Energija i okoliš u BiH
Preporuke civilnog društva za brži put prema EU
EUROPEAN UNION
Sadržaj
1. Uvod. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
2. Ocjena trenutne situacije u BiH u oblasti energije i okoliša . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
a. Glavni indikatori stanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
b. Trenutno stanje primjene obnovljivih izvora energije u BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
c. Stanje u oblasti energijske efikasnosti u BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
3. Pregled željene situacije na putu prema EU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
4. Pregled koraka koje je BiH dužna da učini. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
5. Ključne preporuke inicijative Građani za Evropu za 2013 godinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
6. Krajnja korist za građane u procesu pridruživanja EU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
7. Bibliografija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Grupa tematskih stručnjaka u okviru inicijative Građani za Europu
1. Arnautović Akšić Dragica, Savez arhitekata RS, Banja Luka
2. Bratić Lena, Centar za energetsku efikasnost, Sarajevo,
3. Husika Azrudin, REIC, Sarajevo
4. Jović Dušan, Centar za energetsku efikasnost, Sarajevo,
5. Prskalo Nikica , NVO ERRDO , Banja Luka,
Dokument ''Energija i okoliš u Bosni i Hercegovini - Preporuke civilnog društva za brži put ka Europskoj uniji'' sačinjen u okviru
inicijative ''Građani za Europu - Faza 3''. Prezentirana stajališta su rezultat konsultacija odabranih stručnjaka sa civilnim društvom
u Bosni i Hercegovini.
Sadržaj publikacije je odgovornost Udruženja Vesta i ni u kom slučaju ne odražava mišljenje Europske unije niti Ambasade
Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini.
Juni, 2013
2
1. Uvod
Bosna i Hercegovina kasni na putu evropskih integracija.
Zvaničnici Evropske komisije su više puta do sada upozoravali, a
posebno intenzivno u prvoj polovini 2013, da bez provedbi
potrebnih odluka, Bosna i Hercegovina ne može predati
vjerodostojnu aplikaciju za članstvo u EU i da Sporazum o
stabilizaciji i pridruživanju, koji je potpisan 18. juna 2008., ne
može stupiti na snagu iako su ga sve članice Unije ratificirale.
U EU se stvara blok zemalja koje zagovaraju sankcioniranje
Bosne i Hercegovine smanjivanjem ili potpunim zaustavljanjem
korištenja sredstava iz IPA fondova predpristupne pomoći, te
pasivizaciju EU predstavnika u BiH na svim pitanjima i temama
koje imaju unutrašnjopolitički karakter. Početkom maja 2013,
članica Evropskog parlamenta, Doris Pack, predložila je
Evropskom parlamentu da pozove Vijeće Evrope na suspenziju
članstva BiH, suspenziju prijelaznog Ugovora o trgovini i
zaustavljanje IPA fondova za Bosnu i Hercegovinu. Sa veoma
malom razlikom u broju glasova sankcije su ovaj put izbjegnute.
Pomenuta dešavanja potvrđuju urgentnost djelovanja i značaj
uključivanja svih nivoa vlasti u provođenje potrebnih reformi,
kao i značaj podrške koju civilno društvo, kroz dijalog sa
predstavnicima vlasti u BiH, može pružiti u ovom procesu.
Mreža organizacija civilnog društva iz cijele Bosne i
Hercegovine, pod nazivom Građani za Europu, tokom 2011. I
2012. godine vodila je opsežne konsultacije sa relevantnim
sudionicima civilnog društva te predstavnicima vlasti u BiH. Cilj
dijaloga bio je usmjeren na povećanje nivoa i kvalitete javne
rasprave o ključnim mjerama koje treba preduzeti kako bi BiH
napredovala prema članstvu u Europskoj uniji, a posebno u
oblastima poljoprivrede i ruralnog razvoja, energije i okoliša, te
rada i zapošljavanja.
Ova građanska inicijativa predstavlja nastavak rada mreže
nevladinih organizacija koje su 2010. godine vodile dijalog sa
političkim strankama u predizbornom periodu. Aktivnosti u
okviru Inicijative Građani za Europu podržavaju Ured
Specijalnog predstavnika Europske unije u BiH i Švedska
Agencija za međunarodni razvoj (SIDA), a u dosadašnjem
procesu inicijativu je podržala i Direkcija za europske integracije
BiH.
Građani za Europu za sektor energije i okoliša posjetili su više
desetina relevantnih organizacija civilnog društva, uključujući
ekonomska udruženja i poduzetnike, kako bi što bolje sagledali
stanje u državi i na bazi toga kreirali preporuke za dalji rad
odgovornih u relevantnim vladinim odjelima. Dodatno, tim
stručnjaka je održao konsultativnu sesiju u Tuzli, 20. aprila
2011. godine na kojoj se okupilo preko 60 predstavnika ključnih
građanskih udruženja i privrednika, zainteresovanih za
unapređenje stanja u sektoru energije i okoliša u BiH.
Prijedlozi i zapažanja civilnog društva su pažljivo analizirani i
uključeni kao preporuke u dokument pod nazivom Energija i
okoliš u Bosni i Hercegovini – Preporuke civilnog društva za brži
put ka Europskoj uniji , koji je ponuđen odgovornim osobama u
vlasti na razmatranje i diskusiju prilikom javne sesije, 20. maja
2011. godine u zgradi Parlamenta BIH. U javnoj diskusiji o
nalazima i preporukama Građana za Europu sudjelovalo je
preko 70 vladinih službenika, predstavnika relevantnih
agencija i civilnog društva. Tematski stručnjaci za energiju i
okoliš su dodatna zapažanja sudionika kao i obećanja vlasti
tokom ove sesije takođe evidentirali u namjeri da prate
napredak u riješavanju svakog adresiranog problema.
Proces konsultacija o nalazima i preporukama je i dalje otvoren
za javnost i putem web stranice www.gradjanizaeuropu.ba u
dijelu Forum.
Predhodno urađen dokument pod nazivom Energija i okoliš u
BiH - Preporuke civilnog društva za brži put prema EU (2011)
nudi osvrt na istraživanja, javne konsultacije, te razgovore s
vlastima, te oslikava situaciju u oblasti energije i okoliša u BiH
kroz perspektivu široke lepeze ključnih nevladinih učesnika u
ovom sektoru. Dokument iz 2013. nudi nove informacije i pruža
konkretne i razrađene preporuke za napredak u ovoj oblasti,
kao i ostvarene pomake nakon konsultacija sa predstavnicima
vlasti.
Tokom predhodnih faza realizacije Inicijative Građani za
Europu, primijećeno je da je svijest građana u BiH o energetskoj
efikasnosti i obnovljivim izvorima energije na nedovoljno
visokom nivou i da je neophodno djelovati u pravcu stvaranja
jače saradnje između univerziteta, osnovnih i srednjih škola,
kako bi se kreirali obrazovni programi za rad sa budućim
generacijama. Uočeno je da pojedinačni projekti nisu dovoljni i
da je potrebna strateška i široka akcija na jačanju javne svijesti.
Tokom 2011. godine, predvođena Udruženjem „Vesta“ iz Tuzle,
Inicijativa ''Građani za Europu“ je okupila 38 organizacija
civilnog društva, kao i niz stručnjaka koji su po tematskim
oblastima nastavili istraživati i analizirati preporuke objavljene
u sklopu inicijative u 2010. godini. Tematski stručnjaci su javno
konsultovali više desetina građanskih organizacija i stručnih
pojedinaca u sektorima poljoprivrede i ruralnog razvoja,
energije i okoliša, te rada i zapošljavanja, širom BiH, uključujući
poslodavce, univerzitetske profesore, sektorska udruženja,
poljoprivrednike, razvojne agencije, biroe i druge
zainteresirane strane.
