7. razred: općeniti dio

Obrazovna postignuća iz geografije koja će se provjeravati USMENO
(7. razred: općeniti dio)
Za dovoljan:
- na geografskoj karti pokazati granice Europe: Ural i Kavkaz
- na geografskoj karti pokazati Euroaziju
- očitati geografske koordinate
- nabrojati tri glavne vrste stijena
- nabrojati dijelove Europe po starosti
- nabrojati načine micanja litosfernih ploča
- razlikovati razvedenu od nerazvedene obale na geografskoj karti
- znati pojam vode na kopnu (pokazati primjere)
- znati što je ledeno doba
- na geografskoj karti pokazati riječnu mrežu
- na geografskoj karti prepoznati fjord
- očitati vrijednosti temperature zraka i količine padalina s klimatskoga dijagrama
- usvojiti pojmove maritimnosti i kontinentalnosti ( na geografskoj karti razlikovati maritimno i kontinentaln mjesto)
- na grafikonu kretanja broja stanovnika pokazati porast, stagnaciju (ni porast, ni pad) i pad broja
- prepoznati grafikon demografske tranzicije
- nabrojati tri glavne indoeuropske skupine naroda (jezika)
- izračunati prirodnu promjenu stanovništva iz podataka o rodnosti i smrtnosti
Za dobar:
- na geografskoj karti pokazati granice Europe
- znati površinu Europe i broj njenih stanovnika
- očitavati geografske koordinate i znati gdje je toplije, a gdje hladnije
- nabrojati četiri geološka razdoblja (ere)
- znati način nastanka pojedine vrste stijena
- znati kako su se izdigle europske planine
- znati po jedan primjer svakog dijela Europe po starosti (na geografskoj karti)
- pokazati pomoću geografske karte da je Europa razveden kontinent
- znati kada je završilo posljednje ledeno doba
- znati što je riječni režim
- na geografskoj karti pokazati barem jedan plovni kanal i objasniti mu značenje
- na geografskoj karti pokazati fjord
- nabrojati barem dva klimatska činitelja
- izračunati amplitudu temperature
- znati prepoznati dva tipa klime pomoću klimatskih dijagrama i znati koje su njihove biljne zajednice ( ih prepoznati
na fotografijama)
- protumačiti osnove tematske geografske karte
- pokazati najgušće i najrjeđe naseljene dijelove Europe na geografskoj karti
- znati što je demografska tranzicija
- djelomično protumačiti tematsku geografsku kartu (što ona prikazuje)
- nabrojati po jedan narod (jezik) u svakoj od podskupina indoeuropske skupine
- znati najmanje tri od ovih pojmova: industrijalizacija, urbanizacija, tercijarizacija, konurbacija, aglomeracija,
satelitski gradovi (i prepoznati ih na primjerima)
- znati po dvije gospodarske djelatnosti iz svakog sektora (skupine)
Za vrlo dobar:
- na geografskoj karti pokazati krajnje točke Europe i očitati im koordinate
- usporediti veličinu Europe s drugim kontinentima
- usporediti političku i prirodnu granicu
- znati po dva primjera svakog dijela Europe po starosti (na geografskoj karti)
- znati barem jednu posljedicu trajanja i završetka ledenog doba
- znati kako je nastao fjord i u kojoj je vezi s ledenjačkom dolinom i ledenjačkim jezerom
- na geografskoj karti usporediti dalmatinski i norveški tip obale
- na geografskoj karti pokazati barem tri plovna kanala i objasniti im značenje
- na geografskoj karti pokazati najveće slijevove Europe i objasniti što je slijev
- nabrojati tri klimatska činitelja i objasniti njihovo djelovanje
- pomoću amplitude temperature odrediti stupanj maritimnosti postaje
- znati prepoznati četiri tipa klime pomoću klimatskih dijagrama i znati koje su njihove biljne zajednice ( ih
prepoznati na fotografijama)
- objasniti barem jedan porast ili pad broja stanovnika Europe na grafikonu kretanja broja
- objasniti barem jedan dio demografske tranzicije na grafikonu
- djelomično protumačiti tematsku geografsku kartu (kakva je raspodjela pojave)
- znati što je demografija
- nabrojati po dva naroda (jezika) u svakoj od podskupina indoeuropske skupine
- nabrojati barem tri iseljeničke i tri useljeničke države u Europi
- znati najmanje četiri od ovih pojmova: industrijalizacija, urbanizacija, tercijarizacija, konurbacija, aglomeracija,
satelitski gradovi (i prepoznati ih na primjerima)
