Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine SREDNJOBOSANSKI KANTON/KANTON SREDIŠNJA BOSNA KANTONALNI PLAN ZAŠTITE OKOLIŠA ZA PERIOD 2015.-2025. GODINA - IZVJEŠTAJ O STANJU OKOLIŠA- Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina KONTROLNI LIST Naručilac: Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB Projekt/Naziv dokumenta: Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015.-2025. godina Status dokumenta: Finalni Računovodstvena šifra projekta: D-1164 Voditelj projekta: Interna kontrola: Direktor: Ime i prezime Mr. Dragana Doc. dr. Sanda Midžić- Prof. dr. Tarik Kupusović, Selmanagić, Kurtagić, dipl.inž.građ. dipl.inž.građ. dipl.inž.građ. DATUM POTPIS POTPIS POTPIS 08.12.2014. 2 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina OPĆI PODACI O OBRAĐIVAČU Nosilac izrade Institut za hidrotehniku G. F. u Sarajevu, d.d. dokumenta : Stjepana Tomića 1 71000 Sarajevo tel: + 387 33 212 466/7 fax: + 387 33 207 949 E-mail: [email protected] Web: http://www.heis.com.ba Obrađivači: Doc. dr. Sanda Midžić-Kurtagić, dipl.inž.građ. Mr. Dragana Selmanagić, dipl.inž.građ. Prof. dr. Šefket Goletić, dipl.inž.maš. Mr. Nusret Imamović, dipl.ing.maš. Vildana Goković, dipl.biol. Lamija Merdan, dipl. inž.građ. Mr Fuad Klisura, dipl.ing.maš. Rusmir Goletić, dipl.vet.med. Mr. Dragana Agić, dipl.ing.maš. Admir Aladžuz, dipl.biol. Erna Zildžović, dipl.oec. Aleksandra Tomić Ćato, dipl.oec. Napomena: Dokument su radili stručnjaci različitih jezičnih izražaja. 3 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina SADRŽAJ 1 2 UVOD............................................................................................................................... 14 1.1 Prostorni položaj............................................................................................................ 14 1.2 Administrativno uređenje ............................................................................................. 14 1.3 Reljef i klima .................................................................................................................. 15 STANJE OKOLIŠA I INDIKATORI.......................................................................................... 16 2.1 Uvodne napomene ........................................................................................................ 16 2.2 Prostorno uređenje i planovi ......................................................................................... 16 2.3 Stanovništvo .................................................................................................................. 19 2.4 Poljoprivreda ................................................................................................................. 20 2.4.1 Identifikacija problema ................................................................................. 24 2.4.2 Zaključci i preporuke ..................................................................................... 24 2.5 Industrija ........................................................................................................................ 25 2.5.1 Identifikacija problema ................................................................................. 27 2.5.2 Zaključci i preporuke ..................................................................................... 28 2.6 Javno zdravlje ................................................................................................................ 28 2.6.1 Veza okoliša i zdravlja ljudi............................................................................ 28 2.6.2 Pojava i frekvencija bolesti vezanih za stanje kvaliteta okoliša .................... 31 2.6.3 Bolesti uzrokovane onečišćenim zrakom ...................................................... 32 2.6.4 Bolesti uzrokovane onečišćenom vodom ..................................................... 33 2.6.5 Identifikacija problema ................................................................................. 35 2.6.6 Zaključci i preporuke ..................................................................................... 35 2.7 Stanje i okolišni indikatori u oblasti voda ...................................................................... 37 2.7.1 Korištenje voda.............................................................................................. 38 2.7.2 Zaštita voda ................................................................................................... 46 2.7.3 Zaštita od voda .............................................................................................. 62 2.7.4 Identifikacija problema ................................................................................. 67 2.7.5 Zaključci i preporuke ..................................................................................... 68 2.8 Stanje i okolišni indikatori u oblasti zemljišta ............................................................... 69 2.8.1 Struktura zemljišta ........................................................................................ 69 2.8.2 Korištenje zemljišta ....................................................................................... 72 2.8.3 Zaštita zemljišta............................................................................................. 75 2.8.4 Identifikacija problema ................................................................................. 89 2.8.5 Zaključci i preporuke ..................................................................................... 90 2.9 Stanje i okolišni indikatori u oblasti prirode .................................................................. 91 2.9.1 Prirodno okruženje........................................................................................ 91 2.9.2 Biodiverzitet .................................................................................................. 91 2.9.3 Prirodno naslijeđe ......................................................................................... 98 2.9.4 Konverzija staništa ...................................................................................... 100 2.9.5 Prekomjerna eksploatacija prirodnih resursa ............................................. 101 2.9.6 Onečišćenje okoliša ..................................................................................... 102 2.9.7 Uticaj klimatskih promjena na prirodu ....................................................... 103 2.9.8 Invazivne vrste............................................................................................. 103 4 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 3 2.9.9 Stanje javne svijesti ..................................................................................... 104 2.9.10 Identifikacija (rangiranje) ekosistema sa visokim vrijednostima bioraznolikosti ............................................................................................................. 105 2.9.11 Opis posebno vrijednih područja ................................................................ 105 2.9.12 Identifikacija problema ............................................................................... 108 2.9.13 Zaključci i preporuke ................................................................................... 108 2.10 Stanje i okolišni indikatori u oblasti zaštite zraka ........................................................ 110 2.10.1 Emisije u zrak............................................................................................... 110 2.10.2 Kvalitet zraka ............................................................................................... 110 2.10.3 Upravljanje kvalitetom zraka (monitoring) ................................................. 113 2.10.4 Identifikacija problema ............................................................................... 113 2.10.5 Zaključci i preporuke ................................................................................... 114 2.11 Stanje i okolišni indikatori u oblasti upravljanja otpadom .......................................... 114 2.11.1 Proizvođači otpada ...................................................................................... 115 2.11.2 Komunalni otpad ......................................................................................... 115 2.11.3 Industrijski otpad......................................................................................... 117 2.11.4 Medicinski otpad ......................................................................................... 119 2.11.5 Otpad iz poljoprivrede i šumarstva ............................................................. 120 2.11.6 Identifikacija problema ............................................................................... 120 2.11.7 Zaključci i preporuke ................................................................................... 123 2.12 Stanje i okolišni indikatori u oblasti energije............................................................... 125 2.12.1 Struktura, broj i obim proizvodnje industrijskih preduzeća koja se nalaze u sistemu upravljanja okolišem ................................................................................... 125 2.12.2 Struktura, broj i obim proizvodnje u rudnicima .......................................... 125 2.12.3 Finalna potrošnja energije........................................................................... 126 2.12.4 Ukupna potrošnja energije.......................................................................... 126 2.12.5 Potrošnja obnovljive energije ..................................................................... 127 2.12.6 Identifikacija problema ............................................................................... 127 2.12.7 Zaključci i preporuke ................................................................................... 128 2.13 Buka ............................................................................................................................. 129 2.13.1 Glavni izvori buke i uticaj buke na okolIš .................................................... 129 2.13.2 Nivo buke u urbanim područjima................................................................ 129 2.13.3 Zaštita od buke urbanih područja ............................................................... 130 2.13.4 Identifikacija problema ............................................................................... 130 2.13.5 Zaključci i preporuke ................................................................................... 131 2.14 Šumski resursi .............................................................................................................. 131 2.14.1. Struktura šuma ................................................................................................ 131 2.14.2. Šumske zalihe i sječa ....................................................................................... 132 2.14.3. Zdravstveno stanje šuma i pošumljavanje ...................................................... 133 2.14.4. Certificirane šume – FSC .................................................................................. 135 2.14.5. Zaštita, korištenje i upravljanje šumama i šumskim zemljištem ..................... 135 2.14.6. Identifikacija problema .................................................................................... 136 2.14.7. Zaključci i prijedlozi.......................................................................................... 136 ODGOVORI POLITIKA .......................................................................................................138 5 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 3.1 4 5 6 Institucionalna struktura ............................................................................................. 138 3.1.1 Državni nivo ................................................................................................. 138 3.1.2 Federacija BiH.............................................................................................. 138 3.1.3 SBK/KSB ....................................................................................................... 140 3.2 Politika okoliša ............................................................................................................. 144 3.2.1 Zakonski propisi iz oblasti zaštiti okoliša ..................................................... 144 3.2.2 Strateško planiranje zaštite okoliša............................................................. 156 3.3 Praćenje stanja okoliša ................................................................................................ 157 3.3.1 Federacija BiH.............................................................................................. 157 3.3.2 SBK/KSB ....................................................................................................... 159 3.4 Obrazovanje o okolišu, podizanje svijesti javnosti o okolišu i učešće javnosti ........... 162 3.4.1 Obrazovanje o okolišu ................................................................................. 162 3.4.2 Podizanje svijesti javnosti o okolišu i učešće javnosti ................................. 162 3.5 Identifikacija problema ................................................................................................ 164 3.6 Zaključci i preporuke.................................................................................................... 166 FINANSIRANJE SISTEMA ZAŠTITE OKOLIŠA .......................................................................168 4.1 Uvod ............................................................................................................................ 168 4.2 Finansiranje zaštite okoliša u SBK/KSB ........................................................................ 168 4.2.1 Finansiranje preko Federalnog Fonda za zaštitu okoliša............................. 168 4.2.2 Finansiranje na nivou SBK/KSB .................................................................... 177 4.2.3 Finansiranje zaštite okoliša preko Ministarstva vodoprivrede, šumarstva i poljoprivrede ............................................................................................................... 181 4.2.4 Identifikacija problema ............................................................................... 184 4.2.5 Zaključci i preporuke ................................................................................... 184 REZULTATI ANKETIRANJA STANOVNIŠTVA I INSTITUCIJA ..................................................186 LITERATURA ....................................................................................................................198 6 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina POPIS TABELA Tabela 1. Odnos urbanog i ruralnog dijela područja po općinama u SBK/KSB .......................................... 17 Tabela 2. Stanje izrade prostorno-planske dokumentacije po općinama u SBK/KSB ................................ 17 Tabela 3. Broj popisanih stanovnika i domaćinstava po općinama u SBK/KSB (2013) .............................. 19 Tabela 4. Kemijska analiza vode za piće iz gradskih vodovoda .................................................................. 29 Tabela 5. Mikrobiološka analiza vode za piće iz gradskih vodovoda ......................................................... 29 Tabela 6. Kemijska analiza vode za piće iz ostalih vodnih objekata ........................................................... 29 Tabela 7. Mikrobiološka analiza vode za piće iz ostalih vodnih objekata .................................................. 30 Tabela 8. Mikrobiološka analiza životnih namirnica .................................................................................. 30 Tabela 9. Mikrobiološka analiza predmeta opće upotrebe (brisevi) ......................................................... 30 Tabela 10. Fizikalno-kemijska analiza vode za piće i namirnica u periodu 2009.-2012. godina ................ 31 Tabela 11. Mikrobiološka analiza vode za piće, namirnica i predmeta opće upotrebe u periodu 2009.2012. godina ............................................................................................................................................... 31 Tabela 12. Pregled podataka o frekvenciji zaraznih oboljenja na području SBK/KSB ................................ 32 Tabela 13. Kretanje oboljelih od zoonoza na području SBK/KSB u periodu od 2006.-2012. godina ......... 32 Tabela 14. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva kod stanovnika SBK/KSB u 2006. i 2012. godine .................................................................................................................................................................... 33 Tabela 15. Pojava enterokolitisa kod stanovnika SBK/KSB u 2006. i 2012. godini ..................................... 34 Tabela 16. Osnovni hidrološki podaci za teritoriju Kantona ...................................................................... 39 Tabela 17. Količine vode sa izvorišta koja su u sistemu javnog vodosnabdijevanja8 ................................. 43 Tabela 18. Izvorišta za koja su izrađeni elaborati zaštite ........................................................................... 45 Tabela 19. Broj stanovnika i proračun tereta zagađenja od stanovništva po općinama u slivu Vrbasa i Bosne na području SBK/KSB ....................................................................................................................... 47 Tabela 20. Podaci o industrijskim postrojenjima na području na području SBK/KSB9 ............................... 47 Tabela 21. Podaci o teretima zagađenja industrijskih postrojenja9 ........................................................... 48 Tabela 22. Podaci o deponijama9 ............................................................................................................... 48 Tabela 23. Stanovništvo priključeno na septičke jame9 ............................................................................. 49 Tabela 24. Teoretski proračun tereta zagađenja od stanovništva priključenog na septičke jame9 ........... 49 Tabela 25. Teret zagađenja od stočarstva .................................................................................................. 50 Tabela 26. Broj mjernih mjesta za praćenje kvaliteta vode na području Kantona10 .................................. 51 Tabela 27. Pregled rezultata fizičko-hemijskih parametara i mikrobioloških analiza u podslivovima Bosne i Vrbasa za period 2010-2013. godina ........................................................................................................ 53 Tabela 28. Rezultati mikrobioloških i hemijskih analiza vode za piće u SBK/KSB za 2012. i 2013. godinu 57 Tabela 29. Rezultati ocjene ispitivanih mjernih mjesta na akumulacijama u periodu 2010.-2013. godina10 .................................................................................................................................................................... 59 Tabela 30. Kategorizacija poplava prema značaju ..................................................................................... 63 Tabela 31. Područja koja su pod prijetnjom poplava na području SBK/KSB .............................................. 65 Tabela 32. Zastupljenost tipova tala na području SBK/KSB ....................................................................... 72 Tabela 33. Uzroci oštećenja zemljišta i njihove posljedice na području SBK/KSB...................................... 74 Tabela 34. Kontaminacija zemljišta teškim metalima u području SBK/KSB ............................................... 76 Tabela 35. Pregled zastupljenosti ukupnih količina teških metala u odnosu na ukupan broj analiziranih uzoraka tla .................................................................................................................................................. 76 Tabela 36. Sadržaj metala u analiziranim uzorcima na području SBK/KSB ................................................ 78 7 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Tabela 37. Sadržaj PAH u analiziranim uzorcima na području SBK/KSB..................................................... 78 Tabela 38. Površine zahvaćene erozijom na području SBK/KSB ................................................................ 80 Tabela 39. Kategorije potencijalne erodibilnosti područja SBK/KSB.......................................................... 80 Tabela 40. Bonitetne klase zemljišta na području SBK/KSB ....................................................................... 87 Tabela 41. Stepen ugroženosti vrsta sisara na području SBK/KSB ............................................................. 95 Tabela 42. Stepen ugroženosti vrsta ptica na području SBK/KSB .............................................................. 96 Tabela 43. Stepen ugroženosti vrsta gmizavaca na području SBK/KSB ..................................................... 97 Tabela 44. Stepen ugroženosti vrsta vodozemaca na području SBK/KSB .................................................. 97 Tabela 45. Prikaz graničnih i tolerantnih vrijednosti kvaliteta zraka ....................................................... 111 Tabela 46. Analizatori i metode mjerenja kvaliteta zraka ........................................................................ 111 Tabela 47. Prosječni rezultati mjerenja koncentracija polutanata u zraku na lokalitetu “Skela“ u Jajcu 111 Tabela 48. Rezultati mjerenja kvaliteta zraka u blizini raskrsnice Nova Bila-Travnik-Novi Travnik ......... 112 Tabela 49. Količine ambalažnog otpada prikupljene u 2012. i 2013. god. na području SBK/KSB od strane „Eko-industrijski otpad Zizi" d.o.o. Travnik –operator za upravljanje otpadom ...................................... 116 Tabela 50. Ukupne količine proizvedenog i odloženog opasnog otpada iz 10 industrija u SBK/KSB ....... 117 Tabela 51. Ukupne količine odloženog neopasnog otpada iz 10 industrija u SBK/KSB ........................... 118 Tabela 52. Ukupne količine prerađenog infektivnog medicinskog otpada nastalog u zdravstvenim ustanovama na području SBK/KSB ........................................................................................................... 120 Tabela 53. Procjena potrošnje energije po energentima sa dovođenjem plina ...................................... 126 Tabela 54. Rezultati mjerenja buke .......................................................................................................... 130 Tabela 55. Struktura površine šuma i šumskog zemljišta u SBK/KSB (u ha)............................................. 131 Tabela 56. Šumovitost po općinama SBK/KSB ......................................................................................... 132 Tabela 57. Ukupna drvna masa, prirast i etat za visoke i izdanačke šume (m3)....................................... 132 Tabela 58. Šumsko uzgojni radovi po Š.G.P.-ima u SBK/KSB .................................................................... 134 Tabela 59. Nadležnosti i odgovornosti drugih relevantnih ministarstava i institucija Federacije BiH u oblasti okoliša ........................................................................................................................................... 139 Tabela 60. Nadležnosti i odgovornosti drugih ministarstava SBK/KSB u oblasti okoliša ......................... 142 Tabela 61. Relevantni propisi FBiH i SBK/KSB u oblasti zaštite okoliša .................................................... 145 Tabela 62. Stanje izrade strateško-planskih dokumenata po općinama u SBK/KSB ................................ 157 Tabela 63. Federalne institucije koje vrše praćenje stanja okoliša .......................................................... 157 Tabela 64. Sredstva FzZO FBiH za SBK/KSB u 2013. godini ...................................................................... 169 Tabela 65. Naknade za zaštitu okoliša i korištenje prirodnih resursa ...................................................... 171 Tabela 66. Raspodjela sredstava za zaštitu okoliša u SBK/KSB za 2012. godinu ...................................... 178 Tabela 67. Raspodjela sredstava za zaštitu okoliša u SBK/KSB za 2013. godinu ...................................... 179 Tabela 68. Investicije MŠPV SBK/KSB u sektor vodosnabdijevanja i odvodnje ........................................ 182 Tabela 69. Brojno stanje stoke na području SBK/KSB u 2010. godini ...................................................... 203 Tabela 70. Prikaz broja farmi goveda prema broju grla u pojedinim općinama SBK/KSB ....................... 203 Tabela 71. Broj pčelinjih društava na području SBK/KSB u 2012. godini ................................................. 203 Tabela 72. Oranične površine po načinu korištenja u SBK/KSB (ha) ........................................................ 204 Tabela 73. Ostvareni prinosi žita u SBK/KSB ............................................................................................ 204 Tabela 74. Prinos žita u SBK/KSB po općinama u 2007.godini ................................................................. 205 Tabela 75. Površine i prinosi važnijih povrtlarskih kultura na području SBK/KSB .................................... 205 Tabela 76. Površine i prinosi povrća na području pojedinih općina SBK/KSB .......................................... 205 Tabela 77. Površine i proizvodnja sjemenskog krompira u 2007.godini na području SBK/KSB ............... 206 8 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Tabela 78. Lista izdatih konecesija za male i mini hidroelektrane na području SBK/KSB8 ....................... 207 Tabela 79. Ukupni teret zagađenja iz tačkastih izvora u podslivu Vrbasa9 .............................................. 210 Tabela 80. Ukupni teret zagađenja iz rasutih izvora zagađenja u podslivu Vrbasa i Bosne9.................... 212 Tabela 81. Popis biljnih vrsta sa područja SBK/KSB evidentiranih na Crvenoj listi flore FBIH ................. 215 9 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina POPIS SLIKA Slika 1. Položaj SBK/KSB u prostoru BiH ..................................................................................................... 14 Slika 2. Općine u SBK/KSB........................................................................................................................... 14 Slika 3. Pregled starosne strukture stanovništva u SBK/KSB ...................................................................... 20 Slika 4. Hidrografska mreža Kantona sa prikazom hidroloških stanica ...................................................... 39 Slika 5. Izgrađenost vodovodne mreže po općinama Kantona u 2013. godini .......................................... 40 Slika 6. Gubici u vodovodnim sistemima po općinama Kantona u 2013. godini........................................ 41 Slika 7. Vrste zahvatanja vode za sistem javnog vodosnabdijevanja i privrede8 ....................................... 41 Slika 8. Pregled zona sanitarne zaštite izvorišta na području Kantona10 ................................................... 45 Slika 9. Pregled mjernih stanica kvaliteta površinskih voda u periodu 2010.-2013. godina na području SBK/KSB ...................................................................................................................................................... 52 Slika 10. Rezultati mikrobioloških analiza kvaliteta vode za piće iz gradskih vodovoda u 2012. (lijevo) i 2013. (desno) godini ................................................................................................................................... 55 Slika 11. Rezultati hemijskih analiza kvaliteta vode za piće iz gradskih vodovoda u 2012. i 2013. Godini 56 Slika 12. Dužina izgrađene kanalizacijske mreže po općinama Kantona u 2013. godini ............................ 60 Slika 13. Procentualni stepen priključenost stanovništva na javni kanalizacijski sistem po općinama Kantona9 ..................................................................................................................................................... 61 Slika 14. Situacioni prikaz poplavne linije ranga pojave velikih voda 1/20, 1/100 i 1/500 na rijeci Vrbas. 63 Slika 15. Vremenski rokovi implementacije ključnih zahtjeva Direktive 2007/60/EC o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima .................................................................................................................. 63 Slika 16. Pedološka karta SBK/KSB ............................................................................................................. 71 Slika 17. Gustina naseljenosti na području FBiH ........................................................................................ 73 Slika 18. Erodibilnost tla u SBK/KSB ........................................................................................................... 82 Slika 19. Reljefna karta SBK/KSB................................................................................................................. 83 Slika 20. Bonitetna karta SBK/KSB .............................................................................................................. 88 Slika 21. Upotrebna vrijednost zemljišta na području SBK/KSB ................................................................. 89 Slika 22. Distribucija biljnih vrsta po kategorijama ugroženosti na području SBK/KSB (%) ....................... 94 Slika 23. Kategorije ugroženosti prema IUCN-u (verzija 3.1) ..................................................................... 95 Slika 24. Distribucija vrsta sisara po kategorijama ugroženosti na području SBK/KSB (%) ........................ 96 Slika 25. Distribucija vrsta ptica po kategorijama ugroženosti na području SBK/KSB (%) ......................... 96 Slika 26. Položaj spomenika prirode Prokoško jezero i ostalih prirodno vrijednih područja u SBK/KSB . 100 Slika 27. Institucionalna struktura u BiH u oblasti okoliša sa osvrtom na SBK/KSB ................................. 144 Slika 28. Spolna pripadnost ispitanika ...................................................................................................... 186 Slika 29. Starost ispitanika ........................................................................................................................ 187 Slika 30. Stručna sprema ispitanika .......................................................................................................... 187 Slika 31. Mjesto stanovanja ispitanika .................................................................................................... 188 Slika 32. Stanje okoliša u općini................................................................................................................ 188 Slika 33. Najugroženiji resurs u općini ispitanika ..................................................................................... 189 Slika 34. Najveći zagađivači okoliša .......................................................................................................... 190 Slika 35. Najveće okolišne prijetnje u SBK/KSB ........................................................................................ 191 Slika 36. Najveće okolišne prijetnje po općinama u SBK/KSB .................................................................. 192 Slika 37. Prioriteti u rješavanju okolišnih problema ................................................................................. 193 10 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Slika 38. Ocjena rada nadležnih organa za zaštitu okoliša u SBK/KSB...................................................... 193 Slika 39. Očekivanja od nadležnih organa za zaštitu okoliša u SBK/KSB u ............................................... 194 Slika 40. Očekivanja od nadležnih organa za zaštitu okoliša u SBK/KSB u ............................................... 195 11 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina SKRAĆENICE AVPRS Agencija za vodno područje rijeke Save BAT Najbolja raspoloživa tehnologija/tehnika BH PRTR Registar o postrojenjima i zagađivanjima BiH (engl. Bosnia and Herzegovina Pollutant Release and Transfer Registrers) BPK Biološka potrošnja kiseonika CFC Hlorofluorougljici CTC Ugljen-tetrahlorid EBRD Evropska banka za obnovu i razvoj (engl. European Bank for Reconstruction and Development) EC Evropska komisija (engl. European Commission) EU Evropska unija (engl. European Union) EE Energetska efikasnost EMIS Informacijski sistem za upravljanje energijom (engl. Energy Management Information Systems) FBiH Federacija Bosne i Hercegovine FHMZ Federalni hidrometeorološki zavod FMERI Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije FMF Federalno ministarstvo finansija FMOiT Federalno ministarstvo okoliša i turizma FMPViŠ Federalno ministarstvo vodoprivrede i šumarstva FMPU Federalno ministarstvo prostornog uređenja FSC Vijeće za nadzor šuma (engl. Forest Stewardship Council) FzZO Fond za zaštitu okoliša GEF Fonda za globalni okoliš (engl. Global Environment Fond) GIS Geografski informacijski sistem (engl. Geographic Information System) GUKZ Granična vrijednost kvaliteta zraka HCFC Hidrohlorofluorougljici HE Hidroelektrana HPK Hemijska potrošnja kiseonika ISV Informacioni sistem voda JKP Javno komunalno preduzeće poljoprivrede, 12 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina JP Javno preduzeće KEAP Kantonalni plan zaštite okoliša KSB Kanton Središnja Bosna LEAP Lokalni plan zaštite okoliša MCF Metil hloroform MONKiS Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta MPViŠ Ministarstvo šumarstva MPUGZOPiSP Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova MZiSP Ministarstvo zdravstva i socijalne politike MVTEO Ministarstvo odnosa MUP Ministarstvo unutrašnjih poslova NVO Nevladina organizacija ODP potencijal Potencijal oštećenja ozona (engl. Ozone Depleting Potential – ODP) PAH Policiklički aromatski ugljikovodonici PP Prostorni plan RCUO Regionalni centar za upravljanje otpadom RMU Rudnik mrkog uglja RS Republika Srpska RSD Regionalna sanitarna deponija SB Svjetska Banka SBK Srednjobosanski kanton SRBiH Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina SZO Svjetska zdravstvena organizacija ŠGP Šumsko-gospodarsko područje ŠPD Šumsko privredno društvo TPES Ukupna potrošnja primarne energije (engl. Total Primary Energy Supply) UNEP Program Ujedinjenih naroda za okoliš (engl. United Nations Environment Programme) UNDP Razvojni program Ujedinjenih nacija (engl. United Nations Development Programme) ZzJZ Zavod za javno zdravstvo poljoprivrede, vanjske trgovine vodoprivrede i i ekonomskih 13 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 1 UVOD 1.1 PROSTORNI POLOŽAJ Srednjobosanski kanton/Kanton Središnja Bosna (SBK/KSB) obuhvata geografsko jezgro Bosne i Hercegovine (BiH) (Slika 1) i u neposrednom je kontaktu sa evropskim transportnim koridorom Vc. Dijagonalno-tranzitna pozicija obilježena je pravcima sjeverozapad-jugoistok (Bihać-Travnik-SarajevoGoražde) i sjeveroistok-jugozapad (Tuzla-Zenica-Travnik-Bugojno-Mostar-Ploče, odnosno Neum, te od Bugojna za pravac Livno-Split). Ovaj Kanton na zapadu graniči sa makro regionom Bosanska Krajina, istočnom polovinom graniči sa krajnjim sjeverozapadnim područjima sarajevsko-zeničke makro ekonomske regije, dok jugozapadni dijelovi graniče sa makro regionom Hercegovina. Površina SBK/KSB je 3.189 km2. SBK/KSB nalazi se u zoni osnovnog prioritetnog razvojnog pravca. Na području Kantona razvijena je prerađivačka industrija (metalna, drvno-prerađivačka, tekstilna, sekundarne sirovine, kožna obuća i grafika). Trgovina i poljoprivredna proizvodnja su dominantne na području Kantona. Privredni resursi koji se nalaze na ovom području veoma su značajni kako za Kanton tako i za BiH. 1.2 ADMINISTRATIVNO UREĐENJE Prema Ustavu iz 1995. godine, BiH se sastoji od dva entiteta – FBiH i RS, kao i Brčko Distrikta. FBiH je administrativno podijeljena na 10 kantona. Kantoni su dalje podijeljeni na općine, odnosno gradove kao posebne administrativne jedinice. U općinama se ostvaruje lokalna samouprava, vršenjem poslova iz nadležnosti utvrđenih ustavom FBiH, te ustavima i zakonima kantona. Slika 1. Položaj SBK/KSB u prostoru BiH Slika 2. Općine u SBK/KSB SBK/KSB konstituiraju područja sljedećih 12 općina (Slika 2): Bugojno, Busovača, Dobretići, Donji Vakuf, Fojnica, Gornji Vakuf-Uskoplje, Jajce, Kiseljak, Kreševo, Novi Travnik, Travnik, i Vitez. 14 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 1.3 RELJEF I KLIMA Sa morfološkog stanovišta područje SBK/KSB je izrazito brdsko-planinsko. Ono se odlikuje orografskom razvijenošću, vertikalnom raščlanjenošću i različitom eksponiranošću. Morfološku strukturu područja SBK/KSB sačinjavaju jasno identificirane dvije osnovne cjeline: dolinskokotlinski dijelovi Lašve, Vrbasa i Fojnice i planinski koji se prepliću i uklapaju jedni u druge. Značajne planinske formacije su: Vlašić (Paljenik 1.922 m), Komar (Kamenjak 1.510 m), Kruščica (1.650 m), Vranica (2.110 m), Raduša (1.510 m), Volujak (1.210 m), Radovan (1.446 m), Galica (1.627m) i Bitovnja (1.700 m). Ravničarsko područje (300-500 m.n.v.) obuhvata samo oko 5% teritorije, a brdsko-planinsko (500-1000 m.n.v.) obuhvata 55,3% teritorije. Hipsometrijski gledano, dominantno učešće imaju nadmorske visine od 500-1.000 m, što pokazuje da je područje SBK/KSB na većim nadmorskim visinama od 500 m. Najveće rijeke su Vrbas i Lašva. Geografska centralnost i dolinski zadori Vrbasa i Lašve ističu ovo područje na značajnu tranzitnost u svim smjerovima (sjever-jugoistok-zapad) i nivoima (Federacija BiH, Balkan, i dalje Zapadna Europa, Mala Azija i Bliski Istok). SBK/KSB se nalazi pod uticajem planinsko - kontinentalne klime, sa mikro-lokalitetnim varijetetima vezanim za riječne doline i nadmorsku visinu. Osnovne karakteristike ove klime su: jako izražena godišnja doba i kolebanja temperature u proljeće i jesen, sa kasnim proljetnim i ranim jesenjim mrazevima, srednje godišnje temperature vazduha koje iznose 8,4 oC, izražena godišnja kolebanja temperatura od oko 20 oC, te znatno veća u planinskim područjima, relativno topla ljeta sa najtoplijim mjesecom julom (srednja temperatura od 17,7 oC), hladne zime sa najhladnijim mjesecom januarom (srednja temperatura od – 2,6 oC), izražene razlike u geografskoj raspodjeli temperature i njenih parametara zbog lokalnih uticaja, niske prosječne godišnje padavine od 897,9 mm (prosječno po mjesecu 74,8 mm) ali prilično ravnomjerno raspoređene u toku godine, broj dana sa snježnim pokrivačem povećava se od sjevera ka jugu, te sa nadmorskom visinom (zadržavanje snježnog pokrivača u nižim dijelovima od 40-60 dana, a u planinskim dijelovima do 90 dana), prosječna visina snijega iznosi 30-40 cm. Reljef u SBK/KSB pogoduje razvoju erozije tla, javljanju bujica, nanosa i poplava. Aluvijalne ravnice i naselja u dolinama rijeka Lašve, Vrbasa, Fojnice i pritoke Lepenice, uz ušća Željeznice i Lepenice, izloženi su poplavama. 15 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 2 STANJE OKOLIŠA I INDIKATORI 2.1 UVODNE NAPOMENE Zakon o zaštiti okoliša FBiH (“Službene novine Federacije BiH”, broj 33/03 i 38/09) i Zakon o zaštiti okoliša („Službene novine SBK/KSB“ broj 4/05) su temeljni zakonski akti koji određuju i utvrđuju ciljeve, načela, mjere, odgovornosti, dokumente, finansiranje i nadzor zaštite okoliša na prostoru Federacije BiH, odnosno SBK/KSB. Članom 22 Kantonalnog zakona propisana je obveza Kantonalnog ministarstva nadležnog za okoliš na pružanju informacije o okolišu na transparentan i djelotvoran način. Svrha Izvještaja o stanju okoliša je dvostruka, s jedne strane da na jednom mjestu objedini, analizira i strukturirano prezentira podatke i ocjenu stanja okoliša, a s druge strane da služi kao logično polazište za dalje planiranje i provedbu mjera zaštite okoliša na području SBK/KSB. Izvještaj o stanju okoliša na području SBK/KSB daje pregled stanja pojedinih okolišnih komponenti, te pregled stanja institucionalnog i zakonodavnog okvira sektora zaštite okoliša u ovom Kantonu. Primijenjena metodologija izrade Izvještaja određena je karakteristikama problematike kojom se bavi (zaštita okoliša), stepenom uspostave sistema zaštite okoliša i njegovom dvostrukom svrhom. Sadržaj Izvještaja strukturiran je prema DPSIR modelu koji je vrlo jednostavan: pokretači uzrokuju pritiske koji se odražavaju na stanje okoliša, što ima direktan uticaj na ekološki sistem i cijeli lanac ne direktnih uticaja. Svi ti negativni uticaji izazivaju odgovore društva, koje nizom odgovarajućih mjera djeluje na sve karike tog lanca. Izvještaj je strukturiran na način da sa jedne strane prikazuje uzroke i počinitelje, te posljedice onečišćenja, a s druge strane analizira mjere i instrumente zaštite od onečišćenja. Kvaliteta ovog izvještaja u direktnoj je vezi s kvalitetom dostupnih podataka i informacija. Glavni problemi u prikupljanju i vrjednovanju podataka korištenih u ovom izvještaju su rascjepkanost podataka po različitim izvorima, izostanak sistematskih mjerenja i nepostojanje svih potrebnih podataka. Izvještaj o stanju okoliša na području SBK/KSB baziran je na indikatorskom pristupu u određivanju trenutnog stanja okoliša sa ciljem jednostavnije razmjene informacija i njihovog korištenja u cjelokupnom procesu planiranja i razvoja sektora okoliša. Cilj indikatorskog pristupa je kvantificiranje fizičkih pokazatelja stanja okoliša, te osiguranje efikasne usporedbe vrijednosti indikatora iz različitih ciklusa procesa razvoja sektora okoliša. Ovaj izvještaj utemeljen na indikatorskom pristupu predstavlja “nulto stanje” na temelju kojeg će se u sljedećim razdobljima pratiti i ocjenjivati napredak u području zaštite okoliša u SBK/KSB. 2.2 PROSTORNO UREĐENJE I PLANOVI Prostorni plan (PP) SBK/KSB1 usvojen je u februaru 2009. godine za planski period 2005-2025. godina. Struktura naselja po veličini na području Kantona po pojedinim područjima općina je veoma različita. Kod svih općina ipak je najveće učešće naselja veličine do 500 stanovnika kojih na nivou Kantona ima ukupno 493, odnosno 75,3% od ukupnog broja naselja (654). Ako se kao kriterij usvoji da grad predstavljaju naselja veća od 2000 stanovnika, onda na području Kantona ima ukupno 12 naselja gradskog karaktera. U strukturi općinskih centara Kreševo i Dobretići se 1 Prostorni plan Kantona Središnja Bosna / Srednjobosanskog kantona 2005. -2025., Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Sarajevo, Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Sarajevo/Zagreb 2005. godina 16 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina izdvajaju kao centri koji imaju manje od 2000 stanovnika, s tim da Dobretići i nemaju obilježja naselja gradskog karaktera. Prema podacima iz Prostornog plana SBK/KSB do 2025. godine, nivo urbanizovanosti od 31,5%2 pokazuje da se radi o niskom stepenu urbanizovanosti koji znatno zaostaje za prosjekom BiH (49,5%) a naročito zemljama Zapada (preko 80%). Dosta nizak nivo urbanizovanosti može se pripisati i nedostatku urbanih centara (naselja većih od 2000 stanovnika) van općinskih centara, odnosno nedovoljnoj policentričnosti u okviru područja općina, a time i Kantona. Raspoloživi pokazatelji o koncentraciji stanovništva u pojedinim područjima Kantona su veoma indikativni jer govore o prostornom rasporedu stanovništva, a podaci o veličini općinskih centara pokazuju odnos urbanog i ruralnog stanovništva, odnosno nedovoljnu urbanizovanost i dosta neravnomjerno naseljavanje područja Kantona. Odnosi urbanog i ruralnog dijela područja, pojedinačno po općinama u SBK/KSB, prikazan je u nastavku. Tabela 1. Odnos urbanog i ruralnog dijela područja po općinama u SBK/KSB3 Red. broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupno Općina Bugojno Busovača Dobretići Donji Vakuf Fojnica Gornji Vakuf - Uskoplje Jajce Kiseljak Kreševo Novi Travnik Travnik Vitez Urbana područja (%) 4,67 4,03 4,75 2,24 2,02 1,51 6,32 5,13 2,13 3,11 4,92 5,98 3,82 Ruralna područja (%) 95,33 95,97 95,25 97,76 97,98 98,49 93,68 94,87 97,87 96,89 95,08 94,02 96,18 Sa prostorno-planskog aspekta, od ukupne površne SBK/KSB 3,83% otpada na urbana područja a 96,18% otpada na ruralna područja. Stanje izrade prostorno-planske dokumentacije u općinama u SBK/KSB prikazano je u narednoj tabeli. Tabela 2. Stanje izrade prostorno-planske dokumentacije po općinama u SBK/KSB4 Red. broj 1 Bugojno 2 3 4 5 Busovača Dobretići Donji Vakuf Fojnica Općina Prostorni plan/Prostorna osnova Prostorni plan (1984), (obaveza usklađivanja sa PP SBK/KSB) Prostorni plan Prostorni plan Prostorna osnova 2 Kriterij po kojem se kao urbanizovano stanovništvo uzimaju stanovnici naselja većih od 2000 stanovnika 3 Karte upotrebne vrijednosti zemljišta Kantona, Zavod za agropedologiju, Sarajevo, 2005 godine.; Prostorni plan Kantona Središnja Bosna; Prostorni planovi općina; Prostorna osnova Federacije Bosne i Hercegovine, GIS baza. Napomena: Procent zemljišta prikazano u koloni „Urbana područja“ podrazumijeva urbane (izgrađene) i površine izvan sfere biljne proizvodnje. 4 Karte upotrebne vrijednosti zemljišta Kantona, Zavod za agropedologiju, Sarajevo, 2005 godine.; Prostorni plan Kantona Središnja Bosna; Prostorni planovi općina; Prostorna osnova Federacije Bosne i Hercegovine, GIS baza. Napomena: Procent zemljišta prikazano u koloni „Urbana područja“ podrazumijeva urbane (izgrađene) i površine izvan sfere biljne proizvodnje. 17 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Red. broj 6 7 8 Općina Gornji Vakuf-Uskoplje Jajce Kiseljak 9 Kreševo Prostorni plan 10 Novi Travnik Prostorni plan 11 Travnik Prostorni plan 12 Vitez Prostorni plan Prostorni plan/Prostorna osnova Prostorni plan Usvojen Nacrt Prostornog plana Prostorni plan LEGENDA: Nije izrađen Izrađen Samo općina Donji Vakuf trenutno nema izrađen Prostorni plan, dok općina Bugojno ima urađen plan još 1984. godine a koji se treba uskladiti sa Prostornim planom SBK/KSB 2005-2025. Prostorno planiranje sa ciljem zaštite okoliša je veoma značajno i nužno kod uspostave i održavanja sistema upravljanja otpadom na određenom području. Lociranje deponija, regionalnih centara za upravljanje otpadom (RCUO), pretovarnih stanica, infrastrukture za upravljanje otpadom-zelenih otoka, reciklažnih dvorišta i sl. je sastavni dio politike prostornog uređenja, te se vrši kroz prostorne, urbanističke i regulacione planove. Razvojnim planovima (prostorni i urbanistički plan) se utvrđuje površina i definiše lokacija deponije za sadašnji i planski period uz definiranje zaštitnog pojasa i usklađivanje rada deponije sa zahtjevima razvoja naselja uvažavajući i zaštitu urbane i prirodne sredine. Članom 25. Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja („Sl. novine FBiH“ 63/04, 50/07) prostornim planom se definiraju površine namijenjene deponovanju komunalnog, industrijskog i drugog otpada. Urbanistički aspekt tretira prostorni razmještaj deponije i pratećih objekata, njihovu funkciju, te uklapanje deponije u planove šireg područja. Regulacionim planovima se planira razmještaj komunalne infrastrukture za upravljanje otpadom. U Članu 59. Odluke o provedbi PP SBK/KSB navodi se da je određeno da će se, za potrebe odlaganja otpada, izgraditi središnje kantonalno odlagalište otpada, te formirati pretovarna/sabirna stanica za svaku općinu, te pretovarne/sabirne stanice za sljedeće skupine općina: Busovača, Kiseljak, Kreševo i Fojnica; Vitez, Novi Travnik, Travnik; Gornji Vakuf-Uskoplje, Bugojno, Donji Vakuf, Jajce i Dobretići. Određivanje svake pojedinačne lokacije (općinske pretovarne/sabirne stanice, međuopćinskih pretovarnih/sabirnih stanica, te kantonalnog odlagališta), uvjeta korištenja, te mjere zaštite je obaveza lokalnih organa i međuopćinskog dogovora. Zakon o prostornom uređenju („Sl. novine KSB/SBK“ broj 11/05) predviđa obavezu izrade Urbanističkog plana sjedišta kantona (grad Travnik). Ovaj plan nije urađen jer je prioritet bio izrada Prostornih planova općina. Ni u jednom od važećih prostornih planova općina nisu određene pojedinačne lokacije općinske deponije/sabirne stanice, te međuopćinskog odlagališta otpada/pretovarne stanice, sa svim pratećim sadržajima a što je bilo u obavezi lokalnih organa i međuopćinskog dogovora. Općini Busovača trenutno ne odgovaraju planovi za zajedničko formiranje pretovarne stanice sa općinama Kiseljak, Kreševo i Fojnica (prema odredbi Člana 59. Odluke o provedbi PP SBK/KSB), kao ni sa općinama Vitez, Travnik i Novi Travnik (prema zadnjim pregovorima među ovim općinama). Općina 18 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Busovača ima planiranu i određenu lokaciju za pretovarnu/sabirnu stanicu na svom području i na mjestu za koje smatraju da je za njih optimalno, tj. gdje bi troškovi odvoza na regionalnu deponiju Mošćanica bili najmanji u odnosu na prijedloge navedene u članku 59. Odluke o provedbi PP SBK/KSB.5 Nadležni odjeli za okoliš i prostorno planiranje i uređenje u Kantonalnom ministarstvu trebaju odrediti lokaciju središnje kantonalnog odlagalište, kroz proces izmjene i dopune Prostornog plana SBK/KSB. U rješavanje ovog problema trebaju biti uključeni i općinski odjeli za prostorno planiranje i uređenje, koji će u sklopu svojih općinskih prostornih planova predložiti mjesta za neophodnu infrastrukturu (općinske deponije/sabirne stanice/ međuopćinske pretovarne stanice) i uskladiti ih sa kantonalnim planom. 2.3 STANOVNIŠTVO Historijske okolnosti, morfološke odlike, prirodne i stvorene podobnosti pojedinih dijelova Kantona i brojni drugi faktori uticali su na velike razlike u naseljenosti pojedinih područja. Koncentracija stanovništva u dolinama vodotoka i uz magistralne i regionalne saobraćajnice dovela je do formiranja prostorno-funkcionalnih grupacija kao što su: - Vrbaska formacija - Lašvanska formacija Fojnička formacija. Prema Preliminarnim rezultatima po općinama i naseljenim mjestima u FBiH (Popis stanovništva, domaćinstava/kućanstava i stanova u BiH u 2013. godini, Federalni zavod za statistiku, Statistički bilten br. 195, Sarajevo, decembar 2013.) ukupan broj popisanih stanovnika u SBK/KSB iznosi 273.149, a popisanih domaćinstava je 78.938. Broj popisanih stanovnika po općinama u SBK/KSB prikazan je u narednoj tabeli. Tabela 3. Broj popisanih stanovnika i domaćinstava po općinama u SBK/KSB (2013) Red. broj Općina 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Bugojno Busovača Dobretići Donji Vakuf Fojnica Gornji Vakuf - Uskoplje Jajce Kiseljak Kreševo Novi Travnik Travnik Vitez UKUPNO Broj popisanih osoba 34.559 18.488 2.041 14.739 13.047 22.304 30.758 21.919 5.638 25.107 57.543 27.006 273.149 6 Broj popisanih 7 domaćinstava/kućanstava 9.546 5.657 555 4.221 3.945 5.754 8.388 6.789 1.881 7.295 16.641 8.266 78.938 Najveća koncentracija stanovnika je na području Općine Travnik (57.243 stanovnika, a što je oko 21% od ukupnog broja stanovnika u Kantonu), dok je najmanja na području Općine Dobretići (2.041 stanovnik, a što je 0,75% od ukupnog broja stanovnika u Kantonu). 5 Mišljenje na Plan zaštite okoliša KSB/SBK za period 2015.-2025. Godina, Služba za civilnu zaštitu, Općina Busovača, Broj 08-44-SI-2/14 od 06.11.2014. godine 6 Popis stanovništva, domaćinstava/kućanstava i stanova u BiH 2013.godine, Preliminarni rezultati po općinama i naseljenim mjestima u FBiH, BIH, FBiH, Federalni zavod za statistiku, Statistički bilten br. 195, Sarajevo, decembar 2013. 7 Popis stanovništva, domaćinstava/kućanstava i stanova u BiH 2013.godine, Preliminarni rezultati po općinama i naseljenim mjestima u FBiH, BIH, FBiH, Federalni zavod za statistiku, Statistički bilten br. 195, Sarajevo, decembar 2013. 19 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Prosječna gustoća naseljenosti u SBK/KSB je oko 85,65 stanovnika/km2. U poređenju sa podacima iz Federalnog zavoda za statistiku iz 2013. godine, uočava se razlika od 19.557 osoba ili 7,3% više popisanih osoba po preliminarnim rezultatima popisa stanovništva u BiH u 2013. godini. Najveće razlike u popisanom broju osoba po preliminarnim rezultatima iz 2013. godine u odnosu na podatke Federalnog zavoda za statistiku iz 2012. godine su utvrđene u općinama Dobretići (popisana je 2.041 osoba u odnosu na 649 osoba), Jajce (popisana je 30.758 osoba u odnosu na 24.232 osoba) i Gornji Vakuf (popisana je 22.304 osoba u odnosu na 18.888 osoba). U svim ostalim općinama Kantona popisan je veći broj osoba u odnosu na podatke Federalnog zavoda za statistiku. Pregled starosne strukture stanovništva u SBK/KSB za period 2010-2012. godina prikazan je na Slici 3. Slika 3. Pregled starosne strukture stanovništva u SBK/KSB Ukupan broj stanovnika u Kantonu u periodu 2010-2012. godina imao je trend smanjenja. Međutim, veoma niska stopa porasta stanovništva na području SBK/KSB, a koja se koristiti za analize i procjene u planiranom vremenskom periodu 2015.-2025. godina u ovom dokumentu, preuzeta je iz preliminarnih rezultata popisa iz 2013. godine i iznosi 0,2% 8. Općenito se može konstatovati da je veoma nizak prirodni priraštaj u SBK/KSB, te evidentna depopulacija stanovništva u Kantonu. Također. može se očekivati povećanje prosječne dobne starosti stanovništva ako se trend depopulacije nastavi u budućnosti. Ova situacija može imati direktan uticaj na mogućnost privrednog razvoja SBK/KSB poštujući osnovna načela zaštite okoliša. 2.4 POLJOPRIVREDA Propadanjem velikih industrijskih poduzeća, poljoprivreda vezuje za sebe oko 70% stanovništva na području SBK/KSB, što u ovom trenutku privredi ovog Kantona daje značajno poljoprivredno obilježje. Bitna karakteristika poljoprivrede Kantona je ekstenzivna proizvodnja, usitnjene parcele, zastupljenost naturalnih oblika privređivanja (proizvodnja za vlastite potrebe), itd. 8 Preliminarni rezultati – Popis 2013, www.statistika.ba 20 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Većina domaćinstava koja se bave poljoprivredom proizvodi poljoprivredne proizvode uglavnom za zadovoljavanje vlastitih potreba, dok višak prodaje na lokalnim pijacama. Njihova proizvodnja nema karakter intenzivne proizvodnje (ograničena primjena mehanizacije, loša agrotehnika u proizvodnji i sl.). Stočarstvo kao najvažnija grana poljoprivrede u SBK/KSB snabdijeva stanovništvo svojim proizvodima (mlijeko, meso). Procjenjuje se da stočarstvo učestvuje sa oko 50% u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Ovo učešće znatno je niže u odnosu na predratno stanje, a pogotovo u odnosu na razvijene zemlje. Inače stočarska proizvodnja u većini općina je zbog reljefa, nagiba i strukture zemljišta te drugih uvjeta praktično jedini način korištenja poljoprivrednog zemljišta pa je zato osnovna djelatnost u tim područjima. Brojno stanje stoke i košnica pčela na području svih općina SBK/KSB u 2010. godini je predstavljeno u Tabeli 69 datoj u Prilogu 1. Govedarstvo, kao najznačajnija grana naše stočarske proizvodnje, predstavlja mjerilo razvijenosti cjelokupnog poljoprivrednog i prehrambenog sektora SBK/KSB. Govedarska proizvodnja u SBK/KSB je u značajnoj mjeri odraz stanja u ukupnoj bosanskohercegovačkoj poljoprivrednoj proizvodnji. U zadnje vrijeme došlo je do pojave nekoliko manjih mljekara i proširenje sirovinske baze većih mljekara čime se postiglo određeno povećanje proizvodnje mlijeka. Međutim, ova proizvodnja je i dalje zadržala svoj naturalni karakter, usitnjenost poljoprivrednih površina, tehnološku zaostalost i tradicionalni menadžment. U posebno teškom položaju su male porodične farme koje su uglavnom prepuštene same sebi, kao i stihiji tržišta. Posebni problemi se javljaju u prodaji proizvoda i organiziranju proizvodnje, odnosno njenom kreditiranju. Broj farmi goveda po broju grla u pojedinim općinama SBK/KSB u 2012. godini je prikazan u Tabeli 70 datoj u prilogu. Ovčarstvo je zbog prirodnih uvjeta relativno dobro razvijeno na području SBK/KSB. Na ovom području se gaje dva soja pramenke: Vlašićka (Dubska ili Travnička) i Privorska pramenka. Vlašićka pramenka predstavlja najbolju ovcu gajenu na prostoru BiH i pripada grupi krupnih pramenki. Privorska pramenka je soj koji se uzgaja u središnjoj Bosni, na području Gornjeg Vakufa/Uskoplja i Bugojna. U centralnom dijelu Dinarskog sistema, na prostranim pašnjacima planine Vlašić i susjednim planinama razvila se proizvodnja bijelog sira u salamuri pod nazivom Vlašićki sir, Blatnički, Privorski sir i sl. Vlašićki sir zauzima jedno od najvažnijih mjesta među autohtonim mliječnim proizvodima Dinarskog sistema. Spada među najbolje bijele sireve u salamuri i postao je prepoznatljiv brend. Svinjogojstvo je grana stočarstva koja obuhvata uzgoj i gospodarsko iskorištavanje svinja radi mesa, masti, kože, dlake i dr. Na području SBK/KSB je registrovano 912 imanja sa svinjama, sa ukupnim brojem od 8.977 svinja, što iznosi u prosjeku 9,84 svinje po imanju. Prema podacima Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u periodu 2007.-2011. godine u SBK/KSB je bilo 17 farmi za tovljenike sa ukupno 1.001 tovljenika, te 28 farmi sa ukupno 224 krmače. Treba naglasiti da je svinjogojstvo po vrijednosti proizvodnje na zadnjem mjestu sa udjelom od svega 5-6% zbog čega je potrebno preduzeti mjere za unapređenje ove proizvodnje. Peradarstvo na području SBK/KSB ima svoju budućnost s obzirom na trendove u svijetu gdje ono postaje vodećom vrstom kako u proizvodnji tako i potrošnji (dobra nutritivna vrijednost, niska cijena, itd.). Peradari koji su registrovani pri Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK/KSB: ZZ „AGROMIX“ Torlakovac, Donji Vakuf OTP “KOKO“ Travnik, Putićevo “PERADAR“ d.o.o. Travnik, Kraljevice “OSKAR“ d.o.o. Novi Travnik “VIKO-VINAC“ d.o.o. Jajce. U SBK/KSB nema većih prerađivačkih kapaciteta za ovu vrstu proizvodnje mesa i proizvoda od mesa, pa se ona mora bazirati na prerađivačkim kapacitetima u Sarajevskom i Ze-Do kantonu ili drugih prerađivača u BiH. Ribarstvo na području SBK/KSB nije razvijeno iako ovo područje po svom hidropotencijalu spada među najbogatija područja u Federaciji BiH. Po svojim biološkim i fizičko-kemijskim karakteristikama većina vodotoka spada u I ili I-II kategoriju kvaliteta, što ukazuje na činjenicu da su ovi vodotoci pogodni za 21 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina uzgoj određenih ribljih vrsta (riblje farme – ribnjaci). Prema Strategiji razvoja poljoprivrede SBK/KSB (2001.–2010.) godišnja proizvodnja ribe na ovom području iznosi u prosjeku oko 155 tona, što je sa 0,56 kg po stanovniku daleko ispod lokalnih potreba. Kod Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK/KSB registrovana su samo dva ribnjaka: “PANAFISH“ d.o.o. Bugojno i “FARMA“ Travnik. Pčelarstvo ima izvanredne uvjete zbog značajne površine šuma, livada i pašnjaka obraslih rastinjem, te obilja voćnih vrsta, ljekovitih trava, klimatskih i drugih uvjeta. Obilje i različitost medonosnog bilja, kao i različita klimatska područja, omogućavaju proizvodnju više vrsta meda (sortni med). Broj pčelinjih društava u pojedinim općinama SBK/KSB sa stanjem u 2012. Godini je prikazan u Tabeli 71 datoj u prilogu. Ratarstvo na području SBK/KSB nije razvijeno i zastupljeno je na manjim poljoprivrednim površinama. Poljoprivredno zemljište se obrađuje u znatno manjem obimu od potencijalnih mogućnosti iz sljedećih razloga: uvjeti rada u poljoprivredi su otežani u nekoliko zadnjih godina (uticaj svjetske krize), veći dio poljoprivrednog zemljišta ima veće nagibe od 8 stepeni i zbog toga je nepogodno za ratarstvo, nemogućnost prodaje i naplate proizvedenih količina poljoprivrednih proizvoda, nekonkurentnost naše proizvodnje u odnosu na okruženje (nedostatak mehanizacije, stara mehanizacija, usitnjeni poljoprivredni posjedi), nedostatak prerađivačkih kapaciteta kao i zatvaranje nekih prerađivačkih pogona u zadnjih nekoliko godina. niske cijene poljoprivrednih proizvoda. Od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta na području SBK/KSB (116.162 ha), na oranice otpada 51.600 ha ili 44,42%, na voćnjake 4.219 ha ili 3,63%, te na livade i pašnjake 60.343 ha ili 51,95%. Na području SBK/KSB postoji realna mogućost intenziviranja ratarske proizvodnje povećanjem sjetvenih površina pod krmnim biljem (silažni kukuruz, tritikale, ječam i zob), čime bi se obezbijedili uvjeti za brži razvoj stočarstva. Također, postoji mogućnost intenziviranja proizvodnje krompira i drugih poljoprivrednih kultura. Pored toga, moguće je povećati i površinu pod sjemenskim krompirom kod specijalizovanih gazdinstava registriranih za tu namjenu. Dugoročna ulaganja u planinske pašnjake u smislu proizvodnje krmnog bilja, omogućila bi da stočarstvo prevaziđe pašnjački karakter i da se postupno intenzivira. Proizvodnja žita u SBK/KSB nije značajna i realizuje se u manjem obimu, jer se radi o pretežno brdskoplaninskom području nepogodnom za proizvodnju žita. U strukturi sjetve strnog žita (3.620 ha) ozima pšenica zauzima 49,0%, ječam 28,2%, raž 10,8%, zob 10,3% i tritikale 1,7%. Prinosi strnog žita su izrazito niski, što je rezultat neorganizovanosti, sjetve necertificiranog sjemena, pogrešne agrotehnike i dr. Ukupna proizvodnja je vrlo niska i iznosi 9.352 tone. Na hljebno žito (pšenica) otpada preko 64,8 %. Pšenica se uglavnom proizvodi za vlastite potrebe i nešto za mlinove, a ostatak za mješaone stočne hrane. Računa se da je potrošnja zrna 150 kg/stanovniku, što znači da se za potrebe stanovništa u SBK/KSB iz vlastite proizvodnje obezbjeđuje 15,3%. Razlika od 84,7% se uvozi, slično kao i u drugim kantonima Federacije BiH. Kukuruz se proizvodi na cca 1.600 ha i to uglavnom se proizvodi kukuruz za zrno (74%), sa vrlo niskim prosječnim prinosom. Silažni kukuruz se proizvodi na nešto više od 400 ha, uz veoma nizak prinos zelene mase. Nepovoljan odnos proizvodnje zrno/silaža je pokazatelj lošeg stanja u stočarskoj proizvodnji. Smatra se da se proizvodnja žita može unaprijediti, čime bi se povećale površine obrađenih oranica. Struktura oraničnih površina prema načinu korištenja je predstavljena u Tabeli 72, a u Tabelama 73 i 74 su predstavljeni podaci o ostvarenim prinosima žita u općinama SBK/KSB u 2006. i 2007. godini. Ove tabele su date u Prilogu 1. Proizvodnja povrća na području SBK/KSB ima velike potencijalne mogućnosti, ali nedostatak prerađivačkih kapaciteta i potencijalnih kupaca je glavni uzrok smanjenog interesovanja poljoprivrednika za ovu vrstu proizvodnje. S druge strane, plastenička proizvodnja na malim površinama (100-500 m2) se iz godine u godinu povećava, podižu se novi plastenici i intenzivira agrotehnika plasteničke proizvodnje. 22 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Ova proizvodnja namijenjena je uglavnom lokalnim pijacama i postoji tendencija širenja plasteničke proizvodnje. Podaci o zasijanim površinama i prinosima važnijih povrtnih kultura po općinama SBK/KSB u 2007. godini su predstavljeni u Tabelama 75 i 76 datim u Prilogu 1. Stanje povrtlarske proizvodnje na području SBK/KSB može biti daleko bolje zbog izraženih potencijalnih mogućnosti. Najbolji primjer je proizvodnja sjemenskog krompira, gdje je prinos 3-4 puta viši u odnosu na prinos merkantilnog krompira (Tabela 77 u Prilogu 1). Voćarstvo je u posljednjoj deceniji značajno unaprijeđeno zbog finansijske podrške u formiranju plantaža voća na osnovu koje su podignuti brojni voćnjaci jabuke, kruške, šljive, višnje, malina i drugih vrsta voća na području SBK/KSB. Radi se najčešće o ekstenzivnim zasadima, ali kod većih proizvođača ima i intenzivnih zasada. Prisutan je slučaj da se voćnjaci nakon podržane sadnje zapuste i ne održavaju, čime se smanjuje proizvodnja. Na savremenim intenzivnim voćnjacima podignutim u Bugojnu, Donjem Vakufu i Gornjem Vakufu/Uskoplju već se ostvaruje solidna proizvodnja voća. Problemi kod proizvodnje jabuke, šljive, kruške i nekih drugih vrsta voća su vezani za nedostatak kvalitetnih otkupljivača, kao i prerađivačkih kapaciteta i hladnjača. U posljednjih nekoliko godina zabilježeno je naglo širenje poljoprivrednih površina pod jagodastim voćem (2005.-2010.). U ovu vrstu proizvodnje (malina) ušlo je oko 500 poljoprivrednika na području Kantona. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK/KSB počevši od 2011. godine nastoji kroz svoje poticaje održati trend porasta ovog vida voćarske proizvodnje. Izgradnja prerađivačkog kapaciteta u Bugojnu (Heko d.o.o. i IMB d.o.o.) dala je podstrek i motivaciju poljoprivrednim proizvođačima da podižu nove zasade zbog osiguranog otkupa pa je očekivati trend rasta proizvodnje voća. Organska proizvodnja hrane je na području SBK/KSB je značajno zastupljena i ima trend blagog porasta. U sistem certificiranja organske proizvodnje uključen značajan broj farmi i privrednih subjekata, koji već sada predstavljaju okosnicu razvoja pojedinih lokalnih sredina u ovom segmentu proizvodnje i prerade, kao što su: Obrt „Vranica bilje“ Gornji Vakuf-Uskoplje, vl. Ćatić Faruk „Fructus Pak“ d.o.o. Travnik NUP d.o.o. Bugojno, za sakupljanje, preradu i prodaju ljekovitog bilja i šumskih plodova Zemljoradnička zadruga „Pavlovica“ Rostovo, Novi Travnik Farma „Barišić“ Kreševo Farma „Herceg“ Novi Travnik PP ”Ahmić” Vitez ”Poljorad” Turbe, općina Travnik Farma Sejada Šalaka sa Vlašića za biljnu proizvodnju Ahmet Balić i Miralem Imamović iz Travnika, sa širokom paletom pčelinjih proizvoda. SBK/KSB ima dobar potencijal za organsku poljoprivredu, a prelazak s konvencionalne na organsku proizvodnju bi smanjio štetne utjecaje na okoliš i osigurao održiv izvor hrane. Očuvan kvalitet poljoprivrednog zemljišta, pedološki i orografski uvjeti predstavljaju komparativnu prednost za razvoj organske proizvodnje hrane na ovom području. Poljoprivreda može imati pozitivan i negativan utjecaj na okoliš. Održiva poljoprivreda pomaže kod očuvanja zemljišta, zaštite od poplava i kod apsorpcije CO2 iz atmosfere. Neodrživa poljoprivreda dovodi do degradacije zemljišta, gubitka biološke raznolikosti, te zagađenosti zraka i vode. Prodiranje hranjivih materija, pesticida i stočnog otpada, kao i otjecanje vode sa zemljišta, dovodi do onečišćavanja površinskih i podzemnih voda. Treba naglasiti da ne postoje zvanični podaci o korištenju đubriva, pesticida i drugih kemijskih sredstava u poljoprivredi, niti drugi podaci o utjecaju na okoliš, zbog čega je teško ocijeniti stvarni utjecaj poljoprivrede na okoliš na području SBK/KSB. Međutim, zbog male poljoprivredne proizvodnje općenito se može procijeniti da trenutni utjecaji poljoprivrede na okoliš nisu posebno štetni. 23 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 2.4.1 Identifikacija problema Na osnovu navedenih podataka mogu se identifikovati sljedeći problemi vezani za poljoprivrednu proizvodnju i njene odnose s okolišem na području SBK/KSB: Prerađivački kapaciteti često zagađuju okoliš zbog zastarjelih tehnologija i nepoduzimanja adekvatnih mjera zaštite okoliša, Stočne i peradarske farme predstavljaju “žarišne tačke“ za okoliš, Zaostajanje u tehnološkom razvoju i napretku, Pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe (tehničke funkcije), Ne vrši se kontrola i monitoring zdravstvene ispravnosti poljoprivrednog zemljišta u svrhu obezbjeđenja uvjeta za proizvodnju zdrave hrane, Nema savjetodavnih stručnih službi za pružanje stručnih savjeta, Nedostatak znanja i needuciranost poljoprivrednih proizvođača, Nekontrolirana upotreba kemijskih sredstava i đubriva u poljoprivredi je veliki zagađivač okoliša, Smanjenje poljoprivrednih površina, Poljoprivredno zemljište se neracionalno koristi, Nema akreditovanih institucija za kontrolu poljoprivrednih proizvoda i uvoznih namirnica, Niske cijene poljoprivrednih proizvoda i nedostatak poticaja u poljoprivredi, Nedostatak suvremenih prerađivačkih kapaciteta povrća i voća, te mesa i mesnih proizvoda, Uvjeti rada u poljoprivredi su otežani u nekoliko zadnjih godina (uticaj svjetske krize), Nomadsko stočarenje u području Vlašića nanosi štete zemljištu, poljoprivrednim i šumskim kulturama, vodotocima, Nekonkurentnost proizvodnje u odnosu na okruženje (nedostatak mehanizacije, stara mehanizacija, usitnjeni poljoprivredni posjedi itd.), Nemogućnost prodaje i naplate proizvedenih količina poljoprivrednih proizvoda, Dominantno je zastupljena ekstenzivna poljoprivredna proizvodnja, SBK/KSB iskazuje deficit u bilansu hrane i tako doprinosi nižem poljoprivrednom trgovinskom bilansu, Otežana prodaja poljoprivrednih proizvoda, Usitnjene parcele otežavaju primjenu mehanizacije i suvremenih agrotehničkih mjera u svrhu intenzivnije poljoprivredne proizvodnje, Veći dio poljoprivrednog zemljišta ima veće nagibe od 8 stepeni i zbog toga je nepogodno za ratarstvo. 