Dugoročno gledano, da bi BiH koristila komparativne
prednosti, ne samo kao potencijani kandidat za EU, već kao i
budući član Unije, ukazuje se potreba strateškog podsticanja
energijske efikasnosti (EE) i obnovljivih izvora energije (OIE). U
skladu sa Strategijom EU u sektoru energije i zaštite okoliša, BiH
mora kreirati i realizirati strateške planove za održivu energiju
koji uključuju uštedu energije, promociju EE i upotrebu OIE,
drugim riječima, inteligentnu upotrebu energije.
U proljeće 2011., angažirani tematski stručnjaci inicijative
Građani za Europu su u periodu 2010-2013, analizirali i na bazi
3
prikupljenih podataka, formulisali ključne i prioritetne
preporuke za brži put ka europskoj uniji te izravno tražili od
relevantnih donosilaca odluka djelovanje u tom pravcu.
Podsjećamo na ključne preporuke iz 2011. godine:
Donošenje Zakona o zaštiti okoliša na nivou BiH
Izrada smjernica za implementaciju Socijalno akcionog
plana za BiH iz 2010 godine
Osnivanje DNA (Designated National Authority) koja je
uslov za implementaciju CDM projekata
Sprovedbu EU Direktive 2010/31/EC o energetskim
karakteristikama zgrada
Osnivanje Agencija za energetsku efikasnost na državnom,
entitetskom i lokalnom nivou
Otvaranje ureda Savjetnika za energetsku efikasnost u
lokalnim zajednicama
Usklađivanje zakona o komunalnim djelatnostima sa
zakonima o zaštiti potrošača, a i sa drugim zakonima
relevantnim za ovu oblast na svim nivoima
Nominaciju najmanje jedne kontakt osobe za civilno
društvo na državnom nivou, kako bi se omogućio lakši
pristup informacijama u sektoru energije I okoliša
U dosadašnjim javnim diskusijama, predstavnici nadležnih
ministarstava na državnom i entitetskim nivoima su načelno
podržali ove građanske preporuke, međutim, nisu ponudili
konkretna obećanja ili rokove za implementaciju istih. Kao
najveća prepreka za napredak u ovom sektoru, istaknut je
nedostatak koordinacije izmedju entitetskih i državnih organa
vlasti u donošenju zakona i njihovoj implementaciji. Nastavak
konkretne saradnje sa civilnim sektorom je istaknut kao
iznimno važan a pogotovo u dijelu koji omogućava
kontinuiranu edukaciju predstavnika zakonodavne i izvršne
vlasti za aktivno učešće u izgradnji institucionalnog i zakonskog
okvira. Naglašeno je da se to prije svega odnosi na proces
kreiranje strategija i krovnog zakona o energiji, akcionih
planova za energetsku efikasnost, implementacijom postojećih
zakona, uspostavu agencije za energetsku efikasnost za
obnovljive izvore energije na državnom i entiitetskim nivoima,
uspostava regulatornih agencija za daljinsko grijanje, te
kreiranje socijalnih programa za zaštitu krajnjih potrošača.
Jedan od prvih koraka u ispunjavanju zahtjeva Građana za
Europu, učinilo je 2011. godine Ministarstvo vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa BiH, imenovanjem osobe iz Ministarstva
koja će biti direktni kontakt za članove civilnog društva,
odnosno nevladinog sektora u BiH.
2. Ocjena trenutne situacije u BiH u
oblasti energije i okoliša
i
a. Glavni indikatori stanja
i
Prema EU legislativi sve njene članice treba da do 2020. godine
realiziraju strateški plan povećanja energijske efikasnosti za
20%, korištenje 20% energije iz obnovljivih izvora i smanjenja
emisije stakleničkih gasova za 20% u odnosu na stanje iz 1990.
4
¹Energy Community, Study of the Implementation of the New
EU Renewables Directive in the Energy Community, June 2010.,
p. 2.,
(EC, 2004).
Prema kalkulacijama Energetske zajednice Jugoistočne
Evrope¹, BiH ima realnu mogućnost da poveća udjel obnovljivih
izvora u ukupnom energetskom potencijalu sa 26,5 %, koliko je
bilo 2005. godine, na 33% do 2020. godine.
BiH se kroz Ugovor o Energetskoj zajednici, potpisan 2005.
godine obavezala da postane dio unutrašnjeg energetskog
tržišta EU. Ugovor traži poboljšanje situacije u pogledu uticaja
na okolinu velikih elektroenergetskih sistema, gubitaka pri
transportu energije i distribuciji. Isti zagovara usvajanje mjera
razvoja u području obnovljivih izvora energije i energijske
efikasnosti, zaštite okoliša, socijalne kohezije i regionalnog
razvoja. Ugovor o energetskoj zajednici je temelj Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju u oblasti energetike po članu 107.
koji je BiH potpisala 2008. godine.
Kroz ratifikaciju Energetske povelje o energijskoj efikasnosti i
pitanja u vezi okoliša (PEEREA²), BiH se obavezala da radi na
promociji energijske efikasnosti u skladu sa održivim razvojem
u smislu kreiranja uslova koji podstiču proizvođače i potrošače
da koriste energiju racionalno, te da pospješuje saradnju na
polju energijske efikasnosti. Obaveze koje je na tom polju
preuzela BiH u smislu korištenja OIE iznose 40% do 2020.
godine, shodno implementaciji EU direktive 2009/28/EC, koja
obavezuje BiH da do 30.06.2013. godine dostavi Energetskoj
zajednici izrađen Nacionalni akcioni plan za korišćenje OIE.
Do sada BiH je ratifikovala oko 70 međunarodnih konvencija iz
oblasti zaštite okoliša. Između ostalih BiH je ratifikovala
UNFCCC³ u septembru 2000. i Protokol iz Kjota 2007. godine.
Ratifikacija Protokola iz Kjota⁴ je otvorila mogućnosti BiH da
učestvuje u međunarodnim mehanizmima saradnje na
smanjenju emisije gasova staklene bašte, mobilizira „čiste“
tehnologije i doprinese održivom razvoju zemlje. Trenutne
tržišne cijene stakleničkih gasova zbog svjetske ekonomske
krize su niske i ne mogu značajnije podržati projekte energijske
efikasnosti i obnovljivih energija, ali kako cijene budu rasle to će
biti jedan od značajnih finansijskih izvora. Kada se uredi tržište
emisija stakleničkih gasova, mogući prihodi će biti između $2530 milijardi za zemlje u razvoju (Olshanskaya, 2009). BiH je
uspostavila DNA (Designated National Authority) ali veoma
kasno, pri samom kraju perioda obuhvaćenog Protokolom iz
Kjota. Pored velikog kašnjenja BiH je uspjela registrovati tri
projekta kroz Mehanizam čistog razvoja i na taj način privukla
određen iznos stranih investicija. Međutim, propuštena je
prilika privlačenja nekoliko stotina miliona maraka investicija u
EE i OIE zbog kašnjenja u osnivanju DNA.
BiH još nije izradila državnu strategiju razvoja energetskog
sektora, čiji bi sastavni dio trebala biti implementacija EE i
korištenja OIE.
