Jedra k Boke J k B MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, APRIL/MAJ 2014 J MANIFESTACIJA NOĆ MUZEJA U POMORSKOM MUZEJU 16. MAJA OBILJEŽENA IZLOŽBOM POD NAZIVOM Iz škrinje za duge plovidbe anifestacije Noć muzeja, koja se odvija pod geslom Muzej, mladost, muzika, ove godine je u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru obi– lježena izložbom Iz škrinje za duge plovidbe. Izložbu je 16. juna otvorio kapetan Josip Radoničić, nasljednik slavne bokeške kapetanske porodice Radoničić koja je u prošlosti značajno učestvovala u pomorskom, trgo– vačkom i kulturnom životu Boke i u obnovi najstarije organizacije na Mediteranu – Bokeljske mornarice po– lovinom 19. vijeka. M Fotografije: Brojnoj publici je te večeri, kao i narednih sedam dana koliko je izložba trajala, ukupno bilo predstavljeno 120 predmeta raspoređenih u pet mornarskih škrinja, pet kapetanskih kofera i u četiri staklene vitrine. Izlož– ba je obuhvatila period od četiri vijeka, od 18. do 21. a među izloženim predmetima bili su navigacioni in– strumenti, koštano šilo za jedra, mašina za šišanje, Puna sala na drugom spratu Palate Grgurina na otvaranju izložbe Iz škrinje za duge plovidbe britva za brijanje i mnoštvo sličnih predmeta koji su bili sastavni dio života na brodu i stalni pratilac svakog kapetana, oficira i mornara. Posebno mjesto dobili su dnevnici – portolani o čemu najbolje svjedoči onaj iz 1799. godine, kao i ikona Svetog Nikole, zaštitnika pomoraca, i ikona Bogorodice. Vrijedni predmeti potiču iz fundusa Pomorskog muzeja i privatnih zbirki: direktora Radio Duksa Miroslava Marušića, Zorana Radimira, Andrije Mlinarevića, Slavka Dabinovića i Foto, kino i video kluba – Mladost iz Donje Lastve iz Tivta. Sve prisutne je na otvaranju izložbe pozdravila direk– torica Pomorskog mjuzeja mr Mileva Pejaković Vujo– šević. Turiste i goste kroz muzejsku postavku vodili su mladi – nedavno edukovani u ovoj instituciji. Origi– nalna pozivnica bila je smještena u oslikanoj staklenoj flaši za pisma. Jedra Boke POSJETE I DOGAđAJI MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE Jedra Boke je mjesečna publikacija Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru April/maj 2014. godine Direktor Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar Prijatelji i saradnici Prof. dr Anton Sbutega Prof. dr Gracijela Čulić Prof. dr Marija Radulović Don Anton Belan mr Stevan Kordić Prof. dr Milenko Pasinović Antun Tomić Milan Sbutega Zoran Radimiri Željko Brguljan Petar Palavršić Radojka Janićijević Jelena Karadžić Slavko Dabinović Milica Vujović Smiljka Strunjaš Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru Trg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000 Telefon: +382 (0) 32 304 720 Fax: +382 (0) 32 325 883 Website: www.museummaritimum.com e–mail: pom.muzej.dir@t–com.me Posjeta ambasadora Republike Italije mbasador Republike Italije u Crnoj Gori Vinćenco Del Monako posjetio je 3. aprila Pomorski muzej u Kotoru, u koji je stigao u pratnji Aleksandra Saše Dendera, predsjednika Zajednice Italijana Crne Gore u Kotoru. U našem gradu uvaženi gost bio je u jednodnevnoj radnoj posjeti, kojom prilikom je razgovarao sa predstavnicima Zajednice Italijana. Bilo nam je izuzetno zadovoljstvo da ugostimo gospodina Del Monaka. Ambasadora Italije u Pomorskom muzeju dočekala je direktorica Muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević sa saradnicima. Ona je gospodinu Del Monaku bila i vodič kroz Muzej. Uvaženi gost je posebno interesovanje pokazao za eksponate starog namještaja koji su ovdje izloženi. Tokom obilaska Muzeja je rekao da je kotorski Pomorski muzej, iako mali, veoma raznorodan, da se eksponati odlično čuvaju, te da djeluje kao da mu je u Palati Grgurina pravo mjesto. Nakon obilaska Muzeja gospodin Del Monako je u knjigu utisaka Pomorskog muzeja zapisao slijedeću poruku: Zahvaljujem direktorici za izvrsno vođenje, kao i za mogućnost koja mi je pružena da posjetim ovaj muzej pod njenim kvalifikovanim vođstvom. Bilo je to silaženje ka korjenima Kotora, Boke i Crne Gore. Jedna vrijedna zbirka muzejskih eksponata, koja odavde može biti polazna tačka za idealan susret sa susjednom Italijom i prema dalekim horizontima istoka, kao i povijesti koja će nas voditi u budućnost. Gospodin Del