2.4.2 Zaključci i preporuke Smatra se da bez ozbiljnog razvoja prehrambene industrije nema zamaha u razvoju poljoprivrede na području SBK/KSB, a iz toga proizlazi da je potrebno uložiti mnogo veće napore u razvijanju i podržavanju postojećih kapaciteta ove industrije. Rješavanjem problema otkupa poljoprivrednih dobara, kako u animalnoj, tako i u biljnoj proizvodnji, postoji velika šansa otvaranja novih radnih mjesta. Općenito se može konstatovati da poljoprivredna proizvodnja ne utiče značajno na kvalitet okoliša na području SBK/KSB zbog toga što ne postoje veće farme (zastupljen je određen broj manjih farmi), ratarska proizvodnja je malo zastupljena, kemijska sredstva se u poljoprivredi vrlo malo koriste, prerađivački kapaciteti su malobrojni itd. Na osnovu identifikovanih problema mogu se dati sljedeće preporuke: Izraditi Strategiju razvoja poljoprivrede u SBK/KSB; Stimulisati poljoprivrednike da se organizuju, tržišno proizvode, usvajaju nove tehnologije, povezuju se u zemljoradničke zadruge, osnivaju i učlanjuju u društva proizvođača, povezuju se sa proizvođačima i odgajivačima u zemlji i inostranstvu; 24 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 2.5 Osigurati mjere za racionalno korištenje zemljišta; Pristupiti izradi studije izvodljivosti i podsticati realizaciju raznih projekata (voćnjake, mini sušare za voće i ljekovito bilje, veće hladnjače za voće i centre za otkup voća, stimulirati podizanje manjih pogona za preradu voća i povrća, plasteničku proizvodnju, i sl.). Poduzimati mjere za stimulaciju poljoprivredne proizvodnje onih proizvoda koji imaju mjesta na domaćem i međunarodnom tržištu (suho voće, ljekovito bilje, i dr.); Stvaranje uvjeta za stimulaciju i nagrađivanje poljoprivrednih proizvođača koji brinu o zaštiti okoliša, što podrazumijeva podsticanje poljoprivrednika da se služe praksama koje su korisne i podobne za okoliš, kao što je organska proizvodnja hrane i sl.; Stvaranje uvjeta za osiguranje tehnološke infrastrukture u svrhu boljeg plasmana poljoprivrednih proizvoda na tržištu (plastenici, sušare, hladnjača, otkupne stanice za mlijeko, otkupne stanice za druge vrste proizvoda, i dr.); Stvarati uvjete za konkurentniju proizvodnju kroz poticaje za nabavku mehanizacije i repromaterijala, uređenje poljoprivrednih posjeda itd.); Stvaranje uvjeta za razvoj i otvaranje suvremenih prerađivačkih kapaciteta povrća i voća, mesa i mesnih proizvoda; Poticati proizvodnju organske hrane, sačuvati prirodni ambijent - educirati stanovništvo o štetnosti tvari koje se unose u organizam i sl.; Uvođenje obvezne i redovite kontrole zdravstvene ispravnosti namirnica u pogledu svih elemenata zdravstvene ispravnosti (pesticida, teških metala, aditiva, antibiotika i sl.); Prenamjenu zemljišta vršiti pod stručnom kontrolom i na osnovu stručne ocjene; Prehrambeno–prerađivačke kapacitete tehnički poboljšati, uključujući mjere za minimiziranje uticaja na okoliš; Sačiniti edukacijski program poljoprivrednika i poduzetnika o značenju očuvanja poljoprivrednog zemljišta i proizvodnje zdrave hrane; Formirati savjetodavnu stručnu službu za pomoć i edukaciju poljoprivrednih proizvođača, koja bi promovirala principe dobrih poljoprivrednih praksi, kao što je pravilna upotreba đubriva, pesticida i vode za navodnjavanje, te odlaganje životinjskog otpada i zaštite okoliša u poljoprivrednim djelatnostima, Proizvodnju hrane usmjeriti organskim aspektima i što više sačuvati prirodni ambijent; Obezbijediti realizaciju periodičnog monitoringa zdravstvene ispravnosti zemljišta. INDUSTRIJA Industrijsku proizvodnju SBK/KSB u 2012. godini je obavljalo 730 privrednih društava i 728 obrtnika, koji upošljavaju približno 13.000 zaposlenih. Ukupna industrijska proizvodnja u SBK/KSB, u periodu 2010.2012. godina, bilježi trend rast-smanjenje. Ovaj trend je prvenstveno izazvan smanjenjem proizvodnje unutar prerađivačke industrije unutar koje proizvodnja u većini djelatnosti bilježi značajno smanjenje u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu. Vađenje ruda i kamena bilježi trend rasta, koji je prvenstveno izazvan povećanjem proizvodnje unutar vađenja ostalih ruda i kamena za isti period. SBK/KSB u strukturi industrijske proizvodnje FBiH, u periodu 2010. do 2012. godina, učestvuje sa 6,2%, 6,5% i 6,3% respektivno, te se nalazi se na petom mjestu u odnosu na ostale kantone u FBiH prema učešću u strukturi industrijske proizvodnje FBiH za spomenuti period. Metalna industrija – Privredna društva iz ove djelatnosti na području SBK/KSB kao proizvode nude razne vrste uslužnih obrada strojevima i uređajima, hidraulične cilindre i komponente, kovane i presovane proizvode i alate za razne namjene, fleksibilne cijevi, rezervoare za goriva i posude pod pritiskom, aluminijske felge, opruge, proizvodnju odlivaka, metalnih konstrukcija, strojeva i opreme za šumarstvo, drvnu i metalnu industriju, rudarstvo i dr. Privredna društva koja obavljaju djelatnost proizvodnje 25 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina metalnih proizvoda u 2012. godini su upošljavali 1.231 osobu i značajan dio svojih proizvoda plasiraju na tržištima izvan BiH, obzirom da prihodi od izvoza ovih privrednih društava učestvuju u ukupno ostvarenim prihodima između 39,91% i 52,78%, u periodu od 2010. do 2012. godine. Za ovu industrijsku granu nedostatak je što se koristi zastarjela tehnologija, nedostupna je stručna radna snaga i ekonomični izvori finansiranja. Proizvodnja baznih metala podrazumijeva proizvodnju sirovog željeza, primarnu preradu čelika, plemenitih i obojenih metala, te lijevanje metala. Privredna društva koja se bave proizvodnjom baznih metala većinu svojih proizvoda plasiraju na tržištima izvan BiH, obzirom da prihodi od izvoza ovih privrednih društava učestvuju u ukupno ostvarenim prihodima ove djelatnosti između 71,45% i 75,15%, u periodu od 2010. do 2012. godine. Pritisci na okoliš vezani za ovu djelatnost su znatni i odnose se na neracionalnu potrošnju energenata i visoke potrebe za industrijskom vodom. Neadekvatne tehnologije dovode do dodatnih pritisaka na okoliš kroz onečišćenje zraka i vode, te preko njih i pritisak na zemljište i širi prostor. Kemijska industrija - Privredna društva koja se bave proizvodnjom kemikalija i kemijskih proizvoda na području SBK/KSB uglavnom plasiraju proizvode na tržištu Bosne i Hercegovine, obzirom da prihodi od izvoza spomenutih privrednih društva učestvuju u ukupno ostvarenim prihodima između 2,82% i 6,66%, u periodu od 2010. do 2012. godine. Ovo je djelatnost koja je na području SBK/KSB poslovala sa gubicima, za razliku od ostalih privrednih subjekata iz ove grane prerađivačke industrije u FBiH, koji su ostvarili dobit u iznosu od 8.687.057,00 KM. Tekstilna industrija - se prvenstveno odnosi na proizvodnju baznih materijala za proizvodnju odjeće, tkanina, tepiha i užadi. Privredna društva s područja SBK/KSB, koja obavljaju ove djelatnosti su u neznatno boljoj poziciji u odnosu na privredna društva sa područja FBiH i BiH, u periodu od 2010. do 2012. godine. Svoje proizvode uglavnom plasiraju na tržište BiH, uzimajući u obzir da prihodi od izvoza ovih privrednih društava u SBK/KSB učestvuju u ukupnim prihodima ove djelatnosti između 9,50% i 16/87%, u periodu od 2010. do 2012. godine. Proizvodnja odjeće i obuće je industrijska grana koja je tradicionalno zastupljena na području SBK/KSB. Uglavnom se nude proizvodi vlastite konfekcije i „lohn“ usluge (proizvodnja odjeće za razne modne kuće uz primjenu unaprijed određenih standarda i materijala) za renomirane proizvođače, te vrši prerada kože i izrada obuće vlastitih kreacija. Poseban nedostatak za privredna društva iz ove djelatnosti je nedostatak kvalitetne sirovine na domaćem tržištu i orijentacija istih sa inozemnih tržišta, što utiče na povećanje cijene proizvoda i na konkurentnost ovih kompanija na tržištu. Iako bilježi rast, i dalje se suočava sa poteškoćama iz postratnog perioda. Ovaj industrijski segment je značajan sa aspekta zapošljavanja, pa stoga i njegova provjerena stručna snaga predstavlja komparativnu prednost u odnosu na okruženje. Pritisci koji se javljaju na okoliš pri proizvodnji odjeće se odnose na potrošnju energije, vode, zraka i kemikalija za tehnološke potrebe, te emisiju boja i tehnološke voda u zrak, vodu i tlo. Drvo-prerađivačka industrija je u prednosti u odnosu na druge grane industrije, jer je oslonjena na domaću vlastitu sirovinu koja daje ovom sektoru dobre potencijalne mogućnosti razvoja. Pored razvijene proizvodnje pločastog i tapaciranog namještaja, primarnu ulogu imaju preduzeća sa nižom fazom prerade tj. pilane, gdje se stvaraju velike količine drvnog otpada. Mada još uvijek ne postoji cjelovit koncept iskorištenja svih korisnih otpadaka, sve češće i u većem broju postoje primjeri da se otpad koristi kao energent za vlastite potrebe ili za proizvodnju peleta i briketa. Potrebno je inovirati postojeće tehnologije, koristiti cjelokupan osnovni input (drvo), učiniti granu energetski efikasnom, te spriječiti emisije u radnu sredinu i okoliš. Privredna društva iz ove djelatnosti uglavnom izvoze primarne proizvode i poluproizvode, te ne posjeduju dovoljne tehničke kapacitete i kadar za ostvarivanje dodatne vrijednosti izvozom gotovih proizvoda od drveta. U 2012. godini pravni subjekti u sektoru drvoprerade sa područja SBK/KSB ostvarili su ukupnu neto dobit u iznosu od 4.348.321,00 KM. Prehrambena industrija – Privredna društva koja se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda na području SBK/KSB uglavnom plasiraju svoje proizvode na tržištu BiH, obzirom da prihodi od izvoza 26 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina spomenutih privrednih društava učestvuju u ukupnim prihodima između 1,72% i 2,31%, u periodu 2010.2012. godina. Međutim, još uvijek dolazi do nekontroliranog uvoza gotovo svih prehrambenih proizvoda, često sumnjivog kvaliteta zbog pomanjkanja kontrole kako na granicama, tako i unutar zemlje. Realizacijom podsticajnih mjera uticalo bi se na povećanje proizvodnje i osigurale bi se značajne količine sirovina za potrebe prehrambene industrije čime bi one postale nosilac razvoja tržišne poljoprivredne proizvodnje. Pritisci na okoliš nastaju od korištenja domaćih i uvoznih repromaterijala, primijenjenih tehnologija proizvodnje, proizvoda plasiranih na tržište, kao i ambalaže i otpadaka hrane u domaćinstvima, a proizvode pritisak na ljudsko zdravlje, zemljište, vodu, zrak i prostor. Proizvodnja pića - Privredna društva koja se bave proizvodnjom pića na području SBK/KSB također plasiraju svoje proizvode uglavnom na tržište BiH, obzirom da ukupni prihodi od izvoza ovih privrednih društava učestvuju u ukupnim prihodima između 0,24% i 0,33%, u periodu od 2010. - 2012. godine. Ova preduzeća nemaju značajnijih problem u poslovanju. Privredni subjekti iz SBK/KSB ostvaruju bolje rezultate u poslovanju u odnosu na prosjek ove grane u FBiH i BiH. Građevinarstvom se na području SBK/KSB, u 2012. godini, bavilo 156 privrednih subjekata i 169 obrtnika, koji zapošljavaju oko 1.438 zaposlenih. Evidentan je problem u angažovanju raspoloživih kapaciteta, otežanoj naplati, radu na crno, nelojalnoj konkurenciji, te neujednačenim uvjetima privređivanja naših firmi u oblasti građevinarstva u zemljama u okruženju. Ovo znači da neće biti značajnijeg napretka bez javnih investicija, stvaranja povoljnijih uvjeta i smanjenja administrativnih zapreka u cilju što bržeg otvaranja javnih radova i investicija, budući da je ključni problem nedostatak posla. Nužno je pokrenuti veće investicione projekte u kojima će svoj interes naći snažniji investitori iz inozemstva, ali za njihovo angažovanje je potrebno stvoriti poslovni ambijent za ulaganje i intenzivirati dosljedniju primjenu zakona u ovoj osjetljivoj oblasti. Intenzivniji rast i kretanje industrijske proizvodnje u Srednjobosanskom kantonu pred sobom ima prepreke koje se ogledaju u visokom stepenu sive ekonomije, nedovoljnoj zaštiti domaće proizvodnje, čestoj izmjeni legislative koja stvara nedoumice kod poduzetnika, nedostatku značajnih investicionih radova koji bi mobilisali više industrijskih grana, i sl. Opći ciljevi revitalizacije i daljeg razvoja industrijskog sektora i privrede u cjelini na području SBK/KSB su sljedeći: okolinski prihvatljivom korištenju raspoloživih privrednih resursa, tržišno održivom zapošljavanju radno sposobnog stanovništva, proizvodnji i prometu kvalitetnih proizvoda na tržištu BiH i u vanjskotrgovinskom prometu, kroz odgovarajuću institucionalnu podršku u cilju unapređenja poslovanja industrijskog sektora, unaprjeđenje privredne legislative, formiranje industrijskih klastera, pružanje stručne pomoći i efikasnija suradnja sa privrednim sektorom, edukacija stanovništva. Rudarstvo je grana koja ima veliku razvojnu mogućnost na području SBK/KSB, koja se prvenstveno ogleda u dostupnosti raznovrsnih mineralnih sirovina i iznadprosječnom kvalitetu istih. Efikasnost i produktivnost većine privrednih društava ovog sektora je umanjena jer raspolažu zastarjelom tehnologijom, a također nemaju adekvatnu stručnu snagu i povoljne izvore finansiranja. Privredna društva koja se bave vađenjem ruda i kamena u ovom Kantonu gotovo sve svoje proizvode plasiraju na tržištu BiH, obzirom da prihodi od izvoz ovih privrednih društava učestvuju u ukupnim prihodima između 10% i 15%, u periodu od 2010. do 2012. godine. U ovom periodu, u oblasti proizvodnje mineralnih sirovina u SBK/KSB najznačajnija je proizvodnja dolomita (više površinskih kopova) i uglja lignita (Rudnici Gračanica i Han Bila), koja obuhvata 71% ukupne proizvodnje mineralnih sirovina u SBK/KSB. 2.5.1 Identifikacija problema Na osnovu navedenog može se konstatovati da su osnovni okolinski problemi vezani za industriju odnosno privredu u SBK/KSB sljedeći: 27 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina ispuštanje neprečišćenih tehnoloških otpadnih voda i otpadnih tekućina u vodotoke, produkcija i neadekvatno upravljanje industrijskim otpadom, neracionalna potrošnja energije u industrijskom sektoru (visoka energijska intenzivnost), visoka potreba za industrijskom vodom i neracionalna potrošnja vode za tehnološke potrebe, pritisci na kvalitet zraka i vode, a preko njih i na zemljište i širi prostor, pomanjkanje tehnološke discipline i educiranosti zaposlenika, neadekvatna zakonska regulativa i nedovoljna inspekcijska kontrola, neracionalna potrošnja sirovina i veće opterećivanje okoliša zbog zastarjelih tehnologija, smanjenje obradivih i šumskih površina zemljišta otvaranjem i proširivanjem površinskih kopova i odlagališta otpada, visoki pritisci na poljoprivredno i šumsko zemljište, industrijske nesreće, korištenje kemijskih sredstava u tehnološke potrebe i onečišćenje okoliša. 2.5.2 Zaključci i preporuke Na bazi analize identifikovanih problema, definisani su zaključci i mjere koje treba poduzeti u narednom periodu: izrada i donošenje Strategija privrednog razvoja SBK/KSB za period 2013.-2023. godina, realizacija mjera i aktivnosti iz Strategije privrednog razvoja SBK/KSB za period 2013.-2023. godina, s akcentom na razvoj održive industrijske proizvodnje na principima čistije proizvodnje i načelima energijske efikasnosti, iznalaženje i primjena stimulativnih mjera za zamjenu zastarjelih, neekonomičnih i zagađujućih tehnologija sa čistijim tehnologijama (BAT), uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema i baze podataka svih privrednih subjekata na području Kantona, formiranje klastera po pojedinim industrijskim sektorima (npr. sektor metaloprerađivačke industrije, drvoprerađivačke industrije itd.), obezbjeđenje uvjeta za efikasniju primjenu zakonske regulative, organizovanja berze otpada u svrhu ponovne upotrebe i recikliranja korisnih komponenti. 2.6 JAVNO ZDRAVLJE Planiranje i organizacija zdravstvene zaštite na području SBK/KSB izravno su povezani s prioritetnim potrebama stanovništva u cilju očuvanja i promicanja zdravstvenog stanja stanovništva. 2.6.1 Veza okoliša i zdravlja ljudi Čovjek je svakodnevno pod utjecajem različitih faktora okoliša, koji značajno mogu utjecati na njegovo zdravlje. Riziko-faktorima okoliša su kontinuirano izložene sve populacijske skupine. Naročito su ugroženi djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi, jer su pod većim zdravstvenim rizikom zbog zagađenog zraka, vode i zemljišta, kontaminirane hrane, buke, loših stambenih i radnih uvjeta. Opasnost od zagađenja voda, zemljišta i zraka je stalno prisutna, zbog nekontrolisanog disponiranja i zbrinjavanja tečnih i čvrstih otpadnih tvari i emisija u okoliš. Bolesti izazvane zagađenom vodom, zemljištem, zrakom i zdravstveno neispravnom hranom značajno sudjeluju u ukupnom teretu vezanom za javno-zdravstvene probleme. Na osnovu podataka dobivenih namjenskim kratkotrajnim mjerenjem SO2, NOx, PM10, CO i O3 može se konstatovati da kvalitet zraka na području SBK/KSB uglavnom zadovoljava propisane granične vrijednosti. Veće koncentracije polutanata javljaju se u zimskom periodu (decembar, januar i februar) zbog sagorijevanja fosilnih grijanja za potrebe grijanja i nepovoljnijih meteoroloških uvjeta. U tim 28 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina mjesecima najveći javlja se veći broj respiratornih oboljenja, nastalih kombinacijom djelovanja respiratornih virusa i vremenskih prilika (vlaga, hladnoća, smog). Kantonalni zavod za javno zdravstvo Travnik vrši kontrolu kvaliteta i higijenske ispravnosti vode za piće. Rezultati ispitivanja pokazuju da najveći broj analiziranih uzoraka vode za piće zadovoljava uvjete kvaliteta propisane Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode za piće. Manji broj uzoraka ne zadovoljava propisani kvalitet vode za piće. U narednim tabelama su prikazani podaci o kemijskoj i mikrobiološkoj analizi vode za piće, životnih namirnica i predmeta opće upotrebe. Tabela 4. Kemijska analiza vode za piće iz gradskih vodovoda Općina Bugojno Busovača Dobretići D. Vakuf Fojnica G.Vakuf / Uskoplje Jajce Kiseljak Kreševo N. Travnik Travnik Vitez Ukupno Broj uzoraka vode iz gradskih vodovoda Ukupno Ispravno Neispravno (%) 2012 2013 2012 2013 2012 2013 7 12 7 12 17 13 15 11 11,8 15,4 19 19 73 56 70 53 4,1 5,4 1 1 3 5 2 5 33,3 30 20 29 18 3,3 10,0 59 38 57 38 3,9 21 9 20 9 4,8 340 377 312 363 8,2 3,7 121 133 118 132 2,5 0,8 671 683 630 661 6,1 3,2 Tabela 5. Mikrobiološka analiza vode za piće iz gradskih vodovoda Općina Bugojno Busovača Dobretići D. Vakuf Fojnica G.Vakuf / Uskoplje Jajce Kiseljak Kreševo N. Travnik Travnik Vitez Ukupno Ukupno 2012 96 75 50 137 6 36 123 66 143 339 163 1234 Broj uzoraka vode iz gradskih vodovoda Ispravno Neispravno (%) 2013 2012 2013 2012 2013 97 93 97 3,1 71 71 69 5,3 2,8 65 45 65 10,0 83 132 77 3,6 7,2 10 3 8 50,0 20,0 26 29 19 19,4 26,9 135 114 128 7,3 5,2 58 64 52 3,0 10,3 153 128 144 10,5 5,9 353 311 291 8,3 17,6 151 155 150 4,9 0,7 1202 1145 1100 7,2 8,5 Tabela 6. Kemijska analiza vode za piće iz ostalih vodnih objekata Općina Bugojno Busovača Dobretići D. Vakuf Fojnica G.Vakuf / Uskoplje Ukupno 2012 3 7 - Broj uzoraka vode iz ostalih vodnih objekata Ispravno Neispravno (%) 2013 2012 2013 2012 2013 3 10 7 9 10,0 29 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Općina Jajce Kiseljak Kreševo N. Travnik Travnik Vitez Ukupno Ukupno 2012 3 245 258 Broj uzoraka vode iz ostalih vodnih objekata Ispravno Neispravno (%) 2013 2012 2013 2012 2013 21 19 9,5 13 13 1 3 1 245 217 238 11,4 2,9 47 46 2,1 337 230 326 10,9 3,3 Tabela 7. Mikrobiološka analiza vode za piće iz ostalih vodnih objekata Općina Bugojno Busovača Dobretići D. Vakuf Fojnica G.Vakuf / Uskoplje Jajce Kiseljak Kreševo N. Travnik Travnik Vitez Ukupno Ukupno 2012 3 3 8 3 6 596 619 Broj uzoraka vode iz ostalih vodnih objekata Ispravno Neispravno (%) 2013 2012 2013 2012 2013 4 3 1 75,0 18 3 14 22,3 18 8 14 22,2 32 3 26 18,8 21 21 5 6 3 40,0 612 542 555 9,1 9,3 64 57 10,9 774 565 692 8,7 10,6 Tabela 8. Mikrobiološka analiza životnih namirnica Općina Bugojno Busovača Dobretići D. Vakuf Fojnica G.Vakuf / Uskoplje Jajce Kiseljak Kreševo N. Travnik Travnik Vitez Ukupno Ukupno 2012 201 38 65 75 105 143 167 9 50 261 123 1236 2013 218 83 98 91 112 137 159 90 55 279 117 1439 Broj uzoraka životnih namirnica Ispravno 2012 2013 201 208 38 82 65 87 75 88 105 110 143 128 167 145 9 90 50 54 261 266 123 111 1236 1369 Neispravno (%) 2012 2013 4,6 1,2 11,2 3,3 1,8 6,6 8,8 1,8 4,7 5,1 4,9 Tabela 9. Mikrobiološka analiza predmeta opće upotrebe (brisevi) Općina Bugojno Busovača Dobretići D. Vakuf Ukupno 2012 189 199 47 2013 240 230 111 Broj uzoraka briseva Ispravno 2012 2013 174 238 191 226 47 107 Neispravno (%) 2012 2013 7,9 0,8 4,0 1,7 3,6 30 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Općina Ukupno 2012 269 51 144 552 86 336 1174 713 3730 Fojnica G.Vakuf / Uskoplje Jajce Kiseljak Kreševo N. Travnik Travnik Vitez Ukupno 2013 252 153 155 491 205 269 1190 597 3893 Broj uzoraka briseva Ispravno 2012 2013 257 242 51 150 144 152 538 490 86 200 313 263 1136 1165 697 560 3604 3793 Neispravno (%) 2012 2013 4,5 4,0 2,0 2,0 2,5 0,2 2,4 6,8 2,2 3,2 2,1 2,2 6,2 3,4 2,6 Rezultati ispitivanja kvaliteta vode za piće pokazuju da određen broj uzoraka ne odgovara uvjetima Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće. U analiziranim uzorcima je registrovan povećan broj koliformnih bakterija identifikovanih kao Escherichia coli, Enterobacteria sp., Strepococcus faecalis, Proteus sp. i Clostridium sp., što pokazuje da voda nekada nije odgovarajućeg kvaliteta zbog prisustva patogenih bakterija. Zbog toga se nameće nužna potreba dodatne kontrole i sanacije vodoopskrbnih sistema, kao i kontinuirana dezinfekcija vode u cilju zaštite zdravlja korisnika. Mikrobiološkom analizom uzoraka uzetih u 2013. godini je registrovano ukupno 4,9% neispravnih uzoraka životnih namirnica i 2,6% neispravnih uzoraka predmeta opće upotrebe. U narednim tabelama su prikazani rezultati fizikalno-kemijske i mikrobiološke analize vode za piće, te mikrobiološka analiza namirnica i predmeta opće upotrebe u periodu 2009.-2012. godina. Tabela 10. Fizikalno-kemijska analiza vode za piće i namirnica u periodu 2009.-2012. godina Kemijska analiza uzoraka vode za piće Ukupan broj Procenat neispravnih analiza nalaza 589 6,6 637 4,2 683 6,5 929 1,8 Godina 2009. 2010. 2011. 2012. Kemijska analiza uzoraka namirnica Ukupan broj analiza 54 4 4 Procenat neispravnih nalaza 31,4 100,0 50,0 Tabela 11. Mikrobiološka analiza vode za piće, namirnica i predmeta opće upotrebe u periodu 2009.2012. godina Analiza vode za piće Godina 2009. 2010. 2011. 2012. Ukupan broj analiza 1.460 1.695 1.680 1.911 Procenat neispravnih mikrobioloških nalaza 5,4 9,4 8,6 6,2 Analiza namirnica Ukupan broj analiza 1.480 1.420 1.285 1.388 Procenat neispravnih mikrobioloških nalaza 0,60 0,20 0,40 0,21 Analiza predmeta opće upotrebe Procenat Ukupan broj neispravnih analiza mikrobioloških nalaza 3.753 11,7 3.645 1,9 3.442 1,5 3.683 2,9 Neispravni uzorci vode za piće, životnih namirnica i predmeta opće upotrebe pokazuju da je nužno poduzimanje sanacionih i preventivnih mjera u cilju zaštite zdravlja stanovništva. 2.6.2 Pojava i frekvencija bolesti vezanih za stanje kvaliteta okoliša 31 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je 2006. godine navela u izvještaju „Sprečavanje bolesti kroz zdrav okoliš“ da je čak 24% bolesti u svijetu uzrokovano izloženosti utjecajima iz okoliša koji se mogu izbjeći mjerama sanacije i prevencije. U SBK/KSB je u periodu od 2008.-2012. godine zabilježen lagani porast broja oboljelih, a stopa obolijevanja u 2012. godini iznosi 4.177,9/10.000 stanovnika. Vodeće grupe oboljenja su: bolesti respiratornog trakta 1.194,1/10.000 bolesti kardiovaskularnog sistema 778,5/10.000 bolesti endokrinog sistema 297/10.000 bolesti urogenitalnog sistema 229,1/10.000 bolesti digestivnog trakta 228,2/10.000. Vodeće dijagnoze registrovane u stanovništvu su akutne infekcije gornjih respiratornih puteva sa stopom obolijevanja 862,9/10.000 stanovnika, a potom slijede druge specifične i nespecifične bolesti. U narednoj tabeli su predstavljeni podaci o pojavi i frekvenciji zaraznih oboljenja na području SBK/KSB. Tabela 12. Pregled podataka o frekvenciji zaraznih oboljenja na području SBK/KSB Općina Bugojno Busovača Dobretići D. Vakuf Fojnica G.Vakuf/ Uskoplje Jajce Kiseljak Kreševo N. Travnik Travnik Vitez Ukupno Angina Enterocolitis Salmonellosis Ehinococcus Brucellosis HVA HVB HVC streptoc. 2012 2013 2012 2013 2012 2013 2012 2013 2012 2013 2012 2013 2012 2013 2012 2013 14 11 87 28 1 1 1 4 2 1 19 18 2 1 1 1 21 13 1 2 2 5 2 1 1 8 2 21 6 - - - - 1 - - - - - - - 10 1 2 1 36 48 2 5 70 272 15 65 204 9 715 31 1 43 84 17 246 1 1 1 4 8 1 4 6 3 3 0 4 2 10 7 7 1 1 2 2 3 1 6 1 1 4 1 1 1 9 2 2 7 Zoonoze su posljednjih godina postale veoma značajan javnozdravstveni problem, kako zbog sve učestalijeg obolijevanja ljudi tako i zbog ekonomskih posljedica koje za sobom nose. U periodu od 2004.2012. godine registrirano je ukupno 648 zoonoza sa maksimumom u 2007. i 2008. godini. Posebno je značajna bila epidemija bruceloze u 2012. godini od koje je oboljelo 528 osoba. Zbog toga je Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB donio program “Urgentni epidemiološki nadzor nad epidemijom bruceloze u SBK/KSB“. Realizacijom ovog programa stopa obolijevanja od bruceloze značajno opada. Podaci o broju oboljelih od zoonoza u periodu 2006.-2010. godine su prikazani u narednoj tabeli. Tabela 13. Kretanje oboljelih od zoonoza na području SBK/KSB u periodu od 2006.-2012. godina Oboljenje Bruceloza Q groznica Leptospirosis Echinococcus Trichinelosis HGRS Ukupno 2006. 48 0 3 2 3 0 56 2007. 143 5 2 9 31 2 192 2008. 162 1 2 3 0 5 173 2009. 64 1 1 0 0 4 66 2010. 20 1 4 0 0 1 26 2011. 10 1 2 0 0 1 14 2012. 10 0 2 3 0 13 28 2.6.3 Bolesti uzrokovane onečišćenim zrakom 32 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Kvalitet zraka na području SBK/KSB se ne prati i o tome nema reprezentativnih podataka. Dostupni su samo određeni podaci za namjenska (kratkotrajna) mjerenja. Zbog toga nije moguće utvrditi korelaciju između pretpostavljenog povećanja broja oboljelih i povećane zagađenosti zraka. Prema tome, štetne materije (polutanti) u zraku se kao uzročni agens ne mogu dovesti u vezu s respiratornim bolestima, iako određeni faktori ukazuju da je broj takvih slučajeva povećan. Glavni zagađivači zraka na području SBK/KSB su termoenergetska postrojenja, industrijski pogoni, motorna vozila i individualna ložišta (u zimskom razdoblju). Povećane emisije u zimskom periodu mogu uzrokovati veće koncentracije štetnih materija u zraku od dopuštenih graničnih vrijednosti i time ugroziti kvalitet zraka (pojava smoga). Porast koncentracija polutanata iznad dopuštenih graničnih vrijednosti može dovesti do oštećenja zdravlja ljudi. Isto tako, u periodu od marta do kraja jula obično dolazi do pogoršanja zdravstvenog stanja kod stanovnika alergičnih na velike količine alergena u zraku (poleni ambrozije, trava, topola, drveća), posebno ako su hronični bolesnici. U narednoj tabeli dati su podaci o pojavi akutnih infekcija gornjih respiratornih puteva kod stanovnika pojedinih općina SBK/KSB. Najveći broj respiratornih oboljenja registrovan je u Jajcu, Novom Travniku, Donjem Vakufu i Travniku, a najmanji u Gornjem Vakufu – Uskoplju a potom u Vitezu. Tabela 14. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva kod stanovnika SBK/KSB u 2006. i 2012. godine Općina Bugojno Busovača Dobretići Donji Vakuf Fojnica Gornji Vakuf - Uskoplje Jajce Kiseljak Kreševo Novi Travnik Travnik Vitez Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva (Stopa na 10.000 stanovnika) 2006. 2012. 1040,9 833,1 582,8 711,5 1425,1 967,2 566,9 821,2 324,0 458,5 1465,0 1165,4 811,2 535,5 574,8 662,6 1383,1 1200,4 964,7 1141,9 655,8 308,6 2.6.4 Bolesti uzrokovane onečišćenom vodom Snabdijevanje stanovništva pitkom vodom je jedan od glavnih preduvjeta za visoki nivo zdravstvenog stanja stanovništva u bilo kojoj populaciji. Svjetska zdravstvena organizacija je među dvanaest velikih zdravstvenih pokazatelja za zemlje uključila praćenje kvaliteta vode za piće, naglašavajući njen značaj za zdravstveno stanje stanovništva. Pokazatelji za praćenje koje je predložila SZO su bolesti koje se prenose vodom, snabdijevanje pitkom vodom i pristup izvorištima pitke vode, te tretman kanalizacijskih otpadnih voda. Na području Kantona izgrađeno je ukupno 11 komunalnih vodovodnih sistema, uglavnom za gradove, odnosno sjedišta općina: Travnik, Gornji Vakuf/Uskoplje, Bugojno, Donji Vakuf, Jajce, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Fojnica, Kreševo i Kiseljak. Ovi komunalni vodovodni sistemi snabdijevaju se vodom za piće iz jednog ili više izvorišta, zavisno od općina. Pored toga, izgrađeno je i više manjih seoskih vodovoda koji pružaju relativno nizak standard vodoopskrbe. Gotovo kod svih izvorišta zaštita nije osigurana. Samo kod nekoliko komunalnih vodovoda su definisane zaštitne zone i to uglavnom na temelju administrativnih odluka, bez odgovarajućih istraživanja. U pogledu vodoopskrbe najteža je situacija u Kiseljaku gdje se koristi veći broj izvorišta veoma malog kapaciteta za vrijeme ljetnog sušnog razdoblja. Zbog usputne potrošnje, sa nekih izvorišta do grada dolazi zanemarljivo mala količina vode. Poseban problem predstavlja osiguranje potrebne razine zaštite velikog broja disperziranih malih izvorišta iz kojih se snabdijeva vodom seosko stanovništvo. 33 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Na bazi Izvještaja o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji zdravstvene zaštite u SBK/KSB Kantonalnog zavoda za javno zdravstvo može se konstatovati da higijensko-sanitarno stanje vodnih objekata i sistem javnozdravstvene kontrole vode za piće nisu u potpunosti zadovoljavajući. Zbog nedostatka suvremene opreme nije moguće određivati parametre kao što su pesticidi, fenoli, mineralna ulja, teški metali i druge štetne materije, a nedovoljan je broj i ispitivanih uzoraka vode, posebno za seoske vodovode. U većini laboratorija kontrola vode za piće se svodi na pregled osnovnih fizičkokemijskih i mikrobioloških parametara, tako da se ne može dati adekvatno mišljenje o njenom kvalitetu. Analizom rezultata nakon urađenih mikrobioloških analiza u 2013. godini, utvrđeno je da od 1.202 analizirana uzorka vode iz gradskih vodovoda, njih 1.100 ili 91,5% odgovara, a 102 ili 8,5% ne odgovara uvjetima Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće. Rezultati kemijske analize pokazuju da od 683 analizirana uzorka vode iz gradskih vodovoda, njih 661 ili 96,8% odgovara, a 22 ili 3,2% ne odgovara uvjetima citiranog Pravilnika. Kada je u pitanju voda iz ostalih vodnih objekata (seoski vodovodi, javne česme i sl.), mikrobiološkom analizom je utvrđeno da od 774 analizirana uzorka, njih 692 ili 89,4% odgovara, a 82 ili 10,6% ne odgovara uvjetima Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće. Rezultati kemijske analize pokazuju da od 337 analizirana uzorka vode, njih 326 ili 96,7% odgovara, a 11 ili 3,3% ne odgovara uvjetima citiranog Pravilnika. Kod lokalnih vodovoda uglavnom se u neispravnim uzorcima može naći povećan broj koliformnih bakterija identifikovanih kao Escherichia coli, Enterobacteria sp., Strepococcus faecalis, Proteus sp. i Clostridium sp., što pokazuje da voda iz lokalnih vodovoda (10,6%) nije odgovarajućeg kvaliteta zbog prisustva patogenih mikroorganizama. Analiza mikrobioloških pokazatelja zagađenja ukazuje na činjenicu da je za većinu vodovoda neophodna kontinuirana dezinfekcija i uspostavljanje zaštitnih zona oko izvorišta. Mikrobiološka neispravnost vode za piće uzrokovana je: lošim tehničkim stanjem vodnih objekata, nepostojanjem zaštitnih zona oko izvorišta i neprovođenjem mjera zaštite izvorišta, nehigijenskim stanjem okoline, zapuštenim kaptažama i rezervoarima, nekontrolisanim aktivnostima u neposrednoj okolini izvorišta, odnosno u zaštitnim zonama, sekundarnim zagađivačima. Fizikalno-kemijska neispravnost je rijetka i uglavnom je prouzrokovana povećanom mutnoćom vode čiji je uzrok neodržavanje vodozahvata (kaptaža), rezervoara i instalacija. Postojeće stanje se može sanirati provođenjem sanitarno-higijenskih mjera, uvođenjem sistema kontinuirane dezinfekcije, te uspostavom zona zaštite izvorišta i kontinuiranom kontrolom provođenja mjera zaštite izvorišta. O kvaliteti vodoopskrbe može se suditi i po epidemiološkoj situaciji vezanoj za oboljenja čiji se uzročnici mogu nalaziti u zagađenoj vodi, a to su na prvom mjestu crijevne zarazne bolesti. U Tabela 15 dati su podaci o frekvenciji zaraznih oboljenja na području SBK/KSB, uzrokovanih zagađenom vodom. U narednoj tabeli dat je prikaz učestalosti enterokolitisa kod stanovnika pojedinih općina SBK/KSB, koga primarno uzrokuje zagađena voda. Tabela 15. Pojava enterokolitisa kod stanovnika SBK/KSB u 2006. i 2012. godini Općina Bugojno Busovača Dobretići Donji Vakuf Fojnica Gornji Vakuf / Uskoplje Jajce Kiseljak Enterocolitis 2006. 2012. Stopa na 10.000 Stopa na 10.000 Broj oboljelih Broj oboljelih stanovnika stanovnika 49 13,1 87 23,4 38 23,7 19 11,9 38 26,9 19 13,6 23 18,6 2 1,7 17 8,7 21 11,1 35 14,4 272 112,2 30 14,4 15 7,3 34 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Općina Kreševo Novi Travnik Travnik Vitez Enterocolitis 2006. 2012. Stopa na 10.000 Stopa na 10.000 Broj oboljelih Broj oboljelih stanovnika stanovnika 2 3,5 88 35,5 65 26,1 242 43,5 204 37,4 39 15,6 9 3,6 U SBK/KSB ne postoji jedinstven registar vodoopskrbnih objekata, što onemogućava potpuni uvid u sistem vodoopskrbe, kao i donošenje mjera u cilju poboljšanja vodoopskrbe i zaštite zdravlja stanovništva. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK/KSB je u suradnji sa općinama izvršilo popis lokalnih vodovoda i o istim postoje određeni podaci. Ovi podaci mogu biti solidna osnova za izradu jedinstvenog registra vodoopskrbnih objekata na području Kantona od strane nadležnog ministarstva. 2.6.5 Identifikacija problema Na osnovu navedenih pokazatelja o vezi stanja kvaliteta okoliša i zdravlja stanovništva može se konstatovati da su osnovni problemi iz oblasti javnog zdravlja u SBK/KSB sljedeći: Nedovoljna kontrola zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opće upotrebe, Nepostojanje sistema za prečišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda, Nisu uspostavljene zaštitne zone oko izvorišta lokalnih vodovoda i ne provode se mjere zaštite, Nepostojanje ili sanitarno-tehnička neispravnost većine lokalnih objekata za uklanjanje tečnih otpadnih materija koje kontaminiraju površinske i podzemne vode, Loše sanitarno-tehničko stanje komunalnih deponija smeća, Neredovna, nesistematska i neodgovarajuća javno-zdravstvena kontrola vode za piće, Loše sanitarno-tehničko stanje lokalnih vodnih objekata, Loše tehničko stanje vodnih objekata, Najčešće se ne vrši dezinfekcija vode iz vodnih objekata, Prisustvo čvrstih otpadnih materija (smeća) na slobodnim i zelenim površinama, obalama rijeka i u koritima, Sistem javnozdravstvene kontrole vode za piće nije zadovoljavajući, Nezadovoljavajuća kontrola stanja vodnih objekata, Seoski vodovodi pružaju relativno nizak standard vodoopskrbe, Nehigijensko stanje okoline, Ne postoji jedinstven registar vodoopskrbnih objekata, Neodržavanje vodozahvata (kaptaža), rezervoara i instalacija, Migraciona kretanja - dolazak novih privremenih i stalnih stanovnika sa drugim normama ponašanja u stanovanju i kulturološkim kodom odnosa prema okolišu, 2.6.6 Zaključci i preporuke U zakonima o zdravstvenoj zaštiti, kao jedna od djelatnosti javnog zdravlja identificirana je potreba praćenja higijensko-epidemiološke situacije u životnoj sredini, analiziranja i ocjene utjecaja okoliša na zdravlje ljudi, suzbijanja faktora rizika za nastanak bolesti i faktora rizika iz okoliša, kao i provođenja specifičnih aktivnosti na zaštiti i očuvanju okoliša. Ove odredbe nisu dovoljno dobro popraćene propisima ni odgovarajućim finansijskim instrumentima, a registri oboljenja za pojedine vrste bolesti su nepotpuni ili ne postoje. Usprkos tome, pojedine vrste oboljenja se prate prema standardima SZO, dok se ostala oboljenja prijavljuju na temelju definicija slučaja bolesti preporučenih od strane nadležnih institucija za javno zdravstvo u Kantonu i Federaciji BiH. 35 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Nakon sagledavanja svih činjenica, identificirana je potreba efektivnijeg praćenja patogena u okolišu kako bi mogli bolje razumjeti pojavu i opstanak patogena u područjima koja se smatraju rizičnim u smislu pojave bolesti zbog utjecaja okoliša. U smislu efektivnijeg praćenja bolesti povezanih sa stanjem kvaliteta okoliša, potrebno je ojačati mrežu javnog zdravstva i zdravstvene ekologije kroz institucije javnog zdravstva u SBK/KSB, te raditi na uspostavi informacionog sistema javnog zdravstva koji će omogućiti brzu razmjenu informacija i podataka o zdravstvenoj ispravnosti namirnica, vode za piće, te predmeta opće upotrebe. Zbog uske povezanosti faktora okoliša i zdravlja ljudi, prikupljanje i obradu podataka u budućnosti treba proširiti na sve relevantne podatke o stanju okoliša koji utječe na zdravlje ljudi, za što je nužno povezivanje informacionih sistema javnog zdravstva s okolišnim informacionim sistemima u SBK/KSB i FBiH. Osim toga, kako bi se mogla dati bolja predviđanja o tome kako okoliš može utjecati na pojavu i učestalost bolesti koje su uzrokovane utjecajima iz okoliša moraju se podsticati multidisciplinarna istraživanja. Preporuke: uspostaviti zaštitne zone oko izvorišta vode za piće i obezbijediti provođenje mjera zaštite u istim kod svih vodnih objekata, osposobiti bazne laboratorije u komunalnim preduzećima radi kontinuirane kontrole kvalitete pitke vode, osposobiti referalni laboratorij za fizikalno-kemijsku i mikrobiološku kontrolu vode za piće u Kantonalnom zavodu za javno zdravstvo SBK/KSB, redovno uzimati uzorke vode za piće sa svih izvorišta na baznu i super analizu, najmanje jednom mjesečno, a prema potrebi i češće, obavještavati javnost o kvalitetu pitke vode, obezbijediti redovnu kontrolu lokalnih vodovoda i sanaciju objekata za vodoopskrbu u cilju obezbjeđenja zdravstveno ispravne vode za piće, vršiti redovni inspekcijski nadzor nad vodoopskrbnim objektima i zdravstvenom ispravnošću vode za piće, uspostaviti jedinstven registar vodoopskrbnih objekata, izgradnja sistema za prečišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda, te sanacija lokalnih objekata za uklanjanje tečnih otpadnih materija, izraditi registar svih vodnih objekata i katastar zagađivača vode, analiza uzoraka prehrambenih proizvoda u ovlaštenom laboratoriju i obavještavanje javnosti o rezultatima ispitivanja, obezbijediti okolinski i sanitarno-higijenski prihvatljivo zbrinjavanje i odlaganje otpadnih tvari, izvršiti sanaciju i zatvaranje postojećih komunalnih deponija, obezbijediti uvjete za izgradnju regionalne deponije u skladu sa Strategijom o upravljanju otpadom u BiH, obezbijediti kontinuirani i periodični monitoring kvaliteta zraka i utjecaja na zdravlje stanovništva, obezbijediti monitoring emisija štetnih tvari u zrak i kontrolu tehničkih sistema za zaštitu zraka, kontrolu kvaliteta goriva, industrijskih zagađivača i sl., obezbijediti redovno održavanje i obnavljanje zelenih površina u urbanim zonama, obezbijediti redovnu preventivnu sistematsku deratizaciju cjelokupnog područja SBK/KSB, obezbijediti uvjete za uklanjanje pasa lutalica, edukacija građana o sortiranju otpada i reciklaži, kao i provođenju mjera zaštite okoliša i jačanju ekološke svijesti građana, jačanje sistema jedinstvenog nadzora, prijavljivanja i praćenje određenih bolesti vezanih za stanje okoliša, obezbjeđenje realizacije svih drugih mjera zaštite okoliša u cilju zaštite zdravlja ljudi. 36 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 2.7 STANJE I OKOLIŠNI INDIKATORI U OBLASTI VODA Vodno bogatstvo Kantona je veoma značajno, i iznad prosjeka u slivu rijeke Save na teritoriji Bosne i Hercegovine. U prosječnoj vodnoj godini Kanton raspolaže sa oko 3 miliona m3 (sliv Vrbasa 1890 miliona m3, sliv Fojničke rijeke 542 miliona m3; sliv Lašve 542 miliona m3 vode). Zahvatanje voda za potrebe vodosnabdijevanja se vrši uglavnom sa kaptiranih izvorišta, a manje od 10% iz podzemlja i površinskih akumulacija. Prema podacima iz 2013. godine ukupno je zahvaćeno oko 1500 l/s vode. Ne postoje pouzdani podaci o količinama zahvaćenih i isporučenih voda različitim korisnicima na nivou Kantona, jer se uglavnom ovi podaci zasnivaju na procjenama komunalnih preduzeća. Postoji 11 izgrađenih vodovodnih sistema u općinskim centrima Kantona, i između 70-80% stanovništva Kantona se snabdijeva pitkom vodom iz sistema javnog vodosnabdijevanja. Infrastruktura vodovodne mreže je uglavnom dotrajala i u lošem stanju u većem broju Općina što rezultuje prilično visokim gubicima u vodovodnoj mreži (nešto manje od 70%). Postoji i veliki broj lokalnih vodovodnih sistema koji se snabdijevaju vodom sa lokalnih izvorišta koji nisu uvezani u sisteme vodosnabdijevanja (procjena je da se oko 17.000 stanovnika snabdijeva sa lokalnih izvorišta). Problem lokalnih izvorišta jeste što ne postoji katastar sa podacima o izdašnosti, kvalitetu i kvantitetu. Za manji broj izvorišta koja su u sistemu vodosnabdijevanja postoje izrađeni elaborati zaštite izvorišta (koji nisu usklađeni sa najnovijim važećim Pravilnikom), a zone zaštite su uspostavljene uglavnom samo u I zoni. Ne postoje podaci o količini vode koja se koristi za navodnjavanje, s obzirom da na području Kantona ne postoji sistemsko navodnjavanje, već se uglavnom radi o individualnim manjim korisnicima. Sa aspekta korištenja voda za energetske potrebe postoji velika zainteresiranost, za ulaganje u ovaj sektor tako da je Kanton u periodu 2000. - 2012. godine izdao koncesije za 61 mini hidrocentralu u slivu Vrbasa i Bosne na području Kantona ukupne instalacione snage 42.728 kWh. Uglavnom se radi o malim postrojenjima koja ne bi trebalo da u većoj mjeri naruše hidrološki režim. Kvalitet površinskih voda je uglavnom narušen uslijed povećanog prisustva organskih materija što je direktna posljedica nepostojanja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Na području Kantona ne postoje veći industrijski zagađivači tako da se uglavnom onečišćenja vodotoka javljaju uslijed ispuštanja otpadnih voda stanovništva. Ovaj problem je posebno izražen u područjima nizvodno od većih gradskih centara. Monitoring kvaliteta površinskih voda se redovno vrši od strane nadležne Agencije za vode. Stanje kvaliteta podzemnih voda se ne može trenutno ocijeniti jer ne postoje podaci. Kvalitet vode za piće se također redovno vrši od strane Kantonalnog zavoda za javno zdravstvo, a nadležna komunalna preduzeća vrše svakodnevno praćenje kvaliteta u vlastitim laboratorijama. S obzirom da ne postoje definirana kupališta, praćenje kvaliteta vode za kupanje se vrši od strane Agencije za vode samo na Plivskim jezerima koja se koriste za kupanje i rekreaciju. Stanje odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda je na jako lošem nivou. Javni kanalizacijski sistemi postoje samo u općinskim urbanim centrima, i izgrađeno je oko 260 km mreže na području cijelog Kantona. Stanovništvo koje nije priključeno na javni kanalizacijski sistem, uglavnom odvodnju otpadnih voda vrši putem nepropisno izgrađenih septičkih jama ili ispuštanjem direktno u vodotokove. Na području Kantona ne postoji nijedno izgrađeno postrojenje za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda iz javnih kanalizacijskih sistema. Sistem zaštite od voda zahtijeva značajna sredstva u svim segmentima (sanacija oštećenja, redovno održavanje). Problem predstavljaju i potencijalno ugrožena, a trenutno nezaštićena područja, čak i urbane zone pojedinih općinskih centara. U skladu sa Kantonalnim zakonom o vodama9 (poglavlje VIII, član 28.) jedna od nadležnosti Ministarstva9 je vođenje informacionog sistema voda i popunjavanje vodnog katastra, te ustupanje prikupljenih 9 Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK/KSB 37 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina podataka Agenciji za vodno područje rijeke Save (u nastavku Agencija). Međutim, informacioni sistem voda ne postoji na kantonalnom nivou, a u Agenciji, koja vodi Informacioni sistem voda (ISV) za sliv rijeke Save, trenutno postoji samo djelomično popunjen vodni katastar za područje Srednjobosanskog kantona. U nastavku je data detaljna elaboracija relevantnih indikatora u oblasti korištenja i zaštite voda te zaštite od voda na području Kantona. 2.7.1 Korištenje voda 2.7.1.1 Obnovljivi slatkovodni resursi Područje SBK/KSB pripada slivu rijeke Save, tačnije podslivovima rijeka Vrbasa i Bosne (Slika 4). Teritorijalno obuhvata sliv rijeke Vrbas u Federaciji BiH (bez većeg dijela rijeke Plive), cijeli sliv rijeke Lašve i sliv Fojnice uzvodno od Kiseljaka, te veći dio uzvodnog dijela vododjelnice između slivova rijeka Vrbas i Bosne. Hidrografska mreža Srednjobosanskog kantona je dobro razvijena sa relativno malo površina na kojima nema razvijenih površinskih vodotokova. Svi vodotoci u Kantonu imaju relativno uske riječne doline sa vrlo malo dionica sa većim debljinama aluvijalnih geoloških formacija. Rijeka Vrbas se formira na južnoj padini planine Vranica, na 1530 m.n.m. i ulijeva se u Savu na 90 m.n.m. Slivna površina rijeke Vrbas (sa pritokom Plivom) u Federaciji iznosi 2.297 (36,62%)10 km2. Glavne lijeve pritoke Vrbasa su: Pliva i Crna Rijeka, a glavne desne: Bistrica, Ugar, Svrakava, Vrbanja, Turjanica i Povelić. U Jajcu Vrbas prima lijevu pritoku Plivu, čije se vode formiraju sa kraškog područja (“zapadni kras”) FBiH (primjerice, voda dotječe iz Glamočkog polja – ponorima, potom podzemnim kanalima). Rijeka Pliva nastaje od dva snažna kraška vrela i nakon ulijevanja u Plivsko jezero (u gradu Jajcu) otječe na dva načina. Prvi, kroz grad Jajce vodopadom, a drugi tunelom do HE Jajce I (u Federaciji BiH) a zatim nizvodno i HE Jajce II. Režim toka rijeke Vrbas je uglavnom stohastički, s tim da nizvodno od grada Jajca postoje snažni deterministički utjecaji na režim toka uslijed rada HE Jajce I i Jajce II. Nizvodno od HE Jajce II rijeka Vrbas prelazi u entitet RS. Okosnicu hidrografske mreže podsliva rijeke Bosne u Srednjobosanskom kantonu čine rijeke Lašva i Fojnička Rijeka sa pritokama. Rijeka Lašva je lijeva pritoka Bosne i nastaje od Komarske i Karaulske Lašve. Najznačajnije pritoke su joj Bila, Grlovnica, Komašnica i Kruščica. Rijeka Fojnica nastaje od rijeka Željeznice i Dragače koje se spajaju 3 km nizvodno od grada Fojnice. Glavne pritoke su joj Mlava i Lepenica čiji sliv iznosi oko 41% sliva Fojničke rijeke. Ostale pritoke su Kreševka, Crna i Bijela Rijeka, Jezernica, Borovica koje se ulijevaju u Lepenicu, odnosno Dragaču. 10 Analiza pritisaka i utjecaja, procjena rizika (Knjiga podsliv Vrbasa) 38 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Slika 4. Hidrografska mreža Kantona sa prikazom hidroloških stanica Mjerenje režima toka površinskih voda u podslivu Vrbasa i Bosne se vrši na ukupno 13 hidroloških vodomjernih stanica (Slika 4), a osnovni podaci za hidrološke stanice većih vodotoka Kantona su dati u Tabeli 16. Tabela 16. Osnovni hidrološki podaci za teritoriju Kantona Sliv Vodotok Vodomjer F sliva km Q sred.god. 2 Q max Q min Q max Q min 3 (m /s) l/s 2 km Vrbas Vrbas Gornji Vakuf/Uskoplje 205 4,42 111,00 0,45 247 21,56 Vrbas Vrbas Donji Vakuf 1034 22,80 256,00 6,58 39 22,00 Vrbas Vrbas Han Skela 1345 25,10 394,00 6,90 57 18,59 Vrbas Vrbas Kozluk 2831 60,00 678,00 12,50 54 21,19 Fojnica Lepenica Hrmoljska Ćuprija 177 5,44 176,00 0,50 352 30,73 Fojnica Fojnica Podstijenje (Kiseljak) 670 18,60 680,00 1,55 444 27,76 Fojnica Fojnica Visoko 721 17,20 361,00 2,38 152 23,85 Lašva Lašva Merdani 949 17,20 641,00 3,49 184 18,12 Na osnovu podataka koji se odnose na glavne vodomjerne stanice, može se utvrditi da je vodno bogatstvo Kantona veoma značajno, i iznad prosjeka u slivu rijeke Save na teritoriji Bosne i Hercegovine. U prosječnoj vodnoj godini Kanton raspolaže sa oko 3 miliona m3 vode (sliv Vrbasa 1.890 miliona m3, sliv Fojničke rijeke 542 miliona m3; sliv Lašve 542 miliona m3). 39 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Odnos maksimalnih i minimalnih protoka najnepovoljniji je u dijelovima slivova (Fojnice čak 444), a u srednjem dijelu toka Vrbasa odnos ekstremnih protoka je mnogo povoljniji (iznosi 39 do 57). U ekstremno sušnim mjesecima ukupni minimalni protoci u Kantonu mogu pasti na samo oko 18,40 m 3/s, a od toga Pliva u Jajcu, na rubu teritorije Kantona, donosi oko 11,0 m3/s. Na teritoriji Kantona postoje 2 prirodna jezera i to Prokoško i Plivsko jezero. Plivsko jezero se nalazi kod Jajca i u njega utječe i iz njega istječe rijeka Pliva. Zapremina jezera iznosi 4,20 hm 3 i veoma je mala u odnosu na protoke, te veoma malo utječe na izravnanje protoka Plive. U jezeru je izgrađen vodozahvat za HE Jajce I, tako da u prirodno korito Plive tokom rada HE ističe samo vodoprivredni minimum od 3,0 m3/s. Prokoško jezero se nalazi na nadmorskoj visini od 1.485 m.n.m. i glacijalnog je porijekla. Otoka iz jezera ulijeva se u rijeku Jezernicu koja zajedno sa Borovicom u rejonu Tovarište formira rijeku Dragaču. Prostire se na 2.225 ha površine. 2.7.1.2 Korištenje voda za vodosnabdijevanje i privredu i koncesije Upravljanje i nadležnost nad vodovodnim sistemima javnog vodosnabdijevanja imaju općinska komunalna preduzeća. Na području Kantona postoji 11 značajnih izgrađenih javnih vodovodnih sistema i to za općinske centre: Travnik, Gornji Vakuf-Uskoplje, Bugojno, Donji Vakuf, Jajce, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Fojnica, Kreševo i Kiseljak. Općina Dobretići nema izgrađen javni (gradski) sistem vodosnabdijevanja. Ukupna dužina izgrađene vodovodne mreže na nivou Kantona u 2013. godini je iznosila oko 850 km.9 Najveći stepen izgrađene vodovodne mreže je u Općini Bugojno, dok je najmanje u Općini Kreševo (Slika 5). Slika 5. Izgrađenost vodovodne mreže po općinama Kantona u 2013. godini Infrastruktura vodovodne mreže je uglavnom dotrajala i u lošem stanju u većem broju općina što rezultuje prilično visokim gubicima u vodovodnoj mreži. Procijenjeni gubici u 2013. godini su prilično visoki i na nivou Kantona u prosjeku iznose oko 67% (Slika 6). Procenat gubitaka u vodovodnim sistemima varira od 45% u Općini Gornji Vakuf, pa do 70% u Općinama Travnik i Bugojno. Procjena gubitaka u sistemima se bazira na procjeni općinskih komunalnih preduzeća te je treba uzeti sa rezervom, s obzirom da u velikom broju vodovodnih sistema ne postoje mjerači protoka. 40 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Slika 6. Gubici u vodovodnim sistemima po općinama Kantona u 2013. godini Za Kanton je karakteristično da se jako malo vode akumulira u podzemnim izdanima granularne poroznosti, pa zbog toga nema značajnijih mogućnosti za eksploataciju podzemnih voda iz aluvijalnih slojeva. Na teritoriji Kantona postoji nekoliko kraških vrela značajnih kapaciteta iz kojih se voda kaptira za potrebe vodosnabdijevanja Gornjeg Vakufa, Bugojna i Donjeg Vakufa. Vodosnabdijevanje Kantona se vrši uglavnom sa kaptiranih izvorišta, i manjim dijelom iz površinskih vodozahvata i bunarskih kapaciteta. Ne postoje pouzdani podaci o količinama vode koje se zahvataju za različite namjene i korisnike na nivou Kantona. Količine vode iz izvorišta, bunara i vodozahvata koji se eksploatišu za potrebe javnog vodosnabdijevanja i privrede, te za koje su izdate koncesije za korištenje od strane Ministarstva9 su date u Tabeli 17. Kao što je vidljivo iz spomenute tabele, koncesioni ugovori za pojedina izvorišta su istekli i potrebno ih je obnoviti. Ukupna količina vode koja se zahvata iz izvorišta na području Kantona iznosi oko 1.450 l/s, iz bunara oko 34 l/s, dok se iz vodozahvata crpi 100 l/s (Slika 7). Za potrebe privrede se eksploatiše oko 1,609 l/s. Ne postoje pouzdani podaci o isporučenim količinama vode različitim korisnicima na nivou Kantona. Procjena je da je preko 90 000 stanovnika priključeno na sistem javnog vodosnabdijevanja u 2013. godini, odnosno između 70 i 80 %9 stanovnika Kantona se uredno snabdijeva pitkom vodom sa javnog sistema vodosnabdijevanja. Slika 7. Vrste zahvatanja vode za sistem javnog vodosnabdijevanja i privrede9 Postoji i veliki broj lokalnih vodovodnih sistema koji se snabdijevaju vodom sa lokalnih izvorišta koji nisu uvezani u javne sisteme vodosnabdijevanja. Ovim izvorištima uglavnom gazduju mjesne zajednice ili grupa individualnih korisnika. Procjena je da se u 2013. godini oko 17.000 stanovnika snabdijevalo vodom sa lokalnih izvorišta9. Problem sa lokalnim izvorištima jeste što ne postoji katastar ovih izvorišta 41 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina (s podacima o izdašnosti, kvalitetu itd.), neistražena su sa hidrogeološkog aspekta te uglavnom ne postoji redovno i sistemsko praćenje kvantiteta i kvaliteta vode. 42 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Tabela 17. Količine vode sa izvorišta koja su u sistemu javnog vodosnabdijevanja9 Red. br. Izvorište/bunar/ vodozahvat 1. 2. 3. 4. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. Bašbunar Goleš Trebišnjica (bunar) Plava Voda Šćona Orunj Oklop Kostajnica Kruščica Resnik Bila vrila Prusačka vrela Slatinska vrela Dolovi Grahovci Potkraj Studenac Bijele vode Doci Rotilj-Vrbovnik-1 Borina Park - bunar Dusina Točak Vrelo I i II Lupežovac Oparac Stari vodovod Jezero (vodozahvat) Turistički vodovod (vodozahvat) Dućani-Carevo Polje Pšenik Duboki potok Općina Travnik Kreševo Bugojno Donji Vakuf Kiseljak Novi Travnik Jajce Busovača Trajanje koncesije (god) Datum izdavanja koncesije Korisnik koncesije 25 10.05.2011. JKP Bašbunar 25 - 10.05.2011. -- JKP Trebišnjica JKP Bašbunar 25 10.05.2011. KP Komunalno Kreševo 5 06.12.2002. - - 110 5 06.12.2002. KP Gradina Donji Vakuf 42,56 5 06.12.2002. JP Vodovod kanalizacija Kiseljak 128,8 25 10.05.2011. JP Vilenica Novi Travnik 111 5 06.12.2002. JKP Komunalac Jajce 35 5 06.12.2002. JKP Količina (l/s) 50 28 16 200 12 4 4 15 314 36 2,8 40 70 7 4 2 2 1,5 3 4 1,06 18 30 9 4,8 15 10 60 80 20 5 6 22,5 294 35 352,8 JP Komunalno Bugojno i Komunalac 43 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Red. br. Izvorište/bunar/ vodozahvat 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. Topalovića potok Točila Šćona Crno Vrilo Kruščica Kremenik Kruščica Općina Količina (l/s) Fojnica Gornji Uskoplje Vitez Vakuf- 12,5 140 25 60 50 120 80 UKUPNO Trajanje koncesije (god) Datum izdavanja koncesije Korisnik koncesije Busovača 165 30 15.03.2005. KZP Šćona 110 5 06.12.2002. JKP Izvor Gornji VakufUskoplje 200 - - JKP Vitkom Vitez 1584,16 l/s 44 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Na teritoriji Kantona postoji veliki broj izvorišta koja se koriste za vodosnabdijevanje javnih sistema i prema Pravilniku o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdijevanje stanovništva iz 2012. godine (88/12) je potrebno da Općinski organ uprave nadležan za vode na čijem se području nalazi izvorište da prijedlog vodnom operateru ili samostalno da predloži i organizira izradu Elaborata zaštite izvorišta. Elaborati su izrađeni za 15 izvorišta na području Kantona (Slika 8, Tabela 18), međutim, upitna je implementacija predviđenih aktivnosti, a propisane mjere se u većini slučajeva poštuju samo u I zoni zaštite. Elaborati su izrađeni u periodu 1988. - 2011. godine te ih je potrebno prilagoditi i usuglasiti sa važećim Pravilnikom. Slika 8. Pregled zona sanitarne zaštite izvorišta na području Kantona11 Tabela 18. Izvorišta za koja su izrađeni elaborati zaštite11 11 Red. br. Naziv izvorišta Općina Godina izrade Elaborata 1. Dućani Jajce 2011. 2. Pliva Jajce 2011. 3. Plava voda Travnik 2010. 4. Jaglenica Novi Travnik 2005. 5. Dalićko vrelo Novi Travnik 2005. 6. Slatinska vrela Donji Vakuf 2009. 7. Prusačka vrela Donji Vakuf 1988. 8. Arapka Donji Vakuf 2008. Agencija za vodno područje rijeke Save Sarajevo 45 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Red. br. Naziv izvorišta Općina Godina izrade Elaborata 9. Lanište Gornji Vakuf 2004. 10. Crni potok Busovača 2007. 11. Topalovića i Duboki potok Busovača 2006. 12. Tocila Fojnica 2004. 13. Požarna, Bježanija Fojnica 2004. 14. Banja Kreševo 2004. 15. Kremenik Vitez 2003. 2.7.1.3 Korištenje voda za navodnjavanje Na području Kantona nema izgrađenih sistema za navodnjavanje. Postoji projektna dokumentacija za navodnjavanje priobalja Vrbasa između Gornjeg i Donjeg Vakufa (za oko 3.500 ha), priobalja Lašve između Doca i Bile (oko 600 ha) i dijela uz rijeku Lepenicu uzvodno od Kiseljaka oko 200 ha površine. Međutim projekti nisu realizirani, a navedene poljoprivredne površine su većim dijelom smanjene zbog izgradnje stambenih i drugih objekata. 2.7.1.4 Korištenje voda za energetske potrebe i koncesije na vode Rijeke Lašva i Fojnica, a posebno Vrbas su atraktivne sa hidroenergetskog aspekta. Prostornim planom 12 su definirane potencijalne mogućnosti iskorištenja energije navedenih rijeka. Radi se o velikom broju relativno malih postrojenja koja bi mogla biti izgrađena u koritima rijeka bez plavljenja značajnijih priobalnih površina. S obzirom da su potrebna relativno mala investicijska sredstva postoji veliko interesovanje za ulaganje u ovaj sektor. Kanton ima nadležnost za izdavanje koncesija za hidroenergetske objekte snage do 5 MW, tako da su u periodu 2000. - 2012. godine izdate koncesije za 61 mini hidrocentralu u slivu Vrbasa i Bosne na području Kantona ukupne instalacione snage 42.728 kWh (Tabela 78). Naknade za koncesiju utvrđene ugovorom su prihod Kantona i općina na čijem području se nalazi predmet koncesije. Koncesijska naknada se raspoređuje u omjeru 60:40 % u korist Općine na čijem području je predmet koncesije (Prilog 2., Tabela 78). Naknade za koncesiju utvrđene ugovorom su prihod Kantona i općina na čijem području se nalazi predmet koncesije. Koncesijska naknada se raspoređuje u omjeru 60:40% u korist Općine na čijem području je predmet koncesije. 2.7.1.5 Ponovno korištenje i prerada vode Na području Kantona ne postoje primjeri ponovnog korištenja vode nakon prerade. Naime, kao što je već konstatovano nijedno naselje niti industrija na području Kantona nemaju izgrađeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i sve otpadne i upotrijebljene vode se ispuštaju direktno u vodotokove. 2.7.2 Zaštita voda 2.7.2.1 Emisije organske materije Pritisci na vodne resurse se javljaju u vidu tačkastih (koncentrisanih) i rasutih (difuznih) izvora zagađenja. Tačkasti izvori zagađenja na području Kantona se javljaju u vidu: Otpadnih i upotrjebljenih voda stanovništva; Otpadnih voda industrije; 12 Prostorni plan Kantona Središnja Bosna / Srednjobosanskog kantona 2005.-2025. godina 46 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Deponija otpada; Tokom 2010. godine za potrebe projekta Analiza pritisaka i utjecaja10 vršen je proračun tereta zagađenja voda od tačkastih zagađivača (stanovništva, industrije i deponija). Organski i teret zagađenja nutrijentima od stanovništva, procijenjen je na osnovu broja stanovnika na slivu vodnog tijela i usvojenih jediničnih tereta zagađenja (Tabela 19). Tabela 19. Broj stanovnika i proračun tereta zagađenja od stanovništva po općinama u slivu Vrbasa i Bosne na području SBK/KSB Vodotok Ukupan broj stanovnika Općina Stanovnici priključeni na kanalizaciju Zagađenje (tona/god) broj % BPK5 N P Jajce 28.597 9.360 32,73 204,98 41,00 6,32 Bugojno 42.344 30.933 73,05 677,43 135,49 20,89 Donji Vakuf 13.539 4.715 13 34,80 - - - Gornji Vakuf 19.376 6.708 34,62 146,91 29,38 4,53 Vitez 25.070 9.300 37,10 203,67 40,73 6,28 Travnik 55.093 18.181 33,00 398,16 79,63 12,28 Kozica Busovača 16.095 4.200 26,10 91,98 18,40 2,84 Grlovnica Novi Travnik 24.670 8.813 35,72 193,00 38,60 5,95 Fojnička rijeka Kiseljak 20.734 4.500 21,70 98,55 19,71 3,04 Fojnica 12.222 4.033 33,00 88,33 17,67 2,72 Lepenica Kreševo 5.666 1.870 33,00 40,95 8,19 1,26 Vrbas Lašva Industrijskih postrojenja u podslivu Vrbasa i Bosne (na području Kantona) ima mali broj, a osnovni podaci su dati u nastavku (Tabela 20). Tereti zagađenja su preuzeti iz elaborata o mjerenjima, a za industrije za koje se ne vrši mjerenje, izvršen je teoretski proračun. Ako je proračun za ove industrije pokazao da je EBS manji od 200, one nisu dalje razmatrane. Tabela 20. Podaci o industrijskim postrojenjima na području na području SBK/KSB 10 Vrbas Sliv 13 Naziv Vrsta Mjeren EBS Predtretman Ispust u kanalizaciju Uposleni Radni dani u godini BUGOJNO "DONNIA TRADE" d.o.o. Proizvodnja kože i krzna DA DA DA 0 242 BUGOJNO DD ZA PROIZVODNJU KOŽE BUGOJNO Proizvodnja kože i krzna DA DA DA 42 90 Općina Izvor podatka: Prostorni plan Općine Donji Vakuf 2008. – 2028., Prostorna osnova 47 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Sliv Naziv Vrsta Mjeren EBS Predtretman Ispust u kanalizaciju Uposleni Radni dani u godini JAJCE "METALLEGHE - B.S.I." d.o.o. Prerada Si – legura DA DA NE 133 338 DONJI VAKUF "KOMAR" d.d. Tvornica gipsa NE 0 0 0 0 BUGOJNO S.R.Z. «KLAONICA» SMAJO BAJRIĆ Klanje stoke za tržište DA DA NE 3 100 Općina Tabela 21. Podaci o teretima zagađenja industrijskih postrojenja10 Teret zagađenja (EBS) Naziv mjeren teoretski Q mjeren m Parametri (kg/dan) 3 3 m /god BPK HPK SS N P Cr DD ZA PROIZVODNJU KOŽE 10.743 283 15.260 178,8 384 158,6 18,99 0,80 1,76 DONNIA TRADE d.o.o. 2.349 20 709 6,7 13,1 5,5 0,53 0,03 0,40 54 7 1.200 1,0 1,6 2,8 0,04 0,00 - - - - - - - - - 28 11.270 0,8 1,4 1,0 0,09 0,00 - S.R.Z. «KLAONICA» SMAJO BAJRIĆ "KOMAR" - Tvornica gipsa d.d. B.S.I. – «METALLEGHE» d.o.o. 697 64 Većina deponija u BiH nisu sanitarne deponije, tako da se o faktoru upravljanja deponijima, skoro da ne može ni govoriti. S obzirom da nema podataka o teretu zagađenja sa deponija, korišteni su tipični literaturni podaci, kako bi se izvršila procjena tereta zagađenja sa deponija. Tabela 22. Podaci o deponijama10 Općina Površina Lokacija Tip deponije DUBOČINE-TALIN GAJ nekontrolirana 18.350 DONJI VAKUF ORNICE nekontrolirana 8.530 GORNJI VAKUF BATUŠKI LUG nekontrolirana 12.000 JAJCE KRUŠČICA nekontrolirana 8.540 TRAVNIK OVČAREVO nekontrolirana 32.810 PEČUJ MITALE nekontrolirana 14.520 KREŠEVO DUBRAVE nekontrolirana 14.345 KISELJAK BERBERUŠA nekontrolirana 16.000 BUGOJNO NOVI TRAVNIK 2 [m ] Rasuti izvori zagađenja podrazumijevaju zagađenje od stanovništva koje nije priključeno na kanalizacijski sistem, od načina korištenja zemljišta (poljoprivredne aktivnosti) i stočarstva. Na dijelu sliva Vrbasa u FBiH, generalno je nizak stepen pokrivenosti stanovništva kanalizacionim sistemima (Tabela 23), te su 48 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina zato su naselja koja nemaju kanalizaciju, odnosno imaju septičke jame smatrana rasutim izvorima zagađenja. Tabela 23. Stanovništvo priključeno na septičke jame10 Vodotok VT_ID 14 103009 Vrbas 103011 Ugar Općina Ukupan broj stanovnika Stanovnici priključeni na septičku jamu broj % Jajce 28.597 19.237 67,27 Bugojno 42.344 11.411 26,95 Donji Vakuf 13.539 8.824 65,20 Gornji Vakuf 19.376 12.668 65,38 651 651 100 302005 Dobretići 408028 Vitez 26.597 15.770 59,29 408030 Travnik 55.093 36.912 67,00 Kozica 408072 Busovača 16.095 11.895 73,90 Grlovnica 408079 Novi Travnik 24.670 15.857 64,28 409034 Kiseljak 20.734 16.234 78,30 409036 Fojnica 12.961 8.928 68,88 409043 Kreševo 5.666 3.796 67,00 Lašva Fojnička rijeka Lepenica Tabela 24. Teoretski proračun tereta zagađenja od stanovništva priključenog na septičke jame10 Vodotok VT_ID BPK5 N P Jajce 315,97 71,62 11,69 Bugojno 187,43 42,48 6,93 Donji Vakuf 144,93 32,85 5,36 Gornji Vakuf 208,07 47,16 7,70 302005 Dobretići 10,68 2,42 0,40 408028 Vitez 259,02 58,71 9,58 408030 Travnik 606,28 137,42 22,43 Kozica 408072 Busovača 195,38 44,29 7,23 Grlovnica 408079 Novi Travnik 260,45 59,04 9,64 Fojnička rijeka 409034 Kiseljak 266,64 60,44 9,87 409036 Fojnica 146,64 33,24 5,43 409043 Kreševo 62,35 14,13 2,31 103009 Vrbas Ugar Lašva Lepenica 14 Zagađenje (tona/god) Općina 103011 Identifikacijski broj vodnog tijela- ISV 49 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Postoje procjene o ukupnom broju stoke na nivou općina (dobivene na osnovu anketiranja za potrebe izrade Analize pritisaka), a na osnovu kojeg je utvrđen i teret zagađenja od stočarstva na području Kantona (Tabela 25). Tabela 25. Teret zagađenja od stočarstva Stočarstvo Vodotok BPK5 N P t/god t/god t/god 103008 0,63 2,82 0,1 103009 2,45 11,05 0,37 103010 3,23 14,54 0,49 103011 9,91 44,25 1,51 103012 1,49 6,71 0,23 301001 0,08 0,38 0,01 301002 0,27 1,24 0,04 302005 0,23 1,06 0,04 302006 2,72 12,23 0,42 302007 5,33 23,99 0,81 Veseočica 303008 1,60 7,22 0,24 Duboka 303009 0,88 3,96 0,13 Duboka-V.duboka 303010 0,10 0,45 0,02 Bistrica 304011 1,31 5,92 0,20 Bistrica-Mutnica 304012 0,04 0,20 0,01 407024 3,97 18,91 0,61 407025 1,37 6,48 0,21 407026 1,72 7,81 0,26 408029 2,95 13,27 0,45 408030 12,44 55,99 1,90 408031 0,32 1,44 0,05 408066 0,04 0,18 0,01 408067 0,74 3,32 0,11 408068 5,86 26,39 0,90 408069 4,33 19,48 0,66 408070 3,07 13,84 0,47 408072 0,12 0,54 0,02 408073 0,02 0,09 0,00 408078 0,09 0,43 0,01 408079 0,00 0,01 0,00 Grlovnica 408080 0,00 0,01 0,00 Fojnička rijeka 409032 0,89 4,02 0,14 Vrbas Pliva Ugar Krivaja Lašva Bila Kozica VT_ID 50 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Stočarstvo Vodotok Dragača Željeznica Lepenica VT_ID BPK5 N P t/god t/god t/god 409034 4,57 20,56 0,70 409035 1,04 4,68 0,16 409036 0,02 0,10 0,00 409037 0,01 0,04 0,00 409038 0,38 1,71 0,06 409039 0,40 1,82 0,06 409043 2,42 10,89 0,37 409044 1,82 8,18 0,28 409045 2,08 9,36 0,32 409202 88,03 386,09 13,45 2.7.2.2 Kvalitet površinskih voda Monitoring kvaliteta površinskih voda na području Srednjobosanskog kantona redovno vrši Agencija za vodno područje Save u skladu sa Zakonom o vodama (sl. List 70/06) i preporukama Okvirne Direktive o vodama 2000/60/EC. Zahtjevi kvaliteta vode za svako mjerno mjesto definirani su kroz “Uredbu o kategorizaciji vodotoka” (Sl. novine SR BiH, br. 42/67) (I, II, III klasa). Maksimalne dozvoljene koncentracije (MDK vrijednosti) za ispitivane parametre kvaliteta, date su u podzakonskim aktima Bosne i Hercegovine: “Uredba o klasifikaciji voda međurepubličkih vodotoka, međudržavnih voda i voda obalnog mora Jugoslavije”, (“Službeni list SFRJ”, broj 6/78), “Uredba o opasnim i štetnim materijama u vodama”, (“Službene novine FBiH”, broj 43/07), te “Uredba o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka”, (“Službeni glasnik RS”, broj 44/01). Odabir mjernih mjesta se vrši prema procjeni koja vodna tijela su pod rizikom ili vjerovatno pod rizikom od tačkastog ili difuznog onečišćenja . Redovni monitoring obuhvata ispitivanja sljedećih pokazatelja kvaliteta vode i to: režim kisika, nutrijente i sanitarno-biološke parametre. Pregled mjernih stanica kvaliteta površinskih voda u periodu 2010.-2013. godina na području SBK/KSB dat je na Slici 9. Tabela 26. Broj mjernih mjesta za praćenje kvaliteta vode na području Kantona11 Godina Broj mjesta uzorkovanja na površinskim vodotocima 2010 2011 7 10 2012 8 2013 5 Osnovni pokazatelji utvrđivanja prisutnosti organskog onečišćenja u površinskim vodama su hemijska potrošnja kisika (HPK) i biološka potrošnja kisika (BPK). Biološka potrošnja kisika (BPK5, izraženo kao mgO2/L) izražava se kao količina kisika potrebna za oksidaciju organskog ugljika i dijelom organskog dušika, a time neizravno i organske tvari te je jedna od najstarijih metoda za ocjenu organskog onečišćenja. Medijana srednjih godišnjih vrijednosti BPK5 i HPK u slivu Vrbasa, Lašve i Fojničke rijeke za razmatrani period 2010.