Kao osnova za izradu energetske strategije na nivou BiH u
martu 2008. godine urađena je Studija energetskog sektora za
BiH koju je izradio konsultantski konzorcij: Energetski institut
Hrvoje Požar, (Hrvatska), Soluziona (Španjolska), Ekonomski
www.energy-community.org
²Protocol on Energy Efficiency and Related Environmental Aspects
institut Banja Luka i Rudarski institut iz Tuzle. Studija prezentira
valjane pokazatelje koji upućuju na to da bi odlučna nastojanja i
ustrajnost u provedbi mjera EE mogli postati jedan od
obećavajućih puteva koji vode u stabilnu ekonomiju za duže
razdoblje, što bi moglo utjecati na smanjenje troškova za
energiju i povećanje zaposlenosti.
Mjere koje treba poduzeti radi smanjenja potrošnje energije
su:
Poboljšanje upravljanja energijom, što uključuje analizu
postojećih propisa za proizvodnju, rad i održavanje opreme
i uređaja, po potrebi njihova izmjena i primjena onih koji su
se u drugim zemljama pokazali uspješnima. To bi značilo
efikasan rad opreme i uređaja i dobro vođenje procesa kako
bi se povećala iskoristivost energije.
Uvođenje opreme za efikasnu upotrebu energije. Ova
oprema podrazumijeva upotrebu otpadne topline pomoću
izmjenjivača topline, ugrađivanje uređaja za automatsko
vođenje i nadzor sagorijevanja u kotlovima, primjena
svjetiljki vi¬sokoga energetskog učinka itd.
Ugradnju savremene opreme i materijala visokog stepena
iskoristivos¬ti energije pri gradnji novih objekata ili
potpunoj rekonstrukciji postojećih proizvod¬nih pogona.
Primjena ovih i drugih mjera predloženih u Studiji ne bi iscrpila
sve mogućnosti smanjenja potrošnje energije. Dodatne uštede
energije mogle bi se postići prelaskom na proizvodnju
energetski manje intenzivnih industrijskih proizvoda te
namirivanje manjka potrebne energije iz OIE.
Trenutno se najveći dio energije u BiH proizvodi iz
neobnovljivih izvora. To su uglavnom domaći ugalj, te nafta i
prirodni gas koji se uvoze u BiH. Svi ovi energenti predstavljaju
značajan izvor zagađivanja i emisije stakleničkih gasova.
U BiH u strukturi ukupne potrošnje energije najzastupljeniji je
ugalj sa 45,3%, zatim tečna goriva sa 21% i drvna masa sa
20,5%. Ostale forme energije (hidroenergija, prirodni plin i
uvozna električna energija) učestvuju sa 13,1% u ukupnoj
potrošnji, slika 1.
Domaćinstva su najveći potrošači sa udjelom od 52%, industrija
i transport učestvuju sa 40%, sektor usluga sa 6% i
poljoprivreda 2%. U domaćinstvima se najviše troši drvo iznad
57%, zatim električna energija 18,7%, te ugalj 10%. U industriji
u ukupnoj potrošnji najzastupljenija je električna energija sa
42%, zatim tečna goriva 22%, ugalj 16% i prirodni gas 15%. U
sektoru transporta potrošnja dizel goriva je 57,8% a benzina
40,4%. U sektoru usluga najzastupljenija u ukupnoj potrošnji je
električna energija sa 64%, a u poljoprivredi dizel gorivo sa 88%.
Osnovu razvoja energetskog sektora, prema entitetskim
strategijama, čini ugalj čije se eksploatacione rezerve
procjenjuju na 2,8 mld tona, bilansne rezerve na 3,8 mld tona i
geološke rezerve na 8,5 mld tona.
Procjenjene rezerve nalazišta nafte uglavnom u sjeveroistočnoj
BiH su oko 50 miliona tona, dok se o korištenju energije vjetra
(procjena do 1.000 MW) i biomase (do 0,79 Mtone) radi tek o
početnim analizama.
Kad su u pitanju OIE, pod kojima se u BiH podrazumijevaju
uglavnom male hidroelektrane, elektrane na vjetar i biomasa,
počinje se utvrđivati politika njihovog razvoja, vrsta i
kapaciteta. Slična situacija je u oblasti EE. Preduzeća troše
značajno više energije po jedinici proizvoda, od sličnih
preduzeća iz drugih država, zbog čega su manje konkurentna. U
oblasti zgradarstva troši se mnogo više energije po jedinici
površine objekta nego u EU uz slabiji komfor. Prema
raspoloživim podacima zgrade i individualni stambeni objekti
troše energije koliko objekti sličnih karakteristika u EU tokom
90-ih godina prošlog stoljeća.
Zakonski okvir za unapređenje energijske efikasnosti I
uvođenja/izgradnje sistema za korištenje obnovljivih izvora
energije je nejasan, bez strateških prioriteta i definisanih
ciljeva.
Republika Srpska (RS) je pripremila Strategiju razvoja
energetskog sektora do 2030. koja obuhvata i promjene
dijelova zakonske regulative, jačanje svijesti, obnovljive izvore
energije, energijsku efikasnost u zgradama, certificiranje itd.
U dijelu modula Energija i okoliš, Studije energetskog sektora
BiH koji se bavi energijskom efikasnošću i štednjom energije,
sagledana je situacija u sektorima zgradarstva (sektor
stambene i nestambene namjene), prometa i industrije u BiH,
te su na osnovu prikupljenih saznanja identificirane konkretne
mjere za povećanje energijske efikasnosti.
Zbog specifičnosti obnovljivih izvora energije i kogeneracije u
BiH biti će potrebna politička volja entitetskih vlasti za
poticanje ovih tehnologija uređenjem sustava u pogledu
cijene, trajanja otkupa energije, uklanjanja administrativnih
barijera i dr.
Slika 1. Zastupljenost pojedinih izvora energije u energetskim
potrebama BiH (2005. godina)⁶
³United Nations Framework Convention on Climate Change
⁴www.kyotoprotocol.com
⁵www.mvteo.gov.ba
⁶Energetski institut Hrvoje Požar, Soluziona, Ekonomski institut
Banja Luka, Rudarski institut Tuzla: Studija energetskog sektora
u BiH, Kvalitativni opis scenarija i kvantifikacija osnovnih uputa
5
b. Trenutno stanje primjene obnovljivih izvora
energije u BiH
Za sada nema akcionog plana za promociju obnovljivih izvora
energije niti zakonske regulative na nivou države BiH. Vlada
FBiH je juna 2010. godine donijela Uredbu o korištenju
obnovljivih izvora energije⁷. U ovoj Uredbi su numerički izraženi
ciljevi koji procentualno iskazuju koliko se od ukupnih potreba
za energijom treba pokriti iz OIE. Prema Uredbi, tarifni
koeficijenti za mikro postrojenja priključena na distributivnu
mrežu dati su u sljedećoj tabeli.
Tip postrojenja
Solarne elektrane
Hidroelektrane
Vjetroelektrane
Elektrane na biomasu
Instalirana snaga
do (uključivo) 10kW
> 10 KW do (uključivo) 30 kW
> 30 kW
biomasa iz šumarstva i poljoprivrede (do 150 kW)
biomasa iz drvno-prerađivačke industrije (do 150 kW)
Geotermalne elektrane
Elektrane na bioplin
Elektrane na tekuća goriva
Elektrane na deponijski
plin
poljoprivreda i prehrambeno prerađivačka industrija (do 150
kW)
(do 150 kW)
deponijski, rudarski, plin iz postrojenja za prečišćavanje (do
150 kW)
Tarifni
koeficijent
(BH pf)
7,5
6,6
6
1,17
1,25
1,37
1,33
1,55
1,21
1,21
1,24
Tabela 1. Tarifni koeficijenti za mikro postrojenje iz obnovljivih
izvora energije
Izradom Akcionog plana definisati će se ciljano korištenje
obnovljivih izvora energije do 2020. godine i to udio u ukupnoj
potrošnji, energetska efikasnost, uštede i udio korištenja
biogoriva u oblasti transporta. Ciljani minimalni udio električne
energije proizvedene iz postrojenja OIE čija se proizvodnja
podstiče, do kraja 2012. godine trebala je iznositi 5% u ukupnoj
potrošnji električne energije.
