d.o.o.
10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV
usluge zaštite okoliša
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
CENTRA ZA GOSPODARENJE OTPADOM
ZADARSKE ŽUPANIJE
Zagreb, prosinca 2013.
član HEP grupe
Naručitelj: “Eko” d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
SADRŽAJ
UVOD
...................................................................................................................
1
1. SVRHA I OPRAVDANOST PODUZIMANJA ZAHVATA ............................................
4
2. POSTOJEĆE STANJE U GOSPODARENJU OTPADOM U ZADARSKOJ ŽUPANIJI ..
2.1. Procjena postojećih količina otpada u Zadarskoj županiji ..............................................
2.1.1. Komunalni otpad .......................................................................................................
2.1.1.1.
Količine komunalnog otpada ...............................................................................
2.1.1.2.
Prosječni sastav komunalnog otpada ....................................................................
2.1.1.3.
Procjena količina komunalnog otpada u jedinicama lokalne samouprave ............
2.1.1.4.
Prikupljanje komunalnog otpada u jedinicama lokalne samouprave ...................
2.1.2. Neopasni proizvodni otpad ........................................................................................
2.1.3. Građevni otpad ..........................................................................................................
2.1.4. Ostatni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ...........................................
2.2. Aktivna neusklađena odlagališta otpada u Zadarskoj županiji ......................................
5
6
6
6
7
9
10
11
12
14
16
3. PLANIRANO STANJE U GOSPODARENJU OTPADOM U ZADARSKOJ ŽUPANIJI .
3.1. Procjena količina otpada Zadarske županije u planiranom razdoblju korištenja
zahvata (2016.-2045. g.) ...................................................................................................
3.1.1. Projekcija kretanja broja stanovnika Zadarske županije ...........................................
3.1.2. Projekcija količina odvojeno prikupljenog otpada ....................................................
3.1.3. Projekcija količina komunalnog otpada u predviđenom periodu korištenja zahvata ..
3.1.4. Projekcija proizvedenih količina „čistog“ komposta
.............................................
3.1.5. Projekcija količina neopasnog proizvodnog otpada ..................................................
3.1.6. Projekcija količina građevnog otpada .......................................................................
3.1.7. Projekcija količina ostatnog mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda .........
3.1.8. Otpad koji sadrži azbest ............................................................................................
3.1.9. Zaključak ...................................................................................................................
3.2. Predviđeni tokovi otpada na području planiranog zahvata ..............................................
3.2.1. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces .......................................
3.2.2. Popis vrsta i količina tvari i emisija koje ostaju nakon tehnoloških procesa ..............
3.3. Pretovarne stanice ..........................................................................................................
3.3.1. Planirane lokacije pretovarnih stanica u Zadarskoj županiji .....................................
3.3.2. Mini-pretovarne stanice na otocima ..........................................................................
3.4. Prometnice kojima će se otpad dovoziti u Centar ..........................................................
3.5. Infrastruktura ..................................................................................................................
3.5.1. Pristupna cesta – priključna prometnica od javne prometnice do Centra ................
3.5.2. Priključenje na elektroopskrbnu mrežu .....................................................................
3.5.3. Vodoopskrba .............................................................................................................
3.5.4. Sustav odvodnje ........................................................................................................
3.5.5. Telekomunikacije ......................................................................................................
3.5.6. Rasvjeta ...................................................................................................................
18
4. OPIS ZAHVATA ................................................................................................................
4.1. Opis zahvatom zauzetog zemljišta .................................................................................
4.2. Operativni plan izgradnje Centra za gospodarenje otpadom ..........................................
4.3. Opis fizičkih obilježja zahvata .........................................................................................
55
55
57
58
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša
i
18
18
20
23
28
29
31
33
35
35
37
44
44
46
47
48
48
51
51
52
52
53
53
54
Ugovor br. 10-12-1363/07
Naručitelj: “Eko” d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
4.4. Upravna zgrada s parkiralištem (zona 1) ........................................................................
4.4.1. Lokacija građevine ....................................................................................................
4.4.2. Dimenzije i površina građevine .................................................................................
4.4.3. Opis konstrukcije .......................................................................................................
4.4.4. Materijali i obrade .....................................................................................................
4.4.5. Infrastruktura .............................................................................................................
4.4.6. Opis građevine ...........................................................................................................
4.5. Reciklažno dvorište otvorenog tipa (zona 2) ..................................................................
4.5.1. Lokacija reciklažnog dvorišta unutar Centra ............................................................
4.5.2. Plato reciklažnog dvorišta .........................................................................................
4.5.3. Namjena i opis operativnih dijelova reciklažnog dvorišta ........................................
4.5.4. Namjenske površine za postupanje pojedinim vrstama sortiranog otpada ................
4.5.4.1.
Površina za glomazni otpad ..................................................................................
4.5.4.2.
Površina za skladištenje neopasnog korisnog otpada ...........................................
4.5.4.3.
Površina za skladištenje opasnih komponenata komunalnog otpada ....................
4.5.5. Potrebna radna snaga .................................................................................................
4.6. Transportni centar s garažama, radionicama i prostorom za zaposlenike (zona 3) .........
4.6.1. Predviđeni objekti u sastavu transportnog centra ......................................................
4.6.2. Opis objekata i ploha u sastavu transportnog centra .................................................
4.6.3. Građevina garaže za servisiranje vozila i radionice .................................................
4.6.3.1.
Opis konstrukcije građevine .................................................................................
4.6.3.2.
Priključenje građevine na infrastrukturne sustave ...............................................
4.7. Postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada (zona 4) ..........................................
4.7.1. Uvod
...................................................................................................................
4.7.2. Ulazni podaci .............................................................................................................
4.7.3. Položaj, dimenzije, namjena i opći opis građevine MBO postrojenja .......................
4.7.4. Opis procesnih faza rada postrojenja ........................................................................
4.7.4.1.
Prihvat ostatnog komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada ..........................
4.7.4.2.
Rukovanje otpadom ..............................................................................................
4.7.4.3.
Usitnjavanje i predobrada otpada .........................................................................
4.7.4.4.
Biološka obrada otpada (biosušenje) ....................................................................
4.7.4.5.
Sekundarna mehanička obrada (rafinacija) ..........................................................
4.7.4.6.
Predobrada otpada prije aktivirane faze kompostiranja .......................................
4.7.4.7.
Aktivirana faza kompostiranja i dodatna rafinacija .............................................
4.7.4.8.
Dozrijevanje i konačna rafinacija komposta .......................................................
4.7.4.9.
Skupljanje i skladištenje procjednih voda ............................................................
4.7.4.10. Obrada i filtriranje zraka ......................................................................................
4.7.4.11. Sustav automatiziranog režima rada ....................................................................
4.7.5. Bilanca ukupnih količina ulaznih i izlaznih frakcija MBO postrojenja ....................
4.7.6. Glavna oprema u pojedinim fazama procesa mehaničko-biološke obrade otpada .....
4.7.7. Infrastrukturna opremljenost, instalacijski sustavi i protupožarna zaštita .................
4.7.8. Emisije iz postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada ..................................
4.7.8.1.
Emisija čistog zraka nakon procesa biofiltracije ..................................................
4.7.8.2.
Emisija čistog zraka nakon procesa filtracije vlaknastim filtrom ........................
4.7.8.3.
Emisija tehnoloških (procjednih) voda iz procesa biosušenja i kompostiranja
otpada ...................................................................................................................
4.7.9. Postupanje otpadnim vodama ....................................................................................
4.8. Odlagalište neopasnog otpada (zona 5) ..........................................................................
4.8.1. Dimenzije, zapremina, izgradnja i razvoj odlagališta ...............................................
4.8.2. Otpad prihvatljiv za odlaganje ..................................................................................
4.8.2.1.
Kriteriji za odlaganje otpada u odlagalište neopasnog otpada .............................
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša
ii
59
59
60
60
60
60
61
61
61
62
62
63
63
63
63
64
64
64
64
65
66
66
67
67
67
68
72
72
73
73
73
75
75
75
76
76
76
77
77
77
78
80
80
81
81
81
82
82
85
86
Ugovor br. 10-12-1363/07
Naručitelj: “Eko” d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Granične vrijednosti parametara eluata otpada za stabilizirani nereaktivni
opasni otpad i ostali neopasni otpad .................................................................
4.8.3. Količine otpada predviđene za odlaganje u odlagalištu neopasnog otpada ..............
4.8.4. Temeljni brtveni sustav .............................................................................................
4.8.5. Zatvaranje odlagališta i izgradnja pokrovnog brtvenog sustava ...............................
4.8.6. Sustav otplinjavanja odlagališta ................................................................................
4.8.7. Skupljanje procjednih voda .......................................................................................
4.8.8. Kontrola odvodnje odlagališta neopasnog otpada .....................................................
4.8.8.1.
Hidraulički proračun obodnog kanala ..................................................................
4.8.9. Ozelenjavanje odlagališta ..........................................................................................
4.9. Sortirnica i natkriveno skladište (zona 6) .......................................................................
4.9.1. Sortirnica ...................................................................................................................
4.9.1.1.
Dimenzije objekta, radni kapacitet i vrste otpada ................................................
4.9.1.2.
Opis tehnološkog postupka u sortirnici ................................................................
4.9.1.3.
Tehnički opis sortirnice ........................................................................................
4.9.1.3.1.
Opis konstrukcije ..............................................................................................
4.9.1.3.2.
Primijenjeni materijali i način obrade ..............................................................
4.9.1.3.3.
Infrastrukturna opremljenost ............................................................................
4.9.2. Natkriveno skladište ..................................................................................................
4.9.2.1.
Dimenzije građevine ............................................................................................
4.9.2.2.
Opis konstrukcije građevine .................................................................................
4.9.2.3.
Primijenjeni materijali i način obrade ..................................................................
4.9.2.4.
Infrastrukturna opremljenost ................................................................................
4.10. Područje za obradu oborinskih voda, procjeda i odlagališnog plina (zona 7) ................
4.10.1. Postupanje oborinskim vodama ................................................................................
4.10.2. Postupanje tehnološkim i procjednim otpadnim vodama .........................................
4.10.2.1.
Uređaj za obradu otpadnih tehnoloških i procjednih voda „in situ“ ...................
4.10.3. Postupanje sanitarno-potrošnim (fekalnim) otpadnim vodama ................................
4.10.4. Zaključak o postupanju otpadnim i oborinskim vodama ..........................................
4.10.5. Skupljanje i obrada odlagališnog plina .....................................................................
4.11. Prostor za obradu i recikliranje građevnog otpada (zona 8) ..........................................
4.11.1. Lokacija unutar obuhvata Centra ..............................................................................
4.11.2. Opis prostora (pogona) za obradu građevnog otpada ................................................
4.11.3. Postupanje građevnim otpadom, uključujući i zemlju od iskopa ..............................
4.11.4. Procijenjene količine i sastav građevnog otpada .......................................................
4.11.5. Predviđena tehnologija obrade građevnog otpada i oprema .....................................
4.11.6. Mogući utjecaji obrade građevnog otpada na okoliš i njihovo sprječavanje .............
4.11.7. Uređaji, oprema i infrastrukturna podrška potrebna za obradu građevnog otpada .....
4.11.8. Upotrebljivost materijala dobivenih reciklažom .......................................................
4.11.9. Mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš ..............................................
4.12. Odlagalište inertnog otpada (zona 9) ............................................................................
4.12.1. Otpad prihvatljiv za odlaganje ..................................................................................
4.12.1.1.
Kriteriji za odlaganje otpada na odlagalište inertnog otpada .............................
4.12.1.1.1.
Granične vrijednosti parametara eluata otpada ..............................................
4.12.1.1.2.
Dodatne granične vrijednosti parametara onečišćenja otpada .......................
4.12.1.1.3.
Inertni otpad koji se bez prethodne analize eluata i organskih
parametara onečišćenja može odlagati na odlagalište inertnog otpada ...........
4.12.2. Predviđene količine otpada za odlaganje i prihvatni kapacitet odlagališta ................
4.12.3. Izvedba, fizionomija i elementi odlagališta inertnog otpada .....................................
4.12.4. Temeljni brtveni sustav .............................................................................................
4.12.5. Pokrovni brtveni sustav .............................................................................................
4.8.2.1.1.
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša
iii
86
87
88
89
91
92
93
93
94
95
95
95
97
97
97
98
98
99
99
99
99
99
100
100
101
102
103
103
106
107
107
108
108
109
109
110
110
112
112
112
113
113
113
114
114
115
115
116
116
Ugovor br. 10-12-1363/07
Naručitelj: “Eko” d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
4.12.6. Ozelenjavanje površine pokrovnog sloja odlagališta ................................................
4.12.7. Sustav odvodnje odlagališta inertnog otpada ............................................................
4.12.7.1.
Hidraulički proračun obodnog kanala ................................................................
4.13. Ulazno-izlazna zona (zona 10) ......................................................................................
4.13.1. Čuvarska kućica ........................................................................................................
4.13.2. Ulazno-izlazne električne mosne vage ......................................................................
4.13.3. Plato za pranje vozila ................................................................................................
4.14. Unutrašnje prometnice, zaštitni pojas i zelene površine te ograda ...............................
4.14.1. Unutrašnje prometnice ..............................................................................................
4.14.2. Zelene površine ........................................................................................................
4.14.3. Ograda i protupožarni put (pojas) oko obuhvata Centra ...........................................
4.15. Planirana oprema i organizacijski aspekti .....................................................................
4.15.1. Potrebna radna mehanizacija i oprema ......................................................................
4.15.2. Predviđena organizacijska struktura ..........................................................................
117
118
119
120
120
120
120
121
121
121
122
122
122
123
5. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA ............................................................................
5.1. Izbor tipa odlagališta neopasnog otpada ........................................................................
5.2. Izbor tehničke varijante sanitarnog odlagališta neopasnog otpada ................................
5.2.1. Odlagalište neopasnog otpada – „Plan A“ ................................................................
5.2.2. Odlagalište neopasnog otpada – „Plan B“ .................................................................
5.2.3. Zaključak o odabranom varijantnom rješenju odlagališta neopasnog otpada ............
124
124
124
124
125
125
6. USKLAĐENOST ZAHVATA S PROSTORNO-PLANSKOM DOKUMENTACIJOM ...
6.1. Prostorni plan Zadarske županije .................................................................................
6.2. Prostorni plan uređenja Grada Benkovca .....................................................................
6.3. Zaključak o usklađenosti zahvata s dokumentima prostornog uređenja ......................
126
126
127
130
7. PROCJENA INVESTICIJSKIH TROŠKOVA IZGRADNJE ZAHVATA ........................ 131
8. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU ...................................................
8.1. Geografski, topografski i geoprometni položaj Zadarske županije .................................
8.2. Lokacija zahvata .............................................................................................................
8.3. Geomorfološka obilježja ................................................................................................
8.4. Litostratigrafske osobine .................................................................................................
8.4.1. Litostratigrafske osobine šireg područja lokacije ......................................................
8.4.1.1.
Turon (K22) ............................................................................................................
8.4.1.2.
Senon (K23) ............................................................................................................
8.4.1.3.
Paleogen (Pg) .......................................................................................................
8.4.1.4.
Kvartar (Q) ...........................................................................................................