-2013. godina je uglavnom prelazila granice maksimalnih dozvoljenih koncentracija za zahtijevane klase kvaliteta na većini mjernih mjesta (Tabela 27). Drugi pokazatelj onečišćenja voda od komunalnih i industrijskih voda jeste količina amonija koja je također u razmatranom periodu imala uvećane vrijednosti, posebno na mjernim profilima nizvodno od većih urbanih centara, što je posljedica nepostojanja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda odnosno ispuštanja netretiranih otpadnih voda stanovništva i industrije u otvorene vodotoke na području Kantona (Tabela 27). Mikrobiološki kvalitet ispitivanih mjernih u razmatranom periodu na većini mjernih mjesta ne zadovoljava u potpunosti zahtijevani kriterij klase kvaliteta (Tabela 27). 51 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Slika 9. Pregled mjernih stanica kvaliteta površinskih voda u periodu 2010.-2013. godina na području SBK/KSB 52 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Podsliv R. Br. Tabela 27. Pregled rezultata fizičko-hemijskih parametara i mikrobioloških analiza u podslivovima Bosne i Vrbasa za period 2010-2013. godina Mjerno mjestoprofil Zahtijevan a klasa 2013 2. Lepenica-ušće u Fojničku rijeku Lepenica-uzvodno od Kreševke 3. Kozica-ušće u Lašvu II povećan amonijum jon i nitrati 4. Grlovnica-ušće II povećani nitriti, amonijum jon, HPK dihromat i BPK5 Bila ušće Lašva-izvor naselje Hatarić Lašva-naselje Mali Mošunj II - I - II U klasi - Lašva-ušće Lašva-naselje Donja Rovna I U klasi - II - - II - - II - U klasi, MBS zadovoljava II II - II II 5. Bosna 1. 6. 7. 8. 9. 11. Lašva-crkva Gospino Vrilo Vrbas-nizv. od HE Jajce 12. 13. Vrbas-nizv. od Jajca Vrbas-uzv. od Jajca 14. 15. Vrbas 10. Vrbas-nizv. od Bugojna Vrbas-uzv. od Bugojna II povećan fosfor, HPK dihromat II - Godina mjerenja 2012 2011 Parametri zbog kojih klasa odstupa povećan ukupni fosfor i HPK dihromat, MBS ne zadovoljava U klasi, MBS ne zadovoljava povećani nitriti i HPK dihromat, MBS ne zadovoljava povećani nitriti, amonijum jon i BPK5, MBS ne zadovoljava povećan HPK dihromat, MBS ne zadovoljava povećan HPK dihromat, MBS ne zadovoljava 2010 - - - U klasi povećan HPK dihromat, MBS ne zadovoljava povećani nitriti, MBS ne zadovoljava povećani nitriti i ukupni fosfor, HPK dihromat i BPK5, MBS ne zadovoljava povećani nitriti, MBS ne zadovoljava - - U klasi, MBS zadovoljava povećan HPK dihromat, MBS zadovoljava U klasi, MBS zadovoljava - - U klasi, MBS ne zadovoljava - - - - - U klasi, MBS zadovoljava Povećan amonijum jon i HPK dihromat, MBS ne zadovoljava povećan HPK dihromat, MBS ne zadovoljava 53 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 2013 II - 17. Vrbas -uzv. od Jelića Bistrica-ušće u Vrbas II - Godina mjerenja 2012 2011 Parametri zbog kojih klasa odstupa povećan HPK dihromat, MBS ne zadovoljava povećan HPK dihromat, MBS ne zadovoljava - 18. 19. Veseočica-ušće u Vrbas Pliva-ušće II II - povećan amonium jon, MBS ne zadovoljava - 16. Podsliv Zahtijevan a klasa R. Br. Mjerno mjestoprofil - 2010 povećan HPK dihromat, MBS ne zadovoljava - U klasi, MBS zadovoljava 54 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 2.7.2.3 Kvalitet podzemnih voda i kvalitet vode za piće Na području Kantona se mali procenat vode za potrebe vodosnabdijevanja crpi iz podzemlja (oko 4%) vodozahvatom iz akumulacija. Uglavnom se voda za potrebe vodosnabdijevanja zahvata kaptiranim izvorištima. Sistemsko praćenje kvaliteta podzemnih voda se vrši uglavnom kada se radi o izvorištu za javno vodosnabdijevanje, pa se sirova voda kontrolira u vlastitim laboratorijama općinskih komunalnih preduzeća a u skladu sa pravilnicima o kontroli higijenske ispravnosti vode za piće. Praćenje kvaliteta vode za piće predstavlja važnu osnovu za analizu zdravstvenog stanja stanovništva te planiranje budućih koraka u oblasti zdravstvene zaštite na nivou Kantona. Prema kantonalnom i federalnom Zakonu o vodama stalni i sistematski pregled vode i preduzimanje mjera za osiguranje zahtijevane zdravstvene ispravnosti vode za piće i tehničke ispravnosti uređaja dužno je osigurati pravno lice koje obavlja djelatnost vodosnabdijevanja. Usluge vodosnabdijevanja, pa samim tim i praćenje kvaliteta vode za piće su u nadležnosti općinskih organa, odnosno općinskih komunalnih preduzeća koja svakodnevno vrše kontrolu ispravnosti vode za piće u vlastitim laboratorijama. Pored navedenog redovno se vrše mikrobiološka i hemijska analiza kvaliteta vode za piće iz gradskih vodovoda i ostalih vodnih objekata preko Zavoda za javno zdravstvo SBK/KSB. Broj uzoraka i parametara koji se mjere je definiran Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (Službeni glasnik BiH 43/10). Rezultati godišnjih analiza se prezentuju javnosti u vidu godišnjih Izvještaja o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji zdravstvene zaštite za SBK/KSB (Tabela 28). Tokom 2012. i 2013. godine vršene su mikrobiološke analize kvaliteta vode na ukupno 3829 uzoraka, te hemijske analize na 1949 uzoraka vode i to u svim općinama osim u Dobretićima koji nema izgrađen gradski vodovodni sistem (Slika 10 i 11). Podaci o praćenju kvaliteta vode na lokalnim izvorištima i vodovodima koja su u nadležnosti lokalnih mjesnih zajednica nisu bili dostupni. Slika 10. Rezultati mikrobioloških analiza kvaliteta vode za piće iz gradskih vodovoda u 2012. (lijevo) i 2013. (desno) godini 55 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Slika 11. Rezultati hemijskih analiza kvaliteta vode za piće iz gradskih vodovoda u 2012. i 2013. godini 56 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Tabela 28. Rezultati mikrobioloških i hemijskih analiza vode za piće u SBK/KSB za 2012. i 2013. godinu15 R. b. Mikrobiološka analiza Voda iz gradskih vodovoda Općina Uk. Ispr. Neispravno Br. % Hemijska analiza Voda iz ostalih vodnih objekata Uk. Ispr. Neispravno Br. % Voda iz gradskih vodovoda Uk. Ispr. Neispravno Br. % Voda iz ostalih vodnih objekata Uk. Ispr. - Neispravno Br. % - - - 3 3 - - 2012. godina 1. Bugojno 96 93 3 3,1 3 3 - - 7 7 - 2. Busovača 75 71 4 5,3 3 3 - - 17 15 2 3. Dobretići - - - - - - - - - - - - - - - 4. Donji Vakuf 50 45 5 10,0 - - - - - - - - - - - 5. Fojnica 137 132 5 3,6 8 8 - - 73 70 3 7 7 - - 6. G. Vakuf/Usk. 6 3 3 50 - - - - - - - - - - - 7. Jajce 36 29 7 19,4 - - - - 3 2 1 33,3 - - - - 8. Kiseljak 123 114 9 7,3 3 3 - - 30 29 1 3,3 - - - - 9. Kreševo 66 64 2 3,0 - - - - 59 57 2 3,3 - - - - 10. Novi Travnik 143 128 15 10,4 6 6 - - 21 20 1 4,7 3 3 - - 11. Travnik 339 311 28 8,2 596 542 54 9,0 340 312 28 8,2 245 217 28 11,4 12. Vitez 163 155 8 4,9 - - - 121 118 3 2,45 - - - - 1234 1145 89 7,2 619 565 54 8,7 671 630 41 6,1 258 230 28 10,8 Ukupno: 11,7 4,1 2013. godina 1. Bugojno 97 97 - - 4 1 3 75,0 12 12 - - - - - - 2. Busovača 71 69 2 2,9 18 14 4 22,3 13 11 2 15,4 - - - - 3. Dobretići - - - - - - - - - - - - - - - 15 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB 57 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina R. b. Mikrobiološka analiza Općina Voda iz gradskih vodovoda Uk. Ispr. Neispravno Br. % Hemijska analiza Voda iz ostalih vodnih objekata Uk. Ispr. Neispravno Br. % Voda iz gradskih vodovoda Uk. Ispr. Neispravno Br. % Voda iz ostalih vodnih objekata Uk. Ispr. Neispravno Br. % 4. Donji Vakuf 65 65 - - - - - - 19 19 - - - - - - 5. Fojnica 83 77 6 7,3 18 14 4 22,3 56 53 3 5,4 10 9 1 10,0 6. G. Vakuf/Usk. 10 8 2 20 - - - - 1 1 - - - - - - 7. Jajce 26 19 7 27 - - - - 5 5 - - - - - - 8. Kiseljak 135 128 7 5,2 32 26 6 18,8 20 18 2 10,0 21 19 2 9,6 9. Kreševo 58 52 6 10,4 21 21 - 38 38 - - 13 13 - 10. Novi Travnik 153 144 9 5,9 6 3 2 40,0 9 9 - - 1 1 - 11. Travnik 353 291 62 17,6 615 555 57 9,7 377 363 14 4,0 245 238 7 2,9 12. Vitez 151 150 1 0,7 64 57 7 11,0 133 132 1 0,8 47 46 1 2,2 1202 1100 102 8,5 774 692 82 11,0 683 661 22 3,4 337 326 11 3,3 Ukupno: 58 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 2.7.2.4 Kvalitet vode za kupanje U nedostatku odgovarajuće regulative vezano za kontrolu kvaliteta vode za kupanje na snazi su još uvijek stari državni standardi iz 1980. godine (Službeni glasnik SRBiH, br. 19/80) koji se odnose na vode za rekreaciju. Prema federalnom zakonu o vodama površinska vodna tijela namijenjena rekreaciji na vodi predstavljaju određenu vrstu zaštićenih područja i prema kantonalnom zakonu o vodama proglašava ih općinski organ nadležan za vode. Nadležnost za praćenje kvaliteta vode na kupalištima pripada sektoru javnog zdravstva te je u nadležnosti federalnog ministarstva zdravstva. Međutim, na području Kantona ne postoje proglašena kupališta, a za rekreaciju na vodi su najviše korištena jezera na Plivi kod Jajca (kupanje i veslanje), a na Velikom jezeru se održavaju i takmičenja u veslanju. Aktivnosti kupanja i rekreacije se vrše i na ostalim vodotocima Kantona, međutim ne postoji sistemsko praćenje kvaliteta vode na tim područjima. Iako su se u prošlosti vodotoci na području Kantona intenzivno koristili za rekreativne aktivnosti, posljednjih desetljeća situacija je pogoršana, uglavnom iz slijedećih razloga: Značajnog pogoršanja karakteristika kvaliteta vode u vodotocima i to posebno tokom ljeta kada je zbog minimalnih protoka koncentracija otpadnih materija u vodi najveća, a najveći interes za rekreaciju na vodi; Zadržavanja velikih količina otpada na obalama rijeka nakon većih protoka; Smanjenja protoka tijekom ljetnih mjeseci zbog povećanja potrošnje vode za sve potrebe (drastično smanjenje vodoprivrednog minimuma u vodotocima); Smanjenja slobodnog prostora neposredno uz korita vodotoka radi izgradnje stambenih i privrednih objekata; Blizine intenzivnog prometa (putevi i željeznice), neposredno uz korita vodotoka, što izaziva zagađenje zraka i buku; Nekontroliranog iskopa pijeska i šljunka iz korita vodotoka i u priobalju. Analizu i kontrolu kvaliteta vode na akumulacijama na području Kantona koje se koriste za kupanje i rekreaciju vrši Agencija11 za vode u sklopu redovnog monitoringa, i prate se parametri prema preporukama Direktive 76/160/EEC. Ispitivanje je vršeno na dva mjerna mjesta (akumulacije) i to Veliko i Malo Plivsko jezero pokazatelji kvaliteta koji su se mjerili su bili opći parametri, nutrijenti i režim kisika. Ispitivanje je vršeno po vertikali a broj uzoraka je ovisio od eutrofične zone utvrđene mjerenjem prozirnosti vode uz pomoć Secchi ploče. Rezultati ocjene ispitivanih mjernih mjesta prema fizičkohemijskim i hemijskim elementima kvaliteta koji ulaze u procjenu ekološkog statusa, mikrobiološkim parametrima i prioritetnim supstancama na akumulacijama je dat u Tabeli 29. U periodu od 2010.-2013. godine bila je zadovoljena zahtijevana klasa vode, hemijski status te mikrobiološki kvalitet je zadovoljavao. Tabela 29. Rezultati ocjene ispitivanih mjernih mjesta na akumulacijama u periodu 2010.-2013. godina11 Mjerno mjesto Zahtijevana klasa Utvrđena klasa Hemijski status Mikrobiološki kvalitet zadovoljava (+ili-) 1. Plivsko jezero/akumulacija-Malo jezero II II Dobar + 2. Plivsko jezero/akumulacija-Veliko jezero II II Dobar + R. b. 2013. godina 2012. godina 59 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Mjerno mjesto Zahtijevana klasa Utvrđena klasa Hemijski status Mikrobiološki kvalitet zadovoljava (+ili-) 1. Plivsko jezero/akumulacija-Malo jezero II II Dobar + 2. Plivsko jezero/akumulacija-ispred motela II II Dobar + R. b. 2011. godina 1. Plivsko jezero/akumulacija-Malo jezero II II Dobar + 2. Plivsko jezero/akumulacija-ispred motela II II Dobar + 2010. godina 1. Plivsko jezero/akumulacija-Malo jezero II II Dobar + 2. Plivsko jezero/akumulacijaVeliko jezero II II Dobar + 2.7.2.5 Odvodnja i tretman otpadnih voda domaćinstava i industrije Aktivnosti prikupljanja, odvodnje i tretmana otpadnih voda su u nadležnosti općinskih komunalnih preduzeća. Opće stanje odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda na području Kantona nije na zadovoljavajućem nivou. Ostvaren je određeni napredak u pogledu izgradnje kanalizacijske mreže, pa tako u centralnim dijelovima 12 općinskih urbanih centara Kantona postoje izgrađeni kanalizacijski sistemi. Na području Kantona postoji izgrađeno ukupno oko 260 km kanalizacijske mreže koja prikuplja otpadne vode domaćinstava i privrede. Najveći stepen izgrađenosti kanalizacijske mreže je u urbanom dijelu Općine Bugojno, dok je u Kreševu i Busovači situacija u pogledu izgrađenosti kolektora prilično loša (Slika 12). Slika 12. Dužina izgrađene kanalizacijske mreže po općinama Kantona u 2013. godini 60 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Pored nedovoljne izgrađenosti kanalizacijske mreže, veliki problem jeste stanje kolektora koje nije na zavidnom nivou. Sistemi odvodnje su pretežno mješoviti, nedovoljnih kapaciteta da prime i oborinske vode, neodržavani i veoma je nizak stepen izgrađenosti sekundarne kanalizacijske mreže. Kanalizacijske cijevi su pretežno izrađene od betona i azbest cementa. U dijelovima Kantoni sa izgrađenim javnim sistemom odvodnje, prikupljene otpadne vode se transportuju kolektorskim sistemima a zatim ispuštaju u obližnje vodotoke. Također, ne postoji registar ispusta odnosno nepoznat je broj ispusta otpadnih voda u vodotokove na području kantona. Stepen priključenosti stanovništva na javni sistem odvodnje na nivou Kantona u prosjeku iznosi oko 35% (Slika 13). Slika 13. Procentualni stepen priključenost stanovništva na javni kanalizacijski sistem po općinama Kantona10 Stanovništvo izvan općinskih centara nije pokriveno kanalizacijskim sistemom a odvodnja otpadnih voda se uglavnom vrši putem septičkih jama koje u većini slučajeva nisu propisno izvedene i imaju preliv u obližnje vodotoke. Također, značajan dio stanovništva u prigradskim naseljima nema izgrađenu ni kućnu kanalizaciju. Ovakvo stanje dispozicije otpadnih voda predstavlja ozbiljnu prijetnju zagađenju i narušavanju kvaliteta i stanja površinskih i podzemnih voda, bunara i izvora za vodosnabdijevanje, jer se nerijetko septičke jame nalaze u blizini istih. Potrebno je naglasiti i problem nedovoljnih investicija u redovno održavanje i proširenje sistema odvodnje, jer komunalna preduzeća uglavnom prioritiziraju investicije u vodovodni sistem. Stanje prečišćavanja otpadnih voda u Kantonu je izuzetno loše. Nijedno naselje, privredni subjekt niti industrija nemaju izgrađeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda koje je u funkciji. Otpadne vode domaćinstava i industrije se bez ikakvog prethodnog tretmana ispuštaju u obližnje vodotokove. Aktivnosti koje je potrebno poduzeti u ovoj oblasti jeste povećati stepen priključenosti stanovništva na javni sistem odvodnje, proširiti sistem odvodnje, rekonstruisati postojeću mrežu i razdvojiti ukoliko je isplativo i moguće, izgraditi postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda stanovništva i industrije, napraviti katastar i bazu podataka sistema odvodnje, septičkih jama i ispusta otpadnih voda u vodotokove, sanirati i propisno izvesti septičke jame u dijelovima gdje je neisplativa izgradnja kanalizacijske mreže. 61 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 2.7.3 Zaštita od voda 2.7.3.1 Područja pod prijetnjom poplava Upravljanje poplavnim rizicima u slivu rijeke Save, a samim tim i na cijelom području Kantona vrši Agencija za vodno područje rijeke Save. Problematika zaštite od štetnog djelovanja voda u poplavnim područjima Vrbasa (na području Federacije BiH) javlja se u naseljima Gornji Vakuf, Bugojno, Donji Vakuf i nizvodnije. Koncepcija zaštite od štetnog djelovanja voda zasnovana je na radovima na izgradnji zaštitnih vodnih građevina u koritu Vrbasa - Gornji Vakuf i Bugojno (prosijecanje korita-izmiještanje zbog potreba magistralnog puta), te izgradnji pratećih nasipa (Donji Vakuf). Veće štete mogu se očekivati u Donjem Bugojnu i Gornjem Vakufu, stoga je neophodno nastaviti sa radovima na izgradnji zaštitnih vodnih građevina. Velike probleme predstavljaju neuređene bujice koje plave naselja i nose ogromne količine nanosa. Na podslivnom području postoje samo pojedinačne regulacijske i zaštitne vodne građevine koje ne mogu osigurati odgovarajuću zaštitu poplavnih područja. Poplavno područje rijeke Plive je skoncentrisano na vrlo uski dio njenog toka kroz grad Jajce, sa glavnim poplavnim posljedicama koje su se doskora odnosile na ugrožavanje korita i obala vodotoka i koje se dalje odnose na urušavanje vodopada u Jajcu. Pored rizika od plavljenja grada Travnika, rijeka Lašva na svom toku plavi dolinski dio Dolca, Viteza, Nove i Stare Bile, te površine uzvodno od Han Bile (na vodotoku Bila). Na ovom području postoje samo pojedinačni regulacioni i zaštitni vodni objekti koje ne mogu osigurati odgovarajuću zaštitu poplavnih područja koja se naglo razvijaju (posebno Vitez). Rijeka Fojnica – Kod samog ušća u r. Bosnu u Visokom stogodišnje vode izlijevaju se iz korita i plave relativno uzak pojas istočne rubne zone grada na dužini od 600 m. Dalje uzvodno, sve do lokaliteta VS Podstijenje nizvodno od Kiseljaka rijeka je „stisnuta“ klancem te se ne razlijeva u širinu. Maksimalne stogodišnje vode uzrokovat će manja plavljenja objekata uz rijeku u naseljima Zbilje i Buci. Veća plavljenja događat će se uzvodno od mosta u Podstijenju (km 13+300) protežući se uzvodno na dionici dugoj 10,5 km sve do km 23+800. Najveće plavne površine, širine 350 do 700 m, su oko Kiseljaka i Gromiljaka gdje se plavi preko 300 ha. Rijeka Lepenica – Rijeka izaziva značajnije poplave stogodišnjom vodom na potezu od 12,5 km i to od ušća u Fojnicu (Kiseljak) do Boljkovića. Na ovome potezu rijeka se razlijeva u širinu od 200 do 400 m a u samom gradu Kiseljaku i više. Najveća plavljenja su u samom gradu gdje je Lepenica pod usporom Fojničke rijeke. Cijela dolina duž ovih 12,5 km je dosta gusto naseljena i objekti između rijeke i ceste su na udaru plavljenja stogodišnjom vodom. Uzvodno od km 12+500 razlijevanje rijeke je uže ali ima izvjesnih plavljenja u naseljima pored rijeke kao npr. Bukovica. Rijeka Kreševka – Pod uticajem uspora od Lepenice i Fojničke rijeke Kreševka se najviše izlijeva na potezu od 500 m uzvodno od ušća. Uzvodno, sve do km 6+200 rijeka teče klancem i ne izaziva plavljenja. Potez od Kreševa do Tomića (ušće Rakovčice) podložan je plavljenju i objekti uz rijeku su ugroženi. U okviru Federalnog operativnog plana odbrane od poplava iz 2010. Godine analizirana je rijeka Vrbas i izvršene su hidrološke i hidrauličke analize, te su dobiveni mjerodavni proticaji i nivoi za karakteristične velike vode (1/20, 1/100 i 1/500) i definirane su tri poplavne linije (Slika 14) i na taj način definirana područja koja su potencijalno pod prijetnjom poplava. 62 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Slika 14. Situacioni prikaz poplavne linije ranga pojave velikih voda 1/20, 1/100 i 1/500 na rijeci Vrbas16 S ciljem što uspješnijeg procesa evropskih integracija u BiH, Vlada FBiH transponirala je Direktivu2007/60/EC o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima usvajanjem «Uredbe o vrstama i sadržaju planova zaštite od štetnog djelovanja voda (“Službene novine FBiH”, br. 26/09) (u daljnjem tekstu: Uredba). Uredbom su transponirani svi ključni zahtjevi Direktive, s tim što su vremenski rokovi implementacije pomjereni za dvije godine, obzirom da je Uredba usvojena 2009. godine, a Direktiva 2007. godine. Transpozicija ključnih zahtjeva Direktive u Uredbu se odvija kroz tri faze prikazane na Slici 15. Dužina ciklusa ponavljanja jedne faze je na svakih 6 godina. Preliminarna procjena poplavnog rizika 2015 Mape opasnosti i mape rizika Planovi upravljanja poplavnim rizikom 2013 2017 Slika 15. Vremenski rokovi implementacije ključnih zahtjeva Direktive 2007/60/EC o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima U cilju implementacije navedene Uredbe, Agencije za vodno područje rijeke Save je pokrenula program izrade preliminarne procjene poplavnog rizika (PPPR). U periodu od decembra 2009. godine do danas izrađena je preliminarna procjena poplavnog rizika na vodnim području rijeke Save. Time su definisana područja koja su ugrožena od poplava i kojima je dodijeljen indeks poplavnog rizika (Tabela 31). Područja koja su bila izložena plavljenju su definirana, mapirana i izvršena je prioritizacija područja koja su pode većim ili manjim rizikom od plavljenja, a sve prema utvrđenoj metodologiji i kategorizaciji poplavnog indeksa (Tabela 30). Tabela 30. Kategorizacija poplava prema značaju 16 Indeks Značaj 0-50 Nije značajna 50-100 Umjereno značajna Federalni operativni plan odbrane od poplava, 2010. godine (Knjiga podsliv Vrbasa) 63 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Indeks Značaj 100-500 Značajna >500 Izuzetno značajna 64 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Kategorija poplave Tabela 31. Područja koja su pod prijetnjom poplava na području SBK/KSB Sumarni Indeks (I) Segment koji poplavi daje značaj II 96,2 Poplavljeni objekti 8,1 I 8,1 - 140,9 202,8 6,0 0,7 25,9 118,5 25,8 345,5 272,4 18,5 3,8 36,3 10,9 255,4 197,1 5,6 171,0 47,8 71,1 38,4 0,3 0,1 114,9 0,0 9,5 III III I I I III I III III I I I I III III I III I II I I I III I I 140,9 202,8 6,0 0,7 25,9 118,5 Poplavljeni objekti Poplavljeni objekti Poplavljeni objekti 371,3 Poplavljeni objekti 272,4 18,5 3,8 36,3 10,9 255,4 197,1 5,6 171,0 47,8 71,1 38,4 0,3 0,1 114,9 0,0 9,5 Poplavljeni objekti Poplavljeni objekti Poplavljeni objekti Poplavljeni objekti Poplavljeni objekti Poplavljeni objekti - R. br Općina Poplavljeno područje Vodotok Podsliv Indeks (I) 15 Busovača Donje Polje Bosna 96,2 16 Busovača Solakovići Bosna 17 18 19 20 25 26 Gornji Vakuf -Uskoplje Gornji Vakuf -Uskoplje Donji Vakuf Donji Vakuf Busovača Busovača Bugojno Gornji Vakuf -Uskoplje Gornji Vakuf -Uskoplje Gornji Vakuf -Uskoplje Donji Vakuf Donji Vakuf Donji Vakuf Busovača Busovača Bugojno Bugojno Bugojno Bugojno Bugojno Jajce Jajce Bugojno Jajce Bugojno Dobrošin Voljkovac Babin Potok Doganovci Katići Sajtovići Gornji Vakuf Gornji Vakuf Podgrade Bistrica Torlakovac Donji Vakuf Kamenjača Kaćuni Ravan Karadže Poriče Zlavast Gračanica Vesela Kolonija Kasumi Čipuljić Kasumi Crnice Kozica Šurakovica i Stupski potok Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Lašva Kozica Vrbas Vrbas Vrbas Bistrica Vrbas Vrbas Vrbas Kozica Ivančica Duboki potok Poričnica Vrbas Vrbas Veseočica Vrbas Vrbas Poričnica Vrbas Okašnica Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Bosna Bosna Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Bosna Bosna Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas 38 39 40 41 42 43 61 62 92 93 94 95 96 104 105 106 107 108 65 R. br 109 120 121 122 123 124 125 126 127 191 192 Općina Poplavljeno područje Vodotok Podsliv Indeks (I) Kategorija poplave Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Bugojno Jajce Jajce Jajce Jajce Jajce Jajce Jajce Jajce Donji Vakuf Bugojno Bugojno Jaklići Vinac Ada Vinac Bage Bravnice Vaganj Dulabije Begluk Prudi Kopčić Kopčić Donjići Veseočica Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas 94,7 1,3 0,4 1,9 2,2 5,8 0,4 5,6 1,3 9,2 10,8 5,4 II I I I I I I I I I I I Sumarni Indeks (I) Segment koji poplavi daje značaj 94,7 1,3 0,4 1,9 2,2 5,8 0,4 5,6 1,3 Poplavljeni objekti - 20,0 - 5,4 - Prema podacima dobivenim iz Službe civilne zaštite Općine Vitez, poplavama je ugroženo cjelokupno područje duž rijeke Lašve na području općine. Uglavnom, svaka kiša koja traje duže vrijeme izazove izlijevanje rijeke Lašve i okolnih pritoka iz svojih korita i uzrokuje štete kako na poljoprivrednim zemljištima tako i na objektima. 66 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 2.7.3.2 Izgrađenost sistema za zaštitu od štetnog djelovanja voda Dosadašnji radovi na zaštiti od poplava u Kantonu bili su parcijalni i usmjereni prevashodno na zaštitu samo centralnih dijelova nekih naselja (Travnika, Gornjeg Vakufa-Uskoplja, Donjeg Vakufa, Kiseljaka, Fojnice, Kreševa, Busovače i druga). Navedeni radovi uglavnom podrazumijevaju regulaciju korita rijeka kroz urbane dijelove općinskih centara te izgradnju nasipa i obaloutvrda na pojedinim dijelovima područja koja su izložena plavljenjima. Postignuti su relativno mali rezultati, tako da suštinski ni jedno od naselja nema osiguran potreban stepen zaštite od poplava. Rizik od poplava je također veoma velik i zato što postojeća regulaciona korita nisu održavana dugi niz godina. 2.7.4 Identifikacija problema Analizom i indikatorskim pristupom sagledavanju ključnih aspekata u oblasti korištenja i zaštite voda te zaštite od voda, identificirani su sljedeći problemi i nedostaci: Korištenje voda: nedovoljna izgrađenost vodovodne mreže i nizak stepen priključenosti stanovništva na vodovodnu mrežu, visok procenat gubitaka u javnom sistemu vodosnabdijevanja koji se u prosjeku kreću oko 70%, većina izvorišta za vodosnabdijevanje nemaju izrađene elaborate o zaštiti, a oni koji imaju (njih 15) nisu usklađeni sa novim Pravilnikom iz 2012. godine, nepostojanje katastra korištenja voda koji je dio ISV-a na nivou Kantona i u ISV Agencije za vode nepostojanje registra (lokacija, izdašnost itd.) lokalnih izvorišta sa kojih se vrši vodosnabdijevanje i hidrogeološka neispitanost izvorišta, koncesioni ugovori su istekli za određeni broj izvorišta sa kojih se vrši vodosnabdijevanje. Zaštita voda: nepostojanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda stanovništva i industrije, nizak stepen priključenosti stanovništva na kanalizacijsku mrežu, ne postoji sistemsko praćenje kvaliteta podzemnih voda i kvaliteta vode na lokalnim izvorištima i vodovodima, ispuštanje netretiranih komunalnih i industrijskih otpadnih voda u površinske vodotokove, ne postoje proglašena i registrovana kupališta i ne postoji novi pravilnik o kvalitetu vode za kupanje koji bi bio usklađen sa preporukama Direktive o vodi za kupanje, već se koristi stari iz SRBiH, zastupljenost mješovite kanalizacijske mreže sa velikim brojem ilegalnih priključaka, nezadovoljavajući kapacitet kolektora da prime i oborinske vode i nedovoljna izgrađenost oborinske i sekundarne fekalne kanalizacijske mreže, nepropisno izgrađene septičke jame (vodopropusne sa prelivom u obližnje vodotokove), pretežno loše stanje i zapuštenost postojeće kanalizacijske mreže I nedovoljna ulaganja u održavanje, rekonstrukciju i proširenje kanalizacijske mreže, nepostojanje katastra zaštite voda koji je dio ISV-a na nivou Kantona i u ISV Agencije za vode. Zaštita od voda nedovoljan stepen izgrađenosti objekata za zaštitu od poplava i nedovoljna primjena ne građevinskih mjera za smanjenje rizika od plavljenja, 67 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina nepostojanje katastra zaštite od voda, ne postojanje izrađene tehničke dokumentacije za implementaciju mjera za smanjenje rizika od plavljenja. 2.7.5 Zaključci i preporuke Nakon analize indikatora u oblasti voda utvrđeni su sljedeći zaključci i preporuke: Korištenje voda: Kroz određene investicione mjere i planiranje potrebno je izvršiti rekonstrukciju i proširenje postojećih vodovodnih sistema i smanjiti gubitke, te instalirati mjerače protoka (gdje nedostaju) u cilju praćenja potrošnje vode i povećati stepen priključenosti stanovništva na sistem javnog vodosnabdijevanja; Utvrditi postojeće stanje stepena izgradnje zaštite izvorišta koja se koriste u sistemu javnog vodosnabdijevanja, i gdje nedostaje izraditi elaborate prema važećem Pravilniku. Potrebno je uspostaviti katastar korištenja voda koji bi sadržavao sve relevantne podatke i olakšao rad i manipulaciju postojećim podacima; Potrebno je izraditi katastar lokalnih izvorišta, registrovati ih, istražiti i potencijalno, ukoliko je moguće, uvezati u javni sistem vodosnabdijevanja; Obnoviti koncesione ugovore. Zaštita voda: Izgraditi postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda; Razdvojiti kanalizacijsku mrežu gdje je moguće i isplativo; Septičke jame propisno izgraditi; Uspostaviti sistem praćenja kvaliteta podzemnih voda, i voda na lokalnim izvorištima i vodovodima; Povećati investicije u rekonstrukciju i proširenje kanalizacijskog sistema i povećati stepen priključenosti stanovništva na kanalizacijski sistem; Potrebno je uspostaviti katastar korištenja voda koji bi sadržavao sve relevantne podatke i olakšao rad i upravljanje u ovoj oblasti Proglasiti kupališta (gdje je potrebno) i donijeti novi Pravilnik koji će biti u skladu sa preporukama Direktive o vodi za kupanje. Zaštita voda: Izgraditi objekte za zaštitu od poplava, i provesti ne građevinske mjere za smanjenje rizika od poplava (redovno čišćenje korita, uređenje obala itd.); Potrebno je uspostaviti katastar zaštite od voda koji bi sadržavao sve relevantne podatke i olakšao rad i upravljanje u ovoj oblasti; Izraditi potrebnu investiciono tehničku dokumentaciju za objekte za zaštitu od poplava. 68 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 2.8 Stanje i okolišni indikatori u oblasti zemljišta 2.8.1 Struktura zemljišta Radi preciznog utvrđivanja budućeg upravljanja resursima u SBK/KSB, potrebno je sagledati trenutnu strukturu zemljišta koja bi mogla poslužiti u daljnje svrhe razvoja Kantona. Prema raspoloživim podacima ukupna površina SBK/KSB iznosi 326.505 ha17.. Jedan od prostornih ciljeva razvoja ovog Kantona svakako bi trebala biti i zemljišna politika. Kako bi sagledali stvarno stanje zemljišta, kao i njegovu upotrebnu vrijednost, Vlada SBK/KSB je naručila izradu Elaborata Komentar karte upotrebne vrijednosti zemljišta na području Kantona (u daljem tekstu Elaborat)18.. Prema podacima iz Prostornog plana SBK/KSB za period 2005-2025 godina, ukupna površina zemljišta po načinu korištenja iznosi 326.505 ha. Poljoprivredno zemljište ima udio od 116.389 ha od čega na oranice otpada 51.652 ha, voćnjake 4.219 ha i na livadsko i pašnjačko zemljište 60.212 ha. Na šumsko zemljište otpada 195.782 ha, dok ostalo zemljište čini 14.640 ha. Prema dostupnim podacima iz Elaborata, ukupna površina Kantona iznosi 317.978,79 ha. Od toga na poljoprivredno zemljište otpada 111.226,63 ha (34,9%), na šumsko zemljište 194.508,68 ha (61,2%), dok na neplodno zemljište otpada 12.243,48 ha (3,9%). Kao relevantni podaci za izradu ovog Izvještaja o stanju će se koristiti oni dostupni iz Prostornog plana za područje SBK/KSB, kao i svi noviji dostupni podaci (Studije, Elaborati itd.) o kvalitetu zemljišta na području SBK/KSB. Prema zadnjem popisu stanovništva (2013. godina), SBK/KSB ima 273.149 stanovnika što dovodi do zaključka da Kanton ima 1,19 ha/st ukupnog zemljišta po načinu korištenja. Uzimajući u vidu da je površina ukupnog poljoprivrednog zemljišta zauzima trećinu površine Kantona dolazimo do zaključka da u SBK/KSB ima 0,42 ha/st poljoprivrednog zemljišta, od čega na oranice otpada 0,19 ha/st, voćnjake 0,01 ha/st, te livadsko i pašnjačko zemljište sa 0,22 ha/st. Pored navedenog vrijedi istaći da površina šumskog zemljišta po glavi stanovnika iznosi 0,71 ha/st, što je neusporedivo više u odnosu na sve ostale tipove zemljišta. Podatak od 0,19 ha/st. oranične površine po jednom stanovniku predstavlja kritičnu granicu po međunarodnim mjerilima neophodnu za prehranu stanovništva, ali trend smanjenja oraničnih površina se ne bi trebao nastaviti s obzirom na potencijale gradnje koje SBK/KSB ima. Vlasnička struktura zemljišta pokazuje da je od ukupne površine zemljišta u Kantonu, 215.957 ha zemljišta u privatnom vlasništvu, a što čini 66,14% njegove teritorije. Od navedenog broja, u privatnom vlasništvu se nalazi 105.537 ha poljoprivrednog zemljišta, od čega na oranice otpada 49.857 ha, voćnjake 4.083 ha, te na livadsko i pašnjačko zemljište 51.597 ha. Ukupna površina šumskog zemljišta u privatnom vlasništvu iznosi 98.902 ha, dok ostalo zemljište zauzima površinu od 11.518 ha. Državno zemljište na području SBK/KSB zauzima površinu od 110.548 ha, što čini 33,86% teritorije Kantona. Od navedenog broja, na poljoprivredno zemljište otpada 10.546 ha (oranice 1.795 ha, voćnjaci 136 ha, te livade i pašnjaci 8.615 ha). Ukupna površina šumskog zemljišta u državnom vlasništvu iznosi 96.880 ha, dok na ostalo zemljište otpada 3.122 ha. U svrhu osiguranja dovoljnih količina poljoprivrednog ali i drugih zemljišta trebalo bi uvesti monitoring korištenja zemljišta prema internacionalnim standardima, u svrhu lakše obrade podataka za što je najbolje koristiti mape prema CORINE Land Cover -u. Treba naglasiti kako podaci sa CORINE Land Cover 17 Prostorni plan kantona Središnja Bosna/Srednjobosanskog kantona 2005. - 2025. 18 Zavod za agropedologiju Sarajevo (2005): Komentar karte upotrebne vrijednosti zemljišta na području Srednjebosanskog kantona. Elaborat. Sarajevo 69 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina baze podataka za područje Bosne i Hercegovine još uvijek nisu dostupni u cijelosti ali je pomoću istih moguće izvršiti grublje procjene namjene zemljišta za područje SBK/KSB. Prema zadnjim dostupnim istraživanjima iz 2005. godine (Zavod za agropedologiju, 2005), na području SBK/KSB je zastupljeno 11 različitih tipova tala iz razdjela automorfnih tala, te tri tipa tala iz razdjela hidromorfnih tala (Slika 16, Tabela 32). 70 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Slika 16. Pedološka karta SBK/KSB 71 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Tabela 32. Zastupljenost tipova tala na području SBK/KSB Razdjel/tip tla Površina u SBK/KSB (ha) Procent zastupljenosti (%) AUTOMORFNA TLA Sirozemi Koluvijalno tlo uvala i vrtača i eutrično smeđe koluvijalno tlo na dolomitima i krečnjaku Kalkomelanosol i rendzine Ranker 299.352,2 2.593,9 52,2 94,5 0,8 0,02 43.951,2 40.112,4 13,8 2,6 Smonica Kalkokambisol Eutrično smeđe tlo Distrično smeđe tlo Lesivirano tlo Posmeđena crvenica Rekultisol HIDROMORFNA TLA Aluvijalno tlo (Fluvisol) Pseudoglej 3.048,0 56.133,0 55.296,8 95.270,0 2.795,0 25,0 34,7 17.115,2 14.710,0 2.204,0 1,0 17,6 17,4 30,0 0,9 0,01 0,01 5,5 4,6 0,7 Najzastupljeniji tipovi tala su distrično smeđe tlo (30%), te Kalkokambisol (17,6%) i Eutrično smeđe tlo (17,4%). Najmanju zastupljenost su pokazali slijedeći tipovi tala: Koluvijalno tlo uvala i vrtača i eutrično smeđe koluvijalno tlo na dolomitima i krečnjaku (0,02%), te posmeđena crvenica (0,01%) i rekultisol (0,01%). 2.8.1.1 Struktura urbaniziranog zemljišta Prema podacima iz Elaborata, ukupna površina urbanih područja, te površine izvan sfere biljne proizvodnje u Kantonu iznosi 12.243,48 ha (122,43 km2). U odnosu na FBiH koja ima 26.110,5 km2 urbanih površina na SBK/KSB otpada 0,46% od ukupne površine ovog zemljišta u FBiH. U odnosu na ukupnu površinu Kantona, pokrivenosti urbanim zemljištem iznosi svega 3,74%, što je mali broj, te se nameće logičan zaključak da se SBK/KSB sastoji uglavnom od šumskog i poljoprivrednog zemljišta, što mu daje prednost u razvoju drvne i poljoprivredne industrije. Navedeni podatak pokrivenosti urbaniziranim zemljištem od 3,74% predstavlja podatak iz zadnjih istraživanja rađenih tokom 2005. godine. Zadnji podaci o pokrivenosti urbanim zemljišta pokazuju trend povećanja ovog zemljišta za 0,08%, te trenutno isti iznosi 3,82%19. 2.8.2 Korištenje zemljišta 2.8.2.1 Promjena namjene Intenzivni procesi industrijalizacije, deagrarizacije i urbanizacije u Bosni i Hercegovini kao i Srednjobosanskom kantonu odvijali su se nakon II Svjetskog rata do 1992. godine. Karakteristika ovih procesa jeste masovno kretanje stanovništva iz ruralnih u urbana područja (gradovi, prigradska naselja) i u području modernizovane putne i željezničke infrastrukture. Srednjobosanski kanton se ne odlikuje velikom gustinom naseljenosti u odnosu na veći dio FBiH (Slika 17). Dosta nizak nivo urbanizovanosti može se pripisati i nedostatku urbanih centara (naselja većih od 2.000 stanovnika) van općinskih centara, odnosno nedovoljnoj policentričnosti u okviru područja općina, a time i Kantona. 19 Karte upotrebne vrijednosti zemljišta Kantona, Zavod za agropedologiju, Sarajevo, 2005 godine.; Prostorni plan Kantona Središnja Bosna; Prostorni planovi općina; Prostorna osnova Federacije Bosne i Hercegovine, GIS baza. Napomena: Procent zemljišta prikazano u koloni „Urbana područja“ podrazumijeva urbane (izgrađene) i površine izvan sfere biljne proizvodnje 72 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta je regulisana Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Službene novine FBiH“, br. 52/09). Posebnih propisa koji regulišu promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta na prostoru SBK/KSB nema. Veličinska struktura naselja na području Kantona po pojedinim područjima općina je veoma različita. Kod svih općina je najveće učešće naselja veličine do 500 stanovnika kojih na nivou Kantona ima ukupno 493, odnosno 75,3% od ukupnog broja naselja (654). Slika 17. Gustina naseljenosti na području FBiH 2.8.2.2 Godišnji prosjek pretvaranja poljoprivrednog zemljišta Kao što se može zaključiti iz prethodnih poglavlja, poljoprivredna i šumska zemljišta predstavljaju jedan od najvažnijih prirodnih resursa SBK/KSB. Ipak, u svrhu održivog razvoja i unapređenja zaštite poljoprivrednog i šumskog zemljišta neophodno je vršiti monitoring potencijalnog gubitka poljoprivrednog i šumskog zemljišta na području općina i kantona. Prema podacima iz Strategije zaštite okoliša FBiH, godišnje se na području FBiH izgubi (promjeni namjenu) oko 0,101% poljoprivrednog zemljišta u što je uključena i teritorija ovog Kantona. Dosadašnji odnos prema tlu nerijetko poprima oblike stihije i neracionalnog korištenja, što za posljedicu ima velike gubitaka zemljišta, a posebno kvalitetnih. Ovaj negativni trend u nekim slučajevima je još izraženiji, a posebno onaj vezan za izgradnju novih naselja, što reducira ionako skromni fond poljoprivrednog zemljišta. Pod destrukcijom tla se podrazumijeva najteži oblik oštećenja tla, kada tlo potpuno gubi svoju proizvodnu funkciju, odnosno dolazi do fizičkog uništenja tla. Proces destrukcije može biti kao: privremeni gubitak zemljišta, i trajni gubitak zemljišta. 73 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Privremeni gubitak je takvo stanje tla kada ono gubi svoju proizvodnu funkciju za neki određeni vremenski period (Zavod za agropedologiju, 2005). Trajni gubitak zemljišta predstavlja najteži oblik oštećenja, kada se zemljište, ili pak za veoma dugi vremenski period gube proizvodne sposobnosti tla. Odgovarajućim mjerama na ovakvim površinama može se ponovo uspostaviti poljoprivredna proizvodnja. Gubitak zemljišta može biti uzrokovan različitim čovjekovim djelatnostima. Za područje SBK/KSB najznačajniji uzročnici degradacije tla (Tabela 33) su: oštećenja izazvana površinskim kopovima (rudnici: „Gračanica“ - Gornji Vakuf, „Abid Lolić" - Bila - Travnik, Rudnik boksita - Jajce i „Barit" - Kreševo.) i na mjestima odlaganja različitih materijala, oštećenjima izazvanim odlaganjem krovinskog materijala, izgradnja deponija komunalnog i industrijskog otpada, izgradnjom naselja i industrijskih objekata, gubici erozijom i klizištima. Tabela 33. Uzroci oštećenja zemljišta i njihove posljedice na području SBK/KSB Destrukcija zemljišta Kontaminacija Degradacija I - Privremeni gubitak Teški metali Obrada na nagibima Površinski uglja Kisele kiše Nepravilan način obrade Eksploatacija šljunka, pijeska Industrija Organski polutanti Intenzivna sječa šuma Deponije krovine Putevi Pesticidi kopovi II - Trajni gubici Deponije prašine lignitske Deponije materijala krečnog Deponije mulja ugljenog Izgradnja naselja Obzirom na izraženost orografskih formi šireg područja Kantona koji karakteriše vrlo razvijen reljef, može se konstatovati da su prisutni različiti erozioni procesi, kako na prostorima gdje je bila šumska vegetacija, tako i na prostorima koji su pod poljoprivrednim kulturama. Intenzitetu erozije doprinose: neadekvatna i nelegalna gradnja, nekontrolisana sječa šuma, orografija područja (reljef), te struktura tla. Površina SBK/KSB sa očekivanom vrlo jakom erozijom iznosi 26.128,75 ha (8,2%) dok površina područja zahvaćenih ekstremnom erozijom iznosi 1.705,23 ha (0,5%). Najveća površina Kantona spada u kategoriju zemljišta sa vrlo slabim intenzitetom erozije 86.464,75 ha (27,2%) i laganom erozijom 79.406,75 ha (25,0). 2.8.2.3 Razvijenost sistema monitoringa korištenja zemljišta U SBK/KSB kao ni u drugim kantonima u FBiH ne postoji jasno uspostavljen sistem monitoringa korištenja zemljišta. Institucija koja se bavi monitoringom zemljišta na području Federacije BiH je Federalni zavod za agropedologiju. No monitoring tla nije redovan niti je do danas obuhvatio veće površine ovog Kantona. Grube procjene govore o namjeni zemljišta dok ne postoje precizni podaci o iskorištenosti zemljišta (posebno obradivog i građevinskog). Najznačajniji problem u monitoringu zemljišta predstavljaju neuređene zemljišne knjige i katastar što otežava procedure provjere vlasništva u većini općina. Iako se Zakonom o zemljišnim knjigama (“Službene novine FBiH”, br. 58/02) uvela obaveza uvođenja elektronskog upisa i obrade podataka, 74 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina situacija na terenu pokazuju da je problem izražen u većini općina, te da je uglavnom vezan za nedostatak sredstava i drugih resursa potrebnih kako bi se adekvatno ispoštovale ove zakonske odredbe. 2.8.3 Zaštita zemljišta Kada se govori o zaštiti zemljišta, neophodno je navesti kako je u svrhu održanja fizičke i ekološke funkcije zemljišta neophodno sagledati različite vrste antropogene degradacije tla i osjetljivost zemljišta, koja proističe iz prirodnih karakteristika područja SBK/KSB. Za provedbu ovoga neophodno je raspolagati indikatorima kako bi se stekao uvid u trenutno stanje zemljišta i procijenio budući pritisak na iste. 2.8.3.1 Emisije u zemljište Ne postoje precizni podaci o emisijama u zemljišta za područje SBK/KSB. Treba napomenuti da se zbog povezanosti prirode i prirodnih procesa može reći da sve emisije koje dospiju u vode i zrak na kraju na neki način opterećuju i tlo. Trenutno, najveći problem emisija u tlo predstavlja nekontrolisano odlaganje otpada. Pod kontaminacijom tla podrazumijeva se unošenje u tlo različitih polutanata, čije prisustvo dovodi do promjena hemijskih, fizičkih i bioloških svojstava tla. Njihovo unošenje može se odvijati iz zraka, vode ili raznim čvrstim otpadnim i drugim materijalima. Unošenjem ovih polutanata u tlo, oni se uključuju u biološko kruženje, tj. usvajaju ih biljke, a preko biljaka čovjek i životinje. Iz tla pojedini kontaminanti se ispiraju i ulaze u podzemne vode i na taj način ih zagađuju. Kontaminacija zemljišta na području Kantona je posljedica većeg broja uzroka, a posebno su prisutni slijedeći: otpadni gasovi iz industrije; otpadne vode iz industrije i rudarstva, te saobraćaj i njegov intenzitet. Ovi uzroci za posljedicu imaju: kontaminaciju teškim metalima, zakiseljavanje tla sa kiselim kišama. 2.8.3.2 Kiselost zemljišta Kisela reakcija zemljišta može biti prirodno ili antropogeno indukovana osobina zemljišta. Glavni uzrok antropogenog zakiseljavanja tla su neadekvatne poljoprivredne prakse, zagađeni vodotoci i onečišćen zrak. Zakiseljavanje tla se uglavnom odvija neadekvatnom upotrebom gnojiva uglavnom u ravničarskim i brdskim područjima, što konkretno za posljedicu ima ograničavajuće prinose u poljoprivredi. Sve to ukazuje da je neophodno provoditi kalcifikaciju ovih zemljišta kako bi se povećala njihova proizvodna sposobnost, a samim tim i mogućnost veće proizvodnje po jedinici površine. 2.8.3.3 Kontaminacija teškim metalima i ostalim hemijskim agensima Zemljište djeluje na koncentraciju hemijskih elemenata svojim fizičko-hemijskim osobinama, od kojih su najznačajniji pH, sadržaj organskih materija i anorganskih koloida. Kisela reakcija tla uslovljava jonske forme metala bez obzira da li su to prirodne ili unesene količine. To znači da u kiselim zemljištima uvijek postoji mogućnost kontaminacije biljaka teškim metalima, bez obzira na njihovo porijeklo. U manje kiselim, u području blago kiselih, neutralnih i blago alkalnih vrijednosti pH zemljišta, jonske će se forme metala najprije mijenjati u hidroksil npr. Zn(OH)+ ili Cu(OH)+ da bi kod viših vrijednosti prešle u nerastvorene hidrokside i okside. Stvarne vrijednosti pH pri kojima dolazi do ovih promjena variraju od elementa do elementa. To znači da taloženje teških metala iz atmosfere ili unošenje materijala koji ih sadrže u tlo, u kiselim zemljištima znače kontaminaciju, a u blago baznim i baznim imaju za posljedicu promjenu pH, mogu inducirati problem kontaminacije teškim metalima. Podaci o kontaminaciji zemljišta teškim metalima su preuzeti iz Elaborata i prezentiraju se u narednoj tabeli. 75 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Tabela 34. Kontaminacija zemljišta teškim metalima u području SBK/KSB Metal Koncentracije od do (mg/kg) Ukupni oblici Fe 924 (nizak sadržaj) 13.834,2 (srednji sadržaj) Mn 521,6 (srednji sadržaj) 3.043,8 (visok sadržaj) Cu 6,4 (nizak sadržaj) 261,0 (visok sadržaj) Zn 30,0 (nizak sadržaj) 241,0 (srednji sadržaj) Cd 0,0 (nizak sadržaj) 0,285 (nizak sadržaj) Co 0,0 (nizak sadržaj) 0,45 (nizak sadržaj) Pb 0,12 (nizak sadržaj) 8,05 (nizak sadržaj) Pristupačni oblici Mn 12,15 (srednji sadržaj) 65,00 (nizak sadržaj) Cu 11,31 (visok sadržaj) 57,61 (visok sadržaj) Za izradu Elaborata uzeto je 156 uzoraka sa prosječne dubine od 10 cm. Nakon izvršenih mjerenja ukupnih oblika Fe, Mn, Cu, Zn, Cd, Co i Pb u tlima, može se zaključiti da se ukupne količine analiziranih teških metala nalaze u granicama. Tabela 35. Pregled zastupljenosti ukupnih količina teških metala u odnosu na ukupan broj analiziranih uzoraka tla Teški metal Fe Nizak sadržaj Srednji sadržaj Visok sadržaj (broj uzoraka) (broj uzoraka) (broj uzoraka) 1 155 0 Mn 0 87 69 Cu 16 137 3 Zn 35 121 0 Cd 156 0 0 Co 156 0 0 Pb 156 0 0 Prema podacima iz navedenog Elaborata, jasno se da zaključiti da na području SBK/KSB nema lokaliteta kod kojih je utvrđen visok sadržaj ukupnih oblika teških metala (izuzev Mangana - Mn - na 69 uzoraka). Najveći broj lokaliteta ima tolerantne količine pojedinih teških metala i to: Fe – na 155 uzoraka, Mn – na 87 uzoraka; Zn – na 121 uzorak; Cu – na 137 uzoraka, dok znatno veći dio Kantona ima nizak sadržaj pojedinih teških metala. Na cijelom području SBK/KSB nije utvrđen ili je vrlo nizak sadržaj Kobalta (Co), Kadmija (Cd) i Olova (Pb), što je iznimno važno jer navedeni metali sprječavaju razvoj poljoprivrede i snižavaju upotrebnu vrijednost tla. Koncentrisanje teških metala u tlima je uglavnom antropogenog porijekla. Koncentracije teških metala se permanentno povećavaju u biosferi koja ih prima putem zraka, vode, zemljišta i hrane. Posljednja provedena istraživanja koja se tiču kontaminacije zemljišta rađena su od strane Zavoda za agropedologiju Federacije BiH, koja su rađena na poplavnim područjima SBK/KSB. Istraživanja su se vršila na prostorima slijedećih Općina: Bugojno, Busovača, 76 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Donji Vakuf, Jajce, Kiseljak, Travnik i Vitez Za ostale Općine SBK/KSB nisu vršene analize. Rezultati istraživanja dati su u slijedećoj tabeli. 77 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Tabela 36. Sadržaj metala u analiziranim uzorcima na području SBK/KSB20 Elementi u tlu (mg/kg tla) Bugojno Busovača D. Vakuf Jajce Kiseljak Travnik Vitez Br. uzoraka 1 1 1 2 1 1 2 1 2 3 1 2 Cink (Zn) 92,00 81,17 87,67 59,83 72,67 92,10 51,30 81,67 126,33 86,50 92,33 84,00 Olovo (Pb) 37,37 / 52,97 32,73 36,63 44,80 24,40 29,73 60,43 35,47 44,10 41,50 Kadmij (Cd) 1,63 1,13 1,41 1,50 1,56 0,70 0,40 1,83 1,80 1,40 2,53 2,00 Kobalt (Co) 17,13 19,73 17,40 17,43 22,17 26,50 13,30 33,60 16,97 29,83 26,60 24,03 Bakar (Cu) 38,00 22,90 30,70 19,23 62,17 36,30 20,00 24,97 24,87 25,10 22,63 27,73 Nikal (Ni) 39,40 40,17 31,57 29,90 41,17 29,10 13,70 35,20 62,27 39,30 82,90 71,63 Krom (Cr) 14,33 15,73 15,60 25,77 10,77 30,70 18,10 16,57 / 18,40 30,30 26,00 Arsen (Ar) 6,49 11,17 / / 12,09 35,33 16,53 9,41 10,87 11,48 9,82 3,71 Živa (Hg) 0,57 0,05 0,22 0,20 2,50 0,46 0,13 0,25 0,15 0,17 0,03 0,05 Istraživanja sadržaja metala u uzorcima su pokazala uglavnom da nisu onečišćena povećanim sadržajem metala. Povećan sadržaj metala utvrđen je na uzorku iz Općine Jajce (onečišćenje živom), na uzorku br 1. iz Općine Kiseljak (onečišćenje arsenom), te na oba uzorka iz Općine Vitez gdje je utvrđena povećana koncentracija kadmijuma i nikla. Sadržaji kadmija i nikala u pristupačnom obliku su u zanemarljivim količinama. Također, istim istraživanjima vršeno je i mjerenje sadržaja PAH jedinjenja (organskih polutanata) u tlu. Isti su predstavljeni u narednoj tabeli: Tabela 37. Sadržaj PAH u analiziranim uzorcima na području SBK/KSB21 Komponenta Bugojno Busovača D. Vakuf Jajce Kiseljak Broj uzoraka 1 1 1 2 1 1 2 1 2 3 1 2 Naftalen / / 0,03 / / / / / 0,006 / / 0,069 20 Federalni zavod za agropedologiju (2014): Izvještaji o analizi tla sa poplavnih područja Općina: Bugojno, Busovača, Donji Vakuf, Jajce, Kiseljak, Travnik i Vitez. 21 Federalni zavod za agropedologiju (2014): Izvještaji o analizi tla sa poplavnih područja Općina: Bugojno, Busovača, Donji Vakuf, Jajce, Kiseljak, Travnik i Vitez. Travnik Vitez 78 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Komponenta Bugojno Busovača D. Vakuf Jajce Kiseljak Travnik Vitez Acenaftilen / / / / / 0,007 / 0,029 0,012 0,005 / / Acenaften / / 0,002 / / / / / 0,006 / / 0,02 Fluoren / / / / / / / 0,006 0,006 / / 0,005 Fenantren 0,003 0,003 / / / / / / / / / 0,033 Antracen 0,003 0,003 / / / 0,003 / / / / / / Fluoranten 0,014 0,014 0,003 0,004 0,001 0,001 / / / / 0,001 / Piren 0,014 0,014 0,003 0,002 0,003 / / / / / / / Benzo(a)antracen 0,012 0,012 0,003 / / 0,002 / / / 0,005 / Krisen / / / / / / / 0,022 0,023 0,041 0,012 / Benzo(b)fluoranten 0,013 0,013 0,003 0,003 0,006 / / / / / 0,002 0,002 Benzo(k)fluoranten 0,016 0,016 0,004 0,005 0,006 0,002 / / / / 0,001 0,002 Benzo(a)piren 0,149 0,149 0,012 0,022 0,004 0,048 0,010 0,019 / / 0,007 / Indeno(1,2,3)piren 0,014 0,014 0,006 0,001 0,003 / / / / / / / Dibenzo(a,h)antracen 0,012 0,012 0,001 0,003 / / / / / / / / Benzo(g,h,i)perilen 0,018 0,018 0,006 0,004 0,001 / / / / / / / Analiza PAH-ova na području SBK/KSB pokazala je da tlo nije onečišćeno organskim polutantima. 79 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 2.8.3.4 Antropogena i specijalna degradacija zemljišta Specijalna degradacija zemljišta, kao i degradacija zemljišta uzrokovana čovjekovim aktivnostima najviše se ogleda u neadekvatnoj izgradnji (nelegalna gradnja), primjenom neadekvatnih poljoprivrednih praksi i pojačanim apetitima za razne infrastrukturne projekte. Trenutna degradacija zemljišta najviše se ogleda u izraženoj prisutnosti klizišta. Prema navodima Federalne uprave civilne zaštite/Federalnog stožera civilne zaštite na području SBK/KSB trenutno je pod klizištima 30.038,45 ha zemljišta (Tabela 38). Precizniji podaci po Općinama se nalaze u slijedećoj tabeli. Tabela 38. Površine zahvaćene erozijom na području SBK/KSB22 Općina Površina klizišta (ha) Travnik 23 Jajce 30 000 Vitez 4,6 Busovača 5,13 Bugojno 0,91 Novi Travnik 0,23 Donji Vakuf 0,9 Dobretići 0,75 Kiseljak 2,93 UKUPNO 30.038,45 Od svih analiziranih općina, najveći prostori pod klizištima se nalaze na prostoru Općine Jajce, dok je najmanja zastupljenost klizišta u Općini Dobretići. Prema Izvještaju kantonalne uprave za šumarstvo SBK/KSB o prirodnim nepogodama u šumama, u zadnjim nepogodama su u 2014. godini evidentirana 53 klizišta u šumama i šumskom zemljištu na teritoriji od 4.815 ha. Međutim, broj klizišta je daleko veći, te bi Vlada SBK/KSB trebala napraviti registar klizišta i iste klasifikovati kao opasne, potencijalno opasne i stabilne. Pojava klizišta je, pored antropogenih uzročnika, povezana i sa pojačanom erodibilnosti zemljišta, kao i sa orografijom, te strukturom tla. Tabela 39. Kategorije potencijalne erodibilnosti područja SBK/KSB Stepen erodibilnosti Površina u ha % ukupne površine Kantona E0 Vrlo slaba erozija 86.464,75 27,2 E1 Lagana erozija 79.406,75 25,0 E2 Umjerena erozija 71.852,50 22,6 E3 Jaka erozija 52.459,50 16,5 E4 Vrlo jaka erozija 26.128,75 8,2 Simbol 22 Podaci za Općine: Fojnica, Gornji Vakuf-Uskoplje i Kreševo nisu dostavljeni Federalnoj upravi civilne zaštite/Federalnom stožeru civilne zaštite. 80 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Simbol E5 Stepen erodibilnosti Površina u ha % ukupne površine Kantona Ekstremna erozija 1.705,23 0,5 318.018,00 100,00 UKUPNO Najviše zastupljeni stepeni erodibilnosti (Tabela 39, Slika 18) su vrlo slaba i lagana erozija, koje su ukupno zastupljene sa 52,2% površine Kantona, dok je najmanje zastupljen stepen erodibilnosti ekstremna erozija koja zauzima 0,5% površine Kantona. Česta pojava klizišta uzrokovana je neadekvatnom sječom šume i neadekvatnom eksploatacijom mineralnih i drugih bogatstava. Divlja i nekontrolirana izgradnja stambenih i drugih sadržaja na nekim područjima trajno je uništila velike količine kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta. 81 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Slika 18. Erodibilnost tla u SBK/KSB 82 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 2.8.3.5 Osjetljivost zemljišta Zbog izraženog i karakterističnog reljefa u cijeloj BiH, zemljište predstavlja izuzetno osjetljiv resurs. Veliki nagibi/kosine i plitkost zemljišta svrstavaju ovaj resurs u osjetljiv. Prostor SBK/KSB reljefno jako varira (Slika 19). Veće kosine su zastupljene gotovo u svim dijelovima Kantona koje prate i plitka, siromašna tla u razvoju. Najveći planinski masivi u Kantonu su: Vranica (2.110 m), Raduša (1.956 m), Vlašić (1.933 m), Kruščica (1.673 m), Komar (1.510m), Radovan (1.464 m) i Ranča (1.433 m). Veći dio SBK/KSB ima blag reljef sa manjim brdima i nizinama, te se uz pravilnu primjenu agrookolišnih politika, posebno u poljoprivredi i šumarstvu, zemljište može adekvatno očuvati. Slika 19. Reljefna karta SBK/KSB Dominantan reljef na prostoru SBK/KSB jeste brdsko-planinski rejon (800-2.066 m), dok je nizijski rejon uglavnom zastupljen u dolini rijeka (Lašva, Vrbas). 2.8.3.6 Zdravstveno stanje zemljišta Podaci o zdravstvenom stanju zemljišta nisu kompletirani. Trenutno ne postoje podaci o upotrebi pesticida u poljoprivredi, količini odlaganja organske materije, bolesne stoke (bruceloza i dr.) i drugih organskih kontaminanata na području SBK/KSB kako bi se preciznije obradili podaci o trenutnom zdravstvenom stanju zemljišta. Posljednja istraživanja Federalnog zavoda za agropedologiju (maj-juni 2014. godine) vršena u poplavnim područjima općina: Bugojno, Busovača, Donji Vakuf, Jajce, Kiseljak, Travnik i Vitez pokazala su da je zdravstveno stanje zemljišta u ovim općinama zadovoljavajuće što se tiče koncentracije metala u tlima, izuzev ukupno 4 uzoraka iz općina Jajce, Kiseljak, te Vitez a koja pokazuju onečišćenje metalima. Analize sadržaja PAH (organskih polutanata) u tlima u navedenim općinama su pokazala da nema organskog onečišćenja u tlima. Iako su pojedina istraživanja zdravstvenog stanja zemljišta vršena, vrijedi napomenuti da ona nisu obavljena za kompletnu teritoriju SBK/KSB, već isključivo na područjima ugroženim poplavama. Zadnjim 83 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina istraživanjima nedostaju podaci za općine: Dobretići, Fojnica, Gornji Vakuf-Uskoplje, Kreševo i Novi Travnik, te se zaključuje kako navedena istraživanja ne mogu dati kompletnu sliku o zdravstvenom stanju zemljišta na cijelom području SBK/KSB. 2.8.3.7 Fizički gubitak zemljišta Prema dostupnim podacima Federalnog zavoda za agropedologiju procjenjuje se da se prosječno godišnje gubi 3.000 ha zemljišta u BiH. Preciznih podataka o gubitku zemljišta za SBK/KSB nema. Gubici zemljišta se mogu povezati sa različitim oštećenjima zemljišta. Područje Kantona predstavlja primjer gdje su prisutni neki uzroci oštećenja zemljišta, a njihove posljedice su izražene. U Tabela 33 se mogu vidjeti važniji uzroci oštećenja zemljišta na ovom Kantonu. 2.8.3.8 Zbijenost zemljišta Ne postoje podaci koji bi nam omogućili ocjenu stanja po pitanju zbijenosti zemljišta na prostoru SBK/KSB. S obzorom da su jedan od najvećih uzročnika zbijenosti tla poljoprivredna mašinerija i njena neadekvatna upotreba, kao i stočarstvo koje je jedna od razvijenih grana na prostoru Kantona, može se zaključiti da je stanje zbijenosti tla zadovoljavajuće. Međutim, trebalo bi voditi brigu o ovom problemu u budućnosti primjenom odgovarajućih agrobioloških mjera kako bi se sačuvala upotrebna vrijednost tla, a posebno obradivih površina. 2.8.3.9 Struktura prema bonitetnim klasama Prema podacima iz Elaborata, određivanje bonitetnih kategorija zemljišta vršeno je na osnovu morfoloških, hemijskih, fizičkih svojstava tla, te proizvodnih karakteristika. Kategorisanje zemljišta podrazumijeva relativnu ocjenu kvaliteta tla i njegovu proizvodnu sposobnost. Vrijednosti se izražavaju u bodovima od 1 do 100. Klase tala su određene prema kategorijama i to od I do VIII. 1. zemljište od 1. do 4. bonitetne kategorije utvrđuje se jedino kao poljoprivredno zemljište; 2. zemljište 5. i 6. bonitetne kategorije utvrđuje se kao poljoprivredno i iznimno, kao zemljište za ostale namjene; 3. zemljište 7. i 8. bonitetne kategorije utvrđuje se kao zemljište koje će se prema potrebama koristiti i za druge namjene. U dokumentu “Naputak o jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta u bonitetne kategorije” (“Službene novine FBiH”, br. 78/09) bonitetne kategorije su razvrstane na slijedeći način: I bonitetna kategorija (90 - 100 bodova) U prvu bonitetnu kategoriju raspoređuju se zemljišta ravničarskog klimatsko-proizvodnog rajona, na ravnom ili na skoro ravnom reljefu sa nagibom do 3%, duboka i vrlo duboka zemljišta dubine preko 120 cm, sa humusno - akumulativnim horizontom dubokim 60 cm i preko 60 cm, ilovastog sastava, mrvičaste strukture, neutralne do slabo alkalne reakcije (pH = 7 - 8,5), dobro propusna, neprevlažena, sa podzemnom vodom ispod 120 cm, zemljišta zaštićena od poplava, koja se navodnjavaju i sl. Zemljišta prve bonitetne klase raspoređuju se u jednu od dvije podkategorije. Ia bonitetnu podkategoriju: zemljišta u ravnicama i sasvim blagim nagibima, tipa černozem i humofluvisol, duboka, karbonatna, bezkarbonatna, miceralna, nemiceralna, ilovasta, pjeskovito ilovasta ili glinovito - ilovasta, neutralne reakcije, bez proslojaka skeleta, pijeska, šljunka, pjeskuše; bez uticaja pedogenetskih procesa i procesa hidrogenizacije, zaslanjivanja ili alkalizacije. Ib bonitetnu podkategoriju: zemljišta u ravnicama ili sasvim blagim nagibima, tipa černozem, humofluvisol i reliktni fluvisol, srednje duboka, karbonatna, bezkarbonatna, miceralna, nemiceralna, ilovasta, pjeskovito - ilovasta ili glinovito - ilovasta, neutralne reakcije bez proslojaka skeleta, pijeska, šljunka, pjeskuše, zemljišta sa procesima posmjenjavanja, ali bez uticaja procesa hidrogenizacije, zaslanjivanja ili alkalizacije. 84 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina II bonitetna kategorija (80 - 90 bodova) U drugu bonitetnu kategoriju raspoređuju se zemljišta ravničarskog i brežuljkastog klimatskoproizvodnog rajona, na ravnom ili blagom nagibu do 3% u ravnicama ili do 8% na brežuljkastim terenima, srednje duboka i duboka zemljišta dubine od 80 - 110 cm, sa humusno - akumulativnim horizontom dubine preko 40 cm, pjeskovito - ilovastog do ilovasto - glinastog sastava, praškasto mrvičaste, mrvičaste do graškaste strukture, slabo kisele do blago alkalne reakcije (pH = 6,5 - 8,50), dobro do umjereno drenirana i propusna, sa podzemnom vodom ispod 90 cm, u ravnicama izložena slučajnoj, kratkotrajnoj plavnosti, a na brežuljkastim terenima slojevitoj eroziji, laka do srednje teška za obradbu, pogodna za mehaniziranu obradu i navodnju. Zemljišta druge bonitetne kategorije raspoređuju se u jednu od podkategorija, i to: IIa bonitetnu podkategoriju: zemljišta u ravnicama i sasvim blagim nagibima, do 3%, pjeskovito ilovastog i ilovastog sastava, praškasto - mrvičaste i mrvičaste strukture, dobro drenirana i propusna za vodu izložena kratkotrajnim slučajnim poplavama. IIb bonitetnu podkategoriju: zemljišta u ravnicama i na brežuljkastim terenima na nagibu do 8%, izložena površinskoj slojevitoj eroziji, glinasto ilovastog do ilovasto - glinastog sastava, mrvičasto - graškaste do graškaste strukture, slabo kisele do neutralne reakcije. III bonitetna kategorija (60 - 80 bodova) U treću bonitetnu kategoriju raspoređuju se zemljišta ravničarskog i brežuljkastog klimatskoproizvodnog rajona, na ravnom reljefu i nagibu do 3% u ravnicama, ili do 16% na brežuljkastim terenima, srednje duboka ili duboka zemljišta dubine preko 60 cm, sa humusno-akumulativnim horizontom dubine preko 30 cm, ilovasto - pjeskovitog do glinastog mehaničkog sastava, praškaste do sitno grudvaste strukture, srednje kisele do slabo alkalne reakcije (pH = 6 - 8,5), dobro do nepotpuno drenirana i propusna sa podzemnom vodom ispod 80 cm, dubinski zaslanjena u ravnicama izložena povremenim, kratkotrajnim poplavama, a na brežuljkastim terenima izložena slojevitoj do slabije brazdastoj eroziji, laka do teška za obradbu, sa manje pogodnim uvjetima za primjenu mehanizacije i navodnjavanje, sa preporukom za preventivnim mjerama zaštite od erozije i poplava. Zemljišta treće bonitetne kategorije raspoređuju se u jednu od dvije podkategorije. IIIa bonitetnu podkategoriju: zemljišta pjeskovito - ilovastog do glinastog sastava, praškaste do sitno grudvaste strukture, u ravnicama i na nagibima do 8%, dobro do srednje drenirana i propusna, izložena povremenim, kratkotrajnim poplavama ili slojevitoj eroziji. IIIb bonitetnu podkategoriju: zemljišta ilovasto-pjeskovitog do glinastog mehaničkog sastava, koja sadrže do 10% skeleta, mrvičasto-graškaste do grudvaste strukture na umjereno blagom nagibu do 16%, izložena slojevitoj i slabije brazdastoj eroziji, osrednje do nepotpuno drenirana i propusna. IV bonitetna kategorija (40 - 60 bodova) U četvrtu bonitetnu kategoriju raspoređuju se zemljišta brežuljkastog, brdsko-planinskog i ravničarskog klimatsko - proizvodnog rajona. Tu spadaju plitka i srednje duboka zemljišta dubine ispod 60 cm, rijetko i duboka zemljišta, sa humusno-akumulativnim horizontom ispod 30 cm, pjeskovitog do glinastog mehaničkog sastava, sa sadržajem skeleta do 30%, praškaste do grudvaste strukture, alkalne do jako kisele reakcije (pH = 5 i više od 8,5), u ravnici i na blagoj padini sa nagibom do 30%, slabo i veoma slabo drenirana i propusna (rijetko dobro drenirana i propusna pjeskovita zemljišta), sa plitkom podzemnom vodom ispod 60 cm, kratkotrajno plavljena, često i štetno poplavljena, a na padinama izložena jače brazdastoj i brazdastoj eroziji, sa otežanim uvjetima za mehaniziranu obradbu, u ravnicama su potrebne melioracijske mjere i mjere zaštite od poplava, a na nagibima padina protuerozione zaštitne mjere. Zemljišta četvrte bonitetne kategorije raspoređuju se u jednu od podkategorija, i to: IVa bonitetnu podkategoriju: zemljišta pjeskovitog do glinasto - ilovastog sastava, sa skeletom do 10%, dobro i umjereno dobro drenirana, dubinski zaslanjena, u ravnici kratkotrajno plavljena, a na nagibu do 30% izložena slojevitoj do jače brazdastoj eroziji. 85 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina IVb bonitetnu podkategoriju: zemljišta glinasto-pjeskovitog do glinastog mehaničkog sastava sa skeletom do 30%, slabo drenirana, u ravnici umjereno plavljena i srednje duboko zaslanjena i na padinama sa nagibom do 30% izložena slabije brazdastoj i jače brazdastoj eroziji. V bonitetna kategorija (30 - 40 bodova) U petu bonitetnu kategoriju raspoređuju se zemljišta brežuljkastog, brdskoplaninskog i ravničarskog klimatsko-proizvodnog rajona, u ravnicama ili na umjereno strmim padinama sa nagibom do 45% srednje duboka i plitka zemljišta dubine od 30-50 cm, sa humusno-akumulativnim horizontom do 20 cm, pjeskovitog do glinastog mehaničkog sastava, sa skeletom i do 50%, praškaste do grudvaste strukture, jako kisele do srednje alkalne reakcije (pH = 4,0 - 9,0), dobro do ekstremno loše drenirana, površinski zaslanjena, sa podzemnom vodom ispod 55 cm, u ravnicama izložena štetnim i dugotrajnim poplavama, a na strmim padinama izložena jače brazdastoj i slabije jarugastoj eroziji, skoro nepovoljna za obradbu, a posebno za mehaniziranu obradbu, uz neophodne melioracije i zaštitu od poplava u ravnicama i protuerozionim mjerama na strmim padinama. Zemljišta pete bonitetne kategorije raspoređuju se u jednu od dvije podkategorije. Va bonitetna podkategorija: zemljišta pjeskovitog do ilovasto-glinastog mehaničkog sastava sa sadržajem skeletnih čestica i do 30%, dobro do loše drenirana, jako plavna, srednje dubinski zaslanjena u ravnicama, a na nagibima do 45% izložena jače brazdastoj i slabije jarugastoj eroziji. Vb bonitetna podkategorija: zemljišta svih oblika mehaničkog sastava, sa skeletnim česticama i do 50%, u ravnicama izložena čestim i štetnim poplavama, jako plavna, srednje do ekstremno loše drenirana, površinski zaslanjena, a na strmim padinama sa nagibom i do 45% izložena slabije jarugastoj eroziji. VI bonitetna kategorija (20 - 30 bodova) U šestu bonitetnu kategoriju raspoređuju se zemljišta brdsko-planinskog i planinskog klimatskoproizvodnog rajona, zemljišta brežuljkastog ravničarskog klimatsko-proizvodnog rajona, na ravnom terenu ili na nagibu do 45% i više, plitka zemljišta dubine od 20-30 cm, koja sadrže i do 70% skeleta, pjeskovitog do glinastog mehaničkog sastava, ekstremno kisela i alkalna (pH = 3,5 - 10,0), na nagibu izložena svim stupnjevima erozije, osim jače jarugaste, a u ravnicama dugotrajno plavna, sa podzemnom vodom ispod 35 cm, površinski zaslanjena ili alkalizirana, izložena čestim i dugotrajnim poplavama, srednje oštećena otpadnim vodama, neophodne protuerozione mjere i zaštita od poplava, odvodnje i odslanjivanje u ravnicama, uvjetno se koriste kao obradiva zemljišta, a masovno se koriste kao pašnjaci, livade i šume. Zemljišta šeste bonitetne kategorije raspoređuju se u jednu od podkategorija, i to: VIa bonitetna podkategorija: zemljišta na ravnom terenu ili na nagibu do 45% sa sadržajem skeleta i do 60%, izložena čestim i štetnim poplavama, prevlažna, jače alkalizirana u ravnicama, a na nagibima izložena slabije jarugastoj eroziji. VIb bonitetna podkategorija: zemljišta na ravnom terenu, ili na nagibu i preko 45% sa sadržajem skeleta i do 70%, izložena čestim i veoma štetnim poplavama, prevlažna i površinski zaslanjena u ravnicama, a na nagibu izložena svim stupnjevima erozije, osim jače jarugaste. VII bonitetna kategorija (10 - 20 bodova) U sedmu bonitetnu kategoriju raspoređuju se zemljišta planinskog i brdsko planinskog, brežuljkastog i ravničarskog klimatsko-proizvodnog rajona koja su vrlo plitka, sa dubinom manjom od 20 cm, sa sadržajem skeleta i više od 70%, potpuno kisela i alkalna (pH = 3,0 - 12,0), u ravnicama ili na nagibu do 65%, izložena vrlo čestim i štetnim poplavama, veoma prevlažna i površinski zaslanjena i veoma oštećena i degradirana opasnim i štetnim tvarima, aero-zagađenjem, otpadnim i zagađenim vodama, a na nagibima izložena svim vidovima erozije do jače jarugaste, sa neophodnim mjerama zaštite od poplava, mjerama odvodnje i odslanjivanja, a na nagibima sa neophodnim mjerama zaštite od erozije (zemljišta koja se isključivo koriste kao pašnjaci i šume). 86 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina VIII bonitetna kategorija (do 10 bodova) U osmu bonitetnu kategoriju raspoređuju se veoma plitka zemljišta, sa dubinom ispod 10 cm, koja sadrže i do 90% skeleta, koja se nalaze u brdsko planinskom i planinskom klimatsko-proizvodnom rajonu, na nagibu preko 65%, izložena svim vidovima erozije, koja se koriste isključivo kao veoma nekvalitetni pašnjaci, devastirane šume i ekološki zagađena zemljišta. Ovu kategoriju čine urbane zone, eksploataciona područja, prometnice, vodne akumulacije i vrlo plitka zemljišta, koja sadrže i do 90% skeleta, na nagibu i više od 65% ugrožena najjačim oblicima erozije. Površine zemljišta različitih bonitetnih klasa u SBK/KSB (Slika 20) date su u narednoj tabeli. Tabela 40. Bonitetne klase zemljišta na području SBK/KSB Klasa Površina (ha) % zastupljenosti Klasa II 1.542,01 0,5 Klasa III 5.769,74 1,8 Klasa IVa 3.537,79 1,1 Klasa IVb 18.099,23 5,7 Klasa V 37.097,15 11,6 Klasa VI 35.070,68 11,0 Klasa VII 10.110,03 3,2 Najzastupljenija klasa zemljišta je V klasa sa 37.097,15 ha, odnosno 11,6%, te klasa VI sa 35.070,68 ha, odnosno 11,0% (poljoprivredno zemljište i zemljište za ostale namjene). Najmanje zastupljena klasa zemljišta je klasa II sa 1.542,01 ha, odnosno 0,5% (Isključivo zemljište za poljoprivredu). Udjel kvalitetnog zemljišta kojeg čine prve tri klase (I-III) ima veoma malo, svega 7.311,75 ha što čini svega 2,3 % ukupnog poljoprivrednog zemljišta Kantona. 