PDF - Pomorski muzej

Jedra Boke
MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE
KOTOR
Januar 2013.
2012 - 60 godina Muzeja
Pregled naših aktivnosti u prošloj godini na stranama 5, 6, 7 i 8
U SUSRET JUBILEJU POMORSKOG MUZEJA U KOTORU 31. JANUARA ODRŽANA
PROMOCIJA ROMANA DR RADOSLAVA ROTKOVIĆA „JA, TOLSTOJ I HITLER“
KNJIGA POEZIJE PREDRAGA PREĐA VUŠOVIĆA
PROMOVISANA U NAŠEM POMORSKOM MUZEJU
U
60 GODINA
U
O
A
#
$-
U SKLOPU JUBILEJA 60. GODINA RADA NAŠEG POMORSKOG
MUZEJA OBILJEŽENA SVJETSKA MANIFESTACIJA NOĆ MUZEJA
OBILJEŽAVANJE JUBILEJA 60. GODINA RADA
NAŠEG POMORSKOG MUZEJA U DANILOVGRADU
OBILJEŽAVANJE JUBILEJA 60. GODINA RADA
NAŠEG POMORSKOG MUZEJA
U SKLOPU JUBILEJA 60. GODINA RADA POMORSKOG
MUZEJA PUBLICI PREDSTAVLJENA PUBLIKACIJA JEDRA BOKE
79)- 0/%(256 079,.%
%<:<>?8<: :AE27A 6 <B2 4<16;2 =>64<1;< 72 </6972M2;. ?B72@?8. :.;[email protected]. #<N
:AE27. (.8< ?2 ;.K "AE27 =>61>AM6< ?B2 /><7;67<7 E.721;606 :AE27. A ?B672@A 8<76
721;< B2P2 A 4<16;6 K6><: <@B.>.7A ?B<7. B>.@. =<9.E2N6 <1 61272 1. 8A9@A>;2 B>6721;<?@6
8<72 /.K@6;2 @>2/. 1. /A1A 1<?@A=;672 ;.7K6><7 7.B;<?@6 $B2 4<16;2 </6972M.B.;72 @2
:.;[email protected] 6?@672:2;< 72 6 16< ?B2A8A=;2 =><?9.B2 7A/6927.
4<16;. %<:<>?8<4
:AE27. >;2 <>2
".;[email protected] 72 <@B<>69. $4,1$ 7/28,@ 16>28@<>60. "AE6P82 K8<92
$ A =>6?
A?@BA 4>.1<;.P29;602 <@<>. $4,-( ?$628,@ =>21?721;68. '8A=K@6;2 <=K@6;2 <@<> '4
,.2/( 21-(8,@$ 42;2>.9;<4 8<;EA9. &2=A/9682 '>/672 A 2>024 #<B<: $4,1(
28,@(8,@ 8<;EA9. &2=A/9682 >B.@?82 A <@<>A 2>$ !2'23,-( @2 1>A465 =>[email protected];68.
9<8.9;2 ?.:<A=>.B2 6 /><7;65 EB.;60. 6 =<[email protected].
I)9<4. %<:<>?8<4 :AE27. <1 B2968<4 72 E;.P.7. E. <PAB.;72 =<:<>?82 @>.160672
<82 <@<>?82 A 07296;6 =>[email protected]. 8ANA ?72N.;7. 6 A?:2;2 @>.160672 8<7. 72 ;2>.?8616B
16< 8A9@A>;2 /.K@6;2 . :6 N2:< B2P2>.? =<8AK.@6 1. 6;@24>6K2:< :AE68A 6 8A9@A>;<
;.?972Q2G 8.E.9. 72 ".>6;. A9<B6N %<:<>?86 :AE27 72 K6><: <@B<>6< ?B<7. B>.@. =<?72
@6<06:. 1< 1A4< A ;<N
) :AE6P8<: 16729A =><4>.:. AP2?@B<B.96 ?A AP2;606 8<@<>?82 K8<92
$
F
1</6@;606 >.E96P6@65 =>6E;.;7. ;. 1<:.N6: 6 6;<?@>.;6: @.8:6P2;76:. #.?@A=696 ?A
=67.;6?@6 1$ $-,@ $6,$5 $%,$1 0$ !$/'(* 4,56,1$ $0(1$428,@ 89.B6>?86 1A<
$-$ ?$628,@ 821$ 4$128,@ 1A< 28$1$ 4=7/-$ )/$76$ : $74$ $8/,B(8,@ 89.B6>
$4$ 3,B$128,@ B6<96;. 8<>2=2@6@<> =><3 ,1$ !7/(.28,@
,/2= (.7/,@ @>A/.
46@.>6?@6 2%(46 28$B 6 24,5 $-,@ @2 /(.5$1'$4 $1,@,-(8,@ :9.16 @2;<> A
89.B6>?8<7 =>.@;76 =><3 7=,&( ?(6.28,@
72B<7P60. !-(4$ $'7/28,@ >206@<B.9. 72
8>.@8A 6EB21/A ;. [email protected].;?8<: 72E68A
#.8<; @<4. :9.16 B<16P6 ;765 721.;.2?@<>< AE>.?@. <1 =>B<4 1< 12B2@<4 >.E>21.
<?;<B;2 K8<92 =>[email protected] ?A /><7;6: =<?72@6<06:. B>6721;2 A:72@;6P82 6?@<>67?82 6 8A9@A>;2
=>21:2@2 8<76 ?2 PAB.7A A =.9.@6 >4A>6;. "69<K '28A96N AP2;68 P2@B>@<4 >.E>21. <?;<B;2
K8<92 B2N 1B672 4<16;2 >.16 8.< 172P76 :AE27?86 B<16P 6729. 4>A=. <1./>.;2 17202 6:.9.
72 ?B<72 B<16P2 E.=<?92;2 A %<:<>?8<: :AE27A <1 8<765 ?A AP696 K@. 1. 4<B<>2 8.8< 1. ?2
8>2NA 6E9<M/2;6: =><?@<><: <1 =>6E2:97. 1< 1>A4<4 ?=>.@. =.9.@2 " %"
. "69<K 72
6:.< @A ?>2NA 1. :A B<16P =<>21 B<16@29782 :.;[email protected] 2/24(5 $%,$1 /A12 6 ;724<B.
:.78. $1'4$ (.7/,@
U
U
U
U
B2 4<16;2 %<:<>?86 :AE27 >;2
<>2 A <@<>A ?9.B6 B29686 7A/6927
4<16;. =<?@<7.;7. "AE27 72 ;.?
@.< 6E E/6>82 />.@<BK@6;2 <8297?82
:<>;.>602
4 ) =>.B6 :AE27
4 8.1. 72 A
=>2>.?@.< 72
=.9.@6 >4A>6;. 1</6< ?B<72 :72?@<
-. ?B<72 =>24.9.K@B< "AE27 72 1<
/6< B6K2 =>6E;.;7. . =<?921;76 72
"2QA;.><1;<4 ?.7:.
#.4>.1.
@A>6E:. A #<B<: '.1A 8.< ;.7/<97.
8A9@A>;. 6;?@6@A067. A =>AM.;7A @A>6
?@6P82 A?9A42 A >;<7 <>6
L296:< 1. 7A/6927 1<?@<7;< </69
72M6:< %><4>.:6 8<72 ?:< <?:6?9696
E. ?B.86 :72?20 =<1672972;6 A @>6
?24:2;@. %>B6 ?24:2;@ ?A :2QA
;.><1;2 6E9<M/2 8<76:. M296:< 1.
A4<?@6:< 1>.42 ?.>.1;682 6 =>67.@29
72 ?. =><?@<>. /6BK2 A4<?9.B672
>A46 ?24:2@ ?2 ?.?@<76 <1 <>4.
;6E<B.;7. 6E9<M/6 6E ;.K24 6 3A;1A?.
?><1;65 6;?@6@A067. E1B.7.:< 6E9<M/A
8<7A N2:< <>4.;6E<B.@6 ;. 1.;
;.K24 ><Q2;1.;.
?2=@2:/>.
-.B72@;6 1.><B6 8<@<>?82 6?8A=672
<1 ,* 1< ,, B6728.
#.K. :6?67. 72 1. =><:<B6K2:<
?B2 <;< K@< 72 B2E.;< E. "AE27 6
97A12 8<76 ?A <1 =2>. 6 E;.;7. 6
E.@< 72 8<;02=@ @>2N24 ?24:2;@.
=6?.;. >672P
%>B6 =A@ A 6?@<>676 :AE2<9<4672 /6
N2 =<@=6?.;. 6 =<B297. < />.@6:
972;7A 1B. :AE27. >672P8<4 6 8<@<>
?8<4 :AE27.
O
O
O
#G
$ "
!%
!
"#
%(
"
"
!D
#-8;-5*)9
#
O
,587,M4 @K0>94.4 :J4 8@D05,
!
"
$F
#&
1
U PRESTONICI ANDALUZIJE 11. OKTOBRA OTVORENA IZLOŽBA
BLAGO CRNE GORE – ZAVJETI IZ GOSPE OD ŠKRPJELA I BOKE
Blago Boke u Sevilji
U
;. <C<: =?<@A<?B 8.< 6 =<@2/;2 =</<N;<@A6 =?2:. 72C606 ".?676
;.?<Q6A< 8<1 =<:<?.0.