8.4.2. Litostratigrafske osobine užeg područja lokacije ......................................................
8.5. Strukturno-tektonski i seizmotektonski odnosi ..............................................................
8.5.1. Strukturno-tektonska obilježja uže lokacije zahvata .................................................
8.6. Hidrogeološke značajke .................................................................................................
8.6.1. Hidrogeološke značajke šireg područja zahvata .......................................................
8.6.2. Hidrogeološke značajke užeg područja zahvata ........................................................
8.6.3. Zaključak o hidrogeološkim odnosima na području lokacije planiranog zahvata .....
8.7. Geomehaničke osobine stijena .......................................................................................
8.8. Seizmičnost ...................................................................................................................
8.9. Klimatološko-meteorološka obilježja ............................................................................
8.9.1. Temperatura zraka .....................................................................................................
8.9.2. Broj sunčanih sati (insolacija) ...................................................................................
8.9.3. Oborina i vlažnost zraka ............................................................................................
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša
iv
133
133
133
136
137
138
138
138
138
139
139
143
143
145
145
149
153
154
155
157
158
159
160
Ugovor br. 10-12-1363/07
Naručitelj: “Eko” d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
8.9.4. Tlak zraka i vjetrovitost .............................................................................................
8.10. Hidrološke osobine .......................................................................................................
8.11. Biljni i životinjski svijet ...............................................................................................
8.11.1. Biljni pokrov ...........................................................................................................
8.11.2. Životinjski svijet ......................................................................................................
8.11.2.1.
Ornitofauna .........................................................................................................
8.12. Zaštićeno prirodno i kulturno nasljeđe .........................................................................
8.12.1. Zaštita prirodnog nasljeđa .......................................................................................
8.12.2. Zaštita kulturno-povijesnog nasljeđa ......................................................................
8.13. Stanovništvo i naseljenost ............................................................................................
8.14. Odnos zahvata prema zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže ...............
8.15. Prikupljeni podaci i provedena mjerenja na lokaciji zahvata .......................................
8.15.1. Rezultati provedenih fizikalno-kemijskih i mikrobioloških analiza podzemne
vode „in situ“ ..........................................................................................................
8.15.2. Mjerenje „nultog stanja“ kvalitete zraka na lokaciji planiranog zahvata ..................
8.15.3. Mjerenje „nultog stanja“ buke na lokaciji planiranog zahvata ...............................
161
163
164
164
164
165
165
166
167
167
168
170
170
172
172
9. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM GRADNJE
I KORIŠTENJA ZAHVATA
...........................................................................................
9.1. Mogući utjecaji na okoliš tijekom gradnje zahvata ........................................................
9.1.1. Mogući utjecaji na tlo i vode .....................................................................................
9.1.2. Mogući utjecaji na zrak .............................................................................................
9.1.3. Mogući utjecaji buke .................................................................................................
9.1.4. Mogući utjecaji opasnih tvari u otpadu .....................................................................
9.1.5. Mogući utjecaji na promet .........................................................................................
9.1.6. Mogući utjecaji na biljni i životinjski svijet ..............................................................
9.1.7. Mogući utjecaji na kulturna dobra i graditeljsko nasljeđe ........................................
9.1.8. Mogući utjecaji na krajobrazno-estetske vrijednosti ..................................................
9.1.9. Mogući utjecaji u slučaju akcidenta ..........................................................................
9.2. Mogući utjecaji na okoliš tijekom korištenja zahvata .......................................................
9.2.1. Mogući utjecaji na tlo ...............................................................................................
9.2.2. Mogući utjecaji na vode ............................................................................................
9.2.3. Mogući utjecaji na zrak .............................................................................................
9.2.3.1.
Postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada ..............................................
9.2.3.2.
Odlagalište neopasnog otpada ..............................................................................
9.2.4. Mogući utjecaji buke .................................................................................................
9.2.5. Mogući utjecaji opasnih tvari u otpadu .....................................................................
9.2.6. Mogući utjecaji na promet .........................................................................................
9.2.7. Mogući utjecaji na biljni i životinjski svijet ..............................................................
9.2.8. Mogući utjecaji na kulturna dobra i graditeljsko nasljeđe ........................................
9.2.9. Mogući utjecaji na krajobrazno-estetske vrijednosti ..................................................
9.2.10. Mogući utjecaji na zdravlje i socijalni efekti ............................................................
9.2.11. Mogući utjecaji u slučaju akcidenta ..........................................................................
9.3. Procjena mogućeg kumulativnog utjecaja na okoliš .....................................................
9.4. Mogući utjecaji nakon prestanka korištenja zahvata ......................................................
174
174
174
174
174
175
175
175
175
176
176
176
176
176
177
177
179
180
182
183
183
183
183
184
184
184
185
10. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM GRADNJE I/ILI
KORIŠTENJA ZAHVATA .............................................................................................
10.1. Mjere zašite okoliš tijekom gradnje zahvata ................................................................
10.1.1. Mjere zaštite tla i voda ..............................................................................................
10.1.2. Mjere zaštite zraka ....................................................................................................
10.1.3. Mjere zaštite od buke ................................................................................................
186
186
186
186
187
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša
v
Ugovor br. 10-12-1363/07
Naručitelj: “Eko” d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
10.1.4. Mjere postupanja otpadnim tvarima ..........................................................................
10.1.5. Mjere zaštite prometnica ...........................................................................................
10.1.6. Mjere zaštite kulturnih dobara i graditeljskog nasljeđa .............................................
10.1.7. Mjere zaštite estetsko-krajobraznih vrijednosti ..........................................................
10.1.8. Mjere zaštite u slučaju akcidenta ..............................................................................
10.2. Mjere zaštite okoliša tijekom korištenja zahvata ..........................................................
10.2.1. Mjere zaštite tla i voda ..............................................................................................
10.2.2. Mjere zaštite zraka ....................................................................................................
10.2.3. Mjere zaštite od prašine .............................................................................................
10.2.4. Mjere zaštite od neugodnih mirisa ............................................................................
10.2.5. Mjere prevencije emisija odlagališnog plina .............................................................
10.2.6. Mjere zaštite od raznošenja otpada ...........................................................................
10.2.7. Mjere zaštite od buke ................................................................................................
10.2.8. Mjere zaštite prometnica ...........................................................................................
10.2.9. Mjere zaštite od pristupa životinja ............................................................................
10.2.10. Mjere zaštite estetsko-krajobraznih vrijednosti .........................................................
10.2.11. Mjere prevencije požara ............................................................................................
10.2.12. Organizacijske mjere i mjere održavanja zahvata .....................................................
10.2.13. Mjere zaštite od minsko-eksplozivnih sredstava .......................................................
10.3. Mjere zaštite okoliša u slučaju akcidenta .....................................................................
10.4. Mjere zaštite okoliša nakon prestanka korištenja zahvata ...........................................
187
187
187
188
188
188
188
190
190
191
191
191
192
192
193
193
194
194
195
196
196
11. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA TIJEKOM GRADNJE,
KORIŠTENJA I NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA ZAHVATA ...........................
11.1. Praćenje stanja tla .........................................................................................................
11.2. Praćenje stanja voda .....................................................................................................
11.3. Praćenje stanja zraka ....................................................................................................
11.4. Praćenja razine buke .....................................................................................................
197
197
197
198
199
12. POPIS LITERATURE ...................................................................................................... 200
13. POPIS PROPISA I PROSTORNO-PLANSKIH DOKUMENATA ................................. 202
14. POPIS TABLICA, SLIKA I PRILOGA ........................................................................... 204
PRILOZI
Izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša
vi
Ugovor br. 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
UVOD
Implementacijom „Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske“ („Narodne novine“,
br. 130/05) (u daljnjem tekstu: Strategija) i „Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
za razdoblje 2007.-2015. godine“ („Narodne novine“, br. 85/07, 126/10 i 31/11) (u daljnjem
tekstu: Plan gospodarenja otpadom) kao krovnih strategijsko-planskih dokumenata na području
gospodarenja otpadom1, predviđena je izgradnja županijskih/regionalnih centara za gospodarenje
otpadom, koji će predstavljati najvažnije i najzahtjevnije infrastrukturne objekte u okviru
uspostave predviđenog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, kao i
sanacija te zatvaranje postojećih djelatnih neusklađenih odlagališta otpada2. Cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom na nacionalnoj razini uspostavlja se u svrhu postizanja ciljeva
postavljenih u gore spomenutoj nacionalnoj Strategiji te u kontekstu ispunjenja obveza koje
proizlaze iz usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije
(EU), a naročito s „Direktivom o odlagalištima otpada“ (1999/31/EC) i „Okvirnom direktivom o
otpadu“ (2008/98/EC). Prema definiciji iz „Zakona o održivom gospodarenju otpadom“
(„Narodne novine“, br. 94/13), članak 4., gospodarenje otpadom obuhvaća „djelatnosti
sakupljanja, prijevoza, oporabe3 i zbrinjavanja4 i druge obrade otpada, uključujući nadzor nad
tim postupcima te nadzor i mjere koje se provode na lokacijama nakon zbrinjavanja otpada, te
radnje koje poduzimaju trgovac otpadom ili posrednik“. S gledišta zaštite okoliša, ista se
aktivnost u „Zakonu o zaštiti okoliša“ („Narodne novine“, br. 80/13), članak 33., definira kao
djelatnost koja „obuhvaća mjere za sprječavanje nastanka i smanjivanje količina otpada, bez
uporabe postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te mjere za sprječavanje štetnog
djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš“.
Za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, koji uključuje izgradnju
niza objekata u funkciji gospodarenja otpadom (centri za gospodarenje otpadom, pretovarne
stanice, reciklažna dvorišta, „zeleni otoci“) potrebno je osigurati znatna financijska sredstva,
koja se u značajnom udjelu planiraju pribaviti iz raspoloživih sredstava fondova EU.
Suglasno Strategiji i Planu gospodarenja otpadom te „Zakonu o održivom gospodarenju
otpadom“, istovremeno s procesom uspostave županijskih ili regionalnih centara za gospodarenje
otpadom u okviru implementacije cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, u Republici
Hrvatskoj se provode i postupci sanacije te postupnog zatvaranja postojećih djelatnih
neusklađenih odlagališta otpada. Naime, pregovaračkim stajalištima Republike Hrvatske s
Europskom unijom u poglavlju zaštite okoliša utvrđeno je da se za sva postojeća odlagališta
otpada u Republici Hrvatskoj moraju ispuniti zahtjevi „Direktive 1999/31/EZ o odlaganju
otpada“ najkasnije do 31. prosinca 2018. g. To podrazumijeva i obvezu provedbe sanacije i
zatvaranja svih djelatnih neusklađenih odlagališta otpada, kao i uspostavu županijskih
(regionalnih) centara za gospodarenje otpadom najkasnije do kraja 2018. g.
1
2
3
4
Otpad je, prema “Zakonu o održivom gospodarenju otpadom” (“Narodne novine”, br. 94/13), članak 4., “svaka
tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar
čije su sakupljanje, prijevoz i obrada nužni u svrhu zaštite javnog interesa”.
Neusklađeno odlagalište je, prema “Zakonu o održivom gospodarenju otpadom” (“Narodne novine”, br. 94/13),
članak 4., “odlagalište koje ne ispunjava uvjete propisane pravilnikom iz članka 104. ovog Zakona i određeno je
odlukom iz članka 26., stavka 6. ovog Zakona”.
Oporaba otpada je, prema “Zakonu o održivom gospodarenju otpadom” (“Narodne novine”, br. 94/13), članak
4., “postupanje otpadom kojime se primijenjuje jedan ili više postupaka, navedenih u Dodatku II. istog Zakona
pod oznakama R 1 do R 13”.
Zbrinjavanje otpada je, prema “Zakonu o održivom gospodarenju otpadom” (“Narodne novine”, br. 94/13),
članak 4., “svaki postupak koji nije oporaba otpada, uključujući slučaj kada postupak kao sekundarnu posljedicu
ima obnovu tvari ili energije. U Dodatku I. ovog Zakona sadržan je popis postupaka zbrinjavanja koji ne
isključuje druge moguće postupke zbrinjavanja otpada.” Postupci zbrinjavanja otpada navedeni su u Dodatku I.
Zakona pod oznakama D 1 do D 14.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
1
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Uvođenjem cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, odnos prema otpadu podiže se na
kvalitativno višu razinu. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom podrazumijeva i pretpostavlja
racionalan odnos adekvatno informiranog, odnosno educiranog stanovništva i svih društvenih
subjekata prema otpadu, i to prije svega u smislu spremnosti za djelovanje u cilju stvaranja što
manjih količina otpada već na samom mjestu nastanka, a isto tako i maksimalnog iskorištavanja
otpada kao sekundarne sirovine u tvarnom i/ili energetskom smislu te odlaganja što manjih
količina otpada. Pri tome, otpad koji se namjerava odložiti prethodno mora biti adekvatno
pripremljen (obrađen5), a tek zatim pohranjen u namjenske građevine (odlagališta)6 prikladnih
tehničko-tehnoloških svojstava.
Centri za gospodarenje otpadom7 u županijama ili regijama u kontekstu uvođenja cjelovitog
sustava gospodarenja otpadom postaju svojevrsna industrijska postrojenja namijenjena sigurnom
čuvanju (skladištenju) i/ili obradi otpada u svrhu njegove ponovne upotrebe te odlaganju
ostatnih, neiskoristivih količina otpada, na siguran način za okoliš i zdravlje ljudi.
Suglasno ciljevima i odlukama, donesenima u spomenutim strategijskim, odnosno planskim
dokumentima, a u skladu sa stečevinama Europske unije i pregovaračkim stajalištima Republike
Hrvatske u poglavlju zaštite okoliša te u kontekstu pristupanja naše zemlje Europskoj uniji,
Zadarska županija poduzela je odgovarajuće korake u vezi uspostave županijskog centra za
gospodarenje otpadom, čija je lokacija predviđena na području Grada Benkovca, i to na teritoriju
administrativnog područja naselja Donje Biljane. Uspostavu „Centra za gospodarenje otpadom
Zadarske županije“ (u daljnjem tekstu: Centar), potrebno je gledati upravo kao na oživotvorenje
spomenute potrebe izgradnje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na dijelu državnog
teritorija, odnosno u prostoru Zadarske županije kao jedinice područne (regionalne) samouprave
u RH. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom u razmatranom je smislu višerazinski, hijerarhijski
organiziran sustav, u kojemu županijski (ili regionalni) centar za gospodarenje otpadom
predstavlja samo vrh planirane hijerarhijsko-organizacijske strukture. U takav će se centar otpad
redovito i organizirano dovoziti bilo izravno iz većih ili bližih populacijsko-gospodarskih
središta, bilo posredno, preko pretovarnih ili transfer stanica za prikupljanje i selekciju otpada.
Te stanice uspostavljaju se za potrebe više gradova ili općina. Međutim, primarni korak važan za
djelovanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, a suglasno strategijskim i planskim
dokumentima, kao i, na razini Županije relevantnom „Planu gospodarenja otpadom Zadarske
županije“ („Službeni glasnik Zadarske županije“, br. 15/09), ogleda se u primarno odvojenom
skupljanju otpada, koji započinje već kod individualnih korisnika – domaćinstava8, odnosno
pravnih subjekata (tvrtki, institucija, proizvodnih pogona i sl.), a uključuje i razvrstavanje otpada
po vrstama na „zelenim otocima“ i u reciklažnim dvorištima9, koji su – kao javni objekti –
otvoreni za sve zainteresirane privatne i pravne subjekte.