87 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Slika 20. Bonitetna karta SBK/KSB Relativno visok udio V i VI klase zemljišta pokazuje da je neophodno provođenje agrotehničkih i hidrotehničkih mjera kako bi se povećala proizvodna sposobnost ovih zemljišta. Utvrđene bonitetne klase poljoprivrednog zemljišta u SBK/KSB prema upotrebnoj vrijednosti (Slika 21) svrstane su u nekoliko grupa tj.: I agrozona – zemljišta pogodna za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju; II agrozona – zemljišta pogodna za poluintenzivnu poljoprivrednu proizvodnju; III agrozona – zemljišta ekstenzivne poljoprivredne proizvodnje; IV - zona šuma; V zona – urbani prostori i površine isključene iz sfere biljne proizvodnje. Na području Kantona izražena je ugroženost kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta. Imajući u vidu ograničene površine kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, potrebno je uložiti maksimalne napore kako bi se isto očuvalo na području SBK/KSB. 88 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Slika 21. Upotrebna vrijednost zemljišta na području SBK/KSB 2.8.3.10 Razvijenost monitoringa kvaliteta zemljišta Razvijenost monitoringa kvaliteta zemljišta nije na zavidnom nivou na cijeloj teritoriji BIH pa i SBK/KSB. Iako Zakon o poljoprivrednom zemljištu i Zakon o prostornom planu i korištenju zemljišta FBiH nalažu formiranje integriranog sistema monitoringa zemljišta isti se ne provodi redovno. Institucija koja je osposobljena za monitoring kvalitete zemljišta je Federalni zavod za agropedologiju, koja je do danas vršila povremena ispitivanja tla na području SBK/KSB. I pored postojanja Institucija, treba navesti da se monitoring tla se ne vrši redovno, već povremeno i to uglavnom zavisno od potreba na terenu. Posljednji monitoring tla rađen je na nekoliko lokacija na području SBK/KSB i rađen je samo na području Općina: na zemljištima ugroženim poplavama. Ovakav monitoring tla nije dovoljan da bi se dala ocjena stanja tla na cjelokupnom području kantona, te bi nadležne institucije trebale osigurati sredstva kako bi se vršio stalni monitoring tla, prije svega zbog mogućnosti nakupljanja polutanata u poljoprivredne kulture, što može predstavljati i opasnost po zdravlje ljudi. 2.8.4 Identifikacija problema Na osnovu provedene analize stanja zemljišta na području SBK/KSB, evidentirani su osnovni problemi iz ove oblasti. Navedeni problemi se uglavnom odnose na nedostatak podataka o stanju tla za područje kantona. Evidentirani problemi su navedeni u slijedećoj listi: nedostatak preciznog i redovnijeg monitoringa stanja tala, kao ni monitoring korištenja zemljišta, 89 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina nepostojanje zakonske regulative na kantonalnom nivou koja se odnosi na prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, nedostatak kompletiranih podataka o zdravstvenom stanju zemljišta za cjelokupno područje SBK/KSB, neuređene katastarske knjige, nepostojanje podataka o godišnjoj količini izgubljenog tla na teritoriji Kantona, nepostojanje podataka o zbijenosti tla, nepostojanje preciznih podataka o broju klizišta na cjelokupnoj teritoriji Kantona. Navedenu problematiku vezanu za tlo bi bilo najbolje riješiti formiranjem jedinstvene baze podataka za tlo na nivou BiH, entiteta ili kantona, te vršenjem redovnih istraživanja na terenu, barem na mjestima gdje je prvim istraživanjima evidentiran problem po bilo kojem osnovu. Ukoliko ne postoji konsenzus na višim nivoima vlasti o uspostavljanju jedinstvene baze podataka za tlo, SBK/KSB bi trebao, u granicama svojih financijskih i stručnih mogućnosti uspostaviti vlastitu bazu podataka u kojoj bi se vodila evidencija o stanju tla, kao i pritiscima na tlo. 2.8.5 Zaključci i preporuke Prema dostupnim podacima, na prostoru SBK/KBS dominira poljoprivredno i šumsko zemljište. Procent urbaniziranog zemljišta blago raste. Nepostojanje intenzivnog monitoringa zemljišta, podataka o zbijenosti zemljišta, kao ni podataka o klizištima, polutantima (organskim i anorganskim) nalaže hitnu provedbu istih kako bi se stvorila jasnija slika o zdravstvenom stanju ali i o gubitku zemljišta na cjelokupnoj teritoriji kantona. Nakon sagledavanja svih dostupnih podataka može se zaključiti da na prostoru SBK/KSB postoje zadovoljavajući podaci o strukturi zemljište i kontaminaciji zemljišta. Osnovni nedostaci vezani su za nedostatak redovnih istraživanja i istraživanja većih zemljišnih površina kantona, kao ni recentnih istraživanja o prisutnosti teških metala na cjelokupnoj površini kantona. Jedan od problema jeste i nepotpune informacije o aktivnim klizištima na području kantona kao i nepostojanje podataka o gubicima zemljišta. Nakon sagledavanja zaključaka kao i identificiranih problema navode se i osnovne preporuke kako slijedi: Prikupiti podatke o broju klizišta na cjelokupnoj teritoriji Kantona, Redovno voditi evidenciju saniranih i pojave novih klizišta, Formirati bazu podataka za klizišta na kantonalnom nivou, Vršiti redovan monitoring zdravstvenog stanje tla na godišnjem nivou, Vršiti redovan monitoring tla i monitoring korištenja zemljišta na cjelokupnoj teritoriji Kantona, Voditi evidenciju o godišnjoj količini izgubljenog tla na prostoru Kantona, Uraditi Studiju/Elaborat o zbijenosti tla na prostoru Kantona, Donošenje zakona o prenamjeni poljoprivrednog zemljišta u građevinsko na kantonalnom nivou, Urediti i uskladiti sve katastarske podatke na teritoriji Kantona. 90 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 2.9 Stanje i okolišni indikatori u oblasti prirode Okolišne indikatore u oblasti prirode čine: prirodno okruženje, biodiverzitet, geološka raznolikost, prirodno naslijeđe, konverzija staništa, prekomjerna eksploatacija resursa, zagađenje okoliša, uticaj klimatskih promjena na prirodu, invazivne vrste, stanje javne svijesti, identifikacija (rangiranje) ekosistema sa visokim vrijednostima bioraznolikosti i opis posebno vrijednih područja. 2.9.1 Prirodno okruženje Morfološka struktura SBK/KSB je veoma specifična. Živopisni pejzaž, veoma atraktivno planinsko područje sa značajnim prirodnim vrijednostima su prirodni razvojni resurs. Morfološku strukturu sačinjavaju jasno izdiferencirani dolinsko kotlinski dijelovi rijeka Lašve, Vrbasa i Fojnice te njihovih pritoka i brdsko-planinski dijelovi koji se prepliću i uklapaju jedni u druge. Brdsko-planinsko područje (500-2.000 m.n.v.) obuhvata 55,3% teritorije. To pokazuje da je područje ovog Kantona rasprostranjeno na većim nadmorskim visinama od 500 m. Značajne planinske formacije su: Vlašić (Paljenik 1.922 m), Komar (Kamenjak 1.510 m), Kruščica (1.650 m), Vranica (Nadkrstac 2.112 m), Raduša (1.510 m), Volujak (1.210 m), Radovan (1.446 m), Galica (1.627 m) i Bitovnja (Lisin 1.742 m). Ravničarsko područje (300-500 m.n.v.) obuhvata samo oko 5% teritorije. Ekosistemi ovih planina imaju visok diverzitet bioloških formi i tipova staništa zbog čega daju poseban pečat unikatnosti ovog dijela bosansko-hercegovačkog prostora. Hidrografska mreža je dosta dobro razvijena i ima relativno malo površina gdje nema vodotoka i površinskog oticanja. Osnovnu strukturu hidrografske mreže čini sliv rijeke Vrbas na teritoriji Federacije BiH, cijeli sliv rijeke Lašve i sliv Fojnice uzvodno od Kiseljaka. Svi vodotoci u Kantonu imaju relativno uske riječne doline sa vrlo malo dionica sa većim debljinama aluvijalnih geoloških formacija. U riječnim dolinama su formirani veći urbani centri i naselja, te izgrađene cestovne komunikacije. 2.9.2 Biodiverzitet Biodiverzitet (biološka raznolikost) podrazumijeva raznolikost živih organizama koji nastanjuju kopno i vodu, kao i ekoloških sistema čiji su integralni dio. Biodiverzitet se manifestuje kroz očuvanje i održivo korištenje. Očuvanje biodiverziteta je konzervacija i obnavljanje narušenih ekosistema i prirodnih staništa, kao i očuvanje i oporavak biljnih i životinjskih vrsta. Održivo korištenje predstavlja racionalno korištenje prirodnih resursa i održavanje onog stepena potencijala biodiverziteta koji odgovara potrebama i težnjama sadašnjih i budućih generacija. Smatra se da je područje SBK/KSB, kao i BiH, bogato vrstama i njihovim staništima, ali nije dovoljno istraženo i o tome nedostaju kvalitetniji podaci. Bogatstvo živog svijeta na ovom području je rezultat ekološke heterogenosti prostora, geomorfološke i hidrološke raznolikosti, kao i raznolikosti klimatskih uslova. Na području ovog Kantona je identifikovano više od 4.000 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka od kojih su mnoge endemičnog i reliktnog karaktera, te više od 200 vrsta ptica i drugih elemenata biološke raznolikosti. Diverzitet matičnog supstrata, različitih tipova zemljišta, reljefa i ekoklime, vremenom je uslovio razvoj biocenološkog i ekosistemskog diverziteta na horizontalnom i vertikalnom profilu srednjobosanskih planina, koji pejzažima daje prepoznatljive ambijentalne vrijednosti. Vegetacija na planinama Vlašić i Vranica se na vertikalnom profilu rasčlanjuju u više vegetacijskih pojaseva koje izgrađuju specifični ekosistemi. Ekosisteme planinskog pojasa srednjobosanskih planina (Vranica i Vlašić) čine: ekosistemi vegetacije oko snježnika klase Salicetea herbaceae Br.-Bl. 1947., koji su na ovim planinama zastupljeni u vidu enklava; ekosistemi planinskih rudina na krečnjacima i bazifilnim tlima klase Elyno-Seslerietea Br.-Bl. 1948.; 91 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina ekosistemi planinskih rudina na silikatima i kiselim zemljištima klase Cariceta curvulae Br.Bl.1948.; ekosistemi sa vegetacijom u pukotinama stijena, klase Asplenietea rupestris (H. Meier) Br.-Bl. 1934.; ekosistemi na siparima klase Thlaspeetea rotundifolii Br.-Bl. 1947. Ekosistemi pretplaninskog pojasa srednjobosanskih planina (Vranica i Vlašić) su dosta zastupljeni i raznoliki, čine a čine ih sljedeći tipovi ekosistema: ekosistemi pretplaninskih rudina na krečnjacima i bazifilnim zemljištima klase Elyno-Seslerietea Br.-Bl. 1948.; ekosistemi pretplaninskih rudina na silikatima i kiselim zemljištima Cariceta curvulae Br.Bl.1948.; ekosistemi sa vegetacijom u pukotinama stijena klase Asplenietea rupestris (H. Meier) Br.-Bl. 1934.; ekosistemi na siparima klase Thlaspeetea rotundifolii Br.-Bl. 1947.; ekosistemi pretplaninskih vriština klase Rhodoreto-Vaccinietea Lkšić et al. 1979.; ekosistemi klekovine bora klase Vaccinio-Piceetea Br.-Bl. 1939.; ekosistemi pretplaninskih šuma smrče klase Vaccinio-Piceetea Br.-Bl. 1939. i ekosistemi pretplaninskih bukovih šuma klase Querco-Fagetea Br.-Bl. et Vlieg. 1937. Planinske livade se rasprostiru iznad gornje granice visoke šume i čine jedno od prirodnih obilježja područja centralne Bosne. Imaju specifične ekološke, biološke i estetske vrijednosti. Ekosisteme gorskog pojasa na vertikalnim profilima srednjobosanskih planina čine: ekosistemi mješovitih lišćarsko-četinarskih šuma klase Querco-Fagetea Br.-Bl. 1939., reda Fagetalia Pawl. 1928 i sveza: Luzulo-Fagion moesiacae, Fagion moesiacae Bleč. et Lkšić 1970., Acerion pseudoplatani Oberd.1967.; ekosistemi četinarskih šuma klase Vaccinio-Piceetea Br.-Bl. 1939., reda Vaccinio-Piceetalia Br.-Bl. 1939. i sveza Vaccinio-Piceion Br.-Bl. 1938. i Piceion abietis; ekosistemi termofilnih šuma i šikara vegetacijskog reda Quercetalia pubescentis Br.-Bl. (1931) 1932; ekosistemi visokih cretova klase Oxycocco-Sphagnetea Br.-Bl. et Tx. 1943.; ekosistemi niskih cretova klase Scheuzerio-Caricetea fuscae (Nordh. 1936) R.Tx.1937.; ekosistemi izvora i potoka klase Montio-Cardaminetea Br.-Bl. 1t tx 1943.; ekosistemi higrofilnih šuma johe klase Alnetea glutinosae Br.-Bl. et Tx 1943. i reda Alnetalia glutinosae-incanae; ekosistemi pukotina stijena klase Asplenietea rupestris (H. Meier) Br.-Bl. 1934.; ekosistemi mezofilnih livada klase Arrhenatheretea Br.-Bl. 1947., reda Arrhenatheretalia Pawl. 1928. i sveze Pančićion Lkšić 1966.; ekosistemi higrofilnih livada klase Molinio-Juncetea Br.-Bl. 1947.; ekosistemi termofilnih livada, kamenjarskih pašnjaka i kamenjara; ekosistemi tercijernog tipa sa vegetacijom na nitrofilnim i ugaženim staništima, te vegetacijom okopavina, strništa, torova i smetljišta. Livadski ekosistemi gorskog pojasa na području SBK/KSB se odlikuju visokim stepenom diverziteta i endemizma vrsta koje ulaze u njihov sastav. Ovi ekosistemi se mozaično uklapaju u geomorfološki diverzitet prostora gorskog pojasa srednjobosanskih planina. Zbog povoljnih pedoloških, orografskih i klimatskih uslova ekosistemi gorskog vegetacijskog pojasa srednjobosanskih planina imaju izraženu 92 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina raznolikost i visok stepen bioprodukcije, zbog čega predstavljaju jedan od osnovnih uslova kvaliteta životne sredine. Klimatogene ekosisteme brdskog pojasa na vertikalnim profilima srednjobosanskih planina na području SBK/KSB čine: ekosistemi lišćarsko-listopadnih šuma klase Querco-Fagetea Br.-Bl. 1939. te: - reda Fagetalia Pawl. 1928. i sveze Carpinion betuli illyrico-moesiacum Ht 1956.; - reda Ostryo-Carpinetalia orientalis Lkšić, Pavlović, Redžić 1982. i sveza Seslerio-Ostryon Lkšić, Pavlović, Redžić 1982., Cotino-Cotoneastrion Fuk. (1958) 1979 i Ostryo-Carpinion orientalis Ht. 1954. Em. 1958.; - reda Quercetalia pubescentis Br.-Bl. (1931.) 1932. i sveza Ostryo-Carpinion orientalis Ht 1954 em. 1958., Quercion pubescentis-petraeae Br.-Bl. 1931. i Quercion petraeae-cerris (Lakušić 1976.) Lkšić et Jovanović 1980.; - reda Quercetalia robori-petraeae R. Tx. (1931.) 1937. i sveze Quercion robori-petraeae Br. -Bl. 1932.; - reda Populetalia albae Br.-Bl. 1931. i sveze Salicion albae Soo (1930.) 1940. ekosistemi higrofilnih šuma johe klase Alnetea glutinosae R. Tx. 1937., reda Alnetalia glutinosae R. Tx. 1937. i sveze Alnion glutinosae (Malcuit 1929) Meijer Drees 1936.; ekosistemi pukotina stijena klase Asplenietea trichomanis Br.-Bl. 1934. corr. Oberd. 1977., reda Potentilletalia caulescentis Br.-Bl. 1926. i reda Amphoricarpetalia Lkšić 1968.; ekosistemi sipara klase Thlaspeetea rotundifolii Br.-Bl. et all. 1947. Sekundarni ekosistemi brdskog pojasa su široko zastupljeni na području SBK/KSB i čine ih: ekosistemi mezofilnih livada klase Molinio-Arrhenatheretea R.Tx. 1937 em. 1970., te: - reda Arrhenatheretalia Pawl. in Pawl., Sokol. et Wallisch 1928. i sveze Arrhenatherion elatioris R.Tx. 1937.; - reda Agrosti-Festucetalia rubrae Puscaru et al. 1956. i sveze Festuco-Agrostion capillaris Redžić 1990.; ekosistemi termofilnih livada kamenjarskih pašnjaka i kamenjara: - klase Festuco-Brometea Br.-Bl. et R.Tx. 1943. i reda Brometalia erecti (W. Koch 1926.) Br.-Bl. 1936.; - klase Sedo-Scleranthetea Br.-Bl. Em. Moravec 1967.; - ekosistemi termofilnih mediteransko-montanih kamenjara reda Scorzonero-Chrysopogonetalia; ekosistemi higrofilnih livada klase Molinio-Juncetea Br.-Bl. 1947., reda Molinietalia W. Koch 1926. i sveza Molinion coeruleae W. Koch 1926. i Filipendulo-Petasition Br.-Bl. 1947. U ruralnim i urbanim područjima SBK/KSB zastupljeni su ekosistemi tercijarnog tipa, odnosno ekosistemi na neuređenim staništima izloženim kontinuiranim intenzivnim antropogenim uticajima. Od antropogenih tercijernih ekosistema najzastupljeniji su: ekosistemi nitrofilnih zajednica klase Chenopodietea Br.-Bl. 1931. Em. 1936. i reda Chenopodietalia Br.-Bl. 1952.; ekosistemi klase Agrostietea stoloniferae Oberd.et Mull. Ex Gors 1968.; ekosistemi ugaženih staništa klase Plantaginetea maioris Tx. 1950; ekosistemi klase Bidentetea tripartiti Tx., Lohm. Et Prsg 1950.; ekosistemi klase Artemisietea vulgaris Lohm., Prsg. Et Tx. 1950.; ekosistemi kultura žitarica i lucerke klase Secalinetea i reda Secalinetalia, i dr. Analizom općeg stanja ekosistema na području SBK/KSB može se konstatovati da se manji procenat ekosistema nalazi u dobrom stanju po strukturi i dinamici. U većini ekosistema je došlo do promjene u strukturi i dinamici životne zajednice ili svojstvima staništa, zbog kontinuirane degradacije uslijed intenzivnog djelovanja antropogenih faktora (prekomjerna ispaša, intenzivna deforestacija, izgradnja 93 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina različitih građevinskih objekata što dovodi do nestanka pojedinih staništa i destabilizacije planinskih ekosistema gdje su tipičan primjer planina Vlašić te Vranica sa Prokoškim jezerom, zatim prekomjerna i neracionalna upotreba prirodnih resursa sadržanih u ljekovitim i aromatičnim biljkama, izgradnja šumskih komunikacija itd.). Samo mali procenat ekosistema ima visok kapacitet prihvata i biopotencijal, pri kojem antropogeni pritisci i uticaji ne dovode do znatnih promjena strukture populacija koje grade životnu zajednicu. Općenito se može konstatovati da se skoro svi ekosistemi na ovom području karakterišu većom ili manjom osjetljivošću na antropogene uticaje. Na to ukazuje narušena i reducirana struktura životnih zajednica u analiziranim ekosistemima. Oko 20% ekosistema su livadski, odnosno ekosistemi sekundarnog tipa i oko 7% ekosistema su tercijarni, odnosno antropogeni ekosistemi urbanog i ruralnog područja. Ovakvi odnosi u svjetlu stepena degradiranosti ukazuju na visoke potencijale prostora u generisanju diverziteta životnih oblika i zajednica i jako izražene antropogene pritiske na biodiverzitet na području SBK/KSB. Zbog neadekvatnog upravljanja, intenzivne eksploatacije ekosistema i kontinuiranih snažnih antropogenih uticaja na ekosisteme ugrožene su mnoge vrste biljaka i životinja na području SBK/KSB i prijeti im opasnost da iščeznu i nestanu ako se ne preduzmu odgovarajuće mjere zaštite i upravljanja. 2.9.2.1 Flora Florni sastav na području SBK/KSB odlikuje prisustvo velikog broja vrsta evidentiranih na Crvenoj listi flore FBiH. Ove vrste pretežno naseljavaju ekosisteme planinskih područja (Vranica, Vlašić itd.) i različitog su statusa kada je u pitanju njihova ugroženost unutar FBIH. Na području SBK/KSB evidentirano je oko 180 vrsta sa Crvene liste flore FBiH što čini oko 27% od ukupnog broja vrsta sa ove liste (Slika 22). Slika 22. Distribucija biljnih vrsta po kategorijama ugroženosti na području SBK/KSB (%) Najveći broj biljnih vrsta spada u kategoriju ranjivih (VU) – 34,8%, dok je kritično ugroženih biljnih vrsta (CR) 4,4%. Za 11,2% vrsta nema dovoljno podataka te je njihov status još uvijek nedefiniran. Za procjenu statusa vrsta sa Crvene liste flore korištene su kategorije Crvene liste IUCN-a verzija 3.1 (Slika 23). 94 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Slika 23. Kategorije ugroženosti prema IUCN-u (verzija 3.1)23 Neke od najznačajnijih endemičnih balkanskih vrsta prisutnih na području SBK/KSB su Ranunculus crenatus Waldst. et Kit., Crepis aurea (L.) Cass. (incl. Crepis bosniaca K. Maly, Scabiosa leucophylla Borb., Festuca panciciana (Hack) K. Richt., dok su neki od najznačajnijih endema Dinarida Edraianthus niveus G. Beck, Thymus balcanus Borbas, Phyteuma pseudorbiculare Pant. itd. Popis svih biljnih vrsta sa područja SBK/KSB evidentiranih na Crvenoj listi flore FBIH uključujući njihovu rasprostranjenost i status dat je u Prilogu 3, Tabela 81. 2.9.2.2 Fauna Sisari Prema podacima navedenim u Crvenoj listi faune FBiH ugroženo je preko 18 vrsta sisara, koje imaju areal na području SBK/KSB. U sljedećoj tabeli su dati pregledni podaci o broju i stepenu ugroženosti (status) vrsta sisara na području SBK/KSB. Tabela 41. Stepen ugroženosti vrsta sisara na području SBK/KSB Stepen ugroženosti Vrsta izumrla u prirodi Ugrožene vrste Rizične vrste Niskorizične Najmanje vrste zabrinjavajuće vrste STATUS 1 10 1 / IUCN 2009 / / 1 3 Rijetke vrste Neopredjeljene / 2 4 14 / / Najveći broj vrsta spada u kategoriju ugroženih– 55,5%, dok je oko 11% rijetkih vrsta sisara na području SBK/KSB. U odnosu na ukupan broj vrsta sisara sa Crvene liste faune FBIH, na području SBK/KSB je evidentirano je 19% vrsta (Slika 24). 23 Službena internet stranica FMOIT (dostupno na adresi: http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20Flore%20FBiH.pdf) 95 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Slika 24. Distribucija vrsta sisara po kategorijama ugroženosti na području SBK/KSB (%) Prema podacima navedenim u Crvenoj listi faune FBiH smatra se da je na području SBK/KSB nestala ili izumrla vrsta dabar (Castor fiber L.), čije stanište je bilo u okolini Donjeg Vakufa. Ptice Na području SBK/KSB areal ima preko 15 vrsta ugroženih ptica (Tabela 42). Tabela 42. Stepen ugroženosti vrsta ptica na području SBK/KSB24 Stepen ugroženosti Kritično ugrožene vrsta Ugrožene vrste Rizične vrste Najmanje zabrinjavajuće Status 3 3 8 1 IUCN Red List / / 2 13 Na području SBK/KSB evidentirano je oko 4,6% vrsta u odnosu na ukupan broj vrsta ptica sa Crvene liste faune FBiH liste. Skoro 60% evidentiranih vrsta ima status rizičnih vrsta, dok je vrsta sa statusom najmanje zabrinjavajućih oko 7% (Slika 25). Slika 25. Distribucija vrsta ptica po kategorijama ugroženosti na području SBK/KSB (%) Kritično ugrožene vrste ptica na području SBK/KSB su: mali kormoran (Phalaerocorax pygmaeus) čiji areal je u zoni Plivskog jezera, bjelonokta vjetruša (Falco naumani) čiji areal je planina Vlašić i veliki 24 Službena internet stranica FMOIT (dostupno na adresi: http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20Faune%20FBiH.pdf) 96 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina tetrijeb (Tetrao urogallus) čiji areal je šire područje naselja Šedinac kod Jajca, Kruščica kod Busovače, planina Vranica (Gornji Vakuf), Prusačka kod Donjeg Vakufa, Skrta kod Busovače, Prkos kod Fojnice i planina Vlašić. Ugrožene vrste ptica su: planinski ćuk (Aegolius funereus) sa arealom na Vlašiću i Vranici), mali ćuk (Glaucidium passerinum) sa arealom na Vlašiću i bukavac (Botaurus stellaris) čiji areal je Plivsko jezero. Rrizičnea vrste ptica su: orao zmijar (Circaetus gallicus), zidarčac (Tichodroma muraria), jastrebača (Strix uralensis), velika ušara (Bubo bubo), kukuvija (Tyto alba) i troprsti djetlić (Picoides tridactylus). Gmizavci Prema podacima navedenim u Crvenoj listi faune FBiH ugrožene su 2 vrste gmizavaca koje imaju areal i na području SBK/KSB. U sljedećoj tabeli su dati pregledni podaci o broju i stepenu ugroženosti (statusu) vrsta gmizavaca na području SBK/KSB. Tabela 43. Stepen ugroženosti vrsta gmizavaca na području SBK/KSB25 Stepen ugroženosti IUCN Kategorija Rizične vrste Niskorizične vrste Evropski status 1 1 Verzija BiH 1 1 Rizična vrsta gmizavaca je barska kornjača (Emys orbicularis), čiji areal je područke Jajca, okolina Plivskog jezera, Busovača, a niskorizična je planinska šarka (Vipera ursinii), čiji areal je planina Vlašić. Vodozemci Prema podacima navedenim u Crvenoj listi faune FBiH ugroženo je preko 3 vrste vodozemaca, koje imaju areal na području SBK/KSB. U sljedećoj tabeli su dati pregledni podaci o broju i stepenu ugroženosti (statusu) vrsta vodozemaca na području SBK/KSB. Tabela 44. Stepen ugroženosti vrsta vodozemaca na području SBK/KSB26 Stepen ugroženosti IUCN Kategorija Rizične vrste Niskorizične vrste Evropski status / 1 Verzija BiH 2 / Rrizične vrste vodozemaca na području SBK/KSB su Triturus aplestris reiseri (stenoendem rasprostranjen u Prokoškom jezeru) i Triturus macedonicus (rasprostranjen na području Velike Kladuše, Bosanske Krupe, Bihaća, Tuzle, Zavidovića, Gornjeg Vakufa i Sarajeva). Popis ugroženih vrsta životinja na području SBK/KSB se nalazi u Crvenoj listi faune FBiH (Dostupno na: http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20Faune%20FBiH.pdf.). Lovna divljač Od lovne divljači na području SBK/KSB su se zadržale slijedeće vrste: srna (Capreolus capreolus L.), medvjed (Ursus arctos L.), vuk (Canis lupusL.), divlja svinja (Sus scrofa L.), lisica (Canis vulpes L.), kuna bjelica (Martes martes L.), kuna zlatica (Martes foina L.), zec (Lepus europaeus L.), veliki tetrijeb (Tetrao urogallus L.), lještarka (Tetrastes bonasia L.), golub grivnjaš (Columba palumbus L.), golub dupljaš (Columba oenas L.), grlica (Streptopelia turtur L.). 25 26 Ibid. Ibid. 97 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Osnovni problemi vezani za biodiverzitet na području SBK/KSB su sljedeći: degradacija i uništavanje prirodnih staništa, degradacija ekosistema uslijed nekontrolisane eksploatacije, degradacija pejzaža, kontinuirano zagađivanje svih elemenata životne sredine, nestanak autohtonih biljnih i životinjskih vrsta, ugroženost biljnih i životinjskih vrsta, nekontrolirani unos (introdukcija) biljnih i životinjskih vrsta, prekomjerna eksploatacija ugroženih vrsta biljaka, životinja i gljiva, nepostojanje mehanizama upravljanja i monitoringa, neadekvatno upravljanje zaštićenim područjima, nedostatak podataka o biodiverzitetu i statusu biljnih i životinjskih vrsta, nedosljedno provođenje propisa o biodiverzitetu i zaštiti prirode, nizak nivo educiranosti i javne svijesti itd. Ribe Prema podacima iz Ribarske osnove za ribolovno područje SBK/KSB fauna riba na području SBK/KSB sastoji se od 17 vrsta: lipljen (Thymallus thymallus L.), potočna pastrva (Salmo trutta L.), peš (Cottus gobio L.), gaga (Phoxinus phoxinus L.), kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss Walbaum), sapača (Barbus balcanicus Kotlík, Tsigenopoulos, Ráb & Berrebi), klen (Squalius cephalus L.), mladica (Hucho hucho L.), krkuša (Gobio obtusirostris Valenciennes), vijun (Cobitis elongata, Heckel i Kner), pliska (Alburnus bipunctatus Bloch), šaran (Cyprinus carpio L.), smuđ (Sander lucioperca L.) turski klen (Telestes souffia Risso), oštrulj (Aulopyge huegelii Heckel), amur (Ctenopharyngodon idella Valenciennes) i babuška (Carassius gibelio Bloch). Na Crvenoj listi FBiH su mladica i oštrulj označene kao ugrožene vrste riblje faune. 2.9.3 Prirodno naslijeđe Spomenik prirode “Prokoško jezero” je trenutno jedino zvanično zaštićeno prirodno područje na teritoriji SBK/KSB. Spomenik prirode, prema kategorizaciji Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), na čijim principima se bazira i Zakon o zaštiti prirode FBiH (“Sl.novine FBiH”, br. 66/13) predstavlja zaštićeno područje kojim se upravlja uglavnom radi konzervacije specifičnih prirodnih obilježja i pripada III kategoriji zaštićenih područja. Prokoško jezero je zbog unikatnih geomorfoloških, biocenoloških i ekoloških osobina proglašeno spomenikom prirode kao kategorija zaštićenog područja 2005. godine donošenjem Zakona o proglašenju spomenika prirode “Prokoško jezero“ od strane Skupštine SBK/KSB (“Sl. novine SBK/KSB“, br. 12/05). Jezero se nalazi na planini Vranici na nadmorskoj visini od 1.635 m. Površina zaštićenog područja iznosi 2.225 ha i obuhvata tri zaštićene zone. Prva zona zaštite obuhvata površinu od 186 ha i predstavlja prostor najviših vrijednosti koji mora ostati očuvan u izvornom stanju. Druga zaštita zona obuhvata prostor površine 732 ha i predstavlja pufersku zonu. Treća zona zaštite obuhvata prostor površine 1.307 ha u kome preovladava zaštita izvornog stanja ovog prirodnog područja. Geološki posmatrano masiv Vranice je najstarije područje BiH sa osobenom florom i faunom, i kao takvo je još 1954. godine proglašeno zaštićenim da bi Prostornim planom BiH iz 1981. godine bilo kategorisano regionalnim parkom prirode sa nacionalnim vrijednostima. Sadašnje stanje ovog zaštićenog prirodnog područja je značajno narušeno i izloženo je negativnim uticajima neplanske gradnje stambenih objekata koja je rezultirala kaptiranjem većine izvora koji su vodom prihranjivali jezero i neriješenom odvodnjom otpadnih voda, te konstantnim djelovanjem erozije, 98 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina čime je došlo do smanjenja i zamočvarivanja dijela jezera. Zaštitom ovog jezera obezbjeđuje se i zaštita stenoendemske bosanskohercegovačke podvrste alpskog tritona čiji areal je Prokoško jezero. Na području SBK/KSB registrovane su brojne prirodne vrijednosti, koje nisu stavljene pod zaštitu. Međutim, Prostornim planom SBK/KSB 2005-2025. evidentirana su određena posebno vrijedna prirodna područja i objekti prirodnog naslijeđa koji se planiraju staviti pod određenu kategoriju zaštite u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. Prostornim planom SBK/KSB za period 2005.2025. je na osnovu evidentiranja i preliminarne kategorizacije izdvojeno 15 područja kao posebno vrijedna područja i sadržaji neponovljivog fenomena prirodnog naslijeđa i to su: 1. Spomenik prirode "Slap rijeke Plive" 2. Spomenik prirode "Vranica" - površine 30.000 ha 3. Zaštićeni krajolik "Vlašić" - površine 22.750 ha 4. Zaštićeni krajolik "Kruščica" - površine 5.900 ha 5. Zaštićeni krajolik "Pogorelica - Bitovnja" – površine 6.150 ha 6. Zaštićeni krajolik "Sjemešnica - Plazenica" – površine 9.675 ha 7. Zaštićeni krajolik "Raduša" – površine 8.750 ha 8. Zaštićeni krajolik "Fojnica - Fojnička rijeka" – površine 5.000 ha 9. Zaštićeni krajolik "Rostovo" – površine 4.225 ha 10. Zaštićeni krajolik "Gornji Vrbas" – površine 15.775 ha 11. Zaštićeni krajolik "Pliva" – površine 1.700 ha 12. Zaštićeni krajolik "Srednji Vrbas" – površine 3.250 ha 13. Zaštićeni krajolik "Vesela" – površine 6.650 ha 14. Zaštićeni krajolik "Ranča" – površine 11.475 ha 15. Zaštićeni krajolik "Ravno Rostovo" – površine 2.800 ha Ukupna površina svih registrovanih područja koja treba kroz zakonsku procedure staviti pod zaštitu na području Kantona iznosi 134.100 ha. Radi se o veoma značajnoj površini prostora koji se planira staviti pod određenu kategoriju zaštite. Na Slici 26 prikazan je položaj spomenika prirode “Prokoško jezero”, kao i pozicije ostalih 15 prirodno vrijednih područja koji do sada nisu zvanično zaštićeni. 99 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Slika 26. Položaj spomenika prirode Prokoško jezero i ostalih prirodno vrijednih područja u SBK/KSB27 2.9.4 Konverzija staništa Konverzija staništa je proces u kojem staništa koja imaju svoju organizaciju i integraciju prelaze u staništa karakteristična za niže oblike organizacije uslijed djelovanja jednog ili više ekoloških i antropogenih faktora prirode. Konverzija može biti uvjetovana i određenim prirodnim katastrofama (požari, poplave, odroni) ili mogu nastati u dugotrajnim procesima regresivne sukcesije biocenoza. Konverzija je uvijek nepovoljan proces za autohtoni biodiverzitet. Porastom potreba čovjeka za prostorom u svrhu izgradnje postrojenja, naselja i zasijavanja izražen je veći trend pretvorbe prirodnih staništa u niže oblike organizacije. Konverzija staništa predstavlja veliku opasnost za veliki broj vrsta (ugroženih i zaštićenih). Šumski ekosistemi su najugroženiji procesom konverzije, a tako i planinski, vodeni ekosistemi, osjetljiva kraška područja, kraška polja, te močvarni ekosistemi i kanjoni rijeka. 2.9.4.1 Konverzija primarnih ekosistema Pod primarnim ekosistemima smatraju se svi veliki osnovni prirodni ekosistemi (biomi). Na prostoru SBK/KSB to su: primarna šumska staništa, i planinska staništa. Jedan od glavnih uzroka konverzije primarnih šumskih ekosistema na području SBK/KSB je ekstenzivni razvoj poljoprivrede pri čemu raste interes za novim površinama, umjesto da se na postojećim 27 Kanton Središnja Bosna-Srednjebosanski kanton, Prostorni plan SBK/KSB 2005-2025, Sarajevo/Zagreb, 2005, Tekst prostornog plana 100 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina površinama agrokulturnim mjerama povećava proizvodnja. Konverzija primarnih šumskih staništa u poljoprivredno zemljište vršena je uzurpiranjem, paljenjem i krčenjem. Pored toga, drvna industrija je jedna od najzastupljenijih u kantonu, a eksploatacija drveta se vrši iznad biološkog prirasta. Uzrok konverzije je i neadekvatna i neplanska izgradnja infrastrukture (putevi, eksploatacija mineralnih resursa i dr.). Primarna šumska staništa su također, pod direktnim udarom ilegalne sječe što je naročito izraženo u teško dostupnim planinskim predjelima na većim nadmorskim visinama odnosno na samoj gornjoj granici šuma gdje se naročito eksploatišu primarni ekosistemi šuma jele i smrče. Konverzija planinskih staništa unutar prostora SBK/KSB prisutna je naročito na Vlašiću i Vranici iako je područje planine Vranice jednim dijelom pod odgovarajućim režimom zaštite (Prokoško jezero). Glavni uzrok konverzije ovih staništa predstavlja erozija uzrokovana pretjeranom ispašom, te neuravnotežen razvoj turizma. Najveći pritisak na planinska staništa je izgradnja privatnih objekata, pretjerana eksploatacija prirodnih resursa (drvo, ljekovito bilje, lov i dr.). Pored direktne negativne konverzije staništa priroda vrši i samoobnavljanje primarnih staništa. Mnoga područja koja su prije posljednjih ratnih dešavanja bili pod direktnim pritiskom danas su uglavnom pod minama što je bio jedan od glavnih pokretača indirektne konverzije u primarne ekosisteme. Također, nenaseljenost visokih planinskih predjela uvjetovao je priličnu zapuštenost visokoplaninskih livada koje su se prije koristile u ispaši. To je dovelo do pomijeranja gornje granice šume pri čemu su mnoge četinarske vrste počele potiskivati vrste planinskih livada uzrokujući smanjenje staništa mnogih endemičnih i ugroženih vrsta visokoplaninskih biljaka. Područje SBK/KSB je pod snažnim pritiskom čovjeka uslijed povećanja apetita za gradnjom pretežno u svrhe iskorištenja područja u razvoj planinskog turizma, te u svrhu iskorištenja prirodnih materijala za gradnju (drvo). 2.9.4.2 Konverzija sekundarnih staništa Pod sekundarnim ekosistemima smatraju se svi ekosistemi nastali kao posljedica uplitanja čovjeka u primarne ekosisteme. Na prostoru SBK/KSB to su: Sekundarni šumski ekosistemi, Livadski ekosistemi. Sekundarni šumski ekosistemi su nastali kao posljedica pošumljavanja, sječe i izgradnje unutar primarnih šumskih ekosistema. Iako su nastala uplitanjem čovjeka danas su ovi ekosistemi pod velikim pritiscima uslijed neuravnotežene i nekontrolirane sječE, te uslijed nedovoljno stručnog zasađivanja kultivara ali i nebrige uslijed napada nametnika. Sekundarni šumski ekosistemi zauzimaju velike površine, a najveću zastupljenost imaju u brdsko-planinskim dijelovima kantona. Livadski ekosistemi su nastali uslijed krčenja šumskih staništa u svrhe ispaše stoke. Danas, ovi ekosistemi su poznati po velikom broju zeljastih vrsta biljaka po čemu su naročiti poznate brdske i planinske livade. Ovi ekosistemi su ugroženi prekomjernom ispašom stoke, neadekvatnim agrikulturnim zahvatima (oranje, kopanje i dr.), te uslijed nastupa prirodne sukcesije nastale uslijed zapuštenosti ovih ekosistema. Ovi ekosistemi se nalaze u svim dijelovima SBK/KSB, sa posebnim osvrtom na livadske ekosisteme planina Vranice i Vlašić. Velike površine nekadašnjih livadskih ekosistema na području SBK/KSB su danas zarasle pod šumski pokrivač uslijed zapuštenosti i nekorištenja površina u svrhu ispaše, što predstavlja rizik po opstanak livadskih vrsta u ovom kantonu. Nažalost, za područje SBK/KSB ne postoje podaci o površini staništa koja su pod direktnim procesima konverzije. Zbog specifičnosti staništa na području SBK/KSB, trebala bi se voditi evidencija o površini staništa pod konverzijom izazvanom djelovanjem čovjeka. 2.9.5 Prekomjerna eksploatacija prirodnih resursa Razvojna strategija posebno se zalaže za uspostavljanje mehanizma zaštite od nezakonite sječe, saniranje stanja i adekvatno organizovanje i racionalno korištenje prirodnih resursa. 101 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Iako šume zahvataju znatan dio prostora SBK/KSB i imaju relativno velike količine drvne mase, one nisu racionalno korištene. Eksploatacija se vrši iznad biološkog prirasta, pri čemu se javljaju erozije i klizišta. Drvo se prodaje kao sirovina ili sa neznatnom doradom. Uglavnom je orijentacija na eksploataciji šuma bez odgovarajućeg uzgoja šuma i razvoja brojnih funkcija kao što su: ekološke, rekreativne, lovne, prikupljanje korisnih plodova i sl. Lokaliteti gdje je eksploatacija izazvala ozbiljno narušavanje vizualnih vrijednosti prostora na području SBK/KSB su sljedeći: kamenolom “Kalvarija“ u Malom Mošunju kod Viteza, kamenolom “HorIzont“ u Malom Mošunju kod Viteza, kamenolom kod Podmilačja; kamenolom krečnjaka “Prusac” kod Prusca, kamenolom dolomita “Bučići” kod Novog Travnika kamenolom dolomita “Plješevac” kod Kiseljaka, površinski kop kvarca “Smrčevice“ na Vranici, površinski kop lignita “Gračanica“ u Gornjem Vakufu – Uskoplju, površinski kop gipsa “Bistrica” kod Gornjeg Vakufa – Uskoplja, Površinski kop gipsa “Elezovac” kod Donjeg Vakufa, površinski kopovi kod Fojnice, površinski kopovi amfibolitsko-bioritskog- kvarc-diorita kod Bugojna, industrijska zona Elektrobosne, na južnom ulazu u Jajce, (lokalitet Skela) itd. Prirodni resursi su ograničeni i stoga njihova eksploatacija treba biti u skladu s održivim razvojem koji podrazumijeva njihovo racionalno korištenje vodeći računa o potencijalnim prirodnim zalihama i zaštiti resursa. Racionalno korištenje prirodnih resursa (zemljišta, vode, vegetacije, mineralnih sirovina) trebalo bi omogućiti bolji život, opstanak stanovništva i gospodarski razvoj ovog Kantona. U suprotnom, prekomjerna eksploatacija ili zagađenje resursa mogu prouzročiti njihova trajna oštećenja i nepopravljive štete za floru, faunu i stanovništvo. Općenito se može konstatovati da je na prostoru SBK/KSB prisutna prekomjerna eksploatacija zemljišnih površina, naročito zbog nekontrolisanog formiranja velikog broja odlagališta, otvaranja velikog broja površinskih kopova i pretvaranja zemljišta u tehničke funkcije, ali i nedovoljne zaštite zemljišta kao i često neadekvatnim upravljanjem prostorom. Prema podacima Kantonalne uprave za šumarstvo SBK/KSB eksploatacija šumskih resursa je nešto niža od potencijalnih mogućnosti u odnosu na bioprodukciju šumskih ekosistema. Vodni resursi su po kvalitetu prilično očuvani i predstavljaju dobre potencijalne mogućnosti za razvoj Kantona sa stanovišta iskorištavanja vodnih potencijala. Mineralni resursi se u zadnjem periodu sve intenzivnije eksploatišu, često i nekontrolisano, što uzrokuje sve veću devastaciju zemljišta, vegetacije i ekosistema. Tipičan primjer prekomjerne eksploatacije mineralnih resursa i devastacije okoliša jeste otvaranje i rad četiri kamenoloma na istom geoprostoru kod Viteza, čime je značajno narušen pejzaž i krajobraz šireg prostora. 2.9.6 Onečišćenje okoliša Na području SBK/KSB ne postoji katastar niti monitoring promjena u prirodnom okolišu, koji bi pružali pravovremene podatke o potencijalnim zagađivačima zraka, zemljišta i voda, te pratili promjene na zemljišnom prostoru nastale nerazumnim korištenjem. Statistički podaci za duže razdoblje, te povremena istraživanja kvaliteta voda, zraka i zemljišta, otkrivaju narušavanje ekološke ravnoteže na čitavom području Kantona, koje ugrožava kvalitet življenja i prijeti katastrofalnim posljedicama za zdravlje, život i imovinu stanovništva. Okoliš se na području SBK/KSB dominantno onečišćuje: neadekvatnim disponiranjem i prečišćavanjem sanitarno-fekalnih i tehnoloških otpadnih voda, neracionalnim korištenjem vodnih resursa, 102 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina nekontrolisanim odlaganjem otpada na neprimjerena mjesta (u vodotoke, šume i sl.), neadekvatnim uređenjem i korištenjem deponija otpada, neodgovarajućim upravljanjem otpadom, nekontrolisanim ispuštanjem štetnih materija u zrak, sagorijevanjem okolinski manje podobnih goriva u termoenergetskim postrojenjima, produkcijom prekomjerne buke, nekontrolisanim korištenjem pesticida i vještačkih đubriva u poljoprivredi itd. 2.9.7 Uticaj klimatskih promjena na prirodu SBK/KSB nalazi se pod utjecajem kontinentalne klime. Globalna emisija stakleničkih plinova konstantno raste i u posljednjih 10 godina porasla više nego u 30 godina prije tog perioda, zbog čega su neophodni adekvatni planovi i akcije. Nakon UN klimatskih pregovora u Kankunu, 2010. godine, svjetske vlade su postigle dogovor da će zadržati globalni porast temperature ispod 2 0C. Ovaj cilj je postavljen zbog naučnih dokaza da je 2 0C prag ispod kojeg postoje šanse da se izbjegnu najgore posljedice klimatskih promjena. Uticaj klimatskih promjena na prirodu na području SBK/KSB je vezan za globalni uticaj na nivou šire regije i države BiH. Kao osnovni indikator klimatskih promjena javlja se globalno otopljavanje, koje se odražava na stanje biodiverziteta, strukturu i produkcije ekosistema. Ova promjena je naročito prisutna u pojasu planinskih ekosistema, gdje žive tzv. kriofilni organizmi (uz snježnike). Uticaj klimatskih promjena dovodi do degradacije zemljišta zbog smanjenja snabdijevanja vodom, promjena u sezonskim tokovima rijeka, smanjenja količine toka vode u rijekama, teškoće u snabdijevanju vodom domaćinstava i industrije, promjena u sezonskim temperaturama zraka, smanjenje područja obradivog zemljišta, nedostatak snježnog pokrivača za zaštitu zimskih usjeva itd. U oblasti šumarstva promjene klime dovode do gubitka biodiverziteta, te opasnosti od povećane vektorske aktivnosti i pojava bolesti biljaka. Klimatske promjene dovode i do povećanog rizika od samozapaljivanja odlagališta otpada, povećanog rizika od odrona zemljišta, poplava i veće pojave šumskih požara. U zdravstvenom smislu se javljaju hronični i akutni zdravstveni uticaji koji se manifestuje kroz pojavu alergena iz zraka. Na osnovu analiza i klimatskih modela promjene klime u BiH očekuju se po modelu A1B (“srednji scenario“) promjena temperatura i količina padavina. Prisutan je trend povećanja temperatura na čitavom području BiH. Količine padavina karakteriše regionalna promjena i poplave (npr. 2011 i 2014). Poplave u 2014. godini su znatno nižeg intenziteta u odnosu na dijelove centralne i sjeverne Bosne. Scenarij A1B predviđa produženje vegetacionog perioda u nizijskim dijelovima, smanjenje padavina u vegetacionom periodu, povećanje temperature i promjene pluviometrijskog režima i sl., što uvjetuje češću pojavu suše. Ovaj scenario predviđa i pojavu sve učestalijih padavina velikog intenziteta, koje mogu uzrokovati poplave. Prema Izvještaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) za 2010. godinu, najveće posljedice klimatskih promjena će pretrpjeti hrastove šume u brdskom pojasu. Nisu registrovani značajniji specifični uticaji klimatskih promjena na prirodu na području SBK/KSB. Može se konstatovati da se zbog orografskih, hidrografskih i klimatskih karakteristika realno ne očekuju izraženiji štetni uticaji klimatskih promjena na prirodu područja SBK/KSB. Štetni uticaji klimatskih promjena na prirodu se mogu umanjiti i preduprijediti poduzimanjem adekvatnih mjera zaštite npr. u poljoprivredi, i sl. 2.9.8 Invazivne vrste Nedovoljno je podataka o kvalitativno-kvantitativnoj zastupljenosti invazivnih biljnih i životinjskih vrsta na području SBK/KSB, ali se može reći da je i na prostoru ovog kantona slična zastupljenost invazivnih vrsta kao i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Pod invazivnim vrstama podrazumijevaju se sve vrste čije su prirodno stanište druge flornozoogeografske oblasti koje u procesu kompeticije sa autohtonim vrstama potiskuju iste zauzimajući 103 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina njihove ekološke niše. Invazivne vrste se najčešće šire kao slučajan pratilac različitih ljudskih aktivnosti. Ove vrste ponajprije zauzimaju urbana i ruralna staništa, a kasnije se šire i u slobodnoj prirodi. Na području BiH pa tako i na području SBK/KSB evidentirano je više invazivnih vrsta biljaka od kojih se izdvajaju: Ailanthus altissima (Mill) Swinglle (Pajasen), Amaranthus blitoides S. Watson, (bljutavi štir), Asclepias syriaca L. (cigansko perje), Ambrosia artemisifolia L. (ambrozija), Bidens bipinnata L. (kozji rogovi), Bidens frondosus L. (lisnati dvozub), Bunias erucago L. (čunjasti repušac), Coniza canadensis (L.) (repušnjača), Erigeron annus (L.) Pers.(krasolika), Galinsoga parviflora Cav. (sitna konica), Helianthus tuberosum L. (čičoka), Iva xanthifolia Nutt. (obična iva), Phragmites communis L. (trska), Iris germanica L. (Perunika bogiša), Robinia pseudacacia L. (bagrem), Syringa vulgaris L. (jorgovan), te vrste iz rodova Paspalum L. (trave) i Euphorbia L (mlječike). Pojedine vrste koje su se prije svega koristile u hortikulturi već odavno su izmakle kontroli i šire se najčešće u ekosisteme livada ali i ekosisteme higrofilnih šuma u ravničarskim predjelima i predjelima uz rijeke. Neke invazivne vrste poput npr. ambrozija (Ambrosia artemisifolia L.) mogu izazvati zdravstvene tegobe u ljudi, te ju je potrebno redovno uništavati kako bi se koliko-toliko stavila pod kontrolu. O invazivnim vrstama životinja nema dovoljno preciznih podataka ali su iste unesene od strane čovjeka i koje su prvenstveno služile u cilju uzgoja, kao pratioci nekih biljnih kultura ili za neku drugu korist čovjeku. Trenutačno najpoznatiji ali i najveći problem predstavljaju invazivne vrste riba. Od alohtonih vrsta u slivovima rijeka Vrbasa i Bosne kojima dominantno pripada SBK/KSB evidentirane su sljedeće alohtone vrste riba: Ameiurus nebulosus Lesueur 1819 (američki patuljasti somić), Salvelinus fontinalis Mitchill 1814 (potočna zlatovčica), Salvelinus alpinus L. 1758 (jezerska zlatovčica), Hypophthalmichthys molitrix (Valenciennes, 1844) (bijeli glavaš), Carassius auratus gibelio (Bloch, 1782) (babuška), Ctenopharyngodon idella (Valenciennes in Cuvier & Valenciennes, 1844) (amur), Lepomis gibbosus L. 1758 (sunčanica), Oncorhynchus mykiss (Walbaum, 1792) (kalifornijska pastrmka). Prema podacima iz Ribarske osnove za ribolovno područje SBK/KSB28 u sastavu ihtiopopulacije ovog ribolovnog područja evidentirane su tri alohtone vrste: kalifornijska pastrmka, amur i babuška od kojih je babuška najdominantnija. Vrste poput kalifornijske pastrmke su uvezene radi uzgoja u ribnjacima ali su poribljavanjem izmakle kontroli, te je ova vrsta zastupljena gotovo u svim vodotocima. Od drugih invazivnih životinjskih vrsta značajna vrsta je krompirova zlatica Leptinotarsa decemlineata Say, 1824. koja se raširila kao pratilac kulture krompira a poznata je i kao štetnik na drugim biljnim vrstama iz porodice Solenaceae Juss. U BiH ali i u SBK/KSB vjerovatno je broj invazivnih vrsta insekata veći zbog širenja i intenziviranja poljoprivredne proizvodnje. Pored invazivnih vrsta insekata, poljoprivredne kulture prate i invazivne vrste gljivica i drugih nametnika čiji utjecaj na prirodu još uvijek nije dovoljno istražen. Invazivne vrste negativno utječu na biodiverzitet i globalno se smatraju drugom najvećom prijetnjom biodiverzitetu (odmah nakon neposrednog uništavanja prirodnih staništa). Invazivne vrste istiskuju zavičajne (autohtone) vrste s njihovih staništa, negativno utiču na stabilnost ekosistema i okoliša u kojem se pojave. Ekosistemi na koje je čovjek već negativno uticao i smanjio njihovu prirodnu bioraznolikost, pokazuju naročito jaku osjetljivost na invazivne vrste. U takvim sistemima često nedostaju prirodni neprijatelji invazivnih vrsta ili druge vrste koje bi u borbi za opstanak mogle kontrolirajuće uticati na pridošlu invazivnu vrstu. Njihov negativni uticaj često je pojačan klimatskim promjenama i zagađenjem. 2.9.9 Stanje javne svijesti U BiH, a samim tim i u SBK/KSB je svijest o zaštiti okoliša i prirode na veoma niskom nivou. S jedne strane se radi o nedostatku osnovne kulture i nedovoljnoj educiranosti, dok s druge strane, kod 28 Revizija ribarske osnove za ribolovno područje SBK/KSB, 2014. 104 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina određenog sloja stanovništva postoji jasna želja za sticanjem profita raznim neprihvatljivim sredstvima, pri čemu se ne preza ni od najradikalnijih zahvata u okolišu. U obrazovnom sistemu je oblast zaštite okoliša nedovoljno zastupljena, izučava se fragmentarno u okviru nekih nastavnih predmeta (npr. Moja okolina, Biologija i sl.) i još uvijek joj se ne poklanja adekvatna pažnja kao u mnogim evropskim zemljama, iako smo još u dekadi koju su UN proglasile Dekadom obrazovanja o zaštiti okoliša i održivom razvoju 2005.-2015. godina. Aktivnosti NVO u ovoj oblasti su sporadične i nedovoljne za jačanje svijesti i zaštiti okoliša i prirode. Isto tako, mediji pokazuju veoma malo interesa za tematiku obrazovanja o zaštiti okoliša i prirode. Općenito se može konstatovati da nema planskih i sistemskih aktivnosti obrazovanja i edukacija u ovoj oblasti izuzev rijetkih i sporadičnih slučajeva (npr. Odsjek ekološkog inženjerstva na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Zenici, Ekološki fakultet Internacionalnog univerziteta u Travniku, Smjer procesna tehnika i okolinsko inženjerstvo i sl.). Nepostojanje kvalitetnog pravnog sistema i nedosljedno provođenje propisa omogućava, odnosno dozvoljava radnje koje bi trebale biti sankcionisane po već postojećim zakonima (nepravilno odlaganje otpada - divlje deponije, nekontrolisana sječa šuma, nepravilno disponiranje otpadnih voda i sl.) bez da postoje odredbe o zaštiti određenih područja. Prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša („Sl. novine FBIH“, br. 33/03) svaki građanin ima pravo da stiče i unapređuje saznanja o okolišu. Širenje i unapređivanje saznanja o okolišu su primarne obaveze Federacije BiH, kantona i lokalnih vlasti. Federalni, kantonalni organi uprave i općinske službe za upravu dužni su obezbijediti obrazovanje javnosti u suradnji s udruženjima za zaštitu okoliša i stručnim organizacijama koje angažiraju javnost u zaštiti okoliša. Međutim, ove zakonske mjere se uglavnom ne realizuju i do sada napredak u obrazovanju javnosti nije ostvaren. 2.9.10 Identifikacija (rangiran je) ekosistema sa visokim vrijednostima bioraznolikosti Unikatnost prostoru SBK/KSB daju specifični pejzaži koji su karakteristični za ukupni diverzitet navedenog područja. Sa stanovišta biodiverziteta najviše su dominantni visokoplaninski pejzaži sačinjeni od: ekosistema planinskih rudina na silikatima i krečnjacima, ekosistema mezofilnih i kseromezofilnih livada, ekosistema mediteransko-montanih kamenjara, ekosistema bukovih, jelovih, hrastovih šuma, ekosistema klekovine bora, ekosistema sa vegetacijom u pukotinama krečnjačkih stijena, ekosistema termofilnih šuma i šikara, ekosistema planinskih vriština. Također su značajni i močvarni pejzaži, odnosno močvarna planinska područja u obliku ostrva na planini Vranici. Veliku važnost imaju šume kojima su obrasli planinski masivi Vranice, Raduše, Vlašića, Koprivnice, Semešnice i Krezluka. Četinari su zastupljeni sa 41%, a lišćari sa 59% od ukupne površine Kantona. Šume su se zadržale na zemljištima za kojima ruralno stanovništvo nije imalo interesa da ih pretvori u poljoprivredna, bilo da su imala veću inklinaciju ili su plića i kamenitija i na kojima je temeljena podloga izbijala na površinu ili su bila na višim nadmorskim visinama ili nepristupačna. Močvare danas čine najugroženije ekosisteme u SBK/KBS, kao i u FBiH. Močvarna područja su staništa rijetkih biljnih vrsta, te različitih vrsta ptica, gmizavaca, vodozemaca i riba. U svjetskim i evropskim konzervacijskim akcijama, ova staništa imaju prioritet. Močvarna staništa su zastupljena na relativno malim površinama (močvarna planinska područja u obliku ostrva na planini Vranici) i imaju lokalni karakter koji je uvjetovan specifičnim orografsko-edafskim prilikama. Vranica je poznata po velikoj raznovrsnosti vegetacije te velikom broju endemičnih biljnih i životinjskih vrsta (vranički zvončić, bosanska zvončika, alpski triton) po čemu se smatra ”specifičnim endemskim centrom” silikatne flore. Vlašić je planina bogata subalpinskim i gorskim smrčevim šumama, mješovitim četinarskim i listopadnim šumama smrče, jele i bukve, hrastovo-grabovim šumama, livadama i pašnjacima. Na ovom području se nalaze određene endemične, ali i ugrožene vrste flore i faune, kao i određene vrste lovne divljači. 2.9.11 Opis posebno vrijednih područja Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH je prema Zakonu o zaštiti prirode (”Službeni list SR BiH”, br. 4/65) pod zaštitu stavio određena prirodna područja kao posebno vrijedna i određen broj objekata prirodnog naslijeđa, koji su obuhvaćeni i Prostornim planom SBK/KSB 2005.-2025. 105 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Rezervati prirodnih predjela: 1. Klisura rijeke Vrbas iznad Jajca prema Banjoj Luci, posebno klisura Tjesne i klisura između Krupe na Vrbasu do Sv. Ive na području općine Jajce je zaštićena rješenjem Zavoda za zaštitu kulturnohistorijskog i prirodnog naslijeđa BiH, broj: 1186/55. 2. Predjel Kruščica kod Viteza pripada pribrežju planine Vranice koje se spušta u Lašvansku dolinu. Zahvata prirodne granice sliva istoimene rječice. U vegetacijskom smislu ovo područje karakteriziraju lijepo razvijene sastojine hrasta i graba (Querceto carpinetum) u najnižim dijelovima, preko montanog pojasa bukovih šuma (Fagetum illyricum) do pojasa mješovitih šuma jele, bukve i smrče u najvišim djelovima područja (Abieto-Fagetum). Na strmim i kamenitim krečnjačkim i dolomitnim padinama razvijene su sastojine bijelog i crnog bora. Područje Kruščice je jedno od najstarijih uzgojnih lovišta srneće divljači u BiH, a poznato je i po vrijednoj populaciji velikog tetrijeba (Tetrao urogallus L.). 3. Predjel Tisovac kod Busovače je zaštićen kao posebno vrijedno prirodno područje zbog geomorfoloških, biocenoloških i pejzažnih vrijednosti. Spomenik prirode: 4. Vodopad na rijeci Plivi u Jajcu je rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH, broj: 679/54 stavljen pod zaštitu kao prirodna rijetkost I kategorije jer predstavlja izuzetnu sedrenu formaciju. Rijeka Pliva sa vodopadom je poseban fenomen, jer su korito i vodopad usječeni u sedrotvorne naslage. Zbog odvođenja i promjene režima voda sedretvorci su izumrli i cijela formacija je izuzetno ugrožena. Zbog toga su realizovane mjere sanacije i konzervacije dijela korita rijeke Plive, vodopada i bučnice ispod vodopada. Geomorfološki objekti: 5. Prokoško jezero na planini Vranici, općina Fojnica je glacijalnog porijekla je na 1.640 m.n.m., dužine 330 i širine 255 m, te maksimalne dubine 13,8 m. Ugroženo je radi smanjenja pritoka vode zbog kaptiranja izvora i eutrofikacije zbog priliva organske materije iz katuna. U vodama Prokoškog jezera egzistira jedna stenoendemična vrsta vodozemca, tritona (Triturus alpestris reiseri) koji spada u najrjeđe vrste na Balkanu. Zadržao se u gorskim barama iznad jezera i u rubnom pojasu jezera. Zbog geomorfoloških, bioloških i prirodnih vrijednosti Prokoško jezero je stavljeno pod zaštitu rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH, broj: 109/54. 6. Ždrimačka jezera mjestu Ždrimci kod Gornjeg Vakufa - Uskoplja (Hadžino ili Adžića, Pasje i Pijavičko jezero), kako se pretpostavlja, su glečerskog porijekla. Najveće i najljepše jezero je Hadžino (Adžića) jezero koje je skoro kružnog oblika, dugačko oko 120 m i široko oko 100 m, sa maksimalnom dubinom 9,20 m. U ovom jezeru ima klijena i šarana. Pijavičko jezero je dobilo ime po pijavicama koje ga nastanjuju i to su medicinske pijavice (Hirudo medicinalis), čija populacija je veoma brojna. U ovom jezeru nema riba. 7. Dva vodopada na rječici Plačkavac kod sela Sažići – Radojčići u općini Travnik visine 18 i 20 m su specifični geomorfološki spomenici prirode i zaštićeni su na osnovu pejzažnih vrijednosti od strane Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH još 1954. godine. Voda se u njima obrušava preko kamenih prepreka i pravi zanimljive prizore. Nalaze se u podnožju pećine Pljačkavac te je čitav kraj s mnoštvom pećina, okomitih klisura, sa šumovitim krajolikom veoma interesantan. 8. Vodopadi na rijeci Kozici kod Crvenih stijena na području općine Fojnica predstavljaju veoma vrijednu i neponovljivu geomorfološku formaciju i zbog toga su stavljeni pod zaštitu od strane Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa BiH. 9. Slapovi na rijeci Jaginci kod sela Pećine, općina Novi Travnik su zaštićeni kao hidrološki fenomen sa izraženom pejzažnom vrijednošću rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH, broj: 388/56. 106 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 10. Pećina Dusina u selu Dusina kod Fojnice je speleološki objekt prirodnog naslijeđa zaštićen rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH, broj: 1093/54. 11. Pećina pod Vrtoč planinom kod Fojnice je zaštićena kao speleološka rijetkost rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH, broj: 700/57. 12. Vilinska pećina na Sebešić planini kod sela Sebešić u općini Novi Travnik je kao speleološki objekt prirodnog naslijeđa zaštićen rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH, broj: 1094/54. 13. Pećina u selu Pećine, općina Novi Travnik je zaštićena kao speleološka vrijednost rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH, broj: 390/56. 14. Oberske pećine na Vranici kod Kreševa predstavljaju veoma vrijedan geomorfološki objekat i zbog toga su stavljene pod zaštitu od strane Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH. 15. Pećina Veliki oklop kod Kreševa je kao specifičan geomorfološki objekat zaštićena od strane Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH. 16. Pećina Mali oklop kod Kreševa je isto tako stavljena pod zaštitu od strane Zavoda za zaštitu kulturnohistorijskog i prirodnog naslijeđa BiH. Zaštićena stabla: 17. Carski hrast kod Novog Travnika je zbog svoje starosti predstavljao najinteresantniju prirodnu rijetkost u BiH. Njegova starost se procjenjivala na preko 1000 godina i spadao je u najstarija stabla ove vrste u Europi i Svijetu. U kasno ljeto 1998. godine srušio se ostatak carskog (starog) hrasta visok 10 m a kraj njega je ostala mladica novoga hrasta koju je posadila Ekološka udruga «Stari hrast» iz Novog Travnika. 18. Velika tisa (Taxus baccata L.) u selu Vraniska u općini Vitez (privatno vlasništvo) je usamljeno stablo staro preko 200 godina i predstavlja poseban dendrološki fenomen. Zaštićena je rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH broj: 747/54. 19. Stara tisa (Taxus baccata L.) na privatnom imanju Huseina Biogradića (k.č. 2/42, ZK ul. 242) kod Travnika je stara preko 200 godina i zbog toga je zaštićena kao dendrološki spomenik prirode rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH broj: 387/56. 20. Stari bor u Pruscu kod Donjeg Vakufa je zbog svoje botaničke vrijednosti i starosti zaštićen od strane Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH. Međutim, ne postoje podaci da li je ovaj bor još u životu. 21. Veliki glog u Pruscu kod Donjeg Vakufa je zbog svoje starosti zaštićen, ali nije poznato u kakvom je stanju. 22. Hrast u Zabrđu kod Kiseljaka je zaštićen zbog svoje velike starosti i botaničke vrijednosti ali nije poznato da li je još u životu. 23. Velika topola u Duhrima kod Kiseljaka je zaštićena zbog svoje velike starosti ali o istoj nema podataka. 24. Drvored travničke lipe (stara aleja) u Travniku koju čine pojedinačni primjerci lipe (Tilia parvifolia Ehrh.) među kojima ima više primjeraka varijeteta travničke lipe (Tilia parvifolia travnicensis K. Maly). Cijela aleja je u fazi izumiranja zbog promjene hidričkog režima i oštećenosti, te prirodne starosti samih stabala. Drvored čini 30 starih stabala lipe. Aleju je potrebno obnoviti sa autohtonom vrstom lipe. Stara aleja u Travniku je zaštićena rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH, broj: 757/54). Životinjske vrste: 25. Planinski triton (Triturus alpestris reiseri) u Prokoškom jezeru na planini Vranici je jedna stenoendemična vrsta vodozemca, koja je registrirana jedino u Prokoškom jezeru i gorskim očima, 107 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina odnosno barama iznad jezera. Ova vrsta tritona je zaštićena rješenjem Zavoda za zaštitu kulturnohistorijskog i prirodnog naslijeđa BiH, broj: 1092/54. Međutim, populaciju bosanskohercegovačkog planinskog tritona je djelomično uništila vještački naseljena pastrma u jezeru, ali se zadržao u gorskim očima (barama) iznad jezera i u rubnom pojasu jezera. Ovu vrstu treba sačuvati pod svaku cijenu, a u prvom redu izlovljavanjem pastrmke iz jezera. Sva navedena posebno vrijedna prirodna područja i objekti prirodnog naslijeđa se vode u registru zaštićenih prirodnih područja i objekata prirodnog naslijeđa Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Većina navedenih zaštićenih prirodnih područja i objekata prirodnog naslijeđa nisu usklađena prema Zakonu o zaštiti prirode (”Službene novine Federacije BiH”, broj: 66/13), jer nije izvršena njihova nova kategorizacija i zbog toga se ne može odrediti njihov pravni status. 2.9.12 Identifikacija problema Osnovni problemi vezani za posebno vrijedna područja prirode na području SBK/KSB su sljedeći: Plan upravljanja zaštićenim područjem SP Prokoško jezero je donesen, ali područje je još uvijek bez upravitelja, nedosljedno provođenje propisa o zaštiti prirode i prirodnih resursa, nekontrolisan unos alohtonih vrsta (npr. unos pastrmke u Prokoško jezero), ispuštanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda u površinske vode (rijeku Vrbas, Fojničku rijeku, Prokoško jezero itd.), nekontrolisano odlaganje otpada, mali broj zakonom zaštićenih prirodnih područja, degradacija posebno prirodnih područja nekontrolisanom izgradnjom objekata (npr. na planini Vlašić, Vranici itd.), nizak nivo informisanja i educiranosti stanovništva i javne svijesti, nedostatak podataka o površinama staništa koja su pod utjecajem konverzije, degradacija i onečišćenje prirodnih područja pod uticajem antropogenih faktora, prekomjerna eksploatacija prirodnih resursa, nedostatak podataka o prirodnim vrijednostima, biodiverzitetu te statusu biljnih i životinjskih vrsta, neplanski razvoj rekreacionog turizma, prekomjerna eksploatacija ugroženih vrsta biljaka, životinja i gljiva, nekontrolisani izlov lovne divljači, gubitak autohtonih vrsta, smanjenje ekoloških i pejzažnih vrijednosti prostora. 2.9.13 Zaključci i preporuke Prostornim planom SBK/KSB za period 2005.-2025. predviđeno je da se 15 područja od posebne važnosti i sadržaja neponovljivog fenomena prirodnog nasljeđa stavi pod različite vidove zaštite odnosno spomenik prirode ili zaštićeni krajolik. Do danas je samo Prokoško jezero kao dio jednog od ovih područja zakonski zaštićen. Potrebno je ubrzati proceduru uspostave novih zaštićenih područja, te njihovo zoniranje prema stepenu osjetljivosti kako bi se spriječili negativni utjecaji kojima su ova područja izložena prvenstveno kroz bespravnu izgradnju objekata, ali i kroz bespravnu sječu šuma, lov i sl. S obzirom da invazivne vrste koje imaju izuzetno visok stepen prilagodbe na široki spektar ekoloških faktora i u odnosu na autohtoni genofond, veoma brzo osvajaju sve raspoložive dijelove staništa, pa čak i pomjeraju prirodne vrste i tako doprinose značajnoj ugroženosti autohtonog biodiverziteta. Da bi se uspostavili efikasni mehanizmi upravljanja invazivnim vrstama neophodno je uraditi inventarizaciju invazivnih vrsta sa uspostavom odgovarajućih baza podataka za prostor SBK/KSB, donijeti konkretne 108 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina planove upravljanja invazivnim vrstama, te izraditi karte rasprostranjenja, procjene reprodukcijskog potencijala i fenofaze invazivnih alergogenih biljaka. Za područje SBK/KSB ne postoje podaci o površini staništa koja su pod direktnim procesima konverzije. Zbog specifičnosti staništa na području SBK/KSB, trebala bi se voditi evidencija o površini staništa pod konverzijom izazvanom djelovanjem čovjeka. 109 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 2.10 Stanje i okolišni indikatori u oblasti zaštite zraka 2.10.1 Emisije u zrak 2.10.1.1 Glavni izvori onečišćavanja zraka Shodno niskom stepenu industrijalizacije i urbanizacije, problematika kvaliteta zraka nije bila posebno izražena u većini općina na području SBK/KSB do 1992. godine. U Jajcu i Novom Travniku zrak je imao lošiji kvalitet zbog koncentriranosti industrijskih pogona i postrojenja. U zimskom periodu je zbog sagorijevanja fosilnih goriva, posebno uglja, zrak imao lošiji kvalitet. Prestankom rada nekih pogona i postrojenja u toku 1992. godine i tehnološkom transformacijom pogona, pritisci na kvalitet zraka su značajno smanjeni. Nova industrijska postrojenja, saglasno okolišnom zakonodavstvu u FBiH i SBK/KSB, ne predstavljaju značajne izvore zagađivanja zraka i nemaju izražene pritiske na okoliš. Glavni izvori zagađivanja zraka su prisutni na području općine Jajce zbog rada metalurških pogona i postrojenja za proizvodnju ferolegura. Tu je na prvom mjestu kompanija B.S.I. d.o.o. za proizvodnju i trgovinu ferolegurama u Jajcu čija godišnja emisija u zrak iznosi 1.045 t/g CO, 387 t/g NOx , 85 t/g SO2 i 18 t/g prašine. U toku je revitalizacija drugog pogona za proizvodnju ferolegura u naselju Skela kompanije “Steelmin BH“ d.o.o. Jajce, čija godišnja emisija prašine se procjenjuje na cca 164 t/g. Kompanija „Jajce Alloy Weels“ d.o.o. Jajce na godišnjem nivou emituje 1 t prašine, 5,3 t SO2 i 3,4 t NOx. Sve tri navedene kompanije su pribavile okolišne dozvole. U Novom Travniku su glavni izvori zagađivanja zraka koncentrirani u industrijskom krugu bivše kompanije “Bratstvo“. „NT Forging“ d.o.o. emituje u zrak 1,5 t/g prašine, 11 t/g SO2 i drugih polutanata u manjim količinama. Za sve ostale pogone i postrojenja, kao i kotlovnice u SBK/KSB ne postoje podaci o emisijama u zrak, budući da operatori do sada nisu vršili mjerenja. Pored industrije, kvalitet zraka u SBK/KSB opterećuju i emisije od cestovnog saobraćaja. Procjena i analiza emisije od saobraćaja do sada nije rađena i o tome ne postoje nikakvi podaci. Međutim, na bazi utvrđivanja emisija iz saobraćaja u Zenici i drugim gradovima, kao i na bazi frekvencije cestovnog saobraćaja može se pretpostaviti da cestovni saobraćaj opterećuje kvalitet zraka, posebno uz magistralne saobraćajnice i frekventnije raskrsnice. Zbog toga se u narednom periodu treba posvetiti pažnja kontroli emisija iz motornih vozila, tehničkoj ispravnosti vozila i standardima kvaliteta goriva. Općenito se može konstatovati da nova i revitalizirana industrijska postrojenja ne predstavljaju značajne izvore zagađivanja zraka i opterećivanja okoliša. Smatra se da tehnologije (ne-energetsko zagađivanje) obično u jednom području imaju ispod 10 % udjela u zagađivanju zraka, a saobraćaj ima dominantan uticaj. 2.10.2 Kvalitet zraka 2.10.2.1 Kvalitet zraka u urbanim sredinama Kvalitet zraka u gradskim područjima ponajviše zavisi od saobraćaja cestovnih vozila koja emitujući štetne i toksične materije kroz izduvni sistem direktno utječu na kvalitet zraka uzrokujući višestruke ekološke posljedice, doprinoseći stvaranju fotohemijskog smoga, pojavi kiselih kiša, a uzročnik su i globalnog zagrijavanja zbog efekta staklene bašte, što ovisi od nivoa emisije različitih polutanata. Zagađenje zraka sagorijevanjem goriva u motornim vozilima u današnje vrijeme, pored niskih kućnih ložišta u zimskom periodu, postaje najvažniji problem urbanih sredina SBK/KSB. Kvalitet zraka se ocjenjuje na osnovu graničnih vrijednosti propisanih odredbama Pravilnika o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka („Službene novine Federacije BiH“, broj: 1/12). Prikaz graničnih, tolerantnih i vrijednosti praga, upozorenja i uzbune je dat u narednoj tabeli. 110 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Tabela 45. Prikaz graničnih i tolerantnih vrijednosti kvaliteta zraka Granična vrijednost POLUTANT Tolerantna vrijednost Prag upozorenja Prag uzbune 1h 8h 24h god 1h 8h 24h god 1h 1h 3 350 - 125 50 485 - 125 50 - 500 3 - 10 5 3 - 14,8 9 3 - - 3 200 - 85 40 222,5 - 121 58 - 400 - 120 - - - - - - 180 240 PM10 (µg/m ) 3 - - 50 40 - - 75 48 - - 3 - - - 25 - - - 29,5 - - SO2 (µg/m ) CO (mg/m ) NO2 (µg/m ) 3 O3 (µg/m ) PM2,5 (µg/m ) U Jajcu je na lokaciji u neposrednoj blizini pogona i postrojenja za proizvodnju ferolegura B.S.I. d.o.o. Jajce, za potrebe realizacije Plana aktivnosti, izvršeno kratkotrajno namjensko mjerenje kvaliteta zraka u periodu 3.