G9<N/2;B =<@A.C8B Q6;6
@?2/?;65 G.C72A;65 =9<Q60. 6G 2=<52
/.?<8. 8<72 @2 QBC.7B B 0?8C.:. <@=2 <1 K8?=729. 6 B <4<?<
16Q6;<: 5?.:B ;. %?Q.;7B G9<N2;2 @?2/?;2 G.C72A;2 =9<Q602 @B
1.? /?<7;65 42;2?.067. 0?8C.:. =<@C2O2;6: <4<?<1606 B <86 6
<;2 @B N6C< @C721<Q.;@AC< 6;A2;G6A2A. C72?2 6 8B9AB?2 8?<G C728<C2
G9<N/B 72 <?4.;6G<C.9. :/[email protected]. ?;2 <?2 =?6 'C2A<7 'A<
9606 6 ".9A2L8<: &21B B @.?.1;76 =<?21 ;.L24 :BG27. @. "6;6
@A.?@AC<: 8B9AB?2 ?;2 <?2 6@8B=67<: <A<? $=LA6;<: <A<? 6
(B?6@A6Q8<: <?4.;6G.067<: <A<?. BA<? 6G9<N/2 72 B4921;6 @ABQ
;7.8 G. G9.A.?@AC< 6 =?6:672;72;B B:72A;<@A 6G *2;20672 /+75 ')/
%.GG6 . 721.; <1 49.C;65 =?<:<A2?. 6 <?4.;6G.A<?. =<@A.C82 B
K=.;676 /6< 72 *54 4954 +2'4 42;2?.9;6 C68.? <A<?@82 /6@8B
=672 9.B?2.A ;.4?.12
4'89';'1 4' 897'4'3'
/
6G9<N/2;<: =?<@A<?B ?.972C@8<4 1C<?0. &2.9 90.G.? B '2
C6976 =?2@A<;606 L=.;@82 =<8?.76;2 ;1.9BG672
<8A</?.
<AC<?2;. 72 C2<:. G.=.N2;. 6G9<N/. $ ' )& ') 0 -" +!
!/ '*( ' 1#)(" $ ! '# *2968. ;.: 72 Q.@A 1. 72 B ;72;<7
=?6=?2:6 BQ2@AC<C<C.< 6 ;.L %<:<?@86 :BG27
7;7/9).12)
9,)9
!)4);) 9/<916) < 67F1 897:4)=- 1><>-;67/ 2<*14-2) !7579:37/ 5<>-2) !<*413) <4)>1 <
<>-2 6) 7;=)9)62- 1>47D*- 1&!/*% -+1% +/+-.'! %.'0,%&! * '%/ % )! (&! %3 ,!-%+ +
+
1%&!' 6)376 B;7 2- < +93=1 #= <0) 7,9D)6 897/9)5 +)+-.'% )03!& '-+3 1%&!)!
#
!#
Veze bokeljskih
kapetana sa Srbijom
U
54 4954 +2'4
,)42- 6) :;9)6)5)
&)
8>.6+*: -.,.6+*:
@9:=>B >?=5?/;/ >?=@:/C3 /</ =>LA7<3 !=A=? 7 =07:83N/C/<
8/
5=27</ >=@A=8/<8/ &=;=?@9=5 ;BG38/ ?<3 =?3 B !=
A=?B
<=C3;0?/ 83 =AC=?3</ ;3TB</?=2</ 7G:=N0/ ,!
/ *% -%&!' % )+- 9=8/ 83 A=9=; 2C783 <3283:83 A?/8/<8/ >=@83A7=17
;/ <B27:/ =25=C=? </ >7A/<83 9/9C3 C3G3 0=93:8@97 9/>3A/<7
7;/8B @/ (?078=; %?5/<7G/A=?7 @B </ BC72 >=<B27:7 832=</A/ 9=8B 83 4=?;7?/:/ /BA=?
7G:=N03 8:-*7* *:8>2E ;BG38@97 @/C83A<79 #BG38/ </B93 7
A36<793 9B@A=@ G07?93 ?783R<=5 0?=2/?@AC/ B 3=5?/2B
0 7464 5?-4705 9,H02 4 ;<450 =@02, 6:>:<=6:2 #:8:<=6:2 8?C05, <90 :<0
2:/49, ;:=>:
5,95, 4 <,/, = ;:9:=:8 =8: ;<:=7,@474
=0;>08-<, !,5;<450 50 :/<J,9 =@0N,94 ;<:2<,8
+)+-.'% )03!& '-+3 1-%&!)! ? :6@4<? 6:2, 50 /4<06>:<4., ?C05, 59 14-=) !-2)37=1F
&<27B-=1F 2:@:<47, : 49=>4>?.454 9, N4508 =0 N07? 9,7,C4 76 6;76< -4)6< ?<?N09, 50 9,5@4H,
9,2<,/, 9,H02 8?C05, !-%/+
1 (% , C,>48 =? 906:74.494 ;:50/49,., 6:54 =? /,74 ;:=0-,9
/:;<49:= <,C@:5? ?C05, /:/507509, =;0.45,79, ;<4C9,95,
?-47,<94 ;<:2<,8 50 9,=>,@7509 ? ;,7,>4 <2?<49, :>@,<,9508 4C7:J-0
1&!/*% -+1% +/+-.'!
%.'0,%&! * '%/ % )! (&! %3 ,!-%+ +
+
1%&!' "@? 4C7:J-? :<2,94C:@,74 =8:
C,3@,75?5?L4 @0746:5 75?-,C9:=>4 :>:<=60 -4=6?;450 6:5, 9,8 50 ;<4@<0809: ?=>?;47, 4C?C0>9: @<4
50/90 06=;:9,>0 4C 9509:2 -:2,>:2 1?9/?=,
V
595-7',/0'
O
"! !#$ !
MUZEJ NAUKE I TEHNIKE BEOGRAD, GENERALNI KONZULAT
REPUBLIKE SRBIJE I POMORSKI MUZEJ CRNE GORE, ORGANIZOVALI
IZLOŽBU KAPETANI RIJEKA I MORA
589';1' /=25B(+
51+20815- (2'-' :
/=25B(+453 8'54:
!'2>4 *+2 6+'
*+75 7'20+;815*;57)' : !+;/20/
U
"&
!%!#
195('7
U OKVIRU JUBILEJA 60. GODINA RADA POMORSKOG MUZEJA
PREDSTAVILI SMO NOVU KNJIGU PROF. DR ANTONA SBUTEGE
G:=N0B @B =?5/<7G=C/:7 #B
G38 </B93 7 A36<793 B 3=5
?/2B 3<3?/:<7 9=<GB:/A '3
>B0:793 (?0783 @/ @8327LA3; B
3?135 $=C=; 7 </L &=;=?
@97 ;BG38 ?<3 =?3 !=A=?
*>?7:7R3</ 83 9/= 2=>?7<=@
=07:83N/C/<8/
5=27</
=2 B@>=@A/C:8/<8/ ?783R<=5
0?=2/?@AC/ B (?0787
5=27<3 /:7 7 =07:83N/C/<8B
8B07:38/
5=27</ >=@A=8/<
8/ &=;=?@9=5 ;BG38/ B !=
A=?B =L <783 >?79/G/?783 !=A=?/ 07:/ 83
>?7?3T3?7:7R3</ 83 7 B B2C7
G:=N0B 83 =AC=?7:/ 5=@>=T/ *:27* 8>2E.>2E 53<3?/:<7 9=<GB:
'3>B0:793 (?0783 B 3?135 $=C=; &?3;/ <83<7; ?783R7;/ ?3/:
7G/178/ =C=5 G/6A83C<=5 >?=839A/ 9 3&/'41/*2 )9-9 2*B9)6?&:3*
7&6&)3/* =;=5BP3</ 83 =@7; G/@:B5=; #BG38/ </B93 7 A36<793 7G
3=5?/2/ 9=87 83 7G:=N0B >?7>?3;7= 7 :8B0/G<=LPB 9=:35/ 7G #7<7
@A/?@AC/ 9B:AB?3 7 7<4=?;7@/<8/ '3>B0:793 (?0783 9=83 83 2/:= 47</<
@78@9B >=2?L9B
#.>* 4) ,4).39 )&3& 4) 0&)& 7* 64).1& .)*/& )& *59'1.0&
6'./& )456.3*7* 4'.1/*?&:&3/9 9'.1*/&
,4).3& 4) 473.:&3/&
4246704, 29;*/& 63*
46* 9 48469 :*A*6&7
.2&2 547*'39 A&78 )& 48
:46.2 .;14?'9 4 0&5*8&3.
2& :/*A34/ 8*2. 40* 4
84670* ?39:/ 83 5=@>=T/
=C7P3C7P 7 2=2/:/ 2/ P3
=C/ 7G:=N0/ >=@83A7=13
>?=C3@A7 9?=G 7@A=?78B C3G/
7G;3TB (?0783 7 =93
!=A=?@93
#*A*6&7 @* :&2 '.8. .756.
A&3& 56.A& 4
0&5*8&3&
'40*1/& 04/. 79 7:4/ 6&)3.
:./*0 . )4'&6 ).4 7:4, ?.:
4834, :./*0& 564:*1. 514:*@.
3& 76570.2 6*A3.2 '64)4:.
2& :& .;14?'& /* 956.1.
A*3& . 9 A&78 4'*1*?&:&3/&
,4).3& 4) 975478&:1/&3/& 6*A34,
'64)&678:& 9 6'./.
,4).3* 0&)& /* 56:. )6?&:3. 5&64'64)
03*?*:.3* 6'./* 54) ;&54:*)3.>8:42 54246704, 0&5*8&3& +8
+*;%: .; 4'648* 93&:42 )4514:.4 9 6'./9 #*69/*2 )& @*8*
064; 4:9 .;14?'9 754;3&8. 34:* A.3/*3.(* 4 :&>.2 793&64)3.(.2&
?39:/ 83 5=@>=T/ =C7P3C7P
8<8 $
*+278>2E
*:27* 8>2E.>2E 0.7.:*572 487?=5 #.9=+524. $:+23. = .:,.0 8>86
8<>*:* 2?58C+= ,!/ *% -%&!' % )+-
$/ >=R3A9B 13?3;=<783 =AC/?/<8/ 5=@A3 83 >=G2?/C7:/ 27?39A=?7
1/ </L35 ;BG38/ 6: 25.>* ".3*48>2E '=38A.>2E 9=8/ 83 A=; >?7
:79=; 7G?/G7:/ G/2=C=:8@AC= =?5/<7G/178=; 7G:=N03 &=@30<= @3 G/
6C/:7:/ 27?39A=?717 #BG38/ </B93 7 A36<793 *32 )268732E 9=8/ 83
@/ @C=87; A7;=; =;=5BP7:/ 2/ C727;= 7 2=N7C7;= =CB 7G:=N0B
%&)4:41/78:4 >84 3&7 54:*;9/9 0&5*8&3. 04/. 3./*79 '.1. 54;3&8.
