VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: izborni
STBI27
Stručni studij - ST
MELIORACIJE I ODRŽIVO GOSPODARENJE
POLJOPRIVREDNIM TLOM
Nastavnici i suradnici:
Nastava
Vježbe + seminari
Angažman studenta izvan
aktivne nastave
Ukupni angažman studenta
ECTS bodovi: 4
Semestar III
Dr.sc. Andrija Špoljar, prof. visoke škole
Dr.sc. Ivka Kvaternjak, asistent
Sati
ECTS bodovi
30
2
30
2
56
116
4
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
1.
1.1.
1.2
1.3.
1.3.1.
1.3.2.
1.3.2.1.
1.3.2.2.
1.4.
1.4.1.
1.5.
2.0.
2.1.
2.2.
2.3.
2.3.1.
2.3.2.
3.
3.0
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
4.0.
NASTAVNA JEDINICA- MELIORACIJE
ODVODNJA
Problemi koji se javljaju pod utjecajem suvišne vode
Oplav
Načini (metode) navodnjavanja
Odvodnja kanalima
Podzemna odvodnja
Sistematska cijevna drenaža (osnovni parametri i kriteriji cijevne
drenaže)
Nesistematska cijevna drenaža
Kombinirana odvodnja
Krtičenje i podrivanje
Gospodarenje hidromeloracijskim sustavima
NAVODNJAVANJE
Koristi i problemi navodnjavanja
Norma navodnjavanja
Doziranje vode pri navodnjavanju
Obrok navodnjavanja
Trenutak početka navodnjavanja
Metode navodnjavanja (površinsko, podzemno, kišenje, lokalizirano)
OSNOVI GEODEZIJE
Planovi i karte
Mjerilo
Apsolutni i relativni pad
Izračunavanje površine na planovima i kartama
ODVODNJA
P
V
10
5
5
S
4.1.
4.2.
5.0.
5.1.
5.2.
6.0.
6.1.
6.2.
7.
7.1.
7.2.
7.3.
7.4.
8.
8.1.
8.2.
9.
10.
11.
Odvodnja sustavom otvorenih kanala
Odvodnja sustavom cijevne drenaže
NAVODNJAVANJE
Evapotranspiracija i bilanca vode po Thornthwaite-u
Navodnjavanje kišenjem
NASTAVNA JEDINICA- ODRŽIVO GOSPODARENJE TLOM
UVOD - posebnost tla kao uvjetno obnovljivog prirodnog izvora
Povijest poljoprivrede; poljoprivredne revolucije
Pojam održive poljoprivrede
KLASIFIKACIJA OŠTEĆENJA TALA
-stupanj, vrste, procesi i posljedice oštećenja
I STUPANJ OŠTEĆENJA – SLABO OŠTEĆENJE
-degradacija tala u intenzivnoj biljnoj proizvodnji
-degradacija tala i akvatičnih ekosustava melioracijskim zahvatima
II STUPANJ OŠTEĆENJA – OSREDNJE OŠTEĆENJE
-zagađivanje tla – kontaminacija teškim metalima i potencijalnim
-ostaci pesticida i policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) u tlu
-onečišćenje tla petrokemikalijama i radionukleotidima; kisele kiše
III STUPANJ OŠTEĆENJA – TEŠKO OŠTEĆENJE
-erozija tla vodom i vjetrom, te ostali procesi premještanja tla
IV STUPANJ OŠTEĆENJA – NEPOVRATNO OŠTEĆENJ
-prenamjena tla
ODRŽIVO GOSPODARENJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM
Uloga tla u održivoj poljoprivredi, elementi održivosti
Gospodarenje tlom u održivom gospodarenju
-Konzervirajuća obrada tla
-Principi gnojidbe i kalcifikacije tla
-Sjetva i sadnja
-Plodored, gospodarenje žetvenim ostacima, zaštitni usjevi
-Kontrola korova, bolesti i štetnika
PODACI O TLIMA HRVATSKE
-zemljovidi tala (Pedološka karta sitnog mjerila), opći zemljovid tala
Hrvatske, listovi zemljovida, tumači, baza podataka o tlima Hrvatske
KONCEPCIJA ZAŠTITE TALA
-inventarizacija stanja, trajno motrenje, metode trajnog motrenja
ZAKONSKE ODREDBE O ZAŠTITI TALA I ZEMLJIŠTU
Nastava (predavanja + vježbe +seminari)
Priprema seminara
Konzultacije, ispiti, ostale aktivnosti
Ukupno zaduženje studenta
5
5
P
4
6
3
2
2
1
5
1
3
1
2
30
15
15
30
26
116
Napomena: predavanja, vježbe i semonari se odvijaju u predavaonici
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Moguće je ispit položiti putem kolokvija (pismeno, usmena potvrda) tijekom izvođenja nastave ili se
polaže nakon odslušanih predavanja i vježbi (pismeno, usmena potvrda).
Polažu se dva kolokvija. Studenti koji ne zadovolje, uz uvjet da su položili barem jedan od kolokvija,
imaju pravo na jedan popravni. Ukoliko studenti ne polože na ovaj način polažu ispit. Uvjet za izlazak na
ispit su odslušana predavanja i vježbe te izrađen seminarski rad.
Pismeni kolokvij i ispit sastoji se od 10 pitanja, a način ocjenjivanja je sljedeći (bodovi od 1 do 10):
5,5 - 6,5 - dovoljan (2)
7,0 – 8,0 - dobar (3)
8,5 - 9,0 vrlo dobar (4)
9,5 -10,0 - izvrstan (5)
Studenti koji nisu položili kolokvije polažu ispit koji se sastoji također iz pismenog i usmenog dijela.
Konačna ocjena dobije se na sljedeći način:
Aktivnost na nastavi i uredno pohađanje - 5%
Vježbe i seminar - 55%
Predavanja - 40%
3. Ispitni rokovi
U zimskom ispitnom roku (veljača) daju se dva roka, a u ljetnom tri (lipanj, srpanj) i jesenskom
dva (rujan). U ostalim mjesecima, osim kolovoza daje se po jedan ispitni rok.
4. Ishodi učenja
Ishodi učenja studenata su sljedeći:
- osposobljeni za izradu manjih projekata odvodnje i navodnjavanja,
- ovladavaju računalnim tehnologijama (tablice, grafikoni, tekst),
- osposobljeni za davanje preporuka u cilju unapređenja poljoprivredne proizvodnje,
- dobivaju temeljna znanja iz struke.
5. Popis literature
a) Obvezatna za savladavanje programa i polaganje ispita:
Bašić, F., Nada Dadaček (2001): Održivo gospodarenje poljoprivrednim tlom (pisana
predavanja). Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci.
Šimunić, I., Špoljar, A. (2007): Tloznanstvo i popravak tla (skripta), Visoko gospodarsko učilište
u Križevcima, Križevci.
Šimunić, I., Špoljar, A., Tomislava Peremin Volf (2007): Vježbe iz tloznanstva i popravka tla
(skripta), Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci.
b) Dopunska literatura:
Tomić, F. (1988): Navodnjavanje. Savez poljoprivrednih inženjera i tehničara Hrvatske i Fakultet
poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebe, Zagreb.
Butorac, A. (1999): Opća agronomija. Školska knjiga, Zagreb.
***Društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje Hrvatske (1987): Priručnik za hidrotehničke
melioracije. Knjiga 4, Zagreb.
U Križevcima, 12. 9. 2012.
Nositelj modula:
Prof. dr. sc. Andrija Špoljar
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: izborni
STBI28
Stručni studij - ST
Nastavnici i suradnici:
AROMATSKO, LJEKOVITO I
UKRASNO BILJE
Nastava
Vježbe + seminari
Opterećenje studenta izvan
aktivne nastave
Ukupno opterećenje studenta
ECTS bodovi: 4,0
Semestar III
Dr.sc. Renata Erhatić, predavač
Sati
ECTS bodovi
30
2
30
2
56
116
4
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
NASTAVNA JEDINICA
1.
Uvod. Značenje ljekovitog i aromatskog bilja
2.
Aktivni sastojci ljekovitog i aromatskog bilja i činioci koji utječu na sadržaj i
kvalitetu aktivnih sastojaka
3.
Proizvodnja odabranih ljekovitih i aromatskih biljnih vrsta
3.1. Morfološke i biološke značajke, djelatne tvari, agroekološki uvjeti uzgoja,
tehnologija uzgoja, berba (žetva) vrsta iz porodice Lamiaceae
Morfološke i biološke značajke, djelatne tvari, agroekološki uvjeti uzgoja,
tehnologija uzgoja, berba (žetva) vrsta iz porodice Lamiaceae - seminari
3.2. Morfološke i biološke značajke, djelatne tvari, agroekološki uvjeti uzgoja,
tehnologija uzgoja, berba (žetva) vrsta iz porodice Apiaceae
1. Test znanja (pismeni)– značenje i aktivni sastojci ljekovitog i aromatskog bilja te
proizvodnja vrsta iz porodice Lamiaceae i Apiaceae
3.3. Morfološke i biološke značajke i djelatne tvari vrsta iz porodice Asteraceae
Agroekološki uvjeti uzgoja, tehnologija uzgoja, berba (žetva) vrsta iz porodice
Asteraceae
3.4. Morfološke i biološke značajke, djelatne tvari, agroekološki uvjeti uzgoja,
tehnologija uzgoja, berba (žetva) vrsta iz ostalih odabranih porodica
(Valerianaceae, Onograceae, Malvaceae…)
4.
Dorada i čuvanje (dobivanje eteričnih ulja)
2. Test znanja (pismeni)– proizvodnja aromatskog i ljekovitog bilja iz porodica
Asteraceae,Valerianaceae, Onograceae, Malvaceae
5.
Uvod. Ukrasno bilje - pojam i uloga. Podjela cvjećarskih i drvenastih ukrasnih
vrsta na skupine.
6.
Proizvodni prostori i oprema pri uzgoju ukrasnog bilja
7.
Cvjećarstvo
P
1
V
-
S
-
2
-
-
5
1
-
-
-
2
2
1
1
-
-
1
1
-
-
1
1
1
1
1
1
2
-
1
1
-
-
2
-
-
8.
8.1.
Razmnožavanje cvijeća
Pregled, primjena, specifičnosti uzgoja (na otvorenom i u zaštićenom prostoru)
te uobičajene mjere njege jednogodišnjih i dvogodišnjihcvjetnih vrsta
8.2. Pregled, primjena, specifičnosti uzgoja (na otvorenom i u zaštićenom prostoru)
te uobičajene mjere njege trajnica, geofita
8.3. Osnovne cvjećarske ukrasne vrste prema skupinama (morfološki opis, način
uzgoja i primjena) - seminari
3. Test znanja (pismeni)– Pojam i podjela ukrasnog bilja, proizvodni prostori i oprema,
cvjećarstvo
9.
Ukrasno drveće i grmlje
9.1. Pregled i primjena drvenastih ukrasnih vrsta (ukrasno drveće i grmlje, povijuše i
penjačice)
9.2. Razmnožavanje drvenastih ukrasnih vrsta (ukrasno drveće i grmlje, povijuše i
penjačice)
9.3. Priprema tla i sadnja, uobičajene mjere njege te orezivanje i oblikovanje
drvenastih ukrasnih vrsta (ukrasno drveće i grmlje, povijuše i penjačice)
9.4. Osnovne drvenaste ukrasne vrste prema skupinama (morfološki opis, način
uzgoja i primjena) - seminari
4. Test znanja (pismeni) – Ukrasno drveće i grmlje
10. Terenska nastava (obilazak područja za proizvodnju i preradu ljekovitih i
aromatskih biljnih vrsta, te proizvodnje ukrasnog bilja), te izvještaj s terenske
nastave
Ukupno nastave (predavanja+vježbe +seminari): 60 sati
Ukupno ECTS: 4 boda
3
-
-
2
1
-
2
2
-
-
-
2
1
-
2
-
3
-
-
2
-
-
-
-
2
1
-
6
2
30
2
15
1
15
1
Nastava se održava u predavaonici.
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja:
Provjera znanja i ocjenjivanje obavlja se kontinuirano tijekom nastave. Studenti polažu ispit po
odslušanim cjelinama, tijekom semestra - u četiri pismena dijela (2+2) koji moraju biti pozitivno
ocjenjeni.Postoji mogućnost ponavljanja jednog dijela ispita. Kontinuirano tijekom semestra prati se
prisutnost i aktivnost na nastavi, što se na kraju semestra vrednuje ocjenom od 1 do 5.
Svaki nastavnik ocjenjuje svoj dio modula.Ocjena iz djela modula „Aromatsko i ljekovito bilje, kao i
ocjena iz „Ukrasnog bilja“ formira se na osnovu ocjena iz testova znanja (udio u konačnoj ocjeni - 55%),
pohađanja nastave (10%), te aktivnosti na nastavi - seminari (35%), a konačna ocjena ispita njihov je
prosjek.
Ako ne položi testove znanja tijekom nastave, student polaže ispit koji se sastoji od pismenog, a prema
potrebi i usmenog dijela, uz uvjet da je ispunio sve druge nastavne obveze. Pravo na potpis studenti
stječu redovitim pohađanjem nastave, izradom seminara/zadatka, te obavljenom stručnom praksom.
3. Ispitni rokovi
Ispitni rokovi za studente koji su ostvarili pravo na potpis, a nisu položili premet tijekom nastave, daju se
u redovitim ispitnim rokovima po dva puta (veljača, srpanj i rujan), a izvan redovitih rokova mjesečno
jedanput (osim kolovoza). Ispit je pismeni, prema potrebi slijedi usmena provjera.
4. Ishodi učenja
Nakon uspješno savladanog modula studenti će moći:
-
objasniti značenje ljekovitog i aromatičnog bilja
opisati glavne morfološke i biološke značajke ljekovitog i aromatskog bilja
-
objasniti tehnologiju uzgoja ljekovitog i aromatskog bilja
objasniti činioce koji utječu na sadržaj i kakvoću aktivnih sastojaka ljekovitog i aromatičnog bilja
razvrstati osnovne ukrasne vrste po skupinama
opisati tipove zaštićenih prostora i opremu koja se koristi pri uzgoju ukrasnog bilja
objasniti načine razmnožavanja cvjećarskih i drvenastih ukrasnih vrsta
objasniti specifičnosti uzgoja, primjenu te način njege ukrasnih vrsta po skupinama
sudjelovati u radu tima
5. Popis literature
a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita:
1. Šilješ I, Grozdanić Đ., Grgesina I. (1992): Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja.
Školska knjiga, Zagreb.
2. Franjić J., Škvorc Ž.: Ukrasno bilje i drveće i grmlje u Hrvatskoj. Elektronski priručnik
(Ministarstvo znanosti i tehnologije)
3. Auguštin D. (1999): Cvjećarstvo 1 i 2. Školska knjiga, Zagreb.
b) Dopunska:
1. VRT - Velika ilustrirana enciklopedija. Mozaik knjiga, Zagreb. lipanj 2005.
U Križevcima, 1. listopad 2012.
Nositelj modula:
Dr.sc. Renata Erhatić, predavač
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: izborni
STZI47
Stručni studij – ST
ŠTETNICI I ŠTETNE TVARI
STOČNE HRANE
Nastavnici i suradnici:
Nastava
Vježbe + seminari
Opterećenje studenta izvan aktivne
nastave
Ukupno opterećenje studenta
ECTS bodovi: 4
Semestar III
Dr. sc. Vinko Pintić, profesor visoke škole
Dr.sc. Marijana Ivanek-Martinčić, viši predavač
Sati
ECTS bodovi
30
2
30
2
56
116
4
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
Predavanja
Ukupno: sati: 30
Red
br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
ECTS 2
Nastavna
jedinica
Uvod u modul: Negativni učinak gubitaka stočne hrane uzrokovanih
štetnicima i štetnim tvarima na efikasnost stočarske proizvodnje ......
Štetnici stočne hrane: Vrste šteta od skladišnih štetnika:
Najvažniji štetni insekti i grinje stočne hrane: Primarni i sekundarni
štetnici stočne hrane. Štetni kornjaši: žišci, ostali kornjaši. Štetni leptiri:
moljci, štetnici neoštećenog zrna, moljci štetnici prerađevina. Najčešće
štetne grinje na stočnoj hrani .......
Glodavci – štetnici stočne hrane: domaći miš, crni štakor, sivi štakor,
metode suzbijanja glodavaca .................................
Metode zaštite stočne hrane od štetnika: higijenske, fizikalne,
mehaničke, biološke , kemijske, zakonske ................
Štetne tvari u stočnoj hrani: značaj i važnost poznavanja štetnih tvari koje
se mogu naći u stočnoj hrani .........................
Specifične antinutritivne tvari: Inhibitori tripsina. Glukozinolati i eruka
kiseline. Hemaglutinini. Gosipol. Nitrati-nitriti.Tanini. Saponini.Cijanogeni
glukozidi. Fitohormoni. Antigonadotropne tvari
Štetne tvari koje nastaju kvarenjem hrane: Tvari koje nastaju kvarenjem
hrane utjecajem fizikalno-kemijskih čimbenika. Štetne tvari – metaboliti
mikroorganizama: metaboliti bakterija (bakterijski toksini) i metaboliti plijesni
(mikotoksini - fuzariatoksini, aflatoksini, zearalenon, ohratoksini, patulin
Štetne tvari koje u krmiva dospiju onečišćenjem ili kontaminacijom:
Pesticidi. Toksični minerali.
Radionukleidi............................................................................
Broj
sati
1
1
6
2
6
1
4
5
2
Pravilnik o kakvoći stočne hrane 26/98 i njegove izmjene: Zabrane
upotrebe antinutritivnih tvari u hranidbi stoke: proteina životinjskoga
podrijetla, hormona, antibiotika, antioksidanata .....................
10.
3
Vježbe
Ukupno: sati 15
Red
broj
1.
ECTS 1
Nastavna jedinica
Metode za utvrđivanje gubitaka tijekom skladištenja .........
Metode utvrđivanja zaraze štetnicima stočne hrane: Izravne metode:
vizualni pregled, zamke. Neizravne metode: flotacija, prozirnost, metode
bojenja, rendgenska metoda, utvrđivanje CO2, utvrđivanje zvuka,
inkubacijska metoda .........
Determinacija štetnika stočne hrane .....................................
Organoleptička prosudba stupnja kvarljivosti hrane: sijena, zelene
krme, silaža i sjenaža te koncentratne proteinske i ugljikohidratne krme
biljnoga podrijetla. Prosudba stupnja kvarljivosti animalnih krmiva. ..
Mikroskopsko i organoleptičko prepoznavanje nekih štetnih tvari u
krmi: Tvari koje nastaju kao posljedica kvarenja hrane pod utjecajem
fizikalno-kemijskih čimbenika. .
Zakonom propisana analitika utvrđivanja ispravnosti stočne hrane:
Kemijska. Mikrobiološka. Laboratorij Hrvatskog veterinarskog instituta.
2.
3.
4.
5.
6.
Seminari
Red
broj
1.
Ukupno: sati 15
Terenska nastava: Posjet tvornici stočne hrane
Izvješće s terenske nastave s posebnim osvrtom na problem zaštite
stočne hrane od štetnika i štetnih tvari ...............................
Zaštita stočne hrane od kontaminacije: Mjere i pravilna provedba mjera u
stočarskoj praksi na malim i srednjim obiteljskim gospodarstvima.
Moguće proizvodne i zdravstvene poremetnje u životinja zbog
konzumiranja krme sa štetnim tvarima: Lakši slučajevi - smanjen
intenzitet rasta, proizvodnja, povećana konverzija.
Teži slučajevi – zdravstvene klinički vidljive poremetnje, letalni slučajevi
Zakonom zabranjeni aditivi u hranidbi stoke:
Pravilnik o kakvoći stočne hrane NN.26/98; Pravilnik o izmjeni pravilnika o
kakvoći stočne hrane NN. 55/99;, Naredba o zabrani uporabe proteina
životinjskog podrijetla u prehrani životinja NN. 8/2001.
Napomena: Studenti pojedine teme obrađuju u grupi, a prezentiraju pred
cijelim studentskim odjeljenjem
3.
4.
5.
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
-
Putem seminarskih radova
Video prezentacijom dobivenoga zadatka
usmeno i/ili pismeno, ovisno o odluci nastavnika
4
2
2
3
3
ECTS 1
Nastavna jedinica
2.
Broj
sati
1
Broj
sati
5
2
2
2
3
Seminarskim radom tijekom semestra. Prezentacijom i usmenom i/ili pismenom provjerom, izvan
satnice.
OCJENA USPJEŠNOSTI
- Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vježbama – 20%
- Seminarskih rad/ovi – 30%
- Pismeno i/ili usmeno te obrazloženje zadatka prezentacijom – 50%
3. Ispitni rokovi
U lipnju i srpnju daju se tri ispitna roka te dva redovna ispitna roka u rujnu i tijekom veljače.
4. Ishodi učenja
- Znanja o štetama nastalih uslijed gubitaka stočne hrane uzrokovanih štetnicima i štetnim tvarima.
- Znanja o različitim štetnicima i vrstama šteta koje uzrokuju na stočnoj hrani.
- Vještine i znanja u preveniranju pojave štetnika te zaštiti stočne hrane, različitim metodama, od
štetnika.
- Znanja u poznavanju specifičnih antinutritivnih tvari, štetnih tvari koje nastaju kvarenjem hrane i
štetnim tvarima koje dospiju onečišćenjem ili kontaminacijom.
- Vještine i praktična znanja za utvrđivanje gubitaka tijekom skladištenja te u determinaciji štetnika
stočne hrane, organoleptičkoj prosudbi stupnja kvarljivosti kao i mikroskopskom i organoleptičkom
prepoznavanju štetnih tvari u stočnoj hrani.
5. Popis literature
a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita:
1. Korunić Z., (1999.): Štetnici uskladištenih poljoprivrednih proizvoda
2. Pintić V., (2004): Hranidba domaćih životinja. Skripta, III dopunjeno izdanje, Visoko gospodarsko
učilište u Križevcima.
3. Kalivoda M., (1990): Krmiva. Školska knjiga Zagreb. Zagreb.
b) Dopunska:
1. Maceljski M., (2002): Poljoprivredna entomologija, Zrinski d.o.o., Čakovec.
2. Hamel, Darka (1993): problem skladišnih štetnika na uskladištenim sastojcima u tvornicama stočne
hrane, krmiva, str 27-32.
3. Hamel, Darka (1998): Štetnici uskladištene stočne hrane i kako ih suzbiti, Zbornik radova 3.
Znanstveno stručni skup iz DDD-a s međunarodnim sudjelovanjem Zdravo očuvati zdravim, 7-9. svibnja
1998. Zadar, str. 151-156.
4. Grupa autora (2004): Priručnik o proizvodnji i upotrebi stočne hrane-krme. Hrvatsko agronomsko
društvo, Zagreb.
5. Huber H., (1992): Schweinefütterung-futtermittelhygiene, Leopold Stocker Verlag, Graz-Stuttgart.
U Križevcima, 1. listopada 2012. god.
Nastavnici i suradnici:
dr.sc. Vinko Pintić, prof.visoke škole
dr.sc. Marijana Ivanek-Martinčić, viši predavač
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: izborni STZI48
GOSPODARENJE ORGANSKIM
OTPADOM FARME
Stručni studij - ST
Nastavnici i suradnici:
Nastava
Vježbe + seminari
Opterećenje studenta izvan aktivne
nastave
Ukupno opterećenje studenta
ECTS bodovi: 4
Semestar III
Mr. sc. Miomir Stojnović, viši predavač
Dr. sc. Ivka Kvatrenjak, viši predavač
Dr. sc. Dejan Marenčić, viši predavač
Sati
30
30
ECTS bodovi
2
2
56
116
4
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
PREDAVANJA:
Redni
broj
1
2
3
4
5
6
7
Nastavna jedinica
Broj
sati
Uvod, vrste organskih otpadnih tvari farme
2
Fizikalne i kemijske značajke organskih otpadnih tvari farme po vrstama i kategoriji 5
stoke
Fertilizacijska vrijednost i korištenje organskih gnojiva
3
Opasnosti za okoliš – zagađenje tala, voda i zraka, dozvoljene koncentracije škodljivih 4
tvari
Tehničke izvedbe uređaja za izgnojavanje stočarskih farmi
4
Fiksni i mobilni uređaji za izgnojavanje, hidrauličko izgnojavanje otplavljivanjem, 6
samootjecanje, ispiranje
Gnojišta, separatori, lagune, podzemni i nadzemni spremnici, obrada gnoja
6
VJEŽBE:
1
2
3
4
5
Mobilni uređaji za izgnojavanje, samokretni i traktorski strugači, traktorski stražnji
kranski utovarivači
Stacionirani, ugrađeni uređaji za mehaničko čišćenje staja, krilni čistači, otklopni
čistači, oscilirajuća motka, hidraulički tlačni uređaji za potiskivanje gnoja na gnojište,
automatizirani mobilni čistač staje
Hidrauličko izgnojavanje, rešetkasti pod, kanali ispod rešetki, otplavljivanje,
samootjecanje i ispiranje gnoja u kanalima
Izračun dimenzija kanala, dubine, dužine i nagiba
Izračun veličine gnojišta, izvedbe
3
4
3
1
1
6
Separatori za gnoj, lagune, spremnici za osoku, obrada gnoja, proizvodnja bio-plina i
komposta
Seminari:
Kompostiranje organskog otpada
Zagađenje okoliša organskim otpadom farme
Uređaji za mehaničko čišćenje staja
Uređaji za hidrauličko izgnojavanje
Obrada stajskog gnoja, proizvodnja bio-plina
3
3
3
3
3
3
Predavanja i seminari se odvijaju u predavaoni, uz korištenje nastavnih pomagala, vježbe u predavaoni i
na ekonomiji učilišta, kao i na terenu.
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Ispit se polaže tijekom semestra putem tri kolokvija, a studenti koji ne polože kolokvije izlaze na
pismeni i usmeni ispit kod pojedinog nastavnika i suradnika na kolegiju. Pored kolokvija i ispita, u
ocjenu ulazi i redovitost pohađanja nastave, aktivnost studenata na nastavi i ocjena seminara.
3. Ispitni rokovi
Po završetku semestra daju se dva ispitna roka u veljači, tri tijekom lipnja i srpnja i dva roka u
rujnu.
4. Ishodi učenja
Po uspješnom završetku kolegija studenti će biti sposobni:
- poznavati načine zbrinjavanja različitih vrsta organskog otpada farme
- procjenjivati prikladnost različitih načina zbrinjavanja organskog otpada
- poznavati zakonsku regulativu vezanu uz područje zbrinjavanja organskog otpada
- poznavati mogućnosti obrade i korištenja organskog otpada kao alternativnog izvora
energije i organskih gnojiva
5. Popis literature:
a) Obavezna:
1. Brčić J. (1964): Mehanizacija u stočarstvu, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, I i II dio
2. Butorac A. (1999): Opća agronomija, Školska knjiga, Zagreb
3. Vukadinović V., Lončarić Z. (1998): Ishrana bilja, Poljoprivredni fakultet u Osijeku,
Osijek
b) Dopunska:
1. Zbornici radova: Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede
2. DLG-test.de, Das Net Magazin für Landtechnik
3. http://cwmi.css.cornell.edu (2003): Considerations for Dairy Farms regarding Use of
Sewage Sludges, Sludge Products and Septage
4. http://muextension.misouri.edu (2006): Swine manure management Systems in
Missouri
5. http://muextension.misouri.edu (2006): Land Application Eyuipment for Livestock and
Poultry Manure management
U Križevcima, rujan 2012.
Nositelj modula:
mr.sc. Miomir Stojnović
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: izborni
STMI73
Stručni studij – ST
UZGOJ PERADI
Nastavnici i suradnici:
Nastava
Vježbe + seminari
Opterećenje studenta izvan
aktivne nastave
Ukupno opterećenje studenta
ECTS bodovi: 4
Semestar III
Marija Meštrović, viši predavač
Dr. sc. Vinko Pintić, profesor visoke škole
Sati
ECTS bodovi
30
2
30
2
56
116
4
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
A: predavanja
Ukupno: sati: 30
ECTS 2
Re
d.
br.
1.
Nastavna
Značaj uzgoja peradi i stanje peradarstva u svijetu i u Republici Hrvatskoj
1
2.
Sistemska i zoološka obilježja peradi
2
Selekcija i uzgojne metode u peradarstvu