-18. novembar 2010. godine. Za taj period su izmjerene sljedeće koncentracije (μg/m3): 31,6 SO2, 26,3 NO2, 56 LČ, 1025 CO i 13,5 O3. Prosječna izmjerena temperatura iznosila je 10,4° C, gdje je najniža izmjerena temperatura bila 1,7° C, a najviša 22,5°C. Prosječna relativna vlažnost zraka je iznosila 87%, a prosječni pritisak zraka tokom mjerenja je bio 961 mbar. Prosječna brzina vjetra u mjernom periodu iznosila je 0,71 m/s, dok je preovladavajući vjetar jugozapadni. Isto tako, na području općine Jajce na lokalitetu „Skela“ u periodu od 13. - 20. septembra 2014. godine izvršena su mjerenja kvaliteta zraka korištenjem pokretnog laboratorija za ocjenu kvaliteta zraka u vlasništvu Mašinskog fakulteta u Zenici. Metode mjerenja koncentracija zagađujućih materija su bile u skladu sa ISO standardima i predloženim regulativama i za navedena mjerenja su korištene metode navedene u narednoj tabeli. Tabela 46. Analizatori i metode mjerenja kvaliteta zraka Analizator Mjereni polutant Korištena metoda Thermo-Model 43i Thermo Model 42i SO2 NO/NO2/NOX BAS EN14212 Ultravioletna fluorescence metoda BAS EN14211 Kemiluminiscentna metoda Thermo-Model 49i O3 BAS EN14625 Metoda ultravioletne fotometrije Thermo-Model 48i CO BAS EN14626 Nedisperzivna IR spektrometrijska metoda PM10 TEOM 1400AB Lebdeće čestice PM10 BAS EN 12341 Referentna metoda i procedura dokazivanja ekvivalentne mjerne metode, Gravimetrija Sistem uzorkovanja: FDMS, Filter Dynamic Measurement System (Series 8500 FDMS), za PM10; EMS - Environement Measurement Sysems, svi ostali mjerni parametri (SO2, NO-NO2-NOx, CO, O3) Izmjerene koncentracije navedenih polutanata u zraku su svedene na normalne atmosferske uvjete od 293 K i pritisak od 101,3 kPa. Preračunate koncentracije polutanata u zraku prikazane su u narednoj tabeli. Tabela 47. Prosječni rezultati mjerenja koncentracija polutanata u zraku na lokalitetu “Skela“ u Jajcu Polutant SO2 SO2 NO2 Period uzorkovanja Granična prosječna 3 vrijednost (μg/m ) 1 sat 24 sata 1 sat 90 90 60 Visoka vrijednost 3 (μg/m ) 500 240 300 Prosječna izmjerena 3 vrijednost (μg/m ) 59,4 59,4 38,2 Maksimalni satni prosjek 3 (μg/m ) 176,08 73,58 111 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Polutant NO2 PM 10 CO O3 Period uzorkovanja Granična prosječna 3 vrijednost (μg/m ) 24 sata 24 sata 8 sati 8 sati 60 50 n.p. n.p. Visoka vrijednost 3 (μg/m ) 140 100 10.000 150 Prosječna izmjerena 3 vrijednost (μg/m ) Maksimalni satni prosjek 3 (μg/m ) 38,2 41,28 1.558,4 14,31 83,09 17,05 Iz prikazanih rezultata se uočava da prosječne izmjerene vrijednosti koncentracija zagađujućih materija u zraku nisu prelazile granične vrijednosti kvaliteta zraka (GVKZ), prema odredbama Pravilnika o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka. Kako su u ovom periodu radila industrijska postrojenja koja stvaraju pritiske na kvalitet zraka, a da za isti period mjerenja kvaliteta zraka ne pokazuju prekoračenje niti jednog od mjerenih parametara koncentracija zagađujućim materija po osnovu prosječne i visoke vrijednosti, može se konstatovati da je kvalitet zraka na zadovoljavajućem nivou. Za potrebe izrade KEAP-a izvršeno je sedmodnevno mjerenje parametara kvaliteta zraka u neposrednoj blizini raskrsnice Nova Bila-Travnik-Novi Travnik u cilju preliminarnog utvrđivanja uticaja saobraćaja na kvalitet zraka. Mjerenja su izvršena u periodu 05.-12. septembra 2014. godine, putem mobilne monitoring stanice za ocjenu kvaliteta zraka Mašinskog fakulteta u Zenici. Rezultati mjerenja su prikazani u narednoj tabeli. Tabela 48. Rezultati mjerenja kvaliteta zraka u blizini raskrsnice Nova Bila-Travnik-Novi Travnik Evaluacija u odnosu na granične vrijednosti (Tabela 45) Zadovoljava SO2 1 sat Prosječna izmjerena 3 vrijednost (μg/m ) 17 SO2 24 sata 17 Zadovoljava NO2 1 sat 27 Zadovoljava NO2 24 sata 27 Zadovoljava PM 10 24 sata 19 Zadovoljava CO 8 sati 3145 Zadovoljava O3 8 sati 28 Zadovoljava Polutant Period uzorkovanja Prema rezultatima navedenim u prethodnoj tabeli može se konstatovati da nisu prekoračene granične godišnje vrijednosti po osnovu svih mjerenih parametara. Isto tako, nije bilo prekoračenja niti graničnih niti tolerantnih 1-satnih, 8-satnih i 24-satnih vrijednosti, što ukazuje da ambijentalni zrak ovog područja, za ispitivani period, pripada prvoj (I) kategoriji kvaliteta zraka. 2.10.2.2 Kiselost padavina Kiselost padavina nije karakteristična za područje SBK/KSB i do sada nisu registrovane kisele padavine i posljedice kiselih padavina. Javlja se kao posljedica emitovanja u zrak velikih količina SO2 i NOx emitovanih iz postrojenja za sagorijevanje fosilnih goriva i industrijskih izvora. Na području SBK/KSB ne postoje izvori sa visokim emisijama SO2 i NOx. Prisustvo ovih polutanata u zraku je dominantno posljedica emitovanja iz lokalnih kotlovnica i ložišta u kojima se spaljuju fosilna goriva, a vjerovatno i zbog transmisija od Termoelektrane u Kaknju i metalurških postrojenja u Zenici, koji proizvode veliku količinu zagađujućih materija. 2.10.2.3 Proizvodnja supstanci koje oštećuju ozonski omotač Na bazi prikupljenih podataka konstatovano je da se na području SBK/KSB ne vrši proizvodnja supstanci koje oštećuju ozonski omotač, kao što su: hlorofluorougljikovodici (engl. chlorofluorocarbons - CFC), hidrohlorofluorougljici (engl. hydrochlorofluorocarbons - HCFC), haloni, ugljentetrahlorid (engl. carbon tetrachloride - CTC) i metil hloroform (engl. methl chromform - MCF) i dr. 112 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Važno je istaći da se potencijal oštećenja ozona (ODP potencijal) (eng. Ozone depleting potential - ODP) na nivou države smanjio za preko 90 % od 2002. do 2008. godine zbog provođenja Montrealskog protokola. 2.10.3 Upravljanje kvalitetom zraka (monitoring) Upravljanje kvalitetom zraka obuhvata niz sistemskih mjera usmjerenih na obezbjeđenje kvaliteta zraka koji neće uzrokovati ekološke poremećaje i posljedice, a bazirano je na mjerenjima i procjenama emisija i kvaliteta zraka. Mjerenje kvaliteta zraka je ključna stvar za utvrđivanje stanja kvaliteta zraka i preventivno djelovanje. Monitoring kvaliteta zraka na području FBiH vrši Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ), čiji poslovi i zadaci su sljedeći: uspostava, organiziranje i upravljanje sistemom monitoringa kvaliteta zraka u FBiH, uspostava informacionog sistema kvaliteta zraka u cilju izvještavanja o rezultatima monitoringa u propisanim formatima. Mreža monitoringa kvaliteta zraka može biti organizovana kao: federalna-entitetska (kao dio državne), koju uspostavlja i realizuje FHMZ, kantonalna, gradska/općinska, operatora pogona i postrojenja (izvora zagađivanja zraka) i monitoring posebnih područja. Kvalitet zraka u SBK/KSB se prati samo u mjestu Harmani u općini Jajce od strane FHMZ. Na ovoj mjernoj stanice se prate sljedeći parametri: SO2, CO, NO2, O3 i LČ10. Prema dosadašnjim rezultatima mjerenja nije bilo prekoračenja niti graničnih niti tolerantnih satnih i dnevnih vrijednosti. Trenutni rezultati mjerenja su dostupni na web stranici FHMZ, dok mjesečni i godišnji rezultati nisu rađeni. Korištenje rezultata monitoringa u planiranju kvaliteta zraka putem ove monitoring stanice na području kantona je u početnoj fazi. Do sada (2014) nije vršeno organizovano i sistemsko praćenje promjena kvaliteta zraka prouzrokovanih emisijom iz stacionarnih postrojenja, niti se vršilo praćenje promjene kvalitete zraka prouzrokovano emisijama iz mobilnih izvora. 2.10.4 Identifikacija problema Osnovni problemi u vezi sa kvalitetom zraka u SBK/KSB su sljedeći: nedosljedna primjena propisa o zaštiti zraka i nezadovoljavajući rada inspekcije, nepostojanje sistema upravljanja kvalitetom zraka, nezadovoljavajuće održavanje energetskih i industrijskih postrojenja, posebno one opreme od koje zavisi emisija zagađujućih materija u zrak, neodgovarajući i nezadovoljavajući tretman problematike zagađivanja zraka kroz izradu prostornih i urbanističkih planova, upotreba čvrstih i tečnih fosilnih goriva lošijeg kvaliteta (sa većim sadržajem sumpora i pepela), povećane emisije SO2 i crnog dima (čađi) zbog sve većih količina spaljivanja fosilnih goriva, nedostatak monitoringa kvaliteta zraka, korištenje goriva sa većim sadržajem sumpora i pepela, neodgovarajuće konstrukcije ložišta, sobne peći i kotlovi male snage koji su često izrađivani po zapadno-evropskim licencama (konstruirani za druge vrste uglja), čime se onemogućava efikasno i malozagađujuće sagorijevanje domaćeg uglja), visoka energijska intenzivnost u industriji, needuciranost građana i slaba svijest o zagađivanju i zaštiti zraka, korištenje starih i neispravnih automobila, visoki toplotni gubici u stambenom sektoru, 113 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina uske i preopterećene saobraćajnice i velika frekvencija vozila, nezadovoljavajuća propusnost saobraćajnica. 2.10.5 Zaključci i preporuke Prema analizama postojećeg stanja kvaliteta zraka, potrebno je uspostaviti optimalnu mrežu za monitoring kvaliteta zraka u SBK/KSB i dopunu (poboljšanje) monitoring sistema na mjernoj lokaciji u općini Jajce. Poštujući trenutnu društvenu i ekonomsku situaciju, cijeni se da treba implementirati sistem monitoringa kvaliteta zraka u urbanim područjima koja imaju značajnije industrijske aktivnosti i/ili broj stanovnika veći od 50.000. Prema ovoj klasifikaciji potrebno je uspostaviti monitoring kvaliteta zraka u dva grada SBK/KSB: Travnik i Jajce, sa stalnim mjernim mjestima. Pored toga, potrebno je obezbijediti jednu mobilnu stanicu za automatsko mjerenje parametara kvaliteta zraka, koja bi se koristila za periodična i namjenska mjerenja kvaliteta zraka u ostalim općinama SBK/KSB, posebno u kojima postoje određeni izvori emisija u zrak. Sistem monitoringa kvaliteta zraka zahtijeva uspostavljanje centara sa stručnim osobljem osposobljenim za upravljanje, čiji zadaci su: sakupljanje i obrada podataka, objavljivanje podataka, izrada periodičnih izvještaja, izdavanje prijedloga za poboljšanje kvaliteta zraka, održavanje mreže za monitoring kvaliteta zraka. U skladu sa analizom prethodno navedenih problema, identifikovani su ciljevi i mjere koje treba poduzeti u narednom periodu: uspostavljanje sistema automatskih stanica za kontinuirani i periodični monitoring kvaliteta zraka, obezbjeđenje okolinski podobnijih goriva sa manjim sadržajem sumpora i pepela, modernizacija i okrupnjavanje kotlovnica, kontrola vozila i kvaliteta goriva, te ugrađivanje adekvatnih filtera na vozila, zabrana spaljivanja plastike i guma, povećanje energijske efikasnosti u industrijskim pogonima, kvalitetnije održavanje postrojenja, posebno za sagorijevanje goriva u cilju što većeg smanjivanja emisija u zrak, uvođenje efikasnijeg inspekcijskog nadzora i kontrole emisija u zrak, efikasnija kontrola vozila u cilju smanjivanja emisija u saobraćaju, regulacija saobraćaja u cilju smanjenja emisija u zrak, edukacija stanovništva i jačanje svijesti o zaštiti zraka. 2.11 STANJE I OKOLIŠNI INDIKATORI U OBLASTI UPRAVLJANJA OTPADOM U periodu mart-oktobar 2014. godine pripremljen je Izvještaj o stanju upravljanja otpadom za područje SBK/KSB za potrebe izrade Kantonalnog plana upravljanja otpadom za period 2015.-2025. godine. Izvještaj je bio u javnoj raspravi više mjesec dana i nakon završetka iste usvojen je uz izmjene i dopune od strane Koordinacionog odbora sastavljenog od predstavnika nadležnih ministarstava iz SBK/KSB. U nastavku se prezentiraju samo informacije o upravljanju otpadom u Kantonu na bazi usvojenih indikatora iz Strategije zaštite okoliša FBiH. Detaljnije informacije, podaci po općinama i ključni problemi prezentirane su u Izvještaju o stanju upravljanja otpadom za područje SBK/KSB. 114 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 2.11.1 Proizvođači otpada Na teritoriji SBK/KSB nalazi se značajan broj privrednih subjekata koji proizvode komunalni i ostale vrste otpada (npr. otpad iz vrtova i parkova), te specijalne kategorije otpada. Trenutno ne postoji jedinstveni katastar registrovanih privrednih subjekata za područje SBK/KSB. Prema podacima Kantonalnog Plana upravljanja otpadom 2015.-2025. procjenjuje se da sa aspekta produkcije specijalnih kategorija otpada, najznačajniji proizvođači na području SBK/KSB su: tržni i poslovni centri, supermarketi i trgovine, mesnice, klaonice i prerada mesa, hoteli, moteli, restorani, benzinske stanice/crpke, automehaničarske i vulkanizerske radnje, apoteke, te servisi elektronske i elektroničke opreme i uređaja. Osim privrednih subjekata, na teritoriji SBK/KSB prisutan je i značajan broj javnih ustanova koje se smatraju značajnim proizvođačima otpada. Ne postoji precizna evidencija javnih institucija-proizvođača otpada, kao ni podaci o količinama proizvedenih specifičnih vrsta otpada od ovih institucija na području SBK/KSB. Procjenjuje se da, sa aspekta produkcije posebnih kategorija otpada, od postojećih javnih ustanova u SBK/KSB najznačajniji proizvođači su zdravstvene i veterinarske ustanove, apoteke, obrazovne ustanove i javna administracija. Precizni podaci o količinama produkovanog otpada od privrednih subjekata i javnih ustanova trenutno nisu dostupni. Podaci o produkciji otpada od strane stanovništva (komunalni otpad) prezentiraju se u narednom poglavlju. 2.11.2 Komunalni otpad Prosječna pokrivenost stanovništva uslugama prikupljanja i odvoza komunalnog otpada na području SBK/KSB iznosi 62%. Općine Bugojno i Gornji Vakuf - Uskoplje imaju najveću, a općine Kiseljak i Busovača najmanju pokrivenost stanovništva uslugom. Općina Dobretići uopće ne pruža ovu uslugu svojim građanima. Prema podacima iz Izvještaja o stanju Kantonalnog Plana upravljanja otpadom za područje SBK/KSB procjenjuje se da količine proizvedenog komunalnog otpada iznose 258 kg/st/god., odnosno 0,71 kg/st/dan. Komunalni otpad za koji je prikazana godišnja proizvodnja po stanovniku podrazumijeva otpad iz domaćinstava ili njemu sličan otpad iz administrativnih objekata, objekata trgovine i uslužnih djelatnosti, te kabasti otpad kojeg sakupe komunalna preduzeća. Prosjek ukupne godišnje proizvodnje komunalnog otpada za SBK/KSB od 258 kg/st/god. manji je od godišnje količine proizvedenog otpada po stanovniku u BiH koja je, prema podacima Agencije za statistiku BiH29, iznosila 340 kg za 2012. godinu. Količina prikupljenog komunalnog otpada na teritoriji SBK/KSB u 2013.god. iznosila je 44.053 t. Procjenjuje se da je ukupna količina proizvedenog otpada u 2013.god. iznosila 71.217 t. 2.11.2.1 Generiranje i reciklaža ambalažnog otpada U nadležnom Ministarstvu u SBK/KSB ne postoji uspostavljen registar pravnih lica sa podacima o količinama ambalažnog otpada koje generiraju. Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom na nivou Federacije BiH je donesen i objavljen u Službenim novinama FBiH 13.12.2010. godine, a izmijenjen i dopunjen je 2013. godine. Ovaj Pravilnik propisuje pravila upravljanja ambalažom u proizvodnji, prometu i upotrebi ambalaže i pravila postupanja i druge uslove sakupljanja, ponovnog korištenja, obnove i odlaganja, u skladu sa prioritetima i osnovnim načelima Zakona o upravljanju otpadom. Proizvođači, uvoznici, punioci, pakeri, distributeri i krajnji snabdjevači obavezni su uključiti se u sistem upravljanja ambalažnim otpadom. Ovi subjekti mogu samostalno vršiti aktivnosti upravljanja ambalažnim otpadom ili mogu svoje obaveze prenijeti na ovlaštenog operatera. U potonjem slučaju Fond za zaštitu okoliša FBiH dalje prenosi sve obaveze na ovlaštenog operatora. 29 Saopćenje – Statistika okoliša „Javni odvoz i odlaganje komunalnog otpada“ od 25.10.2013.god. 115 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Ovlašteni operator sistema u ime onih koji su na njega prenijeli svoje obaveze mora osigurati da ovlašteni sakupljač ambalažnog otpada redovno preuzima komunalni ambalažni otpad, zatim mora redovito preuzimati i sakupljati posebne tokove ambalažnog otpada (ambalažni otpad koji nije komunalni otpad) od krajnjih korisnika, te osigurati ponovno iskorištenje ambalažnog otpada za reciklažu u ovlaštenim postrojenjima i odlaganje neiskoristivog dijela ambalažnog otpada na ovlaštenim odlagalištima. Na području SBK/KSB praktično ne postoji sistemski organizovana i planirana selekcija i recikliranje ambalažnog otpada. Postoje pojedinačna rješenja i projekti koji se realizuju uz pomoć nadležne komunalne službe u nekim općinama. Privatni sektor i javne institucije sa područja Kantona sklapaju ugovore sa operaterima kojima predaju svoj reciklažni otpad. Operateri su u obavezi da, u skladu sa propisanim uvjetima iz dozvole izdate od strane nadležnog ministarstva, vode evidenciju o količinama otpada koji ulazi u proces proizvodnje i o količinama otpada koji nastaje u proizvodnji, te da dostavljaju godišnje izvješće o ispunjavanju uvjeta iz dozvole. Kako se do sada ova obaveza prema Ministarstvu nije poštivala u praksi, trenutno nisu dostupni podaci o prikupljenom otpadu za reciklažu bilo koje vrste od strane ovlaštenih operatora za upravljanje otpadom. Jedini dostupni podaci o količinama reciklažnog otpada prikupljenog na području SBK/KSB dobiveni su od operatora za upravljanje otpadom „Eko-industrijski otpad Zizi" d.o.o. Travnik i to za 2012. i 2013. godinu. Podaci su prezentirani u narednoj tabeli. Tabela 49. Količine ambalažnog otpada prikupljene u 2012. i 2013. god. na području SBK/KSB od strane „Eko-industrijski otpad Zizi" d.o.o. Travnik –operator za upravljanje otpadom Red.br. Vrsta otpada Količina u 2012.god. (tona) Količina u 2013.god. (tona) 1. Otpadni papir / 15 01 01 3.500 3.680 2. Otpadna plastika / 15 01 02 2.000 2.200 3. Otpadno drvo / 15 01 03 600 600 4. Otpadno metal / 15 01 04 1.000 1.100 5. Otpadno staklo / 15 01 07 800 850 6. Otpadni tekstil / 15 01 09 2.000 2.100 7. Otpadni stiropor 50 50 9.950 10.580 UKUPNO 2.11.2.2 Izgrađenost regionalnih deponija Trenutno na području SBK/KSB ne postoji niti jedna regionalna sanitarna deponija. U septembru 2012. godine urađena je „Studija izvodljivosti za regionalnu sanitarnu deponiju otpada SBK/KSB, regija 1. Projekat pod nazivom: "Priprema studije izvodljivosti za izbor regionalnih sanitarnih deponija u Bosni i Hercegovini“je finansirala EU delegacija BiH. Ciljna regija 1 studije obuhvatala je općine: Bugojno, Jajce, Gornji Vakuf – Uskoplje i Donji Vakuf. Za korisnike Studije izvodljivosti lokacija “Gračanica” – G. Vakuf – Uskoplje bila je preferirana buduća lokacija za RSD SBK/KSB, regija 1. Vijek trajanja ove regionalne deponije treba biti minimalno 20 godina. Predmetna Studija izvodljivosti zasnovana je na scenariju 2 (koncept upravljanja otpadom uz reciklažu, u skladu sa strateškim ciljevima FBiH), dok BiH ne postane Članica EU. Nakon što postane Članica EU, scenario 3 (uključuje i dodatno tretiranje biorazgradivog otpada kako bi se postigli kvantitativni ciljevi Direktive EU o otpadu za 2020. godinu) biće osnovni scenario za dalje razmatranje. Prije Studije izvodljivosti za SBK/KSB, regija 1, 2012. godine izrađena je studija „Regionalna sanitarna deponija – studija o odabiru lokacije za Srednjobosanski kanton, regija 1, kako bi se odabrala najprihvatljivija lokacija za regionalnu sanitarnu deponiju. Prema rezultatima ove studije, najbolje 116 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina rangirana lokacija bila je “Gračanica” – Gornji Vakuf – Uskoplje, drugorangirana lokacija bila je “Dubočine” – Bugojno, a trećerangirana lokacija „Ornice“ – Donji Vakuf. 2.11.3 Industrijski otpad 2.11.3.1 Proizvodnja otpada Rudarska, metalna, prehrambena i drvna industrija su najznačajniji proizvođači specijalnih kategorija otpada na području SBK/KSB. Trenutno ne postoji precizna evidencija privrednih subjekata-proizvođača otpada, kao ni podaci o količinama proizvedenih specifičnih vrsta otpada od ovih subjekata na području Kantona. Na području SBK/KSB trenutno važeću okolinsku dozvolu izdatu od strane nadležnog FMOIT posjeduje 27 različitih industrijskih postrojenja, dok 22 industrijska postrojenja imaju trenutno važeću dozvolu izdatu od strane nadležnog Kantonalnog ministarstva okoliša. Na općinskom nivou izdato je 115 okolinskih dozvola uglavnom za benzinske pumpe, autopraonice, betonare, klaonice, farme koka nosilja, farma za tov teladi, pogoni za obradu kamena, itd. Svi industrijski pogoni i postrojenja (operatori) koji su obveznici ishodovanja okolinske dozvole na federalnom ili kantonalnom (ili i općinskom nivou za općine na području SBK/KSB koje izdaju okolinske dozvole) imaju obavezu izvještavanja o svojim emisijama i zagađenju (uključujući i količine opasnog i neopasnog otpada) nadležno tijelo koje im je izdalo dozvolu, a po osnovu Pravilnika o registrima postrojenja i zagađivanjima (“Sl. novine Federacije BiH”, br. 82/07; Čl. 2). Samo 10 industrija sa područja SBK/KSB ispunjava obavezu izvještavanja o svojim emisijama i zagađenju za potrebe Registra postrojenja i zagađivanjima . 2.11.3.2 Opasni otpad iz industrije Ne postoje precizni podaci o opasnom otpadu iz svih industrija sa područja SBK/KSB. Na osnovu izvještaja koje je deset industrija sa područja SBK/KSB (drvna, metalna, rudarska, prehrambena, mineralna i ekstraktivna) podnijelo Registru o postrojenjima i zagađivanjima za 2011., 2012. i 2013. godine dolazi se do podatka da su ove industrije proizvele i odložile sljedeće količine opasnog otpada: Tabela 50. Ukupne količine proizvedenog i odloženog opasnog otpada iz 10 industrija u SBK/KSB Godina Ukupno proizvedeni opasni otpad (t/god) Odloženi opasni otpad na ili u zemlju unutar lokacije postrojenja (t/god) Odvoz i tretman opasnog otpada izvan lokacije postrojenja u BiH (t/god) Odvoz i tretman opasnog otpada izvan lokacije postrojenja izvan BiH (t/god) 2013 4,58 0 3,82 0 2012 26,51 0 25,81 0 2011 13,71 0,29 0 250 Prema navedenim podacima najviše opasnog otpada potiče iz metalne industrije. 2.11.3.3 Neopasni otpad iz industrije Ne postoje precizni podaci o neopasnom otpadu iz svih industrija sa područja SBK/KSB. Na osnovu izvještaja deset industrija prema Registru o postrojenjima i zagađivanjima (drvna, metalna, rudarska, prehrambena, mineralna i ekstraktivna) za 2011., 2012. i 2013. godine dolazi se do podatka da su ove industrije odložile sljedeće količine neopasnog otpada: 117 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Tabela 51. Ukupne količine odloženog neopasnog otpada iz 10 industrija u SBK/KSB Godina Odloženi otpad na ili u zemlju unutar lokacije postrojenja (t/god) Odvoz i tretman otpada izvan lokacije postrojenja u BiH (t/god) 2013 30.001,00 221,11 2012 744,67 6.084,17 2011 1.079,91 5.373,4 Na području SBK/KSB aktivna su dva ugljenokopa: “Abid Lolić”, Bila-Travnik i “Gračanica”, Gornji VakufUskoplje. Dostupni podaci o otpadu nastalom u rudniku “Abid Lolić”, Bila-Travnik odnose se samo na količinu jalovine, koje se mjesečno prikupi oko 350 tona, a na godišnjoj razini oko 4.200 tona. Prema navedenim podacima većina neopasnog otpada potiče od aktivnosti vađenja ruda i iz metalne industrije. 2.11.3.4 Zbrinjavanje otpada iz industrije Specifične kategorije otpada koje se javljaju u najvećim količinama u ovim industrijama trenutno se zbrinjavaju na načine kako je opisano u nastavku. Podaci za najveće industrije po sektorima prikupljeni su iz zahtjeva za okolinske dozvole i Planova upravljanja otpadom a koje su industrije dužne pripremiti u postupku ishodovanja okolinske dozvole. - U procesu pripreme ležišta za površinsku eksploataciju boksita u rudniku Jajce nastaje otpadni materijal pri odstranjivanju otkrivke. Otkrivka sa aktivnog kopa se transportira i odlaže u otkopani prostor ranije aktiviranog ležišta sa ciljem zatrpavanja nastalih udubljenja od ranijih rudarskih radova. U rudniku sirovog gipsa Donji Vakuf (površinski kop Breščić) jalovina, odnosno iskopana zemlja i drugi otpadni materijal se deponuje u otkopani prostor ranije aktiviranog ležišta sa ciljem zatrpavanja nastalih udubljenja od ranijih rudarskih radova. Podaci o jalovini za rudnik uglja Gračanica d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje nisu dostupni. - Metalna industrija B.S.I. d.o.o. Jajce produkuje najveće količine otpadnog starog željeza (neopasni otpad) a koji u konačnici zbrine putem ovlaštene firme za zbrinjavanje ove vrste otpada (CIBOS Ilijaš)30. U pogonu za proizvodnju ferosilicija Trimgrad d.o.o. Jajce Od svih vrsta otpada u predmetnom pogonu dominantno nastaje velika količina fine SiO2 prašine (amorfnog SiO2, komercijalnog naziva mikrosilika), koja se izdvaja putem vrećastih filtera. Količina mikrosilike za maksimalnu proizvodnju ovog pogona na godišnjem nivou iznosi oko 9.500 t/g mikrosilike, koja se priprema (peletira) radi lakše i okolinski prihvatljivije manipulacije i transporta, a koja se isporučuje kupcima kao vrijedna sekundarna sirovina. Mikrosilika je vrlo cijenjena sekundarna sirovina koja se koristi u proizvodnji cementa, vodonepropusnih betona, specijalnih materijala za sanacije oštećenih građevinskih objekata, vatrostalnih materijala, i dr.31. U pogonu kovačnice NT Forging d.o.o. Novi Travnik najviše nastaje metalnog otpada (strugotina, špena, cunder, čelična prašina, bakarni kablovi i dr.) a koji se u konačnici predaje preduzeću za otkup sekundarnih sirovina „EKO-SIROVINA” d.o.o. Visoko, sa kojim industrija ima potpisan ugovor32. - U prehrambenoj industriji Bajra, d.o.o. Dolac n/L Travnik (klaonica i prerada mesa) najviše nastaje otpada organskog porijekla tj. klaonički otpad i neupotrebljivi ostaci od prerade mesa. Isti se sakupljaju u namjenske posude sa poklopcem i odvoze se na komunalnu deponiju prema ugovoru sa komunalnim preduzećem iz Travnika Ova industrija je u toku izrade projekta za 30 www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/PA%20BSI.doc ;Plan aktivnosti B.S.I. d.o.o. Jajce 31 http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/728/javna-rasprava-ldquotrimgradrdquo-doo-jajce-proizvodnja-ferosilicija-silicijummetala ; Plan upravljanja otpadom u pogonu za proizvodnju ferosilicija firme ”TRIMGRAD” d.o.o. Jajce 32 http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/309/ ; Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjivanje emisija, odnosno zagađenja i za usaglašavanje sa najboljom raspoloživom tehnikom za pogon kovačnice ''NT FORGING'' d.o.o Novi Travnik 118 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina - spalionicu ove vrste otpada33. U prehrambenoj industriji Poljorad, d.o.o. Travnik najviše nastaje otpada organskog porijekla tj. mliječni talog i komadi sira; glavice kupusa koje se ne mogu iskoristiti za upotrebu, listovi kupusa, korijen kupusa i sl.; te biorazgradivi otpad iz kuhinja i restorana. U drvnoj industriji Tamex d.o.o. Busovača najviše nastaje otpada od drveta. Ovaj otpad se koristi za proizvodnju briketa i u kotlovnicama za proizvodnju procesne toplotne energije, te za zagrijavanja prostora. Slična situacija sa produkcijom otpada je i u industriji Vitales d.o.o. Travnik. 2.11.4 Medicinski otpad 2.11.4.1 Ukupna količina otpada iz zdravstvenih ustanova Ne postoje pouzdani podaci o proizvodnji medicinskog otpada, jer FBiH pa tako ni SBK/KSB nemaju sistem za registriranje proizvedenog medicinskog otpada. Prema podacima iz Strategije zaštite okoliša FBiH 2008.-2018. ukupna proizvodnja otpada iz zdravstvenih ustanova u FBiH iznosi 2,2 kg/osoba/god ili cca. 5.000 t/g od čega je oko 50% opasni medicinski otpad. Nadalje, prema podacima iz Federalnog zavoda za statistiku, broj ispisanih bolesnika u 2012. godini na području SBK/KSB iznosio je 32.173. Uzimajući prethodno navedenu ukupnu proizvodnju otpada dolazi se do broja od cca. 70,78 t/god proizvedenog u zdravstvenim ustanovama. 2.11.4.2 Proizvodnja opasnog medicinskog otpada Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji 80% otpada iz zdravstvenih ustanova je neopasni otpad (otpad sličan komunalnom i neopasni medicinski otpad) dok je 20% otpada opasni i to: 15% infektivni, 1% igle, 3% hemikalije i 1% genotoksični i radioaktivni otpad. Na osnovu prethodno navedenog može se izračunati da se u SBK/KSB godišnje proizvede 14,1 t opasnog medicinskog otpada. 2.11.4.3 Finalno odlaganje otpada Prema podacima iz Izvještaja o stanju Kantonalnog plana upravljanja otpadom za područje SBK/KSB, medicinski otpad sa područja općina ovog Kantona se zbrinjava na različite načine. U tri općine vrši se miješanje medicinskog otpada zajedno sa komunalnim. Određeni broj privatnih i javnih zdravstvenih ustanova imaju sklopljene ugovore sa Zavodom za javno zdravstvo SBK/KSB za zbrinjavanje medicinskog infektivnog otpada. Također određeni broj zdravstvenih ustanova ima sklopljene ugovore sa nekim od ovlaštenih operatera za zbrinjavanje opasnog otpada. U dva doma zdravlja vrši se spaljivanje medicinskog otpada u krugu objekata. Anketiranjem određenog broja zdravstvenih ustanova o načinu zbrinjavanja medicinskog otpada, provedenim prilikom izrade Kantonalnog plana upravljanja otpadom, došlo se do podatka da 83% ustanova ima sklopljen ugovor sa nekim od ovlaštenih operatera za zbrinjavanje medicinskog otpada, a da sve imaju izrađen Plan upravljanja otpadom. U prostorijama ZzJZ SBK/KSB instaliran je uređaj marke „Sintion“ za zbrinjavanje medicinskog infektivnog otpada i to je jedini takav uređaj na području Kantona. Ovaj uređaj nema kapacitet da tretira infektivni medicinski otpad iz svih zdravstvenih ustanova sa područja Kantona. Također, neke od zdravstvenih ustanova koje imaju potpisan ugovor o zbrinjavanju ovog otpada, nikada nisu dovozile svoj otpad na tretman. Ukupne količine prerađenog infektivnog medicinskog otpada u 2011, 2012. i 2013. godini prikazane su u narednoj tabeli. 33 http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/537/javni-uvid-mesna-industrija-bajra-doo-dolac-na-lascaronvi-travnik-prerada-iklaonica ; Zahtjevi za izdavanje okolišne dozvole za kompleks klaonice i prerade mesa Bajra, d.o.o Dolac n/L Travnik 119 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Tabela 52. Ukupne količine prerađenog infektivnog medicinskog otpada nastalog u zdravstvenim ustanovama na području SBK/KSB Količina u 2011.god. Količina u 2012.god. Količina u 2013.god. (kg) (kg) (kg) 44.507,40 53.529,60 44.133,20 2.11.5 Otpad iz poljoprivrede i šumarstva 2.11.5.1 Produkcija otpada u poljoprivredi - biljne kulture Podaci o količinama otpada iz poljoprivrede –biljne kulture za područje SBK/KSB trenutno nisu dostupni. 2.11.5.2 Produkcija otpada u poljoprivredi – stočarstvo Podaci o količinama otpada iz poljoprivrede –stočarstvo za područje SBK/KSB trenutno nisu dostupni 2.11.5.3 Produkcija otpada u šumarstvu Prosječno godišnje ostvaren obim sječa u šumama SBK/KSB iznosi cca 520.000 m3 ukupne drvne mase prilikom čega se ostvari proizvodnja cca 390.000 m3 drvnih sortimenata, dok se kao otpad nakon provedbe navedenih sječa pojavljuje biljna masa u vidu lišća, granja, truleži i drvne mase ispod 7 cm debljine, u iznosi cca 130.000 m3. Osim toga cca 1.200 ha površine šuma i šumskog zemljišta, godišnje bude tretirano provođenjem odgovarajućih šumsko-uzgojnih mjera na podizanju novih šuma ili njezi novopodignutih šumskih zasada, pri čemu dodatno nastaje biljni otpad u količini cca 30.000 m3. Dakle, kao nusprodukt gospodarenja šumama SBK/KSB, godišnje nastaje cca 160.000 m3 biljnog otpada, koji je jednim dijelom upotrjebljiv za ogrjev stanovništva, dok se preostali dio uglavnom odlaže unutar šume kako bi truljenjem poboljšao kvalitet tla. 2.11.6 Identifikacija problema Glavni institucionalno-tehnički, infrastrukturni, pravni, finansijski i problemi vezani za javnu svijest u sistemu upravljanja otpadom na području Kantona detaljno su razmatrani u okviru Izvještaja o stanju Kantonalnog plana upravljanja otpadom za područje SBK/KSB. Ključni problemi infrastrukturni, institucionalno-tehnički i problemi vezani za javnu svijest u sistemu upravljanja otpadom na području SBK/KSB su: Infrastrukturni problemi Nepostojanje RCUO (RSD za sve općine, prateći objekti i infrastruktura za regionalno prikupljanje i zbrinjavanje otpada (RD, sortirnica, mreža lokalnih punktova - zelenih otoka, pretovarnih stanica, odlagalište građevinskog otpada, centri za kabasti otpad). Općine koje odvoze otpad na RD Mošćanica ne posjeduju adekvatnu infrastrukturu za prikupljanje i zbrinjavanje otpada, Nesanitarni karakter postojećih općinskih deponija. Planirano vrijeme za sanaciju svih općinskih deponija u SBK/KSB po trenutno raspoloživoj projektno-tehničkoj i okolinskoj dokumentaciji je od 2011-2018. godine, a zahtijevat će značajna finansijska sredstva, Ne postoji sistemski organizovana i planirana selekcija i recikliranje otpada u Kantonu, Ne postoje kapaciteti za adekvatno zbrinjavanje specijalnog otpada koji se u mnogo slučajeva miješa sa komunalnim otpadom ili se zbrinjava na nepropisan način: o za tretman infektivnog medicinskog otpada potrebno je nabaviti minimalno dva nova uređaja poput postojećeg uređaja Sintion; o za otpad životinjskog porijekla preporuke je da klaonice i mesne industrije SBK/KSB sklope ugovor sa ovlaštenim operaterima za zbrinjavanje ove vrste otpada na okolišno prihvatljiv način i u skladu sa zahtjevima EU direktiva iz oblasti okoliša i veterinarstva, 120 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Nepostojanje pouzdanih podataka o količinama i sastavu komunalnog otpada potrebnih za kvalitetno planiranje (ovo se posebno odnosi na nepostojanje evidencije o količinama otpada koje se odlažu na odlagališta). Na osnovu iskustava zemalja članica EU potrebno je primijeniti neku od zvaničnih metodologija za procjenu generisanih količina i sastava komunalnog otpada kako bi se odlučivalo o konceptu iskorištavanja komponenti iz otpada ili iskorištavanju energije iz otpada, Na teritoriji Kantona ima cca. 473 divlje deponije na kojima se odlaže uglavnom komunalni, građevinski i kabasti otpad. 6 općina ne planira i ne pravi redovne programe za uklanjanja divljih deponija na svom području. 6 općina ne izdvaja redovno svake godine određena sredstva za uklanjanja divljih deponija, Ne koriste se nikakve mjere za smanjenje količine otpada (za finalno zbrinjavanje), a samim tim se ne koriste ni resursi za reciklažu, Pet općina u SBK/KSB (Jajce, Dobretići, Bugojno, Donji Vakuf i Gornji Vakuf – Uskoplje) nemaju urađene PUO, a što je obaveza iz Kantonalnog zakona o upravljanju otpadom. U skladu sa Članom 7. Kantonalnog zakona o upravljanju otpadom, sve općine dužne su da dostave svoje planove kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za pitanja okoliša. Trenutno nadležno Kantonalno ministarstvo za okoliš nije dobilo ni jedan završeni općinski PUO, Trenutni sistem upravljanja komunalnim otpadom ne podržava izdvajanje opasnog otpada iz preostalog komunalnog otpada na mjestu nastanka u domaćinstvima, te se zbog toga ovaj otpad i dalje odlaže zajedno sa komunalnim na lokalne odnosno regionalnu deponiju, U SBK/KSB nije zadovoljavajući nivo pokrivenosti uslugom prikupljanja i odvoza otpada i iznosi cca. 62%. Ovo direktno utiče na nekontrolirano odlaganje jednog dijela proizvedenog komunalnog otpada, Za upravljanje otpadom u općini Dobretići potrebno je urgentno obezbijediti minimalnu infrastrukturu za usluge prikupljanja i odvoza otpada, U općinama Travnik, Kiseljak i Bugojno primjetan je nedostatak posuda za sakupljanje otpada. Institucionalno-tehnički problemi Nedovoljna i nepravovremena općinska saradnja i realizacija postignutih sporazuma u uspostavi i razvoju RCUO i prateće infrastrukture za upravljanje otpadom, Nedovoljna multisektorska povezanost i participatorni pristup u analizi i odlučivanju za sve vrste otpada, o Prostorna-planska dokumentacija ne tretira problematiku razmještaja infrastrukture za odlaganje otpada što predstavlja probleme u procesu izdavanja dozvola. Ovaj problem je potrebno prevazići izdavanjem privremenih dozvola ili korjenitim rješenjem problema kroz službu za prostorno uređenje i komunalne poslove koja treba da insistira na uvrštavanju ove problematike kod izrade prostorno planske dokumentacije odgovarajućeg reda, o Nadležni odjeli za okoliš i prostorno planiranje i uređenje u Kantonalnom ministarstvu trebaju odrediti lokaciju središnjeg kantonalnog odlagališta za općine koje nemaju riješeno pitanje na regionalnu deponiju u Mošćanici, kroz proces izmjene i dopune Prostornog plana SBK/KSB. U rješavanje ovog problema trebaju biti uključeni i općinski odjeli za prostorno planiranje i uređenje, koji će u sklopu svojih općinskih prostornih planova predložiti mjesta za neophodnu infrastrukturu (općinske deponije/sabirne stanice/međuopćinske pretovarne stanice) i uskladiti ih sa kantonalnim planom, Još uvijek nije formiran Fond za zaštitu okoliša i ako je donesen Zakon o kantonalnom Fondu zaštite okoliša, Nije formirana uprava za inspekcijske poslove u SBK/KSB, Inspekcijski nadzor nad provedbom zahtjeva iz dozvola za upravljanje otpadom koje je izdalo kantonalno ministarstvo okoliša nije na zadovoljavajućem nivou. Zbog malog broja inspektora 121 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina nedovoljan je inspekcijski nadzor na nivou Kantona i općina, te postoji potreba za jačanjem istog, U općinama ne postoje inspektori samo za upravljanje otpadom. Komunalni inspektori obično, među ostalim, imaju i nadležnost za nadzor nad upravljanjem otpadom, Ni u jednoj općini u SBK/KSB nije uvedeno radno mjesto komunalnog redara sa tačno definisanim ovlaštenjima i obavezama, Nadležno ministarstvo u Kantonu nema uspostavljen elektronski Registar o postrojenjima i zagađivanjima, nije uspostavljena elektronska mreža sa FMOIT, pa stoga i ne vodi evidenciju na način kako je to propisano u pravilniku Pravilniku o registrima postrojenja i zagađivanjima (“Sl. novine Federacije BiH”, br. 82/07), Nepoznati su podaci o količinama nastalog i prikupljenog specijalnog otpada na području SBK/KSB jer nema Registra pravnih lica (privrednih subjekata), Sve industrije sa područja SBK/KSB koje posjeduju važeće okolinske dozvole ne izvještavaju za potrebe BHPRTR, ne postoji ažurna evidencija niti analiza podataka o njihovim produkovanim i zbrinutim količinama otpada. Iz ovog razloga nije moguće ni izračunati uobičajene indikatore za industrijski otpad na području SBK/KSB za 2012/2013. god., U Kantonalno ministarstvo okoliša se ne dostavljaju izvještaji od strane generatora rabljenih ulja pa stoga i ne postoji ova evidencija za područje SBK/KSB, U Kantonalno ministarstvo okoliša se ne dostavljaju godišnji izvještaji o ispunjenju uvjeta iz dozvole za upravljanje otpadom ili okolinske dozvole izdate proizvođačima otpada i operatorima postrojenja ili pogona za tretman otpada za upravljanje otpadom. Kantonalno ministarstvo ima samo listu operatora kojima su izdate dozvole za upravljanje otpadom, ali se ne vode detaljne evidencijske baze podataka, Kantonalno ministarstvo okoliša ne dobiva izvještaje o količinama zbrinutog infektivnog medicinskog otpada u SBK/KSB na godišnjem nivou, U Kantonalno ministarstvo okoliša se ne dostavlja dokumentacija od strane onih koji transportuju opasni otpad do operatora za područje SBK/KSB pa stoga ni ne postoji evidencija o ovoj dokumentaciji, Ne postoji jasno razgraničena administrativna struktura za upravljanje otpadom, kao ni radno mjesto koje se isključivo bavi zadacima i poslovima upravljanja otpadom u Kantonalnom ministarstvu okoliša, Nedovoljni resursi (ljudski i tehnički) u nadležnim ministarstvima na Kantonalnom nivou a koji se bave upravljanjem otpadom, U nadležnom kantonalnom ministarstvu, prema sistematizaciji radnih mjesta ne postoji službenik koji bi isključivo bio zadužen za odnose s javnošću i podizanje javne svijesti kod građanstva-administracija, U nadležnom kantonalnom ministarstvu, prema sistematizaciji radnih mjesta ne postoji službenik koji bi isključivo bio zadužen za odnose s javnošću i podizanje javne svijesti kod građanstva-administracija, Ministarstvo nema ni svoju službenu web stranicu već informacije plasira široj javnosti putem web stranice Vlade SBK/KSB, U općinama ne postoji službenik koji se isključivo bavi informiranjem javnosti u vezi zaštite okoliša i upravljanja otpadom, a te poslove najčešće obavljaju stručni saradnici za komunalne poslove, U 12 općina je obavljanje komunalnih djelatnosti povjereno javnim preduzećima komunalne djelatnosti a po osnovu važećih odluka. Samo u općini Dobretići se odluka ne poštuje zbog nedostatka finansijskih sredstava i osoblja u preduzeću, Kanton je trenutno u I fazi pripreme KEAP-a. Od 12 općina u KSB/SBK njih 7 je izradilo LEAP-e, dok 5 općina nije još uvijek izradilo ovaj dokument. U izrađenim LEAP-nije korištena metodologija DPSIR (na bazi indikatora) za ocjenu trenutnog stanja okoliša, odnosno upravljanja 122 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina otpadom. Samo dvije općine (Bugojno i Gornji Vakuf Uskoplje) prate na godišnjem nivou stanje realizacije aktivnosti iz LEAP-a, Na području SBK/KSB nema registriranih operatera ovlaštenih za prikupljanje i zbrinjavanje: otpadnog PCB i PCT, biorazgradivog otpada, mulja iz otpadnih voda, kabastog otpada, i otpada koji nastaje od zaštite zdravlja ljudi i životinja. Javna svijest Ne provode se nikakve planirane i kontinuirane javne kampanje i obuke javnosti za podizanje svijesti o posljedicama neadekvatnog odlaganja otpada na okoliš i ljudsko zdravlje, te načine postupanja s otpadom i praćenje potrebe građana (osmišljavanje i realiziranje uspješne kampanje za javno informiranje), Ne postoji Plan komunikacije sa građanima i javnošću po pitanju zaštite okoliša i upravljanja otpadom u nadležnom Kantonalnom ministarstvu, Ne plasiraju se redovno informacije od strane nadležnog Ministarstva za medije o aktivnostima iz oblasti zaštite okoliša i upravljanja otpadom na području Kantona, već se to radi uglavnom tokom realizacije projekata iz ovih oblasti, Nizak nivo informiranosti i javne svijesti kod stanovništva o održivom upravljanju otpadom, Ministarstvo ne izdaje nikakve mjesečne ili godišnje informativne biltene u kojima prezentira informacije o svome radu i dostignućima u oblasti upravljanja otpadom. Nema ni dežurni ekotelefon, putem kojeg građani mogu dojaviti i probleme vezane za upravljanje otpadom na području Kantona. 2.11.7 Zaključci i preporuke Akcioni plan i detaljne mjere za unapređenje stanja upravljanja otpadom su sastavni dio strateškog dokumenta „Kantonalni plan upravljanja otpadom za područje SBK/KSB za period 2015-2025. godine“ 34. Analiza postojećeg stanja upravljanja otpadom na području Kantona, ukazuje da je u cilju zaštite okoliša u narednom periodu potrebno poduzeti sljedeće: 34 Uspostaviti novu (realnu) dinamiku za realizaciju mjera iz Federalnog plana upravljanja otpadom (Akcioni plan) u nadležnosti Kantona a u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima; Povećati nivo pokrivenostI uslugom prikupljanja i odvoza otpada na području SBK/KSB; Uvesti prihvatljive mjere za smanjenje količine otpada (za finalno zbrinjavanje) na području Kantona; Uspostaviti sistemski organizovanu selekciju i reciklažu otpada u Kantonu; Obnoviti opremu i vozni park u općinskim komunalnim preduzećima kojima se obavljaju usluge sakupljanja i odvoza otpada u Kantonu; Nabaviti minimalno potreban broj novih posuda u općinama u SBK/KSB u kojima je utvrđen nedostatak istih. U općinama u kojima je prisutno uništavanja infrastrukture za prikupljanje otpada, potrebno je iznaći modalitete za rješavanje ovog problema, odnosno za odlaganje drugih vrsta otpada u kontejnere za komunalni otpad, paljenje smeća, pomijeranje kontejnera i sl.; Uspostaviti sistem upravljanja komunalnim otpadom na način da podržava izdvajanje opasnog otpada iz preostalog komunalnog otpada na mjestu nastanka u domaćinstvima; Uspostaviti ažurnu evidenciju privrednih subjekata-proizvođača otpada, sa preciznim podacima o količinama proizvedenih i prikupljenih specifičnih vrsta otpada (uključujući ambalažni otpad, otpad iz industrija) u Kantonalnom ministarstvu okoliša. Finalni Izvještaj o stanju upravljanja otpadom za područje SBK/KSB, I faza izrade Kantonalnog upravljanja otpadom, oktobar 2014. godine 123 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Pravni subjekti koji imaju ishodovane dozvole za upravljanje otpadom kao operatori ili okolinske dozvole kao proizvođači otpada ili operatori postrojenja/pogona za tretman otpada moraju dostavljati godišnje izvještaje o ispunjenju uvjeta iz ovih dozvola nadležnom Kantonalnom ministarstvu. Ojačati kapacitete za adekvatno zbrinjavanje specijalnog otpada sa područja Kantona: o Za tretman infektivnog medicinskog otpada potrebno je nabaviti minimalno dva nova uređaja (poput postojećeg uređaja Sintion); o Za otpad životinjskog porijekla preporuke je da klaonice i mesne industrije SBK/KSB sklope ugovor sa ovlaštenim operaterima za zbrinjavanje ove vrste otpada na okolišno prihvatljiv način i u skladu sa zahtjevima EU direktiva iz oblasti okoliša i veterinarstva; o Potrebno je uspostaviti odlagalište građevinskog otpada. Na osnovu iskustava zemalja članica EU potrebno je primijeniti neku od zvaničnih metodologija za procjenu generisanih količina i sastava komunalnog otpada u SBK/KSB kako bi se odlučivalo o konceptu iskorištavanja komponenti iz otpada ili iskorištavanju energije iz otpada; Uspostaviti dovoljan broj zelenih otoka na području Kantona, odnosno općina; Na teritoriji SBK/KSB izgraditi minimalno potreban broj reciklažnih dvorišta; Na području Kantona uspostaviti centre za kabasti otpad i druge objekte za organizovano upravljanje raznim vrsta otpada; Pomoći općinama u iznalaženju finansijskih sredstava za saniranje i zatvaranje postojećih općinskih deponija, odnosno prelazak na sanitarno odlaganje otpada kako trenutno nalaže zakonska regulativa; Na nivou Kantona planirati redovno finansijska sredstva za saniranje/uklanjanje divljih deponija u općinama; Na području SBK/KSB uspostaviti adekvatnu mrežu lokalnih punktova (zelenih otoka), mrežu većih punktova; pretovanih stanica te RCUO koji uključuje i sanitarnu deponiju za integralno upravljanje otpadom; Za upravljanje otpadom u općini Dobretići potrebno je urgentno obezbijediti minimalnu infrastrukturu za usluge prikupljanja i odvoza otpada; Povećati nivo informiranosti i javne svijesti kod stanovništva o održivom upravljanju otpadom i zaštiti okoliša kroz kontinuirane aktivnosti i projekte na nivou Kantona; Dodijeliti odgovornost i obavezu jednom službeniku u nadležnom kantonalnom ministarstvu, za razvijanje i održavanje odnosa s javnošću i podizanje javne svijesti kod građanstva; Nadležno Kantonalno Ministarstvo treba uspostaviti svoju službenu web stranicu a koja će se redovno ažurirati sa adekvatnim informacijama; Plasirati redovno informacije (od strane nadležnog Ministarstva) o aktivnostima iz oblasti zaštite okoliša i upravljanja otpadom na području Kantona; Pripremiti Plan komunikacije sa građanima i javnošću po pitanju zaštite okoliša i upravljanja otpadom u nadležnom Kantonalnom ministarstvu; Ministarstvo treba publikovati informativne biltene u kojima će prezentirati informacije o svome radu i dostignućima u oblasti upravljanja otpadom i zaštiti okoliša, bar jednom u šest mjeseci ili tokom godine. Općine, odnosno Kanton trebaju uspostaviti dežurni ekotelefon, putem kojeg građani mogu dojaviti i probleme vezane za upravljanje otpadom i zaštitu okoliša; Planirati i realizovati kontinuirane javne kampanje i obuke javnosti za podizanje svijesti o posljedicama neadekvatnog odlaganja otpada na okoliš i ljudsko zdravlje, te zaštiti okoliša. 124 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 2.12 Stanje i okolišni indikatori u oblasti energije 2.12.1 Struktura, broj i obim proizvodnje industrijskih preduzeća koja se nalaze u sistemu upravljanja okolišem Na području SBK/KSB u 2012. godini djelatnost proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom i vodom obavljaju 54 privredna društva, koja upošljavaju 1090 zaposlenih. Proizvodnja električne energije odvija se u dvije velike hidroelektrane (HE) i to HE Jajce I i HE Jajce II, koje su u 2012. godini proizvele 291,96 GWh električne energije. Zbog sušnih perioda 2011. i 2012. godina su u odnosu na 2010. godinu manje za 41%. Pored proizvodnje u velikim hidrocentralama prisutna je proizvodnja električne energije i u malim hidroelektranama. Potpisan je 61 ugovor o koncesiji za izgradnju malih hidroelektrana od kojih je 24 već u funkciji, a ostatak je u procesu pripreme i izgradnje. Ukupni instalirani kapacitet malih hidroelektrana na području SBK je 21,316 MW. Ukupni hidropotencijal je 40,9 MW, a iskorištenost cca. 52%. 2.12.2 Struktura, broj i obim proizvodnje u rudnicima 2.12.2.1 Rudnici uglja Na području SBK/KSB nalaze se dva rudnika uglja i to: Rudnik mrkog uglja “Abid Lolić“ Han Bila i Rudnik uglja “Gračanica“ Gornji Vakuf-Uskoplje (proizvodnja lignita). RMU ''Abid Lolić'' d.o.o. Han Bila, Travnik je počeo s radom 1948. godine. Od nastanka do 1997. godine je poslovao u sastavu Rudnika Srednje Bosne, RMU ''Zenica''. Od 1997. do 2009. godine djeluje kao samostalno privredno društvo, a od 2009. godine kao Zavisno društvo u okviru Koncerna EPBiH. U ovom Rudniku je isključivo jamska eksploatacija mrkog uglja. Prosječna godišnja proizvodnja mrkog uglja je oko 100.000 tona. Ukupan broj zaposlenih je 276. Eksploatacija uglja u Rudniku uglja “Gračanica” datira još od 1938. godine. Najintenzivniji razvoj ovaj Rudnik je imao u periodu od 1981. do 1991. godine. Ovaj Rudnik od 2009. godine posluje kao Zavisno društvo u okviru Koncerna EPBiH. Eksploatacija uglja (lignita) je isključivo površinska i odvija se na površinskom kopu Dimnjače. Prosječna godišnja proizvodnja je oko 270.000 tona lignita. Prema procjenama, eksploatacione rezerve RU „Gračanica“ na površinskom kopu Dimnjače iznose oko 4.950.000 tona. Ukupan broj zaposlenih je 210. Bilansi uglja na području SBK/KSB: geološke rezerve uglja su 1.140.000.000 tona, bilans rezervi uglja je 1.196 mtona, ugalj se vadi na površini od 50 hektara, jalovina se odlaže na površini od 56 hektara. Veliki problem pri korištenju uglja predstavlja zagađivanja zraka zbog velikog sadržaja sumpora i prašine i često neodgovarajuće kombinacije gorivo-ložište. Pažnja rudnika se najčešće završava prodajom uglja. Novi vlasnik obično nema znanja da energetski efikasno i malozagađujuće sagori ugalj. Stoga rudnici bi trebali da raspolažu znanjem o tome kako se koja vrsta uglja može kvalitetno tehnološki iskoristiti, odnosno koje vrste uglja su pogodne za sobne peći a koje za kotlovnice u cilju što većeg smanjivanja emisija u zrak. Uz ugalj, koji ne treba da ispadne iz igre, koriste se i hidroenergija i prirodni plin kojima se daje prednost zbog ekoloških karakteristika. 2.12.2.2 Rudnici metalnih sirovina Trenutno se na području SBK/KSB nalazi jedan aktivni rudnik metalnih sirovina i to Rudnik boksita u Jajcu. Kapacitet nalazišta rude boksita je cca 200.000 t/god. 125 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Rudnik željezne rude „Radovan“ na lokalitetu Pavlovica, općina Novi Travnik trenutno nije aktivan, no zadnjih godina urađene su mnoge studije tehnoekonomske opravdanosti njegovog aktiviranja. Geološke rezerve željeza iznose cca. 10.000.000 tona, a kapacitet ležišta je 200.000 t/god. 2.12.2.3 Rudnici nemetalnih sirovina Na području SBK/KSB se nalazi više površinskih kopova tehničkog kamena (kamenolomi), čijim radom dolazi do devastacije zemljišta, šuma i drugih elemenata okoliša. U SBK/KBS su trenutno operativni sljedeći kamenolomi: kamenolom arhitektonskog dekorativnog kamena u Novom Travniku (gabro-diorit), kamenolom barita u Kreševu, kamenolom tehničkog kamena u Fojnici (kvarckeratofir), kamenolom tehničkog kamena dolomita u naselju Bučići, općina Novi Travnik, kamenolom tehničkog kamena dolomita “Kalvarija“ u Malom Mošunju kod Viteza, kamenolom tehničkog kamena dolomita “Horozont“ u Malom Mošunju kod Viteza, kamenolom tehničkog kamena dolomita “Plješevac” kod Kiseljaka, kamenolom tehničkog kamena kod Podmilačja; kamenolom tehničkog kamena krečnjaka “Prusac” u Pruscu, površinski kop kvarca “Smrčevice“ na Vranici, površinski kop lignita “Gračanica“ u Gornjem Vakufu – Uskoplju, površinski kop gipsa “Bistrica” kod Gornjeg Vakufa – Uskoplja, površinski kop gipsa “Elezovac” kod Donjeg Vakufa, površinski kopovi amfibolitsko-bioritskog- kvarc-diorita kod Bugojna. 2.12.3 Finalna potrošnja energije Finalna potrošnja energije u SBK/KSB iznosi ukupno 2.043 GWh od čega na domaćinstva otpada 63,3%, na industriju 31,3% i na ostale potrošače 5,4%. 2.12.4 Ukupna potrošnja energije Centralizovanim snabdijevanjem toplotnom energijom i gasom omogućava se racionalnije korištenje energije. U cilju osiguranja energije koja će po količinama i vrstama omogućiti optimalni i sa definiranim strategijama usklađeni ekonomski razvoj, te povoljnije okolinske uslove nameće se potreba da se u pojedinim gradovima i općinama SBK/KSB uvede plin za potrebe industrije, ostalih privrednih djelatnosti i domaćinstava. Projekat plinifikacije SBK/KSB čine sljedeće tehničke cjeline: magistralni cjevovod Perin Han – Jajce, priključni plinovod i mjerno – regulacijske stanice za gradove, gradske distributivne mreže, kućne priključke i regulacijske stanice prirodnog plina, priključci za potrošače s brojilom. Tabela 53. Procjena potrošnje energije po energentima sa dovođenjem plina TJ/a Čvrsta goriva Tečna goriva Prirodni plin Električna energija Ukupno 2005. 972 1.032 4.222 1.644 7.870 2010. 1.016 1.150 5.355 1.805 9.326 2015. 1.154 1.180 6.115 1.865 10.314 2020. 1.184 1.280 6.876 1.934 11.274 Pregled podataka o potrošnji energije u SBK/KSB: ukupna potrošnja primarne energije (TPES) iznosi 0,68 toe/stanovniku, finalna potrošnja energije iznosi ukupno 2.043 GWh od čega na domaćinstva otpada 63,3%, industriju 31,3% i na ostale potrošače 5,4%. Struktura potrošnje primarne energije u 2005. godini: 126 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Fosilna goriva 67,5% a) Ugalj 31,5%, b) Nafta 36%, c) Plin 0%, Obnovljivi izvori energije 32,5%. Procenat energije iz obnovljivih izvora: a) Hidroenergija 64,8%, b) Biomasa 35,2%, c) Solarna energija 0%, d) Geotermalna energija 0%. Potrošnja energije u ktoe/po stanovniku: a) Finalne energije 0,694 ktoe/po stanovniku, b) Obnovljivi izvori: 0,227 ktoe/po stanovniku. Energije iz fosilnih goriva: a) Ugalj 24,37%, b) Nafta 39,22%, c) Plin 1,63%. Potrošnja energije u industriji 440.475 GWh/g. Potrošnja plina i uglja: Prirodni plin 525.200 m3/g, Ugalj 42,80 ktoe/g. 2.12.5 Potrošnja obnovljive energije Na potrošnju energije iz obnovljivih izvora otpada 32,5% od ukupno potrošene energije iz svih izvora. Potrošnja energije iz obnovljivih izvora po stanovniku iznosi 0,227 ktoe. Struktura potrošnje energije iz obnovljivih izvora iznosi: 64,8% iz hidroenergije i 35,2% iz biomase. Međutim, ova struktura će se relativno brzo promijeniti zbog investiranja u proizvodnju energije od vjetroenergije (odobrena koncesija za vjetropark ukupnog kapaciteta 52 MWh na Vlašiću) i solarne energije. Na području SBK egzistirau dvije velike hidroelektrane (Jajce I - 207 GWh i Jajce II - 159,5 GWh i 24 male hidroelektrane ukupno instaliranog kapaciteta 21,316 MW. Međutim, do sada je odobrena 61 koncesija sa ukupnim proizvodnim kapacitetom od 40,9 MW. Od toga je tek 52% iskorišteno i ima još mogućnost iskorištenja od 48 MW električne energije. 2.12.6 Identifikacija problema Osnovni problemi vezani za proizvodnju i potrošnju energije u Srednjobosanskom kantonu su sljedeći: povećana potrošnja energenata i emisija polutanata u zrak, neracionalno konzumiranje energije i povećana energijska intenzivnost, te veća emisija polutanata u zrak, korištenje energenata neadekvatnog kvaliteta i povećani pritisak na stanje kvaliteta okoliša, neefikasno upravljanje energetskim, električnim i elektroničkim otpadnim materijama, povećana emisija polutanata iz energetskih postrojenja u zrak i druge medije okoliša, nekontrolirano zagađenje zraka iz individualnih ložišta, neadekvatno postupanje s otpadom iz energetskih procesa i opterećivanje okoliša, neadekvatna primjena propisa kod nabavke tečnih i čvrstih goriva i njihovog spaljivanja, nepostojanje registra emisije zagađujućih tvari u Kantonu, 127 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina nepostojanje i neprovođenje Plana o upravljanju otpadom u Kantonu, nedovoljna educiranost itd. 2.12.7 Zaključci i preporuke U skladu s analizom navedenih problema, identifikovani su zaključci i preporuke koje treba poduzeti i realizovati u narednom periodu: uvesti kontrolu i redovno vođenje evidencije o sirovinskom sastavu i kvalitetu energenata (o sadržaju sumpora, pepela i drugih parametara), uspostava redovnog monitoringa emisije i izvještavanja o rezultatima monitoringa, te poduzimanja korektivnih mjera u cilju ograničenja i smanjenja emisija, uspostava registra zagađivača u Kantonu, energetska efikasnost i smanjenje potrošnje energenata, obezbjeđenje okolinski podobnijih goriva za lokalne kotlovnice i domaćinstva, uvođenje sistemskog nadzora nad realizacijom mjera i aktivnosti iz Strategije o upravljanju otpadom, uspostava organiziranog i kontroliranog prikupljanja otpadnih materija, edukacija o energijskoj efikasnosti, edukacija stanovništva o uvjetima loženja u cilju smanjivanja emisija u zrak itd. 128 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 2.13 BUKA 2.13.1 Glavni izvori buke i uticaj buke na okolIš Buka je svaki zvuk čija vrijednost prelazi dozvoljeni nivo propisan zakonom, s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje i sredinu u kojoj ljudi rade i borave. Buka ustvari predstavlja uznemirujući zvuk koji djeluje na čovjeka i psihički i fizički, ometa san i koncentraciju, rad, smanjuje efikasnost i produktivnost. Koliko su rasprostranjeni efekti buke, isto toliko su rasprostranjene i njene dugoročne posljedice po zdravlje, naročito u urbanim sredinama. Zbog toga se problemu buke u SBK/KSB treba posvetiti značajna pažnja. Buka pri većim nivoima djeluje stresogeno i na nju čovjek nema sposobnost privikavanja. Treba napomenuti da postoje individualne razlike reakcije na buku, te ovisno o nivou i frekvenciji buke i dužini izloženosti, one mogu biti od blagih i prolaznih do trajnih oštećenja. Dejstvo buke se može ogledati u vidu slušnih, ekstraslušnih i nespecifičnih – psihogenih efekata. Slušni efekti se ogledaju u vidu zamora, koji se javlja na jačini od 90 dB i može biti praćen problemima zujanja u ušima. Ekstraslušni efekti su različiti kod pojedinaca i uslovljeni su polom, starosnom dobi, socijalnim i kulturnim nivoom, radnim i komunalnim okruženjem. Njeno dugo dejstvo vodi ka pojavi trajnih oštećenja sluha. Nespecifični efekti buke su različiti i nisu stalni, a ogledaju se u promjenama u krvnom pritisku i pulsu, poremećaju u radu probavnih organa, suženju vidnog polja, razdražljivošću i drugim psihogenim problemima. Koliko je štetno djelovanje buke na organizam govori i činjenica da je donošenje i primjena propisa iz oblasti zaštite od buke, uglavnom u susjednim zemljama, u nadležnosti ministarstava zdravlja. To znači da buka dominantno ima uticaj na zdravlje čovjeka, a istovremeno čovjek stvara buku upravo svojom djelatnošću. U SBK/KSB najčešći uzroci povećanja nivoa buke (od 10-15 dBA) su industrijski pogoni, neravnine i rupe u asfaltu, neporavnati šahtovi, dotrajala i bučna vozila, motocikli, vozila za odvoz smeća, a u noćnim satima to su naročito ventilatori, rashladni uređaji, pekare, nekontrolisano izvođenje muzike do kasnih večernjih sati, rad klima i alarmnih uređaja i dr. Tome doprinose i loše zvučne izolacije u građevinskim objektima, posebno između stanova i poslovnih prostora, koje su ispod vrijednosti propisanih standarda, što nameće dodatna ograničenja u definiranju namjene prostora. Industrijsku buku karakteriše visok interval intenziteta i nivo buke ovisi od karakteristika izvora. Saobraćajnu buku karakteriše nivo od 40 do 100 dB, a kod ljudi psihičke reakcije može da stvori nivo od 40 do 50 dB. Nivo buke od 60 do 80 dB utiče na nervni sistem, dok od 90 do 110 i preko, buka dokazano oštećuje sluh. Buka nije posebno karakteristična za područje SBK/KSB, izuzev za pojedine pogone i postrojenja koja se nalaze u blizini stambenih zona u Jajcu, Novom Travniku, Vitezu i sl. 2.13.2 Nivo buke u urbanim područjima Problemi smanjenja buke u okolišu, generalno su imali oduvijek manji prioritet od drugih ekoloških problema, kao što su zagađivanje zraka, voda ili postupanje s otpadom. Međutim, danas buka izazvana saobraćajem, industrijskim, rekreativnim i drugim privrednim aktivnostima u SBK/KSB, se smatra značajnim okolinskm problemom. Stoga je vrlo važna kontrola (mjerenje) nivoa buke u okolišu i provođenje adekvatnih mjera zaštite u cilju zaštite zdravlja ljudi. Do sada je na području SBK/KSB vršeno nekoliko namjenskih mjerenja nivo buke u pojedinim općinama. U narednoj tabeli su dati rezultati mjerenja nivoa buke na granicama pogona i postrojenja koji egzistiraju na području pojedinih općina SBK/KSB. 129 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Tabela 54. Rezultati mjerenja buke Mjerno mjesto na granicama pogona B.S.I. d.o.o. Jajce „STEELMIN BH“ d.o.o. Jajce „KOMAR-Tvornica gipsa d.d. Donji Vakuf „LIV PROM d.o.o. Jajce Bajra d.o.o. Dolac n/L, Travnik „NT FORGING“ d.o.o. Novi Travnik ZD Rudnik uglja „Gračanica“ d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje „Građevinar“ d.o.o. Novi Travnik (kamenolom) Rudnici gipsa d.d. Donji Vakuf, PK Prusac Rudnici gipsa d.d. Donji Vakuf, PK Prusac “Karašin-Komerc“ d.o.o. Bugojno “Ramuka“ d.o.o. Bugojno Izmjereni nivo buke dB (A) Leq L1 55 64,6 63 77 61 68 52 63 37,6 48,6 67 79 Dozvoljeni nivo buke dB(A) Leq L1 70 85 70 85 70 85 70 85 60 85 70 85 Zadovoljava DA DA DA NE DA DA 56 69,5 70 85 DA 72 88 70 85 NE 65,4 76,1 70 85 DA 61 78 70 85 DA 56,3 58,7 68,5 69,3 70 70 85 85 DA DA Na osnovu podataka iz prethodne tabele jasno se vidi da nivo buke na svim mjernim mjestima, na granicama kruga pogona zadovoljava, dozvoljeni ekvivalentni i vršni nivo buke za dato područje, izuzev u okolini pogona i postrojenja za proizvodnju dolomita „Građevinar“ d.o.o. Novi Travnik. Ocjena uticaja buke na okoliš je data na osnovu odredaba Zakona o zaštiti od buke („Službene novine Federacije“ BiH, broj: 110/12). Buka se također tretira i propisima koji uređuju javni red i mir na području SBK/KSB, kao i posebnim općinskim odlukama o javnom redu i miru. 2.13.3 Zaštita od buke urbanih područja Zaštita urbanih područja od buke je definisana odredbama Zakona o zaštiti od buke, kao i propisima koji uređuju javni red i mir na području SBK/KSB. Zaštita od buke se ostvaruje: sprečavanjem nastajanja buke na mjestu nastanka, prostornim planiranjem i rasporedom potencijalnih izvora buke u skladu sa namjenom prostora, propisnom zvučnom izolacijom objekata u skladu s namjenom prostora i objekata, primjenom zvučnih ograda i barijera, ograničavanjem rada za izvore koji izazivaju buku veću od graničnih vrijednosti tokom noći i u dane vikenda i praznika, izradom mapa buke postojećih izvora buke, zabranom rada i promjenom namjene objekata i poslovnih prostora i monitoringom buke, efikasnim inspekcijskim nadzorom i provođenjem inspekcijskih mjera. Za rješavanje problema zaštite od buke potreban je koordiniran napor više nadležnih institucija i organa, a ne treba zaboraviti ni učešće građana, koji svojim tolerantnim odnosom i prilagođavanjem sopstvenih aktivnosti mogu doprinijeti umanjivanju problema buke i zaštiti od buke. 2.13.4 Identifikacija problema Problemi vezani za buku na području SBK/KSB su sljedeći: nezadovoljavajuće provođenje odredaba Zakona o zaštiti od buke, nepoštovanje mjera zaštite od buke u cilju što efikasnijeg smanjivanja njenog nivoa, neadekvatno projektovanje i primjena mjera zvučne izolacije pri izgradnji stambenih objekata, neadekvatno upravljanje prostorom sa stanovišta lociranja proizvodnih pogona i postrojenja, 130 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina neadekvatna zvučna izolacija nekih industrijskih pogona i postrojenja, te poslovnih objekata u blizini stambenih zona i naselja, neadekvatno održavanje tehničke ispravnosti tehnološke opreme sa stanovišta redukcije buke, nezadovoljavajući inspekcijski nadzor, nedostatak monitoring, loše stanje i nezadovoljavajuće održavanje podloge saobraćajnica u gradovima i naseljima, značajno učešće vozila koja emituju buku veću od dozvoljene, nedostatak zvučnih barijera i ograda, neadekvatna upotreba muzike u nekim ugostiteljskim objektima, nepostojanje katastra izvora buke. 2.13.5 Zaključci i preporuke Prema analizi postojećeg stanja buke u životnoj sredini na području SBK/KSB u cilju zaštite od buke u narednom periodu treba preduzeti sljedeće: obezbijediti periodični i namjenski monitoring buke u cilju utvrđivanja uticaja na okoliš i zdravlje ljudi, sprečavanje nastajanja buke na mjestu nastanka, raspored i lociranje potencijalnih izvora buke izvršiti u skladu s namjenom prostora i Zakona o zaštiti od buke, izvršiti propisnu zvučnu izolaciju industrijskih pogona i poslovnih objekata u blizini stambenih zona i naselja u cilju što efikasnijeg smanjivanja nivoa buke u okolišu, obezbijediti propisnu zvučnu izolaciju novih objekata u skladu s namjenom prostora i objekata, postavljanje zvučnih ograda i barijera, redovno održavanje strojeva i uređaja koji stvaraju buku u cilju što većeg smanjivanja intenziteta buke, ograničavanje rada za izvore koji u stambenoj zoni izazivaju buku veću od graničnih vrijednosti tokom noći i u dane vikenda i praznika, izraditi mape buke postojećih izvora buke, obezbijediti monitoring buke, edukacija i podizanje svijesti zaposlenika i građana u svrhu što većeg smanjivanja buke, efikasniji inspekcijski nadzor i provođenje inspekcijskih mjera. 2.14 ŠUMSKI RESURSI 2.14.1. Struktura šuma Područje SBK/KSB raspolaže sa 209.698,50 ha šuma i šumskog zemljišta, što čini cca. 60% od ukupne površine Kantona. Šumama su obrasli planinski masivi Vranice, Raduše, Vlašića, Koprivnice, Semešnice i Krezluka. Struktura šuma i šumskog zemljišta u državnom i privatnom sektoru na području SBK/KSB je prikazana u narednoj tabeli. Tabela 55. Struktura površine šuma i šumskog zemljišta u SBK/KSB (u ha) Površine goleti Ukupno Ukupno šumsko zemljište 12.967,70 20.632,30 184.009,70 7.207,60 11.470,70 18.678,30 169.723,70 12.332,00 457,00 1.497,00 1954,00 14.286,00 25.482,69 - 206,11 206,11 25.688,80 Pogodne za Nepogodne pošumljaza pošuvanje mljavanje Visoke šume Izdanačke šume Ukupno Ukupno 131.746,30 31.631,10 163.377,40 7.664,60 Neminirano 122.039,30 29.006,10 151.045,40 9.707,00 2.625,00 12.872,12 12.610,57 Minirano Priv atno Državno Obrasle površine zemljišta Ukupno 131 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Obrasle površine zemljišta Ukupno Ukupno šumsko zemljište - - - - - - - 188.860,09 7.664,60 13.173,81 20.838,41 209.698,50 - 176.151,61 - - - - - 12.708,48 - - - - Pogodne za Nepogodne pošumljaza pošuvanje mljavanje Visoke šume Izdanačke šume Ukupno - - 25.106,21 - - - 376,48 Ukupno 144.618,42 44.241,67 Neminirano - Minirano - Neminirano Minirano Ukupno Površine goleti Državnih šuma je cca. 88%, a privatnih cca. 12%. Državne šume su u većim kontinuiranim kompleksima, dok su privatne usitnjene na disjunktnim i znatno manjim površinama. Četinari su zastupljeni sa cca. 41%, a listače sa 59%. Zapremina po hektaru u državnim visokim šumama je 238 m3, a u privatnim 140 m3. U narednoj tabeli su prikazani podaci o površini šuma po općinama SBK/KSB (šumovitost u %). Tabela 56. Šumovitost po općinama SBK/KSB Općina Šumovitost % U odnosu na Kanton % Bugojno 56 12 Busovača 55 4 Donji Vakuf 64 12 Fojnica 65 11 Gornji Vakuf-Uskoplje 53 7 Jajce 32 4 Kiseljak 46 4 Kreševo 83 10 Novi Travnik 63 8 Travnik 45 14 Vitez 67 6 2.14.2. Šumske zalihe i sječa U narednoj tabeli je prikazana drvna masa, prirast i etat za visoke i izdanačke šume (četinare i lišćare) na Šumsko-gospodarskom području SBK/KSB, kojim upravlja ŠGD ˝Šume Središnje Bosne˝/ŠPD ˝Srednjobosanske šume˝ d.o.o. Donji Vakuf. Tabela 57. Ukupna drvna masa, prirast i etat za visoke i izdanačke šume (m3) Šumskogospodarsko područje Gornje Vrbasko Vrsta Drvna masa (zaliha) Prirast Etat Četinari 3.571.206 96.512 61.407 Lišćari 4.760.122 101.042 61.437 Ukupno 8.331.328 197.554 122.844 132 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Šumskogospodarsko područje Srednje Vrbasko Fojničko Lašvansko Ukupno Vrsta Drvna masa (zaliha) Prirast Etat Četinari 2.188.637 70.014 53.109 Lišćari 1.753.836 43.870 36.152 Ukupno 3.942.473 113.884 89.261 Četinari 1.472.473 47.529 26.044 Lišćari 4.865.734 81.639 79.700 Ukupno 6.338.207 129.168 105.744 Četinari 4.660.917 160.574 100.260 Lišćari 4.141.264 94.189 84.070 Ukupno 8.802.181 254.763 184.330 Četinari 11.893.233 374.629 240.820 Lišćari 15.520.956 320.740 261.359 Ukupno 27.414.189 695.369 502.179 Drvna masa na području SBK/KSB iznosi ukupno 27.414.189 m3, što iznosi cca 19% u odnosu na ukupne drvne zalihe u FBiH. Zapreminski prirast u državnim šumama iznosi ukupno 695.369 m 3 ili 3,68 m3/ha, što iznosi preko 21% u odnosu na šume FBiH. Godišnji mogući obim sječa (etat) iznosi 502.179 m 3, što je cca. 20% u odnosu na područje FBiH. Ukupno ostvareni obim sječa u državnim šuma na području SBK/KSB kantona u 2013. godini je iznosio ukupno 401.025 m3 krupnog drveta, što čini 95% (četinari 102 % i lišćari 89%) od planiranog godišnjeg obima sječa. U usporedbi sa ukupnom realizacijom sječa u 2012. godini, koja je iznosila 431.825 m3, ukupne sječe u 2013. godini su manje za 30.800 m3 ili za 7,1 %. Najveći obim sječa u 2013. godini ostvaren je na području općina Travnik (82.531 m3), Fojnica (64.554m3) i Jajce (3.9975m3). Najveći obim sječa četinara evidentiran je u Šumarijama Travnik (49.187 m3), Jajce (29.151 m3) i Bugojno (22.206 m3), dok je najveći obim sječa lišćara ostvaren u općini Fojnica (47.762 m3), Travnik (33.344 m3) i Kreševo (21.734 m3). Prekoračenje godišnjeg plana sječa evidentirano je na području općina Busovača (113%), Dobretići (111%) i Travnik (105%). Iako šume zahvataju znatan dio prostora Kantona i imaju relativno velike količine drvne mase, one nisu racionalno korištene u proteklom periodu, a naročito u periodu 1996.