Monako rođen je u Rimu 20. juna 1969. godine. Sa najvišim ocjenama diplomirao je pravo na Univerzitetu La Sapienza u Rimu 1991. godine. U diplomatskoj službi je aktivan od decembra 1997. godine. Na mjesto ambasadora Republike Italije u Crnoj Gori postavljen je 29. marta 2013. godine. Prije toga obavljao je različite poslove u italijanskoj diplomatiji, između ostalog radio je u ekonomskoj i trgovinskoj Kancelariji Ambasade Italije u Pekingu, bio je prvi sekretar, kasnije i direktor Kancelarije u Stalnoj misiji Italije u EU u Briselu. A Savjet Pomorskog muzeja Odlukom Vlade od 18. decembra 2013. g. formiran je Savjet Pomorskog muzeja koji će naredne 4 godine raditi u sledećem sastavu: Ljiljana Zeković, predsjednik mr Milena Martinović,član Maja Ćetković, član Slavko Dabinović, član Misija Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru je da čuva sjećanje naše zajednice na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske, njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate pomorske tradicije i kulturne baštine. 2 Jedra Boke – april–maj/2014. Ambasador Del Monako ( u sredini) u holu Pomorskog muzeja sa Aleksandrom Denderom i mr Milevom Pejaković Vujošević Poruka u Knjizi utisaka Ispisivanje poruke u Knjigu utisaka Fotografija: S. Dabinović Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastao je postepenim razvitkom prvobitne zbirke Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemeljene oko 1880. godine, koja je od 1900. godine otvorena za javnost, a 1938. godine preuređena i otvorena na prvom spratu sadašnje muzejske zgrade, barokne palate plemićke porodice Grgurina iz početka XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godine kompletno restaurirana i adaptirana za potrebe Muzeja. Danas je Pomorski muzej institucija kulture Republike Crne Gore. posjeti Pomorskom muzeju 9. maja bio je Stojan Stankulov, predstavnik Društva crnogorsko-bugarskog prijateljstva, i osnivač Bugarsko-crnogorskog društva prijateljstva Crno more – Jadran, koji istovremeno vodi trgovinsko-ekonomsko odeljenje Ambasade Republike Bugarske u Podgorici. Gospodin Stankulov je u Palatu Grgurina došao u neformalnu posjetu a u biblioteci naše institucije primila je ga je direktorica Muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević. Sa dragim prijateljem našeg muzeja direktorica Pejaković Vujošević razgovarala je o mogućnostima uspostavljanja i razvoja saradnje sa srodnim institucijama u Bugarskoj. Gospodin Stankulov je inače dao značajan doprinos višegodišnjoj Fotografija: S. Dabinović Bugarski diplomata u Muzeju U uspješnoj saradnji Kotora sa Nesebarom, bugarskim primorskim gradom-muzejom takođe pod zaštitom UNESKO-a. U svojoj diplomatskoj karijeri naš gost i prijatelj bio je ataše za kulturu i prvi sekretar Ambasade Bugarske u Beogradu. Crnogorsko-bugarsko društvo prijateljstva postoji nešto više od tri godine. SEMINAR ZA BIBLIOTEKARE ODRŽAN U PALATI BIZANTI Opismenjavanje za 21 vijek a bibliotekare Tivta, Budve, Herceg Novog i Kotora u srijedu, 16. aprila u palati Bizanti u Kotoru održano je uvodno predstavljanje inicijative za osmišljavanje strategije razvoja informacijske i medijske pismenosti kroz mrežu biblioteka, koju je pokrenula Nacionalna biblioteka Crne Gore đurđe Crnojević, kao nosilac razvoja bibliotečkoinformacione djelatnosti, uz podršku Nacionalne komisije za UNESCO. Predstavljanje je organizovala Gradska biblioteka i čitaonica Kotor. Z Vesna Kovačević, magistar bibliotekarstva iz oblasti informacione pismenosti, i Gordana Ljubanović, urednik nacionalne odrednice u UNESCO-vom višejezičnom Pregledu izvora o informacionoj pismenosti, govorile su o mjestu ovih pismenosti u spektru vještina potrebnih za učenje, rad i svakodnevni život u savremenom svijetu koji istovremeno karakterišu sve veća potreba za informacijama i informaciono preopterećenje, o posredničkoj i edukatorskoj ulozi biblioteka, o aktuelnim istraživanjima stepena informacijske pismenosti školske i studentske populacije u Crnoj Gori, i o odgovarajućim međunarodnim i regionalnim inicijativama: UNESCO IFAP (Program Informacije za sve), IFLA Sekcija za informacionu pismenost i Biblioteka Plus. Cilj je da se populacija, počevši od učenika osnovnih škola, pa do najstarije, opismeni za 21. vijek. Ono što je