Proizvodnja električne energije iz OIEiK za kvalificirane
proizvođače na teritoriji FBiH koji su zaključili ugovor o
obaveznom otkupu, podstiče se primjenom sljedećih mjera:
prednost isporuke, odnosno preuzimanja proizvedene
električne energije iz OIEiK u mrežu,
obaveze otkupa proizvedene električne energije iz OIEiK,
garantovane cijene.
U RS, pored gore navedenih, postoje još dvije vrste podsticaja:
pogodnosti prilikom priključenja na mrežu
pravo na premiju za potrošnju električne energije za vlastite
potrebe ili prodaju na tržištu
Garantovana cijena zavisi od referentne cijene i tarifnog
koeficijenta. Referentna cijena (RC) za 2010. godinu iznosila je
12,26 pf/kWh.
Što se tiče zakonske regulative iz oblasti OIE u RS, može se reći
da je usvojena u cjelosti. Posljednji usvojen zakon je Zakon o
obnovljivim izvorima i efikasnoj kogeneraciji (Sl. glasnik RS
39/13), koji je stupio na snagu 23.05.2013. godine. Pored
detaljnjjeg definisanja ove oblasti, pozitivna promjena je ta što
se ovim zakonom ukida obaveza pribavljanja koncesije za:
energetska postrojenja na biomasu i biogas, fotonaponske
elektrane i sva postrojenja koja proizvode električnu energiju
6
iz OIE snage do 250 KW. Time su formalno otklonjene prepreke
za izgradnju energetskih postrojenja, međutim sljedeći
problem sa kojim se susreću (će se susretati) investitori su male
količine podsticane električne energije iz OIE koje su
predviđene Uredbom o proizvodnji i potrošnji energije iz OIE i
kogeneracije, donešene u martu 2011. godine. To posebno
vrijedi za solarne fotonaponske elektrane, za čiju izgradnju već
postoji značajan interes, a za koje je u 2014. predviđena
količina podsticane energije od svega 1,5 GWh (potencijalna
količina energije iz fotonaponskih elektrana za koje je do sada
podnešen zahtjev REERS-u za dobijanje Certifikata, već
premašuje ovaj iznos).
Potencijal korištenja vodenih resursa u BIH
Električna energija iz OIE u BiH se trenutno najviše proizvodi u
malim hidroelektranama, u FBiH ukupne instalisane snage 23,7
MW i u RS ukupne instalisane snage od 14 MW. Pored malih
hidroelekrana instalisano je nekoliko postrojenja za
proizvodnju električne energije iz solarne, ukupne snage od
nekoliko stotina kW.
Potencijal korištenja biomase u BIH
U kontekst analize potencijala u BiH, do sada je napravljeno
nekoliko procjena, a najdetaljnija analiza je urađena kroz
EU/FP6/INCO/ADEG projekat. U donjoj tabeli su prikazani
potencijali dobijeni istraživanjem (57 % ovog potencijala se
odnosi na FBiH, a 43 % na RS). Pored ovih procjena, vrijedi
pomenuti i procjene koje se odnose samo na otpad iz
šumarstva, cca. 4,45 mil. m3 (41,4 PJ), odnosno 3,92 mil. m3
(36,5 PJ), takođe samo biomasa porijeklom iz šumarstva. Ipak,
treba napomenuti da niti jedna procjena (urađena do sada) nije
jasno definisala o kojem se potencijalu biomase radi, tj.
teoretskom, tehničkom, ekonomskom ili ekološkom (osim
procjene urađene u okviru projekta ADEG gdje je navedeno da
se radi o tehničkom potencijalu).
ĘÒŎŊŎǾÒQŎ
ĘÒŎŊMŒŒŅMǾÖ Ò
Ostaci iz voćarstva
Ostaci žitarica
Leguminoze i ostaci uljarica
Drvni ostaci iz industrije
Ogrjevno drvo
Drvni ostatak u šumi
Ī MŒŐŎÕŎ ÒQMNÒŎÖ MŒM
20.000.000 m3
211.257 t
634.000 t
3.858 t
1.142.698 m3
1.466.973 m3
599.728 m3
ĜŌÑǾŊÑPŒÔÒpotencijal
[PJ]
0,51
0,74
8,88
0,04
7,53
13,20
2,62
UKUPNO
-
33,52
Ĩ ŎǾÒÓÑÔÕŎ
Poljoprivreda
Poljoprivreda
Poljoprivreda
Poljoprivreda
Šumarstvo
Šumarstvo
Šumarstvo
Tabela 2. Ukupni potencijal energije iz biomase u BiH⁸
Najznačajniji izvor biomase u BiH za proizvodnju energije je
šumska drvna masa (ogrjevno drvo i šumski ostatak) i drvni
otpad iz drvoprerađivačke industrije. Ostaci biomase iz
poljoprivredne proizvodnje imaju značajan energetski
potencijal u dijelovima sjeverne i sjeveroistočne Bosne. Od
ukupnog područja pod šumama 81,3% je u vlasništvu države, a
18,7% je u privatnom vlasništvu (UNDP).
Udio izvoza drveta u ukupnom izvozu BiH je približno 15%.
Nadalje se procjenjuje da 15% ukupnog stanovništva zarađuje
od šumarstva i šumarske industrije, što najbolje pokazuje
važnost ovog sektora. Općenito se može zaključiti da je
potražnja za šumskim resursima u porastu, a rasprostranjenost
šumskog područja koje odgovara zahtjevima pripadajućih
energetskog plana za BiH, 2007.
/uredba_obnovljivi_izvori_16062010.pdf
⁷Sarajevo, 16. 6. 2010. godine, Dostupno na: www.ferk.ba/...
⁸Tehnička pomoć sektoru energetike Ministarstva vanjske/spoljne trgovine i ekonomskih
industrija u padu. Ukupna drvna zaliha u šumama u BiH iznosi
317.565.740 m3 ili 203,6 m3/ha (62% lišćari i 38% četinari).
Godišnji zapreminski prirast BH šuma je 9.500.600 m3 ili 6,1
m3/ha, a mogući godišnji obim sječe je 7.451.450 m3 ili 4,75
m3/ha.
Drvo za ogrjev je posebno važno u selima i u manjim općinama
koje nemaju lokalno daljinsko grijanje te čini do 60% ukupnog
grijanja domaćinstava u nekim dijelovima BiH. Prema Studiji
energetskog sektora BiH, u prosjeku godišnji udio biomase u
ukupnoj potrošnji primarne energije iznosio je oko 4,2%. U
teoriji, raspoloživa biomasa može doseći udio od gotovo 14% u
ukupnoj potrošnji energije. Prema podacima iz Prvog
nacionalnog izvještaja o klimatskim promjena u BiH, biomasa
čini oko 9% od ukupnog primarnog snabdjevanja energijom.
Pitanje korištenja obnovljivih izvora energije (samim tim i
biomase) nije toliko stvar procjene njihovih prirodnih
potencijala, koliko čitavog niza barijera njihovom korištenju.
Ukupna energetska vrijednost izvezenih drvnih goriva (zajedno
sa ogrijevnim drvetom) u 2009.godini iznosila je 6,4 PJ. Kada bi
se umjesto u izvoz, ova drvna goriva usmjerila u domaću
potrošnju za potrebe grijanja, to bi omogućilo smanjenje uvoza
gasa za oko 46% što bi, prevedeno u vrijednosne pokazatelje,
omogućilo uštedu od oko 60 miliona USD na godišnjem nivou.
