Pregled zastupljenosti ukupnih količina teških metala u odnosu na ukupan broj analiziranih
uzoraka tla
Teški metal
Fe
Nizak sadržaj
Srednji sadržaj
Visok sadržaj
(broj uzoraka)
(broj uzoraka)
(broj uzoraka)
1
155
0
Mn
0
87
69
Cu
16
137
3
Zn
35
121
0
Cd
156
0
0
Co
156
0
0
Pb
156
0
0
Prema podacima iz navedenog Elaborata, jasno se da zaključiti da na području SBK/KSB nema lokaliteta
kod kojih je utvrđen visok sadržaj ukupnih oblika teških metala (izuzev Mangana - Mn - na 69 uzoraka).
Najveći broj lokaliteta ima tolerantne količine pojedinih teških metala i to: Fe – na 155 uzoraka, Mn – na
87 uzoraka; Zn – na 121 uzorak; Cu – na 137 uzoraka, dok znatno veći dio Kantona ima nizak sadržaj
pojedinih teških metala. Na cijelom području SBK/KSB nije utvrđen ili je vrlo nizak sadržaj Kobalta (Co),
Kadmija (Cd) i Olova (Pb), što je iznimno važno jer navedeni metali sprječavaju razvoj poljoprivrede i
snižavaju upotrebnu vrijednost tla.
Koncentrisanje teških metala u tlima je uglavnom antropogenog porijekla. Koncentracije teških metala
se permanentno povećavaju u biosferi koja ih prima putem zraka, vode, zemljišta i hrane.
Posljednja provedena istraživanja koja se tiču kontaminacije zemljišta rađena su od strane Zavoda za
agropedologiju Federacije BiH, koja su rađena na poplavnim područjima SBK/KSB. Istraživanja su se
vršila na prostorima slijedećih Općina:
 Bugojno,
 Busovača,
76
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
 Donji Vakuf,
 Jajce,
 Kiseljak,
 Travnik i
 Vitez
Za ostale Općine SBK/KSB nisu vršene analize. Rezultati istraživanja dati su u slijedećoj tabeli.
77
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Tabela 36. Sadržaj metala u analiziranim uzorcima na području SBK/KSB20
Elementi u tlu
(mg/kg tla)
Bugojno
Busovača
D. Vakuf
Jajce
Kiseljak
Travnik
Vitez
Br. uzoraka
1
1
1
2
1
1
2
1
2
3
1
2
Cink (Zn)
92,00
81,17
87,67
59,83
72,67
92,10
51,30
81,67
126,33
86,50
92,33
84,00
Olovo (Pb)
37,37
/
52,97
32,73
36,63
44,80
24,40
29,73
60,43
35,47
44,10
41,50
Kadmij (Cd)
1,63
1,13
1,41
1,50
1,56
0,70
0,40
1,83
1,80
1,40
2,53
2,00
Kobalt (Co)
17,13
19,73
17,40
17,43
22,17
26,50
13,30
33,60
16,97
29,83
26,60
24,03
Bakar (Cu)
38,00
22,90
30,70
19,23
62,17
36,30
20,00
24,97
24,87
25,10
22,63
27,73
Nikal (Ni)
39,40
40,17
31,57
29,90
41,17
29,10
13,70
35,20
62,27
39,30
82,90
71,63
Krom (Cr)
14,33
15,73
15,60
25,77
10,77
30,70
18,10
16,57
/
18,40
30,30
26,00
Arsen (Ar)
6,49
11,17
/
/
12,09
35,33
16,53
9,41
10,87
11,48
9,82
3,71
Živa (Hg)
0,57
0,05
0,22
0,20
2,50
0,46
0,13
0,25
0,15
0,17
0,03
0,05
Istraživanja sadržaja metala u uzorcima su pokazala uglavnom da nisu onečišćena povećanim sadržajem metala. Povećan sadržaj metala utvrđen je na uzorku iz
Općine Jajce (onečišćenje živom), na uzorku br 1. iz Općine Kiseljak (onečišćenje arsenom), te na oba uzorka iz Općine Vitez gdje je utvrđena povećana
koncentracija kadmijuma i nikla. Sadržaji kadmija i nikala u pristupačnom obliku su u zanemarljivim količinama.
Također, istim istraživanjima vršeno je i mjerenje sadržaja PAH jedinjenja (organskih polutanata) u tlu. Isti su predstavljeni u narednoj tabeli:
Tabela 37. Sadržaj PAH u analiziranim uzorcima na području SBK/KSB21
Komponenta
Bugojno
Busovača
D. Vakuf
Jajce
Kiseljak
Broj uzoraka
1
1
1
2
1
1
2
1
2
3
1
2
Naftalen
/
/
0,03
/
/
/
/
/
0,006
/
/
0,069
20
Federalni zavod za agropedologiju (2014): Izvještaji o analizi tla sa poplavnih područja Općina: Bugojno, Busovača, Donji Vakuf, Jajce, Kiseljak, Travnik i Vitez.
21
Federalni zavod za agropedologiju (2014): Izvještaji o analizi tla sa poplavnih područja Općina: Bugojno, Busovača, Donji Vakuf, Jajce, Kiseljak, Travnik i Vitez.
Travnik
Vitez
78
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Komponenta
Bugojno
Busovača
D. Vakuf
Jajce
Kiseljak
Travnik
Vitez
Acenaftilen
/
/
/
/
/
0,007
/
0,029
0,012
0,005
/
/
Acenaften
/
/
0,002
/
/
/
/
/
0,006
/
/
0,02
Fluoren
/
/
/
/
/
/
/
0,006
0,006
/
/
0,005
Fenantren
0,003
0,003
/
/
/
/
/
/
/
/
/
0,033
Antracen
0,003
0,003
/
/
/
0,003
/
/
/
/
/
/
Fluoranten
0,014
0,014
0,003
0,004
0,001
0,001
/
/
/
/
0,001
/
Piren
0,014
0,014
0,003
0,002
0,003
/
/
/
/
/
/
/
Benzo(a)antracen
0,012
0,012
0,003
/
/
0,002
/
/
/
0,005
/
Krisen
/
/
/
/
/
/
/
0,022
0,023
0,041
0,012
/
Benzo(b)fluoranten
0,013
0,013
0,003
0,003
0,006
/
/
/
/
/
0,002
0,002
Benzo(k)fluoranten
0,016
0,016
0,004
0,005
0,006
0,002
/
/
/
/
0,001
0,002
Benzo(a)piren
0,149
0,149
0,012
0,022
0,004
0,048
0,010
0,019
/
/
0,007
/
Indeno(1,2,3)piren
0,014
0,014
0,006
0,001
0,003
/
/
/
/
/
/
/
Dibenzo(a,h)antracen
0,012
0,012
0,001
0,003
/
/
/
/
/
/
/
/
Benzo(g,h,i)perilen
0,018
0,018
0,006
0,004
0,001
/
/
/
/
/
/
/
Analiza PAH-ova na području SBK/KSB pokazala je da tlo nije onečišćeno organskim polutantima.
79
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
2.8.3.4 Antropogena i specijalna degradacija zemljišta
Specijalna degradacija zemljišta, kao i degradacija zemljišta uzrokovana čovjekovim aktivnostima najviše
se ogleda u neadekvatnoj izgradnji (nelegalna gradnja), primjenom neadekvatnih poljoprivrednih praksi i
pojačanim apetitima za razne infrastrukturne projekte. Trenutna degradacija zemljišta najviše se ogleda
u izraženoj prisutnosti klizišta. Prema navodima Federalne uprave civilne zaštite/Federalnog stožera
civilne zaštite na području SBK/KSB trenutno je pod klizištima 30.038,45 ha zemljišta (Tabela 38).
Precizniji podaci po Općinama se nalaze u slijedećoj tabeli.
Tabela 38. Površine zahvaćene erozijom na području SBK/KSB22
Općina
Površina klizišta (ha)
Travnik
23
Jajce
30 000
Vitez
4,6
Busovača
5,13
Bugojno
0,91
Novi Travnik
0,23
Donji Vakuf
0,9
Dobretići
0,75
Kiseljak
2,93
UKUPNO
30.038,45
Od svih analiziranih općina, najveći prostori pod klizištima se nalaze na prostoru Općine Jajce, dok je
najmanja zastupljenost klizišta u Općini Dobretići.
Prema Izvještaju kantonalne uprave za šumarstvo SBK/KSB o prirodnim nepogodama u šumama, u
zadnjim nepogodama su u 2014. godini evidentirana 53 klizišta u šumama i šumskom zemljištu na
teritoriji od 4.815 ha. Međutim, broj klizišta je daleko veći, te bi Vlada SBK/KSB trebala napraviti registar
klizišta i iste klasifikovati kao opasne, potencijalno opasne i stabilne.
Pojava klizišta je, pored antropogenih uzročnika, povezana i sa pojačanom erodibilnosti zemljišta, kao i
sa orografijom, te strukturom tla.
Tabela 39. Kategorije potencijalne erodibilnosti područja SBK/KSB
Stepen erodibilnosti
Površina u ha
% ukupne površine
Kantona
E0
Vrlo slaba erozija
86.464,75
27,2
E1
Lagana erozija
79.406,75
25,0
E2
Umjerena erozija
71.852,50
22,6
E3
Jaka erozija
52.459,50
16,5
E4
Vrlo jaka erozija
26.128,75
8,2
Simbol
22
Podaci za Općine: Fojnica, Gornji Vakuf-Uskoplje i Kreševo nisu dostavljeni Federalnoj upravi civilne zaštite/Federalnom stožeru civilne zaštite.
80
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Simbol
E5
Stepen erodibilnosti
Površina u ha
% ukupne površine
Kantona
Ekstremna erozija
1.705,23
0,5
318.018,00
100,00
UKUPNO
Najviše zastupljeni stepeni erodibilnosti (Tabela 39, Slika 18) su vrlo slaba i lagana erozija, koje su
ukupno zastupljene sa 52,2% površine Kantona, dok je najmanje zastupljen stepen erodibilnosti
ekstremna erozija koja zauzima 0,5% površine Kantona.
Česta pojava klizišta uzrokovana je neadekvatnom sječom šume i neadekvatnom eksploatacijom
mineralnih i drugih bogatstava. Divlja i nekontrolirana izgradnja stambenih i drugih sadržaja na nekim
područjima trajno je uništila velike količine kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta.
81
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Slika 18. Erodibilnost tla u SBK/KSB
82
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
2.8.3.5 Osjetljivost zemljišta
Zbog izraženog i karakterističnog reljefa u cijeloj BiH, zemljište predstavlja izuzetno osjetljiv resurs. Veliki
nagibi/kosine i plitkost zemljišta svrstavaju ovaj resurs u osjetljiv. Prostor SBK/KSB reljefno jako varira
(Slika 19). Veće kosine su zastupljene gotovo u svim dijelovima Kantona koje prate i plitka, siromašna tla
u razvoju. Najveći planinski masivi u Kantonu su: Vranica (2.110 m), Raduša (1.956 m), Vlašić (1.933 m),
Kruščica (1.673 m), Komar (1.510m), Radovan (1.464 m) i Ranča (1.433 m).
Veći dio SBK/KSB ima blag reljef sa manjim brdima i nizinama, te se uz pravilnu primjenu agrookolišnih
politika, posebno u poljoprivredi i šumarstvu, zemljište može adekvatno očuvati.
Slika 19. Reljefna karta SBK/KSB
Dominantan reljef na prostoru SBK/KSB jeste brdsko-planinski rejon (800-2.066 m), dok je nizijski rejon
uglavnom zastupljen u dolini rijeka (Lašva, Vrbas).
2.8.3.6 Zdravstveno stanje zemljišta
Podaci o zdravstvenom stanju zemljišta nisu kompletirani. Trenutno ne postoje podaci o upotrebi
pesticida u poljoprivredi, količini odlaganja organske materije, bolesne stoke (bruceloza i dr.) i drugih
organskih kontaminanata na području SBK/KSB kako bi se preciznije obradili podaci o trenutnom
zdravstvenom stanju zemljišta.
Posljednja istraživanja Federalnog zavoda za agropedologiju (maj-juni 2014. godine) vršena u poplavnim
područjima općina: Bugojno, Busovača, Donji Vakuf, Jajce, Kiseljak, Travnik i Vitez pokazala su da je
zdravstveno stanje zemljišta u ovim općinama zadovoljavajuće što se tiče koncentracije metala u tlima,
izuzev ukupno 4 uzoraka iz općina Jajce, Kiseljak, te Vitez a koja pokazuju onečišćenje metalima. Analize
sadržaja PAH (organskih polutanata) u tlima u navedenim općinama su pokazala da nema organskog
onečišćenja u tlima.
Iako su pojedina istraživanja zdravstvenog stanja zemljišta vršena, vrijedi napomenuti da ona nisu
obavljena za kompletnu teritoriju SBK/KSB, već isključivo na područjima ugroženim poplavama. Zadnjim
83
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
istraživanjima nedostaju podaci za općine: Dobretići, Fojnica, Gornji Vakuf-Uskoplje, Kreševo i Novi
Travnik, te se zaključuje kako navedena istraživanja ne mogu dati kompletnu sliku o zdravstvenom stanju
zemljišta na cijelom području SBK/KSB.
2.8.3.7 Fizički gubitak zemljišta
Prema dostupnim podacima Federalnog zavoda za agropedologiju procjenjuje se da se prosječno
godišnje gubi 3.000 ha zemljišta u BiH. Preciznih podataka o gubitku zemljišta za SBK/KSB nema. Gubici
zemljišta se mogu povezati sa različitim oštećenjima zemljišta.
Područje Kantona predstavlja primjer gdje su prisutni neki uzroci oštećenja zemljišta, a njihove
posljedice su izražene. U Tabela 33 se mogu vidjeti važniji uzroci oštećenja zemljišta na ovom Kantonu.
2.8.3.8 Zbijenost zemljišta
Ne postoje podaci koji bi nam omogućili ocjenu stanja po pitanju zbijenosti zemljišta na prostoru
SBK/KSB. S obzorom da su jedan od najvećih uzročnika zbijenosti tla poljoprivredna mašinerija i njena
neadekvatna upotreba, kao i stočarstvo koje je jedna od razvijenih grana na prostoru Kantona, može se
zaključiti da je stanje zbijenosti tla zadovoljavajuće. Međutim, trebalo bi voditi brigu o ovom problemu u
budućnosti primjenom odgovarajućih agrobioloških mjera kako bi se sačuvala upotrebna vrijednost tla, a
posebno obradivih površina.
2.8.3.9 Struktura prema bonitetnim klasama
Prema podacima iz Elaborata, određivanje bonitetnih kategorija zemljišta vršeno je na osnovu
morfoloških, hemijskih, fizičkih svojstava tla, te proizvodnih karakteristika. Kategorisanje zemljišta
podrazumijeva relativnu ocjenu kvaliteta tla i njegovu proizvodnu sposobnost. Vrijednosti se izražavaju u
bodovima od 1 do 100.
Klase tala su određene prema kategorijama i to od I do VIII.
1. zemljište od 1. do 4. bonitetne kategorije utvrđuje se jedino kao poljoprivredno zemljište;
2. zemljište 5. i 6. bonitetne kategorije utvrđuje se kao poljoprivredno i iznimno, kao zemljište za
ostale namjene;
3. zemljište 7. i 8. bonitetne kategorije utvrđuje se kao zemljište koje će se prema potrebama
koristiti i za druge namjene.
U dokumentu “Naputak o jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta u
bonitetne kategorije” (“Službene novine FBiH”, br. 78/09) bonitetne kategorije su razvrstane na slijedeći
način:
I bonitetna kategorija (90 - 100 bodova)
U prvu bonitetnu kategoriju raspoređuju se zemljišta ravničarskog klimatsko-proizvodnog rajona, na
ravnom ili na skoro ravnom reljefu sa nagibom do 3%, duboka i vrlo duboka zemljišta dubine preko 120
cm, sa humusno - akumulativnim horizontom dubokim 60 cm i preko 60 cm, ilovastog sastava, mrvičaste
strukture, neutralne do slabo alkalne reakcije (pH = 7 - 8,5), dobro propusna, neprevlažena, sa
podzemnom vodom ispod 120 cm, zemljišta zaštićena od poplava, koja se navodnjavaju i sl.
Zemljišta prve bonitetne klase raspoređuju se u jednu od dvije podkategorije.
Ia bonitetnu podkategoriju: zemljišta u ravnicama i sasvim blagim nagibima, tipa černozem i
humofluvisol, duboka, karbonatna, bezkarbonatna, miceralna, nemiceralna, ilovasta, pjeskovito ilovasta ili glinovito - ilovasta, neutralne reakcije, bez proslojaka skeleta, pijeska, šljunka, pjeskuše; bez
uticaja pedogenetskih procesa i procesa hidrogenizacije, zaslanjivanja ili alkalizacije.
Ib bonitetnu podkategoriju: zemljišta u ravnicama ili sasvim blagim nagibima, tipa černozem,
humofluvisol i reliktni fluvisol, srednje duboka, karbonatna, bezkarbonatna, miceralna, nemiceralna,
ilovasta, pjeskovito - ilovasta ili glinovito - ilovasta, neutralne reakcije bez proslojaka skeleta, pijeska,
šljunka, pjeskuše, zemljišta sa procesima posmjenjavanja, ali bez uticaja procesa hidrogenizacije,
zaslanjivanja ili alkalizacije.
84
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
II bonitetna kategorija (80 - 90 bodova)
U drugu bonitetnu kategoriju raspoređuju se zemljišta ravničarskog i brežuljkastog klimatskoproizvodnog rajona, na ravnom ili blagom nagibu do 3% u ravnicama ili do 8% na brežuljkastim
terenima, srednje duboka i duboka zemljišta dubine od 80 - 110 cm, sa humusno - akumulativnim
horizontom dubine preko 40 cm, pjeskovito - ilovastog do ilovasto - glinastog sastava, praškasto mrvičaste, mrvičaste do graškaste strukture, slabo kisele do blago alkalne reakcije (pH = 6,5 - 8,50),
dobro do umjereno drenirana i propusna, sa podzemnom vodom ispod 90 cm, u ravnicama izložena
slučajnoj, kratkotrajnoj plavnosti, a na brežuljkastim terenima slojevitoj eroziji, laka do srednje teška za
obradbu, pogodna za mehaniziranu obradu i navodnju.
Zemljišta druge bonitetne kategorije raspoređuju se u jednu od podkategorija, i to:
IIa bonitetnu podkategoriju: zemljišta u ravnicama i sasvim blagim nagibima, do 3%, pjeskovito ilovastog i ilovastog sastava, praškasto - mrvičaste i mrvičaste strukture, dobro drenirana i propusna za
vodu izložena kratkotrajnim slučajnim poplavama.
IIb bonitetnu podkategoriju: zemljišta u ravnicama i na brežuljkastim terenima na nagibu do 8%, izložena
površinskoj slojevitoj eroziji, glinasto ilovastog do ilovasto - glinastog sastava, mrvičasto - graškaste do
graškaste strukture, slabo kisele do neutralne reakcije.
III bonitetna kategorija (60 - 80 bodova)
U treću bonitetnu kategoriju raspoređuju se zemljišta ravničarskog i brežuljkastog klimatskoproizvodnog rajona, na ravnom reljefu i nagibu do 3% u ravnicama, ili do 16% na brežuljkastim terenima,
srednje duboka ili duboka zemljišta dubine preko 60 cm, sa humusno-akumulativnim horizontom dubine
preko 30 cm, ilovasto - pjeskovitog do glinastog mehaničkog sastava, praškaste do sitno grudvaste
strukture, srednje kisele do slabo alkalne reakcije (pH = 6 - 8,5), dobro do nepotpuno drenirana i
propusna sa podzemnom vodom ispod 80 cm, dubinski zaslanjena u ravnicama izložena povremenim,
kratkotrajnim poplavama, a na brežuljkastim terenima izložena slojevitoj do slabije brazdastoj eroziji,
laka do teška za obradbu, sa manje pogodnim uvjetima za primjenu mehanizacije i navodnjavanje, sa
preporukom za preventivnim mjerama zaštite od erozije i poplava.
Zemljišta treće bonitetne kategorije raspoređuju se u jednu od dvije podkategorije.
IIIa bonitetnu podkategoriju: zemljišta pjeskovito - ilovastog do glinastog sastava, praškaste do sitno
grudvaste strukture, u ravnicama i na nagibima do 8%, dobro do srednje drenirana i propusna, izložena
povremenim, kratkotrajnim poplavama ili slojevitoj eroziji.
IIIb bonitetnu podkategoriju: zemljišta ilovasto-pjeskovitog do glinastog mehaničkog sastava, koja sadrže
do 10% skeleta, mrvičasto-graškaste do grudvaste strukture na umjereno blagom nagibu do 16%,
izložena slojevitoj i slabije brazdastoj eroziji, osrednje do nepotpuno drenirana i propusna.
IV bonitetna kategorija (40 - 60 bodova)
U četvrtu bonitetnu kategoriju raspoređuju se zemljišta brežuljkastog, brdsko-planinskog i ravničarskog
klimatsko - proizvodnog rajona. Tu spadaju plitka i srednje duboka zemljišta dubine ispod 60 cm, rijetko i
duboka zemljišta, sa humusno-akumulativnim horizontom ispod 30 cm, pjeskovitog do glinastog
mehaničkog sastava, sa sadržajem skeleta do 30%, praškaste do grudvaste strukture, alkalne do jako
kisele reakcije (pH = 5 i više od 8,5), u ravnici i na blagoj padini sa nagibom do 30%, slabo i veoma slabo
drenirana i propusna (rijetko dobro drenirana i propusna pjeskovita zemljišta), sa plitkom podzemnom
vodom ispod 60 cm, kratkotrajno plavljena, često i štetno poplavljena, a na padinama izložena jače
brazdastoj i brazdastoj eroziji, sa otežanim uvjetima za mehaniziranu obradbu, u ravnicama su potrebne
melioracijske mjere i mjere zaštite od poplava, a na nagibima padina protuerozione zaštitne mjere.
Zemljišta četvrte bonitetne kategorije raspoređuju se u jednu od podkategorija, i to:
IVa bonitetnu podkategoriju: zemljišta pjeskovitog do glinasto - ilovastog sastava, sa skeletom do 10%,
dobro i umjereno dobro drenirana, dubinski zaslanjena, u ravnici kratkotrajno plavljena, a na nagibu do
30% izložena slojevitoj do jače brazdastoj eroziji.
85
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
IVb bonitetnu podkategoriju: zemljišta glinasto-pjeskovitog do glinastog mehaničkog sastava sa skeletom
do 30%, slabo drenirana, u ravnici umjereno plavljena i srednje duboko zaslanjena i na padinama sa
nagibom do 30% izložena slabije brazdastoj i jače brazdastoj eroziji.
V bonitetna kategorija (30 - 40 bodova)
U petu bonitetnu kategoriju raspoređuju se zemljišta brežuljkastog, brdskoplaninskog i ravničarskog
klimatsko-proizvodnog rajona, u ravnicama ili na umjereno strmim padinama sa nagibom do 45%
srednje duboka i plitka zemljišta dubine od 30-50 cm, sa humusno-akumulativnim horizontom do 20 cm,
pjeskovitog do glinastog mehaničkog sastava, sa skeletom i do 50%, praškaste do grudvaste strukture,
jako kisele do srednje alkalne reakcije (pH = 4,0 - 9,0), dobro do ekstremno loše drenirana, površinski
zaslanjena, sa podzemnom vodom ispod 55 cm, u ravnicama izložena štetnim i dugotrajnim poplavama,
a na strmim padinama izložena jače brazdastoj i slabije jarugastoj eroziji, skoro nepovoljna za obradbu, a
posebno za mehaniziranu obradbu, uz neophodne melioracije i zaštitu od poplava u ravnicama i
protuerozionim mjerama na strmim padinama.
Zemljišta pete bonitetne kategorije raspoređuju se u jednu od dvije podkategorije.
Va bonitetna podkategorija: zemljišta pjeskovitog do ilovasto-glinastog mehaničkog sastava sa
sadržajem skeletnih čestica i do 30%, dobro do loše drenirana, jako plavna, srednje dubinski zaslanjena u
ravnicama, a na nagibima do 45% izložena jače brazdastoj i slabije jarugastoj eroziji.
Vb bonitetna podkategorija: zemljišta svih oblika mehaničkog sastava, sa skeletnim česticama i do 50%,
u ravnicama izložena čestim i štetnim poplavama, jako plavna, srednje do ekstremno loše drenirana,
površinski zaslanjena, a na strmim padinama sa nagibom i do 45% izložena slabije jarugastoj eroziji.
VI bonitetna kategorija (20 - 30 bodova)
U šestu bonitetnu kategoriju raspoređuju se zemljišta brdsko-planinskog i planinskog klimatskoproizvodnog rajona, zemljišta brežuljkastog ravničarskog klimatsko-proizvodnog rajona, na ravnom
terenu ili na nagibu do 45% i više, plitka zemljišta dubine od 20-30 cm, koja sadrže i do 70% skeleta,
pjeskovitog do glinastog mehaničkog sastava, ekstremno kisela i alkalna (pH = 3,5 - 10,0), na nagibu
izložena svim stupnjevima erozije, osim jače jarugaste, a u ravnicama dugotrajno plavna, sa podzemnom
vodom ispod 35 cm, površinski zaslanjena ili alkalizirana, izložena čestim i dugotrajnim poplavama,
srednje oštećena otpadnim vodama, neophodne protuerozione mjere i zaštita od poplava, odvodnje i
odslanjivanje u ravnicama, uvjetno se koriste kao obradiva zemljišta, a masovno se koriste kao pašnjaci,
livade i šume.
Zemljišta šeste bonitetne kategorije raspoređuju se u jednu od podkategorija, i to:
VIa bonitetna podkategorija: zemljišta na ravnom terenu ili na nagibu do 45% sa sadržajem skeleta i do
60%, izložena čestim i štetnim poplavama, prevlažna, jače alkalizirana u ravnicama, a na nagibima
izložena slabije jarugastoj eroziji.
VIb bonitetna podkategorija: zemljišta na ravnom terenu, ili na nagibu i preko 45% sa sadržajem skeleta i
do 70%, izložena čestim i veoma štetnim poplavama, prevlažna i površinski zaslanjena u ravnicama, a na
nagibu izložena svim stupnjevima erozije, osim jače jarugaste.
VII bonitetna kategorija (10 - 20 bodova)
U sedmu bonitetnu kategoriju raspoređuju se zemljišta planinskog i brdsko planinskog, brežuljkastog i
ravničarskog klimatsko-proizvodnog rajona koja su vrlo plitka, sa dubinom manjom od 20 cm, sa
sadržajem skeleta i više od 70%, potpuno kisela i alkalna (pH = 3,0 - 12,0), u ravnicama ili na nagibu do
65%, izložena vrlo čestim i štetnim poplavama, veoma prevlažna i površinski zaslanjena i veoma
oštećena i degradirana opasnim i štetnim tvarima, aero-zagađenjem, otpadnim i zagađenim vodama, a
na nagibima izložena svim vidovima erozije do jače jarugaste, sa neophodnim mjerama zaštite od
poplava, mjerama odvodnje i odslanjivanja, a na nagibima sa neophodnim mjerama zaštite od erozije
(zemljišta koja se isključivo koriste kao pašnjaci i šume).
86
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
VIII bonitetna kategorija (do 10 bodova)
U osmu bonitetnu kategoriju raspoređuju se veoma plitka zemljišta, sa dubinom ispod 10 cm, koja
sadrže i do 90% skeleta, koja se nalaze u brdsko planinskom i planinskom klimatsko-proizvodnom
rajonu, na nagibu preko 65%, izložena svim vidovima erozije, koja se koriste isključivo kao veoma
nekvalitetni pašnjaci, devastirane šume i ekološki zagađena zemljišta. Ovu kategoriju čine urbane zone,
eksploataciona područja, prometnice, vodne akumulacije i vrlo plitka zemljišta, koja sadrže i do 90%
skeleta, na nagibu i više od 65% ugrožena najjačim oblicima erozije.
Površine zemljišta različitih bonitetnih klasa u SBK/KSB (Slika 20) date su u narednoj tabeli.
Tabela 40. Bonitetne klase zemljišta na području SBK/KSB
Klasa
Površina (ha)
% zastupljenosti
Klasa II
1.542,01
0,5
Klasa III
5.769,74
1,8
Klasa IVa
3.537,79
1,1
Klasa IVb
18.099,23
5,7
Klasa V
37.097,15
11,6
Klasa VI
35.070,68
11,0
Klasa VII
10.110,03
3,2
Najzastupljenija klasa zemljišta je V klasa sa 37.097,15 ha, odnosno 11,6%, te klasa VI sa 35.070,68 ha,
odnosno 11,0% (poljoprivredno zemljište i zemljište za ostale namjene). Najmanje zastupljena klasa
zemljišta je klasa II sa 1.542,01 ha, odnosno 0,5% (Isključivo zemljište za poljoprivredu).
Udjel kvalitetnog zemljišta kojeg čine prve tri klase (I-III) ima veoma malo, svega 7.311,75 ha što čini
svega 2,3 % ukupnog poljoprivrednog zemljišta Kantona.
87
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Slika 20. Bonitetna karta SBK/KSB
Relativno visok udio V i VI klase zemljišta pokazuje da je neophodno provođenje agrotehničkih i
hidrotehničkih mjera kako bi se povećala proizvodna sposobnost ovih zemljišta.
Utvrđene bonitetne klase poljoprivrednog zemljišta u SBK/KSB prema upotrebnoj vrijednosti (Slika 21)
svrstane su u nekoliko grupa tj.:
 I agrozona – zemljišta pogodna za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju;
 II agrozona – zemljišta pogodna za poluintenzivnu poljoprivrednu proizvodnju;
 III agrozona – zemljišta ekstenzivne poljoprivredne proizvodnje;
 IV - zona šuma;
 V zona – urbani prostori i površine isključene iz sfere biljne proizvodnje.
Na području Kantona izražena je ugroženost kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta. Imajući u vidu
ograničene površine kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, potrebno je uložiti maksimalne napore kako
bi se isto očuvalo na području SBK/KSB.
88
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Slika 21. Upotrebna vrijednost zemljišta na području SBK/KSB
2.8.3.10 Razvijenost monitoringa kvaliteta zemljišta
Razvijenost monitoringa kvaliteta zemljišta nije na zavidnom nivou na cijeloj teritoriji BIH pa i SBK/KSB.
Iako Zakon o poljoprivrednom zemljištu i Zakon o prostornom planu i korištenju zemljišta FBiH nalažu
formiranje integriranog sistema monitoringa zemljišta isti se ne provodi redovno. Institucija koja je
osposobljena za monitoring kvalitete zemljišta je Federalni zavod za agropedologiju, koja je do danas
vršila povremena ispitivanja tla na području SBK/KSB.
I pored postojanja Institucija, treba navesti da se monitoring tla se ne vrši redovno, već povremeno i to
uglavnom zavisno od potreba na terenu. Posljednji monitoring tla rađen je na nekoliko lokacija na
području SBK/KSB i rađen je samo na području Općina: na zemljištima ugroženim poplavama. Ovakav
monitoring tla nije dovoljan da bi se dala ocjena stanja tla na cjelokupnom području kantona, te bi
nadležne institucije trebale osigurati sredstva kako bi se vršio stalni monitoring tla, prije svega zbog
mogućnosti nakupljanja polutanata u poljoprivredne kulture, što može predstavljati i opasnost po
zdravlje ljudi.
2.8.4 Identifikacija problema
Na osnovu provedene analize stanja zemljišta na području SBK/KSB, evidentirani su osnovni problemi iz
ove oblasti. Navedeni problemi se uglavnom odnose na nedostatak podataka o stanju tla za područje
kantona. Evidentirani problemi su navedeni u slijedećoj listi:
 nedostatak preciznog i redovnijeg monitoringa stanja tala, kao ni monitoring korištenja
zemljišta,
89
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina






nepostojanje zakonske regulative na kantonalnom nivou koja se odnosi na prenamjenu
poljoprivrednog zemljišta u građevinsko,
nedostatak kompletiranih podataka o zdravstvenom stanju zemljišta za cjelokupno područje
SBK/KSB,
neuređene katastarske knjige,
nepostojanje podataka o godišnjoj količini izgubljenog tla na teritoriji Kantona,
nepostojanje podataka o zbijenosti tla,
nepostojanje preciznih podataka o broju klizišta na cjelokupnoj teritoriji Kantona.
Navedenu problematiku vezanu za tlo bi bilo najbolje riješiti formiranjem jedinstvene baze podataka za
tlo na nivou BiH, entiteta ili kantona, te vršenjem redovnih istraživanja na terenu, barem na mjestima
gdje je prvim istraživanjima evidentiran problem po bilo kojem osnovu.
Ukoliko ne postoji konsenzus na višim nivoima vlasti o uspostavljanju jedinstvene baze podataka za tlo,
SBK/KSB bi trebao, u granicama svojih financijskih i stručnih mogućnosti uspostaviti vlastitu bazu
podataka u kojoj bi se vodila evidencija o stanju tla, kao i pritiscima na tlo.
2.8.5 Zaključci i preporuke
Prema dostupnim podacima, na prostoru SBK/KBS dominira poljoprivredno i šumsko zemljište. Procent
urbaniziranog zemljišta blago raste. Nepostojanje intenzivnog monitoringa zemljišta, podataka o
zbijenosti zemljišta, kao ni podataka o klizištima, polutantima (organskim i anorganskim) nalaže hitnu
provedbu istih kako bi se stvorila jasnija slika o zdravstvenom stanju ali i o gubitku zemljišta na
cjelokupnoj teritoriji kantona.
Nakon sagledavanja svih dostupnih podataka može se zaključiti da na prostoru SBK/KSB postoje
zadovoljavajući podaci o strukturi zemljište i kontaminaciji zemljišta. Osnovni nedostaci vezani su za
nedostatak redovnih istraživanja i istraživanja većih zemljišnih površina kantona, kao ni recentnih
istraživanja o prisutnosti teških metala na cjelokupnoj površini kantona. Jedan od problema jeste i
nepotpune informacije o aktivnim klizištima na području kantona kao i nepostojanje podataka o
gubicima zemljišta.
Nakon sagledavanja zaključaka kao i identificiranih problema navode se i osnovne preporuke kako
slijedi:
 Prikupiti podatke o broju klizišta na cjelokupnoj teritoriji Kantona,
 Redovno voditi evidenciju saniranih i pojave novih klizišta,
 Formirati bazu podataka za klizišta na kantonalnom nivou,
 Vršiti redovan monitoring zdravstvenog stanje tla na godišnjem nivou,
 Vršiti redovan monitoring tla i monitoring korištenja zemljišta na cjelokupnoj teritoriji Kantona,
 Voditi evidenciju o godišnjoj količini izgubljenog tla na prostoru Kantona,
 Uraditi Studiju/Elaborat o zbijenosti tla na prostoru Kantona,
 Donošenje zakona o prenamjeni poljoprivrednog zemljišta u građevinsko na kantonalnom nivou,
 Urediti i uskladiti sve katastarske podatke na teritoriji Kantona.
90
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
2.9
Stanje i okolišni indikatori u oblasti prirode
Okolišne indikatore u oblasti prirode čine: prirodno okruženje, biodiverzitet, geološka raznolikost,
prirodno naslijeđe, konverzija staništa, prekomjerna eksploatacija resursa, zagađenje okoliša, uticaj
klimatskih promjena na prirodu, invazivne vrste, stanje javne svijesti, identifikacija (rangiranje)
ekosistema sa visokim vrijednostima bioraznolikosti i opis posebno vrijednih područja.
2.9.1 Prirodno okruženje
Morfološka struktura SBK/KSB je veoma specifična. Živopisni pejzaž, veoma atraktivno planinsko
područje sa značajnim prirodnim vrijednostima su prirodni razvojni resurs. Morfološku strukturu
sačinjavaju jasno izdiferencirani dolinsko kotlinski dijelovi rijeka Lašve, Vrbasa i Fojnice te njihovih
pritoka i brdsko-planinski dijelovi koji se prepliću i uklapaju jedni u druge. Brdsko-planinsko područje
(500-2.000 m.n.v.) obuhvata 55,3% teritorije. To pokazuje da je područje ovog Kantona rasprostranjeno
na većim nadmorskim visinama od 500 m. Značajne planinske formacije su: Vlašić (Paljenik 1.922 m),
Komar (Kamenjak 1.510 m), Kruščica (1.650 m), Vranica (Nadkrstac 2.112 m), Raduša (1.510 m), Volujak
(1.210 m), Radovan (1.446 m), Galica (1.627 m) i Bitovnja (Lisin 1.742 m). Ravničarsko područje (300-500
m.n.v.) obuhvata samo oko 5% teritorije. Ekosistemi ovih planina imaju visok diverzitet bioloških formi i
tipova staništa zbog čega daju poseban pečat unikatnosti ovog dijela bosansko-hercegovačkog prostora.
Hidrografska mreža je dosta dobro razvijena i ima relativno malo površina gdje nema vodotoka i
površinskog oticanja. Osnovnu strukturu hidrografske mreže čini sliv rijeke Vrbas na teritoriji Federacije
BiH, cijeli sliv rijeke Lašve i sliv Fojnice uzvodno od Kiseljaka. Svi vodotoci u Kantonu imaju relativno uske
riječne doline sa vrlo malo dionica sa većim debljinama aluvijalnih geoloških formacija. U riječnim
dolinama su formirani veći urbani centri i naselja, te izgrađene cestovne komunikacije.
2.9.2 Biodiverzitet
Biodiverzitet (biološka raznolikost) podrazumijeva raznolikost živih organizama koji nastanjuju kopno i
vodu, kao i ekoloških sistema čiji su integralni dio.
Biodiverzitet se manifestuje kroz očuvanje i održivo korištenje. Očuvanje biodiverziteta je konzervacija i
obnavljanje narušenih ekosistema i prirodnih staništa, kao i očuvanje i oporavak biljnih i životinjskih
vrsta. Održivo korištenje predstavlja racionalno korištenje prirodnih resursa i održavanje onog stepena
potencijala biodiverziteta koji odgovara potrebama i težnjama sadašnjih i budućih generacija.
Smatra se da je područje SBK/KSB, kao i BiH, bogato vrstama i njihovim staništima, ali nije dovoljno
istraženo i o tome nedostaju kvalitetniji podaci. Bogatstvo živog svijeta na ovom području je rezultat
ekološke heterogenosti prostora, geomorfološke i hidrološke raznolikosti, kao i raznolikosti klimatskih
uslova. Na području ovog Kantona je identifikovano više od 4.000 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka od
kojih su mnoge endemičnog i reliktnog karaktera, te više od 200 vrsta ptica i drugih elemenata biološke
raznolikosti.
Diverzitet matičnog supstrata, različitih tipova zemljišta, reljefa i ekoklime, vremenom je uslovio razvoj
biocenološkog i ekosistemskog diverziteta na horizontalnom i vertikalnom profilu srednjobosanskih
planina, koji pejzažima daje prepoznatljive ambijentalne vrijednosti.
Vegetacija na planinama Vlašić i Vranica se na vertikalnom profilu rasčlanjuju u više vegetacijskih
pojaseva koje izgrađuju specifični ekosistemi.
Ekosisteme planinskog pojasa srednjobosanskih planina (Vranica i Vlašić) čine:
 ekosistemi vegetacije oko snježnika klase Salicetea herbaceae Br.-Bl. 1947., koji su na ovim
planinama zastupljeni u vidu enklava;
 ekosistemi planinskih rudina na krečnjacima i bazifilnim tlima klase Elyno-Seslerietea Br.-Bl.
1948.;
91
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina



ekosistemi planinskih rudina na silikatima i kiselim zemljištima klase Cariceta curvulae Br.Bl.1948.;
ekosistemi sa vegetacijom u pukotinama stijena, klase Asplenietea rupestris (H. Meier) Br.-Bl.
1934.;
ekosistemi na siparima klase Thlaspeetea rotundifolii Br.-Bl. 1947.
Ekosistemi pretplaninskog pojasa srednjobosanskih planina (Vranica i Vlašić) su dosta zastupljeni i
raznoliki, čine a čine ih sljedeći tipovi ekosistema:
 ekosistemi pretplaninskih rudina na krečnjacima i bazifilnim zemljištima klase Elyno-Seslerietea
Br.-Bl. 1948.;
 ekosistemi pretplaninskih rudina na silikatima i kiselim zemljištima Cariceta curvulae Br.Bl.1948.;
 ekosistemi sa vegetacijom u pukotinama stijena klase Asplenietea rupestris (H. Meier) Br.-Bl.
1934.;
 ekosistemi na siparima klase Thlaspeetea rotundifolii Br.-Bl. 1947.;
 ekosistemi pretplaninskih vriština klase Rhodoreto-Vaccinietea Lkšić et al. 1979.;
 ekosistemi klekovine bora klase Vaccinio-Piceetea Br.-Bl. 1939.;
 ekosistemi pretplaninskih šuma smrče klase Vaccinio-Piceetea Br.-Bl. 1939. i
 ekosistemi pretplaninskih bukovih šuma klase Querco-Fagetea Br.-Bl. et Vlieg. 1937.
Planinske livade se rasprostiru iznad gornje granice visoke šume i čine jedno od prirodnih obilježja
područja centralne Bosne. Imaju specifične ekološke, biološke i estetske vrijednosti.
Ekosisteme gorskog pojasa na vertikalnim profilima srednjobosanskih planina čine:
 ekosistemi mješovitih lišćarsko-četinarskih šuma klase Querco-Fagetea Br.-Bl. 1939., reda
Fagetalia Pawl. 1928 i sveza: Luzulo-Fagion moesiacae, Fagion moesiacae Bleč. et Lkšić 1970.,
Acerion pseudoplatani Oberd.1967.;
 ekosistemi četinarskih šuma klase Vaccinio-Piceetea Br.-Bl. 1939., reda Vaccinio-Piceetalia Br.-Bl.
1939. i sveza Vaccinio-Piceion Br.-Bl. 1938. i Piceion abietis;
 ekosistemi termofilnih šuma i šikara vegetacijskog reda Quercetalia pubescentis Br.-Bl. (1931)
1932;
 ekosistemi visokih cretova klase Oxycocco-Sphagnetea Br.-Bl. et Tx. 1943.;
 ekosistemi niskih cretova klase Scheuzerio-Caricetea fuscae (Nordh. 1936) R.Tx.1937.;
 ekosistemi izvora i potoka klase Montio-Cardaminetea Br.-Bl. 1t tx 1943.;
 ekosistemi higrofilnih šuma johe klase Alnetea glutinosae Br.-Bl. et Tx 1943. i reda Alnetalia
glutinosae-incanae;
 ekosistemi pukotina stijena klase Asplenietea rupestris (H. Meier) Br.-Bl. 1934.;
 ekosistemi mezofilnih livada klase Arrhenatheretea Br.-Bl. 1947., reda Arrhenatheretalia Pawl.
1928. i sveze Pančićion Lkšić 1966.;
 ekosistemi higrofilnih livada klase Molinio-Juncetea Br.-Bl. 1947.;
 ekosistemi termofilnih livada, kamenjarskih pašnjaka i kamenjara;
 ekosistemi tercijernog tipa sa vegetacijom na nitrofilnim i ugaženim staništima, te vegetacijom
okopavina, strništa, torova i smetljišta.
Livadski ekosistemi gorskog pojasa na području SBK/KSB se odlikuju visokim stepenom diverziteta i
endemizma vrsta koje ulaze u njihov sastav. Ovi ekosistemi se mozaično uklapaju u geomorfološki
diverzitet prostora gorskog pojasa srednjobosanskih planina. Zbog povoljnih pedoloških, orografskih i
klimatskih uslova ekosistemi gorskog vegetacijskog pojasa srednjobosanskih planina imaju izraženu
92
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
raznolikost i visok stepen bioprodukcije, zbog čega predstavljaju jedan od osnovnih uslova kvaliteta
životne sredine.
Klimatogene ekosisteme brdskog pojasa na vertikalnim profilima srednjobosanskih planina na području
SBK/KSB čine:
 ekosistemi lišćarsko-listopadnih šuma klase Querco-Fagetea Br.-Bl. 1939. te:
- reda Fagetalia Pawl. 1928. i sveze Carpinion betuli illyrico-moesiacum Ht 1956.;
- reda Ostryo-Carpinetalia orientalis Lkšić, Pavlović, Redžić 1982. i sveza Seslerio-Ostryon Lkšić,
Pavlović, Redžić 1982., Cotino-Cotoneastrion Fuk. (1958) 1979 i Ostryo-Carpinion orientalis Ht.
1954. Em. 1958.;
- reda Quercetalia pubescentis Br.-Bl. (1931.) 1932. i sveza Ostryo-Carpinion orientalis Ht 1954
em. 1958., Quercion pubescentis-petraeae Br.-Bl. 1931. i Quercion petraeae-cerris (Lakušić
1976.) Lkšić et Jovanović 1980.;
- reda Quercetalia robori-petraeae R. Tx. (1931.) 1937. i sveze Quercion robori-petraeae Br. -Bl.
1932.;
- reda Populetalia albae Br.-Bl. 1931. i sveze Salicion albae Soo (1930.) 1940.
 ekosistemi higrofilnih šuma johe klase Alnetea glutinosae R. Tx. 1937., reda Alnetalia glutinosae R.
Tx. 1937. i sveze Alnion glutinosae (Malcuit 1929) Meijer Drees 1936.;
 ekosistemi pukotina stijena klase Asplenietea trichomanis Br.-Bl. 1934. corr. Oberd. 1977., reda
Potentilletalia caulescentis Br.-Bl. 1926. i reda Amphoricarpetalia Lkšić 1968.;
 ekosistemi sipara klase Thlaspeetea rotundifolii Br.-Bl. et all. 1947.
Sekundarni ekosistemi brdskog pojasa su široko zastupljeni na području SBK/KSB i čine ih:
 ekosistemi mezofilnih livada klase Molinio-Arrhenatheretea R.Tx. 1937 em. 1970., te:
- reda Arrhenatheretalia Pawl. in Pawl., Sokol. et Wallisch 1928. i sveze Arrhenatherion elatioris
R.Tx. 1937.;
- reda Agrosti-Festucetalia rubrae Puscaru et al. 1956. i sveze Festuco-Agrostion capillaris Redžić
1990.;
 ekosistemi termofilnih livada kamenjarskih pašnjaka i kamenjara:
- klase Festuco-Brometea Br.-Bl. et R.Tx. 1943. i reda Brometalia erecti (W. Koch 1926.) Br.-Bl.
1936.;
- klase Sedo-Scleranthetea Br.-Bl. Em. Moravec 1967.;
- ekosistemi termofilnih mediteransko-montanih kamenjara reda Scorzonero-Chrysopogonetalia;
 ekosistemi higrofilnih livada klase Molinio-Juncetea Br.-Bl. 1947., reda Molinietalia W. Koch 1926. i
sveza Molinion coeruleae W. Koch 1926. i Filipendulo-Petasition Br.-Bl. 1947.
U ruralnim i urbanim područjima SBK/KSB zastupljeni su ekosistemi tercijarnog tipa, odnosno
ekosistemi na neuređenim staništima izloženim kontinuiranim intenzivnim antropogenim uticajima. Od
antropogenih tercijernih ekosistema najzastupljeniji su:
 ekosistemi nitrofilnih zajednica klase Chenopodietea Br.-Bl. 1931. Em. 1936. i reda
Chenopodietalia Br.-Bl. 1952.;
 ekosistemi klase Agrostietea stoloniferae Oberd.et Mull. Ex Gors 1968.;
 ekosistemi ugaženih staništa klase Plantaginetea maioris Tx. 1950;
 ekosistemi klase Bidentetea tripartiti Tx., Lohm. Et Prsg 1950.;
 ekosistemi klase Artemisietea vulgaris Lohm., Prsg. Et Tx. 1950.;
 ekosistemi kultura žitarica i lucerke klase Secalinetea i reda Secalinetalia, i dr.
Analizom općeg stanja ekosistema na području SBK/KSB može se konstatovati da se manji procenat
ekosistema nalazi u dobrom stanju po strukturi i dinamici. U većini ekosistema je došlo do promjene u
strukturi i dinamici životne zajednice ili svojstvima staništa, zbog kontinuirane degradacije uslijed
intenzivnog djelovanja antropogenih faktora (prekomjerna ispaša, intenzivna deforestacija, izgradnja
93
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
različitih građevinskih objekata što dovodi do nestanka pojedinih staništa i destabilizacije planinskih
ekosistema gdje su tipičan primjer planina Vlašić te Vranica sa Prokoškim jezerom, zatim prekomjerna i
neracionalna upotreba prirodnih resursa sadržanih u ljekovitim i aromatičnim biljkama, izgradnja
šumskih komunikacija itd.).
Samo mali procenat ekosistema ima visok kapacitet prihvata i biopotencijal, pri kojem antropogeni
pritisci i uticaji ne dovode do znatnih promjena strukture populacija koje grade životnu zajednicu.
Općenito se može konstatovati da se skoro svi ekosistemi na ovom području karakterišu većom ili
manjom osjetljivošću na antropogene uticaje. Na to ukazuje narušena i reducirana struktura životnih
zajednica u analiziranim ekosistemima. Oko 20% ekosistema su livadski, odnosno ekosistemi
sekundarnog tipa i oko 7% ekosistema su tercijarni, odnosno antropogeni ekosistemi urbanog i ruralnog
područja. Ovakvi odnosi u svjetlu stepena degradiranosti ukazuju na visoke potencijale prostora u
generisanju diverziteta životnih oblika i zajednica i jako izražene antropogene pritiske na biodiverzitet na
području SBK/KSB.
Zbog neadekvatnog upravljanja, intenzivne eksploatacije ekosistema i kontinuiranih snažnih
antropogenih uticaja na ekosisteme ugrožene su mnoge vrste biljaka i životinja na području SBK/KSB i
prijeti im opasnost da iščeznu i nestanu ako se ne preduzmu odgovarajuće mjere zaštite i upravljanja.
2.9.2.1 Flora
Florni sastav na području SBK/KSB odlikuje prisustvo velikog broja vrsta evidentiranih na Crvenoj listi
flore FBiH. Ove vrste pretežno naseljavaju ekosisteme planinskih područja (Vranica, Vlašić itd.) i
različitog su statusa kada je u pitanju njihova ugroženost unutar FBIH. Na području SBK/KSB evidentirano
je oko 180 vrsta sa Crvene liste flore FBiH što čini oko 27% od ukupnog broja vrsta sa ove liste (Slika 22).
Slika 22. Distribucija biljnih vrsta po kategorijama ugroženosti na području SBK/KSB (%)
Najveći broj biljnih vrsta spada u kategoriju ranjivih (VU) – 34,8%, dok je kritično ugroženih biljnih vrsta
(CR) 4,4%. Za 11,2% vrsta nema dovoljno podataka te je njihov status još uvijek nedefiniran.
Za procjenu statusa vrsta sa Crvene liste flore korištene su kategorije Crvene liste IUCN-a verzija 3.1
(Slika 23).
94
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Slika 23. Kategorije ugroženosti prema IUCN-u (verzija 3.1)23
Neke od najznačajnijih endemičnih balkanskih vrsta prisutnih na području SBK/KSB su Ranunculus
crenatus Waldst. et Kit., Crepis aurea (L.) Cass. (incl. Crepis bosniaca K. Maly, Scabiosa leucophylla Borb.,
Festuca panciciana (Hack) K. Richt., dok su neki od najznačajnijih endema Dinarida Edraianthus niveus G.
Beck, Thymus balcanus Borbas, Phyteuma pseudorbiculare Pant. itd.
Popis svih biljnih vrsta sa područja SBK/KSB evidentiranih na Crvenoj listi flore FBIH uključujući njihovu
rasprostranjenost i status dat je u Prilogu 3, Tabela 81.
2.9.2.2 Fauna
Sisari
Prema podacima navedenim u Crvenoj listi faune FBiH ugroženo je preko 18 vrsta sisara, koje imaju
areal na području SBK/KSB. U sljedećoj tabeli su dati pregledni podaci o broju i stepenu ugroženosti
(status) vrsta sisara na području SBK/KSB.
Tabela 41. Stepen ugroženosti vrsta sisara na području SBK/KSB
Stepen
ugroženosti
Vrsta
izumrla u
prirodi
Ugrožene
vrste
Rizične
vrste
Niskorizične
Najmanje
vrste
zabrinjavajuće
vrste
STATUS
1
10
1
/
IUCN 2009
/
/
1
3
Rijetke
vrste
Neopredjeljene
/
2
4
14
/
/
Najveći broj vrsta spada u kategoriju ugroženih– 55,5%, dok je oko 11% rijetkih vrsta sisara na području
SBK/KSB.
U odnosu na ukupan broj vrsta sisara sa Crvene liste faune FBIH, na području SBK/KSB je evidentirano je
19% vrsta (Slika 24).
23
Službena internet stranica FMOIT (dostupno na adresi: http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20Flore%20FBiH.pdf)
95
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Slika 24. Distribucija vrsta sisara po kategorijama ugroženosti na području SBK/KSB (%)
Prema podacima navedenim u Crvenoj listi faune FBiH smatra se da je na području SBK/KSB nestala ili
izumrla vrsta dabar (Castor fiber L.), čije stanište je bilo u okolini Donjeg Vakufa.
Ptice
Na području SBK/KSB areal ima preko 15 vrsta ugroženih ptica (Tabela 42).
Tabela 42. Stepen ugroženosti vrsta ptica na području SBK/KSB24
Stepen ugroženosti
Kritično ugrožene
vrsta
Ugrožene vrste
Rizične vrste
Najmanje
zabrinjavajuće
Status
3
3
8
1
IUCN Red List
/
/
2
13
Na području SBK/KSB evidentirano je oko 4,6% vrsta u odnosu na ukupan broj vrsta ptica sa Crvene liste
faune FBiH liste. Skoro 60% evidentiranih vrsta ima status rizičnih vrsta, dok je vrsta sa statusom
najmanje zabrinjavajućih oko 7% (Slika 25).
Slika 25. Distribucija vrsta ptica po kategorijama ugroženosti na području SBK/KSB (%)
Kritično ugrožene vrste ptica na području SBK/KSB su: mali kormoran (Phalaerocorax pygmaeus) čiji
areal je u zoni Plivskog jezera, bjelonokta vjetruša (Falco naumani) čiji areal je planina Vlašić i veliki
24
Službena internet stranica FMOIT (dostupno na adresi: http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20Faune%20FBiH.pdf)
96
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
tetrijeb (Tetrao urogallus) čiji areal je šire područje naselja Šedinac kod Jajca, Kruščica kod Busovače,
planina Vranica (Gornji Vakuf), Prusačka kod Donjeg Vakufa, Skrta kod Busovače, Prkos kod Fojnice i
planina Vlašić. Ugrožene vrste ptica su: planinski ćuk (Aegolius funereus) sa arealom na Vlašiću i Vranici),
mali ćuk (Glaucidium passerinum) sa arealom na Vlašiću i bukavac (Botaurus stellaris) čiji areal je Plivsko
jezero. Rrizičnea vrste ptica su: orao zmijar (Circaetus gallicus), zidarčac (Tichodroma muraria),
jastrebača (Strix uralensis), velika ušara (Bubo bubo), kukuvija (Tyto alba) i troprsti djetlić (Picoides
tridactylus).
Gmizavci
Prema podacima navedenim u Crvenoj listi faune FBiH ugrožene su 2 vrste gmizavaca koje imaju areal i
na području SBK/KSB. U sljedećoj tabeli su dati pregledni podaci o broju i stepenu ugroženosti (statusu)
vrsta gmizavaca na području SBK/KSB.
Tabela 43. Stepen ugroženosti vrsta gmizavaca na području SBK/KSB25
Stepen ugroženosti
IUCN Kategorija
Rizične vrste
Niskorizične vrste
Evropski status
1
1
Verzija BiH
1
1
Rizična vrsta gmizavaca je barska kornjača (Emys orbicularis), čiji areal je područke Jajca, okolina Plivskog
jezera, Busovača, a niskorizična je planinska šarka (Vipera ursinii), čiji areal je planina Vlašić.
Vodozemci
Prema podacima navedenim u Crvenoj listi faune FBiH ugroženo je preko 3 vrste vodozemaca, koje
imaju areal na području SBK/KSB. U sljedećoj tabeli su dati pregledni podaci o broju i stepenu
ugroženosti (statusu) vrsta vodozemaca na području SBK/KSB.
Tabela 44. Stepen ugroženosti vrsta vodozemaca na području SBK/KSB26
Stepen ugroženosti
IUCN Kategorija
Rizične vrste
Niskorizične vrste
Evropski status
/
1
Verzija BiH
2
/
Rrizične vrste vodozemaca na području SBK/KSB su Triturus aplestris reiseri (stenoendem rasprostranjen
u Prokoškom jezeru) i Triturus macedonicus (rasprostranjen na području Velike Kladuše, Bosanske
Krupe, Bihaća, Tuzle, Zavidovića, Gornjeg Vakufa i Sarajeva).
Popis ugroženih vrsta životinja na području SBK/KSB se nalazi u Crvenoj listi faune FBiH (Dostupno na:
http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20Faune%20FBiH.pdf.).
Lovna divljač
Od lovne divljači na području SBK/KSB su se zadržale slijedeće vrste: srna (Capreolus capreolus L.),
medvjed (Ursus arctos L.), vuk (Canis lupusL.), divlja svinja (Sus scrofa L.), lisica (Canis vulpes L.), kuna
bjelica (Martes martes L.), kuna zlatica (Martes foina L.), zec (Lepus europaeus L.), veliki tetrijeb (Tetrao
urogallus L.), lještarka (Tetrastes bonasia L.), golub grivnjaš (Columba palumbus L.), golub dupljaš
(Columba oenas L.), grlica (Streptopelia turtur L.).
25
26
Ibid.
Ibid.
97
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Osnovni problemi vezani za biodiverzitet na području SBK/KSB su sljedeći:












degradacija i uništavanje prirodnih staništa,
degradacija ekosistema uslijed nekontrolisane eksploatacije,
degradacija pejzaža,
kontinuirano zagađivanje svih elemenata životne sredine,
nestanak autohtonih biljnih i životinjskih vrsta,
ugroženost biljnih i životinjskih vrsta,
nekontrolirani unos (introdukcija) biljnih i životinjskih vrsta,
prekomjerna eksploatacija ugroženih vrsta biljaka, životinja i gljiva,
nepostojanje mehanizama upravljanja i monitoringa, neadekvatno upravljanje zaštićenim
područjima,
nedostatak podataka o biodiverzitetu i statusu biljnih i životinjskih vrsta,
nedosljedno provođenje propisa o biodiverzitetu i zaštiti prirode,
nizak nivo educiranosti i javne svijesti itd.
Ribe
Prema podacima iz Ribarske osnove za ribolovno područje SBK/KSB fauna riba na području SBK/KSB
sastoji se od 17 vrsta: lipljen (Thymallus thymallus L.), potočna pastrva (Salmo trutta L.), peš (Cottus
gobio L.), gaga (Phoxinus phoxinus L.), kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss Walbaum), sapača
(Barbus balcanicus Kotlík, Tsigenopoulos, Ráb & Berrebi), klen (Squalius cephalus L.), mladica (Hucho
hucho L.), krkuša (Gobio obtusirostris Valenciennes), vijun (Cobitis elongata, Heckel i Kner), pliska
(Alburnus bipunctatus Bloch), šaran (Cyprinus carpio L.), smuđ (Sander lucioperca L.) turski klen (Telestes
souffia Risso), oštrulj (Aulopyge huegelii Heckel), amur (Ctenopharyngodon idella Valenciennes) i
babuška (Carassius gibelio Bloch). Na Crvenoj listi FBiH su mladica i oštrulj označene kao ugrožene vrste
riblje faune.
2.9.3 Prirodno naslijeđe
Spomenik prirode “Prokoško jezero” je trenutno jedino zvanično zaštićeno prirodno područje na
teritoriji SBK/KSB. Spomenik prirode, prema kategorizaciji Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN),
na čijim principima se bazira i Zakon o zaštiti prirode FBiH (“Sl.novine FBiH”, br. 66/13) predstavlja
zaštićeno područje kojim se upravlja uglavnom radi konzervacije specifičnih prirodnih obilježja i pripada
III kategoriji zaštićenih područja.
Prokoško jezero je zbog unikatnih geomorfoloških, biocenoloških i ekoloških osobina proglašeno
spomenikom prirode kao kategorija zaštićenog područja 2005. godine donošenjem Zakona o proglašenju
spomenika prirode “Prokoško jezero“ od strane Skupštine SBK/KSB (“Sl. novine SBK/KSB“, br. 12/05).
Jezero se nalazi na planini Vranici na nadmorskoj visini od 1.635 m. Površina zaštićenog područja iznosi
2.225 ha i obuhvata tri zaštićene zone. Prva zona zaštite obuhvata površinu od 186 ha i predstavlja
prostor najviših vrijednosti koji mora ostati očuvan u izvornom stanju. Druga zaštita zona obuhvata
prostor površine 732 ha i predstavlja pufersku zonu. Treća zona zaštite obuhvata prostor površine 1.307
ha u kome preovladava zaštita izvornog stanja ovog prirodnog područja.
Geološki posmatrano masiv Vranice je najstarije područje BiH sa osobenom florom i faunom, i kao takvo
je još 1954. godine proglašeno zaštićenim da bi Prostornim planom BiH iz 1981. godine bilo kategorisano
regionalnim parkom prirode sa nacionalnim vrijednostima.
Sadašnje stanje ovog zaštićenog prirodnog područja je značajno narušeno i izloženo je negativnim
uticajima neplanske gradnje stambenih objekata koja je rezultirala kaptiranjem većine izvora koji su
vodom prihranjivali jezero i neriješenom odvodnjom otpadnih voda, te konstantnim djelovanjem erozije,
98
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
čime je došlo do smanjenja i zamočvarivanja dijela jezera. Zaštitom ovog jezera obezbjeđuje se i zaštita
stenoendemske bosanskohercegovačke podvrste alpskog tritona čiji areal je Prokoško jezero.
Na području SBK/KSB registrovane su brojne prirodne vrijednosti, koje nisu stavljene pod zaštitu.
Međutim, Prostornim planom SBK/KSB 2005-2025. evidentirana su određena posebno vrijedna prirodna
područja i objekti prirodnog naslijeđa koji se planiraju staviti pod određenu kategoriju zaštite u skladu sa
Zakonom o zaštiti prirode.
Prostornim planom SBK/KSB za period 2005.2025. je na osnovu evidentiranja i preliminarne
kategorizacije izdvojeno 15 područja kao posebno vrijedna područja i sadržaji neponovljivog fenomena
prirodnog naslijeđa i to su:
1. Spomenik prirode "Slap rijeke Plive"
2. Spomenik prirode "Vranica" - površine 30.000 ha
3. Zaštićeni krajolik "Vlašić" - površine 22.750 ha
4. Zaštićeni krajolik "Kruščica" - površine 5.900 ha
5. Zaštićeni krajolik "Pogorelica - Bitovnja" – površine 6.150 ha
6. Zaštićeni krajolik "Sjemešnica - Plazenica" – površine 9.675 ha
7. Zaštićeni krajolik "Raduša" – površine 8.750 ha
8. Zaštićeni krajolik "Fojnica - Fojnička rijeka" – površine 5.000 ha
9. Zaštićeni krajolik "Rostovo" – površine 4.225 ha
10. Zaštićeni krajolik "Gornji Vrbas" – površine 15.775 ha
11. Zaštićeni krajolik "Pliva" – površine 1.700 ha
12. Zaštićeni krajolik "Srednji Vrbas" – površine 3.250 ha
13. Zaštićeni krajolik "Vesela" – površine 6.650 ha
14. Zaštićeni krajolik "Ranča" – površine 11.475 ha
15. Zaštićeni krajolik "Ravno Rostovo" – površine 2.800 ha
Ukupna površina svih registrovanih područja koja treba kroz zakonsku procedure staviti pod zaštitu na
području Kantona iznosi 134.100 ha. Radi se o veoma značajnoj površini prostora koji se planira staviti
pod određenu kategoriju zaštite.
Na Slici 26 prikazan je položaj spomenika prirode “Prokoško jezero”, kao i pozicije ostalih 15 prirodno
vrijednih područja koji do sada nisu zvanično zaštićeni.
99
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Slika 26. Položaj spomenika prirode Prokoško jezero i ostalih prirodno vrijednih područja u
SBK/KSB27
2.9.4 Konverzija staništa
Konverzija staništa je proces u kojem staništa koja imaju svoju organizaciju i integraciju prelaze u
staništa karakteristična za niže oblike organizacije uslijed djelovanja jednog ili više ekoloških i
antropogenih faktora prirode. Konverzija može biti uvjetovana i određenim prirodnim katastrofama
(požari, poplave, odroni) ili mogu nastati u dugotrajnim procesima regresivne sukcesije biocenoza.
Konverzija je uvijek nepovoljan proces za autohtoni biodiverzitet.
Porastom potreba čovjeka za prostorom u svrhu izgradnje postrojenja, naselja i zasijavanja izražen je
veći trend pretvorbe prirodnih staništa u niže oblike organizacije.
Konverzija staništa predstavlja veliku opasnost za veliki broj vrsta (ugroženih i zaštićenih). Šumski
ekosistemi su najugroženiji procesom konverzije, a tako i planinski, vodeni ekosistemi, osjetljiva kraška
područja, kraška polja, te močvarni ekosistemi i kanjoni rijeka.
2.9.4.1 Konverzija primarnih ekosistema
Pod primarnim ekosistemima smatraju se svi veliki osnovni prirodni ekosistemi (biomi). Na prostoru
SBK/KSB to su:

primarna šumska staništa, i
 planinska staništa.
Jedan od glavnih uzroka konverzije primarnih šumskih ekosistema na području SBK/KSB je ekstenzivni
razvoj poljoprivrede pri čemu raste interes za novim površinama, umjesto da se na postojećim
27
Kanton Središnja Bosna-Srednjebosanski kanton, Prostorni plan SBK/KSB 2005-2025, Sarajevo/Zagreb, 2005, Tekst prostornog plana
100
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
površinama agrokulturnim mjerama povećava proizvodnja. Konverzija primarnih šumskih staništa u
poljoprivredno zemljište vršena je uzurpiranjem, paljenjem i krčenjem.
Pored toga, drvna industrija je jedna od najzastupljenijih u kantonu, a eksploatacija drveta se vrši iznad
biološkog prirasta. Uzrok konverzije je i neadekvatna i neplanska izgradnja infrastrukture (putevi,
eksploatacija mineralnih resursa i dr.). Primarna šumska staništa su također, pod direktnim udarom
ilegalne sječe što je naročito izraženo u teško dostupnim planinskim predjelima na većim nadmorskim
visinama odnosno na samoj gornjoj granici šuma gdje se naročito eksploatišu primarni ekosistemi šuma
jele i smrče.
Konverzija planinskih staništa unutar prostora SBK/KSB prisutna je naročito na Vlašiću i Vranici iako je
područje planine Vranice jednim dijelom pod odgovarajućim režimom zaštite (Prokoško jezero). Glavni
uzrok konverzije ovih staništa predstavlja erozija uzrokovana pretjeranom ispašom, te neuravnotežen
razvoj turizma. Najveći pritisak na planinska staništa je izgradnja privatnih objekata, pretjerana
eksploatacija prirodnih resursa (drvo, ljekovito bilje, lov i dr.).
Pored direktne negativne konverzije staništa priroda vrši i samoobnavljanje primarnih staništa. Mnoga
područja koja su prije posljednjih ratnih dešavanja bili pod direktnim pritiskom danas su uglavnom pod
minama što je bio jedan od glavnih pokretača indirektne konverzije u primarne ekosisteme. Također,
nenaseljenost visokih planinskih predjela uvjetovao je priličnu zapuštenost visokoplaninskih livada koje
su se prije koristile u ispaši. To je dovelo do pomijeranja gornje granice šume pri čemu su mnoge
četinarske vrste počele potiskivati vrste planinskih livada uzrokujući smanjenje staništa mnogih
endemičnih i ugroženih vrsta visokoplaninskih biljaka.
Područje SBK/KSB je pod snažnim pritiskom čovjeka uslijed povećanja apetita za gradnjom pretežno u
svrhe iskorištenja područja u razvoj planinskog turizma, te u svrhu iskorištenja prirodnih materijala za
gradnju (drvo).
2.9.4.2 Konverzija sekundarnih staništa
Pod sekundarnim ekosistemima smatraju se svi ekosistemi nastali kao posljedica uplitanja čovjeka u
primarne ekosisteme. Na prostoru SBK/KSB to su:

Sekundarni šumski ekosistemi,
 Livadski ekosistemi.
Sekundarni šumski ekosistemi su nastali kao posljedica pošumljavanja, sječe i izgradnje unutar primarnih
šumskih ekosistema. Iako su nastala uplitanjem čovjeka danas su ovi ekosistemi pod velikim pritiscima
uslijed neuravnotežene i nekontrolirane sječE, te uslijed nedovoljno stručnog zasađivanja kultivara ali i
nebrige uslijed napada nametnika. Sekundarni šumski ekosistemi zauzimaju velike površine, a najveću
zastupljenost imaju u brdsko-planinskim dijelovima kantona.
Livadski ekosistemi su nastali uslijed krčenja šumskih staništa u svrhe ispaše stoke. Danas, ovi ekosistemi
su poznati po velikom broju zeljastih vrsta biljaka po čemu su naročiti poznate brdske i planinske livade.
Ovi ekosistemi su ugroženi prekomjernom ispašom stoke, neadekvatnim agrikulturnim zahvatima
(oranje, kopanje i dr.), te uslijed nastupa prirodne sukcesije nastale uslijed zapuštenosti ovih ekosistema.
Ovi ekosistemi se nalaze u svim dijelovima SBK/KSB, sa posebnim osvrtom na livadske ekosisteme
planina Vranice i Vlašić.
Velike površine nekadašnjih livadskih ekosistema na području SBK/KSB su danas zarasle pod šumski
pokrivač uslijed zapuštenosti i nekorištenja površina u svrhu ispaše, što predstavlja rizik po opstanak
livadskih vrsta u ovom kantonu.
Nažalost, za područje SBK/KSB ne postoje podaci o površini staništa koja su pod direktnim procesima
konverzije. Zbog specifičnosti staništa na području SBK/KSB, trebala bi se voditi evidencija o površini
staništa pod konverzijom izazvanom djelovanjem čovjeka.
2.9.5 Prekomjerna eksploatacija prirodnih resursa
Razvojna strategija posebno se zalaže za uspostavljanje mehanizma zaštite od nezakonite sječe,
saniranje stanja i adekvatno organizovanje i racionalno korištenje prirodnih resursa.
101
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Iako šume zahvataju znatan dio prostora SBK/KSB i imaju relativno velike količine drvne mase, one nisu
racionalno korištene. Eksploatacija se vrši iznad biološkog prirasta, pri čemu se javljaju erozije i klizišta.
Drvo se prodaje kao sirovina ili sa neznatnom doradom. Uglavnom je orijentacija na eksploataciji šuma
bez odgovarajućeg uzgoja šuma i razvoja brojnih funkcija kao što su: ekološke, rekreativne, lovne,
prikupljanje korisnih plodova i sl.
Lokaliteti gdje je eksploatacija izazvala ozbiljno narušavanje vizualnih vrijednosti prostora na području
SBK/KSB su sljedeći:
 kamenolom “Kalvarija“ u Malom Mošunju kod Viteza,
 kamenolom “HorIzont“ u Malom Mošunju kod Viteza,
 kamenolom kod Podmilačja;
 kamenolom krečnjaka “Prusac” kod Prusca,
 kamenolom dolomita “Bučići” kod Novog Travnika
 kamenolom dolomita “Plješevac” kod Kiseljaka,
 površinski kop kvarca “Smrčevice“ na Vranici,
 površinski kop lignita “Gračanica“ u Gornjem Vakufu – Uskoplju,
 površinski kop gipsa “Bistrica” kod Gornjeg Vakufa – Uskoplja,
 Površinski kop gipsa “Elezovac” kod Donjeg Vakufa,
 površinski kopovi kod Fojnice,
 površinski kopovi amfibolitsko-bioritskog- kvarc-diorita kod Bugojna,
 industrijska zona Elektrobosne, na južnom ulazu u Jajce, (lokalitet Skela) itd.
Prirodni resursi su ograničeni i stoga njihova eksploatacija treba biti u skladu s održivim razvojem koji
podrazumijeva njihovo racionalno korištenje vodeći računa o potencijalnim prirodnim zalihama i zaštiti
resursa. Racionalno korištenje prirodnih resursa (zemljišta, vode, vegetacije, mineralnih sirovina) trebalo
bi omogućiti bolji život, opstanak stanovništva i gospodarski razvoj ovog Kantona. U suprotnom,
prekomjerna eksploatacija ili zagađenje resursa mogu prouzročiti njihova trajna oštećenja i
nepopravljive štete za floru, faunu i stanovništvo.
Općenito se može konstatovati da je na prostoru SBK/KSB prisutna prekomjerna eksploatacija zemljišnih
površina, naročito zbog nekontrolisanog formiranja velikog broja odlagališta, otvaranja velikog broja
površinskih kopova i pretvaranja zemljišta u tehničke funkcije, ali i nedovoljne zaštite zemljišta kao i
često neadekvatnim upravljanjem prostorom. Prema podacima Kantonalne uprave za šumarstvo
SBK/KSB eksploatacija šumskih resursa je nešto niža od potencijalnih mogućnosti u odnosu na
bioprodukciju šumskih ekosistema.
Vodni resursi su po kvalitetu prilično očuvani i predstavljaju dobre potencijalne mogućnosti za razvoj
Kantona sa stanovišta iskorištavanja vodnih potencijala.
Mineralni resursi se u zadnjem periodu sve intenzivnije eksploatišu, često i nekontrolisano, što uzrokuje
sve veću devastaciju zemljišta, vegetacije i ekosistema. Tipičan primjer prekomjerne eksploatacije
mineralnih resursa i devastacije okoliša jeste otvaranje i rad četiri kamenoloma na istom geoprostoru
kod Viteza, čime je značajno narušen pejzaž i krajobraz šireg prostora.
2.9.6 Onečišćenje okoliša
Na području SBK/KSB ne postoji katastar niti monitoring promjena u prirodnom okolišu, koji bi pružali
pravovremene podatke o potencijalnim zagađivačima zraka, zemljišta i voda, te pratili promjene na
zemljišnom prostoru nastale nerazumnim korištenjem. Statistički podaci za duže razdoblje, te
povremena istraživanja kvaliteta voda, zraka i zemljišta, otkrivaju narušavanje ekološke ravnoteže na
čitavom području Kantona, koje ugrožava kvalitet življenja i prijeti katastrofalnim posljedicama za
zdravlje, život i imovinu stanovništva.
Okoliš se na području SBK/KSB dominantno onečišćuje:
 neadekvatnim disponiranjem i prečišćavanjem sanitarno-fekalnih i tehnoloških otpadnih voda,
 neracionalnim korištenjem vodnih resursa,
102
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina







nekontrolisanim odlaganjem otpada na neprimjerena mjesta (u vodotoke, šume i sl.),
neadekvatnim uređenjem i korištenjem deponija otpada,
neodgovarajućim upravljanjem otpadom,
nekontrolisanim ispuštanjem štetnih materija u zrak,
sagorijevanjem okolinski manje podobnih goriva u termoenergetskim postrojenjima,
produkcijom prekomjerne buke,
nekontrolisanim korištenjem pesticida i vještačkih đubriva u poljoprivredi itd.
2.9.7 Uticaj klimatskih promjena na prirodu
SBK/KSB nalazi se pod utjecajem kontinentalne klime. Globalna emisija stakleničkih plinova konstantno
raste i u posljednjih 10 godina porasla više nego u 30 godina prije tog perioda, zbog čega su neophodni
adekvatni planovi i akcije. Nakon UN klimatskih pregovora u Kankunu, 2010. godine, svjetske vlade su
postigle dogovor da će zadržati globalni porast temperature ispod 2 0C. Ovaj cilj je postavljen zbog
naučnih dokaza da je 2 0C prag ispod kojeg postoje šanse da se izbjegnu najgore posljedice klimatskih
promjena.
Uticaj klimatskih promjena na prirodu na području SBK/KSB je vezan za globalni uticaj na nivou šire
regije i države BiH. Kao osnovni indikator klimatskih promjena javlja se globalno otopljavanje, koje se
odražava na stanje biodiverziteta, strukturu i produkcije ekosistema. Ova promjena je naročito prisutna
u pojasu planinskih ekosistema, gdje žive tzv. kriofilni organizmi (uz snježnike).
Uticaj klimatskih promjena dovodi do degradacije zemljišta zbog smanjenja snabdijevanja vodom,
promjena u sezonskim tokovima rijeka, smanjenja količine toka vode u rijekama, teškoće u
snabdijevanju vodom domaćinstava i industrije, promjena u sezonskim temperaturama zraka, smanjenje
područja obradivog zemljišta, nedostatak snježnog pokrivača za zaštitu zimskih usjeva itd. U oblasti
šumarstva promjene klime dovode do gubitka biodiverziteta, te opasnosti od povećane vektorske
aktivnosti i pojava bolesti biljaka. Klimatske promjene dovode i do povećanog rizika od samozapaljivanja
odlagališta otpada, povećanog rizika od odrona zemljišta, poplava i veće pojave šumskih požara. U
zdravstvenom smislu se javljaju hronični i akutni zdravstveni uticaji koji se manifestuje kroz pojavu
alergena iz zraka.
Na osnovu analiza i klimatskih modela promjene klime u BiH očekuju se po modelu A1B (“srednji
scenario“) promjena temperatura i količina padavina. Prisutan je trend povećanja temperatura na
čitavom području BiH. Količine padavina karakteriše regionalna promjena i poplave (npr. 2011 i 2014).
Poplave u 2014. godini su znatno nižeg intenziteta u odnosu na dijelove centralne i sjeverne Bosne.
Scenarij A1B predviđa produženje vegetacionog perioda u nizijskim dijelovima, smanjenje padavina u
vegetacionom periodu, povećanje temperature i promjene pluviometrijskog režima i sl., što uvjetuje
češću pojavu suše. Ovaj scenario predviđa i pojavu sve učestalijih padavina velikog intenziteta, koje
mogu uzrokovati poplave.
Prema Izvještaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) za 2010. godinu, najveće posljedice
klimatskih promjena će pretrpjeti hrastove šume u brdskom pojasu.
Nisu registrovani značajniji specifični uticaji klimatskih promjena na prirodu na području SBK/KSB. Može
se konstatovati da se zbog orografskih, hidrografskih i klimatskih karakteristika realno ne očekuju
izraženiji štetni uticaji klimatskih promjena na prirodu područja SBK/KSB. Štetni uticaji klimatskih
promjena na prirodu se mogu umanjiti i preduprijediti poduzimanjem adekvatnih mjera zaštite npr. u
poljoprivredi, i sl.
2.9.8 Invazivne vrste
Nedovoljno je podataka o kvalitativno-kvantitativnoj zastupljenosti invazivnih biljnih i životinjskih vrsta
na području SBK/KSB, ali se može reći da je i na prostoru ovog kantona slična zastupljenost invazivnih
vrsta kao i u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Pod invazivnim vrstama podrazumijevaju se sve vrste čije su prirodno stanište druge flornozoogeografske oblasti koje u procesu kompeticije sa autohtonim vrstama potiskuju iste zauzimajući
103
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
njihove ekološke niše. Invazivne vrste se najčešće šire kao slučajan pratilac različitih ljudskih aktivnosti.
Ove vrste ponajprije zauzimaju urbana i ruralna staništa, a kasnije se šire i u slobodnoj prirodi.
Na području BiH pa tako i na području SBK/KSB evidentirano je više invazivnih vrsta biljaka od kojih se
izdvajaju: Ailanthus altissima (Mill) Swinglle (Pajasen), Amaranthus blitoides S. Watson, (bljutavi štir),
Asclepias syriaca L. (cigansko perje), Ambrosia artemisifolia L. (ambrozija), Bidens bipinnata L. (kozji
rogovi), Bidens frondosus L. (lisnati dvozub), Bunias erucago L. (čunjasti repušac), Coniza canadensis (L.)
(repušnjača), Erigeron annus (L.) Pers.(krasolika), Galinsoga parviflora Cav. (sitna konica), Helianthus
tuberosum L. (čičoka), Iva xanthifolia Nutt. (obična iva), Phragmites communis L. (trska), Iris germanica L.
(Perunika bogiša), Robinia pseudacacia L. (bagrem), Syringa vulgaris L. (jorgovan), te vrste iz rodova
Paspalum L. (trave) i Euphorbia L (mlječike).
Pojedine vrste koje su se prije svega koristile u hortikulturi već odavno su izmakle kontroli i šire se
najčešće u ekosisteme livada ali i ekosisteme higrofilnih šuma u ravničarskim predjelima i predjelima uz
rijeke. Neke invazivne vrste poput npr. ambrozija (Ambrosia artemisifolia L.) mogu izazvati zdravstvene
tegobe u ljudi, te ju je potrebno redovno uništavati kako bi se koliko-toliko stavila pod kontrolu.
O invazivnim vrstama životinja nema dovoljno preciznih podataka ali su iste unesene od strane čovjeka i
koje su prvenstveno služile u cilju uzgoja, kao pratioci nekih biljnih kultura ili za neku drugu korist
čovjeku. Trenutačno najpoznatiji ali i najveći problem predstavljaju invazivne vrste riba. Od alohtonih
vrsta u slivovima rijeka Vrbasa i Bosne kojima dominantno pripada SBK/KSB evidentirane su sljedeće
alohtone vrste riba: Ameiurus nebulosus Lesueur 1819 (američki patuljasti somić), Salvelinus fontinalis
Mitchill 1814 (potočna zlatovčica), Salvelinus alpinus L. 1758 (jezerska zlatovčica), Hypophthalmichthys
molitrix (Valenciennes, 1844) (bijeli glavaš), Carassius auratus gibelio (Bloch, 1782) (babuška),
Ctenopharyngodon idella (Valenciennes in Cuvier & Valenciennes, 1844) (amur), Lepomis gibbosus L.
1758 (sunčanica), Oncorhynchus mykiss (Walbaum, 1792) (kalifornijska pastrmka).
Prema podacima iz Ribarske osnove za ribolovno područje SBK/KSB28 u sastavu ihtiopopulacije ovog
ribolovnog područja evidentirane su tri alohtone vrste: kalifornijska pastrmka, amur i babuška od kojih je
babuška najdominantnija.
Vrste poput kalifornijske pastrmke su uvezene radi uzgoja u ribnjacima ali su poribljavanjem izmakle
kontroli, te je ova vrsta zastupljena gotovo u svim vodotocima.
Od drugih invazivnih životinjskih vrsta značajna vrsta je krompirova zlatica Leptinotarsa decemlineata
Say, 1824. koja se raširila kao pratilac kulture krompira a poznata je i kao štetnik na drugim biljnim
vrstama iz porodice Solenaceae Juss. U BiH ali i u SBK/KSB vjerovatno je broj invazivnih vrsta insekata
veći zbog širenja i intenziviranja poljoprivredne proizvodnje. Pored invazivnih vrsta insekata,
poljoprivredne kulture prate i invazivne vrste gljivica i drugih nametnika čiji utjecaj na prirodu još uvijek
nije dovoljno istražen.
Invazivne vrste negativno utječu na biodiverzitet i globalno se smatraju drugom najvećom prijetnjom
biodiverzitetu (odmah nakon neposrednog uništavanja prirodnih staništa). Invazivne vrste istiskuju
zavičajne (autohtone) vrste s njihovih staništa, negativno utiču na stabilnost ekosistema i okoliša u
kojem se pojave. Ekosistemi na koje je čovjek već negativno uticao i smanjio njihovu prirodnu
bioraznolikost, pokazuju naročito jaku osjetljivost na invazivne vrste. U takvim sistemima često
nedostaju prirodni neprijatelji invazivnih vrsta ili druge vrste koje bi u borbi za opstanak mogle
kontrolirajuće uticati na pridošlu invazivnu vrstu. Njihov negativni uticaj često je pojačan klimatskim
promjenama i zagađenjem.
2.9.9 Stanje javne svijesti
U BiH, a samim tim i u SBK/KSB je svijest o zaštiti okoliša i prirode na veoma niskom nivou. S jedne
strane se radi o nedostatku osnovne kulture i nedovoljnoj educiranosti, dok s druge strane, kod
28
Revizija ribarske osnove za ribolovno područje SBK/KSB, 2014.
104
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
određenog sloja stanovništva postoji jasna želja za sticanjem profita raznim neprihvatljivim sredstvima,
pri čemu se ne preza ni od najradikalnijih zahvata u okolišu.
U obrazovnom sistemu je oblast zaštite okoliša nedovoljno zastupljena, izučava se fragmentarno u
okviru nekih nastavnih predmeta (npr. Moja okolina, Biologija i sl.) i još uvijek joj se ne poklanja
adekvatna pažnja kao u mnogim evropskim zemljama, iako smo još u dekadi koju su UN proglasile
Dekadom obrazovanja o zaštiti okoliša i održivom razvoju 2005.-2015. godina. Aktivnosti NVO u ovoj
oblasti su sporadične i nedovoljne za jačanje svijesti i zaštiti okoliša i prirode. Isto tako, mediji pokazuju
veoma malo interesa za tematiku obrazovanja o zaštiti okoliša i prirode. Općenito se može konstatovati
da nema planskih i sistemskih aktivnosti obrazovanja i edukacija u ovoj oblasti izuzev rijetkih i
sporadičnih slučajeva (npr. Odsjek ekološkog inženjerstva na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Zenici,
Ekološki fakultet Internacionalnog univerziteta u Travniku, Smjer procesna tehnika i okolinsko
inženjerstvo i sl.).
Nepostojanje kvalitetnog pravnog sistema i nedosljedno provođenje propisa omogućava, odnosno
dozvoljava radnje koje bi trebale biti sankcionisane po već postojećim zakonima (nepravilno odlaganje
otpada - divlje deponije, nekontrolisana sječa šuma, nepravilno disponiranje otpadnih voda i sl.) bez da
postoje odredbe o zaštiti određenih područja.
Prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša („Sl. novine FBIH“, br. 33/03) svaki građanin ima pravo da
stiče i unapređuje saznanja o okolišu. Širenje i unapređivanje saznanja o okolišu su primarne obaveze
Federacije BiH, kantona i lokalnih vlasti. Federalni, kantonalni organi uprave i općinske službe za upravu
dužni su obezbijediti obrazovanje javnosti u suradnji s udruženjima za zaštitu okoliša i stručnim
organizacijama koje angažiraju javnost u zaštiti okoliša. Međutim, ove zakonske mjere se uglavnom ne
realizuju i do sada napredak u obrazovanju javnosti nije ostvaren.
2.9.10 Identifikacija (rangiran je) ekosistema sa visokim vrijednostima bioraznolikosti
Unikatnost prostoru SBK/KSB daju specifični pejzaži koji su karakteristični za ukupni diverzitet
navedenog područja. Sa stanovišta biodiverziteta najviše su dominantni visokoplaninski pejzaži sačinjeni
od: ekosistema planinskih rudina na silikatima i krečnjacima, ekosistema mezofilnih i kseromezofilnih
livada, ekosistema mediteransko-montanih kamenjara, ekosistema bukovih, jelovih, hrastovih šuma,
ekosistema klekovine bora, ekosistema sa vegetacijom u pukotinama krečnjačkih stijena, ekosistema
termofilnih šuma i šikara, ekosistema planinskih vriština. Također su značajni i močvarni pejzaži,
odnosno močvarna planinska područja u obliku ostrva na planini Vranici. Veliku važnost imaju šume
kojima su obrasli planinski masivi Vranice, Raduše, Vlašića, Koprivnice, Semešnice i Krezluka. Četinari su
zastupljeni sa 41%, a lišćari sa 59% od ukupne površine Kantona.
Šume su se zadržale na zemljištima za kojima ruralno stanovništvo nije imalo interesa da ih pretvori u
poljoprivredna, bilo da su imala veću inklinaciju ili su plića i kamenitija i na kojima je temeljena podloga
izbijala na površinu ili su bila na višim nadmorskim visinama ili nepristupačna.
Močvare danas čine najugroženije ekosisteme u SBK/KBS, kao i u FBiH. Močvarna područja su staništa
rijetkih biljnih vrsta, te različitih vrsta ptica, gmizavaca, vodozemaca i riba. U svjetskim i evropskim
konzervacijskim akcijama, ova staništa imaju prioritet. Močvarna staništa su zastupljena na relativno
malim površinama (močvarna planinska područja u obliku ostrva na planini Vranici) i imaju lokalni
karakter koji je uvjetovan specifičnim orografsko-edafskim prilikama.
Vranica je poznata po velikoj raznovrsnosti vegetacije te velikom broju endemičnih biljnih i životinjskih
vrsta (vranički zvončić, bosanska zvončika, alpski triton) po čemu se smatra ”specifičnim endemskim
centrom” silikatne flore. Vlašić je planina bogata subalpinskim i gorskim smrčevim šumama, mješovitim
četinarskim i listopadnim šumama smrče, jele i bukve, hrastovo-grabovim šumama, livadama i
pašnjacima. Na ovom području se nalaze određene endemične, ali i ugrožene vrste flore i faune, kao i
određene vrste lovne divljači.
2.9.11 Opis posebno vrijednih područja
Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH je prema Zakonu o zaštiti prirode
(”Službeni list SR BiH”, br. 4/65) pod zaštitu stavio određena prirodna područja kao posebno vrijedna i
određen broj objekata prirodnog naslijeđa, koji su obuhvaćeni i Prostornim planom SBK/KSB 2005.-2025.
105
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Rezervati prirodnih predjela:
1. Klisura rijeke Vrbas iznad Jajca prema Banjoj Luci, posebno klisura Tjesne i klisura između Krupe na
Vrbasu do Sv. Ive na području općine Jajce je zaštićena rješenjem Zavoda za zaštitu kulturnohistorijskog i prirodnog naslijeđa BiH, broj: 1186/55.
2. Predjel Kruščica kod Viteza pripada pribrežju planine Vranice koje se spušta u Lašvansku dolinu.
Zahvata prirodne granice sliva istoimene rječice. U vegetacijskom smislu ovo područje
karakteriziraju lijepo razvijene sastojine hrasta i graba (Querceto carpinetum) u najnižim dijelovima,
preko montanog pojasa bukovih šuma (Fagetum illyricum) do pojasa mješovitih šuma jele, bukve i
smrče u najvišim djelovima područja (Abieto-Fagetum). Na strmim i kamenitim krečnjačkim i
dolomitnim padinama razvijene su sastojine bijelog i crnog bora. Područje Kruščice je jedno od
najstarijih uzgojnih lovišta srneće divljači u BiH, a poznato je i po vrijednoj populaciji velikog tetrijeba
(Tetrao urogallus L.).
3. Predjel Tisovac kod Busovače je zaštićen kao posebno vrijedno prirodno područje zbog
geomorfoloških, biocenoloških i pejzažnih vrijednosti.
Spomenik prirode:
4. Vodopad na rijeci Plivi u Jajcu je rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog
naslijeđa BiH, broj: 679/54 stavljen pod zaštitu kao prirodna rijetkost I kategorije jer predstavlja
izuzetnu sedrenu formaciju. Rijeka Pliva sa vodopadom je poseban fenomen, jer su korito i vodopad
usječeni u sedrotvorne naslage. Zbog odvođenja i promjene režima voda sedretvorci su izumrli i
cijela formacija je izuzetno ugrožena. Zbog toga su realizovane mjere sanacije i konzervacije dijela
korita rijeke Plive, vodopada i bučnice ispod vodopada.
Geomorfološki objekti:
5. Prokoško jezero na planini Vranici, općina Fojnica je glacijalnog porijekla je na 1.640 m.n.m., dužine
330 i širine 255 m, te maksimalne dubine 13,8 m. Ugroženo je radi smanjenja pritoka vode zbog
kaptiranja izvora i eutrofikacije zbog priliva organske materije iz katuna. U vodama Prokoškog jezera
egzistira jedna stenoendemična vrsta vodozemca, tritona (Triturus alpestris reiseri) koji spada u
najrjeđe vrste na Balkanu. Zadržao se u gorskim barama iznad jezera i u rubnom pojasu jezera. Zbog
geomorfoloških, bioloških i prirodnih vrijednosti Prokoško jezero je stavljeno pod zaštitu rješenjem
Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH, broj: 109/54.
6. Ždrimačka jezera mjestu Ždrimci kod Gornjeg Vakufa - Uskoplja (Hadžino ili Adžića, Pasje i Pijavičko
jezero), kako se pretpostavlja, su glečerskog porijekla. Najveće i najljepše jezero je Hadžino (Adžića)
jezero koje je skoro kružnog oblika, dugačko oko 120 m i široko oko 100 m, sa maksimalnom
dubinom 9,20 m. U ovom jezeru ima klijena i šarana. Pijavičko jezero je dobilo ime po pijavicama
koje ga nastanjuju i to su medicinske pijavice (Hirudo medicinalis), čija populacija je veoma brojna. U
ovom jezeru nema riba.
7. Dva vodopada na rječici Plačkavac kod sela Sažići – Radojčići u općini Travnik visine 18 i 20 m su
specifični geomorfološki spomenici prirode i zaštićeni su na osnovu pejzažnih vrijednosti od strane
Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH još 1954. godine. Voda se u njima
obrušava preko kamenih prepreka i pravi zanimljive prizore. Nalaze se u podnožju pećine Pljačkavac
te je čitav kraj s mnoštvom pećina, okomitih klisura, sa šumovitim krajolikom veoma interesantan.
8. Vodopadi na rijeci Kozici kod Crvenih stijena na području općine Fojnica predstavljaju veoma
vrijednu i neponovljivu geomorfološku formaciju i zbog toga su stavljeni pod zaštitu od strane
Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa BiH.
9. Slapovi na rijeci Jaginci kod sela Pećine, općina Novi Travnik su zaštićeni kao hidrološki fenomen sa
izraženom pejzažnom vrijednošću rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog
naslijeđa BiH, broj: 388/56.
106
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
10. Pećina Dusina u selu Dusina kod Fojnice je speleološki objekt prirodnog naslijeđa zaštićen rješenjem
Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH, broj: 1093/54.
11. Pećina pod Vrtoč planinom kod Fojnice je zaštićena kao speleološka rijetkost rješenjem Zavoda za
zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH, broj: 700/57.
12. Vilinska pećina na Sebešić planini kod sela Sebešić u općini Novi Travnik je kao speleološki objekt
prirodnog naslijeđa zaštićen rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa
BiH, broj: 1094/54.
13. Pećina u selu Pećine, općina Novi Travnik je zaštićena kao speleološka vrijednost rješenjem Zavoda
za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH, broj: 390/56.
14. Oberske pećine na Vranici kod Kreševa predstavljaju veoma vrijedan geomorfološki objekat i zbog
toga su stavljene pod zaštitu od strane Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa
BiH.
15. Pećina Veliki oklop kod Kreševa je kao specifičan geomorfološki objekat zaštićena od strane Zavoda
za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH.
16. Pećina Mali oklop kod Kreševa je isto tako stavljena pod zaštitu od strane Zavoda za zaštitu kulturnohistorijskog i prirodnog naslijeđa BiH.
Zaštićena stabla:
17. Carski hrast kod Novog Travnika je zbog svoje starosti predstavljao najinteresantniju prirodnu
rijetkost u BiH. Njegova starost se procjenjivala na preko 1000 godina i spadao je u najstarija stabla
ove vrste u Europi i Svijetu. U kasno ljeto 1998. godine srušio se ostatak carskog (starog) hrasta visok
10 m a kraj njega je ostala mladica novoga hrasta koju je posadila Ekološka udruga «Stari hrast» iz
Novog Travnika.
18. Velika tisa (Taxus baccata L.) u selu Vraniska u općini Vitez (privatno vlasništvo) je usamljeno stablo
staro preko 200 godina i predstavlja poseban dendrološki fenomen. Zaštićena je rješenjem Zavoda
za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH broj: 747/54.
19. Stara tisa (Taxus baccata L.) na privatnom imanju Huseina Biogradića (k.č. 2/42, ZK ul. 242) kod
Travnika je stara preko 200 godina i zbog toga je zaštićena kao dendrološki spomenik prirode
rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH broj: 387/56.
20. Stari bor u Pruscu kod Donjeg Vakufa je zbog svoje botaničke vrijednosti i starosti zaštićen od strane
Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH. Međutim, ne postoje podaci da li je
ovaj bor još u životu.
21. Veliki glog u Pruscu kod Donjeg Vakufa je zbog svoje starosti zaštićen, ali nije poznato u kakvom je
stanju.
22. Hrast u Zabrđu kod Kiseljaka je zaštićen zbog svoje velike starosti i botaničke vrijednosti ali nije
poznato da li je još u životu.
23. Velika topola u Duhrima kod Kiseljaka je zaštićena zbog svoje velike starosti ali o istoj nema
podataka.
24. Drvored travničke lipe (stara aleja) u Travniku koju čine pojedinačni primjerci lipe (Tilia parvifolia
Ehrh.) među kojima ima više primjeraka varijeteta travničke lipe (Tilia parvifolia travnicensis K.
Maly). Cijela aleja je u fazi izumiranja zbog promjene hidričkog režima i oštećenosti, te prirodne
starosti samih stabala. Drvored čini 30 starih stabala lipe. Aleju je potrebno obnoviti sa autohtonom
vrstom lipe. Stara aleja u Travniku je zaštićena rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i
prirodnog naslijeđa BiH, broj: 757/54).
Životinjske vrste:
25. Planinski triton (Triturus alpestris reiseri) u Prokoškom jezeru na planini Vranici je jedna
stenoendemična vrsta vodozemca, koja je registrirana jedino u Prokoškom jezeru i gorskim očima,
107
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
odnosno barama iznad jezera. Ova vrsta tritona je zaštićena rješenjem Zavoda za zaštitu kulturnohistorijskog i prirodnog naslijeđa BiH, broj: 1092/54. Međutim, populaciju bosanskohercegovačkog
planinskog tritona je djelomično uništila vještački naseljena pastrma u jezeru, ali se zadržao u
gorskim očima (barama) iznad jezera i u rubnom pojasu jezera. Ovu vrstu treba sačuvati pod svaku
cijenu, a u prvom redu izlovljavanjem pastrmke iz jezera.
Sva navedena posebno vrijedna prirodna područja i objekti prirodnog naslijeđa se vode u registru
zaštićenih prirodnih područja i objekata prirodnog naslijeđa Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
Većina navedenih zaštićenih prirodnih područja i objekata prirodnog naslijeđa nisu usklađena prema
Zakonu o zaštiti prirode (”Službene novine Federacije BiH”, broj: 66/13), jer nije izvršena njihova nova
kategorizacija i zbog toga se ne može odrediti njihov pravni status.
2.9.12 Identifikacija problema
Osnovni problemi vezani za posebno vrijedna područja prirode na području SBK/KSB su sljedeći:
 Plan upravljanja zaštićenim područjem SP Prokoško jezero je donesen, ali područje je još uvijek
bez upravitelja,
 nedosljedno provođenje propisa o zaštiti prirode i prirodnih resursa,
 nekontrolisan unos alohtonih vrsta (npr. unos pastrmke u Prokoško jezero),
 ispuštanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda u površinske vode (rijeku Vrbas, Fojničku rijeku,
Prokoško jezero itd.),
 nekontrolisano odlaganje otpada,
 mali broj zakonom zaštićenih prirodnih područja,
 degradacija posebno prirodnih područja nekontrolisanom izgradnjom objekata (npr. na planini
Vlašić, Vranici itd.),
 nizak nivo informisanja i educiranosti stanovništva i javne svijesti,
 nedostatak podataka o površinama staništa koja su pod utjecajem konverzije,
 degradacija i onečišćenje prirodnih područja pod uticajem antropogenih faktora,
 prekomjerna eksploatacija prirodnih resursa,
 nedostatak podataka o prirodnim vrijednostima, biodiverzitetu te statusu biljnih i životinjskih
vrsta,
 neplanski razvoj rekreacionog turizma,
 prekomjerna eksploatacija ugroženih vrsta biljaka, životinja i gljiva,
 nekontrolisani izlov lovne divljači,
 gubitak autohtonih vrsta,
 smanjenje ekoloških i pejzažnih vrijednosti prostora.
2.9.13 Zaključci i preporuke
Prostornim planom SBK/KSB za period 2005.-2025. predviđeno je da se 15 područja od posebne važnosti
i sadržaja neponovljivog fenomena prirodnog nasljeđa stavi pod različite vidove zaštite odnosno
spomenik prirode ili zaštićeni krajolik. Do danas je samo Prokoško jezero kao dio jednog od ovih
područja zakonski zaštićen. Potrebno je ubrzati proceduru uspostave novih zaštićenih područja, te
njihovo zoniranje prema stepenu osjetljivosti kako bi se spriječili negativni utjecaji kojima su ova
područja izložena prvenstveno kroz bespravnu izgradnju objekata, ali i kroz bespravnu sječu šuma, lov i
sl.
S obzirom da invazivne vrste koje imaju izuzetno visok stepen prilagodbe na široki spektar ekoloških
faktora i u odnosu na autohtoni genofond, veoma brzo osvajaju sve raspoložive dijelove staništa, pa čak i
pomjeraju prirodne vrste i tako doprinose značajnoj ugroženosti autohtonog biodiverziteta. Da bi se
uspostavili efikasni mehanizmi upravljanja invazivnim vrstama neophodno je uraditi inventarizaciju
invazivnih vrsta sa uspostavom odgovarajućih baza podataka za prostor SBK/KSB, donijeti konkretne
108
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
planove upravljanja invazivnim vrstama, te izraditi karte rasprostranjenja, procjene reprodukcijskog
potencijala i fenofaze invazivnih alergogenih biljaka.
Za područje SBK/KSB ne postoje podaci o površini staništa koja su pod direktnim procesima konverzije.
Zbog specifičnosti staništa na području SBK/KSB, trebala bi se voditi evidencija o površini staništa pod
konverzijom izazvanom djelovanjem čovjeka.
109
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
2.10 Stanje i okolišni indikatori u oblasti zaštite zraka
2.10.1 Emisije u zrak
2.10.1.1 Glavni izvori onečišćavanja zraka
Shodno niskom stepenu industrijalizacije i urbanizacije, problematika kvaliteta zraka nije bila posebno
izražena u većini općina na području SBK/KSB do 1992. godine. U Jajcu i Novom Travniku zrak je imao
lošiji kvalitet zbog koncentriranosti industrijskih pogona i postrojenja. U zimskom periodu je zbog
sagorijevanja fosilnih goriva, posebno uglja, zrak imao lošiji kvalitet. Prestankom rada nekih pogona i
postrojenja u toku 1992. godine i tehnološkom transformacijom pogona, pritisci na kvalitet zraka su
značajno smanjeni. Nova industrijska postrojenja, saglasno okolišnom zakonodavstvu u FBiH i SBK/KSB,
ne predstavljaju značajne izvore zagađivanja zraka i nemaju izražene pritiske na okoliš.
Glavni izvori zagađivanja zraka su prisutni na području općine Jajce zbog rada metalurških pogona i
postrojenja za proizvodnju ferolegura. Tu je na prvom mjestu kompanija B.S.I. d.o.o. za proizvodnju i
trgovinu ferolegurama u Jajcu čija godišnja emisija u zrak iznosi 1.045 t/g CO, 387 t/g NOx , 85 t/g SO2 i
18 t/g prašine. U toku je revitalizacija drugog pogona za proizvodnju ferolegura u naselju Skela
kompanije “Steelmin BH“ d.o.o. Jajce, čija godišnja emisija prašine se procjenjuje na cca 164 t/g.
Kompanija „Jajce Alloy Weels“ d.o.o. Jajce na godišnjem nivou emituje 1 t prašine, 5,3 t SO2 i 3,4 t NOx.
Sve tri navedene kompanije su pribavile okolišne dozvole.
U Novom Travniku su glavni izvori zagađivanja zraka koncentrirani u industrijskom krugu bivše
kompanije “Bratstvo“. „NT Forging“ d.o.o. emituje u zrak 1,5 t/g prašine, 11 t/g SO2 i drugih polutanata u
manjim količinama. Za sve ostale pogone i postrojenja, kao i kotlovnice u SBK/KSB ne postoje podaci o
emisijama u zrak, budući da operatori do sada nisu vršili mjerenja.
Pored industrije, kvalitet zraka u SBK/KSB opterećuju i emisije od cestovnog saobraćaja. Procjena i
analiza emisije od saobraćaja do sada nije rađena i o tome ne postoje nikakvi podaci. Međutim, na bazi
utvrđivanja emisija iz saobraćaja u Zenici i drugim gradovima, kao i na bazi frekvencije cestovnog
saobraćaja može se pretpostaviti da cestovni saobraćaj opterećuje kvalitet zraka, posebno uz
magistralne saobraćajnice i frekventnije raskrsnice. Zbog toga se u narednom periodu treba posvetiti
pažnja kontroli emisija iz motornih vozila, tehničkoj ispravnosti vozila i standardima kvaliteta goriva.
Općenito se može konstatovati da nova i revitalizirana industrijska postrojenja ne predstavljaju značajne
izvore zagađivanja zraka i opterećivanja okoliša. Smatra se da tehnologije (ne-energetsko zagađivanje)
obično u jednom području imaju ispod 10 % udjela u zagađivanju zraka, a saobraćaj ima dominantan
uticaj.
2.10.2 Kvalitet zraka
2.10.2.1 Kvalitet zraka u urbanim sredinama
Kvalitet zraka u gradskim područjima ponajviše zavisi od saobraćaja cestovnih vozila koja emitujući
štetne i toksične materije kroz izduvni sistem direktno utječu na kvalitet zraka uzrokujući višestruke
ekološke posljedice, doprinoseći stvaranju fotohemijskog smoga, pojavi kiselih kiša, a uzročnik su i
globalnog zagrijavanja zbog efekta staklene bašte, što ovisi od nivoa emisije različitih polutanata.
Zagađenje zraka sagorijevanjem goriva u motornim vozilima u današnje vrijeme, pored niskih kućnih
ložišta u zimskom periodu, postaje najvažniji problem urbanih sredina SBK/KSB.
Kvalitet zraka se ocjenjuje na osnovu graničnih vrijednosti propisanih odredbama Pravilnika o načinu
vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i
drugih standarda kvaliteta zraka („Službene novine Federacije BiH“, broj: 1/12). Prikaz graničnih,
tolerantnih i vrijednosti praga, upozorenja i uzbune je dat u narednoj tabeli.
110
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Tabela 45. Prikaz graničnih i tolerantnih vrijednosti kvaliteta zraka
Granična vrijednost
POLUTANT
Tolerantna vrijednost
Prag
upozorenja
Prag
uzbune
1h
8h
24h
god
1h
8h
24h
god
1h
1h
3
350
-
125
50
485
-
125
50
-
500
3
-
10
5
3
-
14,8
9
3
-
-
3
200
-
85
40
222,5
-
121
58
-
400
-
120
-
-
-
-
-
-
180
240
PM10 (µg/m )
3
-
-
50
40
-
-
75
48
-
-
3
-
-
-
25
-
-
-
29,5
-
-
SO2 (µg/m )
CO (mg/m )
NO2 (µg/m )
3
O3 (µg/m )
PM2,5 (µg/m )
U Jajcu je na lokaciji u neposrednoj blizini pogona i postrojenja za proizvodnju ferolegura B.S.I. d.o.o.
Jajce, za potrebe realizacije Plana aktivnosti, izvršeno kratkotrajno namjensko mjerenje kvaliteta zraka u
periodu 3.-18. novembar 2010. godine. Za taj period su izmjerene sljedeće koncentracije (μg/m3): 31,6
SO2, 26,3 NO2, 56 LČ, 1025 CO i 13,5 O3. Prosječna izmjerena temperatura iznosila je 10,4° C, gdje je
najniža izmjerena temperatura bila 1,7° C, a najviša 22,5°C. Prosječna relativna vlažnost zraka je iznosila
87%, a prosječni pritisak zraka tokom mjerenja je bio 961 mbar. Prosječna brzina vjetra u mjernom
periodu iznosila je 0,71 m/s, dok je preovladavajući vjetar jugozapadni.
Isto tako, na području općine Jajce na lokalitetu „Skela“ u periodu od 13. - 20. septembra 2014. godine
izvršena su mjerenja kvaliteta zraka korištenjem pokretnog laboratorija za ocjenu kvaliteta zraka u
vlasništvu Mašinskog fakulteta u Zenici. Metode mjerenja koncentracija zagađujućih materija su bile u
skladu sa ISO standardima i predloženim regulativama i za navedena mjerenja su korištene metode
navedene u narednoj tabeli.
Tabela 46. Analizatori i metode mjerenja kvaliteta zraka
Analizator
Mjereni polutant
Korištena metoda
Thermo-Model 43i
Thermo Model 42i
SO2
NO/NO2/NOX
BAS EN14212 Ultravioletna fluorescence metoda
BAS EN14211 Kemiluminiscentna metoda
Thermo-Model 49i
O3
BAS EN14625 Metoda ultravioletne fotometrije
Thermo-Model 48i
CO
BAS EN14626 Nedisperzivna IR spektrometrijska metoda
PM10 TEOM 1400AB
Lebdeće čestice
PM10
BAS EN 12341 Referentna metoda i procedura dokazivanja
ekvivalentne mjerne metode, Gravimetrija
Sistem uzorkovanja:
FDMS, Filter Dynamic Measurement System (Series 8500 FDMS), za PM10;
EMS - Environement Measurement Sysems, svi ostali mjerni parametri (SO2, NO-NO2-NOx, CO, O3)
Izmjerene koncentracije navedenih polutanata u zraku su svedene na normalne atmosferske uvjete od
293 K i pritisak od 101,3 kPa. Preračunate koncentracije polutanata u zraku prikazane su u narednoj
tabeli.
Tabela 47. Prosječni rezultati mjerenja koncentracija polutanata u zraku na lokalitetu “Skela“ u Jajcu
Polutant
SO2
SO2
NO2
Period
uzorkovanja
Granična prosječna
3
vrijednost (μg/m )
1 sat
24 sata
1 sat
90
90
60
Visoka
vrijednost
3
(μg/m )
500
240
300
Prosječna izmjerena
3
vrijednost (μg/m )
59,4
59,4
38,2
Maksimalni
satni prosjek
3
(μg/m )
176,08
73,58
111
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Polutant
NO2
PM 10
CO
O3
Period
uzorkovanja
Granična prosječna
3
vrijednost (μg/m )
24 sata
24 sata
8 sati
8 sati
60
50
n.p.
n.p.
Visoka
vrijednost
3
(μg/m )
140
100
10.000
150
Prosječna izmjerena
3
vrijednost (μg/m )
Maksimalni
satni prosjek
3
(μg/m )
38,2
41,28
1.558,4
14,31
83,09
17,05
Iz prikazanih rezultata se uočava da prosječne izmjerene vrijednosti koncentracija zagađujućih materija
u zraku nisu prelazile granične vrijednosti kvaliteta zraka (GVKZ), prema odredbama Pravilnika o načinu
vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i
drugih standarda kvaliteta zraka. Kako su u ovom periodu radila industrijska postrojenja koja stvaraju
pritiske na kvalitet zraka, a da za isti period mjerenja kvaliteta zraka ne pokazuju prekoračenje niti
jednog od mjerenih parametara koncentracija zagađujućim materija po osnovu prosječne i visoke
vrijednosti, može se konstatovati da je kvalitet zraka na zadovoljavajućem nivou.
Za potrebe izrade KEAP-a izvršeno je sedmodnevno mjerenje parametara kvaliteta zraka u neposrednoj
blizini raskrsnice Nova Bila-Travnik-Novi Travnik u cilju preliminarnog utvrđivanja uticaja saobraćaja na
kvalitet zraka. Mjerenja su izvršena u periodu 05.-12. septembra 2014. godine, putem mobilne
monitoring stanice za ocjenu kvaliteta zraka Mašinskog fakulteta u Zenici. Rezultati mjerenja su prikazani
u narednoj tabeli.
Tabela 48. Rezultati mjerenja kvaliteta zraka u blizini raskrsnice Nova Bila-Travnik-Novi Travnik
Evaluacija u odnosu na granične
vrijednosti (Tabela 45)
Zadovoljava
SO2
1 sat
Prosječna izmjerena
3
vrijednost (μg/m )
17
SO2
24 sata
17
Zadovoljava
NO2
1 sat
27
Zadovoljava
NO2
24 sata
27
Zadovoljava
PM 10
24 sata
19
Zadovoljava
CO
8 sati
3145
Zadovoljava
O3
8 sati
28
Zadovoljava
Polutant
Period uzorkovanja
Prema rezultatima navedenim u prethodnoj tabeli može se konstatovati da nisu prekoračene granične
godišnje vrijednosti po osnovu svih mjerenih parametara. Isto tako, nije bilo prekoračenja niti graničnih
niti tolerantnih 1-satnih, 8-satnih i 24-satnih vrijednosti, što ukazuje da ambijentalni zrak ovog područja,
za ispitivani period, pripada prvoj (I) kategoriji kvaliteta zraka.
2.10.2.2 Kiselost padavina
Kiselost padavina nije karakteristična za područje SBK/KSB i do sada nisu registrovane kisele padavine i
posljedice kiselih padavina. Javlja se kao posljedica emitovanja u zrak velikih količina SO2 i NOx
emitovanih iz postrojenja za sagorijevanje fosilnih goriva i industrijskih izvora. Na području SBK/KSB ne
postoje izvori sa visokim emisijama SO2 i NOx. Prisustvo ovih polutanata u zraku je dominantno
posljedica emitovanja iz lokalnih kotlovnica i ložišta u kojima se spaljuju fosilna goriva, a vjerovatno i
zbog transmisija od Termoelektrane u Kaknju i metalurških postrojenja u Zenici, koji proizvode veliku
količinu zagađujućih materija.
2.10.2.3 Proizvodnja supstanci koje oštećuju ozonski omotač
Na bazi prikupljenih podataka konstatovano je da se na području SBK/KSB ne vrši proizvodnja supstanci
koje oštećuju ozonski omotač, kao što su: hlorofluorougljikovodici (engl. chlorofluorocarbons - CFC),
hidrohlorofluorougljici (engl. hydrochlorofluorocarbons - HCFC), haloni, ugljentetrahlorid (engl. carbon
tetrachloride - CTC) i metil hloroform (engl. methl chromform - MCF) i dr.
112
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Važno je istaći da se potencijal oštećenja ozona (ODP potencijal) (eng. Ozone depleting potential - ODP)
na nivou države smanjio za preko 90 % od 2002. do 2008. godine zbog provođenja Montrealskog
protokola.
2.10.3 Upravljanje kvalitetom zraka (monitoring)
Upravljanje kvalitetom zraka obuhvata niz sistemskih mjera usmjerenih na obezbjeđenje kvaliteta zraka
koji neće uzrokovati ekološke poremećaje i posljedice, a bazirano je na mjerenjima i procjenama emisija
i kvaliteta zraka. Mjerenje kvaliteta zraka je ključna stvar za utvrđivanje stanja kvaliteta zraka i
preventivno djelovanje.
Monitoring kvaliteta zraka na području FBiH vrši Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ), čiji poslovi i
zadaci su sljedeći:

uspostava, organiziranje i upravljanje sistemom monitoringa kvaliteta zraka u FBiH,

uspostava informacionog sistema kvaliteta zraka u cilju izvještavanja o rezultatima monitoringa
u propisanim formatima.
Mreža monitoringa kvaliteta zraka može biti organizovana kao:

federalna-entitetska (kao dio državne), koju uspostavlja i realizuje FHMZ,

kantonalna,

gradska/općinska,

operatora pogona i postrojenja (izvora zagađivanja zraka) i
 monitoring posebnih područja.
Kvalitet zraka u SBK/KSB se prati samo u mjestu Harmani u općini Jajce od strane FHMZ. Na ovoj mjernoj
stanice se prate sljedeći parametri: SO2, CO, NO2, O3 i LČ10. Prema dosadašnjim rezultatima mjerenja nije
bilo prekoračenja niti graničnih niti tolerantnih satnih i dnevnih vrijednosti. Trenutni rezultati mjerenja
su dostupni na web stranici FHMZ, dok mjesečni i godišnji rezultati nisu rađeni. Korištenje rezultata
monitoringa u planiranju kvaliteta zraka putem ove monitoring stanice na području kantona je u
početnoj fazi. Do sada (2014) nije vršeno organizovano i sistemsko praćenje promjena kvaliteta zraka
prouzrokovanih emisijom iz stacionarnih postrojenja, niti se vršilo praćenje promjene kvalitete zraka
prouzrokovano emisijama iz mobilnih izvora.
2.10.4 Identifikacija problema
Osnovni problemi u vezi sa kvalitetom zraka u SBK/KSB su sljedeći:
 nedosljedna primjena propisa o zaštiti zraka i nezadovoljavajući rada inspekcije,
 nepostojanje sistema upravljanja kvalitetom zraka,
 nezadovoljavajuće održavanje energetskih i industrijskih postrojenja, posebno one opreme od
koje zavisi emisija zagađujućih materija u zrak,
 neodgovarajući i nezadovoljavajući tretman problematike zagađivanja zraka kroz izradu
prostornih i urbanističkih planova,
 upotreba čvrstih i tečnih fosilnih goriva lošijeg kvaliteta (sa većim sadržajem sumpora i pepela),
 povećane emisije SO2 i crnog dima (čađi) zbog sve većih količina spaljivanja fosilnih goriva,
 nedostatak monitoringa kvaliteta zraka,
 korištenje goriva sa većim sadržajem sumpora i pepela,
 neodgovarajuće konstrukcije ložišta, sobne peći i kotlovi male snage koji su često izrađivani po
zapadno-evropskim licencama (konstruirani za druge vrste uglja), čime se onemogućava
efikasno i malozagađujuće sagorijevanje domaćeg uglja),
 visoka energijska intenzivnost u industriji,
 needuciranost građana i slaba svijest o zagađivanju i zaštiti zraka,
 korištenje starih i neispravnih automobila,
 visoki toplotni gubici u stambenom sektoru,
113
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina


uske i preopterećene saobraćajnice i velika frekvencija vozila,
nezadovoljavajuća propusnost saobraćajnica.
2.10.5 Zaključci i preporuke
Prema analizama postojećeg stanja kvaliteta zraka, potrebno je uspostaviti optimalnu mrežu za
monitoring kvaliteta zraka u SBK/KSB i dopunu (poboljšanje) monitoring sistema na mjernoj lokaciji u
općini Jajce. Poštujući trenutnu društvenu i ekonomsku situaciju, cijeni se da treba implementirati
sistem monitoringa kvaliteta zraka u urbanim područjima koja imaju značajnije industrijske aktivnosti
i/ili broj stanovnika veći od 50.000. Prema ovoj klasifikaciji potrebno je uspostaviti monitoring kvaliteta
zraka u dva grada SBK/KSB: Travnik i Jajce, sa stalnim mjernim mjestima. Pored toga, potrebno je
obezbijediti jednu mobilnu stanicu za automatsko mjerenje parametara kvaliteta zraka, koja bi se
koristila za periodična i namjenska mjerenja kvaliteta zraka u ostalim općinama SBK/KSB, posebno u
kojima postoje određeni izvori emisija u zrak.
Sistem monitoringa kvaliteta zraka zahtijeva uspostavljanje centara sa stručnim osobljem osposobljenim
za upravljanje, čiji zadaci su:
 sakupljanje i obrada podataka,
 objavljivanje podataka,
 izrada periodičnih izvještaja,
 izdavanje prijedloga za poboljšanje kvaliteta zraka,
 održavanje mreže za monitoring kvaliteta zraka.
U skladu sa analizom prethodno navedenih problema, identifikovani su ciljevi i mjere koje treba
poduzeti u narednom periodu:
 uspostavljanje sistema automatskih stanica za kontinuirani i periodični monitoring kvaliteta
zraka,
 obezbjeđenje okolinski podobnijih goriva sa manjim sadržajem sumpora i pepela,
 modernizacija i okrupnjavanje kotlovnica,
 kontrola vozila i kvaliteta goriva, te ugrađivanje adekvatnih filtera na vozila,
 zabrana spaljivanja plastike i guma,
 povećanje energijske efikasnosti u industrijskim pogonima,
 kvalitetnije održavanje postrojenja, posebno za sagorijevanje goriva u cilju što većeg smanjivanja
emisija u zrak,
 uvođenje efikasnijeg inspekcijskog nadzora i kontrole emisija u zrak,
 efikasnija kontrola vozila u cilju smanjivanja emisija u saobraćaju,
 regulacija saobraćaja u cilju smanjenja emisija u zrak,
 edukacija stanovništva i jačanje svijesti o zaštiti zraka.
2.11 STANJE I OKOLIŠNI INDIKATORI U OBLASTI UPRAVLJANJA OTPADOM
U periodu mart-oktobar 2014. godine pripremljen je Izvještaj o stanju upravljanja otpadom za područje
SBK/KSB za potrebe izrade Kantonalnog plana upravljanja otpadom za period 2015.-2025. godine.
Izvještaj je bio u javnoj raspravi više mjesec dana i nakon završetka iste usvojen je uz izmjene i dopune
od strane Koordinacionog odbora sastavljenog od predstavnika nadležnih ministarstava iz SBK/KSB. U
nastavku se prezentiraju samo informacije o upravljanju otpadom u Kantonu na bazi usvojenih
indikatora iz Strategije zaštite okoliša FBiH. Detaljnije informacije, podaci po općinama i ključni problemi
prezentirane su u Izvještaju o stanju upravljanja otpadom za područje SBK/KSB.
114
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
2.11.1 Proizvođači otpada
Na teritoriji SBK/KSB nalazi se značajan broj privrednih subjekata koji proizvode komunalni i ostale vrste
otpada (npr. otpad iz vrtova i parkova), te specijalne kategorije otpada. Trenutno ne postoji jedinstveni
katastar registrovanih privrednih subjekata za područje SBK/KSB. Prema podacima Kantonalnog Plana
upravljanja otpadom 2015.-2025. procjenjuje se da sa aspekta produkcije specijalnih kategorija otpada,
najznačajniji proizvođači na području SBK/KSB su: tržni i poslovni centri, supermarketi i trgovine,
mesnice, klaonice i prerada mesa, hoteli, moteli, restorani, benzinske stanice/crpke, automehaničarske i
vulkanizerske radnje, apoteke, te servisi elektronske i elektroničke opreme i uređaja.
Osim privrednih subjekata, na teritoriji SBK/KSB prisutan je i značajan broj javnih ustanova koje se
smatraju značajnim proizvođačima otpada. Ne postoji precizna evidencija javnih institucija-proizvođača
otpada, kao ni podaci o količinama proizvedenih specifičnih vrsta otpada od ovih institucija na području
SBK/KSB. Procjenjuje se da, sa aspekta produkcije posebnih kategorija otpada, od postojećih javnih
ustanova u SBK/KSB najznačajniji proizvođači su zdravstvene i veterinarske ustanove, apoteke,
obrazovne ustanove i javna administracija.
Precizni podaci o količinama produkovanog otpada od privrednih subjekata i javnih ustanova trenutno
nisu dostupni.
Podaci o produkciji otpada od strane stanovništva (komunalni otpad) prezentiraju se u narednom
poglavlju.
2.11.2 Komunalni otpad
Prosječna pokrivenost stanovništva uslugama prikupljanja i odvoza komunalnog otpada na području
SBK/KSB iznosi 62%. Općine Bugojno i Gornji Vakuf - Uskoplje imaju najveću, a općine Kiseljak i Busovača
najmanju pokrivenost stanovništva uslugom. Općina Dobretići uopće ne pruža ovu uslugu svojim
građanima.
Prema podacima iz Izvještaja o stanju Kantonalnog Plana upravljanja otpadom za područje SBK/KSB
procjenjuje se da količine proizvedenog komunalnog otpada iznose 258 kg/st/god., odnosno 0,71
kg/st/dan. Komunalni otpad za koji je prikazana godišnja proizvodnja po stanovniku podrazumijeva
otpad iz domaćinstava ili njemu sličan otpad iz administrativnih objekata, objekata trgovine i uslužnih
djelatnosti, te kabasti otpad kojeg sakupe komunalna preduzeća.
Prosjek ukupne godišnje proizvodnje komunalnog otpada za SBK/KSB od 258 kg/st/god. manji je od
godišnje količine proizvedenog otpada po stanovniku u BiH koja je, prema podacima Agencije za
statistiku BiH29, iznosila 340 kg za 2012. godinu.
Količina prikupljenog komunalnog otpada na teritoriji SBK/KSB u 2013.god. iznosila je 44.053 t.
Procjenjuje se da je ukupna količina proizvedenog otpada u 2013.god. iznosila 71.217 t.
2.11.2.1 Generiranje i reciklaža ambalažnog otpada
U nadležnom Ministarstvu u SBK/KSB ne postoji uspostavljen registar pravnih lica sa podacima o
količinama ambalažnog otpada koje generiraju.
Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom na nivou Federacije BiH je donesen i objavljen
u Službenim novinama FBiH 13.12.2010. godine, a izmijenjen i dopunjen je 2013. godine. Ovaj Pravilnik
propisuje pravila upravljanja ambalažom u proizvodnji, prometu i upotrebi ambalaže i pravila postupanja
i druge uslove sakupljanja, ponovnog korištenja, obnove i odlaganja, u skladu sa prioritetima i osnovnim
načelima Zakona o upravljanju otpadom.
Proizvođači, uvoznici, punioci, pakeri, distributeri i krajnji snabdjevači obavezni su uključiti se u sistem
upravljanja ambalažnim otpadom. Ovi subjekti mogu samostalno vršiti aktivnosti upravljanja
ambalažnim otpadom ili mogu svoje obaveze prenijeti na ovlaštenog operatera. U potonjem slučaju
Fond za zaštitu okoliša FBiH dalje prenosi sve obaveze na ovlaštenog operatora.
29
Saopćenje – Statistika okoliša „Javni odvoz i odlaganje komunalnog otpada“ od 25.10.2013.god.
115
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Ovlašteni operator sistema u ime onih koji su na njega prenijeli svoje obaveze mora osigurati da
ovlašteni sakupljač ambalažnog otpada redovno preuzima komunalni ambalažni otpad, zatim mora
redovito preuzimati i sakupljati posebne tokove ambalažnog otpada (ambalažni otpad koji nije
komunalni otpad) od krajnjih korisnika, te osigurati ponovno iskorištenje ambalažnog otpada za
reciklažu u ovlaštenim postrojenjima i odlaganje neiskoristivog dijela ambalažnog otpada na ovlaštenim
odlagalištima.
Na području SBK/KSB praktično ne postoji sistemski organizovana i planirana selekcija i recikliranje
ambalažnog otpada. Postoje pojedinačna rješenja i projekti koji se realizuju uz pomoć nadležne
komunalne službe u nekim općinama.
Privatni sektor i javne institucije sa područja Kantona sklapaju ugovore sa operaterima kojima predaju
svoj reciklažni otpad. Operateri su u obavezi da, u skladu sa propisanim uvjetima iz dozvole izdate od
strane nadležnog ministarstva, vode evidenciju o količinama otpada koji ulazi u proces proizvodnje i o
količinama otpada koji nastaje u proizvodnji, te da dostavljaju godišnje izvješće o ispunjavanju uvjeta iz
dozvole. Kako se do sada ova obaveza prema Ministarstvu nije poštivala u praksi, trenutno nisu dostupni
podaci o prikupljenom otpadu za reciklažu bilo koje vrste od strane ovlaštenih operatora za upravljanje
otpadom. Jedini dostupni podaci o količinama reciklažnog otpada prikupljenog na području SBK/KSB
dobiveni su od operatora za upravljanje otpadom „Eko-industrijski otpad Zizi" d.o.o. Travnik i to za 2012.
i 2013. godinu. Podaci su prezentirani u narednoj tabeli.
Tabela 49. Količine ambalažnog otpada prikupljene u 2012. i 2013. god. na području SBK/KSB od
strane „Eko-industrijski otpad Zizi" d.o.o. Travnik –operator za upravljanje otpadom
Red.br.
Vrsta otpada
Količina u 2012.god.
(tona)
Količina u 2013.god.
(tona)
1.
Otpadni papir / 15 01 01
3.500
3.680
2.
Otpadna plastika / 15 01 02
2.000
2.200
3.
Otpadno drvo / 15 01 03
600
600
4.
Otpadno metal / 15 01 04
1.000
1.100
5.
Otpadno staklo / 15 01 07
800
850
6.
Otpadni tekstil / 15 01 09
2.000
2.100
7.
Otpadni stiropor
50
50
9.950
10.580
UKUPNO
2.11.2.2 Izgrađenost regionalnih deponija
Trenutno na području SBK/KSB ne postoji niti jedna regionalna sanitarna deponija.
U septembru 2012. godine urađena je „Studija izvodljivosti za regionalnu sanitarnu deponiju otpada
SBK/KSB, regija 1. Projekat pod nazivom: "Priprema studije izvodljivosti za izbor regionalnih sanitarnih
deponija u Bosni i Hercegovini“je finansirala EU delegacija BiH. Ciljna regija 1 studije obuhvatala je
općine: Bugojno, Jajce, Gornji Vakuf – Uskoplje i Donji Vakuf. Za korisnike Studije izvodljivosti lokacija
“Gračanica” – G. Vakuf – Uskoplje bila je preferirana buduća lokacija za RSD SBK/KSB, regija 1. Vijek
trajanja ove regionalne deponije treba biti minimalno 20 godina.
Predmetna Studija izvodljivosti zasnovana je na scenariju 2 (koncept upravljanja otpadom uz reciklažu, u
skladu sa strateškim ciljevima FBiH), dok BiH ne postane Članica EU. Nakon što postane Članica EU,
scenario 3 (uključuje i dodatno tretiranje biorazgradivog otpada kako bi se postigli kvantitativni ciljevi
Direktive EU o otpadu za 2020. godinu) biće osnovni scenario za dalje razmatranje.
Prije Studije izvodljivosti za SBK/KSB, regija 1, 2012. godine izrađena je studija „Regionalna sanitarna
deponija – studija o odabiru lokacije za Srednjobosanski kanton, regija 1, kako bi se odabrala
najprihvatljivija lokacija za regionalnu sanitarnu deponiju. Prema rezultatima ove studije, najbolje
116
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
rangirana lokacija bila je “Gračanica” – Gornji Vakuf – Uskoplje, drugorangirana lokacija bila je
“Dubočine” – Bugojno, a trećerangirana lokacija „Ornice“ – Donji Vakuf.
2.11.3 Industrijski otpad
2.11.3.1 Proizvodnja otpada
Rudarska, metalna, prehrambena i drvna industrija su najznačajniji proizvođači specijalnih kategorija
otpada na području SBK/KSB. Trenutno ne postoji precizna evidencija privrednih subjekata-proizvođača
otpada, kao ni podaci o količinama proizvedenih specifičnih vrsta otpada od ovih subjekata na području
Kantona.
Na području SBK/KSB trenutno važeću okolinsku dozvolu izdatu od strane nadležnog FMOIT posjeduje
27 različitih industrijskih postrojenja, dok 22 industrijska postrojenja imaju trenutno važeću dozvolu
izdatu od strane nadležnog Kantonalnog ministarstva okoliša. Na općinskom nivou izdato je 115
okolinskih dozvola uglavnom za benzinske pumpe, autopraonice, betonare, klaonice, farme koka nosilja,
farma za tov teladi, pogoni za obradu kamena, itd. Svi industrijski pogoni i postrojenja (operatori) koji su
obveznici ishodovanja okolinske dozvole na federalnom ili kantonalnom (ili i općinskom nivou za općine
na području SBK/KSB koje izdaju okolinske dozvole) imaju obavezu izvještavanja o svojim emisijama i
zagađenju (uključujući i količine opasnog i neopasnog otpada) nadležno tijelo koje im je izdalo dozvolu, a
po osnovu Pravilnika o registrima postrojenja i zagađivanjima (“Sl. novine Federacije BiH”, br. 82/07; Čl.
2).
Samo 10 industrija sa područja SBK/KSB ispunjava obavezu izvještavanja o svojim emisijama i zagađenju
za potrebe Registra postrojenja i zagađivanjima .
2.11.3.2 Opasni otpad iz industrije
Ne postoje precizni podaci o opasnom otpadu iz svih industrija sa područja SBK/KSB.
Na osnovu izvještaja koje je deset industrija sa područja SBK/KSB (drvna, metalna, rudarska,
prehrambena, mineralna i ekstraktivna) podnijelo Registru o postrojenjima i zagađivanjima za 2011.,
2012. i 2013. godine dolazi se do podatka da su ove industrije proizvele i odložile sljedeće količine
opasnog otpada:
Tabela 50. Ukupne količine proizvedenog i odloženog opasnog otpada iz 10 industrija u SBK/KSB
Godina
Ukupno
proizvedeni
opasni otpad
(t/god)
Odloženi opasni otpad
na ili u zemlju unutar
lokacije postrojenja
(t/god)
Odvoz i tretman
opasnog otpada izvan
lokacije postrojenja u
BiH (t/god)
Odvoz i tretman
opasnog otpada izvan
lokacije postrojenja
izvan BiH (t/god)
2013
4,58
0
3,82
0
2012
26,51
0
25,81
0
2011
13,71
0,29
0
250
Prema navedenim podacima najviše opasnog otpada potiče iz metalne industrije.
2.11.3.3 Neopasni otpad iz industrije
Ne postoje precizni podaci o neopasnom otpadu iz svih industrija sa područja SBK/KSB.
Na osnovu izvještaja deset industrija prema Registru o postrojenjima i zagađivanjima (drvna, metalna,
rudarska, prehrambena, mineralna i ekstraktivna) za 2011., 2012. i 2013. godine dolazi se do podatka da
su ove industrije odložile sljedeće količine neopasnog otpada:
117
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Tabela 51. Ukupne količine odloženog neopasnog otpada iz 10 industrija u SBK/KSB
Godina
Odloženi otpad na ili u zemlju unutar
lokacije postrojenja (t/god)
Odvoz i tretman otpada izvan lokacije
postrojenja u BiH (t/god)
2013
30.001,00
221,11
2012
744,67
6.084,17
2011
1.079,91
5.373,4
Na području SBK/KSB aktivna su dva ugljenokopa: “Abid Lolić”, Bila-Travnik i “Gračanica”, Gornji VakufUskoplje. Dostupni podaci o otpadu nastalom u rudniku “Abid Lolić”, Bila-Travnik odnose se samo na
količinu jalovine, koje se mjesečno prikupi oko 350 tona, a na godišnjoj razini oko 4.200 tona.
Prema navedenim podacima većina neopasnog otpada potiče od aktivnosti vađenja ruda i iz metalne
industrije.
2.11.3.4 Zbrinjavanje otpada iz industrije
Specifične kategorije otpada koje se javljaju u najvećim količinama u ovim industrijama trenutno se
zbrinjavaju na načine kako je opisano u nastavku. Podaci za najveće industrije po sektorima prikupljeni
su iz zahtjeva za okolinske dozvole i Planova upravljanja otpadom a koje su industrije dužne pripremiti u
postupku ishodovanja okolinske dozvole.
- U procesu pripreme ležišta za površinsku eksploataciju boksita u rudniku Jajce nastaje otpadni
materijal pri odstranjivanju otkrivke. Otkrivka sa aktivnog kopa se transportira i odlaže u
otkopani prostor ranije aktiviranog ležišta sa ciljem zatrpavanja nastalih udubljenja od ranijih
rudarskih radova. U rudniku sirovog gipsa Donji Vakuf (površinski kop Breščić) jalovina, odnosno
iskopana zemlja i drugi otpadni materijal se deponuje u otkopani prostor ranije aktiviranog
ležišta sa ciljem zatrpavanja nastalih udubljenja od ranijih rudarskih radova. Podaci o jalovini za
rudnik uglja Gračanica d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje nisu dostupni.
- Metalna industrija B.S.I. d.o.o. Jajce produkuje najveće količine otpadnog starog željeza
(neopasni otpad) a koji u konačnici zbrine putem ovlaštene firme za zbrinjavanje ove vrste
otpada (CIBOS Ilijaš)30. U pogonu za proizvodnju ferosilicija Trimgrad d.o.o. Jajce Od svih vrsta
otpada u predmetnom pogonu dominantno nastaje velika količina fine SiO2 prašine (amorfnog
SiO2, komercijalnog naziva mikrosilika), koja se izdvaja putem vrećastih filtera. Količina
mikrosilike za maksimalnu proizvodnju ovog pogona na godišnjem nivou iznosi oko 9.500 t/g
mikrosilike, koja se priprema (peletira) radi lakše i okolinski prihvatljivije manipulacije i
transporta, a koja se isporučuje kupcima kao vrijedna sekundarna sirovina. Mikrosilika je vrlo
cijenjena sekundarna sirovina koja se koristi u proizvodnji cementa, vodonepropusnih betona,
specijalnih materijala za sanacije oštećenih građevinskih objekata, vatrostalnih materijala, i dr.31.
U pogonu kovačnice NT Forging d.o.o. Novi Travnik najviše nastaje metalnog otpada (strugotina,
špena, cunder, čelična prašina, bakarni kablovi i dr.) a koji se u konačnici predaje preduzeću za
otkup sekundarnih sirovina „EKO-SIROVINA” d.o.o. Visoko, sa kojim industrija ima potpisan
ugovor32.
- U prehrambenoj industriji Bajra, d.o.o. Dolac n/L Travnik (klaonica i prerada mesa) najviše
nastaje otpada organskog porijekla tj. klaonički otpad i neupotrebljivi ostaci od prerade mesa.
Isti se sakupljaju u namjenske posude sa poklopcem i odvoze se na komunalnu deponiju prema
ugovoru sa komunalnim preduzećem iz Travnika Ova industrija je u toku izrade projekta za
30
www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/PA%20BSI.doc ;Plan aktivnosti B.S.I. d.o.o. Jajce
31
http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/728/javna-rasprava-ldquotrimgradrdquo-doo-jajce-proizvodnja-ferosilicija-silicijummetala ; Plan upravljanja otpadom u pogonu za proizvodnju ferosilicija firme ”TRIMGRAD” d.o.o. Jajce
32
http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/309/ ; Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjivanje emisija, odnosno zagađenja i
za usaglašavanje sa najboljom raspoloživom tehnikom za pogon kovačnice ''NT FORGING'' d.o.o Novi Travnik
118
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
-
spalionicu ove vrste otpada33. U prehrambenoj industriji Poljorad, d.o.o. Travnik najviše nastaje
otpada organskog porijekla tj. mliječni talog i komadi sira; glavice kupusa koje se ne mogu
iskoristiti za upotrebu, listovi kupusa, korijen kupusa i sl.; te biorazgradivi otpad iz kuhinja i
restorana.
U drvnoj industriji Tamex d.o.o. Busovača najviše nastaje otpada od drveta. Ovaj otpad se koristi
za proizvodnju briketa i u kotlovnicama za proizvodnju procesne toplotne energije, te za
zagrijavanja prostora. Slična situacija sa produkcijom otpada je i u industriji Vitales d.o.o.
Travnik.
2.11.4 Medicinski otpad
2.11.4.1 Ukupna količina otpada iz zdravstvenih ustanova
Ne postoje pouzdani podaci o proizvodnji medicinskog otpada, jer FBiH pa tako ni SBK/KSB nemaju
sistem za registriranje proizvedenog medicinskog otpada.
Prema podacima iz Strategije zaštite okoliša FBiH 2008.-2018. ukupna proizvodnja otpada iz
zdravstvenih ustanova u FBiH iznosi 2,2 kg/osoba/god ili cca. 5.000 t/g od čega je oko 50% opasni
medicinski otpad. Nadalje, prema podacima iz Federalnog zavoda za statistiku, broj ispisanih bolesnika u
2012. godini na području SBK/KSB iznosio je 32.173. Uzimajući prethodno navedenu ukupnu proizvodnju
otpada dolazi se do broja od cca. 70,78 t/god proizvedenog u zdravstvenim ustanovama.
2.11.4.2 Proizvodnja opasnog medicinskog otpada
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji 80% otpada iz zdravstvenih ustanova je neopasni otpad (otpad
sličan komunalnom i neopasni medicinski otpad) dok je 20% otpada opasni i to: 15% infektivni, 1% igle,
3% hemikalije i 1% genotoksični i radioaktivni otpad.
Na osnovu prethodno navedenog može se izračunati da se u SBK/KSB godišnje proizvede 14,1 t opasnog
medicinskog otpada.
2.11.4.3 Finalno odlaganje otpada
Prema podacima iz Izvještaja o stanju Kantonalnog plana upravljanja otpadom za područje SBK/KSB,
medicinski otpad sa područja općina ovog Kantona se zbrinjava na različite načine. U tri općine vrši se
miješanje medicinskog otpada zajedno sa komunalnim. Određeni broj privatnih i javnih zdravstvenih
ustanova imaju sklopljene ugovore sa Zavodom za javno zdravstvo SBK/KSB za zbrinjavanje medicinskog
infektivnog otpada. Također određeni broj zdravstvenih ustanova ima sklopljene ugovore sa nekim od
ovlaštenih operatera za zbrinjavanje opasnog otpada. U dva doma zdravlja vrši se spaljivanje
medicinskog otpada u krugu objekata.
Anketiranjem određenog broja zdravstvenih ustanova o načinu zbrinjavanja medicinskog otpada,
provedenim prilikom izrade Kantonalnog plana upravljanja otpadom, došlo se do podatka da 83%
ustanova ima sklopljen ugovor sa nekim od ovlaštenih operatera za zbrinjavanje medicinskog otpada, a
da sve imaju izrađen Plan upravljanja otpadom.
U prostorijama ZzJZ SBK/KSB instaliran je uređaj marke „Sintion“ za zbrinjavanje medicinskog infektivnog
otpada i to je jedini takav uređaj na području Kantona. Ovaj uređaj nema kapacitet da tretira infektivni
medicinski otpad iz svih zdravstvenih ustanova sa područja Kantona. Također, neke od zdravstvenih
ustanova koje imaju potpisan ugovor o zbrinjavanju ovog otpada, nikada nisu dovozile svoj otpad na
tretman. Ukupne količine prerađenog infektivnog medicinskog otpada u 2011, 2012. i 2013. godini
prikazane su u narednoj tabeli.
33
http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/537/javni-uvid-mesna-industrija-bajra-doo-dolac-na-lascaronvi-travnik-prerada-iklaonica ; Zahtjevi za izdavanje okolišne dozvole za kompleks klaonice i prerade mesa Bajra, d.o.o Dolac n/L Travnik
119
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Tabela 52. Ukupne količine prerađenog infektivnog medicinskog otpada nastalog u zdravstvenim
ustanovama na području SBK/KSB
Količina u 2011.god.
Količina u 2012.god.
Količina u 2013.god.
(kg)
(kg)
(kg)
44.507,40
53.529,60
44.133,20
2.11.5 Otpad iz poljoprivrede i šumarstva
2.11.5.1 Produkcija otpada u poljoprivredi - biljne kulture
Podaci o količinama otpada iz poljoprivrede –biljne kulture za područje SBK/KSB trenutno nisu dostupni.
2.11.5.2 Produkcija otpada u poljoprivredi – stočarstvo
Podaci o količinama otpada iz poljoprivrede –stočarstvo za područje SBK/KSB trenutno nisu dostupni
2.11.5.3 Produkcija otpada u šumarstvu
Prosječno godišnje ostvaren obim sječa u šumama SBK/KSB iznosi cca 520.000 m3 ukupne drvne mase
prilikom čega se ostvari proizvodnja cca 390.000 m3 drvnih sortimenata, dok se kao otpad nakon
provedbe navedenih sječa pojavljuje biljna masa u vidu lišća, granja, truleži i drvne mase ispod 7 cm
debljine, u iznosi cca 130.000 m3. Osim toga cca 1.200 ha površine šuma i šumskog zemljišta, godišnje
bude tretirano provođenjem odgovarajućih šumsko-uzgojnih mjera na podizanju novih šuma ili njezi
novopodignutih šumskih zasada, pri čemu dodatno nastaje biljni otpad u količini cca 30.000 m3. Dakle,
kao nusprodukt gospodarenja šumama SBK/KSB, godišnje nastaje cca 160.000 m3 biljnog otpada, koji je
jednim dijelom upotrjebljiv za ogrjev stanovništva, dok se preostali dio uglavnom odlaže unutar šume
kako bi truljenjem poboljšao kvalitet tla.
2.11.6 Identifikacija problema
Glavni institucionalno-tehnički, infrastrukturni, pravni, finansijski i problemi vezani za javnu svijest u
sistemu upravljanja otpadom na području Kantona detaljno su razmatrani u okviru Izvještaja o stanju
Kantonalnog plana upravljanja otpadom za područje SBK/KSB.
Ključni problemi infrastrukturni, institucionalno-tehnički i problemi vezani za javnu svijest u sistemu
upravljanja otpadom na području SBK/KSB su:
Infrastrukturni problemi
 Nepostojanje RCUO (RSD za sve općine, prateći objekti i infrastruktura za regionalno prikupljanje
i zbrinjavanje otpada (RD, sortirnica, mreža lokalnih punktova - zelenih otoka, pretovarnih
stanica, odlagalište građevinskog otpada, centri za kabasti otpad). Općine koje odvoze otpad na
RD Mošćanica ne posjeduju adekvatnu infrastrukturu za prikupljanje i zbrinjavanje otpada,
 Nesanitarni karakter postojećih općinskih deponija. Planirano vrijeme za sanaciju svih općinskih
deponija u SBK/KSB po trenutno raspoloživoj projektno-tehničkoj i okolinskoj dokumentaciji je
od 2011-2018. godine, a zahtijevat će značajna finansijska sredstva,
 Ne postoji sistemski organizovana i planirana selekcija i recikliranje otpada u Kantonu,
 Ne postoje kapaciteti za adekvatno zbrinjavanje specijalnog otpada koji se u mnogo slučajeva
miješa sa komunalnim otpadom ili se zbrinjava na nepropisan način:
o za tretman infektivnog medicinskog otpada potrebno je nabaviti minimalno dva nova
uređaja poput postojećeg uređaja Sintion;
o za otpad životinjskog porijekla preporuke je da klaonice i mesne industrije SBK/KSB
sklope ugovor sa ovlaštenim operaterima za zbrinjavanje ove vrste otpada na okolišno
prihvatljiv način i u skladu sa zahtjevima EU direktiva iz oblasti okoliša i veterinarstva,
120
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina








Nepostojanje pouzdanih podataka o količinama i sastavu komunalnog otpada potrebnih za
kvalitetno planiranje (ovo se posebno odnosi na nepostojanje evidencije o količinama otpada
koje se odlažu na odlagališta). Na osnovu iskustava zemalja članica EU potrebno je primijeniti
neku od zvaničnih metodologija za procjenu generisanih količina i sastava komunalnog otpada
kako bi se odlučivalo o konceptu iskorištavanja komponenti iz otpada ili iskorištavanju energije iz
otpada,
Na teritoriji Kantona ima cca. 473 divlje deponije na kojima se odlaže uglavnom komunalni,
građevinski i kabasti otpad. 6 općina ne planira i ne pravi redovne programe za uklanjanja divljih
deponija na svom području. 6 općina ne izdvaja redovno svake godine određena sredstva za
uklanjanja divljih deponija,
Ne koriste se nikakve mjere za smanjenje količine otpada (za finalno zbrinjavanje), a samim tim
se ne koriste ni resursi za reciklažu,
Pet općina u SBK/KSB (Jajce, Dobretići, Bugojno, Donji Vakuf i Gornji Vakuf – Uskoplje) nemaju
urađene PUO, a što je obaveza iz Kantonalnog zakona o upravljanju otpadom. U skladu sa
Članom 7. Kantonalnog zakona o upravljanju otpadom, sve općine dužne su da dostave svoje
planove kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za pitanja okoliša. Trenutno nadležno
Kantonalno ministarstvo za okoliš nije dobilo ni jedan završeni općinski PUO,
Trenutni sistem upravljanja komunalnim otpadom ne podržava izdvajanje opasnog otpada iz
preostalog komunalnog otpada na mjestu nastanka u domaćinstvima, te se zbog toga ovaj otpad
i dalje odlaže zajedno sa komunalnim na lokalne odnosno regionalnu deponiju,
U SBK/KSB nije zadovoljavajući nivo pokrivenosti uslugom prikupljanja i odvoza otpada i iznosi
cca. 62%. Ovo direktno utiče na nekontrolirano odlaganje jednog dijela proizvedenog
komunalnog otpada,
Za upravljanje otpadom u općini Dobretići potrebno je urgentno obezbijediti minimalnu
infrastrukturu za usluge prikupljanja i odvoza otpada,
U općinama Travnik, Kiseljak i Bugojno primjetan je nedostatak posuda za sakupljanje otpada.
Institucionalno-tehnički problemi
 Nedovoljna i nepravovremena općinska saradnja i realizacija postignutih sporazuma u uspostavi
i razvoju RCUO i prateće infrastrukture za upravljanje otpadom,
 Nedovoljna multisektorska povezanost i participatorni pristup u analizi i odlučivanju za sve vrste
otpada,
o Prostorna-planska dokumentacija ne tretira problematiku razmještaja infrastrukture za
odlaganje otpada što predstavlja probleme u procesu izdavanja dozvola. Ovaj problem
je potrebno prevazići izdavanjem privremenih dozvola ili korjenitim rješenjem problema
kroz službu za prostorno uređenje i komunalne poslove koja treba da insistira na
uvrštavanju ove problematike kod izrade prostorno planske dokumentacije
odgovarajućeg reda,
o Nadležni odjeli za okoliš i prostorno planiranje i uređenje u Kantonalnom ministarstvu
trebaju odrediti lokaciju središnjeg kantonalnog odlagališta za općine koje nemaju
riješeno pitanje na regionalnu deponiju u Mošćanici, kroz proces izmjene i dopune
Prostornog plana SBK/KSB. U rješavanje ovog problema trebaju biti uključeni i općinski
odjeli za prostorno planiranje i uređenje, koji će u sklopu svojih općinskih prostornih
planova predložiti mjesta za neophodnu infrastrukturu (općinske deponije/sabirne
stanice/međuopćinske pretovarne stanice) i uskladiti ih sa kantonalnim planom,
 Još uvijek nije formiran Fond za zaštitu okoliša i ako je donesen Zakon o kantonalnom Fondu
zaštite okoliša,
 Nije formirana uprava za inspekcijske poslove u SBK/KSB,
 Inspekcijski nadzor nad provedbom zahtjeva iz dozvola za upravljanje otpadom koje je izdalo
kantonalno ministarstvo okoliša nije na zadovoljavajućem nivou. Zbog malog broja inspektora
121
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina

















nedovoljan je inspekcijski nadzor na nivou Kantona i općina, te postoji potreba za jačanjem
istog,
U općinama ne postoje inspektori samo za upravljanje otpadom. Komunalni inspektori obično,
među ostalim, imaju i nadležnost za nadzor nad upravljanjem otpadom,
Ni u jednoj općini u SBK/KSB nije uvedeno radno mjesto komunalnog redara sa tačno
definisanim ovlaštenjima i obavezama,
Nadležno ministarstvo u Kantonu nema uspostavljen elektronski Registar o postrojenjima i
zagađivanjima, nije uspostavljena elektronska mreža sa FMOIT, pa stoga i ne vodi evidenciju na
način kako je to propisano u pravilniku Pravilniku o registrima postrojenja i zagađivanjima (“Sl.
novine Federacije BiH”, br. 82/07),
Nepoznati su podaci o količinama nastalog i prikupljenog specijalnog otpada na području
SBK/KSB jer nema Registra pravnih lica (privrednih subjekata),
Sve industrije sa područja SBK/KSB koje posjeduju važeće okolinske dozvole ne izvještavaju za
potrebe BHPRTR, ne postoji ažurna evidencija niti analiza podataka o njihovim produkovanim i
zbrinutim količinama otpada. Iz ovog razloga nije moguće ni izračunati uobičajene indikatore za
industrijski otpad na području SBK/KSB za 2012/2013. god.,
U Kantonalno ministarstvo okoliša se ne dostavljaju izvještaji od strane generatora rabljenih ulja
pa stoga i ne postoji ova evidencija za područje SBK/KSB,
U Kantonalno ministarstvo okoliša se ne dostavljaju godišnji izvještaji o ispunjenju uvjeta iz
dozvole za upravljanje otpadom ili okolinske dozvole izdate proizvođačima otpada i operatorima
postrojenja ili pogona za tretman otpada za upravljanje otpadom. Kantonalno ministarstvo ima
samo listu operatora kojima su izdate dozvole za upravljanje otpadom, ali se ne vode detaljne
evidencijske baze podataka,
Kantonalno ministarstvo okoliša ne dobiva izvještaje o količinama zbrinutog infektivnog
medicinskog otpada u SBK/KSB na godišnjem nivou,
U Kantonalno ministarstvo okoliša se ne dostavlja dokumentacija od strane onih koji
transportuju opasni otpad do operatora za područje SBK/KSB pa stoga ni ne postoji evidencija o
ovoj dokumentaciji,
Ne postoji jasno razgraničena administrativna struktura za upravljanje otpadom, kao ni radno
mjesto koje se isključivo bavi zadacima i poslovima upravljanja otpadom u Kantonalnom
ministarstvu okoliša,
Nedovoljni resursi (ljudski i tehnički) u nadležnim ministarstvima na Kantonalnom nivou a koji se
bave upravljanjem otpadom,
U nadležnom kantonalnom ministarstvu, prema sistematizaciji radnih mjesta ne postoji
službenik koji bi isključivo bio zadužen za odnose s javnošću i podizanje javne svijesti kod
građanstva-administracija,
U nadležnom kantonalnom ministarstvu, prema sistematizaciji radnih mjesta ne postoji
službenik koji bi isključivo bio zadužen za odnose s javnošću i podizanje javne svijesti kod
građanstva-administracija,
Ministarstvo nema ni svoju službenu web stranicu već informacije plasira široj javnosti putem
web stranice Vlade SBK/KSB,
U općinama ne postoji službenik koji se isključivo bavi informiranjem javnosti u vezi zaštite
okoliša i upravljanja otpadom, a te poslove najčešće obavljaju stručni saradnici za komunalne
poslove,
U 12 općina je obavljanje komunalnih djelatnosti povjereno javnim preduzećima komunalne
djelatnosti a po osnovu važećih odluka. Samo u općini Dobretići se odluka ne poštuje zbog
nedostatka finansijskih sredstava i osoblja u preduzeću,
Kanton je trenutno u I fazi pripreme KEAP-a. Od 12 općina u KSB/SBK njih 7 je izradilo LEAP-e,
dok 5 općina nije još uvijek izradilo ovaj dokument. U izrađenim LEAP-nije korištena
metodologija DPSIR (na bazi indikatora) za ocjenu trenutnog stanja okoliša, odnosno upravljanja
122
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina

otpadom. Samo dvije općine (Bugojno i Gornji Vakuf Uskoplje) prate na godišnjem nivou stanje
realizacije aktivnosti iz LEAP-a,
Na području SBK/KSB nema registriranih operatera ovlaštenih za prikupljanje i zbrinjavanje:
otpadnog PCB i PCT, biorazgradivog otpada, mulja iz otpadnih voda, kabastog otpada, i otpada
koji nastaje od zaštite zdravlja ljudi i životinja.
Javna svijest
 Ne provode se nikakve planirane i kontinuirane javne kampanje i obuke javnosti za podizanje
svijesti o posljedicama neadekvatnog odlaganja otpada na okoliš i ljudsko zdravlje, te načine
postupanja s otpadom i praćenje potrebe građana (osmišljavanje i realiziranje uspješne
kampanje za javno informiranje),
 Ne postoji Plan komunikacije sa građanima i javnošću po pitanju zaštite okoliša i upravljanja
otpadom u nadležnom Kantonalnom ministarstvu,
 Ne plasiraju se redovno informacije od strane nadležnog Ministarstva za medije o aktivnostima
iz oblasti zaštite okoliša i upravljanja otpadom na području Kantona, već se to radi uglavnom
tokom realizacije projekata iz ovih oblasti,
 Nizak nivo informiranosti i javne svijesti kod stanovništva o održivom upravljanju otpadom,
 Ministarstvo ne izdaje nikakve mjesečne ili godišnje informativne biltene u kojima prezentira
informacije o svome radu i dostignućima u oblasti upravljanja otpadom. Nema ni dežurni ekotelefon, putem kojeg građani mogu dojaviti i probleme vezane za upravljanje otpadom na
području Kantona.
2.11.7 Zaključci i preporuke
Akcioni plan i detaljne mjere za unapređenje stanja upravljanja otpadom su sastavni dio strateškog
dokumenta „Kantonalni plan upravljanja otpadom za područje SBK/KSB za period 2015-2025. godine“ 34.
Analiza postojećeg stanja upravljanja otpadom na području Kantona, ukazuje da je u cilju zaštite okoliša
u narednom periodu potrebno poduzeti sljedeće:








34
Uspostaviti novu (realnu) dinamiku za realizaciju mjera iz Federalnog plana upravljanja otpadom
(Akcioni plan) u nadležnosti Kantona a u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima;
Povećati nivo pokrivenostI uslugom prikupljanja i odvoza otpada na području SBK/KSB;
Uvesti prihvatljive mjere za smanjenje količine otpada (za finalno zbrinjavanje) na području
Kantona;
Uspostaviti sistemski organizovanu selekciju i reciklažu otpada u Kantonu;
Obnoviti opremu i vozni park u općinskim komunalnim preduzećima kojima se obavljaju usluge
sakupljanja i odvoza otpada u Kantonu;
Nabaviti minimalno potreban broj novih posuda u općinama u SBK/KSB u kojima je utvrđen
nedostatak istih. U općinama u kojima je prisutno uništavanja infrastrukture za prikupljanje
otpada, potrebno je iznaći modalitete za rješavanje ovog problema, odnosno za odlaganje
drugih vrsta otpada u kontejnere za komunalni otpad, paljenje smeća, pomijeranje kontejnera i
sl.;
Uspostaviti sistem upravljanja komunalnim otpadom na način da podržava izdvajanje opasnog
otpada iz preostalog komunalnog otpada na mjestu nastanka u domaćinstvima;
Uspostaviti ažurnu evidenciju privrednih subjekata-proizvođača otpada, sa preciznim podacima
o količinama proizvedenih i prikupljenih specifičnih vrsta otpada (uključujući ambalažni otpad,
otpad iz industrija) u Kantonalnom ministarstvu okoliša.
Finalni Izvještaj o stanju upravljanja otpadom za područje SBK/KSB, I faza izrade Kantonalnog upravljanja otpadom, oktobar 2014. godine
123
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina


