5
6
7
8
9
Obrada otpada su, prema “Zakonu o održivom gospodarenju otpadom” (“Narodne novine”, br. 94/13), članak 4.,
“postupci oporabe ili zbrinjavanja i postupci pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja” otpada.
Odlagalište otpada je, prema “Zakonu o održivom gospodarenju otpadom” (“Narodne novine”, br. 94/13), članak
4., “građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju (podzemno odlagalište), uključujući: (a)
inertno odlagalište otpada na kojemu proizvođač odlaže svoj otpad na samom mjestu proizvodnje, (b) odlagalište
otpada ili njegov dio koji se može koristiti za privremeno skladištenje otpada (npr. za razdoblje duže od jedne
godine) i (c) iskorištene površinske kopove ili njihove dijelove nastale rudarskom eksploatacijom i/ili
istraživanjem pogodne za odlaganje otpada”.
Centar za gospodarenje otpadom je, prema “Zakonu o održivom gospodarenju otpadom” (“Narodne novine”,
br. 94/13), članak 4., “sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za
obradu komunalnog otpada”.
Kućanstva u Županiji bit će u pravilu opremljena trima posudama za odvojeno skupljanje otpada: u jednu će se
odvajati čisti kuhinjski i vrtni (zeleni) otpad, u drugu tzv. “suha frakcija”, odnosno otpad pogodan za recikliranje
poput otpadne plastike, PET i ALU-ambalaže, papira i kartona i stakla, dok će se u treću pohranjivati sav ostali,
miješani komunalni otpad.
Reciklažno dvorište je, prema “Zakonu o održivom gospodarenju otpadom” (“Narodne novine”, br. 94/13),
članak 4., je “nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih
količina posebnih vrsta otpada”.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
2
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Ova „Studija o utjecaju na okoliš“ (u daljnjem tekstu: Studija) izrađena je na temelju
relevantnih važećih propisa domaće regulative i prostorno-planskih dokumenata, kao što su
„Zakon o zaštiti okoliša“ („Narodne novine“, br. 80/13), „Prostorni plan Zadarske županije“
(„Službeni glasnik Zadarske županije“, br. 2/01, 6/04, 2/05, 17/06 i 3/10) i „Prostorni plan
uređenja Grada Benkovca“ („Službeni glasnik Zadarske županije“, br. 1/03; „Službeni glasnik
Grada Benkovca“, br. 2/08, 4/12 i 2/13). Sadržajno se temelji na „Uredbi o procjeni utjecaja
zahvata na okoliš“ („Narodne novine“, br. 64/08 i 67/09), a suglasno Prilogu IV. Uredbe, u
kojemu je definiran obvezni sadržaj Studije.
U kontekstu osiguranja pretpostavki za ishođenje lokacijske dozvole za predmetni zahvat,
„Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Zadarske županije –
Ispostava Benkovac“, izdao je „Mišljenje o usklađenosti zahvata s Prostornim planom i
referentne izvode iz prostorno-planske dokumentacije Zadarske županije“ (Prilog 6.2-5.).
Studija je izrađena kao stručna podloga, čiji je cilj prepoznati i vrednovati moguće utjecaje
predmetnog zahvata na okoliš i zdravlje ljudi te donijeti zaključak o prihvatljivosti ili
neprihvatljivosti zahvata na okoliš. Na taj se način želi omogućiti stručno utemeljenu podlogu za
procjenu utjecaja planiranog zahvata na okoliš i zdravlje ljudi te ocjenu opsega potrebnog
usklađenja i prilagodbe zahvata s relevantnim receptivnim mogućnostima okoliša u širem i užem
okružju predložene lokacije zahvata.
Studija se temelji na analizi postojećeg stanja okoliša, evaluaciji važeće prostorno-planske
dokumentacije, izvješću o osnovnim odrednicama i tehničkim mogućnostima zahvata, idejnom
projektu te na prepoznavanju mogućih, prvenstveno negativnih utjecaja na okoliš, a s ciljem
definiranja mjera za njihovo smanjenje do razine prihvatljivosti za praktičnu primjenu zahvata.
Pri izradi Studije korišteni su i podaci sličnog tematskog karaktera, iskustveni podaci izrađivača,
literaturni podaci te važeći zakonski i podzakonski propisi RH, kao i smjernice EU.
U Studiji prikazani i interpretirani meteorološki podaci odnose se na rezultate redovitih
motrenja i mjerenja, provedenih na meteorološkoj postaji koja je predmetnom zahvatu najbliža, a
to je meteorološka postaja „Puntamika“ kod Zadra, koja se nalazi na 18 km zračne udaljenosti u
smjeru zapada-jugozapada od predmetne lokacije. U analizi nekih meteoroloških podataka
korišteni su i podaci, dobiveni mjerenjima na lokaciji Zračne luke „Zadar“ kod Zemunika
Donjeg (oko 8 km jugozapadno od lokacije zahvata).
Nositelj predmetnog zahvata je tvrtka “Eko“ d.o.o. za gospodarenje otpadom, obnovljivim
izvorima energije i energetsku učinkovitost Zadarske županije iz Zadra, koja će kao operater
upravljati radom Centra.
Izvadak iz Sudskog registra Trgovačkog suda u Zadru za tvrtku-nositelja predmetnog zahvata
nalazi se u Prilogu 1.
Zbog nastojanja da se u što većoj mjeri smanji pritisak na okoliš, a posebno na podzemne
vode, odustalo od prvotne ideje gradnje bioreaktorskog odlagališta namijenjenog odlaganju
metanogene frakcije iz procesa mehaničko-biološke obrade otpada, a s time u vezi i od
proizvodnje odlagališnog plina (osobitno metana) u anaerobnim uvjetima. Posljedično se u
obuhvatu zahvata neće graditi niti postrojenje za proizvodnju električne energije iz odlagališnog
plina. O spomenutoj izmjeni tehničko-tehnološkog rješenja predmetnog zahvata očitovalo se
nadležno „Ministarstvo zaštite okoliša i prirode“, koje je svojim Mišljenjem (KLASA: 35101/12-02/248; URBROJ: 517-06-3-2-1-12-2 od 13. srpnja 2012. g.; Prilog 2.) dalo suglasnost
predloženim izmjenama projekta.
S obzirom na zahtjeve važeće regulative, prije svega „Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na
okoliš“ („Narodne novine, br. 64/08 i 67/09) i „Uredbe o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša“ („Narodne novine“, br. 114/08), procjenu utjecaja predmetnog zahvata na
okoliš provodi Stručno povjerenstvo, imenovano od strane nadležnog „Ministarstva zaštite
okoliša i prirode“.
Popis propisa koji su korišteni u izradi Studije naveden je u završnom dijelu ovog dokumenta.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
3
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
1. SVRHA I OPRAVDANOST PODUZIMANJA ZAHVATA
Opravdanost uspostave predmetnog Centra proizlazi iz postavljenih glavnih ciljeva na
području cjelovitog gospodarenja otpadom u Zadarskoj županiji. Suglasno tome, potrebno je
naglasiti da su glavni ciljevi na području gospodarenja otpadom u Županiji definirani u važećem
„Planu gospodarenja otpadom Zadarske županije“ („Službeni glasnik Zadarske županije“, br.
15/09), poglavlje 4.2.1. Oni obuhvaćaju ostvarenje sljedećih aktivnosti:
§
§
osigurati sustav gospodarenja otpadom, koji će pomoći u postizanju nacionalnih ciljeva,
uz poštivanje regionalnih specifičnosti i
osigurati gospodarski opravdan (isplativ) sustav gospodarenja otpadom u skladu s
nacionalnim i međunarodnim standardima.
Regionalni ciljevi na području gospodarenja otpadom Zadarske županije formulirani su u
važećoj „Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske“ („Narodne novine“, br. 130/05),:
§
§
§
§
§
§
izbjegavanje nastanka i smanjivanje količina otpada na izvoru
smanjenje količine otpada za odlaganje
poboljšanje načina odlaganja otpada na odlagališta
poboljšanje gospodarenja otpadom na otocima
ostvarenje suradnje između jedinica lokalne samouprave
poboljšanje kvalitete praćenja stanja (monitoringa) okoliša u gospodarenju otpadom.
U skladu s „Planom gospodarenja otpadom Zadarske županije“ („Službeni glasnik Zadarske
županije“, br. 15/09), poglavlje 5.4., predviđeni cjeloviti sustav gospodarenja otpadom u
Zadarskoj županiji podijeljen je u tri međusobno povezana projekta, koji uključuju:
1. izgradnju i upravljanje „Županijskim centrom za gospodarenje otpadom“
2. izgradnju i organiziranje sustava za sakupljanje i recikliranje10 otpada
3. sanaciju i zatvaranje preostalih (neusklađenih) odlagališta komunalnog otpada u
Zadarskoj županiji.
Izgradnja i organiziranje sustava za sakupljanje i recikliranje otpada uključuje izgradnju
pretovarnih (transfer) stanica uglavnom na kopnu te mini-pretovarnih stanica na otocima, kao i
nabavu vozila za prijevoz otpada od pretovarne stanice do Centra i uspostavu sustava odvojenog
sakupljanja i recikliranja otpada.
Suglasno „Planu gospodarenja otpadom Zadarske županije“ („Službeni glasnik Zadarske
županije“, br. 15/09), poglavlje 5.8.4., uspostava Centra koji je namijenjen zadovoljavati potrebe
cijele Županije neminovno pretpostavlja i značajno povećanje udaljenosti nekih „proizvođača“
otpada (ovisno o geografskom položaju pojedine jedinice lokalne samouprave) od mjesta
njegova zbrinjavanja (tj. od planirane lokacije Centra), a s obzirom na dosadašnju praksu
odlaganja otpada u lokalnim odlagalištima. Zbog toga, projekt uspostave Centra – kao i
cjelokupnog planiranog sustava cjelovitog gospodarenja otpadom u Županiji – uključujući
organiziranje, odnosno planiranje prijevoza otpada i formiranje odgovarajućeg tarifnog sustava,
predstavlja vrlo zahtjevan zadatak. U tom smislu, većina gradova i općina u Županiji trebat će se
odlučiti za izbor jedne od sljedećih mogućnosti: (a) izgradnju pretovarne stanice kojom će se
omogućiti prijevoz otpada iz pojedinih mikroregionalnih središta do Centra vozilima velikog
kapaciteta, što je daleko racionalnije od prijevoza otpada običnim kamionima-smećarima, ili (b)
poboljšanje postojećeg voznog parka komunalnih vozila za prijevoz otpada u cilju postupnog
povećanja kapaciteta vozila i poboljšanja ekonomičnosti odvoza otpada do lokacije Centra.
Projektirani radni vijek Centra iznosi 30 godina i odnosi se na razdoblje 2016. - 2045. g.
10
Recikliranje je, prema “Zakonu o održivom gospodarenju otpadom” (“Narodne novine”, br. 94/13), članak 4.,
“svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali
prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe,
odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje”.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
4
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
2. POSTOJEĆE STANJE U GOSPODARENJU OTPADOM U ZADARSKOJ ŽUPANIJI
Današnje stanje u gospodarenju otpadom u Zadarskoj županiji obilježeno je visokim
obuhvatom organiziranog prikupljanja otpada, koje u većini gradova iznosi 100 %. Otpad se
odlaže na lokacijama određenim od strane lokalne samouprave. U Županiji trenutno djeluje 22
komunalna poduzeća, koja sakupljaju komunalni otpad i odvoze ga na službena aktivna
neusklađena odlagališta. Pored toga, nekoliko tvrtki bavi se nekim od specifičnih vidova
gospodarenja otpadom.
Uz izuzetak vrlo ograničene količine otpada za reciklažu, komunalni otpad koji se prikuplja u
Zadarskoj županiji uglavnom se odlaže na nekom od postojećih devet službenih neusklađenih
odlagališta otpada. Nažalost, ilegalno odlaganje otpada, a posebno bijele tehnike i građevnog
otpada te otpada od rušenja objekata, još uvijek je uobičajena praksa na području Županije.
Vaganje i odvajanje otpada izvodi se jedino na najvećem županijskom odlagalištu „Diklo“ kod
Zadra, gdje se redovito vodi evidencija o dovezenom i zaprimljenom komunalnom, neopasnom
proizvodnom i građevnom otpadu. Na ostalim odlagalištima vaganje i odvajanje otpada prije
odlaganja se ne provodi, tako da se sav otpad na tim odlagalištima zaprima kao komunalni otpad.
U Županiji se još uvijek u mnogim slučajevima ne poštuje zakonska obveza odvojenog
skupljanja i skladištenja otpada kojega se vrijedna svojstva mogu iskoristiti. U tim slučajevima
ne provodi se niti zakonom propisana obveza izdvajanja opasnih komponenti iz komunalnog
otpada.
U posljednjih nekoliko godina koncept odvojenog skupljanja otpada u Zadarskoj županiji
provodi se uz sudjelovanje privatnog i javnog sektora. Na taj se način postupno razvijaju sustavi
odvojenog skupljanja papira, kartona, amblažnog otpada (staklo, PET, metali), otpada iz vrtova i
parkova, starih baterija, lijekova, ulja, auto-guma, metalnog glomaznog i građevnog otpada.
Istovremno su na više mjesta uspostavljena reciklažna dvorišta i „zeleni otoci“.
Na području Županije skupljeni otpad prevozi se izravno na postojeća aktivna neusklađena
odlagališta. Prema raspoloživim podacima u Zadarskoj županiji redovno se skupljaju i obrađuju
papir, PET, staklo, željezo, bakar, mjed, aluminij, akumulatori i olovo.
Među desetak službenih djelatnih neusklađenih odlagališta otpada svojom važnošću, odnosno
količinom odloženog otpada, daleko najveći značaj ima odlagalište komunalnog otpada „Diklo“
na teritoriju Grada Zadra (po količini odloženog otpada pripada među četiri najveća odlagališta
otpada u Republici Hrvatskoj). Na odlagalište otpada „Diklo“, koje je trenutno u fazi sanacije s
perspektivom konačnog zatvaranja nakon uspostave predmetnog Centra, još uvijek se redovito i
organizirano dovozi i odlaže oko 70 % ukupnih količina otpada nastalog na području Zadarske
županije. Odlagalište je u funkciji još od 1963. g. Procjenjuje se da je do danas na njemu ukupno
odloženo nešto više od 2 milijuna m3 raznovrsnog, a prije svega miješanog komunalnog otpada.
Odlagalištem upravlja komunalno poduzeće „Čistoća“ d.o.o. Zadar, koje je u većinskom
vlasništvu Grada Zadra te još 15 jedinica lokalne samouprave u Zadarskoj županiji. Vozilima
ove tvrtke na odlagalište se dovozi i odlaže miješani komunalni otpad iz kućanstava te neopasni
proizvodni otpad, koji je nastao u različitim gospodarstvenim djelatnostima, ustanovama i
uslužnim djelatnostima.