7&24 54 514:.)'. 246.2& :*@ . 54 6./*0&2& ?39:/ 83 &38/9=C7P
+B8=L3C7P </5:/@7CL7 2/ 83 .;14?'& :*1.0. )456.347 /9'.1*/9
,4).
3& 54784/&3/&
@A/9/CL7 2/ 83 >?C/ @/?/2<8/ &=;=?@9=5 ;BG38/ @/ 03=5?/2
@97; #BG38=; </B93 7 A36<793 5=@>=T/ .7;=<87P 83 7G?/G7:/ G/2=
C=:8@AC= LA= P3 @3 =</ </@A/C7A7 7G:=N0=; 9=8/ P3 07A7 =?5/<7G=C/?7:B =C3 5=27<3 B 3=5?/2B )/9=T3 @3 G/6C/:7:/ &=;=?@9=;
;BG38B 9/= 7 /BA=?97 7G:=N03 =?2/<7 !/?=C7P
* ;BG7R9=; 2783:B >?=5?/;/ </@AB>7:7 @B @=>?/<
48>2E 7 :*0*7* :08>2E >?/A<8/ </ 9:/C7?B
252,* )-:*>
=2/A/9 7G:=N03 07:= 83 >?32/C/<83 = A3;7 9=83 83 B &=;=?@9=;
;BG38B
<=C3;0?/ =2?N/:/ /BA=?9/ 7G:=N03 =?2/</ !/?=C7P
=5/T/8B @B >?7@B@AC=C/:3 5=@>=T3 #/?7</ =C7P3C7P 53<3?/:<7
9=<GB: (?0783 7 ;? #7:3C/ &38/9=C7P +B8=L3C7P 27?39A=?71/ </L35
&=;=?@9=5 ;BG38/
7*;<*>*4 7* ;<:*7*6*
2
Jedra Boke
POSJETE
MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE
PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA SVJETSKE
ORGANIZACIJE GRADOVA OBIŠAO POMORSKI MUZEJ
Jedra Boke je mjesečna publikacija
Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru
Januar 2013. godine
Prof. dr Kvak Jang Hun
u palati Grgurina
Direktor Pomorskog muzeja
mr Mileva Pejaković Vujošević
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru
Trg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000
Telefon: +382 (0) 32 304 720
Fax: +382 (0) 32 325 883
Website: www.museummaritimum.com
e-mail: [email protected]
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastao
je postepenim razvitkom prvobitne zbirke
Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemeljene oko 1880. godine, koja je od 1900.
godine otvorena za javnost, a 1938. godine preuređena i otvorena na prvom spratu
sadašnje muzejske zgrade, barokne palate
plemićke porodice Grgurina iz početka
XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godine
kompletno restaurirana i adaptirana za
potrebe Muzeja.
Misija Pomorskog muzeja Crne Gore u
Kotoru je da čuva sjećanje naše zajednice
na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,
njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate pomorske tradicije i kulturne baštine.
Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvija
za vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzej
sa dužnim poštovanjem čuva uspomene na
te davne dane, na uspjehe slavnih kotorskih
moreplovaca, umjetnika, brodograditelja,
zanatlija, državnika i diplomata, posrednika između istoka i zapada.
Pomorski muzej je institucija kulture
Republike Crne Gore.
Hol Pomorskog muzeja: direktorica mr Mileva Pejaković Vujošević dočekuje
prof. dr Kvak Jang Huna; Na maloj fotografiji dr Kvak sa Marijom Ćatović
2
Jedra Boke - januar/2013.
Foto: S. Dabinović
Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje
Drago Brdar
omorski muzej u Kotoru 26. januara ugostio je profesora dr Kvak Jang Huna
(Kwaak Young Hoon) predsjednika Upravnog odbora Svjetske organizacije gradova, koji je takođe i predsjednik Upravnog odbora Asocijacije gradova puteva svile, kao i Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija. Pofesor dr Kvak je u palatu
Grgurina došao u pratnji Branke Todorović, savjetnice za međunarodnu saradnju
gradonačelnice Kotora Marije Ćatović.
Sa bogatom kulturnom baštinom i istorijom pomorstva u Boki uvaženog gosta upoznala je direktorica Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević. Gost je bio
impresioniran pomorskim nasljeđem Boke kojeg čuva ova značajna kulturna institucija,
a posebno je njegovu pažnju privukla informacija da se u Kotoru početkom 18. vijeka
gajila svilena buba radi proizvodnje svile. Profesor Kvak je izrazio želju da na Forumu
gradonačelnika gradova putevima svile, koji će se 2015. godine održati u Kotoru direktorica Muzeja izloži rad na temu proizvodnje svile u Boki. Dr Kvak smatra da je
pomorski put svile za Kotor veoma značajan i da tu postoji jedan potencijal za razvoj
saradnje Kotora i ostalih gradova koji se nalaze na putu svile. Asocijaciji gradova
putevima svile učlanjuje 5 hiljada gradova, među kojima i Kotor.
Dr Kvak je postigao velike uspjehe u različitim oblastima u Južnoj Koreji, gdje je i
jedan od cijenjenih profesora na državnom Univerzitetu Jeju, Ujedinjenim nacijama i
ostalim djelovima Azije, Bliskog istoka i Africi. Kao profesor arhiteture u oblasti urbanog planiranja radio je na Univerzitetu u Hong Kongu, Južnoj Koreji i državnom
Univerzitetu u Seulu. Bio je zadužen za Master plan izrade Olimpijskog parka 1988.
godine. Radio je dva značajna projekta za UNDP, a učestvovao je na brojnim projektima širom svijeta, na Filipinima, Egiptu, Nigeriji itd.
U nešem gradu prof. dr Kvak je boravio 25. i 26. januara na poziv kotorske gradonačelnice Marije Ćatović. Poslije Pomorskog muzeja posjetio je Stari grad Kotor, katedralu Svetog Tripuna, tvrđavu Sveti Ivan i Perast. Kako je kazao za kotorski Skala
radio, tvrđava Sv. Ivan ga je „u potpunosti ostavila bez daha i još jednom uvjerila u
nevjerovatan spoj prirode, kulture i arhitekture koji se vidi sa tvrđave, što nikoga ne
može ostaviti ravnodušnim“. Smatra da Kotor ima izuzetan potencijal i da ima čime da doprinose cjelokupnoj
zajednici čovječanstva.
Kvak je inače ujak poznatog Park Jae-Sang (PSY),
muzičara koji obara sve rekorde sa 1.2 biliona posjeta
na MTV za pjesmu Gangnam stajl (Gangnam Style).
P
Foto: Skala radio
Prijatelji i saradnici
Prof. dr Anton Sbutega
Prof. dr Gracijela Čulić
Prof. dr Milja Radulović
mr Stevan Kordić
Don Anton Belan
Prof. dr Milenko Pasinović
Antun Tomić
Milan Sbutega
Zoran Radimiri
Željko Brguljan
Petar Palavršić
Radojka Janićijević
Jelena Karadžić
Slavko Dabinović
Milica Vujović
Smiljka Strunjaš
AKTIVNOSTI
Cetiri naša projekta u Programu
zaštite i ocuvanja kulturne baštine
inistarstvo kulture Crne Gore ove godine će kroz republički Program zaštite i
očuvanja kulturnih dobara za 2013. godinu finansijski podržati sva četiri projekta Pomorskog muzeja u Kotoru koja smo kandidovali u pripremi navedenog programa. Naš muzej će za ove projekte dobiti 3.500 eura. Za realizaciju svih 59 projekata koji su uključeni u Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara odobreno je više
od 900 hiljada eura. Program je usvojila Vlada Crne Gore.
M
Od četiri projekta našeg muzeja tri su iz oblasti sprovođenja konzervatorskih mjera
na muzejskim predmetima, a jedan je iz tematske grupe Popularizacija i prezentacija
kulturne baštine. Za tri konzervatorska projekta Pomorskog muzeja, od ukupno 10
uključenih u taj dio Programa, Ministarstvo je odobrilo 1.500 eura. Riječ je o projektima sprovođenja konzervatorskih mjera na svilenoj zastavi Bokeljske mornarice, Sekreteru i na modelu parobroda Kralj Aleksandar I.
Iz oblasti Popularizacija i prezentacija kulturne
baštine Muzeju je dodjeljeno 2.000 eura za pripremu i održavanje izložbe Bitve, mandraći i tiraduri u
Boki kotorskoj. Realizacija navedene izložbe, podrazumijeva terensko istraživanje elemenata iz pomorske tradicije Boke, izradu fotodokumentacije,
inventarisanje elemenata nematerijalne i materijalne
tradicije, kroz intervjue sa građanima, nosiocima
tradicije. Cilj Projekta je dokumentovanje dijela kulturne baštine koja nestaje, koji je vezan za pomorsko privređivanje i način života. Krajnji rezultat istraživanja i obrade sakupljene dokumentacije prezentovaćemo kroz muzejsku izložbu, štampanje pratećeg kataloga i tekstove u mjesečni časopis Jedra
Boke. Ovim dijelom Programa na republičkom nivou
je obuhvaćeno 13 projekata u okviru kojih će se
organizovati nacionalne i međunarodne manifestacije, prirediti i izdati publikacije, održati okrugli stolovi, prirediti izložbe i slično.
