IZVJEŠTAJ O PROCJENI
STANJA KORUPCIJE
BOSNA I HERCEGOVINA
2
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
Mreža organizacija civilnog društva SELDI je inicijativa koja okuplja organizacije u cilju unapređenja borbe protiv korupcije, razmjene iskustava i dobrih
praksi u Jugoistočnoj Evropi.
Ovaj izvještaj se bazira na rezultatima istraživanja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu i na iskustvu Centra za demokratske studije (CSD)
iz Bugarske, stečenog u praćenju korupcije i borbe protiv korupcije u Jugoistočnoj Evropi. Nalazi prezentirani u ovom izvještaju temelje se na Sistemu za
praćenje korupcije, najsavremenijem alatu za praćenje dinamike korupcije na
državnom nivou. Pored toga, u utvrđivanju nivoa korupcije u Bosni i Hercegovini, ovaj izvještaj se oslanja i na posljednja međunarodna istraživanja i ankete
provedene na ovu temu.
SELDI coalition founding members:
Albanski centar za ekonomska istraživanja (ACER), Albanija
Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Crna Gora
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Bosna i Hercegovina
Centar za liberalno-demokratske studije (CLDS), Srbija
Centar za demokratske studije (CSD), Bugarska
Forum za građanski aktivizam FORCA Požega, Srbija
Kuća Evrope (HoE), Albanija
Institut Alternativa (IA), Crna Gora
Institut za demokratiju ‘Societas Civilis’ Skopje (IDSCS), Makedonija
Instituti Riinvest, Kosovo
Kosovo Pravni institut (KLI), Kosovo
Makedonski centar za međunarodnu saradnju (MCIC), Makedonija
Ohrid Institut za ekonomske strategije i međunarodne odnose, Makedonija
Partnerstvo za socijalni razvoj (PSD), Hrvatska
Regionalna antikorupcijska inicijativa (RAI) Sekretarijat, Bosna i Hercegovina
“Syri i Vizionit”, Kosovo
Turska Fondacija za ekonomske I socijalne studije (TESEV), Turska
ISBN: 978-954-477-201-7
2013, Southeast Europe Leadership for Development and Integrity (SELDI)
Creative Commons License
Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported
Center for the Study of Democracy
5 Alexander Zhendov Str.
1113 Sofia
tel.: (+359 2) 971 3000
fax: (+359 2) 971 2233
[email protected], www.csd.bg
Ova publikacija je urađena uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj ove
publikacije je isključiva odgovornost SELDI iicijative I ni u kom slučaju ne
predstavlja stanovišta Evropske unije.
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
3
SADRŽAJ
Uvod................................................................................................................................ 4
I Korupcija i anti-korupcija u IH:2001,2002,2011,2014....................................... 5
Tradicionalni indikatori...................................................................................... 6
Novi pokazatelji.................................................................................................10
II Antikorupcijske politike i regulatorno okruženje............................................15
III Institucionalna praksa i provođenje zakona.....................................................20
IV Pravosuđe u anti-korupciji..................................................................................24
V Korupcija i ekonomija...........................................................................................29
VI Civilno društvo u borbi protiv korupcije.........................................................36
VII Međunarodna saradnja........................................................................................42
4
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
UVOD
Usprkos reformama koje traju godinama, uključenosti međunarodne zajednice i podršci donatora, široko rasprostranjena korupcija ostaje jedan od
glavnih problema u BiH, dovodeći u pitanje svaku ozbiljniju reformu koja bi
vodila do uspostavljanja funkcionalne i održive države. Korupcija je raširena u
javnom i privatnom sektoru i prisutna je na najvišim nivoima vlasti i politike.
Sprega između političkih elita i sa njima povezanih poslovnih oligarhija, čiji
interesi su iznad interesa javnosti, dovelo je BiH do toga da bude rangirana
među zemljama koje karakteriše stanje „zarobljene države”. Na Indikatoru
percepcije korupcije koju je razvila organizacija Transparency International1,
BiH je rangirana na 72 mjestu od 177 zemalja, zajedno sa Srbijom, Brazilom i
Južnom Afrikom.
Solidni okvir zakonodavstva i institucionalnosti za efikasno suzbijanje korupcije su doneseni u posljednjih nekoliko godina. Međutim, ostaju veliki izazovi
kao što su slabo provođenje zakona i mehanizmi za njihovo sprovođenje, neusaglašeni zakoni između različitih nivoa vlasti, kao i neadekvatni institucionalni kapaciteti te podređenost institucija neformalnim centrima moći. Ono što
najviše uznemiruje, što je također i glavni uzrok dramatičnog nivoa korupcije
u BiH, je potpun nedostatak političke volje za suočavanje sa ovim konkretnim
problemom koji bi doveo do značajnijeg napredka u borbi protiv korupcije.2
http://www.transparency.org/research/cpi/overview
Studija nacionalnog integriteta 2013 http://ti-bih.org/wp-content/uploads/2012/12/NationalIntegrity-System-Assessment-BiH-2013-en.pdf
1
2
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
5
I KORUPCIJA I ANTI-KORUPCIJA U BIH: 2001, 2002, 2011, 2014
Tekući monitoring korupcije i anti-korupcije u Bosni i Hercegovini se zasniva
na regionalnim posmatračkim istraživanjima provedenim tokom 2001., 2011.
i 2014. Ankete koriste metodologiju sistema za praćenje korupcije (CMS)3.
Monitoring otkriva trendove širenja i stavove prema korupciji u BiH, kroz
uspoređivanje podataka iz nekoliko godina (2001, 2002, 2011 i 2014). Analiza
je zasnovana na percepciji javnosti i indivudalnom iskustvu korupcije, i nudi
procjenu javnog značaja koji ima ova pojava i domet u kojem se korupcija
raširila u različitim društvenim sferama.
Figura 1: Osnovni indikatori procjene
korupcije iz Sistema za praćenje korupcije
CMS originalno čine četiri para indikatora, koji mjere stavove, uključenost,
procjene i očekivanja. Oni se zovu klasični indikatori. Centar za Istraživanje
demokratije (CSD) je razvio sličan model indikatora koji prikazuju okruženje
korupcije i anti-korupcije u zemlji kroz praćenje određenog presjeka populacije koja je imala doticaja sa korupcijom. Ove se zovu novim indikatorima.
Oni neće zamjeniti klasične, već će prije svega obogatiti informacije koje su
već obezbjeđene.
Sistem monitoringa korupcije (Corruption Monitoring System CMS) je razvio Centar za
demokratske studije 1998. Svrha CMSa je da mjeri nivo korupcijske viktimizacije u zemlji, te da
identificira percepciju javnosti o korupciji, javno mijenje i očekivanja. CMS je prvi put korišten 2000,
nakon čega je stekao priznanje UN, te se smatra najboljim mehanizmom za monitoring korupcije na
nacionalnom nivou.
3
6
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
Figura 2: Interakcija između
indikatora korupcije
TRADICIONALNI INDIKATORI
1. STAVOVI U VEZI KORUPCIJE
Indikatori stavova prema korupciji mjere dvije dimenzije građanskih vrijednosti:
a) principijelnu prihvatljivost, koja mjeri nivo prihvatljivosti unutar vrijednosnog sistema i toleranciju prema korupciji koja se dešava u različitim oblastima
javnog sektora
b) podložnost korupciji, kojom se procjenjuje sklonost građana i poslovnih
ljudi da pribjegnu koruptivnim praksama prilikom rješavanja ličnih problema.
1.1. OPŠTA PRIHVAĆENOST
Prihvaćenost (Grafika 1) oslikava djelokrug vrijednosnog sistema društva u
okviru kojeg se toleriše korupcija, ili koruptivne prakse. Označava sklonost
građana prema prihvatanju postojanja koruptivnih praksi u njihovom društvu,
i slijedom toga, priznaje određen nivo korupcije unutar njihovog vrijednosnog
sistema.
7
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
Grafika 1&2; Izvor: SELDI/CSD Sistem
monitoringa korupcije, 2014
Opšta prihvaćenost
3
2,5
2
1,5
Opšta prihvaćenost
1
0,5
0
2001
2002
2011
2014
Podložnost korupciji
3,5
3
2,5
2
Podložnost korupciji
1,5
1
0,5
0
2001
2002
2011
2014
1.2. PODLOŽNOST KORUPCIJI
Ovaj index (Grafika 2) mjeri sklonost građana da kompromituju svoje vrijednosti pod pritiskom okolnosti, odnosno, kad se nađu u realnim situacijama
koje zahtijevaju donošenje odluka o tome da li će se poslužiti korupcijom ili
ne, znajući da će ovakva odluka imati trenutne posljedice na njih.
2. UČEŠĆE U KORUPTIVNIM PRAKSAMA
Ovaj index mjeri ispitanikovo lično učešće u različitim oblicima korupcije u
BiH, i ima dvije dimenzije:
a) Pritisak korupcije
b) Učešće u koruptivnim praksama
2.1. PRITISAK KORUPCIJE
Ovaj index (Grafika 3) mjeri učestalost pokušaja javnih službenika da izvrše
direktan ili indirektan pritisak na građane kako bi dobili novac, poklone ili
usluge. Građanima je postavljeno pitanje koliko često im službenici u javnom
sektoru, sa kojima dolaze u doticaj, traže ili očekuju novac, poklone ili usluge.
8
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
Figure 3: Corruption pressure and
involvement in corruption; Source: SELDI/
CSD Corruption Monitoring System, 2014
2.2. UČEŠĆE U KORUPTIVNIM PRAKSAMA
Ovaj index (Grafika 4) odražava samoprocjenu učešća ispitanika u raznim formama koruptivnog ponašanja (mito). Građanima je postavljeno pitanje koliko
često su morali da pruže službeniku novac/poklon/korist da bio on obavio
svoju dužnost.
Figura 4: Učešće u koruptivnim praksama sa ili
bez korupcijkog pritiska; Izvor: SELDI Sistem
monitoring korupcije 2014
3. PROCJENA RAŠIRENOSTI KORUPCIJE
3.1. RAŠIRENOST KORUPCIJE
Ovaj index (Grafika 3) registruje percepciju građana o raširenosti koruptivnih
praksi među javnim službenicima. Tokom mjerenja, građanima je postavljeno
pitanje za njihovo mišljenje o tome koliko je korupcija raširena među javnim
službenicima.
9
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
Grafika 3&4; Izvor: SELDI Sistem
monitoringa korupcije, 2014
Raširenost korupcije
7
6,8
6,6
6,4
Raširenost korupcije
6,2
6
5,8
5,6
2001
2002
2011
2014
Praktična efikasnost korupcije
6,4
6,3
6,2
6,1
6
5,9
5,8
5,7
5,6
5,5
5,4
Praktična efikasnost
korupcije
2001
2002
2011
2014
3.2. PRAKTIČNA EFIKASNOST KORUPCIJE
Ovaj indikator (Grafika 4) pokazuje percepciju građana o obimu u kojem je
korupcija efikasan način rješavanja problema u kontaktu sa administracijom.
Procjenjuje da li se korupcija isplati. Kako bi se izmjerila ova vrijednost, građanima je postavljeno pitanje koliko su spremni da ponude novac, dar ili učine
neku uslugu javnom službeniku, kako bi uspješno riješili neki problem.
4. OČEKIVANJA U VEZI KORUPCIJE
Ovaj indikator (Grafika 5) pokazuje percepciju građana o kapacitetu (potencijalu) njihove zajednice da se nosi sa problemom korupcije.
10
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
Grafika 5; Izvor: SELDI Sistem
monitoringa korupcije, 2014
Očekivanja u vezi korupcije
5,6
5,5
5,4
5,3
5,2
Očekivanja u vezi korupcije
5,1
5
4,9
4,8
4,7
2001
2002
2011
2014
NOVI POKAZATELJI
1. IDENTIFIKACIJA (SVJESNOST) KORUPCIJE
Ovaj indikator pokazuje udio građana koji prepoznaje korupcione prakse kao
takve. Rezultati koji su prikazani u Figuri 5 pokazuju kako je većina populacije
– 86 posto – veoma svjesna šta znači koruptivno ponašanje.
Figura 5. Nivo svjesnosti (identifikacije) o
koruptivnom ponašanju; Izvor: SELDI SItem
monitoring korupcije 2014
2. SKLONOST KORUPCIJI
Ovaj indikator (Figura 6) mjeri sklonost građana da prave kompromise u svom
vrijednosnom sistemu pod pritiskom okolnosti. Dijeli populaciju na tri grupe
prema deklarisanom ponašanju / reakciji na prilike za podmićivanje: podložni
korupciji; nesklone korupciji; i grupu miješanog ponašanja. Indikativno je da je
procenat građana koji nije podložan korupciji porastao tokom posmatranog
perioda (sa 17% na 31%).
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
11
Figura 6: Sklonost korupciji; Izvor: SELDI
Sistem monitoring korupcije 2014
3. TOLERANCIJA KORUPCIONIH PRAKSI (PRIHVAĆENOST)
Ovaj indikator (Figura 7) pokazuje dio populacije koji prihvata korupciju u
zemlji. Ohrabrujuće je da je procent građana koji ne prihvataju korupciju u
porastu tokom godina (od 56% u 2001 do 81% u 2014).
Figura 7: Prihvatljivost korupcije; Izvor: SELDI
Sistem monitoringa korupcije, 2014
12
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
5. PRITISAK KORUPCIJE
Figura 8: Percepcija vjerovatnoće koruptivnog pritiska (%);
Izvor: SELDI Sistem monitoring korupcije 2014
6. UKLJUČENOST U KORUPCIONE TRANSAKCIJE
Ovaj indikator (Grafika 6) pokazuje koliki je udio populacije spreman da prizna da su dali mito javnim službenicima sa kojima su bili u kontaktu. Slično kao
i sa prošlim indikatorom, značajan je procenat ljudi koji su potplaćivali, ili nisu,
javnog službenika sa kojim su bili u kontaktu, u usporedbi sa brojem ljudi koji
nisu imali doticaja sa administracijom (0% do 49%).
Grafika 6; Izvor: SELDI Sistem
monitoringa korupcije, 2014
100%
90%
Nema kontakta sa
administracijom
80%
70%
Ne znam
60%
50%
Podmićuje
40%
30%
Ne daje mito
20%
10%
0%
2001
2002
2011
2014
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
PERCEPCIJA KORUPCIJE
Figura 9a: Percepcija korumpiranosti državnih službenika –
najkorumpiraniji; Izvor: SELDI Sistem monitoring korupcije 2014
Figura 9b: Percepcija korumpiranosti državnih službenika – najmanje
korumpirani; Izvor: SELDI Sistem monitoring korupcije
13
14
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
Figura 9c: Percepcija korumpiranosti državnih službenika – promjena u
percepciji između 2011 I 2014; Izvor: SELDI Sistem monitoring korupcije 2014
PERCEPCIJA IZVODIVOSTI JAČANJA ZAKONSKOG
OKVIRA U BORBI PROTIV KORUPCIJE
Figura 10: Percepcija izvodivosti jačanja zakonskog
okvira u borbi protiv korupcije (%)
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
15
II. ANTIKORUPCIJSKE POLITIKE I REGULATORNO OKRUŽENJE
PROVOĐENJE STRATEGIJE ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE
Značajno se zakasnilo sa provođenjem državne anti-korupcione strategije i
akcionog plana 2009-2014. Entiteti i distrikt Brčko, kao i tri kantona, provode
strategije i akcione planove na svojim nivoima. Amandmani na Zakon o APIK-u
(Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije), regulišu status i ovlasti parlamentarne komisije koja nadgleda rad APIK-a, usvojeni su i stupili su na snagu. APIK je dobio prostorije i obezbijedio minimalan
broj zaposlenih: 13 zaposlenika koji podržavanju aktivnosti Direktora i njegova dva zamjenika. Efikasnost APIK-a zavisi od daljeg zapošljavanja adekvatnih
kadrova, naročito na višim pozicijama, u Odjelu za koordinaciju i Odjelu za
prevenciju. Na nivou entiteta, međuministarski odbori nadgledaju provođenje anti-korupcijskih strategija i planova. Vlada Brčko Distrikta je odlučila da
prenese na gradonačelnikov ured ovlasti za koordinaciju anti-korupcijskih
aktivnosti. Amandmani na Zakon o sukobu interesa na državnom nivou i u
Republici Srpskoj nalaze se u zakonodavnoj proceduri. Oni su napravljeni na
način da prenose odgovornost za bavljenje sukobom interesa i prijavu imovine
na komisije koje će sačinjavati također i članovi parlamenta. Ovi amandmani
ne garantuju neovisnost i efikasnu prevenciju sukoba interesa.