početkom 20. vijeka bila osnovna, funkcionalna pismenost, tj. da ljudi umiju da čitaju, pišu i računaju, to su danas nove vrste pismenosti, s obzirom na vrijeme u kojem živimo. Riječ je o pismenosti o informacijama i medijima, odnosno vladanje vještinama korišćenja, organizovanja, razumijevanja informacija i medija – kazala je Ljubanović i dodala da ljudi moraju da se opismene za vještine koje su im neophodne u svakodnevnom životu. U razgovoru koji je uslijedio najavljeno je osnivanje nacionalnog IFAP komiteta u okviru Komisije za UNESCO, razmijenjena su iskustva bibliotekara . U radu ovog skupa učestvovali su mr Mileva Pejaković Vujošević, direktrica, i Slavko Dabinović, bibliotekar Pomorskog muzeja Crne Gore. Naš muzej ima reprezentativnu kolekciju od 16.000 knjiga, sa dominantno pomorskom tematikom. Jedra Boke – april–maj/2014. 3 IZLOŽBE Iz škrinje za duge plovidbe Nastavak sa strane 1 da se na trenutak susretnemo sa predmetima koje su pomorci nosili na putovanja po svjetskim morima. Tako su na ovoj izložbi svjetlost dana ugledali navigacioni instrumenti koje su pomorci koristili za uspješnu plovidbu, koštano šilo za jedra, ali i mašina za šišanje, britva za brijanje i drugi lični predmeti. Posebno mjesto i značaj imali su dnevnici i portolani, o čemu najbolje svjedoči portolan iz 1799. godine. Pored molitvenika, uvijek se nalazila ikona Sv. Nikole koja je bila zaštitnik pomoraca i Bogorodice. Fotografija: D. Brdar Izložba obuhvata period od četiri vijeka, a izloženo je preko 120 vrijednih predmeta kako iz fundusa Muzeja, tako i iz privatnih zbirki koje su nam ustupili prijatelji našeg Muzeja, gospoda Miroslav Marušić, Zoran Radimir, Andrija Mlinarević, Slavko Dabinović i Foto kino i video klub Mladost kojima se ovim putem najtoplije zahvaljujemo. Izložba Iz škrinje za duge plovidbe ima svoju matičnu luku, naš Muzej, iz koje će već idućeg mjeseca otploviti do drugih gradova u našoj državi, ali i van njenih granica. Riječ mr Mileve Pejaković Vujošević Uvažene dame i gospodo, dragi gosti, dragi moji Kotorani, Sredinom devedesetih godina prošlog vijeka u Berlinu je održana međunarodna manifestacija Duga noć Muzeja, da bi 2004. godine iz Francuske potekla ideja o organizovanju Evropske noći Muzeja. Osnovna ideja bila je da se istovremeno u više gradova u Evropi otvore vrata muzeja i da se u toku noći organizuju razni programi, izložbe, koncerti, predavanja, kako bi muzeji bili pristupačniji široj publici, posebno mladima, da bi se popularizovali kao neodvojivi dio kulturnog naslijeđa. Želja nam je bila da otrgnemo jedno vrijeme od zaborava, da se na trenutak otisnemo u pomorsku prošlost jer po prirodnom toku stvari novo potiskuje staro u zaborav. Eksponati na ovoj izložbi su temelj pomorskog nasljeđa koje trebamo čuvati i valorizovati na što nas obavezuje i slavna pomorska prošlost Boke. Riječ kap. Josipa Radoničića Naš Muzej večeras je dio velike evropske porodice muzeja. Pridružujemo joj se i ove godine otvarajući izložbu naslovljenu Iz škrinje za duge plovidbe. Podigli smo poklopce mornarskih škrinja, drvenih i metalnih sanduka, otvorili mornarske kofere sa željom 4 Jedra Boke – april–maj/2014. Fotografija: D. Brdar Ova majska manifestacija ubrzo je postala kulturni brend o čemu najbolje govori podatak da se Noći muzeja pridružilo više od dvije hiljade muzeja koji ne zatvaraju svoja vrata nakon uobičajenog radnog vremena, već za sve brojnije posjetioce ostaju otvorena do kasno u noć. Veliki broj muzeja i galerija i ove će godine svojim učestvovanjem u Noći muzeja koja se održava pod motom Muzejske zbirke povezuju doprinijeti atraktivnosti ove manifestacije i uspješnosti popularizacije muzeja. Kao pomorskom kapetanu i potomku stare kapetanske familije, otvaranje izložbe čini mi osobitu čast i zadovoljstvo. Pomorci iz naše porodice, te zajedno s drugim bokeškim pomorcima, kroz vjekove su učestvovali u pomorskom, trgovačkom i kulturnom životu Boke, kao i obnovi najstarije organizacije na Mediteranu - Bokeljske mornarice, polovinom 19. vijeka. Večeras nam Pomorski muzej prezentira predmete koji su bili sastavni dio života na brodu, i stalni pratilac svakog kapeta- Slovo izložbenog kataloga: Pomorac - svjetski putnik More i okeani za ljude iz Boke bili su životni ambijent, izvor života i