Pravni subjekti koji imaju ishodovane dozvole za upravljanje otpadom kao operatori ili okolinske
dozvole kao proizvođači otpada ili operatori postrojenja/pogona za tretman otpada moraju
dostavljati godišnje izvještaje o ispunjenju uvjeta iz ovih dozvola nadležnom Kantonalnom
ministarstvu.
Ojačati kapacitete za adekvatno zbrinjavanje specijalnog otpada sa područja Kantona:
o Za tretman infektivnog medicinskog otpada potrebno je nabaviti minimalno dva nova
uređaja (poput postojećeg uređaja Sintion);
o Za otpad životinjskog porijekla preporuke je da klaonice i mesne industrije SBK/KSB
sklope ugovor sa ovlaštenim operaterima za zbrinjavanje ove vrste otpada na okolišno
prihvatljiv način i u skladu sa zahtjevima EU direktiva iz oblasti okoliša i veterinarstva;
o Potrebno je uspostaviti odlagalište građevinskog otpada.
Na osnovu iskustava zemalja članica EU potrebno je primijeniti neku od zvaničnih metodologija
za procjenu generisanih količina i sastava komunalnog otpada u SBK/KSB kako bi se odlučivalo o
konceptu iskorištavanja komponenti iz otpada ili iskorištavanju energije iz otpada;
Uspostaviti dovoljan broj zelenih otoka na području Kantona, odnosno općina;
Na teritoriji SBK/KSB izgraditi minimalno potreban broj reciklažnih dvorišta;
Na području Kantona uspostaviti centre za kabasti otpad i druge objekte za organizovano
upravljanje raznim vrsta otpada;
Pomoći općinama u iznalaženju finansijskih sredstava za saniranje i zatvaranje postojećih
općinskih deponija, odnosno prelazak na sanitarno odlaganje otpada kako trenutno nalaže
zakonska regulativa;
Na nivou Kantona planirati redovno finansijska sredstva za saniranje/uklanjanje divljih deponija
u općinama;
Na području SBK/KSB uspostaviti adekvatnu mrežu lokalnih punktova (zelenih otoka), mrežu
većih punktova; pretovanih stanica te RCUO koji uključuje i sanitarnu deponiju za integralno
upravljanje otpadom;
Za upravljanje otpadom u općini Dobretići potrebno je urgentno obezbijediti minimalnu
infrastrukturu za usluge prikupljanja i odvoza otpada;
Povećati nivo informiranosti i javne svijesti kod stanovništva o održivom upravljanju otpadom i
zaštiti okoliša kroz kontinuirane aktivnosti i projekte na nivou Kantona;
Dodijeliti odgovornost i obavezu jednom službeniku u nadležnom kantonalnom ministarstvu, za
razvijanje i održavanje odnosa s javnošću i podizanje javne svijesti kod građanstva;
Nadležno Kantonalno Ministarstvo treba uspostaviti svoju službenu web stranicu a koja će se
redovno ažurirati sa adekvatnim informacijama;
Plasirati redovno informacije (od strane nadležnog Ministarstva) o aktivnostima iz oblasti zaštite
okoliša i upravljanja otpadom na području Kantona;
Pripremiti Plan komunikacije sa građanima i javnošću po pitanju zaštite okoliša i upravljanja
otpadom u nadležnom Kantonalnom ministarstvu;
Ministarstvo treba publikovati informativne biltene u kojima će prezentirati informacije o svome
radu i dostignućima u oblasti upravljanja otpadom i zaštiti okoliša, bar jednom u šest mjeseci ili
tokom godine.
Općine, odnosno Kanton trebaju uspostaviti dežurni ekotelefon, putem kojeg građani mogu
dojaviti i probleme vezane za upravljanje otpadom i zaštitu okoliša;
Planirati i realizovati kontinuirane javne kampanje i obuke javnosti za podizanje svijesti o
posljedicama neadekvatnog odlaganja otpada na okoliš i ljudsko zdravlje, te zaštiti okoliša.
124
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
2.12 Stanje i okolišni indikatori u oblasti energije
2.12.1 Struktura, broj i obim proizvodnje industrijskih preduzeća koja se nalaze u
sistemu upravljanja okolišem
Na području SBK/KSB u 2012. godini djelatnost proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom,
plinom i vodom obavljaju 54 privredna društva, koja upošljavaju 1090 zaposlenih. Proizvodnja električne
energije odvija se u dvije velike hidroelektrane (HE) i to HE Jajce I i HE Jajce II, koje su u 2012. godini
proizvele 291,96 GWh električne energije. Zbog sušnih perioda 2011. i 2012. godina su u odnosu na
2010. godinu manje za 41%. Pored proizvodnje u velikim hidrocentralama prisutna je proizvodnja
električne energije i u malim hidroelektranama. Potpisan je 61 ugovor o koncesiji za izgradnju malih
hidroelektrana od kojih je 24 već u funkciji, a ostatak je u procesu pripreme i izgradnje. Ukupni
instalirani kapacitet malih hidroelektrana na području SBK je 21,316 MW. Ukupni hidropotencijal je 40,9
MW, a iskorištenost cca. 52%.
2.12.2 Struktura, broj i obim proizvodnje u rudnicima
2.12.2.1 Rudnici uglja
Na području SBK/KSB nalaze se dva rudnika uglja i to: Rudnik mrkog uglja “Abid Lolić“ Han Bila i Rudnik
uglja “Gračanica“ Gornji Vakuf-Uskoplje (proizvodnja lignita).
RMU ''Abid Lolić'' d.o.o. Han Bila, Travnik je počeo s radom 1948. godine. Od nastanka do 1997. godine
je poslovao u sastavu Rudnika Srednje Bosne, RMU ''Zenica''. Od 1997. do 2009. godine djeluje kao
samostalno privredno društvo, a od 2009. godine kao Zavisno društvo u okviru Koncerna EPBiH. U ovom
Rudniku je isključivo jamska eksploatacija mrkog uglja. Prosječna godišnja proizvodnja mrkog uglja je
oko 100.000 tona. Ukupan broj zaposlenih je 276.
Eksploatacija uglja u Rudniku uglja “Gračanica” datira još od 1938. godine. Najintenzivniji razvoj ovaj
Rudnik je imao u periodu od 1981. do 1991. godine. Ovaj Rudnik od 2009. godine posluje kao Zavisno
društvo u okviru Koncerna EPBiH. Eksploatacija uglja (lignita) je isključivo površinska i odvija se na
površinskom kopu Dimnjače. Prosječna godišnja proizvodnja je oko 270.000 tona lignita. Prema
procjenama, eksploatacione rezerve RU „Gračanica“ na površinskom kopu Dimnjače iznose oko
4.950.000 tona. Ukupan broj zaposlenih je 210.
Bilansi uglja na području SBK/KSB:
 geološke rezerve uglja su 1.140.000.000 tona,
 bilans rezervi uglja je 1.196 mtona,
 ugalj se vadi na površini od 50 hektara,
 jalovina se odlaže na površini od 56 hektara.
Veliki problem pri korištenju uglja predstavlja zagađivanja zraka zbog velikog sadržaja sumpora i prašine
i često neodgovarajuće kombinacije gorivo-ložište. Pažnja rudnika se najčešće završava prodajom uglja.
Novi vlasnik obično nema znanja da energetski efikasno i malozagađujuće sagori ugalj. Stoga rudnici bi
trebali da raspolažu znanjem o tome kako se koja vrsta uglja može kvalitetno tehnološki iskoristiti,
odnosno koje vrste uglja su pogodne za sobne peći a koje za kotlovnice u cilju što većeg smanjivanja
emisija u zrak.
Uz ugalj, koji ne treba da ispadne iz igre, koriste se i hidroenergija i prirodni plin kojima se daje prednost
zbog ekoloških karakteristika.
2.12.2.2 Rudnici metalnih sirovina
Trenutno se na području SBK/KSB nalazi jedan aktivni rudnik metalnih sirovina i to Rudnik boksita u
Jajcu. Kapacitet nalazišta rude boksita je cca 200.000 t/god.
125
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Rudnik željezne rude „Radovan“ na lokalitetu Pavlovica, općina Novi Travnik trenutno nije aktivan, no
zadnjih godina urađene su mnoge studije tehnoekonomske opravdanosti njegovog aktiviranja. Geološke
rezerve željeza iznose cca. 10.000.000 tona, a kapacitet ležišta je 200.000 t/god.
2.12.2.3 Rudnici nemetalnih sirovina
Na području SBK/KSB se nalazi više površinskih kopova tehničkog kamena (kamenolomi), čijim radom
dolazi do devastacije zemljišta, šuma i drugih elemenata okoliša.
U SBK/KBS su trenutno operativni sljedeći kamenolomi:
 kamenolom arhitektonskog dekorativnog kamena u Novom Travniku (gabro-diorit),
 kamenolom barita u Kreševu,
 kamenolom tehničkog kamena u Fojnici (kvarckeratofir),
 kamenolom tehničkog kamena dolomita u naselju Bučići, općina Novi Travnik,
 kamenolom tehničkog kamena dolomita “Kalvarija“ u Malom Mošunju kod Viteza,
 kamenolom tehničkog kamena dolomita “Horozont“ u Malom Mošunju kod Viteza,
 kamenolom tehničkog kamena dolomita “Plješevac” kod Kiseljaka,
 kamenolom tehničkog kamena kod Podmilačja;
 kamenolom tehničkog kamena krečnjaka “Prusac” u Pruscu,
 površinski kop kvarca “Smrčevice“ na Vranici,
 površinski kop lignita “Gračanica“ u Gornjem Vakufu – Uskoplju,
 površinski kop gipsa “Bistrica” kod Gornjeg Vakufa – Uskoplja,
 površinski kop gipsa “Elezovac” kod Donjeg Vakufa,
 površinski kopovi amfibolitsko-bioritskog- kvarc-diorita kod Bugojna.
2.12.3 Finalna potrošnja energije
Finalna potrošnja energije u SBK/KSB iznosi ukupno 2.043 GWh od čega na domaćinstva otpada 63,3%,
na industriju 31,3% i na ostale potrošače 5,4%.
2.12.4 Ukupna potrošnja energije
Centralizovanim snabdijevanjem toplotnom energijom i gasom omogućava se racionalnije korištenje
energije. U cilju osiguranja energije koja će po količinama i vrstama omogućiti optimalni i sa definiranim
strategijama usklađeni ekonomski razvoj, te povoljnije okolinske uslove nameće se potreba da se u
pojedinim gradovima i općinama SBK/KSB uvede plin za potrebe industrije, ostalih privrednih djelatnosti
i domaćinstava. Projekat plinifikacije SBK/KSB čine sljedeće tehničke cjeline:
 magistralni cjevovod Perin Han – Jajce,
 priključni plinovod i mjerno – regulacijske stanice za gradove,
 gradske distributivne mreže, kućne priključke i regulacijske stanice prirodnog plina,
 priključci za potrošače s brojilom.
Tabela 53. Procjena potrošnje energije po energentima sa dovođenjem plina
TJ/a
Čvrsta goriva
Tečna goriva
Prirodni plin
Električna energija
Ukupno
2005.
972
1.032
4.222
1.644
7.870
2010.
1.016
1.150
5.355
1.805
9.326
2015.
1.154
1.180
6.115
1.865
10.314
2020.
1.184
1.280
6.876
1.934
11.274
Pregled podataka o potrošnji energije u SBK/KSB:
 ukupna potrošnja primarne energije (TPES) iznosi 0,68 toe/stanovniku,
 finalna potrošnja energije iznosi ukupno 2.043 GWh od čega na domaćinstva otpada 63,3%,
industriju 31,3% i na ostale potrošače 5,4%.
Struktura potrošnje primarne energije u 2005. godini:
126
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina


Fosilna goriva 67,5%
a) Ugalj 31,5%,
b) Nafta 36%,
c) Plin 0%,
Obnovljivi izvori energije 32,5%.
Procenat energije iz obnovljivih izvora:
a) Hidroenergija 64,8%,
b) Biomasa 35,2%,
c) Solarna energija 0%,
d) Geotermalna energija 0%.
Potrošnja energije u ktoe/po stanovniku:
a) Finalne energije 0,694 ktoe/po stanovniku,
b) Obnovljivi izvori: 0,227 ktoe/po stanovniku.
Energije iz fosilnih goriva:
a) Ugalj 24,37%,
b) Nafta 39,22%,
c) Plin 1,63%.
Potrošnja energije u industriji 440.475 GWh/g.
Potrošnja plina i uglja:
 Prirodni plin 525.200 m3/g,
 Ugalj 42,80 ktoe/g.
2.12.5 Potrošnja obnovljive energije
Na potrošnju energije iz obnovljivih izvora otpada 32,5% od ukupno potrošene energije iz svih izvora.
Potrošnja energije iz obnovljivih izvora po stanovniku iznosi 0,227 ktoe.
Struktura potrošnje energije iz obnovljivih izvora iznosi: 64,8% iz hidroenergije i 35,2% iz biomase.
Međutim, ova struktura će se relativno brzo promijeniti zbog investiranja u proizvodnju energije od
vjetroenergije (odobrena koncesija za vjetropark ukupnog kapaciteta 52 MWh na Vlašiću) i solarne
energije.
Na području SBK egzistirau dvije velike hidroelektrane (Jajce I - 207 GWh i Jajce II - 159,5 GWh i 24 male
hidroelektrane ukupno instaliranog kapaciteta 21,316 MW. Međutim, do sada je odobrena 61 koncesija
sa ukupnim proizvodnim kapacitetom od 40,9 MW. Od toga je tek 52% iskorišteno i ima još mogućnost
iskorištenja od 48 MW električne energije.
2.12.6 Identifikacija problema
Osnovni problemi vezani za proizvodnju i potrošnju energije u Srednjobosanskom kantonu su sljedeći:
 povećana potrošnja energenata i emisija polutanata u zrak,
 neracionalno konzumiranje energije i povećana energijska intenzivnost, te veća emisija
polutanata u zrak,
 korištenje energenata neadekvatnog kvaliteta i povećani pritisak na stanje kvaliteta okoliša,
 neefikasno upravljanje energetskim, električnim i elektroničkim otpadnim materijama,
 povećana emisija polutanata iz energetskih postrojenja u zrak i druge medije okoliša,
 nekontrolirano zagađenje zraka iz individualnih ložišta,
 neadekvatno postupanje s otpadom iz energetskih procesa i opterećivanje okoliša,
 neadekvatna primjena propisa kod nabavke tečnih i čvrstih goriva i njihovog spaljivanja,
 nepostojanje registra emisije zagađujućih tvari u Kantonu,
127
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina


nepostojanje i neprovođenje Plana o upravljanju otpadom u Kantonu,
nedovoljna educiranost itd.
2.12.7 Zaključci i preporuke
U skladu s analizom navedenih problema, identifikovani su zaključci i preporuke koje treba poduzeti i
realizovati u narednom periodu:
 uvesti kontrolu i redovno vođenje evidencije o sirovinskom sastavu i kvalitetu energenata (o
sadržaju sumpora, pepela i drugih parametara),
 uspostava redovnog monitoringa emisije i izvještavanja o rezultatima monitoringa, te
poduzimanja korektivnih mjera u cilju ograničenja i smanjenja emisija,
 uspostava registra zagađivača u Kantonu,
 energetska efikasnost i smanjenje potrošnje energenata,
 obezbjeđenje okolinski podobnijih goriva za lokalne kotlovnice i domaćinstva,
 uvođenje sistemskog nadzora nad realizacijom mjera i aktivnosti iz Strategije o upravljanju
otpadom,
 uspostava organiziranog i kontroliranog prikupljanja otpadnih materija,
 edukacija o energijskoj efikasnosti,
 edukacija stanovništva o uvjetima loženja u cilju smanjivanja emisija u zrak itd.
128
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
2.13 BUKA
2.13.1 Glavni izvori buke i uticaj buke na okolIš
Buka je svaki zvuk čija vrijednost prelazi dozvoljeni nivo propisan zakonom, s obzirom na vrijeme i
mjesto gdje nastaje i sredinu u kojoj ljudi rade i borave. Buka ustvari predstavlja uznemirujući zvuk koji
djeluje na čovjeka i psihički i fizički, ometa san i koncentraciju, rad, smanjuje efikasnost i produktivnost.
Koliko su rasprostranjeni efekti buke, isto toliko su rasprostranjene i njene dugoročne posljedice po
zdravlje, naročito u urbanim sredinama. Zbog toga se problemu buke u SBK/KSB treba posvetiti značajna
pažnja.
Buka pri većim nivoima djeluje stresogeno i na nju čovjek nema sposobnost privikavanja. Treba
napomenuti da postoje individualne razlike reakcije na buku, te ovisno o nivou i frekvenciji buke i dužini
izloženosti, one mogu biti od blagih i prolaznih do trajnih oštećenja. Dejstvo buke se može ogledati u
vidu slušnih, ekstraslušnih i nespecifičnih – psihogenih efekata. Slušni efekti se ogledaju u vidu zamora,
koji se javlja na jačini od 90 dB i može biti praćen problemima zujanja u ušima. Ekstraslušni efekti su
različiti kod pojedinaca i uslovljeni su polom, starosnom dobi, socijalnim i kulturnim nivoom, radnim i
komunalnim okruženjem. Njeno dugo dejstvo vodi ka pojavi trajnih oštećenja sluha. Nespecifični efekti
buke su različiti i nisu stalni, a ogledaju se u promjenama u krvnom pritisku i pulsu, poremećaju u radu
probavnih organa, suženju vidnog polja, razdražljivošću i drugim psihogenim problemima. Koliko je
štetno djelovanje buke na organizam govori i činjenica da je donošenje i primjena propisa iz oblasti
zaštite od buke, uglavnom u susjednim zemljama, u nadležnosti ministarstava zdravlja. To znači da buka
dominantno ima uticaj na zdravlje čovjeka, a istovremeno čovjek stvara buku upravo svojom
djelatnošću.
U SBK/KSB najčešći uzroci povećanja nivoa buke (od 10-15 dBA) su industrijski pogoni, neravnine i rupe u
asfaltu, neporavnati šahtovi, dotrajala i bučna vozila, motocikli, vozila za odvoz smeća, a u noćnim
satima to su naročito ventilatori, rashladni uređaji, pekare, nekontrolisano izvođenje muzike do kasnih
večernjih sati, rad klima i alarmnih uređaja i dr. Tome doprinose i loše zvučne izolacije u građevinskim
objektima, posebno između stanova i poslovnih prostora, koje su ispod vrijednosti propisanih standarda,
što nameće dodatna ograničenja u definiranju namjene prostora.
Industrijsku buku karakteriše visok interval intenziteta i nivo buke ovisi od karakteristika izvora.
Saobraćajnu buku karakteriše nivo od 40 do 100 dB, a kod ljudi psihičke reakcije može da stvori nivo od
40 do 50 dB. Nivo buke od 60 do 80 dB utiče na nervni sistem, dok od 90 do 110 i preko, buka dokazano
oštećuje sluh.
Buka nije posebno karakteristična za područje SBK/KSB, izuzev za pojedine pogone i postrojenja koja se
nalaze u blizini stambenih zona u Jajcu, Novom Travniku, Vitezu i sl.
2.13.2 Nivo buke u urbanim područjima
Problemi smanjenja buke u okolišu, generalno su imali oduvijek manji prioritet od drugih ekoloških
problema, kao što su zagađivanje zraka, voda ili postupanje s otpadom. Međutim, danas buka izazvana
saobraćajem, industrijskim, rekreativnim i drugim privrednim aktivnostima u SBK/KSB, se smatra
značajnim okolinskm problemom. Stoga je vrlo važna kontrola (mjerenje) nivoa buke u okolišu i
provođenje adekvatnih mjera zaštite u cilju zaštite zdravlja ljudi.
Do sada je na području SBK/KSB vršeno nekoliko namjenskih mjerenja nivo buke u pojedinim općinama.
U narednoj tabeli su dati rezultati mjerenja nivoa buke na granicama pogona i postrojenja koji egzistiraju
na području pojedinih općina SBK/KSB.
129
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Tabela 54. Rezultati mjerenja buke
Mjerno mjesto na granicama pogona
B.S.I. d.o.o. Jajce
„STEELMIN BH“ d.o.o. Jajce
„KOMAR-Tvornica gipsa d.d. Donji Vakuf
„LIV PROM d.o.o. Jajce
Bajra d.o.o. Dolac n/L, Travnik
„NT FORGING“ d.o.o. Novi Travnik
ZD Rudnik uglja „Gračanica“ d.o.o. Gornji
Vakuf-Uskoplje
„Građevinar“ d.o.o. Novi Travnik
(kamenolom)
Rudnici gipsa d.d. Donji Vakuf,
PK Prusac
Rudnici gipsa d.d. Donji Vakuf,
PK Prusac
“Karašin-Komerc“ d.o.o. Bugojno
“Ramuka“ d.o.o. Bugojno
Izmjereni nivo buke
dB (A)
Leq
L1
55
64,6
63
77
61
68
52
63
37,6
48,6
67
79
Dozvoljeni nivo buke
dB(A)
Leq
L1
70
85
70
85
70
85
70
85
60
85
70
85
Zadovoljava
DA
DA
DA
NE
DA
DA
56
69,5
70
85
DA
72
88
70
85
NE
65,4
76,1
70
85
DA
61
78
70
85
DA
56,3
58,7
68,5
69,3
70
70
85
85
DA
DA
Na osnovu podataka iz prethodne tabele jasno se vidi da nivo buke na svim mjernim mjestima, na
granicama kruga pogona zadovoljava, dozvoljeni ekvivalentni i vršni nivo buke za dato područje, izuzev u
okolini pogona i postrojenja za proizvodnju dolomita „Građevinar“ d.o.o. Novi Travnik. Ocjena uticaja
buke na okoliš je data na osnovu odredaba Zakona o zaštiti od buke („Službene novine Federacije“ BiH,
broj: 110/12).
Buka se također tretira i propisima koji uređuju javni red i mir na području SBK/KSB, kao i posebnim
općinskim odlukama o javnom redu i miru.
2.13.3 Zaštita od buke urbanih područja
Zaštita urbanih područja od buke je definisana odredbama Zakona o zaštiti od buke, kao i propisima koji
uređuju javni red i mir na području SBK/KSB.
Zaštita od buke se ostvaruje:
 sprečavanjem nastajanja buke na mjestu nastanka,
 prostornim planiranjem i rasporedom potencijalnih izvora buke u skladu sa namjenom prostora,
 propisnom zvučnom izolacijom objekata u skladu s namjenom prostora i objekata,
 primjenom zvučnih ograda i barijera,
 ograničavanjem rada za izvore koji izazivaju buku veću od graničnih vrijednosti tokom noći i u
dane vikenda i praznika,
 izradom mapa buke postojećih izvora buke,
 zabranom rada i promjenom namjene objekata i poslovnih prostora i
 monitoringom buke,
 efikasnim inspekcijskim nadzorom i provođenjem inspekcijskih mjera.
Za rješavanje problema zaštite od buke potreban je koordiniran napor više nadležnih institucija i organa,
a ne treba zaboraviti ni učešće građana, koji svojim tolerantnim odnosom i prilagođavanjem sopstvenih
aktivnosti mogu doprinijeti umanjivanju problema buke i zaštiti od buke.
2.13.4 Identifikacija problema
Problemi vezani za buku na području SBK/KSB su sljedeći:




nezadovoljavajuće provođenje odredaba Zakona o zaštiti od buke,
nepoštovanje mjera zaštite od buke u cilju što efikasnijeg smanjivanja njenog nivoa,
neadekvatno projektovanje i primjena mjera zvučne izolacije pri izgradnji stambenih objekata,
neadekvatno upravljanje prostorom sa stanovišta lociranja proizvodnih pogona i postrojenja,
130
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina









neadekvatna zvučna izolacija nekih industrijskih pogona i postrojenja, te poslovnih objekata u
blizini stambenih zona i naselja,
neadekvatno održavanje tehničke ispravnosti tehnološke opreme sa stanovišta redukcije buke,
nezadovoljavajući inspekcijski nadzor,
nedostatak monitoring,
loše stanje i nezadovoljavajuće održavanje podloge saobraćajnica u gradovima i naseljima,
značajno učešće vozila koja emituju buku veću od dozvoljene,
nedostatak zvučnih barijera i ograda,
neadekvatna upotreba muzike u nekim ugostiteljskim objektima,
nepostojanje katastra izvora buke.
2.13.5 Zaključci i preporuke
Prema analizi postojećeg stanja buke u životnoj sredini na području SBK/KSB u cilju zaštite od buke u
narednom periodu treba preduzeti sljedeće:
 obezbijediti periodični i namjenski monitoring buke u cilju utvrđivanja uticaja na okoliš i
zdravlje ljudi,
 sprečavanje nastajanja buke na mjestu nastanka,
 raspored i lociranje potencijalnih izvora buke izvršiti u skladu s namjenom prostora i Zakona
o zaštiti od buke,
 izvršiti propisnu zvučnu izolaciju industrijskih pogona i poslovnih objekata u blizini
stambenih zona i naselja u cilju što efikasnijeg smanjivanja nivoa buke u okolišu,
 obezbijediti propisnu zvučnu izolaciju novih objekata u skladu s namjenom prostora i
objekata,
 postavljanje zvučnih ograda i barijera,
 redovno održavanje strojeva i uređaja koji stvaraju buku u cilju što većeg smanjivanja
intenziteta buke,
 ograničavanje rada za izvore koji u stambenoj zoni izazivaju buku veću od graničnih
vrijednosti tokom noći i u dane vikenda i praznika,
 izraditi mape buke postojećih izvora buke,
 obezbijediti monitoring buke,
 edukacija i podizanje svijesti zaposlenika i građana u svrhu što većeg smanjivanja buke,
 efikasniji inspekcijski nadzor i provođenje inspekcijskih mjera.
2.14 ŠUMSKI RESURSI
2.14.1. Struktura šuma
Područje SBK/KSB raspolaže sa 209.698,50 ha šuma i šumskog zemljišta, što čini cca. 60% od ukupne
površine Kantona. Šumama su obrasli planinski masivi Vranice, Raduše, Vlašića, Koprivnice, Semešnice i
Krezluka. Struktura šuma i šumskog zemljišta u državnom i privatnom sektoru na području SBK/KSB je
prikazana u narednoj tabeli.
Tabela 55. Struktura površine šuma i šumskog zemljišta u SBK/KSB (u ha)
Površine goleti
Ukupno
Ukupno
šumsko
zemljište
12.967,70
20.632,30
184.009,70
7.207,60
11.470,70
18.678,30
169.723,70
12.332,00
457,00
1.497,00
1954,00
14.286,00
25.482,69
-
206,11
206,11
25.688,80
Pogodne za Nepogodne
pošumljaza pošuvanje
mljavanje
Visoke šume
Izdanačke
šume
Ukupno
Ukupno
131.746,30
31.631,10
163.377,40
7.664,60
Neminirano
122.039,30
29.006,10
151.045,40
9.707,00
2.625,00
12.872,12
12.610,57
Minirano
Priv
atno
Državno
Obrasle površine zemljišta
Ukupno
131
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Obrasle površine zemljišta
Ukupno
Ukupno
šumsko
zemljište
-
-
-
-
-
-
-
188.860,09
7.664,60
13.173,81
20.838,41
209.698,50
-
176.151,61
-
-
-
-
-
12.708,48
-
-
-
-
Pogodne za Nepogodne
pošumljaza pošuvanje
mljavanje
Visoke šume
Izdanačke
šume
Ukupno
-
-
25.106,21
-
-
-
376,48
Ukupno
144.618,42
44.241,67
Neminirano
-
Minirano
-
Neminirano
Minirano
Ukupno
Površine goleti
Državnih šuma je cca. 88%, a privatnih cca. 12%. Državne šume su u većim kontinuiranim kompleksima,
dok su privatne usitnjene na disjunktnim i znatno manjim površinama. Četinari su zastupljeni sa cca.
41%, a listače sa 59%. Zapremina po hektaru u državnim visokim šumama je 238 m3, a u privatnim 140
m3.
U narednoj tabeli su prikazani podaci o površini šuma po općinama SBK/KSB (šumovitost u %).
Tabela 56. Šumovitost po općinama SBK/KSB
Općina
Šumovitost %
U odnosu na Kanton %
Bugojno
56
12
Busovača
55
4
Donji Vakuf
64
12
Fojnica
65
11
Gornji Vakuf-Uskoplje
53
7
Jajce
32
4
Kiseljak
46
4
Kreševo
83
10
Novi Travnik
63
8
Travnik
45
14
Vitez
67
6
2.14.2. Šumske zalihe i sječa
U narednoj tabeli je prikazana drvna masa, prirast i etat za visoke i izdanačke šume (četinare i lišćare) na
Šumsko-gospodarskom području SBK/KSB, kojim upravlja ŠGD ˝Šume Središnje Bosne˝/ŠPD
˝Srednjobosanske šume˝ d.o.o. Donji Vakuf.
Tabela 57. Ukupna drvna masa, prirast i etat za visoke i izdanačke šume (m3)
Šumskogospodarsko
područje
Gornje Vrbasko
Vrsta
Drvna masa (zaliha)
Prirast
Etat
Četinari
3.571.206
96.512
61.407
Lišćari
4.760.122
101.042
61.437
Ukupno
8.331.328
197.554
122.844
132
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Šumskogospodarsko
područje
Srednje Vrbasko
Fojničko
Lašvansko
Ukupno
Vrsta
Drvna masa (zaliha)
Prirast
Etat
Četinari
2.188.637
70.014
53.109
Lišćari
1.753.836
43.870
36.152
Ukupno
3.942.473
113.884
89.261
Četinari
1.472.473
47.529
26.044
Lišćari
4.865.734
81.639
79.700
Ukupno
6.338.207
129.168
105.744
Četinari
4.660.917
160.574
100.260
Lišćari
4.141.264
94.189
84.070
Ukupno
8.802.181
254.763
184.330
Četinari
11.893.233
374.629
240.820
Lišćari
15.520.956
320.740
261.359
Ukupno
27.414.189
695.369
502.179
Drvna masa na području SBK/KSB iznosi ukupno 27.414.189 m3, što iznosi cca 19% u odnosu na ukupne
drvne zalihe u FBiH. Zapreminski prirast u državnim šumama iznosi ukupno 695.369 m 3 ili 3,68 m3/ha,
što iznosi preko 21% u odnosu na šume FBiH. Godišnji mogući obim sječa (etat) iznosi 502.179 m 3, što je
cca. 20% u odnosu na područje FBiH.
Ukupno ostvareni obim sječa u državnim šuma na području SBK/KSB kantona u 2013. godini je iznosio
ukupno 401.025 m3 krupnog drveta, što čini 95% (četinari 102 % i lišćari 89%) od planiranog godišnjeg
obima sječa. U usporedbi sa ukupnom realizacijom sječa u 2012. godini, koja je iznosila 431.825 m3,
ukupne sječe u 2013. godini su manje za 30.800 m3 ili za 7,1 %. Najveći obim sječa u 2013. godini
ostvaren je na području općina Travnik (82.531 m3), Fojnica (64.554m3) i Jajce (3.9975m3). Najveći obim
sječa četinara evidentiran je u Šumarijama Travnik (49.187 m3), Jajce (29.151 m3) i Bugojno (22.206 m3),
dok je najveći obim sječa lišćara ostvaren u općini Fojnica (47.762 m3), Travnik (33.344 m3) i Kreševo
(21.734 m3). Prekoračenje godišnjeg plana sječa evidentirano je na području općina Busovača (113%),
Dobretići (111%) i Travnik (105%).
Iako šume zahvataju znatan dio prostora Kantona i imaju relativno velike količine drvne mase, one nisu
racionalno korištene u proteklom periodu, a naročito u periodu 1996.-2000. godine. Eksploatacija drvne
mase se vrši iznad biološkog prirasta, drvo se prodaje kao sirovina ili sa neznatnom doradom. Glavna
orijentacija je na eksploataciji šuma ali se u zadnje vrijeme sve više i značajnije posvećuje pažnja i
odgovornost odgovarajućem uzgoju i zaštiti šuma, kao i razvoju drugih funkcija šuma kao što su:
ekološke, rekreativne, lovne, prikupljanje korisnih plodova, i sl.
Bespravne sječe u državnim šumama su redovna pojava na cijelom području SBK/KSB i u 2013. godini
evidentirano je bespravna sječa ukupno 27.710 m3 krupnog drveta (četinara 9.148 m3 i lišćara 18.561
m3), čime se narušava struktura i stabilnost šumskih ekosistema. Najveći obim evidentiranih bespravnih
sječa prisutan je na općinama Travnik (5.391 m3), Novi Travnik (4.813 m3), Vitez (4.744 m3) i Bugojno
(2.841 m3). Povećanje bespravnih sječa u odnosu n 2012. godinu zabilježeno je u općinama Dobretići,
Gornji Vakuf-Uskoplje, Busovača i Fojnica.
2.14.3. Zdravstveno stanje šuma i pošumljavanje
Šume i šumska zemljišta kao dobro od općeg interesa uživaju posebnu brigu i zaštitu FBiH i Kantona, te
se koriste pod uslovima i na način kako je definisano propisima o šumama i šumsko-privrednim
osnovama, kao i operativnim planovima. Šume su osnovni prirodni resurs čije vrijednosti se manifestuju
133
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
kroz ekološke, socijalne i proizvodne funkcije šuma. Parametar su kvaliteta okoliša zbog čega je zaštita
njihovog integriteta od općeg interesa (globalnog i lokalnog).
Prema raspoloživim podacima, bolesti šuma i štete izazvane insektima su unutar prihvatljivih granica.
Visok rizik za buduće zdravstveno stanje šuma na području SBK/KSB je uzrokovan prisustvom mina. Mine
se nalaze na 12.708,48 ha šumskog područja od čega 12.332 ha otpada na državne šume a 376,48 ha su
privatne šume u općinama Travnik, Gornji Vakuf – Uskoplje i Kreševo. Budući da su šumska područja u
minskim poljima nepristupačna, mogućnosti liječenja oboljelog drveća ili stavljanja pod kontrolu navale
insekata su jako male.
U narednoj tabeli su dati podaci o realizovanim šumskouzgojnim radovima na Š.G.P. SBK/KSB, kojim
upravlja ŠGD ˝Šume Središnje Bosne˝/ ŠPD ˝Srednjobosanske šume˝ doo Donji Vakuf.
Tabela 58. Šumsko uzgojni radovi po Š.G.P.-ima u SBK/KSB
Vrsta radova (u ha)
Godina
izvršenja
Pošumljavanje
Planirano
(za 10 god.)
Gornjevrbasko
(2004.- 2013.)
804,20
Izvršenje u %
Fojničko
(2007.- 2013.)
830,90
(2006. - 2013.)
730,35
(2006. u 2012.)
Izvršenje u %
Srednjevrbasko
(2013.)
(za 10. god.)
71,00
487,70
1.516,50
219,00
73,00
Njega kultura
Planirano
(za 10 god.)
1.607,98
176,30
523,40
86,41
72,13
27,97
865,80
1.499,35
1.250,70
3.647,60
3.704,00
101,55
91,10
325,71
10,50
1.688,00
83,42
165,42
175,20
Izvršeno
104,98
241,51
1.310,45
242,89
Izvršeno
308,45
66,78
Izvršenje u %
Srednjevrbasko
Planirano
103,32
Izvršenje u %
Lašvansko
Izvršeno
Popunjavanje
326,92
1.291,70
395,11
1,00
93,30
Pošumljavanje je izvršeno u manjem obimu od planiranog izuzev u Š.G.P. Gornjevrbasko u kome je
pošumljavanje realizovano sa preko 103%. Popunjavanje i njega kultura je izvršena u znatno većem
obimu od planiranog. Šumskouzgojni radovi se uglavnom provode u šumama i na zemljištu u državnom
vlasništvu, dok na zemljištu i u šumama koje su u privatnom vlasništvu nije obavljeno značajnije
pošumljavanje niti se realizuju značajniji drugu šumskouzgojni radovi.
Na području SBK/KSB postoje dva centra za šumsko sjemenarstvo i rasadničku proizvodnju i to u
Busovači i Bugojnu. U Busovači je rasadnik površine 10 ha a u Bugojnu 3 ha. Kapacitet ova dva rasadnika
je takav da može podmirivati potrebe za šumskim sadnicama. Nabavke sa strane se vrše samo radi
popune asortimana u pogledu vrsta i uzrasta. Zbog toga u doglednoj budućnosti nema potrebe za
osnivanjem novih šumskih rasadnika.
Ulaganje u šumsko-uzgojne mjere iz naknada za opće-korisne funkcije šuma je nisko i nezadovoljavajuće
i prema podacima iz izvještaja Ureda za reviziju institucija u FBiH od marta 2014. godine ova ulaganja su
niža u odnosu na druge kantone. Za opće-korisne funkcije šuma u SBK/KSB je u periodu od 2010. do
2012. godine prikupljeno financijskih sredstava u iznosu:
- u 2010. godini
800.000 KM
134
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
- u 2011. godini
600.000 KM
- u 2012. godini
600.000 KM.
Prikupljena sredstva nisu utrošena za šumsko-uzgojne mjere u navedenom periodu, nego su iskorištena
najviše za financiranje rada čuvarske službe i bila dovoljna kako bi se financirale šumsko-uzgojne mjere.
2.14.4. Certificirane šume – FSC
Vijeće za nadzor šuma (engl. Forest Stewardship Council - FSC) je međunarodna organizacija koja se
brine za odgovorno gospodarenje šumama diljem svijeta. To je neovisna, nevladina i neprofitna udruga
osnovana 1993. godine. Cilj organizacije je osigurati šumarstvo koje se provodi prema ekološki
odgovornom, društveno korisnom i ekonomski isplativom načinu. Drugim riječima, kako bi se šumama u
svijetu gospodarilo prema uravnoteženom načinu kroz društveno, ekološko i ekonomsko gledište. U
svrhu ostvarenja tog cilja, organizacija se obraća potrošačima.
FSC potrošačima daje mogućnost odabira proizvoda pomoću oznake koja jamči da je proizveden po
načelima održivog gospodarenja. Zbog transparentnosti, FSC podupiru mnoge udruge za zaštitu okoliša,
te organizacije za razvoj, što FSC čini još priznatijim brendom. Proizvodi poput drveta i papira, koji
potječu iz FSC certificiranih šuma prepoznaju se po FSC oznaci. Kako bi oznaka bila vjerodostojna, svaka
faza u lancu dobave od sječe drva u šumi do izrade konačnog proizvoda mora biti certificirana. Na
primjer, ako vlasnik šume, tvornica papira, trgovac papira na veliko i štamparija imaju dokaz o
proizvodnji prema FSC kriterijima, tada se proizvod smije označiti i prodati kao FSC proizvod. Svaku
provedbu FSC certifikacije vrše neovisni revizori.
Šume na području SBK/KSB još uvijek nemaju ovaj certifikat ali se vode pripremne aktivnosti na
njegovom uvođenju. Certifikacija održivog gospodarenja državnim šumama po standardnom FSC
sistemu treba da osigura zaustavljanje mogućih negativnih utjecaja koji bi doveli do smanjenja površina
pod šumom, poboljšanje kvaliteta upravljanja šumama, nesmetan i bolji pristup tržištu, unapređenje
stanja kvaliteta okoliša, bolji privredni i socijalni razvoj itd.
2.14.5. Zaštita, korištenje i upravljanje šumama i šumskim zemljištem
Šume na području SBK/KSB se odlikuju relativnom očuvanošću šumskih ekosistema, tj. njihovom
prirodnošću, za razliku od šuma na nekim drugim područjima FBiH, što predstavlja izvanrednu
komparativnu prednost ovog Kantona.
Zaštita šuma se vrši provođenjem općih i posebnih mjera. Opće mjere obuhvataju kontinuirane
aktivnosti na zaštiti šuma od: štetnih insekata i drugih životinja (glodari, ptice, divljač, stoka), uzročnika
bolesti, požara i ostalih štetnih faktora (abiotski, antropogeni i drugi). Posebne mjere se odnose na
konkretne aktivnosti u pojedinim kategorijama šuma, odnosno njihovim dijelovima definirane stanjem
šuma i to za visoke šume bukve, čiste i mješovite šume jele i smrče i mješovite šume bukve jele i smrče,
šumske zasade (kulture) četinara i izdanačke šume lišćara.
Upravljanje šumama i šumskim zemljištem na području SBK/KSB vrši Kantonalna uprava za šumarstvo
SBK/KSB i Š.G.D. ˝Šume Središnje Bosne˝/ŠPD ˝Srednjobosanske šume˝ doo Donji Vakuf. Upravljanje
šumama se vrši po sistemu integralnog upravljanja, čime se obezbjeđuje održivo iskorištavanje i zaštita
svih vrijednosti šuma. Osnovni strategijski cilj jeste obezbjeđenje trajnosti, ravnomjernosti i kontinuiteta
proizvodnje drvene mase radi podmirenja potreba, ali i obezbjeđenje svih ostalih funkcija šume, što
uključuje ekološke funkcije i zaštitu biodiverziteta.
Dugoročno i trajno opredjeljenje šumarstva SBK/KSB su visoke preborne šume, grupimične ili
stablimične strukture, sa prirodnom obnovom, prilagođene mikrostanišnim mozaičnim terenima koji
će maksimalno koristiti biosfernu razmjenu, što je moguće više koristiti zemljišne potencijale i
edafske uvjete, radi povećanja kvalitativnog i kvantitativnog prirasta, održavanja prirodnog
biodiverziteta i održavanja i unapređivanja polivalentnih funkcija šuma.
Većina divljih deponija registriranih na području SBK/KSB su, zbog neriješenog problema prikupljanja i
zbrinjavanja otpada iz velikog broja naseljenih mjesta ruralnog područja (sela i zaseoka), pa i kompletnih
općina (kao što je slučaj općine Dobretići), locirane unutar državnih šuma i šumskog zemljišta.
Procijenjena površina divljih odlagališta otpada unutar šuma i šumskog zemljišta na području SBK/KSB
iznosi 114.145 m2, dok procijenjena količina različitih vrsta otpada (miješani, komunalni, klaonički
135
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
industrijski) odloženih na ovim lokacijama iznosi 326.205 m3 od čega preko 270.000 m3 čini komunalni
otpad35.
Uklanjanje i saniranje divljih deponija lociranih unutar šume zahtjeva značajna finansijska sredstva koja
sektor šumarstva iz pripadajućih prihoda i namjenskih sredstava utvrđenih Zakonom o šumama
SBK/KSB, nije u mogućnosti u dovoljnoj mjeri obezbijediti.
2.14.6. Identifikacija problema
Problemi u oblasti zaštite, korištenja i upravljanja šumama i šumskim zemljištem su slijedeći:
 nedosljedno provođenje propisa,
 bespravna sječa
 miniranost terena (12.708,48 ha),
 klizišta, odroni, kamenolomi i pozajmišta materijala,
 oštećenja šuma požarima,
 zagađenje šuma i šumskog zemljišta čvrstim otpadom,
 bespravna i neplanska gradnja objekata i šumskih puteva,
 izostanak općekorisnih funkcija šuma,
 nizak nivo prikupljanja financijskih sredstava za opće korisne funkcije šuma,
 uzurpacije šumskog zemljišta i šuma (od strane fizičkih i pravnih lica),
 neproduktivne šume,
 uništavanje potencijala šumskih zemljišta,
 neefikasno iskorištavanje sporednih proizvoda šume,
 izdanačke šume,
 šumske goleti,
 oštećenja šumskih ekosistema ispašom stoke.
2.14.7. Zaključci i prijedlozi
U skladu sa analizom gore navedenih problema, identifikovani su ciljevi i mjere koje treba realizovati u
narednom periodu:
 deminiranje i saniranje šuma,
 efikasnija zaštita i čuvanje šuma u cilju smanjivanja i eliminiranja bespravne sječe,
 pošumljavanje šumskih goleti,
 stvaranje uvjeta za intenzivniju konverziju neproduktivnih šuma u produktivne šumske sastojine,
 izraditi plan uklanjanja divljih deponija lociranih unutar šuma i šumskog zemljišta za šta je
preduslov uvođenje odgovarajućeg sistema prikupljanja i zbrinjavanja otpada iz naseljenih
mjesta gdje to trenutno nije riješeno na ispravan način. Daljnje odlaganje otpada na saniranim
deponijama je potrebno onemogućiti kroz pojačan inspekcijskih nadzor komunalne i šumarskolovne inspekcije, te cjelovit svakodnevni angažman čuvarske službe u sklopu Kantonalne uprave
za šumarstvo,
 otkrivanje i efikasnije rješavanje uzurpacija šumskog zemljišta i šuma, te efikasnija kontrola,
 preventivno djelovanje u cilju sprečavanja pojave šumskih požara i zaštite od požara,
 efikasniji rad inspekcijskih službi,
 intenziviranje pošumljavanje i realizacija šumskouzgojnih radova,
 intenziviranje rekultivacije šuma,
 stvaranje uvjeta za osiguranje i unapređenje općekorisnih funkcija šuma,
 inventarisanje šuma u privatnom vlasništvu i propisivanje načina njihovog upravljanja,
35
Podaci dobiveni od Kantonalne uprave za šumarstvo SBK/KSB.
136
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina






izvršiti identifikaciju i inventarizaciju vrsta šumskih plodova da se zna čime se raspolaže u
šumama SBK/KSB,
stvaranje uvjeta za iskorištavanje sporednih proizvoda šume, kao što su: ljekovito bilje, gljive,
jestivo bilje, šumski plodovi, eterična ulja i proizvodi šumske faune,
donijeti Program zaštite i uzgoja divljači i unapređenja lovstva,
organizovati efikasnu lovočuvarsku službu,
edukacija stanovništva i jačanje svijesti o zaštiti šuma,
sanacija klizišta, odrona i pozajmišta pošumljavanjem.
137
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
3 ODGOVORI POLITIKA
3.1
INSTITUCIONALNA STRUKTURA
3.1.1 Državni nivo
Pitanja zaštite okoliša nisu uključena u deset tačaka u kojima su Ustavom Bosne i Hercegovine36
definirane nadležnosti državnih institucija, te stoga spadaju pod sljedeću odredbu: ''Sve vladine funkcije i
ovlaštenja koja nisu ovim Ustavom izričito povjerena institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju
entitetima.'' (Član III, stav 3.).
Na osnovu Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj 5/03,
42/03, 26/04, 42/04, 45/06 i 88/07), nadležno tijelo za oblast okoliša, na nivou države BiH je
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO BiH), odnosno Sektor za prirodne resurse,
energetiku i zaštitu okoline/životne sredine ovog ministarstva. MVTEO BiH je odgovorno za vršenje
dužnosti u vezi s definiranjem, politika i osnovnih principa, koordiniranje aktivnosti i harmoniziranje
planova entitetskih vlasti i organa na međunarodnom nivou za zaštitu okoliša, razvoj i upotrebu
prirodnih resursa. Međutim, uloga MVTEO BIH je ograničena činjenicom da ono nema neophodne
pravne ovlasti za donošenje zakona i provedbenih propisa, što je posljedica podijeljenih nadležnosti koje
proizlaze iz Ustava BiH.
3.1.2 Federacija BiH
Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine37, utvrđene su nadležnosti FBiH i kantona u oblasti zaštite
okoliša. U pogledu kreiranja politike okoliša i korištenja prirodnih resursa (član III.2), ove odgovornosti
„mogu biti ostvarene zajednički ili odvojeno, ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti“ (Član
III.3.).
Ministarstvo nadležno za okoliš u FBiH je Federalno ministarstvo okoliša i turizma. U okviru ovog
ministarstva formirani su sljedeći sektori, od kojih je svaki odgovoran za određenu vrstu poslova iz
oblasti okoliša:
Sektor okoliša
U Sektoru okoliša obavljaju se poslovi: pripreme i koordiniranje dugoročnih strateških dokumenata o
vođenju politike u oblasti okoliša, prirode i drugih komponenti okoliša (zrak, voda, tlo, otpad),
koordiniranje pripreme kratkoročnih i dugoročnih planova zaštite i unaprjeđenje postojećeg stanja
okoliša za Federaciju, pripremanje stručnih podloga za izradu zakonskih propisa, podzakonskih i drugih
akata iz oblasti zaštite okoliša i prirode. Poduzimanje mjera u cilju zaštite, zraka, vode, tla, poduzimanje
mjera upravljanja otpadom, praćenje međunarodnih propisa.
Sektor za okolinske dozvole
U Sektoru za okolinske dozvole obavljaju se poslovi: učestvovanje u pripremi kratkoročnih i dugoročnih
planova prevencije, zaštite i unapređenja postojećeg stanja okoliša Federacije, vođenje postupaka
prethodne procjene utjecaja na okoliš, vođenje upravnih postupaka, izdavanja okolinskih dozvola za
postrojenja i instalacije iz područja svoje nadležnosti, uspostavljanje i vođenje katastra zagađivača i
registar zagađivanja u skladu sa zakonima i provedbenim propisima, vođenje postupaka strateške
procjene utjecaja na okoliš kod izrade dokumenata prostornog uređenja.
Sektor za realiziranje projekata
36
Ustav Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 25/09)
37
Ustav Federacije Bosne i Hercegovine sa amandmanima (“Službene novine Federacije BiH“, br. 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 63/03, 9/04,
20/04, 33/04, 71/05, 72/05 i 88/08)
138
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
U Sektoru za realizaciju projekata obavljaju se poslovi: implementacija projekata po zaduženju od strane
Ministarstva i Vlade Federacije, upravljanje realizacijom u skladu sa zahtijevanim međunarodnim i
domaćim propisima i procedurama (Svjetska Banka, Evropska Komisija, važeća legislativa u BiH i ostalo),
sveobuhvatno upravljanje kako tehničkih tako i financijskih komponenata projekata, koordinacija
aktivnosti sa institucijama na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou za potrebe
implementacije projekata.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je nadležno za sektor voda na nivou
FBiH. Ovo ministarstvo obavlja upravne, stručne i druge poslovi iz oblasti poljoprivrede, vodoprivrede,
šumarstva i veterinarstva, upravljanje vodnim područjima (vodno područje Jadranskog mora i vodno
područje rijeke Save). Sektor za vode učestvuje u pripremanju strategija i razvojnih politika upravljanja
vodama, vodoprivrednim objektima i javnim vodnim dobrom (iz oblasti korištenja voda, zaštite voda i
zaštite od štetnoga djelovanja voda i praćenje stanja voda. Vrši koordinaciju u upravljanju vodama sa
županijama/kantonima. Sektor za šume priprema zakone i druge propise iz oblasti šumarstva, prati rad i
djelovanje kantonalnih ministarstava nadležnih za poslove šumarstva i lovstva, te prati poslovanje
šumsko-gospodarskih društava.
Pored ova dva ministarstva, nekoliko drugih tijela u FBiH se također bave pitanjima okoliša putem
njihovog učešća u usvajanju zakona i podzakonskih akata, izdavanja okolinskih dozvola i rješavanja
različitih pitanja vezanih za oblast okoliša. To su ostala ministarstva, nezavisne uprave i institucije, te
institucije povezane sa ministarstvima. Ostala ministarstva koja imaju sekundarnu odgovornost po
pitanju okoliša su ministarstva nadležna za zdravstvo, industriju, energetiku i rudarstvo.
Pregled ostalih relevantnih ministarstava i institucija na federalnom nivou je dat u nastavku.
Tabela 59. Nadležnosti i odgovornosti drugih relevantnih ministarstava i institucija Federacije BiH u
oblasti okoliša
Institucija/sektor/odjel
Odgovornosti
Federalno
ministarstvo
prostornog uređenja
Izdaje urbanističku saglasnost, na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja
kantonalnog ministarstva prostornog uređenja za građevine i zahvate koji su od
značaja za Federaciju BiH kao što su građevine za korištenje voda, pogoni za
odlaganje otpada za: spaljivanje, hemijsku obradu, i deponovanje opasnog
otpada, pogoni, postrojenja i skladišta za koje postoji opasnost od nesreća većih
razmjera itd., a u skladu sa Uredbom o građevinama i zahvatima od značaja za
38
Federaciju
Federalno
ministarstvo
zdravstva (Sektor za javno
zdravlje,
monitoring
i
evaluaciju)
Vrši pravne, stručne i druge poslove koji se odnose na nadležnosti FBiH u oblasti
zdravstva. Također ima relevantne nadležnosti nad javnim zdravstvom i
sanitarnim inspekcijama. Uloga javnog zdravlja je očuvanje zdravlja stanovništva
putem organiziranih sveobuhvatnih aktivnosti društva usmjerenih na sprečavanje
nastanka faktora rizika koji dovode do pojave bolesti, što se odnosi i na očuvanje
okoliša/životne sredine.
Federalno
energije,
industrije
Nadležno za korištenje prirodnih resursa i izradu energetskih politika. Ovo
Ministarstvo, između ostalog, učestvuje u pripremi i realizaciji programa zaštite
okoliša, te ispunjava obaveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici, među kojima je i
„promocija i unapređenje energetske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora
energije“. Izdaje energetske dozvole za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih
postrojenja. Donosi Pravilnik o kategorizaciji, klasifikaciji, proračunu rezervi
podzemnih voda i vođenju evidencije o njima.
ministarstvo
rudarstva
i
Federalna
uprava
inspekcijske poslove
za
Fond za zaštitu okoliša FBiH
38
Provođenje propisa i kontrola na polju zaštite okoliša.
Prikupljanje i distribucija finansijskih sredstava za zaštitu okoliša na teritoriji
„Službene novine FBiH“ broj 85/07
139
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Institucija/sektor/odjel
Odgovornosti
Federacije, podsticanje i finansiranje pripreme, provođenja i razvoja programa,
projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i
unapređenja stanja okoliša i korištenja obnovljenih izvora energije.
Agencije za vodno područje
rijeke Save i Jadranskog
mora
Organiziranje, prikupljanje i distribucija podataka o vodnim resursima u skladu sa
odredbama Zakona o vodama, uključujući i uspostavu i održavanje informacionog
sistema vodoprivrede (ISV);
Hidrološki monitoring i monitoring kvaliteta voda, monitoring ekološkog stanja
površinskih voda, priprema izvještaja o stanju voda i predlaganje potrebnih mjera;
Priprema plana upravljanja vodama za pripadajuće vodno područje, izdavanje
vodnih akata na osnovu kojih se izdaje okolinska dozvola i dr.
Zavod za agropedologiju
Federacije BiH
Vrši monitoring (praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta i promjena u i na tlu
kao i druge poslove koji se odnose na ostvarivanje programa i politike koju utvrdi
Vlada i Parlament Federacije BiH
Federalni
geologiju
Vrši vođenje slijedećih katastara: a) Katastar ležišta i pojava mineralnih sirovina
FBiH, b) Katastar podzemnih pitkih voda FBiH, c) Katastar mineralnih, termalnih i
termomineralnih voda FBiH i d) Katastar klizišta FBiH. Utvrđuje i predlaže Vladi
Federacije strateške mineralne sirovine sa prijedlogom mjera za njihovo korištenje
i predlaže politiku geoloških istraživanja na prostoru Federacije. Daje prijedloge
Vladi FBiH i Federalnim ministarstvima o potencijalnim prostorima za istraživanje
mineralnih sirovina.
zavod
za
Federalni
hidrometeorološki zavod
Federalni
statistiku
zavod
Federalni hidrometeorološki zavod odgovoran je za praćenje kvaliteta zraka.
Zavod prikuplja podatke iz brojnih stanica koje su postavljene na različite lokacije
na teritoriji FBiH i upravlja istim. Federalni hidrometeorološki zavod o rezultatima
praćenja izvještava Federalno ministarstvo za okoliš, Federalno ministarstvo
zdravstva, odnosno u okviru njih zavode i institute za javno zdravstvo, zavode za
statistiku i javnost u BiH, Evropsku agenciju za okoliš i Sekretarijat relevantnih
konvencija koje je BiH ratificirala, potpisala ili kojima je pristupila.
za
Objavljuje podatke o količinama, vrstama i tokovima proizvedenog otpada iz
industrija, zanata i ostalih procesa (prerađivačka industrija, vađenje ruda i kamena
i dr. Prati proizvodnju i zbrinjavanje otpada putem statističkih obrazaca koje
popunjavaju komunalna preduzeća) prikuplja, organizira, obrađuje i objavljuje
podatke u vezi s vodnim resursima.
3.1.3 SBK/KSB
U SBK/KSB pitanja iz oblasti okoliša su u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite
okoliša, povratka i stambenih poslova. Ovo ministarstvo, između ostalog, provodi aktivnosti zaštite i
unapređenja okolice, koordinaciju aktivnosti na istraživanju, planiranju, funkcioniranju i praćenju stanja i
kontrole okolice. Također obavlja inspekcijski nadzor u svim oblastima iz svoje nadležnosti.
U sastavu Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova
SBK/KSB, kao osnovna organizaciona jedinica djeluje Odjeljenje za zaštitu okoliša. U nadležnosti ovog
Odjeljenja su sljedeći poslovi: priprema i koordiniranje dugoročnih strateških dokumenata o vođenju
politike u oblasti okoliša, prirode i drugih komponenti okoliša (zrak, voda tlo, otpad), koordiniranje
pripreme kratkoročnih i dugoročnih planova zaštite i unapređenje postojećeg stanja okoliša, priprema
stručnih podloga za izradu zakonskih propisa, podzakonskih i drugih akata iz oblasti zaštite okoliša i
prirode, razradu i poduzimanje mjera u cilju cjelovitog očuvanja okoliša, prirodne zajednice (biocenoze);
racionalno korištenje prirodnih izvora i energije sukladno principima održivog razvoja bez znatnijeg
narušavanja ekološke ravnoteže, skrbi o stalnom očuvanju izvornosti biološke raznolikosti (diverziteta) i
prirodnih biocenoza i očuvanju ekološkog balansa (stabilnosti) i očuvanju žive i nežive prirode; učestvuje
u pripremi kratkoročnih i dugoročnih planova prevencije, zaštite i unapređenja postojećeg stanja okoliša
Kantona; vođenje upravnog postupka-izdavanje okolinskih dozvola za postrojenja i instalacije iz područja
140
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
svoje nadležnosti, uspostavljanje i vođenje registra zagađivača u skladu sa zakonima i provedbenim
propisima, skrbi se o zaštiti zaštićenih područja i druge poslove u skladu sa zakonom.
U skladu sa Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva, u Odjeljenju za zaštitu okoliša su
predviđena sljedeća radna mjesta sa jasno definiranim funkcijama:

Pomoćnik ministra, a) učestvuje u pripremi i izradi okolišne, planske i razvojne dokumentacije,
sa ciljem utvrđivanja politike zaštite okoliša, b) provodi i izvršava zakone, druge propise i opće
akte iz oblasti zaštite okoliša i s tim u vezi utvrđuje stanje u oblasti, c) koordinira pripremu i
poduzima odgovarajuće mjere, u vezi sa utvrđenim stanjem u oblasti, radi sprječavanja i
otklanjanja štetnih posljedica po okoliš, d) u vezi sa utvrđenim stanjem u oblasti pokreće
inicijative za donošenje zakona i drugih propisa iz oblasti zaštite okoliša, uz davanje
odgovarajućih prijedloga i stručnih mišljenja, koja trebaju da posluže kao temelj za donošenje
istih i aktivno učestvuje i njihovom donošenju, e) poduzima odgovarajuće radnje i daje stručna
mišljenja koja će služiti kao temelj u postupku koji se vodi po podnesenim zahtjevima stranki za
izdavanje okolišnih i drugih dozvola, f) izrada izvješća o stanju zaštite okoliša;