Usvojen je i novi zakon o finansiranju političkih partija. U novom zakonu uglavnom nisu zastupljene preporuke „Grupe zemalja protiv korupcije“, što
neće dovesti do ispravljanja fragmentirane strukture zakonodavstva po pitanju finansiranja političkih partija. Povećan je prag donacija, a pitanje jasnih i
proporcionalnih sankcija nije ni razmatrano.
Bilo je pokušaja da se promijeni Zakon o slobodnom pristupu informacijama,
kako bi se ograničio obim i svrha zakona. Amandmani na Zakon o kaznenoj proceduri kojima bi se poboljšao zakonski okvir za korištenje specijalnih
istražnih mjera u istragama protiv korupcije prošao je proceduru i čeka na
usvajanje. Ne postoje adekvatne zakonske odredbe o zaštiti zviždača u postojećim zakonodavstvima. Bosna i Hercegovina (BiH) je usvojila Strategiju za
borbu protiv korupcije (u daljem tekstu Strategiju) za perid od 2009 do 2014
i Akcioni plan (AP) za implementaciju Strategije u 2009. godini. I nakon četiri
godine od usvajanja ova dva dokumenta, veoma malo se učinilo na implementaciji planiranih aktivnosti. Strategiji samo što nije istekao rok, dok više
od polovine planiranih aktivnosti u AP još uvijek nije provedeno.4 Provođenje
aktivnosti koje su zacrtane AP-om, stoga pokazuje tendenciju spore dinamike.
Aktivnosti planirane u okviru AP su blisko povezane i zavise od akcija APIK-a.
S obzirom da je uspostavljanje APIK-a kasnilo, ovo je opravdano odgodilo
cjelokupnu implementaciju AP-a.
Problemi su bili vidljivi već u prvobitnom setu ciljeva koje su bili planirani za
provođenje početkom 2010. godine – kao što je razvijanje APIK-ovih kapaciteta. Na primjer, do današnjeg dana APIK još uvijek nije popunio kadrovski
svoje kapacitete. Ovo je u startu odgodilo niz planiranih aktivnosti, kao što je
Četvrta kvantificirana analiza implementacije Akcionog plana za provođenje Strategije za borbu
protiv korupcije 2009 – 2014, provedena u septembru 2012. Analiza je dostupna na web stranici
APIKa: (http://www.apik.ba/Documents.aspx?cat=4).
4
16
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
trening i izgradnja kapaciteta neophodnih kako bi se profesionalnom osoblju
omogućilo izvršenje njihovih obaveza u APIK-u.5
Nadalje, aktivnosti unutar oblasti prevencije korupcije su također bile
odgođene. Nedostatak napora usmjerenih prema harmonizaciji rada različitih
institucija, doveo je do nedostatka implementacije određenih mjera, kao što je
pripremanje i usvajanje Programa modernizacije javne administracije, čiji je cilj
jačanje administracije na nivou države i uspostavljanju jačih komunikacijskih
kanala za prijavljivanje korupcije. Ovom sektoru je potrebno jače uključivanje
APIK-a koji bi trebao regulisati i ujediniti standarde koji bi kreirali okruženje za prijavljivanje korupcije unutar svih nadležnih institucija. Do tada, ove
strateške mjere biće razmatrane unilateralno, parcijalno i nesrazmjerno od
strane različitih institucija.6
Zbog nedostatka kapaciteta unutar APIK, mjere za kreiranje pozitivnog okruženja za privredni sektor, koje bi omogućile nesmetano odvijanje
poslovnih aktivnosti na cijeloj državnoj teritoriji, još uvijek nedostaju. Nadalje, mjere vezane za obrazovanje osoblja unutar institucija također nedostaju,
zajedno sa mjerama za obučavanje novinara za istraživačko novinarstvo sa
ciljem boljeg i kvalitetnijeg izvještavanja o korupciji, uključujući i bolje informisanje javnosti o korupciji. Procedure za uspostavljanje javnih registara privatnih i pravnih osoba koje su uključene u korupciju su bile planirane da budu
usvojene u martu 2011. Do septembra 2012. godine APIK nije imao nikakve
informacije o aktivnostima na sprovođenju ove mjere.
Kada su u pitanju dugoročne mjere koju su bile planirane da se provedu do
decembra 2014. godine, gotovo je sigurno da će ovo biti prolongirano, jer
APIK vodi ključnu riječ u njihovom provođenju.
U Izvještaju o aktivnostima APIK-a za 2012. navodi se da je potpuna implementacija AP nerealistična, i da bi pažnju trebalo usmjeriti na pojedinačne
mjere i aktivnosti koje se mogu provesti unutar odgovarajućeg roka. Preduslov
za ovakav reduciran plan bi bilo puno kadrovsko osposobljavanje APIK-a (što
se još nije desilo) što bi dovelo do provođenja zacrtanih projekata i aktivnosti.
„APIK se suočava sa brojnim objektivnim preprekama u implementaciji aktivnosti koje su u njegovoj nadležnosti. Poseban rizik sa kojim se APIK suočava je
nedostatak svijesti o važnosti i ulozi APIK-a, minimalizovanju ili preuveličavanju uloge APIK-a u cjelokupnom sistemu borbe protiv korupcije u BiH”, navodi
se u izvještaju.
BORBA PROTIV KORUPCIJE NA ENTITETSKOM NIVOU
Kada je u pitanju borba protiv korupcije na entitetskom nivou, Narodna skupština Republike Srpske je krajem 2013. usvojila Strategiju borbe protiv korupcije za period od 2013 do 2017. Nakon usvajanja Strategije, biće pripremljen AP za provođenje.
Po prvi put ova Strategija će uvesti obavezu pripremanja planova integriteta
unutar javnog sektora, kao mehanizam koji predstavlja jednu od najnaprednijih
Četvrti monitoring izvještaj o implementaciji Startegije za borbu protiv korupcije, održana
u septemberu 2012 - Čitav izvještaj je dostupan na linku: (http://www.apik.ba/Documents.
aspx?cat=4).
6
Četvrti monitoring izvještaj o implementaciji Startegije za borbu protiv korupcije, održana u
septemberu 2012- Čitav izvještaj je dostupan na linku: (http://www.apik.ba/Documents.aspx?cat=4).
5
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
17
metoda prevencije koji će omogućiti zakonski i etički kvalitet rada vladinih i
inistitucionalnih tijela.
Vlada RS je zadužena da osnuje Komisiju za nadgledanje provođenja Strategije
i AP.Vlada će osnovati i anti-korupcijski tim koji će biti zadužen za operativno
provođenje strateških ciljeva i aktivnosti, kao i za pružanje administrativne i
tehničke pomoći Komisiji. U Federaciji BiH, Opšti okvir FBiH Vlade za borbu
protiv korupcije je usvojen u maju 2012. godine i uključuje period do 2014.
Kao što je navedeno u ovom dokumentu, Vlada FBiH “je odlučila da usvoji
strateški okvir za borbu protiv korupcije koji bi udario temelj sistematskoj i
univerzalnoj akciji protiv ove disfunkcionalne pojave ”.7
Plan uključuje pet komponenti koje upravljaju sljedećim oblastima: normativnim okvirom, aktivnostima koje trebaju provesti institucije uprave, aktivnostima pravosudnih i agencija za provođenje zakona, učešćem građana u
borbi protiv korupcije i nadgledanjem provođenja Plana. U oktobru 2013.
godine, Vlada FBiH je predložila set zakona koji je povezan sa borbom protiv
korupcije i organizovanog kriminala u ovom entitetu. On uključuje sljedeće
zakone: Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, Zakon o borbi protiv
korupcije i organizovanog kriminala, i amandmane na krivični zakon FBiH.
ZAKON O ZAŠTITI LICA KOJA PRIJAVLJUJU KORUPCIJU
(ZVIŽDAČA)
Iako sa velikim kašnjenjem, Zakon o zaštiti zviždača je usvojen u decembru
2013. na državnom nivou. U FBiH, Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju
usvojen je krajem decembra 2013. U RS, Strategija za borbu protiv Korupcije
definiše pitanja zaštite “takozvanih” zviždača, ili lica koja dojavljuju nepravilnosti ili sumnje o korupciji unutar javnih institucija.
Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH reguliše sljedeće: status osobe koja prijavljuje korupciju, proceduru prijavljivanja, obaveze institucija u vezi prijavljene korupcije i procedure za zaštitu osobe koja je
prijavila korupciju. Na ovaj način, sve osobe koje primjete ili prijave korupciju
će biti zaštićene od otpuštanja, prijetnji i ucjena.
Prema Zakonu, APIK će dodijeliti status zviždača osobama koje su prijavile
korupciju u roku od 30 dana od dana kad je izvještaj podnesen. U slučaju da
poslodavac na bilo koji način dovede u opasnost status zviždača (otpuštanjem,
suspenzijom, degradacijom na niže radno mjesto), on može biti novčano kažnjen između 10.000 i 20.000 KM. Kazne u obimu između 1.000 i 10.000 KM su
predviđene za zviždača koji namjerno prijavi lažnu korupciju.
Provođenje zakona će biti u nadležnosti Upravnog inspektorata pri Ministarstvu pravde BiH, dok će APIK imati obavezu da svake godine objavljuje listu
institucija koje su prijavljene zbog korupcije, kakva je šteta nanesena i koje su
sankcije donesene.
General framework of FBiH Government for fight against corruption, available at the following link:
http://www.fbihvlada.gov.ba/pdf/opci_plan.pdf
7
18
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
ZAKON O APIK-U
Amandmani na Zakon o APIK-u8 su usvojeni sredinom 2013, i regulisali su
status i nadležnosti parlamentarne komisije koja nadgleda rad APIK-a. Prema
ovim amandmanima, APIK će podnositi izvještaje o radu u okviru svojih nadležnosti Komisiji koja prati njegov rad.
ZAKON O SUKOBU INTERESA U INSTITUCIJAMA BIH
Amandmani na Zakon o sukobu interesa u institucijama BiH su usvojeni od
strane oba Doma Parlamentarne Skupštine BiH krajem 2013. Ovim amandmanima, nadležnost za sukob interesa je prebačena sa Centralne izborne
komisije na Komisiju za sukob interesa koja je osnovana unutar Parlamenta.
Komisiju sačinjava devet članova od kojih šest dolazi iz oba Doma parlamenta
(po tri iz Predstavničkog doma i Doma naroda), te direktor i dva zamjenika
direktora APIK-a. Članove Komisije imenuju oba Doma parlamenta na prijedlog Zajedničkog odbora. Bar jednu trećinu moraju sačinjavati predstavnici
opozicionih stranaka.
Zakon je naknadno dopunjen u dijelu koji se bavi sankcijama. Prema novim
odredbama, Komisja može kazniti prekršioca obustavljanjem dijela njegovog ličnog dohotka – do 50%, što ne smije trajati duže od 12 mjeseci (osim
u posebnim slučajevima). Komisija također može podnijeti prijedlog za otpuštanje sa dužnosti ili pozvati službenika da odstupi sa dužnosti.
Protiv ovih amandmana je ustao velik broj parlamentaraca, tvrdeći da predloženi sastav Komisije ne obezbjeđuje potreban nivo nezavisnosti, koji bi omogućio efikasnost u njenom radu. Oni smatraju da bi se Komisija mogla naći
na udaru političkih uticaja kroz izborni proces i ustav, čime bi se razmontirao
proces donošenja odluka.9
Amandmani nisu garancija pravedne i efikasne prevencije sukoba interesa, kao
što je primjetila Delegacija EU u BiH u Izvještaju o progresu za 2013, objavljenom u oktobru 2013.10
Delegacija EU u BiH je izrazila svoju zabrinutost u vezi ovog pitanja, naglašavajući da je Zakon od vitalne važnosti za efikasnu borbu protiv korupcije, koja
je jedan od najaktuelnijih izazova pred ovom zemljom. Zbog toga je šira javnost trebala biti uključena u pripremanje amandmana, a ovakvu priliku nije joj
obezbjedila hitna procedura (koja je iskorištena za usvajanje amandmana).11
Usvojeno 15.jula 2013, objavljeno u Službenom listu BiH, br. 58/13 (https://www.parlament.ba/
sadrzaj/zakonodavstvo/usvojeni/default.aspx?id=38243&langTag=bs-BA&pril=b)
9
Saopštenje o nacrtu Zakona o amandmanima na Zakon o sukobu interesa, u kojem se ističe šteta
vitalnom nacionalnom interesu Bošnjaka, podnešen Predsjedniku Doma naroda BiH od strane Kluba
poslanika iz reda Bošnjačkog naroda, juli 2013. https://www.parlament.ba/sadrzaj/plenarne_sjednice/
dom_naroda/default.aspx?wsrid=34&wsid=828&langTag=bs-BA&pril=b
10
Strana 14, Izvještaj o napretku, objavljen 16.oktobra 2013. u Briselu. Kompletan izvještaj dostupan
na linku: http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2013/package/ba_rapport_2013.pdf
11
Izjava Delegacije Evropske Unije u BiH i Specijalnog predstavnika EU u BiH, u vezi amandmana
na Zakon o sukobu interesa u BiH, objavljena 06.novembra 2013 (http://www.delbih.ec.europa.eu/
News.aspx?newsid=5962&lang=BS)
8
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
19
ZAKON O FINANSIRANJU POLITIČKIH PARTIJA
Na kraju 2012. usvojen je novi Zakon o finansiranju političkih partija12. Najznačajnija promjena je u povećanju limita za pojedinačne donacije, koje prilažu
fizičke (pojedinci) ili pravne (kompanije) osobe nekoj od političkih partija. Ukupan broj individualnih donacija ne smije preći 10.000 KM (ranije je ovaj limit
bio postavljen na osam prosječnih plata u BiH, što ukupno iznosi 6.400 KM) u
toku kalendarske godine, dok pravne osobe ne mogu uplaćivati donacije iznad
50.000 KM (u prošlosti je ova granica bila postavljena do 15 prosječnih plaća
u BiH, u ukupnoj vrijednosti do 12.000 KM).
Po prvi put se uvodi i odredba kojom se propisuje da član stranke u toku
jedne kalendarske godine političkoj stranci može doznačiti iznos do 15.000
KM. NVO, naročito TI BiH, su izrazili svoje neslaganje sa predloženim tekstom, navodeći da se otvara mogućnost za manipulacije s obzirom na to da
stranke mogu fiktivno prijavljivati veći broj članova radi osiguravanja većeg
obima dozvoljenih donacija.13 U ranijem periodu, privatne firme koje su preko
javnih nabavki poslovale sa institucijama nisu smjele finansirati političke partije. Međutim, novi zakon omogućava ovakve aktivnosti ako vrijednost ugovora
sa institucijama ne prelazi 10.000 KM.
Novina je također i odredba koja se odnosi na zabranjene donacije. Prema novom zakonu, strankama se dozvoljava korištenje uredskih prostora u
vlasništvu javnih institucija ili davanje na korištenje političkim partijama pod
posebnim uslovima. Ovo se ranije smatralo zabranjenim donacijama. Novčane
kazne koje propisuje Zakon o finansiranju političkih partija se sada kreću
između 500 i 5.000 KM (dok je prijašnjim zakonom bilo određena mogućnost
izricanja kazne do 10,000 KM), ili do trećine iznosa ilegalno dobijene donacije.
Delegacija EU u BiH u svom izvještaju o napretku za 2013. godinu, navodi da
novi zakon ne obezbjeđuje rješenje za nedostatak jasnih i proporcionalnih
sankcija. Naime, kazne izrečene političkim partijama su i do 50 niže od ilegalno dobijenih donacija.
ZAKON O SLOBODNOM PRISTUPU INFORMACIJAMA
Amandmani na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, usvojeni u decembru 2013., povećali su novčane kazne u rangu između 1.000 i 10.000 KM,
koje se izriču odgovornim osobama u javnim institucijama za uskraćivanje
informacija. Amandmanima se također uvodi organ Upravne inspekcije pri
Ministarstvu pravde BiH, kao organ inspekcije nadležan za kontrolu implementacije zakona.