-2000. godine. Eksploatacija drvne mase se vrši iznad biološkog prirasta, drvo se prodaje kao sirovina ili sa neznatnom doradom. Glavna orijentacija je na eksploataciji šuma ali se u zadnje vrijeme sve više i značajnije posvećuje pažnja i odgovornost odgovarajućem uzgoju i zaštiti šuma, kao i razvoju drugih funkcija šuma kao što su: ekološke, rekreativne, lovne, prikupljanje korisnih plodova, i sl. Bespravne sječe u državnim šumama su redovna pojava na cijelom području SBK/KSB i u 2013. godini evidentirano je bespravna sječa ukupno 27.710 m3 krupnog drveta (četinara 9.148 m3 i lišćara 18.561 m3), čime se narušava struktura i stabilnost šumskih ekosistema. Najveći obim evidentiranih bespravnih sječa prisutan je na općinama Travnik (5.391 m3), Novi Travnik (4.813 m3), Vitez (4.744 m3) i Bugojno (2.841 m3). Povećanje bespravnih sječa u odnosu n 2012. godinu zabilježeno je u općinama Dobretići, Gornji Vakuf-Uskoplje, Busovača i Fojnica. 2.14.3. Zdravstveno stanje šuma i pošumljavanje Šume i šumska zemljišta kao dobro od općeg interesa uživaju posebnu brigu i zaštitu FBiH i Kantona, te se koriste pod uslovima i na način kako je definisano propisima o šumama i šumsko-privrednim osnovama, kao i operativnim planovima. Šume su osnovni prirodni resurs čije vrijednosti se manifestuju 133 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina kroz ekološke, socijalne i proizvodne funkcije šuma. Parametar su kvaliteta okoliša zbog čega je zaštita njihovog integriteta od općeg interesa (globalnog i lokalnog). Prema raspoloživim podacima, bolesti šuma i štete izazvane insektima su unutar prihvatljivih granica. Visok rizik za buduće zdravstveno stanje šuma na području SBK/KSB je uzrokovan prisustvom mina. Mine se nalaze na 12.708,48 ha šumskog područja od čega 12.332 ha otpada na državne šume a 376,48 ha su privatne šume u općinama Travnik, Gornji Vakuf – Uskoplje i Kreševo. Budući da su šumska područja u minskim poljima nepristupačna, mogućnosti liječenja oboljelog drveća ili stavljanja pod kontrolu navale insekata su jako male. U narednoj tabeli su dati podaci o realizovanim šumskouzgojnim radovima na Š.G.P. SBK/KSB, kojim upravlja ŠGD ˝Šume Središnje Bosne˝/ ŠPD ˝Srednjobosanske šume˝ doo Donji Vakuf. Tabela 58. Šumsko uzgojni radovi po Š.G.P.-ima u SBK/KSB Vrsta radova (u ha) Godina izvršenja Pošumljavanje Planirano (za 10 god.) Gornjevrbasko (2004.- 2013.) 804,20 Izvršenje u % Fojničko (2007.- 2013.) 830,90 (2006. - 2013.) 730,35 (2006. u 2012.) Izvršenje u % Srednjevrbasko (2013.) (za 10. god.) 71,00 487,70 1.516,50 219,00 73,00 Njega kultura Planirano (za 10 god.) 1.607,98 176,30 523,40 86,41 72,13 27,97 865,80 1.499,35 1.250,70 3.647,60 3.704,00 101,55 91,10 325,71 10,50 1.688,00 83,42 165,42 175,20 Izvršeno 104,98 241,51 1.310,45 242,89 Izvršeno 308,45 66,78 Izvršenje u % Srednjevrbasko Planirano 103,32 Izvršenje u % Lašvansko Izvršeno Popunjavanje 326,92 1.291,70 395,11 1,00 93,30 Pošumljavanje je izvršeno u manjem obimu od planiranog izuzev u Š.G.P. Gornjevrbasko u kome je pošumljavanje realizovano sa preko 103%. Popunjavanje i njega kultura je izvršena u znatno većem obimu od planiranog. Šumskouzgojni radovi se uglavnom provode u šumama i na zemljištu u državnom vlasništvu, dok na zemljištu i u šumama koje su u privatnom vlasništvu nije obavljeno značajnije pošumljavanje niti se realizuju značajniji drugu šumskouzgojni radovi. Na području SBK/KSB postoje dva centra za šumsko sjemenarstvo i rasadničku proizvodnju i to u Busovači i Bugojnu. U Busovači je rasadnik površine 10 ha a u Bugojnu 3 ha. Kapacitet ova dva rasadnika je takav da može podmirivati potrebe za šumskim sadnicama. Nabavke sa strane se vrše samo radi popune asortimana u pogledu vrsta i uzrasta. Zbog toga u doglednoj budućnosti nema potrebe za osnivanjem novih šumskih rasadnika. Ulaganje u šumsko-uzgojne mjere iz naknada za opće-korisne funkcije šuma je nisko i nezadovoljavajuće i prema podacima iz izvještaja Ureda za reviziju institucija u FBiH od marta 2014. godine ova ulaganja su niža u odnosu na druge kantone. Za opće-korisne funkcije šuma u SBK/KSB je u periodu od 2010. do 2012. godine prikupljeno financijskih sredstava u iznosu: - u 2010. godini 800.000 KM 134 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina - u 2011. godini 600.000 KM - u 2012. godini 600.000 KM. Prikupljena sredstva nisu utrošena za šumsko-uzgojne mjere u navedenom periodu, nego su iskorištena najviše za financiranje rada čuvarske službe i bila dovoljna kako bi se financirale šumsko-uzgojne mjere. 2.14.4. Certificirane šume – FSC Vijeće za nadzor šuma (engl. Forest Stewardship Council - FSC) je međunarodna organizacija koja se brine za odgovorno gospodarenje šumama diljem svijeta. To je neovisna, nevladina i neprofitna udruga osnovana 1993. godine. Cilj organizacije je osigurati šumarstvo koje se provodi prema ekološki odgovornom, društveno korisnom i ekonomski isplativom načinu. Drugim riječima, kako bi se šumama u svijetu gospodarilo prema uravnoteženom načinu kroz društveno, ekološko i ekonomsko gledište. U svrhu ostvarenja tog cilja, organizacija se obraća potrošačima. FSC potrošačima daje mogućnost odabira proizvoda pomoću oznake koja jamči da je proizveden po načelima održivog gospodarenja. Zbog transparentnosti, FSC podupiru mnoge udruge za zaštitu okoliša, te organizacije za razvoj, što FSC čini još priznatijim brendom. Proizvodi poput drveta i papira, koji potječu iz FSC certificiranih šuma prepoznaju se po FSC oznaci. Kako bi oznaka bila vjerodostojna, svaka faza u lancu dobave od sječe drva u šumi do izrade konačnog proizvoda mora biti certificirana. Na primjer, ako vlasnik šume, tvornica papira, trgovac papira na veliko i štamparija imaju dokaz o proizvodnji prema FSC kriterijima, tada se proizvod smije označiti i prodati kao FSC proizvod. Svaku provedbu FSC certifikacije vrše neovisni revizori. Šume na području SBK/KSB još uvijek nemaju ovaj certifikat ali se vode pripremne aktivnosti na njegovom uvođenju. Certifikacija održivog gospodarenja državnim šumama po standardnom FSC sistemu treba da osigura zaustavljanje mogućih negativnih utjecaja koji bi doveli do smanjenja površina pod šumom, poboljšanje kvaliteta upravljanja šumama, nesmetan i bolji pristup tržištu, unapređenje stanja kvaliteta okoliša, bolji privredni i socijalni razvoj itd. 2.14.5. Zaštita, korištenje i upravljanje šumama i šumskim zemljištem Šume na području SBK/KSB se odlikuju relativnom očuvanošću šumskih ekosistema, tj. njihovom prirodnošću, za razliku od šuma na nekim drugim područjima FBiH, što predstavlja izvanrednu komparativnu prednost ovog Kantona. Zaštita šuma se vrši provođenjem općih i posebnih mjera. Opće mjere obuhvataju kontinuirane aktivnosti na zaštiti šuma od: štetnih insekata i drugih životinja (glodari, ptice, divljač, stoka), uzročnika bolesti, požara i ostalih štetnih faktora (abiotski, antropogeni i drugi). Posebne mjere se odnose na konkretne aktivnosti u pojedinim kategorijama šuma, odnosno njihovim dijelovima definirane stanjem šuma i to za visoke šume bukve, čiste i mješovite šume jele i smrče i mješovite šume bukve jele i smrče, šumske zasade (kulture) četinara i izdanačke šume lišćara. Upravljanje šumama i šumskim zemljištem na području SBK/KSB vrši Kantonalna uprava za šumarstvo SBK/KSB i Š.G.D. ˝Šume Središnje Bosne˝/ŠPD ˝Srednjobosanske šume˝ doo Donji Vakuf. Upravljanje šumama se vrši po sistemu integralnog upravljanja, čime se obezbjeđuje održivo iskorištavanje i zaštita svih vrijednosti šuma. Osnovni strategijski cilj jeste obezbjeđenje trajnosti, ravnomjernosti i kontinuiteta proizvodnje drvene mase radi podmirenja potreba, ali i obezbjeđenje svih ostalih funkcija šume, što uključuje ekološke funkcije i zaštitu biodiverziteta. Dugoročno i trajno opredjeljenje šumarstva SBK/KSB su visoke preborne šume, grupimične ili stablimične strukture, sa prirodnom obnovom, prilagođene mikrostanišnim mozaičnim terenima koji će maksimalno koristiti biosfernu razmjenu, što je moguće više koristiti zemljišne potencijale i edafske uvjete, radi povećanja kvalitativnog i kvantitativnog prirasta, održavanja prirodnog biodiverziteta i održavanja i unapređivanja polivalentnih funkcija šuma. Većina divljih deponija registriranih na području SBK/KSB su, zbog neriješenog problema prikupljanja i zbrinjavanja otpada iz velikog broja naseljenih mjesta ruralnog područja (sela i zaseoka), pa i kompletnih općina (kao što je slučaj općine Dobretići), locirane unutar državnih šuma i šumskog zemljišta. Procijenjena površina divljih odlagališta otpada unutar šuma i šumskog zemljišta na području SBK/KSB iznosi 114.145 m2, dok procijenjena količina različitih vrsta otpada (miješani, komunalni, klaonički 135 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina industrijski) odloženih na ovim lokacijama iznosi 326.205 m3 od čega preko 270.000 m3 čini komunalni otpad35. Uklanjanje i saniranje divljih deponija lociranih unutar šume zahtjeva značajna finansijska sredstva koja sektor šumarstva iz pripadajućih prihoda i namjenskih sredstava utvrđenih Zakonom o šumama SBK/KSB, nije u mogućnosti u dovoljnoj mjeri obezbijediti. 2.14.6. Identifikacija problema Problemi u oblasti zaštite, korištenja i upravljanja šumama i šumskim zemljištem su slijedeći: nedosljedno provođenje propisa, bespravna sječa miniranost terena (12.708,48 ha), klizišta, odroni, kamenolomi i pozajmišta materijala, oštećenja šuma požarima, zagađenje šuma i šumskog zemljišta čvrstim otpadom, bespravna i neplanska gradnja objekata i šumskih puteva, izostanak općekorisnih funkcija šuma, nizak nivo prikupljanja financijskih sredstava za opće korisne funkcije šuma, uzurpacije šumskog zemljišta i šuma (od strane fizičkih i pravnih lica), neproduktivne šume, uništavanje potencijala šumskih zemljišta, neefikasno iskorištavanje sporednih proizvoda šume, izdanačke šume, šumske goleti, oštećenja šumskih ekosistema ispašom stoke. 2.14.7. Zaključci i prijedlozi U skladu sa analizom gore navedenih problema, identifikovani su ciljevi i mjere koje treba realizovati u narednom periodu: deminiranje i saniranje šuma, efikasnija zaštita i čuvanje šuma u cilju smanjivanja i eliminiranja bespravne sječe, pošumljavanje šumskih goleti, stvaranje uvjeta za intenzivniju konverziju neproduktivnih šuma u produktivne šumske sastojine, izraditi plan uklanjanja divljih deponija lociranih unutar šuma i šumskog zemljišta za šta je preduslov uvođenje odgovarajućeg sistema prikupljanja i zbrinjavanja otpada iz naseljenih mjesta gdje to trenutno nije riješeno na ispravan način. Daljnje odlaganje otpada na saniranim deponijama je potrebno onemogućiti kroz pojačan inspekcijskih nadzor komunalne i šumarskolovne inspekcije, te cjelovit svakodnevni angažman čuvarske službe u sklopu Kantonalne uprave za šumarstvo, otkrivanje i efikasnije rješavanje uzurpacija šumskog zemljišta i šuma, te efikasnija kontrola, preventivno djelovanje u cilju sprečavanja pojave šumskih požara i zaštite od požara, efikasniji rad inspekcijskih službi, intenziviranje pošumljavanje i realizacija šumskouzgojnih radova, intenziviranje rekultivacije šuma, stvaranje uvjeta za osiguranje i unapređenje općekorisnih funkcija šuma, inventarisanje šuma u privatnom vlasništvu i propisivanje načina njihovog upravljanja, 35 Podaci dobiveni od Kantonalne uprave za šumarstvo SBK/KSB. 136 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina izvršiti identifikaciju i inventarizaciju vrsta šumskih plodova da se zna čime se raspolaže u šumama SBK/KSB, stvaranje uvjeta za iskorištavanje sporednih proizvoda šume, kao što su: ljekovito bilje, gljive, jestivo bilje, šumski plodovi, eterična ulja i proizvodi šumske faune, donijeti Program zaštite i uzgoja divljači i unapređenja lovstva, organizovati efikasnu lovočuvarsku službu, edukacija stanovništva i jačanje svijesti o zaštiti šuma, sanacija klizišta, odrona i pozajmišta pošumljavanjem. 137 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 3 ODGOVORI POLITIKA 3.1 INSTITUCIONALNA STRUKTURA 3.1.1 Državni nivo Pitanja zaštite okoliša nisu uključena u deset tačaka u kojima su Ustavom Bosne i Hercegovine36 definirane nadležnosti državnih institucija, te stoga spadaju pod sljedeću odredbu: ''Sve vladine funkcije i ovlaštenja koja nisu ovim Ustavom izričito povjerena institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima.'' (Član III, stav 3.). Na osnovu Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06 i 88/07), nadležno tijelo za oblast okoliša, na nivou države BiH je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO BiH), odnosno Sektor za prirodne resurse, energetiku i zaštitu okoline/životne sredine ovog ministarstva. MVTEO BiH je odgovorno za vršenje dužnosti u vezi s definiranjem, politika i osnovnih principa, koordiniranje aktivnosti i harmoniziranje planova entitetskih vlasti i organa na međunarodnom nivou za zaštitu okoliša, razvoj i upotrebu prirodnih resursa. Međutim, uloga MVTEO BIH je ograničena činjenicom da ono nema neophodne pravne ovlasti za donošenje zakona i provedbenih propisa, što je posljedica podijeljenih nadležnosti koje proizlaze iz Ustava BiH. 3.1.2 Federacija BiH Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine37, utvrđene su nadležnosti FBiH i kantona u oblasti zaštite okoliša. U pogledu kreiranja politike okoliša i korištenja prirodnih resursa (član III.2), ove odgovornosti „mogu biti ostvarene zajednički ili odvojeno, ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti“ (Član III.3.). Ministarstvo nadležno za okoliš u FBiH je Federalno ministarstvo okoliša i turizma. U okviru ovog ministarstva formirani su sljedeći sektori, od kojih je svaki odgovoran za određenu vrstu poslova iz oblasti okoliša: Sektor okoliša U Sektoru okoliša obavljaju se poslovi: pripreme i koordiniranje dugoročnih strateških dokumenata o vođenju politike u oblasti okoliša, prirode i drugih komponenti okoliša (zrak, voda, tlo, otpad), koordiniranje pripreme kratkoročnih i dugoročnih planova zaštite i unaprjeđenje postojećeg stanja okoliša za Federaciju, pripremanje stručnih podloga za izradu zakonskih propisa, podzakonskih i drugih akata iz oblasti zaštite okoliša i prirode. Poduzimanje mjera u cilju zaštite, zraka, vode, tla, poduzimanje mjera upravljanja otpadom, praćenje međunarodnih propisa. Sektor za okolinske dozvole U Sektoru za okolinske dozvole obavljaju se poslovi: učestvovanje u pripremi kratkoročnih i dugoročnih planova prevencije, zaštite i unapređenja postojećeg stanja okoliša Federacije, vođenje postupaka prethodne procjene utjecaja na okoliš, vođenje upravnih postupaka, izdavanja okolinskih dozvola za postrojenja i instalacije iz područja svoje nadležnosti, uspostavljanje i vođenje katastra zagađivača i registar zagađivanja u skladu sa zakonima i provedbenim propisima, vođenje postupaka strateške procjene utjecaja na okoliš kod izrade dokumenata prostornog uređenja. Sektor za realiziranje projekata 36 Ustav Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 25/09) 37 Ustav Federacije Bosne i Hercegovine sa amandmanima (“Službene novine Federacije BiH“, br. 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 63/03, 9/04, 20/04, 33/04, 71/05, 72/05 i 88/08) 138 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina U Sektoru za realizaciju projekata obavljaju se poslovi: implementacija projekata po zaduženju od strane Ministarstva i Vlade Federacije, upravljanje realizacijom u skladu sa zahtijevanim međunarodnim i domaćim propisima i procedurama (Svjetska Banka, Evropska Komisija, važeća legislativa u BiH i ostalo), sveobuhvatno upravljanje kako tehničkih tako i financijskih komponenata projekata, koordinacija aktivnosti sa institucijama na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou za potrebe implementacije projekata. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je nadležno za sektor voda na nivou FBiH. Ovo ministarstvo obavlja upravne, stručne i druge poslovi iz oblasti poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva i veterinarstva, upravljanje vodnim područjima (vodno područje Jadranskog mora i vodno područje rijeke Save). Sektor za vode učestvuje u pripremanju strategija i razvojnih politika upravljanja vodama, vodoprivrednim objektima i javnim vodnim dobrom (iz oblasti korištenja voda, zaštite voda i zaštite od štetnoga djelovanja voda i praćenje stanja voda. Vrši koordinaciju u upravljanju vodama sa županijama/kantonima. Sektor za šume priprema zakone i druge propise iz oblasti šumarstva, prati rad i djelovanje kantonalnih ministarstava nadležnih za poslove šumarstva i lovstva, te prati poslovanje šumsko-gospodarskih društava. Pored ova dva ministarstva, nekoliko drugih tijela u FBiH se također bave pitanjima okoliša putem njihovog učešća u usvajanju zakona i podzakonskih akata, izdavanja okolinskih dozvola i rješavanja različitih pitanja vezanih za oblast okoliša. To su ostala ministarstva, nezavisne uprave i institucije, te institucije povezane sa ministarstvima. Ostala ministarstva koja imaju sekundarnu odgovornost po pitanju okoliša su ministarstva nadležna za zdravstvo, industriju, energetiku i rudarstvo. Pregled ostalih relevantnih ministarstava i institucija na federalnom nivou je dat u nastavku. Tabela 59. Nadležnosti i odgovornosti drugih relevantnih ministarstava i institucija Federacije BiH u oblasti okoliša Institucija/sektor/odjel Odgovornosti Federalno ministarstvo prostornog uređenja Izdaje urbanističku saglasnost, na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja kantonalnog ministarstva prostornog uređenja za građevine i zahvate koji su od značaja za Federaciju BiH kao što su građevine za korištenje voda, pogoni za odlaganje otpada za: spaljivanje, hemijsku obradu, i deponovanje opasnog otpada, pogoni, postrojenja i skladišta za koje postoji opasnost od nesreća većih razmjera itd., a u skladu sa Uredbom o građevinama i zahvatima od značaja za 38 Federaciju Federalno ministarstvo zdravstva (Sektor za javno zdravlje, monitoring i evaluaciju) Vrši pravne, stručne i druge poslove koji se odnose na nadležnosti FBiH u oblasti zdravstva. Također ima relevantne nadležnosti nad javnim zdravstvom i sanitarnim inspekcijama. Uloga javnog zdravlja je očuvanje zdravlja stanovništva putem organiziranih sveobuhvatnih aktivnosti društva usmjerenih na sprečavanje nastanka faktora rizika koji dovode do pojave bolesti, što se odnosi i na očuvanje okoliša/životne sredine. Federalno energije, industrije Nadležno za korištenje prirodnih resursa i izradu energetskih politika. Ovo Ministarstvo, između ostalog, učestvuje u pripremi i realizaciji programa zaštite okoliša, te ispunjava obaveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici, među kojima je i „promocija i unapređenje energetske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora energije“. Izdaje energetske dozvole za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih postrojenja. Donosi Pravilnik o kategorizaciji, klasifikaciji, proračunu rezervi podzemnih voda i vođenju evidencije o njima. ministarstvo rudarstva i Federalna uprava inspekcijske poslove za Fond za zaštitu okoliša FBiH 38 Provođenje propisa i kontrola na polju zaštite okoliša. Prikupljanje i distribucija finansijskih sredstava za zaštitu okoliša na teritoriji „Službene novine FBiH“ broj 85/07 139 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Institucija/sektor/odjel Odgovornosti Federacije, podsticanje i finansiranje pripreme, provođenja i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređenja stanja okoliša i korištenja obnovljenih izvora energije. Agencije za vodno područje rijeke Save i Jadranskog mora Organiziranje, prikupljanje i distribucija podataka o vodnim resursima u skladu sa odredbama Zakona o vodama, uključujući i uspostavu i održavanje informacionog sistema vodoprivrede (ISV); Hidrološki monitoring i monitoring kvaliteta voda, monitoring ekološkog stanja površinskih voda, priprema izvještaja o stanju voda i predlaganje potrebnih mjera; Priprema plana upravljanja vodama za pripadajuće vodno područje, izdavanje vodnih akata na osnovu kojih se izdaje okolinska dozvola i dr. Zavod za agropedologiju Federacije BiH Vrši monitoring (praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta i promjena u i na tlu kao i druge poslove koji se odnose na ostvarivanje programa i politike koju utvrdi Vlada i Parlament Federacije BiH Federalni geologiju Vrši vođenje slijedećih katastara: a) Katastar ležišta i pojava mineralnih sirovina FBiH, b) Katastar podzemnih pitkih voda FBiH, c) Katastar mineralnih, termalnih i termomineralnih voda FBiH i d) Katastar klizišta FBiH. Utvrđuje i predlaže Vladi Federacije strateške mineralne sirovine sa prijedlogom mjera za njihovo korištenje i predlaže politiku geoloških istraživanja na prostoru Federacije. Daje prijedloge Vladi FBiH i Federalnim ministarstvima o potencijalnim prostorima za istraživanje mineralnih sirovina. zavod za Federalni hidrometeorološki zavod Federalni statistiku zavod Federalni hidrometeorološki zavod odgovoran je za praćenje kvaliteta zraka. Zavod prikuplja podatke iz brojnih stanica koje su postavljene na različite lokacije na teritoriji FBiH i upravlja istim. Federalni hidrometeorološki zavod o rezultatima praćenja izvještava Federalno ministarstvo za okoliš, Federalno ministarstvo zdravstva, odnosno u okviru njih zavode i institute za javno zdravstvo, zavode za statistiku i javnost u BiH, Evropsku agenciju za okoliš i Sekretarijat relevantnih konvencija koje je BiH ratificirala, potpisala ili kojima je pristupila. za Objavljuje podatke o količinama, vrstama i tokovima proizvedenog otpada iz industrija, zanata i ostalih procesa (prerađivačka industrija, vađenje ruda i kamena i dr. Prati proizvodnju i zbrinjavanje otpada putem statističkih obrazaca koje popunjavaju komunalna preduzeća) prikuplja, organizira, obrađuje i objavljuje podatke u vezi s vodnim resursima. 3.1.3 SBK/KSB U SBK/KSB pitanja iz oblasti okoliša su u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova. Ovo ministarstvo, između ostalog, provodi aktivnosti zaštite i unapređenja okolice, koordinaciju aktivnosti na istraživanju, planiranju, funkcioniranju i praćenju stanja i kontrole okolice. Također obavlja inspekcijski nadzor u svim oblastima iz svoje nadležnosti. U sastavu Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB, kao osnovna organizaciona jedinica djeluje Odjeljenje za zaštitu okoliša. U nadležnosti ovog Odjeljenja su sljedeći poslovi: priprema i koordiniranje dugoročnih strateških dokumenata o vođenju politike u oblasti okoliša, prirode i drugih komponenti okoliša (zrak, voda tlo, otpad), koordiniranje pripreme kratkoročnih i dugoročnih planova zaštite i unapređenje postojećeg stanja okoliša, priprema stručnih podloga za izradu zakonskih propisa, podzakonskih i drugih akata iz oblasti zaštite okoliša i prirode, razradu i poduzimanje mjera u cilju cjelovitog očuvanja okoliša, prirodne zajednice (biocenoze); racionalno korištenje prirodnih izvora i energije sukladno principima održivog razvoja bez znatnijeg narušavanja ekološke ravnoteže, skrbi o stalnom očuvanju izvornosti biološke raznolikosti (diverziteta) i prirodnih biocenoza i očuvanju ekološkog balansa (stabilnosti) i očuvanju žive i nežive prirode; učestvuje u pripremi kratkoročnih i dugoročnih planova prevencije, zaštite i unapređenja postojećeg stanja okoliša Kantona; vođenje upravnog postupka-izdavanje okolinskih dozvola za postrojenja i instalacije iz područja 140 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina svoje nadležnosti, uspostavljanje i vođenje registra zagađivača u skladu sa zakonima i provedbenim propisima, skrbi se o zaštiti zaštićenih područja i druge poslove u skladu sa zakonom. U skladu sa Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva, u Odjeljenju za zaštitu okoliša su predviđena sljedeća radna mjesta sa jasno definiranim funkcijama: Pomoćnik ministra, a) učestvuje u pripremi i izradi okolišne, planske i razvojne dokumentacije, sa ciljem utvrđivanja politike zaštite okoliša, b) provodi i izvršava zakone, druge propise i opće akte iz oblasti zaštite okoliša i s tim u vezi utvrđuje stanje u oblasti, c) koordinira pripremu i poduzima odgovarajuće mjere, u vezi sa utvrđenim stanjem u oblasti, radi sprječavanja i otklanjanja štetnih posljedica po okoliš, d) u vezi sa utvrđenim stanjem u oblasti pokreće inicijative za donošenje zakona i drugih propisa iz oblasti zaštite okoliša, uz davanje odgovarajućih prijedloga i stručnih mišljenja, koja trebaju da posluže kao temelj za donošenje istih i aktivno učestvuje i njihovom donošenju, e) poduzima odgovarajuće radnje i daje stručna mišljenja koja će služiti kao temelj u postupku koji se vodi po podnesenim zahtjevima stranki za izdavanje okolišnih i drugih dozvola, f) izrada izvješća o stanju zaštite okoliša; Stručni savjetnik za zaštitu okoliša (1 izvršilac - popunjeno), a) vrši izradu analiza, izvještaja i informacija i drugih stručnih analitičkih materijala u vezi sa zaštitom zraka, vode, tla, flore i faune kao i područja pod posebnom zaštitom, b) provodi i izvršava zakone, druge propise i opće akte iz oblasti zaštite okoliša i s tim u vezi utvrđuje stanje u oblasti, c) priprema i poduzima odgovarajuće mjere, u vezi sa utvrđenim stanjem u oblasti, radi sprječavanja i otklanjanja štetnih posljedica, d) u vezi sa utvrđenim stanjem u oblasti pokreće inicijative za donošenje zakona i drugih propisa iz oblasti zaštite okoliša, uz predlaganje odgovarajućih prijedloga i stručnih mišljenja, koja trebaju da posluže kao temelj za donošenje istih, e) vrši informiranje nadležnih organa o stanju u oblasti zaštite okoliša i osigurava učešće javnosti u svim postupcima izdavanja okolišnih dozvola, f) priprema izvješća o stanju zaštite okoliša; Stručni savjetnik za zaštitu okoliša i koordinator za deminiranje (2 izvršioca – popunjeno 1 mjesto), a) priprema dokumentaciju potrebnu za stavljanje pod posebnu zaštitu područja prirodnih vrijednosti, c) poduzima odgovarajuće radnje i predlaže stručna mišljenja koji će služiti kao temelj za izdavanje dozvola za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom i vršitelje aktivnosti koji ne podliježu obvezi pribavljanja okolišne dozvole, d) priprema i poduzima potrebne aktivnosti na izradi katastra i baze podataka iz oblasti zaštite okoliša, e) vodi registar pogona i postrojenja i zagađivanja okoliša (zrak, voda i tlo) iz pogona i postrojenja, te koordinira s općinskim službama i u vezi s tim informira inspektore zaštite okoliša, f) vrši poslove iz oblasti razminiranja; Stručni savjetnik za upravno rješavanje i normativnu djelatnost iz oblasti zaštite okoliša (1 izvršilac – nije popunjeno), vrši pravne poslove Odjeljenja; Inspektor za zaštitu okoliša (2 izvršioca - popunjeno 1 mjesto), poduzima inspekcijske radnje na utvrđivanju stanja izvršavanja propisa zaštite okoliša i drugih propisa kod subjekata; Viši referent (1 izvršilac - popunjeno), obavlja administrativne poslove Odjeljenja. U Odjeljenju je trenutno uposleno 5 osoba od ukupno predviđenih 8 radnih mjesta. Postoji realna potreba za popunjavanjem preostalih radnih mjesta, s obzirom na postojeći obim posla Odjeljenja. Ministarstvo šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede SBK/KSB je nadležno za sektor voda na nivou kantona. Ovo ministarstvo je nadležno za pitanja uređivanja režima voda, zaštite voda i zaštite od štetnog dejstva voda, zatim zaštite od erozije, bujica i elementarnih nepogoda, vodosnabdijevanje stanovništva i industrijsku vodu, hidromelioraciju, korištenje voda u energetske i rekreativne svrhe, planiranje vodoprivrednih aktivnosti u oblasti upotrebe i zaštite voda na području Kantona. Također vrši poslove organizacije, unapređenja, izrade i praćenja istraživačkih projekata u ovim oblastima, priprema nacrte zakona i drugih propisa iz svoje nadležnosti, te vrši inspekcijski nadzor u svim oblastima iz svoje nadležnosti. U ovom ministarstvu formirane se sljedeće unutrašnje organizacione jedinice: Odjeljenje šumarstva, Odjeljenje poljoprivrede, prehrambene industrije i veterinarstva, 141 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Odjeljenje vodoprivrede, Inspektorat. Sukladno Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede u Odjeljenju vodoprivrede su predviđena sljedeća radna mjesta: Pomoćnik ministra koji rukovodi Odjeljenjem (1 izvršilac - popunjeno), i s tim u vezi vrši sljedeće poslove i zadatke: učestvuje u izradi prednacrta, nacrta i prijedloga zakona i drugih akata, organizira rad Odjeljenja, inicira izradu vodoprivrednih aktivnosti na teritorij Kantona, inicira donošenje programa za provođenje planova koje donosi Federacija, iniciranje i usmjeravanje naučnoistraživačkog rada od interesa za Kanton i učešće u organizaciji vodoprivrednih megaprojekta, obezbjeđuje kontrolu utroška sredstava iz budžeta Kantona, itd. Viši stručni saradnik za upravljanje vodama i razvoj vodnog resursa (1 izvršilac - popunjeno): priprema programe istraživanja u vodoprivredi i predlaže metodološka rješenja; izrađuje odgovarajuće materijale kojima se vrši informisanje nadležnih organa o stanju i problemima u vodoprivredi i predlaže mjere radi utvrđivanja politike i mjera za uređivanje određenih pitanja; prati i proučava stanje i pojave u vodoprivredi na osnovu prikupljanja podataka; koordinira izradu i donošenje vodoprivrednih osnova, planova razvoja, bilansa voda, plana odbrane od poplava i programa; usmjerava i koordinira korištenje voda; i dr. Viši stručni saradnik za zaštitu od štetnog djelovanja voda (1 izvršilac – nije popunjeno): priprema metodologiju za funkcionisanje sistema odbrane od poplava na području Kantona; izrađuje izvještaje i druge materijale kojima se vrši informisanje Vlade Kantona i drugih organa o stanju i problemima u oblasti vodoprivrede; utvrđivanje zaštitnih zona izvorišta; učestvuje u izradi katastra objekata i javnog vodnog dobra; priprema prijedlog pojedinačnih rješenja o pripadnosti zemljišnih čestica javnom vodnom dobru; prati i proučava stanje i pojave u zaštiti od štetnog djelovanja voda; i dr. Stručni saradnik za zaštitu voda (1 izvršilac – nije popunjeno): vrši stručnu obradu sistematskih rješenja od značaja za oblast vodoprivrede; vrši izradu analitičkih, informativnih i drugih materijala u okviru propisane metodologije; prati i proučava promjene i pojave u vodoprivredi i izradi potrebne dokumentacije i drugih materijala o tim pojavama i promjenama; vrši prikupljanje, sređivanje, evidentiranje, kontrolu, mjerenje i obradu podataka prema metodološkim i drugim uputstvima; i dr. Stručni saradnik za obrade, vodoprivredni informativni sistem (VIS) i registre (1 izvršilac – nije popunjeno): priprema analitičke, informativne i druge materijale; prati stanje vodnog informacionog sistema VIS-a i aktualizira podatke za VIS iz nadležnosti Odjeljenja i iste dostavlja Inspekciji; vodi knjigu i vodne katastre iz nadležnosti Ministarstva po propisanoj metodologiji i druge evidencija u Odjeljenju; i dr. U Odjeljenju vodoprivrede su trenutno uposlene 2 osobe od ukupno predviđenih 5 radnih mjesta. Obzirom da se najveći dio vremena u ovom odjeljenju posvećuju upravnim poslovima (rješavanje zahtjeva za izdavanje vodnih akata, koncesija itd.) malo vremena preostaje za izvršavanje drugih poslova ovoga odjeljenja kao što je npr. kreiranje politika o ovoj oblasti, stoga postoji potreba za upošljavanjem dodatnih uposlenika. U inspektoratu ovog Ministarstva zaposleni su sljedeći inspektori: 2 šumarska inspektora, 3 poljoprivredna inspektora, 3 veterinarska inspektora, 1 vodni inspektor. Pored ova dva ministarstva određene nadležnosti imaju i drugi organi uprave čiji pregled je dat u nastavku. Tabela 60. Nadležnosti i odgovornosti drugih ministarstava SBK/KSB u oblasti okoliša Institucija/sektor/odjel Odgovornosti Ministarstvo zdravstva i socijalne politike Razvoj i unapređenje zdravstvene zaštite i zdravstvene djelatnosti preko mreže zdravstvenih ustanova u vlasništvu Kantona, općina, domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba, promet lijekova; uspostavu jedinstvenog informacionog sistema u oblasti zdravstva; inspekcijski nadzor u sanitarnoj, 142 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Institucija/sektor/odjel Odgovornosti zdravstvenoj i farmaceutskoj oblasti; vođenje registra ustanova zdravstvene zaštite za područje Kantona; pripremanje nacrta zakona i drugih propisa iz nadležnosti Ministarstva i dr. U okviru Ministarstva je zaposleno 5 sanitarnih inspektora. Ministarstvo privrede Obavlja upravne, stručne i druge poslove utvrđene zakonom koji se odnose, između ostalog, na: praćenje i proučavanje stanja u oblasti energetike, rudarstva; utvrđivanje i praćenje energetskog bilansa; raspodjela i distribucija električne energije; pripremanje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju električne energije i osiguranje njihove dostupnosti; utvrđivanje bilansa proizvodnje uglja i drugih mineralnih sirovina; korištenje prirodnih resursa i vođenje postupka davanja koncesija shodno zakonima Federacije i Srednjobosanskog kantona; iskorištavanje mineralnih sirovina i organiziranje proizvodnje shodno sa politikom Federacije i Srednjobosanskog kantona u okviru zakona; inspekcijski nadzor u svim oblastima iz nadležnosti Ministarstva. Na Slici 27 je dat shematski prikaz institucionalne strukture u oblasti okoliša u BiH sa osvrtom na SBK/KSB. 143 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina BOSNA I HERCEGOVINA Parlamentarna Skupština Predsjedništvo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Vijeće ministara BiH Direkcija za evropske integracije FEDERACIJA BIH Agencija za statistiku Agencija za lijekove i medicinska sredstva Parlament i Vlada FBiH Fond za zaštitu okoliša FBiH, ostale federalne uprave i upravne organizacije Ministarstva u FBiH Federalno ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva Agencija za vodno područje sliva rijeke Save Agencija za vodno područje Jadranskog mora Federalno ministarstvo zdravstva Federalno ministarstvo okoliša i turizma Kantonalni parlament i kantonalna vlada Kantonalna ministarstva Ministarstvo šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede SBK Min. prost. uređ., građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK Kantonalne uprave i upravne organizacije Ministarstvo zdravstva SBK Općine Slika 27. Institucionalna struktura u BiH u oblasti okoliša sa osvrtom na SBK/KSB 3.2 POLITIKA OKOLIŠA 3.2.1 Zakonski propisi iz oblasti zaštiti okoliša Pravni okvir u oblasti zaštite okoliša čini sljedeći set zakona: Zakon o zaštiti okoliša („Službene novine FBiH“, broj: 33/03, 38/09), Zakon o zaštiti prirode („Službene novine FBiH“, broj: 66/13), Zakon o upravljanju otpadom ("Službene novine FBiH", broj: 33/03, 72/09), Zakon o zaštiti zraka ("Službene novine FBiH", broj: 33/03, 04/10), 144 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Zakon o Fondu za zaštitu okoliša FBiH ("Službene novine FBiH", broj: 33/03). Od usvajanja seta federalnih okolinskih zakona 2003. godine, do danas, usvojen je i znatan broj podzakonskih akata koji detaljnije regulišu primjenu sektorskih zakona. Pregled relevantnih federalnih propisa i propisa Srednjobosanskog kantona po oblastima sa osvrtom na odredbe koje se odnose na obaveze kantona u FBiH u pogledu zaštite okoliša je dat u nastavku. Tabela 61. Relevantni propisi FBiH i SBK/KSB u oblasti zaštite okoliša Zakon / pravilnik / uredba Naziv nadležnog tijela/organa Opis nadležnosti ZAŠTITA OKOLIŠA Zakon o zaštiti okoliša („Službene novine FBiH“, broj: 33/03 i 89/09) Skupština Kantona Kantonalno ministarstvo nadležno za okoliš donosi Kantonalni plan zaštite okoliša na period od najmanje 5 godina, a u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša FBiH (članovi 45, 46, 49., stav 6. i 7, 117. stav 7.); može donijeti propis kojim će regulirati donošenje općinskih planova zaštite okoliša i njihov sadržaj (član 49., stav 8.); osniva Kantonalni fond za zaštitu okoliša (član 101.) i utvrđuje visinu i način obračuna i raspodjele sredstava iz Fonda (član 102., stav 2). dostavlja podatke neophodne za rad sistema informiranja o okolišu (član 22. stav 3.) po službenoj dužnosti zahtijeva upis podataka u zemljišne knjige i katastar nekretnina, u slučaju kad je odgovornost zagađivača utvrđena od suda (član 24., stav 2.) kantonalni ministar za okoliš u saradnji sa kantonalnim ministrom nadležnim za nauku koordinira podršku i procjenu naučnih istraživanja u oblasti okoliša (član 25., stav 2.); osigurava stručnu edukaciju o okolišu u saradnji s drugim ministrima i podršku institucijama za instruiranje i obrazovanje javnosti (član 26., stav 2. i 3., član 27.) vodi upisnik o pogonima i postrojenjima i zagađivanjima i priprema godišnji izvještaj o izdatim dopuštenjima za pogone i postrojenja i dostavlja Federalnom ministarstvu (član 28. Stav 1. i 3.) uvodi naknadu za davanje informacija čiji troškovnik propisuje Federalno ministarstvo (član 35., stav 1 i 2.) u postupcima procjene uticaja na okoliš i izdavanja okolinskih dozvola za pogone i postrojenja iz svoje nadležnosti, osigurava učešće javnosti u odlukama o posebnim aktivnostima i animira javnost za učešće u raspravama prije podnošenja zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole (Član 36.), omogućava javnosti besplatan uvid u informacije relevantne za donošenje odluka, razmatra primjedbe, informacije, analize ili mišljenja javnosti i obavještava javnost o donesenoj odluci (član 37.) predlaže 10 članova u Savjetodavno vijeće za okoliš Federacije (član 41., stav 3) dostavlja Savjetodavnom vijeću planove iz oblasti okoliša radi zauzimanja stavova i davanja mišljenja (član 41., stav 6.) priprema prijedlog i donosi Kantonalni plan zaštite okoliša (član 49. stav 1. i 2.) podnosi izvještaj o provođenju Kantonalnog plana zaštite okoliša Skupštini Kantona svake druge godine (član 49., stav 7); 145 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Zakon / pravilnik / uredba Naziv nadležnog tijela/organa Opis nadležnosti izrađuje strategijsku procjenu okoliša kod izrade dokumenata prostornog uređenja i donošenja ekonomskih propisa (porezi i sl.) (član 51., stav 1 i 3). provodi postupak procjene utjecaja na okoliš,odobrava studiju o uticaju na okoliš, vrši izdavanje, ponovno razmatranje i izmjene okolinskih dozvola (član. 55. stav1., 64. stav 1., 68. stav 6., 85. stav 1. i 74. stav 1.) vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem odredbi zakona i propisa donesenih po osnovu zakona, vrši kontrolu da li operator postupa u skladu sa zahtjevima iz okolinske dozvole te donosi polugodišnji program inspekcije (član 90. stav 2.,4. i 5.) uspostavlja inspekciju i sistem kontrole te izrađuje program kontrole (član 91. Stav 1. i 2.) vodi evidenciju i revidira upisnik pogona i postrojenja i upisnik prijavljenih nesreća većih srazmjera (član 81. stav 1.) zabranjuje upotrebu ili puštanje u rad pogona i postrojenja ili dijelova pogona i postrojenja ukoliko postoje ozbiljni nedostaci kod mjera koje operator preduzima za sprečavanje ili ublažavanje nesreća ili ukoliko operator nije dostavio informaciju o stanju sigurnosti ili neku drugu traženu informaciju u navedenom roku (član 81. stav 2.) Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu („Službene novine FBiH“, broj: 19/04) Kantonalno ministarstvo nadležno za okoliš izdaje okolinsku dozvolu za pogone i postrojenja za koje nije potrebna PUO, za pogone i postrojenja ispod pragova utvrđenih pravilnikom te ona koja koji nisu navedena u pravilniku (član 2.) Pravilnik o registrima postrojenja i zagađivanjima („Službene novine FBiH“, broj: 82/07) Kantonalno ministarstvo nadležno za okoliš Poslije izvršene obrade podataka koje dobije od operatora postrojenja (član 8. stav 2) iste prosljeđuje nadležnom federalnom ministarstvu u propisanom elektronskom obliku kako je to propisano od strane nadležnog ministarstva, najkasnije do 30.09. tekuće godine za prethodnu godinu izvještavanja (član 10.stav 1.) Federalnom ministarstvu dostavlja: podatke o poslovnim subjektima i podatke o okolinskim i građevinskim dozvolama za sva druga postrojenja za koja je postupak izdavanja okolinskih dozvola u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, i podatke o poslovnim subjektima i podatke o građevinskim dozvolama za sva druga postrojenja koja imaju ili mogu imati štetan utjecaj na okoliš izuzev postrojenja kategorije A, najkasnije do 28.02. tekuće godine za prethodnu godinu izvještavanja Unosi podatke dostavljene od jedinice lokalne samouprave u bazu podataka najkasnije do 31.04. tekuće godine za prethodnu godinu izvještavanja (član 11. stav. 4) Skupština Kantona donosi kantonalni plan zaštite okoliša za Zakon o zaštiti Skupština i Vlada 146 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Zakon / pravilnik / uredba Naziv nadležnog tijela/organa okoliša („Službene novine SBK/KSB“, broj: 4/05) kantona Kantonalno ministarstvo nadležno za okoliš Općine Opis nadležnosti period od najmanje 5 godina (član 29, stav 5), Skupština Kantona donijet će kantonalni plan zaštite okoliša u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona (član 70, stav 1), Skupština Kantona donosi propis o osnivanju Kantonalnog fonda za zaštitu okoliša u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona (član 70, stav 2). vodi Registar pogona, postrojenja i onečišćavanja okoliša (član 21, stav 1), priprema godišnji izvještaj o izdanim dozvolama za pogone i postrojenja i dostavlja ga Federalnom ministarstvu okoliša (član 21, stav 2), pruža informacije o okolišu na transparentan i djelotvoran način koristeći se publikacijama u štampanom i elektronskom obliku koje su dostupne javnosti i instrumentima javnog obavještavanja (član 22, stav 1), obavlja nadzor nad provedbom kantonalnih zakona i drugih kantonalnih propisa iz oblasti zaštite okoliša (član 24, stav 1), analizira i procjenjuje stanje okoliša i djelatnosti zaštite okoliša te iskustva stečena u području zaštite, korištenja i razvitka okoliša (član 24, stav 1), uspostavlja sistema informisanja o okolišu u Kantonu i upravlja tim sistemom (član 24, stav 1), izdaje dozvole za korištenje okoliša, iz svoje nadležnosti, sukladno odredbama ovoga zakona i drugih propisa (član 24, stav 1), organizira poslove kojima je cilj sprječavanje ili smanjenje štetnih posljedica za okoliš (član 24, stav 1), rješava o žalbama na rješenja općinskih službi i obavlja druge poslove i zadaće zaštite okoliša iz nadležnosti Kantona (član 24, stav 1), priprema prijedlog kantonalnog plana zaštite okoliša i usklađuje ga s federalnom strategijom zaštite okoliša (član 29, stav 1), podnosi izvještaj o provođenju kantonalnoga plana zaštite okoliša Skupštini Kantona svake druge godine (član 29, stav 6), Vrši nadzor nad provedbom odredbi ovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona (član 55, stav 1), Obavlja poslove inspekcijskog nadzora iz svoje nadležnosti (član 55, stav 2). dostavljaju podatke neophodne za rad sistema informisanja o okolišu (član 15, stav 3), U okviru svoje nadležnosti, nadležne su za: zaštitu okoliša, sprječavanje i otklanjanje opasnosti i šteta za okoliš te obnovu i postupno poboljšanje stanja okoliša; za utvrđivanje prvenstvenih zadaća zaštite okoliša; za uspostavu pravnih, ekonomskih i tehničkih mjera u interesu zaštite okoliša; za razvitak, očuvanje i djelovanje sistema koji je temelj za dobivanje i obradbu podataka o mjerenjima, monitoringu, nadzoru i procjeni stanja okoliša te za davanje informacija o eventualnim utjecajima na okoliš (član 23, stav 1), Općinska služba mjerodavna za okoliš: 1. obavlja poslove i 147 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Zakon / pravilnik / uredba Naziv nadležnog tijela/organa Opis nadležnosti zadatke utvrđene ovim zakonom i drugim kantonalnim propisima; 2. izdaje dozvole za korištenje okoliša, iz svoje nadležnosti; 3. analizira i procjenjuje stanje okoliša i aktivnosti zaštite okoliša te iskustva stečena u području zaštite, korištenja i razvoja okoliša; 4. organizira poslove kojima je cilj sprječavanje ili smanjenje štetnih posljedica za okoliš; 5. obavlja i druge poslove i zadatke zaštite okoliša iz nadležnosti općine (član 25), Pravilnik o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu („Službene novine SBK/KSB“, broj: 05/06) Donose Općinske planove zaštite okoliša, a usklađuju ih s kantonalnim planom zaštite okoliša (član 26, stav 3), Obavlja poslove inspekcijskog nadzora iz svoje nadležnosti (član 55, stav 2). Kantonalno ministarstvo nadležno za okoliš - Izdaje okolinsku dozvolu za pogone i postrojenja za koje nije potrebna PUO i za one koji su ispod pragova nevedenih u federalnom pravilniku (član 2. stav 1.) Općinske službe - Izdaju okolinsku dozvolu za pogone i postrojenja ispod pragova utvrđenih ovim Pravilnikom, pogone i postrojenja koji nisu navedeni u Pravilniku i mogu imati negativan utjecaj na okoliš, a čije emisije premašuju uobičajene nivoe kućnih izvora emisija (član 3. stav 1.) Skupština kantona Donosi kantonalne planove zaštite kvaliteta zraka na period od najmanje pet godina, kao dio kantonalnih planova zaštite okoliša koji trebaju biti usaglašeni sa Federalnom strategijom zaštite kvaliteta zraka (član 4. stav 5.); Donosi Kantonalni akcioni plan zaštite kvaliteta zraka u oblastima u kojima su prekoračene granične vrijednosti kvalitete zraka jedne ili više zagađujućih materija (član 29., stav 2.); Donosi odluku o zabrani korištenja određenih drumova u slučaju prekomjernog zagađivanja (član 29., stav 5); Donosi pravilnik kojim može odrediti granične vrijednosti kvaliteta zraka niže od vrijednosti datih u federalnom Pravilniku o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak (Sl. novine FBiH, br. 12/05 i 5/05) (član 27., stav 3.); Objavljuje katastre emisija za zagađujuće materije zraka (član 26., stav 2.). Koordinira i usklađuje planove koji se tiču kvaliteta zraka sa Federalnim ministarstvom (član 4., stav 1.) Izrađuje Listu područja na kojima se ne može locirati nijedan novi tačkasti izvor emisija, što se posebno odnosi na pogone i postrojenja, postrojenja sa sagorijevanjem i postrojenja za spaljivanje otpada. U područjima iz stava 2. ovog člana se ne može vršiti ni značajnije proširenje postojećih djelatnosti (član 5., stav 2. i 3.) Vrši inspekcijski nadzor, ako je kantonalni organ izdao ZAŠTITA ZRAKA Zakon o zaštiti zraka („Službene novine FBiH“, broj: 33/03 i 4/10); Kantonalno ministarstvo nadležno za okoliš 148 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Zakon / pravilnik / uredba Naziv nadležnog tijela/organa Opis nadležnosti okolinsku dozvolu (član 33. stav 2.) Pravilnik o uslovima za rad postrojenja za spaljivanje otpada („Službene novine FBIH“, broj: 12/05 i 102/12) Kantonalno ministarstvo nadležno za okoliš Daje dozvole za spaljivanje otpada, revidira dozvole i poduzima odgovarajuće mjere za sprovođenje usklađenosti sa datim propisama (član 4. stav 5. i stav 8.) Kroz okolinsku dozvolu utvrđuje uvjete za ispuštanje otpadne vode od prečišćavanja ispusnih gasova iz postrojenja za spaljivanje ili suspaljivanje (član 8., stav 1.) Određuje lokaciju na kojoj se vrši uzorkovanje i mjerenje (član 10., stav 4) Odobrava periodična umjesto stalnih mjerenja, i smanjiti učestalost periodičnih mjerenja (član 11., stavovi 6., 7. i 8.) priprema listu postrojenja za spaljivanje i suspaljivanje i daje je na uvid javnosti (član 12., stav 3.) dozvolom utvrđuje maksimalni dozvoljeni period prekida, poremećaja ili kvara tokom kojeg bi se moglo desiti da koncentracije određenih tvari prekorače granične vrijednosti (član 13., stav 1.) Pravilnik o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definisanju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka ("Službene novine FBiH", broj: 1/12) Kantonalno ministarstvo nadležno za okoliš informiše javnost o kvalitetu zraka na osnovu podataka dobivenih iz instaliranog Sistema za praćenje kvaliteta zraka na području Tuzlanskog kantona. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u vazduh iz postrojenja za sagorijevanje („Službene novine FBIH“ broj: 03/13) Kantonalno ministarstvo nadležno za okoliš Određuje uvjete ispuštanja zagađujućih materija okolinskom dozvolom (član 6., stav 2.) Može ograničiti emisiju SO2 (član 13.) Zakon se ne primjenjuje jer je donesen prije usvajanja seta federalnih zakona o okolišu. Može propisati dodatne (strožije) uvjete od uvjeta iz Pravilnika o graničnim vrijednostima zagađujućih materija u otpadnim vodama za vode koje su u nadležnosti kantona (član 55. stav 4.) Donosi Odluku o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite prostiru na području više gradova ili općina u sastavu istog kantona (član 68. stav 3.) Planira mjere zaštite, gradnju i upravljanje zaštitnim vodnim objektima, a naročito gradnju nasipa, brana, pregrada, objekata za stabilizaciju dna i obala, objekata za odvođenje unutrašnjih voda (član 89. stav 1.) Zakon o zaštiti zraka („Službene novine SBK/KSB“, broj: 11/00) ZAŠTITA VODA Zakon o vodama („Službene novine FBiH“, broj: 70/06); Vlada kantona 149 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Zakon / pravilnik / uredba Naziv nadležnog tijela/organa Kantonalno ministarstvo nadležno okoliš Zakon o vodama za Vlada kantona („Službene novine SBK/KSB”, broj: 11/09) Kantonalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede šumarstva Ministarstvo zdravstva i i Opis nadležnosti Osigurava provođenje mjera aktivne odbrane od poplava (član 92. stav 1.) Uspostavlja instituciju koja je ovlaštena za korištenje sredstava iz vodnih naknada u skladu sa propisom iz člana 167. stav 1. ovog Zakona (član 177. stav 3.) Daje komentare na prijedlog strategije upravljanja vodama (član. 24. stav.4) Kantonalni ministar donosi plan o mjerama aktivne odbrane od poplava i načinu njihovog provođenja za područja uz površinske vode II kategorije na teritoriji kantona (član 92. stav 5.) Izdaje vodne akte za određene aktivnosti (član 139. Stav 2) Nadležno ministarstvo u okolišnu dozvolu integrira preporuke i mjere zaštite voda iz prethodne vodne saglasnosti (članom 112.) Donosi Odluku o odvodnji otpadnih voda s područja više općina (član 20. stav 4.), Donosi Odluku o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite prostiru na području više gradova ili općina u sastavu Kantona. utvrđuje granicu pojedinačnog vodnog dobra za površinske vode II. kategorije (član 4. stav 4), Kantonalni ministar donosi plan o mjerama odbrane od poplava i načinu njihovog provođenja, za područja uz površinske vode II. kategorije na području Kantona (član 27. stav 2.), Izdaje vodne akte za određene objekte i zahvate (član 35.), Ministarstvo izvršava poslove i zadatke utvrđene ovim Zakonom, a naročito: a) izradu godišnjih programa utroška sredstava vodnih naknada na području Kantona, u skladu sa planovima razvoja vodoprivrede na području Federacije, b) organizaciju, odnosno vršenje svih poslova i zadataka na izvršavanju programa iz tačke a) ovog člana, c) organizaciju istražnih radova, izradu investiciono – tehničke i druge dokumentacije i vršenje revizije te dokumentacije, d) vršenje svih investicionih poslova i nadzor nad izgradnjom vodnih objekata iz programa razvoja vodoprivrede Kantona, e) planiranje i prikupljanje sredstava za finansiranje poslova i zadataka iz programa razvoja vodoprivrede Kantona, f) izdaje vodne akte u skladu sa ovim Zakonom, g) vođenje informacionog sistema voda, h) saradnju sa općinama, privrednim društvima i drugim pravnim licima na području Kantona, i) saradnju sa Agencijom za vodno područje rijeke Save kod izrade planova razvoja vodoprivrede Kantona, izdavanja vodnih akata, j) pribavljanje stručnih mišljenja kod donošenja vodnih akata u nadležnosti Kantona i općina i o drugim pitanjima u oblasti vodoprivrede na području Kantona, k) vršenje i drugih poslova i zadataka u vezi sa ovim Zakonom (član 49), Provodi inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona, putem kantonalne vodne inspekcije (član 56. stav 1) Vrši nadzor nad provođenjem odredaba ovog Zakona koje se odnose na zdravstvenu ispravnost vode za (član 53. Stav 3).) 150 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Zakon / pravilnik / uredba Naziv nadležnog tijela/organa Opis nadležnosti socijalne politike ZAŠTITA PRIRODE Zakon o zaštiti prirode („Službene novine FBiH“, broj: 66/13) Zakon o zaštiti prirode (“Službene novine SBK/KSB”, broj:4/05) Zakon o proglašenju spomenika prirode Prokoško jezero ( „Službene novine SBK/KSB”, broj: Proglašava zaštićene prirodne vrijednosti iz člana 134, stav 1.a sukladno članu 144. stav 2. Donosi Program zaštite prirode za svoje područje. koji mora biti usklađen sa Federalnom strategijom zaštite prirode (član 184.) Prihvaća odgovarajuće Izvješće o stanju zaštite prirode na svom području (član 186. stav 4.) Dostavlja Izvješće o stanju zaštite prirode Federalnom ministarstvu svake dvije godine (član 199. stav 4.) Vlada kantona Donosi Plan upravljanja zaštićenim područjem na prijedlog nadležnog kantonalnog ministarstva (član 155. stav 1.) Kantonalno ministarstvo nadležno za okoliš Vrši poslove zaštite prirode iz nadležnosti kantona i Kantonalni zavod za zaštitu prirode (član 9. stav 2.) Vrši reviziju područja koja su proglašena zaštićenim prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti prirode 33/03 (član 19. stav 4.) Utvrđuje obveznu procjenu utjecaja na okoliš za namjeravani zahvat iz svoje nadležnosti (član 29. stav 1.) Vrši praćenje stanja i ugroženosti staništa (član 65. stav 6.) Donosi Plan upravljanja zaštićenim područjem (član 155. stav 2.) Osigurava javnost podataka u vezi zaštite prirode, osim ako posebnim zakonom ili aktom mjerodavnog tijela nije propisana tajnost podataka (član 198. stav 1.) Donosi Plan zaštite prirode, koji čini dio plana zaštite okoliša Kantona, usklađen s federalnom strategijom zaštite prirode, na period od 10 godina, u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona (član 17 i član 35, stav 1), Donosi poseban zakon o proglašenju nekog područja (zaštićenog krajolika i spomenika prirode) zaštićenim (član 21. stav 6). Vlada kantona Donosi poseban plan upravljanja za svaki zaštićeni krajolik i spomenik prirode, u roku od 6 mjeseci od donošenja posebnog Zakona o proglašenju područja (član 22, stav 3, član 35, stav 2). Kantonalno ministarstvo nadležno za okoliš Obavlja stručne i druge poslove u izradi Plana zaštite prirode (član 17, stav 5), Daje prijedlog za proglašenje zaštićenog krajolika i spomenika prirode i obavještava vlasnika/korisnika područja o pokretanju postupka za proglašenje (član 21, stav 1. i 3.), Vodi registar zaštićenih područja (član 21, stav 8), Vrši nadzor nad provođenjem odredbi zakona i na osnovu njega donesenih propisa (član 25. stav 1). Donosi Odluku o davanju Spomenika prirode na upravljanje, u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu zakona (član 19., stav 1). Skupština kantona Skupština kantona Skupština Kantona 151 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Zakon / pravilnik / uredba Naziv nadležnog tijela/organa Opis nadležnosti 12/05) Donosi Plan upravljanja spomenikom prirode, u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu zakona (član 22., stav 1). Skupština kantona Donosi Plan upravljanja otpadom za područje kantona u roku od dvije godine od stupanja na snagu zakona (član 9. stav 1. i 3., i član 58. stav 7) Kantonalno ministarstvo nadležno za okoliš Vrši poslove upravljanja svim vrstama otpada, određivanje lokacija i zemljišta u poslovima upravljanja otpadom i postrojenjima na području kantona (član 11. stav 3.) kantonalni ministar može preduzeti sve mjere u cilju sprečavanja i ograničavanja daljnje štete ili narušavanja na teret počinioca štete (član 54.) Kantonalno ministarstvo nadležno za okoliš – nadležni inspektor po prijemu informacije, dužan je izaći na mjesto gdje se pojavio otpad za koji se sumnja da je otpad koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili čije je sadržaj nepoznat (član 3. stav 1.) po sačinjavanju zapisnika, dužan je u najkraćem mogućem vremenu angažovati laboratoriju da pristupi uzorkovanju otpada (član 4.) Donosi rješenje o kategorizaciji otpada (član 7.) Ukoliko lokacija ili utjecaj otpada ugrožava susjedni kanton/kantone kantonalni inspektor dužan je obavijestiti kantonalne inspektore ugroženog/ih kantona, odnosno federalnog inspektora za zaštitu okoliša radi pokretanja aktivnosti u svrhu sprječavanja negativnog utjecaja otpada na okoliš Vlada Kantona UPRAVLJANJE OTPADOM Zakon o upravljanju otpadom („Službene novine FBiH“, broj: 33/03 i 72/09) Pravilnik koji određuje postupanje sa opasnim otpadom koji se ne nalazi na listi otpada ili čiji je sadržaj nepoznat („Službene novine FBiH“, broj: 09/05) Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom („Službene novine FBiH“, broj: 77/08) Kantonalno ministarstvo nadležno za okoliš Odobrava Plan upravljanja medicinskim otpadom mora koji donosi nadležna zdravstvena ustanova, a koji mora biti usklađen sa Planom upravljanja otpadom kantona (član 5. stav 3.) Zakon o upravljanju otpadom („Službene novine SBK/KSB“, broj: 4/05) Skupština kantona Donosi Plan upravljanja otpadom za područje Kantona na razdoblje od 5 godina (član 5, stav 1 i 2), u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona (član 47, stav 1). Kantonalno ministarstvo nadležno za okoliš Obavlja nadzor nad poslovima upravljanja otpadom i postrojenjima za tretman otpada koji obuhvaćaju područje dviju ili više općina (član 8, stav1), Provedbenim propisom određuje način prikupljanja tehnološkog, ambalažnog i posebnog otpada (član 30, stav 5), u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga zakona (član 47, stav 3). Vrši nadzor nad provođenjem odredbi zakona i na osnovu njega donesenih propisa (član 38. stav 1). Obavlja nadzor nad poslovima upravljanja svim vrstama otpada te određivanje lokacija i zemljišta u poslovima upravljanja otpadom i postrojenjima za tretman otpada (član 8, stav 2), Općine 152 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Zakon / pravilnik / uredba Naziv nadležnog tijela/organa Opis nadležnosti Donose Općinske planovi upravljanja otpadom u roku od 4 godine od stupanja na snagu ovoga zakona (član 47, stav2). Donosi Program gospodarenja i Projekt višenamjenskog vrednovanja za teritorij općine (član 24. stav 1.) – provjeriti Daje suglasnost na Plan prostornog uređenja kantona (član 49. stav 1.) Donosi Program komasacije poljoprivrednog zemljišta (član 75.) Utvrđuje opći interes za komasaciju donošenjem odluke (član 76. stav 1. i 2.) Raspisuje javni poziv za zakup poljoprivrednog zemljišta i vrši odabir najpovoljnije ponude (član 108. stav 3.) Vlada kantona Odlučuje o dodjeli koncesije na poljoprivrednom zemljištu na prijedlog kantonalnog ministarstva nadležnog za poljoprivredu (član 117.) Kantonalno ministarstvo nadležno za poljoprivredu Provodi mjere zemljišne politike u saradnju sa Federalnim zavodom za agropedologiju i Federalnom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove, kao i stručnim institucijama u oblasti poljoprivrede (član 22. stav 2.) Donosi program za ispitivanje poljoprivrednog zemljišta (član 28. stav 1.) Na prijedlog općinskog organa je dužno zabraniti ili ograničiti proizvodnju određenih poljoprivrednih proizvoda i upotrebu sredstava za zaštitu bilja i drugih sredstava na kontaminiranom zemljištu (član 28. stav 4.) Obavještava i dostavlja rezultate ispitivanja Federalnom ministarstvu zbog uvođenja u sistem evidencije i praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta (član 28. stav 5.) Dostavlja na kraju svake kalendarske godine kopiju izvještaja kontrole plodnosti tla Federalnom ministarstvu zbog uvođenja u sistem evidencije i praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta (član 31. stav 5.) Daje saglasnost srednjim školama i poljoprivrednim fakultetima na edukacijske programe radi stručnog osposobljavanja za zaštitu, uređenje i optimalno korištenje poljoprivrednog zemljišta (član 36.) Daje suglasnost na dugoročni program korištenja zemljišta korisnicima poljoprivrednog zemljišta (član 39.) Po službenoj dužnosti ili na zahtjev korisnika zemljišta donosi rješenje o oduzimanju zemljišta ako korisnik ne koristi poljoprivredno zemljište u vlasništvu države duže od godinu dana (član 43. stav 1.) Daje odobrenje za osposobljavanje manje plodnog i neplodnog zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju (član 55. stav 2.) Odlučuje o prijedlogu za arondaciju zemljišta (član 79. stav 2.) Raspisuje javni konkurs i odabire organizaciju koja vrši rekultivaciju poljoprivrednog zemljišta u skladu sa projektom ZAŠTITA ZEMLJIŠTA Zakon o poljoprivrednom zemljištu Federacije BiH („Službene novine FBiH“, broj: 52/09) Skupština kantona 153 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Zakon / pravilnik / uredba Naziv nadležnog tijela/organa Opis nadležnosti rekultivacije (član 57. stav 4.) Upravlja pašnjacima u vlasništvu države, vodi katastar pašnjaka i donosi program korištenja pašnjaka za svaku kalendarsku godinu (član 59., 61. i 62.) Vodi katastar melioracionih objekata i uređaja (član 88. stav 2.) Daje suglasnost na projekat rekultivacije (član 94. stav 3.) Sklapa ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta sa podnosiocem ponude i dostavlja primjerak nadležnom sudu i Federalnom ministarstvu (član 109. stav 1. i 2.) Vodi evidenciju o poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države, a posebnu evidenciju o poljoprivrednom zemljištu koje je dato u zakup (član 126. stav 1. i 2.) Vrši upravni nadzor nad provođenjem zakona (član 129. stav 5.) Općina Donosi Program gospodarenja i Projekt višenamjenskog vrednovanja za teritorij općine uz suglasnost kantonalnog ministarstva (član 24. stav 1. i član 123. stav 1.) Vlada kantona Proglašava zaštitne šume za zaštitu zemljišta na strmim terenima na prijedlog kantonalnog ministarstva (član 15. stav 1.) Provodi prava i obaveze iz oblasti šumarstva na području kantona (član 28. stav 1.) Provodi prava i obaveze iz oblasti šumarstva na području kantona (član 28. stav 1.) Donosi odluku u slučaju spora da li se neko zemljište smatra šumom ili šumskim zemljištem (član 2. stav 3.) Donosi šumsko privrednu osnovu za državne šume, uz prethodno pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva i privatne šume na prijedlog stručne komisije (član 3. stav 8. i 9.) Vrši nadzor nad izradom šumsko privredne osnove (član 3. stav 10.) Dostavlja Federanom ministarstvu podatke o evidenciji šuma i šuma sa posebnom namjenom (član 14. stav 3.) Dostavlja Federalnoj upravi državnih i privatnih šuma najdalje do 31. marta teku}e godine za prethodnu godinu (član 34.) Sukladno članu 44, između ostalog, obavlja sljedeće poslove: Obezbjeđuje neposrednu zaštitu državnih šuma putem čuvarske službe; Prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih šuma i vodi katastar šuma i šumskog zemljišta na području kantona i dostavlja ih Federalnoj upravi; Priprema kantonalni šumsko-razvojni plan i podnosi ga kantonalnom ministarstvu; Izrađuje elaborat za formiranje šumsko privrednih područja; Odgovorna je za nadzor nad prikupljanjem podataka i izradu šumsko privrednih osnova za privatne šume i nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumsko privrednih osnova za državne šume; Prati realizaciju šumsko privrednih osnova ZAŠTITA ŠUMA Uredba o šumama („Službene novine FBiH“, broj: 83/09, 26/10, 38/10 i 62/11). Kantonalno ministarstvo nadležno za šume Kantonalna uprava za šumarstvo 154 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Zakon / pravilnik / uredba Naziv nadležnog tijela/organa Opis nadležnosti putem godišnjih planova gospodarenja šumama; Zakon o šumama („Službene novine SBK/KSB“, br. 05/14) Skupština kantona Vlada Kantona Kantonalno ministarstvo nadležno za šume Obavlja poslove dijagnozno-prognozne službe i prati stanje i stepen oštećenosti šuma i o tome obavještava Federalnu upravu; Prati realizaciju programa zaštite šuma; Usaglašava šumsko privredne osnove sa prostornim planovima, vodoprivrednim osnovama, lovno privrednim osnovama, i dr. Prati i analizira ekonomsko stanje u oblasti šumarstva na području kantona i podatke dostavlja Federalnoj upravi; Priprema i daje mišljenje za proglašenje zaštitnih i šuma sa posebnom namjenom Donosi Odluku o osnivanju šumskoprivrednog područja i reviziji njegovih granica, na prijedlog Vlade Srednjobosanskog kantona (član 4, stav 6), Donosi Odluku o osnivanju kantonalnog šumskoprivrednog društva, na prijedlog Vlade Kantona, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva i općina (član 35, stav 2). Daje prijedlog o osnivanju šumskoprivrednog područja i reviziji njegovih granica (član 4, stav 6), Utvrđuje opće kriterije za osnivanje šumskoprivrednih područja, na prijedlog Ministarstva PVŠ (član 4, stav 8), Proglašava šumu i šumsko zemljište zaštitnom šumom na prijedlog Ministarstva PVŠ, sastavljen uz prethodno pribavljeno mišljenje Kantonalne uprave, korisnika državne šume i općine na čijem se području nalazi šuma i šumsko zemljište koje treba proglasiti zaštitnom šumom (član 18, stav 2), Proglašava šumu i šumsko zemljište šumom od vitalnog interesa za trajno gospodarenje šumama na prijedlog Ministarstva PVŠ, sastavljen uz prethodno pribavljeno mišljenje Kantonalne uprave i općine na čijem se području nalazi šuma i šumsko zemljište koje treba proglasiti šumom od vitalnog interesa za trajno gospodarenje šumama (član 18, stav 3), Daje prijedlog o osnivanju kantonalnog šumskoprivrednog društva (član 35, stav 2), Donosi Pravilnik o uvjetima i načinu davanja državnih šuma u zakup i uspostavi prava služnosti, na prijedlog Ministarstva PVŠ (član 49, stav7). Predlaže opće kriterije za osnivanje šumskoprivrednih područja (član 4, stav 8), Daje suglasnost na Šumskoprivrednu osnovu za državne šume (član 5, stav 8), Donosi Šumskoprivrednu osnovu za privatne šume, na osnovu prijedloga stručne komisije (član 5, stav 9), Donosi Pravilnik o sadržaju i postupku izrade šumskoprivrednih osnova za državne šume i privatne šume, kao i reviziji tih osnova (član 5, stav 13), Donosi Pravilnik o načinu odabira, doznačavanju i sječi stabala ili površina za sječu (član 9, stav 9), 155 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Zakon / pravilnik / uredba Naziv nadležnog tijela/organa Opis nadležnosti Donosi Pravilnik o obavljanju tehničkog pregleda obavljenih radova na iskorištavanju i uzgajanju šuma (član 11, stav 6), Izdaje odobrenje za izvođenje radova u šumarstvu (član 12, stav 2), Utvrđuje dodatne mjere za zaštitu šume ako Kantonalna uprava ustanovi da je biološka ravnoteža poremećena ili ako postoji opasnost od drugog velikog oštećenja šume (član 14, stav 4), Vodi evidenciju zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom na osnovu podataka koje mu dostavlja Kantonalna uprava (član 17, stav 4), Predlaže proglašavanje šume i šumskog zemljište zaštitnom šumom (član 18, stav 2), Predlaže proglašavanje šume i šumskog zemljište šumom od vitalnog interesa za trajno gospodarenje šumama (član 18, stav 3), Donosi Pravilnik kojim se propisuje način vođenja katastra šuma za državne i privatne šume (član 43, stav 3), Izdaje dozvolu za krčenje šuma, na osnovu mišljenja stručne komisije, koju imenuje Ministarstvo (član 46, stav 2), Donosi program utroška sredstava prikupljenih na osnovu različitih naknada za korištenje šuma (član 57, stav 2, član 54, stav 2), Vrši upravni nadzor nad provođenjem zakona i na osnovu njega donesenih propisa (član 59. stav 1.), Vrši inspekcijski nadzor, preko Šumarsko-lovne inspekcije, nad primjenom ovoga zakona i na osnovu njega donesenih propisa (član 60. stav 1.). 