Izbor grla za rasplod. Obilježavanje peradi i matično knjigovodstvo

Uzgojne metode: uzgoj u čistoj krvi, u srodstvu, linijski uzgoj. Križanje u
svrhu pretapanja i stavaranja novih pasmina. Industrijsko križanje i
hibridizacija. Umjetno osjemenjivanje peradi.
Kokoši

Porijeklo i udomaćivanje

Pasmine za jaja, meso i kombiniranih svojstava

Komercijalni linijski hibridi

Proizvodnja jaja za nasad i konzum

Sistemi držanja

Uzgoj pilića
4
Pure

Porijeklo i udomaćivanje

Pasmine

Komercijalni linijski hibridi

Proizvodnja jaja za nasad

Sistemi držanja

Uzgoj purića
Guske

Porijeklo i udomaćivanje
5
3.
4.
5.
6.
jedinica
Broj
sati
6
3
Pasmine
Proizvodnja jaja za nasad

Sistemi držanja

Uzgoj gušćića
Patke

Porijeklo i udomaćivanje

Pasmine za jaja, meso i kombiniranih svojstava

Sistemi držanja

Uzgoj pačića


7.
8.
9.
10.
Hranidba peradi

Vrste krmiva za perad i njihove karakteristike

Priprema hrane i tehnike hranjenja

Krmne smjese u peradarstvu

Hranidba podmlatka peradi

Hranidba odrasle peradi
Tov peradi

Intenzivni tov pilića, purića, pačića i guščića-brojlerski tov

Tehnologije brojlerskoga tova

Tov odraslih grla
Zdravstvena zaštita peradi

Preventivne mjere

Sredstva za dezinfekciju i dezinsekciju
B: vježbe
Ukupno: sati: 15
Red
broj
1
2
3
4
5
6
Detaljnije upoznavanje i prepoznavanje pasmina i hibrida peradi (slike, folije,
video zapisi, peradarski praktikum) ……..
Građa i sastav jajeta (folije, slike, sirova i kuhana jaja) ……..
Izračunavanje opsega ventilacije i osvjetljenja u peradarni-cima (učionocaradionica) ………………………………
Razmnožavanje peradi (Učilišni praktikum) …………………..