Pokušaji da se promjeni FOIA zakon na državnom nivou čiji je cilj bio da se
ograniči pristup informacijama, našli su se na oštrom udaru kritike civilnog
društva, novinara i šire javnosti tokom 2013. godine. Nakon što je Ministarstvo pravde BiH stavilo na javnu raspravu nacrt ZOSPI amandmana, dobilo je
208 komentara od strane građana, predstavnika civilnog društva i stručnjaka,
koji su svi usmjereni protiv ograničavanja pristupa informacijama (kao što je
najavljeno).14
Full text of the Law available at the following link: http://izbori.ba/Documents/documents/2012/
Finansiranje_politickih_partija_2012_a.pdf
13
Transparency International BiH’s press release, published on November 15, 2012 „Amendments
to eth Law on Financing Political Parties enforce corruption “ (http://ti-bih.org/date/2012/?cat=8)
14
http://www.cin.ba/zastita-licnih-podataka-i-institucija/
12
20
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
ZAKLJUČAK
Generalno, Bosna i Herzegovina je u ranoj fazi u borbi protiv korupcije. Realizaciju anti-korupcijske strategije i AP na državnom nivou treba ubrzati. Ključni zakoni u vezi financiranja političkih stranaka, sukoba interesa i pristupu
informacijama su izmijenjeni na načine koji potkopavaju prethodna dostignuća.
Korupcija je i dalje ostaje široko rasprostranjena, uz vrlo nizak broj istraga i
podignutih optužnica u slučajevima protiv visokih dužnosnika što ima negativan utjecaj na društvo i ekonomiju.15 Najglasniji i aktivniji u borbi protiv
korupcije su organizacije građanskog društva i mali broj nezavisnih medijskih
organizacija. Stoga, preporuka je da se napori usmjere na izgradnju institucionalnih kapaciteta za efikasniju borbu protiv korupcije.
III. INSTITUCIONALNA PRAKSA I
PROVOĐENJE ZAKONA
Veliki broj bh. institucija su direktno uključene i igraju značajnu ulogu u borbi
protiv korupcije, poput APIK-a, pravosudnih vlasti na svim nivoima, Državne
agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i ostalih agencija za provođenje zakona, te
nekoliko ministarstava, Uredu za indirektno oporezivanje itd.Tokom proteklih
godina, napori su bili usmjereni ka poboljšanju postojećih kapaciteta.
APIK je uspostavljen 2009., ali rukovodstvo, direktor i dva zamnjenika, nisu
imenovani do augusta 2011. U junu 2012. godine konačno je odobren bužet
APIK-u, čime je otvorena mogućnost da njihov zvaničan rad otpočne. Prvi
zaposlenici su primljeni u aprilu 2013, a do danas je zaposleno njih 15.16
Agencija još ne radi sa punim kapacitetom jer je sistematizacijom radnih mjesta predviđeno 29 zaposlenika. Zbog zakašnjelog zapošljavanja, provođenje anti-korupcione strategije je također u kašnjenju, jer je većina planiranih mjera
blisko povezana i zavisi od APIK-ovih kapaciteta. Do januara 2014, samo 7
(9,8%) od 81 mjere planirane akcionim planom je implementirano potpuno,
dok je 57 (70.4%) implementirano parcijalno, a 1617 (19.8%) od njih nisu implementirane uopšte.
Osim koordinacije i kontrole provođenja strategije, APIK je odgovoran za
prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u institucijama na
svim nivoima, te ima nadležnost nad sprovođenjem Zakona o sukobu interesa, te analiza pravosnažnih odluka nadležnih organa za procesuiranje sukoba
interesa s ciljem sagledavanja pojava koruptivnog djelovanja, obavještavanje
nadležnih institucija o zatečenom stanju, kao i preduzimanje ostalih neophodnih mjera u skladu sa zakonom. U februaru 2012., APIK-ova web stranica je
zvanično otvorena za javnost, a građanima je pružena mogućnost da preko
nje (on-line) prijavljuju korupciju. Do kraja 2012, APIK je zaprimio 75 prijava
koje su, prema mišljenju prijavitelja, ukazivale na korupciono ponašanje.Većina
podnesaka se odnosi na rad carinskih službenika, zdravstvenih i prosvjetnih
radnika i javne administracije18 i podneseni su nadležnim institucijama na dalje
Izvještaj o napretku, 16. oktobar 2013.
Informacija iz dva intervjua sa gosp. Seadom Liskom, direktorom APIKa, iz aprila i septembra
2013.
http://www.apik.ba/Article.aspx?newsld=340&lang=ba;
17
FČetvrta kvantitativna analiza implementacije akcionog plana za borbu protiv korupcije 2009‘
2014, objavljena u septembru 2012. Analiza je dostupna na web stranici APIKa: (http://apik.ba/
Documents.aspx?cat=4).
18
Izvještaj o radu APIKa za 2012, podnešen Komisiji za monitoring rada APIKa u januaru 2013.
Kompletan izvješzaj dostupan na linku: https://www.parlament.ba/sadrzaj/komisije/ostalo/komisijakorupcija/izvjestaji_o_radu/Default.aspx?id=41734&langTag=bs-BA&pril=b
15
16
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
21
postupanje. Očekuje se da će ovi predmeti pomoći APIK-u da identifikuje
sektore pogodne za korupciju i predloži mjere za sistemsku borbu protiv
korupcije.
Prema analizi TI BiH, u 2012. godini podneseno je ukupno 1058 prijava za
koruptivna i krivična djela protiv službene i druge odgovorne dužnosti, dok je
1464 istraga u toku. Tužilaštva širom zemlje su podigle 223 optužnice za ova
djela, od kojih se samo pet odnosi na državni nivo. 176 presuda je potvrđeno.
Od ovih 40 su oslobađajuće, a 136 osuđujuće presude. 68 presuda je odbačeno. Međutim, ključni element prilikom razmatranja procesuiranja korupcije u
BiH nije broj, već profil slučajeva i njenih učesnika. Javnost još uvijek čeka da
se procesuiraju predmeti u koje su umiješani visoki dužnosnici.19
“Pojedini slučajevi sistemske korupcije u kojima su uključeni dužnosnici su
pod policijskom i tužilačkom istragom, iako je ukupan nivo efikasnih istraga,
procesuiranja i kritika korupcionih predmeta još uvijek niska. Zajednički istražni timovi još uvijek nisu osnovani, kao ni mehanizmi za detekciju i borbu
protiv korupcije. Ne postoje analize korupcionih predmeta. Kapaciteti za istrage ekonomskih, finansijskih i prevara u javnim nabavkama su još uvijek u
povoju. Još uvijek ne postoji efikasna politika za borbu protiv korupcije.”20
Glavne prepreke u borbi protiv korupcije u BiH još uvijek predstavljaju podjela zemlje i činjenica da postoje četiri nezavisna pravosudna sistema i slaba
koordinacija u borbi protiv korupcije na državnom nivou. Također, generalno
nedostaje kontrola ili analiza statistike predmeta; sporo se izvršavaju sudske
odluke, te nedostaje presuiranje slučajeva sistemske korupcije, itd.21 Mito i
korupcija su postale opšta stvar u procedurama javnih nabavki, zapošljavanja,
dodjele grantova, itd. Trošenje javnog novca je neodgovorno i netransparentno, što navode revizori u svojim izvještajima. Revizori godinama daju negativne
ocjene, i ponavljaju preporuke koje se ne sprovode. U isto vrijeme niko se ne
kažnjava zbog ovakvog stanja.
PRESUDE
Tokom protekle dvije godine, procesuiranje zloupotrebe službene dužnosti,
korupcije i organizovanog kriminala dovelo je do nekoliko predmeta visokog profila u koje su uključeni političari, vladini službenici, pripadnici carine i
policije. U maju 2012. godine Dragan Čović, delegat u Državnom parlamentu
je oslobođen optužbe za zloupotrebu položaja u vrijeme dok je bio ministar
finansija u FBiH u 2000.22 Bivši načelnik opštine Brod (RS), Milovan Čerek,
osuđen je u oktobru 2013. na tri godine i osam mjeseci zbog primanja mita.23
U decembru 2013. godine, bivši direktor Državne agencije za istrage i zaštitu
(SIPA), Mirko Lujić, priznao je krivicu za zloupotrebu pozicije i ovlasti i osuđen
je na uvjetnu kaznu od tri mjeseca. Lujić je optužen za zloupotrebu položaja
i ovlaštenja i da je protivpravno, koristeći uvećane naknade na ime smještaja, drugome omogućio pribavljanje imovinske koristi. Nakon presude, od opTTransparency International BiH “Procesuiranje slučajeva korupcije na sudovima i tužilaštvima
u BiH (2011-2012)“ http://ti-bih.org/wp-content/uploads/2013/07/Procesuiranje-korupcije-2013.pdf
20
Kompletan izvještaj dostupan na linku: http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2013/
package/ba_rapport_2013.pdf
21
Transparency International “Procesuiranje slučajeva korupcije na sudovima i tužilaštvima u BiH
(2011-2012)“
22
http://www.cin.ba/covic-osloboden-optuzbe-za-zloupotrebu-polozaja/
23
http://www.6yka.com/novost/45097/milovan-cerek-osuden-na-tri-godine-i-osam-mjeseci-zatvora
19
22
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
tuženog se oduzima imovinska korist pribavljena izvršenjem kriminalnog djela
u iznosu od 9325.90 KM. Lujić se penzionisao godinu dana ranije nakon 40
godina službe.24 Jedan od najvećih slučajeva koji su pokrenuti protiv javnih
službenika je predmet protiv Rame Brkića iz decembra 2013. godine. Ovaj
policijski komesar Unsko-sanskog kantona je optužen i osuđen na 11 godina
zbog trgovine drogom, zloupotrebe položaja i korupcije.25
ISTRAGE I HAPŠENJA
U aprilu 2013. godine, Živko Budimir, predsjednik FBIH, uhapšen je zbog
sumnje da je zloupotrebio službenu poziciju dodjeljujući pomilovanja osuđenim kriminalcima. Kao predsjednik entiteta, Budimir je bio zadužen za pomilovanja osuđenika u okviru svoje nadležnosti, ali je optužen da je primao mito
za pomilovanja.26 Prema Tužilaštvu BiH, Budimir je potpisivao pomilovanja na
osnovu intervencija političara i kriminalaca u zamjenu za političke usluge i
novac. Pored njega, policija je istraživala njegovog savjetnika Petra Barišića,
ministra pravde FBiH, Zorana Mikulića, predsjednika komisije za pomilovanje,
Hidajeta Halilovića i Željka Asića, delegate Predstavničkog Doma Parlamenta
FBiH. Sud BiH, proglasio se nenadležnim i ustupio je predmet nižem sudu. U
rješenju, sudsko vijeće je zaključilo da navedenim djelima nisu nastupile štetne
posljedice po državu BiH, njenu međunarodnu reputaciju i pravni okvir.27 U
isto vrijeme, Općinski sud u Sarajevu je vodio postupak protiv Budimira zbog
nedozvoljenog posjedovanja vatrenog oružja koje je pronađeno u njegovom
uredu tokom hapšenja. Dok se sve ovo odvijalo Budimir je obnašao svoje
dužnosti kao predsjednik FBiH. Ministar pravde FBiH Zoran Mikulić je bio
pod istragom nakon policijske akcije Lutka i bio je osumnjičen za ometanje
rada pravosuđa i zloupotrebu službenog položaja ili ovlasti. Naime, u oktobru
2013, SIPA je ispitivala Mikulića zbog nedozvoljenog izmještanja zaštićenog
svjedoka u jednom od najozbiljnijih predmeta organizovanog kriminala.
Iz dokumenta dobijenog iz radne grupe FBiH vlade, vidi se da je u septembru
2013. godine, Premijer FBiH Nermin Nikšić, podnio krivičnu prijavu protiv
zamjenika premijera i ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerke
Ivankovića Lijanovića. Lijanović je osumnjičen za korupciju prilikom dodijele
poljoprivrednih poticaja.28 Prije nego što je Premijer poduzeo ovu akciju, CIN
je objavio kako je Lijanović davao poljoprivredne poticaje stranačkim kolegama pa čak i rođacima.
http://www.klix.ba/vijesti/bih/mirko-lujic-ostetio-budzet-za-vise-od-9-000-km/131014098
http://www.cin.ba/komesaru-policije-11-godina-zatvora/
26
http://www.cin.ba/predsjednik-fbih-optuzen-za-nezakonita-pomilovanja/
27
http://www.cin.ba/sud-bih-proglasio-se-nenadleznim-za-slucaj-budimir/
28
SIPA interrogated the Minister of justice of FBIH Mr. Zoran Mikulic as a suspect http://www.sipa.
gov.ba/bs/cl-saopstenja.php?full=10577
24
25
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
23
Okvir 1 – „Milioni za nepostojeći biznis“
Od 21 miliona maraka podijeljenog za poticaj poljoprivrednim gazdinstvima u Federaciji BiH, najmanje 2,7 miliona dodijeljeno je za stare objekte,
nepostojeći posao ili stranačkim kolegama i rodbini resornog ministra
Jerka Ivankovića Lijanovića. Neki od njih su ranije bili angažovani na prikupljanju glasova za Stranku. Nakon javnog poziva u 2012. godini pristiglo je
1.135 zahtjeva. Pristigle zahtjeve je preuzimala Komisija za ruralni razvoj
koju je ministar Jerko Ivanković Lijanović sastavio od svojih savjetnika i
stranačkih kolega angažovanih u Ministarstvu. Poticaje je dobilo 220 pojedinaca i firmi, dok 677 zahtjeva nije ni otvoreno.
Izvor: CIN, Sarajevo, cijeli članak je dostupan na: http://www.cin.ba/milioni-za-nepostojeci-biznis/
Tokom 2013, SIPA sprovodi policijsku akciju Meso sumnjajući da je pranjem
novca i utajom poreza oštećen državni budžet za nekoliko miliona KM. Među
ostalim, SIPA je istraživala i privremeno oduzela poslovnu dokumentaciju iz
kompanija povezanih sa Lijanovići doo, koja je u vlasništvu ministra Lijanovića.29
Istraga je obuhvatila i ministra trgovine FBiH Milorada Bahilja30, a zasnivala se
na poticajima koje je ministar Lijanović dodjeljivao poljoprivrednicima. Istraga je naišla na velike prepreke: Ministarstvo je mjesecima odgađalo predaju
spiska dodijeljenih poticaja Upravi za indirektno oporezivanje. Konačno, ministar Lijanović je podnio na uvid traženi dokument krajem novembra 2013. 31
FBiH policija je istraživala Lijanovića u vezi kupovine glasova za svoje političke
stranke i dodjelu poticaja. Slučaj je predat tužilaštvu, ali optužnica nikada nije
potvrđena.
Okvir 2 – „Država oštećena za najmanje 11 miliona maraka “
U budžet Bosne i Hercegovine (BiH) nije uplaćeno najmanje 11 miliona
maraka za porez na trgovinu mesom i mesnim prerađevinama preko firme
„Lijanović“ d.o.o Široki Brijeg i drugih firmi. O tome su izvještavali Tužilaštvo BiH, koje je pokrenulo akciju u kojoj su danas uhapšena četvorica braće:
Jerko, Mladen, Slavo i Jozo Ivanković-Lijanović, njihov otac Stipo-Lijan Ivanković te još devet osoba među kojima je i ministar trgovine FBiH Milorad
Bahilj. Inspektori su firmu “Lijanović” d.o.o. povezali sa sljedećim firmama
iz Širokog Brijega: “Farmer mesna industrija” d.o.o., “Farmko” d.o.o., “ZD.I.
Produkt”, te “Laktat” d.o.o. Posušje i “Mi-Mo” d.o.o. Mostar. Povezanost
svih privrednih subjekata pokazuje se kroz zaključivanje ugovora o iznajmljivanju objekata klaonice sa opremom za proizvodnju, pogona za preradu
mesa i mesnih prerađevina sa kompletnom opremom i ugovora o licenci,
koji preduzeće “Lijanovići” zaključuje sa spomenutim preduzećima.