Otpad koji se odlaže na odlagalištu „Diklo“ potječe ne samo s područja Grada Zadra (za
odlaganje čijeg je otpada prvotno bilo namijenjeno), već s područja Grada Nina te 17 općina
Zadarske županije (Bibinje, Galovac, Kali, Kukljica, Novigrad, Poličnik, Posedarje, Preko,
Privlaka, Ražanac, Sali, Starigrad11, Sukošan, Škabrnja, Vir, Vrsi i Zemunik Donji) s kojima je
komunalno poduzeće „Čistoća“ d.o.o. Zadar ugovorilo suradnju o zbrinjavanju otpada, i to kako
komunalnog, tako i neopasnog proizvodnog te inertnog, građevnog otpada.
11
Otpad s područja Općine Starigrad započeo se odlagati na zadarskom odlagalištu „Diklo“ 2012. g., tako da se
danas na “Diklu” odlaže sav organizirano prikupljeni otpad s područja 19 (od ukupno 34) jedinice lokalne
samouprave Zadarske županije.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
5
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
2.1. PROCJENA POSTOJEĆIH KOLIČINA OTPADA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI
Budući da će se u Centar na završno sortiranje, obradu i/ili odlaganje dovoziti miješani
komunalni otpad, neopasni proizvodni otpad, građevni otpad te ostatni obrađeni odvodnjeni
(dehidrirani) i higijenizirani mulj iz uređaja za obradu otpadnih komunalnih voda s područja
Zadarske županije, u nastavku slijedi pregled godišnjih količina tih vrsta otpada, nastalog na
području Županije.
2.1.1. Komunalni otpad
Komunalni otpad je, prema “Zakonu o održivom gospodarenju otpadom” („Narodne novine“,
br. 94/13), članak 4., „otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu
iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva“. Sav komunalni
otpad, koji obuhvaća otpad iz kućanstava i sličan otpad iz obrta, industrije i ustanova, uključujući
odvojeno skupljene sastojke, prema važećoj „Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji
otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada“ („Narodne novine“, br. 50/05 i 39/09),
uvršten je u kategoriju pod ključnim brojem 20, a obuhvaća: (a) odvojeno skupljene sastojke
(20 01), (b) otpad iz vrtova i parkova, uključujući otpad sa groblja (20 02) i (c) ostali komunalni
otpad (20 03). Budući da se kategorizacija otpada temelji na djelatnostima u kojima otpad
nastaje, a ne nužno na vrsti otpada, komunalni otpad uključuje i sav ambalažni, različiti
„kemijski“, tiskarski, električni i elektronički, farmaceutski i drugi otpad koji se koristi u
kućanstvima, bez obzira što takav se otpad prema sastavu i karakteristikama uvrštava u druge
kategorije otpada prema djelatnosti kojom nastaje.
2.1.1.1. Količine komunalnog otpada
U Zadarskoj županiji službeno su – prema „Izvješćima o komunalnom otpadu“ [1]-[6] koje u
okviru „Katastra otpada“, odnosno „Registra onečišćavanja okoliša“ redovito godišnje objavljuje
„Agencija za zaštitu okoliša“ – u razdoblju 2006.-2011., registrirane sljedeće količine
komunalnog otpada:
2006. g.
2007. g.
2008. g.
2009. g.
2010. g.
2011. g.
91.970 t
75.251 t
83.848 t
88.936 t
78.928 t
87.242 t
od čega, miješanog komunalnog otpada (20 03 01)
od čega, miješanog komunalnog otpada (20 03 01)
od čega, miješanog komunalnog otpada (20 03 01)
od čega, miješanog komunalnog otpada (20 03 01)
od čega, miješanog komunalnog otpada (20 03 01)
od čega, miješanog komunalnog otpada (20 03 01)
90.512 t (98,4 %)
75.226 t (99,9 %)
83.144 t (99,2 %)
85.288 t (95,9 %)
74.579 t (94,5 %)
82.478 t (94,5 %)
U prikupljenom komunalnom otpadu redovito je zastupljen otpad koji, prema „Uredbi o
kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada“
(„Narodne novine, br. 50/05 i 39/09), pripada potkategorijama komunalnog otpada (ključni
brojevi 20 01 01, 20 01 21*, 20 01 23*, 20 01 35*, 20 02 01, 20 03 01, 20 03 03 i 20 03 07) i
otpadne ambalaže (ključni brojevi 15 01 01, 15 01 02 i 15 02 07). Kao što je pokazano, daleko
najveći udio u komunalnom otpadu čini (neopasni) miješani komunalni otpad, koji tijekom
cijelog razmatranog razdoblja u pravilu sudjeluje s više od 95 % ukupne količine komunalnog
otpada. Oko 75 % preostalog komunalnog otpada čini glomazni otpad (klj. br. 20 03 07), a u
gotovo neznatnom udjelu prisutna je otpadna ambalaža od papira i kartona, plastike i stakla. Tek
oko 8 % preostale količine otpada odnosi se na problematične komponente komunalnog
otpada. Tako je 2008. g. prijavljena 1,1 t otpadnih ulja za kuhanje (klj. br. 20 01 26*), a 2011. g.
262 t ostale odbačene električne i elektroničke opreme koja sadrži opasne komponente (klj. br.
20 01 35*), 120 t odbačene opreme koja sadrži klorofluorougljike (klj. br. 20 01 23*) te 0,34 t
fluorescentnih cijevi i ostalog otpada koji sadrži živu (klj. br. 20 01 21*). U svim ostalim
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
6
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
godinama razmatranog razdoblja nije bilo prijavljeno problematičnih komponenti u komunalnom
otpadu. S obzirom na prijavljenu količinu prikupljenog komunalnog otpada i broj stanovnika
Županije (170.017), proizlazi da je u Zadarskoj županije u 2011. g. prikupljeno oko 512 kg (tj.
1,4 kg/dan) komunalnog otpada po stanovniku, što je znatno više od prikupljene količine
komunalnog otpada iste godine u cijeloj Hrvatskoj (365 t/stanovnik/godina ili 1,0 kg /stanovnik
/dan). Tome svakako značajno pridonose dodatne količine komunalnog otpada kojega stvaraju
turisti (prema „Elaboratu odabira s prijedlogom konačnih lokacija i idejnim rješenjima za
pretovarne stanice u Zadarskoj županiji“ [7], a s obzirom na prosječan broj od oko 8,5 milijuna
turističkih noćenja u Županiji godišnje, procjenjuje se da na području Županije prosječno
godišnje nastaje oko 12.500 t otpada iz turizma, i to daleko najviše tijekom ljetnih mjeseci –
vidi tablicu 2.1.1-3.).
Karakteristično je da količine komunalnog otpada prikupljene na području Zadarske županije
u razdoblju 2006.-2011. g. ne pokazuju jednoznačan trend promjene: prijavljene godišnje
količine kreću se između 75.000 i 92.000 t, no gotovo se u pravilu, slijedno godinama, smjenjuju
pad i porast godišnjih količina. Prosječna godišnja količina prikupljenog komunalnog otpada
tijekom navedenog šestgodišnjeg razdoblja u Zadarskoj županiji iznosi 84.362 t.
2.1.1.2. Prosječni sastav komunalnog otpada
U razdoblju od 2.-7. veljače 2009. g. (zimski period) te od 24.-29. kolovoza 2009. g. (ljetni period)
tvrtka „IPZ Uniprojekt TERRA“ iz Zagreba je na zadarskom odlagalištu otpada „Diklo“ provela
uzorkovanje, sortiranje i vaganje sortiranih komponenti otpada, kao i statističku obradu i
interpretaciju rezultata, a sve u cilju što točnije odredbe sastava komunalnog otpada.
Istovrsno sortiranje u razdoblju od 7.-10. ožujka 2011. g. provedeno je i na ostalom dijelu
Županije, tj. na području Grada Biograda na Moru, Općine Sveti Filip i Jakov te na području
Grada Paga, a nakon toga ponovno u Gradu Zadru i općinama Preko i Privlaka.
Za određivanje sastava komunalnog otpada odabrana je i organizacijski pripremljena opće
prihvaćena metoda uzorkovanja, sortiranja, vaganja sortiranih komponenti otpada te statistička
obrada i interpretacija rezultata.
Na slici 2.1.1-1. su prikazani podaci o procijenjenom prosječnom ljetnom i zimskom tjednom
sastavu komunalnog otpada iz 2009. g., a koji su dobiveni iz sortiranih uzoraka prema tipu
naselja u kojima je provedeno uzorkovanje (grad, otok, priobalje, unutrašnjost).
Udio %
35,0
30,7
30,0
29,0
25,0
20,8
20,0
18,2
15,0
11,6
13,3 13,2
12,5
8,2
10,0
3,4 4,1
5,0
2,5 2,9
4,0
5,3
4,2
4,1 3,6
Tekstil
Pelene
1,0 1,2
2,9 2,6
0,0
Papir i
karton
Staklo
Plastika
Metal
Drvo
Kuhinjski
Vrtni
biootpad biootpad
Zima 2009.
Inertni
Sitnica
Ljeto 2009.
Slika 2.1.1-1. Usporedba udjela pojedinih komponenti komunalnog otpada Zadarske županije
u razdoblju sortiranja za zimski i ljetni dio godine
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2., 2013. [8]
Navedeni prosječni tjedni sastav otpada u ljetnom i zimskom razdoblju korišten je u procjeni
prosječnog godišnjeg sastava otpada na području s kojega se prikupljao otpad.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
7
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
U tablici 2.1.1-1. prikazan je prosječni godišnji sastav komunalnog otpada prema udjelu
pojedinih komponenti u ukupnom komunalnom otpadu, nastalom od stalnog stanovništva.
Tablica 2.1.1-1. Prosječni godišnji sastav komunalnog otpada Zadarske županije
prema vrstama otpada na temelju sortiranja, provedenog 2009. g.
Broj
Vrsta otpada
Udio mase
zimi (%)
1
2
3
4
5
6
7
Ambalažni otpad
Biorazgradivi otpad (ukupni)
Opasni otpad (sa ili bez ambalaže)
Glomazni otpad
Građevni otpad (> 40 mm)
Gorivi dio (guma, papir, drvo, tekstil, pelene)
Ostale vrste otpada
25,1
43,6
0,0
0,2
3,6
19,8
7,7
Udio mase
ljeti (%)
24,6
46,1
0,1
0,0
1,1
19,1
8,9
Prosječan
godišnji
udio mase (%)
24,9
44,8
0,1
0,1
2,4
19,4
8,3
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2., 2013. [8]
Prosječni godišnji sastav komunalnog otpada Zadarske županije po osnovnim vrstama
obilježen je sljedećim masenim udjelima:
§
§
§
§
§
§
§
§
§
§
§
guma
papir i karton
staklo
plastika
metal
drvo
kuhinjski otpad i otpad iz vrtova i parkova
tekstil
pelene
inertni otpad
posebni otpad
0,1 %
21,9 %
5,2 %
13,0 %
2,7 %
0,8 %
45,7 %
4,5 %
3,5 %
2,4 %
0,2 %
Na temelju provedenog sortiranja komunalnog otpada u zimskom i ljetnom razdoblju 2009. g.
te podataka prikupljenih od ovlaštenih osoba iz komunalnog poduzeća "Čistoća" d.o.o. Zadar, a
suglasno predmetnom Idejnom projektu [8], proizlaze sljedeći zaključci:
§ najzastupljenija komponenta komunalnog otpada je biorazgradivi (organski) otpad iz
kuhinje i od čišćenja vrtova, sadržan u krupnoj i sitnoj frakciji (sitnica), ukupno oko
45,7 %
§ druga komponenta po zastupljenosti su papir i karton u krupnoj i sitnoj frakciji, s
udjelom od oko 21,9 %
§ plastika je treća po zastupljenosti s oko 13,0 % ukupnog otpada, a zatim slijede staklo
(5,2 %), tekstil (4,5 %) i pelene (3,5 %)
§ oko 90 % cjelokupnog otpada može obraditi primjenom bioloških, mehaničkih ili
termičkih postupaka
§ količina komunalnog otpada tijekom godine varira, s time da su najveće količine otpada
zabilježene tijekom ljetnih mjeseci (7.000 t/mjesec), a najmanje zimi – gotovo dvostruko
manje (3.600 t/mjesec); ove varijacije količina mogu se pripisati utjecaju turističke
sezone, tijekom koje se znatno povećavaju količine nastalog otpada.
§ specifična godišnja prosječna količina komunalnog otpada koju, na temelju višegodišnjeg
usrednjavanja, godišnje proizvede stanovnik Zadarske županije iznosi oko 395 kg,
odnosno oko 1,08 kg na dan
§ specifična prosječna količina komunalnog otpada iz turizma u Zadarskoj županiji
iznosi oko 1,5 kg po noćenju.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
8
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
U tablici 2.1.1-2. usporedno je prikazan maseni udjel sortiranog otpada u zimskom periodu
2009. i 2011. g.
Tablica 2.1.1-2. Prosječni sastav komunalnog otpada Zadarske županije prema vrstama otpada,
utvrđen na temelju provedenog sortiranja u zimskom dijelu 2009. i 2011. g.
Broj
Vrsta otpada
1
2
3
4
5
6
7
Ambalažni otpad
Biorazgradivi otpad (ukupni)
Opasni otpad (s ambalažom ili bez nje)
Glomazni otpad
Građevni otpad (granulacija > 40mm)
Gorivi materijali (guma, papir, drvo, tekstil, pelene)
Ostale vrste otpada
Udio mase
zimi 2009. g.
(%)
24,4
45,4
0,0
0,3
3,7
18,4
7,8
Udio mase
zimi 2011. g.
(%)
21,5
38,4
1,6
0,0
2,3
19,3
16,9
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2, 2013. [8]
Sortiranje otpada 2009. g. je obavljeno uglavnom na području koje gravitira Gradu Zadru, dok
je 2011. g. provedeno na širem području Županije, uključujući područje otoka Paga i Grada
Biograda na Moru, kao i njima susjednih općina.
Potrebno je istaknuti da su količine ambalažnog otpada u ukupnoj masi tijekom sortiranja
2011. g. smanjene iz razloga što je u Zadarskoj županiji uvedeno nekoliko programa recikliranja
otpada, uključujući i skupljanje otpadne ambalaže izrađene od drugih polimera. U rezultatima iz
2011. g. vidljivo je i smanjenje količine biorazgradivog otpada u područjima u kojima je
provedeno sortiranje.
Na temelju obrađenih rezultata prosječnog sastava komunalnog otpada može se zaključiti da
2011. g. nisu zabilježene značajnije promjene u prosječnom sastavu otpada, karakterističnom za
područje Zadarske županije. Stoga se kao mjerodavni podaci mogu koristiti rezultati ispitivanja
sastava komunalnog otpada iz 2009. g., budući da su ta ispitivanja provedena u području najveće
koncentracije stanovništva u Županiji – u Gradu Zadru i okolnom prostoru.