Imajući u vidu sve navedeno, potrebno je uvesti podsticaje za
korištenje peleta u BiH, naročito umjesto lož ulja, jer BiH uvozi
energiju u lož ulju po nekoliko puta višoj cijeni od energije koju
izvozi u peletu.
Potencijal korištenja energije vjetra u BiH
Procjena potencijalnih lokacija za vjetroelektrane u BiH
rezultovala je popisom 30 lokacija na području južnog dijela BiH
u pojasu od oko 50 km uz granicu s Hrvatskom, koje po svim
posmatranim karakteristikama predstavljajunajveći
vjetropotencijal na području BiH. Ukupan potencijal
posmatranih lokacija, sa gledišta raspoloživosti prostora
procijenjen je na oko 900 MW. Ukupan tehnički potencijal za
korištenje energije vjetra Bosne i Hercegovine znatno je veći i
procjenjuje se na cca 2000 MW, pri čemu treba voditi računa da
je spomenuti iznos proizašao iz sagledavanja raspoloživosti
prikladnih prostora za vjetroelektrane na prostoru BiH, ne
uzimajući u obzir eventualna ograničenja (priključak na mrežu,
zaštita okoliša i dr.). Procjena je da bi realan cilj korištenja
energije vjetra u 2015. godini trebalo postaviti između 400 i 600
MW.
U januaru 2013, potpisan je Sporazum o zajmu i projektu
između Njemačke razvojne banke (KfW- Frankfurt na Majni),
Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i Javnog poduzeća
„Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne“d.d.
Mostar za projekt Vjetroelektrana Mesihovina. Projektom će se
finansirati izgradnja prve vjetroelektrane (VE) u BiH –
Vjetroparka Mesihovina kod Tomislavgrada koji će činiti 22
vjetroturbine ukupne instalirane snage 44 MW, dok je
očekivana godišnja proizvodnja 130 GWh električne energije,
što predstavlja desetinu sadašnje proizvodnje preduzeća
„Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne“
Potencijal korištenja energije sunca u BiH
Sa solarnom radijacijom od 1.240 kWh/m2/godišnje na sjeveru
zemlje i 1.600 kWh/m2/godišnje na jugu, uslovi za korištenje
solarne energije u BiH su prilično povoljni. Godišnji prosjek
dnevne solarne radijacije varira između 3,4–4,4 kWh/m2 a
prema istraživanjima, potencijali solarne energije u BiH su 70,5
miliona GWh godišnje (EVD, 2009). Istraživački projekt Studija
mogućnosti korištenja i promocije razvoja izvora solarne
energije u BiH, kojeg je finansirala Vlada Španije⁹, utvrdio je
područja u BiH gdje je moguće koristiti solarnu energiju.
Projektom je obuhvaćena analiza postojeće ponude solarne
termičke i fotonaponske tehnologije u BiH, analiza
institucionalnog, regulatornog i zakonskog okvira i mogućih
instrumenata finansijske podrške. BiH ima povoljne uslove za
iskorištavanje solarne energije, ali je potrebno da država
stimuliše upotrebu obnovljivih izvora energije kao što to rade
zemlje Europe i svijeta.
Fotonaponski sistem snage 3,9 kW, firme ITM Controls,
postavljen je u Centru za posebne potrebe djece Los Rosales u
Mostaru. Po njihovim procjenama kada bi se na krovove
sarajevskih zgrada postavili solarni paneli, moglo bi se
proizvesti oko 26 MWh električne energije.
Upotreba geotermalne energije trenutno je prilično limitirana.
Prema istraživanjima (EVD, 2009) na 26 lokacija u FBiH i 16 u RS
može se koristiti geotermalna energija. Geotermalna energija
se koristi u agrikulturi, grijanju stanova, turizmu i tretiranju
mineralnih voda, ali bi mogla biti korištena i u svrhe proizvodnje
električne energije (Begić et al, 2005).
Vlada FBiH, donijela je u junu 2010. godine Uredbu o korištenju
obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Ovom Uredbom
propisuju se: način korištenja obnovljivih izvora energije i
kogeneracijskih postrojenja (OIEiK), grupe postrojenja,
minimalni udio električne energije proizvedene iz postrojenja
koja koriste OIEiK u ukupnoj potrošnji, podsticanje proizvodnje
električne energije iz OIEiK, ispitivanje potencijala OIE, registar
projekata i postrojenja za korištenje OIEiK, izgradnja
postrojenja OIEiK, otkup i naknade, priključak postrojenja OIEiK
na elektroenergetsku mrežu, certificiranje porijekla električne
energije proizvedene iz OIEiK, uspostavljanje institucionalne
strukture za operacionalizaciju sistema podsticaja proizvodnje
iz OIEiK, kao i druga pitanja od značaja za korištenje OIEiK. Ova
uredba je odlukom Ustavnog suda FBiH stavljena van snage i u
januaru 2013. prestala je njena primjena.
c. Stanje u oblasti energijske efikasnosti u BiH
''Podaci pokazuju da Bosna i Hercegovina trenutno troši oko 20
posto svog BDP-a na energiju, što je tri puta više nego u SAD-u ili
zemljama EU te da troši skoro pet puta više energije po jedinici
društvenog proizvoda nego države Europske unije, a dva i pol
puta više od svjetskog prosjeka. Istovremeno, ukupna
potrošnja energije po stanovniku u našoj zemlji je manja od
poslova BiH-TASED projekat
⁹Dostupno na: www.infobar.ba/kategorije/BARometar/2008_02/05_01.php
7
svjetskog i europskog prosjeka. Ovo znači da smo s jedne strane
vrlo siromašni, s niskim standardom i slabo razvijenim
gospodarstvom, a s druge strane vrlo rastrošni kada je u pitanju
korištenje energije.“ (CRP Tuzla).
Kao što je navedeno u Studiji energetskog sektora u BiH
neracionalna potrošnja energije za grijanje, hlađenje,
prozračivanje, rasvjetu i dr. karakteristična je gotovo za sve
tipove zgrada stambene i javne namjene u BiH. Kao što je
prikazano na Slici 2. sektor zgradarstva, koji uključuje kućanstva
i uslužni sektor, najveći je pojedinačni potrošač energije na
čitavom području BiH. Porastom standarda života očekuje se
porast potrošnje svih tipova energije u sektoru zgradarstva,
prvenstveno toplinske, zatim energije za hlađenje, te električne
energije za rad sve većeg broja električnih uređaja.
od 12,47 PJ, od toga 3,77 PJ treba da postigne RS i 8,33 PJ FBiH.
Legislativni i poreski okvir Vlade BiH ne stimuliše konzervaciju
energije. Neki od planova koji su vezani za podsticanje
konzervacije energije u domaćinstvima i privredi su:
racionalno korištenje energije kroz toplotnu izolaciju;
racionalnija izgradnja sistema za grijanje ili hlađenje; efikasni
elektronski uređaji u domaćinstvu, podsticanje na korištenje
javnog transporta i racionalnije korištenje automobila (IEA,
2008). Prema istraživanjima (IEA, 2008), 1/5 energije bi se
mogla sačuvati prostim mjerama štednje.
Da bi se motivisala energijska efikasnost treba razviti efikasan
monitoring energijskih troškova i metode mjerenja energijske
efikasnosti. Metodologija koja prati energijske troškove u
zgradarstvu u BiH je zastarjela i njena zamjena bi pomogla u
konzervaciji energije i smanjenju investicija potrebnih za
energetsku infrastrukturu u novogradnji (Agripolicy, 2009).