Izvor: CIN, Sarajevo, cijeli članak je dostupan na: http://www.cin.ba/drzava-ostecena-za-najmanje-11-miliona-maraka/
http://www.cin.ba/pranje-novca-u-mesnoj-industriji/
http://www.cin.ba/ministar-bahilj-osumnjicen-za-utaju-poreza/
31
http://www.dnevno.ba/vijesti/bih/94791-lijanovic-popustio-i-drzavi-predao-trazene-dokumente-opoticajima.html
29
30
24
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
U martu 2013. godine 11 službenika Uprave za indirektno oporezivanje BiH
uhapšeni su pod sumnjom da su zloupotrebili službeni položaj i ovlasti, te za
nesavjestan rad u službi. U periodu od 2009. do 2011. godine, oni su bili uključeni u mrežu krijumčarenja kafe, koja je oštetila državni budžet za više od
8,9 miliona KM.32 Još pet radnika Uprave za indirektno oporezivanje - carinika - uhapšeni su u septembru 2013. godine pod sumnjom da su zloupotrebili
službeni položaj kako bi omogućili ilegalan uvoz tekstila. Dokazi prikupljeni
tijekom ove akcije ukazuju na višemilionske prijevare u neplaćenim carinskim
dažbinama.33
VEZE IZMEĐU DUŽNOSNIKA I KRIMINALACA
Primjeri korupcije i zloupotrebe položaja od strane policijskih službenika, SIPA-e, Uprave za indirektno oporezivanje i najviših državnih zvaničnika pokazuju da je pred Bosnom i Hercegovinom dug put do efikasne borbe protiv
korupcije. Ovi primjeri pokazuju jaku spregu između organiziranih kriminalnih
grupa i službenika u policijskim i sigurnosnim agencijama koji mogu predstavljati faktor obstrukcije u ovom procesu. Obavještajno-sigurnosna agencija BiH,
u svom izvještaju o sigurnosti za 2012. godinu, navodi da veliki broj državnih
službenika odaje povjerljive informacije za novac kriminalnim grupama. Prema ovom izvoru, službenici odaju informacije o policijskim akcijama i inspekcijskim kontrolama, upozoravajući kriminalne grupe na predstojeće akcije
sigurnosnih struktura. “Koruptivne aktivnosti nisu samo puki pokušaj da se
osigura neka nepripadajuća pogodnost, već gotovo uvijek završavaju uspjehom
po inicijatora korupcije i sa odgovarajućom kompenzacijom za onog koji je
određenu pogodnost inicijatoru nezakonito osigurao”, navodi se u informaciji. Ove podatke je obradilo Ministarstvo sigurnosti BiH na osnovu izvještaja
sedam najviših sigurnosnih službi na državnom i entitetskim nivoima, uključujući i Upravu za indirektno oporezivanje.34
Iako smo svjedoci policijskih i tužilačkih istraga koruptivnih djela, sve je to
daleko od potrebnog nivoa. Primjeri korupcije u samom vrhu Vlade FBiH i
unutar institucija koje se trebaju boriti protiv takvih pojava, pokazuju da Bosna
i Hercegovina još uvijek mora poduzeti ozbiljne korake kako bi se uhvatila u
koštac sa ovim problemom. Potrebno je izgraditi kapacitete APIK-a i drugih
nezavisnih institucija koje bi mogle doprinijeti u ovom procesu, ali i raditi na
izgradnji integriteta javnih službenika i dužnosnika na svim nivoima.
IV. PRAVOSUĐE U ANTI-KORUPCIJI
IZVRŠENJE ANTIKORUPCIJSKIH ZAKONA OD STRANE
POSEBNIH ILI OPŠTIH SUDOVA
Složena struktura sudskog sistema u zemlji i podjela nadležnosti između
države i entiteta, te povećani politički utjecaj na pravosuđe i dugotrajni procesi, posebno u slučajevima korupcije, stvaraju sliku neefikasne borbe protiv
korupcije. Sud BiH ima nadležnost da sudi najsloženije krivične, upravne i
građanske predmete, ali i ovlasti da preispita odluke prvostepenih i drugo-
http://www.sipa.gov.ba/bs/cl-saopstenja.php?full=9712
Al Jazeera Balkans – Carinici uhapšeni zbog višemilionse štete http://balkans.aljazeera.net/vijesti/
uhapseni-carinici-zbog-visemilionske-stete
34
Entire document is available at: http://www.cin.ba/wp-content/uploads/2013/08/informacija_
sigurnost.pdf
32
33
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
25
stepenih sudova po osnovu pravnih lijekova, pod uvjetima i u okviru postupka propisanog Zakonom. Drugim riječima, ima apelacionu nadležnost.35
Prema izvještaju TI BiH o Monitoringu procesuiranja korupcije pred sudovima
i tužilaštvima u BiH 2012. i 2013 godine36, evidentno je da je procesuiranje
slučajeva korupcije u padu. U 2013, Sud BiH je izrekao samo 3 presude, što
je 5 puta manje nego u 2012 (16). U isto vrijeme, samo jedna presuda je bila
osuđujuća.
Grafika 13, Usporeni prikaz o broju svih presuda i osuđujućih presuda za
korupcijska krivična djela pred Sudom BiH za period 2009-2013.
Na entitetskom nivou, pet okružnih (RS), deset kantonalnih (FBiH) sudova
i Osnovni sud Brčko Distrikta, imaju nadležnost nad slučajevima korupcije.
Prema izvještaju TI BiH, ukupan broj presuda u slučajevima korupcije bio je
144, što je pad od gotovo pedeset posto u odnosu na 2012 (230). Sudove iz
cijele zemlje karakteriše opadajući trend po pitanju procesuiranja predmeta
korupcije obrade, što je vidljivo u svim fazama istražnog procesa. Dojam je da
je složen odnos između pravosudnih institucija, politička elita i drugih aktera,
dodatno pogoršava nezavisnost sudstva.
Prema dostupnim podacima, sudovi su presudili u samo 147 predmeta korupcije, što je najniži rezultat u broju presuda u odnosu na prethodne godine.
Od tog broja, 103 presuda se odnosi na krivična djela protiv zloupotrebe
službenog položaja.
http://www.sudbih.gov.ba/?opcija=sadrzaj&kat=3&id=3&jezik=e
http://ti-bih.org/wp-content/uploads/2014/08/Monitoring-procesuiranje-korupcije-2012-2013Kljucni-nalazi.pdf
35
36
26
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
Tabela 1, Prikaz statističkih podataka o strukturi donesenih sudskih odluka prema
vrsti koruptivnih i krivičnih djela protiv službene i druge odgovorne dužnosti
(iskazano po predmetima) za period 2013. godina (Izvor:TI BiH Monitoring izvještaj)
Krivično djelo
Obustava
Postupka
Osuđujuće
presude
Odbijajuće
Oslobađajuće
UKUPNO
Primanje dara i drugih oblika koristi (čl.217. KZ BiH, čl. 380. KZ FBiH,
čl. 374. KZ BD); Primanje mita (čl. 351. KZ RS)
n/p
4
n/p
2
6
Davanje dara i drugih oblika koristi (čl. 218. KZ BiH, čl. 381. KZ FBiH,
čl. 375. KZ BD); Davanje mita (čl. 352. KZ RS)
n/p
5
n/p
n/p
5
Protuzakonito posredovanje (čl. 219. KZ BiH, čl. 382. KZ FBiH, čl. 376.
KZ BD); Protivzakonito posredovanje (čl. 353. KZ RS)
n/p
1
n/p
n/p
1
Zloupotreba položaja ili ovlaštenja/ovlasti (čl. 220. KZ BiH, čl. 383. KZ
FBiH, čl. 377. KZ BD); Zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja
(čl. 347. KZ RS)
n/p
45
7
18
70
Pronevjera u službi (čl. 221. KZ BiH, čl. 384. KZ FBiH, čl. 378. KZ BD);
Pronevjera (čl. 348. KZ RS)
n/p
31
n/p
2
33
Pr(ij)evara u službi (čl. 222 KZ BiH, čl. 385. KZ FBiH, čl. 379. KZ BD);
Prevara u službi (čl. 349. KZ RS)
n/p
1
n/p
1
2
Posluga u službi (čl. 223. KZ BiH, čl. 386. KZ FBiH, čl. 380. KZ BD);
Posluga (čl. 350. KZ RS)
n/p
3
n/p
n/p
3
Nesavjestan rad u službi (čl. 224. KZ BiH, čl. 387. KZ FBiH, čl. 381. KZ
BD, čl. 354. KZ RS)
n/p
3
2
7
12
Odavanje službene tajne (čl. 225. KZ BIH, čl. 388. KZ FBiH, čl. 382. KZ
BD, čl. 355. KZ RS
n/p
n/p
n/p
n/p
0
Krivotvorenje službene isprave (čl. 226. KZ BiH, čl. 389. KZ FBiH, čl.
383. KZ BD)
n/p
9
n/p
5
14
Protuzakonita naplata i isplata (čl. 227. KZ BiH, čl. 390. KZ FBiH, čl.
384. KZ BD, čl. 356. KZ RS)
n/p
n/p
n/p
n/p
0
Protuzakonito oslobođenje osobe lišene slobode (čl. 228. KZ BiH, čl.
391. KZ FBiH, čl. 385. KZ. BD); Protivzakonito oslobođenje lica lišenog
slobode (čl. 357. KZ RS)
n/p
n/p
n/p
n/p
0
Protivzakonito prisvajanje stvari pri pretresanju ili izvršenju (čl. 229.
KZ BiH, čl. 392. KZ FBiH, čl. 386. KZ BD); Protivzakonito prisvajanje
stvari prilikom vršenja pretresanja ili sprovodenja izvršenja (čl. 360.
KZ RS)
n/p
n/p
n/p
n/p
0
Iznuđivanje iskaza (čl. 358. KZ RS)
n/p
n/p
n/p
n/p
0
Povreda ljudskog dostojanstva zloupotrebom službenog položaja ili
ovlašcenja (čl. 359. KZ RS)
n/p
n/p
n/p
1
1
0
102
9
36
147
UKUPNO:
U cilju prevazilaženja nekih od detektovanih problema, Vlada FBiH je u oktobru 2013. godine predložila Zakon o borbi protiv korupcije i organiziranog
kriminala u Federaciji BiH37. Zakon predlaže formiranje Posebnog odjela za
korupciju i organizirani kriminal pri Vrhovnom sudu Federacije BiH - slično
USKOK-u u Hrvatskoj. Očekuje se da bi usvajanje ovog zakona, uz obezbjeđenje institucionalnih kapaciteta, doprinijelo efikasnijem suzbijanju svih oblika
korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala. Također bi doprinijeo
usklađivanju pravosudnog sistema u FBiH. Prema podacima Visokog sudskog
i tužilačkog vijeća (VSTV), trenutno 1.296 sudija i tužilaca obnaša funkcije u
BiH. Njihova dužnost je da osiguraju očuvanje nezavisnog, nepristrasnog i profesionalnog pravosuđa u BiH. U 2005. godini, VSTV je usvojio Etički Kodeks,
Prijedlog Zakona o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala u FBiH. http://www.pksa.com.
ba/poslovni_ambijent/2013/Zakon%20o%20suzbijanju%20korupcije%20oktobar_2013.pdf
37
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
27
odnosno etičke smjernice za ponašanje sudija i tužilaca u sljedećim oblastima:
nezavisnost, nepristranost, jednakost, stručnost i odgovornost prema poslu,
integritet i dolično ponašanje.
GDJE JE TUŽILAŠTVO DIO PRAVOSUĐA
Poseban odjel za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju pri Sudu
BiH osnovan je 2003. godine. Ima nadležnost da goni najteža krivična djela, kao
što su izbjegavanje plaćanja poreza, krijumčarenje, carinske prijevare i pranje
novca, kao i krivičnih djela koja se odnose na korupciju visokih zvaničnika
u BiH i odgovornih osoba na najvišim funkcijama u privrednim društvima i
drugim pravnim osobama38. U 2012, ovaj Odjel je pokrenuo 65 istraga protiv
391 osoba, i podnio 47 optužnica protiv 188 osoba. U toku godine, njihove
aktivnosti su rezultirale sa 54 presude protiv 162 osobe. U isto vrijeme, Sud
je izrekao zatvorske kazne u ukupnom trajanju od 194 godina, 89 mjeseci i 59
dana, te novčane kazne u iznosu od 1,4 miliona KM, a oduzeta je imovinska
korist u vrijednosti od 1,2 miliona KM.39 Međutim, nijedna od ovih 47 optužnica nije bila korupcijski orijentisana ili uključivala krivična djela koja se na nju
odnose. U odnosu na prethodnu godinu, bilo je 37 optužnica, od kojih su se
dvije odnosile na korupciju - za primanje dara i drugih oblika koristi.40 U RS-u,
Specijalno tužilaštvo za borbu protiv organiziranog i teškog privrednog kriminala osnovana je kao posebno odjeljenje pri Tužilaštvu. Ono ima nadležnost,
između ostalog, da se bavi krivičnim djelima korupcije i zloupotrebom službenog položaja. Od svog osnivanja 2006. godine, Specijalno tužilaštvo je zaprimilo
1.449 krivičnih prijava od različitih agencija za provođenje zakona i građana.
Do sada je riješilo 1.350 prijava i nastavlja da radi na preostalih 99. Tužioci su
podnijeli 89 optužnica protiv 214 osoba. Od tog broja, 26 optužnica su za teške
oblike privrednog kriminala, među kojima su i djela za zloupotrebu položaja.41
U ovom periodu, 157 ljudi je osuđeno na zatvorske kazne u ukupnom trajanju
od 438 godina i devet mjeseci, dok su izrečene novčane kazne u iznosu od
106.000 KM. Optužnice Specijalnog tužilaštva dovele su do presuda u kojima
sud oduzeo nezakonito stečenu imovinu u vrijednosti od 1,5 miliona KM.42
Tužilaštvo u FBiH je podijeljena na deset kantonalnih tužilaštava dok se entitetsko tužilaštvo uglavnom bavi apelacionim postupkom (u drugom stepenu).
U 2012, Tužilaštva Federacije BiH istraživalo je 24 slučaja privrednog kriminala.43 Kada je u pitanju procesuiranje mita i krivičnih djela zloupotrebe položaja,
deset kantonalnih tužilaštava je u 2012 zaprimilo 1.378 krivičnih prijava. Na
osnovu njih se vodi 402 istraga, a podneseno je 116 optužnica. Od ovih brojki,
29 prijave su se odnosile na krivična djela davanja ili uzimanja poklona i drugih
beneficija. Osam istraga je u toku, a podignuto je pet optužnica.44 Osim toga,
http://www.tuzilastvobih.gov.ba/?opcija=sadrzaj&kat=2&id=5&jezik=e
Informacija o radu Tužilaštva BiH za 2012; odjeljak 2.2. – Specijalno odjeljenje za organizovani
kriminal, privredni kriminal i korupciju http://www.tuzilastvobih.gov.ba/files/docs/izvjestaji/
INFORMACIJA_2012-bos_finalna_lektorisana_verzija_02.04.2013.pdf
40
Informacija o radu Tužilaštva BiH za 2012, str. 27
41
Izvještaj o radu Ureda specijalnog tužilaštva za borbu protiv organizovanog kriminala i najtežih
oblika privrednog kriminala u RS, za period 2.10.2006 – 31.12.2012. Kompletan izvještaj dostupan
na linku:
http://www.tuzilastvobih.gov.ba/files/docs/Informacija_o_radu_13_04_2012-_bosanska_verzija.doc.pdf
42
Ibid.
43
Izvještaj o radu Tužilaštva FbiH za 2012. Kompletan izvještaj dostupan na linku:
http://ft-fbih.pravosudje.ba/vstv/faces/vijesti.jsp?id=44161
44
Kolektivni izvještaj o radu tužilaštava u FBiH, koji sumira rad deset kantonalnih tužilaštava.
Kompletan izvještaj dostupan na linku: http://ft-fbih.pravosudje.ba/vstv/faces/vijesti.jsp?id=44161
38
39
28
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
FBiH tužilaštvo ima nadležnost da provodi istrage i krivično goni počinioce
krivičnih djela kao što su terorizam, međukantonalni kriminal, trgovinu drogom i organizirani kriminal. Međutim, rad na ovim vrstama krivičnih djela se
suočava sa ozbiljnim izazovima iz mnogo razloga: složenost krivičnog gonjenja
korupcije i organiziranog kriminala; nedostatak kapaciteta; nedostatak konkretnih pravnih instrumenata za koje se dokazano zna da su efikasni u borbi
protiv korupcije i organizovanog kriminala; prenošenje dijela nadležnosti na
državni nivo (posebno za djela terorizma) itd. Iz tih razloga, predloženi Zakon
o borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala u FBiH nalaže uspostavljanju Odvjetnika FBiH za organizovani kriminal i korupciju - poseban odjel
ureda FBiH tužilaštva za korupciju, organizirani kriminal i međukantonalni
kriminal. Svrha ovog zakona je da otkloni nedostatke u krivičnom gonjenju i
stvori kapacitete unutar ureda FBiH tužioca, kao što su dovoljan broj tužilaca,
stručnost, kao i instrumente potrebne za efikasno otkrivanje i procesuiranje
svih vrsta organiziranog kriminala i drugih teških krivičnih djela.45 Da bi bili
efikasniji u borbi protiv privrednog kriminala, Tužilaštvo Brčko Distrikta uspostavilo je Odjel za privredni, finansijski i organizovani kriminal u čijoj je nadležnosti procesuiranje krivičnih djela protiv privrede, poslovanja i sigurnosti
platnog prometa, izbjegavanje plaćanja poreza, mita i zloupotrebu službenog
položaja ili ovlasti. Odjel ima dva tužioca koji isključivo rade na tim krivičnim
djelima.46 Tokom 2012, Odjel je radio na 39 prijava protiv 68 osoba, a riješio
je 30 prijava protiv 48 osoba. Tokom 2013, Odjel je radio na 82 slučaja, od
čega je 36 riješeno, a podnesena je 21 optužnica protiv 25 osoba.47 Odjel je
također radio na povećanju svojih istražnih kapaciteta na osnovu revizorskog
izvještaja. U proteklih nekoliko godina, tužioci su analizirali, istraživali i odlučili
da se zaustave istrage u 103 predmeta. Samo dva revizorska izvještaja dovela
su do podnošenja optužnice protiv dvije osobe.