2.1.1.3. Procjena količina komunalnog otpada u jedinicama lokalne samouprave
Prosječne količine komunalnog otpada u Zadarskoj županiji po jedinicama lokalne samouprave
u razdoblju 2008.-2011. g., procijenjene na temelju broja stalnih stanovnika i broja ostvarenih
turističkih noćenja, metodom ekstrapolacije podataka o zaprimljenom i izvaganom otpadu na
odlagalištu „Diklo“ za period 2008.-2011. g. prikazane su u tablici 2.1.1-3.
Tablica 2.1.1-3. Procjena količina proizvedenog komunalnog otpada po jedinici lokalne samouprave (JLS)
na temelju podataka o količinama odloženog otpada izvaganim na odlagalištu „Diklo“
(Zadar) u razdoblju 2008. - 2011. g.
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Jedinica
lokalne samouprave
Broj
stanovnika
(2011.)
Broj
turističkih
noćenja*
75.062
2.940
4.583
2.375
3.607
4.469
1.234
1.234.567
106.470
312.248
35.386
68.562
0
0
Grad Zadar
Općina Ražanac
Općina Sukošan
Općina Novigrad
Općina Posedarje
Općina Poličnik
Općina Galovac
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
9
Komunalni
otpad od
stanovništva
(t)
34.020
1.314
2.078
1.075
1.637
2.015
561
Komunalni
otpad iz
turizma
(t)
1.852
160
468
53
103
0
0
Ukupno
komunalni
otpad
(t)
35.872
1.474
2.546
1.128
1.740
2.015
561
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
*
Redni
broj
Jedinica
lokalne samouprave
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
Općina Zemunik Donji
Općina Škabrnja
Općina Bibinje
Općina Kukljica
Općina Preko
Grad Nin
Općina Vrsi
Općina Privlaka
Općina Vir
Općina Kali
Općina Sali
Grad Biograd na Moru
Općina Pakoštane
Općina Sveti Filip Jakov
Općina Pašman
Općina Tkon
Općina Polača
Grad Benkovac
Općina Lišane Ostrovičke
Općina Stankovci
Grad Obrovac
Općina Jasenice
Općina Starigrad
Grad Pag
Općina Kolan
Općina Povljana
Općina Gračac
Ukupno
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Broj
stanovnika
(2011.)
Broj
turističkih
noćenja*
2.060
1.776
3.985
714
3.805
2.744
2.053
2.253
3.000
1.638
1.698
5.569
4.123
4.606
2.082
763
1.468
11.026
698
2.003
4.323
1.398
1.876
3.846
791
759
4.690
170.017
0
0
280.007
78.032
202.308
899.952
131.344
263.562
907.812
23.803
137.462
1.001.798
511.599
358.684
163.105
64.565
0
45.121
0
0
68.252
97.147
363.955
813.977
192.933
159.141
0
8.521.792
Komunalni
otpad od
stanovništva
(t)
Komunalni
otpad iz
turizma
(t)
929
810
1.821
329
1.746
1.247
915
1.010
1.374
750
765
1.434
1.082
1.148
544
195
380
2.858
185
514
1.124
364
486
1.025
213
204
1.306
67.459
Ukupno
komunalni
otpad
(t)
0
0
420
117
303
1.350
197
395
1.362
36
206
1.503
767
538
245
97
0
68
0
0
102
146
546
1.221
289
239
0
12.541
929
810
2.241
446
2.049
2.597
1.112
1.405
2.736
786
971
2.937
1.849
1.686
788
292
380
2.926
185
514
1.227
509
1.032
2.246
502
442
1.306
80.242
Procjenjuje se da svaki turist po ostvarenom noćenju „proizvede“ 1,5 kg komunalnog otpada (1,5 kg/turist/dan).
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2, 2013. [8]
2.1.1.4. Prikupljanje komunalnog otpada u jedinicama lokalne samouprave
Tvrtke-skupljači komunalnog otpada u gradovima i općinama Zadarske županije te odlagališta
na koja se otpad iz pojedinih jedinicama lokalne samouprave (JLS) trenutno odvozi i odlaže,
prikazani su u tablici 2.1.1-4.
Tablica 2.1.1-4. Tvrtke-skupljači otpada u gradovima i općinama Zadarske županije
te odlagališta otpada na koja se otpad pojedinih JLS odvozi i odlaže
Redni
Jedinica lokalne samouprave
broj
1.
Grad Zadar
2.
Općina Ražanac
3.
Općina Sukošan
4.
Općina Novigrad
5.
Općina Posedarje
6.
Općina Poličnik
Tvrtka za sakupljanje otpada
„Čistoća“ d.o.o. Zadar
„Čistoća“ d.o.o. Zadar
„Čistoća“ d.o.o. Zadar
„Čistoća“ d.o.o. Zadar
„Čistoća“ d.o.o. Zadar
„Čistoća“ d.o.o. Zadar
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
10
Odlagalište otpada
Diklo (Zadar)
Diklo (Zadar)
Diklo (Zadar)
Diklo (Zadar)
Diklo (Zadar)
Diklo (Zadar)
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Redni
Jedinica lokalne samouprave
broj
7.
Općina Galovac
8.
Općina Zemunik Donji
9.
Općina Škabrnja
10.
Općina Bibinje
11.
Općina Kukljica
12.
Općina Preko
13.
Grad Nin
14.
Općina Vrsi
15.
Općina Privlaka
16.
Općina Vir
17.
Općina Kali
18.
Općina Sali
19.
Grad Biograd na Moru
20.
Općina Pakoštane
21.
Općina Sveti Filip Jakov
22.
Općina Pašman
23.
Općina Tkon
24.
Općina Polača
25.
Grad Benkovac
26.
Općina Lišane Ostrovičke
27.
Općina Stankovci
28.
Grad Obrovac
29.
Općina Jasenice
30.
Općina Starigrad
31.
Grad Pag
32.
Općina Kolan
33.
Općina Povljana
34.
Općina Gračac
Tvrtka za sakupljanje otpada
„Čistoća“ d.o.o. Zadar
„Čistoća“ d.o.o. Zadar
„Čistoća“ d.o.o. Zadar
P.O. „Marija“
„Sabuša“ d.o.o.
„Otok Ugljan“ d.o.o.
„Čistoća“ d.o.o. Zadar
„Čistoća“ d.o.o. Zadar
„Čistoća“ d.o.o. Zadar
„Čisti otok“ d.o.o.
„Čistoća“ d.o.o. Zadar
KD „Dugi Otok i Zverinac“ d.o.o.
„Bošana“ d.o.o.
„Loši“ Pakoštane
„Loši“ Pakoštane
JKU „Otok Pašman“
JKU „Prvenj“
Komunalni pogon općine Polača
„Benković“ d.o.o.
„Mull-trans“ d.o.o.
„Michieli-Tomić“ d.o.o.
„Infra-grad“ d.o.o.
„Eko Flor Plus“ d.o.o.
„Čistoća“ d.o.o. Zadar
Komunalno društvo Pag d.o.o.
Komunalno društvo Pag d.o.o.
Komunalno društvo Povljana
Komunalno d.o.o. Gračac
Odlagalište otpada
Diklo (Zadar)
Diklo (Zadar)
Diklo (Zadar)
Diklo (Zadar)
Diklo (Zadar)
Diklo (Zadar)
Diklo (Zadar)
Diklo (Zadar)
Diklo (Zadar)
Diklo (Zadar)
Diklo (Zadar)
Diklo (Zadar)
Baštijunski Brig (Biograd)
Baštijunski Brig (Biograd)
Baštijunski Brig (Biograd)
Baštijunski Brig (Biograd)
Tri luke (Tkon)
Čelinka (Jagodnja Gornja)
Čelinka (Jagodnja Gornja)
Dračevac (Jasenice)
Bikarac (Šibenik)
Kljakovača (Bilišane)
Dračevac (Jasenice)
Diklo (Zadar)
Sveti Kuzam (Pag)
Sveti Kuzam (Pag)
Vulina draga (Povljana)
Stražbenica 2 (Gračac)
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2, 2013. [8]
2.1.2. Neopasni proizvodni otpad
Neopasni proizvodni otpad je, prema “Zakonu o održivom gospodarenju otpadom”
(„Narodne novine“, br. 94/13), članak 4., „otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji,
obrtu i drugim procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom
procesu istog proizvođača“, a „ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava određenih Dodatkom
III. ovog Zakona“.
O količinama nastalog neopasnog proizvodnog otpada u Zadarskoj županiji nema točnih
podataka. Međutim, za razdoblje od 2008. g. postoje evidentirani podaci o izvaganim količinama
neopasnog proizvodnog otpada koji je zaprimljen i odložen na odlagalištu „Diklo“. Budući da se
na „Diklo“ odlaže oko 70 % cjelokupnog otpada Županije, ekstrapolacijom odloženih količina na
odlagalištu „Diklo“, date su u nastavku i procijenjene količine neopasnog proizvodnog otpada za
cijelu Županiju (uzimajući u obzir eventualna odstupanja od stvarnog stanja zbog postojećih
razlika u gospodarskoj, a posebno industrijskoj razvijenosti pojedinih dijelova Županije):
Odlagalište „Diklo“
§
§
§
§
§
2008. g.
2009. g.
2010. g.
2011. g.
2012. g.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
2.036 t
2.155 t
1.478 t
422 t
4.147 t
11
Zadarska županija
2.909 t
3.079 t
2.111 t
603 t
5.924 t
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Iz navedenih podataka proizlazi da je na području Zadarske županije u periodu 2008.-2011. g.
prosječno godišnje nastalo oko 2.200 t neopasnog proizvodnog otpada.
Procijenjene količine neopasnog proizvodnog otpada u Zadarskoj županiji, odloženog na
odlagališta komunalnog otpada u 2004. g., prema „Planu gospodarenja otpadom u Republici
Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine („Narodne novine“, br. 85/07, 126/10 i 31/11), iznose
2.000 t.
S druge strane, prema podacima dobivenim anketiranjem, a ostvarenim 2004. g. kroz projekt
„Municipal Environmental Management Capacity and Infrastructure“ (MEMCI) u okviru
programa „Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation“
(CARDS), na području Zadarske županije ukupno je godišnje prijavljeno oko 8.050 t neopasnog
proizvodnog otpada [9].
Međutim, anketno istraživanje kojeg je 2007. g. u jedinicama lokalne samouprave i
komunalnim poduzećima Zadarske županije provela tvrtka „Navigator“ d.o.o. iz Zadra,
rezultiralo je posve neusporedivim podacima o količinama nastalog neopasnog otpada: prema
podacima komunalnih poduzeća, u Županiji je tada nastalo 9.680 t neopasnog proizvodnog
otpada, dok su jedinice lokalne samouprave prijavile količinu od čak 20.605 t tog otpada.
Nadalje, prema teorijskoj procjeni temeljenoj na broju zaposlenih u industriji i poljoprivredi
Zadarske županije (37.831 osoba), godišnja količina nastalog neopasnog proizvodnog otpada u
Županiji iznosila bi 22.699 t. U ovu količinu neopasnog proizvodnog otpada uključen je otpad,
nastao u različitim proizvodnim djelatnostima, te je dijelom odložen u odlagalištima otpada (npr.
„Diklo“ u Zadru), a dijelom je izdvojeno prikupljen i predan na daljnju obradu.
S obzirom na različite metodologije izračuna, ali i nedostatak jedinstvenog službenog
očevidnika o nastalim količinama neopasnog proizvodnog otpada na području Županije, a
imajući u vidu broj stanovnika Zadarske županije te usporedbu razvijenosti Zadarske županije u
odnosu na druge županije Republike Hrvatske, u predmetnom se Idejnom projektu [8] zaključuje
da se ukupna godišnja količina neopasnog proizvodnog otpada u Zadarskoj županiji 2012. g.
može maseno procijeniti na 5.000 t, a što zapreminski (na temelju nasipne težine 1 m3 = 0,8 t)
iznosi 6.250 m3.
2.1.3. Građevni otpad
Građevni (ili građevinski) otpad je, prema “Zakonu o održivom gospodarenju otpadom”
(„Narodne novine“, br. 94/13), članak 4., „otpad nastao prilikom gradnje građevina,
rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog
materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg je
građenja nastao“.
Vrste građevnog otpada definirane su u „Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s
katalogom otpada i listom opasnog otpada“ („Narodne novine“, br. 50/05 i 39/09) pod ključnim
brojem 17.
Vrste materijala, koje se mogu pojaviti u građevnom otpadu, ovise o vrsti radova kojima je
takav otpad nastao. U tom smislu posebno se izdvajaju:
§
§
§
§
zemljani radovi (iskop tla) – zemlja, pijesak, šljunak, glina, ilovača, kamen
niskogradnja – bitumen/asfalt ili cementom vezani materijal, pijesak, šljunak, drobljenac
visokogradnja – beton, opeka, mort, gips, plinobeton, prirodni kamen te
miješani građevni otpad – drvo, plastika, papir, karton, metal, kablovi, boja, lak, šuta.
Međutim, najveći dio nastalog građevnog otpada u pravilu se odnosi na iskope zemljanog
materijala i kamena. O tome svjedoče i podaci o sastavu građevnog otpada koji je tijekom 2011.
g. odložen na odlagalištu „Diklo“ [8]:
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
12
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
Ključni broj
§
§
§
§
§
§
§
§
17 01 01
17 01 07
17 02 03
17 04 07
17 05 04
17 06 04
17 08 02
17 09 04
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Opis materijala
beton
mješavina betona, opeke i keramike
plastika
miješani metali
zemlja i kamenje
izolacijski materijali
građevni materijali na bazi gipsa
miješani građevni otpad i otpad od rušenja
Odloženo (masa)
3,78 t
12.886,07 t
56,63 t
3,06 t
115.453,97 t
4,48 t
90,21 t
221,42 t
Iz ovih je podataka vidljivo da najveći dio, gotovo 90 % ukupnih količina odloženog
građevnog otpadnog materijala, predstavljaju iskopi kamena i zemlje. Imajući u vidu činjenicu
da u Zadarskoj županiji prevladavaju karbonatni, krški tereni (vapnenci, dolomiti i sl.) – a što je
slučaj i s lokacijom planiranog zahvata – najveći dio iskopa se sastoji od velikog kamenja i
kamenih gromada koje je potrebno usitnjavati (drobiti) kako bi se mogle koristiti u druge svrhe.
U „Strategiji gospodarenja otpadom RH“ („Narodne novine“, br. 130/05) i „Planu
gospodarenja otpadom Zadarske županije“ („Službeni glasnik Zadarske županije“, br. 15/09),
godišnja količina građevnog otpada koja nastaje u državi, kao i svakoj županiji zasebno, teorijski
je procijenjena na prosječnu vrijednost od 582 kg građevnog otpada po stanovniku. Odatle
proizlazi da je u Zadarskoj županiji, na čijem je području popisom stanovništva 2011. g.
registrirano 170.017 stalnih stanovnika, nastalo ukupno oko 99.170 t građevnog otpada
(nažalost, točne količine nastalog građevnog otpada, uključujući i otpad o rušenja objekata, nije
do sada bilo moguće utvrditi, budući da se taj otpad još uvijek u velikoj mjeri nekontrolirano
odlaže na divljim odlagalištima, odnosno na mjestima koja samoinicijativno odaberu građani).