blagostanja minulih epoha. Tragovi življenja pomoraca po morskim pučinama ogledali su se i kroz njihovu vjeru u spasavanju od bura i nevera, ratnih sukoba, viteškoj borbi, koje su često bile isklesane i na zavjetnim srebrnim pločama, ex-voto. Na tim putovanjima koja su ponekad bila duga i teška, kao što je to bilo i putovanje kap. Iva Vizina (putovanje je trajalo od 1852-1859. na, oficira i mornara, te nas vraća u doba kada je odlazak na more predstavljao pravu avanturu, punu neizvjesnosti i veoma realnih opasnosti. Zbog toga je mornarska škrinja za njih bila ne samo mjesto gdje su držali svoje lične stvari već i mjesto gdje su uz slike bližnjih, mirise svog doma, krunice i molitvenike, nalazili utjehu u dugim i neizvjesnim putovanjima. Zato vas pozivam da, uz pomoć naših vrijednih domaćina, zaplovimo u prošlost i zavirimo u bogato nasljeđe našeg Pomorskog muzeja. godine, tj. trajalo je 7 godina, 6 mjeseci i 19 dana) pomorci su sa sobom nosili samo mornarsku škrinju ili drveni sanduk, a ponekad i samo mali kožni kofer. Podigli smo poklopac mornarske škrinje, drvenog i metalnog sanduka, otvorili kožni kofer sa željom da se na trenutak upoznamo sa predmetima koje je pomorac nosio kao svjetski putnik, a koji obuhvataju period od XVIII do XXI vijeka. Svjetlost dana ugledali su stara mašina za šišanje, britva za brijanje, naočare, džepni nožić, muštikla, kandilo, koštano šilo za jedra, pribor za jelo u kutiji, mali toaletni set... Izuzetni navigatori i ratnici sa sobom nosili su navigacione instrumente kao što su: oktant, durbin, kvadrant, kompas kako bi mogli uspješnije i bolje ploviti po svjetskim morima. Sa sobom pomorci su nosili određena dokumenta kao što su to bile zdravstvene i pomorske knjižice, kao što su to radili pomorac Stevo Vukčević, davne 1921. godine i pomorac Rudolf Kosović, 1939. godine. Važno mjesto u mornarskoj škrinji imao je molitvenik i on je pomorcu uvijek bio pri ruci, i u dobru i u ne-volji, sa željom da im pomogne da uspješno i sretno doplove do svoje porodice i pitome Boke. Voljeli su oni da imaju u svojoj škrinji nešto i od nakita, a to se obično ogledalo u srebrnom lancu sa kutijom za amajlije, na kojoj su bili inicijali njegovog imena i prezimena Jedra Boke – april–maj/2014. 5 IZLOŽBE za stavljanje poruka na kojima su ispisivali samo za moju istinsku ljubav, sjeti se mene, a koje su ponekad dolazile u prave ruke, a veoma često plovile su bez prave adrese. Pomorci su vješto i fino na brodskim pisalima pisali dnevnike, o čemu najbolje svjedoči privatni brodski dnevnik kapetana Andra đurkovića, prvog zapovjednika parobroda Jaroslav, započet novembra 1890. u Odesi, a završava oktobra 1893. uplovljavanjem u luku Trst. Izložbom smo željeli da od zaborava otrgnemo vrijeme u trajanju od IV vijeka i približimo ga ljudima da se bolje upoznaju sa malim, ali vrijednim predmetima koje pomorac je nosio sa sobom kao svjetski putnik. Po prirodnom toku novo potiskuje staro u zaborav, a pomorska istorija nas obavezuje kao i socio-kulturni identitet naših pomoraca, da približimo generacijama koje dolaze kako treba da nastave put savremenim i modernim dostignućima. Fotografije: D. Brdar ili nekoga od najbližih koje je ostavio kod kuće. Ljubomorno je pomorac čuvao svoju privatnu arhivu, posebno album sa porodičnim fotografijama koje su proizašle iz poznatih kotorskih fotografskih ateljea Laforesta, Smodlake i Prelesnika sa početka XIX vijeka. Pisane pošiljke teško su stizale do prave adrese zbog teškoća fizičke prirode, jer se radilo o dalekim morskim destinacijama. Međutim, pomorci su ponekad koristili i flaše FOTO–DNEVNIK IZLOŽBE: Izložba Slavni kapetani Boke Kotorske održana je velikom izložbenom prostoru na drugom spratu Palate Grgurina. Pošto je izložba otvorena posjetioci su razgledali eksponate a za pomoć su im bili mali vodiči od kojih na se na fotografiji 1 vide Gašo, Matija i Boris. Sve vrijeme prostor je bio ispunjen zvucima mediteranske muzike grupe Škuribanda (F2). Za prisutne smo, po običaju, priredili skromni koktel (F3). U Pripremi izložbe (F4-F89) učestvovali su kustos Jelena Karadžić, pripravnica Jelena Radonjić i spremačica Mira Vukotić (F4), kustos Ilija Mlinarević (F6), bibliotekar Slavko Dabinović (F7), te direktorica Muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević. Na