Borbu protiv korupcije ponekad otežava činjenica da oni koji bi trebalo da je
iskorijene, su već na neki način iskompromitovani zbog nekog nepoštovanja
procedura. Osim politike i bezbjedonosnog aparata, primjeri takvih slučajeva
su evidentni u pravosuđu.
Vjerojatno je najveći skandal u pravosuđu bilo otkrivanje veza između glavnog državnog tužioca Milorada Barašina i jednog trgovca oružjem. Barašin je
priznao krivicu pred Disciplinskom komisijom u 2011. U 2012. godini Barašin
je prihvatio Sporazum o utvrđivanju disciplinske odgovornosti, koji je podrazumijevao njegovo povlačenje sa pozicije glavnog tužioca i odlazak za tužioca
pri Posebnom odjelu za ratne zločine Državnog tužilaštva. Njegova plaća je
smanjena za 10 posto u periodu od tri mjeseca.48
ZAKLJUČCI / PREPORUKE
TI BiH u svojim izvještajima stalno poziva na procesuiranje slučajeva koji uključuju visoke dužnosnike. Javnost već predugo čeka na procesuiranje slučajeva
sistemske korupcije.
Imajući u vidu sve što je navedeno u ovom poglavlju, pravosuđe u BiH treba da:
Ibid.
Izvještaj o radu Tužilaštva Brčko distrikta za 2012, odjeljak IV – privredni kriminal. Kompletan izvještaj dostupan na linku: http://pravosudje.ba/vstv/faces/kategorije.jsp?ins=117&modul=8859&kat=8902
47
Ibid
48
Izjava za štampu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća o dogovoru disciplinskog tužioca i gosp. Milorada Barašina. Dostupan na linku: http://www.hjpc.ba/pr/preleases/1/?cid=5418,2,1
45
46
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
29
• Ojača kapacitete sudova i tužilaštava specijaliziranih za procesuiranje korupcije49
• Poveća broj korupcionih predmeta koji se bave visokim zvaničnicima i
sistemskom korupcijom
• Izgradi efikasne procedure krivičnog prava za borbu protiv korupcije
• Radi na harmonizaciji pravosuđa ili barem na koordinacije među postojećim institucijama
• Izgradi okruženje u kojem je Vlada ugradila mehanizme za sprečavanje korupcije u zakonska i druga akta.
V. KORUPCIJA I EKONOMIJA
UTJECAJ INSTITUCIONALNE KORUPCIJE NA POSLOVNO
OKRUŽENJE I EKONOMSKI RAZVOJ
Sistemska korupcija je veoma raširena u BiH. Korupcija se toliko infiltrirala u
sve aspekte društva da je gotovo nemoguće provesti bilo koju aktivnost bez
podmićivanja službenika ili urgiranja. Strane investicije su gotovo nepostojeće, poslovne mogućnosti su vrlo ograničene, a perspektive su minimalne. Na
primjer, postao je običaj da se doktori nagrađuju za usluge koje pružaju, nastavnici časte za svoj rad, a službenicima administracije koji izdaju dokumente
ostavlja na kafu. Prema nedavno provedenim anketama, oko 17% biznismena
u BiH smatra da je davanje poklona javnim službenicima uobičajena praksa.50
Osim ovih “običaja”, strane investitore zainteresirane za ulaganja u BiH obeshrabruju i komplicirane procedure i propisi, te glomazna administracija.
Svjetska banka je rangirala BiH na 131. mjestu od ukupno 189 zemalja u svom
Doing Business izvještaju.51 Lakoća poslovanja mjeri se po određenim oblastima: registracija firme, dobijanje građevinskih dozvola, priključenja na strujnu
mrežu, upis vlasništva, dobivanje kredita, zaštitu ulagača, plaćanje poreza, prekograničnu trgovinu, naplatu dugovanja i rješavanje stečaja. „Kada vlasti omoguće lako otvaranje firme, više poduzetnika započinje biznis u formalnom sektoru, otvara više radnih mjesta i ostvaruje veće prihode za budžet“.52 Prema
izvještaju, za otvaranje firme u BiH potrebno je 11 procedura i može trajati
do 37 dana, što je dovelo BiH na 174 mjesto od 189 privreda.
Globalna ekonomska kriza je negativno uticala na većinu svjetskih ekonomija
koje su poduzele hitne mjere kako bi izbjegle njene posljedice. U isto vrijeme,
podaci Svjetske banke pokazuju, da BiH u posljednjih pet godina nije napravila
značajne korake da reformiše ovu oblast. Najnovije reforme su učinjene u
2012. godini, kada su vlasti odlučile da umjesto obezbijeđivanja upotrebne
dozvole prihvate jednostavno obavijest o početku aktivnosti. Također je pojednostavljen postupak za dobijanje poreskog identifikacionog broja.
Transparency International BiH „Procesuiranje korupcije na sudovima i tužilaštvima u BiH (20112012)” - http://ti-bih.org/wp-content/uploads/2013/07/Procesuiranje-korupcije-2013.pdf
50
UN ured za drogu i kriminal (UNODC), u saradnji sa Prism Research, sproveo je istraživanje
o korupciji u poslovnom sektoru u BiH. Izvještaj “Biznis, korupcija i kriminal u BiH: Uticaj mita i
drugih oblika kriminala na privatna preduzeća”
51
World Bank 2013 – Doing Business 2014: Razumijevanje regulativa za mala i srednja preduzeća.
U nekoliko godišnjih izvještaja Doing Business prezentovani su kvantitativni indikatori biznis
regulativa, te zaštita privatnih interesa, kompariranih u 189 zemalja
52
Ibid.
49
30
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
Tokom 2012/2013. godine, Ured UN-a za borbu protiv droge i kriminala (UNODC) i Prism Research su proveli istraživanje na uzorku od 1.997 aktivnih
firmi u BiH, koje je objavljeno pod nazivom „Bizinis, korupcija i kriminal u BiH:
Uticaj mita i drugih krivičnih djela na privatna preduzeća“.53 Prema izvještaju, značajan postotak firmi je priznao da potplaćuju javne službenike. Najugroženiji su sektori građevinarstva, transporta i skladištenja. Mito znatno više
preovlađuje kod malih biznisa koji imaju od 10 do 49 zaposlenih. Uglavnom
plaćaju da ubrzaju ili završe dobijanje dozvola, kako bi dobili bolji tretman ili
ostvarili bolju saradnju u budućnosti. Mito se najčešće plaća u gotovini, za
prosječan iznos od 318 KM (oko 160 eura), ili obezbjeđivanjem hrane i pića
ili razmjenom jedne usluge za drugu. Istraživanje je pokazalo da je rizik od
podmićivanja veći kada preduzeće ima posla sa rukovodiocima u zdravstvu,
policiji i carinama, te sa sudijama i tužiocima. U 70,2% plaćanje je eksplicitno ili
implicitno zahtijevao javni službenik, dok je samo 6,6% slučajeva mita prijavljeno nadležnima, „što ukazuje na to da predstavnici firmi u BiH često osjećaju
obavezu da nude mito“.54 Nadalje, anketirane firme su rangirale korupcije kao
šestu najznačajniju prepreku za poslovanje, nakon visokih poreza, komplikovanih poreskih zakona, političke nestabilnosti, radničkih propisa i nedovoljnog
pristupa kreditima. Osim toga, 5,5% predstavnika firmi odlučilo se protiv velikih ulaganja zbog straha da će morati platiti mito da bi ispunili procedure i
obezbjedili dozvole.
Sadašnje stanje ekonomije u BiH se može okarakterisati kao slabo sa tendencijom sporog rasta. BiH se suočava sa mnogim preprekama, dok su transparentnost, otvorenost i ekonomske slobode neophodni preduvjeti za slobodnu i otvorenu konkurenciju i zdravu ekonomiju. Ekonomske slobode se
vrednuju kroz slobodu poslovanja, slobodu trgovine, fiskalnu slobodu, rashode
vladinog sektora, monetarnu slobodu, slobodu ulaganja, financijsku slobodu,
pravo vlasništva, odsustvo korupcije i slobodu rada i kretanje radne snage.
Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, BiH je u Indeksu ekonomskih sloboda za 2013. godinu rangirana na 103. mjestu sa ocjenom
od 57,3 boda od ukupno 185 zemalja.55 Ovaj rezultat stavlja BiH u red uglavnom ekonomski neslobodnih zemalja56. U vrhu je pet zemalja - Hong Kong,
Singapur, Australija, Novi Zeland i Švicarska, dok je najniže rangirana zemlja
Sjeverna Koreja. BiH je učinila neka poboljšanja u rashodima vladinog sektora,
slobodi trgovine i slobodi rada i kretanja radne snage, dok je dobila niže ocjene za monetarnu slobodu, fiskalnu slobodu i slobodu poslovanja.
Odsustvo korupcije je treća najniže ocijenjena kategorija, u kojoj je BiH dobila
32 boda, dok je prosjek drugih zemalja je 39,4.57 Procedure registracije, dobivanje dozvola i inspekcijska kontrola su oblasti koje su najviše izložene korupciji, dok raširena korupcija obeshrabruje poduzetničke aktivnosti. Tržište
rada djeluje pod relativno nefleksibilnim zakonodavstvom koje ima negativan
Istraživanje je provedeno krajem 2012, dok je izvještaj objavljen u 2013. Kompletan izvještaj
dostupan na: http://www.unodc.org/documents/data-and-analysis/statistics/corruption/UNODC_
BiH_Business_corruption_report_2013.pdf
54
Ibid.
55
Ekonomske slobode u BiH u 2013, Federalni institut za razvojno planiranje, kompletan izvještaj
dostupan na: http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/drugi_o_nama/Ekonomske%20
slobode_2013.doc%20ALISA%202.pdf
56
Skala ekonomskih sloboda je klasifikovana u pet kategorija:
-represivna 0-49.9; -uglavnom ne-slobodna 50-59.9; -umjereno slobodna 60-69.9; -uglavnom
slobodna 70-79.9; -slobodna 80-100. Izvor: Ekonomske slobode u BiH u 2013, Federalni institut za
razvojno planiranje
57
Ibid.
53
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
31
utjecaj na zapošljavanje. Kruti i zastarjeli sustav određivanja plaća i kolektivnih
ugovora sprečava stvaranje novih radnih mjesta i kretanje radne snage.58 Dok
mnoge zemlje ulažu dodatne napore u poboljšanje propisa o radu kako bi
povećale produktivnost na tržištu rada, BiH nije zabilježila poboljšanja u ovoj
oblasti u proteklih pet godina. Tržište rada u BiH karakteriše niska stopa produktivnosti, visok stepen nezaposlenosti i rad na crno. Siva ekonomija i rad
na crno predstavljaju jedan od najvećih izazova za bh. ekonomiju; oko 34%
(procjenjuje se na oko 200.000) zaposlenih nisu prijavljeni i ne uplaćuju se
naknade na njihove plaće.Vlada nema strategiju za rješavanje ovog problema.59
RASHODI VLADINOG SEKTORA I RE-DISTRIBUCIJA
Budžetske subvencije za poslovni sektori imaju različite oblike, uključujući
grantove za mala i srednja preduzeća, poljoprivredne poticaje, subvencije izvoznim kompanijama, subvencije za zapošljavanje, itd. Međutim, integritet ovih
procesa je često kompromitovan. Prema istraživanju CIN-a, u periodu od
2002. do 2005., Kantonalni Zavod za zapošljavanje u Sarajevu, kroz projekt za
promociju zapošljavanja mladih, davao je kredite za zapošljavanje firmama, ali
su očekivani rezultati izostali: većina poslodavaca nikada nije zaposlila dogovoren broj mladih radnika, niti vratila pozajmljeni novac. Novac je podijeljen
firmama sa političkim vezama bez odgovarajuće procedure. Naime, menadžment Zavoda je uspostavio nekosistentne procedure kako bi se omogućili
ugovori za privilegovane čime je osujećen program od prve minute kad je
otpočeo sa radom.
Okvir 3: „Krediti poslodavcima, dug građanima“
Jedan od najvećih kredita su dobili Hoteli Ilidža, čiji je vlasnik Alija Budnjo,
visoki dužnosnik Stranke demokratske akcije (SDA). U to vrijeme, SDA i
Stranka za BiH su dijelile vlast u Kantonu Sarajevo. Kredit je odobren za
zapošljavanje 30 ljudi. Za svakog od njih Hoteli Ilidža su dobili po 33.333
KM. Poređenja radi navodimo firmu Lares-upravitelj koja je za upošljavanje 17 ljudi sa biroa dobila kredit od 50.000 KM, odnosno nešto manje od
tri hiljade KM po čovjeku.
Izvor: CIN, Sarajevo, cijeli članak je dostupan na: http://www.cin.ba/kreditiposlodavcima-dug-gradanima/
Slične zloupotrebe su otkrivene u podjeli poljoprivrednih poticaja, koji su
samo u 2012. godini u FBiH iznosili ukupno 21 milion KM. Javna je tajna da
ministar poljoprivrede FBiH, Jerko Ivanković Lijanović, dodjeljuje novac za kapitalne investicije firmama u vlasništvu svoje porodice ili stranačkih kolega. On
je također podijelio oko 3 miliona KM iz budžeta za poljoprivredne subvencije
svojim biračima koji su podržali njegovu stranku na izborima 2010. godine.60
CIN je otkrio da je od ljudi traženo da plate mito stranci kako bi bili uzeti u
obzir prilikom podjele grantova za kapitalne investicije.
Ibid.
Zavod za zapošljavanje FBiH – Analiza tržišta rada u FBiH u 2012, sa procjenama za 2013,
dostupna na linku: http://fzzz.ba/doc/Analiza_trzista_rada-final_5_8_2013.pdf
60
http://www.cin.ba/en/kupovinom-glasova-do-lijanovicevog-boljitka/
58
59
32
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
Okvir 4: „Milioni za nepostojeći biznis“
Zemljoradnička zadruga Tarčin svakodnevno proizvodi oko 500 litara mlijeka za obližnju mljekaru. Direktor Mehmed Nikšić kaže da je u nabavku
osnovnog stada zadruga uložila oko 250.000 KM i očekivali su da će im se
iz poticaja vratiti četvrtina investiranog novca.
Nisu je dobili. Umjesto njih, Venco Anđelić iz Kiseljaka dobio je blizu
650.000 KM poticaja za klaonicu koja nikada nije počela sa radom, a danas
služi za smještaj tri bika koje vlasnik vodi na koride.