3.2.2 Strateško planiranje zaštite okoliša Zakon o zaštiti okoliša FBiH39, nalaže planiranje zaštite okoliša na dva nivoa, federalnom i kantonalnom nivou, te ostavlja mogućnost planiranja na općinskom nivou. U skladu sa članom 45. ovog Zakona, planiranje zaštite okoliša na federalnom i kantonalnom nivou obuhvata donošenje Federalne strategije zaštite okoliša i Akcionog plana zaštite okoliša, te Kantonalnog plana zaštite okoliša, dok član 46. nalaže usklađivanje planiranja zaštite okoliša sa dokumentima prostornog uređenja. Član 49. propisuje da su Kantoni dužni donijeti Kantonalni plan zaštite okoliša usklađen sa Federalnom strategijom zaštite okoliša kao politikom višeg nivoa. Planiranje zaštite okoliša na kantonalnom nivou je dodatno regulirano federalnim sektorskim zakonima kojima se nalaže izrada kantonalnog plana zaštite okoliša, te sektorskih planova uključujući kantonalni plan upravljanja otpadom, kantonalni plan zaštite prirode i kantonalni plan zaštite kvaliteta zraka. Pri tome, sektorski zakoni, kao ni Zakon o zaštiti okoliša SBK/KSB, ne naglašavaju da su prethodno navedeni kantonalni planovi sastavni dio Kantonalnog plana zaštite okoliša. Međutim, obzirom da federalni zakon o zaštiti okoliša nalaže obavezu usklađivanja planskih dokumenata nižeg reda (kantonalnih i općinskih) sa planskim dokumentima višeg reda, potrebno je sintetizirati sve aspekte zaštite okoliša kroz planski dokument zaštite okoliša na kantonalnom nivou odnosno KEAP. 39 „Službene novine FBiH“ broj: 33/03 i 38/09 156 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Kada je riječ o politikama lokalnog nivoa, član 49. federalnog Zakona o zaštiti okoliša ostavlja mogućnost da skupština kantona donese propis kojim će regulirati donošenje općinskih planova zaštite okoliša i njihov sadržaj. Tako je i Srednjobosanski kanton Zakonom o zaštiti okoliša definirao da općine mogu donositi općinske planove zaštite okoliša (LEAP) čiji je sadržaj okvirno prezentiran u samom Zakonu. S druge strane, strategije razvoja općina, također sadrže planove i aktivnosti koje se tiču zaštite okoliša na lokalnom nivou. Stanje izrade strateško-planskih dokumenata po općinama u Kantonu prezentirano je u narednoj tabeli. Tabela 62. Stanje izrade strateško-planskih dokumenata po općinama u SBK/KSB40 Red. broj 1 2 3 4 5 6 Općina Bugojno Busovača Dobretići Donji Vakuf Fojnica Gornji VakufUskoplje Jajce Kiseljak Kreševo Novi Travnik Travnik Vitez LEGENDA: Nije izrađen 7 8 9 10 11 12 Strategija razvoja općine (godina izrade/period strategije) 2005-2015 2011-2015 Plan upravljanja otpadom (godina izrade/period plana) 2004 2010-2015 2010-2015 2014-2019 2010 2011 2014-2024 2013-2020 2009 Za period 2010-2015 2008-2015 2014-2020 2011-2015 2014-2020 Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) (godina izrade/period plana) 2006-2007 2011-2016 2014-2019 2014-2019 2011-2016 2011-2016 2011-2016 Izrađen Pet općina u Kantonu nije do sada započelo nikakve aktivnosti na izradi LEAP-a, kao ni Planova upravljanja otpadom. 3.3 PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA 3.3.1 Federacija BiH Pregled institucija koje vrše praćenje pojedinačnih okolinskih medija na nivou FBiH dat je u nastavku. Tabela 63. Federalne institucije koje vrše praćenje stanja okoliša Okolinski medij Naziv institucije koja vrši praćenje Komentar Vode Agencija za vodno područje Nadležne Agencije organiziraju hidrološko praćenje i praćenje 40 Izvor podataka: Karte upotrebne vrijednosti zemljišta Kantona, Zavod za agropedologiju, Sarajevo, 2005 godine.; Prostorni plan Kantona Središnja Bosna; Prostorni planovi općina; Prostorna osnova Federacije Bosne i Hercegovine, GIS baza. Napomena: Procent zemljišta prikazano u koloni „Urbana područja“ podrazumijeva urbane (izgrađene) i površine izvan sfere biljne proizvodnje. 157 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Okolinski medij Naziv institucije koja vrši praćenje rijeke Save (sa sjedištem u Sarajevu) i Agencija za vodno područje Jadranskog mora (sa sjedištem u Mostaru) Komentar kvaliteta voda, praćenje ekološkog stanja površinskih voda, te praćenje kvaliteta podzemnih voda, pripremaju izvještaj o stanju kvalitete voda i predlažu mjere potrebne za postizanje ciljeva u vezi sa zaštitom voda, uređenjem voda i zaštitom od štetna djelovanja voda i korištenjem voda. Podaci o praćenju kvalitete površinskih voda dostavljaju se Evropskoj agenciji za okoliš. Tokom 2006. godine je uspostavljen sistem praćenja kvaliteta vode u rijekama na čitavoj teritoriji BiH. Zrak Zemljište Federalni hidrometeorološki zavod Vrši monitoring površinskih voda Federalni zavod za statistiku Federalni zavod za statistiku rukovodi sistemom statistike upravljanja vodama u FBiH. Odgovoran je za prikupljanje, organiziranje, obradu i objavljivanje podataka u vezi s vodnim resursima, te Agencija za statistiku BiH na državnom nivou. Federalni zavod za javno zdravstvo Prati, analizira, proučava i ocjenjuje zdravstvenu ispravnost vode za piće, vode za dijalizu, vode za rekreaciju, površinske i otpadne vode. Federalni hidrometeorološki zavod Odgovoran je za praćenje kvaliteta zraka. Zavod prikuplja podatke iz brojnih stanica koje su postavljene na različite lokacije na teritoriji FBiH i upravlja istim. Federalni hidrometeorološki zavod o rezultatima praćenja izvještava Federalno ministarstvo za okoliš, Federalno ministarstvo zdravstva, odnosno u okviru njih zavode i institute za javno zdravstvo, zavode za statistiku i javnost u BiH, Evropsku agenciju za okoliš i Sekretarijat relevantnih konvencija koje je BiH ratificirala, potpisala ili kojima je pristupila. Federalno ministarstvo okoliša i turizma Vodi registar postrojenja i zagađivača. U skladu sa zakonom o zaštiti okoliša FBiH, obaveza ministarstava nadležnih za okoliš je da vode registar postrojenja i zagađivača. Operateri postrojenja za koje je izdata okolinska dozvola moraju redovno obavještavati nadležno ministarstvo o rezultatima praćenja emisija. Konkretno, kantonalna ministarstva vode upisnik o pogonima i postrojenjima i zagađivanjima i priprema godišnji izvještaj o izdatim dopuštenjima za pogone i postrojenja i dostavljaju Federalnom ministarstvu okoliša i turizma. Pravilnik o monitoringu kvalitete zraka (Sl. novine Federacije BiH, br. 1/12) definira način uzimanja uzoraka za analizu pojedinih taksativno navedenih polutanata u urbanim i ruralnim područjima. Federalni zavod agropedologiju Trenutno ne postoje adekvatni zakoni o kvalitetu zemljišta, zaštiti ili njegovom praćenju. Institucije koje su zadužene za zemljišne resurse su Federalni zavod za agropedologiju Sarajevo i Federalni agromediteranski zavod Mostar, čije je djelovanje u vezi s projektima, valorizacijama, studijama i ostalim aktivnostima ograničeno. Federalni zavod za agropedologiju vrši monitoring (praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta i promjena u i na tlu kao i druge poslove koji se odnose na ostvarivanje programa i politike koju utvrdi Vlada i Parlament Federacije BiH Poljoprivredni zavod FBiH za U sastavu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede FBiH formiran je poljoprivredni zavod koji vrši stručne i druge poslove koji se odnose na kontrolu kvaliteta poljoprivrednoprehrambenih proizvoda i stočne hrane u proizvodnji i prometu, te nadzor nad proizvodnjom i doradom sjemena i sadnog materijala; kao i laboratorijske analize zemljišta, sjemenskog i 158 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Okolinski medij Naziv institucije koja vrši praćenje Komentar merkantilnog materijala, te ostalih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Biološka raznolikost i šumarstvo Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu, Poljoprivredni fakulteti u Mostaru i Sarajevu i Šumarski fakultet u Sarajevu. Obavljaju istraživačke aktivnosti vezane za biološku raznolikost Federalni zavod za zaštitu prirode Na osnovu Zakona o zaštiti prirode u FBiH („Službene novine FBiH“, broj 66/13), obaveza Federalnog zavoda za zaštitu prirode je praćenje i organizacije praćenja stanja očuvanosti prirode. Federalno ministarstvo organizuje, a Zavod vodi informacijski sistem zaštite prirode kao dio jedinstvenog informacijskog sustava ministarstva, prema međunarodno prihvaćenim standardima i obavezama. Federalno ministarstvo, kantonalna ministarstva, Federalni zavod, zavodi za zaštitu prirode kantona, organi uprave, javna preduzeća i javne ustanove koje upravljaju zaštićenim prirodnim vrijednostima dužni su osigurati javnost podataka u vezi zaštite prirode, osim ako posebnim zakonom ili aktom mjerodavnog tijela nije propisana tajnost podataka, sukladno federalnom zakonu o zaštiti prirode. Također, dužni su voditi registar o podacima važnim za zaštitu prirode, i u slučaju oštećenja prirode o tome izvijestiti javnost sa uputama o postupanju radi njene zaštite i očuvanja. Otpad Federalni zavod za statistiku Prati proizvodnju i zbrinjavanje otpada putem statističkih obrazaca koje popunjavaju komunalna preduzeća. Objavljivanje prikupljenih informacija vrši Agencija za statistiku BiH. Inspekcijski nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti okoliša FBiH, vrši Federalna inspekcija koja je organizirana u okviru Federalne uprave za inspekcijske poslove i kantonalne inspekcije u okviru kantonalne uprave za inspekcijske poslove, a izuzetno, ukoliko postoji potreba, poslovi iz nadležnosti kantonalne uprave mogu se prenijeti na grad i općinu, ukoliko postoje uvjeti za organiziranje inspekcijskog nadzora. 3.3.2 SBK/KSB Prema Zakonu o zaštiti okoliša SBK/KSB41, Kantonalno ministarstvo nadležno za okoliš dužno je, u okvirima svoje nadležnosti, obavljati zadatke neophodne za rad sistema informisanja o okolišu i omogućiti monitoring stanja okoliša te djelatnosti mjerenja, prikupljanja, obradbe i evidentiranja podataka o korištenju i opterećenju okoliša. Kvalitet vode Članom 119. Zakona o zdravstvenoj zaštiti42 utvrđeno je da Zavod za javno zdravstvo Kantona obavlja javnozdravstvenu djelatnost za područje Kantona. Zavod za javno zdravstvo Srednjobosanskog kantona predstavlja javnu ustanovu u nadležnosti Ministarstva zdravstva i socijalne politike Srednjobosanskog kantona. U okviru Zavoda djeluje Služba za zdravstvenu ekologiju u okviru čijeg djelokruga rada je redovno praćenje, proučavanje i ocjenjivanje zdravstvene ispravnosti pitke vode, kvaliteta otpadnih, površinskih i voda za rekreaciju, i stanja vodoopskrbe. 41 „Službene novine SBK/KSB“ broj 4/05 42 "Službene novine FBiH"" broj 46/10 159 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Kvalitet zraka Sukladno Pravilniku o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definisanju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka43 za potrebe monitoringa kvaliteta zraka i prikupljanja podataka u FBiH, osim Federalnog hidrometeorološkog zavoda i nadležni organi kantona i jedinice lokalne samouprave osiguravaju mjerne stanice i/ili mjerna mjesta za fiksna mjerenja u federalnoj i lokalnim mrežama, kontinuirano i/ili povremeno mjerenje/uzimanje uzoraka zagađujućih materija na fiksnim lokacijama, povremeno mjerenje/uzimanje uzoraka zagađujućih materija na mjernim mjestima koja nisu obuhvaćena mrežom monitoringa kvaliteta zraka, vrše prenos, obradu, provjeru validnosti i analizu rezultata dobivenih mjerenjem i/ili uzimanjem uzoraka i analizom te provjeru kvaliteta mjernih postupaka kao i održavanje mjernih mjesta, mjernih instrumenata sa pratećom opremom i opreme za prijem i prijenos podataka, u cilju osiguranja zahtjeva kvaliteta podataka koji se koriste za ocjenjivanje kvaliteta zraka. Na osnovu člana 21. ovog Pravilnika nadležno kantonalno ministarstvo za poslove zaštite okoliša je dužno da informiše javnost o kvalitetu zraka na osnovu podataka dobivenih iz Sistema za praćenje kvaliteta zraka na području kantona. Međutim, na području Srednjobosanskog kantona se ne vrši monitoring kvaliteta zraka. Kvalitet zemljišta Na području Srednjobosanskog kantona se ne vrši monitoring kvaliteta zemljišta. Biološka raznolikost i šumarstvo Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK/KSB nadležno je za uzgoj, zaštitu i unapređenje šuma, pošumljavanje degradiranih šuma, krša i goleti, eksploataciju šuma u Srednjobosanskom kantonu. Kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva egzistira Kantonalna uprava za šumarstvo, sa sjedištem u Travniku, koja prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih šuma i vodi katastar šuma i šumskog zemljišta za državne i privatne šume na području Kantona. Također obavlja poslove izvještajno-dojavne službe, suzbijanja nezakonitih aktivnosti u oblasti šumarstva, zaštite šuma od požara i elementarnih nepogoda, zaštite šuma od biljnih bolesti, obavlja aktivnosti na proglašenju zaštitnih i šuma sa posebnom namjenom, prati stanje i stepen oštećenosti šuma i o tome obavještava Federalnu upravu za šumarstvo, te vrši pripremu kantonalnog šumsko-razvojnog plana i isti podnosi Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK/KSB. Uprava također prati izradu šumskogospodarskih osnova, te prati realizaciju odredbi šumskogospodarskih osnova. Šumsko-privredno društvo ˝Srednjobosanske šume˝ d.o.o. sa sjedištem u Donjem Vakufu, kao javno preduzeće čiji je osnivač Skupština Srednjobosanskog kantona, gospodari općinskim šumsko-privrednim područjima - šumarijama. Sektor za uzgoj šuma vodi brigu o integralnoj zaštiti šuma i ekologiji što prvenstveno ima za cilj primjenu svih propisa za zaštitu šuma i šumskog zemljišta. Otpad Zakon o upravljanju otpadom FBiH sadrži opće uvjete za praćenje koji se odnose na proizvođača, operatera postrojenja za otpad i operatera odlagališta. Proizvođači otpada i operateri postrojenja za otpad dužni su provoditi program kontrole i praćenja, voditi evidenciju o dozvolama i drugim relevantnim podacima, jednom godišnje ili više puta, u skladu s dozvolom, dostavljati sve informacije o rezultatima praćenja, utjecaju na zdravlje i okoliš, kao i eventualnim akcidentnim situacijama, nadležnom federalnom ili kantonalnom ministarstvu ovisno o tome koje ministarstvo je izdalo dozvolu. Praćenje proizvodnje i zbrinjavanja otpada, koje vrše Agencija za statistiku BiH i Federalni zavod za statistiku zasnovano je na statističkom obrascu koji ispunjavaju komunalna preduzeća. Podaci uglavnom predstavljaju procjene, jer se otpad ne prati često i obično se kvantificira vizuelno, a ne mjerenjem. 43 "Službene novine FBiH", broj: 1/12 160 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Posljedica toga je prijavljena ukupna količina proizvedenog i odloženog otpada koja je upitna. Ostvaren je slab napredak u sistemu reciklaže (većina pilot projekata provedena je u gradskim područjima). Razne vrste otpada, počevši od komunalnog, komercijalnog, industrijskog pa sve do životinjskog i medicinskog, odlažu se na odlagalištima. Još uvijek postoji veliki broj nelegalnih odlagališta širom države. Podatke o količinama, vrstama i tokovima proizvedenog otpada iz industrija, zanata i ostalih procesa (prerađivačka industrija, vađenje ruda i kamena i dr.) objavljuje Agencija za statistiku BiH koja iste dobiva od Federalnog zavoda za statistiku i Ureda za statistiku Kantona. Statistički podaci o proizvedenom medicinskom otpadu u BiH ne postoje. 161 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 3.4 OBRAZOVANJE O OKOLIŠU, PODIZANJE SVIJESTI JAVNOSTI O OKOLIŠU I UČEŠĆE JAVNOSTI 3.4.1 Obrazovanje o okolišu Bosna i Hercegovina je dužna da u postojeći obrazovni sistem i sve druge vidove formalnog i neformalnog obrazovanja implementira segment obrazovanja o okolišu i održivom razvoju, sukladno UN Strategiji obrazovanja za održivi razvoj donesenoj na sastanku ministara za okoliš i obrazovanje u Ženevi 25.02.2005. godine i mnogim međunarodnim pravnim dokumentima (npr. Međunarodni program obrazovanja i odgoja za zaštitu okoliša, Agenda 21, Rio deklaracija o okolišu i održivom razvoju, Arhuska konvencija, Izjava o obrazovanju za održivi razvoj itd.). U BiH je ostvaren napredak u obrazovanju o okolišu tako što su teme iz oblasti okoliša uvrštene u predškolske i školske planove i programe u skladu sa nekoliko zakona: Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH iz 200344, Okvirni zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju u BiH iz 200745, Okvirni zakon o srednjem stručnom obrazovanju i obuci u BiH iz 200846, te Strateški pravci razvoja obrazovanja u BiH sa Planom implementacije47, koje je usvojilo Vijeće ministara BiH 2008. godine za period od 2008. do 2015. i Strategija razvoja stručnog obrazovanja i obuke u BiH za period od 2007. do 2013. godina48. Razvijanje svijesti o značaju zaštite i očuvanju prirodnog okruženja su aspekti sadržani u planovima i programima predškolskih ustanova, kao i samo uključivanje djece u aktivnostima očuvanja okoliša. U osnovnim školama prve teme iz okoliša se obrađuju u sklopu predmeta Moja okolina, a kasnije i u drugim predmetima (npr. Priroda, Biologija, Tjelesni i zdravstveni odgoj, i sl.) u kojima djeca stiču znanje o formiranju stava o ličnoj higijeni i očuvanju okoline, higijeni ishrane, okolinskim problemima, ukazivanju važnosti ličnog doprinosa okolini, ekologiji, razvijanju svijesti o okolišu, organiziranju akcija s ciljem zaštite okoliša i sl. S druge strane, teme iz oblasti ekologije i zaštite okoliša su zastupljene u srednjim školama (različitim strukama i zanimanjima kao npr. elektrotehnika, ekonomija, saobraćaj, geodezija i građevinarstvo, ugostiteljstvo i turizam, i sl.) dok u su gimnazijama dio časova biologije. Na visokoškolskim ustanovama postoje različiti programi za ekologiju i zaštitu okoliša pomoću kojih se stiču akademske titule. Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB ima nedovoljnu saradnju sa naučno-obrazovnim i stručnim institucijama u Kantonu, odnosno u BiH. Određeni nivo podrške obrazovanju za okoliš i unapređenju ekološke svijesti građana, te podršku nevladinim ekološkim organizacijama trenutno postoji. Međutim, sve te aktivnosti su skromne, nedovoljne i potrebno ih je značajno unaprijediti. 3.4.2 Podizanje svijesti javnosti o okolišu i učešće javnosti Konvencija UNECE-a o pristupu informacijama, učešću javnosti u procesu odlučivanja i pristupu pravosudnim organima iz oblasti okoliša potpisana je u junu 1998. godine u Aarhusu, u Danskoj. BiH je 2008. godine pristupila Aarhuskoj konvenciji. U 2011. godini je urađen Prvi nacionalni izvještaj o 44 „Službeni glasnik BiH“ broj: 18/03 45 „Službeni glasnik BiH“ broj: 88/07 46 „Službeni glasnik BiH", br. 63/08 47 „Službeni glasnik BiH" br.14/08 48 Vijeće ministara BiH, 11.04.2007. godine 162 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina provođenju Aarhuske konvencije u BiH koji je uradilo MVTEO, a u čijoj izradi je učestvovala i Agencija za sigurnost hrane BiH, te ostale institucije učesnice (NVO-i, ministarstva i dr.). Da bi se podržala implementacija Aarhuske konvencije u Bosni i Hercegovini, 2013. godine je formirana mreža Arhus centara koja predstavlja platformu za razmjenu informacija između nadležnih institucija s jedne i javnosti s druge strane, podstiče transparentnost rada javnih organa, i građanima omogućava da iskažu svoja mišljenja o odlukama koje mogu imati uticaj na životnu sredinu/okoliš. Arhus centri u BiH olakšavaju pristup informacijama iz oblasti okoliša građanima i institucijama, pružaju pomoć u ostvarivanju prava na učešće u donošenju odluka o okolišu, te pružaju podršku u pravnoj zaštiti ljudskih prava u oblasti okoliša. Arhus centri također prikupljaju, analiziraju, obrađuju, razmjenjuju informacije iz oblasti okoliša, obrazuju zainteresovane strane u oblasti okolišnog prava podstičući transparentnost rada organa uprave i aktivno učešće građana u odlučivanju po pitanjima životne sredine/okoliša. Na nivou države, entiteta i kantona, javna tijela zadužena za okoliš poduzimaju aktivnosti na podizanju javne svijesti o problemima okoliša i pravima građana na zaštitu okoliša. To se, na primjer, odnosi na usvajanje programa o obilježavanju bitnih datuma u vezi s ljudskim pravima u BiH u 2010. godini u skladu s odlukom Vijeća ministara BiH49. Javna tijela zadužena za okoliš su objavila brojne promotivne materijale za Svjetski dan vode, Svjetski dan planete Zemlje, Svjetski dan zaštite okoliša i Svjetski dan zaštite ozonskog omotača. U Zakonu o zaštiti okoliša FBiH se navodi da svaki pojedinac i organizacija imaju mogućnost učešća u procesu donošenja odluka. Regulatorna tijela i vlasti su dužne da podstiču javnu svijest i učešće, pomažu u pristupanju informacijama, sudskim i upravnim postupcima kao i registrima postrojenja i zagađivača u budućnosti. U ovom zakonu se također traži da se osnuje savjetodavno vijeće za okoliš radi pružanja podrške ministarstvima koja su zadužena za okoliš i entitetskim vladama u evaluaciji strateških procjena okoliša, okolinskih planova i programa. Od različitih interesnih strana se očekuje da budu članice vijeća (npr. udruženja, organizacije i institucije za okoliš). U FBiH NVO-i redovno učestvuju u javnim raspravama tokom izrada studija utjecaja na okoliš te izrada lokalnih i kantonalnih planova zaštite okoliša. Većini NVO-a je potrebna osnovna podrška poput obuke o pisanju prijedloga, upravljanja projektom i finansijama, kao i podrška u vidu uredske i tehničke opreme. Ali, prije svega su im potrebna finansijska sredstva za realizaciju projekata u oblasti okoliša. Mediji pridaju jako malo pažnje okolišu i ne pokazuju dovoljno interesa za njegovu zaštitu. Na području Srednjobosanskog kantona ne provode se planirane i kontinuirane javne kampanje i obuke javnosti za podizanje svijesti o zaštiti okoliša (osmišljavanje i realiziranje uspješne kampanje za javno informiranje). FMOIT je u periodu 2011-2013. godine redovno izdvajalo sredstva, na osnovu odluka o utrošku sredstava za podršku organizacijama civilnog društva iz oblasti zaštite okoliša, za podizanje svijesti i širenje informacija. Precizni podaci o projektima koji su realizovani na području SBK/KSB nisu trenutno dostupni. Sredstva za potporu projektima ekoloških udruga na području Kantona u 2012. godini, izdvajala su se putem Odluke o izdvajanju sredstava iz Proračuna KSB/SBK - sa stavke Prijenos sredstava za obilježavanje značajnih dana Ekološkog kalendara i potporu radu ekoloških društava na području KSB/SBK. Podaci o vrsti projekata koji su finansirani, te o postignutim rezultatima nakon završetka realizacije istih, nisu dostupni. Ukupna izdvojena sredstva udruženjima građana za zaštitu okoliša za 2012. godinu bila su 32.000 KM. Ista situacija je bila i za 2013. godinu tj. sredstva za potporu projektima ekoloških udruga na području Kantona izdvajala su se putem Odluke o izdvajanju sredstava iz Proračuna SBK/KSB - sa stavke Prijenos sredstava za obilježavanje značajnih dana Ekološkog kalendara i potporu radu ekoloških društava na području SBK/KSB. Podaci o vrsti projekata koji su finansirani, te o postignutim rezultatima nakon 49 Odluka Vijeća ministara od 20.04.2010. godine (05-07-01-1279-31/10) 163 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina završetka realizacije istih, nisu dostupni. Ukupna izdvojena sredstva udruženjima građana za zaštitu okoliša za 2013. godinu bila su 25.000 KM. Iz prethodno navedenog može se zaključiti da su sredstva koja su izdvojena za potporu ekološkim udrugama u 2012. godini bila viša (za oko 30%) u odnosu na sredstva u 2013. godini. Generalno posmatrano, izdvajaju se relativno skromna sredstva za potporu projektima ekoloških udruga na području SBK/KSB. Kanton mora dati veći značaj rješavanju problema niskog nivoa javne svijesti o problemima okoliša, te uvesti i obavezni minimum procenta sredstava iz budžeta a koja se trebaju usmjeriti u budućnosti na projekte podizanja svijesti građana o zaštiti okoliša. Općine u svojim budžetskim sredstvima također izdvajaju godišnja sredstva za podršku projektima koje implementiraju ekološka društva. Projekte podizanja javne svijesti, općine uglavnom realizuju u saradnji sa organizacijama civilnog društva tako što im pružaju finansijsku podršku. Organizacije civilnog društva provode u značajnoj mjeri edukaciju učenika u školama, te realizuju projekte direktno na terenu sa konkretnim akcijama. U sklopu edukativnih projekata iz oblasti upravljanja otpadom i zaštite okoliša, općine u SBK/KSB su organizovale razne aktivnosti kao što su: predavanja (ekološki časovi), akcije čišćenja javnih površina i uklanjanja divljih deponija, radionice po školama, okrugli stolovi, izrada školskih mapa, akcija u takmičenju prikupljanja starog papira, takmičenje među učenicima u školama u pisanju literarnih radova na temu očuvanja okoliša, organizovanje „EKO KAMPA“, izrada radova od recikliranog materijala, informativne emisije na lokalnim radio i TV stanicama, štampanje promotivnih materijala i sl. U školama je prisutno podizanje javne svijesti putem sekcija iz oblasti zaštite okoliša, gdje djeca izrađuju projekte kojim pokazuju svoju kreativnost u shvatanju problema i iznalaženju rješenja. 3.5 IDENTIFIKACIJA PROBLEMA Identifikovani institucionalni i pravni problemi u zaštiti okoliša u SBK/KSB su: Unutar Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova, kao i unutar Ministarstva šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede, postoji izvjestan broj nepopunjenih radnih mjesta koja su predviđena Pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji ovih ministarstava, a koja su se u praksi pokazala kao neophodna za adekvatno obavljanje zadataka stavljenih kao obaveze navedenih ministarstava. Ne postoji Kantonalna uprava za inspekcijske poslove, pa tako ni okolišna inspekcija kao zasebni organ nadzora. Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi Zakona o okolišu SBK/KSB i propisa donesenih na temelju ovih zakona obavlja kantonalno ministarstvo okoliša, u kojem radi samo jedan inspektor za zaštitu okoliša. U drugim ministarstvima, kao što su Ministarstvo šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede te Ministarstvo zdravstva, također djeluju inspektori koji obavljaju poslove vezano za zaštitu prirodnih resursa - vode, zemljišta, šuma, dok unutar Ministarstva zdravstva i socijalne politike postoje sanitarni inspektori. Ustanovljena je nedostatna komunikacija i razmjena informacija među inspektorima koji djeluju u okviru različitih ministarstava. Inspekcijski nadzor nad provedbom zahtjeva iz dozvola za upravljanje otpadom koje je izdalo kantonalno ministarstvo okoliša nije na zadovoljavajućem nivou. Zbog malog broja inspektora nedovoljan je inspekcijski nadzor na nivou Kantona i općina, te postoji potreba za jačanjem istog; Pravilnikom o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu („Službene novine SBK/KSB“ broj: 05/06) data je nadležnost Općinama da izdaju okolinske dozvole pogonima i postrojenjima čije su emisije ispod pragova utvrđenih ovim Pravilnikom. Ova nadležnost Općina je u suprotnosti za federalnim Pravilnikom. Nadležno ministarstvo u Kantonu nema uspostavljen elektronski Registar o postrojenjima i zagađivanjima, nije uspostavljena elektronska mreža sa FMOIT, pa stoga i ne vodi evidenciju na 164 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina način kako je to propisano u pravilniku Pravilniku o registrima postrojenja i zagađivanjima (“Sl. novine Federacije BiH”, br. 82/07); Zakon o zaštiti prirode SBK/KSB usvojen je 2005. godine tj. prije usvajanja novog federalnog Zakona o zaštiti prirode50. Zakon o zaštiti zraka SBK/KSB je usvojen 2000. godine tj. prije usvajanja federalnog Zakona o zaštiti okoliša51. Neusuglašeni kantonalni propisi sa federalnim, a naročito propisi oko upravljanja različitim vrstama otpada, uzrokuju njihovu nepotpunu implementacije na terenu. Federalnim Zakonom o upravljanju otpadom propisane su osnovne odredbe koje obavezuju na selektivno prikupljanje i razdvajanje otpada prema vrsti i osobinama, ali u praksi sistem selektivnog prikupljanja i razdvajanja otpada još nije zaživio zbog nedostatka provedbenih propisa koji se trebaju donijeti za: opremu koja sadrži polihlorirane bifenile-PCB i polihlorirane terfenile-PCT, otpadne gume, stara vozila, baterije i akumulatore, otpadna ulja, otpadni azbest, titan dioksid, građevinski otpad, te sav otpad animalnog porijekla a koji nije utvrđen Pravilnikom o životinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe („Sl. novine FBiH“, br.08/08); U skladu sa kantonalnim zakonom o upravljanju otpadom, Kanton nije definirao način upravljanja tehnološkim otpadom, te nije donio odgovarajući propis sa sadržajem; U skladu sa kantonalnim zakonom o upravljanju otpadom, Kanton nije definirao obavezu odvojenog sakupljanja opasnog otpada, te nije donio odgovarajući propis sa sadržajem; U skladu sa kantonalnim zakonom o upravljanju otpadom, Kanton nije definirao način upravljanja posebnim otpadom; Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB vrši tretman infektivnog medicinskog otpada iz zdravstvenih ustanova sa područja Kantona ali ne posjeduje dozvolu za obavljanje aktivnosti tretmana otpada kao što je propisano u Članu 12. Zakona o upravljanju otpadom FBiH; Federalno Ministarstvo prostornog uređenja je formiralo komisiju za izradu Smjernica za zbrinjavanje građevinskog otpada kao osnovu za izradu Pravilnika o upravljanju otpadom i drugih akata kojima će se definisati obaveze investitora i drugih učesnika u problematici građevinskog otpada i u konačnici uspostaviti cjelovit sistem upravljanja građevinskim otpadom u FBiH. Kanton, kao jedan od subjekata na koje se odnose ove Smjernice, odgovoran je za donošenje Plana upravljanja građevinskim otpadom. Ovaj plan za SBK/KSB još nije urađen; Na području Srednjobosanskog kantona ne vrši se monitoring kvaliteta zraka, kao ni monitoring kvaliteta zemljišta. Identifikovani problemi u oblasti obrazovanja o okolišu i podizanja javne svijesti o zaštiti okoliša u SBK/KSB su: Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB nema svoju službenu web stranicu već informacije plasira široj javnosti putem web stranice Vlade SBK/KSB. U Ministarstvu, prema sistematizaciji radnih mjesta i opisu radnih zadataka, ne postoji službenik koji je zadužen za odnose s javnošću i podizanje javne svijesti kod građanstva. Ne postoji Plan komunikacije sa građanima i javnošću po pitanju zaštite okoliša u nadležnom Kantonalnom ministarstvu okoliša. Ministarstvo ne izdaje mjesečne niti godišnje informativne biltene u kojima prezentira informacije o svome radu i dostignućima u oblasti zaštite okoliša. Ni u samom Ministarstvu okoliša nisu dostupni podaci o projektima (vrsti projekata, rezultatima projekata) koje je finansirao Kanton, a koji su bili usmjereni na obilježavanje značajnih dana Ekološkog kalendara i potporu radu ekoloških društava. Ne provode se planirane i kontinuirane javne kampanje za podizanje svijesti. 50 „Službene novine FBiH“ broj 66/13 51 „Službene novine FBiH“ broj 33/03 165 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 3.6 Nedovoljna saradnja Ministarstva za okoliš SBK/KSB sa obrazovnim institucijama u Kantonu. ZAKLJUČCI I PREPORUKE Za identifikovane institucionalne i pravne probleme daju se sljedeće preporuke: Jačanje institucionalnih kapaciteta za izradu i provođenje politike u oblasti okoliša, odnosno popunjavanje radnih mjesta potrebnih za obavljanje zadatka koji se odnose na okoliš i to: o U Odjeljenju za zaštitu okoliša, koje djeluje u okviru Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB, potrebna sljedeća radna mjesta: 1) Stručni savjetnik za upravno rješavanje i normativnu djelatnost iz oblasti zaštite okoliša - pravnik, 2) Službenik za poslove upravljanja otpadom i vođenje registra zagađivača, 3) Inspektor za zaštitu okoliša. o U Ministarstvu šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede SBK/KSB potrebna sljedeća radna mjesta: 1) u Odjeljenju vodoprivrede – jedan pravnik, 2) u Odjeljenju poljoprivrede, prehrambene industrije i veterinarstva – 2 stručna saradnika (za ratarstvo i stočarstvo). Unaprijediti komunikaciju između inspektora iz različitih ministarstava – okolišnih, vodoprivrednih, poljoprivrednih, šumarskih, sanitarnih inspektora. Navedeno se može postići ili uspostavom preciznih procedura o razmjeni informacija među inspektorima u različitim ministarstvima ili uspostavom Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, kao što je slučaj u pojedinim kantonima. Zakon o zaštiti prirode SBK/KSB koji je usvojen 2005. godine neophodno je uskladiti sa odredbama novog federalnog Zakona o zaštiti prirode i to u roku jedne godine od stupanja na snagu novog federalnog Zakona sukladno članu 248. Zakon o zaštiti zraka SBK/KSB koji je usvojen 2000. godine, potrebno je staviti van snage jer je u koliziji sa federalnim Zakonom o zaštiti okoliša. Donijeti izmjene Pravilnika o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu („Službene novine SBK/KSB“ broj: 05/06) kojima će nadležnost za izdavanje okolinskih dozvola biti isključivo na kantonalnom nivou, a u skladu sa federalnim Pravilnikom. Nadležno ministarstvo treba uspostaviti elektronski Registar o postrojenjima i zagađivanjima. U skladu sa kantonalnim zakonom o upravljanju otpadom, potrebno je donijeti nedostajuće propise. Izraditi Plan upravljanja građevinskim otpadom. Uspostaviti monitoring kvaliteta zraka na području SBK/KSB. Uspostaviti monitoring kvaliteta zemljišta na području SBK/KSB. Za identifikovane probleme u oblasti obrazovanja o okolišu i podizanja javne svijesti o zaštiti okoliša daju se sljedeće preporuke: Uspostavljanje web stranice Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB. Opisom radnih zadataka jednog od uposlenika Ministarstva trebaju biti obuhvaćeni i zadaci vezani za odnose s javnošću i komuniciranje s građanima o pitanjima zaštite okoliša, izrada Plana komunikacije s građanima, te izrada polugodišnjih biltena u kojima se prezentiraju aktivnosti Ministarstva u vezi zaštite okoliša. Uvesti tradiciju objavljivanja polugodišnjih biltena sa informacijama o projektima i kampanjama koje je finansirao Kanton i Ministarstvo okoliša, a koji su bili usmjereni ka zaštiti i unapređenju stanja okoliša. Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK/KSB treba planirano i kontinuirano sprovoditi različite kampanje podizanja svijesti građana o 166 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina problemima okoliša, i to, u saradnji sa javnim preduzećima i ekološkim društvima, osmisliti godišnji plan takvih kampanja, od kojih bi svaka obuhvatila po jedan aspekt okoliša, te ih sprovoditi u kontinuitetu. a. Ojačati saradnju između nadležnih ministarstva za okoliš i obrazovanje u SBK/KSB u pogledu integracije okolišnih sadržaja u realizaciju nastavnog plana i programa i vannastavnih aktivnosti putem seminara/sastanaka /okruglih stolova među predstavnicima ministarstava, općina, predstavnika predagoških institucija i škola, te uvođenja pilot projekta eko-škola usmjerenih ka unaprjeđenju odgoja i obrazovanja o okolišu u SBK/KSB (jedna škola godišnje po općini). 167 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 4 FINANSIRANJE SISTEMA ZAŠTITE OKOLIŠA 4.1 UVOD Zaštita i unaprjeđenje okoliša se, između ostalog, provodi primjenom ekonomskih mjera (ekonomskih instrumenata) u vidu prikupljanja naknada za zagađivanje okoliša i zaštitu okoliša, koje plaćaju svi zagađivači i korisnici okoliša. Pozitivno djelovanje ekonomskih instrumenata je višestruko: - omogućuju internalizaciju troškova okoliša u cijene proizvoda i usluga, - podupiru načelo da zagađivač plaća i načelo da korisnik plaća, tj. da direktno plaćaju oni koji zagađuju okoliš i oni koji se koriste prirodnim resursima iz okoliša, - potiču razvijanje takvog ekonomskog i društvenog ponašanja koje manje narušava stanje okoliša, čime se istovremeno smanjuje i potreba za skupim projektima sanacije okoliša, - važan su izvor sredstava za finansiranje zaštite okoliša, - pružaju dopunski poticaj za smanjivanje zagađenosti ispod granica propisanih zakonom, - potiču razvoj novih tehnoloških procesa proizvodnje i razvoj novih proizvoda, čime se postižu znatne uštede i jača konkurentnost, - često su troškovno djelotvorniji nego naredbodavni i nadzorni instrumenti, - komplementarni su s drugim instrumentima politike zaštite okoliša. Finansiranje zaštite okoliša vrši se kroz različite institucije čiji je zadatak kako prikupljanje sredstava po osnovu različitih vrsta naknada od fizičkih i pravnih lica, tako i namjenska raspodjela i dodjela prikupljenih sredstava, a u skladu sa propisima o načinu raspodjele sredstava i u skladu sa strateškim dokumentima iz oblasti zaštite okoliša. 4.2 FINANSIRANJE ZAŠTITE OKOLIŠA U SBK/KSB Prema Zakonu o zaštiti okoliša52 finansiranje zaštite okoliša vrši se iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH i kantonalnih fondova za zaštitu okoliša. Fond za zaštitu okoliša za područje SBK/KSB još uvijek formalno nije uspostavljen, ali je Odlukom Vlade Kantona Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova ovlašteno za raspolaganje sredstvima iz FzZO FBiH namijenjenih za SBK/KSB. 4.2.1 Finansiranje preko Federalnog Fonda za zaštitu okoliša Na račun Fonda za zaštitu okoliša FBiH prikupljaju se sva sredstva po osnovu naknada za zagađivanje okoliša i zaštitu okoliša, a ista se zatim distribuiraju prema kantonima u odgovarajućim procentima, a u skladu sa udjelom naplaćene naknade na području pojedinog kantona. Procenat prikupljenih sredstava od naknada koji ostaje u Fondu distribuira se za zaštitu okoliša na teritoriji cijele FBiH u svrhu pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u polju konzervacije, održive upotrebe okoliša, zaštite i unapređenja stanja okoliša i upotrebe obnovljivih izvora energije. Sredstva Fonda dodjeljuju se na temelju provedenog javnog poziva i mogu se koristiti samo za namjene za koje su dodijeljene. Fond objavljuje javni konkurs u pravilu najmanje jednom godišnje, u skladu sa programom rada i finansijskim planom Fonda. 52 Službene novine FBiH, br. 33/03 168 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Prihodi Fonda za finansiranje zaštite okoliša obezbjeđuju se iz sljedećih naknada: 53 - naknada zagađivača okoliša, - naknada korisnika okoliša (nisu još utvrđene), - posebna naknada za okoliš koja se plaća pri svakoj registraciji motornih vozila, - naknada za opterećenje okoliša otpadom, - općih i posebnih vodnih naknada, - posebne naknade za pitanja energetske efikasnosti. Pored naknada, prihodi Fonda osiguravaju se i iz: - sredstava osiguranih na osnovu međunarodne bilateralne i multilateralne saradnje, te saradnje u zemlji na zajedničkim programima, projektima i sličnim aktivnostima u području zaštite okoliša, budžeta Federacije, kredita banaka, sredstava iz zajmova i pozajmica drugih pravnih lica i finansijskih institucija, darovanim sredstvima i drugim vidovima podrške, poslovanja Fonda (naknada za obavljene usluge, otplate glavnica, kamata, i dr.), drugih izvora sredstava određenih posebnim zakonom, drugim propisima ili ugovorom. Fond za zaštitu okoliša FBiH je u 2013. godini uspješno uspostavio sistem praćenja naplate i distribucije naknada po kantonima, što ujedno omogućava, na osnovu baze podataka, izvještavanje i po lokalnim zajednicama. Fond je po osnovu prikupljenih naknada u 2013. godini sa područja SBK/KSB po vrstama prikupio iznose koji se prezentiraju u nastavku. Tabela 64. Sredstva FzZO FBiH za SBK/KSB u 2013. godini NAZIV PRIHODA Ukupna sredstva prikupljena u Fond (KM) Sredstva prikupljena s područja SBK/KSB (KM) Učešće SBK/KSB u ukupnim sredstvima Fonda (%) Opća vodna naknada 2.193.000,00 162.000,00 7,4 Posebna vodna naknada 4.410.000,00 298.000,00 6,8 13.456.000,00 1.404.000,00 10,4 983.000,00 6.747.000,00 11.000,00 0,2 8.000,00 464.000,00 20.000,00 4,3 115.000,00 1.000,00 0,9 27.385.000,00 1.896.000,00 6,9 (NAKNADA) Naknada za okoliš koja se plaća pri registraciji motornih vozila Naknada od zagađivača zraka Naknada za upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom Naknada za elektronski i elektronički otpad UKUPNO Sredstva vraćena u SBK/KSB (KM) 991.000,00 Finansijska sredstva koja se iz Fonda vraćaju u SBK/KSB kanton uplaćuju se na namjenske račune Vlade Kantona. Na potrošačku jedinicu Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova uplaćuju se sredstva od naknade za okoliš koja se plaća pri registraciji motornih vozila i naknada od zagađivača zraka. Sredstva prikupljena od opće i posebnih vodnih naknada uplaćuju se direktno na depozitni račun javnih prihoda kantonalnog budžeta, odnosno prosljeđuju se na potrošačku jedinicu Ministarstva vodoprivrede, šumarstva i poljoprivrede SBK/KSB. 53 Nacrt Zakona o Fondu za zaštitu okoliša, 2013 169 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Pored sredstava od naknada koja se prema odgovarajućim propisima vraćaju u SBK/KSB u određenim procentima, također se preko Fonda za zaštitu okoliša FBiH, po javnim pozivima i odlukama Upravnog odbora Fonda, vraćaju značajna sredstva u ovaj kanton kroz finansiranje različitih projekata iz oblasti zaštite okoliša. U 2013. godini ta sredstva su, 1.179.000 KM. Prema podacima iz Fonda za okoliš, Fond je od ukupno prikupljenih 1.896.000 KM sa područja SBK/KSB, 1.179.000 KM uložio u projekte po javnim pozivima i odlukama UO, a 991.000KM (52% od ukupnog iznosa za 2013. godinu) raspoređeno je Kantonu za projekte od kantonalnog značaja (iznos raspoređenih naknada je veći od iznosa prikupljenih jer je Fond u 2013. godini rasporedio i preostale iznose iz prethodnih godina). Prema raspoloživim informacijama, ne postoji obaveza Fonda da prikupljena sredstva sa područja određenog kantona, po javnim pozivima i odlukama UO stvarno i usmjeri na kanton sa kojeg su sredstva prikupljena. Prema informacijama iz FzZO FBiH, ukupno odobrena sredstva Fonda za projekte zaštite okoliša za SBK/KSB iznose 3.305.536,93KM. Visina odobrenih sredstava po projektima se kreće od 2.000 KM do 350.000 KM. Samo 8 projekata od ukupno odobrenih 51, ne odnosi se na sektor vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda, nego na neki drugi sektor okoliša (ukupan iznos 206.000 KM, odnosno samo 6,2% ukupno odobrenih sredstava). S obzirom da je FzZO FBiH potpisao petogodišnji ugovor o sufinanisiranju sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP), u toku su aktivnosti na povećanju energetske efikasnosti u Federaciji BiH, prvenstveno u sektoru zgradarstva. Fond za zaštitu okoliša FBiH i UNDP uvode informacioni sistem za upravljanje energijom u javnim objektima (EMIS) u više od 400 javnih objekata (obrazovnih institucija, bolnica, zgrada općina, itd.), uključujući i zgradu Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH. Fond i UNDP će u okviru ovog projekta provesti detaljni energetske preglede u odabranim objektima, te će na osnovu rezultata i procjene mogućnosti ušteda biti sprovedene mjere energetske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije za objekte sa najvećim ekonomskim, energetskim, okolinskim i društvenim značajem u vrijednosti od 400.000 KM na najmanje dva objekta. Trenutno je u toku stalni javni poziv za uspostavljanje baze podataka o upravljanju i praćenju potrošnje energije i vode, te emisija CO2 u javnim objektima (interna baza Fonda i EMIS) i odabir projekata za finansiranje mjera energetske efikasnosti. Samo objekti koji su upisani u internu bazu Fonda, a potom i u EMIS mogu biti odabrani za realizaciju narednih koraka procesa povećanja EE. Ovdje je važno napomenuti da se kod odabira objekata za finansiranje, uzima u obzir i spremnost predlagača za vlastito učešće, odnosno sufinansiranje. U navedenu bazu je do mjeseca novembra 2014. godine, sa područja SBK/KBS upisan 91 objekat javnog zgradarstva. U nastavku se daje pregled svih vrsta naknada za zaštitu okoliša i korištenje prirodnih resursa koje se primjenjuju na području SBK/KSB. 170 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Tabela 65. Naknade za zaštitu okoliša i korištenje prirodnih resursa Oblast Vrsta naknade Zakonsko uporište Obveznik plaćanja Osnovica za obračun Alokacija sredstava Korištenje sredstava Vode Opća naknada Zakon o vodama FBiH („Službene novine FBiH“, br. 70/06) Sva fizička i pravna lica registrirana za obavljanje djelatnosti U visini od 0,5% od osnovice koju čini neto plaća zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno i na određeno vrijeme i naknada isplaćena na osnovu ugovora o djelu 40% nadležnoj agenciji za vode Sredstva iz Fonda raspoređuju se na projekte zaštite voda i vodnog tla od federalnog značaja. Fizička i pravna lica koja vrše zahvatanje voda za: vodosnabdijevanje, flaširanje, navodnjavanje, uzgoj ribe, industrijske procese Naknada se obračunava na osnovu količine zahvaćene vode izražene u m³ 40% nadležnoj agenciji za vode Fizičko i pravno lice koje koristi vodu u hidroelektrani za proizvodnju električne energije Naknada se obračunava na osnovu proizvedene električne energije izražene u kWh vodna Naknada za zahvatanje voda Naknada za korištenje vode za proizvodnju električne energije Naknada za zaštitu voda Zakon o vodama FBiH („Službene novine FBiH“, br. 70/06) Zakon o vodama FBiH („Službene novine FBiH“, br. 70/06) Zakon o vodama FBiH („Službene novine FBiH“, br. 70/06) - vlasnici transportnih sredstava koja za pogon koriste naftu ili naftne derivate - sva fizička i pravna lica koja ispuštaju otpadne vode - uzgajivači ribe - fizičko i pravno lice koje proizvodi ili uvozi vještačka đubriva ili hemikalije za zaštitu biljaka 45% u kantona korist budžeta 15% u korist Fonda za zaštitu okoliša FBiH 45% u kantona korist budžeta Sredstva iz Kantona se raspoređuju se na projekte zaštite voda i vodnog tla od kantonalnog značaja. 15% u korist Fonda za zaštitu okoliša FBiH 40% nadležnoj agenciji za vode 45% u kantona korist budžeta 15% u korist Fonda za zaštitu okoliša FBiH 40% nadležnoj agenciji za vode - Naknada se obračunava na osnovu količine zagađenja voda izraženog preko EBS 45% u kantona korist budžeta 15% u korist Fonda za zaštitu okoliša FBiH - po 1kg proizvedene ribe - po 1kg proizvedenog ili uvezenog vještačkog đubriva ili hemikalije za zaštitu biljaka 171 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Oblast Vrsta naknade Zakonsko uporište Obveznik plaćanja Osnovica za obračun Alokacija sredstava Naknada za vađenje materijala iz vodotoka Zakon o vodama FBiH („Službene novine FBiH“, br. 70/06) Fizičko i pravno lice koje vrši eksploataciju materijala iz vodotoka, i koje je dužno pribaviti vodnu dozvolu, odnosno vodnu saglasnost za ovu aktivnost po 1m³ izvađenog materijala 40% nadležnoj agenciji za vode Vlasnik zemljišta i objekta koji je zaštićen objektima za zaštitu od poplava koji su u vlasništvu FBiH Naknada se obračunava: Naknada za zaštitu od poplava Zakon o vodama FBiH („Službene novine FBiH“, br. 70/06) 45% u kantona Naknade za opšte ciljeve za ambalažni otpad Zakon o upravljanju otpadom (“Službene novine FBiH”, broj 33/03 i 72/09) budžeta 15% u korist Fonda za zaštitu okoliša FBiH - - Otpad korist Korištenje sredstava po 1ha zaštićenog poljoprivrednog, šumskog ili građevinskog zemljišta koje je zaštićeno objektima za zaštitu od poplava 40% nadležnoj agenciji za vode 45% u kantona korist budžeta 15% u korist Fonda za zaštitu okoliša FBiH po 1m² korisne površine objekta koji su zaštićeni objektima za zaštitu od poplava Operater koji nije ispunio godišnje ciljeve za reciklažu i iskorištenje ambalažnog otpada Obračunava se rješenjem od strane Fonda prema Prilogu 3. Pravilnika Fond za zaštitu okoliša FBiH Sredstva se troše isključivo za svrhe jačanja sistema upravljanja ambalažnim otpadom: medijske kampanje, nabavka infrastrukture za potrebe komunalnih preduzeća, reciklaža, projekti čišćenja i sl. Operator sistema u ime svih svojih obveznika (proizvođača ambalažnog materijala, u iznosu 0,002 KM po kilogramu ambalaže Fond za zaštitu okoliša FBiH Sredstva se koriste za administrativne troškove provođenja ovog Pravilnika Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom („Službene novine FbiH“, broj: 88/11, 28/13) Evidentirajuća naknada za ambalažni otpad '' 172 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Oblast Vrsta naknade Zakonsko uporište Obveznik plaćanja Osnovica za obračun Alokacija sredstava Korištenje sredstava uvoznika, punioca, pakera, distributera i krajnjih snabdjevača) Naknada za neugovaranje obaveza preko operatera sistema – ambalažni otpad '' Proizvođač ambalažnog materijala, uvoznik, punioc, paker, distributer i krajnji snabdjevač Naknada se određuje prema vrsti, količini, sastavu i namjeni ambalaže, materijalu od kojeg je ambalaža izrađena kao i u odnosu na nacionalne ciljeve. Fond za zaštitu okoliša FBiH Sredstva se namjenski troše za projekte upravljanja i zbrinjavanja ambalaže i ambalažnog otpada. Opća naknada za EE otpad Pravilnik o upravljanju otpadom od EE proizvoda („Službene novine FBiH“, br. 87/12) Svi proizvođači i uvoznici EE opreme Visina naknade je umnožak količine EE opreme stavljene na tržište teritorije u državi sa odgovarajućim koeficijentom naknade Fond za zaštitu okoliša FBiH Za administraciju sprovođenja ovog pravilnika kod Fonda za zaštitu okoliša Posebna naknada za upravljanje EE otpadnom opremom '' Proizvođači i uvoznici EE opreme koji nisu prenijeli svoje obaveze na operatera sistema Visina naknade je umnožak količine opreme stavljene na tržište teritorije u državi sa odgovarajućim koeficijentom naknade Fond za zaštitu okoliša FBiH Namjensko trošenje za upravljanje električnim i elektronskim otpadom Zakon o Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Trgovci registrirani na području Federacije Bosne i 30% na osnovni račun Fonda za zaštitu okoliša FBiH Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/03) Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične kese tregerice Visina naknade za stavljanje u promet plastične kese se obračunava na temelju podataka o količini plastičnih kesa stavljenih u promet Ovim naknadama kantoni i Fond dužni su da finansiraju projekte iz oblasti zaštite okoliša (zraka), jedni od kantonalnog, drugi od federalnog značaja. Najviše 10% od cijene šumskih drvnih sortimenata na panju, prema cjenovniku 100% namjenski budžeta kantona Naknada plastične tregerice za kese Uredba za plastične kese tregerice („Službene novine FbiH“, broj 9/14) Šume Naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim Zakon o šumama („Službene novine SBK/KSB“, br. 5/14) Vlasnik privatnih šuma za obavljanje stručnih poslova kantonalnoj 70% na podračune Fonda za kantone u skladu sa udjelom plaćene naknade na području pojedinog kantona račun 173 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Oblast Vrsta naknade Zakonsko uporište šumama Obveznik plaćanja Osnovica za obračun Alokacija sredstava upravi korisnika državnih šuma U visini od 4% od ostvarenog prihoda od drveta računajući cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od sekundarnih (nedrvnih) šumskih proizvoda Od ukupno 4% prihoda: Naknada za korištenje državnih šuma Zakon o šumama („Službene novine SBK/KSB“, br. 5/14) Korisnik državnih šuma Naknada za izdvajanje šume Zakon o šumama („Službene novine SBK/KSB“, br. 5/14) Vlasnik ili koncesionar šumskog zemljišta U visini troškova koja se određuje u skladu s odredbama Zakona o eksproprijaciji 100% budžet kantona Naknada za krčenje šume Zakon o šumama („Službene novine SBK/KSB“, br. 5/14) Vlasnik ili koncesionar šumskog zemljišta U visini troškova podizanja i održavanja novih šuma, na površini koja ne može biti manja od površine za koju je dana dozvola za krčenje šume, i tržišnoj vrijednosti drva koja se dobije sječom. 100% budžet kantona - 1 % u budžet kantona; - 3 % na namjenski račun općine na čijoj teritoriji se ostvaruje prihod. Zakon o šumama („Službene novine SBK/KSB“, br. 5/14) Korisnik ili koncesionar šumskog zemljišta Određuje Vlada SBK/KSB 100% budžet kantona Naknada općekorisne Zakon o („Službene sva pravna lica koja su registrovana za obavljanje djelatnosti na U visini od 0,04% ukupno ostvarenog prihoda 100% budžet kantona šumama novine Samo u svrhu podizanja novih šuma i za kupovinu šuma u skladu s odredbama Zakona o šumama SBK/KSB Naknada za zakup i služnost šumskog zemljišta za Korištenje sredstava Sredstva naplaćena na osnovu zakupa i prava služnosti mogu se koristiti isključivo u svrhu podizanja novih šuma i za kupovinu šuma u skladu s odredbama Zakona o šumama SBK/KSB, na području općine na čijem području je ostvaren prihod 174 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Oblast Zemljište Vrsta naknade Zakonsko uporište Obveznik plaćanja funkcije šuma SBK/KSB“, br. 5/14) teritoriji Kantona kao i dijelovi pravnih lica čije je sjedište van Kantona, a obavljaju djelatnost na teritoriji Kantona Naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Službene novine FBiH“, br.52/09) Pravna i fizička lica koja trajno ili privremeno mijenjaju namjenu poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe Osnovica za obračun Alokacija sredstava Korištenje sredstava Za trajnu promjenu - 5% od tržišne vrijednosti polj. zemljišta za individualnu stambenu izgradnju i min. 20% tržišne vrijednosti poljoprivrednog. zemljišta za ostale objekte 100% budžet kantona Samo u posebne svrhe vezano za zemljište 30% na osnovni račun Fonda za zaštitu okoliša FBiH Ovim naknadama kantoni i Fond dužni su da finansiraju projekte iz oblasti zaštite okoliša (zraka), jedni od kantonalnog, drugi od federalnog značaja. Za privremenu promjenu godišnje min. 5 % od tržišne vrijednosti zemljišta Zrak Naknada za zagađivače zraka Zakon o Fondu za zaštitu okoliša FBiH (“Službene novine FBiH”, br.33/03) Uredba o vrstama naknada i kriterijima za obračun naknada za zagađivače zraka (“Službene novine FBiH”, broj 79/11); Pravilnik o načinu obračunavanja i plaćanja, te rokovima obračunavanja i plaćanja naknada za zagađivače zraka (“Službene novine FBiH”, broj 79/11) Sva pravna lica koja uzrokuju zagađivanje zraka, i to zagađivači koji imaju u vlasništvu ili koriste pojedinačni izvor emisije SO2 i/ili NO2 i/ili čvrstih čestica (prašine) iz pogona i postrojenja, a u nadležnosti su Federalnog ministarstva okoliša i turizma za izdavanja okolišne dozvole, kao i drugi zagađivači zraka iz kantonalne nadležnosti ukoliko imaju godišnje emisije u količinama kako je definirano člankom 8. Uredbe Osnovica za obračunavanje naknade za zagađivače zraka jeste godišnja količina emisije SO2 i/ili NO2 i/ili prašine u tonama. Visina godišnje naknade za emisije iznosi za: - jednu tonu emisije SO2 - 38 KM; 70% na podračune Fonda za kantone u skladu sa udjelom plaćene naknade na području pojedinog kantona - jednu tonu emisije NO2 36 KM; - jednu tonu emisije čvrstih čestica (prašine) - 170 KM. - jednu tonu čvrstih čestica (prašine) iz asfaltnih baza – 2.350 KM/t. 175 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Oblast Vrsta naknade Zakonsko uporište Obveznik plaćanja Osnovica za obračun Alokacija sredstava Korištenje sredstava Ostalo Posebna naknada za okoliš koja se plaća pri svakoj registraciji motornih vozila Zakon o Fondu za zaštitu okoliša FBiH (“Službene novine FBiH”, br.33/03) Pravna i fizička lica koja su vlasnici ili ovlaštenici prava na motornim vozilima Iznosi naknada određuje se prema: 30% na osnovni račun Fonda za zaštitu okoliša FBiH I kantoni i Fond dužni su da ovim sredstvima finansiraju projekte iz oblasti zaštite okoliša, jedni od kantonalnog, drugi od federalnog značaja. Uredba o posebnim za okoliš koje se plaćaju pri registraciji motornih vozila („Službene novine FBiH“, br. 14/11 i 26/11). - vrsti i starosti motornog vozila; - vrsti motora, pogonskog goriva i radnoj zapremini motora. 70% na podračune Fonda za kantone u skladu sa udjelom plaćene naknade na području pojedinog kantona 176 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 4.2.2 Finansiranje na nivou SBK/KSB Sredstva koja se izdvajaju za ulaganje u komunalnu infrastrukturu se realiziraju putem Programa o dodjeli sredstava sa kriterijima za raspodjelu sredstava za zaštitu okoliša iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša FBiH, odnosno Fonda za zaštitu okoliša SBK/KSB. Na ovakav način Kanton sufinansira projekte i programe u cilju zaštite okoliša, a koji rješavaju probleme zagađenja otpadom, te predstavljaju veliki pritisak na okoliš i ugrožavaju živote i zdravlje ljudi. U ovim programima, među ostalim, mogu sudjelovati jedinice lokalne samouprave i javna komunalna preduzeća iz Kantona. Sredstva koja se izdvajaju za projekte podizanja i jačanja javne svijesti, obilježavanja značajnih dana ekološkog kalendara i potpora neprofitnim organizacijama, te za saniranje ekoloških incidenata, se realiziraju također putem programa sufinansiranja iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša FBiH, odnosno Fonda za zaštitu okoliša SBK/KSB. Generalno, radi se o namjenskim sredstvima koja se u slučaju nerealizacije prebacuju na narednu godinu za iste namjene. Prema Odluci o usvajanju Programa utroška sredstava sa kriterijima za raspodjelu sredstava namijenjenih za zaštitu okoliša za 2012. godine iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša FBiH, Fond za zaštitu okoline SBK/KSB izdvojio je 492.880,00 KM za različite projekte namijenjene za zaštitu okoliša. Od ukupno raspoređenih sredstava, samo 9.000,00KM je namjenski utrošeno za otpad (1,8%) i to za sanaciju deponije u Vitezu, dok je najveći dio novca utrošen na projekte koji se odnose na vodosnabdijevanje, kanalizaciju i zaštitu voda. Pored sredstava Fonda, u 2012. godini, iz budžeta Kantona izdvojeno je 32.000,00 KM za obilježavanje značajnih dana Ekološkog kalendara i potporu radu ekoloških društava na području SBK/KSB. Prema Odluci o usvajanju Programa utroška sredstava sa kriterijima za raspodjelu sredstava namijenjenih za zaštitu okoliša za 2013. godine iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša FBiH, Fond za zaštitu okoline SBK/KSB planirao je izdvajanje 800.000,00 KM, ali je ukupno realizovano 722.000,00KM. U 2013. godini iz budžeta Kantona izdvojeno je 25.000,00 KM za obilježavanje značajnih dana Ekološkog kalendara i potporu radu ekoloških društava na području SBK/KSB, ali i 15.000,00 KM za otpad, odnosno saniranje ekoloških incidenata (ova sredstva su izdvojena za saniranje i zatvaranje postojeće gradske deponije za odlaganje komunalnog otpada u Bugojnu). Za 2014. godinu planirana je realizacija iznosa od 1,3 miliona KM. U ovoj godini planira se ulaganje 13,9% navedenih sredstava (180.000 KM) za sufinansiranje projekata za utopljavanje zgrada radi uštede toplotne energije, odnosno povećanje energetske efikasnosti. Ulaganje u programe u cilju zaštite okoliša, koji rješavaju probleme zagađenja otpadom te predstavljaju veliki pritisak na okoliš i ugrožavaju živote i zdravlje ljudi, je i za 2014. godinu planirano u većem procentualnom iznosu od 4,8%, odnosno ukupno 62.700 KM. Preostali dio sredstava (1.057.300 KM, tj. 81,3%) planiran je za projekte koji se odnose na izgradnju i jačanje vodovodne i kanalizacione infrastrukture. 4.2.2.1 Finansiranje preko kantonalnog Fonda za zaštitu okoliša Fond za zaštitu okoliša za područje SBK/KSB još uvijek formalno nije uspostavljen, ali je Odlukom Vlade Kantona Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova Travnik ovlašteno za raspolaganje sredstvima iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH namijenjenih za SBK/KSB. U skladu sa članom 16. Zakona o fondu zaštite okoliša SBK/KSB (Službene novine SBK/KSB, broj 14/11) prihodi Fonda za finansiranje zaštite okoliša, osiguravaju se iz: naknada onečišćivača okoliša s područja Kantona, za koje okolišnu dozvolu ili urbanističku suglasnost izdaju ministarstvo i mjerodavne općinske službe, naknada korisnika okoliša i iz posebne naknade za okoliš koja se plaća pri svakoj registraciji motornog vozila. Prihodi Fonda osiguravaju se i iz: 177 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina sredstava Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine, sredstava ostvarenih na temelju programa, projekata i sličnih aktivnosti u području zaštite okoliša, sredstava iz zajmova i pozajmica drugih pravnih osoba i financijskih institucija, donacijskih sredstava i drugih oblika potpore, poslovanja Fonda (naknada za obavljene usluge, otplate glavnica, kamata i dr.), sredstava proračuna kantona i drugih izvora sredstava određenih posebnim zakonom, drugim propisima ili ugovorom. Obveznici plaćanja naknada po gore navedenim osnovama su, u skladu sa osnovnim načelom „zagađivač plaća“ onečišćivači, odnosno korisnici okoliša, fizičke i pravne osobe detaljno definisane članom 17. istog Zakona. Član 24. Zakona detaljno određuje korištenje sredstava Kantonalnog Fonda za finansiranje zaštite okoliša: za zaštitu, očuvanje i poboljšanje kvalitete zraka, tla i voda te za ublažavanje klimatskih promjena i zaštitu ozonskog omotača za saniranje, poticanje izbjegavanja i smanjivanje nastajanja otpada za iskorištavanje vrijednih svojstava te za obradbe otpada za zaštitu i očuvanje biološke i pejzažne raznovrsnosti za provedbu energetskih programa za programe razminiranja za unapređivanje i izgradnju infrastrukture za zaštitu okoliša za poboljšanje praćenja i ocjenjivanja stanja okoliša te uvođenje sustava upravljanja okolišem za poticanje održivog korištenja prirodnih dobara za poticanje održivih gospodarskih djelatnosti odnosno održivog ekonomskog razvitka za poticanje istraživačkih, razvojnih studija, programa, projekata i drugih aktivnosti, uključujući i demonstracijske aktivnosti. Fond također može sudjelovati u sufinanciranju programa, projekata i sličnih aktivnosti za zaštitu okoliša, koje organiziraju i financiraju međunarodne financijske institucije i organizacije. Sredstva za 2012. i 2013. godinu su se izdvojila prema rasporedu prikazanom u sljedećim tabelama u nastavku. Tabela 66. Raspodjela sredstava za zaštitu okoliša u SBK/KSB za 2012. godinu Red. broj PROJEKAT Općina IZNOS u KM 1 Izrada projektne dokumentacije za prespajanje vodovoda Resnik-Kruščica Izgradnja kanalizacije Bristovi i Kula Bugojno 10.000,00 Bugojno 20.000,00 Udruženje građana „Eko-element“ za projekt nabave opreme za istraživanje voda Sufinanciranje projekta za popravak glavnog vodovoda u naselju Vrbanja Izgradnja kanalizacije u Vučipolju Bugojno 4.000,00 Bugojno 19.400,00 Bugojno 20.000,00 Busovača 25.500,00 7 Čišćenje rijeke Ivančice uređenja zaštitne zone gradskog vodovoda i izgradnju dijela kanalizacijske mreže za naselje Silos Rekonstrukcija bazena za vodu Kula-Krčevine Busovača 15.000,00 8 Udruženje građana Hijelofan Busovača 1.000,00 9 Projekt zaštite izvorišta Bunar Dobretići 8.000,00 10 Projekt zaštite izvorišta Stubo Dobretići 4.350,00 2 3 4 5 6 178 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Red. broj PROJEKAT Općina IZNOS u KM 11 Donji Vakuf 40.000,00 Donji Vakuf 10.000,00 13 Sufinanciranje vodovodne i kanalizacijske mreže u ul. Zlatni ljiljani JKP „Čistoća“ za projekt čišćenja rijeke Vrbasa i Oboračke rijeke Sanacija vodovoda u naselju Tješilo Fojnica 10.000,00 14 Sanacija vodovoda u MZ Dusine Fojnica 20.000,00 15 PD „Vranica“ za projekt izgradnje vodoopskrbe i kanalizacije Planinarskog doma na Prokoškom jezeru Izgradnja vodovoda u Voljicu Fojnica 9.000,00 30.000,00 18 Izrada projekta automatizacije otpadnih voda na lokaciji Tvornice opruga u „Saraj-Komerc“ d.o.o. Izgradnja vodovoda Bešpelj Gornji Vakuf/Uskoplje Gornji Vakuf/Uskoplje Jajce 19 JKP „Čistoća i zelenilo“ Jajce 10.000,00 20 Kiseljak 35.000,00 Kreševo 19.130,00 Novi Travnik 15.000,00 Novi Travnik 15.000,00 Novi Travnik 1.000,00 25 Izgradnja rezervoara za vodu kapaciteta 2x500 m³ u mjesnom području Lug-Dubravica MZ Polje za projekt realizacije zamjene azbest betonskih cijevi u sistemu javne vodoopskrbe naselja Troska Izgradnja vodovodne mreže za naselja Vodovod, Krnjića potok, Bukvić MZ Vodovod Izgradnja kanalizacijske mreže Policija -Pekara MZ Centar Udruženje građana „Globus“ za projekt očuvanja prirodnih resursa Kanalizacija Turbe, MZ Turbe Travnik 24.000,00 26 Kanalizacija Slimena, MZ Polje-Slimena Travnik 15.000,00 27 Kaptaža (Sedrica) i cjevovod Gorčevica-II faza Travnik 23.500,00 28 Kaptaža Ugrić I i II i cjevovod MZ Vitovlje Travnik 15.000,00 29 Vodovod „Vrila“, MZ Kraljevica (rezervoar Turići i rezervoar Prići ) MZ Rijeka –kanalizacija Travnik 12.000,00 Vitez 15.000,00 Regulacija površinskih i oborinskih voda MZ Dubravica Sanacija deponije Vitez 8.000,00 Vitez 9.000,00 12 16 17 21 22 23 24 30 31 32 10.000,00 20.000,00 UKUPNO: 492.880,00 Tabela 67. Raspodjela sredstava za zaštitu okoliša u SBK/KSB za 2013. godinu Red. broj PROJEKAT Općina IZNOS u KM 1 Izgradnja kanalizacione mreže u naselju Vesela Bugojno 20.000,00 2 Izgradnja kanalizacije u MZ Lug za glavnu dionicu Bugojno 24.000,00 3 Izgradnja kanalizacione mreže MZ Vučipolje Bugojno 47.000,00 4 Izgradnja kanalizacione mreže MZ Kula Bugojno 16.000,00 5 Izgradnja kanalizacione mreže u naselju Dolac, MZ Čipuljići Bugojno 5.000,00 6 Izgradnja kanalizacione mreže u naselju Poljice, MZ Novo naselje Bugojno 5.000,00 179 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Red. broj PROJEKAT Općina IZNOS u KM 7 Novi vodozahvat „Crni potok“ za snabdijevanje Općine Busovača Busovača 37.500,00 8 Projekt sanacije izvorišta „Stubo“ Dobretići 10.000,00 9 Vodovod Milaševci Dobretići 4.000,00 10 Za projekt kanalizacionog sistema područja Gornja mahala Donji Vakuf 30.000,00 11 Rekonstrukcija oborinskih i fekalnih voda u okviru rekonstrukcije ul. Zlatnih ljiljana Donji Vakuf 14.500,00 12 Uređenje korita Srabljivac kod Doma zdravlja Donji Vakuf 18.000,00 13 Izgradnja kanalizacione mreže i nabavka pocinčanih kontejnera za smeće Fojnica 15.000,00 14 Izgradnja vodovoda u naselju Voljice Gornji Vakuf/Uskoplje 20.000,00 15 Izgradnja kanalizacije u naselju Ždrimci Gornji Vakuf/Uskoplje 30.000,00 16 izgradnja vodovoda u naselju Dobrošin Gornji Vakuf/Uskoplje 9.500,00 17 Kanalizacija u MZ Kruščica Jajce 10.000,00 18 Izgradnja kanalizacione mreže Bučići Jajce 10.000,00 19 Izgradnja vodovoda u selu Magarovci Jajce 10.000,00 20 Vodovod Rika Jajce 10.000,00 21 Vodovod Seoci Jajce 20.000,00 22 Drenažni sistem Bešpelj Jajce 25.000,00 23 Regulacija korita rijeke Lepenice- naselje Topola Kiseljak 15.000,00 24 Nastavak realizacije projekta rekonstrukcije izgradnja vodovoda u naselju Troska Kreševo 20.000,00 25 Za kanalizacionu infrastrukturu za poslovni centar ind.uslužna zona „Neobarje“ Novi Travnik 50.000,00 26 Projekat dovršetka vodovoda Hamamdžići, izgradnja bazena Travnik 19.000,00 27 Vodovod Karaula (primarni cjevovodi) Travnik 23.500,00 28 Kanalizacija Slimena Travnik 10.000,00 29 Zahtjev za pomoć izgradnje kanalizacione mreže u naselju Gradac u MZ „Stari grad“ Travnik 20.000,00 30 Vodovod Zagrađe Travnik 20.000,00 31 Vodovod Ovnak, MZ Grahovčići Travnik 10.000,00 32 Vodovod Vrila, MZ Kraljevica Travnik 10.000,00 33 Rekonstrukcija vodovoda Barišići – Jankovići Travnik 10.000,00 34 Sanacija otpadnih voda na relaciji Bolnica Nova BilaStara Bila Travnik 15.000,00 35 Kanalizacija u MZ Paklerevo Travnik 19.000,00 36 Izgradnja vodovoda Bukve Vitez 10.000,00 37 Odvodnja vanjske zv.