kraju se sa cijelom postavkom, u pratnji direktorice, upoznao i kap. Josip Radoničić, prijatelj našeg muzeja koji je otvorio izložbu. F2 F3 Fotografija: D. Brdar F1 6 Jedra Boke – april–maj/2014. MUZEJ PERASTA NOĆ MUZEJA U PALATI BUJOVĆ F4 Ćirilična dokumenta peraškog arhiva anifestacija Noć muzeja 15. maja je je u Muzeju grada Perasta obilježena otvaranjem izložbe pod nazivom Ćirilična dokumenta peraškog arhiva, autorice dokumentaristice Mirjane Vukasović. Izložbu je otvorila rukovoditeljica Istorijskog arhiva u Kotoru, Snežana Pejović. Brojne goste pozdravio je direktor Muzeja Andro Radulović, koji je kazao kako je u ambijentu Palate Bujović izložen samo jedan mali dio bogate arhivske građe Ćiriličnih dokumenata peraškog arhiva 1633 – 1851. M F5 F6 Bogati fond peraškog arhiva vezan je za period od 1441. do 1945. godine, sačinjen od dokumenta nastalih za vrijeme bitisanja važnih osoba za istoriju grada Perasta, kao i njihovo učestvovanje u svjetovnom i duhovnom životu. Jezik u građi je italijanski, srpsko-hrvatski, staroslovenski, turski, ruski, njemački francuski. Pismo u građi latinica, ćirilica, osmanlijsko, rusko, njemačko, gotica - kazala je autorica izložbe Mirjana Vukasović. Ćiriličnih dokumenata peraškog arhiva iz perioda Kandijskog i Morejskog rata je vrijeme u kome su se dogodile značajne demografske promjene u Boki kotorskoj kada su crnogorska i hercegovačka plemena u širem nasljeđu napuštala svoja staništa i naseljavali se na teritoriju Mletačke republike koja ih je angažovala za borbu protiv turaka i u tu svrhu formirala specijalnu vojnu formaciju hajdučiju. Ogroman priliv slovenskog življa iz okruženja ostavlja snažan pečat u sferama društvenog života pa tako i u religiji, kulturi, jeziku i pismu. Perast je bio poprište tih zbivanja – kazala je, između ostalog, Snežana Pejović. Omaž dr Mariji Milji Radulović i Stanki Montan F7 Fotografija: D. Brdar F8 Muzeju grada Perasta 30. aprila upriličeno je veče sjećanja na dr Mariju Milju Radulović i Stanku Montan, Peraštanke koje su bodrile i čuvale tradiciju ovog barkonog, kapetanskog grada. Skup je održan u organizaciji Društva prijatelja Perasta, a veče je proteklo uz zvuke pjesama klape Vela Luka, koje su dvije znamenite peraštanke su posebno voljele. U Odlučili smo se da Veče sjećanja na Stanku i Milju bude 30. aprila jer tada počinju naše svečanosti. Počinje Peraško kulturno ljeto: Kićenje mađa, Fašinada, Festival klapa... A Stanka i Milja su bile i osnivačice i Društva prijatelja grada Perasta i Festivala klapa. Milja je bila predsjednica, a Stanka članica Upravnog odbora, kazala je Marina Brainović u ime Društva prijatelja grada Perasta istakavši da su i Stanka Montan i Milja Radulović bile veoma aktivne u Perastu, te da je ovo veče najmanje čime im se može odužiti. Odane Perastu, živjele su za njega i za očuvanje i unapređenje njegove kulturne baštine. Takve su bile Stanka Montan i Milja Radulović i na tome im, kao stanovnica i kao jedna od njih koja je u svemu tome učestvovala, posebno zahvaljujem, kazala je Brainović, dodajući da ne želi govoriti o njihovom životnom putu, već joj je želja da to bude sjećanje na momente provedene sa prerano preminulim Peraštankama, sa kojima se družila i u mladosti i kasnije u različitim prigodama, privatno ili profesionalno, radeći u peraškim udruženjima. Dobri ljudi žive sve dok ih se sjećamo, kazao je Janes Vlašić vođa klape Vela Luka. Jedra Boke – april–maj/2014. 7 TRADICIJA 2014 Kamelija trofi RIBANJE, TRKA DRVENIH BARKI, FEŠTA vogodišnja manifestacija Fešta kameliija Stoliv 2014 završena je 27. aprila četvrtim susretom zaljubljenika u drvene barke Camellia Trophy. Organizatori manifestacije – NVU Kamelija, Mjesna zajednica Stoliv i klub sportskih ribolovaca Zubatac iz Kotora – upriličili su takmičenje u ribanju udicom iz barke, brzom veslanju, a u revijalnom dijelu nastupili su veslači kajaka iz Podgorice. Učestvovalo je 11 barki sa 16 ribara, a ulov je ovoga puta bio nešto slabiji, tek nekoliko kilograma. o Zahvalnice Ove godine je ulov nešto slabiji, ulovljeno je tek nekoliko kilograma ali važno je učestvovati, kazao je za Dux radio Boro Mustur, predsjednik MZ Stoliv. Takmičenje drvenih barki Najbolji ulov je imao Bruno Brguljan sa Prčanja, a u trci drvenih barki na