Anestezija, analgezija i eutanazija malih laboratorijskih životinja Doc. dr. sc. Vesna Benković Zavod za animalnu fiziologiju gj Biološki odsjek Prirodoslovno-matematički fakultet Rooseveltov trg g6 10000 Zagreb Anestezija i analgezija anestezija - smanjena osjetljivost cijelog ili pojedinih dijelova tijela postiže se sredstvima koja vrše depresiju živčanog tkiva lokalno ili središnjeg živčanog sustava u potpunosti. - Bolni eksperimenti trebaju se izvodi u lokalnoj ili općoj anesteziji. Analgezija - odsutnost boli - kod laboratorijskih životinjama teško utvrditi primjerenost anestezije ili analgezije. - prevencija razvoja osjetljivosti perifernog i središnjeg živčanog sustava i razvoja boli. - intenzitet i trajanje boli životinja će se smanjiti te ubrzati njihov oporavak. - prikupljanje podataka tijekom anestezije - procjena potencijalnih interakcija između prikupljenih podataka i samih anestezijskih postupaka Znakovi boli: smanjena aktivnosti, potištenost, promjene ponašanja (agresivnost, uzmicanje), opiranje p j p pregledu, g , promjena načina kretanja (tromosti, neuobičajen stav ili položaj tijela), grizenje ili lizanje bolnog dijela, anoreksija, j salivacije, tahikardije, znojenja. Bihevioralni znaci vrlo su varijabilni i ovise o temperamentu životinje individualni pristup svakoj pojedinoj vrsti životinja - Vrste anestezija Opća anestezija - nesvjesno stanje karakterizirano kontroliranom, reverzibilnom depresijom CNS-a. -bezopasna, reverzibilna neosjetljivost -redoslijed j depresije p j nije j p pravilan,, p poslije j kore velikog g mozga, g ,p preskaču se medularni centri, a depresija zahvaća ganglije i mali mozak te na kraju medularne centre - karakteristike: analgezija, hipnoza, mišićna relaksacija i gubitak refleksa. Lokalna anestezija - gubitak osjeta u ograničenom dijelu tijela. Tehnike T h ik l k l lokalne anestezije t ij komplicirane opreme. ne zahtijevaju htij j primjenu i j - omogućava omo ućava smanjenje potrebne dubine opće anestezije. anestezije skupe k ili - kemijski spojevi - reverzibilna blokalna ili regionalna neosjetljivost uz očuvanje svijesti - mogu se primijeniti u obliku gela, krema, otopina ili aerosola. Sedacija označava centralnu depresiju i pospanost, a životinja nije svjesna okoline. Narkoza je farmakološki izazvano stanje dubokog sna iz kojeg životinju nije j lako p probuditi. Tipovi opće anestezije injekcijska (ubrizgavanje otopina anestetika) - I.v. injekcija j j - najsigurniji j g j p put - p prilagodba g doze Precizna kontrola dubine anestezije - kontinuirana infuzija i trenutna primjena specifičnih antagonista g ili drugih g lijekova. j - I.p. injekcija - često se koristi - I.m. injekcije treba izbjegavati - mogu izazvati nepotrebna oštećenja mišića i bol. - S.c. injekcija - lako je izvesti i manje bolna od i.m. injekcije brzina apsorpcije često usporediva s onom nakon i.m. injekcija. i h l ij k (udisanje ( di j anestetičkih t tičkih plinova li ki ik ) inhalacijska ili para s kisikom) anestetik primijenjen na sluznicu u ustima ili rektum -izbjegavanje i bj nj bolne b ln injekcije inj k ij ili neposredno n p s dn Metaboliziranje anestetika u jetri koje se javlja nakon oralne i intraperitonealne primjene Injekcijski anestetici i njihova primjena (doze u mg/kg i način aplikacije) lijek miš zamorčić štakor - - - Ketamine (K) + Xylazine (X) 90-150 K 7 5-16 7.5 16 X IP 40-75 K 5-10 5 10 X IP 40-75 K 5-10 5 10 X IP, IM Ketamine (K) + Diazepam (D) - - - 60-100 K 7-20 X 06 3A 0.6-3 IP 