U ovoj analizi definisane su ključne nekonzistentnosti
regulatornog okvira u oblasti rada i zapošljavanja. Sva ova
pitanja uzrokuju neatraktivnu poslovnu klimu, stvaraju imidž
nesigurnog prostora za ulaganja, koja dugoročno ne podstiče
otvaranje novih radnih mjesta. Sa druge strane velike stope
dugoročne nezaposlenosti utiču na sve veći broj obeshrabrenih
nezaposlenih ljudi, što je posebno pogubno za svako društvo.
Slika 2. Potrošnja energije po sektorima u 2005. godini za BiH
Iskustva europskih zemalja pokazala su da upravo u zgradama
leži i najveći potencijal energetskih ušteda. Najviše energije u
zgradama troši se na toplinske potrebe, pa se upravo
povećanim nivoom toplinske zaštite zgrada primjenom
energetski efikasnih materijala može značajno utjecati na
smanjenje toplinskih gubitaka i ukupne potrošnje energije. U
2005. godini, na nivou BiH utvrđena je, u ovisnosti o zonama i
klimatskim uvjetima, izuzetno visoka korisna potrošnja
toplinske energije.
U BiH ne postoje strateški dokumenti o razvoju energetskog
sektora pa ni energijske efikasnosti na državnom nivou. Logičan
put je da će BiH slijediti europske ciljeve u ovoj oblasti i
fokusirati se na provedbu Ugovora o energetskoj zajednici, te
direktive Europske Komisije koje su vezane za energetiku.
Energijska efikasnost se spominje kroz Nacionalni Akcioni Plan
za okoliš (NEAP) i Srednjoročnu razvojnu strategiju (PRSP) koje
napominju da je zaštita okoliša i racionalno korištenje energije
važna u borbi protiv siromaštva. NEAP predlaže razvijanje
programa stabilizacije i smanjenja emisija štetnih gasova
p o b o l j š a n j e m e n e rg i j s ke e f i ka s n o s t i , t e h n o l o š ku
rekonstrukciju, efikasnije korištenje energetskih izvora i
povećano korištenje obnovljivih izvora energije.
NEEAP je završen početkom 2012.godine. Usvajanje NEEAP je u
toku. Očekuje se da će biti usvojen od strane oba entiteta i na
državnom nivou. Prema nacrtu NEEAP-a, BiH je usvojila
državne indikativne ciljeve štednje energije za ne manje od 9%
potrošnje finalne energije za 9 godina do 2018.godine, što
znači da bi trebalo da država postigne uštedu energije u iznosu
8
3. Pregled željene situacije na putu
prema EU
Iako je energijska efikasnost stavljena kao jedan od prioriteta u
sektoru energetike, na snazi je zakonska regulativa koja se ne
primjenjuje, te imamo relativno nizak nivo termalne zaštite
objekata koji nije u skladu sa današnjim odredbama za
pobošljanje energijske efikasnosti (Bratić, 2007). Niko od
nadležnih institucija nije postavljen da provodi potrebne
pravne, zakonske i političke reforme u cilju razvijanja ovog
okvira (IEA, 2008). Administrativna struktura sektora je
ostarjela i ne podržava promociju diverzifikacije energetske
proizvodnje.
U BiH je neophodno uvođenje poticajnih mjera za primjenu
novih materijala i tehničkih rješenja u zgradarstvu. Uvođenjem
sufinansiranja toplinske izolacije objekata veliki broj građana
odlučio bi se realizirati toplinsku izolaciju vlastitih objekata.
Rezultat toga bio bi povećanje komfora stanovanja, smanjenje
potrošnje energenata, smanjenje toplinskih gubitaka zimi,
sprečavanje pregrijavanja prostora ljeti, zaštita nosive
konstrukcije od vanjskih uticaja i jakih temperaturnih
naprezanja, smanjen negativni uticaj na okoliš.
U decembru 2008. godine utvrđena je naknada za priključenje
za postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije za
proizvodnju električne energije (koja ne važi za hidroelektrane
od preko 10MW) što bi trebalo stimulisati korištenje obnovljive
energije.
Vlada FBiH priznaje da je potrebno urediti ovu oblast, te
predlaže Uredbu kojom bi svaki kupac plaćao taksu od 0,001
KM po kWh, što bi rezultiralo u prikupljanju otprilike 7 miliona
KM godišnje. Prikupljeni novac koristio bi se isključivo za
plaćanje proizvođačima električne energije iz obnovljivih
izvora. Napominje se da je uvođenje takse predloženo s ciljem
stimulacije građana da se počnu baviti proizvodnjom ovog vida
energije, te da je ista uvedena u EU i zemljama okruženja. Taksu
za obnovljive izvore energije bi prikupljao nezavisni operator
koji bi bio formiran Uredbom, mada se ovo kosi sa Zakonom o
zaštiti potrošača BiH prema kojem samo pružalac usluga može
da naplaćuje takse.
Obaveze preuzete učestvovanjem u međunarodnim
ugovorima danas obavezuju BiH da se ostvarivanje energijske
efikasnosti i promocija obnovljivih energija ozbiljno uključe u
energetsku strategiju zemlje. Ni državni niti entitetski nivoi nisu
poduzeli značajne korake za razvijanje programa i strategija
koje se traže od potpisanih sporazuma i ugovora. Energijska
efikasnost je pokrivena indirektno samo preko regulatora čija
se nadležnost proteže do odgovornosti za okoliš i energijsku
efikasnost kada izdaju tarife i odobravaju investicije (IEA, 2008).
Tarife su određene za otkup energije proizvedene iz obnovljivih
izvora energije, po cijeni of 5,8 eura u FBiH i 6,6 eura u RS, što je
otprilike 2,5 više od cijene kupnje, i time bi se podržalo
investiranje u ove vrste projekata. Vlada FBiH je 1. juna 2010.
godine donijela Uredbu o korištenju obnovljivih izvora energije
i kogeneracije, a 7. marta 2011. godine Uredbu o izmjenama i
dopunama navedene Uredbe kojom je utvrđen početak
primjene od 1. maja 2011. godine.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ukazuje na osnovne
prioritete u procesu pridruživanja kada je u pitanju sektor
energije i okoliša. U članu 107. se navodi: ''Saradnja će biti
usmjerena na prioritete pravne stečevine (acquisa) Zajednice u
oblasti energetike, uključujući po potrebi i aspekte nuklearne
sigurnosti. Ta saradnja će biti zasnovana na Ugovoru o
osnivanju energetske zajednice, te će se razvijati s ciljem
postepenog integriranja BiH u europska energetska tržišta''.
Na osnovu Uredbe, elektroprivrede u FBiH su obavezne da od
1. maja 2011. godine na računu koji se dostavlja kupcu kao
posebnu stavku naznače iznos "Naknade za podsticanje
korištenja obnovljivih izvora" koji plaćaju svi kupci prema
obračunatoj potrošnji u kWh. Garantovane cijene otkupa su
različite i ovise o veličini i vrsti izvora. Npr. za male
hidroelektrane cijene su od 12,38 do 14,34 pf/kWh, a radi
usporedbe, dosadašnja otkupna cijena za male hidroelektrane
iznosila je 9,16 pf/kWh.