vesla, čiji start su tradicionalno označila zvona stolivske crkve Sv.Marije, najuspješniji je bio muljanin Filo Biskupović sa starim gucom familije Pasković. Romeo Mihović predsjednik NVO Kamelija zahvalio se učesnicima, kojih je ove godine bilo nešto više u odnosu na prethodnu, sa nadom da će se drvene barke, koje su nekada bile dio svake kuće i služile kao sredstvo za prehranjivanje obitelji, izvor zarade, transportno sredstvo… opstati kao nešto što je tradicija, dio turističke ponude, dio života. Mihović je podsjetio da ova manifestacija predstavlja omaž pokojnom Branku Nikoliću iz Donje Lastve koji je jedan od začetnika ideje očuvanja drvenih barki. U nastavku programa, vlasnici drvenih barki, ribari kao i zainteresovani posjetioci učestvovali su u razmjeni iskustava i stručnih savjeta u cilju očuvanja, održavanja i rekonstrukcije starih i izgradnje novih drvenih barki. Predloženo je da se ponovo osnaže inicijative kod nadležnih organa u cilju oslobađanja troškova registracije, omogućavanja besplatnih vezova u mandraćima i marinama kao i pomoći pri nabavci materijala za održavanje sve manjeg broja tih tradicionalnih plovila. Pobjednici u ribanju Sportski ribolovci su podsjetili na nelegalno izlovljavanje ribe u zalivu upotrebom raznih mreža kojima se gotovo presijeca zaliv i izrazili nezadovoljstvo zbog slabe efikasnosti nadležnih organa u cilju spriječavanja ove pojave koja ima katastrofalan uticaj na riblji fond. Pobjednik u veslanju Među gostima Fešte bila je i ovogodišnja Dama kamelije Marina Dulović, direktorica Muzičke škole Vida Matjan. Jako sam počastvovana što sam Dama kamelije i što su kulturni poslanici iz Stoliva prepoznali moj trud na objedinjavanju muzičkog života, moj dugogodišnji rad sa djecom, pozitivan trag koji sam ostavila svojim radom…kazala je Dulović za Dux radio. 8 Jedra Boke – april–maj/2014. Fešta Fotografije: Radio Dux Nakon svečanog proglašenja najuspješnijih učesnika ove manifestacije i dodjele priznanja, takmičari i gosti zabavljali su se uz degustaciju ribe, mušulja i vina. Razgovori o iskustvima 2014 Kićenje mađa posTAVlJANJE DRVETA, ŠETNJA, KoRomANI vakog 1. maja u jutarnjim satima Peraštani kite stablo mladog brijesta kao znak veselja radi početka najljepšeg proljetnog mjeseca, čime izražavajui nadu u bolje sutra. Ovaj stari običaj se zove Mađ. Stablo mještani okite flašicama mlijeka, vina, suvim kolačima i raznobojnim trakicama. Običaj je da posljednji mladoženja u Perastu ubere stablo brijesta i postavi ga na centralni peraški trg ispred crkve Svetog Nikole. Ove godine brijest je ubrao te uz zvuke tamburica pjesmu i crkvena zvona Mađ podigao Nenad Drašković. Nakon toga mještani i gosti obilaze grad uz zvuke tamburica i pjesmu te svi zajedno odlaze na bijelu kafu sa suvim kolačima. Običaj i tradicija nisu izostali ni ove godine uprkos jakoj kiši. Uz pjesmu i dobro raspoloženje, klapa Vela Luka sa Korčule probudila je mnoge uspomene. S 2014 Gađanje kokota OBIČAJ U ČAST ZAVJETNOG DANA PERAŠTANA revni običaj Gađanje kokota održan je 15. maja u Perastu, a kokota je pogodio mladi Kotoranin Marko Ševaljević. On je nakon defilea ulicom Perasta, častio prisutne vinom. U programu su učestvovale Bokeljska mornarica i Gradska muzika Tivat. Zavjetni dan 15.maj Peraštani obilježavaju u slavu pobjede svojih predaka nad Turcima 1654. godine. Tada je grupa peraških strijelaca pogodila Mehmed-agu Rizvanagića i savladala brojčano nadmoćnu tursku vojsku. U znak sjećanja na slavni događaj Peraštani gađaju kokota, koji simbolizira neprijatelja. Pijetao je donesen iz gazdinstva porodice Murišić iz Herceg Novog i bio je postavljen na plutaču udaljenu sto metara od obale. D U gađanju kokota učestvovalo je oko 40 strijelaca, a najmlađi među njima je 13-godišnji Dragan Marković. Sreću je okušalo i nekoliko Rusa. Proslava Zavjetnog dana Perasta, 15. maja, započela je Kolom Bokeljske mornarice na trgu ispred župne crkve Sv. Nikola. Raport ispred odreda sastavljenog od 50 mornara iz podružnica Herceg Novi, Tivat i Kotor, viceadmiralu Iliji Radoviću, u pratnji ađutanta Marka Mihovića, dao je major-poručnik Tripo Milošević, koji je zatim, kao kolovođa, poveo čuveno kolo, sve u čast Gospi, zaštitnici Perasta. U centru kola na kraju su se našli Miro Brajić, predsjednik MZ Perast, Nikola