Fotografije: D. Brdar
Sekreter (fotografija gore) je veoma rijedak primjerak baroknog namještaja iz 18. vijeka. Njegove
dimenzije su 245x148 cm. Maketa parobroda Kralj
Aleksandar I urađena je u prvoj polovini XX vijeka od
drveta, metala i plastike. Dimenzije modela su 178x 28
cm. Nešto više o ovom parobrodu sa originalnom fotografijom objavljujemo na strani 10.
UKRATKO
KONZERVATORSKE LICENCE: Pomorski
muzej je 29. januara poslao dopis Ministarstvu kulture Crne Gore za dodjelu
dvije konzervatorske licence našim stručnim saradnicama – Smiljki Strunjaš i Milici Vujović. Konzervatorska licenca je
dokaz o stručnim referencama pravnog i
fizičkog lica za izradu studije zaštite i
konzervatorskog projekta i za sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim
dobrima. Ministarstvu je 31. januara poslat dopis u vezi prostora za obavljanje
konzervatorske djelatnosti.
RADIONICA: Direktorica Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević i
konzervator-restaurator Muzeja Smiljka
Strunjaš učestvovale su 24. i 25. januara
na radionici sa temom Upravljanje muzejima i galerijama i ostvarivanje međunarodne saradnje. Dvodnevna radionica održana je u prostorijama galerije Miodrag
Dado Đurić na Cetinju. Gosti radionice su
bili istoričarka umjetnosti Kejt Brindli
(Kate Brindley) i umjetnik Mark Stin
(Marc Steen), oboje iz Velike Britanije.
JADRAN: U Tivtu je 30. januara osnovan Organizacioni odbor za proslavu
80. godišnjice školskog broda Jadran. U
radu ovog odbora učestvovaće kao njegov član i direktorica našeg muzeja mr
Mileva Pejaković Vujošević.
OBEZBJEĐENJE: Sa predstavnicima jedne
sigurnosne firme iz Herceg Novog 28. ja-
nuara obavljen je dogovor radi potpisivanja ugovora o obezbjeđivanju Pomorskog muzeja u službi zaštite.
PRIPRAVNICA: Od 15. januara u našem
muzeju radi pripravnica Marina Jovanović. Pripravnički staž Marini traje do
15. septembra.
Obavili smo popis
ovog januara uspješno smo obavili godišnji popis imovine,
obaveza i potraživanja Pomorskog muzeja. Popisom su
opet bili obuhvaćeni eksponati u upotrebi, eksponati van
upotrebe, osnovna sredstava i sitni inventar, muzejski
Godišnjaci. Takođe je izvršen popis i blokova ulaznica, blagajne, kao i obaveze i potraživanje. Popis je izvršen sa stanjem na dan 31. decembra 2012. godine. Popis je verifikovala Centralna popisna komisija u sastavu: Jelena Karadžić,
predsjednik, Renata Pejaković, član, i Maja Đurković, član.
Popisi je obavljen na osnovu člana 4. i člana 6. Zakona o
računovodstvu i reviziji, SL. Republike Crne Gore, broj
69/05, i u skladu sa Statutom Pomorskog muzeja Crne Gore.
Odluku o popisu donijela je 20. novembra 2012. g. direktorica , mr Mileva Pejaković Vujošević.
Fotografije: D. Brdar
I
Fotografija lijevo: Radojka Abramović (lijevo) i Sandra Sekulić
(desno)ss popisuju eksponate u upotrebi; Fotografija desno: Milica
Vujović popisuje muzejske Godišnjake
Jedra Boke - januar/2013.
3
MUZEJ U 2012.
Jubilarna godina u palati Grgurina
rotekla, 2012. godina za Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru bila je jubilarna
jer smo u njoj slavili 60 godina njegovog
rada i postojanja. Ponosni smo na sve što su
generacije zaposlenih u Muzeju, uključujući i
ovu sadašnju, uradile za to vrijeme, ispunjavajući misiju Pomorskog muzeja: da baštini kulturno i istorijsko nasljeđe koje su stvarali ljudi na
prostorima Boke Kotorske, a posebno ono
što su Bokelji kroz vjekove gradili i ostavljali djelujući vezano za more i pomorstvo.
Obavezni smo i posvećeni tome i u odnosu
na budućnost i buduće generacije.
Programom obilježavanja jubileja
ambiciozno smo predvidjeli da svakog mjeseca tokom godine po jednu
manifestaciju posvetimo značajnoj godišnjici. Zbog obimnosti posla i malo
drugih, objektivnih razloga plan nijesmo
sasvim ostvarili. Ali, uvjereni smo da je
urađeno najviše što se moglo, a isto tako
da je jubilej obilježen dostojno i na
način kako zaslužuje institucija koja je
postepeno nastajala od 1880. godine razvojem iz prvobitne zbirke Bratovštine Bokeljske mornarice.
P
Januar
prvom mjesecu godine jubileja promovisali smo roman Ja, Tolstoj i Hitler, djelo
dr Radoslava Rotkovića poznatog crnogorskog istoričara i lingviste i predsjednika
Upravnog odbora kotorskog
Pomorskog muzeja. Roman je
istinita priča o Ljubu fon Henčelu, potomku Stefana Mitrova
Ljubiše, koji je, uprkos antiratnim uvjerenjima, učestvovao u dva
svjetska rata. Osim autora, o romanu su, veoma nadahnuto govorili književnik Miraš Martinović i recenzent dr Čedomir Bogićević, sudija Vrhovnog suda. Odlomke je čitala Dolores Fabijan, a kako to dolikuje, skup je otvorila direktorica Muzeja
mr Mileva Pejaković Vujošević. Muzički dio programa ispunile
su učenice kotorske Muzičke škole Vida Matjan: mlada flautistkinja Jovana Radoman uz klavirsku pratnju Ane Mihaljević.
U
Februar
astavljajući program obilježavanja 60-te godišnjice svog postojanja i rada Pomorski muzej Crne
Gore Kotor je u saradnji sa Maticom Hrvatskom – ogranak Dubrovnik
– 8. februara u lijepoj palati Grgurina organizovao promociju knjige poezije Slušaj srce pjesnika i
glumca Predraga Pređa Vušovića. Ova čudesna mala crna
knjiga iz štampe je izašla posebnim trudom Luke Paljetka i
Pređove sestre Jasne Vušović. U njegovom rodnom Kotoru,
zbirku pjesama predstavili su akademik Luko Paljetak, predsjednica dubrovačkog ogranka Matice hrvatske Ivana Burđelez, te Jasna Vušović, a stihove je kazivao
glumac Slobodan Marunović. Zbirka Slušaj srce
sadrži pjesme iz Vušovićeve
rukopisne ostavštine.
N
4
Jedra Boke - januar/2013.
U posljednjoj nedjelji februara u Pomorskom muzeju okrečeno
je nekoliko muzejskih prostorija, a uz to su obavljeni i određeni
farbarski radovi. Ove radove smo preduzeli da bi spoljna stolarija bila bolje zaštićena od vremenskih uticaja, te da bi palata Grgurina u kojoj je smješten Muzej zablistala punim sjajem u
godini u kojoj obilježavamo i slavimo 60 godina rada.
M a rt
reći mjesec obilježavanja 60
godina postojanja i rada Pomorskog muzeja Crne Gore u
palati Grgurina protekao je u
znaku dva događaja: izložbe
slika ljekarke Vesne Oborine
Otvaranje izložbe
Most duginih boja i predstavlja„Most duginih boja“
nja knjige Antički natpisi u Crnoj
Gori, autora mr Jovana Martinovića. Izložbu slika Vesne
Oborine otvorili smo 24. marta.
Ta izložba je organizovana zalaganjem i posredovanjem Vesne Mačić, doktorke pedijatrije
Promocija knjige
„Antički natpisi u Crnoj Gori“
iz Kotora, koja je izložbu i otvorila. Knjigu Antički natpisi u Crnoj Gori mr Jovana Martinovića
predstavili smo u petak 30. marta. O knjizi su govorili arheolozi
dr Čedomir Marković, mr Vilma Kovačević i Slavko Mandić
predsjednik kotorskog ogranka Matice crnogorske koja je i izdavač ovog vrijednog djela.
Muzej je 30. marta posjetio Hui Liangyu, zamjenik premijera
Kine, odakle je našoj državi nešto prije ove posjete nedavno
isporučen prvi od dva broda za obnovu njene trgovačke pomorske flote. Prema odluci Vlade Crne Gore, u februaru su
obavljene i određene promjene u statusu Muzeja.
T
April
zahvaljujući izuzetno prijateljskoj saradnji sa Maticom Crnogorskom – Ogranak Danilovgrad Pomorski muzej je u tom
gradu u aprilu organizovao izložbu Nakit i(li) ukras nošnje u
Boki kotorskoj. Izložba je priređena u Galeriji umjetničke kolonije na obali Zete. Velikom broju posjetilaca prisutnih na otva-
Z
ranju obratio se u ime domaćina
predsjednik Ogranka Matice crnogorske u Danilovgradu književnik
Žarko Mališić, a izložbu su otvorili i
goste pozdravili gradonačelnica Kotora Marija Ćatović i predsjednik
opštine Danilovgrad Branislav Đuranović. Za izložbu su izabrani nakit i ukrasi iskovani u Kotoru.
Željeli smo da pokažemo da Kotor nije samo grad pomoraca i
trgovaca, već i grad zanata.
Nekoliko dana u aprilu, počev od 11. aprila, u Muzeju je boravila revizorska ekipa Ministarstva kulture Crne Gore da bi
obavila kontrolu rada naše javne ustanove u odnosu na vršenje muzejske djelatnosti. Nalaz revizora govori o dobrom
postupanju u našem muzeju. 12. aprila održana je četvrta
sjednica Savjeta Muzeja.