30-90 IP (5 mg/kg u neonatalnih) 61 K 7X 06A 0.6 IP 30-40 K 5-6 X 1 2A 1-2 IP, IM 30-60 IP 15-40 IP, IV 20-60 IV - - Ketamine Ketamine + y + Xylazine Acepromazine (A) P nt b bit l Pentobarbital Thiopental p - Propofol® - Urethane - Tribromoethanol 125-250 IP kunić 20-60 6 IM 22-50 K 2 5-10 2.5 10 X IM 60-80 K 5-10 D IM - 20-40 IV 7.5-10 IV 1000-1500 1000 1500 IP, SQ - - 1500 IP, IV - - - - Inhalacijska anestezija - pogodna d za većinu ći ži životinjskih ti j kih vrsta. t Prednosti: brza anestezija brzi oporavak, mogućnost preciznog kontroliranja dubine anestezije Nedostatci: skupa aparatura, izloženost ljudi, rizik od predoziranja ako se koristi otvoreni sustav, smanjena j respiracijska i ij k rata t ik krvnii tl tlak k - halogenirani ugljikovodici (halotan), - halogenirani g eteri ((izo-, z , des-,, en-,, sevoflurana), fu ), - anorganski plinovi (N2O). - poboljšavaju inhibitorni neurotransmiter GABA i t k iji s GABAA receptorima t i u interakciji u CNS CNS-u. Indukcijska konc. Održavanje konc. (u 100% kisika)) . Isofluran 3-4% 1.5-3% Sevofluran: do 8% 3-5% Halotan: 3-4% 1-2% - strojevi za anesteziju i isparivači - precizno doziraju količinu anestetika - indukcijska j komora (g (glodavci, mačići, štenci, p prasad, ptice p i druge g male životinje j ne navikli na držanje) - maska za lice (kod životinja koje su navikle na rukovanje) Anesteziološki postupci - Izbor odgovarajućih tehnika anestezije (inhalacijska, injekcijska) - Izbor anestezijskog protokola radi se za svaku pojedinu životinju, a ovisi o vrsti životinje, kliničkom statusu, planiranom zahvatu, dostupnosti p pojedinih p j preparata p p ili opreme p za anesteziju j ((aparat p za inhalacijsku anesteziju). Anesteziološki postupci dijele se na: 1. premedikaciju, 2 indukciju d k 2. anestezije, 3. održavanje anestezije 4. oporavak ili buđenje iz anestezije. PREMEDIKACIJA • vrijeme prije uvoda u anesteziju u kojem se primjenjuju određeni analgetici, sedativi, antikolinergični lijekovi i antibiotici - analgeticil i i lijekovi lij k i koji k ji smanjuju j j bol b l i dozu d anestetika ik - sedativi - lijekovi koji uzrokuju umirenje, smanjuju dozu anestetika - antikolinergički lijekovi – blokiraju parasimpatičku stimulaciju srčano-dišnog sustava, sekreciju sline, koriste se u kombinaciji sa sedativima i analgeticima. (atropin) - hipnotici - lijekovi koji uzrokuju spavanje - umirenja sa ukočenošću, ukočenošću neuroleptici - lijekovi koji uzrokuju specifičan oblik umirenja, pojačanim tonusom skeletne muskulature i nezainteresiranošću za okolinu (svijest životinje je potpuno očuvana, ali se ona nalazi u stanju kataleptičke nepokretnosti), tjelesna temperatura je u pravilu snižena. - Neki lijekovi u ovisnosti od primijenjene doze (npr. barbiturati) uzrokuju sve stupnjeve depresije CNS-a, od blagog umirenja pa sve do kome. N j ž iji sedativi–hipnotici: Najvažniji d i i hi i i •Tiazini (a-2-adrenergički agonisti) - sedacija, analgezija i relaksacija skeletne muskulature •Benzodiazepini - sedativni, hipnotički, anksiolitički, antikonvulzivni učinak i relaksacije skeletne muskulature; •Barbiturati - sedativno, hipnotičko, opće anestetičko i antikonvulzivno djelovanje •Fenotiazini -(blokiraju (blokiraju dopaminske receptore u CNS CNS-u) u) većina se primjenjuje samo kod pasa, mačaka i konja, a samo neki se primjenjuju i kod goveda i svinja. INDUKCIJA ANESTEZIJE - period u kojem životinja gubi svijest. - započinje nakon što je uočljiv učinak premedikacije (minimalno 10 