Izbor jaja za nasad

Prirodno i umjetno leženje

Inkubatori, inkubatoriji, inkubiranje jaja

Prirodni i umjetni uzgoj podmlatka ...................................
Upoznavanje s bolestima peradi izazvane nepravilnom hranidbom i držanjem:
Iskrivljeni prsti, Kanibalizam, Avitaminoze ( slike, dijapozitivi, folije, video zapisi)
Posjeta modernim objektima i upoznavanje s novijim tehnologijama za
proizvodnju jaja za nasad, rasplodnoga podmlatka, proizvodnju konzumnih jaja
sa sortirnicom i upoznavanje s tehnologijama intenzivnoga tova pilića
1.
Ukupno: sati 15
3
3
1
ECTS 1
Nastavna jedinica
C: seminari
Red
broj
2
Broj
sati
2
1
3
3
2
4
ECTS 1
Nastavna jedinica
Pasmine i hibridi pojedinih vrsta domaće peradi: fenotipska i proizvodna
obilježja. Rad i prezentacija pred studentskim odjeljenjem
Broj
sati
2.
3.
Rad u grupi a prezentacija i ocjena pred studentskim odjeljenjem
Hranidba pojedinih vrsta i kategorija peradi u intenzivnim ujetima u velikom
aglomeracijama, krmnim smjesama.
Hranidba pojedinih vrsta i kategorija peradi u ekstenzivnim uvjetima u malim
jatima, eko proizvodnja ………………….
Rad u grupi a prezentacija i ocjena pred studentskim odjeljenjem
Specifične vrste; golubovi, biserke, prepelice, nojevi, emui.
Rad u grupi a prezentacija i ocjena pred studentskim odjeljenjem ...
Ukupno: sati 20
6
7
2
ECTS 1,3
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
-
putem seminarskih radova
usmeno ili pismeno, ovisno o procjeni nastavnika
Seminarskim radovima tijekom semestra i provjerom vještina tijekom obavljanja stručne prakse
u učilišnom praktikumu.
Usmeno ili pismeno provjeravanje samostalnosti rješavanja i razumijevanja teorijske podloge
rješavanja konkretnih zadataka na stručnoj praksi.
OCJENA USPJEŠNOSTI
-
prisustvo i aktivnost na predavanjima vježbama i praksi – 20%
seminarskih rad/ovi – 30%
pismeni ispit – 50%
3. Ispitni rokovi
Ispitni rokovi za studente koji nisu položili modul tijekom nastave, daju se za vrijeme redovitih ispitnih
rokova (zimski, ljetni i jesenski) po dva puta, a izvan redovitih rokova jednom mjesečno (osim kolovoza).
4. Ishodi učenja
Studenti će steći temeljna i specifična znanja iz područja peradarstva u kontekstu efikasnije i
prihvatljivije proizvodnje mesa i jaja peradi. Poglavito će steći najnovija saznanja o držanju i uzgoju u
skladu s načelima o dobrobiti životinja i minimalnim rizicima glede možebitnoga onečišćenja okoliša.
Vještine komunikacija s uzgajivaćima peradi, veterinarima i ostalima koji sudjeluju u proizvodnji
po pitanju pravilnoga menadžmenta tehnologije uzgoja.
Znanja u procjeni uzgojnoga menadžmenta s aspekta održivosti i financijske efikasnosti.
5. Popis literature
a) Popis literature obvezne za studij i polaganje ispita
1. Pintić V., Marija Meštrović (2004): Osnovi peradarstva. Skripta, II dopunjeno izdanje. Visoko
gospodarsko učilište u Križevcima.
2. Senčić Đ. (2010): Tehnologija peradarske proizvodnje, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, IBL Osijek.
3. Senčić Đ. (1994): Peradarstvo, Gospodarski list. Zagreb
4. Uremović Z., et. al. (2002): Stočarstvo. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
b) Literatura koja se preporuča kao dopunska
5. Wilhelm B. (2008.): Hühnerställe bauen. Eugen Ulmer KG, Wollgrasweg 41, 70599 Stuttgart
(Hohenheim).
6. Bauer W. (2008): Hühnerställe bauen, Hohenheim, Stuttgart.
7. Beate und Leopold P. (2009): Hühner halten, Hohenheim, Stuttgart.
U Križevcima 1. listopada 2012.
Nositelj modula:
Marija Meštrović, viši predavač
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: izborni
STBI29
Stručni studij - ST
Nositelj modula:
EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA
Nastava
Vježbe + seminari
Opterećenje studenta izvan
aktivne nastave
Ukupno opterećenje studenta
ECTS bodovi: 4
Semestar IV
Dr.sc. Želimir Vukobratović, profesor visoke škole
Sati
ECTS bodovi
30
2
30
2
56
116
4
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
A: predavanja - sati: 30
R. broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
12.
13.
Nastavna jedinica
Uvod. Upoznavanje s programom. Temeljni razlozi orjentacije na
ekološku poljoprivredu.
Predznanje polaznika i motivacija za izbor predmeta. Terminologija u
ekološkoj poljoprivredi.
Definicije ekološke poljoprivrede. Nastanak i širenje ekološke
poljoprivrede.
Smjerovi eko – poljoprivrede. Međunarodne organizacije i institucije eko
– poljoprivrede.
Stanje u Hrvatskoj prije usvajanja Zakona o ekološkoj poljoprivredi
06.02.2001.
Međunarodni Ugovori o zaštiti okoliša čiji je potpisnik Republika
Hrvatska.
Klimatske promjene na Zemlji i posljedice koje nastaju
Zakon o ekološkoj poljoprivredi - temeljne odredbe i prateći akti.
Povjerenstvo za ekološku proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih
proizvoda
Prirodna gnojiva, ekološka sredstva za poboljšanje plodnosti tla,
ekološki prihvatljivi pripravci za zaštitu bilja.
Pravilnik o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i proizvodnji biljnih
proizvoda.
Pravilnik o preradi u ekološkoj proizvodnji.
Zaključna predavanja – sinteza prethodnih predavanja. Odgovori na
pitanja studenata, način pripreme i provedbe ispita, potrebna literatura.
P
3
2
2
2
2
2
3
4
2
3
3
2
UKUPNO SATI PREDAVANJA:
30
B: vježbe i seminari - sati: 30
Nastavna jedinica
R. broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Predznanje polaznika i motivacija za izbor predmeta. Terminologija u
ekološkoj poljoprivredi.
Smjerovi eko – poljoprivrede. Međunarodne organizacije i institucije
eko – poljoprivrede.
Stanje u Hrvatskoj prije usvajanja Zakona o ekološkoj poljoprivredi
06.02.2001.
Međunarodni Ugovori o zaštiti okoliša čiji je potpisnik Republika
Hrvatska.
Klimatske promjene na Zemlji i posljedice koje nastaju
Zakon o ekološkoj poljoprivredi - temeljne odredbe i prateći akti.
Povjerenstvo za ekološku proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih
proizvoda
Prirodna gnojiva, ekološka sredstva za poboljšanje plodnosti tla,
ekološki prihvatljivi pripravci za zaštitu bilja.
Pravilnik o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i proizvodnji biljnih
proizvoda.
Pravilnik o preradi u ekološkoj proizvodnji.
UKUPNO SATI:
V/S
4
4
2
2
6
2
4
4
2
30
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje kontinuirano tijekom trajanja modula „Ekološka
poljoprivreda“. Vrednuje se nazočnost i sudjelovanje u nastavi, izrađeni individualni zadaci studenata
putem seminara i sudjelovanja u raspravama i komentarima, kao i savladano gradivo. Provjera znanja
tijekom semestra vrši se putem pismenog kolokvija, a kao okvir za ocjenjivanje definiran je maksimalni
broj bodova za pojedine aktivnosti
gradivo
bodovi
Prisustvovanje predavanjima
5
Seminar
60
Sudjelovanje u nastavi raspravom, komentarima, pitanjima
60
Test poznavanja principa i propisa
30
ZAVRŠNI ISPIT (pismeno i usmeno)*
90
*Završni ispit polažu svi koji nisu tijekom semestra sakupili dovoljan broj bodova za ocjenu.
Bodovi se stječu kontinuirano tijekom trajanja nastave, osim polaganja završnog ispita koji se polaže na
kraju odslušanog semestra.
Pismeni ispiti i zadaci studenata se ispravljaju i ocjenjuju u roku od 8 dana, a rezultati se objavljuju na
internet stranici VGUK i na oglasnoj ploči.
Minimalan broj bodova za prolaz modula postavljen je apsolutno i iznosi 55 bodova. Ocjena na ispitu iz
modula se utvrđuje od ukupno postignutih bodova:
< 55 bodova
55 – 65 bodova
66 – 75 bodova
76 – 85 bodova
> 85 bodova
Student nije zadovoljio
Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5)
Studenti koji nastavnim aktivnostima, semestralnim testom i seminarskim radom sakupe više od 85
bodova oslobođeni su polaganja završnog ispita i dobivaju ocjenu izvrstan (5), a oni s 76 – 85 bodova
ocjenu vrlo dobar (4).
Svi ostali studenti moraju pristupiti završnom ispitu!
3. Ispitni rokovi
Nakon odslušanog modula „Ekološka poljoprivreda“ svaki mjesec se daje jedan ispitni rok, a u lipnju i
rujnu daju se po dva ispitna roka.
4. Ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno završenog predmeta biti:
- upoznati sa odnosom agrosfere i biosfere, međusobnim utjecajem, potrebom održavanja
ravnoteže sustava i bioraznolikosti
- upoznati s temeljnim principima ekološkog pristupa poljoprivrednoj proizvodnji, razlozima
potrebe za primjenom tih principa
- upoznati s različitim pravcima i pristupima ekološkoj proizvodnji
- upoznati s odredbama Zakona o ekološkoj poljoprivredi RH
- upućeni u postupak ulaska u sustav ekološke poljoprivrede
- sposobni osmisliti i provesti proizvodnju po ekološkim principima na vlastitom imanju
5. Popis literature
1.
2.
3.
4.
Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita:
BILJEŠKE SA PREDAVANJA
Darko Znaor: EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA
Doc.dr.sc. I. Kisić: EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA (pisana predavanja)
Narodne novine, brojevi: 12/2001, 91/2001, 13/2002, 66/2002, 67/2002, 81/2002 i 85/2002
Dopunska:
1. Medijski napisi i emisije koje govore o ekološkoj poljoprivredi i sva dostupna literatura koju
studenti sami pronađu
U Križevcima, rujan 2012.
Nositelj modula:
Prof.dr.sc. Želimir Vukobratović
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: izborni
STZI49
Stručni studij - ST
PČELARSTVO I MEDONOSNO BILJE
Nastavnici i suradnici:
Nastava
Vježbe + seminari
Opterećenje studenta izvan
aktivne nastave
Ukupno opterećenje studenta
ECTS bodovi: 4
Semestar IV
Dr. sc. Tatjana Tušek, prof. visoke škole
Dr. sc. Siniša Srečec, prof. visoke škole
Sati
ECTS bodovi
30
2
30
2
56
-
116
4
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
No.
NASTAVNA JEDINICA
1.
2.
3.
4.
Uvod u pčelarstvo.
Anatomija i fiziologija pčela.
Pčelinjak i vrste košnica.
Zimovanje i proljetni razvoj pčela.
Medonosno bilje RH. Oprašivanje kao profitabilna kategorija. Ekološki
status fitocenoze.
Proizvodnja matica i rojeva, selekcija matica.
Proizvodnja matične mliječi, voska i satnih osnova.
Proizvodnja meda, peluda, propolisa i pčelinjeg otrova.
Bolesti i neprijatelji pčela. Otrovanja pčela.
Greške u tehnologiji proizvodnje.
Zakonska regulativa.
Ekonomske zakonitosti tržišta.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
Pčelinjak i upoznavanje pčelarskog pribora, zaštita od pčelinjeg uboda.
Priprema košnica za intenzivno pčelarenje.
Prvi proljetni pregled košnica.
Pregled legla.
Samoniklo bilje sjevero - zapadne Hrvatske. Herbarij.
Oduzimanje okvira i vrcanje meda. Topljenje voska i postupak s voskom.
Uzimanje uzoraka i pakovanje za dijagnostiku bolesti i trovanja – seminar.
Pravljenje umjetnih matičnjaka, presađivanje ličinki za proizvodnju matica
i matične mliječi.
21.
22.
23.
24.
Tema seminara I.
Tema seminara II.
Tema seminara III.
Tema seminara IV.
Predavanja
Sati
1
3
3
2
Vježbe
Sati
5
2
2
2
6
1
1
2
1
3
1
1
2
4
1
2
/
/
/
/
Seminari
2
2
2
2
25.
I.P.Z.
UKUPNO:
/
7
30
30
Teoretski dio nastave realizira se u predavaonici pomoću LCD-projektora. Praktični dio nastave realizira
se na pčelinjacima vodećih pčelarskih proizvođača unutar Koprivničko-križevačke županije. Posjet dijagnostičkom
laboratoriju Veterinarskog zavoda u Križevcima.
2. Način polaganja i način ocjenjivanja:
Ispit se polaže pismeno i usmeno. Prolaznost na pismenom ispitu, ukoliko kandidat ostvari 60 % od
ukupnog broja bodova testa.
OBVEZA STUDENATA U OKVIRU MODULA
Kriteriji
ECTS
Kf
Mo
Razina 1: Nastavna aktivnost studenata
4
Prisustvo na nastavi
5%
0,2
1.
Aktivno sudjelovanje na nastavi
5%
0,2
2.
Ukupno razina 1:
10%
0,4
2
Razina 2: Teoretska znanja studenta
4
Razumijevanje gradiva
25 %
1,0
1.
Položeni
pismeni
i
usmeni
ispit
40 %
1,6
2.
Ukupno razina 2:
65%
2,6
2
Razina 3: Praktična znanja studenta
6
10 %
0,4
1.
Odrađene vježbe i postavljen I. P.Z.
15 %
0,6
2.
Obranjen I. P. Z.
Ukupno razina 3:
25%
1,0
2
Ukupno
Ukupno razina 1-3 (100%)
4
2
kriterija
ECTS/prosječna ocjena:
6
Završna ocjena
KfxMo
0,8
5,2
2,0
8/4
2
MINIMALNE OBVEZA STUDENATA (EKVIVALENT NA BAZI 60 %) ZA
PROLAZNOST NA MODULU
Kriteriji
Razina 1: Nastavna aktivnost studenata
Prisustvo na nastavi
1.
Aktivno sudjelovanje na nastavi
2.
Ukupno razina 1:
Razina 2: Teoretska znanja studenta
Razumijevanje gradiva
1.
Položeni pismeni i usmeni ispit
2.
Ukupno razina 2:
Razina 3: Praktična znanja studenta
1.
2.
Ukupno
kriterija
6
Odrađene vježbe i postavljen I. P. Z.
Obranjen I. P. Z.
Ukupno razina 3:
ECTS
Kf
4
3%
0,12
3%
0,12
6%
0,24
4
15%
24%
0,6
0,96
39%
1,56
4
6%
9%
0,24
0,36
15%
Ukupno razina 1-3 (100%)
ECTS/prosječna ocjena:
Mo
KfxMo
2
0,48
2
3,12
0,60
2
1,20
4,0
2
4,8/2,4
Završna ocjena
2
ECTS (engl. European Credit Transfer and Accumulation System) je mjerna jedinica za
iskazivanje obujma stečenih kompetencija, a određuje se prosječnim ukupno utrošenim
vremenom uspješnih studenata koje je potrebno za stjecanje tih kompetencija. Na stručnim
studijima u HKO označavat će se ECVET (Europen Credit System for Vocational Education
and Training).
1 ECTS/ECVET = 60 min. Ili 1 sunčani sat
Kf = (engl. Wf = weighing factor) korekcioni factor opterećenja
Mo = (engl. Bm = bottom mark) minimalna prolazna ocjena
Uk = (engl. Tc = total criteri (6) ukupno kriterija/svojstava učenja
Ur = (engl. Ts = total station) (3) ukupno razina rezultata učenja
Završna ocjena =
( KfxMo)1  ( KfxMo) 2  ( KfxMo) 3
ECTS
3. Ispitni rokovi
U lipnju i srpnju daju se tri ispitna roka te dva redovna ispitna roka u rujnu i tijekom veljače. Tijekom godine
daje se po jedan ispitni rok mjesečno.
4. Ishodi učenja
Osposobiti polaznike za modernu proizvodnju kvalitetnog meda i pčelarskih proizvoda te plasman istih na
sve zahtjevnije tržište.
Ishodi učenja izraženi su kroz ocjenu i opterećenje studenata bodovano kroz ECTS sustav.
5. Literatura:
Obvezatna za savladavanje programa i polaganje ispita:
- Belčić, J. (1978): Od početnika do naprednog pčelara, Podravka, Koprivnica.
- Bučar, M. (2008): Medonosne biljke kontinentalne Hrvatske. Matica hrvatska, Petrinja i
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, podružnica Petrinja.
- Laktić, Z., D. Šeklulja (2008): Suvremeno Pčelarstvo. Nakladni zavod globus, Zagreb.
- Tucak, Z., T. Bačić, S. Horvat, Z. Puškadija (1999):U: Pčelarstvo. Poljoprivredni fakultet
Osijek, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.
- Turnšek, W. (1996): Dnevnik pčelarskih radova, Zagrebačka izdavačka novinska
agencija d.o.o., Zagreb.
Dopunska:
- Marković, J., Ljerka Zeba, Đ. Sulimanović (1994): Počeci uspješnog pčelarenja. «PIP»,
Zagreb.
- Sulimanović, Đ., Ljerka Zeba, J. Marković (1995): Prepoznavanje i suzbijanje pčelinjih
bolesti »PIP», Zagreb.
Križevci, 12. rujan 2012.
Nastavnici modula:
Dr. sc. Tatjana Tušek, prof. v. š.______________;
Dr. sc. Siniša Srečec, prof. v. š.______________
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: izborni
STZI50
Stručni studij – ST
Nositelj modula:
RIBARSTVO I ZAŠTITA VODA
ECTS bodovi: 4
Semestar IV
Mr. sc. Đurica Kalember, predavač
Sati
ECTS bodovi
30
2
30
2
Nastava
Vježbe + seminari
Opterećenje studenta izvan aktivne
nastave
Ukupno opterećenje studenta
56
116
4
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
Nastavna jedinica
1. Ribarstvo u svijetu i kod nas
2. Povijest ribarstva
3. Hidrobiologija
plankton, nekton, neuston. bentos
P
3
Predavaona
2
2
4.1. Hidrokemija
oblici tijela, peraje, koža, mišići. skelet, osjetila, krvožilni sistem.
dišni sistem, probavni sistem, mokraćno spolni sustav
3
5.1. Anatomija riba
6. Sistematika riba
Salmonidae, Esocidae, Cyprinidae, Siluridae
3
6.1. Sistematika riba
Predavaona
Predavaona
3
Acipenseridae, Amiuridae, Anguilidae, Percidae
Predavaona
Predavaona
3
Anatomska sekcija šarana
Predavaona
Predavaona
1
kemijsko određivanje kvalitete vode
5. Anatomija, fiziologija i embriologija riba
Mjesto
održavanja
Predavaona
Predavaona
plankton, nekton, neuston. bentos
kemijski parametri produkrivnosti ribnjaka
S
1
1
3.1. Hidrobiologija
4. Hidrokemija
V
Predavaona
7. Uzgoj ciprinidnih vrsta riba
ribnjak kao životna sredina, gnojenje ribnjaka, prirodni mrijest
šarana, kontrolirani mrijest šarana, kontrolirani mrijest dopunskih
vrsta riba, hranidba raznih kategorija šarana, uzgoj riba u mono i
polikulturi
7
7.1. Uzgoj ciprinidnih vrsta riba
2
prirodni mrijest šarana, kontrolirani mrijest šarana, gnojenje ribnjaka,
hranidba raznih kategorija šarana
Uzgoj salmonidnih vrsta riba
8. karakteristike vode, karakteristike ribogojilišta, mrijest kalifornijske
Predavaona
5
Predavaona
Predavaona
pastrve, uzgoj i hranidba raznih kategorija kalifornijske pastrve, uzgoj kalifornijske pastrve u slatkoj vodi, - uzgoj kalifornijske pastrve
u boćatoj vodi
8.1. Uzgoj salmonidnih vrsta riba
Mrijest kalifornijske pastrve, Uzgoj ostalih salmonidnih vrsta riba
9. Ribolov na otvorenim vodama
10. Morsko ribarstvo
važne morske vrste riba, mrijest i uzgoj važnih morskih vrsta riba,
uzgoj školjaka
10.1.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19
Morsko ribarstvo
Riba kao prehrambena namjernica
Prerada ribe
Zoohigijena i bolesti riba
Definicija prirodnih vodenih ekosustava
Opis različitih vodenih ekosustava
Sprječavanje bioloških zagađivača vodenih ekosustava
Sprječavanje kemijskih zagađivača vodenih ekosustava
ZERP
Terenska nastava
2
Predavaona
1
Predavaona
2
1
1
Predavaona
1
1
1
2
1
2
Ukupno
30 20
V = vježbe
Predavaona
2
2
2
2
Na uzornom šaranskom ribnjaku i pastrvskom ribogojilištu
P = predavanja
Predavaona
2
2
Predavaona
Predavaona
Predavaona
Predavaona
Predavaona
Predavaona
Predavaona
Terenska
nastava izvan
Učilišta
10
S = seminari
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Aktivnost koja se ocjenjuje
Usmeni ispit:
Seminar
Pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi
Udio u konačnoj ocjeni
60%
30%
10%
100%
Napomena: Student može ponovno pisati samo jedan od dva kolokvija. Ako ne položi kolokvije, student
polaže pismeni ispit nakon čega slijedi usmena provjera.
3. Ispitni rokovi
U lipnju i srpnju daju se tri ispitna roka te dva redovna ispitna roka u rujnu i tijekom veljače.
4. Ishodi učenja
Nakon uspješno savladanog modula studenti će moći:






uočavati i rješavati probleme vode vezano za njenu kemiju i biologiju, te zaštitu
identificirati sve važnije vrste riba, te moći odrediti njihovo anatomsko i fiziološko stanje
izgraditi i/ili urediti ribnjake - uzgajališta, te ih privesti funkciji
izmrijestiti matice riba u uzgoju, te uzgojiti ribe svih kategorija
usvojiti osnovna znanja o preradi riba
pravilno odrediti svježinu i upotrebljivost ribe za ljudsku upotrebu
5. Popis literature
Aganović M. (1979.): SALMONIDNNE VRSTE RIBA I NJIHOV UZGOJ, SVJETLOST Sarajevo
Antalfi A. Tölg I. (1974.): ABC RIBNJAČARSTVA, GLAS SLAVONIJE Osijek
Bojčić C. i sur. (1982.): SLATKOVODNO RIBARSTVO, JUMENA i RIBOZAJEDNICA Zagreb
Treer T. i sur. (1995.): RIBARSTVO, NAKLADNI ZAVOD GLOBUS Zagreb
Bogut I., Novoselić Daniela, Pavličević J. (2006.): “BIOLOGIJA RIBA“ Poljoprivredni fakultet Osijek
Bogut I., Horvath L., Adamek Z., Katavić I. (2006.): “RIBOGOJSTVO“ Poljoprivredni fakultet Osijek
Fijan N. (2006.): “ZAŠTITA ZDRAVLJA RIBA“ Poljoprivredni fakultet Osijek
Asaj A. (2004.): “Ekološko - higijenska polazišta u šaranskim ribnjačarstvima“ Medicinska naklada,
Zagreb
U Križevcima, rujan 2012.
Nositelj modula:
mr.sc. Đurica Kalember
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: izborni
STM064
Stručni studij - ST
ŽITARICE I ZRNATE MAHUNARKE
Nastavnici i suradnici:
Nastava
Vježbe + seminari
Opterećenje studenta izvan
aktivne nastave
Ukupno opterećenje studenta
ECTS bodovi: 4
Semestar IV
Dr. sc. Vesna Samobor, profesor visoke škole
Dr. sc. Renata Erhatić, stručni suradnik I
Sati
ECTS bodovi
30
2
30
2
56
116
4
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
IV
sem.
1
2
3
4
NASTAVNA JEDINICA
P
Uvod u modul
Zajedničke karakteristike žitarica
Rast i razvoj žitarica
Polijeganje žitarica
1
1
1
1
V
S
PR
X
X
X
X
1
LP
VP
X
X
Prave žitarice
5
6
7
8
9
Pšenica
Raž
Tritikale
Ječam
Zob
2
1
1
1
1
10
11
12
13
14
15
Kukuruz
Proso
Sirak
Riža
Heljda
Alternativne žitarice
1
2
3
4
5
Zrnate mahunarke
Zajedničke karakteristike i agrotehnička važnost
Morfologija i mogućnost fiksacije N iz zraka
Grašak
Bob
Slanutak
2
1
1
1
1
1
0,5
0,5
0,5
0,5
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
3
1
1
1
1
1
2
1
0,5
0,5
0,5
1
1
0,5
0,5
0,5
0,5
0,5
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
2
2
1
1
1
1
1
1
0,5
0,5
X
X
0,5
0,5
0,5
X
X
X
X
X
X
X
Prosolike žitarice
X
X
X
X
6
7
8
9
10
Leća
Soja
Lupina
Grah
Zemni orašac
Ukupnop sati
1
1
1
1
1
30
0,5 0,5
1
0,5
0,5 0,5
1
0,5
0,5
20 10
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
P – predavanja V – vježbe S – seminari PR – predavaonica
L P– laboratorijski praktikum VP- vježbe na pokušalištu
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Način polaganja ispita
kolokvij
pismeno
usmeno
Način ocjenjivanja
brojčano (1 do 5)
brojčano (1 do5)
brojčano (1 do 5)
3. Ispitni rokovi
Kolokvij – dva puta u semestru
Ispitni rok (pismeno, usmeno) – jednom mjesečno, tijekom zimskih i ljetnih ispitnih rokova (II, VI, VII i
IX mj.) dva puta mjesečno
4. Ishodi učenja
Nakon odslušanog i položenog ispita student mora znati:
- planirati i realizirati proizvodnju žitarica i zrnatih mahunarki potpuno samostalno
- prepoznati žitarice i zrnatu mahunarku u polju i prema izgledu zrna na osnovu morfoloških svojstava
- pravovremeno uočiti pojavu bolesti i štetnika
- odabrati ekološki prihvatljiva sredstva za zaštitu
- voditi računa o ekonomskoj isplativosti istih.
5. Popis literature
Red.br.
1.
2.
3.
4.
5.Henry
6.
7.
Naziv
Gagro M. 1998. Žitarice i zrnate mahunarke. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb
Jošt M i suradnici. 1988. Pšenica - Put do visokih prinosa. Polj. institut Križevci
Tajnšek T. 1991. Koruza. Kmečki glas Ljubljana
Jevtić S i sur. 1986. Posebno ratarstvo I, Nučna knjiga Beograd
Henry R.J. and P.S. Kettlewell. 1996. Cereal grain quality.Chapman & Hill
Časopisi: Agronomski glasnik, Poljoprivreda, Zbornici radova.
Vratarić M. i Sudarić A. 2000. Soja. Poljoprivredni institut Osijek
Križevci, rujan 2012.
Nositelj modula:
Prof.dr.sc.Vesna Samobor
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: izborni
STMO69
Stručni studij - ST
HIGIJENA , ETOLOGIJA I EKOLOGIJA NA FARMI ECTS bodovi: 4
Nositelj modula:
Semestar IV
Dr. sc. Damir Alagić, viši predavač
Sati
30
30
Nastava
Vježbe + seminari
Opterećenje studenta izvan aktivne
nastave
Ukupno opterećenje studenta
ECTS bodovi
2
2
56
116
4
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
R.br.
PREDAVANJE – Nastavna jedinica
Br. Sati
1.
2.
1
1
12.
13.
Uvod – predmet proučavanja higijene
Zdravlje i bolest – važnost očuvanja zdravlja ljudi i životinja, mjere sigurnosti na radu
u stočarstvu
Podjela higijene – osobna i kolektivna higijena, higijena na radu, školska higijena,
Izvori zaraze – vogralikov lanac nastanka zaraznih bolesti, ulazna vrata, virulencija,
putevi prenošenja, tenacitet mikroorganizama, obrana organizma od infekcije
Zoonoze – pojam zoonoza, značaj u uzgoju domaćih životinja,putevi prijenos
uzročnka
Infekcija i obrana tijela od infekcije – vrste infekcije, koža kao obrambeni
mehanizam, uloga čovjeka u spriječavanju prijenosa zaraznih i nezaraznih bolesti
Mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti – higijensko-sanitarne mjere u
uzgoju domaćih životinja, otpadna animalna tvar u stočarstvu
Psihoaktivne tvari i njihovo djelovanje na zdravlje – alkoholizam, konzumacija
opojnih droga, deficiti minerala i vitamina u organizmu, pretilost,
Djelovanje štetnih čimbenik iz okoliša na zdravlje – aerogena zagađenja,
korpuskularne čestice u stajskom zraku, buka kao štetni u čimbenik u staji, energije
zračenja i njihov utjecaj na živu stanicu
Profesionalne bolesti – zoonoze, moguće povrede u stočarskoj proizvodnji
Pojam, povijest i važnost etologije u stočarskoj proizvodnji – povijesni razvoj
dobrobiti prema životinjama,
I Kolokvij
Problemi pri ponašanju dom. životinja- odnos čovjeka prema životinji, stanja suprotna
14.
15.
Dobrobit i zaštita dom. životinja Bol, patnja i stres kod dom. životinja - definicija boli i patnje, temperament i strah,
1
1
16.
Nositelji dobrobiti kod životinja - zakonska regulativa, zaštita živ. u europskim zemljama,
1
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
dobrobiti, kontrola zaštite dobrobiti
mehanizam stresne reakcije
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
etogram
17.
1
19.
20.
21.
Dobrobit i prijevoz dom. životinja – vrste transportnih sredstava, opasnosti pri
utovaru i istovaru, pridržavanje principa dobrobiti pri transportu životinja
Zakonska regulativa o dobrobiti – pozitivni europski zakonski akti i usaglašavanje
hrvatske pravne regulative
Ekologija kao znanost - uvod i razvoj
Elementi ekologije i ekološki čimbenici - abiotički i biotički ekološki čimbenici
Utjecaj čovjeka na atmosferu i globalnu klimu - aerogena zagađenja, globalno
22.
Pojam i značenje ekološkog stočarstva - – razlike između ekološke i konvencionalne
2
18.
23.
24.
25.
26.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
1
1
1
1
ztopljenje, efekt staklenika,
poljoprivred, organska poljoprivreda, pasmine za ekološko stočarenje, autohtone hrvatske
pasmine i tradicionalne pasmine domaćih životinja
Ekološka stočarska proizvodnja - – smještaj i držanje domaćih životinja u eko. uvjetima
Eko indeks – indeks živog planeta, ekološki otisak
2
1
2
Hranidba životinja u ekološkoj stočarskoj proizvodnji i zdravstvena zaštita
domaćih životinja– vrste krmiva, prijelazni period, aditivi u hrani, korisni
mikroorganizmi, terapiranje životinja, homeopatija
II Kolokvij
VJEŽBE
Komunalna i osobna higijena – prijenos uzročnika zaraznih bolesti, izvori infekcije
Zoonoze i profesionalne bolesti – bakterije, virusi, parazitarne bolesti, prioni, traume na radu
kao rezultat rads životinjama
Higijensko sanitarne mjere – utilizacijski zavodi, kompostane, emisije štetnih plinova, razvoj
bioplina
Transport životinja, utovar životinja, karantena – mjere opreza pri utovaru, primjena
sedativa,
Praktična primjena deratizacije, dezinsekcije i dezinfekcije – mjere opreza pri radu s
kemijskim preparatima
Postupci s krutim gnojem – zootehničke mjere
Zdravstveno ponašanje i problemi pri ponašanju – agresivnost životinja, vokalizacija
životinja, odmor životinja, odvajanje podmlatka od majke
Povrede dom. životinja i bolesti kao rezultat neadekvatnog smještaja – mikroklima u staji,
građevinska rješenja stajališta, boksa i staje
Posjet: modernom utilizacijskom zavodu , prečistaču komunalnih otpadnih voda,
konvencionalnom uzgoju domaćih životinja, ekološkom uzgoju d.životinja
SEMINARI
Zarazne bolesti- crijevne,plućne i kožne
Zoonoze(tbc,leptospiroza,trihineloza,bjesnilo)
Psihoaktivne tvari, pušenje duhana, droga i narkomanija
Obnovljivi izvori energije
Nacionalni parkovi , efekaz staklenika i kisele kiše .
Bređost i materinska zaštita.
Globalno zatopljenje i zakonodavstvo zaštite okoliša .
Stočarska farma : građevinski materijali, lokacija i mikroklima.
1
2
2
1
2
2
2
2
2
5
1
1
2
2
1
1
1
1
Predavanja,vježbe i seminari se odvijaju u predavaoni uz korištenje nastavnih pomagala
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Ispit se polaže putem dva kolokvija tijekom semestra.Pored kolokvija u ocjenu ulazi i ocjena
vezanog uz stručnu praksu na modulu i ocjena seminara, redovitost pohađanja nastave i aktivnost na
nastavi.
3. Ispitni rokovi
Po završetku semestra, tijekom veljače se daju dva redovna ispitna roka. U lipnju i srpnju daju
se tri ispitna roka te dva roka u rujnu.
4. Ishodi učenja
Po uspješno završenom kolegiju studenti će biti sposobni:
- definirati i objasniti značaj i specifičnosti poljoprivredne proizvodnje u stočarstvu
- vrednovati ulogu mikroklimatskih čimbenika za zdravlje domaćih životinja
- poznavati i objasniti fiziološka i patološke oblike ponašanja životinja
- planirati nabavu i racionalno korištenje sredstava za higijensko sanitarne mjere
- sposobnost procjene i predlaganje praktičnih rješenja kada je u pitanju smještaj životinja
- razvijati komunikacijske vještine i timski rad te prezentirati rezultate širem auditoriju
5. Popis literature:
1. Asaj, A. (2003): Higijena na farmi okolišu.Medicinska naklada, Zgreb.
2. Asaj, A. (1999): Dezinfekcija i dezinsekcija. Školska knjiga , Zgreb.
3.Grupa autora.,(2001): Ekološki leksikon,Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja,Zagreb.
4. Senčić,Đ., B. Antunović(2004): Ekološko stočarstvo.Katava d.o.o., Osijek
5. Znaor,D (1996): Ekološka poljoprivreda.Nakladni zavod Globus,Zagreb
6. Vučinić, M.(2006): Ponašanje, dobrobit i zaštita životinja, Beograd
7. Senčić,Đ., B. Antunović(2004): Ekološko stočarstvo.Katava d.o.o., Osijek
8. Valić,F., i sur(1994).:Zdravstvena ekologija,Sveučilišna nakladaLiber,Zagreb,
9.Springer,P.O.(1997): Ekotoksikologija,ProfilInt,Zagreb,
U Križevcima, rujan 2012.
Nositelj modula:
dr.sc. Damir Alagić, dr.vet.med
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: izborni
STZI51
Stručni studij - ST
Nositelj i izvođači modula:
Nastava
Vježbe + seminari
Opterećenje studenta izvan aktivne
nastave
Ukupno opterećenje studenta
KONJOGOJSTVO
ECTS bodovi: 4,0
Semestar V
Dr. sc. Damir Alagić, viši predavač
Sati
30
30
ECTS bodovi
2
2
56
116
4
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
R.br
PREDAVANJA – nastavne jedinice
1. Uvod – značaj konjičke industrije, brojno stanje konja u Hrvatskoj,
2. Razvoj i pripitomljavanje konja – domestikacija konja, evolucija konja, konj kroz
različita umjetnička i literarna djela, razvoj konjogojstva u RH
3. Građa tijela – koštani i mišićni sustav
4. Sustavi organa – respiratorni, krvožilni, probavni, urogenitalni
5. Osjetila konja – vida, sluha, njuha, koža, dodira,
6. Rasplođivanje konja i hranidba konja – građa muških i ženskih spolnih organa,
hormonalna regulacija, faze spolnog ciklusa, novije tehnike u rasplođivanju konja,
odgoj podmlatka, vrste hraniva, minerali i vitamini u hranidbi konja, doping konja
7. I kolokvij
8. Pasmine konja – toplokrvne i hladnokrvne pasmine, hrvatske autohtone pasmine
9. Nastambe za smještaj konja – izgradnja staja za konje, osnovni elementi ergele,
mikroklimatske prilike u staji za konje
10. Uzgoj i selekcija u konjogojstvu – križanja u konjogojstvu, tipovi konja, uzgoj u
čistoj pasmini, linije i rodovi u konjogojstvu, konformacije konja, performans test
11. Tjelesni indeksi – indeks dubine trupa, indeks formata, indeks trupa, indeks prsnog
koša
12. Hodovi konja – korak, kas, galop,
13. Bolest konja – zarazne, nezarazne, sportske povrede, spolnoprenosive bolesti,
sportske traume, korekcija kopita
14. Uporaba konja – sportska natjecanja, olimpijske discipline, oprema za jahanje konja
15. Zaštita dobrobiti u konjogojstvu – urođeni i stečeni oblici ponašanje, agresivno
ponašanje konja, mane konja
16. II Kolokvij
VJEŽBE
1. Opisivanje i označavanje konja – ispunjavanje opisne liste, boje i oznake na
konjima, žigosanje konj, mikročipiranje, tetoviranje konja
2. Građa i regije konja – praktičan prikaz mišićnih skupina i regija na tijelu konja, građa
Br. sati
1
1
3
2
2
4
1
3
2
3
2
1
2
1
1
1
2
2
kostura konja
3. Pristupanje konju i čišćenje konja – oprema za timarenja konja, praktičan prikaz
2
čišćenja konja, prilazak konju, mjere opreza u radu s konjem
4. Priprema konja za korištenje i oprema za konje – oprema konja za treninr,
2