Maj
prošle godine u maju prigodno je obilježena svjetska manifestacija Noć muzeja. Obilježavanje te manifestacije istovremeno je i bio dio sveukupne proslave jubileja 60 godina pomorskog muzeja Crne Gore. Manifestaciju je otvorila Marina
Dulović, direktorica Muzičke škole Vida Matjan. Događaju su
prisustvovali gradonačelnica Kotora Marija Ćatović, tadašnji
predsjednik Skupštine opštine Kotor dr Nikola Konjević, generalni konzul Republike Srbije u Herceg Novom Marina Jovićević, tadašnji konzul Republike Hrvatske u Kotoru Božo Vodopija, te drugi predstavnici lokalne samouprave i brojni zvanici i
posjetioci. U muzičkom dijelu programa učestvovali su učenici
kotorske škole Vida Matjan – dobitnici različitih priznanja na
domaćim i inostranim takmičenjima. Nakon muzičkog dijela,
mladi vodiči, njih 11, uzrasta od prvog do devetog razreda
osnovne škole, predstavili su posjetiocima vrijedne umjetničke,
istorijske i kulturne predmete koji se čuvaju u palati Grgurina.
I
Jun
iroj kotorskoj publici i prijateljima Muzeja 20. juna predstavili smo našu mjesečnu publikaciju
(newsletter) Jedra Boke. Pošto je
publikacija dostupna samo u elektronskoj formi i distribuira se na
ograničen broj e-mail adresa za mnoge u publici to je bila prilika da prvi put vide ovaj naš izdavački produkt. O Jedrima
Boke u esejističkom duhu i vrlo nadahnuto govorila je spoljni
saradnik našeg muzeja i njegov veliki prijatelj prof. dr Gracijela Čulić, a nakon nje je o motivima za pokretanje publikacije
i konkretnim detaljima njenog izdavanja govorio bibliotekar
Muzeja Slavko Dabinović. Poruka ovih jedara je jasna i bez
dilema - treba htjeti i znati i mora se ploviti, kazala je profesorica Čulić.
Na ovogodišnjem Jadranskom sajmu u Budvi naš muzej je 22.
juna održao prezentaciju pod nazivom Pomorski muzej Crne
Gore kroz vrijeme – 60 godina postojanja.
Povodom jubileja Muzeja 8. juna dali smo Svetu misu u katedrali Sv. Tripuna za porodicu Grgurina (Gregorina), u čijoj baroknoj palati je Muzej smješten. Misa je data u znak zahvalnosti i poštovanja prema porodici i kotorskom biskupu dr Marku
Antonu Gregorini koji je palatu ostavio testamentom gradu
Kotoru. Misa zadušnica je održana na dan smrti biskupa
Marka, a služio je generalni vikar Kotorske biskupije don Anton Belan. Plemićka porodica Grgurina se krajem XVII vijeka
doselila u Kotor iz Kopra u Istri. Dala je značajne ličnosti Gradu među kojima je i konte Marko, poznati trgovac i pomorac
koji je oko 1700. godine sagradio palatu.
Muzej je 15. juna posjetio vrhovni javni tužilac Republike Mađarske Tibor Navracsics, a 18. juna u Muzeju su bili američki
lobisti Michael S. Sitrict, Nancy Sitrict, Bogdan Guzina, H.
Steven Blum, James Conlon i Lauce Ignom. U knjizi utisaka
ostao je njihov zapis: Za bolju budućnost. Sve najbolje.
Savjet Muzeja održao je 11. juna petu sjednicu a 27. šestu .
Š
Jul
aš muzej je 22. jula imao
veliku čast da ga posjeti generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Ban Ki Mun. U prostorije Muzeja visokog gosta je
zajedno sa njegovom suprugom
Ju Sun Taek i pratnjom dovela
gradonačelnica Kotora Marija Ćatović. Tom prigodom ona je
generalnom sekretaru UN u ime grada domaćina uručila na poklon reprint srednjovjekovnog Statuta grada Kotora. U knjigu utisaka Muzeja Ban Ki Mun je, između ostalog, zapisao i ovo:
Duboko sam impresioniran ovim pomorskim muzejem. Tokom dvodnevnog boravka u Crnoj Gori. Muzej je 6. jula posjetio i vicekancelar i ministar spoljnih poslova Austrije Mihael Špindeleger. On je obećao pomoć oko
restauracije i konzervacije
zastave Merito Navali, kojom je
austrijski car prije 150 godina
darivao kapetana Iva Visina... (nastavk na strani 6)
N
Kolektiv našeg Muzeja 4. maja posjetili su ugledni slovenački
antropolozi, supružnici Irena Weber, docent za kulturnu antropologiju Fakulteta za turističke studije Portorož – Univerzitet
(Univerza) na Primorskem, i dr. Bojan Baskar, redovni profesor
socijalne antropologije i mediteranskih studija Filozofskog fakulteta – Univerzitet (Univerza) u Ljubljani. U maju je održan i
radni sastanak sa trojnom grupom stručnjaka Muzeja nauke i
tehnike iz Beograda radi zajedničke organizacije izložbe radnog naslova Voda nas spaja.
Treća redovna sjednica redakcije Godišnjaka, publikacije naše
muzejske institucije, održana je 11. maja. Članovi redakcije odredili su recenzente za 21 prispjeli rad. Zbog obimnosti i značaja dogovoreno je da se izda dvobroj Godišnjaka i to u dva
toma koji će sadržati oko 30 stručnih radova.
Našem dragom kolegi i prijatelju, Petru Palavršiću, kustosu Pomorskog muzeja 8. maja priredili smo malu feštu povodom odlaska u zasluženu penziju.
Jedra Boke - njanuar/2013.
5
MUZEJ U 2012.
Septembar
Jul
(nastavak sa strane 5) ... prvog Slovena i građanina Austrougarske monarhije koji je jedrenjakom oplovio svijet.
Palatu Grgrina 9. jula posjetila je i Helen Šnajder (Helene
Schneider), gradonačelnica
Grada Santa Barbara na pacifičkoj obali SAD. Muzej je
Helen Šnajder (druga s lijeva)
18. jula posjetio i Miša Majski,
prvi violončelista svijeta, zajedno sa Ministrom kulture Crne
Gore Branislavom Mićunovićem. Minitar Mićunović je prvom violončelisti svijeta dariMiša Majski (lijevo) i ministar Mićunović
vao monografiju o Crnoj Gori
a direktorica Muzeja - monografiju Prčanj, osavremenjenu verziju djela don Nika Lukovića u izdanju našeg muzeja.
Početkom jula u Muzej je stigao izuzetno vrijedan poklon iz
daleke Australije - 50 predmeta umjetničke ili antikvitetske vrijednosti koje je našem muzeju i svom zavičaju darivala gospođa Nada Radimir, potomak poznatog bratstva Radimir i nekadašnji žitelj našeg grada.
Kao i nekoliko minulih ljeta i proteklog jula terasa našeg Pomorskog muzeja bila je pozornica raznovrsnih događanja, a
prije svega onih povezanih sa održavanjem Kotor Arta, ljetnjeg
kotorskog umjetničkog festivala.
Avgust
lavni događaj za naš muzej
Dr Sbutega govori o svojoj knjizi
u avgustu bilo je predstavljanje knjige pod nazivom Ljudi
iz Boke, autora prof. dr Antuna Sbutege, ambasadora Crne
Gore u Vatikanu, velikog i dragog prijatelja našeg Muzeja. Zajednički izdavači ove knjige
su Pomorski muzej Crne Gore i Ekumenski centar Don Branko
Sbutega koji su istovremeno bili i organizatori izuzetno posjećene promocije koja je održana 24. avgusta u crkvi Svetog Nikole na Prčanju, takođe kao dio cjelogodišnje proslave 60. godišnjice postojanja Pomorskog muzeja. Dijelo, koje je prof. dr
Antun Sbutega posvetio roditeljima Krstu i Olgi, opisuje ličnosti
iz različitih epoha, koje su na njegovo sazrijevanje, ostavile
naročiti ustisak. Knjiga ima 364 stranice, sa preko 30 fotografija autora mr Stevana Kordića.
Muzej 13. avgusta je posjetila
grupa od desetoro djece iz japanskog grada Šičigame, koji su
2011. godine pogodili razorni
zemljotres i cunami. 29. avgusta
je Muzej je obišla delegacija
Evropskog jevrejskog parlamenta iz Brisela, Evropske jevrejske
unije iz Londona sa Vadimom
Rabinovičem, Joelom Rubinfeldom, Tomerom Ornijem i Olegom Rabinovičem.
I avgustu smo na terasi našeg muzeja pružili gostoprimstvo
organizatorima Kotor Arta za njihove potrebe, uglavnom za
održavanje konferencija za novinare.
G
6
Jedra Boke - januar/2013.
eliki jubilej kotorskog Pomorskog
muzeja Crne Gore - 60 godina
postojanja i rada - s ponosom smo
proslavili 17. septembra. Najprije
je održan svečani program Pomorski muzej kroz vrijeme u okviru koga je direktorica Muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević govorila o
instituciji na čijem se čelu nalazi.
Don Antonu Belanu uručila je
najvišu nagradu našeg muzeja Merito Navali, a nekolicini pojedinaca
Centralna svečanost u crkvi Sv. Duha
koji su dali poseban doprinos razvoju Muzeja dodjeljena su specijalna priznanja. Nagrade su dobili: Prof. Branislavu Mićunović,
ministar kulture u Vladi Crne Gore, prof. dr Andrija Lompar, tadašnji ministar pomorstva i saobraćaja u Vladi Crne Gore, Marija Maja Ćatović, gradonačelni- Uručenje nagrade don Anton Belanu
ca Kotora, prof. dr Anton Sbutega, tadašnji ambasador Crne
Gore pri Svetoj Stolici, prof. dr
Gracijela Čulić, prof. Marina
Dulović, direktorica Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje (ŠOSMO) Vida Matjan, i
Ministar Mićunović otvara izložbu
Zoran Radimir, kolekcionar starina iz Dobrote.
Proslava je počela crnogorskom
himnom u izvođenju hora učenika
kotorske muzičke škole Vida Matjan. Svečanost u crkvi Sv. Duha pjesmom je pratila kotorska klapa
Bokeljski mornari.