- znati po tri gospodarske djelatnosti iz svakog sektora (skupine)
- razlikovati dvije skupine europskih zemalja po razvijenosti gospodarstva
Za odličan:
- analizirati geografski položaj Europe: položaj na Zemlji, položaj prema drugim kontinentima
- znati što je alpsko nabiranje i što je njime nastalo
- znati po četiri primjera svakog dijela Europe po starosti
- analizirati uzroke i posljedice trajanja i završetka ledenoga doba u Europi
- znati što je fjeld
- objasniti povezanost riječne mreže i režima s reljefom, klimom, stanovništvom i gospodarstvom
- navesti vrste jezera prema nastanku i za svako na geografskoj karti pokazati po jedan primjer
- usporediti obale po gospodarskoj iskorištenosti pomoću tematske geografske karte
- nabrojati četiri klimatska činitelja i objasniti njihovo djelovanje
- znati prepoznati pet tipova klime pomoću klimatskih dijagrama i znati koje su njihove biljne zajednice ( ih
prepoznati na fotografijama)
- čitajući klimatski dijagram, odrediti nadmorsku visinu, geografsku širinu i udaljenost od mora dviju postaja koje se
uspoređuje
- znati koji tip klime prevladava u kojem dijelu Europe
- objasniti poraste i padove broja stanovnika Europe na grafikonu kretanja broja
- objasniti demografsku tranziciju na grafikonu (s nabrajanjem uzroka i posljedica) po fazama
- protumačiti tematsku geografsku kartu (što prikazuje, kakva je raspodjela pojave i što je uzrok tome)
- nabrojati po tri naroda (jezika) u svakoj od podskupina indoeuropske skupine te znati i druge skupine naroda
(jezika) u Europi
- razlikovati smjerove migracija u prošlosti i danas te njihove uzroke i posljedice
- znati najmanje pojmove: industrijalizacija, urbanizacija, tercijarizacija, konurbacija, aglomeracija, satelitski gradovi
(i prepoznati ih na primjerima)
- znati po četiri gospodarske djelatnosti iz svakog sektora (skupine)
- procijeniti gospodarsku razvijenost države po zastupljenosti gospodarskih sektora
- znati uzroke gospodarskih razlika između dviju skupina europskih zemalja
Prastara Europa: Ruska ploča, Baltički štit,
Stara Europa: Skandinavsko gorje, Središnji masiv, Ardeni, Vosges (Vogezi), Njemačko sredogorje, Rudna gora
(Erzgebirge), Krkonoše, Šumava, Schwarzwald, Rodopi
Mlada Europa: Alpe, Pirineji, Apenini, Dinaridi, Kavkaz, Betijski Kordiljeri, Stara planina (Balkan), Karpati, Pindos
Nizine: Panonska, Padska, Andaluzijska, Vlaška, Trakijska, Pribaltička, Istočnoeuropska
Mora, zaljevi i morski prolazi: Crno more, Mramorno more, Egejsko more, Jonsko more, Sjeverno more, Norveško
more, Barentsovo more, Azovsko more, Baltičko more, Ligursko more, Tirensko more, Bijelo more, Jadransko
more, Irsko more, Atlantski ocean, Biskajski zaljev, Botnički zaljev, Finski zaljev, Gibraltarska vrata, Channel (La
Manche), Skagerrak, Kattegat, Otrantska vrata, Bospor, Dardaneli
Jezera: Kaspijsko, Ladoga
Rijeke: Seine (Sena), Ebro, Loire (Loara), Elbe (Laba), Thames (Temza), Rhein (Rajna), Dunav, Odra, Rhone
(Rona), Po, Tajo, Guadalquivir, Douro, Main (Majna), Isar, Wisla, Nemunas (Njemen), Zapadna Dvina, Sjeverna
Dvina, Drava, Sava, Una, Volga, Don, Dnjepar, Dnjestar, Pečora
Otočja: Farski otoci, Otoci Shetland, Azori, Kanarski otoci, Baleari, Sporadi, Cikladi
Otoci: Grenland, Island, Velika Britanija, Irska, Korzika, Sardinija, Sicilija, Malta, Kreta, Cipar
Poluotoci: Skandinavski, Jylland, Bretanja, Pirinejski, Apeninski, Peloponez, Mala Azija, Krim
Treba znati sve navedeno za određenu ocjenu – kroz cijelu školsku godinu i na njenom kraju, a za ocjenu veću od
dovoljan treba ostvariti i sve zadatke za niže ocjene (npr. da bi se dobilo ,,vrlo dobar“, treba znati sve za ,,dovoljan“ i
,,dobar“).
Bodovi i ocjene na PISMENOM PROVJERAVANJU:
Višeminutne provjere i ako prevladava dopisivanje:
dovoljan: 30 – 54%
dobar: 55 – 70%
vrlo dobar: 71 – 84%
odličan: 85 – 100%
Ako prevladava zaokruživanje:
dovoljan: 50 – 64%
dobar: 65 – 74%
vrlo dobar: 75 – 89%
odličan: 90 – 100%
Kod podjednakog udjela dopisivanja i zaokruživanja, odredit će se ljestvica za to pismeno provjeravanje.