Bukilica, predsjednik Skupštine opštine Kotor i Mirza Krcić, direktor lokalne Turističke organizacije. Pobjednik u gađanju Ovo je bilo prvo kolo za mlađanog mornara, 13-godišnjeg Krsta Milutina, malog admirala iz 2009. godine, koji je igrao zajedno sa ocem Nenadom, 30 godina članom Mornarice. U crkvi Sv. Nikole, pored jutarnjih liturgija, održana je glavna svečana sveta misa, koju je vodio don Anton Belan. Vjernici su imali priliku da ljube ikonu Bogorodice iz 15. vijeka, rad čuvenog renesansnog slikara Lovra Marinova Dobričevića, koja je donesena za ovu priliku iz crkve sa otoka Gospe od Škrpjela. Prisutni vjernici i turisti imali su priliku da dobiju po cvijetić iz blagoslovljenog buketa, za zdravlje i sreću. U vrijeme trajanja svečane mise, do same obale prošao je i brodskom sirenom pozdravio učesnike manifestacije veliki kruzer Splendour of the Seas Nassau. Fotografije: Radio Dux Nezamjenjiv osjećaj, već nekoliko godina pokušavam i ovo je prvi put da sam pogodio pijetla, kazao je pobjednik, koji se inače bavi ribolovom i ima svoju družinu. Jedra Boke – april–maj/2014. 9 Pomorstvo u KOTORU danas Sezona dolazaka međunarodnih kruzing brodova u Kotor ove godine je počela u aprilu, tačnije 3. aprila, kada je u gradsku luku arivao manji kruzer Serenissima (2.598 BRT, 87,4 LOA). Glavni događaj mjeseca bio je svakako dolazak u naš grad, 20. aprila, japanskog broda mira Ocean Dream, organizacije Peace Boat (Pis bout). Brod je u Kotor uplovio upravo u danu kada su hrišćani pravoslavne i katoličke vjeroispovjesti proslavili Uskrs, u sklopu misije globalno putovanje za nuklearni slobodni svijet. Putovanje Peace Boata ove godine je počelo u Japanu 13. marta, a prije Kotora brod je obišao luke u Singapuru, Šri Lanki, Jordanu i Grčkoj. Itinerer putovanja pokriva 20 luka u 18 zemalja. Povratak u Japan je 24. juna. Predstavnike organizacije Peace Boat u Luci Kotor pozdravili uz zvuke orkestra gradske muzike, direktor Luke, gosp. Vasilije Kusovac, potpredsjednik opštine Kotor gosp. Branko Nedović i predstavnica javnog preduzeća Morsko dobro. Nakon obilaska Starog Grada i upoznavanja sa dijelom kulturno-istorijskog naslijeđa Kotora predstavnicima japanske organizacije u galeriji Solidarnosti upriličen je formalni dio posjete. Za organizaciju su bili zaduženi NVO Eco Delfin iz Kotora i Opština Kotor, a akciju su podržali Luka Kotor A.D., NVO Naša Akcija i javno preduzeće Morsko dobro. Osim Serenissime koja je dolazila još 10, 17. i 27. 04. u Kotor su još uplovljavali slijedeći brodovi: Albatros (28.518 BRT, 205,45LOA) – 11. 04, Ventura (116.017BRT, 289,9 LOA) – 11. i 25. 04, Kristina Katarina (12.907BRT, 137,1 LOA) – 17. 04, Prinsendam (37983BRT, 204LOA) – 18. 04, Ocean Dream (35.265BRT, 204,75LOA) – 20. 04, Seven Seas Mariner (48.075BRT, 216,93LOA) – 21. 04, Noordam (86.273BRT, 285,43LOA) – 21. 04, La Belle de l'Adriatique (2.995BRT, 110 LOA) – 23. i 30. 04, Le Soleal (2.995 BRT, 110LOA) – 28. 04, i boravio 29. 04, Nieuw Amsterdam (86.273BRT, 30.), Corinthian (4.077BRT, 88,1LOA) – 30.04, U Luku su u aprilu dolazili i stalni posjetioci Kotora, brodovi Athena (1.206BRT, 58,4LOA) – 10. i 20. 04. i Artemis (1.206BRT, 58,4LOA) – 1. i 12. 04, uz standardni dvodnevni boravak. Fotografije: Jelena Pejaković Ocean Dream u Luci Kotor 20. 04. 10 Nieuw Amsterdam 30. 04. Ocean Dream napušta Kotor 20. aprila oko 18 i 20 sati. Jedra Boke – april–maj/2014 Pomorstvo u KOTORU danas U Kotor je 18. maja, oko sedam sati, uplovio kruzer Regal Princess, najnoviji brod kompanije Princess Cruises, na svom prvom krstarenju. Regal Princess je najveći putnički brod (142.229 BRT) koji je ikada izgrađen u brodogradilištu Fincantieri Monfalcone blizu Trsta, a time i u Italiji. Dugačak je 330 metara, visok 66, širok 38,5 metara, sa gazom od 8,3 metra. Ima ukupno 17 paluba, 1.400 članova posade i može da primi 3.600 putnika. Kruzer je iz Kotora ispolovio nešto poslije 17 sati. La Belle de l'Adriatique i Europa 14. 5. Insignia 25. 5. Regal Princess i Splendour of the Seas 18. 5. Thomson Majesty 22. 5. Wind Surf 8. 5. U Kotor su u maju dolazili još slijedeći brodovi: Athena (1.206BRT, 58,4 LOA) – 1. 11. i 22. 05. i Artemis (isti BRT i LOA) – 21. 05, uz standardni dvodnevni boravak, zatim, Corinthian (4.077BRT, 88,1LOA) – 3, 17. i 29. 