minuta nakon intramuskularne primjene te 20 minuta nakon potkožne primjene). - u pojedinim slučajevima premedikacija i indukcija anestezije se primjenjuju istovremeno. • injekcijskim ili inhalacijskim anestetikom. • injekcijski anestetik za indukciju j j j anestezije, j vrlo često nakon njega j g obavljamo endotrahealnu intubaciju i započinjemo primjenu inhalacijskog anestetika. • • inhalacijski anestetik, preko maske ili u indukcijskoj komori. indukcija inhalacijskim anestetikom životinje se boje neugodan miris inhalacijskog anestetika maske, Praćenje tijeka anestezije - opažanja neuromuskularnih znakova Stupnjevi opće anestezije prema Guedallu (1920. god.): I. stupanj- stupanj voljnih pokreta vrijeme od početka davanja anestetika do gubitka svijesti frekvencija bila i disanja ubrzana, refleksi su prisutni salivacija, li ij mokrenje k j i defekacija d f k ij često č se uočavaju č j II. stupanj - delirij - stupanj nevoljnih pokreta počinje gubitkom svijesti i traje do pojave pravilnog disanja depresija kortikalne kontrole - stimulacija (glasni zvukovi i sl.) dovodi do mišične hiperaktivnosti, hiperventilacije ili prestanka disanja. refleksi - još uvijek prisutni, životinja žvače i guta, zjenice su proširene reagiraju i j na svjetlost j l III. stupanj - kirurška anestezija stanje progresivna depresija refleksa, refleksa pojava pravilnog i laganog nesvjesno stanje, disanja IV. stupanj - stupanj paralize disanja d depresija ij centra t za disanje di j u CNS-u, CNS prestanka t k disanja, di j srčanim č i arestom, t krvni tlak pada, zjenice su proširene, popuštanje sfinktera anusa i mokračnog mjehura. refleksna aktivnost prestaje. može se ispraviti brzom ventilacijom, smanjenje koncentracije anestetika u plućima i krvotoku. Refleks pritiska repa Pedalni refleks ODRŽAVANJE ANESTEZIJE - dovoljno duboko za izvođenje određenog operacijskog zahvata. zahvata Za vrijeme održavanja anestezije dolazi do miorelaksacije, daljnjeg gubitka refleksa (palpebralni refleks, uočava se depresija dišnog i kardiovaskularnog sustava. izvodi se korištenjem inhalacijskog anestetika ili injekcijskog anestetika. • praćenje vitalnih funkcija: održavanje odgovarajuće oksigenacije, oksigenacije održavanje tjelesne temperature, održanju ravnoteže tjelesnih tekućina, sprečavanje hipotermije -održavanje anestezije - pomoću ć maske k - endotrahealne cijevi Praćenje anestezije Respiratorni sustav • Anestetici deprimiraju disanje – važno pratiti ratu respiracije Zbog prirodno visoke rate respiracije već nekoliko sekundi apneje može biti letalno • Promatranje pomicanja prsnog koša • procjena dišne funkcije pomoću puls oksimetera; oksimetar sonda može biti stavljena na jezik miša. • Pojava blijedo ružičaste do plave boje u albino životinja vidljiva na ušima i njušci l ž biti ispravljen l kritično nedovoljna respiracija. Respiratorni zastoj može pritiskanjem prsiju (60 kompresija u minuti) ili primjenom doxaprama (jedna kap na jezik). - Kardiovaskularni sustav • Broj otkucaja i srčani ritam, arterijski puls i krvni tlak • Tjelesna temperatura - rektalni termometar - Mišićni tonus •Čeljust i udovi, analni sfinkter •Odgovor Od n na b bolne ln p podražaje d ž j (štip (štipanje) nj ) - Refleksi - Oči - micanje očima, veličina zjenica, odgovor na svjetlo, suzenje, cornealni refleks OPORAVAK - BUĐENJE • započinje kada se koncentracija anestetika u mozgu počne smanjivati • Većina anestetika metabolizira se u jetri, a metaboliti se izlučuju mokraćom. Neki lijekovi