Izvor: CIN, Sarajevo, cijeli članak je dostupan na: http://www.cin.ba/milioni-za-nepostojeci-biznis/
Revizorske institucije stalno skreću pažnju na ove probleme: javni novac se dijeli na netransparentan način i bez adekvatnih kriterija; institucije se ne obavještavaju o tome da li su podijeljena sredstva namjenski iskorištena; ne postoji
lista firmi koje ne ispunjavaju uslove za državna sredstva, itd. Uprkos preporukama koje revizori ponavljaju iz godine u godinu, transparentnost procedura
unutar institucija se nije poboljšala, a milioni budžetskih sredstava i dalje se
troše nenamjenski. Nedostatak transparentnosti smanjuje već ionako male
šanse za privlačenje stranih investicija u BiH. Očigledno je da je politička pripadnost, a time i pripadajuća podrška, dominantna kvalifikacija za poslovanje
u zemlji. Spor ekonomski rast i razvoj u BiH karakteriše nekoliko faktora:
nedostatak podrške vlasti kada je u pitanju donošenje neophodnih zakona i
institucija okrenutih biznisu; nedostatak statističkih podataka iz privrede; brojne administrativne barijere, nedostatak adekvatne finansijske podrške kroz
kredite i donacije, nedovoljni kapaciteti malih i srednjih preduzeća, itd.61
JAVNE NABAVKE I KORUPCIJA
Pravni okvir javnih nabavki u BiH predviđa ujedinjeno tržište javnih nabavki,
jedinstven ekonomski prostor i administraciju u ovoj oblasti, i stvaranje prilike
za izlazak BiH na evropsko tržište. U isto vrijeme, Zakon o javnim nabavkama
u BiH i podzakonski akti iz ove oblasti nisu usklađeni sa direktivama EU, niti
su dopunjeni kako bi se izbjegli otkriveni nedostatci i problemi iz prakse.62
Budući da se radi o složenom procesu koji uključuje vrijedne ugovore i javna
preduzeća, javne nabavke javnost često doživljava kao plodno tlo za korupciju. Slabo zakonodavstvo omogućava iskorištavanje i zloupotrebu sistema,
i unosnu priliku za osobnu korist. Tri od pet natjecatelja misli da korupcija
ima veliki uticaj na javne nabavke u BiH, dok se svi slažu da se korupcija u
javnim nabavkama nije smanjila u posljednjih pet godina.63 Revizori redovno
izvještavaju o stalnom kršenju procedura javnih nabavki. Prema istraživanju
NVO Tender iz 2012. godine, BiH nazaduje u posljednjih pet godina. Prema
Centar za razvoj i podršku – trenutno stanje u oblasti ekonomskog razvoja u BiH - http://
ekonomskirazvoj.crp.org.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=51%3Asupport-anddocumentation&catid=35%3Aaktuelnosti&Itemid=102&lang=ba
62
Fond otvoreno društvo BiH – the Balkan Tender Watch – Rezultati istraživanja pravnog i
institucionalnog okvira javnih nabavki u BiH, novembar 2013. Kompletan izvještaj dostupan na linku:
http://balkantenderwatch.eu/btw-local/uploaded/Komparativ/Konferencija/Fond%20otvoreno%20
drustvo%20Bosna%20i%20Hercegovina%20-%20Rezultati%20istrazivanja%20pravnog%20i%20
institucionalnog%20okvira%20za%20javne%20nabavke%20u%20Bosni%20i%20Hercegovini.pdf
63
“Opsežno istraživanje – Ko, kako i koliko krade u javnim nabavkama” - Centar za razvoj medija
i medijske analize, u saradnji sa Anti-korupcijskom mrežom nevladinih organizacija ACCOUNT
provela je istraživanje o korupciji u oblasti javnih nabavki među 300 ponuđača – ljudi iz institucija,
javnih i privatnih kompanija. Kompletan izvještaj dostupan na linku: http://account.ba/novost/9672/
veliko-istrazivanje-ko-kako-i-koliko-krade-na-javnim-nabavkama
61
33
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
njihovim procjenama, više od 700 miliona KM (oko 350 miliona eura) se odliva u privatne ruke svake godine putem nezakonitih javnih nabavki.64 Tender
smatra da je stanje u javnim nabavkama u BiH neodrživo i obiluje primjerima
drastično smanjene transparentnosti i konkurentnosti ponuđača kao i slabostima u implementaciji procedura i procesa u vezi sa izborom najpovoljnijeg
ponuđača. Tender predlaže da postupci moraju biti otvoreni po zakonu, sa
javnim uvidom tokom čitavog postupka - poziv za ponuđače, otvaranje ponuda i izbor najpovoljnijeg ponuđača. Samo u 2012. godini, 6,376 (ili oko 30%)
javnih nabavki su bile javno oglašene. U usporedbi sa podacima iz 2008. godine,
kada je ova brojka iznosila 9.074 (oko 90%) evidentna je tendencija stalnog
smanjenja transparentnosti. „Navedeni pokazatelj jasno ukazuje da se proces
netransparentnih „tajnih“ nabavki putem direktinih sporazuma, konkurentskih
zahtjeva i pregovaračkih postupaka bez objave, značajno povećava i u 2012.
godini dostigao rekordno učešće od 70% u ukupnoj visini potpisanih ugovora
od oko 4 milijarde KM, čime su ugrožena javna sredstva, jer cijene koje se
nude za robe, usluge i radove u navedenim netransparentnim postupcima u
odnosu na iste u jedino transparentnim otvorenim postupkom uvećavaju se
dodatno od 20 do 60%“.65
Drugi problem koji je Tender uočio je naplaćivanje tenderske dokumentacije ponuđačima. Tender smatra da se radi o nelegalnoj praksi, izuzetno neprimjerenoj i da predstavlja jedinstven slučaj u Europi. Analize pokazuju da je
od 6.376 otvorenih postupaka, naknada za dokumentaciju naplaćena u 4.765
slučajeva, ili 75%. Cijena za komplet tenderske dokumentacije se kreće u rasponu od 200 do 3.450 KM. Ovo ima direktan utjecaj na transparentnost i
konkurentnost procesa jer može spriječiti učešće pojedinih ponuđača, a također stvara uvjete za nedozvoljene dogovore za favoriziranim ponuđačima.66
Poništenje postupka je još jedan gorući problem. U 2012. godini su poništena
2.391 postupka zbog nedostatka potrebnog broja ponuđača. Još jedan razlog
za poništenje postupaka je manipulacija sa zahtjevima tendera - vlasti ponekad
namjerno traže robu koja nije dostupna na tržištu, da bi nakon dva propala
otvorena postupka, ušli u direktne pregovore sa favorizovanim ponuđačem.
Agencija za razmatranje žalbi, kao drugostepeno kontrolno tijelo za pritužbe,
igra značajnu ulogu u procesu javnih nabavki i sprečavanju korupcije. Tokom
četiri godine, od 2009 do 2012, zaprimili su 7.232 žalbi na postupke javnih
nabavki.Više od polovine su bile opravdane.
Tabela 267
Godina
Broj primljenih žalbi
Broj potvrđenih žalbi
2009
1.476
756
2010
1831
1.081
2011
1.760
1.096
2012
2.165
1.171
“Udruženje građana Tender – izvještaj “Ishodi javnih nabavki za četvrti kvartal 2012”, sačinjen
u okviru projekta “Monitoring i analiza implementacije javnih nabavki u BiH”. Dostupan na linku:
http://www.tender.ba/images/stories/dokumenti/AKTUELNO/treci-kvartalni-godisnji.pdf
65
Udruženje građana Tender – izvještaj “Ishodi javnih nabavki za četvrti kvartal 2012”, sačinjen u
okviru projekta “Monitoring i analiza implementacije javnih nabavki u BiH”.
66
Ibid.
67
Podaci sadržani u izvještaju o radu Ureda za razmatranje žalbi u 2012 – dostupno na linku:
https://www.parlament.ba/sadrzaj/ostali_akti/izvjestaji/default.aspx?id=39978&langTag=bsBA&pril=b i Transparency International izvještaj „Monitoring implementacije Zakona o javnim
nabavkama“iz decembra 2012 – dostupan na linku: http://ti-bih.org/wp-content/uploads/2012/12/
Monitoring-javnih-nabavki-2012.pdf
64
34
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
Tabela pokazuje konstantan rast neodgovornosti i nepravilnosti u postupcima
javnih nabavki. Međutim, iako su pritužbe opravdane, u 80% nisu riješene u
korist apelanta, već su uglavnom neregularno poništene od strane ugovornih
organa68.
Tabela 369
Godina
Izrečene novčane kazne
Podnijete krivične prijave
2009
1
0
2010
2
5
2011
1
13
2012
2
6
Balkanski Tender Watch tvrdi da je problem nedostatak kapaciteta za praćenje
i prevenciju u centralnim institucijama odgovornim za provođenje Zakona o
javnim nabavkama - Agenciji za javne nabavke Bosne i Hercegovine i Uredu
za razmatranje žalbi. Tu je i nedostatak političke volje za poboljšanje stanja u
ovoj oblasti. Osim toga, APIK-u nedostaju kapaciteti da bi ponudio smjernice
za poboljšanje anti-korupcijskih mehanizama u postupcima javnih nabavki koji
se često ocijenjuju kao glavni izvor korupcije. Tenderove preporuke za poboljšanja, vlasti obično ni ne razmatraju.70 EU zvještaj EU o napretku za 201371
navodi da zakonodavni okvir u postupcima javnih nabavki nije napredovao i
ostaje rak rana sistema, posebno kada je u pitanju usklađivanje sa nekoliko
direktiva EU. Administrativni resursi su slabi, a kvalitet, integritet i transparentnost internih procedura Agencije za javne nabavke i Ureda za razmatranje
žalbi zahtijevaju značajna poboljšanja na prostoru cijele zemlje.
RAD JAVNE KONTROLE I REGULATORNIH TIJELA
Kontrolna tijela su podijeljena u skladu sa strukturom države. Nezavisni inspektorati su osnovani u oba entiteta i Distriktu Brčko, dok je Federalna
inspekcija podijeljena na 10 kantonalnih ureda. Nadalje, inspekcijske službe su
podijeljene na odjele kao što su inspekcija za zaštitu na radu i socijalnu zaštitu,
sanitarne i zdravstvene inspekcije, tržišne inspekcije itd. U proteklih nekoliko
godina, inspektori su se uglavnom bavili suzbijanjem rada na crno, kontrolom
plaćanja doprinosa za zaposlene i kontrolom fiskalnog sistema. Međutim, oni
imaju ograničene kapacitete što smanjuje njihovu sposobnost da adekvatno
odgovore na potrebe tržišta rada u BiH. U Općem planu borbe protiv korupcije u FBiH72 ovaj problem je prepoznat i u planiranim aktivnostima se
navodi potreba za „materijalnim i kadrovskim jačanjem inspekcija kako bi se
intenzivirao njihov rad“.
Poreske institucije su također podijeljene prema entitetskoj nadležnosti, dok
Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH ima nadležnost nad cijelom
zemljom. Ona je odgovorna za provođenje zakonskih odredbi i procedura
vezanih za indirektne poreze, kao i prikupljanje svih indirektnih dažbina u BiH:
poreza na dodanu vrijednost, carina, akciza i putarine. Početkom 2014, UIO je
objavila listu najvećih dužnika indirektnih poreza u periodu od 2006. do 2013.
godine sa ukupnim dugom od 789 miliona KM. Uspjeli su do sada prikupiti
oko 520 miliona KM, dok 9,089 kompanija još uvijek duguje 269 miliona KM. 73
Transparency International izvještaj „Monitoring implementacije Zakona o javnim nabavkama“
Ibid.
70
Balkan Tender Watch – Rezultati istraživanja pravnog i institucionalnog okvira javnih nabavki u BiH.
71
Izvještaj o napretku, objavljen 16.oktobra 2013 u briselu. Kompletan izvještaj dostupan na linku:
http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2013/package/ba_rapport_2013.pdf
72
Opšti plan borbe protiv korupcije 2012-2014 - http://www.fbihvlada.gov.ba/pdf/opci_plan.pdf
73
Ured za indirektno oporezivanje - http://www.uino.gov.ba/b/Aktuelna_pitanja/Aktuelna_pitanja.html
68
69
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
35
Kada je u pitanju korupcija, poreski i drugi inspektori su vrlo skloni mitu.
Ovoj tezi idu u prilog do sada skupljeni podaci.Tužilaštvo BiH podiglo je 2014.
godine optužnicu zbog utaje poreza od 755.000 KM, a jedan od optuženih
bio je službenik Porezne uprave FBiH. On je optužen da je prilikom vršenja
kontrole poslovanja preduzeća nije izvršio inspekcijski nadzor, te je učinio niz
propusta koji su rezultirali prouzrokovanjem štete i ostvarenjem nezakonite
imovinske koristi.74
U toku policijske akcije kodnog naziva “Proljeće” provedene 2013. godine sa
ciljem suzbijanja korupcije u javnoj upravi, uhapšen je službenik Porezne uprave RS pod sumnjom za korupciju.75
Još jedna kontrolna institucija na državnom nivou je Direkcija za ekonomsko planiranje koja je zadužena za planiranje politike razvoja. Ona također
služi kao savjetodavno tijelo Vijeća ministara BiH u oblasti planiranja socijalno-ekonomskog razvoja. Direkcija je usvojila Akcioni plan za borbu protiv korupcije u periodu 2013-2014 usmjeren na eliminaciju preduvjeta za korupciju.
Prema planu, Direkcija će kontinuirano raditi na poboljšanju efikasnosti javnih
institucija, eliminiranju sukoba interesa, uvođenje objektivnih kriterija u proces zapošljavanja i druge procedure. Ovaj akcioni plan definiše niz aktivnosti
koje su potrebne za sprečavanje korupcije, uključujući i vremenski okvir za
njihovu realizaciju.
PREPORUKE
Nivo korupcije u BiH negativno utiče na ekonomski prosperitet zemlje. Slika
zemlje duboko ukorijenjene u koruptivnoj praksi, nedostatak transparentnosti i odgovornosti u javnoj sferi, dovodi do ogromnih gubitaka zbog nerealizovanih ulaganja i stagnacije u ekonomskom razvoju. U cilju prevazilaženja
ovih problema i uspostavljanja zdravog i prosperitetnog poslovnog okruženja,
potrebno je uzeti u obzir sljedeće preporuke:
• pokrenuti posebne kampanje i akcije za sprečavanje davanja mita u procesu pokretanja biznisa
• ojačati kontrole i sankcije protiv počinitelja
• stvoriti povoljno poslovno okruženje time što će se olakšati procedure za
registraciju firmi, dobivanja dozvola itd.
• ubrzati sve procedure kako bi se izbjegao potencijalni prostor za korupciju
• osigurati transparentnost i precizne kriterije za budžetsku potrošnju i
re-distribuciju
• dopuniti ili izmjeniti Zakon o javnim nabavkama čime bi se u znatnoj mjeri
suzio prostor za moguće manipulacije i zloupotrebe
• izgraditi kapacitete svih tijela javne kontrole
• uspostaviti anti-korupcione kriterije i planove u svim tijelima javne kontrole
Tužilaštvo BiH, podignuta optužnica za izbjegavanje plaćanja poreza - http://www.tuzilastvobih.gov.
ba/index.php?id=2369&jezik=e
75
Dnevni avaz – Uhapšen poreznik u Republici Srpskoj - http://www.avaz.ba/vijesti/crna-hronika/
uhapsen-inspektor-poreske-uprave-rs-a
74
36
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
VI CIVILNO DRUŠTVO U BORBI PROTIV KORUPCIJE
PREGLED SEKTORA I NJEGOVIH AKTIVNOSTI U BORBI PROTIV
KORUPCIJE
U posljednjih nekoliko godina, broj organizacija civilnog društva koje daju svoj
doprinos u borbi protiv korupcije značajno se povećao u BiH. Ovaj proces je
kulminirao u 2012. godini kada je osnovana ACCOUNT - Mreža nevladinih organizacija, institucija i pojedinaca aktivnih u borbi protiv korupcije. ACCOUNT
sada ima više od 120 članova, a njegov glavni cilj je da ubrza reforme u borbi
protiv korupcije u Bosni i Hercegovini kroz razne akcije i zagovaranje.76
U 2013 su održane brojne debate, diskusije, okrugli stolovi i obuke za gotovo
1.000 ljudi, a pružaju i besplatnu pravnu pomoć građanima koji se suočavaju sa
korupcijom. Jedna od najvažnijih aktivnosti ACCOUNT-a je jačanje kapaciteta
organizacija civilnog društva za efikasnu borbu protiv korupcije kroz radne
grupe i watchdog timove u različitim sektorima koji prate korupcije na lokalnom nivou. Do kraja 2013, ACCOUNT je radio na izradi i zagovaranju usvajanja Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju (zviždača) u institucijama
BiH i inicirao usvajanje izmjena i dopuna anti-korupcijskih odredbi u novom
Zakonu o javnim nabavkama u BiH.
Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) nastoji da
osnaži civilno društvo kako bi igralo značajnu ulogu u borbi protiv korupcije
i da održi svoju reputaciju vodećeg watchdog-a u oblasti korupcije u Bosni i
Hercegovini. TI prikuplja, analizira i širi informacije, te podiže svijest javnosti o
štetnom utjecaj korupcije na društveni i ekonomski razvoj.77
Među ostalim, oni informiraju javnosti o pojavnim oblicima i problemima korupcije, posebno kroz organizovanje sastanaka stručnjaka, objavljivanje studija
i izdavanje izvještaja.