Primjerci izloženog nakita
Program je nastavljen u palati
Grgurina otvaranjem izložbe Zavjetni darovi Kotorske biskupije,
nakit i medalje iz perioda od XVI do XX vijeka. Izložbu, koju smo
organizovali zahvaljujući velikoj ljubaznosti Kotorske biskupije
koja nam je privremeno ustupila izuzetno vrijedne eksponate iz
njenog bogatog fundusa, otvorio je ministar kulture Republike
Crne Gore Branislav Mićunović.
Ovom izložbom je prvi put u Kotoru predstavljen omanji odabir nakita i medalja iz bogatog fundusa Kotorske biskupije.
Posjetiocima izložbe predstavili smo 120 primjeraka rijetkog
nakita nastalog u navedenom periodu. Taj nakit svjedoči o
ukusu, ekonomskoj moći imalaca i povezanosti ovih prostora sa
zlatarskim radionicama ne samo jadranske i mediteranske, već
i srednjoevropske regije.
Za istu izložbu kotorskom Pomorskom
muzeju je 27. septembra dodijeljena
velika zlatna medalja i diploma ovogodišnjeg, 45. Međunarodnog sajma
turizma u Novom Sadu. Nagradu je u
Srpskom narodnom pozorištu primila
direktorica Muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević.
V
Oktobar
oktobru smo imali veliku
čast da zajedno sa Kotorskom biskupijom pripremimo i
organizujemo izložbu u Kraljevskom dvorcu (Real Alcazar) u Sevilji, prestonici španske pokrajine Andaluzije. IzTekst o izložbi u seviljskom dnevniku ABC
ložba pod nazivom Blago
Crne Gore – Zavjeti iz Gospe od Škrpjela i Boke otvorena je
11. oktobra. Organizatori izložbe su bili: Ambasada Crne
Gore pri Svetoj Stolici i Malteškom Redu u saradnji, Ministarstvo kulture Crne Gore, Opština Kotor i Turistička organizacija
Kotora. Autor izložbe je ugledni stučnjak za zlatarstvo i primijenjenu umjetnost iz Venecije Piero Paci (Pazzi), a jedan od
glavnih promotera i organizatora postavke u Španiji bio je
don Anton Belan, generalni vikar Kotorske biskupije. To je
bila prva značajna kulturna manifestacija koju je Crna Gora
organizovala u Španiji. Izložba je otvorena u prisustvu oko
200 ljudi među kojima je bilo uglednih predstavnika političkog, vjerskog i kulturnog života Sevilje.
Izložbenu postavku činilo je 800 srebrnih zavjetnih pločica
iz epohe baroka koje se čuvaju u crkvama Gospe od Škrpjela
i u Bogorodičinom hramu na Prčanju. Srebrne zavjetne pločice
su dar brojnih generacija crkvama posvećenim Bogorodici u
Boki i one su živo svjedočanstvo intenziteta vjere i kulture kroz
vjekove na ovom prostoru, kao i posebne pobožnosti prema
Djevici Mariji, naročito kod pomoraca.
Na svečanom otvaranju izložbe govorili su Ambasador pri
Svetoj Stolici prof. dr Antun Sbutega, Biskup kotorski Monsinjor Ilija Janjić, Jacinto Perez Elliot, direktor Kraljevskog
dvorca, Javier Landa, te autor Piero Paci.
Sa Centrom za kulturu Grada
Krka 22. oktobra u palati Grgurina organizovali smo manifestaciju Komunicirajmo baštinu, čiji je kreator i priređivač
krčki Centra za kulturu. To je
bio dio projekta međunarodne
kulturne saradnje Hrvatske i Crne Gore. U projektu Komunicirajmo baštinu bile su objedinjene četiri različite, ali ipak međusobno povezane izložbe: Ploviti se mora autora Željka
Skomeršića, Visinske tišine Saše Lončarića, Zlatne i srebrne
tačke Sabine Barbiš i Marija Depicolzuanea, te Roršaš i nova
pornografija Igora Gržetića. Autori su kroz različite medije
stvorili jedinstveni krčki kvadriptih prema motivima istorije i
tradicijske baštine tog ostrva.
U
Novembar
alata Grgurina 23. novembra
bila je mjesto u kome je otvorena međunarodna izložba Kapetani rijeka i mora koja je tokom
dvije nedjelje trajanja posjetiocima nudila odgovor na pitanje kakve veze bokeljski kapetani
imaju sa Srbijom. Organizatori su na uvid ponudili jednu od
najnovijih muzejskih zbirki sa 77 eksponata koju je formirala
autor izložbe Gordana Karović, muzejski savjetnik i kustos
zbirke riječnog brodarstva beogradskog Muzeja nauke i tehnike, koji je bio i glavni organizator izložbe. U tome su još
učestvovali Generalni konzulat Republike Srbije sa sjedištem u
Herceg Novom i naš muzej. Dodatak izložbe bilo je predavanje o temi izložbe, koje je u Pomorskom muzeju, 27. novembra,
održala autorka Gordana Karović. Kroz oba događaja ispričana je priča o 43 kapetana, sa ovih prostora, koji su svoj
radni vijek i dobar dio svog životnog vijeka proveli ploveći na
srpskim riječnim brodovima.
Pomorski muzej, Opština Kotor i Regionalni zavod za zaštitu
spomenika kulture Kotor zajedno su izdali monografiju
Graditeljstvo Kotora čiji je autor arhitekta Svetislav
Vučenović. Knjiga ima više od 500 strana sa preko
100 crno-bijelih fotografija i velikim brojem kolor
fotografija, autentičnih dokumenata, kao i re-zime
na engleskom jeziku. Vrijedno djelo je 26. novembra promovisano u crkvi Svetog duha u Starom
gradu.
P
Decembar
španskom gradu Sevilji 9. decembra je zatvorena izložba
Blago Crne gore – zavjeti iz Gospe od Škrpjela i Boke u čijoj
je organizaciji učestvovao i Pomorski muzej.
Svećenicima Kotorske biskupije – kotorskom biskupu Iliji Janjić,
don Antun Belanu, monsinjoru Srećku Majiću i don Antu Dragobratoviću – 21. decembra dodijelili smo kopije slika jedrenjaka kao zahvalnoat za uspješnu saradnju. Uoči božićnih i novogodišnjih blagdana, 20. decembra, u holu palate Grgurina
okupili su se mali i veliki, bebe, predškolci i školarci, njihovi
roditelji, cijeli kolektiv našeg Muzeja na svečanosti u kojoj je
Djed Mraz djeci dijelio poklone. Ulogu Djeda Mraza igrao je
glumac Dejan Đonović.
Naš kustos istorisjko-umjetničke zbirke Radojka
Abramović 3. decembra je u crkvi Sv. Duha promovisala svoj roman prvijenac - Bokeljske bure,
juga i bonace.
U
Pomorstvo u Kotoru danas
Kotorsku luku je tokom januarski dana, uglavnom mirnih, posjećivao samo manji putnički
kruzer (1206 BRT) - Athena. Na
fotografiji je zabilježen njegov
boravak u Luci 4. januara. Brod
plovi pod malteškom zastavom.
U Luci je u januaru stalno boravilo više jahti na zimskom mirovanju. Minule, 2012. godine Luka je prihvatila 343 broda sa
preko 245.000 putnika. To je više 26 brodova i oko 50.000 putnika nego u 2011.
Jedra Boke - januar/2013.
7
Škrinja
sastavni dio enterijera od srednjeg
vijeka do današnjih dana
Melisa Niketić
(tekst objavljujemo u nešto skraćenoj verziji )
U nesigurnim vremenima srednjeg vijeka kada su ljudi živjeli
veoma siromašno i često mijenjali mjesto boravka, nisu postojali uslovi za razvitak različitih tipova namještaja. Prostorije nisu
imale određenu namjenu, već se dom obično sastojao iz jedne
velike odaje koja je po potrebi mijenjala svoju funkciju. Ulogu
podele prostora u enterijeru imali su zastori od tkanine koji su
mogli lako da se postave i uklone. Ovim zastorima je najčešće
bio odvojen dio sa posteljom i to samo tokom noći. Postelja se
nalazila u niši (tj. u udubljenju) u jednoj velikoj prostoriji. Za vrijeme objeda koristio se veliki drveni sto, a udobna stolica sa
naslonom i rukohvatima bila je predviđena samo za domaćina i
počasnog gosta, dok su ostali članovi domaćinstva sjedjeli na
neudobnim tronišcima i klupama. Namještaj je uglavnom pravljen
od grubo obrađenih drvenih dasaka a spojevi su bili jednostavni, takođe istesani u drvetu, dok su se klinovi od ručno kovanog
gvožđa rijetko koristili kako bi se komad namještaja još bolje učvrstio. Jedina zastupljena tehnika dekoracije kućnog namještaja
bila je rezbarija i njome je bio ukrašavan samo namještaj izvandredne vrijednosti i posebne namjene (npr. stolica za vlastelina).
Crkveni namještaj je izrađivan od nešto kvalitetnijeg drveta i bio
je ukrašen sa više rezbarene dekoracije.
Posuđe, tkanine i odjeća su se čuvali u drvenim škrinjama koje su
sa bočnih strana imale ručke i koje su bile relativno malih dimenzija tako da su lako mogle da se prenose sa jednog mjesta na
drugo. Dukati i ostali vrijedni predmeti su se čuvali u kovčezima
sa metalnim okovima od gvožđa. Ovi kovčezi ili kase su bili dodatno osigurani bravama sa složenim mehanizmima.
Do danas je sačuvano veoma malo primjeraka sredjevjekovnog namještaja koji je bio u svakodnevnoj upotrebi u domaćinstvu. Jedan od rijetkih tipova srednjevjekovnog namještaja koji
je ostao u upotrebi i nakon završetka ovog perioda je škrinja.