Vaganje za odlaganje zaprimljenih količina građevnog otpada danas se na cijelom području
Zadarske županije provodi samo na odlagalištu „Diklo“. Iz raspoloživih podataka vidljivo je da
je 2008. g. (kada se započelo vaganjem građevnog otpada) na odlagalište „Diklo“ zaprimljeno
64.627 t, a 2009. g. 70.770 t, 2010. g. 104.623 t, 2011. g. 132.652 t, a 2012. g. 113.553 t. Iz ovih
se podatka ekstrapolacijom na čitav prostor Županije procjenjuje da je u Zadarskoj županiji
2008. g. nastalo oko 84.000 t, a 2009. g. oko 91.000 t građevnog otpada. Godinu dana kasnije,
2010. g., na odlagalište „Diklo“ zaprimljeno je ukupno 104.623 t izvaganog građevnog otpada.
Ova, povećana količina građevnog otpada posljedica je intezivnih građevinskih radova tijekom
izgradnje Turističkog naselja „Punta Skala“ u Petrčanima kod Zadra. Zbog toga je, u svrhu
objektivne procjene količine građevnog otpada u 2010. g. za područje Zadarske županije (a
kojom bi se uklonilo odstupanje zbog specifičnog građevinskog zahvata), prosječna godišnja
količina izvaganog građevnog otpada na odlagalištu „Diklo“ u 2008. i 2009. g. uvećana za 2 %,
odnosno za vrijednost prosječne godišnje stope rasta količine građevnog otpada u Županiji do
2016. g. Tako je dobivena „korigirana“ količina zaprimljenog građevnog otpada na odlagalište
„Diklo“ u iznosu od 69.053 t, tj. oko 595 kg po stanovniku (ova količina odnosi se na oko
120.000 stanovnika, odnosno na oko 70 % stanovništva Županije čije se otpad odlaže na
„Diklu“). Korigira li se specifična količina građevnog otpada za preostali dio Županije faktorom
0,7 (zbog manje gospodarske razvijenosti tog dijela Županije, a time i manjeg pretpostavljenog
opsega građevinskih radova) tada je u tom dijelu Županije 2010. g. nastalo oko 416 kg
građevnog otpada po stanovniku. Budući da u razmatranom području živi oko 50.000
stanovnika, ukupna količina građevnog otpada u tom, preostalom dijelu Županije iznosila je oko
21.000 t. Odatle proizlazi da se korigirana vrijednost ukupno nastalog građevnog otpada na
teritoriju cijele Županije 2010. g. može procijeniti na vrijednost od oko 90.000 t ili, u prosjeku,
529 kg po stanovniku. Zbog intenzivnih građevnih radova na nekoliko lokacija u Županiji, 2011.
g. je vaganjem pri prijemu na odlagalištu „Diklo“ utvrđeno 132.652 t građevnog otpada. Iz ove
količine, primjenom istog metodskog postupka kao što je gore opisano, može se procijeniti da je
na području cijele Županije 2011. g. – zanemarujući odstupanja u količinama zbog nekoliko
specifičnih zahvata – 2011. g. nastalo oko 96.170 t građevnog otpada, odnosno prosječno 566 kg
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
13
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
građevnog otpada po stanovniku. Konačno, 2012. g. na „Diklu“ je vaganjem ustanovljena masa
od ukupno 113.553 t građevnog otpada, pri čemu količinom dominiraju iskopi zemlje i kamena.
Lokacije za odlaganje građevnog otpada definirane su u „Planu gospodarenja otpadom
Zadarske Županije“ („Službeni glasnik Zadarske županije“, br. 15/09). „Odlukom o određivanju
lokacija za gospodarenje građevnim otpadom na području Zadarske županije“ („Službeni glasnik
Zadarske županije“, br. 24/08), Zadarska županija utvrdila je da nekoliko postojećih aktivnih
odlagališta otpada postaju i lokacije na kojima će se odlagati građevni otpad, nastao na dijelu
teritorija Županije koji gravitira pojedinom od utvrđenih odlagališta. Pored toga, svaka jedinica
lokalne samouprave dužna je osigurati prostor za oporabu/recikliranje te privremenu pohranu
(skladišenje) građevnog otpada.
U sklopu planiranog Centra planira se izgradnja prostora za recikliranje građevnog otpada gdje
će se oporabiti ili reciklirati oko 50 % građevnog otpada dopremljenog u Centar, dok bi se druga
polovica ukupne količine nastalog građevnog otpada Zadarske županije obradila izravno na
lokacijama namjenskih prikupljališta, organiziranih unutar područja svake pojedine jedinice
lokalne samouprave. Unutar prostora Centra izgradit će se i odlagalište inertnog otpada,
namijenjeno odlaganju građevnog otpada koji neće moći biti korišten kao reciklažni materijal.
2.1.4. Ostatni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
Mulj iz uređaja za pročišćavanje (obradu) otpadnih komunalnih voda još je jedna od vrsta
otpadnih tvari koji će se dopremati u Centar, i to isključivo radi odlaganja. To znači da će
dopremljeni mulj prije dovoza u Centar biti adekvatno obrađen i pripremljen za odlaganje te
neće imati svojstva koja bi ga činila opasnim kako je to definirano u Dodatku III. „Zakona o
održivom gospodarenju otpadom“ („Narodne novine“, br. 94/13). Pri tome, u mulju
predviđenom za odlaganje neće biti konstituenata navedenih u „Pravilniku o načinima i uvjetima
odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada“ (Narodne novine, br.
117/07, 111/11, 17/13 i 62/13) u koncentracijama koje bi nadmašivale prema istom Pravilniku
utvrđene maksimalne dozvoljene vrijednosti (npr. teški metali i sl.). Osim toga, prije odlaganja
mulja u namijenjeni dio odlagališta neopasnog otpada bit će potrebno redovito provjeravati da li
su ispunjeni uvjeti za njegovo odlaganje definirani u članku 5. „Pravilnika o načinima i uvjetima
odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada“ („Narodne novine“, br.
117/07, 111/11, 17/13 i 62/13), kojim se zabranjuje prihvat otpada na odlagalište otpada ukoliko
je masa biorazgradive komponente u mulju (kao, uostalom, i u komunalnom otpadu) veća od
35 % ukupne mase otpada.
U Zadarskoj županiji trenutno su operativna dva uređaja za obradu (pročišćavanje) otpadnih
komunalnih voda, i to jedan u Gradu Zadru, a drugi u Gradu Benkovcu.
Uređaj za obradu otpadnih voda Grada Zadra u I. fazi svog djelovanja dimenzioniran je na
radni kapacitet od 100.000 ekvivalentnih stanovnika (ES), dok je u planiranoj II. fazi
predviđena mogućnost njegova proširenja na kapacitet od 200.000 ES. Uređaj je tehnološki
projektiran kao „jednostupanjski uređaj s aktivnim muljem uz odvojenu stabilizaciju mulja“ s
maksimalnom tjednom zapreminom mulja od 1.638 m3. Udio suhe tvari u mulju iznosi oko
38%. Uređaj je radom započeo u travnju 2009. g. Povećanjem broja novih priključenih
korisnika, postojeće će se opterećenje u budućnosti postupno povećavati. Maksimalno očekivano
povećanje količine mulja u zadarskom uređaju za obradu otpadnih voda, u trenutku kada na
sustav bude priključeno svih 200.000 ES, dosegnut će razinu godišnje proizvodnje mulja mase
od oko 10.000 t, čija će zapremina, na temelju nasipne mase od 1 t = 0,8 m3, približno iznositi
8.000 m3.
Prema podacima dobivenim od tvrtke „Odvodnja“ d.o.o. Zadar, radom uređaja za obradu
otpadnih voda Grada Zadra tijekom 2010. g. nastalo je 2.679 t (2.143 m3) odvodnjenog
(dehidriranog) i, primjenom CaO, higijeniziranog otpadnog mulja. Količina mulja na istom
uređaju u 2011. g. iznosila je 3.725 t (2.980 m3), a 2012. g. 3.587 t (2.870 m3).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
14
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Sav odvodnjeni i higijenizirani ostatni mulj, nastao radom uređaja za pročišćavanje voda Grada
Zadra, za sada se redovno odvozi (i odvozit će se sve do početka rada Centra) na namjenski dio
zadarskog odlagališta otpada „Diklo“. Međutim, prije početka odlaganja mulja na odlagalište
neopasnog otpada u sastavu budućeg Centra, a kao preduvjet njegova odlaganja, tvrtka koja
upravlja postrojenjem za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zadra, dužna je tehnološki osigurati
potpunu stabilizaciju mulja.
Uređaj za biološku obradu (pročišćavanje) otpadnih voda Grada Benkovca, koji radi na
načelu aerobne stabilizacije biološkog mulja, dimenzioniran je na radni kapacitet od 3.500 ES
(210 kg BPK5/dan organskog opterećenja). Projektirano hidrauličko opterećenje uređaja iznosi
700 m3/dan, a maksimalni dotok 12,14 l/s. Uređaj djeluje od 1982. g.
Na području Grada Benkovca operativno je još nekoliko manjih uređaja za pročišćavanje
otpadnih (fekalnih) voda, i to u sljedećim novim naseljima:
§
§
§
§
Kukalj (II. stupanj pročišćavanja, tj. biološki proces uz modificirani aktivni mulj s
uklanjanjem dušika i fosfora, kapaciteta 300 ES; operativan od 2004. g.)
Buković Gaj (dva uređaja s II. stupnjem pročišćavanja kapaciteta 200 ES i 250 ES;
operativni od 2005. g.)
Miranje Gaj (II. stupanj pročišćavanja koji se temelji na aktivnom mulju uz produženu
aeraciju kapaciteta 270 ES; operativan od 2005. g.) i
Ograde (II. stupanj pročišćavanja koji se temelji na aktivnom mulju uz produženu
aeraciju, kapaciteta 250 ES; operativan od 2005. g.).
Obrađeni otpadni mulj iz svih ovih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda perspektivno će se
odlagati na namjenskom dijelu odlagališta neopasnog otpada u okviru Centra.
Pored postojećih uređaja za pročišćavanje (obradu) otpadnih voda koji djeluju na području (i
za potrebe) Grada Zadra i Grada Benkovca, u skoroj budućnosti se na području Zadarske
županije planira izgradnja još nekoliko uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Iz tog razloga u
doglednoj se budućnosti mogu očekivati dodatne količine odvodnjenog mulja za odlaganje, čija
će jedinična zapremina ipak biti znatno manja od zapremine mulja koja nastaje u postojećem
uređaju Grada Zadra. Definitivne lokacije budućih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u
Županiji, kao ni udio suhe otpadne tvari te mjesto i uvjeti zbrinjavanja mulja, još nisu utvrđeni.
Bez obzira na to, gradnjom svakog budućeg uređaja za obradu komunalnih otpadnih voda morat
će se jamčiti provedba potpune aerobne ili anaerobne stabilizacije mulja prije nego se mulj
odloži u namjenskom dijelu odlagališta neopasnog otpada unutar Centra ili, alternativno, na
poljoprivrednim površinama.
Ostvarene i procijenjene (očekivane) godišnje količine odvodnjenog ostatnog mulja iz
postojećeg i planiranih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) Zadarske županije,
prikazane su u tablici 2.1.4-1.
Tablica 2.1.4-1. Ostvarene i procijenjene godišnje količine ostatnog odvodnjenog mulja
iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zadarske županije
Lokacije i opis nastanka mulja
Procjena godišnje
količine mulja (t/god.)
UPOV Centar Zadar
49.000 ES / 100.000 ES – 2010. g.
2.679
UPOV Centar Zadar
56.000 ES / 100.000 ES – 2011. g.
3.725
UPOV Centar Zadar
78.000 ES / 100.000 ES – 2012. g.
3.587
UPOV Centar Zadar
100.000 ES / 100.000 ES
(procjena za 2016. g.)
6.000
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
15
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Lokacije i opis nastanka mulja
Procjena godišnje
količine mulja (t/god.)
Ostali pročišćivači otpadnih voda u
Županiji
20.000 ES
(procjena za 2016. g.)
1.500
UPOV Centar Zadar
170.000 ES / 200.000 ES
(procjena za 2045. g.)
10.000
Ostali pročišćivači otpadnih voda u
Županiji
60.000 ES
(procjena za 2045. g.)
2.500
Izvor: „Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Centar-Zadar“, Zadar, 2009.
Napomena: Prema popisu stanovništva 2011. g., u Zadarskoj županiji živi ukupno 170.017 stanovnika. U 2011. g. u
Zadarskoj županiji ostvareno je oko 8,5 milijuna turističkih noćenja (tj. 23.300 ekvivalent-stanovnika
/ES/), od čega u Gradu Zadru 1.234.567 noćenja.
2.2. AKTIVNA NEUSKLAĐENA ODLAGALIŠTA OTPADA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI
Postojeća aktivna neusklađena odlagališta otpada na području Zadarske županije već
desetljećima dogovorno, po „načelu neizbježnosti“, rade bez ikakvih dozvola, a često i bez
primjene odgovarajućih mjera zaštite okoliša i zdravlja ljudi te organiziranog praćenja stanja
(monitoringa) okoliša s gledišta mogućih negativnih utjecaja odloženog otpada. Ipak, u
posljednjih nekoliko godina sva službena odlagališta u Županiji nalaze se u postupku sanacije i
zatvaranja s nastavkom rada do početka rada Centra. Opsežnom sanacijom ističe se najveće
odlagalište u Županiji i jedno od četiri najveća u zemlji – „Diklo“ na području Grada Zadra.
Pored odlagališta „Diklo“, koje je trenutno u odmakloj fazi sanacije uz predviđeni nastavak
korištenja do otvaranja Centra, u Zadarskoj županiji djelatno je osam neusklađenih odlagališta
otpada. Od njih, samo odlagalište „Baštijunski brig“ kod Biograda znatnijeg je receptivnog
kapaciteta te sadrži značajnije količine odloženog otpada: ovo odlagalište služi za odlaganje
otpada Grada Biograda te općina Pakoštane, Pašman i Sv. Filip i Jakov. Ostala odlagališta
relativno su male prihvatne zapremine te su u njima odložene manje količine otpada. Sva će se ta
odlagališta otpada po uspostavi Centra definitivno zatvoriti, a njihove lokacije krajobrazno
uskladiti s okolišem, tj. prenamijeniti suglasno važećim prostorno-planskim dokumentima.