Postoji nekoliko područja na koje su usmjerili svoje aktivnosti u proteklih
nekoliko godina:
Table 478
PODRUČJE
Prevencija sukoba
interesa
Slobodan pristup
inforamacijama
Istraživačko
novinarstvo
Analiza korupcije
Kampanje podizanja
svijesti
AKTIVNOSTI
Poboljšanje zakonske regulative, obuka vladinih
službenika, novinara i NGOa, saradnja sa
Izbornom komisijom, monitoring
Podrška implementaciji, obuka vladinih PR
službenika, osnaživanje medija, građana i NGOa
Obuka novinara, monitoring medija,
predstavljanje Nagrade integriteta
Istraživanje percepcije korupcije, Istraživanje
sistema nacionalnog integriteta, globalni indikatori, te periodične tematske analize
Promocija odgovornosti i transparentnosti, podizanje svijesti o raspoloživim anti-korupcijskim
alatima, monitoring rada političkih partija
Odjeljak O nama na stranici www.account.ba
Transparency International BiH, odjeljak O nama, podstranica Misija, http://ti-bih.org/
78
TI BiH – Šta radimo - http://ti-bih.org/en/o-nama-mi-radimo/
76
77
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
37
TI BiH trenutno radi na nekoliko projekata kao što su „Vrijeme je da se probudiš Bosno i Hercegovino“, čiji je cilj da se poveća broj ljudi i organizacija
koje se bave zaustavljanjem korupcije; praćenje reforme javne uprave; transparentnost u finansiranju političkih stranaka; partnerstvo za otvorenu vlast;
jačanje integriteta i dobrog upravljanja za bolje provođenje Antikorupcijske
strategije...
Tokom prethodnih godina proveli su brojna istraživanja i sastavili izvještaje
koji daju pregled stanja korupcije u Bosni i Hercegovini. Neki od njih su:
-- Redovna analiza provođenja Akcionog plana za borbu protiv korupcije
-- Praćenje provedbe Strategije za borbu protiv korupcije
-- Praćenje rada Ureda za reviziju u Bosni i Hercegovini
-- Podizanje krivični prijava u slučajevima korupcije pred sudovima i tužilaštvima u Bosni i Hercegovini
-- Praćenje sukoba interesa
-- Praćenje javnih nabavki
-- Praćenje izvršavanja obaveza u skladu sa evropskim direktivama u borbi
protiv korupcije, itd
ACCOUNT i TI BiH su jedine organizacije isključivo posvećena suzbijanju
korupcije, ali postoje mnoge organizacije koje daju doprinos u borbi protiv
korupcije kroz različite projekte u cilju povećanja transparentnosti i odgovornosti javne uprave.
Centri civilnih inicijativa (CCI) je organizacija usmjerena ka promociji i
podsticanje učešća građana u demokratskim procesima i jačanju kapaciteta
pojedinaca, kao i organizacija, kako bi doprinijeli razvoju lokalne zajednice u
cijeloj BiH.
Njihova osnovna djelatnost je temeljno kvartalno praćenje rada organa vlasti79 - državnog parlamenta, Vijeća ministara BiH, Vlade i Narodne skupštine
Republike Srpske, Vlada Federacije BiH i Parlamenta, kao i godišnje praćenje
rada kantonalnih organa.
CCI provodi niz projekata sa ciljem prevencije korupcije, posebno se fokusirajući na korupciju u zdravstvenom i obrazovnom sistemu. Osim toga, CCI ima
komponentu malih grantova, za obezbijeđivanje sredstava drugim organizacijama za projekte borbe protiv korupcije.
Tender – Udruženje građana za borbu protiv korupcije u javnim
nabavkama se bavi praćenjem primjene Zakona o javnim nabavkama i podizanjem svijesti o pitanjima vezanim za javne nabavke.
Jedan od njihovih glavnih projekata pod nazivom „Smanjenje korupcije u
javnim nabavkama“, bavilo se praćenjem procesa javnih nabavki80, osnivanjem
centra za besplatnu pravnu pomoć iz oblasti javnih nabavki, sastavljanjem liste
svih institucija koje učestvuju u javnim nabavkama u BiH, itd.
79
80
Kompletna informacija dostupna na linku: http://cci.ba/
http://www.tender.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=10&Itemid=5&lang=sbh
38
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
Centar za zastupanje građanskih interesa (CPI) je organizacija koja
prikuplja, analizira i objavljuje podatke o javnim budžetima za sve nivoe vlasti
u BiH.81
Njihov glavni fokus je na javnim finansijama. Pružaju informacije poput brojača
budžetskih sredstava - koji pokazuje koliko novca administracija u BiH troši
svake sekunde svake godine; izdali su rječnik javne potrošnje; vizualiziraju
budžetske podatke; prave otvorene ankete o budžetu - kako vlada upravlja
novcem, i drugo.
Centar za civilno društvo Kyodo je organizacija koju je osnovala grupa
pravnika, politologa, ekonomista i profesora različitih struka i bavi se zaštitom
ljudskih prava i osnovnih sloboda, te općenito doprinosi demokratizaciji lokalne zajednice.
Njihova dva glavna projekata za borbu protiv korupcije su borba protiv korupcije u obrazovanju. Izdali su priručnik za studente o tome kako prijaviti korupciju82, i uspostavljanje prave anti-korupcijske mreže sa ciljem analize postojećih zakona protiv korupcije i njihove usklađenosti sa Konvencijom UN-a
protiv korupcije.
Udruženje Vesta se bavi građanskim obrazovanjem i podsticanjem građana da aktivnim učešćem doprinesu društvenim promjenama i osnaže ulogu
pojedinca u društvu. Jedan od njihovih projekata je uvođenje mjera za borbu
protiv korupcije na fakultetima u Bosni i Hercegovini u cilju izgradnje kapaciteta civilnog društva i državnih institucija da se efikasno suprotstave korupciji
na univerzitetima.
U 2011. godinu su proveli istraživanje83 o percepciji korupcije u visokom obrazovanju, a na osnovu rezultata, su pripremili listu smjernica i preporuke za
razvoj anti-korupcijskih mjera.
Mediji također igraju značajnu ulogu u borbi protiv korupcije, posebno oni
mediji čija istraživanja se bave korupcijom, javnom potrošnjom, administracijom, organizovanim kriminalom i sličnim temama. Mediji često služe kao
most između civilnog društva i građana i uspostavljanju kanala za lakšu komunikaciju među akterima. Između ostalih, tri organizacije su prepoznate kao
lideri, kada je u pitanju izvještavanje o korupciji.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je posvećen pružanju provjerenih i istinitih informacija o organiziranom kriminalu i korupciji i negativnom učinku koji imaju na živote običnih građana.84 Do danas je CIN je objavio
veliki broj istraživačkih priča i istraživanja o korupciji u raznim oblastima, kao
što su policija, obrazovanje, zapošljavanje, pravosuđe, zdravstvo, financiranje
političkih stranaka, javne nabavke, i drugo. CIN-ove priče su dovele do otpuštanja ili ostavki premijera, sudija i ministara. Članci su doveli do podizanja
optužnica protiv političara, do hapšenja kako kriminalaca, tako i policajaca;
do promjena zakona i procedura u ministarstvima; do zatvaranja univerziteta. Ovo su stvarne promjene koje su dovele do toga da je BiH malo manje
korumpirana. U proteklih 10 godina od kada CIN postoji, njegovi novinari su
dobili nebrojene nagrade za svoj rad, među kojima se ističu sljedeće:
Centar za zastupanja građanskih interesa – odjeljak O nama http://cpi.ba/?lang=en
http://kyodo.ba/?page_id=202
83
http://www.vesta.ba/bs/node/1103
84
http://www.cin.ba/en/about/
81
82
39
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
Table 589
GOD
2007
2012
2012
2013
2013
ORGANIZACIJA
Transparency International BiH
Thomson Reuters Foundation
and Media center
Robert F. Kennedy Centar za
pravdu i ljudska prava
Anti-korupcijska mreža
ACCOUNT
SEEMO / CEI
NAGRADA
Za novinarski integritet
Za najbolju priču o korupciji u
vladi85
Za najbolju međunarodnu priču
na socijalnim medijima 86
Za najbolje izvještavanje o
korupciji87
Za istraživačko novinarstvo88
Centar za razvoj medija i analize kroz online magazin Žurnal90 doprinosi slobodi govora, omogućava pristup istinitim informacijama, objektivnim
analizama i preporukama za javne dužnosnike koji donose odluke. Oni su
osnivači mreže ACCOUNT. Žurnal trenutno provodi projekt „Stop rasipništvu u javnoj potrošnji“, čiji je cilj borba protiv korupcije u ekonomiji, javnim
institucijama i upravi.
Osim izvještavanje o pitanjima korupcije, Žurnal promoviše transparentnost
i odgovornost javnih službenika. U 2013. godini su objavili „Veliko istraživanja - ko, kako i koliko krade na javnim nabavkama“ - istraživanje o korupciji u
javnim nabavkama u kojem su anketirali 300 ponuđača, službenika institucija,
te predstavnike javnih i privatnih firmi.91
Centar za informativnu dekontaminaciju djeluje preko web portala
Buka92 i nudi alternativu komentare i tumačenja trenutne političke situacije u
zemlji. Oni koriste medijsku platformu kao sredstvo za borbu protiv korupcije. Imaju posebnu sekciju na svojoj web stranici pod nazivom Anti-korupcija u
kojoj objavljuju analize i članke o aktuelnostima, javnoj upravi, javnoj potrošnji
i drugim temama koje se odnose na korupciju u BiH.
NAJBOLJE PRAKSE U BORBI PROTIV KORUPCIJE
Iako imaju minoran utjecaj na rad organa i institucija, predan rad organizacija
civilnog društva doveo je do nekih značajnih promjena, kao što su usvajanje
zakona, pravilnika, anti-korupcionih amandmana na određene zakone, i generalno, potakao je javne službenike i zvaničnike da se pozabave mjerama za
borbu protiv korupcije u svim sferama svog rada.
U nekim oblastima i institucijama, civilno društvo se uspjelo čak i nametnuti
kao faktor koji je od suštinskog značaja za određene procedure i radnje. Ovo
nije bilo lako postići i posljedica je godina monitoringa i sastavljanja izvještaja,
analiza, davanja preporuke, provođenja anketa i istraživanja, kampanja, lobiranja, zagovaranja, pa čak i protesta.
Ono što se pokazalo kao dobra praksa kako bi se vlasti zainteresovale da
razmotre preporuke, bilo je sistematsko i temeljito informiranje javnosti o
http://www.cin.ba/en/konkursi-za-provjerene-sluzbenike/
http://www.cin.ba/en/na-logorovanje-umjesto-u-zatvor/
87
http://www.cin.ba/en/milionska-imovina-bivseg-sefa-uio-bih/
88
http://www.cin.ba/en/balkanski-trgovci-dionicama-ugrozili-njemacku-berzu/
89
Kompletna lista dostupna na linku: http://www.cin.ba/en/about/nagrade/
90
Više inforamcija dostupno na linku: www.zurnal.info
91
http://account.ba/novost/9672/veliko-istrazivanje-ko-kako-i-koliko-krade-na-javnim-nabavkama
92
Više inforamcija dostupno na linku: www.6yka.com
85
86
40
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
značajnim pitanjima, te mobilizacija javnosti da se uključi u proces kroz javne
rasprave i diskusije i da svoje komentare na prijedloge zakona itd.
Na primjer, u 2013. godini Ministarstvo pravde pokrenulo je postupak za
promjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama (ZOSPI) na državnom nivou, čiji je cilj bio da se ograniči pristup informacijama. Ovaj prijedlog
je naišao na žestoku kritiku organizacija civilnog društva, medija i šire javnosti.
Tokom javne rasprave o Nacrtu izmjena i dopuna, Ministarstvo pravde BiH je
dobilo 208 komentara, koje su morali uzeti u obzir i uključiti u predložene
amandmane.
JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE
Nije neuobičajeno za institucije i organizacije civilnog društva da formiraju
partnerstvo u cilju realizacije projekata za borbu protiv korupcije. Najočitiji
primjer je ACCOUNT koji također sarađuje s institucijama kao što su APIK
i nekoliko ministarstava i tužilaštava. Suradnja je regulirana kroz Memorandum o razumijevanju, kojim se uređuju prava i obaveze svih strana. U skladu
s Memorandumom, strane održavaju redovne mjesečne sastanke na kojima
razmjenuju informacije o aktivnostima i skreću pažnju na poteškoće na koje
nailaze u radu. Kao što je već rečeno, ovo je dovelo do usvajanja Zakona o
zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH, te uključivanja amandmana za borbu protiv korupcije u novi Zakon o javnim nabavkama.
TI BiH je također uredio svoju saradnju sa nadležnim bh. institucijama putem
Memoranduma. TI BiH redovno sarađuje sa APIK-om i Ministarstvom sigurnosti BiH.
CCI je uključen u provedbu Strategije za borbu protiv korupcije od 2010
godine, naročito u zdravstvenom i obrazovnom sektoru, kroz zajedničke projekte sa zdravstvenim ustanovama, i entitetskim i kantonalnim ministarstvima
zdravstva i obrazovanja. Ova saradnja je kulminirala donošenjem Pravilnika o
prevenciji korupcije u 45 zdravstvenih ustanova širom zemlje.
Iako postoje primjeri suradnje između organizacija civilnog društva i institucija, to je još uvijek daleko od poželjnog93. „Međusobni odnosi su opterećeni
brojnim problemima, od nedovoljne transparentnosti državnih istitucija, što
otežava watchdog aktivnosti civilnog društva, pa do ispoljavanja otvorenog
neprijateljstva prema medijima i organizacijama civilnog društva što njihovo
ukupno djelovanje i uticaj znatno otežava.“.94 TI BiH tvrdi da, iako su zagovaračke i watchdog aktivnosti organizacija civilnog društva brojne i kontinuirane, njihov domet ostaje informisanje javnosti, bez značajnijeg uticaja na
donošenje odluka ili promjenu prakse državnih institucija. U većini slučajeva,
vlasti ignorišu i odbijaju od sebe civilno društvo, ali postoje i primjeri gdje su
upotrebile silu protiv organizacija. U proljeće 2013. godine, Parlamentarna
skupština BiH zabranila je predstavnicima CCI da prisustvuju njihovim sjednicama, iako su ove sjednice otvorene za javnost, a predstavnici CCI imaju status
registrovanih posmatrača. Zbog ogromnog pritiska međunarodne zajednice i
civilnog društva, zabrana je ubrzo ukinuta.
Kratak izvještaj dotupan na http://ti-bih.org/wp-content/uploads/2013/06/INSTITUTIONALCOOPERATION-AND.pdf
94
Ibid.
93
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
41
Uspostavljanje suradnje između vladinih institucija i organizacija civilnog
društva treba poboljšati, jer je od ključne važnosti za dalju demokratizaciju
čitavog društva.95
KORUPCIJA UNUTAR CIVILNOG DRUŠTVA
Nisu sve organizacije civilnog društva u BiH “neprofitne i nestranačke” i orijentisane ka tome da pozivaju vlasti na odgovornost za svoj rad. TI BiH tvrdi
da postoji saradnja između političkih stranaka i organizacija civilnog društva
koja je zasnovana na interesima i koja se koristi u propagandne svrhe ili za
usmjeravanja budžetskih sredstava kroz ove organizacije.
Anterfile 5: „Vladini milioni za privatne medije u RS-u“
Vlada Republike Srpske je donirala 3,9 miliona KM za sufinansiranje pet
dnevnih i sedmičnih listova. Više od polovine ovog iznosa dobile su dvije
novine u vlasništvu Željka Kopanje, prijatelja i bivšeg poslovnog partnera
predsjednika RS-a Milorada Dodika. Nezavisnim novinama iz budžeta je
dodijeljeno 1,2 miliona KM, a Glasu Srpske 910.000 KM. Nedugo nakon
što je Vlada RS-a podijelila najveći dio novca počela je kampanja za opšte
izbore u BiH. Prema istraživanju o izvještavanju medija tokom predizborne
kampanje u septembru 2010. godine, koje je uradio Media Plan Institut iz
Sarajeva, Nezavisne novine i Glas Srpske su se uoči opštih izbora u BiH
otvoreno stavile na stranu vladajuće partije Milorada Dodika. Pritom su
izvještavali detaljno sa svakog predizbornog skupa, te predstavljali Dodika
kao branioca interesa RS-a.