U vrijeme renesanse kao i u narednim epohama, zaključno sa
barokom, ona je nastavila svoj stilski razvitak.
Već u 14. vijeku u Italiji počinje da se javlja nov način poimanja svijeta i čovjeka u njemu. Oko 1500. godine javlja se nov
pokret u umjetnosti i kulturi uopšte, to su bili renesansa i humanizam. Izraz renesansa (rinascimento) odnosi se na preporod
odnosno obnavljanje prehrišćanske antičke kulture starih Grka
i starih Rmljana. U odnosu na srednji vijek kada je u centru
čovjekovog poimanja svijeta bio Bog i vjerovanje da je ovozemaljski život prolazan u doba renesanse čovjek i njegov ovozemaljski život ponovo postaju glavna polazna tačka poimanja čitavog svijeta i prirode. Vjera u Boga je i dalje bila prisutna ali bio je izražen i uticaj prehiršćanske – mnogobožačke
religije starih Grka i Rimljina.
U 15. vijeku Italija je bila
podijeljena na veliki broj malih
gradova – državica i u svakom od njih je vladala druga
porodica iz redova visokog
plemstva. Njen geografski položaj je bio veoma povoljan za
Škrinja iz
razvoj trgovine i ti gradovi su se
srednjeg vijebrzo
bogatili i razvijali. Ovaj proka; Francuska,
13. vijek
speritet je uticao i na razvoj litera-
8
Jedra Boke - jamuar/2013.
ture, umjetnosti i nauke, a članovi bogatih porodica postaju
važni poručioci umjetničkih djela - mecene. Jedan od najznačajnijih političkih i kulturnih centara u tom periodu bila je Firenca. Odatle su se nove ideje širile ka ostalim italijanskim gradovima – državicama i dalje ka Evropi. Bogat i prosperitetan
grad u ovom periodu bila je i Venecija, tadašnja Mletačka republika. Dodir sa sa zemljama Mediterana i sa još daljim krajevima svijeta na Bliskom Istoku koji je bio ostvaren pomorskom
trgovinom, doprinio je ponovnom otkrivanju antičke kulture starih Grka. Uzimajući u obzir da se na italijanskom tlu nalazi viševjekovna prestonica starog Rimskog carstva, razumljivo je
zašto je veza sa antičkom kulutrom i umjetnošću na ovom području bila tako snažna, kao i želja za njenim obnavljanjem.
Glavni izvor inspiracije je bio čovjek kao i direktno ugledanje
na prirodu, i to je suštinska veza perioda renesanse sa periodom antičke grčke i rimske umjetnosti i kulture. Tada dolazi i
do znatnog razvoja različitih primjenjenih umjetnosti: izrađivali
su se raskošni predmeti od srebra i zlata, damski nakit i toaleta su bili posebno raskošni, ukrašeni raznobojnim draguljima,
biserima i živopisnim vezom. Skupocjene tkanine u širokoj paleti sjajnih boja su se uvozile sa Orijenta.
Arhitektura je bila zasnovana na načelima antičke arhitekture,
a osim crkava podizale su se i raskošne palate u kojima je živjelo plemstvo ali i imućni trgovci koji su se obogatili zahvaljujući prekomorskoj razmjeni dobara. Domovi građana italijanskih gradova – republika su bili znatno udobniji od srednjevjekovnih zamkova, a odaje su bile raskošno uređene.
Doba renesanse je bilo inovativno i po pitanju stilskog
razvoja škrinje. Ona je i ranije bila korišćena kao klupa, ali sada se javlja tip
škrinje sa naslonom i rukohŠkrinja
vatima tako da je sjedenje
iz Firence; poslije 1461.
na njoj bilo znatno udobniSlika na prednjem panelu:
je. U renesansnim palatama
Marco del Buono Giamberti
je svaki sprat kao i svaka
prostorija, imao određenu namjenu. Na prvom spratu je obično bila velika trpezarija, a na drugom su bile spavaće sobe i
privatne prostorije ukućana. Od posebne važnosti bio je radni
kabinet, jer su se svi plemići i imućniji građni bavili naukom,
ekonomijom, literaturom ili proučavanjem različitih oblasti ljudskog stvaralaštva. Radni kabinet u tipičnoj firentinskoj renesansnoj palati bio je potpuno obložen drvenim panelima koji
su bili dekorisani tehnikom intarzije. Ova tehnika je doživjela
takav razvoj da su ovi paneli izgledali kao „slike od drveta“
sa izraženom perspektivom – dubinom prostora. Omiljene
teme bile su vezane za personifikaciju različitih oblasti nauke
i umjetnosti.
U doba renesanse razne dotadašnje tehnike dekoracije razvijene su do savršenstva. Pored intarzije koja je bila najzahtjevnija i jedna od najskupljih tehnika, namještaj (uključujući i škrinju), mogao je biti izrezbaren u plitkom ili dubokom reljefu,
oslikan ili pozlaćen. Pozlata je takođe bila veoma zahtjevna i
skupa tehnika jer su za nju korišćeni tanki listići od pravog
zlata a drvena podloga je morala biti pripremljena na određeni način. Podloga za pozlatu i višebojnu slikanu dekoraciju
uopšte, pravila se od mješavine gipsa i lijepka životinjskog
porijekla, i poznata je pod nazivom gesso. Pošto se ova smjesa
nanoslila u više slojeva na površinu drveta, razvila se i tehnika
oblikovanja gipsa pomoću kalupa (pastiglia) ili urezivanja
dekorativnih motiva u osušenu – tvrdu gipsanu podlogu (sgraffito). Tehnika izlivanja gipsa u kalup je omogućavala izradu
narativnih kompozicija sa mnoštvom ljudskih figura i ostalih
detalja i to je bila jedna od omiljenih tehnika za ukrašavanje
renesansnih škrinja.
Škrinja za čuvanje miraza, 1480-95.g; Firenca ili
Luka; Dimenzije: 97,8 x
204,5 x 82,5 cm
Škrinja je imala različite
funkcije od kojih je najvažnija bila čuvanje
mladinog miraza. Na dan svadbe, svadbena povorka prenosila
je škrinju iz mladine kuće u mladoženjinu. Zbog toga je izgled
ovog tipa namještaja bio veoma važan, jer je on svjedočio o
bogatstvu mladine porodice. Italijanske škrinje korišćene u tu
svrhu bile su najčešće dekorisane tehnikom pastiglia jer je ona
omogućavala prikazivanje složenih kompozicija sa ljudskim
figurama koje su išle u povorci i koje su predstavljale svatove,
odnosno članove porodica mladenaca. Na ovakvim škrinjama
bili su često naslikani grbovi obije porodice, a pored različitih
boja bila je korišćena i pozlata zlatnim listićima.
Škrinja je dakle bila simbol bogatsva i plemenitog roda porodice kojoj je pripadala. Međutim u doba renesanse došlo je do
takvog procvata privatnog pokroviteljstva umjetnosti, da su i
sami umjetnici kao i zanatlije bili u mogućnosti da steknu znatni
imetak. Ovi renesansni majstori bili su pripadnici različitih esnafa (guilde), a svaki od njih imao je svoj amblem koji se takođe
može sresti kao vid dekoracije na pojedinim škrinjama.
Van Firence, posebno na sjeveru Italije bila je više zastupljena
tehnika rezbarenja drveta, tako da su škrinje sa ovog područja
bile bogato ukrašene rezbarenim ljudskim i životinjskim figurama, floralnim motivima ili drugim motivima inspirisanim klasičnom antičkom umjetnošću. Rezbarene figure bile su u dubokom
reljefu, što podrazumijeva da su oblikovane poput skulptura
koje stoje slobodno u prostoru, ali su svojim zadnjim dijelom
bile vezane sa drvenu podlogu. Ove škrinje su često imale
stope rezbarene u obliku realistično prikazanih lavljih šapa.
Među popularnim dekorativnim motivima bili su: krilati zmajevi,
maske, različito isprepletane trake, nizovi kuglica i slično. I na
škrinjama ovog tipa može se često vidjeti na prednjoj strani
izrezbaren porodični grb.
S obzirirom na to da je spavaća soba postojala kao zasebna
odaja u palati, bio je običaj da postelja bude sa tri strane okružena škrinjama. Tu se držala odjeća i čaršavi a one su imale
i ulogu klupe.
Škrinje sa dekoracijom u vidu inkrustacije – koja podrazumijeva
umetanje različitih materijala kao što su kost, sedef i kockice
drveta različitih vrsta odnosno boja, bila je karakteristična za
južni dio Italije. Napulj i Sicilija su bili u dodiru sa kulturom i
umjetnošću srednjeg istoka, a i uticaji mavarske umjetnosti su
ovde lakše dopirali preko Španije. Tehnika slična inkrustaciji je
od davnina postojala na Orijentu.
Područje Boke Kotorske je s obzirom na svoj geografski položaj
i istorijske okolnosti oduvijek bilo otvorenije za primanje uticaja
iz zapadne Evrope nego što je to bio slučaj sa ostalim dijelovima Balkanskog poluostva. Na ovom području ljudi su se bavili
pomorstvom i trgovinom, tako da su bili u kontaktu sa različitim
kulturama i modnim trendovima. Tradicija upotrebljavanja škrinje kao dijela pokućstva bila je prisutna i na Balkanu. U priobalnom području škrinja je pored svoje uloge čuvanja mladinog
miraza imala i ulogu putnog kovčega za moreplovce.
Zbog toga se ovdje razlikuju dva tipa ove vrste namještaja:
škrinja za miraz i mornarska škrinja. Najuobičajenija tehnika
dekoracije na ovim prostorima bila je rezbarija. Dekoracija je
zauzimala prednju stranu škrinje, sa bočnih strana su se najčešće nalazile metalne ručke u vidu alki, a zadnja strana predviđena da stoji prislonjena uza zid nikada nije bila dekorisana.