Dokument ''Europsko partnerstvo'' naglašava ključne korake za
BiH u procesu pridruživanja:
Usvojiti državni zakon o okolišu za harmoniziranu zaštitu
okoliša,
Nastaviti sa implementacijom zakonske regulative o uticaju
na okoliš,
Ratificirati i početi sa implementacijom relevantnih
međunarodnih konvencija, uključujući Aarhus¹⁰ i ESPO¹¹
konvenciju,
Uspostaviti i osigurati funkcioniranje državne i entitetskih
agencija za okoliš,
Nastaviti sa jačanjem administrativnih kapaciteta institucija
u sektoru okoliša, a posebno na državnom nivou te
unaprijediti komunikaciju i koordinaciju između tih
institucija.
Za poboljšanje života neophodan je održiv razvoj. Razvoja
nema bez energije, a održivog razvoja bez održive energetike.
Da bi energetski sektor bio održiv mora biti u potpunosti
strateški fokusiran na korištenje najpristupačnijih vidova
obnovljive energije. Također, razvoja nema bez jake
konkurentnosti privrede, a konkurentan se može biti samo uz
pametno i efikasno korištenje energije.
4. Pregled koraka koje je BiH dužna
da učini
U izvještaju EC o napredku BiH u 2012. godini stoji da je
postignut mali napredak u oblasti energije. „Potrebno je da
zemlja ispuni svoje zakonske obaveze iz Ugovora o Energetskoj
zajednici, unaprijedi sigurnost snabdijevanja, te osigura
efikasan rad preduzeća za prenos električne energije i
uspostavi integrisano energetsko tržište. Nedostatak saradnje i
koordinacije između entiteta i sa državnim nivoom sprečava
razvoj potpuno funkcionalnog energetskog tržišta i ugrožava
poboljšanja u energetskom sektoru kao cjelini. Bosna i
Hercegovina se nalazi u početnoj fazi provedbe acquis-a o
unutrašnjem tržištu gasa i električne energije. I dalje je od
ključnog značaja izrada sveobuhvatne energetske strategije,
uključujući promovisanje energetske efikasnosti i energije iz
obnovljivih izvora. Sveukupno gledano, pripreme u oblasti
energije i dalje su u ranoj fazi.“
Harmonizacija relevantnog energetskog legislativnog okvira u
BiH na državnom kao i na entitetskom i lokalnom nivou sa EU
direktivama u oblasti energijske efikasnosti i obnovljive
energije je kompleksan zadatak koji zahtjeva interdisciplinarni
pristup.
5. Ključne preporuke inicijative
Građani za Evropu za 2013 godinu
Imajući u vidu trenutno stanje i napredak BiH na putu
Europskih integracija, Građani za Evropu daju sljedeće
preporuke donosiocima odluka u BiH u 2013 godini:
Potrebno je hitno usvojiti prvi Državni akcioni plan za
energijsku efikasnost (NEEAP).
Po hitnoj proceduri potrebno je usvojiti zakon o EE u oba
entiteta
Potrebno je usvojiti novi zakon o fondu za zaštitu okoline u
¹⁰Dostupno na: www.mvteo.gov.ba
¹¹Dostupno na: www.espo.be
9
FBiH kako bi se omogućilo da ovaj fond finansira i projekte
EE
Zakonski urediti podsticaje za proizvodnju električne
energije iz obnovljivih izvora energije u FBiH
Kroz Zakon o javnim nabavkama ili neki drugi omogućiti
funkcionisanje ESCO biznisa
Potrebno je uraditi i usvojiti Državni plan smanjenja emisija
iz velikih postrojenja. Paralelno s tim treba raditi na
izgradnji kapaciteta za provođenje tog plana tj. za
monitoring i verifikaciju, a kroz osnivanje Nacionalnog
referentnog centra za emisije.
Vlada treba da uz pomoć elektroprivrednih preduzeća,
uradi analizu uticaja ulaska BiH u Evropsku shemu trgovanja
emisijama ugljen dioksida (EU ETS) na privredu, posebno na
elektroenergetski sektor. S obzirom na inertnost energetike
kao privredne grane, nije rano za takve analize bez obzira
što BiH ne mora ući u EU ETS prije ulaska u EU.
Vezano za regulisanje emisija ugljen dioksida, UNDP BiH je
uradio strategiju nisko karbonskog razvoja BiH. Vlada BiH
treba da usvoji tu strategiju i da je uzima u obzir pri izradi
svih sektorskih strategija (poljoprivreda, šumarstvo itd).
Donijeti Zakon o šumama Federacije BiH i donijeti Zakon o
šumama na nivou BiH
Dovršiti proces izrade i usvajanja Šumarskog programa
Federacije BiH
Izraditi Nacionalni akcioni plan za korišćenje OIE
Formirati tijelo na entitetskim nivoima/državnom nivou za
realizaciju preuzetih obaveza iz oblasti biomase (šumarstvo
I OIE)
Tokom 2013. godine Građani za Europu će jačati dijalog sa
donosiocima odluka i drugim relevantnim interesnim
grupama, tražeći ispunjavanje obaveza iz potpisanih
sporazuma za integriranje BIH u Europsku uniju. Posebna
pažnja će se posvetiti izazovima koji se postavljaju pred BiH a
koji su posljedica napretka zemalja u regionu i to prije svega,
ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Za razliku od predhodnih faza Inicijative, kada se putem
intenzivnih konsultacija radilo na analizi stanja i preporukama
za što hitnije djelovanje, ovogodišnje aktivnosti će više biti
usmjerene ka postizanju konkretnih pomaka u procesu
europskih integracija.
6. Krajnja korist za građane u procesu
pridruživanja EU
Puno članstvo u Evropskoj Uniji donosi mnoge benefite državi i
njenim građanima koji se ogledavaju između ostalog u
povećanju kvalitete njihova života, ponajprije zbog intenzivnije
zaštite ekonomskih interesa potrošača. Unutar EU-u, potrošači
su bolje zaštićeni i imaju pravo izabrati najboljeg opskrbljivača
energentom (strujom, plinom etc).
Usklađivanje BiH zakonodavstva s pravnom stečevinom EU
zahtijeva smanjivanje emisije stakleničkih gasova što u načelu
vodi primjeni najboljih raspoloživih tehnologija, odnosno
10
transferu tehnologije i tehnološkog razvoja.
Glavni izazov za građane na području energetike mogao bi biti
potencijalni porast cijena energije, iz dva razloga. Prvi, zbog
liberalizacije tržišta električne energije i plina u BiH i drugi zbog
uključivanje troškova opterećenja okoliša u cijenu energije kroz
porast fiskalnog opterećenja (trošarina) na energiju i
energente fosilnog porijekla.
No otvaranjem tržišta ostvaren je preduslov za ukidanje
monopola u opskrbi energentima i za sudjelovanje stranih
ponuđača energije na BiH tržištu – što će, dugoročno gledano,
za industriju značiti pad cijena, a za građane sigurnu,
neprekinutu, dostupnu i dovoljnu opskrbu energijom.
Briga o siromašnima te kupcima slabije platežne moći jedno je
od važnih pitanja u Europskoj uniji pa će usklađivanje BiH
zakonodavstva s europskim dugoročno značiti i bolju zaštitu
BiH potrošača, kao i mogućnost stvaranja sistema socijalne
pomoći radi osiguranja minimalne energije potrebne za život
ugroženih domaćinstava.
Kada BiH bude članica Evropske unije, za projekte iz područja
održive energetike moći će koristiti sredstva iz strukturnih i
drugih fondova Unije.