Izvor: CIN, Sarajevo, cijeli članak dostupan na: http://www.cin.ba/en/vladini-milioni-za-privatnemedije-u-rs-u/
CIN je istraživao budžetska izdvajanja za civilno društvo na različitim nivoima vlasti u BiH i otkrio da je, između 2007. godine i 2011. godine, donirano oko 295 miliona KM različitim organizacijama civilnog društva: veteranima, sportskim organizacijama, humanitarnim, vjerskim i drugim udruženjima.
Državni revizori navode u svojim izvještajima da su ova izdvajanja provedena
bez uspostavljenih kriterijuma i bez obaveze izvještavanja korisnika o namjenskom trošenju.96 Mediji povezani sa političkim strankama su također izvukli
korist od državnih sredstava. U navedenom periodu, razni mediji u BiH su
dobili 18,2 miliona KM (ovaj broj ne uključuje javne emitere koji se finansiraju
iz budžeta). Ogromna količina novca se dijeli različitim vjerskim i nacionalnim
organizacijama, koje povremeno koriste nacionalističku i vjersku retoriku za
propagandne interese političkih partija.97 Prema istraživanju CIN-a, vjerske
organizacije su dobile 27,5 miliona KM tokom pet godina.
PREPORUKE
Organizacije civilnog društva igraju značajnu ulogu u borbi protiv korupcije u
BiH. Osim međunarodne zajednice i nekoliko javnih institucija koje posvećeno
rade svoj posao, organizacije civilnog društva su jedina snaga u zemlji istinski
posvećena borbi. Stoga je od najveće važnosti da se unaprijede njihovi kapaciteti i ojača njihov položaj u javnosti.
Ibid.
http://www.cin.ba/en/budzetski-milioni-za-udruzenja/
97
Transparency International Studija nacionalnog integriteta “Institucionana saradnja i mehanizmi
koordinacije”
95
96
42
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
Slijedi spisak preporuka koje vode ka ovome:
• uspostaviti bolju suradnju između državnih institucija i organizacija civilnog
društva
• povećati utjecaj civilnog društva na institucionalno donošenja odluka
• nastaviti rad na praćenju, istraživanju, izvještavanju, analiziranju i zagovaranju
• sistematski i temeljito informisati javnosti o svakom relevantnom pitanju
• mobilizirati društvo da se uključi u proces kroz javne rasprave i konsultacije
• privlačiti pažnju na probleme
• razvijati multidisciplinarni pristup i saradnju između organizacija
VII. MEĐUNARODNA SURADNJA
Uprkos reformama koje godinama traju, uključenosti međunarodne zajednice
i podršci donatora, raširena korupcija i dalje ostaje veliki problem u BiH i tako
podriva bilo kakve suštinske reforme koje bi dovele do uspostave funkcionalne i održive države. Bez obzira na neke znakove napretka u borbi protiv
korupcije, prije svega na usvajanje strategije za borbu protiv korupcije, BiH
još uvijek pati od dva glavna nedostatke u borbi protiv korupcije: nedostatka
političke volje i nedovoljnog procesuiranja slučajeva korupcije. Korupcija je
široko rasprostranjena u javnom i privatnom sektoru, a prisutna je na najvišim razinama vlasti i politike. Isprepletenost između političkih elita i njihovih
pridruženih oligarhija, čiji interesi prevladavaju nad interesima javnosti, dovele
su do toga da je BiH proglašena jednom od “zarobljenih država”.
BiH je potencijalni kandidat za članstvo u EU. Sporazum o stabilizaciji i
pridruživanju (SSP), koji je potpisan u 2008, a ratificiran u 2011, još uvijek nije
stupio na snagu. Složene veze između političkih igrača, biznisa i medija stavljaju
demokratske institucije i procedure u opasnost i otežavaju otkrivanje koruptivnih praksi. U Izvještaji o napretku navodi se da BiH već godinama zaostaje u
svojim obavezama po pitanju EU integracija. Posljednje Izvještaj o napretku, objavljen u oktobru 2013. godine, zaključio je da je „BiH ostvarila vrlo ograničen
napredak u rješavanju političkih kriterija. I dalje ne postoji zajednička vizija
političkih predstavnika o ukupnom pravcu i budućnosti zemlje, ili o tome kako
bi trebalo funkcionirati“98. Izvještaj dalje glasi: „Politički predstavnici ne dijele
viziju o ukupnom smjeru i budućnosti zemlje, ili o tome kako bi trebala funkcionirati. Ne postoji temeljit unutrašnji politički dijalog o osnovnim pitanjima,
kao što su proces integracije u EU, niti je uspostavljen bilo koji prioritet u
odnosu na njega. Za političke predstavnike u zemlji, pitanja vezana za pristup
EU nisu prioritetna, što je dovelo do nikakvog napretka u vidu evropske perspektive. Kratkoročni interesi stranaka ili nacionalnih grupa preovladavaju u
odnosu na politiku koja bi bila ka budućem vezivanju BiH za EU“.
EU je intenzivno uključena u napore da pomogne političkim predstavnicima
u zemlji da nađu zajednički jezik kako bi se provela presuda u predmetu Sejdić-Finci. Ovo pitanje je također bilo u fokusu diskusije delegacija EU i BiH
na visokom nivou o procesu pristupanja. Ova presuda se treba provesti po
hitnom postupku kako bi stupile na snagu izmjene Ustava i Izbornog zakona
najkasnije do aprila 2014, pred nadolazeće opće izbore.
EU Izvještaj o napretku: http://ec.europa.eu/enlargement/countries/strategy-and-progress-report/
index_en.htm
98
43
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
Ostaje da se po hitnom postupku uspostavi mehanizam koordinacije između
države, entiteta i Brčko Distrikta za transpoziciju, implementaciju i provođenje
zakona EU kako bi se omogućilo zemlji da komunicira sa EU jednim glasom
i da se iskoriste fondovi EU u okviru Instrumenta za pretpristupne fondove.
Bez konsenzusa koji je neophodan da se krene naprijed na putu ka EU, postoji
velika opasnost da pretpristupna sredstva neće proizvesti očekivane rezultate.
Komisija je odlučila da odloži dalje razgovore o IPA II dok se zemlja ne vrati na
pravi put u procesu integracije u EU. U nedostatku opipljivog napretka, zemlja
se suočava sa rizikom gubitka značajnih IPA fondova.
Ratifikacijom opštih međunarodnih pravnih instrumenata i preuzimanjem
obaveza koje proističu iz procesa integracije u EU, BiH je napravila prvi korak
ka njihovom uvrštavanju u državni pravni sustav. Međutim, već poslovično je
zatajila je u usklađivanju preuzetih obaveza s nacionalnim zakonodavstvom i
njihovim provođenjem u praksi. Ne samo da nije došlo do poboljšanja pravnog okvira za borbu protiv korupcije, već se u proteklih nekoliko mjeseci sve
upornije čuju politički glasovi koji pokušavaju potkopati neki od najvažnijih
propisa za borbu protiv korupcije i ograničiti pristup informacijama od javnog
interesa. Kao rezultat toga, provođenje reformi u borbi protiv korupcije na
svim nivoima stagnira, dok je percepcija korupcije i građanskog nezadovoljstva
u stalnom porastu.
Prema TI Studiji sistema nacionalnog integriteta,99 „cjelokupan sistem nacionalnog integriteta je veoma loš, obzirom da su svi stubovi podjednako loše ocijenjeni, iz čega proizilazi još uvijek snažno prisustvo efekta zarobljene države,
odnosno situacije u kojoj su i zakonski okvir i politike podređeni interesima
uskih partikularnih interesa vladajuće oligarhije koja istovremeno ima potpunu kontrolu nad institucijama sistema“. Stoga, jedina efektivna borba protiv
korupcije i stvaranje održivog sistema integriteta mora biti usmjerena na rad
na kompletnom sistemu integriteta, počevši od stvaranja zdravih političkih,
ekonomskih i društvenih temelja, oličenih u društvenim vrijednostima, do razvijanja svih stubova paralelno. Prema posljednjem Indeksu percepcije korupcije (CPI) za 2011, BiH je rangirana između 91 i 94 pozicije od 182 zemlje,
prema doživljenom nivou korupcije, zajedno sa Liberijom, Trinidad i Tobagom
i Zambijom.
Tabela 6: Rezultati TI indikatora percepcije korupcije
po zemljama bivše Jugoslavije 2003-2010100
Pozicija
2010
Zemlja
Rezultat
2000
Rezultat
2003
Rezultat
2004
Rezultat
2005
Rezultat
2006
Rezultat
2007
Rezultat
2008
Rezultat
2009
Rezultat
2010
Rezultat
2011
Rezultat
2012
27
Slovenija
5.5
5.9
6.0
6.1
6.4
6.6
6.7
6.6
6.4
5.9
6.1
62
Hrvatska
3.7
3.7
3.5
3.4
3.4
4.1
4.4
4.1
4.1
4.0
4.6
62
Makedonija
/
2.3
2.7
2.7
2.7
3.3
3.6
3.8
4.1
3.9
4.3
69
Crna Gora
(sa Srbijom
2000 – 2006)
1.3
2.3
2.7
2.8
3.0
3.3
3.4
3.9
3.7
4.0
/
78
Srbija
(sa Crnom Gorom
2000-2006)
1.3
2.3
2.7
2.8
3.0
3.4
3.4
3.5
3.5
3.3
3.9
91
Bosna i
Hercegovina
/
3.3
3.1
2.9
2.9
3.3
3.2
3.0
3.2
3.2
4.2
EU progress report: http://ec.europa.eu/enlargement/countries/strategy-and-progress-report/
index_en.htm
100
Rezultati indeksa percepcije korupcije TI za period 2001/2002, dostupno na linku:
www.transparency.org
99
44
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
Kada se usporede, rezultati CPI indeksa pokazuju da nije postignut značajan
napredak u BiH u borbi protiv korupcije, uprkos snažnom međunarodnom
pritisku i finansijskoj podršci. Izvještaj o konkurentnosti identificira korupciju
kao četvrti “najproblematičnije faktor” za poslovanje u BiH, zajedno s kompliciranom birokratijom i neefikasan regulatornim sistemom. Zbog općenito
parcijalnog pristupa u borbi protiv korupcije i stalnog nedostatka detaljne i
raznovrsne procjene sistema za borbu protiv korupcije na državnom nivou,
kako kvalitativne tako i kvantitativne, BiH se suočava sa jedinstvenim problemima u borbi protiv korupcije. Na državnom nivou anti-koruptivni napori
za poboljšanje standarda upravljanja, su prije svega rezultat pritiska međunarodne zajednice, a ovaj pristup je bio uglavnom tehničke prirode.
Glavni problem s tim standardima je činjenica da je njihova implementacija
prepuštena na volju lokalnim institucijama s nedovoljnim kapacitetima. Iako
je postignut napredak u profesionalizaciji pravosuđa, policije i drugih institucija pravnog sistema, nedostatak komunikacije i suradnje između paralelnih
stubova koči značajne sistemske reforme. Kao rezultat toga, većina aktivnosti
u borbi protiv korupcije i dalje se provodi uglavnom nekoordinirano, pod
pritiskom međunarodne zajednice i bez stvarne političke volje i sistemskog
pristupa. Hronični nedostatak političke volje za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, koji je bio prisutan u poslijeratnom periodu, vidljiv je
i dan danas. Glavni razlog za takav dramatičan visok nivo korupcije u BiH je
kontinuirano učešće političkih elita u ilegalnim aktivnostima, što za posljedicu
ima nedostatak volje od strane pojedinih političkih elita za pridruživanjem
borbi protiv široko rasprostranjene korupcije. Zabrinjavajuće je da još nitko
nije obratio pažnju na to da su sve ključne pozicije u agencijama / odjelima za
privatizaciju, upravnim odborima i na drugim odgovornim pozicijama u javnim
preduzećima, zauzeli ljudi čija je glavna kvalifikacija to što su članovi određenih
političkih stranaka.
Izlazak iz trenutne situacije neće biti lak i kratak proces. To zahtijeva široki konsenzus čitavog društva, prije svega kroz promjenu i redefiniranje prioriteta. Sadašnji prioriteti su usmjereni na zaštitu nacionalnih grupa jednih od
drugih i njihovih prilično nejasno definisanih nacionalnih interesa. Potrebna je
radikalna promjena pogleda na svijet i načina diskusije u provođenju reformi
potrebnih za postizanje napretka u procesu integracije u EU, prije svega u cilju
jačanja vladavine prava i institucija, što predstavlja korak koji treba poduzeti
bez odlaganja.
S obzirom na prirodu rasprostranjene korupcije u BiH i bliskih veza između
vladajuće elite i organizovanih kriminalnih grupa, nije čudno da su sveprisutne
glasine o korupciji i zloupotrebama međunarodne pomoći. U članku New
York Times-a iz 1999. godine navodi se procjena da se radi od sumi od čak
1 milijarde dolara. Drugim riječima, međunarodna zajednica je na ovaj način
pružila direktnu podršku budžetima u BiH, za prihode za koje su državni i
entitetski budžeti oštećeni kroz koruptivne aktivnosti, kao što su carinske
prevare i poreske utaje. U takvoj situaciji, međunarodna zajednica u BiH ima
posebnu odgovornost da zatraži uspostavljanje najviših standarda integriteta
u odnosu na svoje politike, programe i aktivnosti. U izvještaju CMI101 ukazuje
se na određena područja slabosti, uključujući:
101
http://www.cmi.no/publications/file/2003-corruption-in-bosnia-and-herzegovina-2005.pdf
IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE
45
• Nedostatak transparentnosti u zapošljavanju osoblja u međunarodnim organizacijama i nevladinim organizacijama;
• Nepoštovanje lokalnih zakona i pravila od strane međunarodnog i diplomatski akreditovanog osoblja;
• Malo uspostavljenih kontrolnih mehanizama za isplatu stavki kao što su
dnevnice, naknade i druge beneficije.
U izvještaju se dalje zaključuje da, u nedostatku jasnih znakova čvrstog
političkog opredjeljenja protiv korupcije, definiranje konkretnih koraka u borbi protiv korupcije ostaje izazov za međunarodnu zajednicu u cjelini, naročito
za bilateralne donatore, što bi moglo uticati na njihovu odluku da se uključe u
zajedniče aktivnosti pod ovim okolnostima. Iskustvo u sličnim intervencijama
u borbi protiv korupcije pokazuje da se napredak ne može ostvariti bez pune
suradnje državnih vlasti. Razvoj događaja u zemlji u posljednje četiri godine ne
ukazuju na to da se situacija razvila u pozitivnom smjeru od objavljivanja izvještaja. Naprotiv, izvještaj Global Integrity za 2008. godinu ukazuje da je borba
protiv korupcije i za transparentnost rada vlasti značajno nazadovala. Ono što
i dalje ostaje imperativ za razvoj zemlje i stabilnost u regiji je suočavanje sa
problemima korupcije i organiziranog kriminala u BiH, a preporuke izvještaja
i dalje vrijede u današnjem kontekstu:
• Podrška vlastima u ispunjavanju njihovih obaveza u skladu sa rasporedom
aktivnosti za pristup EU;
• Promoviranje nezavisnog sudstva sa kapacitetima i resursima koji su mu
potrebni da ispuni svoje zadatke u borbi protiv korupcije i organizovanog
kriminala;
• Stavljanje finansiranja političkih stranaka pod strogu kontrolu;
• Podizanje integriteta i etičkih standarda političara i državnih službenika;
• Racionalizacija struktura vlasti i promovisanje transparentnosti i odgovornosti kao i učešća javnosti;
• Podrška ulozi civilnog društva u borbi protiv korupcije;
• Mobilizacija građana kako bi zahtijevali veću transparentnost i odgovornost i da pozivaju vlast na odgovornost za njene odluke i postupke.

Download: umedijima-knjigebanka-1200560680.pdf

PRAVILNIK o postupanju u slučaju prijave korupcije

Net Consulting d.o.o. Sarajevo

Poziv_savjetovanje_uhms_28032011

Korupcija u zdravstvu: Forenzika Prima istražuje vezu „plavih kuverti

Antikorporacija

Krivično djelo korupcije: Slabosti i nedorečenosti

Akcijski plan za provođenje antikorupcijskog programa u Vjesniku