Stručni savjetnik za zaštitu okoliša (1 izvršilac - popunjeno), a) vrši izradu analiza, izvještaja i
informacija i drugih stručnih analitičkih materijala u vezi sa zaštitom zraka, vode, tla, flore i
faune kao i područja pod posebnom zaštitom, b) provodi i izvršava zakone, druge propise i opće
akte iz oblasti zaštite okoliša i s tim u vezi utvrđuje stanje u oblasti, c) priprema i poduzima
odgovarajuće mjere, u vezi sa utvrđenim stanjem u oblasti, radi sprječavanja i otklanjanja
štetnih posljedica, d) u vezi sa utvrđenim stanjem u oblasti pokreće inicijative za donošenje
zakona i drugih propisa iz oblasti zaštite okoliša, uz predlaganje odgovarajućih prijedloga i
stručnih mišljenja, koja trebaju da posluže kao temelj za donošenje istih, e) vrši informiranje
nadležnih organa o stanju u oblasti zaštite okoliša i osigurava učešće javnosti u svim postupcima
izdavanja okolišnih dozvola, f) priprema izvješća o stanju zaštite okoliša;

Stručni savjetnik za zaštitu okoliša i koordinator za deminiranje (2 izvršioca – popunjeno 1
mjesto), a) priprema dokumentaciju potrebnu za stavljanje pod posebnu zaštitu područja
prirodnih vrijednosti, c) poduzima odgovarajuće radnje i predlaže stručna mišljenja koji će služiti
kao temelj za izdavanje dozvola za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom i vršitelje
aktivnosti koji ne podliježu obvezi pribavljanja okolišne dozvole, d) priprema i poduzima
potrebne aktivnosti na izradi katastra i baze podataka iz oblasti zaštite okoliša, e) vodi registar
pogona i postrojenja i zagađivanja okoliša (zrak, voda i tlo) iz pogona i postrojenja, te koordinira
s općinskim službama i u vezi s tim informira inspektore zaštite okoliša, f) vrši poslove iz oblasti
razminiranja;

Stručni savjetnik za upravno rješavanje i normativnu djelatnost iz oblasti zaštite okoliša (1
izvršilac – nije popunjeno), vrši pravne poslove Odjeljenja;

Inspektor za zaštitu okoliša (2 izvršioca - popunjeno 1 mjesto), poduzima inspekcijske radnje na
utvrđivanju stanja izvršavanja propisa zaštite okoliša i drugih propisa kod subjekata;

Viši referent (1 izvršilac - popunjeno), obavlja administrativne poslove Odjeljenja.
U Odjeljenju je trenutno uposleno 5 osoba od ukupno predviđenih 8 radnih mjesta. Postoji realna
potreba za popunjavanjem preostalih radnih mjesta, s obzirom na postojeći obim posla Odjeljenja.
Ministarstvo šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede SBK/KSB je nadležno za sektor voda na nivou
kantona. Ovo ministarstvo je nadležno za pitanja uređivanja režima voda, zaštite voda i zaštite od
štetnog dejstva voda, zatim zaštite od erozije, bujica i elementarnih nepogoda, vodosnabdijevanje
stanovništva i industrijsku vodu, hidromelioraciju, korištenje voda u energetske i rekreativne svrhe,
planiranje vodoprivrednih aktivnosti u oblasti upotrebe i zaštite voda na području Kantona. Također vrši
poslove organizacije, unapređenja, izrade i praćenja istraživačkih projekata u ovim oblastima, priprema
nacrte zakona i drugih propisa iz svoje nadležnosti, te vrši inspekcijski nadzor u svim oblastima iz svoje
nadležnosti.
U ovom ministarstvu formirane se sljedeće unutrašnje organizacione jedinice:
 Odjeljenje šumarstva,
 Odjeljenje poljoprivrede, prehrambene industrije i veterinarstva,
141
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina


Odjeljenje vodoprivrede,
Inspektorat.
Sukladno Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede u
Odjeljenju vodoprivrede su predviđena sljedeća radna mjesta:
 Pomoćnik ministra koji rukovodi Odjeljenjem (1 izvršilac - popunjeno), i s tim u vezi vrši sljedeće
poslove i zadatke: učestvuje u izradi prednacrta, nacrta i prijedloga zakona i drugih akata, organizira
rad Odjeljenja, inicira izradu vodoprivrednih aktivnosti na teritorij Kantona, inicira donošenje
programa za provođenje planova koje donosi Federacija, iniciranje i usmjeravanje naučnoistraživačkog rada od interesa za Kanton i učešće u organizaciji vodoprivrednih megaprojekta,
obezbjeđuje kontrolu utroška sredstava iz budžeta Kantona, itd.
 Viši stručni saradnik za upravljanje vodama i razvoj vodnog resursa (1 izvršilac - popunjeno):
priprema programe istraživanja u vodoprivredi i predlaže metodološka rješenja; izrađuje
odgovarajuće materijale kojima se vrši informisanje nadležnih organa o stanju i problemima u
vodoprivredi i predlaže mjere radi utvrđivanja politike i mjera za uređivanje određenih pitanja; prati
i proučava stanje i pojave u vodoprivredi na osnovu prikupljanja podataka; koordinira izradu i
donošenje vodoprivrednih osnova, planova razvoja, bilansa voda, plana odbrane od poplava i
programa; usmjerava i koordinira korištenje voda; i dr.
 Viši stručni saradnik za zaštitu od štetnog djelovanja voda (1 izvršilac – nije popunjeno): priprema
metodologiju za funkcionisanje sistema odbrane od poplava na području Kantona; izrađuje izvještaje
i druge materijale kojima se vrši informisanje Vlade Kantona i drugih organa o stanju i problemima u
oblasti vodoprivrede; utvrđivanje zaštitnih zona izvorišta; učestvuje u izradi katastra objekata i
javnog vodnog dobra; priprema prijedlog pojedinačnih rješenja o pripadnosti zemljišnih čestica
javnom vodnom dobru; prati i proučava stanje i pojave u zaštiti od štetnog djelovanja voda; i dr.
 Stručni saradnik za zaštitu voda (1 izvršilac – nije popunjeno): vrši stručnu obradu sistematskih
rješenja od značaja za oblast vodoprivrede; vrši izradu analitičkih, informativnih i drugih materijala u
okviru propisane metodologije; prati i proučava promjene i pojave u vodoprivredi i izradi potrebne
dokumentacije i drugih materijala o tim pojavama i promjenama; vrši prikupljanje, sređivanje,
evidentiranje, kontrolu, mjerenje i obradu podataka prema metodološkim i drugim uputstvima; i dr.
 Stručni saradnik za obrade, vodoprivredni informativni sistem (VIS) i registre (1 izvršilac – nije
popunjeno): priprema analitičke, informativne i druge materijale; prati stanje vodnog informacionog
sistema VIS-a i aktualizira podatke za VIS iz nadležnosti Odjeljenja i iste dostavlja Inspekciji; vodi
knjigu i vodne katastre iz nadležnosti Ministarstva po propisanoj metodologiji i druge evidencija u
Odjeljenju; i dr.
U Odjeljenju vodoprivrede su trenutno uposlene 2 osobe od ukupno predviđenih 5 radnih mjesta.
Obzirom da se najveći dio vremena u ovom odjeljenju posvećuju upravnim poslovima (rješavanje
zahtjeva za izdavanje vodnih akata, koncesija itd.) malo vremena preostaje za izvršavanje drugih poslova
ovoga odjeljenja kao što je npr. kreiranje politika o ovoj oblasti, stoga postoji potreba za upošljavanjem
dodatnih uposlenika.
U inspektoratu ovog Ministarstva zaposleni su sljedeći inspektori:
 2 šumarska inspektora,
 3 poljoprivredna inspektora,
 3 veterinarska inspektora,
 1 vodni inspektor.
Pored ova dva ministarstva određene nadležnosti imaju i drugi organi uprave čiji pregled je dat u
nastavku.
Tabela 60. Nadležnosti i odgovornosti drugih ministarstava SBK/KSB u oblasti okoliša
Institucija/sektor/odjel
Odgovornosti
Ministarstvo zdravstva i socijalne
politike
Razvoj i unapređenje zdravstvene zaštite i zdravstvene djelatnosti preko
mreže zdravstvenih ustanova u vlasništvu Kantona, općina, domaćih i
stranih fizičkih i pravnih osoba, promet lijekova; uspostavu jedinstvenog
informacionog sistema u oblasti zdravstva; inspekcijski nadzor u sanitarnoj,
142
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Institucija/sektor/odjel
Odgovornosti
zdravstvenoj i farmaceutskoj oblasti; vođenje registra ustanova zdravstvene
zaštite za područje Kantona; pripremanje nacrta zakona i drugih propisa iz
nadležnosti Ministarstva i dr.
U okviru Ministarstva je zaposleno 5 sanitarnih inspektora.
Ministarstvo privrede
Obavlja upravne, stručne i druge poslove utvrđene zakonom koji se odnose,
između ostalog, na: praćenje i proučavanje stanja u oblasti energetike,
rudarstva; utvrđivanje i praćenje energetskog bilansa; raspodjela i
distribucija električne energije; pripremanje propisa o lokalnim
postrojenjima za proizvodnju električne energije i osiguranje njihove
dostupnosti; utvrđivanje bilansa proizvodnje uglja i drugih mineralnih
sirovina; korištenje prirodnih resursa i vođenje postupka davanja koncesija
shodno zakonima Federacije i Srednjobosanskog kantona; iskorištavanje
mineralnih sirovina i organiziranje proizvodnje shodno sa politikom
Federacije i Srednjobosanskog kantona u okviru zakona; inspekcijski nadzor
u svim oblastima iz nadležnosti Ministarstva.
Na Slici 27 je dat shematski prikaz institucionalne strukture u oblasti okoliša u BiH sa osvrtom na
SBK/KSB.
143
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
BOSNA I HERCEGOVINA
Parlamentarna
Skupština
Predsjedništvo
Ministarstvo vanjske
trgovine i
ekonomskih odnosa
Vijeće ministara BiH
Direkcija za evropske
integracije
FEDERACIJA BIH
Agencija za
statistiku
Agencija za
lijekove i
medicinska
sredstva
Parlament i
Vlada FBiH
Fond za zaštitu
okoliša FBiH,
ostale federalne
uprave i upravne
organizacije
Ministarstva u FBiH
Federalno
ministarstvo
poljoprivrede
vodoprivrede
i šumarstva
Agencija za vodno
područje sliva
rijeke Save
Agencija za vodno
područje
Jadranskog mora
Federalno
ministarstvo
zdravstva
Federalno
ministarstvo
okoliša i
turizma
Kantonalni parlament
i kantonalna vlada
Kantonalna ministarstva
Ministarstvo
šumarstva,
poljoprivrede i
vodoprivrede
SBK
Min. prost. uređ.,
građenja, zaštite
okoliša, povratka i
stambenih poslova
SBK
Kantonalne
uprave i
upravne
organizacije
Ministarstvo
zdravstva
SBK
Općine
Slika 27. Institucionalna struktura u BiH u oblasti okoliša sa osvrtom na SBK/KSB
3.2
POLITIKA OKOLIŠA
3.2.1 Zakonski propisi iz oblasti zaštiti okoliša
Pravni okvir u oblasti zaštite okoliša čini sljedeći set zakona:

Zakon o zaštiti okoliša („Službene novine FBiH“, broj: 33/03, 38/09),

Zakon o zaštiti prirode („Službene novine FBiH“, broj: 66/13),

Zakon o upravljanju otpadom ("Službene novine FBiH", broj: 33/03, 72/09),

Zakon o zaštiti zraka ("Službene novine FBiH", broj: 33/03, 04/10),
144
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina

Zakon o Fondu za zaštitu okoliša FBiH ("Službene novine FBiH", broj: 33/03).
Od usvajanja seta federalnih okolinskih zakona 2003. godine, do danas, usvojen je i znatan broj
podzakonskih akata koji detaljnije regulišu primjenu sektorskih zakona.
Pregled relevantnih federalnih propisa i propisa Srednjobosanskog kantona po oblastima sa osvrtom na
odredbe koje se odnose na obaveze kantona u FBiH u pogledu zaštite okoliša je dat u nastavku.
Tabela 61. Relevantni propisi FBiH i SBK/KSB u oblasti zaštite okoliša
Zakon / pravilnik /
uredba
Naziv nadležnog
tijela/organa
Opis nadležnosti
ZAŠTITA OKOLIŠA
Zakon o zaštiti
okoliša („Službene
novine FBiH“, broj:
33/03 i 89/09)
Skupština
Kantona
Kantonalno
ministarstvo
nadležno za
okoliš

donosi Kantonalni plan zaštite okoliša na period od najmanje 5
godina, a u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu
Zakona o zaštiti okoliša FBiH (članovi 45, 46, 49., stav 6. i 7,
117. stav 7.);

može donijeti propis kojim će regulirati donošenje općinskih
planova zaštite okoliša i njihov sadržaj (član 49., stav 8.);

osniva Kantonalni fond za zaštitu okoliša (član 101.) i utvrđuje
visinu i način obračuna i raspodjele sredstava iz Fonda (član
102., stav 2).

dostavlja podatke neophodne za rad sistema informiranja o
okolišu (član 22. stav 3.)

po službenoj dužnosti zahtijeva upis podataka u zemljišne
knjige i katastar nekretnina, u slučaju kad je odgovornost
zagađivača utvrđena od suda (član 24., stav 2.)

kantonalni ministar za okoliš u saradnji sa kantonalnim
ministrom nadležnim za nauku koordinira podršku i procjenu
naučnih istraživanja u oblasti okoliša (član 25., stav 2.);
osigurava stručnu edukaciju o okolišu u saradnji s drugim
ministrima i podršku institucijama za instruiranje i obrazovanje
javnosti (član 26., stav 2. i 3., član 27.)

vodi upisnik o pogonima i postrojenjima i zagađivanjima i
priprema godišnji izvještaj o izdatim dopuštenjima za pogone i
postrojenja i dostavlja Federalnom ministarstvu (član 28. Stav
1. i 3.)

uvodi naknadu za davanje informacija čiji troškovnik propisuje
Federalno ministarstvo (član 35., stav 1 i 2.)

u postupcima procjene uticaja na okoliš i izdavanja okolinskih
dozvola za pogone i postrojenja iz svoje nadležnosti, osigurava
učešće javnosti u odlukama o posebnim aktivnostima i animira
javnost za učešće u raspravama prije podnošenja zahtjeva za
izdavanje okolinske dozvole (Član 36.), omogućava javnosti
besplatan uvid u informacije relevantne za donošenje odluka,
razmatra primjedbe, informacije, analize ili mišljenja javnosti i
obavještava javnost o donesenoj odluci (član 37.)

predlaže 10 članova u Savjetodavno vijeće za okoliš Federacije
(član 41., stav 3)

dostavlja Savjetodavnom vijeću planove iz oblasti okoliša radi
zauzimanja stavova i davanja mišljenja (član 41., stav 6.)

priprema prijedlog i donosi Kantonalni plan zaštite okoliša
(član 49. stav 1. i 2.)

podnosi izvještaj o provođenju Kantonalnog plana zaštite
okoliša Skupštini Kantona svake druge godine (član 49., stav 7);
145
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Zakon / pravilnik /
uredba
Naziv nadležnog
tijela/organa
Opis nadležnosti

izrađuje strategijsku procjenu okoliša kod izrade dokumenata
prostornog uređenja i donošenja ekonomskih propisa (porezi i
sl.) (član 51., stav 1 i 3).

provodi postupak procjene utjecaja na okoliš,odobrava studiju
o uticaju na okoliš, vrši izdavanje, ponovno razmatranje i
izmjene okolinskih dozvola (član. 55. stav1., 64. stav 1., 68.
stav 6., 85. stav 1. i 74. stav 1.)

vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem odredbi zakona i
propisa donesenih po osnovu zakona, vrši kontrolu da li
operator postupa u skladu sa zahtjevima iz okolinske dozvole
te donosi polugodišnji program inspekcije (član 90. stav 2.,4. i
5.)

uspostavlja inspekciju i sistem kontrole te izrađuje program
kontrole (član 91. Stav 1. i 2.)

vodi evidenciju i revidira upisnik pogona i postrojenja i upisnik
prijavljenih nesreća većih srazmjera (član 81. stav 1.)

zabranjuje upotrebu ili puštanje u rad pogona i postrojenja ili
dijelova pogona i postrojenja ukoliko postoje ozbiljni nedostaci
kod mjera koje operator preduzima za sprečavanje ili
ublažavanje nesreća ili ukoliko operator nije dostavio
informaciju o stanju sigurnosti ili neku drugu traženu
informaciju u navedenom roku (član 81. stav 2.)
Pravilnik o pogonima
i postrojenjima za
koje je obavezna
procjena utjecaja na
okoliš i pogonima i
postrojenjima koji
mogu biti izgrađeni i
pušteni u rad samo
ako imaju okolinsku
dozvolu („Službene
novine FBiH“, broj:
19/04)
Kantonalno
ministarstvo
nadležno za
okoliš

izdaje okolinsku dozvolu za pogone i postrojenja za koje nije
potrebna PUO, za pogone i postrojenja ispod pragova
utvrđenih pravilnikom te ona koja koji nisu navedena u
pravilniku (član 2.)
Pravilnik o registrima
postrojenja i
zagađivanjima
(„Službene novine
FBiH“, broj: 82/07)
Kantonalno
ministarstvo
nadležno za
okoliš

Poslije izvršene obrade podataka koje dobije od operatora
postrojenja (član 8. stav 2) iste prosljeđuje nadležnom
federalnom ministarstvu u propisanom elektronskom obliku
kako je to propisano od strane nadležnog ministarstva,
najkasnije do 30.09. tekuće godine za prethodnu godinu
izvještavanja (član 10.stav 1.)

Federalnom ministarstvu dostavlja: podatke o poslovnim
subjektima i podatke o okolinskim i građevinskim dozvolama
za sva druga postrojenja za koja je postupak izdavanja
okolinskih dozvola u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, i
podatke o poslovnim subjektima i podatke o građevinskim
dozvolama za sva druga postrojenja koja imaju ili mogu imati
štetan utjecaj na okoliš izuzev postrojenja kategorije A,
najkasnije do 28.02. tekuće godine za prethodnu godinu
izvještavanja

Unosi podatke dostavljene od jedinice lokalne samouprave u
bazu podataka najkasnije do 31.04. tekuće godine za
prethodnu godinu izvještavanja (član 11. stav. 4)

Skupština Kantona donosi kantonalni plan zaštite okoliša za
Zakon o zaštiti
Skupština i Vlada
146
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Zakon / pravilnik /
uredba
Naziv nadležnog
tijela/organa
okoliša („Službene
novine SBK/KSB“,
broj: 4/05)
kantona
Kantonalno
ministarstvo
nadležno za
okoliš
Općine
Opis nadležnosti
period od najmanje 5 godina (član 29, stav 5),

Skupština Kantona donijet će kantonalni plan zaštite okoliša u
roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona
(član 70, stav 1),

Skupština Kantona donosi propis o osnivanju Kantonalnog
fonda za zaštitu okoliša u roku od 6 mjeseci od dana stupanja
na snagu ovoga zakona (član 70, stav 2).

vodi Registar pogona, postrojenja i onečišćavanja okoliša (član
21, stav 1),

priprema godišnji izvještaj o izdanim dozvolama za pogone i
postrojenja i dostavlja ga Federalnom ministarstvu okoliša
(član 21, stav 2),

pruža informacije o okolišu na transparentan i djelotvoran
način koristeći se publikacijama u štampanom i elektronskom
obliku koje su dostupne javnosti i instrumentima javnog
obavještavanja (član 22, stav 1),

obavlja nadzor nad provedbom kantonalnih zakona i drugih
kantonalnih propisa iz oblasti zaštite okoliša (član 24, stav 1),

analizira i procjenjuje stanje okoliša i djelatnosti zaštite okoliša
te iskustva stečena u području zaštite, korištenja i razvitka
okoliša (član 24, stav 1),

uspostavlja sistema informisanja o okolišu u Kantonu i upravlja
tim sistemom (član 24, stav 1),

izdaje dozvole za korištenje okoliša, iz svoje nadležnosti,
sukladno odredbama ovoga zakona i drugih propisa (član 24,
stav 1),

organizira poslove kojima je cilj sprječavanje ili smanjenje
štetnih posljedica za okoliš (član 24, stav 1),

rješava o žalbama na rješenja općinskih službi i obavlja druge
poslove i zadaće zaštite okoliša iz nadležnosti Kantona (član 24,
stav 1),

priprema prijedlog kantonalnog plana zaštite okoliša i
usklađuje ga s federalnom strategijom zaštite okoliša (član 29,
stav 1),

podnosi izvještaj o provođenju kantonalnoga plana zaštite
okoliša Skupštini Kantona svake druge godine (član 29, stav 6),

Vrši nadzor nad provedbom odredbi ovoga zakona i propisa
donesenih na temelju ovoga zakona (član 55, stav 1),

Obavlja poslove inspekcijskog nadzora iz svoje nadležnosti
(član 55, stav 2).

dostavljaju podatke neophodne za rad sistema informisanja o
okolišu (član 15, stav 3),

U okviru svoje nadležnosti, nadležne su za: zaštitu okoliša,
sprječavanje i otklanjanje opasnosti i šteta za okoliš te obnovu
i postupno poboljšanje stanja okoliša; za utvrđivanje
prvenstvenih zadaća zaštite okoliša; za uspostavu pravnih,
ekonomskih i tehničkih mjera u interesu zaštite okoliša; za
razvitak, očuvanje i djelovanje sistema koji je temelj za
dobivanje i obradbu podataka o mjerenjima, monitoringu,
nadzoru i procjeni stanja okoliša te za davanje informacija o
eventualnim utjecajima na okoliš (član 23, stav 1),

Općinska služba mjerodavna za okoliš: 1. obavlja poslove i
147
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Zakon / pravilnik /
uredba
Naziv nadležnog
tijela/organa
Opis nadležnosti
zadatke utvrđene ovim zakonom i drugim kantonalnim
propisima; 2. izdaje dozvole za korištenje okoliša, iz svoje
nadležnosti; 3. analizira i procjenjuje stanje okoliša i aktivnosti
zaštite okoliša te iskustva stečena u području zaštite,
korištenja i razvoja okoliša; 4. organizira poslove kojima je cilj
sprječavanje ili smanjenje štetnih posljedica za okoliš; 5.
obavlja i druge poslove i zadatke zaštite okoliša iz nadležnosti
općine (član 25),
Pravilnik o pogonima
i postrojenjima koji
mogu biti izgrađeni i
pušteni u rad samo
ako imaju okolišnu
dozvolu („Službene
novine SBK/KSB“,
broj: 05/06)

Donose Općinske planove zaštite okoliša, a usklađuju ih s
kantonalnim planom zaštite okoliša (član 26, stav 3),

Obavlja poslove inspekcijskog nadzora iz svoje nadležnosti
(član 55, stav 2).
Kantonalno
ministarstvo
nadležno za
okoliš
-
Izdaje okolinsku dozvolu za pogone i postrojenja za koje nije
potrebna PUO i za one koji su ispod pragova nevedenih u
federalnom pravilniku (član 2. stav 1.)
Općinske službe
-
Izdaju okolinsku dozvolu za pogone i postrojenja ispod
pragova utvrđenih ovim Pravilnikom, pogone i postrojenja koji
nisu navedeni u Pravilniku i mogu imati negativan utjecaj na
okoliš, a čije emisije premašuju uobičajene nivoe kućnih izvora
emisija (član 3. stav 1.)
Skupština
kantona

Donosi kantonalne planove zaštite kvaliteta zraka na period od
najmanje pet godina, kao dio kantonalnih planova zaštite
okoliša koji trebaju biti usaglašeni sa Federalnom strategijom
zaštite kvaliteta zraka (član 4. stav 5.);

Donosi Kantonalni akcioni plan zaštite kvaliteta zraka u
oblastima u kojima su prekoračene granične vrijednosti
kvalitete zraka jedne ili više zagađujućih materija (član 29.,
stav 2.);

Donosi odluku o zabrani korištenja određenih drumova u
slučaju prekomjernog zagađivanja (član 29., stav 5);

Donosi pravilnik kojim može odrediti granične vrijednosti
kvaliteta zraka niže od vrijednosti datih u federalnom
Pravilniku o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih
materija u zrak (Sl. novine FBiH, br. 12/05 i 5/05) (član 27., stav
3.);

Objavljuje katastre emisija za zagađujuće materije zraka (član
26., stav 2.).

Koordinira i usklađuje planove koji se tiču kvaliteta zraka sa
Federalnim ministarstvom (član 4., stav 1.)

Izrađuje Listu područja na kojima se ne može locirati nijedan
novi tačkasti izvor emisija, što se posebno odnosi na pogone i
postrojenja, postrojenja sa sagorijevanjem i postrojenja za
spaljivanje otpada. U područjima iz stava 2. ovog člana se ne
može vršiti ni značajnije proširenje postojećih djelatnosti (član
5., stav 2. i 3.)

Vrši inspekcijski nadzor, ako je kantonalni organ izdao
ZAŠTITA ZRAKA
Zakon o zaštiti zraka
(„Službene novine
FBiH“, broj: 33/03 i
4/10);
Kantonalno
ministarstvo
nadležno za
okoliš
148
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Zakon / pravilnik /
uredba
Naziv nadležnog
tijela/organa
Opis nadležnosti
okolinsku dozvolu (član 33. stav 2.)
Pravilnik o uslovima
za rad postrojenja za
spaljivanje otpada
(„Službene novine
FBIH“, broj: 12/05 i
102/12)
Kantonalno
ministarstvo
nadležno za
okoliš

Daje dozvole za spaljivanje otpada, revidira dozvole i poduzima
odgovarajuće mjere za sprovođenje usklađenosti sa datim
propisama (član 4. stav 5. i stav 8.)

Kroz okolinsku dozvolu utvrđuje uvjete za ispuštanje otpadne
vode od prečišćavanja ispusnih gasova iz postrojenja za
spaljivanje ili suspaljivanje (član 8., stav 1.)

Određuje lokaciju na kojoj se vrši uzorkovanje i mjerenje (član
10., stav 4)

Odobrava periodična umjesto stalnih mjerenja, i smanjiti
učestalost periodičnih mjerenja (član 11., stavovi 6., 7. i 8.)

priprema listu postrojenja za spaljivanje i suspaljivanje i daje je
na uvid javnosti (član 12., stav 3.)

dozvolom utvrđuje maksimalni dozvoljeni period prekida,
poremećaja ili kvara tokom kojeg bi se moglo desiti da
koncentracije određenih tvari prekorače granične vrijednosti
(član 13., stav 1.)
Pravilnik o načinu
vršenja monitoringa
kvaliteta zraka i
definisanju vrsta
zagađujućih materija,
graničnih vrijednosti i
drugih standarda
kvaliteta zraka
("Službene novine
FBiH", broj: 1/12)
Kantonalno
ministarstvo
nadležno za
okoliš

informiše javnost o kvalitetu zraka na osnovu podataka
dobivenih iz instaliranog Sistema za praćenje kvaliteta zraka na
području Tuzlanskog kantona.
Pravilnik o graničnim
vrijednostima emisije
u vazduh iz
postrojenja za
sagorijevanje
(„Službene novine
FBIH“ broj: 03/13)
Kantonalno
ministarstvo
nadležno za
okoliš

Određuje uvjete ispuštanja zagađujućih materija okolinskom
dozvolom (član 6., stav 2.)

Može ograničiti emisiju SO2 (član 13.)

Zakon se ne primjenjuje jer je donesen prije usvajanja seta
federalnih zakona o okolišu.

Može propisati dodatne (strožije) uvjete od uvjeta iz Pravilnika
o graničnim vrijednostima zagađujućih materija u otpadnim
vodama za vode koje su u nadležnosti kantona (član 55. stav
4.)

Donosi Odluku o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite
prostiru na području više gradova ili općina u sastavu istog
kantona (član 68. stav 3.)

Planira mjere zaštite, gradnju i upravljanje zaštitnim vodnim
objektima, a naročito

gradnju nasipa, brana, pregrada, objekata za stabilizaciju dna i
obala, objekata za odvođenje

unutrašnjih voda (član 89. stav 1.)
Zakon o zaštiti zraka
(„Službene novine
SBK/KSB“, broj:
11/00)
ZAŠTITA VODA
Zakon o vodama
(„Službene
novine
FBiH“, broj: 70/06);
Vlada kantona
149
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Zakon / pravilnik /
uredba
Naziv nadležnog
tijela/organa
Kantonalno
ministarstvo
nadležno
okoliš
Zakon o vodama
za
Vlada kantona
(„Službene novine
SBK/KSB”, broj:
11/09)
Kantonalno
ministarstvo
poljoprivrede,
vodoprivrede
šumarstva
Ministarstvo
zdravstva i
i
Opis nadležnosti

Osigurava provođenje mjera aktivne odbrane od poplava (član
92. stav 1.)

Uspostavlja instituciju koja je ovlaštena za korištenje sredstava
iz vodnih naknada u skladu sa propisom iz člana 167. stav 1.
ovog Zakona (član 177. stav 3.)

Daje komentare na prijedlog strategije upravljanja vodama
(član. 24. stav.4)

Kantonalni ministar donosi plan o mjerama aktivne odbrane
od poplava i načinu njihovog provođenja za područja uz
površinske vode

II kategorije na teritoriji kantona (član 92. stav 5.)

Izdaje vodne akte za određene aktivnosti (član 139. Stav 2)

Nadležno ministarstvo u okolišnu dozvolu integrira preporuke i
mjere zaštite voda iz prethodne vodne saglasnosti (članom
112.)

Donosi Odluku o odvodnji otpadnih voda s područja više
općina (član 20. stav 4.),

Donosi Odluku o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite
prostiru na području više gradova ili općina u sastavu Kantona.

utvrđuje granicu pojedinačnog vodnog dobra za površinske
vode II. kategorije (član 4. stav 4),

Kantonalni ministar donosi plan o mjerama odbrane od
poplava i načinu njihovog provođenja, za područja uz
površinske vode II. kategorije na području Kantona (član 27.
stav 2.),

Izdaje vodne akte za određene objekte i zahvate (član 35.),

Ministarstvo izvršava poslove i zadatke utvrđene ovim
Zakonom, a naročito: a) izradu godišnjih programa utroška
sredstava vodnih naknada na području Kantona, u skladu sa
planovima razvoja vodoprivrede na području Federacije, b)
organizaciju, odnosno vršenje svih poslova i zadataka na
izvršavanju programa iz tačke a) ovog člana, c) organizaciju
istražnih radova, izradu investiciono – tehničke i druge
dokumentacije i vršenje revizije te dokumentacije, d) vršenje
svih investicionih poslova i nadzor nad izgradnjom vodnih
objekata iz programa razvoja vodoprivrede Kantona, e)
planiranje i prikupljanje sredstava za finansiranje poslova i
zadataka iz programa razvoja vodoprivrede Kantona, f) izdaje
vodne akte u skladu sa ovim Zakonom, g) vođenje
informacionog sistema voda, h) saradnju sa općinama,
privrednim društvima i drugim pravnim licima na području
Kantona, i) saradnju sa Agencijom za vodno područje rijeke
Save kod izrade planova razvoja vodoprivrede Kantona,
izdavanja vodnih akata, j) pribavljanje stručnih mišljenja kod
donošenja vodnih akata u nadležnosti Kantona i općina i o
drugim pitanjima u oblasti vodoprivrede na području Kantona,
k) vršenje i drugih poslova i zadataka u vezi sa ovim Zakonom
(član 49),

Provodi inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona,
putem kantonalne vodne inspekcije (član 56. stav 1)

Vrši nadzor nad provođenjem odredaba ovog Zakona koje se
odnose na zdravstvenu ispravnost vode za (član 53. Stav 3).)
150
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Zakon / pravilnik /
uredba
Naziv nadležnog
tijela/organa
Opis nadležnosti
socijalne politike
ZAŠTITA PRIRODE
Zakon o zaštiti
prirode („Službene
novine FBiH“, broj:
66/13)
Zakon o zaštiti
prirode (“Službene
novine SBK/KSB”,
broj:4/05)
Zakon o proglašenju
spomenika prirode
Prokoško jezero (
„Službene novine
SBK/KSB”, broj:

Proglašava zaštićene prirodne vrijednosti iz člana 134, stav 1.a
sukladno članu 144. stav 2.

Donosi Program zaštite prirode za svoje područje. koji mora
biti usklađen sa Federalnom strategijom zaštite prirode (član
184.)

Prihvaća odgovarajuće Izvješće o stanju zaštite prirode na
svom području (član 186. stav 4.)

Dostavlja Izvješće o stanju zaštite prirode Federalnom
ministarstvu svake dvije godine (član 199. stav 4.)
Vlada kantona

Donosi Plan upravljanja zaštićenim područjem na prijedlog
nadležnog kantonalnog ministarstva (član 155. stav 1.)
Kantonalno
ministarstvo
nadležno za
okoliš

Vrši poslove zaštite prirode iz nadležnosti kantona i Kantonalni
zavod za zaštitu prirode (član 9. stav 2.)

Vrši reviziju područja koja su proglašena zaštićenim prije
stupanja na snagu Zakona o zaštiti prirode 33/03 (član 19. stav
4.)

Utvrđuje obveznu procjenu utjecaja na okoliš za namjeravani
zahvat iz svoje nadležnosti (član 29. stav 1.)

Vrši praćenje stanja i ugroženosti staništa (član 65. stav 6.)

Donosi Plan upravljanja zaštićenim područjem (član 155. stav
2.)

Osigurava javnost podataka u vezi zaštite prirode, osim ako
posebnim zakonom ili aktom mjerodavnog tijela nije propisana
tajnost podataka (član 198. stav 1.)

Donosi Plan zaštite prirode, koji čini dio plana zaštite okoliša
Kantona, usklađen s federalnom strategijom zaštite prirode, na
period od 10 godina, u roku od 3 godine od dana stupanja na
snagu ovoga zakona (član 17 i član 35, stav 1),

Donosi poseban zakon o proglašenju nekog područja
(zaštićenog krajolika i spomenika prirode) zaštićenim (član 21.
stav 6).
Vlada kantona

Donosi poseban plan upravljanja za svaki zaštićeni krajolik i
spomenik prirode, u roku od 6 mjeseci od donošenja posebnog
Zakona o proglašenju područja (član 22, stav 3, član 35, stav 2).
Kantonalno
ministarstvo
nadležno za
okoliš

Obavlja stručne i druge poslove u izradi Plana zaštite prirode
(član 17, stav 5),

Daje prijedlog za proglašenje zaštićenog krajolika i spomenika
prirode i obavještava vlasnika/korisnika područja o pokretanju
postupka za proglašenje (član 21, stav 1. i 3.),

Vodi registar zaštićenih područja (član 21, stav 8),

Vrši nadzor nad provođenjem odredbi zakona i na osnovu
njega donesenih propisa (član 25. stav 1).

Donosi Odluku o davanju Spomenika prirode na upravljanje, u
roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu zakona (član 19.,
stav 1).
Skupština
kantona
Skupština
kantona
Skupština
Kantona
151
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Zakon / pravilnik /
uredba
Naziv nadležnog
tijela/organa
Opis nadležnosti
12/05)

Donosi Plan upravljanja spomenikom prirode, u roku od 12
mjeseci od dana stupanja na snagu zakona (član 22., stav 1).
Skupština
kantona

Donosi Plan upravljanja otpadom za područje kantona u roku
od dvije godine od stupanja na snagu zakona (član 9. stav 1. i
3., i član 58. stav 7)
Kantonalno
ministarstvo
nadležno za
okoliš

Vrši poslove upravljanja svim vrstama otpada, određivanje
lokacija i zemljišta u poslovima upravljanja otpadom i
postrojenjima na području kantona (član 11. stav 3.)

kantonalni ministar može preduzeti sve mjere u cilju
sprečavanja i ograničavanja daljnje štete ili narušavanja na
teret počinioca štete (član 54.)
Kantonalno
ministarstvo
nadležno za
okoliš – nadležni
inspektor

po prijemu informacije, dužan je izaći na mjesto gdje se
pojavio otpad za koji se sumnja da je otpad koji se ne nalazi na
listi opasnog otpada ili čije je sadržaj nepoznat (član 3. stav 1.)

po sačinjavanju zapisnika, dužan je u najkraćem mogućem
vremenu angažovati laboratoriju da pristupi uzorkovanju
otpada (član 4.)

Donosi rješenje o kategorizaciji otpada (član 7.)

Ukoliko lokacija ili utjecaj otpada ugrožava susjedni
kanton/kantone kantonalni inspektor dužan je obavijestiti
kantonalne inspektore ugroženog/ih kantona, odnosno
federalnog inspektora za zaštitu okoliša radi pokretanja
aktivnosti u svrhu sprječavanja negativnog utjecaja otpada na
okoliš
Vlada Kantona
UPRAVLJANJE OTPADOM
Zakon o upravljanju
otpadom („Službene
novine FBiH“, broj:
33/03 i 72/09)
Pravilnik koji
određuje postupanje
sa opasnim otpadom
koji se ne nalazi na
listi otpada ili čiji je
sadržaj nepoznat
(„Službene
novine
FBiH“, broj: 09/05)
Pravilnik o
upravljanju
medicinskim
otpadom („Službene
novine FBiH“, broj:
77/08)
Kantonalno
ministarstvo
nadležno za
okoliš

Odobrava Plan upravljanja medicinskim otpadom mora koji
donosi nadležna zdravstvena ustanova, a koji mora biti
usklađen sa Planom upravljanja otpadom kantona (član 5. stav
3.)
Zakon o upravljanju
otpadom („Službene
novine SBK/KSB“,
broj: 4/05)
Skupština
kantona

Donosi Plan upravljanja otpadom za područje Kantona na
razdoblje od 5 godina (član 5, stav 1 i 2), u roku od 3 godine od
dana stupanja na snagu ovoga zakona (član 47, stav 1).
Kantonalno
ministarstvo
nadležno za
okoliš

Obavlja nadzor nad poslovima upravljanja otpadom i
postrojenjima za tretman otpada koji obuhvaćaju područje
dviju ili više općina (član 8, stav1),

Provedbenim propisom određuje način prikupljanja
tehnološkog, ambalažnog i posebnog otpada (član 30, stav 5),
u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga zakona (član
47, stav 3).

Vrši nadzor nad provođenjem odredbi zakona i na osnovu
njega donesenih propisa (član 38. stav 1).

Obavlja nadzor nad poslovima upravljanja svim vrstama
otpada te određivanje lokacija i zemljišta u poslovima
upravljanja otpadom i postrojenjima za tretman otpada (član
8, stav 2),
Općine
152
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Zakon / pravilnik /
uredba
Naziv nadležnog
tijela/organa
Opis nadležnosti

Donose Općinske planovi upravljanja otpadom u roku od 4
godine od stupanja na snagu ovoga zakona (član 47, stav2).

Donosi Program gospodarenja i Projekt višenamjenskog
vrednovanja za teritorij općine (član 24. stav 1.) – provjeriti

Daje suglasnost na Plan prostornog uređenja kantona (član 49.
stav 1.)

Donosi Program komasacije poljoprivrednog zemljišta (član
75.)

Utvrđuje opći interes za komasaciju donošenjem odluke (član
76. stav 1. i 2.)

Raspisuje javni poziv za zakup poljoprivrednog zemljišta i vrši
odabir najpovoljnije ponude (član 108. stav 3.)
Vlada kantona

Odlučuje o dodjeli koncesije na poljoprivrednom zemljištu na
prijedlog kantonalnog ministarstva nadležnog za poljoprivredu
(član 117.)
Kantonalno
ministarstvo
nadležno za
poljoprivredu

Provodi mjere zemljišne politike u saradnju sa Federalnim
zavodom za agropedologiju i Federalnom upravom za
geodetske i imovinsko-pravne poslove, kao i stručnim
institucijama u oblasti poljoprivrede (član 22. stav 2.)

Donosi program za ispitivanje poljoprivrednog zemljišta (član
28. stav 1.)

Na prijedlog općinskog organa je dužno zabraniti ili ograničiti
proizvodnju određenih poljoprivrednih proizvoda i upotrebu
sredstava za zaštitu bilja i drugih sredstava na kontaminiranom
zemljištu (član 28. stav 4.)

Obavještava i dostavlja rezultate ispitivanja Federalnom
ministarstvu zbog uvođenja u sistem evidencije i praćenja
stanja poljoprivrednog zemljišta (član 28. stav 5.)

Dostavlja na kraju svake kalendarske godine kopiju izvještaja
kontrole plodnosti tla Federalnom ministarstvu zbog uvođenja
u sistem evidencije i praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta
(član 31. stav 5.)

Daje saglasnost srednjim školama i poljoprivrednim
fakultetima na edukacijske programe radi stručnog
osposobljavanja za zaštitu, uređenje i optimalno korištenje
poljoprivrednog zemljišta (član 36.)

Daje suglasnost na dugoročni program korištenja zemljišta
korisnicima poljoprivrednog zemljišta (član 39.)

Po službenoj dužnosti ili na zahtjev korisnika zemljišta donosi
rješenje o oduzimanju zemljišta ako korisnik ne koristi
poljoprivredno zemljište u vlasništvu države duže od godinu
dana (član 43. stav 1.)

Daje odobrenje za osposobljavanje manje plodnog i neplodnog
zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju (član 55. stav 2.)

Odlučuje o prijedlogu za arondaciju zemljišta (član 79. stav 2.)

Raspisuje javni konkurs i odabire organizaciju koja vrši
rekultivaciju poljoprivrednog zemljišta u skladu sa projektom
ZAŠTITA ZEMLJIŠTA
Zakon o
poljoprivrednom
zemljištu Federacije
BiH („Službene
novine FBiH“, broj:
52/09)
Skupština
kantona
153
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Zakon / pravilnik /
uredba
Naziv nadležnog
tijela/organa
Opis nadležnosti
rekultivacije (član 57. stav 4.)

Upravlja pašnjacima u vlasništvu države, vodi katastar
pašnjaka i donosi program korištenja pašnjaka za svaku
kalendarsku godinu (član 59., 61. i 62.)

Vodi katastar melioracionih objekata i uređaja (član 88. stav 2.)

Daje suglasnost na projekat rekultivacije (član 94. stav 3.)

Sklapa ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta sa
podnosiocem ponude i dostavlja primjerak nadležnom sudu i
Federalnom ministarstvu (član 109. stav 1. i 2.)

Vodi evidenciju o poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu
države, a posebnu evidenciju o poljoprivrednom zemljištu koje
je dato u zakup (član 126. stav 1. i 2.)

Vrši upravni nadzor nad provođenjem zakona (član 129. stav
5.)
Općina

Donosi Program gospodarenja i Projekt višenamjenskog
vrednovanja za teritorij općine uz suglasnost kantonalnog
ministarstva (član 24. stav 1. i član 123. stav 1.)
Vlada kantona

Proglašava zaštitne šume za zaštitu zemljišta na strmim
terenima na prijedlog kantonalnog ministarstva (član 15. stav
1.)

Provodi prava i obaveze iz oblasti šumarstva na području
kantona (član 28. stav 1.)

Provodi prava i obaveze iz oblasti šumarstva na području
kantona (član 28. stav 1.)

Donosi odluku u slučaju spora da li se neko zemljište smatra
šumom ili šumskim zemljištem (član 2. stav 3.)

Donosi šumsko privrednu osnovu za državne šume, uz
prethodno pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva i
privatne šume na prijedlog stručne komisije (član 3. stav 8. i 9.)

Vrši nadzor nad izradom šumsko privredne osnove (član 3. stav
10.)

Dostavlja Federanom ministarstvu podatke o evidenciji šuma i
šuma sa posebnom namjenom (član 14. stav 3.)

Dostavlja Federalnoj upravi državnih i privatnih šuma najdalje
do 31. marta teku}e godine za prethodnu godinu (član 34.)

Sukladno članu 44, između ostalog, obavlja sljedeće poslove:

Obezbjeđuje neposrednu zaštitu državnih šuma putem
čuvarske službe;

Prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih
šuma i vodi katastar šuma i šumskog zemljišta na području
kantona i dostavlja ih Federalnoj upravi;

Priprema kantonalni šumsko-razvojni plan i podnosi ga
kantonalnom ministarstvu;

Izrađuje elaborat za formiranje šumsko privrednih područja;

Odgovorna je za nadzor nad prikupljanjem podataka i izradu
šumsko privrednih osnova za privatne šume i nadzor nad
prikupljanjem podataka za izradu šumsko privrednih osnova za
državne šume; Prati realizaciju šumsko privrednih osnova
ZAŠTITA ŠUMA
Uredba o šumama
(„Službene novine
FBiH“, broj: 83/09,
26/10, 38/10 i
62/11).
Kantonalno
ministarstvo
nadležno za šume
Kantonalna
uprava za
šumarstvo
154
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Zakon / pravilnik /
uredba
Naziv nadležnog
tijela/organa
Opis nadležnosti
putem godišnjih planova gospodarenja šumama;
Zakon o šumama
(„Službene novine
SBK/KSB“, br. 05/14)
Skupština
kantona
Vlada Kantona
Kantonalno
ministarstvo
nadležno za šume

Obavlja poslove dijagnozno-prognozne službe i prati stanje i
stepen oštećenosti šuma i o tome obavještava Federalnu
upravu;

Prati realizaciju programa zaštite šuma;

Usaglašava šumsko privredne osnove sa prostornim
planovima, vodoprivrednim osnovama, lovno privrednim
osnovama, i dr.

Prati i analizira ekonomsko stanje u oblasti šumarstva na
području kantona i podatke dostavlja Federalnoj upravi;

Priprema i daje mišljenje za proglašenje zaštitnih i šuma sa
posebnom namjenom

Donosi Odluku o osnivanju šumskoprivrednog područja i
reviziji njegovih granica, na prijedlog Vlade Srednjobosanskog
kantona (član 4, stav 6),

Donosi Odluku o osnivanju kantonalnog šumskoprivrednog
društva, na prijedlog Vlade Kantona, uz prethodno pribavljeno
mišljenje Ministarstva i općina (član 35, stav 2).

Daje prijedlog o osnivanju šumskoprivrednog područja i reviziji
njegovih granica (član 4, stav 6),

Utvrđuje opće kriterije za osnivanje šumskoprivrednih
područja, na prijedlog Ministarstva PVŠ (član 4, stav 8),

Proglašava šumu i šumsko zemljište zaštitnom šumom na
prijedlog Ministarstva PVŠ, sastavljen uz prethodno
pribavljeno mišljenje Kantonalne uprave, korisnika državne
šume i općine na čijem se području nalazi šuma i šumsko
zemljište koje treba proglasiti zaštitnom šumom (član 18, stav
2),

Proglašava šumu i šumsko zemljište šumom od vitalnog
interesa za trajno gospodarenje šumama na prijedlog
Ministarstva PVŠ, sastavljen uz prethodno pribavljeno
mišljenje Kantonalne uprave i općine na čijem se području
nalazi šuma i šumsko zemljište koje treba proglasiti šumom od
vitalnog interesa za trajno gospodarenje šumama (član 18, stav
3),

Daje prijedlog o osnivanju kantonalnog šumskoprivrednog
društva (član 35, stav 2),

Donosi Pravilnik o uvjetima i načinu davanja državnih šuma u
zakup i uspostavi prava služnosti, na prijedlog Ministarstva PVŠ
(član 49, stav7).