Uvođenjem drugačijeg sistema rada u procese grijanja javnih
ustanova, omogučiće se znatne uštede na duži vremenski rok,
ali i mogućnost da se kroz samoinvestiranje sistem stalno
unapređuje i poboljšava. Takođe, neophodno je istaći i
činjenicu da se npr. korišćenjem drvne biomase, kao
obnovljivog izvora energije koji je u potpunosti domaći
proizvod, postiže višestruki efekat, jer se angažovanost radne
snage u procesima korištenja i proizvodnje fosilnih goriva
nasuprot drvnoj biomasi kreće u omjeru 9:135 u korist drvne
biomase. Drugim riječima, na 9 radnika u sektoru fosilnih
goriva, zapošljava se 135 radnika u procesima proizvodnje i
obezbjeđivanja energenta iz drvne biomase.
Slika 3. Odnos broja zaposlenih u sektorima fosilnih goriva i OIE
(Izvor: AEBIOM)
Provođenjem mjera energijske efikasnosti doći će između
ostalog i do povećanja broja zaposlenih u BiH. Za naše je prilike
potrebno posebno istaknuti da bi smanjenje troškova za
energiju u javnom sektoru istovremeno značilo i smanjenje
javne potrošnje, a to bi trebalo značiti i bogatije socijalne i
mirovinske fondove te veća ulaganja u razvoj gospodarstva.
CRP procjenjuje da je, uz primjenu mjera energetske
efikasnosti, potencijal smanjenja troškova za energiju preko 30
posto iznosa proračuna svih institucija u našoj zemlji. Ako bi se,
primjera radi, povećala energetska efikasnost u javnim
objektima za 20 posto, time bi se postigla ušteda od 420
milijuna eura godišnje, što predstavlja 3,8 posto BDP-a
(podatak iz 2008. godine, Izvor: CRP Tuzla).
Kada je u pitanju industrija, veći dio privrede gleda na
električnu energiju kao na planirani trošak te uključuje
energijske troškove u finalnu cijenu proizvoda, što svakako ne
pomaže u promoviranju konzervacije energije. Jedan od načina
poboljšanja energijske efikasnosti u privredi bio bi da troškovi
električne energije budu registrirani posebno, te uspoređeni sa
troškovima energije u istim proizvodnim aktivnostima u
razvijenim ekonomijama EU. To bi potrošače u privredi dovelo
do saznanja o energetskoj intenzivnosti njihovih postrojenja, te
bi bilo moguće da isti preuzmu potrebne mjere za
racionaliziranje te potrošnje. Državne olakšice i inovativni
pristup vlasti za privredu i domaćinstva koji provode ovakve
mjere bio bi veoma podsticajan.
Sljedeća tabela prikazuje pet osnovnih vrsta koristi koje
proizilaze iz unapređenja stanja okoliša. Ovdje se unapređenje
stanja okoliša promatra kroz kakvoću zraka i vode,
zaštituprirode (biološka raznolikost) i rješavanje problema
otpada.
7. Bibliografija
Energetski institut Hrvoje Požar, Soluziona, Ekonomski institut Banja
Luka, Rudarski institut Tuzla: Studija energetskog sektora u BiH,
Kvalitativni opis scenarija i kvantifikacija osnovnih uputa energetskog
plana za BiH, 2007.
Energetski institut Hrvoje Požar, Soluziona, Ekonomski institut Banja
Luka, Rudarski institut Tuzla: Modul 3 Nacrt konačnog dokumenta
Proizvodnja električne energije, 2007.
Begić, Fajik and Kazagić, Anes, Potential utilization of renewable
energy resources for electricity generation in Bosnia and
Herzegovina, 2005. 0354-9836, 9 (2005), 3, 15-23.
BiH has excellent resources for using the wind power and it is one of
its chances to draw in foreign investments, open new work places
and general increase of its GDP, Fena. 2010. Available from URL:
http://www.emg.rs/en/news/region/88087.html
Bosnia and Herzegovina Medium Term development Strategy – PRSP
(2004-2007), March 2004.
Bratic, Lena, Policy Framework on EE in buildings, Center for Energy
Efficiency, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina.
Commission decision of 30 June 2009 establishing a template for
National Renewable Energy Action Plans under Directive
2009/28/EC of the European Parliament and of the Council (notified
under document number C(2009) 5174) (Text with EEA relevance)
(2009/548/EC).
Europsko partnerstvo, dostupno na: www.dei.gov,ba
Drugi sastanak Privremenog pododbora za transport, energiju,
okolinu i regionalni razvoj. 2010. Available from URL:
http://dei.gov.ba/aktuelnosti/vijesti/?id=3981.
Energy Charter Protocol on Energy Efficiency and Related
Environmental Aspects PEEREA, Regular Review 2008, Bosnia and
Herzegovina.
Energy Community. 2008. About the Treaty. Available from URL:
http://www.energycommunity.org/portal/page/portal/ENC_HOME/ENERGY_COMMUN
ITY/Legal/About_the_Treaty.
Enlargement Network for Agripolicy Analysis, Analysis of renewable
energy and its impact on rural development in Bosnia and
Herzegovina, November 2009.
European Commission, Sporazum o Stabilizaciji i Pridruživanju,
2008.
EVD, International Business and Cooperation, Croatia, Serbia and
Bosnia and Herzegovina – Renewable Energy, January 2009.
Gvero, Petar, The Potential of Renewable Energy Sources in Bosnia
and Herzegovina, University of Banja Luka, Faculty of Mechanical
Engineering.
Iako je medu vodećim evropskim zemljama po suncevom
potencijalu BiH ne stimulise dovoljno solarnu energiju. 2009.
Available from URL: http://www.energetika.ba/
International Energy Agency, Energy in the Western Balkans, The
Path to Reform and Reconstruction, 2008.
Kozomara, Milena, Kyoto Protocol and its implementation in Bosnia
and Herzegovina, Open Society Fund Bosnia and Herzegovina.
MOFTER, Energija 21. vijeka – preduslov industrijskog, ekonomskog i
drustvenog razvoja, Medjunarodni Poslovni Forum Perspektive,
Tuzla 5-6. 05. 2009.
National Environmental Action Plan – NEAP, March 2003.
Olshanskaya, Marina, Slay, Ben, Carbon Finance in Europe and the
CIS, Issue Number: 10/2008, Issue Title: Climate Change,
Development and Transition.
Proposal for a Directive of the European Parliament and of the
Council on the promotion of the use of energy from renewable
sources {COM(2008) 30 final} {SEC(2008) 57} {SEC(2008) 85.
Pregled mjera EU u suzbijanju ekonomske krize, Evropska komisija,
Brisel, 2009
Prva solarna mini elektrana u BiH. 2009. Available from URL:
http://www.ekoakcija.com/content/prva-solarna-mini-elektrana-ubih,
Radni dokument osoblja Komisija, Izvjestaj o napretku Bosne i
Hercegovine u 2009. godini, Strategija proširenja i ključni izazovi
2009.-2010.
Regulatory Commission for Electricity in Federation of Bosnia and
Herzegovina, (FERC). Available from URL :http://www.ferk.ba
Izvještaj o radu Državne regulatorne komisije za električnu energiju
u 2010 godini. Tuzla, decembar 2010.
Regulatory Commission for Energy of Republic of Sprska (RERS).
Available from URL:http://www.reers.ba
Saopstenje Komisije za Evropski Parlament i Vijece, Strategija
proširenja i ključni izazovi 2009.-2010.
Aarhuska konvencija, dostupno na www.ekologija.ba
State Electricity Regulatory Commission of Bosnia and Herzegovina
(SERC). Available from URL: http://www.derk.ba/default.aspx
UN Economic Commission for Europe. Available from URL:
http://www.unece.org/Welcome.htm
World Bank (2008): Energy study for BiH, MoFTER Sarajevo, BiH.
NOS BiH, Indikativni plan razvoja proizvodnje 2011-2020, Sarajevo
juni 2010
11
© 2013
© Copyright 2024 Paperzz