sportska natjecanja, čišćenje i održavanje opreme, sportski tereni
5. Preponsko jahanje – tehnika preponskog jahanja, pasmine konja za preponsko
2
jahanje, tereni za preponsko jahanje
6. Korekcija kopita i potkivanje kopita konja – alat i pribor za korekciju i potkivanje
2
konja, moguće povrede pri radu i mjere opreza pri obavljnju ovoga zahvata
7. Izmjeranja konja(tjelesni indeksi) – uporaba i primjena Litinova štapa i vrpce,
2
izmjera tjelesnih indeksa
8. Osnove zdravstvenog zbrinjavanja konja – bolesti koje se suzbijaju po zakonu, a
1
tiču se uzgoja konja, sportske povrede konja i pružanje osnovne zdravstvene zaštite
životinji, saniranje manjih rana kao posljedica trauma.
SEMINARI
1.
Arapski punokrvnjak
1
2.
Engleski punokrvnjak
1
3.
Holstein konji
2
4.
Kasači
1
6.
Hrvatske autohtone pasmine
1
7.
Pony konji
1
8.
Lipicanac
1
9.
Galopske utrke
1
10
Preponsko jahanje
2
11. Rasplođivanje konja
1
12. Hranidba i smještaj konja
2
13. Preponsko jahanje
1
Predavanja i seminari se odvijaju u predavaoni uz korištenje nastavnih pomagala, a vježbe u praktikumu
na ekonomiji učilišta,zootehnikum, gdje se odvija i stručna praksa.
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Ispit se polaže putem dva kolokvija tijekom semestra. Pored kolokvija , u ocjenu ulazi i ocjena
seminara, redovitost pohađanja nastave i aktivnost na nastavi.
3. Ispitni rokovi
Po završetku semestra, tijekom veljače se daju dva redovna ispitna roka. U lipnju i srpnju daju
se tri ispitna roka te dva roka u rujnu.
4. Ishodi učenja
Po uspješno završenom kolegiju studenti će biti sposobni:
- definirati i objasniti značaj i specifičnosti ove životinjske vrste
- poznavati osobitosti građe i fiziološkog ili patološkog statusa konja
- proračunavati tjlesne indekse
- vrednovti uporabnu i sportsku vrijednost konja
- poznavati i objasniti princip rada u uzgoju radnih i sportskih konja
- planirati nabavu i racionalno korištenje krmiva za konje
- biti osposobljen za prepoznati bolesna stanjakonja
- razvijati komunikacijske vještine i timski rad i prezentirati rezultate širem auditoriju
5. Popis literature:
1. Ivanković, A. (2004): Konjogojstvo, HAD Zagreb
2. Briznej, M. (1987):Konjogojstvo, Poljoprivredni fakultet Osijek
3. Senčić,Đ., B. Antunović(2004):Ekološko stočarstvo.Katava d.o.o., Osijek
4. Vlasta Šerman (2000): Hranidba domaćih životinja, veterinarski fakultet Sveučilišta u Zgrebu, Zagreb
U Križevcima, rujan 2012.
Nositelj modula:
dr.sc. Damir Alagić
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: izborni
STMI76
Stručni studij - ST
Nositelj modula:
Nastava
Vježbe + seminari
Opterećenje studenta izvan
aktivne nastave
Ukupno opterećenje studenta
UZGOJ SVINJA
ECTS bodovi: 4
Semestar: V
Dr. sc. Tatjana Jelen, profesor visoke škole
Sati
ECTS bodovi
30
2
30
2
56
116
4
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
OBLICI
NASTAVE
V
***
NASTAVNA JEDINICA (SVINJOGOJSTVO)
P
Razvoj i gospodarska važnost svinjogojstva. Važnost i stanje
svinjogojstva u svijetu i u Republici Hrvatskoj. Rasprostranjenost svinja
Porijeklo, udomaćivanje i zoološka klasifikacija svinja. biološke osnove,
Prednosti i nedostaci svinjogojstva
Pasmine svinja, hibridi (NASTANAK,PODJELE, karakteristike)
Selekcija u svinjogojsvu, testiranje svinja
Metode uzgoja i nasljeđivanja
Pomoćna sredstva u provedbi selekcije: poentiranje, mjerenje i
označavanje
Proizvodna evidencija, Selekcijska evidencija (umatičavanje,
označavanje)
Ocjenjivanje klaoničke vrijednosti svinjskih polovica i mesa
I KOLOKVIJ **
Reprodukcija svinja, pripust, suprasnost, prasenje
Uzgoj i korištenje nerasta
Uzgojne i selekcijske metode za povećanje plodnosti, sinhroniziranje
estrusa, ovulacije i prasenja
Izračuni isplativosti proizvodnje - reprodukcija
Uzgoj prasadi do odbića, odbiće prasadi, uzgoj prasadi do tova, uzgoj
rasplodne nazimadi
Osnove u hranidbi svinja - osnovne karakteristike probavnog trakta i
probava; krmiva; smjese; obroci u hranidbi svinja.
Tov svinja
Tehnologije proizvodnje pojedinih kategorija svinja
1
P
1
P
3
2
1
P
P
P
P
2
2
1
2
1
1
3
1
1
2
P
P
2
P
3
P
P
2
4
T=
HPA
L
P
P
P
P
1
Izračuni hranidbenih potreba, smjese, norme,
Nastambe i oprema u svinjogojstvu
** Izračuni smještajnih kapaciteta
Zdravstvena zaštita
Ekološko svinjogojstvo
Dobrobit svinja
II KOLOKVIJ **
** Ekonomska isplativost proizvodnje – izračuni primjera iz prakse
Izvješće – zadataka/zadaća
UKUPNO
***
**
3
2
4**
3
3
2
30
1
4**
2**
30
P
P
P
P
P
P
P
P
MJESTA IZVOĐENJA P = PREDAVAONA, L = LABORATORIJ, T = TEREN,
SEMINARI
Zadaci/zadaće
Uloga
Ishodi učenja
Efikasnija svinjogojska proizvodnja
U ovom zadatku uloga je
- prema trenutnoj situaciji na nekoj izabranoj farmi, iznesti sliku proizvodnje
- pokušati poboljšati efikasnost na farmi u nekom segmentu
- intenzificirati proizvodnju na farmi rješvanjem eventualnih postojećih
problema.
- napraviti prijedlog za poboljšanje na farmi zasnovan na analizi aktualnog
stanja u pojedinom segmentu proizvodnje.
Student će biti osposobljen u praksi primjeniti znanja iz područja svinjogojtva.
Moći će prosuđivati i donesti odluku o optimiziranju proizvodnje prema
situaciji na određenoj farmi
Student će razviti komunikacijske vještine, usmeno komuniciranje i vještine
pisanja i vještine korištenja računala
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Aktivnost koja se ocjenjuje
Prisutnost na nastavi i aktivnost
Pravo na potpis – uvijet za ispit
Seminar
1.kolokvij
2.kolokvij
Dvije zadaće/zadaci - izviješće
Udio u konačnoj ocjeni
10%
10% (ocjene 2 - 5)
30%
Ocjena dovoljan (2) = 60-70%
Ocjena dobar (3) = 70-80%
Ocjena vrlo dobar (4) = 80-90%
Ocjena izvrstan (5) = 90-100%
30%
Ocjena dovoljan (2) = 60-70%
Ocjena dobar (3) = 70-80%
Ocjena vrlo dobar (4) = 80-90%
Ocjena izvrstan (5) = 90-100%
20%
Napomena: Student može ponovno pisati svaki kolokvij još jednom. Ako ne položi kolokvije, student
polaže završni ispit, pismeno i usmeno, koji u tom slučaju ima 60% udjela u konačnoj ocjeni i ocjenjuje
se prema istim kriterijima kao i kolokviji.
3. Ispitni rokovi
Ispitni rokovi za studente koji su ostvarili pravo na potpis, a nisu položili modul tijekom nastave, daju se
za vrijeme redovitih ispitnih rokova (zimski, ljetni i jesenski) po dva puta, a izvan redovitih rokova
mjesečno jedanput (osim kolovoza).
4. Ishodi učenja
Nakon uspješno savladanog modula studenti će moći:
- organizirati svinjogojsku proizvodnju
- imenovati pasmine i opisati najvažnija svojstva pasmina svinja
- odabrati najbolji način uzgoja svinja za uspješnu proizvodnju
- predložiti odgovarajući način provođenja selekcije i reprodukcije
- prepoznati simptome najvažnijih bolesti i procijeniti potrebu liječenja
- sudjelovati u radu tima i moći prezentirati postignute rezultate
5. Popis literature
1.
2.
3.
4.
Kralik Gordana, et.al (2007): Svinjogojstvo: Biološki i zootehnički principi, Osijek, Poljoprivredni
fakultet Osijek
Uremović Marija , Uremović Z. (1997): Svinjogojstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Uremović Z., et. al. (2002): Stočarstvo. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Senčić Đ., Pavičić Ž., Bukvić Ž (1996): Intenzivno svinjogojstvo, Nova Zemlja, Osijek
U Križevcima, rujan 2012.
Nositelj modula:
Dr.sc. Tatjana Jelen, prof.v.š.
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: izborni
STZI52
Stručni studij - ST
Nositelj modula:
MARKETING I MENADŽMENT U
POLJOPRIVREDI
Nastava
Vježbe + seminari
Opterećenje studenta izvan
aktivne nastave
Ukupno opterećenje studenta
ECTS bodovi: 4
Semestar V
Dr. sc. Kristina Svržnjak, viši predavač
Sati
ECTS bodovi
30
2
30
2
56
116
4
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
A: predavanja
Ukupno: sati: 30
Red
br.
1.
2.
3
4.
5.
ECTS 2
Nastavna
jedinica
Uvod u predmet: Hrvatsko obiteljsko gospodarstvo i njegova transformacija na
farmersku proizvodnju (sličnosti i razlike seljačkog i farmerskog načina
proizvodnje). Pretpostavke farmerskog gospodarstva (prirodni resursi, ljudski
resursi, tehnologija)
Osnovni pojmovi i teorija marketinga (pojam, smisao, različite poslovne
orijentacije, ishodište marketinga- ljudske potrebe i želje, suština proizvoda,
vrijednost proizvoda, razmjena i tržište, marketing i različita stanja potražnje)
Elementi marketing mixa. Proizvod (kvaliteta, karakteristike, dizajn, pakiranje,
etiketiranje, usluga kupcu). Cijena i ovisnost o ponudi i potražnji (ciljevi cijene,
cjenovna elastičnost, troškovi, neke metode formiranja cijene)
Kanali distribucije (funkcije kanala, broj posrednika i marketing sustavi),
naglasak na direktnoj prodaji
Promocija (ekonomska propaganda, unapređenje prodaje, publicitet, osobna
prodaja)
Tehnike marketinga (segmentiranje tržišta, određivanje ciljnog tržišta,
diferencijacija proizvoda, reklamiranje, razumijevanje kupca istraživanje i
stvaranje tržišta
Menedžment i menadžment farme (pojam i definiranje menadžera i
menedžmenta, smisao, ciljevi, zadaci, aktivnosti, okolina i životni ciklus farme,
vještine i uloge menadžera)
Broj
sati
2
3
7
4
3
6.
7.
8.
Menadžerske i poslovne funkcije farme (Planiranje, organiziranje,
usmjeravanje i kontrola kao menadžerske funkcije te proizvodnja, marketing,
financije i menadžment ljudima kao poslovne funkcije farme)
Osnove strateškog menedžmenta farme (Strateško planiranje, analiza
okruženja, SWOT analiza, brainstorming, vizija, misija, politika i ciljevi
poljoprivrednog gospodarstva, kreiranje strategije, modeli strategija)
Osnove operativnog menadžmenta farme (Operativno planiranje,
implementacija strategije, operacionalizacija strategije, gantov dijagram, kontrola
i revizija)
B: vježbe
Ukupno: sati 20
Red
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
4
4
3
ECTS 1,3
Nastavna jedinica
Simulacija poslovnog slučaja poljoprivrednog poduzeća, od osnivanja tvrtke do
odluke koju strategiju uzeti za budućnost, kreiranje strategije i na osnovu
strategije kreiranje taktičnih i operativnih planova, izrada gantovog dijagrama.
Rad u grupama – izrada plana komunikacije (kreiranje branda, boje logotipa,
osmišljavanje reklamne poruke i slogana) za odabranu strategiju rasta na
primjeru poljoprivrednog poduzeća
Rad u grupama – izrada SWOT analize za određeni poslovni slučaj
poljoprivrednog poduzeća
Rad u grupama – brainstorming prema definiranoj temi npr. „Kako privući turiste
na seoski turizam“
Projektni zadatak grupe studenata: „Istraživanje potreba, želja, namjera i
preferencija kupaca određenog poljoprivredno-prehrambenog proizvoda na
nekom području“
Izlaganje rezultata istraživanja
Projektni zadatak grupe studenata: „Ispitivanje naziva određenog poljoprivrednoprehrambenog proizvoda“
Izlaganje rezultata istraživanja
Projektni zadatak grupe studenata: „Ispitivanje intenziteta praćenja reklama na
različitim medijima te izrada propagandne poruke za određeni poljoprivrednoprehrambeni proizvod“
Izlaganje rezultata istraživanja
Projektni zadatak grupe studenata: „Istraživanje potreba, želja, namjera i
preferencija kupaca određenog poljoprivredno-prehrambenog proizvoda na
nekom području“
Izlaganje rezultata istraživanja
Broj
sati
2
2
2
2
3
3
3
3
C: seminari
Ukupno: sati 10
Red
broj
ECTS 0,7
Nastavna jedinica
Prezentacija radnih zadataka iz modula «Marketing i menadžment farme»
Određivanje tema seminara iz područja marketinga i menadžmenta farme
1.
Određivanje literature i izvora podataka koji će se koristiti u izvođenju vježbi i
seminara
Samostalno izlaganje seminara od strane studenata prema odabranoj temi iz
2.
područja menadžment farme
Rasprava
Sva nastava se izvodi u predavaonici 1, zgrada C VGUK.
Broj
sati
2
8
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje kontinuirano tijekom trajanja modula „Marketing i
menadžment farme“. Pri tome se vrednuje nazočnost i sudjelovanje u nastavi, izrađeni individualni i
timski zadaci studenata.
Kao okvir za ocjenjivanje definiran je minimalan i maksimalni broj bodova za pojedine aktivnosti
- sudjelovanje u nastavi – minimalno 5 bodova, maksimalno 10 bodova
- individualni zadatak studenata iz menadžmenta (izabrana tema seminara) – minimalno 10
bodova, maksimalno 15 bodova
- timski projektni zadaci – minimalno 10 bodova, maksimalno 15 bodova
- pismeni ispit – minimalno 30 bodova, maksimalno 60 bodova
Bodovi se stječu kontinuirano tijekom trajanja nastave iz modula „Marketing i menadžment farme“.
Zadaci studenata se ispravljaju u roku od 5 dana, a tijekom trajanja nastave student može pratiti broj
bodova koje je stekao individualnim uvidom u evidenciju. Pismeni ispit ispravlja se isti dan, te se rezultat
ispita zbrojen s ostalim aktivnostima upisuje kao konačna ocjena u ISVU sustav.
Minimalan broj bodova za prolaz iz modula „Marketing i menadžment farme“ postavljen je apsolutno i
iznosi 60 bodova. Ocjena na ispitu iz modula se utvrđuje od ukupno postignutih bodova:
- 60-69 bodova – dovoljan (2)
- 70-79 bodova – dobar (3)
- 80-89 bodova – vrlo dobar (4)
- 90-100 bodova – odličan (5)
3. Ispitni rokovi
Studenti polažu dva pismena kolokvija i to polovicom mjeseca studenog iz područja „Menadžment“ te
polovicom mjeseca siječnja iz područja „Marketing“. Ukoliko student ne uspije položiti ispit putem
kolokvija, nakon odslušanog modula „Marketing i menadžment farme“ svaki mjesec se daje jedan ispitni
rok, osim u mjesecima veljači, lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka.