se ne metaboliziraju te se izlučuju nepromijenjeni preko b b bubrega. Kod korištenja barbiturata koncentracija anestetika u mozgu smanjuje se redistribucijom anestetika u druga tkiva (masno tkivo i mišići). • Inhalacijske anestetike iz mozga odvodi krv te se izlučuju putem pluća. • miorelaksacije povratak pojedinih refleksa gubitak miorelaksacije. • Životinjama treba pružiti odgovarajuću postoperativnu njegu - primjena analgetika antibiotika, analgetika, antibiotika rehidracije i parenteralne prehrane. prehrane Post-operativna njega • • životinje promatrati do potpunog oporavka od anestezije Kisik treba dostavljati do normaliziranja disanja • životinje treba držati u toplom uz dodatak fiziološke tekućine supkutano tij k tijekom prvih ih 24 sati ti nakon k zahvata. h t • Povećati udobnost životinja u kavezima (papirnate posteljine manje prianjaju uz svježe rane) Analgezija u periodu oporavka • Smanjenje boli važan dio oporavka - kod miševa bol smanjuje unos hrane – praćenje tjelesne mase • osigurati analgeziju prvih 24 sata Analgetici (doze u mg/kg; način aplikacije; učestalost primjene) lijek j Morphine Buprenorphine Butorphanol Flunixin Carprofen Ketoprofen Meloxicam miš zamorčić štakor kunić 2-10 SQ 4h 0.05-0.1 SQ 8-12 h 1 2 1-2 SQ 4h 2.5 SQ 12 h do 3 dana 5 SQ 12-24 h 5 SQ 12-24 h 2-10 SQ, IM 4h 0.01-0.05 SQ 8-12 h 2 SQ 2-4 h 1.1 - 2.5 SQ 12 h do 3 dana 5 SQ 12-24 h 5 SQ 12-24 h 2-10 SQ, IM 4h 0.01-0.05 SQ 8-12 h 1–2 SQ 12 h do 3 dana 5 SQ 12-24 h 5 SQ 12-24 h 5-10 SQ, PO 12-24 h 1 SQ 12-24 h 1–2 SQ, PO 12-24 h 2-5 SQ, IM 4h 0.01-0.05 IM, SQ 6-12 h 01 05 0.1-0.5 IM, SQ 4h 1.0 SQ 12 h do 3 dana 4 SQ 12-24 h 3 SQ 12-24 h 0.2 SQ 24 h do 3 dana - EUTANAZIJA - postupak izazivanja smrti bez boli i patnje životinja - uključuje brzi gubitak svijesti, nepovratnu depresiju CNS - Postupak eutanazije potrebno je provesti na što humaniji način Ovisno o vrsti životinje koriste se: -farmakološko-kemijske metode (predoziranje injekcijskim ili inhalacijskim anesteticima) veće životinje -mehaničko-fizikalne metode kod malih laboratorijskih životinja (glodavci: CO2, cervikalna dislokacija). dislokacija) - CO2 je općenito prihvaćen način eutanazije malih laboratorijskih životinja ako se primjenjuje na primjeren način Euthanazija pomoću CO2 (odrasli miševi) • Prednost - CO2 omogućava brzu narkozu; nije zapaljiv i eksplozivan. eksplozivan • Nedostatci - CO2 je teži od zraka nepotpuno popunjena komora životinje penjanjem i skakanjem izbjegavaju CO2 stres (pred (pred-punjenje punjenje komore) Stres zbog iritacije mukozne membrane dišnog sustava i stimulacije respiratornih centara u mozgu • • Smrt mora biti potvrđena nakon eutanazije i prije odlaganja životinja. • Komora ne smije biti pretrpana (miješanje različitih vrsta životinja u istom spremniku nije dozvoljeno) • Primjereni j izvor CO2 (boca), obučeno osoblje j • Potvrđivanje smrti životinja : cervikalna dislokacija, obostrana torakotomija, iskrvarenje, dekapitacija, injekcija kalij klorida •Koncentracija CO2 - 100% CO2 (pomiješan sa zrakom u komori)- brzi gubitak svijesti - Mješavina 70% CO2 i 30% O2. • Neonatalni miševi (manji od 10 dana starosti) • ne mogu biti anestezirani samo pomoću CO2 - tolerancija na visoke koncentracije CO2 zbog intrauterinog života • Neonatalne miševe smjesti se u plastičnu vrećicu iz koje je izvučen zrak, vrećica se napuni s CO2 • Nakon što se miševi prestanu micati i disati (10-15 min) dekapitacija se vrši odmah nakon vađenja
© Copyright 2024 Paperzz