Što se tiče unutrašnjosti, sa desne strane se obično nalazila mala pregrada koja je mogla imati svoj zasebni poklopac. Škrinja
je sa unutrašnje strane mogla biti obojena a na poklopcu se na
unutrašnjoj strani nalazila slikana dekoracija sa motivma cvijeća, i ptica. Na unutrašnjoj strani poklopca mogli su biti ispisani i
inicijali ili godina udaje mlade.
Škrinje koje su bile namenjene za držanje miraza bile su izrezbarene motivima kao što su čempresi, ptice i cvijeće. Rezbarija
je bila u plitkom reljefu. Za izradu ovog tipa namještaja koristile su se lokalne vrste drveta, kao što su: čamovina, javor, čempres i orah. Škrinja je mogla da ima podupirače, kako bi bila
malo odvojena od poda, a najljepši primjerci su imali stope
rezbarene u obliku lavljih šapa. Zbog osjetljivosti ovog dijela
namještaja danas su najrjeđi primjerci sa originalnim stopama u
vidu lavljih šapa.
U kolekciji Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru nalazi se
upravo takav primjerak škrinje manjih dimenzija. Ova lijepa
škrinja ukrašena je reljefnom dekoracijom sa svoje prednje strane i to karakterističnim motivima za ovo područje: čempresima i
ptičicama, a njene originalne stope su u obliku lavljih šapa. Ova
škrinja je neobična i zbog toga što su na njenoj spoljašnjoj strani
očuvani tragovi boje kojom je bila obojena rezbarija. To su crvena boja pozadine i zelena boja pojedinih detalja. Različite
boje nisu često bile korišćene za dekoraciju spoljašnjih djelova
škrinje, i do danas je sačuvano veoma malo primjeraka sa vidljivim originalnim bojama na rezbarenoj dekoraciji.
Mornarska škrinja je bila jednostavnija od one korišćene za
mladin miraz. Ovaj tip škrinje rijetko ima spoljašnju rezbarenu
dekoraciju, jer je ona veoma lako mogla da se ošteti prilikom
čestog transporta kovčega. Ovakve škrinje su bile solidne izrade, i mogle su biti ojačane okovima od kovanog gvožđa. Poklopac je mogao biti ravan ili blago zaobljen. U unutrašnjem
dijelu mornarske škrinje, uz bočnu i uz zadnju stranu, nalazila se
mala pregrada sa svojim poklopcem. Tu su se držale vrijednije
stvari ili neophodni predmeti koji bi trebalo uvjek da budu „pri
ruci“. Mornarski kovčeg je mogao da bude oslikan sa unutrašnje strane, a slikana dekoracija se nalazila na unutrašnjoj strani poklopca. Dekoracija se najčešće sastojala od motiva koji su
podsjećali moreplovca na dom, tako da i tu srećemo čemprese,
ptice i trake sa ispisanim datumima ili inicijalima. U kolekciji Pomorskog muzeja Crne Gore nalazi se nekoliko lijepih primjeraka bokeljskih mornarskih škrinja.
U 17. vijeku škrinja polako počinje da gubi svoju dotadašnju
važnost, jer se stil života u Evropi znatno promijenio i uvedeni
su novi običaji. Tada dolazi do razvoja novih tipova namještaja, kao što su komoda sa fijokama, dvokrilni orman, kredenac
iz dva dijla i slično. Namještaj za sjedenje postaje mnogo
udobniji. Sjedišta, rukohvati i nasloni bili su bogato tapacirani i
škrinja nije više imala ulogu klupe.
Ipak škrinja za nevjestinski miraz je i dalje imala posebnu
sentimentalnu vrijednost, i ona se čuvala u porodici kao važan
dio pokućstva tokom više generacija. U ruralnim sredinama škrinja je ostala u svakodnevnoj upotrebi duže nego što je to bio
slučaj sa razvijenijim gradskim sredinama. Škrinja je jedan od
rijetkih tipova namještaja koji se nije proizvodio isključivo u kraljevskim radionicama u kojima su bili zaposleni samo vrhunski
stolari, zanatlije i umjetnici, ona je bila veoma popularna i u
seoskim sredinama gdje su namještaj izrađivale lokalne zanatlije.
Ovaj tip škrinje se može definisati
kao namještaj u rustičnom stilu i on
je ostao u upotrebi u planinskim
krajevima i na kopnenim dijelovima
Balkana do kraja 19. vijeka.
Škrinja iz fonda Pomorskog
muzeja u Kotoru
Jedra Boke - januar/2013.
9
TRADICIJA
o
r
s
m
t
v
o
o
P
Riječnik
LODE I PRIJEM MALIH ADMIRALA BOKELJSKE MORNARICE Izgovaranjem Loda - pohvala u čast Sv. Tripunu - u Kotorskoj biskupiji su 27. januara započele Tripundanske svečanosti. Na trgu
ispred katedrale-bazilike Svetog Tripuna Lode je izgovorio ovogodišnji mali admiral Bokeljske mornarice, Slavko N. Vukasović
iz Đurića. Nakon izgovaranja Loda u čast Sv. u Domu pomoraca
je na prigodnoj svečanosti Viceadmiral Bokeljske mornarice Ilija
Radović primio Male admirale, prošlogodišnjeg Josipa N. Petkovića i ovogodišnjeg Slavka M. Vukasovića i tom prigodom uručio
im dokumenta koji potvrđuju obavljanje funkcije Malog admirala
Bokeljske mornarice. Za uspješno obavljenu funkciju uz riječi zahvalnosti prošlogodišnjem malom admiralu pripao je sat sa posvetom i knjiga Zbornik radova na temu XII. vjekova Bokeljske mornarice. Svečanosti su uz mornare Bokeljske mornarice prisustvovali kotorski biskup monsinjor Ilija Janjić i predsjednik Skupštine
opštine Kotor Nikola Bukilica.
Ovo je bio 1204. put da smo čuli sa naše katedrale predstavljanje
loda ili laudis latinski, što znači pohvale, koje su svojom tradicijom
od rimskog vremena preko Vizantije došle i u naše krajeve i normalno bile njegovane u crkvama, da kažem, jadranskim katedralama, od Zadra, Šibenika, Splita, Dubrovnika do Kotora. Do danas
su se jedino sačuvale u Kotoru, isto kao što se Mornarica kao institucija sačuvala u našem gradu, mada je u srednjem vijeku bilo 23
takve organizacije na Mediteranu. Znači, to smo mi sačuvali samo
velikom željom, voljom i ljubavlju prema nečemu što je sveto, što
nas predstavlja, nešto što je iskonsko, što treba da traje. Vjerujemo
da će i ovi mladi ljudi koji su s nama danas ovdje shvatiti da ovo
što radimo je pozitivno, da treba da se slavi i da neki način predstavlja našu Boku, naš Kotor i cijeli živalj sa ovih naših prostora pa
i šire, rekao je Ilija Radović.
RIMSKI TRGOVAČKI BRODOVI - Rimljani su brodograditeljsku i pomorsku vještinu preuzeli od Grka. Nisu stvorili
nove tipove, nego su poboljšavali već dosta dobre grčke
uzorke. Čini se da su Rimljani ipak uveli tri novosti: kosnik
(ispod njega se nalazilo razapeto malo križno jedro), ubralje (užad koja skupljaju jedra i dižu ih do križa) na glavnom jedru i malo trouglasto vršno jedro na vrhu jarbola.
Trup se njihovih brodova postepeno mijenjao i povećavao,
a oko početka 1. vijeka na pramcu i na krmi svršavao je
ponekad oštrim visokim produžecima. Krma je uvijek viša
od pramca, krajevi trupa se posebno ističu.
Veliki trgovački brodovi su u to doba izuzetak; na dugim i
opasnim putovanjima robu su prevozili ratni brodovi. Naoružani su se brodovi mogli lakše braniti, pljačkati ili potopiti konkurenta. Kasnije, kad su Rimljani pacifikovali porobljene narode, trgovačke poslove obavljali su okrugli trgovački brodovi (naves rotundae) i na udaljenim rutama. Kao
teretni brod posebno se isticala corbita. Ime je dobila po
kosari (corbis) koju je nosila na vrhu jarbola kao znak teretnog broda, za razliku od ratnih i prijevoznih brodova
za vojsku i putnike. Rimljani su je hvalili kao veoma brz teretni brod i stalan za krmenih talasa, a ti su talasi bili najopasniji starim brodovima, koji su jedrili uvijek niz vjetar.
Stalnost joj je pružala visoka, zaobljena i zatvorena krma.
Izvrsna se slika corbite našla na jednom reljefu u
Ostiji koji prikazuje kako brod privezan uz obalu
ukrcava vreće žita. Okruglih trgovačkih
brodova svake vrste i veličine
imali su Rimljani u obilju. Danas
im se ne mogu ustanoviti nazivi,
jer su ih u svakom zaljevu drugačije zvali. Manje su obalne brodove nazivali scaphae; njih ima sva-kovrsnih na slikama, reljefima i bronzanim
Rimski trgovački
kopčama.
brod iz 100g.
Parobrod Kralj Aleksandar Prvi
Kralj Aleksandar I. bio je jedan od najsavrijemenijih jugoslavenskih putničkih parobroda između dva rata. Porinut je 1932. g. u
Lithgows Ltd., Glazgov, za Dubrovačku parobrodsku plovidbu A.D. U to vrijeme sa 2.463 BRT bio je izvan konkurencije u jugoslavenskim okvirima, a odabirom imena akcionari su vidjeli ulog za nove probitačnije poslove. Po kapitulaciji Italijani mu daju ime RE
Alessandro i mobiliziraju u svoju ratnu mornaricu. Nakon kapitulacije Italije Nijemci ga zatiču u Zakintosu i uključuju u svoju flotu.
Poslije samo mjesec dana brod je naletjeo na minu i nasukao se kod Patrasa. Izrezan na mjestu nasukavanja 1946. godine.