Ispit je struktuiran od 30 pitanja, na koje studenti odgovaraju zaokruživanjem na ponuđene odgovore ili
upisuju tražene odgovore na postavljena pitanja. Ispit traje 40 minuta i svako pitanje boduje se s dva
boda.
4. Ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno završenog modula biti sposobni:
- definirati i objasniti osnovne pojmove iz područja marketinga i menadžmenta,
- prepoznati osnovne elemente marketing mixa,
- koristiti promocijski mix u svrhu bolje promocije poljoprivrednih proizvoda,
- razlikovati različite promocijske opcije i elemente promocijskog mix-a,
- izraditi SWOT analizu vezanu uz konkretno poljoprivredno gospodarstvo,
- koristiti metodu brainstorming,
- na osnovu SWOT analize i metode brainstorming prepoznati ključne čimbenike za planiranje i
kreiranje poslovnih aktivnosti poljoprivrednog gospodarstva,
- razlikovati različite pristupe istraživanja tržišta i direktne prodaje,
- procijeniti kritične točke u marketinškom planu poljoprivrednog gospodarstva,
- izraziti se jasno i argumentirano o svojim stavovima glede procijene marketinških aktivnosti na
analiziranim primjerima poljoprivrednih gospodarstava,
- sudjelovati u radu tima,
- prezentirati vlastite rezultate istraživanja široj publici.
5. Popis literature
a) Obvezatna
1. Kolega A., Božić M., (2001): Hrvatsko poljodjelsko tržište. Tržništvo, Zagreb.
2. Kolega A., (1994): Tržništvo poljodjelskih proizvoda tržište. Globus, Zagreb.
3. Kolega A., Kovačević D., (1995): Uspješna prodaja. Tržništvo, Zagreb.
4. Heinz Weihrich; Harold Koontz; Menedžment, 10. izdanje, Mate, 1994. (odabrana
predavanja)
b) Dopunska:
5. Previšić J., Đurđana Ozretić Došen(1999): Međunarodni marketing. Masmedia, Zagreb.
6. Kotler P., (1994): Marketing management. Informator, Zagreb.
7. Kohls R., Uhl N. J., (1998): Marketing of agricultural products. Purdue University, New
Jersey.
8. Nicholas C.Siropolis; Menedžment malog poduzeća, 4. izdanje, Mate, 1995. (odabrana
predavanja)
9. Covey, S.R: Sedam navika uspješnih ljudi, Mozaik knjiga, Zagreb, 1998.
Križevci, rujan 2012.
Nositelj modula:
Dr. sc. Kristina Svržnjak, viši predavač
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: izborni
STZI88
Stručni studij - ST
LOVSTVO I KINOLOGIJA
Nositelj i izvođači modula:
Nastava
Vježbe + seminari
Opterećenje studenta izvan
aktivne nastave
Ukupno opterećenje studenta
ECTS bodovi: 4
Semestar V
Dr.sc.Damir Alagić, viši predavač
V.pred.Marija Meštrović, dipl.ing
Sati
ECTS bodovi
30
2
30
2
56
116
4
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
Nastavna jedinica
1.
2.
3.
4.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
1.
2.
3.
4.
5.
Uvod u kinologiju
Podrijetlo pasa
Kinotomija
Hranidba i smještaj pasa
Fiziologija reprodukcije pasa
FCI – sistematizacija pasa
Bolesti pasa
Temelji odgoja pasa
Dobrobit pasa
Krupna divljač
Sitna divljač
Pernata divljač
Gospodarenje lovištem – prirodni uzgoj divljači
Uzgoj jelenske divljači
Uzgoj sitne divljači
Uzgoj divljači u uzgajalištima i ograđenim lovištima
Lov divljači
Značenje osnovnih zakonskih pojmova o lovištu
Vježbe
Pasmine službenih pasa
Pasmine lovačkih pasa
Rad sa službenim psom
Rad s lovačkim psom
Postupak s odstrijeljenom divljači
P
V
1
1
3
1
2
2
2
2
1
2
2
2
2
2
2
1
1
1
S
Mjesto
održavanja
Predavaona
Predavaona
Predavaona
Predavaona
Predavaona
Predavaona
Predavaona
Predavaona
Predavaona
Predavaona
Predavaona
Predavaona
Predavaona
Predavaona
Predavaona
Predavaona
Predavaona
Predavaona
2
2
1
2
2
Predavaona
Predavaona
Praktikum
Praktikum
Predavaona
6.
7.
1.
2.
3.
4.
5.
Ocjenjivanje lovačkih trofeja
Lovno oružje
Seminari
Psi 1.,2. I 3. FCI skupine
Psi 3.,4, i 5. FCI skupine
Psi 6. do 10. FCI skupine
Uzgoj jelenske divljači
Uzgoj sitne divljači
3
3
2
2
2
6
3
Ukupno
P = predavanja
30 15
V = vježbe
Predavaona
Predavaona
Predavaona
Predavaona
Predavaona
Predavaona
15
S = seminari
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela provjere znanja.
3. Ispitni rokovi
Ispitni rokovi za studente koji su ostvarili pravo na potpis, a nisu položili modul tijekom nastave, daju se
za vrijeme redovitih ispitnih rokova (zimski, ljetni i jesenski) po dva puta, a izvan redovitih rokova
mjesečno jedanput (osim kolovoza).
4. Ishodi učenja
Upoznati studente sa specifičnostima građe ove životinjske vrste – psa te svim zakonitostima
koje se tiču lovstva kao važne privredne grane. Upoznati studente s pasminama lovačkih i službenih
pasa, bolestima koje se javljaju u uzgoju pasa i kod lovne divljači. Skrenuti pažnju na zakonsku
regulativu i na dobrobit svih životinjskih vrsta vezanih za lovstvo i za uzgoj službenih i lovačkih pasa.
Ovim modulom studenti će steći osnovna znanja o podrijetlu, držanju i uporabi ove životinjske vrste.
Steći će znanja o lovstvu kao privrednoj grani. O ulozi pasa u današnje vrijeme i značaj kinologije kao
organizirane društvene aktivnosti. Upoznati studente s različitim stavovima i gledanjima na psa kao
prijatelja, kao čovjekova suradnika u najrazličitijim djelatnostima kao i suborca. Studenti će također steći
znanja o dobrobiti pasa i lovne divljači.
5. Popis literature
a )Obvezna:
1. Tucak Z. i sur. (2003): Lovna kinologija, Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek
2. Tucak Z. i sur. (2002): Lovstvo, Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek
3. Bauer M. (2000): Kinologija I, vlastito izdanje, Zagreb
4. Bauer M. (1985): Pas moj prijatelj, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb.
b) Dopunska:
1. Pugnetti G. (1983): Sve o psima, Mladost, Zagreb.
2. Taylor D. (1989): Vaš pas, priručnik, Mladost, Zagreb.
U Križevcima, rujan 2012.
Nositelj modula:
dr.sc. Damir Alagić
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: izborni
STZI53
Stručni studij - ST
Nositelj modula:
GRADITELJSTVO U ZOOTEHNICI
Nastava
Vježbe + seminari
Opterećenje studenta izvan
aktivne nastave
Ukupno opterećenje studenta
ECTS bodovi: 4
Semestar: V
Mr. sc. Miomir Stojnović, viši predavač
Sati
ECTS bodovi
30
2
30
2
56
116
4
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
PREDAVANJA:
Redni
broj
1
2
3
4
5
6
7
Nastavna jedinica
Broj
sati
Uvod. Značaj i specifičnosti graditeljstva u zootehnici. Urbanističko-tehnički uvjeti 2
izgradnje. Zakonska regulativa. Građevinsko- procesna dokumentacija. Investicijski 4
program izgradnje. Sastavnice izvedbenog projekta.
Materijali za gradnju. Prirodni i umjetni materijali.
1
Svojstva materijala. Fizička i mehanička svojstva, toplinska svojstva. Toplinska
provodljivost, otpor prolazu topline. Hidroizolacijska svojstva. Tehnološka svojstva, 3
obradivost materijala.
1
Beton. Obični beton, armirani beton, prednapregnuti betoni, porobeton. Klase betona, 3
priprema betona, svojstva
Opeka. Puna, šuplja, porozna opeka. Svojstva.
2
Drvo i drvene konstrukcije. Svojstva drva. Metalne konstrukcije.
Izolacioni materijali u gradnji. Unutarnja i vanjska izolacija. Termobalans objekta, 2
gubici topline. Ventilacijski i transmisijski gubici. Proračun gubitaka topline. 3
Koeficijenti prijelaza i prolaza topline kroz obodne konstrukcije. Podovi. Zidovi.
Prozori i vrata. Stropna i krovna konstrukcija.
Objekti u stočarstvu. Klasična i montažna gradnja staja. Prateći objekti, silosi, sabirne 3
jame, lagune.
Mikroklima u objektima. Osiguranje optimalnih temperaturno-vlažnih odnosa u staji. 3
Proizvodnja topline, vodene pare i CO 2 po uvjetnom grlu različitih vrsta i kategorija
stoke. Proračun ventilacije.
Proračun grijanja i hlađenja staje. Energetska efikasnost gradnje stočarskih objekata. 3
Mogućnosti uštede energije.
VJEŽBE:
1
2
3
4
5
6
7
Toplinska svojstva materijala. Prolaz topline. Izračun transmisijskih gubitaka topline
kroz dijelove obodnih konstrukcija. Izračun debljine stijenke.
Proračun veličine staje za potrebni kapacitet. Normativi po uvjetnom grlu. Izračun
ventilacije s obzirom na proizvodnju topline po uvjetnom grlu.
Izračun ventilacije s obzirom na proizvodnju vodene pare.
Izračun ventilacije u odnosu na sadržaj CO 2 u stajskom zraku.
3
Sustavi grijanja i hlađenja stočarskih objekata.
Usporedba i procjena funkcionalnosti i prikladnosti za stočarsku proizvodnju klasičnih i
montažnih staja na primjeru stare i nove staje farme mliječnih krava SGŠ u
Križevcima i adaptiranih prostora stočarskog praktikuma VGUK.
Seminari:
Zakonska regulativa gradnje u zootehnici
Usporedba svojstava klasičnih i suvremenih građevinskih materijala
Izgradnja staja s vanjskom klimom
Izgradnja niskoenergetskih i pasivnih objekata
Automatska ventilacija, grijanje i hlađenje stočarskih objekata
1
4
2
2
3
3
3
3
3
3
Predavanja i seminari odvijaju se u predavaoni uz korištenje nastavnih pomagala, a vježbe u
predavaoni i na ekonomiji učilišta u stočarskim praktikumima.
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Ispit se polaže tijekom nastave putem dva kolokvija, a studenti koji ne polože kolokvije izlaze na
pismeni i usmeni ispit. U ocjenu ulazi i ocjena seminara, kao i redovitost pohađanja nastave i
aktivnost studenata tijekom nastave.
3. Ispitni rokovi
Nakon završenog semestra daju se dva ispitna roka u veljači, tri tijekom lipnja i srpnja i dva roka
u rujnu.
4. Ishodi učenja
Po uspješno završenom kolegiju studenti će biti sposobni:
- Poznavati značaj i specifičnosti graditeljstva u zootehnici
- Poznavati zakonsku regulativu s područja graditeljstva
- Poznavati i pravilno odabirati materijale za graditeljstvo u zootehnici
- Proračunavati toplinske gubitke objekata u zootehnici
- Poznavati zahtjeve različitih vrsta i kategorija stoke za mikroklimatske, zootehničke i higijjenske
uvjete u stajama
- Izraditi idejni projekt i nacrt staje za različite vrste i kategorije stoke
- Poznavati pravila i zahtjeve za niskoenergetsku izgradnju i uštede energije
5. Popis literature
a) Obavezna:
1. Dolanjski D. (2002): Gospodarsko graditeljstvo, interna skripta, Agronomski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu
2. Brčić J. (1966): Mehanizacija rada u stočarstvu, I i II dio, Zagreb
3. Asaj A. (2001): Zoohigijena u praksi, Zagreb
4. Kostelić A. (1975): Nauka o toplini, Zagreb
1.
2.
3.
4.
b) Dopunska:
www.energetska-efikasnost.undp.hr
http://www.dow.com
http://www.tpub.com/content/construction/14043/css/14043_150.htm
Zbornici Savjetovanja «Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede»
U Križevcima, 1. listopad 2012.
Nositelj modula:
mr.sc. Miomir Stojnović
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: izborni STB023
KRMNO BILJE I TRAVNJAŠTVO
Stručni studij - ST
Nositelj modula:
Nastava
Vježbe + seminari
Opterećenje studenta izvan aktivne
nastave
Ukupno opterećenje studenta
ECTS bodovi: 4
Semestar V
Dr. sc. Marcela Andreata-Koren, profesor visoke škole
Sati
30
30
ECTS bodovi
2
2
56
116
4
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
NASTAVNA JEDINICA
Uvod u predmet. Stanje u proizvodnji krmnog bilja u RH. Pojam i
oblici stočne hrane
Oblici proizvodnje krme: međuusjevno, jednogodišnje i višegodišnje
krmno bilje
2.
Jednogodišnje krmne kulture na oranicama
2.1. Jednogodišnje krmne leguminoze
(stočni grašak, grahorica, soja, bob, lupina, jednogodišnje djeteline)
Morfološke karakteristike
Jednogodišnje krmne leguminoze
2.2. Jednogodišnje krmne neleguminoze
(kukuruz, sirak, stočni kelj, krmne repice, stočna repa, mrkva,
koraba)
Morfološke karakteristike
Jednogodišnje krmne neleguminoze
1. kolokvij – opći dio i jednogodišnje krmne kulture
3.
Višegodišnje krmne kulture na oranicama:
P
V
S
Mjesto održavanja
1.
3.1.
Leguminoze: lucerna, crvena, bijela i švedska djetelina, smiljkita
esparzeta.
Morfološke karakteristike
2
predavaonica
3
predavaonica
3
2
4
predavaonica
3
2
4
3.3.
4.
4.1
Neleguminoze (trave): francuski ljulj, vlasulja livadna i crvena, mačji
repak, klupčasta oštrica, stoklasa bezosata, talijanski ljulj, engleski
ljulj, vlasnjača livadna, rosulja bijela.
Morfološke karakteristike
Višegodišnje krmne neleguminoze
Djetelinsko travne smjese: značenje, proizvodnja, sastavljanje,
norma sjetve.
Sastavljanje djetelinsko travnih smjesa
Djetelinsko travne smjese
Prirodni travnjaci
Tipovi travnjaka i njihove najznačajnije zajednice. Agrotehničke
mjere (gnojidba, prozračivanje, suzbijanje korova, nadosijavanje..)
3
Ratarnica, PKB
2
4
predavaonica
predavaonica
3
2
1
Ratarnica, PKB
predavaonica
predavaonica
1
2
3
Ratarnica, PKB
predavaonica
predavaonica
predavaonica
Višegodišnje krmne leguminoze
3.2.
Ratarnica, PKB
predavaonica
Ratarnica, PKB
predavaonica
predavaonica
4.2.
Prirodni travnjaci – rezultati pregleda botaničkog sastava
2
2.
kolokvij – višegodišnje krmne kulture na oranicama i prirodni travnjaci
Načini korištenja krmnog bilja
Zeleni krmni slijed
Izrada plana zelenog krmnog slijeda
5.2 Napasivanje: problematika pregonskog pašnjačkog korištenja,
osnivanje pašnjaka, tehnika ispaše i radovi na pregonu.
5.3 Spremanje sijena
Sijeno – kvaliteta
5.4. Spremanje silaže (sjenaže)
Pregled silaže
3. kolokvij – načini spremanja i korištenja krme
6.
Terenska nastava (obilazak površina vezanih za proizvodnju
krmnog bilja)
5.
5.1.
Ukupno nastave (predavanje + vježbe + seminari): 60 sati
1
Rat. i okolica,
predavaonica
predavaonica
-
predavaonica
predavaonica
1
2
-
-
predavaonica
3
1
-
predavaonica
PKB
predavaonica
ratarnica
3
1
-
4
30
20
Poljoprivredna
gospodarstva
10