Predlaže opće kriterije za osnivanje šumskoprivrednih
područja (član 4, stav 8),

Daje suglasnost na Šumskoprivrednu osnovu za državne šume
(član 5, stav 8),

Donosi Šumskoprivrednu osnovu za privatne šume, na osnovu
prijedloga stručne komisije (član 5, stav 9),

Donosi Pravilnik o sadržaju i postupku izrade šumskoprivrednih
osnova za državne šume i privatne šume, kao i reviziji tih
osnova (član 5, stav 13),

Donosi Pravilnik o načinu odabira, doznačavanju i sječi stabala
ili površina za sječu (član 9, stav 9),
155
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Zakon / pravilnik /
uredba
Naziv nadležnog
tijela/organa
Opis nadležnosti

Donosi Pravilnik o obavljanju tehničkog pregleda obavljenih
radova na iskorištavanju i uzgajanju šuma (član 11, stav 6),

Izdaje odobrenje za izvođenje radova u šumarstvu (član 12,
stav 2),

Utvrđuje dodatne mjere za zaštitu šume ako Kantonalna
uprava ustanovi da je biološka ravnoteža poremećena ili ako
postoji opasnost od drugog velikog oštećenja šume (član 14,
stav 4),

Vodi evidenciju zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom
na osnovu podataka koje mu dostavlja Kantonalna uprava
(član 17, stav 4),

Predlaže proglašavanje šume i šumskog zemljište zaštitnom
šumom (član 18, stav 2),

Predlaže proglašavanje šume i šumskog zemljište šumom od
vitalnog interesa za trajno gospodarenje šumama (član 18, stav
3),

Donosi Pravilnik kojim se propisuje način vođenja katastra
šuma za državne i privatne šume (član 43, stav 3),

Izdaje dozvolu za krčenje šuma, na osnovu mišljenja stručne
komisije, koju imenuje Ministarstvo (član 46, stav 2),

Donosi program utroška sredstava prikupljenih na osnovu
različitih naknada za korištenje šuma (član 57, stav 2, član 54,
stav 2),

Vrši upravni nadzor nad provođenjem zakona i na osnovu
njega donesenih propisa (član 59. stav 1.),

Vrši inspekcijski nadzor, preko Šumarsko-lovne inspekcije, nad
primjenom ovoga zakona i na osnovu njega donesenih propisa
(član 60. stav 1.).
3.2.2 Strateško planiranje zaštite okoliša
Zakon o zaštiti okoliša FBiH39, nalaže planiranje zaštite okoliša na dva nivoa, federalnom i kantonalnom
nivou, te ostavlja mogućnost planiranja na općinskom nivou. U skladu sa članom 45. ovog Zakona,
planiranje zaštite okoliša na federalnom i kantonalnom nivou obuhvata donošenje Federalne strategije
zaštite okoliša i Akcionog plana zaštite okoliša, te Kantonalnog plana zaštite okoliša, dok član 46. nalaže
usklađivanje planiranja zaštite okoliša sa dokumentima prostornog uređenja. Član 49. propisuje da su
Kantoni dužni donijeti Kantonalni plan zaštite okoliša usklađen sa Federalnom strategijom zaštite okoliša
kao politikom višeg nivoa.
Planiranje zaštite okoliša na kantonalnom nivou je dodatno regulirano federalnim sektorskim zakonima
kojima se nalaže izrada kantonalnog plana zaštite okoliša, te sektorskih planova uključujući kantonalni
plan upravljanja otpadom, kantonalni plan zaštite prirode i kantonalni plan zaštite kvaliteta zraka. Pri
tome, sektorski zakoni, kao ni Zakon o zaštiti okoliša SBK/KSB, ne naglašavaju da su prethodno navedeni
kantonalni planovi sastavni dio Kantonalnog plana zaštite okoliša. Međutim, obzirom da federalni zakon
o zaštiti okoliša nalaže obavezu usklađivanja planskih dokumenata nižeg reda (kantonalnih i općinskih)
sa planskim dokumentima višeg reda, potrebno je sintetizirati sve aspekte zaštite okoliša kroz planski
dokument zaštite okoliša na kantonalnom nivou odnosno KEAP.
39
„Službene novine FBiH“ broj: 33/03 i 38/09
156
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Kada je riječ o politikama lokalnog nivoa, član 49. federalnog Zakona o zaštiti okoliša ostavlja mogućnost
da skupština kantona donese propis kojim će regulirati donošenje općinskih planova zaštite okoliša i
njihov sadržaj. Tako je i Srednjobosanski kanton Zakonom o zaštiti okoliša definirao da općine mogu
donositi općinske planove zaštite okoliša (LEAP) čiji je sadržaj okvirno prezentiran u samom Zakonu.
S druge strane, strategije razvoja općina, također sadrže planove i aktivnosti koje se tiču zaštite okoliša
na lokalnom nivou.
Stanje izrade strateško-planskih dokumenata po općinama u Kantonu prezentirano je u narednoj tabeli.
Tabela 62. Stanje izrade strateško-planskih dokumenata po općinama u SBK/KSB40
Red. broj
1
2
3
4
5
6
Općina
Bugojno
Busovača
Dobretići
Donji Vakuf
Fojnica
Gornji
VakufUskoplje
Jajce
Kiseljak
Kreševo
Novi Travnik
Travnik
Vitez
LEGENDA:
Nije izrađen
7
8
9
10
11
12
Strategija razvoja
općine
(godina izrade/period
strategije)
2005-2015
2011-2015
Plan upravljanja
otpadom
(godina izrade/period
plana)
2004
2010-2015
2010-2015
2014-2019
2010
2011
2014-2024
2013-2020
2009
Za period 2010-2015
2008-2015
2014-2020
2011-2015
2014-2020
Lokalni ekološki
akcioni plan (LEAP)
(godina izrade/period
plana)
2006-2007
2011-2016
2014-2019
2014-2019
2011-2016
2011-2016
2011-2016
Izrađen
Pet općina u Kantonu nije do sada započelo nikakve aktivnosti na izradi LEAP-a, kao ni Planova
upravljanja otpadom.
3.3
PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA
3.3.1 Federacija BiH
Pregled institucija koje vrše praćenje pojedinačnih okolinskih medija na nivou FBiH dat je u nastavku.
Tabela 63. Federalne institucije koje vrše praćenje stanja okoliša
Okolinski
medij
Naziv institucije koja vrši
praćenje
Komentar
Vode
Agencija za vodno područje
Nadležne Agencije organiziraju hidrološko praćenje i praćenje
40
Izvor podataka: Karte upotrebne vrijednosti zemljišta Kantona, Zavod za agropedologiju, Sarajevo, 2005 godine.; Prostorni plan Kantona
Središnja Bosna; Prostorni planovi općina; Prostorna osnova Federacije Bosne i Hercegovine, GIS baza. Napomena: Procent zemljišta prikazano
u koloni „Urbana područja“ podrazumijeva urbane (izgrađene) i površine izvan sfere biljne proizvodnje.
157
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Okolinski
medij
Naziv institucije koja vrši
praćenje
rijeke Save (sa sjedištem u
Sarajevu) i Agencija za vodno
područje Jadranskog mora
(sa sjedištem u Mostaru)
Komentar
kvaliteta voda, praćenje ekološkog stanja površinskih voda, te
praćenje kvaliteta podzemnih voda, pripremaju izvještaj o stanju
kvalitete voda i predlažu mjere potrebne za postizanje ciljeva u
vezi sa zaštitom voda, uređenjem voda i zaštitom od štetna
djelovanja voda i korištenjem voda.
Podaci o praćenju kvalitete površinskih voda dostavljaju se
Evropskoj agenciji za okoliš. Tokom 2006. godine je uspostavljen
sistem praćenja kvaliteta vode u rijekama na čitavoj teritoriji BiH.
Zrak
Zemljište
Federalni hidrometeorološki
zavod
Vrši monitoring površinskih voda
Federalni zavod za statistiku
Federalni zavod za statistiku rukovodi sistemom statistike
upravljanja vodama u FBiH. Odgovoran je za prikupljanje,
organiziranje, obradu i objavljivanje podataka u vezi s vodnim
resursima, te Agencija za statistiku BiH na državnom nivou.
Federalni zavod za javno
zdravstvo
Prati, analizira, proučava i ocjenjuje zdravstvenu ispravnost vode
za piće, vode za dijalizu, vode za rekreaciju, površinske i otpadne
vode.
Federalni hidrometeorološki
zavod
Odgovoran je za praćenje kvaliteta zraka. Zavod prikuplja
podatke iz brojnih stanica koje su postavljene na različite lokacije
na teritoriji FBiH i upravlja istim. Federalni hidrometeorološki
zavod o rezultatima praćenja izvještava Federalno ministarstvo
za okoliš, Federalno ministarstvo zdravstva, odnosno u okviru
njih zavode i institute za javno zdravstvo, zavode za statistiku i
javnost u BiH, Evropsku agenciju za okoliš i Sekretarijat
relevantnih konvencija koje je BiH ratificirala, potpisala ili kojima
je pristupila.
Federalno
ministarstvo
okoliša i turizma
Vodi registar postrojenja i zagađivača. U skladu sa zakonom o
zaštiti okoliša FBiH, obaveza ministarstava nadležnih za okoliš je
da vode registar postrojenja i zagađivača. Operateri postrojenja
za koje je izdata okolinska dozvola moraju redovno obavještavati
nadležno ministarstvo o rezultatima praćenja emisija. Konkretno,
kantonalna ministarstva vode upisnik o pogonima i
postrojenjima i zagađivanjima i priprema godišnji izvještaj o
izdatim dopuštenjima za pogone i postrojenja i dostavljaju
Federalnom ministarstvu okoliša i turizma. Pravilnik o
monitoringu kvalitete zraka (Sl. novine Federacije BiH, br. 1/12)
definira način uzimanja uzoraka za analizu pojedinih taksativno
navedenih polutanata u urbanim i ruralnim područjima.
Federalni
zavod
agropedologiju
Trenutno ne postoje adekvatni zakoni o kvalitetu zemljišta,
zaštiti ili njegovom praćenju. Institucije koje su zadužene za
zemljišne resurse su Federalni zavod za agropedologiju Sarajevo i
Federalni agromediteranski zavod Mostar, čije je djelovanje u
vezi s projektima, valorizacijama, studijama i ostalim
aktivnostima ograničeno. Federalni zavod za agropedologiju vrši
monitoring (praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta i promjena
u i na tlu kao i druge poslove koji se odnose na ostvarivanje
programa i politike koju utvrdi Vlada i Parlament Federacije BiH
Poljoprivredni zavod FBiH
za
U sastavu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
FBiH formiran je poljoprivredni zavod koji vrši stručne i druge
poslove koji se odnose na kontrolu kvaliteta poljoprivrednoprehrambenih proizvoda i stočne hrane u proizvodnji i prometu,
te nadzor nad proizvodnjom i doradom sjemena i sadnog
materijala; kao i laboratorijske analize zemljišta, sjemenskog i
158
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Okolinski
medij
Naziv institucije koja vrši
praćenje
Komentar
merkantilnog materijala, te ostalih poljoprivredno-prehrambenih
proizvoda.
Biološka
raznolikost i
šumarstvo
Prirodno-matematički
fakultet
u
Sarajevu,
Poljoprivredni fakulteti u
Mostaru i Sarajevu i
Šumarski fakultet u Sarajevu.
Obavljaju istraživačke aktivnosti vezane za biološku raznolikost
Federalni zavod za zaštitu
prirode
Na osnovu Zakona o zaštiti prirode u FBiH („Službene novine
FBiH“, broj 66/13), obaveza Federalnog zavoda za zaštitu prirode
je praćenje i organizacije praćenja stanja očuvanosti prirode.
Federalno ministarstvo organizuje, a Zavod vodi informacijski
sistem zaštite prirode kao dio jedinstvenog informacijskog
sustava ministarstva, prema međunarodno prihvaćenim
standardima i obavezama.
Federalno ministarstvo, kantonalna ministarstva, Federalni
zavod, zavodi za zaštitu prirode kantona, organi uprave, javna
preduzeća i javne ustanove koje upravljaju zaštićenim prirodnim
vrijednostima dužni su osigurati javnost podataka u vezi zaštite
prirode, osim ako posebnim zakonom ili aktom mjerodavnog
tijela nije propisana tajnost podataka, sukladno federalnom
zakonu o zaštiti prirode. Također, dužni su voditi registar o
podacima važnim za zaštitu prirode, i u slučaju oštećenja prirode
o tome izvijestiti javnost sa uputama o postupanju radi njene
zaštite i očuvanja.
Otpad
Federalni zavod za statistiku
Prati proizvodnju i zbrinjavanje otpada putem statističkih
obrazaca koje popunjavaju komunalna preduzeća. Objavljivanje
prikupljenih informacija vrši Agencija za statistiku BiH.
Inspekcijski nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti okoliša FBiH, vrši Federalna inspekcija koja je
organizirana u okviru Federalne uprave za inspekcijske poslove i kantonalne inspekcije u okviru
kantonalne uprave za inspekcijske poslove, a izuzetno, ukoliko postoji potreba, poslovi iz nadležnosti
kantonalne uprave mogu se prenijeti na grad i općinu, ukoliko postoje uvjeti za organiziranje
inspekcijskog nadzora.
3.3.2 SBK/KSB
Prema Zakonu o zaštiti okoliša SBK/KSB41, Kantonalno ministarstvo nadležno za okoliš dužno je, u
okvirima svoje nadležnosti, obavljati zadatke neophodne za rad sistema informisanja o okolišu i
omogućiti monitoring stanja okoliša te djelatnosti mjerenja, prikupljanja, obradbe i evidentiranja
podataka o korištenju i opterećenju okoliša.
Kvalitet vode
Članom 119. Zakona o zdravstvenoj zaštiti42 utvrđeno je da Zavod za javno zdravstvo Kantona obavlja
javnozdravstvenu djelatnost za područje Kantona. Zavod za javno zdravstvo Srednjobosanskog kantona
predstavlja javnu ustanovu u nadležnosti Ministarstva zdravstva i socijalne politike Srednjobosanskog
kantona. U okviru Zavoda djeluje Služba za zdravstvenu ekologiju u okviru čijeg djelokruga rada je
redovno praćenje, proučavanje i ocjenjivanje zdravstvene ispravnosti pitke vode, kvaliteta otpadnih,
površinskih i voda za rekreaciju, i stanja vodoopskrbe.
41
„Službene novine SBK/KSB“ broj 4/05
42
"Službene novine FBiH"" broj 46/10
159
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Kvalitet zraka
Sukladno Pravilniku o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definisanju vrsta zagađujućih materija,
graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka43 za potrebe monitoringa kvaliteta zraka i
prikupljanja podataka u FBiH, osim Federalnog hidrometeorološkog zavoda i nadležni organi kantona i
jedinice lokalne samouprave osiguravaju mjerne stanice i/ili mjerna mjesta za fiksna mjerenja u
federalnoj i lokalnim mrežama, kontinuirano i/ili povremeno mjerenje/uzimanje uzoraka zagađujućih
materija na fiksnim lokacijama, povremeno mjerenje/uzimanje uzoraka zagađujućih materija na mjernim
mjestima koja nisu obuhvaćena mrežom monitoringa kvaliteta zraka, vrše prenos, obradu, provjeru
validnosti i analizu rezultata dobivenih mjerenjem i/ili uzimanjem uzoraka i analizom te provjeru
kvaliteta mjernih postupaka kao i održavanje mjernih mjesta, mjernih instrumenata sa pratećom
opremom i opreme za prijem i prijenos podataka, u cilju osiguranja zahtjeva kvaliteta podataka koji se
koriste za ocjenjivanje kvaliteta zraka.
Na osnovu člana 21. ovog Pravilnika nadležno kantonalno ministarstvo za poslove zaštite okoliša je
dužno da informiše javnost o kvalitetu zraka na osnovu podataka dobivenih iz Sistema za praćenje
kvaliteta zraka na području kantona. Međutim, na području Srednjobosanskog kantona se ne vrši
monitoring kvaliteta zraka.
Kvalitet zemljišta
Na području Srednjobosanskog kantona se ne vrši monitoring kvaliteta zemljišta.
Biološka raznolikost i šumarstvo
Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK/KSB nadležno je za uzgoj, zaštitu i
unapređenje šuma, pošumljavanje degradiranih šuma, krša i goleti, eksploataciju šuma u
Srednjobosanskom kantonu.
Kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva egzistira Kantonalna uprava za šumarstvo, sa sjedištem
u Travniku, koja prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih šuma i vodi katastar šuma
i šumskog zemljišta za državne i privatne šume na području Kantona. Također obavlja poslove
izvještajno-dojavne službe, suzbijanja nezakonitih aktivnosti u oblasti šumarstva, zaštite šuma od požara
i elementarnih nepogoda, zaštite šuma od biljnih bolesti, obavlja aktivnosti na proglašenju zaštitnih i
šuma sa posebnom namjenom, prati stanje i stepen oštećenosti šuma i o tome obavještava Federalnu
upravu za šumarstvo, te vrši pripremu kantonalnog šumsko-razvojnog plana i isti podnosi Ministarstvu
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK/KSB. Uprava također prati izradu šumskogospodarskih
osnova, te prati realizaciju odredbi šumskogospodarskih osnova.
Šumsko-privredno društvo ˝Srednjobosanske šume˝ d.o.o. sa sjedištem u Donjem Vakufu, kao javno
preduzeće čiji je osnivač Skupština Srednjobosanskog kantona, gospodari općinskim šumsko-privrednim
područjima - šumarijama. Sektor za uzgoj šuma vodi brigu o integralnoj zaštiti šuma i ekologiji što
prvenstveno ima za cilj primjenu svih propisa za zaštitu šuma i šumskog zemljišta.
Otpad
Zakon o upravljanju otpadom FBiH sadrži opće uvjete za praćenje koji se odnose na proizvođača,
operatera postrojenja za otpad i operatera odlagališta. Proizvođači otpada i operateri postrojenja za
otpad dužni su provoditi program kontrole i praćenja, voditi evidenciju o dozvolama i drugim
relevantnim podacima, jednom godišnje ili više puta, u skladu s dozvolom, dostavljati sve informacije o
rezultatima praćenja, utjecaju na zdravlje i okoliš, kao i eventualnim akcidentnim situacijama,
nadležnom federalnom ili kantonalnom ministarstvu ovisno o tome koje ministarstvo je izdalo dozvolu.
Praćenje proizvodnje i zbrinjavanja otpada, koje vrše Agencija za statistiku BiH i Federalni zavod za
statistiku zasnovano je na statističkom obrascu koji ispunjavaju komunalna preduzeća. Podaci uglavnom
predstavljaju procjene, jer se otpad ne prati često i obično se kvantificira vizuelno, a ne mjerenjem.
43
"Službene novine FBiH", broj: 1/12
160
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Posljedica toga je prijavljena ukupna količina proizvedenog i odloženog otpada koja je upitna. Ostvaren
je slab napredak u sistemu reciklaže (većina pilot projekata provedena je u gradskim područjima). Razne
vrste otpada, počevši od komunalnog, komercijalnog, industrijskog pa sve do životinjskog i medicinskog,
odlažu se na odlagalištima. Još uvijek postoji veliki broj nelegalnih odlagališta širom države.
Podatke o količinama, vrstama i tokovima proizvedenog otpada iz industrija, zanata i ostalih procesa
(prerađivačka industrija, vađenje ruda i kamena i dr.) objavljuje Agencija za statistiku BiH koja iste
dobiva od Federalnog zavoda za statistiku i Ureda za statistiku Kantona. Statistički podaci o
proizvedenom medicinskom otpadu u BiH ne postoje.
161
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
3.4
OBRAZOVANJE O OKOLIŠU, PODIZANJE SVIJESTI JAVNOSTI O OKOLIŠU I UČEŠĆE
JAVNOSTI
3.4.1 Obrazovanje o okolišu
Bosna i Hercegovina je dužna da u postojeći obrazovni sistem i sve druge vidove formalnog i
neformalnog obrazovanja implementira segment obrazovanja o okolišu i održivom razvoju, sukladno UN
Strategiji obrazovanja za održivi razvoj donesenoj na sastanku ministara za okoliš i obrazovanje u Ženevi
25.02.2005. godine i mnogim međunarodnim pravnim dokumentima (npr. Međunarodni program
obrazovanja i odgoja za zaštitu okoliša, Agenda 21, Rio deklaracija o okolišu i održivom razvoju, Arhuska
konvencija, Izjava o obrazovanju za održivi razvoj itd.).
U BiH je ostvaren napredak u obrazovanju o okolišu tako što su teme iz oblasti okoliša uvrštene u
predškolske i školske planove i programe u skladu sa nekoliko zakona: Okvirni zakon o osnovnom i
srednjem obrazovanju u BiH iz 200344, Okvirni zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju u BiH iz
200745, Okvirni zakon o srednjem stručnom obrazovanju i obuci u BiH iz 200846, te Strateški pravci
razvoja obrazovanja u BiH sa Planom implementacije47, koje je usvojilo Vijeće ministara BiH 2008. godine
za period od 2008. do 2015. i Strategija razvoja stručnog obrazovanja i obuke u BiH za period od 2007.
do 2013. godina48.
Razvijanje svijesti o značaju zaštite i očuvanju prirodnog okruženja su aspekti sadržani u planovima i
programima predškolskih ustanova, kao i samo uključivanje djece u aktivnostima očuvanja okoliša. U
osnovnim školama prve teme iz okoliša se obrađuju u sklopu predmeta Moja okolina, a kasnije i u
drugim predmetima (npr. Priroda, Biologija, Tjelesni i zdravstveni odgoj, i sl.) u kojima djeca stiču znanje
o formiranju stava o ličnoj higijeni i očuvanju okoline, higijeni ishrane, okolinskim problemima,
ukazivanju važnosti ličnog doprinosa okolini, ekologiji, razvijanju svijesti o okolišu, organiziranju akcija s
ciljem zaštite okoliša i sl.
S druge strane, teme iz oblasti ekologije i zaštite okoliša su zastupljene u srednjim školama (različitim
strukama i zanimanjima kao npr. elektrotehnika, ekonomija, saobraćaj, geodezija i građevinarstvo,
ugostiteljstvo i turizam, i sl.) dok u su gimnazijama dio časova biologije.
Na visokoškolskim ustanovama postoje različiti programi za ekologiju i zaštitu okoliša pomoću kojih se
stiču akademske titule.
Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB ima
nedovoljnu saradnju sa naučno-obrazovnim i stručnim institucijama u Kantonu, odnosno u BiH.
Određeni nivo podrške obrazovanju za okoliš i unapređenju ekološke svijesti građana, te podršku
nevladinim ekološkim organizacijama trenutno postoji. Međutim, sve te aktivnosti su skromne,
nedovoljne i potrebno ih je značajno unaprijediti.
3.4.2 Podizanje svijesti javnosti o okolišu i učešće javnosti
Konvencija UNECE-a o pristupu informacijama, učešću javnosti u procesu odlučivanja i pristupu
pravosudnim organima iz oblasti okoliša potpisana je u junu 1998. godine u Aarhusu, u Danskoj. BiH je
2008. godine pristupila Aarhuskoj konvenciji. U 2011. godini je urađen Prvi nacionalni izvještaj o
44
„Službeni glasnik BiH“ broj: 18/03
45
„Službeni glasnik BiH“ broj: 88/07
46
„Službeni glasnik BiH", br. 63/08
47
„Službeni glasnik BiH" br.14/08
48
Vijeće ministara BiH, 11.04.2007. godine
162
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
provođenju Aarhuske konvencije u BiH koji je uradilo MVTEO, a u čijoj izradi je učestvovala i Agencija za
sigurnost hrane BiH, te ostale institucije učesnice (NVO-i, ministarstva i dr.).
Da bi se podržala implementacija Aarhuske konvencije u Bosni i Hercegovini, 2013. godine je formirana
mreža Arhus centara koja predstavlja platformu za razmjenu informacija između nadležnih institucija s
jedne i javnosti s druge strane, podstiče transparentnost rada javnih organa, i građanima omogućava da
iskažu svoja mišljenja o odlukama koje mogu imati uticaj na životnu sredinu/okoliš. Arhus centri u BiH
olakšavaju pristup informacijama iz oblasti okoliša građanima i institucijama, pružaju pomoć u
ostvarivanju prava na učešće u donošenju odluka o okolišu, te pružaju podršku u pravnoj zaštiti ljudskih
prava u oblasti okoliša.
Arhus centri također prikupljaju, analiziraju, obrađuju, razmjenjuju informacije iz oblasti okoliša,
obrazuju zainteresovane strane u oblasti okolišnog prava podstičući transparentnost rada organa uprave
i aktivno učešće građana u odlučivanju po pitanjima životne sredine/okoliša.
Na nivou države, entiteta i kantona, javna tijela zadužena za okoliš poduzimaju aktivnosti na podizanju
javne svijesti o problemima okoliša i pravima građana na zaštitu okoliša. To se, na primjer, odnosi na
usvajanje programa o obilježavanju bitnih datuma u vezi s ljudskim pravima u BiH u 2010. godini u
skladu s odlukom Vijeća ministara BiH49. Javna tijela zadužena za okoliš su objavila brojne promotivne
materijale za Svjetski dan vode, Svjetski dan planete Zemlje, Svjetski dan zaštite okoliša i Svjetski dan
zaštite ozonskog omotača.
U Zakonu o zaštiti okoliša FBiH se navodi da svaki pojedinac i organizacija imaju mogućnost učešća u
procesu donošenja odluka. Regulatorna tijela i vlasti su dužne da podstiču javnu svijest i učešće, pomažu
u pristupanju informacijama, sudskim i upravnim postupcima kao i registrima postrojenja i zagađivača u
budućnosti. U ovom zakonu se također traži da se osnuje savjetodavno vijeće za okoliš radi pružanja
podrške ministarstvima koja su zadužena za okoliš i entitetskim vladama u evaluaciji strateških procjena
okoliša, okolinskih planova i programa. Od različitih interesnih strana se očekuje da budu članice vijeća
(npr. udruženja, organizacije i institucije za okoliš).
U FBiH NVO-i redovno učestvuju u javnim raspravama tokom izrada studija utjecaja na okoliš te izrada
lokalnih i kantonalnih planova zaštite okoliša.
Većini NVO-a je potrebna osnovna podrška poput obuke o pisanju prijedloga, upravljanja projektom i
finansijama, kao i podrška u vidu uredske i tehničke opreme. Ali, prije svega su im potrebna finansijska
sredstva za realizaciju projekata u oblasti okoliša. Mediji pridaju jako malo pažnje okolišu i ne pokazuju
dovoljno interesa za njegovu zaštitu.
Na području Srednjobosanskog kantona ne provode se planirane i kontinuirane javne kampanje i obuke
javnosti za podizanje svijesti o zaštiti okoliša (osmišljavanje i realiziranje uspješne kampanje za javno
informiranje).
FMOIT je u periodu 2011-2013. godine redovno izdvajalo sredstva, na osnovu odluka o utrošku
sredstava za podršku organizacijama civilnog društva iz oblasti zaštite okoliša, za podizanje svijesti i
širenje informacija. Precizni podaci o projektima koji su realizovani na području SBK/KSB nisu trenutno
dostupni.
Sredstva za potporu projektima ekoloških udruga na području Kantona u 2012. godini, izdvajala su se
putem Odluke o izdvajanju sredstava iz Proračuna KSB/SBK - sa stavke Prijenos sredstava za
obilježavanje značajnih dana Ekološkog kalendara i potporu radu ekoloških društava na području
KSB/SBK. Podaci o vrsti projekata koji su finansirani, te o postignutim rezultatima nakon završetka
realizacije istih, nisu dostupni. Ukupna izdvojena sredstva udruženjima građana za zaštitu okoliša za
2012. godinu bila su 32.000 KM.
Ista situacija je bila i za 2013. godinu tj. sredstva za potporu projektima ekoloških udruga na području
Kantona izdvajala su se putem Odluke o izdvajanju sredstava iz Proračuna SBK/KSB - sa stavke Prijenos
sredstava za obilježavanje značajnih dana Ekološkog kalendara i potporu radu ekoloških društava na
području SBK/KSB. Podaci o vrsti projekata koji su finansirani, te o postignutim rezultatima nakon
49
Odluka Vijeća ministara od 20.04.2010. godine (05-07-01-1279-31/10)
163
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
završetka realizacije istih, nisu dostupni. Ukupna izdvojena sredstva udruženjima građana za zaštitu
okoliša za 2013. godinu bila su 25.000 KM.
Iz prethodno navedenog može se zaključiti da su sredstva koja su izdvojena za potporu ekološkim
udrugama u 2012. godini bila viša (za oko 30%) u odnosu na sredstva u 2013. godini. Generalno
posmatrano, izdvajaju se relativno skromna sredstva za potporu projektima ekoloških udruga na
području SBK/KSB.
Kanton mora dati veći značaj rješavanju problema niskog nivoa javne svijesti o problemima okoliša, te
uvesti i obavezni minimum procenta sredstava iz budžeta a koja se trebaju usmjeriti u budućnosti na
projekte podizanja svijesti građana o zaštiti okoliša.
Općine u svojim budžetskim sredstvima također izdvajaju godišnja sredstva za podršku projektima koje
implementiraju ekološka društva. Projekte podizanja javne svijesti, općine uglavnom realizuju u saradnji
sa organizacijama civilnog društva tako što im pružaju finansijsku podršku.
Organizacije civilnog društva provode u značajnoj mjeri edukaciju učenika u školama, te realizuju
projekte direktno na terenu sa konkretnim akcijama. U sklopu edukativnih projekata iz oblasti
upravljanja otpadom i zaštite okoliša, općine u SBK/KSB su organizovale razne aktivnosti kao što su:
predavanja (ekološki časovi), akcije čišćenja javnih površina i uklanjanja divljih deponija, radionice po
školama, okrugli stolovi, izrada školskih mapa, akcija u takmičenju prikupljanja starog papira, takmičenje
među učenicima u školama u pisanju literarnih radova na temu očuvanja okoliša, organizovanje „EKO
KAMPA“, izrada radova od recikliranog materijala, informativne emisije na lokalnim radio i TV stanicama,
štampanje promotivnih materijala i sl. U školama je prisutno podizanje javne svijesti putem sekcija iz
oblasti zaštite okoliša, gdje djeca izrađuju projekte kojim pokazuju svoju kreativnost u shvatanju
problema i iznalaženju rješenja.
3.5
IDENTIFIKACIJA PROBLEMA
Identifikovani institucionalni i pravni problemi u zaštiti okoliša u SBK/KSB su:





Unutar Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih
poslova, kao i unutar Ministarstva šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede, postoji izvjestan broj
nepopunjenih radnih mjesta koja su predviđena Pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji ovih
ministarstava, a koja su se u praksi pokazala kao neophodna za adekvatno obavljanje zadataka
stavljenih kao obaveze navedenih ministarstava.
Ne postoji Kantonalna uprava za inspekcijske poslove, pa tako ni okolišna inspekcija kao zasebni
organ nadzora. Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi Zakona o okolišu SBK/KSB i propisa
donesenih na temelju ovih zakona obavlja kantonalno ministarstvo okoliša, u kojem radi samo
jedan inspektor za zaštitu okoliša. U drugim ministarstvima, kao što su Ministarstvo šumarstva,
poljoprivrede i vodoprivrede te Ministarstvo zdravstva, također djeluju inspektori koji obavljaju
poslove vezano za zaštitu prirodnih resursa - vode, zemljišta, šuma, dok unutar Ministarstva
zdravstva i socijalne politike postoje sanitarni inspektori. Ustanovljena je nedostatna
komunikacija i razmjena informacija među inspektorima koji djeluju u okviru različitih
ministarstava.
Inspekcijski nadzor nad provedbom zahtjeva iz dozvola za upravljanje otpadom koje je izdalo
kantonalno ministarstvo okoliša nije na zadovoljavajućem nivou. Zbog malog broja inspektora
nedovoljan je inspekcijski nadzor na nivou Kantona i općina, te postoji potreba za jačanjem
istog;
Pravilnikom o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju
okolišnu dozvolu („Službene novine SBK/KSB“ broj: 05/06) data je nadležnost Općinama da
izdaju okolinske dozvole pogonima i postrojenjima čije su emisije ispod pragova utvrđenih ovim
Pravilnikom. Ova nadležnost Općina je u suprotnosti za federalnim Pravilnikom.
Nadležno ministarstvo u Kantonu nema uspostavljen elektronski Registar o postrojenjima i
zagađivanjima, nije uspostavljena elektronska mreža sa FMOIT, pa stoga i ne vodi evidenciju na
164
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina









način kako je to propisano u pravilniku Pravilniku o registrima postrojenja i zagađivanjima (“Sl.
novine Federacije BiH”, br. 82/07);
Zakon o zaštiti prirode SBK/KSB usvojen je 2005. godine tj. prije usvajanja novog federalnog
Zakona o zaštiti prirode50.
Zakon o zaštiti zraka SBK/KSB je usvojen 2000. godine tj. prije usvajanja federalnog Zakona o
zaštiti okoliša51.
Neusuglašeni kantonalni propisi sa federalnim, a naročito propisi oko upravljanja različitim
vrstama otpada, uzrokuju njihovu nepotpunu implementacije na terenu. Federalnim Zakonom o
upravljanju otpadom propisane su osnovne odredbe koje obavezuju na selektivno prikupljanje i
razdvajanje otpada prema vrsti i osobinama, ali u praksi sistem selektivnog prikupljanja i
razdvajanja otpada još nije zaživio zbog nedostatka provedbenih propisa koji se trebaju donijeti
za: opremu koja sadrži polihlorirane bifenile-PCB i polihlorirane terfenile-PCT, otpadne gume,
stara vozila, baterije i akumulatore, otpadna ulja, otpadni azbest, titan dioksid, građevinski
otpad, te sav otpad animalnog porijekla a koji nije utvrđen Pravilnikom o životinjskom otpadu i
drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe
(„Sl. novine FBiH“, br.08/08);
U skladu sa kantonalnim zakonom o upravljanju otpadom, Kanton nije definirao način
upravljanja tehnološkim otpadom, te nije donio odgovarajući propis sa sadržajem;
U skladu sa kantonalnim zakonom o upravljanju otpadom, Kanton nije definirao obavezu
odvojenog sakupljanja opasnog otpada, te nije donio odgovarajući propis sa sadržajem;
U skladu sa kantonalnim zakonom o upravljanju otpadom, Kanton nije definirao način
upravljanja posebnim otpadom;
Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB vrši tretman infektivnog medicinskog otpada iz zdravstvenih
ustanova sa područja Kantona ali ne posjeduje dozvolu za obavljanje aktivnosti tretmana otpada
kao što je propisano u Članu 12. Zakona o upravljanju otpadom FBiH;
Federalno Ministarstvo prostornog uređenja je formiralo komisiju za izradu Smjernica za
zbrinjavanje građevinskog otpada kao osnovu za izradu Pravilnika o upravljanju otpadom i
drugih akata kojima će se definisati obaveze investitora i drugih učesnika u problematici
građevinskog otpada i u konačnici uspostaviti cjelovit sistem upravljanja građevinskim otpadom
u FBiH. Kanton, kao jedan od subjekata na koje se odnose ove Smjernice, odgovoran je za
donošenje Plana upravljanja građevinskim otpadom. Ovaj plan za SBK/KSB još nije urađen;
Na području Srednjobosanskog kantona ne vrši se monitoring kvaliteta zraka, kao ni monitoring
kvaliteta zemljišta.
Identifikovani problemi u oblasti obrazovanja o okolišu i podizanja javne svijesti o zaštiti okoliša u
SBK/KSB su:





Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova
SBK/KSB nema svoju službenu web stranicu već informacije plasira široj javnosti putem web
stranice Vlade SBK/KSB.
U Ministarstvu, prema sistematizaciji radnih mjesta i opisu radnih zadataka, ne postoji službenik
koji je zadužen za odnose s javnošću i podizanje javne svijesti kod građanstva.
Ne postoji Plan komunikacije sa građanima i javnošću po pitanju zaštite okoliša u nadležnom
Kantonalnom ministarstvu okoliša.
Ministarstvo ne izdaje mjesečne niti godišnje informativne biltene u kojima prezentira
informacije o svome radu i dostignućima u oblasti zaštite okoliša. Ni u samom Ministarstvu
okoliša nisu dostupni podaci o projektima (vrsti projekata, rezultatima projekata) koje je
finansirao Kanton, a koji su bili usmjereni na obilježavanje značajnih dana Ekološkog kalendara i
potporu radu ekoloških društava.
Ne provode se planirane i kontinuirane javne kampanje za podizanje svijesti.
50
„Službene novine FBiH“ broj 66/13
51
„Službene novine FBiH“ broj 33/03
165
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina

3.6
Nedovoljna saradnja Ministarstva za okoliš SBK/KSB sa obrazovnim institucijama u Kantonu.
ZAKLJUČCI I PREPORUKE
Za identifikovane institucionalne i pravne probleme daju se sljedeće preporuke:
 Jačanje institucionalnih kapaciteta za izradu i provođenje politike u oblasti okoliša, odnosno
popunjavanje radnih mjesta potrebnih za obavljanje zadatka koji se odnose na okoliš i to:
o U Odjeljenju za zaštitu okoliša, koje djeluje u okviru Ministarstva prostornog uređenja,
građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB, potrebna sljedeća
radna mjesta: 1) Stručni savjetnik za upravno rješavanje i normativnu djelatnost iz
oblasti zaštite okoliša - pravnik, 2) Službenik za poslove upravljanja otpadom i vođenje
registra zagađivača, 3) Inspektor za zaštitu okoliša.
o U Ministarstvu šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede SBK/KSB potrebna sljedeća
radna mjesta: 1) u Odjeljenju vodoprivrede – jedan pravnik, 2) u Odjeljenju
poljoprivrede, prehrambene industrije i veterinarstva – 2 stručna saradnika (za ratarstvo
i stočarstvo).
 Unaprijediti komunikaciju između inspektora iz različitih ministarstava – okolišnih,
vodoprivrednih, poljoprivrednih, šumarskih, sanitarnih inspektora. Navedeno se može postići ili
uspostavom preciznih procedura o razmjeni informacija među inspektorima u različitim
ministarstvima ili uspostavom Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, kao što je slučaj u
pojedinim kantonima.
 Zakon o zaštiti prirode SBK/KSB koji je usvojen 2005. godine neophodno je uskladiti sa
odredbama novog federalnog Zakona o zaštiti prirode i to u roku jedne godine od stupanja na
snagu novog federalnog Zakona sukladno članu 248.
 Zakon o zaštiti zraka SBK/KSB koji je usvojen 2000. godine, potrebno je staviti van snage jer je u
koliziji sa federalnim Zakonom o zaštiti okoliša.
 Donijeti izmjene Pravilnika o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad
samo ako imaju okolišnu dozvolu („Službene novine SBK/KSB“ broj: 05/06) kojima će nadležnost
za izdavanje okolinskih dozvola biti isključivo na kantonalnom nivou, a u skladu sa federalnim
Pravilnikom.
 Nadležno ministarstvo treba uspostaviti elektronski Registar o postrojenjima i zagađivanjima.
 U skladu sa kantonalnim zakonom o upravljanju otpadom, potrebno je donijeti nedostajuće
propise.
 Izraditi Plan upravljanja građevinskim otpadom.
 Uspostaviti monitoring kvaliteta zraka na području SBK/KSB.
 Uspostaviti monitoring kvaliteta zemljišta na području SBK/KSB.
Za identifikovane probleme u oblasti obrazovanja o okolišu i podizanja javne svijesti o zaštiti okoliša daju
se sljedeće preporuke:
 Uspostavljanje web stranice Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša,
povratka i stambenih poslova SBK/KSB.
 Opisom radnih zadataka jednog od uposlenika Ministarstva trebaju biti obuhvaćeni i zadaci
vezani za odnose s javnošću i komuniciranje s građanima o pitanjima zaštite okoliša, izrada Plana
komunikacije s građanima, te izrada polugodišnjih biltena u kojima se prezentiraju aktivnosti
Ministarstva u vezi zaštite okoliša.
 Uvesti tradiciju objavljivanja polugodišnjih biltena sa informacijama o projektima i kampanjama
koje je finansirao Kanton i Ministarstvo okoliša, a koji su bili usmjereni ka zaštiti i unapređenju
stanja okoliša.
 Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova
SBK/KSB treba planirano i kontinuirano sprovoditi različite kampanje podizanja svijesti građana o
166
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
problemima okoliša, i to, u saradnji sa javnim preduzećima i ekološkim društvima, osmisliti
godišnji plan takvih kampanja, od kojih bi svaka obuhvatila po jedan aspekt okoliša, te ih
sprovoditi u kontinuitetu.
a. Ojačati saradnju između nadležnih ministarstva za okoliš i obrazovanje u SBK/KSB u pogledu
integracije okolišnih sadržaja u realizaciju nastavnog plana i programa i vannastavnih aktivnosti
putem seminara/sastanaka /okruglih stolova među predstavnicima ministarstava, općina,
predstavnika predagoških institucija i škola, te uvođenja pilot projekta eko-škola usmjerenih ka
unaprjeđenju odgoja i obrazovanja o okolišu u SBK/KSB (jedna škola godišnje po općini).
167
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
4 FINANSIRANJE SISTEMA ZAŠTITE OKOLIŠA
4.1
UVOD
Zaštita i unaprjeđenje okoliša se, između ostalog, provodi primjenom ekonomskih mjera (ekonomskih
instrumenata) u vidu prikupljanja naknada za zagađivanje okoliša i zaštitu okoliša, koje plaćaju svi
zagađivači i korisnici okoliša.
Pozitivno djelovanje ekonomskih instrumenata je višestruko:
- omogućuju internalizaciju troškova okoliša u cijene proizvoda i usluga,
- podupiru načelo da zagađivač plaća i načelo da korisnik plaća, tj. da direktno plaćaju oni koji
zagađuju okoliš i oni koji se koriste prirodnim resursima iz okoliša,
- potiču razvijanje takvog ekonomskog i društvenog ponašanja koje manje narušava stanje okoliša,
čime se istovremeno smanjuje i potreba za skupim projektima sanacije okoliša,
- važan su izvor sredstava za finansiranje zaštite okoliša,
- pružaju dopunski poticaj za smanjivanje zagađenosti ispod granica propisanih zakonom,
- potiču razvoj novih tehnoloških procesa proizvodnje i razvoj novih proizvoda, čime se postižu
znatne uštede i jača konkurentnost,
- često su troškovno djelotvorniji nego naredbodavni i nadzorni instrumenti,
- komplementarni su s drugim instrumentima politike zaštite okoliša.
Finansiranje zaštite okoliša vrši se kroz različite institucije čiji je zadatak kako prikupljanje sredstava po
osnovu različitih vrsta naknada od fizičkih i pravnih lica, tako i namjenska raspodjela i dodjela
prikupljenih sredstava, a u skladu sa propisima o načinu raspodjele sredstava i u skladu sa strateškim
dokumentima iz oblasti zaštite okoliša.
4.2
FINANSIRANJE ZAŠTITE OKOLIŠA U SBK/KSB
Prema Zakonu o zaštiti okoliša52 finansiranje zaštite okoliša vrši se iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH i
kantonalnih fondova za zaštitu okoliša.
Fond za zaštitu okoliša za područje SBK/KSB još uvijek formalno nije uspostavljen, ali je Odlukom Vlade
Kantona Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova
ovlašteno za raspolaganje sredstvima iz FzZO FBiH namijenjenih za SBK/KSB.
4.2.1 Finansiranje preko Federalnog Fonda za zaštitu okoliša
Na račun Fonda za zaštitu okoliša FBiH prikupljaju se sva sredstva po osnovu naknada za zagađivanje
okoliša i zaštitu okoliša, a ista se zatim distribuiraju prema kantonima u odgovarajućim procentima, a u
skladu sa udjelom naplaćene naknade na području pojedinog kantona.
Procenat prikupljenih sredstava od naknada koji ostaje u Fondu distribuira se za zaštitu okoliša na
teritoriji cijele FBiH u svrhu pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u polju
konzervacije, održive upotrebe okoliša, zaštite i unapređenja stanja okoliša i upotrebe obnovljivih izvora
energije. Sredstva Fonda dodjeljuju se na temelju provedenog javnog poziva i mogu se koristiti samo za
namjene za koje su dodijeljene. Fond objavljuje javni konkurs u pravilu najmanje jednom godišnje, u
skladu sa programom rada i finansijskim planom Fonda.
52
Službene novine FBiH, br. 33/03
168
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Prihodi Fonda za finansiranje zaštite okoliša obezbjeđuju se iz sljedećih naknada: 53
- naknada zagađivača okoliša,
- naknada korisnika okoliša (nisu još utvrđene),
- posebna naknada za okoliš koja se plaća pri svakoj registraciji motornih vozila,
- naknada za opterećenje okoliša otpadom,
- općih i posebnih vodnih naknada,
- posebne naknade za pitanja energetske efikasnosti.
Pored naknada, prihodi Fonda osiguravaju se i iz:
-
sredstava osiguranih na osnovu međunarodne bilateralne i multilateralne saradnje, te saradnje u
zemlji na zajedničkim programima, projektima i sličnim aktivnostima u području zaštite okoliša,
budžeta Federacije,
kredita banaka,
sredstava iz zajmova i pozajmica drugih pravnih lica i finansijskih institucija,
darovanim sredstvima i drugim vidovima podrške,
poslovanja Fonda (naknada za obavljene usluge, otplate glavnica, kamata, i dr.),
drugih izvora sredstava određenih posebnim zakonom, drugim propisima ili ugovorom.
Fond za zaštitu okoliša FBiH je u 2013. godini uspješno uspostavio sistem praćenja naplate i distribucije
naknada po kantonima, što ujedno omogućava, na osnovu baze podataka, izvještavanje i po lokalnim
zajednicama. Fond je po osnovu prikupljenih naknada u 2013. godini sa područja SBK/KSB po vrstama
prikupio iznose koji se prezentiraju u nastavku.
Tabela 64. Sredstva FzZO FBiH za SBK/KSB u 2013. godini
NAZIV PRIHODA
Ukupna sredstva
prikupljena u
Fond (KM)
Sredstva
prikupljena s
područja
SBK/KSB (KM)
Učešće SBK/KSB
u ukupnim
sredstvima Fonda
(%)
Opća vodna naknada
2.193.000,00
162.000,00
7,4
Posebna vodna naknada
4.410.000,00
298.000,00
6,8
13.456.000,00
1.404.000,00
10,4
983.000,00
6.747.000,00
11.000,00
0,2
8.000,00
464.000,00
20.000,00
4,3
115.000,00
1.000,00
0,9
27.385.000,00
1.896.000,00
6,9
(NAKNADA)
Naknada za okoliš koja
se plaća pri registraciji
motornih vozila
Naknada od zagađivača
zraka
Naknada za upravljanje
ambalažom i
ambalažnim otpadom
Naknada za elektronski i
elektronički otpad
UKUPNO
Sredstva vraćena
u SBK/KSB
(KM)
991.000,00
Finansijska sredstva koja se iz Fonda vraćaju u SBK/KSB kanton uplaćuju se na namjenske račune Vlade
Kantona. Na potrošačku jedinicu Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i
stambenih poslova uplaćuju se sredstva od naknade za okoliš koja se plaća pri registraciji motornih
vozila i naknada od zagađivača zraka.
Sredstva prikupljena od opće i posebnih vodnih naknada uplaćuju se direktno na depozitni račun javnih
prihoda kantonalnog budžeta, odnosno prosljeđuju se na potrošačku jedinicu Ministarstva
vodoprivrede, šumarstva i poljoprivrede SBK/KSB.
53
Nacrt Zakona o Fondu za zaštitu okoliša, 2013
169
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Pored sredstava od naknada koja se prema odgovarajućim propisima vraćaju u SBK/KSB u određenim
procentima, također se preko Fonda za zaštitu okoliša FBiH, po javnim pozivima i odlukama Upravnog
odbora Fonda, vraćaju značajna sredstva u ovaj kanton kroz finansiranje različitih projekata iz oblasti
zaštite okoliša. U 2013. godini ta sredstva su, 1.179.000 KM.
Prema podacima iz Fonda za okoliš, Fond je od ukupno prikupljenih 1.896.000 KM sa područja SBK/KSB,
1.179.000 KM uložio u projekte po javnim pozivima i odlukama UO, a 991.000KM (52% od ukupnog
iznosa za 2013. godinu) raspoređeno je Kantonu za projekte od kantonalnog značaja (iznos raspoređenih
naknada je veći od iznosa prikupljenih jer je Fond u 2013. godini rasporedio i preostale iznose iz
prethodnih godina).
Prema raspoloživim informacijama, ne postoji obaveza Fonda da prikupljena sredstva sa područja
određenog kantona, po javnim pozivima i odlukama UO stvarno i usmjeri na kanton sa kojeg su sredstva
prikupljena.
Prema informacijama iz FzZO FBiH, ukupno odobrena sredstva Fonda za projekte zaštite okoliša za
SBK/KSB iznose 3.305.536,93KM. Visina odobrenih sredstava po projektima se kreće od 2.000 KM do
350.000 KM. Samo 8 projekata od ukupno odobrenih 51, ne odnosi se na sektor vodosnabdijevanja i
odvodnje otpadnih voda, nego na neki drugi sektor okoliša (ukupan iznos 206.000 KM, odnosno samo
6,2% ukupno odobrenih sredstava).
S obzirom da je FzZO FBiH potpisao petogodišnji ugovor o sufinanisiranju sa Razvojnim programom
Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP), u toku su aktivnosti na povećanju energetske efikasnosti u Federaciji
BiH, prvenstveno u sektoru zgradarstva.
Fond za zaštitu okoliša FBiH i UNDP uvode informacioni sistem za upravljanje energijom u javnim
objektima (EMIS) u više od 400 javnih objekata (obrazovnih institucija, bolnica, zgrada općina, itd.),
uključujući i zgradu Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH.
Fond i UNDP će u okviru ovog projekta provesti detaljni energetske preglede u odabranim objektima, te
će na osnovu rezultata i procjene mogućnosti ušteda biti sprovedene mjere energetske efikasnosti i
korištenja obnovljivih izvora energije za objekte sa najvećim ekonomskim, energetskim, okolinskim i
društvenim značajem u vrijednosti od 400.000 KM na najmanje dva objekta.
Trenutno je u toku stalni javni poziv za uspostavljanje baze podataka o upravljanju i praćenju potrošnje
energije i vode, te emisija CO2 u javnim objektima (interna baza Fonda i EMIS) i odabir projekata za
finansiranje mjera energetske efikasnosti. Samo objekti koji su upisani u internu bazu Fonda, a potom i u
EMIS mogu biti odabrani za realizaciju narednih koraka procesa povećanja EE.
Ovdje je važno napomenuti da se kod odabira objekata za finansiranje, uzima u obzir i spremnost
predlagača za vlastito učešće, odnosno sufinansiranje.
U navedenu bazu je do mjeseca novembra 2014. godine, sa područja SBK/KBS upisan 91 objekat javnog
zgradarstva.
U nastavku se daje pregled svih vrsta naknada za zaštitu okoliša i korištenje prirodnih resursa koje se
primjenjuju na području SBK/KSB.
170
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Tabela 65. Naknade za zaštitu okoliša i korištenje prirodnih resursa
Oblast
Vrsta naknade
Zakonsko uporište
Obveznik plaćanja
Osnovica za obračun
Alokacija sredstava
Korištenje sredstava
Vode
Opća
naknada
Zakon o vodama FBiH
(„Službene
novine
FBiH“, br. 70/06)
Sva fizička i pravna lica
registrirana za obavljanje
djelatnosti
U visini od 0,5% od osnovice
koju
čini
neto
plaća
zaposlenika u radnom odnosu
na neodređeno i na određeno
vrijeme i naknada isplaćena
na osnovu ugovora o djelu
40% nadležnoj agenciji za
vode
Sredstva iz Fonda
raspoređuju se na
projekte zaštite voda i
vodnog
tla
od
federalnog značaja.
Fizička i pravna lica koja
vrše zahvatanje voda za:
vodosnabdijevanje,
flaširanje,
navodnjavanje,
uzgoj
ribe, industrijske procese
Naknada se obračunava na
osnovu količine zahvaćene
vode izražene u m³
40% nadležnoj agenciji za
vode
Fizičko i pravno lice koje
koristi
vodu
u
hidroelektrani
za
proizvodnju električne
energije
Naknada se obračunava na
osnovu
proizvedene
električne energije izražene u
kWh
vodna
Naknada
za
zahvatanje voda
Naknada
za
korištenje vode za
proizvodnju
električne energije
Naknada za zaštitu
voda
Zakon o vodama FBiH
(„Službene
novine
FBiH“, br. 70/06)
Zakon o vodama FBiH
(„Službene
novine
FBiH“, br. 70/06)
Zakon o vodama FBiH
(„Službene
novine
FBiH“, br. 70/06)
- vlasnici transportnih
sredstava koja za
pogon koriste naftu ili
naftne derivate
- sva fizička i pravna lica
koja ispuštaju otpadne
vode
- uzgajivači ribe
- fizičko i pravno lice
koje proizvodi ili uvozi
vještačka đubriva ili
hemikalije za zaštitu
biljaka
45% u
kantona
korist
budžeta
15% u korist Fonda za
zaštitu okoliša FBiH
45% u
kantona
korist
budžeta
Sredstva iz Kantona se
raspoređuju se na
projekte zaštite voda i
vodnog
tla
od
kantonalnog značaja.
15% u korist Fonda za
zaštitu okoliša FBiH
40% nadležnoj agenciji za
vode
45% u
kantona
korist
budžeta
15% u korist Fonda za
zaštitu okoliša FBiH
40% nadležnoj agenciji za
vode
- Naknada se obračunava na
osnovu količine zagađenja
voda izraženog preko EBS
45% u
kantona
korist
budžeta
15% u korist Fonda za
zaštitu okoliša FBiH
- po 1kg proizvedene ribe
- po 1kg proizvedenog ili
uvezenog vještačkog
đubriva ili hemikalije za
zaštitu biljaka
171
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Oblast
Vrsta naknade
Zakonsko uporište
Obveznik plaćanja
Osnovica za obračun
Alokacija sredstava
Naknada
za
vađenje materijala
iz vodotoka
Zakon o vodama FBiH
(„Službene
novine
FBiH“, br. 70/06)
Fizičko i pravno lice koje
vrši
eksploataciju
materijala iz vodotoka, i
koje je dužno pribaviti
vodnu dozvolu, odnosno
vodnu saglasnost za ovu
aktivnost
po 1m³ izvađenog materijala
40% nadležnoj agenciji za
vode
Vlasnik
zemljišta
i
objekta koji je zaštićen
objektima za zaštitu od
poplava koji su u
vlasništvu FBiH
Naknada se obračunava:
Naknada za zaštitu
od poplava
Zakon o vodama FBiH
(„Službene
novine
FBiH“, br. 70/06)
45% u
kantona
Naknade za opšte
ciljeve za ambalažni
otpad
Zakon o upravljanju
otpadom
(“Službene
novine FBiH”, broj
33/03 i 72/09)
budžeta
15% u korist Fonda za
zaštitu okoliša FBiH
-
-
Otpad
korist
Korištenje sredstava
po 1ha zaštićenog
poljoprivrednog,
šumskog ili
građevinskog
zemljišta koje je
zaštićeno objektima
za zaštitu od poplava
40% nadležnoj agenciji za
vode
45% u
kantona
korist
budžeta
15% u korist Fonda za
zaštitu okoliša FBiH
po 1m² korisne
površine objekta koji
su zaštićeni objektima
za zaštitu od poplava
Operater
koji
nije
ispunio godišnje ciljeve
za reciklažu i iskorištenje
ambalažnog otpada
Obračunava se rješenjem od
strane Fonda prema Prilogu
3. Pravilnika
Fond za zaštitu okoliša FBiH
Sredstva se troše
isključivo za svrhe
jačanja
sistema
upravljanja
ambalažnim
otpadom: medijske
kampanje, nabavka
infrastrukture
za
potrebe komunalnih
preduzeća, reciklaža,
projekti čišćenja i sl.
Operator sistema u ime
svih svojih obveznika
(proizvođača
ambalažnog materijala,
u
iznosu 0,002 KM po
kilogramu ambalaže
Fond za zaštitu okoliša FBiH
Sredstva se koriste za
administrativne
troškove provođenja
ovog Pravilnika
Pravilnik o upravljanju
ambalažom
i
ambalažnim otpadom
(„Službene
novine
FbiH“, broj: 88/11,
28/13)
Evidentirajuća
naknada
za
ambalažni otpad
''
172
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Oblast
Vrsta naknade
Zakonsko uporište
Obveznik plaćanja
Osnovica za obračun
Alokacija sredstava
Korištenje sredstava
uvoznika,
punioca,
pakera, distributera i
krajnjih snabdjevača)
Naknada
za
neugovaranje
obaveza
preko
operatera sistema –
ambalažni otpad
''
Proizvođač ambalažnog
materijala,
uvoznik,
punioc,
paker,
distributer
i
krajnji
snabdjevač
Naknada se određuje prema
vrsti, količini, sastavu i
namjeni ambalaže, materijalu
od kojeg je ambalaža
izrađena kao i u odnosu na
nacionalne ciljeve.
Fond za zaštitu okoliša FBiH
Sredstva se namjenski
troše za projekte
upravljanja
i
zbrinjavanja ambalaže
i ambalažnog otpada.
Opća naknada za EE
otpad
Pravilnik o upravljanju
otpadom
od
EE
proizvoda („Službene
novine FBiH“, br. 87/12)
Svi proizvođači i uvoznici
EE opreme
Visina naknade je umnožak
količine EE opreme stavljene
na tržište teritorije u državi sa
odgovarajućim koeficijentom
naknade
Fond za zaštitu okoliša FBiH
Za
administraciju
sprovođenja
ovog
pravilnika kod Fonda
za zaštitu okoliša
Posebna naknada
za upravljanje EE
otpadnom
opremom
''
Proizvođači i uvoznici EE
opreme
koji
nisu
prenijeli svoje obaveze
na operatera sistema
Visina naknade je umnožak
količine opreme stavljene na
tržište teritorije u državi sa
odgovarajućim koeficijentom
naknade
Fond za zaštitu okoliša FBiH
Namjensko trošenje
za
upravljanje
električnim
i
elektronskim
otpadom
Zakon o Fondu za
zaštitu
okoliša
Federacije Bosne i
Trgovci registrirani na
području
Federacije
Bosne i
30% na osnovni račun
Fonda za zaštitu okoliša
FBiH
Hercegovine ("Službene
novine Federacije BiH",
broj 33/03)
Hercegovine, koji troše
za vlastite potrebe ili
stavljaju
u
promet
plastične kese tregerice
Visina naknade za stavljanje u
promet plastične kese se
obračunava
na
temelju
podataka o količini plastičnih
kesa stavljenih u promet
Ovim
naknadama
kantoni i Fond dužni
su da finansiraju
projekte iz oblasti
zaštite okoliša (zraka),
jedni od kantonalnog,
drugi od federalnog
značaja.
Najviše 10% od cijene
šumskih drvnih sortimenata
na panju, prema cjenovniku
100% namjenski
budžeta kantona
Naknada
plastične
tregerice
za
kese
Uredba za plastične
kese
tregerice
(„Službene
novine
FbiH“, broj 9/14)
Šume
Naknada
za
obavljanje stručnih
poslova u privatnim
Zakon
o
šumama
(„Službene
novine
SBK/KSB“, br. 5/14)
Vlasnik privatnih šuma
za obavljanje stručnih
poslova
kantonalnoj
70% na podračune Fonda za
kantone u skladu sa
udjelom plaćene naknade
na području pojedinog
kantona
račun
173
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Oblast
Vrsta naknade
Zakonsko uporište
šumama
Obveznik plaćanja
Osnovica za obračun
Alokacija sredstava
upravi
korisnika državnih šuma
U visini od 4% od ostvarenog
prihoda od drveta računajući
cijenu drveta na panju i
prihoda
ostvarenog
od
sekundarnih
(nedrvnih)
šumskih proizvoda
Od ukupno 4% prihoda:
Naknada
za
korištenje državnih
šuma
Zakon
o
šumama
(„Službene
novine
SBK/KSB“, br. 5/14)
Korisnik državnih šuma
Naknada
za
izdvajanje šume
Zakon
o
šumama
(„Službene
novine
SBK/KSB“, br. 5/14)
Vlasnik ili koncesionar
šumskog zemljišta
U visini troškova koja se
određuje
u
skladu
s
odredbama
Zakona
o
eksproprijaciji
100% budžet kantona
Naknada za krčenje
šume
Zakon
o
šumama
(„Službene
novine
SBK/KSB“, br. 5/14)
Vlasnik ili koncesionar
šumskog zemljišta
U visini troškova podizanja i
održavanja novih šuma, na
površini koja ne može biti
manja od površine za koju je
dana dozvola za krčenje
šume, i tržišnoj vrijednosti
drva koja se dobije sječom.
100% budžet kantona
- 1 % u budžet kantona;
- 3 % na namjenski račun
općine na čijoj teritoriji se
ostvaruje prihod.
Zakon
o
šumama
(„Službene
novine
SBK/KSB“, br. 5/14)
Korisnik ili koncesionar
šumskog zemljišta
Određuje Vlada SBK/KSB
100% budžet kantona
Naknada
općekorisne
Zakon
o
(„Službene
sva pravna lica koja su
registrovana
za
obavljanje djelatnosti na
U visini od 0,04% ukupno
ostvarenog prihoda
100% budžet kantona
šumama
novine
Samo u
svrhu
podizanja novih šuma
i za
kupovinu šuma u
skladu s odredbama
Zakona o šumama
SBK/KSB
Naknada za zakup i
služnost šumskog
zemljišta
za
Korištenje sredstava
Sredstva naplaćena
na osnovu zakupa i
prava služnosti mogu
se koristiti isključivo u
svrhu podizanja novih
šuma i za kupovinu
šuma u skladu s
odredbama Zakona o
šumama SBK/KSB, na
području općine na
čijem području je
ostvaren prihod
174
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Oblast
Zemljište
Vrsta naknade
Zakonsko uporište
Obveznik plaćanja
funkcije šuma
SBK/KSB“, br. 5/14)
teritoriji Kantona kao i
dijelovi pravnih lica čije
je sjedište van Kantona,
a obavljaju djelatnost na
teritoriji Kantona
Naknada
za
promjenu namjene
poljoprivrednog
zemljišta
Zakon
o
poljoprivrednom
zemljištu
(„Službene
novine FBiH“, br.52/09)
Pravna i fizička lica koja
trajno ili privremeno
mijenjaju
namjenu
poljoprivrednog
zemljišta
u
nepoljoprivredne svrhe
Osnovica za obračun
Alokacija sredstava
Korištenje sredstava
Za trajnu promjenu - 5% od
tržišne
vrijednosti
polj.
zemljišta za individualnu
stambenu izgradnju i min.
20%
tržišne
vrijednosti
poljoprivrednog. zemljišta za
ostale objekte
100% budžet kantona
Samo u posebne
svrhe
vezano
za
zemljište
30% na osnovni račun
Fonda za zaštitu okoliša
FBiH
Ovim
naknadama
kantoni i Fond dužni
su da finansiraju
projekte iz oblasti
zaštite okoliša (zraka),
jedni od kantonalnog,
drugi od federalnog
značaja.
Za privremenu promjenu godišnje min. 5 % od tržišne
vrijednosti zemljišta
Zrak
Naknada
za
zagađivače zraka
Zakon o Fondu za
zaštitu okoliša FBiH
(“Službene
novine
FBiH”, br.33/03)
Uredba
o
vrstama
naknada i kriterijima za
obračun naknada za
zagađivače
zraka
(“Službene
novine
FBiH”, broj 79/11);
Pravilnik
o
načinu
obračunavanja
i
plaćanja, te rokovima
obračunavanja
i
plaćanja naknada za
zagađivače
zraka
(“Službene
novine
FBiH”, broj 79/11)
Sva pravna lica koja
uzrokuju
zagađivanje
zraka, i to zagađivači koji
imaju u vlasništvu ili
koriste pojedinačni izvor
emisije SO2 i/ili NO2 i/ili
čvrstih čestica (prašine)
iz pogona i postrojenja, a
u
nadležnosti
su
Federalnog ministarstva
okoliša i turizma za
izdavanja
okolišne
dozvole, kao i drugi
zagađivači
zraka
iz
kantonalne nadležnosti
ukoliko imaju godišnje
emisije u količinama
kako
je
definirano
člankom 8. Uredbe
Osnovica za obračunavanje
naknade za zagađivače zraka
jeste godišnja količina emisije
SO2 i/ili NO2 i/ili prašine u
tonama.
Visina godišnje naknade za
emisije iznosi za:
- jednu tonu emisije SO2 - 38
KM;
70% na podračune Fonda za
kantone u skladu sa
udjelom plaćene naknade
na području pojedinog
kantona
- jednu tonu emisije NO2 36 KM;
- jednu tonu emisije čvrstih
čestica (prašine) - 170 KM.
- jednu tonu čvrstih čestica
(prašine) iz asfaltnih baza –
2.350 KM/t.
175
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Oblast
Vrsta naknade
Zakonsko uporište
Obveznik plaćanja
Osnovica za obračun
Alokacija sredstava
Korištenje sredstava
Ostalo
Posebna naknada
za okoliš koja se
plaća pri svakoj
registraciji
motornih vozila
Zakon o Fondu za
zaštitu okoliša FBiH
(“Službene
novine
FBiH”, br.33/03)
Pravna i fizička lica koja
su vlasnici ili ovlaštenici
prava na motornim
vozilima
Iznosi naknada određuje se
prema:
30% na osnovni račun
Fonda za zaštitu okoliša
FBiH
I kantoni i Fond dužni
su da ovim sredstvima
finansiraju projekte iz
oblasti zaštite okoliša,
jedni od kantonalnog,
drugi od federalnog
značaja.
Uredba o posebnim za
okoliš koje se plaćaju
pri registraciji motornih
vozila
(„Službene
novine FBiH“, br. 14/11
i 26/11).
- vrsti i starosti motornog
vozila;
- vrsti motora, pogonskog
goriva i radnoj zapremini
motora.
70% na podračune Fonda za
kantone u skladu sa
udjelom plaćene naknade
na području pojedinog
kantona
176
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
4.2.2 Finansiranje na nivou SBK/KSB
Sredstva koja se izdvajaju za ulaganje u komunalnu infrastrukturu se realiziraju putem Programa o
dodjeli sredstava sa kriterijima za raspodjelu sredstava za zaštitu okoliša iz sredstava Fonda za zaštitu
okoliša FBiH, odnosno Fonda za zaštitu okoliša SBK/KSB.
Na ovakav način Kanton sufinansira projekte i programe u cilju zaštite okoliša, a koji rješavaju probleme
zagađenja otpadom, te predstavljaju veliki pritisak na okoliš i ugrožavaju živote i zdravlje ljudi. U ovim
programima, među ostalim, mogu sudjelovati jedinice lokalne samouprave i javna komunalna preduzeća
iz Kantona.
Sredstva koja se izdvajaju za projekte podizanja i jačanja javne svijesti, obilježavanja značajnih dana
ekološkog kalendara i potpora neprofitnim organizacijama, te za saniranje ekoloških incidenata, se
realiziraju također putem programa sufinansiranja iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša FBiH, odnosno
Fonda za zaštitu okoliša SBK/KSB.
Generalno, radi se o namjenskim sredstvima koja se u slučaju nerealizacije prebacuju na narednu godinu
za iste namjene.
Prema Odluci o usvajanju Programa utroška sredstava sa kriterijima za raspodjelu sredstava
namijenjenih za zaštitu okoliša za 2012. godine iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša FBiH, Fond za zaštitu
okoline SBK/KSB izdvojio je 492.880,00 KM za različite projekte namijenjene za zaštitu okoliša.
Od ukupno raspoređenih sredstava, samo 9.000,00KM je namjenski utrošeno za otpad (1,8%) i to za
sanaciju deponije u Vitezu, dok je najveći dio novca utrošen na projekte koji se odnose na
vodosnabdijevanje, kanalizaciju i zaštitu voda.
Pored sredstava Fonda, u 2012. godini, iz budžeta Kantona izdvojeno je 32.000,00 KM za obilježavanje
značajnih dana Ekološkog kalendara i potporu radu ekoloških društava na području SBK/KSB.
Prema Odluci o usvajanju Programa utroška sredstava sa kriterijima za raspodjelu sredstava
namijenjenih za zaštitu okoliša za 2013. godine iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša FBiH, Fond za zaštitu
okoline SBK/KSB planirao je izdvajanje 800.000,00 KM, ali je ukupno realizovano 722.000,00KM.
U 2013. godini iz budžeta Kantona izdvojeno je 25.000,00 KM za obilježavanje značajnih dana Ekološkog
kalendara i potporu radu ekoloških društava na području SBK/KSB, ali i 15.000,00 KM za otpad, odnosno
saniranje ekoloških incidenata (ova sredstva su izdvojena za saniranje i zatvaranje postojeće gradske
deponije za odlaganje komunalnog otpada u Bugojnu).
Za 2014. godinu planirana je realizacija iznosa od 1,3 miliona KM. U ovoj godini planira se ulaganje 13,9%
navedenih sredstava (180.000 KM) za sufinansiranje projekata za utopljavanje zgrada radi uštede
toplotne energije, odnosno povećanje energetske efikasnosti.
Ulaganje u programe u cilju zaštite okoliša, koji rješavaju probleme zagađenja otpadom te predstavljaju
veliki pritisak na okoliš i ugrožavaju živote i zdravlje ljudi, je i za 2014. godinu planirano u većem
procentualnom iznosu od 4,8%, odnosno ukupno 62.700 KM.
Preostali dio sredstava (1.057.300 KM, tj. 81,3%) planiran je za projekte koji se odnose na izgradnju i
jačanje vodovodne i kanalizacione infrastrukture.
4.2.2.1 Finansiranje preko kantonalnog Fonda za zaštitu okoliša
Fond za zaštitu okoliša za područje SBK/KSB još uvijek formalno nije uspostavljen, ali je Odlukom Vlade
Kantona Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova
Travnik ovlašteno za raspolaganje sredstvima iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH namijenjenih za SBK/KSB.
U skladu sa članom 16. Zakona o fondu zaštite okoliša SBK/KSB (Službene novine SBK/KSB, broj 14/11)
prihodi Fonda za finansiranje zaštite okoliša, osiguravaju se iz:
 naknada onečišćivača okoliša s područja Kantona, za koje okolišnu dozvolu ili urbanističku
suglasnost izdaju ministarstvo i mjerodavne općinske službe,
 naknada korisnika okoliša i
 iz posebne naknade za okoliš koja se plaća pri svakoj registraciji motornog vozila.
Prihodi Fonda osiguravaju se i iz:
177
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina







sredstava Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine,
sredstava ostvarenih na temelju programa, projekata i sličnih aktivnosti u području zaštite
okoliša,
sredstava iz zajmova i pozajmica drugih pravnih osoba i financijskih institucija,
donacijskih sredstava i drugih oblika potpore,
poslovanja Fonda (naknada za obavljene usluge, otplate glavnica, kamata i dr.),
sredstava proračuna kantona i
drugih izvora sredstava određenih posebnim zakonom, drugim propisima ili ugovorom.
Obveznici plaćanja naknada po gore navedenim osnovama su, u skladu sa osnovnim načelom „zagađivač
plaća“ onečišćivači, odnosno korisnici okoliša, fizičke i pravne osobe detaljno definisane članom 17. istog
Zakona.
Član 24. Zakona detaljno određuje korištenje sredstava Kantonalnog Fonda za finansiranje zaštite
okoliša:
 za zaštitu, očuvanje i poboljšanje kvalitete zraka, tla i voda te za ublažavanje klimatskih
promjena i zaštitu ozonskog omotača
 za saniranje, poticanje izbjegavanja i smanjivanje nastajanja otpada
 za iskorištavanje vrijednih svojstava te za obradbe otpada
 za zaštitu i očuvanje biološke i pejzažne raznovrsnosti
 za provedbu energetskih programa
 za programe razminiranja
 za unapređivanje i izgradnju infrastrukture za zaštitu okoliša
 za poboljšanje praćenja i ocjenjivanja stanja okoliša te uvođenje sustava upravljanja okolišem
 za poticanje održivog korištenja prirodnih dobara
 za poticanje održivih gospodarskih djelatnosti odnosno održivog ekonomskog razvitka
 za poticanje istraživačkih, razvojnih studija, programa, projekata i drugih aktivnosti, uključujući i
demonstracijske aktivnosti.
Fond također može sudjelovati u sufinanciranju programa, projekata i sličnih aktivnosti za zaštitu
okoliša, koje organiziraju i financiraju međunarodne financijske institucije i organizacije.
Sredstva za 2012. i 2013. godinu su se izdvojila prema rasporedu prikazanom u sljedećim tabelama u
nastavku.
Tabela 66. Raspodjela sredstava za zaštitu okoliša u SBK/KSB za 2012. godinu
Red.
broj
PROJEKAT
Općina
IZNOS u KM
1
Izrada projektne dokumentacije za prespajanje
vodovoda Resnik-Kruščica
Izgradnja kanalizacije Bristovi i Kula
Bugojno
10.000,00
Bugojno
20.000,00
Udruženje građana „Eko-element“ za projekt
nabave opreme za istraživanje voda
Sufinanciranje projekta za popravak glavnog
vodovoda u naselju Vrbanja
Izgradnja kanalizacije u Vučipolju
Bugojno
4.000,00
Bugojno
19.400,00
Bugojno
20.000,00
Busovača
25.500,00
7
Čišćenje rijeke Ivančice uređenja zaštitne zone
gradskog vodovoda i izgradnju dijela kanalizacijske
mreže za naselje Silos
Rekonstrukcija bazena za vodu Kula-Krčevine
Busovača
15.000,00
8
Udruženje građana Hijelofan
Busovača
1.000,00
9
Projekt zaštite izvorišta Bunar
Dobretići
8.000,00
10
Projekt zaštite izvorišta Stubo
Dobretići
4.350,00
2
3
4
5
6
178
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Red.
broj
PROJEKAT
Općina
IZNOS u KM
11
Donji Vakuf
40.000,00
Donji Vakuf
10.000,00
13
Sufinanciranje vodovodne i kanalizacijske mreže u
ul. Zlatni ljiljani
JKP „Čistoća“ za projekt čišćenja rijeke Vrbasa i
Oboračke rijeke
Sanacija vodovoda u naselju Tješilo
Fojnica
10.000,00
14
Sanacija vodovoda u MZ Dusine
Fojnica
20.000,00
15
PD „Vranica“ za projekt izgradnje vodoopskrbe i
kanalizacije Planinarskog doma na Prokoškom
jezeru
Izgradnja vodovoda u Voljicu
Fojnica
9.000,00
30.000,00
18
Izrada projekta automatizacije otpadnih voda na
lokaciji Tvornice opruga u „Saraj-Komerc“ d.o.o.
Izgradnja vodovoda Bešpelj
Gornji
Vakuf/Uskoplje
Gornji
Vakuf/Uskoplje
Jajce
19
JKP „Čistoća i zelenilo“
Jajce
10.000,00
20
Kiseljak
35.000,00
Kreševo
19.130,00
Novi Travnik
15.000,00
Novi Travnik
15.000,00
Novi Travnik
1.000,00
25
Izgradnja rezervoara za vodu kapaciteta 2x500 m³
u mjesnom području Lug-Dubravica
MZ Polje za projekt realizacije zamjene azbest
betonskih cijevi u sistemu javne vodoopskrbe
naselja Troska
Izgradnja vodovodne mreže za naselja Vodovod,
Krnjića potok, Bukvić MZ Vodovod
Izgradnja kanalizacijske mreže Policija -Pekara MZ
Centar
Udruženje građana „Globus“ za projekt očuvanja
prirodnih resursa
Kanalizacija Turbe, MZ Turbe
Travnik
24.000,00
26
Kanalizacija Slimena, MZ Polje-Slimena
Travnik
15.000,00
27
Kaptaža (Sedrica) i cjevovod Gorčevica-II faza
Travnik
23.500,00
28
Kaptaža Ugrić I i II i cjevovod MZ Vitovlje
Travnik
15.000,00
29
Vodovod „Vrila“, MZ Kraljevica (rezervoar Turići i
rezervoar Prići )
MZ Rijeka –kanalizacija
Travnik
12.000,00
Vitez
15.000,00
Regulacija površinskih i oborinskih voda MZ
Dubravica
Sanacija deponije
Vitez
8.000,00
Vitez
9.000,00
12
16
17
21
22
23
24
30
31
32
10.000,00
20.000,00
UKUPNO:
492.880,00
Tabela 67. Raspodjela sredstava za zaštitu okoliša u SBK/KSB za 2013. godinu
Red.
broj
PROJEKAT
Općina
IZNOS u KM
1
Izgradnja kanalizacione mreže u naselju Vesela
Bugojno
20.000,00
2
Izgradnja kanalizacije u MZ Lug za glavnu dionicu
Bugojno
24.000,00
3
Izgradnja kanalizacione mreže MZ Vučipolje
Bugojno
47.000,00
4
Izgradnja kanalizacione mreže MZ Kula
Bugojno
16.000,00
5
Izgradnja kanalizacione mreže u naselju Dolac, MZ
Čipuljići
Bugojno
5.000,00
6
Izgradnja kanalizacione mreže u naselju Poljice, MZ
Novo naselje
Bugojno
5.000,00
179
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Red.
broj
PROJEKAT
Općina
IZNOS u KM
7
Novi vodozahvat „Crni potok“ za snabdijevanje Općine
Busovača
Busovača
37.500,00
8
Projekt sanacije izvorišta „Stubo“
Dobretići
10.000,00
9
Vodovod Milaševci
Dobretići
4.000,00
10
Za projekt kanalizacionog sistema područja Gornja
mahala
Donji Vakuf
30.000,00
11
Rekonstrukcija oborinskih i fekalnih voda u okviru
rekonstrukcije ul. Zlatnih ljiljana
Donji Vakuf
14.500,00
12
Uređenje korita Srabljivac kod Doma zdravlja
Donji Vakuf
18.000,00
13
Izgradnja kanalizacione mreže i nabavka pocinčanih
kontejnera za smeće
Fojnica
15.000,00
14
Izgradnja vodovoda u naselju Voljice
Gornji Vakuf/Uskoplje
20.000,00
15
Izgradnja kanalizacije u naselju Ždrimci
Gornji Vakuf/Uskoplje
30.000,00
16
izgradnja vodovoda u naselju Dobrošin
Gornji Vakuf/Uskoplje
9.500,00
17
Kanalizacija u MZ Kruščica
Jajce
10.000,00
18
Izgradnja kanalizacione mreže Bučići
Jajce
10.000,00
19
Izgradnja vodovoda u selu Magarovci
Jajce
10.000,00
20
Vodovod Rika
Jajce
10.000,00
21
Vodovod Seoci
Jajce
20.000,00
22
Drenažni sistem Bešpelj
Jajce
25.000,00
23
Regulacija korita rijeke Lepenice- naselje Topola
Kiseljak
15.000,00
24
Nastavak realizacije projekta rekonstrukcije izgradnja
vodovoda u naselju Troska
Kreševo
20.000,00
25
Za kanalizacionu infrastrukturu za poslovni centar
ind.uslužna zona „Neobarje“
Novi Travnik
50.000,00
26
Projekat dovršetka vodovoda Hamamdžići, izgradnja
bazena
Travnik
19.000,00
27
Vodovod Karaula (primarni cjevovodi)
Travnik
23.500,00
28
Kanalizacija Slimena
Travnik
10.000,00
29
Zahtjev za pomoć izgradnje kanalizacione mreže u
naselju Gradac u MZ „Stari grad“
Travnik
20.000,00
30
Vodovod Zagrađe
Travnik
20.000,00
31
Vodovod Ovnak, MZ Grahovčići
Travnik
10.000,00
32
Vodovod Vrila, MZ Kraljevica
Travnik
10.000,00
33
Rekonstrukcija vodovoda Barišići – Jankovići
Travnik
10.000,00
34
Sanacija otpadnih voda na relaciji Bolnica Nova BilaStara Bila
Travnik
15.000,00
35
Kanalizacija u MZ Paklerevo
Travnik
19.000,00
36
Izgradnja vodovoda Bukve
Vitez
10.000,00
37
Odvodnja vanjske
zv.“Vučjaci“
zgrada
Vitez
10.000,00
38
Uređenje otvorenog kanala za odvodnju površinskih
voda kod škole u naselju Kruščica
Vitez
10.000,00
39
Izgradnja kanalizacije Donje Krčavine
Vitez
20.000,00
40
Vodovod u MZ Večeriska
Vitez
10.000,00
41
Sredstva namijenjena za nadzor nad projektima
kanalizac.mreže
-
30.000,00
UKUPNO:
722.000,00
180
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Iz gore navedenog može se zaključiti da su sredstva koja se izdvajaju za projekte iz oblasti zaštite okoliša
u najvećoj mjeri namijenjena za projekte vodosnabdijevanja, odvodnje otpadnih voda i čišćenja
vodotoka, te da ista značajno rastu iz godine u godinu što je znak da se ovoj oblasti daje sve veća pažnja i
finansijska potpora.
4.2.3 Finansiranje zaštite okoliša preko Ministarstva vodoprivrede, šumarstva i
poljoprivrede
4.2.3.1 Naknade iz oblasti voda
Iz namjenskih sredstava prikupljenih po osnovu naknada za iz oblasti voda (prema pripadajućem omjeru
u skladu sa Zakonom o vodama FBiH) finansiraju se sljedeći poslovi u SBK/KSB54:
1. Poslovi i zadaci Ministarstva za šumarstvo, poljoprivredu i vodoprivredu Srednjobosanskog
kantona, a naročito:

izradu godišnjih programa utroška sredstava vodnih naknada na području Kantona, u skladu
sa planovima razvoja vodoprivrede na području Federacije,

organizaciju, odnosno vršenje svih poslova i zadataka na izvršavanju programa iz tačke a)
ovog člana,

organizaciju istražnih radova, izradu investiciono – tehničke i druge dokumentacije i vršenje
revizije te dokumentacije,

vršenje svih investicionih poslova i nadzor nad izgradnjom vodnih objekata iz programa
razvoja vodoprivrede Kantona,

planiranje i prikupljanje sredstava za finansiranje poslova i zadataka iz programa razvoja
vodoprivrede Kantona,

izdaje vodne akte u skladu sa ovim Zakonom,

vođenje informacionog sistema voda,

saradnju sa općinama, privrednim društvima i drugim pravnim licima na području Kantona,

saradnju sa Agencijom za vodno područje rijeke Save kod izrade planova razvoja
vodoprivrede Kantona, izdavanja vodnih akata,

pribavljanje stručnih mišljenja kod donošenja vodnih akata u nadležnosti Kantona i općina i o
drugim pitanjima u oblasti vodoprivrede na području Kantona,

vršenje i drugih poslova i zadataka u vezi sa ovim Zakonom.
2. Sufinansiranje izgradnje i održavanje vodnih objekata, i to:

54
zaštitni objekti – nasipi, obaloutvrde, uređena korita vodotoka, odvodni kanali, obodni
(lateralni) kanali za zaštitu od vanjskih voda, odvodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave,
retenzije i drugi pripadajući objekti, kao i objekti za zaštitu od erozija i bujica,

objekti za odvodnjavanje, osnovna i detaljna odvodna kanalska mreža, crpne stanice za
odvodnjavanje i drugi pripadajući objekti,

objekti za iskorištavanje voda za:
Zakon o vodama srednjebosanskog kantona, član 52, Službeni Glasnik SBK/KSB, br. 11/09
181
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
1) vodosnabdijevanje (izuzev za opću upotrebu voda) – brane i akumulacije
vodozahvati, bunari, kaptaže s odgovarajućom opremom, postrojenja za
prečišćavanje vode za piće, rezervoari i cjevovodi i drugi pripadajući objekti,
2) navodnjavanje - brane i akumulacije, dovodni kanali i tuneli, vodozahvatne
građevine, crpne stanice, ustave, dovodna i razvodna mreža i drugi pripadajući
objekti i oprema,