“Vučjaci“ zgrada Vitez 10.000,00 38 Uređenje otvorenog kanala za odvodnju površinskih voda kod škole u naselju Kruščica Vitez 10.000,00 39 Izgradnja kanalizacije Donje Krčavine Vitez 20.000,00 40 Vodovod u MZ Večeriska Vitez 10.000,00 41 Sredstva namijenjena za nadzor nad projektima kanalizac.mreže - 30.000,00 UKUPNO: 722.000,00 180 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Iz gore navedenog može se zaključiti da su sredstva koja se izdvajaju za projekte iz oblasti zaštite okoliša u najvećoj mjeri namijenjena za projekte vodosnabdijevanja, odvodnje otpadnih voda i čišćenja vodotoka, te da ista značajno rastu iz godine u godinu što je znak da se ovoj oblasti daje sve veća pažnja i finansijska potpora. 4.2.3 Finansiranje zaštite okoliša preko Ministarstva vodoprivrede, šumarstva i poljoprivrede 4.2.3.1 Naknade iz oblasti voda Iz namjenskih sredstava prikupljenih po osnovu naknada za iz oblasti voda (prema pripadajućem omjeru u skladu sa Zakonom o vodama FBiH) finansiraju se sljedeći poslovi u SBK/KSB54: 1. Poslovi i zadaci Ministarstva za šumarstvo, poljoprivredu i vodoprivredu Srednjobosanskog kantona, a naročito: izradu godišnjih programa utroška sredstava vodnih naknada na području Kantona, u skladu sa planovima razvoja vodoprivrede na području Federacije, organizaciju, odnosno vršenje svih poslova i zadataka na izvršavanju programa iz tačke a) ovog člana, organizaciju istražnih radova, izradu investiciono – tehničke i druge dokumentacije i vršenje revizije te dokumentacije, vršenje svih investicionih poslova i nadzor nad izgradnjom vodnih objekata iz programa razvoja vodoprivrede Kantona, planiranje i prikupljanje sredstava za finansiranje poslova i zadataka iz programa razvoja vodoprivrede Kantona, izdaje vodne akte u skladu sa ovim Zakonom, vođenje informacionog sistema voda, saradnju sa općinama, privrednim društvima i drugim pravnim licima na području Kantona, saradnju sa Agencijom za vodno područje rijeke Save kod izrade planova razvoja vodoprivrede Kantona, izdavanja vodnih akata, pribavljanje stručnih mišljenja kod donošenja vodnih akata u nadležnosti Kantona i općina i o drugim pitanjima u oblasti vodoprivrede na području Kantona, vršenje i drugih poslova i zadataka u vezi sa ovim Zakonom. 2. Sufinansiranje izgradnje i održavanje vodnih objekata, i to: 54 zaštitni objekti – nasipi, obaloutvrde, uređena korita vodotoka, odvodni kanali, obodni (lateralni) kanali za zaštitu od vanjskih voda, odvodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave, retenzije i drugi pripadajući objekti, kao i objekti za zaštitu od erozija i bujica, objekti za odvodnjavanje, osnovna i detaljna odvodna kanalska mreža, crpne stanice za odvodnjavanje i drugi pripadajući objekti, objekti za iskorištavanje voda za: Zakon o vodama srednjebosanskog kantona, član 52, Službeni Glasnik SBK/KSB, br. 11/09 181 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 1) vodosnabdijevanje (izuzev za opću upotrebu voda) – brane i akumulacije vodozahvati, bunari, kaptaže s odgovarajućom opremom, postrojenja za prečišćavanje vode za piće, rezervoari i cjevovodi i drugi pripadajući objekti, 2) navodnjavanje - brane i akumulacije, dovodni kanali i tuneli, vodozahvatne građevine, crpne stanice, ustave, dovodna i razvodna mreža i drugi pripadajući objekti i oprema, objekti za zaštitu voda od zagađivanja (u daljnjem tekstu: vodni objekti za zaštitu voda) kolektori za prijem i transport otpadnih voda, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ispusti u prijemnik i drugi pripadajući objekti i oprema. 3. Ostale aktivnosti vezane za poslove upravljanja vodama (izrada tehničke dokumentacije, podloga za izdavanje koncesija i dr.) u skladu sa godišnjim planom i programom Ministarstva. Sredstva se koriste na osnovu godišnjeg plana i programa, kojeg donosi Ministarstvo za šumarstvo, poljoprivredu i vodoprivredu, uz saglasnost Vlade Kantona. Prema izvještaju Kantonalne vodne inspekcije, ukupno prikupljeni prihodi po osnovu posebnih naknada, za 2013. godinu su: - Naknada za izdavanje vodne dozvole (komisija i administrativna taksa): 81.250,00 KM - Naknada za izdavanje vodne saglasnosti (administrativna taksa): 2.650,00 KM - Prekršajni nalog: 100,00 KM - U K U P N O: 84.000,00 KM Nivo investicija Ministarstva u prethodne tri godine dat je u narednoj tabeli. Tabela 68. Investicije MŠPV SBK/KSB u sektor vodosnabdijevanja i odvodnje OPIS INVESTICIJE Nivo investicija u izgradnji vodovodne infrastrukture Nivo investicija u rekonstrukciji vodovodne infrastrukture Nivo investicija u održavanju vodovodne infrastrukture Nivo investicija u izgradnji kanalizacione infrastrukture Nivo investicija u rekonstrukciji kanalizacione infrastrukture Nivo investicija u održavanju kanalizacione infrastrukture UKUPNO 2011. 2012. 2013. UKUPNO (KM) (KM) (KM) 782.789,22 1.110.605,30 812.094,39 2.705.488,91 87.696,11 85.962,18 222.078,23 395.736,52 153.486,00 181.375,82 371.938,62 706.800,44 95.000,00 460.736,79 775.312,70 1.331.049,49 1.418,13 21.571,30 82.211,58 105.201,01 44.128,00 103.922,06 79.702,20 227.752,26 1.164.517,46 1.964.173,45 2.343.337,72 Iz tabele se vidi da ukupni iznos ulaganja u sektor vodosnabdijevanja i odvodnje raste iz godine u godinu, kao i da se najveći procenat ulaganja (49,4%) odnosio na izgradnju nove vodovodne infrastrukture, zatim 24,3% ulaganja se odnosilo na izgradnju nove kanalizacione mreže, dok se na održavanje infrastrukturnih mreža izdvojilo ukupno 17,1% sredstava, a na rekonstrukciju samo izdvojilo 9,1%. Iz sredstava prikupljenih od vodnih naknada nadležno Ministarstvo u 2014. godini planira realizirati ukupan iznos od 650.000 KM kao poticaj vodoprivredi, za razne projekte u oblasti voda. 182 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 4.2.3.2 Naknade iz oblasti šuma Iz namjenskih sredstava budžeta kantona, prikupljenih po osnovu naknada za iz oblasti šuma, finansiraju se slijedeći poslovi:55 1. rad čuvarske službe; 2. izrada i revizija kantonalnog šumskorazvojnog plana; 3. izrada šumskoprivrednih osnova za privatne šume i nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumskoprivrednih osnova za državne i privatne šume; 4. biološka obnova šuma u obimu većem od predviđenog šumskoprivrednom osnovom; 5. obnova šuma od posljedica elementarnih nepogoda, prenamnoženosti insekata, požara i sličnog; 6. unaprjeđenje proizvodnje šumskog reproduktivnog materijala; 7. gospodarenje šumama koje su od vitalnog interesa u skladu sa stavom (3) člana 18. ovoga zakona; 8. organizovanje specijalističkih tečajeva iz oblasti šumarstva; 9. očuvanje i unaprjeđenje bioraznolikosti šumskih ekosistema; 10. očuvanje i unaprjeđenje genofonda, rijetkih i ugroženih vrsta šumskog drveća; 11. naučna istraživanja i stručne analize; 12. izgradnja i održavanje šumskih puteva; 13. ostale namjene za unapređenje šuma. 14. deminiranje kontaminiranih šumskih površina i šumskog zemljišta minama i neeksplodiranim ubojitim sredstvima. Sredstva se troše po Programu utroška sredstava, koji na prijedlog Kantonalne uprave za šumarstvo donosi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a na koji saglasnost daje Vlada Kantona. Prema dostupnim podacima Ministarstvo finansija SBK/KSB je po osnovu naknada za šume u 2012. godini prikupilo ukupno 816.840,16 KM, a u 2013. godini ukupno 240.046,91 KM. Sredstva su korištena za financiranje Kantonalne uprave za šumarstvo. Finansijski efekti Kantonalne šumarske inspekcije u 2013. godini izostaju zbog zakonskog vakuma (nema naplate za opšte korisne funkcije šuma i naknada za korištenje državnih šuma). 4.2.3.3 Naknade iz oblasti zemljišta Namjenska sredstava budžeta kantona, prikupljena po osnovu naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, finansiraju slijedeće:56 1. izgradnju, adaptaciju i rekonstrukciju stambenih i pomoćnih objekata poljoprivrednog gazdinstva; 2. izgradnju objekata koji služe za odbranu od poplava, za odvodnju i navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, uređenje bujica i zaštitu poljoprivrednog zemljišta od erozije; 3. izgradnju objekata namijenjenih isključivo za proizvodnju proizvoda biljne proizvodnje, stočarstva i ribarstva te proizvoda prvog stepena njihove prerade; 4. pošumljavanje poljoprivrednog zemljišta pod nagibom i zemljišta male proizvodne sposobnosti kada je obavezu pošumljavanja tih površina propisalo svojom odlukom kantonalno ministarstvo ili opšinski organ, odnosno kad pošumljavanje takvih zemljišta zatraži vlasnik; 5. proširenje pristupnih poljskih puteva u funkciji poljoprivredne proizvodnje; 6. izgradnju poljozaštitnih pojaseva. 55 Zakon o šumama (član 50, “Službene novine SBK/KSB”, br. 05/14) 56 Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Sl.novine FBiH br.52/09) 183 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Sredstva se koriste po Programu korištenja sredstava prikupljenih od promjene namjene poljoprivrednog zemljišta, kojeg za svaku godinu donosi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, uz saglasnost Vlade Kantona. Prema dostupnim podacima Ministarstvo finansija SBK/KSB je po osnovu naknada za šume u 2012. godini prikupilo ukupno 217.452,94 KM, a u 2013. godini ukupno 185.594,66 KM. Sredstva su korištena za financiranje rekultiviranja poljoprivrednog zemljišta, odnosno promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko (poljoprivredne saglasnosti). 4.2.4 Identifikacija problema Na osnovu prethodne analize finansiranja zaštite okoliša, identifikovani su sljedeći problemi: 1. Fond za zaštitu okoliša za područje SBK/KSB još uvijek formalno nije uspostavljen. Po Zakonu o fondu zaštite okoliša SBK/KSB postoje uslovi za osiguranje njegovih prihoda po raznim osnovama, neki od tih prihoda se već i generišu, te je neophodno i formalno uspostavljanje Fonda. S obzirom da kantonalni Fond za zaštitu okoliša još uvijek nije oformljen, tako nije poznat ni iznos sredstava kojima Fond raspolaže. U ovoj fazi je moguće samo navesti potencijalne izvore sredstava, što je u ovom Planu i učinjeno. Uočava se i problem da sredstva koja FzZOFBiH proslijedi Kantonalnom fondu nisu raspoređena u punom iznosu na okolišne projekte od kantonalnog značaja. 2. Prema raspoloživim informacijama, ne postoji obaveza Fonda za zaštitu okoliša FBiH da prikupljena sredstva sa područja određenog kantona, po javnim pozivima i odlukama UO stvarno i usmjeri na kanton sa kojeg su sredstva prikupljena, tako da se u praksi može desiti da vrlo mali broj projekata sa područja pojedinog kantona ispuni formalne uslove za dobijanje sredstava. 3. Jedan od problema koji se može identifikovati iz ovog poglavlja jeste i to da se vrlo mali procenti godišnjih sredstava koja se raspoređuju na nivou Kantona, a koja su namijenjena za okoliš, ulažu u projekte koji se odnose na otpad i druge kategorije, a da se sredstva ulažu uglavnom u izgradnju vodovodne infrastrukture. 4.2.5 Zaključci i preporuke Za identifikovane probleme daju se sljedeće preporuke: 1. Uspostaviti Fond za zaštitu okoliša za područje SBK/KSB i usvojiti Pravilnik o radu Fonda za zaštitu okoliša za područje SBK/KSB koji će detaljno definisati njegov rad, naročito vezano za prikupljanje i distribuciju prikupljenih sredstava koji se odnose na finansiranje zaštite okoliša. S obzirom da važeći zakon o FzZOFBiH pretpostavlja transfere novca direktno kantonalnim fondovima za zaštitu okoliša, i trenutno važeća zakonska regulativa također daje kao obavezu osnivanje kantonalnih fondova kao zasebnih pravnih lica, stoga je preporuka o osnivanju kantonalnog fonda i jedina moguća. Prema postojećim dostupnim podacima i grubim analizama, može se zaključiti da bi funkcionisanje fonda kao zasebne institucije na nivou kantona bilo moguće i sa manjim brojem uposlenika, i na različite načine (bilo kao stalni uposleni, ili kao vanjski saradnici koji bi se angažovali po potrebi). Za određivanje adekvatnog rješenja, koje bi bilo u skladu sa važećim propisima, potrebno je uraditi detaljniju analizu. Međutim, u nacrtu novog zakona o FzZO FBiH, transferi novca nisu navedeni kao transferi fondovima, nego kantonima, stoga treba razmotriti mogućnosti uspostavljanja kantonalnog fonda kao posebnog organizacionog dijela unutar nadležnog ministarstva, ili neke druge kantonalne institucije, uz napomenu da takav organizacioni dio izričito mora imati vrlo jasan i odvojen računovodstveni sistem koji bi pratio kako prihode, tako i sve rashode. 2. Raditi na jačanju javne svijesti i edukaciji svih aktera u sektoru okoliša o važnosti pisanja projekata i raditi na obukama za apliciranje kod FzZO FBiH da bi se osiguralo ulaganje i na području SBK/KSB. 184 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 3. Kanton mora dati veći značaj projektima svim projektima zaštite okoliša, te sredstva Kantonalnog Fonda za zaštitu okoliša moraju biti distribuirana u većem procentu u odnosu na dosadašnje raspodjele, i na projekte koji unapređuju sistem upravljanja otpadom i promoviraju selektivno prikupljanje i reciklažu, zaštitu zraka, zaštitu zemljišta i zaštitu šuma. 185 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 12. FINANSIRANJE SISTEMA ZAŠTITE OKOLIŠA (IHGF) 5 REZULTATI ANKETIRANJA STANOVNIŠTVA I INSTITUCIJA U okviru pripreme Kantonalnog plana zaštite okoliša izvršeno je anketiranje stanovništva SBK/KSB sa ciljem sagledavanja mišljenja građana o stanju okoliša na području Kantona. Anketiranjem je bilo planirano obuhvatiti po 60 stanovnika iz svake općine odnosno ukupno 700 stanovnika iz cijelog Kantona. Na analizu je pristiglo ukupno 690 anketa. Dobiveni odgovori će biti korišteni u svrhu kreiranja plana zaštite i unaprjeđenja stanja okoliša u SBK/KSB. Analiza osnovnih informacija o ispitanicima je pokazala je sljedeće rezultate: Spolna pripadnost ispitanika je izjednačena (Slika 28). Slika 28. Spolna pripadnost ispitanika Najveći procent ispitanika (29%) pripada starosnoj skupini od 18-29 godina, 21% ispitanika je u starosnoj skupini od 29-39 godina dok najmanji broj ispitanika ima preko 60 godina (5%) (Slika 29). 186 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Slika 29. Starost ispitanika Najveći broj ispitanika ima više ili visoko obrazovanje (39%) dok završenu trogodišnju školu ima 32% ispitanika. Svega 7% ispitanika ima završeno samo osnovno obrazovanje (Slika 30). Slika 30. Stručna sprema ispitanika Procent ispitanika koji žive na selu i u gradu je bio gotovo izjednačen sa omjerom 38% naspram 37%. Preostalih 25% ispitanika živi u prigradskom naselju (Slika 31). 187 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Slika 31. Mjesto stanovanja ispitanika U nastavku su prezentirani rezultati analize ankete koji se odnose na ocjenu stanja okoliša. Na pitanje koliko su građani zadovoljni stanjem okoliša u svojoj općini, 38% ispitanika je odgovorilo da nije zadovoljno trenutnim stanjem okoliša, 36% ispitanika reklo je da više nije nego što jeste zadovoljan stanjem, dok je svega 9% ispitanika zadovoljno stanjem okoliša u svojoj općini (Slika 32). Slika 32. Stanje okoliša u općini 188 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Najugroženiji resurs prema mišljenju većine ispitanika je vodeni resurs sa 43% odgovora, dok ga slijedi šumski resurs sa 28%. Bioraznolikost i mineralne sirovine su, prema rezultatima anketiranja, najmanje ugroženi resursi u općinama SBK/KSB (Slika 33). Slika 33. Najugroženiji resurs u općini ispitanika Prema mišljenju ispitanih građana, najveći zagađivači okoliša su neadekvatno odloženi otpad sa 24% odgovora i ispuštanje neprečišćenih otpadnih voda sa 23% odgovora dok su promet i poplave najmanji zagađivači okoliša (Slika 34). 189 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Slika 34. Najveći zagađivači okoliša Na pitanje da se navedu tri najveće okolišne prijetnje u općini ispitanika, najveći procent ispitanika (24%) je naveo da je to loša infrastruktura za odlaganje otpada, zatim zagađene površinske vode (18%) i neadekvatna kanalizaciona infrastruktura (18%). Na Slici 35 dat je sumaran prikaz okolišnih prijetnji za cijelo područje SBK/KSB, dok Slika 36 prikazuje najveće okolišne prijetnje prema mišljenju ispitanika za svaku općinu zasebno. 190 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Slika 35. Najveće okolišne prijetnje u SBK/KSB 191 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Slika 36. Najveće okolišne prijetnje po općinama u SBK/KSB 192 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Prema ocjenama anketiranog stanovništva, 72% ispitanika je mišljenja da je izgradnja/rekonstrukcija/proširenje infrastrukture (vodovodne, kanalizacione, za prikupljanje i odlaganje otpada-deponije) okolišni problem u općini/kantonu koji treba prioritetno rješavati. Drugi okolišni problem koji treba prioritetno rješavati odnosi se na zagađenje površinskih i podzemnih vodotoka (15%) (Slika 37). Slika 37. Prioriteti u rješavanju okolišnih problema Rad nadležnih organa za zaštitu okoliša u SBK/KSB većinski je ocijenjen kao osrednje (37%) ili loše (32%), dok 5% ispitanika je mišljenja da je rad nadležnih organa u zaštiti okoliša dobar (Slika 38). Slika 38. Ocjena rada nadležnih organa za zaštitu okoliša u SBK/KSB 193 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Na pitanje da se navedu očekivanja građana od nadležnih organa za zaštitu okoliša u SBK/KSB u rješavanju problema od lokalnog značaja, ispitanici su većinom odgovorili da očekuju povećana finansijska izdvajanja za projekte od lokalnog značaja. Jačanje inspekcijske kontrole je također jedno od češće navedenih očekivanja, te jačanje kapaciteta komunalnih preduzeća (Slika 39). Slika 39. Očekivanja od nadležnih organa za zaštitu okoliša u SBK/KSB u rješavanju problema od lokalnog značaja Anketom je bilo predviđeno da ispitanici navedu i svoja očekivanja od nadležnih organa za zaštitu okoliša u rješavanju problema od kantonalnog značaja. Najveći procent (44%) ispitanika je naveo da očekuje izradu nedostajućih propisa i strateških dokumenata, 24% ispitanika nema nikakva očekivanja po ovom pitanju, dok po 12 % ispitanika očekuje finansijsku i stručnu pomoć za općine i jačanje inspekcijske kontrole (Slika 40). 194 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Slika 40. Očekivanja od nadležnih organa za zaštitu okoliša u SBK/KSB u rješavanju problema od kantonalnog značaja Analizom rezultata anketiranja provedenog na teritoriji SBK/KSB mogu se donijeti sljedeći zaključci: 1. Najugroženiji resurs u općinama SBK/KSB je vodni resurs. Resurs Vodni resurs (rijeke, jezera..) Šumski resurs (pošumljenost) Zemljište Zrak Biodiverzitet (biološka razn.) Mineralne sirovine % odgovora 43 28 13 12 1 1 2. Najveći zagađivač okoliša je neadekvatno odložen otpad. Najveći zagađivač Neadekvatno odložen otpad Ispuštanje neprečišćenih otpadnih voda Industrijski pogoni Lokalne kotlovnice Emisije kućnih ložišta Neredovan odvoz smeća Promet Česte poplave % odgovora 25 24 11 9 9 9 8 4 195 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 3. Najveća okolišna prijetnja u općinama SBK/KSB je loša infrastruktura za odlaganje otpada. Okolišna prijetnja Loša infrastruktura za odlaganje otpada Zagađene površinske vode Neadekvatna kanalizaciona infrastruktura Zagađeno zemljište Nedostatak parkovskih površina Nedostatak kvalitetne vode za piće Česte poplave Buka % odgovora 23 18 18 9 9 7 3 2 4. Najveće prijetnje po općinama su: Općina Okolišna prijetnja % odgovora Bugojno Loša infrastruktura za odlaganje otpada 39 Busovača Loša infrastruktura za odlaganje otpada 32 Dobretići Loša infrastruktura za odlaganje otpada 45 Zagađene površinske vode 34 Fojnica Loša infrastruktura za odlaganje otpada 31 Gornji Vakuf-Uskoplje Loša infrastruktura za odlaganje otpada 30 Zagađene površinske vode 30 Kiseljak Loša infrastruktura za odlaganje otpada 33 Kreševo Zagađen zrak 41 Novi Travnik Loša infrastruktura za odlaganje otpada 25 Travnik Loša infrastruktura za odlaganje otpada 28 Vitez Loša infrastruktura za odlaganje otpada 40 Donji Vakuf Jajce 5. Prioritet u rješavanju okolišnih problema ima izgradnja/rekonstrukcija/ proširenje okolišne infrastrukture (vodovod, kanalizacija, prikupljanje otpada, deponije) Prioritet Izgradnja, rekonstrukcija i proširenje okolišne infrastrukture (vodovod, kanalizacija, prikupljanje otpada, deponije) Zagađenje površinskih i podzemnih vodotoka Donošenje novih i implementacija postojećih zakona Zagađenje zraka Sanacija klizišta Uređenje zelenih površina Edukacija % odgovora 72 15 5 4 2 1 1 196 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 6. Za rješavanje okolišnih problema od lokalnog značaja od nadležnih organa se očekuju povećana finansijska izdvajanja za lokalne projekte (vodovod, kanalizacija, deponije, grijanje, ulice, klizišta, zemljište, regulacija vodotoka) Očekivanja za lokalni nivo Povećana finansijska izdvajanja za projekte od lokalnog značaja (vodovod, kanalizacija, deponije, grijanje, ulice, klizišta, zemljište, regulacija vodotoka) Nema očekivanja Jačanje inspekcijske kontrole Jačanje kapaciteta komunalnih preduzeća Edukacija % odgovora 58 16 14 9 2 7. Za rješavanje okolišnih problema od kantonalnog značaja od nadležnih organa se očekuje izrada nedostajućih propisa i strateških dokumenata Očekivanja za kantonalni nivo Izrada nedostajućih propisa i strateških dokumenata Nema očekivanja Jačanje inspekcijske kontrole Izgradnja regionalne okolišne infrastrukture Finansijska i stručna pomoć općinama % odgovora 44 24 12 12 8 197 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 6 LITERATURA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. Zakon o zaštiti okoliša (“Službene novine FBIH”, br. 33/03 i 38/09) i svi relevantni podzakonski akti proistekli iz ovog Zakona; Zakon o vodama („Službene novine FBiH“, br. 70/06) i svi relevantni podzakonski akti proistekli iz ovog Zakona; Zakon o zaštiti prirode ("Službene novine FBiH", br. 66/13) i svi relevantni podzakonski akti proistekli iz ovog Zakona; Zakon o upravljanju otpadom (“Službene novine FBIH”, br. 33/03) i svi relevantni podzakonski akti proistekli iz ovog Zakona; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom (“Službene novine FBIH”, br. 72/09); Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine FBIH”, br. 38/09); Zakon o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala („Službene novine FBiH“, br. 35/98); Zakon o apotekarskoj djelatnosti („Službene novine FBiH“, br. 40/10) i svi relevantni podzakonski akti proistekli iz ovog Zakona; Zakon o zdravstvenoj zaštiti („Službene novine FBiH“, br. 46/10) i svi relevantni podzakonski akti proistekli iz ovog Zakona; Zakon o cestama („Službene novine FBiH“, br. 12/10 i 16/10); Zakon o principima lokalne samouprave u FBiH („Službene novine FBiH“, br. 49/06); Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH („Službeni Glasnik BiH“, br. 48/10, 75/06, 44/07, 6/06); Zakon o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti u BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 88/07) i svi relevantni podzakonski akti proistekli iz ovog Zakona; Zakon o upravljanju otpadom („Službene novine SBK/KSB“, br. 04/05); Zakon o zaštiti okoliša („Službene novine SBK/KSB“, br. 04/05); Zakon o zaštiti prirode („Službene novine SBK/KSB“, br. 04/05); Zakon o komunalnim djelatnostima („Službene novine SBK/KSB“, br. 13/13); Zakon o vodama („Službene novine SBK/KSB“, br.11/09); Zakon o šumama („Službene novine SBK/KSB, br. 05/14); Zakon o koncesijama („Službene novine SBK/KSB, br 12/00, 13/03); Izvještaj o stanju okoliša u BiH 2012; Strategija zaštite okoliša FBiH 2008-2018; Federalno ministarstvo okoliša i turizma; Stanje okoliša Federacije Bosne i Hercegovine - Izvještaj za 2010. godinu, Federalno ministarstvo okoliša i turizma; Strategija upravljanja čvrstim otpadom za BiH, 2000; Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017, Federalno ministarstvo okoliša i turizma; Prostorni plan kantona Središnja Bosna / Srednjobosanskog kantona 2005-2025; Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Travnik 2010-2015 („Službene novine Općine Travnik”, br. 11/05”); Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Jajce, 2010; Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Kiseljak, 2011; Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Vitez 2008-2012; Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Novi Travnik 2009; Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Bugojno, 2006-2007 (dostupan na: http://www.scribd.com/doc/153367643/LEAP-Bugojno ); Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) općine Fojnica 2004; Strategija razvoja Općine Travnik 2011-2015 („Službene novine Općine Travnik br. 10/11“); broj odluke 01-1-01-3-4-454/11; Općina Kiseljak - Lokalni ekološki akcioni plan LEAP, 2011; 198 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. Strateški plan razvoja općine Fojnica 2010-2015, nacrt; Strategija razvoja općine Jajce 2014-2024; nacrt; Strategija razvoja općine Kiseljak 2013-2020, nacrt; Strategija lokalnog razvoja općine Bugojno 2010-2015; Strategija razvoja općine Novi Travnik 2014-2020; Strategija razvoja Općine Gornji Vakuf-Uskoplje 2010-2015; Strategija privrednog razvoja Srednjobosanskog Kantona za period 2013.- 2023. godina, nacrt; Studija izvodljivosti za regionalnu sanitarnu deponiju otpada Srednjobosanskog kantona, regija 1 (SBK/KSB, regija 1), Septembar 2012. godine, Nacrt izvještaja; Popis stanovništva, domaćinstava/kućanstava i stanova u BiH 2013.godine, Preliminarni rezultati po općinama i naseljenim mjestima u FBiH, BIH, FBiH, Federalni zavod za statistiku, Statistički bilten br. 195, Sarajevo, decembar 2013.( www.statistika.ba); Podaci o klizištima na području SBK/KSB, Federalna uprava civilne zaštite, 2014; Komentar karte upotrebne vrijednosti zemljišta na području Srednjobosanskog kantona, Elaborat, Federalni zavod za agropedologiju Sarajevo , 2005. godina, Sarajevo; Izvještaji o analizi tla sa poplavnih područja Općina: Bugojno, Busovača, Donji Vakuf, Jajce, Kiseljak, Travnik i Vitez, Federalni zavod za agropedologiju, 2014; Naputak o jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta u bonitetne kategorije, (Službene novine FBiH, br 78/09), Vlada Federacije BiH, 2009. godina; Analiza pritisaka i utjecaja, procjena rizika (Knjige: podsliv Vrbasa i podsliv Bosne), Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu, 2010. godina Zaštita kvaliteta voda na slivnom području rijeke Fojnice, Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu, 2006. godina; Časopis „Voda i mi“ br. 78 iz 2012. godine, Agencija za vodno područje rijeke Save; Časopis „Voda i mi“ br. 83 iz 2013. godine, Agencija za vodno područje rijeke Save; Federalni operativni plan odbrane od poplava-FOP 2010 (Knjiga: Sliv rijeke Vrbas), Zavod za vodoprivredu Sarajevo, juli 2010. godine; Rezultati fizičko-hemijskih i bioloških ispitivanja kvaliteta površinskih voda u podslivovima Bosne i Vrbasa na mjernim mjestima na području Srednjobosanskog kantona u periodu 2007.-2013. godina, Agencija za vodno područje rijeke Save Sarajevo; Podaci iz Vodnog katastra Informacionog sistema voda za područje Srednjobosanskog kantona, Agencija za vodno područje rijeke Save Sarajevo, 2014. godina; Podaci o vodovodnoj mreži, potrošnji vode i projekciji potreba za vodom, Ministarstvo vodoprivrede, poljoprivrede i šumarstva SBK/KSB, 2014. godina; Podaci o koncesijama za izvorišta u sistemu javnog vodosnabdijevanja, Ministarstvo vodoprivrede, poljoprivrede i šumarstva SBK/KSB, 2014. godina; Podaci o koncesijama na vodne resurse za male i mini hidroelektrane na području SBK/KSB za period 2000.-2012. godina, Ministarstvo vodoprivrede, poljoprivrede i šumarstva SBK/KSB, 2014. godina; Preliminarna procjena poplavnih rizika za vodotoke I i II kategorije, Institut za hidrotehniku Sarajevo 2012. godine; Strategija upravljanja vodama FBiH 2010.-2022. godina; Ministarstvo vodoprivrede, poljoprivrede i šumarstva FBIH; Saopćenje – Statistika okoliša „Javni odvoz i odlaganje komunalnog otpada“ od 25.10.2013.god.; Registra o postrojenjima i zagađivanjima u Federaciji BiH (BH PRTR) (http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/86/registri-i-izvjescaronivanje); Plan aktivnosti za eksploataciju sirovog gipsa, na površinskom kopu „Breščić“-Kulen Vakuf za postojeće pogone i postrojenja (http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/378/ ); Plan aktivnosti B.S.I. d.o.o. Jajce (www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/PA%20BSI.doc); Plan upravljanja otpadom u pogonu za proizvodnju ferosilicija firme ”TRIMGRAD” d.o.o. Jajce (http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/728/javna-rasprava-ldquotrimgradrdquo-doo-jajceproizvodnja-ferosilicija-silicijum-metala); 199 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 66. Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjivanje emisija, odnosno zagađenja i za usaglašavanje sa najboljom raspoloživom tehnikom za pogon kovačnice ''NT FORGING'' d.o.o Novi Travnik ( http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/309/); 67. Zahtjevi za izdavanje okolišne dozvole za kompleks klaonice i prerade mesa Bajra, d.o.o Dolac n/L Travnik (http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/537/javni-uvid-mesna-industrija-bajra-doodolac-na-lascaronvi-travnik-prerada-i-klaonica); 68. Plan za upravljanje otpadom za postojeće pogone i postrojenja “PPPD Poljorad” d.o.o. Turbe, Općina Travnik; 69. Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole Tamex (www.fmoit.gov.ba/download/Plan%20aktivnosti%20TAMEX.pdf); 70. Pregled i stanje biološke i pejzažne raznolikosti u BiH: Bosna i Hercegovina – zemlja raznolikosti, Sarajevo, 2009.god.; 71. Crvena lista flore FBiH (http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20Flore%20FBiH.pdf); 72. Revizija ribarske osnove za ribolovno područje Srednjebosanski kanton/Kanton Središnja Bosna, 2014.god.; 73. Plan upravljanja zaštićenim područjem Spomenik prirode “Prokoško jezero”, Sarajevo/Travnik, novembar 2006.god.; 74. Izvještaj o stanju u poljoprivredi (zeleni izvještaj) u 2011. godini, Sarajevo, juni 2013. godine, Vlada FBiH; 75. Program razvoja poljoprivrede na području Srednjobosanskog kantona (2009-2015), maj 2009. godine; 76. Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u Federaciji Bosne i Hercegovine 2012. godina, Sarajevo, jula 2013. godine, Zavod za javno zdravstvo FBiH; 77. Bilteni SBK/KSB za period 2012. – 2013. godina; 78. Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji zdravstvene zaštite u SBK / KSB u 2012. godini, Travnik 2014. godina, Zavod za javno zdravstvo SBK / KSB; 79. Nacionalni ekološki akcioni plan BiH (NEAP), 2003; 80. Drugi nacionalni izvještaj Bosne i Hercegovine u skladu s okvirnom konvencijom Ujedinjenih Naroda, juni 2013. 81. Pregled zaštićenih objekata prirode u BiH, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 2008.; 82. Zaštita prirode – međunarodni standardi i stanje u BiH, Udruženje za zaštitu okoline Zeleni – Neretva, Konjic, 2008.; 83. Crvena lista ugroženih divljih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i gljiva („Službene novine Federacije BiH“, broj: 7/14) 84. Crvena lista flore Federacije BiH (http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20Flore%20FBiH.pdf); 85. Crvena lista faune Federacije BiH (http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20Faune%20FBiH.pdf); 86. Crvena lista gljiva Federacije BiH (http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20gljiva%20FBiH.pdf); 87. Pregled biodiverziteta, geodiverziteta i prirodnog naslijeđa Federacije BiH (http://www.fmoit.gov.ba/download/Biodiverzitet.pdf); 88. Spomenik prirode “Prokoško jezero“ (http://www.fmoit.gov.ba/download/ SPOMENIK%20PRIRODE%20PROKOSKO%20JEZERO.doc) 89. Program razvoja poljoprivrede na području Srednjobosanskog kantona (2009-2015), Federalni razvoj za poljoprivredu Sarajevo; 90. Informacija o stanju poljoprivrede u SBK/KSB, Ministarstvo šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede SBK/KSB, 2013; 91. Izvještaj o realizaciji projekta “Jajce – sanacija korita rijeke Plive i vodopada”, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 2013; 92. Uloga šumskih resursa u turizmu i rekreaciji, Studija, CEPOS Sarajevo, 2011; 93. Šume visoke zaštitne vrijednosti u BiH - vrednovanje i izdvajanje (Projekat razvoja i očuvanja šuma – FDCP), Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, PIU Šumarstva, 2007; 200 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina 94. Guide for developing Preliminary analysis of the state-of-the-art and Action Plan For RES Potential Map Building, ENergy Efficiency and Renewables–SUPporting Policies in Local level for EnergY, Ener Supply, 2010; 95. Dokumentacija o strukturi površina šuma i šumskog zemljišta u SBK/KSB, Kantonalna uprava za šumarstvo SBK/KSB, 2014; 96. Šumskoprivredna osnova za ŠGP “Gornje Vrbasko“, JP. "Bosanskohercegovačke šume" Sarajevo i ŠPD. "Srednjebosanske šume/Šume središnje Bosne" Donji Vakuf, 2006; 97. Šumskoprivredna osnova za ŠGP “Srednje Vrbasko“, JP. "Bosanskohercegovačke šume" Sarajevo i ŠPD. "Srednjebosanske šume/Šume središnje Bosne" Donji Vakuf, 2006; 98. Šumskoprivredna osnova za ŠGP “Lašvansko“, JP. "Bosanskohercegovačke šume" Sarajevo i ŠPD. "Srednjebosanske šume / Šume središnje Bosne" Donji Vakuf, 2006; 99. Šumskoprivredna osnova za ŠGP “Fojničko“, JP. "Bosanskohercegovačke šume" Sarajevo i ŠPD. "Srednjebosanske šume / Šume središnje Bosne" Donji Vakuf, 2007; 100. Šume – indikatori kvaliteta okoliša, Zbornik radova sa Naučne konferencije ANU BiH, Posebno izdanje Knjiga19, Ed.: Taib Šarić & Vladimir Beus, Sarajevo, 2011; 101. Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva na području Srednjobosanskog kantona za 2013. godinu, Kantonalni zavod za javno zdravstvo Travnik; 102. Plan aktivnosti za pogone i postrojenja za proizvodnju gipsa firme “KOMAR – Tvornica gipsa“ d.d. Donji Vakuf, 2009; 103. Plan aktivnosti za pogon za proizvodnju aluminijskih odljevaka, investitora “Jajce Alloy Wheels“ d.o.o. Jajce, 2010; 104. Plan aktivnosti za pogon za proizvodnju opruga i dijelova filtera za ulje operatora SARAJKOMERC d.o.o. Gornji Vakuf – Uskoplje, 2010; 105. Plan aktivnosti za kamenolom firme “Građevinar“ d.o.o. Novi Travnik, 2010; 106. Plan aktivnosti za pogone za eksploataciju i preradu tehničko-građevinskog kamena i proizvodnju betonskih proizvoda u Pruscu kod Donjeg Vakufa, operatora Rudnici gipsa d.d. Donji Vakuf, 2011; 107. Plan aktivnosti za pogone i postrojenja Rudnika uglja “Gračanica“ d.o.o. Gornji Vakuf - Uskoplje, 2012; 108. Plan aktivnosti za pogone i postrojenja za primarnu preradu drveta i proizvodnju drvenih koturova za namotavanje kabla u Jajcu operatora “LIV PROM“ d.o.o. Jajce, 2013; 109. Plan aktivnosti za pogone i postrojenja za primarnu preradu drveta operatora “Karašin-Komerc“ d.o.o. Bugojno, 2014; 110. Konačan izvještaj revizije učinka: “Nedovoljna obnova šuma u Federaciji BiH kao posljedica neefikasnog sistema upravljanja šumama“, Ured za reviziju institucija Federacije BiH, mart 2014. godine. 201 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina PRILOZI 202 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Prilog 1. Poglavlje 2.4. Poljoprivreda Tabela 69. Brojno stanje stoke na području SBK/KSB u 2010. godini Goveda Općina Ovce Svinje Košnice pčela Ukupno Krave i steone junice Ukupno Plotkinje Ukupno Krmače i nazimice Bugojno 7.175 5.023 11.390 9.112 112 78 1.050 Busovača 4.414 3.089 2.951 2.361 414 280 761 Dobretići 175 123 595 476 22 6 - Donji Vakuf 1.918 1.343 2.400 1.920 134 90 650 Fojnica 3.500 2.450 4.250 3.400 280 213 400 Gornji Vakuf/Uskoplje 2.713 1.899 8.959 7.167 840 526 620 Jajce 1.663 1.164 3.740 2.992 504 56 1.120 Kiseljak 2.975 2.083 1.785 1.428 3.920 504 320 Kreševo 866 606 884 707 1.456 560 170 Novi Travnik 4.652 3.256 6.003 4.802 1.247 137 540 Travnik 8.916 6.241 35.850 28.680 1.641 185 1.100 Vitez 2.100 1.470 935 748 1.590 694 200 UKUPNO 41.067 28.747 79.742 63.793 12.160 3.329 6.931 Tabela 70. Prikaz broja farmi goveda prema broju grla u pojedinim općinama SBK/KSB Farme (5-9 grla) Općina Farme (10-20 grla) 2012. Općina Farme (20 i više grla) 2012. Općina 2012. Bugojno 24 Bugojno 5 Bugojno 1 Busovača 1 Busovača 1 Novi Travnik 3 Dobretići 1 Dobretići 1 Travnik 2 Donji Vakuf 14 Donji Vakuf 3 G.Vakuf / Uskoplje 26 G.Vakuf / Uskoplje 2 Jajce 33 Jajce 2 Kiseljak 8 Novi Travnik 9 Novi Travnik 29 Travnik 6 Travnik 133 Vitez 3 Vitez 7 Fojnica 3 Tabela 71. Broj pčelinjih društava na području SBK/KSB u 2012. godini Općina Košnica (kom) Bugojno 1.900 Busovača 800 Dobretići 20 Donji Vakuf 1.000 Fojnica 2.000 Gornji Vakuf/Uskoplje 1.600 203 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Općina Košnica (kom) Jajce 1.120 Kiseljak 700 Kreševo 300 Novi Travnik 900 Travnik 9.040 Vitez 682 UKUPNO: 20.062 Tabela 72. Oranične površine po načinu korištenja u SBK/KSB (ha) 2006. Općina Oranice, bašte i vrtovi 2007. Ukupno Žito (ha) (ha) Ugari, neobr. oranice Oranice, bašte i vrtovi (ha) (ha) (ha) Ukupno Žito (ha) (ha) Ugari, neobr. oranice (ha) Bugojno 5.872 2.654 660 3.210 5.744 2.593 704 3.134 Busovača 1.130 1.127 553 0 1.178 1.171 561 0 Dobretići 1.637 5 0 1.632 1.637 5 0 1.633 Donji Vakuf 4.857 578 127 4.267 5.658 573 152 5.068 Fojnica 1.915 1.118 235 795 1.915 1.169 278 745 G.Vakuf/Uskoplje 4.900 3.651 555 1.237 4.900 3.710 570 1.169 Jajce 5.851 1.080 197 4.738 5.851 1.191 202 4.625 Kiseljak 5.476 1.471 576 3.991 5.463 1.307 543 4.140 Kreševo 2.160 683 68 1.470 2.229 702 55 1.518 Novi Travnik 2.089 740 430 1.321 2.009 720 430 1.258 Travnik 8.468 1.220 521 7.246 8.437 1.307 555 7.128 Vitez 3.028 2.390 1.030 621 3.122 2.453 1.010 652 47.383 16.717 4.952 30.528 48.143 16.901 5.060 31.070 Ukupno Tabela 73. Ostvareni prinosi žita u SBK/KSB 2006 2007 Prinos Požnjevena površina Požnjevena površina u ha Ukupno Po ha u ha Ukupno Po ha 1.712 5.366 3,1 1.775 4.939 2,8 387 1.198 3,1 391 1.123 2,9 1.045 2.999 2,9 1.021 2.214 2,2 390 1.007 2,6 373 872 2,3 0 0 0,0 60 204 3,4 Kukuruz-zrno 1.161 3.849 3,3 1.181 1.393 1,2 Kukuruz-krma 342 6.226 18,2 414 5.318 12,8 5.037 20.645 4,1 5.215 16.063 3,1 Žito Pšenica Raž Ječam Zob Tritikale UKUPNO (tona) Prinos (tona) 204 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Tabela 74. Prinos žita u SBK/KSB po općinama u 2007.godini Pšenica Općina Raž Ječam Zob Kukuruz za zrno Kukuruz za krmu Σt t/ha Σt t/ha Σt t/ha Σt t/ha Σt t/ha Σt t/ha Bugojno 640 4,0 492 4,1 405 1,5 180 3,0 120 3,0 1.350 15,0 Busovača 189 1,3 28 1,4 40 1,3 68 1,1 300 1,0 100 10,0 Dobretići - - - - - - - - - - - - Donji Vakuf 80 4,0 20 4,0 36 3,0 15 3,0 106 2,0 480 12,0 Fojnica 403 3,1 136 2,9 107 2,9 70 2,7 106 2,8 72 18,0 G.Vakuf/Uskoplje 754 2,6 100 2,5 473 2,7 75 2,5 38 2,5 900 18,0 Jajce 50 1,1 - - 74 1,3 12 1,2 158 1,8 105 7,0 Kiseljak 599 2,7 186 2,0 106 1,9 10 1,0 198 1,3 340 10,0 Kreševo 6 1,0 2 1,0 41 1,1 2 1,0 7 1,2 17 5,5 Novi Travnik 390 2,6 69 2,3 145 2,3 60 2,0 38 1,5 40 5,0 Travnik 906 2,7 50 2,5 250 2,5 30 2,0 120 1,5 1.58 0 15,2 Vitez 1.002 3,6 60 3,2 573 3,0 364 2,8 209 0,5 334 6,0 UKUPNO 5.019 2,8 1.143 2,9 2.250 2,2 886 2,3 1.394 1,2 5.318 12,8 Tabela 75. Površine i prinosi važnijih povrtlarskih kultura na području SBK/KSB 2007. Kultura ha Ukupan prinos (tona) t/ha 3.474 22.837 6,6 Grah/Grah mahunar 563 665 1,2 Kupus i kelj 610 6.353 10,3 Crni luk 304 1.406 4,7 Paradajz 70 320 4,4 UKUPNO 5.021 31.581 5,54 Krompir Tabela 76. Površine i prinosi povrća na području pojedinih općina SBK/KSB Krompir Općina ha Ukup no t Grah Luk crni Kupus i kelj t/ha ha Ukupn ot t/ha ha Ukupn ot t/ha ha Ukupn ot t/ha Bugojno 456 3760 9,0 70 105 1,5 70 560 8,0 170 2720 16,0 Busovača 200 900 4,5 80 40 0,5 10 20 2,0 15 105 7,0 Dobretići 2 - - - - - - - - - - - Donji Vakuf 184 1000 4,0 25 - - 12 40 4,0 6 70 7,0 Fojnica 510 4598 9,0 74 185 2,5 42 168 4,0 10 180 18,0 Gornji Vakuf /Uskoplje 750 4500 6,0 7 7 1,0 7 56 8,0 150 2250 15,0 Jajce 410 3280 8,0 153 168 1,1 30 90 3,0 46 368 8,0 Kiseljak 200 1600 8,0 40 80 2,0 60 210 3,5 95 247 2,6 Kreševo 130 481 3,7 30 30 1,0 18 49 2,7 50 85 1,7 Novi Travnik 100 340 3,4 6 5 0,9 5 8 1,5 3 18 6,0 Travnik 235 959 4,5 30 21 0,7 30 45 1,5 50 100 2,0 Vitez 297 1419 4,8 48 24 0,5 20 160 8,0 15 210 14,0 205 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Krompir Općina Ukupno ha Ukup no t Grah t/ha 3474 ha Ukupn ot Luk crni t/ha 563 ha Ukupn ot 304 Kupus i kelj t/ha ha Ukupn ot t/ha 610 Tabela 77. Površine i proizvodnja sjemenskog krompira u 2007.godini na području SBK/KSB Red.broj Proizvođač Površina (ha) Proizvodnja (t) 1 ZZ “PUP” Fojnica 8 168,0 2 ZZ “FOJNICA” Fojnica 17,5 199,0 3 “IMB KOMERC” Bugojno 13,9 340,6 4 ZZ “POLJOPRODUKT” Bugojno 21 242,0 5 PD “VLAŠIĆ” Travnik 22 302,0 82,4 1.251,6 Ukupno 206 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Prilog 2. Poglavlje 2.7. Stanje i okolišni indikatori u oblasti voda Tabela 78. Lista izdatih konecesija za male i mini hidroelektrane na području SBK/KSB9 R.B KONCEISJA KONCESIONAR Vrijeme dodjele Instalaciona Godišnja koncesije (kWh) proizvodnja (GWh) 1. “Jezernica”na r. Jezernici „Intrade-energija“ Sarajevo 07.07.2000 .g. 680 3,631 2. “Botun” na r. Kozici „Intrade-energija“ Sarajevo 07.07.2000 .g. 1020 6,089 3. “Mujakovići” Jezernici „Intrade-energija“ Sarajevo 07.07.2000 .g. 1374 7,414 4. “Majdan” na r. Kozici „Intrade-energija“ Sarajevo 09.01.2004 .g. 2236 11,98 5. “Pogledala” na r. Borovnici “Kara-drvo” Kiseljak 09.01.2004 .g. 437 2,703 6. “Sastavci” na r. Vrbas “IEP Energija” G.Vakuf/Uskoplje 01.09.2011 .g. 704 3,150 7. “Jelići”na r. Vrbas “Inter Energo” G.V./Uskoplje 28.02.2011 .g. 1350 6,310 8. “Dub potok” na r. Desna “IEP Energija” G.Vakuf/Uskoplje 01.09.2011 .g. 850 4,058 9. “Dubrava” na r. Kozici “Wind-Neretva” Konjic 31.12.2009 .g. 1294 5,550 10. “Desna-ušće” na r. Vrbas “Ferbos” Jajce 21.12.2004 .g. 1031 5,220 11. “Voljevac” na r. Vrbas “Elektro grupa” Jajce 12.11.2009 .g. 650 4,483 12. “Prusac 1”na Prusačkoj r. “Comprex” Sarajevo 15.07.2004 .g. 721 4,801 13. “Mujada”na Prusačkoj r. “GRID-BH” Sarajevo 15.07.2004 .g. 1127 7,646 14. “ Podkozica”na r. Kozici “GRID-BH” Sarajevo 15.07.2004 .g. 635 2.759 15. “Poljanice 1” na r. Bila “GRID-BH” Sarajevo 15.07.2004 .g. 2795 13,142 16. “Poljanice 2” na r. Bila “GRID-BH” Sarajevo 15.07.2004 .g. 630 5, 209 17. “Hum”na r. Jasenici “ESKIMO S2” Travnik 16.05.2011 .g. 648 3,213 18. “Mošćani”na r. Kozici “Comprex”Sarajevo 15.07.2004 .g. 948 4,575 19. “Vitez 1”na r. Lašvi “MHE Vitez 1” GMS Vitez 05.10.2004 .g. 2x600 6,088 20. “Jajce-EB”Plivsko jezero “Elektrob.-N”Jajce 27.04.2005 .g. 1359 9,460 21. “Vileška” na Vileškom p. “Eskimo S2” Travnik 24.03.2010 .g. 344 1,929 22. “Pršljanica 1” na Pršljanici “ VESNA-S “ Bugojno 21.09.2005.g. 1,100 23. “Pršljanica r.Pršljanici “VESNA-S “ Bugojno 21.09.2005.g. 3,060 24. “Grablje “ na rij.Borovnici “KARA-DRVO” Kiseljak 21.09.2005.g. 354,3 2,146 25. “Luke “ na rij.Željeznici “Company Peeb”ravnik 13.07.2009.g. 1573 9,331 26. “Torlakovac “ Sokolinski p. “VLAŠIĆ Gradnja “ Travnik 14.09.2010.g. 370 2,08 27. «Šedinac» Šedinac «Mlinpek Žitar» Jajce 26.03.2010.g. 200 1,00 28. “Podstinje” na r. Bila “ Eskimo S2” d.o.o. Travnik 10.12.2007.g. 420 1,672 29. «Bakovići 1»na r. Bistrici «Vizura» Fojnica 15.02.2008.g. 2172 11,500 na 2 na “ r. na potoku 207 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina R.B KONCEISJA KONCESIONAR Vrijeme dodjele Instalaciona Godišnja koncesije (kWh) proizvodnja (GWh) 30. «Željeznica Željeznici 1»na r. «Vizura» Fojnica 08.12.2006.g. 920 4,850 31. «Željeznica Željeznica 3»na r. «Vizura»Fojnica 31.01.2007.g. 840 3,950 32. «Željeznica Željeznici r. «Radava» Fojnica 08.12.2006.g. 898 4,523 33 „Sikira” na p. Sikira „IEP Energija“ G.Vakuf/Uskoplje 06.01.2007.g. 406 1,580 34. «Derala» na p. Derala «Inter Energo» G.V./Uskoplje 28.02.2011.g. 234 1,010 35. «Ružinovac» na r. Vrbas «Inter Energo» G.V./Uskoplje 28.02.2011.g. 992 4,799 36. «Brestovski potok» na r. Desna „Turbina“ Bugojno 02.02.2007.g. 980 4,310 37. «Kordići»na r. Bunti «Pro-el» Bugojno 11.12.2006.g. 418 2,298 38. «Kruščica 1» na r. Kruščici «Genna»Vitez 17.01.2007.g. 662 3,050 39. «Kruščica 2»na r. Kruščici «Higracon» Sarajevo 01.10.2012.g. 398 1,917 40. «Mlinište» na r. Mlinište «Halt» Vitez 08.01.2007.g. 175 0,761 41. «Merdani» na r. Lašvi «HEGrablje» Busovača 02.02.2007.g. 2216 11,5161 42. «Žica»na r. Fojnici «Žica» Sarajevo 07.05.2007.g. 1400 6,80 43. «Fojnica»na r. Dragači «Žica» Sarajevo 07.05.2007.g. 700 3,356 44. „Bilavoda“ na p. Bila voda «Elgrad» Jajce 22.05.2006.g. 55 0,324 45. «Ipota» na p. Ipot «Elgrad» Jajce 05.10.2006.g. 75 0,477 46. «Kasumi» na p. Kasumi «Elgrad» Jajce 05.10.2006.g. 35 0,244 47. «Poljanskipotok» Poljanskom p. «Elgrad» Jajce 05.10.2006.g. 35 0,223 48. «Glasinac» na p. Glasinac «Elgrad» Jajce 05.10.2006.g. 2x50 0,478 49. „Velike vode“na r. V.vode „Energy“ Kreševo 29.03.2010.g. 320 1,676 50. „Toplica 1“na r. Lepenici „Vipriko“ Sarajevo 16.05.2011.g. 960 4,50 51. „Toplica 3“na r. Lepenici „DF Gradnja“ Konjic 17.10.2011.g. 380 1,857 52. „Dolac“na r. Bila „Mini Wat“ Travnik 27.12.2012.g. 585 2,272 53. „Zaseljački potok“ Zaseljačkoj r. „Kamenjak Cop“ Travnik 27.12.2012.g. 339 1,160 54. „Babanovac“na r. Ugar „Eskimo S2“ Travnik 15.03.2013.g. 1153 4,609 55. „Duboko“na Dubokom p. „Eskimo S2“ Travnik 27.12.2012.g. 400 2,790 56. „Velići“na r. Bunti „Velići“ Bugojno 27.12.2012.g. 148 0,765 57. „Zlatac“na rijeci Bunta „Elektrovolt“ Travnik 27.12.2012.g. 85 0,390 58. „Planinica“na r. Bunti „Elektrovolt“Travnik 27.12.2012.g. 110 0,500 59. „Lašva“na r. Lašvi „G-Tank“ Vitez 27.12.2012.g. 980 5,560 4» na na na 208 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina R.B KONCEISJA KONCESIONAR Vrijeme dodjele Instalaciona Godišnja koncesije (kWh) proizvodnja (GWh) 60. „Vileška II“na Vileškom p. „FALLS“ Bugojno 27.12.2012.g. 141 0,560 61. „Tulova“na rijeci Bunta „Dedić Company“ Bugojno 27.12.2012.g. 120 0,540 209 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Tabela 79. Ukupni teret zagađenja iz tačkastih izvora u podslivu Vrbasa10 Vodotok Vrbas Pliva Ugar Veseočica Duboka Duboka-V.duboka Bistrica Bistrica-Mutnica Lašva Bila Kozica 57 VT_ID 103008 103009 103010 103011 103012 301001 301002 302005 302006 302007 303008 303009 303010 304011 304012 408027 408028 408029 408030 408031 408066 408067 408068 408069 408070 408071 408072 BPK t/god 204,98 927,60 203,67 398,16 Stanovništvo N t/god 41,00 185,52 40,73 79,63 P t/god 6,32 28,60 - BPK t/god 0,3 n.a57 65,26 - 18,4 P t/god 0 n.a 0,292 - BPK t/god 38,47 368,28 1,93 - Deponije N t/god 17,59 168,67 0,876 - 2,84 0,51 0,00 6,57 2,96 Ukupno N t/god 0 58,62 0 354,19 0 0 0 0,876 0 0 6,9 0 0 0 0 P t/god 0 6,41 0 29,46 0 0 0 0,00 0 0 0,292 0 0 0 0 203,67 398,16 17,16 40,73 79,63 3,47 6,28 12,28 0,01 91,98 18,40 2,84 P t/god 0,09 0,86 0,00 - BPK t/god 0 243,35 0 1.295,88 0 0 0 1,93 0 0 65,26 0 0 0 0 0,01 6,28 12,28 10,59 91,98 Industrija N t/god 0,03 n.a 6,9 - Identificirana industrija, ali nema podataka 210 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Vodotok Grlovnica Fojnička rijeka Dragača Željeznica Lepenica VT_ID 408073 408074 408078 408079 408080 409032 409033 409034 409035 409036 409037 409038 409039 409043 409044 409045 409202 BPK t/god Stanovništvo N t/god P t/god BPK t/god Industrija N t/god P t/god BPK t/god 8,03 Deponije N t/god BPK t/god Ukupno N t/god P t/god 0,02 201,03 42,32 5,97 193 38,6 5,95 98,55 19,71 3,04 98,55 19,71 3,04 88,33 17,67 2,72 88,33 17,67 2,72 40,95 8,19 1,26 79,28 19,61 1,61 14,60 0,62 0,29 23,73 3,72 P t/god 10,80 0,05 211 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Tabela 80. Ukupni teret zagađenja iz rasutih izvora zagađenja u podslivu Vrbasa i Bosne10 Vodotok VT_ID Stanovništvo priključeno na septičke jame Način korištenja zemljišta Stočarstvo Ukupno BPK N P BPK N P BPK N P BPK N P t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god - 131,31 13,40 0,63 2,82 0,1 0,63 134,13 13,5 - 52,31 5,61 2,45 11,05 0,37 318,42 134,98 17,67 - 40,63 3,20 3,23 14,54 0,49 3,23 55,17 3,69 - 195,99 18,86 9,91 44,25 1,51 407,41 329,88 35 103012 - 10,14 0,56 1,49 6,71 0,23 1,49 16,85 0,79 301001 - 2,48 0,31 0,08 0,38 0,01 0,08 2,86 0,32 301002 - 7,35 0,82 0,27 1,24 0,04 0,27 8,59 0,86 - 41,51 3,51 0,23 1,06 0,04 10,91 44,99 3,95 302006 - 25,84 2,03 2,72 12,23 0,42 2,72 38,07 2,45 302007 - 11,93 0,78 5,33 23,99 0,81 5,33 35,92 1,59 Veseočica 303008 - 16,34 1,55 1,60 7,22 0,24 1,6 23,56 1,79 Duboka 303009 - 6,76 0,49 0,88 3,96 0,13 0,88 10,72 0,62 DubokaV.duboka 303010 - 1,72 0,09 0,10 0,45 0,02 0,1 2,17 0,11 Bistrica 304011 - 13,26 0,85 1,31 5,92 0,20 1,31 19,18 1,05 BistricaMutnica 304012 - 7,64 0,45 0,04 0,20 0,01 0,04 7,84 0,46 Lašva 408027 14,07 1,45 0,00 14,07 1,45 103008 103009 Vrbas 302005 Ugar 71,62 11,69 103010 103011 Pliva 315,97 397,50 89,64 14,63 144,93 32,85 5,36 10,68 2,42 0,4 212 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Vodotok VT_ID Stanovništvo priključeno na septičke jame P BPK N P BPK N P BPK N P t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god 259,02 58,71 9,58 41,08 4,28 259,02 99,79 13,86 26,33 3,14 2,95 13,27 0,45 2,95 39,60 3,59 48,13 4,82 12,44 55,99 1,90 618,72 241,54 29,15 408031 0,85 0,07 0,32 1,44 0,05 0,32 2,29 0,12 408066 3,33 0,40 0,04 0,18 0,01 0,04 3,51 0,40 408067 5,10 0,55 0,74 3,32 0,11 0,74 8,42 0,66 408068 28,26 2,88 5,86 26,39 0,90 5,86 54,65 3,77 408069 13,69 1,19 4,33 19,48 0,66 4,33 33,16 1,85 408070 9,43 0,61 3,07 13,84 0,47 3,07 23,28 1,08 408071 1,30 0,16 0,00 1,30 0,16 35,84 3,78 0,12 0,54 0,02 195,50 80,66 11,03 408073 5,54 0,53 0,02 0,09 0,00 0,02 5,63 0,53 408074 1,94 0,11 0,00 1,94 0,11 408078 24,44 2,55 0,09 0,43 0,01 0,09 24,87 2,56 17,39 1,62 0,00 0,01 0,00 260,45 76,45 11,26 408080 0,76 0,04 0,00 0,01 0,00 0,00 0,77 0,04 409032 3,21 0,39 0,89 4,02 0,14 0,89 7,23 0,53 409033 23,87 2,63 0,00 23,87 2,63 32,54 3,75 4,57 20,56 0,70 271,21 113,54 14,32 8,62 1,03 1,04 4,68 0,16 1,04 13,30 1,18 408030 Grlovnica Fojnička rijeka Ukupno N 408029 Kozica Stočarstvo BPK 408028 Bila Način korištenja zemljišta 408072 408079 409034 409035 606,28 195,38 260,45 266,64 137,42 44,29 59,04 60,44 22,43 7,23 9,64 9,87 213 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Vodotok VT_ID Željeznica Način korištenja zemljišta Stočarstvo Ukupno BPK N P BPK N P BPK N P BPK N P t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god 146,64 33,24 5,43 10,88 1,08 0,02 0,10 0,00 146,66 44,23 6,52 409037 18,57 1,58 0,01 0,04 0,00 0,01 18,61 1,58 409038 16,61 1,37 0,38 1,71 0,06 0,38 18,32 1,43 409039 2,78 0,16 0,40 1,82 0,06 0,40 4,60 0,22 409036 Dragača Stanovništvo priključeno na septičke jame 214 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Prilog 3. Poglavlje 2.11. Stanje i okolišni indikatori u oblasti prirode Tabela 81. Popis biljnih vrsta sa područja SBK/KSB evidentiranih na Crvenoj listi flore FBIH Vrsta Arabis scopoliana Boiss. Narodni naziv Skopolijeva gušarka Rasprostranjenost Plazenica, Vlašić, Vranica Vranica Vranica, Vilenica pl.Travnik Kod Travnika, Vlašić Vranica-Prokoško j. Status Nedovoljno podataka (D.D.) Achillea clavennae L. Achillea lingulata Waldst. et Kit. Aconitum anthora L. Aconitum bosniacum Beck Aconitum superbum Fritsch. Acorus calamus L. Bijeli stolisnik Jezičasti stolisnik Ugrožena (EN) Vranička rosulja Piramidalna ivica Plazenica (1700 – 1760 m) Travnik – močvara kod Doca, okolina Fojnice Vranica Vlašić, Vranica Agrostis vranicensis Pawl Ajuga pyramidalis L. Alectrolophus ovifugus (Chab.) Stern Alectrolophus dinaricus (Murb.) Sterneck Alchemilla vranicensis Pawlowsky Allium ochroleucum Kitt. Alnus viridis (Chaix) DC. Amphoricarpos autariatus Blečić et Mayer Anacamptis pyramidalis (L.) Rich. Androsace lactea L. Anemone baldenis L. Anthyllis vulneraria L. ssp. Alpestris (Kit. Ex Schult) Asch. Et Graebn. Anthericum liliago L. - Vranica Ranjiva (VU) Najmanje zabrinjavajuće (LC) Nedovoljno podataka (D.D.) Dinarski šuškavac Vranica Nedovoljno podataka (D.D.) Vranička vrkuta Vranica Nedovoljno podataka (DD) Gorski luk Zelena joha Autariatska krčagovina Vlašić Vranica, Zec pl. Vlašić Ugrožena (EN) Ugrožena (EN) Ugrožena (EN) Vrcena vratiželja Okolina Jajca, Vlašić Gotovo ugrožena (NT) Mliječna mužika Planinska šumarica Alpski ranjenik Vlašić, Vranica Vranica - Krstac Plazenica, Vlašić, Vranica Gotovo ugrožena (NT) Ranjiva (VU) Najmanje zabrinjavajuće (LC) Nerazgranjena vesika Ranjiva (VU) Arabis scopoliana Boiss. Skopolijeva gušarka Arctous alpina (L.) Niedenzu Medvjeđe uho alpsko Armeria alpina (DC.) Willd. Arnica montana L. Asplenium lepidum C. Presl. Asplenium septentrionale (L.) Hoffm Obična bijela svila Drenov klanac kod Travnika Plazenica, Vlašić, Vranica Vranica: na padinama Prokoškog jezera (u zajednici Rhododendron hirsutum) (cca. 18002000 m), na Krstacu Alpsi region Vranice Ranjiva (VU) Ranjiva (VU) Athamantha haynaldii Borb. El Uech. Hainaldova nevesika Vranica, Vlašić Okolina Jajca – Mudići i potok Janja (550 m) Glineni škriljci Travnik i Fojnica; Vranica oko Prokoškog jezera Ekosist.i u pukotinama krečnjačkih stijena (Amphoricarpion autariati) na Vlašiću na Otrovni jedić Otrovni jedić Modri jedić Obični iđirot Gorska moravka Prhutava slezenica Sjeverna slezenica Ranjiva (VU) Ranjiva (VU) Ugrožena (EN) Ugrožena (EN) Ranjiva (VU) Nedovoljno podataka (D.D.) Nedovoljno podataka (DD) Nedovoljno podataka (DD) Ranjiva (VU) Ugrožena (EN) 215 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Vrsta Narodni naziv Rasprostranjenost području Devečanskih i Paklarskih stijena, na 1300 do 1750 m Vranica, uz visokoplaninske izvore i potoke na vlažnim mjestima do 2000 m Travnik, Vranica, Bugojno-Han Luka Prusac-Bugojno Status Barbarea balcana Pančić Balkanska repnica Bellidiastrum michelii Casso Campanula velebitica Borbás Campanula latifolia L. Rozetasti zvjezdan Ranjiva (VU) - Vlašić, Kruščica – Travnik Vranica: Tikva i Sjekirica Campanula moesiaca Velen. Campanula sibirica L. Campanula cochleariifolia Lam. Carduus angusticeps Lindb. Centaurea fritschii Hayek Sibirska zvončika Patuljasta zvončika Dolina Vrbasa-Jajce Kajabuša-Vlašić Gotovo ugrožena (NT) Gotovo ugrožena (NT) - Jajce-Bučac Nedovoljno podataka (DD) Fričova zečina Nedovoljno podataka (DD) Planinska zečina Murbekova zečina Sumbulčić-Vitez, Paklerovo kod Travnika, Devečani kod Travnika Vlašić, Vranica, Plazenica Vlašić Plazenica Centaurea kotschyana Heuff. Ex Koch Centaurea alpina L. Centaurea murbeckii Hayek Centaurea bosniaca Hayek Cephalanthera rubra (L.) Rich Zečina Bosanska zečina Vranica, Zec pl. Ranjiva (VU) Crvena naglavica Ranjiva (VU) Dugolisna naglavica Na Šiši kod Jajca, okolina Travnika, Fojnice Vlašić, Vranica Cephalanthera longifolia (L.) Fritisch Cerastium alpinum L. Cerastium decalvans Schlosser et Vukot Cicerbita pancicii (Vis.) Beauv. Planinski rožac Vunasti rožac Vranica Vlašić Pančićeva mliječ Samešnica oko D.Vakufa, Korićani – Vlašić pl. Vlašić Vlašić Gotovo ugrožena (NT) Najmanje zabrinjavajuće (LC) Ranjiva (VU) Convallaria majalis L. Coronilla vaginalis Lam. Var. Hercegovinica (Freyn) Asch.et Gr. Corydalis ochroleuca Koch subsp. Leiosperma (Conr.) Hayek Crepis alpestris (Jacq.) Tsch. Crepis aurea (L.) Cass. (incl. Crepis bosniaca K. Maly Crepis dinarica G. Beck Đurđica - Cyclamen purpurascens Šumska ciklama Velebitski zvončić Širokolisna zvončika Kritično ugrožena (CR) Ugrožena (EN) Gotovo ugrožena (NT) Kritično ugrožena (CR) Ranjiva (VU) Ranjiva (VU) Ranjiva (VU) Ranjiva (VU) Gotovo ugrožena (NT) Najmanje zabrinjavajuće (LC) Mlađa Brdo Hum kod Jajca, Vlašić Ugrožena (EN) Planinski dimak Vilenica pl.-Travnik Ranjiva (VU) Zlatni dimak Vranica – vegetacija oko snježanika Nedovoljno podataka (DD) Dinarski dimak Vlašić, Zlatno gumno-G. Vakuf, Kajabaša – Travnik Donji Vakuf, Travnik, Ugrožena (EN) Najmanje zabrinjavajuće 216 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Vrsta Mill. Narodni naziv Status (LC) Bosanski kaćun Rasprostranjenost Vitez-dolina Lašve, Busovača, Jajce Vranica Dactylorhiza cordigera ssp. bosniaca (Beck) Soó Daphne blagayana Freyer Delphinium fissum Waldst et. Kit Dianthus croaticus Borbas Blagajev likovac Rascjepkani veliki kokotić Međuvrše kod Kreševa Vlašić Ranjiva (VU) Ranjiva (VU) Hrvatski klinčić Ibriši karanfil Kartuzijanski karanfil Kod Jajca, Vlašić, oko Fojnice i Kiseljaka Vitovlja kod Travnika Plazenica Dianthus tergestinus (Rchb.) A. Kern. Diphasium alpinum (L.) Rothm. Tršćanski karanfil Obronci Raduše Najmanje zabrinjavajuće (LC) Ugrožena (EN) Najmanje zabrinjavajuće (LC) Ranjiva (VU) Dianthus superbus L. Dianthus sanguineus Vis. Alpska crvotočina Nedovoljno podataka (DD) Dipsacus pilosus L. Edraianthus niveus G. Beck Empetrum hermaphroditum Hagerup Erigeron atticus Vill. Erigeron polymorphus Scop. Dlakava češljugovina Vraničko zvonce Vranica pl. gdje gradi specifičnu asocijaciju Lycopodietum alpini Lkšić et al 73 bosniacum Lkšić et al. 73 Rijeka Fojnica, Vitez Vranica-Loćike, Zec pl. Mahunica Vranica Nedovoljno podataka (DD) Hudoljetnica Planinska hudoljetnica Nedovoljno podataka (DD) Kritično ugrožena (CR) Eriophorum gracile Koch ex Roth Vitka suhorepka Euphorbia fragifera Jan. Euphorbia montenegrina (Bald.) K. Maly ex Rohlena Euphrasia illyrica Wettst. Eryngium alpinum L. Erythronium dens-canis L. Jagodasta mlječika Crnogorska mlječika Vlašić Tikva-Vranica pl., Bijela gromila, Krstac, Zec pl., Raduša pl. Po močvarnim i tresetnim livadama između Viteza i Busovače Vlašić, Plazenica Vranica Ilirska očanica Planinski kotrljan Pasji zub Vlašić Vlašić Vranica Festuca panciciana (Hack) K. Richt. Fritillaria tenella M.B. Galanthus nivalis L. Pančićeva vlasulja Kajebaša i Vlaška Gomila Ovčarevi na Vlašiću Vlašić Ugrožena (EN) Ranjiva (VU) Najmanje zabrinjavajuće (LC) Gotovo ugrožena (NT) Gentiana dinarica G. Beck Dinarski encijan Gentiana silicata (L.) Borkh. Gentianella crispata (Vis.) J. Holub (aggr.) Trepljasta sirištara Gentiana kochiana Perro et Song. Kohov srčanik Nježna kockavica Visibaba Kovrčavi srčanik Vlašić, Vranica, Travnik na Orašju, Guča Gora na Opaljeniku, Kreševo (1600 m) na Lopati, Plazenica Vranica Vlašić, Vranica-Krstac, Plazenica, Raduša, Zec pl. Inač pl.-Kreševo, Vranica: Prokoško j., Krstac, Tikva, Stražica, Ugrožena (EN) Gotovo ugrožena (NT) Ugrožena (EN) Ranjiva (VU) Ranjiva (VU) Ranjiva (VU) Ranjiva (VU) Najmanje zabrinjavajuće (LC) Ranjiva (VU) Nedovoljno podataka (DD) Ranjiva (VU) Ranjiva (VU) 217 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Vrsta Narodni naziv Status Žuta sirištara Rasprostranjenost Loćike, Bucalović, Raduša Vlašić Gentiana lutea L. subsp. Symphyandra (Murb.) Hayek Gentiana punctata L. Gymnadenia odoratissima (L.) Rich Gladiolus imbricatus L. Tačkasti srčanik Mirisavi vranjak Vlašić Oko Borovice na Vlašiću Ranjiva (VU) Ugrožena (EN) - Okolina Travnika, obronci Vlašića, dolina Lašve Korićani prema Vlašiću, Karaula između Travnika i Jajca Oko Travnika i Bugojna Vlašić, Vranica Ugrožena (EN) Gladiolus illyricus W. D. J. Koch Ilirski mačić Hepatica nobilis Schreb. Hesperis dinarica G. Beck. In Dorner Homogyne discolor (Jacq.) Cass. Hypochoeris illyrica K Maly Hyssopus officinalis L. Subsp. Pilifer (Gris. Ex Pant.) Murb. Ilex aquifolium L. Iris reichenbachii Heuff. Var. Bosniaca G. Beck, Iris reichenbachii Heuff. Knautia x brandisii Szabo Knautia sarajevensis (Beck) Szabo Knautia travnicensis (Beck) Szabo Jetrenka Dinarska večernica Ugrožena (EN) Ilirski jastrebljak Vranica – vegetacija oko snježanika, Krstac Vlaška Gomila – Vlašić, - Kod Jajca Ugrožena (EN) Božikovina Bosanska perunika Matorac, Zec pl. Kaćuni, Vareš, VlašićKajabaša i Brajkovići Ranjiva (VU) Najmanje zabrinjavajuće (LC) Sarajevska prženica Kajabaša-Travnik Vilenica-Travnik Travnička prženica Lisina pl. – Gornji Vakuf, Krug pl. Kajabaša – Travnik Vlašić, Vranica – Matorac i Loćika Jajce – jezero Plive, Kritično Ugrožena (CR) Najmanje zabrinjavajuće (LC) Ranjiva (VU) Knautia dinarica (Murb.) Borbás Lamium orvala L. Dinarska prženica Leucanthemum rotundifolium (W. Et K. ex Willd) DC Lilium bosniacum (G. Beck) G. Beck Fritch Lilium martagon L. Ivančica okruglolisna Krstac, Travnička vrata – Vranica pl. Bosanski ljiljan Zlatni ljiljan Vlašić, Vranica, Vitez, Plazenica Vlašić Limodorum abortivum (L.) Sw. Lonicera borbasiana (O. Kuntze) Degen in Jav. Maianthemum bifolium (L) F. M. Schmidt Melampyrum hoermannianum K. Maly Menyanthes trifoliata L. Ljubičasti šiljorep Oko Travnika Kozokrvina Vranica (Tikvac cca. 1900 m) Lijeva obala Lepenice kod Kiseljaka, Bugojno Podvitez, Fojnica Ugrožena (EN) Ranjiva (VU) Minuartia bosniaca (G. Bosanska mišjakinjica Jezero – Jajce, Busovača, Klokoti – Kiseljak, Zec pl. Obronci Vlašića, dolina Pustenasta urezica Velika mrtva kopriva Dvolisni procijep Hermanijeva urodica Močvarna trolistica Ugrožena (EN) Gotovo ugrožena (NT) Ranjiva (VU) Ugrožena (EN) Ugrožena (EN) Najmanje zabrinjavajuće (LC) Najmanje zabrinjavajuće (LC) Nedovoljno podataka (DD) Najmanje zabrinjavajuće (LC) Najmanje zabrinjavajuće (LC) Ranjiva (VU) Ranjiva (VU) Nedovoljno podataka (DD) Ranjiva (VU) 218 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Vrsta Beck) K. Maly Narcissus poeticus L. subsp.radiiflorus (Salsb.) Baker Nigritella rhellicani Tepner et E. Klein Onosma stellulata Waldst. Et. Kit Orchis bosniaca G. Beck Orchis purpurea Huds. Narodni naziv Status Zvjezdastocvijetni sunovrat Rasprostranjenost Fojače oko Fojnice, Vranica-Prokoško jezero, Vlašić Crno smilje Vlašić, Vranica Gotovo ugrožena (NT) Zvjezdičasta srčanica Jajce, Vlašić Bosanski kaćun Grimizni kaćun Majmunov kaćun Kratkoostrugasti kaćun Vranica Dolina Spreče kod Kiseljaka, okolina Travnika i Guče Gore Vilenica pl., okolina Travnika Vlašić Vlašić Najmanje zabrinjavajuće (LC) Ugrožena (EN) Ranjiva (VU) Orchis maculata L. Muški kaćun Orchis tephrosanthos Vill. Orchis spitzelii Saut ex. Koch Orobanche flava Martius in F. Schultz Orobanche pancicii G. Beck Volovod Travnik Ranjiva (VU) Pančićev volovod Lisina pl. – Gornji Vakuf, Vlašić pl., Matorac – Vranica pl., Vitez, na korijenu vrste Knautia travnicensis na Vlašić pl. Vranica kod Prokoškog j., Lisina iznad D.Vakufa, Vlašić Vlašić, Vranica, Vitez Ranjiva (VU) Pancicia serbica Vis. Bedrnica Pedicularis hoermanniana K. Maly Pedicularis brachyodonta Schloss. Et. Vuk Pedicularis malyi Janka Pedicularis petiolaris Ten. Petasites kablikianus Tsch. Ex Berchtold Phleum alpinum L. Planinski ušljivac Vlašić, Lisina kod D. Vakufa, Raduša Devećani-Vlašić, Vranica Vlašić Ranjiva (VU) Ranjiva (VU) Okrugla zečica Vlašić, Vranica, Lopata kod Kreševa Vlaška Gomila – Vlašić, Krstac – Vranica Vranica – Matorac, Krstac Vranica, Vlašić Phyteuma pseudorbiculare Pant. Phyteuma confusum A. Kern. Phyteuma orbiculare Zečica dinarska Pinguicula leptoceras Reichenb. Pinguicula vulgaris L. Tustica Vranica Tustica kukcolovka Plantago gentianoides Sibth. et Sm. Gencianolika bokvica Vranica:Prokoško j., Loćika, Zec pl. Na Vranica pl. Ulazi u sastav specifične asocijacije NardoPlanraginetum gentianoides Lkšić et al 79, koja povezuje vegetaciju planinskih rudina na silikatima sa vegetacijom oko snježanika. Kratkozubičasti ušljivac Malij ušljivac Planinska mačica Konfuzna zečica Gotovo ugrožena (NT) Ranjiva (VU) Ranjiva (VU) Kritično ugrožena (CR) Ugrožena (EN) Ranjiva (VU) Ranjiva (VU) Kritično ugrožena (CR) Ugrožena (EN) Ugrožena (EN) Ugrožena (EN) Najmanje zabrinjavajuće (LC) Ranjiva (VU) Ranjiva (VU) Ugrožena (EN) 219 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Vrsta Platanthera chlorantha (Custer) Rchb. Platanthera bifolia (L.) Rich Polygonum alpinum All. Potentilla montenegrina Pant. Primula intricata Gren. et. Godr. Primula glutinosa Wulf. Narodni naziv Zelenkasti dvolist Pulsatilla alpina (L.) Delalbre Ranunculus auricomus L. Alpska sasa Ranunculus Waldst. et Kit. Narovašeni ljutić crenatus Status Gotovo ugrožena (NT) Mirisavi dvolist Rasprostranjenost Okolina Travnika i Bugojna Vlašić, Vranica Planinski dvornik Crnogorska petoprsta Vranica pl. Na Matorcu Vranica, Zec pl. Ugrožena (EN) Nedovoljno podataka (DD) Narovašeni jaglac Vranica: Krstac i Matorac Vranica - Tikva (1950 m), Zec pl. Vranica- Bijela Gomila, Zec pl. Vlašić Najmanje zabrinjavajuće (LC) Kritično ugrožena (CR) Vranica Prokoškog, ispod Loćika Vranica, Vlašić Ugrožena (EN) Ljepljivi jaglac Zlatnožuti žabnjak Ranunculus scutatus Waldst. Et Kit. Rhododendron hirsutum L. Žabnjak kolovrc Rhodiola rosea L. Ruscus aculeatus L. Ruscus hypoglossum L. Salvia bertolonii Vis. Saponaria bellidifolia Sm. Saxifraga marginata Sternb. Saxifraga aizoides L. Saxifraga caesia L. Scabiosa leucophylla Borb. Ružičasti žednjak Bodljikava veprina Mekolisna veprina Bertolinijeva žalfija Sapunjača ljepolista Obrubljena kamenjarka Dlakavi sleč iznad Krstac, Gotovo ugrožena (NT) Ranjiva (VU) Kritično ugrožena (CR) Nedovoljno podataka (DD) Ranjiva (VU) Žuta kamenjarka Modrosiva kamenjarka Na Vranici u centralnoj Bosni, raste pod najvišim vrhovima, Krstacem i Loćikom Vranica-škriljci Travnik Hum kod Jajca Travnik Vlašić više Paklara Plazenica, Vlašić, Vranica Vranica Vranica Svjetlolisna udovičica Vranica Scabiosa graminifolia L. - Scabiosa silenifolia Waldst. et. Kit. Scrophularia laciniata W. et. K. Udovičica Jajce dolina Vrbasa, Raduša Vlašić, Vranica-Loćika Najmanje zabrinjavajuće (LC) Gotovo ugrožena (NT) Scutellaria alpina L. Sedum atratum L. Alpska grozničica Crnkasti žabnjak Senecio bosniacus G. Beck Silene sendtneri Boiss. Bosanski staračac Sendtnerova pušina Soldanella alpina L. Planinska pasvica Sorbus chamaemespilus (L.) Crantz Stachys anisochila Vis. Et Panč. Mukinjica Krpasti strpnik Pčelinja trava Vlašić – ekosistem sipara na krečnjacima (Silenion marginatae) na području Devečanskih i Paklarskih stijena Vranica Vlašić, Vranica Ranjiva (VU) Ranjiva (VU) Ranjiva (VU) Gotovo ugrožena (NT) Ranjiva (VU) Gotovo ugrožena (NT) Ranjiva (VU) Ranjiva (VU) Najmanje zabrinjavajuće (LC) Ugrožena (EN) Vlašić Vlašić, dolina Lašve, Vranica, Zec pl. Plazenica, Vranica, Vlašić, Zec pl. Plazenica kod Bugojna Gotovo ugrožena (NT) Najmanje zabrinjavajuće (LC) Ugrožena (EN) Najmanje zabrinjavajuće (LC) Najmanje zabrinjavajuće (LC) Ranjiva (VU) Rijeka Vrbas između Jajca i Bočca, Travnik – Najmanje zabrinjavajuće (LC) 220 Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015. – 2025. godina Vrsta Narodni naziv Status - Rasprostranjenost Bukovica,Guča GoraVlašić, Slapovi kod Jajca, dolina Kruščice kod Viteza, gudure Lašve, okolina Busovače stijene, KapakBusovača, kod Kozograda-Fojnica, Kapak-Busovača Krstac-Vranica pl. Symphyandra hofmannii Pant. Hofmanova suprašnica Tanacetum alpinum (L.) Schultz Bip. Taraxacum alpinum Hegetschw. Taxus baccata L. Planinski maslačak Vranica Ugrožena (EN) Šumska tisa Iznad Ovčareva – Vlašić, Travnik, Vranica Gujin do – Vlašić pl., Krezluk, Mravinjac – Jajce Vranica Ranjiva (VU) Telekia speciosa (Schreb.) Baumg. Žuti kolotač Thymus balcanus Borbas - Gotovo ugrožena (NT) Okruglasti kaćun Vlašić, Vranica: Tješilske staje, Matorac, Prokoško jezero, Suho jezero, Zec pl. Ovčarevo kod Travnika, na Vlašiću Vlašić, Vranica Najmanje zabrinjavajuće (LC) Gotovo ugrožena (NT) Ugrožena (EN) Thymus alpestris Tausch ex Kerner A. Tofieldia calyculata (L.) Wahlenb. Traunsteinera globosa (L.) Rchb. Trollius europaeus L. Čaškasta baluška Jablan žuti Kraula kod Jajca, Vlašić Trifolium noricum Wulfen Vaccinium uliginosum L. Norička djetelina Močvarna borovnica Trollius europaeus L. Jablan žuti Vranica - Krstac i Loćika Vranica: Krstac na krečnjaku, Nadkrstac i Bijela gora, iznad Prokoškog jezera, Zec pl. Karaula kod Jajca, Vlašić Veronica fruticans Jacq. Veronica alpina L. Planinska čestoslavica Viola beckiana Fiala Bekova ljubica Viola biflora L. Dvocvjetna ljubica Viola elegantula Schott. Ljupka ljubica Viola zoysii Wulfen Vicia oroboides Wulfen. Cojzova ljupica Žućkasta grahorica Plazenica, Vlašić, Vranica, Zec pl. Vranica Vlašić x Calamicromeria hostii (Caruel in Parl.) Šilić - Jajce – Prudi Vlašić Vranica – vegetacija oko snježanika Na Stolovcu između Gornjeg Vakufa i Jajca Vlašić, Vranica, Zec pl. Gotovo ugrožena (NT) Nedovoljno podataka (DD) Ranjiva (VU) Gotovo ugrožena (NT) Ranjiva (VU) Gotovo ugrožena (NT) Najmanje zabrinjavajuće (LC) Nedovoljno podataka (D.D.) Ranjiva (VU) Gotovo ugrožena (NT) Najmanje zabrinjavajuće (LC) Najmanje zabrinjavajuće (LC) Ranjiva (VU) Najmanje zabrinjavajuće (LC) Najmanje zabrinjavajuće (LC) 221
© Copyright 2024 Paperzz