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Aktivnost koja se ocjenjuje
1. Teoretski dio
2. Izrada zadatka
3. Aktivnost na nastavi
4. Prisutnost na nastavi
Ukupno:
Maksimalni broj bodova
50
25
15
10
100
Napomena: svi dijelovi potrebni za konačnu ocjenu moraju biti ispunjeni barem s minimalnim zahtjevom
i u konačnici student mora sakupiti minimalni broj bodova za ocjenu dovoljan (50 bodova – vidi kasnije).
Ukoliko su zahtjevi zadovoljeni a ne sakupi 50 bodova, dužan je povećati broj bodova na mogućim
elementima.
2.1. Teoretski dio polaže se pismeno. Student ima izbor polaganja putem tri kolokvija tijekom
semestra, a prema predviđenoj dinamici predavanja, ili cjelokupnog gradiva na kraju semestra. Ukoliko
polaže putem kolokvija, student ima mogućnost ponavljanja jednog kolokvija, bez obzira na razlog
(nemogućnost dolaska na kolokvij, postizanje ocjene nedovoljan ili nezadovoljstvo ostvarenim
rezultatom). Ukoliko ne zadovolji dva od tri kolokvija, dužan je pristupiti cjelokupnom ispitu.
Gradacija postignutih rezultata na teoretskom dijelu ocjene:
Ocjena na testu
Broj bodova
5
50
4
40
3
30
2
20
Napomena: Za ocjenu dovoljan potrebno je u prvom izlasku na ispit postići 55% od ukupnih bodova, u
drugom izlasku 60%, a u trećem 65% (treći izlazak vrijedi samo za cjelokupni ispit).
2.2. Izrada zadatka
Studenti su dužni (u grupi po 2-4 studenta) posjetiti govedarsku farmu i izvršiti uvid u proizvodnju
krmnog bilja, stavljajući naglasak na agrotehniku. Zatim trebaju usporediti zatečeno stanje na farmi u
odnosu na teoriju, prodiskutirati i zaključiti i to sve objediniti u pisanom obliku u Izvješću o strukturi
sjetve i uzgoju krmnog bilja na govedarskoj farmi.
Ocjena zadatka
Broj bodova
5
25
4
20
3
15
2
10
2.3. Prisutnost na nastavi
Prisutnost na nastavi će se bodovati sa 10, 5 i 0 bodova
 10 bodova za 0-2 izostanka
 5 bodova za 3 i 4 izostanka
 0 bodova za 5 i 6 izostanaka
Napomena: s više od 6 izostanaka student gubi pravo na potpis
2.4. Aktivnost na nastavi
Aktivnost na nastavi će se bodovati sa 15, 10, 5 i 0 bodova
Ocjenjuje se: izrada seminara (zadovoljavajuće: nezadovoljavajuće), praćenje nastave i sudjelovanje
(interaktivna nastava), polaganje gradiva putem kolokvija (studenti koji nisu položili putem kolokvija ne
mogu dobiti maksimalan broj bodova iz aktivnosti na nastavi)
2.5. Konačna raspodjela bodova u ocjene:
Broj ostvarenih bodova
89 – 100
77 – 88
65 – 76
50 – 64
Ocjena
5
4
3
2
3. Ispitni rokovi
Ukoliko student ne uspije položiti ispit putem kolokvija, nakon odslušanog modula, svaki mjesec se daje
jedan ispitni rok, osim u mjesecu veljači, lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka.
4. Ishodi učenja
Nakon uspješno savladanog modula student će moći:
- prepoznati pojedine krmne kulture u različitim stadijima rasta i razvoja
- procijeniti mogućnost uzgoja određenih krmnih kultura u određenim agroklimatskim uvjetima
- odabrati krmne kulture prema načinu korištenja proizvedene krme, a u skladu sa opredjeljenjem
stočarske proizvodnje
- organizirati plan izvršenja mjera agrotehnike za određene krmne kulture
- predložiti određeni nivo agrotehnike prema cilju proizvodnje, a u skladu s očekivanim prinosima i
kvalitetom
- ilustrirati važnosti određenih postupaka u spremanju i korištenju krme
5. Popis literature
a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita:
1. Čižek J. (1970): Proizvodnja krmnog bilja (skripta). Zagreb.
2. Gagro, M. (1998): Ratarstvo obiteljskoga gospodarstva- Industrijsko i krmno bilje. Zagreb.
3. Katalinić, I., Pejaković, D., Brčić, J. (2000): Spremanje sjenaže, Zagreb.
4. Stjepanović, M., Štafa, Z. i Bukvić Gordana (2008): Trave za proizvodnju krme i
sjemena, HMU, Zagreb
5. Stjepanović, M., Zimmer, R., Tucak, M., Bukvić, G., Popović, S., Štafa, Z. (2009): Lucerna.
Poljoprivredni fakultet Osijek.
b) Dopunska:
1. Gagro, M.(1997): Ratarstvo obiteljskoga gospodarstva- Žitarice i zrnate mahunarke, Zagreb.
2. Forenbacher, S. (1998): Otrovne biljke i biljna otrovanja životinja, Školska knjiga, Zagreb.
3. Različiti i pojedinačni podaci o krmnim kulturama iz znanstvenih i stručnih časopisa (Krmiva,
Stočarstvo, Poljoprivredni savjetnik, Mljekarstvo i dr.).
U Križevcima, 14. rujna 2012.
Nositelj modula:
Dr.sc. Marcela Andreata-Koren, prof.visoke škole
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: izborni
STBI32
PROIZVODNJA POVRĆA U
ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA
Stručni studij - ST
Nositelj modula:
Nastava
Vježbe + seminari
Opterećenje studenta izvan aktivne
nastave
Ukupno opterećenje studenta
ECTS bodovi: 4
Semestar V
Mr. sc. Tomislava Peremin Volf, viši predavač
Sati
30
30
ECTS bodovi
2
2
56
116
4
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
NASTAVNA JEDINICA
1.
Uvod. Zaštićeni prostori – značaj i namjena
2.
Izgradnja zaštićenih prostora
2.1. Elementi za izradu plana izgradnje zaštićenih prostora (izbor lokacije (mjesta)
za izgradnju, plan proizvodnih površina i pratećih objekata, planska kalkulacija
jednogodišnje proizvodnje)
2.2. Materijali za izradu zaštićenih prostora: materijali za izradu nosive konstrukcije,
materijali za pokrivanje zaštićenih prostora
3.
Tipovi zaštićenih prostora: staklenici, plastenici, visoki i niski tuneli, direktno
prekrivanje usjeva
1. Test znanja (pismeni) – Značaj i namjena, izgradnja zaštićenih prostora, materijali
za izradu i tipovi zaštićenih prostora
4.
Reguliranje vegetacijskih čimbenika u zaštićenim prostorima
4.1. Svjetlo: Sunčevo zračenje, vidljivi dio spektra, fotosintetski aktivna radijacija,
dopunsko osvjetljenje
4.2. Toplina: sustavi grijanja, gubici topline, načini smanjenja temperature zraka,
oprema
4.3. Vlažnost zraka (relativna, maksimalna i apsolutna vlažnost zraka)
4.4. Ugljikov dioksid, načini obogaćivanja ugljikovim dioksidom
4.5. Reguliranje nedostatka vode u supstratima zaštićenih prostora, izbor metode
navodnjavanja, doziranje vode pri navodnjavanju u zaštićenim prostorima
(određivanje obroka navodnjavanja, određivanje trenutka početka
navodnjavanja)
4.6. Uzgojni supstrati u zaštićenim prostorima (principi poboljšanja fizikalnih i
kemijskih svojstava tla, oblici i način primjene gnojiva)
5.
Specifičnosti zaštite bilja u zaštićenim prostorima
2. Test znanja (pismeni) – Reguliranje vegetacijskih čimbenika u zaštićenim prostorima
i specifičnosti zaštite bilja
P
2
V
-
S
-
4
-
-
4
-
-
4
-
1
2
1
-
3
2
-
1
1
2
-
-
2
2
-
2
2
-
2
-
1
6.
6.1.
Uzgoj povrća bez tla
Tehnike uzgoja povrća bez tla (hidroponi): uzgoj na inertnim supstratima i bez
supstrata (uzgoj tehnikom hranjivog filma, aeroponski sustav, sustav plutajućih
kontejnera)
6.2. Upoznavanje s osnovnim principima uzgoja povrća u hidroponima, te uređajima
i opremom u toj tehnologiji, posjet oglednom gospodarstvu koje se bavi
hidroponskim uzgojem povrća i izvješće
7.
Tehnologija uzgoja odabranih povrtnih kultura u zaštićenom prostoru (rajčice,
paprike, patlidžana, krastavaca i salate) - seminari
7.1. Uzgoj rajčice i paprike u zaštićenim prostorima (seminarski rad): Rokovi uzgoja,
izbor sorte, određivanje potrebne količine gnojiva, specifičnosti uzgoja rajčice i
paprikeu zaštićenim prostorima, berba i prinosi, uzgoj rajčice bez tla.
7.2. Uzgoj krastavaca u zaštićenim prostorima (seminarski rad): Rokovi uzgoja,
izbor sorte, određivanje potrebne količine gnojiva, specifičnosti uzgoja
krastavaca u zaštićenim prostorima, berba i prinosi, uzgoj paprike bez tla.
7.3. Uzgoj patlidžana u zaštićenim prostorima (seminarski rad)
7.4. Uzgoj salate u zaštićenim prostorima (seminarski rad): Rokovi sjetve i sadnje,
izbor sorte, određivanje potrebne količine gnojiva, specifičnosti uzgoja salate u
zaštićenim prostorima, berba i prinosi, uzgoj bez tla.
7.5. Uzgoj ostalih povrtnih kultura u zaštićenim prostorima (seminarski rad): Rokovi
sjetve i/ili sadnje, izbor sorte, određivanje potrebne količine gnojiva,
specifičnosti uzgoja u zaštićenim prostorima, berba i prinosi, uzgoj bez tla.
3. Test znanja (pismeni) – Tehnike uzgoja povrća bez tla (hidroponi): uzgoj na inertnim
supstratima i bez supstrata, specifičnosti uzgoja rajčice, paprike, krastavaca i salate u
zaštićenim prostorima
Ukupno nastave (predavanja+vježbe +seminari): 60 sati
3
-
-
-
6
-
-
1
2
-
1
2
-
1
1
-
1
1
-
1
1
1
30
20
10
Nastava se održava u predavaonici.
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja:
Provjera znanja i ocjenjivanje obavlja se kontinuirano tijekom nastave. Studenti mogu polagati ispit po
odslušanim cjelinama, tijekom semestra - u tri dijela koji moraju biti pozitivno ocjenjeni. Postoji
mogućnost ponavljanja samo jednog dijela ispita. Kontinuirano tijekom semestra prati se prisutnost i
aktivnost na nastavi (posebice vježbama), što se na kraju semestra vrednuje ocjenom od 1 do 5.
Konačna ocjena se formira na osnovu ocjena iz testova znanja (udio u konačnoj ocjeni - 55%),
pohađanja (10%), te aktivnosti na nastavi (35%).
Ako ne položi testove znanja tijekom nastave, student polaže ispit koji se sastoji od pismenog, a prema
potrebi i usmenog dijela, uz uvjet da je ispunio sve druge nastavne obveze. Pravo na potpis studenti
stječu redovitim pohađanjem nastave, izradom seminara/zadatka, te obavljenom stručnom praksom.
3. Ispitni rokovi
Ispitni rokovi za studente koji su ostvarili pravo na potpis, a nisu položili premet tijekom nastave, daju se
u redovitim ispitnim rokovima po dva puta (veljača, srpanj i rujan), a izvan redovitih rokova mjesečno
jedanput (osim kolovoza). Ispit je pismeni, prema potrebi slijedi usmena provjera.
4. Ishodi učenja
Nakon uspješno savladanog modula studenti će moći:
- procjeniti pogodnost lokacije za izgradnju zaštićenih prostora
- poznavati materijale za izgradnju zaštićenih prostora i njihova svojstva
- opisati tipove zaštićenih prostora
-
poznavati metode i opremu koja se koristi za reguliranje vegetacijskih čimbenika u zaštićenim
prostorima
opisati tehnike uzgoja povrća bez tla
objasniti specifičnosti uzgoja odabranih povrtnih kultura u zaštićenim prostorima
5. Popis literature
a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita:
1. Lešić Ružica i sur. (2002): Povrćarstvo. Zrinski d. d., Čakovec.
2. Pavlek Paula i sur.(1985): Opće povrćarstvo, Sveučilište u Zagrebu.
b) Dopunska:
1. Hanan, J.J., (1998): Greenhouses: Advanced technology for protected horticulture,
CRC Press, Boca Raton, London, New York, Washington, D.C.
2. Kamp, P., Timmerman, G. J., (2003). Computerised Environmental Control in
Greenhouses. PTC+, Netherlands
3. Stručni članci u časopisima
Križevci, rujan 2012.
Nositelj modula:
Mr. sc. Tomislava Peremin Volf
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: izborni
STTIX
Stručni studij - ST
HMELJARSTVO I BOBIČASTO VOĆE
Nositelj i izvođači modula:
Nastava
Vježbe + seminari
Angažman studenta izvan
aktivne nastave
Ukupni angažman studenta
ECTS bodovi: 4
Semestar V
Dr.sc. Siniša Srečec, profesor visoke škole
Dr.sc. Renata Erhatić, predavač
Sati
ECTS bodovi
30
2
30
2
56
116
4
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
REDOSLIJED
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
TEMATSKA
JEDINICA PREDAVANJA
Povijest hmeljarstva i površine pod hmeljem u
svijetu
Sistematika hmelja
Morfologija hmelja
Fenologija hmelja
Agroekološki uvijeti uzgoja hmelja
Svjetski sortiment hmelja (proizvodne i
morfološke karakteristike slovenskih, američkih,
engleski i čeških kultivara hmelja)
Sadni materijal hmelja (proizvodnja bezvirusnih
sadnica A i B certifikata mikropropagacijom)
Prikaz odgovarajuće opreme za proizvodnju
hmelja
Specifičnosti zaštite hmelja od biljnih bolesti i
štetnika (posebnosti američkog i njemačkog
programa zaštite hmelja)
10.
Kakvoća hmelja – svjetska mjerila tržne
vrijednosti hmelja
11.
Ekološki uvjeti uzgoja, sortiment, pripreme i
provođenje sadnje, njega nasada berba i
skladištenje jagoda
Ekološki uvjeti uzgoja, sortiment, pripreme i
provođenje sadnje, uzgojni oblici, rezidba i
12.
TEMATSKA JEDINICA
VJEŽBI I SEMINARA
SATI NASTAVE
(P=PREDAVANJA,
V=VJEŽBE
S=SEMINARI)
1 (P)
1 (P)
1 (P)
1 (P)
5 (P)
1 (P)
1 (P)
1 (P)
1 (P)
Određivanje vlage šišarica
Određivanje
konduktometrijske
vrijednosti Upoznavanje s
analitičkim metodama
određivanja kakvoće
hmelja
2 (P)
10 (V)
5 (S)
2 (P)
1 (V)
2 (P)
1 (V)
13.
14.
15.
16.
17.
18.
agrotehnika kupina
Ekološki uvjeti uzgoja, sortiment, pripreme i
provođenje sadnje, uzgojni oblici, rezidba i
agrotehnika malina
Ekološki uvjeti uzgoja, sortiment, pripreme i
provođenje sadnje, uzgojni oblici, rezidba i
agrotehnika ogrozda
Ekološki uvjeti uzgoja, sortiment, pripreme i
provođenje sadnje, uzgojni oblici, rezidba i
agrotehnika ribizla
Ekološki uvjeti uzgoja, sortiment, pripreme i
provođenje sadnje, uzgojni oblici, rezidba i
agrotehnika borovnica
Ekološki uvjeti uzgoja, sortiment, pripreme i
provođenje sadnje, uzgojni oblici, rezidba i
agrotehnika brusnica
Terenska nastava (obilazak nasada bobičastog
voća), te izvještaj s terenske nastave
19.
UKUPNO
SATI
NASTAVE
2 (P)
1 (V)
2 (P)
1 (V)
2 (P)
1 (V)
2 (P)
1 (V)
2 (P)
1 (V)
5 (V)
Ekološki uvjeti uzgoja,
sortiment, pripreme i
provođenje sadnje, uzgojni
oblici, rezidba i
agrotehnika (jagoda,
kupina, malina, ogrozd,
ribizl,borovnica, brusnica)
4 (S)
30
Ukupno 60
Test znanja (pismeni) bobičasto voće
30