objekti za zaštitu voda od zagađivanja (u daljnjem tekstu: vodni objekti za zaštitu voda) kolektori za prijem i transport otpadnih voda, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda,
ispusti u prijemnik i drugi pripadajući objekti i oprema.
3. Ostale aktivnosti vezane za poslove upravljanja vodama (izrada tehničke dokumentacije, podloga
za izdavanje koncesija i dr.) u skladu sa godišnjim planom i programom Ministarstva.
Sredstva se koriste na osnovu godišnjeg plana i programa, kojeg donosi Ministarstvo za šumarstvo,
poljoprivredu i vodoprivredu, uz saglasnost Vlade Kantona.
Prema izvještaju Kantonalne vodne inspekcije, ukupno prikupljeni prihodi po osnovu posebnih naknada,
za 2013. godinu su:
- Naknada za izdavanje vodne dozvole (komisija i administrativna taksa):
81.250,00 KM
- Naknada za izdavanje vodne saglasnosti (administrativna taksa):
2.650,00 KM
- Prekršajni nalog:
100,00 KM
- U K U P N O:
84.000,00 KM
Nivo investicija Ministarstva u prethodne tri godine dat je u narednoj tabeli.
Tabela 68. Investicije MŠPV SBK/KSB u sektor vodosnabdijevanja i odvodnje
OPIS INVESTICIJE
Nivo investicija u izgradnji
vodovodne infrastrukture
Nivo investicija u rekonstrukciji
vodovodne infrastrukture
Nivo investicija u održavanju
vodovodne infrastrukture
Nivo investicija u izgradnji
kanalizacione infrastrukture
Nivo investicija u rekonstrukciji
kanalizacione infrastrukture
Nivo investicija u održavanju
kanalizacione infrastrukture
UKUPNO
2011.
2012.
2013.
UKUPNO
(KM)
(KM)
(KM)
782.789,22
1.110.605,30
812.094,39
2.705.488,91
87.696,11
85.962,18
222.078,23
395.736,52
153.486,00
181.375,82
371.938,62
706.800,44
95.000,00
460.736,79
775.312,70
1.331.049,49
1.418,13
21.571,30
82.211,58
105.201,01
44.128,00
103.922,06
79.702,20
227.752,26
1.164.517,46
1.964.173,45
2.343.337,72
Iz tabele se vidi da ukupni iznos ulaganja u sektor vodosnabdijevanja i odvodnje raste iz godine u godinu,
kao i da se najveći procenat ulaganja (49,4%) odnosio na izgradnju nove vodovodne infrastrukture, zatim
24,3% ulaganja se odnosilo na izgradnju nove kanalizacione mreže, dok se na održavanje
infrastrukturnih mreža izdvojilo ukupno 17,1% sredstava, a na rekonstrukciju samo izdvojilo 9,1%.
Iz sredstava prikupljenih od vodnih naknada nadležno Ministarstvo u 2014. godini planira realizirati
ukupan iznos od 650.000 KM kao poticaj vodoprivredi, za razne projekte u oblasti voda.
182
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
4.2.3.2 Naknade iz oblasti šuma
Iz namjenskih sredstava budžeta kantona, prikupljenih po osnovu naknada za iz oblasti šuma, finansiraju
se slijedeći poslovi:55
1. rad čuvarske službe;
2. izrada i revizija kantonalnog šumskorazvojnog plana;
3. izrada šumskoprivrednih osnova za privatne šume i nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu
šumskoprivrednih osnova za državne i privatne šume;
4. biološka obnova šuma u obimu većem od predviđenog šumskoprivrednom osnovom;
5. obnova šuma od posljedica elementarnih nepogoda, prenamnoženosti insekata, požara i sličnog;
6. unaprjeđenje proizvodnje šumskog reproduktivnog materijala;
7. gospodarenje šumama koje su od vitalnog interesa u skladu sa stavom (3) člana 18. ovoga
zakona;
8. organizovanje specijalističkih tečajeva iz oblasti šumarstva;
9. očuvanje i unaprjeđenje bioraznolikosti šumskih ekosistema;
10. očuvanje i unaprjeđenje genofonda, rijetkih i ugroženih vrsta šumskog drveća;
11. naučna istraživanja i stručne analize;
12. izgradnja i održavanje šumskih puteva;
13. ostale namjene za unapređenje šuma.
14. deminiranje kontaminiranih šumskih površina i šumskog zemljišta minama i neeksplodiranim
ubojitim sredstvima.
Sredstva se troše po Programu utroška sredstava, koji na prijedlog Kantonalne uprave za šumarstvo
donosi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a na koji saglasnost daje Vlada Kantona.
Prema dostupnim podacima Ministarstvo finansija SBK/KSB je po osnovu naknada za šume u 2012.
godini prikupilo ukupno 816.840,16 KM, a u 2013. godini ukupno 240.046,91 KM.
Sredstva su korištena za financiranje Kantonalne uprave za šumarstvo.
Finansijski efekti Kantonalne šumarske inspekcije u 2013. godini izostaju zbog zakonskog vakuma (nema
naplate za opšte korisne funkcije šuma i naknada za korištenje državnih šuma).
4.2.3.3 Naknade iz oblasti zemljišta
Namjenska sredstava budžeta kantona, prikupljena po osnovu naknada za promjenu namjene
poljoprivrednog zemljišta, finansiraju slijedeće:56
1. izgradnju, adaptaciju i rekonstrukciju stambenih i pomoćnih objekata poljoprivrednog gazdinstva;
2. izgradnju objekata koji služe za odbranu od poplava, za odvodnju i navodnjavanje
poljoprivrednog zemljišta, uređenje bujica i zaštitu poljoprivrednog zemljišta od erozije;
3. izgradnju objekata namijenjenih isključivo za proizvodnju proizvoda biljne proizvodnje, stočarstva
i ribarstva te proizvoda prvog stepena njihove prerade;
4. pošumljavanje poljoprivrednog zemljišta pod nagibom i zemljišta male proizvodne sposobnosti
kada je obavezu pošumljavanja tih površina propisalo svojom odlukom kantonalno ministarstvo
ili opšinski organ, odnosno kad pošumljavanje takvih zemljišta zatraži vlasnik;
5. proširenje pristupnih poljskih puteva u funkciji poljoprivredne proizvodnje;
6. izgradnju poljozaštitnih pojaseva.
55
Zakon o šumama (član 50, “Službene novine SBK/KSB”, br. 05/14)
56
Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Sl.novine FBiH br.52/09)
183
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Sredstva se koriste po Programu korištenja sredstava prikupljenih od promjene namjene
poljoprivrednog zemljišta, kojeg za svaku godinu donosi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede, uz saglasnost Vlade Kantona.
Prema dostupnim podacima Ministarstvo finansija SBK/KSB je po osnovu naknada za šume u 2012.
godini prikupilo ukupno 217.452,94 KM, a u 2013. godini ukupno 185.594,66 KM.
Sredstva su korištena za financiranje rekultiviranja poljoprivrednog zemljišta, odnosno promjene
namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko (poljoprivredne saglasnosti).
4.2.4 Identifikacija problema
Na osnovu prethodne analize finansiranja zaštite okoliša, identifikovani su sljedeći problemi:
1. Fond za zaštitu okoliša za područje SBK/KSB još uvijek formalno nije uspostavljen.
 Po Zakonu o fondu zaštite okoliša SBK/KSB postoje uslovi za osiguranje njegovih
prihoda po raznim osnovama, neki od tih prihoda se već i generišu, te je
neophodno i formalno uspostavljanje Fonda.
 S obzirom da kantonalni Fond za zaštitu okoliša još uvijek nije oformljen, tako
nije poznat ni iznos sredstava kojima Fond raspolaže. U ovoj fazi je moguće
samo navesti potencijalne izvore sredstava, što je u ovom Planu i učinjeno.
 Uočava se i problem da sredstva koja FzZOFBiH proslijedi Kantonalnom fondu
nisu raspoređena u punom iznosu na okolišne projekte od kantonalnog značaja.
2. Prema raspoloživim informacijama, ne postoji obaveza Fonda za zaštitu okoliša FBiH da
prikupljena sredstva sa područja određenog kantona, po javnim pozivima i odlukama UO
stvarno i usmjeri na kanton sa kojeg su sredstva prikupljena, tako da se u praksi može desiti
da vrlo mali broj projekata sa područja pojedinog kantona ispuni formalne uslove za
dobijanje sredstava.
3. Jedan od problema koji se može identifikovati iz ovog poglavlja jeste i to da se vrlo mali
procenti godišnjih sredstava koja se raspoređuju na nivou Kantona, a koja su namijenjena za
okoliš, ulažu u projekte koji se odnose na otpad i druge kategorije, a da se sredstva ulažu
uglavnom u izgradnju vodovodne infrastrukture.
4.2.5 Zaključci i preporuke
Za identifikovane probleme daju se sljedeće preporuke:
1. Uspostaviti Fond za zaštitu okoliša za područje SBK/KSB i usvojiti Pravilnik o radu Fonda za
zaštitu okoliša za područje SBK/KSB koji će detaljno definisati njegov rad, naročito vezano za
prikupljanje i distribuciju prikupljenih sredstava koji se odnose na finansiranje zaštite
okoliša. S obzirom da važeći zakon o FzZOFBiH pretpostavlja transfere novca direktno
kantonalnim fondovima za zaštitu okoliša, i trenutno važeća zakonska regulativa također
daje kao obavezu osnivanje kantonalnih fondova kao zasebnih pravnih lica, stoga je
preporuka o osnivanju kantonalnog fonda i jedina moguća. Prema postojećim dostupnim
podacima i grubim analizama, može se zaključiti da bi funkcionisanje fonda kao zasebne
institucije na nivou kantona bilo moguće i sa manjim brojem uposlenika, i na različite načine
(bilo kao stalni uposleni, ili kao vanjski saradnici koji bi se angažovali po potrebi). Za
određivanje adekvatnog rješenja, koje bi bilo u skladu sa važećim propisima, potrebno je
uraditi detaljniju analizu. Međutim, u nacrtu novog zakona o FzZO FBiH, transferi novca nisu
navedeni kao transferi fondovima, nego kantonima, stoga treba razmotriti mogućnosti
uspostavljanja kantonalnog fonda kao posebnog organizacionog dijela unutar nadležnog
ministarstva, ili neke druge kantonalne institucije, uz napomenu da takav organizacioni dio
izričito mora imati vrlo jasan i odvojen računovodstveni sistem koji bi pratio kako prihode,
tako i sve rashode.
2. Raditi na jačanju javne svijesti i edukaciji svih aktera u sektoru okoliša o važnosti pisanja
projekata i raditi na obukama za apliciranje kod FzZO FBiH da bi se osiguralo ulaganje i na
području SBK/KSB.
184
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
3. Kanton mora dati veći značaj projektima svim projektima zaštite okoliša, te sredstva
Kantonalnog Fonda za zaštitu okoliša moraju biti distribuirana u većem procentu u odnosu
na dosadašnje raspodjele, i na projekte koji unapređuju sistem upravljanja otpadom i
promoviraju selektivno prikupljanje i reciklažu, zaštitu zraka, zaštitu zemljišta i zaštitu šuma.
185
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
12. FINANSIRANJE SISTEMA ZAŠTITE OKOLIŠA (IHGF)
5 REZULTATI ANKETIRANJA STANOVNIŠTVA I INSTITUCIJA
U okviru pripreme Kantonalnog plana zaštite okoliša izvršeno je anketiranje stanovništva SBK/KSB sa
ciljem sagledavanja mišljenja građana o stanju okoliša na području Kantona.
Anketiranjem je bilo planirano obuhvatiti po 60 stanovnika iz svake općine odnosno ukupno 700
stanovnika iz cijelog Kantona. Na analizu je pristiglo ukupno 690 anketa. Dobiveni odgovori će biti
korišteni u svrhu kreiranja plana zaštite i unaprjeđenja stanja okoliša u SBK/KSB.
Analiza osnovnih informacija o ispitanicima je pokazala je sljedeće rezultate:
Spolna pripadnost ispitanika je izjednačena (Slika 28).
Slika 28. Spolna pripadnost ispitanika
Najveći procent ispitanika (29%) pripada starosnoj skupini od 18-29 godina, 21% ispitanika je u starosnoj
skupini od 29-39 godina dok najmanji broj ispitanika ima preko 60 godina (5%) (Slika 29).
186
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Slika 29. Starost ispitanika
Najveći broj ispitanika ima više ili visoko obrazovanje (39%) dok završenu trogodišnju školu ima 32%
ispitanika. Svega 7% ispitanika ima završeno samo osnovno obrazovanje (Slika 30).
Slika 30. Stručna sprema ispitanika
Procent ispitanika koji žive na selu i u gradu je bio gotovo izjednačen sa omjerom 38% naspram 37%.
Preostalih 25% ispitanika živi u prigradskom naselju (Slika 31).
187
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Slika 31. Mjesto stanovanja ispitanika
U nastavku su prezentirani rezultati analize ankete koji se odnose na ocjenu stanja okoliša.
Na pitanje koliko su građani zadovoljni stanjem okoliša u svojoj općini, 38% ispitanika je odgovorilo da
nije zadovoljno trenutnim stanjem okoliša, 36% ispitanika reklo je da više nije nego što jeste zadovoljan
stanjem, dok je svega 9% ispitanika zadovoljno stanjem okoliša u svojoj općini (Slika 32).
Slika 32. Stanje okoliša u općini
188
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Najugroženiji resurs prema mišljenju većine ispitanika je vodeni resurs sa 43% odgovora, dok ga slijedi
šumski resurs sa 28%. Bioraznolikost i mineralne sirovine su, prema rezultatima anketiranja, najmanje
ugroženi resursi u općinama SBK/KSB (Slika 33).
Slika 33. Najugroženiji resurs u općini ispitanika
Prema mišljenju ispitanih građana, najveći zagađivači okoliša su neadekvatno odloženi otpad sa 24%
odgovora i ispuštanje neprečišćenih otpadnih voda sa 23% odgovora dok su promet i poplave najmanji
zagađivači okoliša (Slika 34).
189
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Slika 34. Najveći zagađivači okoliša
Na pitanje da se navedu tri najveće okolišne prijetnje u općini ispitanika, najveći procent ispitanika (24%)
je naveo da je to loša infrastruktura za odlaganje otpada, zatim zagađene površinske vode (18%) i
neadekvatna kanalizaciona infrastruktura (18%). Na Slici 35 dat je sumaran prikaz okolišnih prijetnji za
cijelo područje SBK/KSB, dok Slika 36 prikazuje najveće okolišne prijetnje prema mišljenju ispitanika za
svaku općinu zasebno.
190
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Slika 35. Najveće okolišne prijetnje u SBK/KSB
191
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Slika 36. Najveće okolišne prijetnje po općinama u SBK/KSB
192
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Prema
ocjenama
anketiranog
stanovništva,
72%
ispitanika
je
mišljenja
da
je
izgradnja/rekonstrukcija/proširenje infrastrukture (vodovodne, kanalizacione, za prikupljanje i odlaganje
otpada-deponije) okolišni problem u općini/kantonu koji treba prioritetno rješavati. Drugi okolišni
problem koji treba prioritetno rješavati odnosi se na zagađenje površinskih i podzemnih vodotoka (15%)
(Slika 37).
Slika 37. Prioriteti u rješavanju okolišnih problema
Rad nadležnih organa za zaštitu okoliša u SBK/KSB većinski je ocijenjen kao osrednje (37%) ili loše (32%),
dok 5% ispitanika je mišljenja da je rad nadležnih organa u zaštiti okoliša dobar (Slika 38).
Slika 38. Ocjena rada nadležnih organa za zaštitu okoliša u SBK/KSB
193
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Na pitanje da se navedu očekivanja građana od nadležnih organa za zaštitu okoliša u SBK/KSB u
rješavanju problema od lokalnog značaja, ispitanici su većinom odgovorili da očekuju povećana
finansijska izdvajanja za projekte od lokalnog značaja. Jačanje inspekcijske kontrole je također jedno od
češće navedenih očekivanja, te jačanje kapaciteta komunalnih preduzeća (Slika 39).
Slika 39. Očekivanja od nadležnih organa za zaštitu okoliša u SBK/KSB u
rješavanju problema od lokalnog značaja
Anketom je bilo predviđeno da ispitanici navedu i svoja očekivanja od nadležnih organa za zaštitu okoliša
u rješavanju problema od kantonalnog značaja. Najveći procent (44%) ispitanika je naveo da očekuje
izradu nedostajućih propisa i strateških dokumenata, 24% ispitanika nema nikakva očekivanja po ovom
pitanju, dok po 12 % ispitanika očekuje finansijsku i stručnu pomoć za općine i jačanje inspekcijske
kontrole (Slika 40).
194
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Slika 40. Očekivanja od nadležnih organa za zaštitu okoliša u SBK/KSB u
rješavanju problema od kantonalnog značaja
Analizom rezultata anketiranja provedenog na teritoriji SBK/KSB mogu se donijeti sljedeći zaključci:
1. Najugroženiji resurs u općinama SBK/KSB je vodni resurs.
Resurs
Vodni resurs (rijeke, jezera..)
Šumski resurs (pošumljenost)
Zemljište
Zrak
Biodiverzitet (biološka razn.)
Mineralne sirovine
% odgovora
43
28
13
12
1
1
2. Najveći zagađivač okoliša je neadekvatno odložen otpad.
Najveći zagađivač
Neadekvatno odložen otpad
Ispuštanje neprečišćenih otpadnih voda
Industrijski pogoni
Lokalne kotlovnice
Emisije kućnih ložišta
Neredovan odvoz smeća
Promet
Česte poplave
% odgovora
25
24
11
9
9
9
8
4
195
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
3. Najveća okolišna prijetnja u općinama SBK/KSB je loša infrastruktura za odlaganje otpada.
Okolišna prijetnja
Loša infrastruktura za odlaganje otpada
Zagađene površinske vode
Neadekvatna kanalizaciona infrastruktura
Zagađeno zemljište
Nedostatak parkovskih površina
Nedostatak kvalitetne vode za piće
Česte poplave
Buka
% odgovora
23
18
18
9
9
7
3
2
4. Najveće prijetnje po općinama su:
Općina
Okolišna prijetnja
% odgovora
Bugojno
Loša infrastruktura za odlaganje otpada
39
Busovača
Loša infrastruktura za odlaganje otpada
32
Dobretići
Loša infrastruktura za odlaganje otpada
45
Zagađene površinske vode
34
Fojnica
Loša infrastruktura za odlaganje otpada
31
Gornji Vakuf-Uskoplje
Loša infrastruktura za odlaganje otpada
30
Zagađene površinske vode
30
Kiseljak
Loša infrastruktura za odlaganje otpada
33
Kreševo
Zagađen zrak
41
Novi Travnik
Loša infrastruktura za odlaganje otpada
25
Travnik
Loša infrastruktura za odlaganje otpada
28
Vitez
Loša infrastruktura za odlaganje otpada
40
Donji Vakuf
Jajce
5. Prioritet u rješavanju okolišnih problema ima izgradnja/rekonstrukcija/ proširenje okolišne
infrastrukture (vodovod, kanalizacija, prikupljanje otpada, deponije)
Prioritet
Izgradnja, rekonstrukcija i proširenje okolišne infrastrukture (vodovod, kanalizacija,
prikupljanje otpada, deponije)
Zagađenje površinskih i podzemnih vodotoka
Donošenje novih i implementacija postojećih zakona
Zagađenje zraka
Sanacija klizišta
Uređenje zelenih površina
Edukacija
% odgovora
72
15
5
4
2
1
1
196
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
6. Za rješavanje okolišnih problema od lokalnog značaja od nadležnih organa se očekuju povećana
finansijska izdvajanja za lokalne projekte (vodovod, kanalizacija, deponije, grijanje, ulice, klizišta,
zemljište, regulacija vodotoka)
Očekivanja za lokalni nivo
Povećana finansijska izdvajanja za projekte od lokalnog značaja (vodovod,
kanalizacija, deponije, grijanje, ulice, klizišta, zemljište, regulacija vodotoka)
Nema očekivanja
Jačanje inspekcijske kontrole
Jačanje kapaciteta komunalnih preduzeća
Edukacija
% odgovora
58
16
14
9
2
7. Za rješavanje okolišnih problema od kantonalnog značaja od nadležnih organa se očekuje izrada
nedostajućih propisa i strateških dokumenata
Očekivanja za kantonalni nivo
Izrada nedostajućih propisa i strateških dokumenata
Nema očekivanja
Jačanje inspekcijske kontrole
Izgradnja regionalne okolišne infrastrukture
Finansijska i stručna pomoć općinama
% odgovora
44
24
12
12
8
197
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
6 LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
Zakon o zaštiti okoliša (“Službene novine FBIH”, br. 33/03 i 38/09) i svi relevantni podzakonski
akti proistekli iz ovog Zakona;
Zakon o vodama („Službene novine FBiH“, br. 70/06) i svi relevantni podzakonski akti proistekli
iz ovog Zakona;
Zakon o zaštiti prirode ("Službene novine FBiH", br. 66/13) i svi relevantni podzakonski akti
proistekli iz ovog Zakona;
Zakon o upravljanju otpadom (“Službene novine FBIH”, br. 33/03) i svi relevantni podzakonski
akti proistekli iz ovog Zakona;
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom (“Službene novine FBIH”, br.
72/09);
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine FBIH”, br. 38/09);
Zakon o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala
(„Službene novine FBiH“, br. 35/98);
Zakon o apotekarskoj djelatnosti („Službene novine FBiH“, br. 40/10) i svi relevantni podzakonski
akti proistekli iz ovog Zakona;
Zakon o zdravstvenoj zaštiti („Službene novine FBiH“, br. 46/10) i svi relevantni podzakonski akti
proistekli iz ovog Zakona;
Zakon o cestama („Službene novine FBiH“, br. 12/10 i 16/10);
Zakon o principima lokalne samouprave u FBiH („Službene novine FBiH“, br. 49/06);
Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH („Službeni Glasnik BiH“, br.
48/10, 75/06, 44/07, 6/06);
Zakon o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti u BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 88/07) i svi
relevantni podzakonski akti proistekli iz ovog Zakona;
Zakon o upravljanju otpadom („Službene novine SBK/KSB“, br. 04/05);
Zakon o zaštiti okoliša („Službene novine SBK/KSB“, br. 04/05);
Zakon o zaštiti prirode („Službene novine SBK/KSB“, br. 04/05);
Zakon o komunalnim djelatnostima („Službene novine SBK/KSB“, br. 13/13);
Zakon o vodama („Službene novine SBK/KSB“, br.11/09);
Zakon o šumama („Službene novine SBK/KSB, br. 05/14);
Zakon o koncesijama („Službene novine SBK/KSB, br 12/00, 13/03);
Izvještaj o stanju okoliša u BiH 2012;
Strategija zaštite okoliša FBiH 2008-2018; Federalno ministarstvo okoliša i turizma;
Stanje okoliša Federacije Bosne i Hercegovine - Izvještaj za 2010. godinu, Federalno ministarstvo
okoliša i turizma;
Strategija upravljanja čvrstim otpadom za BiH, 2000;
Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017, Federalno ministarstvo okoliša i turizma;
Prostorni plan kantona Središnja Bosna / Srednjobosanskog kantona 2005-2025;
Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Travnik 2010-2015 („Službene novine Općine
Travnik”, br. 11/05”);
Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Jajce, 2010;
Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Kiseljak, 2011;
Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Vitez 2008-2012;
Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Novi Travnik 2009;
Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Bugojno, 2006-2007 (dostupan na:
http://www.scribd.com/doc/153367643/LEAP-Bugojno );
Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Fojnica 2004;
Strategija razvoja Općine Travnik 2011-2015 („Službene novine Općine Travnik br. 10/11“); broj
odluke 01-1-01-3-4-454/11;
Općina Kiseljak - Lokalni ekološki akcioni plan LEAP, 2011;
198
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
Strateški plan razvoja općine Fojnica 2010-2015, nacrt;
Strategija razvoja općine Jajce 2014-2024; nacrt;
Strategija razvoja općine Kiseljak 2013-2020, nacrt;
Strategija lokalnog razvoja općine Bugojno 2010-2015;
Strategija razvoja općine Novi Travnik 2014-2020;
Strategija razvoja Općine Gornji Vakuf-Uskoplje 2010-2015;
Strategija privrednog razvoja Srednjobosanskog Kantona za period 2013.- 2023. godina, nacrt;
Studija izvodljivosti za regionalnu sanitarnu deponiju otpada Srednjobosanskog kantona, regija 1
(SBK/KSB, regija 1), Septembar 2012. godine, Nacrt izvještaja;
Popis stanovništva, domaćinstava/kućanstava i stanova u BiH 2013.godine, Preliminarni rezultati
po općinama i naseljenim mjestima u FBiH, BIH, FBiH, Federalni zavod za statistiku, Statistički
bilten br. 195, Sarajevo, decembar 2013.( www.statistika.ba);
Podaci o klizištima na području SBK/KSB, Federalna uprava civilne zaštite, 2014;
Komentar karte upotrebne vrijednosti zemljišta na području Srednjobosanskog kantona,
Elaborat, Federalni zavod za agropedologiju Sarajevo , 2005. godina, Sarajevo;
Izvještaji o analizi tla sa poplavnih područja Općina: Bugojno, Busovača, Donji Vakuf, Jajce,
Kiseljak, Travnik i Vitez, Federalni zavod za agropedologiju, 2014;
Naputak o jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta u bonitetne
kategorije, (Službene novine FBiH, br 78/09), Vlada Federacije BiH, 2009. godina;
Analiza pritisaka i utjecaja, procjena rizika (Knjige: podsliv Vrbasa i podsliv Bosne), Institut za
hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu, 2010. godina
Zaštita kvaliteta voda na slivnom području rijeke Fojnice, Institut za hidrotehniku Građevinskog
fakulteta u Sarajevu, 2006. godina;
Časopis „Voda i mi“ br. 78 iz 2012. godine, Agencija za vodno područje rijeke Save;
Časopis „Voda i mi“ br. 83 iz 2013. godine, Agencija za vodno područje rijeke Save;
Federalni operativni plan odbrane od poplava-FOP 2010 (Knjiga: Sliv rijeke Vrbas), Zavod za
vodoprivredu Sarajevo, juli 2010. godine;
Rezultati fizičko-hemijskih i bioloških ispitivanja kvaliteta površinskih voda u podslivovima Bosne
i Vrbasa na mjernim mjestima na području Srednjobosanskog kantona u periodu 2007.-2013.
godina, Agencija za vodno područje rijeke Save Sarajevo;
Podaci iz Vodnog katastra Informacionog sistema voda za područje Srednjobosanskog kantona,
Agencija za vodno područje rijeke Save Sarajevo, 2014. godina;
Podaci o vodovodnoj mreži, potrošnji vode i projekciji potreba za vodom, Ministarstvo
vodoprivrede, poljoprivrede i šumarstva SBK/KSB, 2014. godina;
Podaci o koncesijama za izvorišta u sistemu javnog vodosnabdijevanja, Ministarstvo
vodoprivrede, poljoprivrede i šumarstva SBK/KSB, 2014. godina;
Podaci o koncesijama na vodne resurse za male i mini hidroelektrane na području SBK/KSB za
period 2000.-2012. godina, Ministarstvo vodoprivrede, poljoprivrede i šumarstva SBK/KSB, 2014.
godina;
Preliminarna procjena poplavnih rizika za vodotoke I i II kategorije, Institut za hidrotehniku
Sarajevo 2012. godine;
Strategija upravljanja vodama FBiH 2010.-2022. godina; Ministarstvo vodoprivrede,
poljoprivrede i šumarstva FBIH;
Saopćenje – Statistika okoliša „Javni odvoz i odlaganje komunalnog otpada“ od 25.10.2013.god.;
Registra o postrojenjima i zagađivanjima u Federaciji BiH (BH PRTR)
(http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/86/registri-i-izvjescaronivanje);
Plan aktivnosti za eksploataciju sirovog gipsa, na površinskom kopu „Breščić“-Kulen Vakuf za
postojeće pogone i postrojenja (http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/378/ );
Plan aktivnosti B.S.I. d.o.o. Jajce (www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/PA%20BSI.doc);
Plan upravljanja otpadom u pogonu za proizvodnju ferosilicija firme ”TRIMGRAD” d.o.o. Jajce
(http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/728/javna-rasprava-ldquotrimgradrdquo-doo-jajceproizvodnja-ferosilicija-silicijum-metala);
199
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
66. Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjivanje emisija, odnosno zagađenja i za
usaglašavanje sa najboljom raspoloživom tehnikom za pogon kovačnice ''NT FORGING'' d.o.o
Novi Travnik ( http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/309/);
67. Zahtjevi za izdavanje okolišne dozvole za kompleks klaonice i prerade mesa Bajra, d.o.o Dolac
n/L Travnik (http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/537/javni-uvid-mesna-industrija-bajra-doodolac-na-lascaronvi-travnik-prerada-i-klaonica);
68. Plan za upravljanje otpadom za postojeće pogone i postrojenja “PPPD Poljorad” d.o.o. Turbe,
Općina Travnik;
69. Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole Tamex (www.fmoit.gov.ba/download/Plan%20aktivnosti%20TAMEX.pdf);
70. Pregled i stanje biološke i pejzažne raznolikosti u BiH: Bosna i Hercegovina – zemlja raznolikosti,
Sarajevo, 2009.god.;
71. Crvena lista flore FBiH
(http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20Flore%20FBiH.pdf);
72. Revizija ribarske osnove za ribolovno područje Srednjebosanski kanton/Kanton Središnja Bosna,
2014.god.;
73. Plan upravljanja zaštićenim područjem Spomenik prirode “Prokoško jezero”, Sarajevo/Travnik,
novembar 2006.god.;
74. Izvještaj o stanju u poljoprivredi (zeleni izvještaj) u 2011. godini, Sarajevo, juni 2013. godine,
Vlada FBiH;
75. Program razvoja poljoprivrede na području Srednjobosanskog kantona (2009-2015), maj 2009.
godine;
76. Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u Federaciji Bosne i Hercegovine 2012.
godina, Sarajevo, jula 2013. godine, Zavod za javno zdravstvo FBiH;
77. Bilteni SBK/KSB za period 2012. – 2013. godina;
78. Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji zdravstvene zaštite u SBK / KSB u
2012. godini, Travnik 2014. godina, Zavod za javno zdravstvo SBK / KSB;
79. Nacionalni ekološki akcioni plan BiH (NEAP), 2003;
80. Drugi nacionalni izvještaj Bosne i Hercegovine u skladu s okvirnom konvencijom Ujedinjenih
Naroda, juni 2013.
81. Pregled zaštićenih objekata prirode u BiH, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 2008.;
82. Zaštita prirode – međunarodni standardi i stanje u BiH, Udruženje za zaštitu okoline Zeleni –
Neretva, Konjic, 2008.;
83. Crvena lista ugroženih divljih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i gljiva („Službene novine
Federacije BiH“, broj: 7/14)
84. Crvena lista flore Federacije BiH
(http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20Flore%20FBiH.pdf);
85. Crvena lista faune Federacije BiH
(http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20Faune%20FBiH.pdf);
86. Crvena lista gljiva Federacije BiH
(http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20gljiva%20FBiH.pdf);
87. Pregled biodiverziteta, geodiverziteta i prirodnog naslijeđa Federacije BiH
(http://www.fmoit.gov.ba/download/Biodiverzitet.pdf);
88. Spomenik prirode “Prokoško jezero“ (http://www.fmoit.gov.ba/download/
SPOMENIK%20PRIRODE%20PROKOSKO%20JEZERO.doc)
89. Program razvoja poljoprivrede na području Srednjobosanskog kantona (2009-2015), Federalni
razvoj za poljoprivredu Sarajevo;
90. Informacija o stanju poljoprivrede u SBK/KSB, Ministarstvo šumarstva, poljoprivrede i
vodoprivrede SBK/KSB, 2013;
91. Izvještaj o realizaciji projekta “Jajce – sanacija korita rijeke Plive i vodopada”, Federalno
ministarstvo okoliša i turizma, 2013;
92. Uloga šumskih resursa u turizmu i rekreaciji, Studija, CEPOS Sarajevo, 2011;
93. Šume visoke zaštitne vrijednosti u BiH - vrednovanje i izdvajanje (Projekat razvoja i očuvanja
šuma – FDCP), Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, PIU Šumarstva, 2007;
200
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
94. Guide for developing Preliminary analysis of the state-of-the-art and Action Plan For RES
Potential Map Building, ENergy Efficiency and Renewables–SUPporting Policies in Local level
for EnergY, Ener Supply, 2010;
95. Dokumentacija o strukturi površina šuma i šumskog zemljišta u SBK/KSB, Kantonalna uprava za
šumarstvo SBK/KSB, 2014;
96. Šumskoprivredna osnova za ŠGP “Gornje Vrbasko“, JP. "Bosanskohercegovačke šume" Sarajevo i
ŠPD. "Srednjebosanske šume/Šume središnje Bosne" Donji Vakuf, 2006;
97. Šumskoprivredna osnova za ŠGP “Srednje Vrbasko“, JP. "Bosanskohercegovačke šume" Sarajevo
i ŠPD. "Srednjebosanske šume/Šume središnje Bosne" Donji Vakuf, 2006;
98. Šumskoprivredna osnova za ŠGP “Lašvansko“, JP. "Bosanskohercegovačke šume" Sarajevo i ŠPD.
"Srednjebosanske šume / Šume središnje Bosne" Donji Vakuf, 2006;
99. Šumskoprivredna osnova za ŠGP “Fojničko“, JP. "Bosanskohercegovačke šume" Sarajevo i ŠPD.
"Srednjebosanske šume / Šume središnje Bosne" Donji Vakuf, 2007;
100. Šume – indikatori kvaliteta okoliša, Zbornik radova sa Naučne konferencije ANU BiH, Posebno
izdanje Knjiga19, Ed.: Taib Šarić & Vladimir Beus, Sarajevo, 2011;
101. Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva na području Srednjobosanskog kantona za 2013.
godinu, Kantonalni zavod za javno zdravstvo Travnik;
102. Plan aktivnosti za pogone i postrojenja za proizvodnju gipsa firme “KOMAR – Tvornica gipsa“
d.d. Donji Vakuf, 2009;
103. Plan aktivnosti za pogon za proizvodnju aluminijskih odljevaka, investitora “Jajce Alloy Wheels“
d.o.o. Jajce, 2010;
104. Plan aktivnosti za pogon za proizvodnju opruga i dijelova filtera za ulje operatora SARAJKOMERC d.o.o. Gornji Vakuf – Uskoplje, 2010;
105. Plan aktivnosti za kamenolom firme “Građevinar“ d.o.o. Novi Travnik, 2010;
106. Plan aktivnosti za pogone za eksploataciju i preradu tehničko-građevinskog kamena i
proizvodnju betonskih proizvoda u Pruscu kod Donjeg Vakufa, operatora Rudnici gipsa d.d. Donji
Vakuf, 2011;
107. Plan aktivnosti za pogone i postrojenja Rudnika uglja “Gračanica“ d.o.o. Gornji Vakuf - Uskoplje,
2012;
108. Plan aktivnosti za pogone i postrojenja za primarnu preradu drveta i proizvodnju drvenih
koturova za namotavanje kabla u Jajcu operatora “LIV PROM“ d.o.o. Jajce, 2013;
109. Plan aktivnosti za pogone i postrojenja za primarnu preradu drveta operatora “Karašin-Komerc“
d.o.o. Bugojno, 2014;
110. Konačan izvještaj revizije učinka: “Nedovoljna obnova šuma u Federaciji BiH kao posljedica
neefikasnog sistema upravljanja šumama“, Ured za reviziju institucija Federacije BiH, mart 2014.
godine.
201
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
PRILOZI
202
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Prilog 1.
Poglavlje 2.4. Poljoprivreda
Tabela 69. Brojno stanje stoke na području SBK/KSB u 2010. godini
Goveda
Općina
Ovce
Svinje
Košnice
pčela
Ukupno
Krave i steone
junice
Ukupno
Plotkinje
Ukupno
Krmače i
nazimice
Bugojno
7.175
5.023
11.390
9.112
112
78
1.050
Busovača
4.414
3.089
2.951
2.361
414
280
761
Dobretići
175
123
595
476
22
6
-
Donji Vakuf
1.918
1.343
2.400
1.920
134
90
650
Fojnica
3.500
2.450
4.250
3.400
280
213
400
Gornji
Vakuf/Uskoplje
2.713
1.899
8.959
7.167
840
526
620
Jajce
1.663
1.164
3.740
2.992
504
56
1.120
Kiseljak
2.975
2.083
1.785
1.428
3.920
504
320
Kreševo
866
606
884
707
1.456
560
170
Novi Travnik
4.652
3.256
6.003
4.802
1.247
137
540
Travnik
8.916
6.241
35.850
28.680
1.641
185
1.100
Vitez
2.100
1.470
935
748
1.590
694
200
UKUPNO
41.067
28.747
79.742
63.793
12.160
3.329
6.931
Tabela 70. Prikaz broja farmi goveda prema broju grla u pojedinim općinama SBK/KSB
Farme (5-9 grla)
Općina
Farme (10-20 grla)
2012.
Općina
Farme (20 i više grla)
2012.
Općina
2012.
Bugojno
24
Bugojno
5
Bugojno
1
Busovača
1
Busovača
1
Novi Travnik
3
Dobretići
1
Dobretići
1
Travnik
2
Donji Vakuf
14
Donji Vakuf
3
G.Vakuf / Uskoplje
26
G.Vakuf / Uskoplje
2
Jajce
33
Jajce
2
Kiseljak
8
Novi Travnik
9
Novi Travnik
29
Travnik
6
Travnik
133
Vitez
3
Vitez
7
Fojnica
3
Tabela 71. Broj pčelinjih društava na području SBK/KSB u 2012. godini
Općina
Košnica (kom)
Bugojno
1.900
Busovača
800
Dobretići
20
Donji Vakuf
1.000
Fojnica
2.000
Gornji Vakuf/Uskoplje
1.600
203
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Općina
Košnica (kom)
Jajce
1.120
Kiseljak
700
Kreševo
300
Novi Travnik
900
Travnik
9.040
Vitez
682
UKUPNO:
20.062
Tabela 72. Oranične površine po načinu korištenja u SBK/KSB (ha)
2006.
Općina
Oranice,
bašte i
vrtovi
2007.
Ukupno
Žito
(ha)
(ha)
Ugari,
neobr.
oranice
Oranice,
bašte i
vrtovi
(ha)
(ha)
(ha)
Ukupno
Žito
(ha)
(ha)
Ugari,
neobr.
oranice
(ha)
Bugojno
5.872
2.654
660
3.210
5.744
2.593
704
3.134
Busovača
1.130
1.127
553
0
1.178
1.171
561
0
Dobretići
1.637
5
0
1.632
1.637
5
0
1.633
Donji Vakuf
4.857
578
127
4.267
5.658
573
152
5.068
Fojnica
1.915
1.118
235
795
1.915
1.169
278
745
G.Vakuf/Uskoplje
4.900
3.651
555
1.237
4.900
3.710
570
1.169
Jajce
5.851
1.080
197
4.738
5.851
1.191
202
4.625
Kiseljak
5.476
1.471
576
3.991
5.463
1.307
543
4.140
Kreševo
2.160
683
68
1.470
2.229
702
55
1.518
Novi Travnik
2.089
740
430
1.321
2.009
720
430
1.258
Travnik
8.468
1.220
521
7.246
8.437
1.307
555
7.128
Vitez
3.028
2.390
1.030
621
3.122
2.453
1.010
652
47.383
16.717
4.952
30.528
48.143
16.901
5.060
31.070
Ukupno
Tabela 73. Ostvareni prinosi žita u SBK/KSB
2006
2007
Prinos
Požnjevena
površina
Požnjevena
površina u
ha
Ukupno
Po ha
u ha
Ukupno
Po ha
1.712
5.366
3,1
1.775
4.939
2,8
387
1.198
3,1
391
1.123
2,9
1.045
2.999
2,9
1.021
2.214
2,2
390
1.007
2,6
373
872
2,3
0
0
0,0
60
204
3,4
Kukuruz-zrno
1.161
3.849
3,3
1.181
1.393
1,2
Kukuruz-krma
342
6.226
18,2
414
5.318
12,8
5.037
20.645
4,1
5.215
16.063
3,1
Žito
Pšenica
Raž
Ječam
Zob
Tritikale
UKUPNO
(tona)
Prinos (tona)
204
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Tabela 74. Prinos žita u SBK/KSB po općinama u 2007.godini
Pšenica
Općina
Raž
Ječam
Zob
Kukuruz za
zrno
Kukuruz za
krmu
Σt
t/ha
Σt
t/ha
Σt
t/ha
Σt
t/ha
Σt
t/ha
Σt
t/ha
Bugojno
640
4,0
492
4,1
405
1,5
180
3,0
120
3,0
1.350
15,0
Busovača
189
1,3
28
1,4
40
1,3
68
1,1
300
1,0
100
10,0
Dobretići
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Donji Vakuf
80
4,0
20
4,0
36
3,0
15
3,0
106
2,0
480
12,0
Fojnica
403
3,1
136
2,9
107
2,9
70
2,7
106
2,8
72
18,0
G.Vakuf/Uskoplje
754
2,6
100
2,5
473
2,7
75
2,5
38
2,5
900
18,0
Jajce
50
1,1
-
-
74
1,3
12
1,2
158
1,8
105
7,0
Kiseljak
599
2,7
186
2,0
106
1,9
10
1,0
198
1,3
340
10,0
Kreševo
6
1,0
2
1,0
41
1,1
2
1,0
7
1,2
17
5,5
Novi Travnik
390
2,6
69
2,3
145
2,3
60
2,0
38
1,5
40
5,0
Travnik
906
2,7
50
2,5
250
2,5
30
2,0
120
1,5
1.58
0
15,2
Vitez
1.002
3,6
60
3,2
573
3,0
364
2,8
209
0,5
334
6,0
UKUPNO
5.019
2,8
1.143
2,9
2.250
2,2
886
2,3
1.394
1,2
5.318
12,8
Tabela 75. Površine i prinosi važnijih povrtlarskih kultura na području SBK/KSB
2007.
Kultura
ha
Ukupan prinos (tona)
t/ha
3.474
22.837
6,6
Grah/Grah mahunar
563
665
1,2
Kupus i kelj
610
6.353
10,3
Crni luk
304
1.406
4,7
Paradajz
70
320
4,4
UKUPNO
5.021
31.581
5,54
Krompir
Tabela 76. Površine i prinosi povrća na području pojedinih općina SBK/KSB
Krompir
Općina
ha
Ukup
no t
Grah
Luk crni
Kupus i kelj
t/ha
ha
Ukupn
ot
t/ha
ha
Ukupn
ot
t/ha
ha
Ukupn
ot
t/ha
Bugojno
456
3760
9,0
70
105
1,5
70
560
8,0
170
2720
16,0
Busovača
200
900
4,5
80
40
0,5
10
20
2,0
15
105
7,0
Dobretići
2
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Donji Vakuf
184
1000
4,0
25
-
-
12
40
4,0
6
70
7,0
Fojnica
510
4598
9,0
74
185
2,5
42
168
4,0
10
180
18,0
Gornji Vakuf
/Uskoplje
750
4500
6,0
7
7
1,0
7
56
8,0
150
2250
15,0
Jajce
410
3280
8,0
153
168
1,1
30
90
3,0
46
368
8,0
Kiseljak
200
1600
8,0
40
80
2,0
60
210
3,5
95
247
2,6
Kreševo
130
481
3,7
30
30
1,0
18
49
2,7
50
85
1,7
Novi Travnik
100
340
3,4
6
5
0,9
5
8
1,5
3
18
6,0
Travnik
235
959
4,5
30
21
0,7
30
45
1,5
50
100
2,0
Vitez
297
1419
4,8
48
24
0,5
20
160
8,0
15
210
14,0
205
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Krompir
Općina
Ukupno
ha
Ukup
no t
Grah
t/ha
3474
ha
Ukupn
ot
Luk crni
t/ha
563
ha
Ukupn
ot
304
Kupus i kelj
t/ha
ha
Ukupn
ot
t/ha
610
Tabela 77. Površine i proizvodnja sjemenskog krompira u 2007.godini na području SBK/KSB
Red.broj
Proizvođač
Površina (ha)
Proizvodnja (t)
1
ZZ “PUP” Fojnica
8
168,0
2
ZZ “FOJNICA” Fojnica
17,5
199,0
3
“IMB KOMERC” Bugojno
13,9
340,6
4
ZZ “POLJOPRODUKT” Bugojno
21
242,0
5
PD “VLAŠIĆ” Travnik
22
302,0
82,4
1.251,6
Ukupno
206
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Prilog 2.
Poglavlje 2.7. Stanje i okolišni indikatori u oblasti voda
Tabela 78. Lista izdatih konecesija za male i mini hidroelektrane na području SBK/KSB9
R.B
KONCEISJA
KONCESIONAR
Vrijeme dodjele
Instalaciona
Godišnja
koncesije
(kWh)
proizvodnja
(GWh)
1.
“Jezernica”na r. Jezernici
„Intrade-energija“ Sarajevo
07.07.2000 .g.
680
3,631
2.
“Botun” na r. Kozici
„Intrade-energija“ Sarajevo
07.07.2000 .g.
1020
6,089
3.
“Mujakovići”
Jezernici
„Intrade-energija“ Sarajevo
07.07.2000 .g.
1374
7,414
4.
“Majdan” na r. Kozici
„Intrade-energija“ Sarajevo
09.01.2004 .g.
2236
11,98
5.
“Pogledala” na r. Borovnici
“Kara-drvo” Kiseljak
09.01.2004 .g.
437
2,703
6.
“Sastavci” na r. Vrbas
“IEP
Energija”
G.Vakuf/Uskoplje
01.09.2011 .g.
704
3,150
7.
“Jelići”na r. Vrbas
“Inter Energo” G.V./Uskoplje
28.02.2011 .g.
1350
6,310
8.
“Dub potok” na r. Desna
“IEP
Energija”
G.Vakuf/Uskoplje
01.09.2011 .g.
850
4,058
9.
“Dubrava” na r. Kozici
“Wind-Neretva” Konjic
31.12.2009 .g.
1294
5,550
10.
“Desna-ušće” na r. Vrbas
“Ferbos” Jajce
21.12.2004 .g.
1031
5,220
11.
“Voljevac” na r. Vrbas
“Elektro grupa” Jajce
12.11.2009 .g.
650
4,483
12.
“Prusac 1”na Prusačkoj r.
“Comprex” Sarajevo
15.07.2004 .g.
721
4,801
13.
“Mujada”na Prusačkoj r.
“GRID-BH” Sarajevo
15.07.2004 .g.
1127
7,646
14.
“ Podkozica”na r. Kozici
“GRID-BH” Sarajevo
15.07.2004 .g.
635
2.759
15.
“Poljanice 1” na r. Bila
“GRID-BH” Sarajevo
15.07.2004 .g.
2795
13,142
16.
“Poljanice 2” na r. Bila
“GRID-BH” Sarajevo
15.07.2004 .g.
630
5, 209
17.
“Hum”na r. Jasenici
“ESKIMO S2” Travnik
16.05.2011 .g.
648
3,213
18.
“Mošćani”na r. Kozici
“Comprex”Sarajevo
15.07.2004 .g.
948
4,575
19.
“Vitez 1”na r. Lašvi
“MHE Vitez 1” GMS Vitez
05.10.2004 .g.
2x600
6,088
20.
“Jajce-EB”Plivsko jezero
“Elektrob.-N”Jajce
27.04.2005 .g.
1359
9,460
21.
“Vileška” na Vileškom p.
“Eskimo S2” Travnik
24.03.2010 .g.
344
1,929
22.
“Pršljanica 1” na Pršljanici
“ VESNA-S “ Bugojno
21.09.2005.g.
1,100
23.
“Pršljanica
r.Pršljanici
“VESNA-S “ Bugojno
21.09.2005.g.
3,060
24.
“Grablje “ na rij.Borovnici
“KARA-DRVO” Kiseljak
21.09.2005.g.
354,3
2,146
25.
“Luke “ na rij.Željeznici
“Company Peeb”ravnik
13.07.2009.g.
1573
9,331
26.
“Torlakovac “ Sokolinski p.
“VLAŠIĆ Gradnja “ Travnik
14.09.2010.g.
370
2,08
27.
«Šedinac»
Šedinac
«Mlinpek Žitar» Jajce
26.03.2010.g.
200
1,00
28.
“Podstinje” na r. Bila
“ Eskimo S2” d.o.o. Travnik
10.12.2007.g.
420
1,672
29.
«Bakovići 1»na r. Bistrici
«Vizura» Fojnica
15.02.2008.g.
2172
11,500
na
2
na
“
r.
na
potoku
207
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
R.B
KONCEISJA
KONCESIONAR
Vrijeme dodjele
Instalaciona
Godišnja
koncesije
(kWh)
proizvodnja
(GWh)
30.
«Željeznica
Željeznici
1»na
r.
«Vizura» Fojnica
08.12.2006.g.
920
4,850
31.
«Željeznica
Željeznica
3»na
r.
«Vizura»Fojnica
31.01.2007.g.
840
3,950
32.
«Željeznica
Željeznici
r.
«Radava» Fojnica
08.12.2006.g.
898
4,523
33
„Sikira” na p. Sikira
„IEP Energija“
G.Vakuf/Uskoplje
06.01.2007.g.
406
1,580
34.
«Derala» na p. Derala
«Inter Energo»
G.V./Uskoplje
28.02.2011.g.
234
1,010
35.
«Ružinovac» na r. Vrbas
«Inter Energo»
G.V./Uskoplje
28.02.2011.g.
992
4,799
36.
«Brestovski potok» na r.
Desna
„Turbina“ Bugojno
02.02.2007.g.
980
4,310
37.
«Kordići»na r. Bunti
«Pro-el» Bugojno
11.12.2006.g.
418
2,298
38.
«Kruščica 1» na r. Kruščici
«Genna»Vitez
17.01.2007.g.
662
3,050
39.
«Kruščica 2»na r. Kruščici
«Higracon» Sarajevo
01.10.2012.g.
398
1,917
40.
«Mlinište» na r. Mlinište
«Halt» Vitez
08.01.2007.g.
175
0,761
41.
«Merdani» na r. Lašvi
«HEGrablje» Busovača
02.02.2007.g.
2216
11,5161
42.
«Žica»na r. Fojnici
«Žica» Sarajevo
07.05.2007.g.
1400
6,80
43.
«Fojnica»na r. Dragači
«Žica» Sarajevo
07.05.2007.g.
700
3,356
44.
„Bilavoda“ na p. Bila voda
«Elgrad» Jajce
22.05.2006.g.
55
0,324
45.
«Ipota» na p. Ipot
«Elgrad» Jajce
05.10.2006.g.
75
0,477
46.
«Kasumi» na p. Kasumi
«Elgrad» Jajce
05.10.2006.g.
35
0,244
47.
«Poljanskipotok»
Poljanskom p.
«Elgrad» Jajce
05.10.2006.g.
35
0,223
48.
«Glasinac» na p. Glasinac
«Elgrad» Jajce
05.10.2006.g.
2x50
0,478
49.
„Velike vode“na r. V.vode
„Energy“ Kreševo
29.03.2010.g.
320
1,676
50.
„Toplica 1“na r. Lepenici
„Vipriko“ Sarajevo
16.05.2011.g.
960
4,50
51.
„Toplica 3“na r. Lepenici
„DF Gradnja“ Konjic
17.10.2011.g.
380
1,857
52.
„Dolac“na r. Bila
„Mini Wat“ Travnik
27.12.2012.g.
585
2,272
53.
„Zaseljački potok“
Zaseljačkoj r.
„Kamenjak Cop“ Travnik
27.12.2012.g.
339
1,160
54.
„Babanovac“na r. Ugar
„Eskimo S2“ Travnik
15.03.2013.g.
1153
4,609
55.
„Duboko“na Dubokom p.
„Eskimo S2“ Travnik
27.12.2012.g.
400
2,790
56.
„Velići“na r. Bunti
„Velići“ Bugojno
27.12.2012.g.
148
0,765
57.
„Zlatac“na rijeci Bunta
„Elektrovolt“ Travnik
27.12.2012.g.
85
0,390
58.
„Planinica“na r. Bunti
„Elektrovolt“Travnik
27.12.2012.g.
110
0,500
59.
„Lašva“na r. Lašvi
„G-Tank“ Vitez
27.12.2012.g.
980
5,560
4»
na
na
na
208
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
R.B
KONCEISJA
KONCESIONAR
Vrijeme dodjele
Instalaciona
Godišnja
koncesije
(kWh)
proizvodnja
(GWh)
60.
„Vileška II“na Vileškom p.
„FALLS“ Bugojno
27.12.2012.g.
141
0,560
61.
„Tulova“na rijeci Bunta
„Dedić Company“ Bugojno
27.12.2012.g.
120
0,540
209
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Tabela 79. Ukupni teret zagađenja iz tačkastih izvora u podslivu Vrbasa10
Vodotok
Vrbas
Pliva
Ugar
Veseočica
Duboka
Duboka-V.duboka
Bistrica
Bistrica-Mutnica
Lašva
Bila
Kozica
57
VT_ID
103008
103009
103010
103011
103012
301001
301002
302005
302006
302007
303008
303009
303010
304011
304012
408027
408028
408029
408030
408031
408066
408067
408068
408069
408070
408071
408072
BPK
t/god
204,98
927,60
203,67
398,16
Stanovništvo
N
t/god
41,00
185,52
40,73
79,63
P
t/god
6,32
28,60
-
BPK
t/god
0,3
n.a57
65,26
-
18,4
P
t/god
0
n.a
0,292
-
BPK
t/god
38,47
368,28
1,93
-
Deponije
N
t/god
17,59
168,67
0,876
-
2,84
0,51
0,00
6,57
2,96
Ukupno
N
t/god
0
58,62
0
354,19
0
0
0
0,876
0
0
6,9
0
0
0
0
P
t/god
0
6,41
0
29,46
0
0
0
0,00
0
0
0,292
0
0
0
0
203,67
398,16
17,16
40,73
79,63
3,47
6,28
12,28
0,01
91,98
18,40
2,84
P
t/god
0,09
0,86
0,00
-
BPK
t/god
0
243,35
0
1.295,88
0
0
0
1,93
0
0
65,26
0
0
0
0
0,01
6,28
12,28
10,59
91,98
Industrija
N
t/god
0,03
n.a
6,9
-
Identificirana industrija, ali nema podataka
210
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Vodotok
Grlovnica
Fojnička rijeka
Dragača
Željeznica
Lepenica
VT_ID
408073
408074
408078
408079
408080
409032
409033
409034
409035
409036
409037
409038
409039
409043
409044
409045
409202
BPK
t/god
Stanovništvo
N
t/god
P
t/god
BPK
t/god
Industrija
N
t/god
P
t/god
BPK
t/god
8,03
Deponije
N
t/god
BPK
t/god
Ukupno
N
t/god
P
t/god
0,02
201,03
42,32
5,97
193
38,6
5,95
98,55
19,71
3,04
98,55
19,71
3,04
88,33
17,67
2,72
88,33
17,67
2,72
40,95
8,19
1,26
79,28
19,61
1,61
14,60
0,62
0,29
23,73
3,72
P
t/god
10,80
0,05
211
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Tabela 80. Ukupni teret zagađenja iz rasutih izvora zagađenja u podslivu Vrbasa i Bosne10
Vodotok
VT_ID
Stanovništvo priključeno na
septičke jame
Način korištenja zemljišta
Stočarstvo
Ukupno
BPK
N
P
BPK
N
P
BPK
N
P
BPK
N
P
t/god
t/god
t/god
t/god
t/god
t/god
t/god
t/god
t/god
t/god
t/god
t/god
-
131,31
13,40
0,63
2,82
0,1
0,63
134,13
13,5
-
52,31
5,61
2,45
11,05
0,37
318,42
134,98
17,67
-
40,63
3,20
3,23
14,54
0,49
3,23
55,17
3,69
-
195,99
18,86
9,91
44,25
1,51
407,41
329,88
35
103012
-
10,14
0,56
1,49
6,71
0,23
1,49
16,85
0,79
301001
-
2,48
0,31
0,08
0,38
0,01
0,08
2,86
0,32
301002
-
7,35
0,82
0,27
1,24
0,04
0,27
8,59
0,86
-
41,51
3,51
0,23
1,06
0,04
10,91
44,99
3,95
302006
-
25,84
2,03
2,72
12,23
0,42
2,72
38,07
2,45
302007
-
11,93
0,78
5,33
23,99
0,81
5,33
35,92
1,59
Veseočica
303008
-
16,34
1,55
1,60
7,22
0,24
1,6
23,56
1,79
Duboka
303009
-
6,76
0,49
0,88
3,96
0,13
0,88
10,72
0,62
DubokaV.duboka
303010
-
1,72
0,09
0,10
0,45
0,02
0,1
2,17
0,11
Bistrica
304011
-
13,26
0,85
1,31
5,92
0,20
1,31
19,18
1,05
BistricaMutnica
304012
-
7,64
0,45
0,04
0,20
0,01
0,04
7,84
0,46
Lašva
408027
14,07
1,45
0,00
14,07
1,45
103008
103009
Vrbas
302005
Ugar
71,62
11,69
103010
103011
Pliva
315,97
397,50
89,64
14,63
144,93
32,85
5,36
10,68
2,42
0,4
212
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Vodotok
VT_ID
Stanovništvo priključeno na
septičke jame
P
BPK
N
P
BPK
N
P
BPK
N
P
t/god
t/god
t/god
t/god
t/god
t/god
t/god
t/god
t/god
t/god
t/god
t/god
259,02
58,71
9,58
41,08
4,28
259,02
99,79
13,86
26,33
3,14
2,95
13,27
0,45
2,95
39,60
3,59
48,13
4,82
12,44
55,99
1,90
618,72
241,54
29,15
408031
0,85
0,07
0,32
1,44
0,05
0,32
2,29
0,12
408066
3,33
0,40
0,04
0,18
0,01
0,04
3,51
0,40
408067
5,10
0,55
0,74
3,32
0,11
0,74
8,42
0,66
408068
28,26
2,88
5,86
26,39
0,90
5,86
54,65
3,77
408069
13,69
1,19
4,33
19,48
0,66
4,33
33,16
1,85
408070
9,43
0,61
3,07
13,84
0,47
3,07
23,28
1,08
408071
1,30
0,16
0,00
1,30
0,16
35,84
3,78
0,12
0,54
0,02
195,50
80,66
11,03
408073
5,54
0,53
0,02
0,09
0,00
0,02
5,63
0,53
408074
1,94
0,11
0,00
1,94
0,11
408078
24,44
2,55
0,09
0,43
0,01
0,09
24,87
2,56
17,39
1,62
0,00
0,01
0,00
260,45
76,45
11,26
408080
0,76
0,04
0,00
0,01
0,00
0,00
0,77
0,04
409032
3,21
0,39
0,89
4,02
0,14
0,89
7,23
0,53
409033
23,87
2,63
0,00
23,87
2,63
32,54
3,75
4,57
20,56
0,70
271,21
113,54
14,32
8,62
1,03
1,04
4,68
0,16
1,04
13,30
1,18
408030
Grlovnica
Fojnička
rijeka
Ukupno
N
408029
Kozica
Stočarstvo
BPK
408028
Bila
Način korištenja zemljišta
408072
408079
409034
409035
606,28
195,38
260,45
266,64
137,42
44,29
59,04
60,44
22,43
7,23
9,64
9,87
213
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Vodotok
VT_ID
Željeznica
Način korištenja zemljišta
Stočarstvo
Ukupno
BPK
N
P
BPK
N
P
BPK
N
P
BPK
N
P
t/god
t/god
t/god
t/god
t/god
t/god
t/god
t/god
t/god
t/god
t/god
t/god
146,64
33,24
5,43
10,88
1,08
0,02
0,10
0,00
146,66
44,23
6,52
409037
18,57
1,58
0,01
0,04
0,00
0,01
18,61
1,58
409038
16,61
1,37
0,38
1,71
0,06
0,38
18,32
1,43
409039
2,78
0,16
0,40
1,82
0,06
0,40
4,60
0,22
409036
Dragača
Stanovništvo priključeno na
septičke jame
214
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Prilog 3.
Poglavlje 2.11. Stanje i okolišni indikatori u oblasti prirode
Tabela 81. Popis biljnih vrsta sa područja SBK/KSB evidentiranih na Crvenoj listi flore FBIH
Vrsta
Arabis scopoliana Boiss.
Narodni naziv
Skopolijeva gušarka
Rasprostranjenost
Plazenica, Vlašić,
Vranica
Vranica
Vranica, Vilenica pl.Travnik
Kod Travnika, Vlašić
Vranica-Prokoško j.
Status
Nedovoljno podataka (D.D.)
Achillea clavennae L.
Achillea lingulata Waldst.
et Kit.
Aconitum anthora L.
Aconitum bosniacum
Beck
Aconitum superbum
Fritsch.
Acorus calamus L.
Bijeli stolisnik
Jezičasti stolisnik
Ugrožena (EN)
Vranička rosulja
Piramidalna ivica
Plazenica (1700 – 1760
m)
Travnik – močvara kod
Doca, okolina Fojnice
Vranica
Vlašić, Vranica
Agrostis vranicensis Pawl
Ajuga pyramidalis L.
Alectrolophus ovifugus
(Chab.) Stern
Alectrolophus dinaricus
(Murb.) Sterneck
Alchemilla vranicensis
Pawlowsky
Allium ochroleucum Kitt.
Alnus viridis (Chaix) DC.
Amphoricarpos autariatus
Blečić et Mayer
Anacamptis pyramidalis
(L.) Rich.
Androsace lactea L.
Anemone baldenis L.
Anthyllis vulneraria L. ssp.
Alpestris (Kit. Ex Schult)
Asch. Et Graebn.
Anthericum liliago L.
-
Vranica
Ranjiva (VU)
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Nedovoljno podataka (D.D.)
Dinarski šuškavac
Vranica
Nedovoljno podataka (D.D.)
Vranička vrkuta
Vranica
Nedovoljno podataka (DD)
Gorski luk
Zelena joha
Autariatska krčagovina
Vlašić
Vranica, Zec pl.
Vlašić
Ugrožena (EN)
Ugrožena (EN)
Ugrožena (EN)
Vrcena vratiželja
Okolina Jajca, Vlašić
Gotovo ugrožena (NT)
Mliječna mužika
Planinska šumarica
Alpski ranjenik
Vlašić, Vranica
Vranica - Krstac
Plazenica, Vlašić,
Vranica
Gotovo ugrožena (NT)
Ranjiva (VU)
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Nerazgranjena vesika
Ranjiva (VU)
Arabis scopoliana Boiss.
Skopolijeva gušarka
Arctous alpina (L.)
Niedenzu
Medvjeđe uho alpsko
Armeria alpina (DC.)
Willd.
Arnica montana L.
Asplenium lepidum C.
Presl.
Asplenium septentrionale
(L.) Hoffm
Obična bijela svila
Drenov klanac kod
Travnika
Plazenica, Vlašić,
Vranica
Vranica: na padinama
Prokoškog jezera (u
zajednici Rhododendron
hirsutum) (cca. 18002000 m), na Krstacu
Alpsi region Vranice
Ranjiva (VU)
Ranjiva (VU)
Athamantha haynaldii
Borb. El Uech.
Hainaldova nevesika
Vranica, Vlašić
Okolina Jajca – Mudići i
potok Janja (550 m)
Glineni škriljci Travnik i
Fojnica; Vranica oko
Prokoškog jezera
Ekosist.i u pukotinama
krečnjačkih stijena
(Amphoricarpion
autariati) na Vlašiću na
Otrovni jedić
Otrovni jedić
Modri jedić
Obični iđirot
Gorska moravka
Prhutava slezenica
Sjeverna slezenica
Ranjiva (VU)
Ranjiva (VU)
Ugrožena (EN)
Ugrožena (EN)
Ranjiva (VU)
Nedovoljno podataka (D.D.)
Nedovoljno podataka (DD)
Nedovoljno podataka (DD)
Ranjiva (VU)
Ugrožena (EN)
215
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Vrsta
Narodni naziv
Rasprostranjenost
području Devečanskih i
Paklarskih stijena, na
1300 do 1750 m
Vranica, uz
visokoplaninske izvore i
potoke na vlažnim
mjestima do 2000 m
Travnik, Vranica,
Bugojno-Han Luka
Prusac-Bugojno
Status
Barbarea balcana Pančić
Balkanska repnica
Bellidiastrum michelii
Casso
Campanula velebitica
Borbás
Campanula latifolia L.
Rozetasti zvjezdan
Ranjiva (VU)
-
Vlašić, Kruščica –
Travnik
Vranica: Tikva i Sjekirica
Campanula moesiaca
Velen.
Campanula sibirica L.
Campanula cochleariifolia
Lam.
Carduus angusticeps
Lindb.
Centaurea fritschii Hayek
Sibirska zvončika
Patuljasta zvončika
Dolina Vrbasa-Jajce
Kajabuša-Vlašić
Gotovo ugrožena (NT)
Gotovo ugrožena (NT)
-
Jajce-Bučac
Nedovoljno podataka (DD)
Fričova zečina
Nedovoljno podataka (DD)
Planinska zečina
Murbekova zečina
Sumbulčić-Vitez,
Paklerovo kod Travnika,
Devečani kod Travnika
Vlašić, Vranica,
Plazenica
Vlašić
Plazenica
Centaurea kotschyana
Heuff. Ex Koch
Centaurea alpina L.
Centaurea murbeckii
Hayek
Centaurea bosniaca
Hayek
Cephalanthera rubra (L.)
Rich
Zečina
Bosanska zečina
Vranica, Zec pl.
Ranjiva (VU)
Crvena naglavica
Ranjiva (VU)
Dugolisna naglavica
Na Šiši kod Jajca,
okolina Travnika,
Fojnice
Vlašić, Vranica
Cephalanthera longifolia
(L.) Fritisch
Cerastium alpinum L.
Cerastium decalvans
Schlosser et Vukot
Cicerbita pancicii (Vis.)
Beauv.
Planinski rožac
Vunasti rožac
Vranica
Vlašić
Pančićeva mliječ
Samešnica oko
D.Vakufa, Korićani –
Vlašić pl.
Vlašić
Vlašić
Gotovo ugrožena (NT)
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Ranjiva (VU)
Convallaria majalis L.
Coronilla vaginalis Lam.
Var. Hercegovinica
(Freyn) Asch.et Gr.
Corydalis ochroleuca Koch
subsp. Leiosperma (Conr.)
Hayek
Crepis alpestris (Jacq.)
Tsch.
Crepis aurea (L.) Cass.
(incl. Crepis bosniaca K.
Maly
Crepis dinarica G. Beck
Đurđica
-
Cyclamen purpurascens
Šumska ciklama
Velebitski zvončić
Širokolisna zvončika
Kritično ugrožena (CR)
Ugrožena (EN)
Gotovo ugrožena (NT)
Kritično ugrožena (CR)
Ranjiva (VU)
Ranjiva (VU)
Ranjiva (VU)
Ranjiva (VU)
Gotovo ugrožena (NT)
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Mlađa
Brdo Hum kod Jajca,
Vlašić
Ugrožena (EN)
Planinski dimak
Vilenica pl.-Travnik
Ranjiva (VU)
Zlatni dimak
Vranica – vegetacija
oko snježanika
Nedovoljno podataka (DD)
Dinarski dimak
Vlašić, Zlatno gumno-G.
Vakuf, Kajabaša –
Travnik
Donji Vakuf, Travnik,
Ugrožena (EN)
Najmanje zabrinjavajuće
216
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Vrsta
Mill.
Narodni naziv
Status
(LC)
Bosanski kaćun
Rasprostranjenost
Vitez-dolina Lašve,
Busovača, Jajce
Vranica
Dactylorhiza cordigera
ssp. bosniaca (Beck) Soó
Daphne blagayana Freyer
Delphinium fissum Waldst
et. Kit
Dianthus croaticus Borbas
Blagajev likovac
Rascjepkani veliki kokotić
Međuvrše kod Kreševa
Vlašić
Ranjiva (VU)
Ranjiva (VU)
Hrvatski klinčić
Ibriši karanfil
Kartuzijanski karanfil
Kod Jajca, Vlašić, oko
Fojnice i Kiseljaka
Vitovlja kod Travnika
Plazenica
Dianthus tergestinus
(Rchb.) A. Kern.
Diphasium alpinum (L.)
Rothm.
Tršćanski karanfil
Obronci Raduše
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Ugrožena (EN)
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Ranjiva (VU)
Dianthus superbus L.
Dianthus sanguineus Vis.
Alpska crvotočina
Nedovoljno podataka (DD)
Dipsacus pilosus L.
Edraianthus niveus G.
Beck
Empetrum
hermaphroditum Hagerup
Erigeron atticus Vill.
Erigeron polymorphus
Scop.
Dlakava češljugovina
Vraničko zvonce
Vranica pl. gdje gradi
specifičnu asocijaciju
Lycopodietum alpini
Lkšić et al 73 bosniacum
Lkšić et al. 73
Rijeka Fojnica, Vitez
Vranica-Loćike, Zec pl.
Mahunica
Vranica
Nedovoljno podataka (DD)
Hudoljetnica
Planinska hudoljetnica
Nedovoljno podataka (DD)
Kritično ugrožena (CR)
Eriophorum gracile Koch
ex Roth
Vitka suhorepka
Euphorbia fragifera Jan.
Euphorbia montenegrina
(Bald.) K. Maly ex Rohlena
Euphrasia illyrica Wettst.
Eryngium alpinum L.
Erythronium dens-canis L.
Jagodasta mlječika
Crnogorska mlječika
Vlašić
Tikva-Vranica pl., Bijela
gromila, Krstac, Zec pl.,
Raduša pl.
Po močvarnim i
tresetnim livadama
između Viteza i
Busovače
Vlašić, Plazenica
Vranica
Ilirska očanica
Planinski kotrljan
Pasji zub
Vlašić
Vlašić
Vranica
Festuca panciciana (Hack)
K. Richt.
Fritillaria tenella M.B.
Galanthus nivalis L.
Pančićeva vlasulja
Kajebaša i Vlaška
Gomila
Ovčarevi na Vlašiću
Vlašić
Ugrožena (EN)
Ranjiva (VU)
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Gotovo ugrožena (NT)
Gentiana dinarica G. Beck
Dinarski encijan
Gentiana silicata (L.)
Borkh.
Gentianella crispata (Vis.)
J. Holub (aggr.)
Trepljasta sirištara
Gentiana kochiana Perro
et Song.
Kohov srčanik
Nježna kockavica
Visibaba
Kovrčavi srčanik
Vlašić, Vranica, Travnik
na Orašju, Guča Gora
na Opaljeniku, Kreševo
(1600 m) na Lopati,
Plazenica
Vranica
Vlašić, Vranica-Krstac,
Plazenica, Raduša, Zec
pl.
Inač pl.-Kreševo,
Vranica: Prokoško j.,
Krstac, Tikva, Stražica,
Ugrožena (EN)
Gotovo ugrožena (NT)
Ugrožena (EN)
Ranjiva (VU)
Ranjiva (VU)
Ranjiva (VU)
Ranjiva (VU)
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Ranjiva (VU)
Nedovoljno podataka (DD)
Ranjiva (VU)
Ranjiva (VU)
217
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Vrsta
Narodni naziv
Status
Žuta sirištara
Rasprostranjenost
Loćike, Bucalović,
Raduša
Vlašić
Gentiana lutea L. subsp.
Symphyandra (Murb.)
Hayek
Gentiana punctata L.
Gymnadenia
odoratissima (L.) Rich
Gladiolus imbricatus L.
Tačkasti srčanik
Mirisavi vranjak
Vlašić
Oko Borovice na Vlašiću
Ranjiva (VU)
Ugrožena (EN)
-
Okolina Travnika,
obronci Vlašića, dolina
Lašve
Korićani prema Vlašiću,
Karaula između
Travnika i Jajca
Oko Travnika i Bugojna
Vlašić, Vranica
Ugrožena (EN)
Gladiolus illyricus W. D. J.
Koch
Ilirski mačić
Hepatica nobilis Schreb.
Hesperis dinarica G. Beck.
In Dorner
Homogyne discolor (Jacq.)
Cass.
Hypochoeris illyrica K
Maly
Hyssopus officinalis L.
Subsp. Pilifer (Gris. Ex
Pant.) Murb.
Ilex aquifolium L.
Iris reichenbachii Heuff.
Var. Bosniaca G. Beck, Iris
reichenbachii Heuff.
Knautia x brandisii Szabo
Knautia sarajevensis
(Beck) Szabo
Knautia travnicensis
(Beck) Szabo
Jetrenka
Dinarska večernica
Ugrožena (EN)
Ilirski jastrebljak
Vranica – vegetacija
oko snježanika, Krstac
Vlaška Gomila – Vlašić,
-
Kod Jajca
Ugrožena (EN)
Božikovina
Bosanska perunika
Matorac, Zec pl.
Kaćuni, Vareš, VlašićKajabaša i Brajkovići
Ranjiva (VU)
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Sarajevska prženica
Kajabaša-Travnik
Vilenica-Travnik
Travnička prženica
Lisina pl. – Gornji Vakuf,
Krug pl. Kajabaša –
Travnik
Vlašić, Vranica –
Matorac i Loćika
Jajce – jezero Plive,
Kritično Ugrožena (CR)
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Ranjiva (VU)
Knautia dinarica (Murb.)
Borbás
Lamium orvala L.
Dinarska prženica
Leucanthemum
rotundifolium (W. Et K. ex
Willd) DC
Lilium bosniacum (G.
Beck) G. Beck Fritch
Lilium martagon L.
Ivančica okruglolisna
Krstac, Travnička vrata
– Vranica pl.
Bosanski ljiljan
Zlatni ljiljan
Vlašić, Vranica, Vitez,
Plazenica
Vlašić
Limodorum abortivum (L.)
Sw.
Lonicera borbasiana (O.
Kuntze) Degen in Jav.
Maianthemum bifolium
(L) F. M. Schmidt
Melampyrum
hoermannianum K. Maly
Menyanthes trifoliata L.
Ljubičasti šiljorep
Oko Travnika
Kozokrvina
Vranica (Tikvac cca.
1900 m)
Lijeva obala Lepenice
kod Kiseljaka, Bugojno
Podvitez, Fojnica
Ugrožena (EN)
Ranjiva (VU)
Minuartia bosniaca (G.
Bosanska mišjakinjica
Jezero – Jajce,
Busovača, Klokoti –
Kiseljak, Zec pl.
Obronci Vlašića, dolina
Pustenasta urezica
Velika mrtva kopriva
Dvolisni procijep
Hermanijeva urodica
Močvarna trolistica
Ugrožena (EN)
Gotovo ugrožena (NT)
Ranjiva (VU)
Ugrožena (EN)
Ugrožena (EN)
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Nedovoljno podataka (DD)
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Ranjiva (VU)
Ranjiva (VU)
Nedovoljno podataka (DD)
Ranjiva (VU)
218
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Vrsta
Beck) K. Maly
Narcissus poeticus L.
subsp.radiiflorus (Salsb.)
Baker
Nigritella rhellicani
Tepner et E. Klein
Onosma stellulata
Waldst. Et. Kit
Orchis bosniaca G. Beck
Orchis purpurea Huds.
Narodni naziv
Status
Zvjezdastocvijetni
sunovrat
Rasprostranjenost
Fojače oko Fojnice,
Vranica-Prokoško
jezero, Vlašić
Crno smilje
Vlašić, Vranica
Gotovo ugrožena (NT)
Zvjezdičasta srčanica
Jajce, Vlašić
Bosanski kaćun
Grimizni kaćun
Majmunov kaćun
Kratkoostrugasti kaćun
Vranica
Dolina Spreče kod
Kiseljaka, okolina
Travnika i Guče Gore
Vilenica pl., okolina
Travnika
Vlašić
Vlašić
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Ugrožena (EN)
Ranjiva (VU)
Orchis maculata L.
Muški kaćun
Orchis tephrosanthos Vill.
Orchis spitzelii Saut ex.
Koch
Orobanche flava Martius
in F. Schultz
Orobanche pancicii G.
Beck
Volovod
Travnik
Ranjiva (VU)
Pančićev volovod
Lisina pl. – Gornji Vakuf,
Vlašić pl., Matorac –
Vranica pl., Vitez, na
korijenu vrste Knautia
travnicensis na Vlašić pl.
Vranica kod Prokoškog
j., Lisina iznad D.Vakufa,
Vlašić
Vlašić, Vranica, Vitez
Ranjiva (VU)
Pancicia serbica Vis.
Bedrnica
Pedicularis hoermanniana
K. Maly
Pedicularis brachyodonta
Schloss. Et. Vuk
Pedicularis malyi Janka
Pedicularis petiolaris Ten.
Petasites kablikianus
Tsch. Ex Berchtold
Phleum alpinum L.
Planinski ušljivac
Vlašić, Lisina kod D.
Vakufa, Raduša
Devećani-Vlašić,
Vranica
Vlašić
Ranjiva (VU)
Ranjiva (VU)
Okrugla zečica
Vlašić, Vranica, Lopata
kod Kreševa
Vlaška Gomila – Vlašić,
Krstac – Vranica
Vranica – Matorac,
Krstac
Vranica, Vlašić
Phyteuma
pseudorbiculare Pant.
Phyteuma confusum A.
Kern.
Phyteuma orbiculare
Zečica dinarska
Pinguicula leptoceras
Reichenb.
Pinguicula vulgaris L.
Tustica
Vranica
Tustica kukcolovka
Plantago gentianoides
Sibth. et Sm.
Gencianolika bokvica
Vranica:Prokoško j.,
Loćika, Zec pl.
Na Vranica pl. Ulazi u
sastav specifične
asocijacije NardoPlanraginetum
gentianoides Lkšić et al
79, koja povezuje
vegetaciju planinskih
rudina na silikatima sa
vegetacijom oko
snježanika.
Kratkozubičasti ušljivac
Malij ušljivac
Planinska mačica
Konfuzna zečica
Gotovo ugrožena (NT)
Ranjiva (VU)
Ranjiva (VU)
Kritično ugrožena (CR)
Ugrožena (EN)
Ranjiva (VU)
Ranjiva (VU)
Kritično ugrožena (CR)
Ugrožena (EN)
Ugrožena (EN)
Ugrožena (EN)
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Ranjiva (VU)
Ranjiva (VU)
Ugrožena (EN)
219
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Vrsta
Platanthera chlorantha
(Custer) Rchb.
Platanthera bifolia (L.)
Rich
Polygonum alpinum All.
Potentilla montenegrina
Pant.
Primula intricata Gren. et.
Godr.
Primula glutinosa Wulf.
Narodni naziv
Zelenkasti dvolist
Pulsatilla alpina (L.)
Delalbre
Ranunculus auricomus L.
Alpska sasa
Ranunculus
Waldst. et Kit.
Narovašeni ljutić
crenatus
Status
Gotovo ugrožena (NT)
Mirisavi dvolist
Rasprostranjenost
Okolina Travnika i
Bugojna
Vlašić, Vranica
Planinski dvornik
Crnogorska petoprsta
Vranica pl. Na Matorcu
Vranica, Zec pl.
Ugrožena (EN)
Nedovoljno podataka (DD)
Narovašeni jaglac
Vranica: Krstac i
Matorac
Vranica - Tikva (1950
m), Zec pl.
Vranica- Bijela Gomila,
Zec pl.
Vlašić
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Kritično ugrožena (CR)
Vranica
Prokoškog,
ispod Loćika
Vranica, Vlašić
Ugrožena (EN)
Ljepljivi jaglac
Zlatnožuti žabnjak
Ranunculus scutatus
Waldst. Et Kit.
Rhododendron hirsutum
L.
Žabnjak kolovrc
Rhodiola rosea L.
Ruscus aculeatus L.
Ruscus hypoglossum L.
Salvia bertolonii Vis.
Saponaria bellidifolia Sm.
Saxifraga marginata
Sternb.
Saxifraga aizoides L.
Saxifraga caesia L.
Scabiosa leucophylla
Borb.
Ružičasti žednjak
Bodljikava veprina
Mekolisna veprina
Bertolinijeva žalfija
Sapunjača ljepolista
Obrubljena kamenjarka
Dlakavi sleč
iznad
Krstac,
Gotovo ugrožena (NT)
Ranjiva (VU)
Kritično ugrožena (CR)
Nedovoljno podataka (DD)
Ranjiva (VU)
Žuta kamenjarka
Modrosiva kamenjarka
Na Vranici u centralnoj
Bosni, raste pod
najvišim vrhovima,
Krstacem i Loćikom
Vranica-škriljci
Travnik
Hum kod Jajca
Travnik
Vlašić više Paklara
Plazenica, Vlašić,
Vranica
Vranica
Vranica
Svjetlolisna udovičica
Vranica
Scabiosa graminifolia L.
-
Scabiosa silenifolia
Waldst. et. Kit.
Scrophularia laciniata W.
et. K.
Udovičica
Jajce dolina Vrbasa,
Raduša
Vlašić, Vranica-Loćika
Najmanje
zabrinjavajuće
(LC)
Gotovo ugrožena (NT)
Scutellaria alpina L.
Sedum atratum L.
Alpska grozničica
Crnkasti žabnjak
Senecio bosniacus G. Beck
Silene sendtneri Boiss.
Bosanski staračac
Sendtnerova pušina
Soldanella alpina L.
Planinska pasvica
Sorbus chamaemespilus
(L.) Crantz
Stachys anisochila Vis. Et
Panč.
Mukinjica
Krpasti strpnik
Pčelinja trava
Vlašić – ekosistem
sipara na krečnjacima
(Silenion marginatae)
na području
Devečanskih i
Paklarskih stijena
Vranica
Vlašić, Vranica
Ranjiva (VU)
Ranjiva (VU)
Ranjiva (VU)
Gotovo ugrožena (NT)
Ranjiva (VU)
Gotovo ugrožena (NT)
Ranjiva (VU)
Ranjiva (VU)
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Ugrožena (EN)
Vlašić
Vlašić, dolina Lašve,
Vranica, Zec pl.
Plazenica, Vranica,
Vlašić, Zec pl.
Plazenica kod Bugojna
Gotovo ugrožena (NT)
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Ugrožena (EN)
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Ranjiva (VU)
Rijeka Vrbas između
Jajca i Bočca, Travnik –
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
220
Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina
Vrsta
Narodni naziv
Status
-
Rasprostranjenost
Bukovica,Guča GoraVlašić,
Slapovi kod Jajca,
dolina Kruščice kod
Viteza, gudure Lašve,
okolina Busovače
stijene, KapakBusovača, kod
Kozograda-Fojnica,
Kapak-Busovača
Krstac-Vranica pl.
Symphyandra hofmannii
Pant.
Hofmanova suprašnica
Tanacetum alpinum (L.)
Schultz Bip.
Taraxacum alpinum
Hegetschw.
Taxus baccata L.
Planinski maslačak
Vranica
Ugrožena (EN)
Šumska tisa
Iznad Ovčareva – Vlašić,
Travnik, Vranica
Gujin do – Vlašić pl.,
Krezluk, Mravinjac –
Jajce
Vranica
Ranjiva (VU)
Telekia speciosa (Schreb.)
Baumg.
Žuti kolotač
Thymus balcanus Borbas
-
Gotovo ugrožena (NT)
Okruglasti kaćun
Vlašić, Vranica: Tješilske
staje, Matorac,
Prokoško jezero, Suho
jezero, Zec pl.
Ovčarevo kod Travnika,
na Vlašiću
Vlašić, Vranica
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Gotovo ugrožena (NT)
Ugrožena (EN)
Thymus alpestris Tausch
ex Kerner A.
Tofieldia calyculata (L.)
Wahlenb.
Traunsteinera globosa (L.)
Rchb.
Trollius europaeus L.
Čaškasta baluška
Jablan žuti
Kraula kod Jajca, Vlašić
Trifolium noricum Wulfen
Vaccinium uliginosum L.
Norička djetelina
Močvarna borovnica
Trollius europaeus L.
Jablan žuti
Vranica - Krstac i Loćika
Vranica: Krstac na
krečnjaku, Nadkrstac i
Bijela gora, iznad
Prokoškog jezera, Zec
pl.
Karaula kod Jajca, Vlašić
Veronica fruticans Jacq.
Veronica alpina L.
Planinska čestoslavica
Viola beckiana Fiala
Bekova ljubica
Viola biflora L.
Dvocvjetna ljubica
Viola elegantula Schott.
Ljupka ljubica
Viola zoysii Wulfen
Vicia oroboides Wulfen.
Cojzova ljupica
Žućkasta grahorica
Plazenica, Vlašić,
Vranica, Zec pl.
Vranica
Vlašić
x Calamicromeria hostii
(Caruel in Parl.) Šilić
-
Jajce – Prudi
Vlašić
Vranica – vegetacija
oko snježanika
Na Stolovcu između
Gornjeg Vakufa i Jajca
Vlašić, Vranica, Zec pl.
Gotovo ugrožena (NT)
Nedovoljno podataka (DD)
Ranjiva (VU)
Gotovo ugrožena (NT)
Ranjiva (VU)
Gotovo ugrožena (NT)
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Nedovoljno podataka (D.D.)
Ranjiva (VU)
Gotovo ugrožena (NT)
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Ranjiva (VU)
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
Najmanje zabrinjavajuće
(LC)
221

Kodeks Ponašanja Dobavljača

(.pdf file)

Zeleni telefon 062 123456

BILTEN OPERATIVNOG CENTRA CIVILNE - Vlada SBK

SGS Adriatica d.o.o. trazi vanjske suradnike auditore i

Studija izvedivosti uvođenja Zelenog paketa u Hrvatskoj

Godišnji izvještaj o radu UO za 2013 godinu.

Preuzmi - Sumero.ba

UDRUŽENJE ZA ZAŠTITU FLORE I FAUNE LUKAVAC www

Nenad Strizrep Rođen 22. travnja 1969. u Zagrebu, oženjen, otac