Sva službena djelatna odlagališta otpada u Zadarskoj županiji s naznačenim jedinicama lokalne
samouprave (JLS) koja se nalaze u pripadajućim gravitacijskim područjima dovoza otpada te
procijenjenim prosječnim godišnjim količinama komunalnog, neopasnog proizvodnog i
građevnog otpada te ostatnog odvodnjenog (dehidriranog) i higijeniziranog mulja iz uređaja za
pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Grada Zadra, prikazana su u tablici 2.2-1.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
16
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Tablica 2.2-1. Djelatna odlagališta otpada u Zadarskoj županiji i procijenjene prosječne godišnje količine
otpada za odlaganje po vrstama (u tonama) u razdoblju 2008.-2011. g.*
Odlagalište
otpada
Diklo
Baštijunski brig
Kljakovača
Sveti Kuzam
Stražbenica 2
Dračevac
Čelinka
Vulina Draga
Tri luke
Ukupno
Lokacija odlagališta (JLS)**
JLS iz kojih se otpad
dovozi na odlagalište
Zadar, Vir, Privlaka, Nin, Vrsi, Kali,
Ražanac, Poličnik, Galovac, Bibinje,
Zemunik Donji, Starigrad, Sukošan,
Novigrad, Škabrnja, Posedarje, Preko,
Kukljica, Sali (19 JLS)
Biograd na Moru, Pakoštane,
Pašman, Sv. Filip i Jakov (4 JLS)
Obrovac (1 JLS)
Pag, Kolan (2 JLS)
Gračac (1 JLS)
Jasenice, Lišane Ostrovičke (2 JLS)
Polača, Benkovac (2 JLS)
Povljana (1 JLS)
Tkon (1 JLS)
33 JLS (6 gradova i 27 općina)****
Broj
stanovnika
Komunalni
otpad
Neopasni
proizvodni
otpad
Građevni
otpad***
Ostatni
mulj iz
UPOV****
121.872
62.967
3.602
76.365
3.584
16.380
7.260
476
6.747
-
4.323
4.637
4.690
2.096
12.494
759
763
168.014
1.227
2.748
1.306
694
3.306
442
292
80.242
127
140
148
62
366
23
22
5.000
1.802
1.985
2.094
880
5.191
326
313
96.170
3.584
*
Procjena količine otpada temelji se na ekstrapolaciji izvagane količine komunalnog otpada na odlagalištu „Diklo“ na cijelu
Zadarsku županiju, uzimajući u obzir i broj stanovnika pojedine JLS. Za količine komunalnog otpada procjena je provedena
ne samo na temelju broja stalnog (rezidentnog) stanovništva već i broja prijavljenih turističkih noćenja (vidi tablicu 2.1.1-3.)
**
Jedinica lokalne samouprave na teritoriju koje je smješteno odlagalište, otisnuto je podebljanim tiskom.
***
Prikazane količine građevnog otpada (osim u slučaju odlagališta „Diklo“, gdje se on pri prijemu važe) odnose se na
procijenjene količine građevnog otpada nastalog unutar „gravitacijskog područja“ pojedinog službenog odlagališta otpada i
nisu nužno u cijelosti odložene na dotično odlagalište (to prvenstveno proizlazi iz okolnosti da je u Županiji još uvijek u
značajnoj mjeri prisutno ilegalno, nekontrolirano odbacivanje građevnog otpada i otpada od rušenja u okoliš).
****
UPOV = uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Označena količina ostatnog mulja nastala je isključivo u UPOV-u Grada
Zadra te se ne odnosi na ostale, u tablici navedene jedinice lokalne samouprave.
*****
Otpad, nastao na teritoriju Općine Stankovci (2.003 stanovnika) odlaže na odlagalištu „Bikarac“ (Grad Šibenik).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
17
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
3. PLANIRANO STANJE U GOSPODARENJU OTPADOM U ZADARSKOJ ŽUPANIJI
3.1. PROCJENA KOLIČINA OTPADA ZADARSKE ŽUPANIJE U PLANIRANOM
RAZDOBLJU KORIŠTENJA ZAHVATA (2016.-2045. g.)
3.1.1. Projekcija kretanja broja stanovnika Zadarske županije12
Prema prognozama Organizacije Ujedinjenih Naroda (OUN), u Hrvatskoj kao i u cijeloj
Europi, a posebno u državama Istočne Europe, očekuje se trend ubrzane urbanizacije. Do 2050 g.
očekuje se da će urbano stanovništvo predstavljati oko 80 % ukupnog broja stanovnika u našoj
zemlji (slika 3.1.1-1.).
Projekcije OUN također pokazuju kontinuiran i značajan trend općeg pada broja stanovnika.
Ove projekcije bile su predmet određenih kritika, iako su i prijašnje projekcije kretanja
stanovništva Hrvatske pokazivale slične prognozne trendove, prema kojima će se ukupno
stanovništvo Hrvatske do 2031. g. smanjiti na oko 3,8 milijuna. To predstavlja demografski pad
od gotovo 15 % u odnosu na 2001. g., kada je u RH popisano 4,42 milijuna stalnih stanovnika.
Popisom 2011. g. ustanovljeno je da u Hrvatskoj živi 4,29 milijuna stanovnika, dok je popisom
1991. g. u zemlji registrirano oko 4,5 milijuna stalnih stanovnika.
Iz navedenog proizlazi da je demografski pad stanovništva RH u međupopisnom razdoblju
1991.-2001. g. iznosio 1,8 %, a u međupopisnom razdoblju 2001.-2011. g. on se povećao na 3 %.
Dakle, u 20-godišnjem periodu od 1991. do 2011. g. ukupan demografski pad stanovništva RH
iznosio je 4,7 %.
Slika 3.1.1-1. Projekcija procesa urbanizacije u Hrvatskoj (izvor: OUN, 2009.)
U skladu s navedenim tendencijama i metodologijom, a uzimajući u obzir četiri varijantne
stope plodnosti stanovništva (konstantna plodnost, visoka plodnost, srednja plodnost i niska
plodnost), u tablici 3.1.1-1. je prikazano prognozno stanje stanovništva Zadarske županije 2050.
g. prema svakoj od razmatranih varijanti.
Tablica 3.1.1-1. Projekcija broja stanovnika u Zadarskoj županiji u 2050. g.
Demografska
varijanta
Procjena broja
stanovnika u
2050. g.
Promjena u
odnosu na
2001. g. (%)
Konstantna plodnost
146.029
- 10 %
Visoka plodnost
173.650
7%
Niska plodnost
135.963
- 16 %
Srednja plodnost
156.408
-3%
Izvor: Organizacija Ujedinjenih Naroda (OUN), 2009.
12
Izvor: „Studija izvodljivosti za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, SAFEGE, 2011. [10]
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
18
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Uočava se da se čak u tri od navedene četiri varijante predviđa smanjenje broja, odnosno
demografski pad stanovništva Zadarske županije. Ovaj podatak u suprotnosti je s trenutnim
kretanjima stanovništva, jer je 2011. g. uočen primjetan rast broja stanovnika Županije od 5 % u
odnosu na 2001. g. Slijedeći ovaj demografski trend, moglo bi se zaključiti da se na području
Zadarske županije može očekivati rast broja stanovnika suglasan varijanti „visoke plodnosti“
koja daje optimistične projekcije. Prognoza kretanje broja stanovnika Zadarske županije
prikazana je na slici 3.1.1-2.
Slika 3.1.1-2. Projekcija kretanja broja stanovnika Zadarske županije prema prognozama za Hrvatsku
prema varijanti „visoke plodnosti“ (izvor: OUN, 2009.)
Prema varijanti „visoke plodnosti“, na području Zadarske županije predviđa se stalan rast
stanovništva do 2020. g., kada se rast usporava sve do 2030. g. Nakon toga očekuje se blagi pad
broja stanovnika.
Kao podloga za procjenu rasta količina komunalnog otpada korišteni su podaci o procjeni
kretanja broja stanovnika Zadarske županije u razdoblju od 1991. do 2051. g. (tablica 3.1.1-2.).
U Zadarskoj županiji je, prema popisu stanovništva iz 1991. g., živjelo 214.614 stanovnika, dok
je popisom stanovništva 2001. g. registrirano ukupno 162.045 stalnih stanovnika. Podaci
najnovijeg popisa stanovništva pokazuju da je 2011. g. u Zadarskoj županiji živjelo 170.398
stanovnika. Iz navedenoga slijedi zaključak da je u periodu između 1991. i 2001. g. u Zadarskoj
županiji zabilježen demografski pad od 24,5 %, koji je bio uvjetovan uglavnom ratnim
zbivanjima. Međutim, u razdoblju 2001.-2011. g. na području Zadarske županije registrirano je
povećanje broja stanovnika po stopi od oko 5 %. Međutim, bez obzira na utvrđeni demografski
rast u posljednjem dovršenom međupopisnom radzoblju, ukupna stopa demografskih promjena u
razdoblju 1991.-2011. g. u Zadarskoj županiji ipak je negativna te iznosi -20,6 %.
Tablica 3.1.1-2. Broj stanovnika Zadarske županije prema popisima stanovništva 1991.-2011. g.
te projekcija kretanja broja stanovnika u periodu 2016.-2046. g.
Godina
1991.
2001.
2011.
2016.
2021.
2026.
2031.
2036.
2041.
2046.
Stanovnika
214.614
162.045
170.017
176.382
177.245
178.037
178.442
178.481
178.297
178.171
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2, 2013. [8]
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
19
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
3.1.2. Projekcija količina odvojeno prikupljenog otpada
U „Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine“
(„Narodne novine“, br. 85/07; 126/10 i 31/11) date su procjene udjela otpada koji će se
primarnom selekcijom izdvajati iz miješanog komunalnog otpada do 2015. g. U skladu s time,
iz komunalnog otpada se planira odvojeno skupiti 3 % biootpada, 6 % papira i kartona, 6 %
stakla, 6 % metala te 2 % plastike i PET ambalaže, a što ukupno predstavlja 23 % ukupno
nastalog otpada.
Suglasno „Okvirnoj direktivi Vijeća 2008/98/EC od 19. studenoga 2008. o otpadu“, cilj je do
2020. g. odvojeno skupiti i reciklirati 50 % ukupne količine pojedinih komponenti komunalnog
otpada, kao što su papir i karton, staklo, metal, plastika i PET ambalaža.
S obzirom da je 2011. g. u Zadarskoj županiji odvojeno skupljeno svega 6 % ukupne količine
komunalnog otpada, postavljen je cilj do se do 2020. g. odvojeno skupi 20 % ukupne količine
komunalnog otpada, kako bi se do 2045. g. dostigao željeni udio od 35 % odvojeno skupljenog i
recikliranog i/ili kompostiranog otpada, kao što je npr. čisti kompost, prikladan za primjenu u
pošumljavanju, poljoprivredi i hortikulturi (tablica 3.1.2-1.).
Tablica 3.1.2-1. Projekcija udjela količina odvojeno skupljenog otpada u Zadarskoj županiji
za period 2016.-2046. g.
Vrsta otpada
Udio u
komunalnom
otpadu (%)
2011.
2016.
2021.
2026.
2031.
2036.
2041.
2046.
20
13
17
20
25
30
35
40
45
20
4
4
12
60
8
8
1
10
6
30
30
4
17
12
55
50
6
25
20
60
55
9
30
23
70
60
12
33
27
80
65
15
35
30
85
70
18
38
33
90
70
21
40
35
Biootpad (kuhinjski,
iz vrtova iz parkova)
Papir i karton
Staklo
Metal
Plastika i PET
Ukupno
Udio količina odvojeno skupljenog otpada po 5-godišnjim periodima (%)
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2, 2013. [8]
Suglasno usvojenim projekcijama, temeljenim na postupnom porastu udjela količina
recikliranog otpada, u tablici 3.1.2-2. su prikazane očekivane količine odvojeno skupljenog
papira i kartona te stakla, koje će nastati tijekom projektiranog radnog vijeka predmetnog
zahvata (2016.-2045. g.).
Tablica 3.1.2-2. Procjena količina odvojeno skupljenog papira i kartona te stakla
u Zadarskoj županiji tijekom razdoblja 2016.-2045. g.
Godina
Ukupni
komunalni
otpad
t/god.
2012.
2013.
2014.
2015.
Ukupno (1)
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
80.000
81.511
82.587
83.673
327.771
84.769
85.400
86.037
86.680
87.328
Papir i
karton
(20 %)
Udio
recikliranja
Reciklirani
papir i
karton
Staklo
(4 %)
Udio
recikliranja
Reciklirano
staklo
t/god.
t/god.
%
t/god.
3.200
3.260
3.303
3.347
13.110
3.391
3.416
3.441
3.467
3.493
8
8
8
30
256
261
264
1.004
1.785
1.017
1.025
1.032
1.040
1.747
t/god.
%
16.000
16.302
16.517
16.735
8
8
8
30
16.954
17.080
17.207
17.336
17.466
30
30
30
30
55
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
1.280
1.304
1.321
5.020
8.925
5.086
5.124
5.162
5.201
9.606
20
30
30
30
30
50
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
Godina
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
2027.
2028.
2029
2030.
2031.
2032.
2033.
2034.
2035.
2036.
2037.
2038.
2039.
2040.
2041.
2042.
2043.
2044.
2045.
Ukupno (2)
Ukupni
komunalni
otpad
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Papir
i karton
(20 %)
Udio
recikliranja
Reciklirani
papir i
karton
Staklo
(4 %)
t/god.
t/god.
t/god.
%
t/god.
87.982
88.636
89.926
89.962
90.633
91.311
91.962
92.619
93.281
93.950
94.624
95.273
95.928
96.588
97.255
97.927
98.586
99.251
99.921
100.598
101.282
101.976
102.677
103.385
104.099
2.829.218
17.596
17.727
17.859
17.992
18.127
18.262
18.392
18.524
18.656
18.790
18.925
19.055
19.186
19.318
19.451
19.585
19.717
19.850
19.984
20.120
20.256
20.395
20.535
20.677
20.820
55
55
55
55
60
60
60
60
60
70
70
70
70
70
80
80
80
80
80
85
85
85
85
85
90
9.678
9.750
9.823
9.896
10.876
10.957
11.035
11.114
11.194
13.153
13.247
13.338
13.430
13.522
15.561
15.668
15.774
15.880
15.987
17.102
17.218
17.336
17.455
17.575
18.738
375.486
3.519
3.545
3.572
3.598
3.625
3.652
3.678
3.705
3.731
3.758
3.785
3.811
3.837
3.864
3.890
3.917
3.943
3.970
3.997
4.024
4.051
4.079
4.107
4.135
4.164
Udio
recikliranja
Reciklirano
staklo
%
t/god.
50
50
50
50
55
55
55
55
55
60
60
60
60
60
65
65
65
65
65
70
70
70
70
70
70
1.760
1.773
1.786
1.799
1.994
2.009
2.023
2.038
2.052
2.255
2.271
2.287
2.302
2.318
2.529
2.546
2.563
2.580
2.598
2.817
2.836
2.855
2.875
2.895
2.915
64.537
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2, 2013. [8]
Prema usvojenoj metodi procjene, ukupna količina odvojeno skupljenog papira i kartona na
području Zadarske županije u promatranom 30-godišnjem razdoblju (2016.-2045. g.) iznosi oko
375.488 t, odnosno 12.516 t prosječno godišnje, pri čemu najveća očekivana godišnja količina (u
posljednoj godini razdoblja) iznosi 18.738 t. Dio navedene količine obradit će se i balirati u
sortirnici na području Centra.
Na isti način procijenjena količina odvojeno skupljenog stakla u razdoblju 2016.-2045. g. na
području Zadarske županije iznosi oko 64.536 t, što daje godišnju prosječnu količinu od oko
2.151 t, pri čemu je najveća godišnja očekivana količina (u posljednjoj godini razdoblja) 2.915 t.
Dio navedene količine odvojeno prikupljenog stakla obradit će se i balirati u sortirnici na
području Centra.