Modul je koncipiran u dva dijela: hmeljarstvo i bobičasto voće. Zadaća modula je razvijanje osnovne kompetencija
studenata za proizvodnju kvalitetnog hmelja i hmeljnih proizvoda i upoznavanje studenata s ekološkim uvjetima potrebnim
za uzgoj pojedine vrste voća, sortama, tehnikama sadnje suvremenog voćnjaka, uzgojnim oblicima , te agrotehnikom
bobičastog voća
Terenska nastava: OPG Pintarić, Poljana Križevačka, OPG Jakopović, Bojnikovac
3. Način provjere znanja, odnosno način polaganja ispita:
Ispit se polaže usmeno. Ispit se sastoji iz dva dijela, koji obuhvaćaju hmeljarstvo i bobićasto voće. Ukupna ocjena predstavlja
prosijek ocjena ostvarenih na seminarima i usmenom ispitu.
Uvjet za polaganje modula: Redoviti dolazak na nastavu i položene vježbe
4. Ishodi učenja:
Nakon položenog ispita iz modula Hmeljarstvo i bobičasto voće, student na osnovi stečenih znanja treba biti u stanju
procijeniti povoljne i nepovoljne ekonomske momente koji djeluju na ukupni uspjeh proizvodnje hmelja i bobičastog voća, na
osnovi čega donosi odluku o pokretanju proizvodnje, i također treba biti osposobljen da osmisli i razvija proizvodnju hmelja i
bobičastog voća sa zadovoljenjem standarda kvalitete i potreba potrošača.
Osnovne kompetencija studenata koje se razvijaju ovim predmetom su slijedeće:.
1.
Poznavanje proizvodnih i gospodarskih specifičnosti hmeljarske proizvodnje.
2.
Poznavanje zbivanja na svjetskom tržištu hmelja i njihovog utjecaja na domaću proizvodnju hmelja.
3.
Osnovna znanja potrebna kako za organiziranje hmeljarske proizvodnje, tako i za stručni rad u hmeljarstvu.
4.
Poznavanje sorti i agrotehnike bobičastog voće.
5. Popis literature:
a) Obvezna:
1.
Srečec S. (2004.): Hmeljarstvo (sveučilišni udžbenik). Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci
2.
Anon. (1998): EBC - Analytica, EBC Analysis Committee. Hans Carl Getränke Fachverlag
3.
Krpina, Ivo i suradnici (2004): Voćarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb
4.
Volčević B. (2008): Jagodičasto voće, Neron, Bjelovar
b) Dopunska:
1.
Srečec, S., Zechner-Krpan, V., Petravić-Tominac, V., Košir, I.J., Čerenak, A. (2012): Importance of Medical Eff ects of
Xanthohumol, Hop (Humulus lupulus L.) Bioflavonoid in Restructuring of World Hop Industry. Agriculturae Conspectus
Scientificus 77: 61-67.
2.
Srečec, S., Zechner-Krpan, V., Marag, S., Mršić, G., Špoljarić, (2011): Hop pellets type 90: ESEM studies of glandular
trichomes morphological and structural changes during the different phases of hop processing. Acta Alimentaria, 40(2):
282-290 DOI: 10.1556/AAlim.40.2011.2.12.
3.
Srečec, S., Zechner-Krpan, V., Marag, S., Spoljarić, I., Kvaternjak, I., Mršić, G. (2011): Morphogenesis, volume and
number of hop (Humulus lupulus L.) glandular trichomes, and their influence on alpha acids accumulation in fresh bracts
of hop cones. Acta botanica Croatica, 70(1): 1-8. DOI: 10.2478/v10184-010-0006-5.
4.
Srečec S., Zechner-Krpan, V., Petravić-Tominac, V., Mršić, G., Špoljarić, I., Marag, S. (2010): ESEM studies of hop
(Humulus lupulus, L.) peltate and bulbous glandular trichomes structure. Agriculturae Conspectus Scientificus, 75(3):
145-148.
5.
Srečec S., V. Zechner-Krpan, V. Petravić-Tominac, A. Čerenak, Z. Liber, Z. Šatović (2010): Phenotypic and α-acid
Content Diversity of Wild Hop Populations in Croatia. Plant, Soil and Environment, 56(1), 37-42.
6.
Westwood M. N. (1995): TEMPERATE-ZONE POMOLOGY: Physiology and Culture, Timber Press, Portland, Oregon
7.
Gaucher, Nicolas (1997): Pomologie des praktischen Obstbaumzüchters
8.
Stančević, Asen (2005): Jagoda i malina, Nolit, Beograd
9.
Miloš, Tvrtko (1997): Jagoda, Naklada Jurčić, Zagreb
10. Bachmann, Ingeborg (1992): Malina, Globus, Zagreb
11. Dušan, Stanković (1982): Ribizla, Ogrozd, Borovnica, Kupina: osobine sorte i načini gajenja i iskorišćavanja, Nolit,
Beograd
Važni linkovi: www.hopsteiner.com
www.barthhaasgroup.com
http://www.hmelj-giz.si/ihgc/
U Križevcima, rujan 2012.
Nositelj modula:
Prof.dr.sc. Siniša Srečec
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: izborni
STMI77
Stručni studij - ST
Nositelj modula:
POSLOVNI ENGLESKI JEZIK
Nastava
Vježbe + seminari
Opterećenje studenta
izvan aktivne nastave
Ukupno opterećenje studenta
ECTS bodovi: 4
Semestar V
Mr. sc. Renata Husinec, viši predavač
Sati
ECTS bodovi
30
2
30
2
56
116
4
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
Red.
br.
1.
2.
3.
.
.
4.
5
.
6.
7.
Nastavna jedinica
Communication
Telephoning and leaving messages
Tense review
Letters, faxes, emails
Careers
Giving advice
Present simple and continuous
Finding the right job
Employment
Past simple and present perfect
Covering letter for a CV
Expressing preferences about the right job
Import-export
Dealing with customer calls
Countable and uncountable nouns
Covering letter with pro forma invoice
Marketing
Making logical connections
Modals
Developing marketing strategy
Retail
Giving instructions
Future forms with will
Competition
Sati
P
3
V
S
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
3
1
1
1
1
3
1
1
1
1
3
1
1
1
2
1
1
2
8.
9.
10.
11.
12.
Making suggestions
Making comparison
Innovation
Presenting
The passive
Money/Negotiations
1st and 2nd conditional
Market research
Relative pronouns and clauses
Investment
Reported speech
Ethics
3rd conditional
1
1
2
1
1
3
1
2
1
2
1
3
Ukupno
30
1
20
10
Nastava iz kolegija Poslovni engleski jezik izvodi se u obliku predavanja (30), vježbi (20) i
seminara (10). Predavanja obuhvaćaju jezične elemente i oblike vezane uz poslovnu komunikaciju na
stranom jeziku kao što je dogovaranje sastanka, telefonski razgovor, opis poduzeća, priprema
prezentacije, pravila poslovne korespondencije, pravila elektroničke korespondencije i sl. Vježbe i
seminari su usmjereni izradi vlastitih dokumenata prema zadanom predlošku: životopis, zamolba za
posao, upit, odgovor na upit, ponuda, reklamacija i sl. Tu studenti mogu aktivno upotrijebiti naučene
vještine i stečene kompetencije putem analize autentičnih poslovnih dokumenata.
Predavanja i vježbe se izvode u učionici, u kojoj predavač koristi:, računalo, projektor, video
rekorder, audio i video kazete, CD-romove, slike, karte, powerpoint prezentacije i sl.
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Uvjet za polaganje modula je redovito pohađanje predavanja i vježbi, održana jedna powerpoint
prezentacija na zadanu temu te ostvareno pravo potpisa na kraju semestra. Kako bi student ostvario
pravo na potpis, ne smije imati više od 20% izostanaka (Pravilnik o stručnim studijima VGUK), te mora
održati prezentaciju na stručnu temu i sastaviti mapu dokumenata izrađenih tijekom nastave.
Ocjena iz kolegija Poslovni engleski jezik sastoji se od sljedećih elemenata: kolokvij 1, kolokvij
2, kolokvij 3 i kolokvij 4 (60%), pp prezentacija i mapa (20%), te usmeni ispit (20%).
Ispit se polaže pismeno i usmeno. Na kraju svake cjeline student polaže kolokvij, a nakon
položenih kolokvija usmeni dio ispita. Ukupna ocjena je prosječna vrijednost zalaganja na nastavi,
kolokvija, prezentacije i usmenog ispita.
3. Ispitni rokovi
Ispitni rokovi u skladu s kalendarom nastave i u dogovoru s predmetnim nastavnikom.
4. Ishodi učenja
Opće i specifične kompetencije razvijaju se u sklopu četiri osnovne jezične vještine, a temelje
se na ljestvici od šest razina Zajedničog europskog referentnog okvira za jezike (CEFRL) koji je
osmislilo i razvilo Vijeće Europe:
Slušanje – B2
Čitanje – B2
Govor – B1
Pisanje – B1
Nakon položenog ispita studenti će moći:
- razumjeti predavanja i govore te pratiti čak i složenu argumentaciju ako im je tema poznata
- razumjeti veći dio vijesti i programa koji se bave poslovnim okruženjem na standardnom
engleskom
- pokazati i primijeniti osnovno znanje o temama koje su vezane uz poslovno okruženje u kojima
pisac zauzima određena stajališta ili izražava određena mišljenja
- razumjeti i primijeniti vještine učenja potrebne za cjeloživotno učenje
- uključiti se u razgovor o temama koje su im poznate, koje su od osobnog interesa ili se odnose
na šire vođenje i upravljanje nekim poslom
- interpretirati i pisati kraće, jednostavne bilješke i poruke
- znati napisati vrlo jednostavno osobno ili poslovno pismo
- uspješno komunicirati s klijentima, korisnicima i kolegama uz primjenu odgovarajuće
terminologije i gramatičkih pravila koja se usvajaju na vježbama
5. Popis literature
a) Obvezna, potrebna za studij i polaganje ispita:
Jon Naunton (2005): ProFile 2. Intermediate. Oxford University Press
b) Dopunska:
John Eastwood (2003): Oxford Practice Grammar, Oxford University Press
Željko Bujas (1999): Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rječnik, Globus, Zagreb
Jednojezični poslovni rječnici (Longman, OUP)
Špiljak-Ivir (2002): Hrvatsko-engleski poslovni rječnik, Masmedia d.o.o.
U Križevcima, listopad 2012.
Nositelj modula:
mr. sc. Renata Husinec, viši predavač
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: izborni
STMI78
Stručni studij - ST
Nositelj modula:
POSLOVNI JEZIK: NJEMAČKI
Nastava
Vježbe + seminari
Opterećenje studenta izvan
aktivne nastave
Ukupno opterećenje studenta
ECTS bodovi: 4
Semestar V
Mr. sc. Valentina Papić, viši predavač
Sati
ECTS bodovi
30
2
30
2
56
116
4
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
Red.
br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
Nastavna jedinica
I. SEMESTAR
Einführung in den Lehrplan
Vorstellungsgespräch der Studenten
Wie schreibt man einen Geschäftsbrief
Ein Telefongespräch
Wie schreibt man sein CV?
Ein Bewerbungsschreiben
Tagesablauf und Termine
Ein Bestellungsbrief
Eine Anfrage stellen
Auf eine Anfrage antworten
Regel der E-mail Korrespondenz
Einen Termin vereinbaren
Einen Termin absagen
In einem Landwirtschaftsunternehmen
Eine Arbeitswoche planen
Ein Besuchsprogramm erstellen
Sati
P
1
1
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
Ukupno 30
Seminararbeit
www.krone.de – Anfrage schicken
www.krone.de – 3 Maschinen bestellen und sich über Zahlungsmöglichkeiten
erkundigen
www.krone.de – Einen Schaden an der gekauften Maschine anmelden
www.krone.de – Einen Ersatzteil bestellen
Ukupno
2
3
3
2
10
V
2
1
2
1
2
2
2
1
2
1
1
1
1
1
20
Nastava iz kolegija „Njemački jezik izvodi se u obliku predavanja, vježbi i seminara i to 30+20+10.
Predavanja obuhvaćaju jezične elemente i forme vezane uz poslovnu komunikaciju na stranom jeziku
kao što je dogovaranje sastanka, telefonski razgovor, opis poduzeća, priprema prezentacije, pravila
poslovne korespondencije, pravila e-mail korespondencije i sl. Vježbe su fokusirane izradu vlastitih
dokumenata prema zadanom predlošku, pa tako studenti u sklopu vježbi izrađuju životopis, zamolbu za
posao, upit, odgovor na upit, ponudu, reklamaciju i sl. Predavanja i vježbe se izvode u učionici tj. nekoj
od dvorana učilišta.
Od opreme i nastavnih pomagala predavač koristi sljedeće: grafoskop, računalo, projektor, televizor,
video rekorder, audio i video kazete, cd-romove, slike, karte, grafo-folije, powerpoint prezentacije i sl.
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Uvjet za polaganje modula je redovito pohađanje predavanja i vježbi te ostvareno pravo potpisa na kraju
semestra. Kako bi student ostvario pravo na potpis, ne smije imati više od 4 izostanka s predavanja i
vježbi, te mora održati prezentaciju na stručnu temu i sastaviti mapu dokumenata izrađenih tijekom
pohađanja vježbi. Ocjena iz kolegija „Poslovni njemački jezik“ sastoji se od sljedećih elemenata: kolokvij
1, kolokvij 2, prezentacija, mapa, te usmeni ispit, od čega svaki elemenat čini 20% ukupne ocjene.
3. Ispitni rokovi
Ispitni rokovi održavaju se jednom mjesečno ili prema dogovoru, a termini kolokvija u dogovoru sa
studentima nakon svakih 25 sati.
4. Ishodi učenja
Nakon završenog kolegija studenti će znati koristiti osnovne elemente i forme poslovnog njemačkog
jezika, sastaviti osnovne dokumente poslovne korespondencije prema zadanom predlošku, analizirati
autentične poslovne materijale na stranom jeziku, voditi poslovni telefonski razgovor, kontaktirati strano
poduzeće i sl. Očekivana razina znanja prema Europskom kvalifikacijskom okviru: čitanje: B2; slušanje
B2, pisanje B1, govor B1.
5. Popis literature
a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita: Odabrani materijali iz sljedeće literature:
Klett Verlag: Unternehmen Deutsch Grundkurs – Lehrbuch und Übungsbuch
b) Dopunska:
Hueber:
Alltag, Beruf & Co. 1
Dialog Beruf 1
Dialog Beruf 2
Dialog Beruf 3
Deutsch lernen für den Beruf
Klett:
Unternehmen Deutsch - Aufbaukurs
Wirtschaftsdeutsch für Anfänger Grundstufe
Wirtschaftsdeutsch für Anfänger Aufbaustufe
Schubert:
Exportwege 1 neu
Geschäftliche Begegnungen
Langenscheidt: Orientierung im Beruf, Neubearb. 2008
Wirtschaftsdeutsch von A – Z, Neubearbeit. 2008.
U Križevcima, rujan 2012.
Nositelj modula:
Mr. sc. Valentina Papić Bogadi

2012/2013. Modul: izborni STBI27 MELIORACIJE I ODR

letak - Poliklinika Sveta Nedelja

Poštovani, Zahvaljujemo Vam na odabiru studija Zdravstvenog

poslijeoperacijska rehabilitacija nakon artroskopske

Dubravka Petković, učiteljica Koautor: Sandra Vuk, učiteljica

Predmet Tjelesna i zdravstvena kultura

linku - Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru

polikultura za održivi razvoj marikulture na lokalnoj razini

Aktualni natječaji za radna mjesta

File