05, Le Soleal (32.346BRT, 110LOA) – 3, 7, 18. i 26. 05, Seabourn Sojourn (28.518BRT, 198,2LOA) – 4. 05, Harmony G (498BRT, 44,65LOA) – 7. 05, La Belle de l'Adriatique (2.995BRT, 110LOA) – 7. 14. 21. i 28. 05, Tere Moana (3.504BRT, 100,26LOA) – 7. i 22. 05, Norwegian Jade (93.558BRT, 294,13LOA) – 7. 05, Wind Surf (14.745BRT, 187LOA) – 8. i 16. 05, Thomson Majesty (40.876BRT, 207 LOA) – 8. i 22. 05, Ventura (116.017 BRT, 289,9 LOA) – 9. i 23. 05, Belem (531BRT, 58 LOA) – 12. 05, Europa (28.890BRT, 198,6LOA) – 14. 05, Splendour of the Seas (69.130BRT, 279,19LOA) – 15. i 18. 05, Silver Wind (16.927BRT, 155,8LOA) – 16. i 24. 05, Celebrity Silhouette (118.100BRT, 315 LOA) – 19. 05, Crystal Serenity (68.870 BRT, 250LOA) – 20. 05, Grand Celebration (47.263BRT, 223,37 LOA) – 23. 05, Insignia (30.277BRT, 181 LOA) – 25. 05, Boudicca (28.372BRT, 205,46 LOA) – 26. 05. Crystal Serenity 20. 5. Le Soleal i Boudicca 26. 5. Tere Moana 7. 5. Silver Wind 16. 5. Grand Celebartion 23. 5. Belem 12. 5. Fotografije: D. Brdar Celebrity Silhouette 19. 5. Norwegian Jade 7. 5. Kruzer RegalPrincess 18. maja na sidrištu ispred Luke Kotor Jedra Boke – april–maj/2014. 11 BOKELJSKA MORNARICA 809 KOTOR NOVA MONOGRAFIJA NAJSTARIJE BRA–TOVŠTINE: U crkvi Svetog Duha u Ko–toru 12. aprila predstavljena je Mono–grafija Dvanaest vjekova Bokeljske mornarice 809-2009, kapitalno djelo, grupe autora, posvećeno preminulom admiralu Bokeljske mornarice Milošu Miloševiću. O Monografiji su govorili mr Jovica Martinović, predsjednik Upravnog odbora Nikola Ciko i viceadmiral Bokeljske mornarice Ilija Radović. Bokeljska mornarica je uspjela kroz proteklih dvanaest vjekova da u potpunosti sačuva i objedini, te institucionalizuje sve oblike stvarnih tokova života, s toga ona nije samo jedna folklorno romantična uspomena na prošlu slavu već stvarni simbol životnog optimizma, ljudske bliskosti i solidarnosti, a sve pod drevnim geslom Fides et honor – Vjera i čast, kazao je mr Jovica Martinović predstavljajući Monografiju Dvanaest vjekova Bokeljske mornarice 809-2009. Na Monografiji se radilo skoro tri godine, a obuhvaćeni su događaji iz istorije, koji su dijelom preuzeti iz prethodne Monografije koja je štampana još 1972. god. te obrađuje brojna događanja u zadnjih dvadeset godina, s tekstovima koji su prvi put objavljeni. U novoj Monografiji predstavljeni su svi Admirali od 1440. godine do danas, njih 44, kao i svi Mali Admirali od 1902 do 2011. sa fotografijama do kojih se moglo doći. Nova Monografija posebno obrađuje proslavu XII vijekova Bokeljske mornarice – 2009. god. kada je proslavljeno 1200 godina postojanja u kontinuitetu, štampana je na 214 stranica s brojnim fotografijama i tiražom od 1.000 primjeraka. o r s m tv o o P Rječnik SPOSOBNOST PLUTANJA BRODA zavisi od oblika tijela ili o specifičnoj težini tijela i vode. Kod zatvorenih šupljih tijela sposobnost plutanja ne zavisi od položaja tijela u vodi, dok kod otvorenih ta sposobnost zavisi od visine najnižeg otvora iznad nivoa vode. Sposobnost plutanja broda može biti: bezuslovna kad je specifična težina tijela manja ili jednaka specifičnoj težini vode (puna tijela i posve zatvorena šuplja plutajuća tijela); Bezuslovnu sposobnost plutanja imaju plutajući splavovi, nepotopljivi čamci za spasavanje, plutače, bačve i sIično; uslovna kad je specifična težina tijela veća od specifične težine vode. Nju imaju brodovi koji uz prikladne nadvode i dobru nepropusnu podjelu zadržavaju sposobnost plutanja uprkos oštećenju vanjske oplate; uslovnu sposobnost plutanja imaju i podmornice koje i poslije plavljenja tankova raspolažu pritiskom uzgona, koji im omogućuje da ostanu na po– vršini vode, iako s povećanim gazom. Plutajuće tijelo može istisnuti i veću koIičinu vode od sopstvene težine (šuplja i nepotpuno zatvorena plutajuća tijela u unutrašnjosti u kojih ne prodire voda). Sposobnost plutanja nemaju torpeda i podmornice kod kojih je težina jednaka njihovom uzgonu, a djelovanjem dubinskih kormila mogu da se održe na odre– đenoj dubini. Negativnu sposobnost plutanja (nizgon) imaju torpeda i podmornice kod kojih je težina veća od uzgona. Stari bokeljski jedrenjaci Brik Dušan (1833-1852); vlasnik Mihailo Rusović iz Herceg Novog; Autor slike Michele Renault, Livorno 1846. Kolekcija Pomorskog muzeja Crne Gore