U tablici 3.1.2-3. su, suglasno usvojenim projekcijama temeljenim na postupnom porastu
udjela količina recikliranog otpada, prikazane očekivane količine odvojeno skupljenog metala,
plastike i PET-ambalaže, koje će nastati tijekom predviđenog 30-godišnjeg radnog vijeka
predmetnog zahvata (2016.-2045. g.).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
21
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Tablica 3.1.2-3. Procjena količina odvojeno skupljenog metala, plastike i PET ambalaže
u Zadarskoj županiji u razdoblju 2016.-2045. g.
Godina
2012.
2013.
2014.
2015.
Ukupno (1)
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
2027.
2028.
2029.
2030.
2031.
2032.
2033.
2034.
2035.
2036.
2037.
2038.
2039.
2040.
2041.
2042.
2043.
2044.
2045.
Ukupno (2)
Ukupni
komunalni
otpad
Metal
(4 %)
Udio
recikliranja
Reciklirani
metal
Plastika
i PET
(12 %)
Udio
recikliranja
Reciklirana
plastika
i PET
t/god.
t/god.
%
t/god.
80.000
81.511
82.587
83.673
327.771
84.769
85.400
86.037
86.680
87.328
87.982
88.636
89.926
89.962
90.633
91.311
91.962
92.619
93.281
93.950
94.624
95.273
95.928
96.588
97.255
97.927
98.586
99.251
99.921
100.598
101.282
101.976
102.677
103.385
104.099
2.829.218
3.200
3.260
3.303
3.347
1
2
2
3
3.391
3.416
3.441
3.467
3.493
3.519
3.545
3.572
3.598
3.625
3.652
3.678
3.705
3,731
3.758
3.785
3.811
3.837
3.864
3.890
3.917
3.943
3.970
3.997
4.024
4.051
4.079
4.107
4.135
4.164
4
4
5
5
6
7
7
8
8
9
10
10
11
11
12
13
13
14
14
15
16
16
17
17
18
19
19
20
20
21
45
59
73
100
277
122
144
165
187
210
232
255
279
302
326
351
375
400
425
451
477
503
530
556
584
611
639
667
696
724
754
783
813
844
874
14.279
t/god.
%
t/god.
9.600
9.781
9.910
10.041
11
12
13
15
10.172
10.248
10.324
10.402
10.479
10.558
10.636
10.716
10.796
10.876
10.957
11.035
11.114
11.194
11.274
11.355
11.433
11.511
11.591
11.671
11.751
11.830
11.910
11.991
12.072
12.154
12.237
12.321
12.406
12.492
17
19
21
23
25
26
27
28
29
30
31
31
32
32
33
33
34
34
35
35
36
36
37
37
38
38
39
39
40
40
1.056
1.174
1.288
1.506
5.024
1.729
1.947
2.168
2.392
2.620
2.745
2.872
3.000
3.131
3.263
3.353
3.443
3.534
3.627
3.720
3.793
3.864
3.937
4.010
4.085
4.183
4.283
4.383
4.485
4.587
4.667
4.748
4.830
4.913
4.997
109.309
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2, 2013. [8]
Prema procjenjenim pretpostavkama, ukupna količina odvojeno skupljenog metalnog otpada
na području Zadarske županije tijekom predviđenog 30-godišnjeg razdoblja korištenja
predmetnog zahvata (2016.-2045. g.) iznosi oko 14.278 t ili 476 t prosječno godišnje, s time da
najveća očekivana godišnja količina (u posljednjoj godini promatranog perioda) iznosi 874 t. Dio
zaprimljenog otpadnog materijala obradit će se u sortirnici na području Centra.
Na isti način procijenjena količina odvojeno skupljenog plastičnog otpada i otpadne PETambalaže u Zadarskoj županiji tijekom planiranog radnog vijeka predmetnog zahvata (2016.2045. g.) iznosi oko 109.309 t, što predstavlja prosječnu godišnju količinu od 3.643 t. Pri tome,
najveća očekivana godišnja količina odvojeno skupljenog plastičnog otpada i otpadne PETambalaže iznosi 4.997 t. Dio zaprimljenog otpadnog materijala obradit će se u sortirnici na
području Centra.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
22
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
3.1.3. Projekcija količina komunalnog otpada u predviđenom periodu korištenja zahvata
Projekcija količina komunalnog otpada koji će u Zadarskoj županiji nastati tijekom planiranog
radnog vijeka predmetnog zahvata (2016.-2045. g.) temelji se na sljedećim pretpostavkama:
§
§
§
trend nastavka demografskog rasta stanovništva Županije kroz sljedeća dva desetljeća,
nakon čega slijedi period demografske stagnacije, odnosno laganog pada
količina i sastav komunalnog otpada po stanovniku u skladu je s prosječnim prognoznim
promjenama vrijednosti bruto-nacionalnog dohotka (BDP) za zemlje-članice Europske
unije, kao što je opisano u „Studiji izvodljivosti za izgradnju Centra za gospodarenje
otpadom Zadarske županije“ (SAFEGE, 2011.)
očekivane stope primarne reciklaže otpada suglasne su inicijativama i ciljevima
zacrtanim u strategijskim i planskim dokumentima RH, kako na nacionalnoj, tako i na
lokalnoj razini.
Sličan je pristup primijenjen i u slučaju očekivanih količina proizvedenog komunalnog otpada
iz turističke djelatnosti u Županiji tijekom razmatranog razdoblja. U tom smislu, očekivane
količine komunalnog otpada iz turizma procijenjene su na temelju sljedećih pretpostavki:
§ procijenjeni broj turističkih kreveta u Županiji
§ procijenjeni broj turističkih noćenja po krevetu godišnje.
Broj turista i broj turističkih noćenja u Zadarskoj županiji u razdoblju 2009.-2011. g., koja su
poslužila kao temelj za izradu projekcije količina komunalnog otpada iz turizma u Županiji za
vrijeme planiranog vijeka korištenja predmetnog zahvata, prikazan je u tablici 3.1.3-1.
Tablica 3.1.3-1. Broj turista i turističkih noćenja u Zadarskoj županiji u razdoblju 2009.-2011. g.
Parametar
Broj turista
Broj noćenja
I.-XII. 2009.
1.104.809
7.270.036
Promatrano razdoblje
I.-XII. 2010.
I.-XII. 2011.
1.119.119
1.203.199
7.973.587
8.521.792
Indeks promjene (baza = 100)
2010./09.
2011./10.
2011./09.
101
108
109
110
107
117
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2, 2013. [8]
Prema navedenim procjenama broj turističkih noćenja u Zadarskoj županiji prosječno u
posljednje vrijeme raste stopom od oko 1 %. Uzme li se u obzir aktualno procijenjena vrijednost
od oko 1,5 kg proizvedene količine komunalnog otpada po jednom turističkom noćenju ukupnoj
procijenjenoj količini komunalnog otpada u Županiji, specifična količina ukupno proizvedenog
komunalnog otpada po stanovniku Županije (dakle, uključujući i komunalni otpad iz turizma)
iznosi 547 kg godišnje.
Projekcija budućih količina komunalnog otpada u Županiji temelji se na službenim podacima
„Agencije za zaštitu okoliša“ (AZO) o prijavljenim količinama nastalog komunalnog otpada u
Zadarskoj županiji u 2010. g. [5] te na podacima tvrtke „Čistoća“ d.o.o. Zadar o količinama
odloženog komunalnog otpada na odlagalištu „Diklo“ u razdoblju 2008.-2011. g.
Prema podacima AZO, u Zadarskoj županiji 2010. g. nastalo je ukupno 83.605 t komunalnog
otpada, od čega su skupljači prijavili 79.605 t, dok je za četiri općine, koje nisu prijavile količine
nastalog komunalnog otpada na svom području, procijenjena ukupna količina od 4.000 t. Na
odlagališta je iste godine predano 78.928 t komunalnog otpada. Pri tome je količina miješanog
komunalnog otpada (ključni broj 20 01 03) iznosila 74.579 t. Ostalih, odvojeno skupljenih vrsta
komunalnog otpada, bilo je ukupno 5.026 t, što predstavlja oko 6 % ukupno prijavljenih količina
komunalnog otpada iste godine u Županiji.
Na odlagalištu Grada Zadra „Diklo“, na kojemu se od 2008. g. sav otpad prije odlaganja
važe i evidentira, 2008. g. je odloženo 61.177 t, 2009. g. 62.289 t, 2010. g. 60.490 t, 2011. g.
58.452 t, a 2012. g. 57.158 t komunalnog otpada. Budući da se (s obzirom na broj stanovnika u
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
23
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
„gravitacijskom području“ odlagališta „Diklo“) može pretpostaviti da se na ovo odlagalište
odlaže oko 70 % ukupnih količina komunalnog otpada u Županiji, približne izvedene godišnje
količine komunalnog otpada u čitavoj Zadarskoj županiji bi – prema tom kriteriju – iznosile
2008. g. 87.395 t, 2009. g. 88.984 t, 2010. g. 86.414 t, 2011. g. 83.503 t, a 2012. g. 82.593 t.
Iz navedenoga se okvirno može zaključiti da u Zadarskoj županiji godišnje nastaje između
83.000 t i 89.000 t komunalnog otpada. Ukoliko se u izračun dodatno uključi pretpostavka o
nešto manjoj razvijenosti i manjem broju ostvarenih turističkih noćenja u dijelovima Županije
koji se ne nalaze unutar „gravitacijskog područja“ odlagališta „Diklo“, čini se prihvatljivim da se
pretpostavljene, gore navedene količine komunalnog otpada za cijelu Županiju, smanje za oko
10 %. U tom smislu, za projekciju godišnjih količina komunalnog otpada u Županiji tijekom
predviđenog radnog vijeka „Centra za gospodarenje otpadom“ (2016.-2045. g.), kao bazna
vrijednost za 2012. g. uzeta je godišnja količina od 80.000 t, koja u zapreminskom smislu – a na
temelju procijenjene nasipne mase za komunalni otpad od 1 m3 = 0,67 t – iznosi 119.400 m3
komunalnog otpada.
Projekcija budućih količina komunalnog otpada u Zadarskoj županiji zasniva se na sljedećim
pretpostavkama:
§ povećanje količine proizvedenoga komunalnog otpada od strane stalnih stanovnika
Županije u iznosu od 0,5 % godišnje (unatoč činjenici da se u posljednje dvije godine
bilježi pad odloženog komunalnog otpada na odlagalištu „Diklo“ od oko 3 %)
§ udio obuhvaćenosti stanovništva Zadarske županije organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada približno iznosi gotovo 100 %
§ godišnja promjena broja stanovnika suglasno podacima iz tablice 3.1.1-2. – 170.017
stanovnika prema popisu 2011. g., 162.045 stanovnika prema popisu 2001. g., 214.614
stanovnika prema popisu 1991. g., udio od 44 % stanovnika koji žive u Gradu Zadru i
negativna bilanca rođenih i umrlih stanovnika Županije
§ očekivano povećanje broja turističkih noćenja po prosječnoj stopi od 1 % godišnje
tijekom cijelog 30-godišnjeg planiranog perioda rada Centra (unatoč činjenici da je
povećanje broja turističkih noćenja u razdoblju 2011/2010. g. iznosilo 7 %, dok je odnos
2011./2009. g. dosegao čak 17 %) te povećanje proizvodnje komunalnog otpada po
jednom turističkom noćenju po godišnjoj stopi od 0,5 %.
Projekcija količina komunalnog otpada koji će nastati u periodu 2016.-2045. g., a koja se
temelji na prethodno prikazanim podacima „Agencije za zaštitu okoliša“ o prijavljenim
količinama otpada u Zadarskoj županiji 2010. g. [5] te na odlagalište „Diklo“ odloženim
količinama komunalnog otpada tijekom razdoblja 2008.-2011. g. – pri čemu su u obzir uzete i
količine otpada iz turističke djelatnosti, a na temelju ostvarenih turističkih noćenja – prikazana je
u tablici 3.1.3-2.
Tablica 3.1.3-2. Procjena količina komunalnog otpada u Zadarskoj županiji za razdoblje 2016.-2045. g.
prema podacima „Agencije za zaštitu okoliša“ i podacima tvrtke „Čistoća“ d.o.o. Zadar
o odloženom otpadu u odlagalištu „Diklo“
Godina
Komunalni otpad
(ukupno)
t/god.
2012.
2013.
2014.
2015.
Ukupno (1)
80.000
81.511
82.587
83.673
327.771
Broj
Komunalni otpad
stanovnika
(specifično)
Županije
kg/stan./god.
171.000
395
172.346
397
173.691
399
175.037
401
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
24
Broj
turističkih
noćenja
8.600.000
8.686.000
8.772.860
8.860.589
Komunalni
otpad / noćenje
kg/dan
1,50
1,51
1,52
1,52
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
Godina
Komunalni otpad
(ukupno)
t/god.
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
2027.
2028.
2029.
2030.
2031.
2032.
2033.
2034.
2035.
2036.
2037.
2038.
2039.
2040.
2041.
2042.
2043.
2044.
2045.
Ukupno (2)
84.769
85.400
86.037
86.680
87.328
87.982
88.636
89.926
89.962
90.633
91.311
91.962
92.619
93.281
93.950
94.624
95.273
95.928
96.588
97.255
97.927
98.586
99.251
99.921
100.598
101.282
101.976
102.677
103.385
104.099
2.829.218
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Broj
Komunalni otpad
stanovnika
(specifično)
Županije
kg/stan./god.
176.382
403
176.555
405
176.727
407
176.900
409
177.072
411
177.245
413
177.403
415
177.562
417
177.720
419
177.879
422
178.037
424
178.118
426
178.199
428
178.280
430
178.361
432
178.442
434
178.450
436
178.458
439
178.465
441
178.473
443
178.481
445
178.444
448
178.407
450
178.371
452
178.334
454
178.297
457
178.272
459
178.247
461
178.221
463
178.196
466
Broj
turističkih
noćenja
8.949.194
9.038.686
9.129.073
9.220.364
9.312.568
9.405.693
9.499.750
9.594.748
9.690.695
9.787.602
9.885.478
9.984.333
10.084.176
10.185.018
10.286.868
10.389.737
10.493.634
10.598.571
10.704.556
10.811.602
10.919.718
11.028.915
11.139.204
11.250.596
11.363.102
11.476.733
11.591.501
11.707.416
11.824.490
11.942.735
Komunalni
otpad/noćenje
kg/dan
1,53
1,54
1,55
1,55
1,56
1,57
1,58
1,58
1,59
1,60
1,61
1,62
1,62
1,63
1,64
1,65
1,66
1,67
1,67
1,68
1,69
1,70
1,71
1,72
1,72
1,73
1,74
1,75
1,76
1,77
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2, 2013. [8]
Na temelju navednih podataka i suglasno usvojenim pretpostavkama, u tablici 3.1.3-3.
prikazane su procijenjene ukupne količine komunalnog otpada, recikliranog komunalnog otpada,
ostatnog komunalnog otpada te očekivane količine isparne frakcije, goriva iz otpada
(GIO/RDF/SRF)13 i biorazgradivog otpada tijekom predviđenog 30-godišnjeg razdoblja
korištenja predmetnog zahvata (2016.-2045. g.). Radi objašnjenja prikazanih količina izdvojenih
13
Gorivo iz otpada (GIO/RDF/SRF) kao jedan od produkata, odnosno izlaznih frakcija procesa mehaničkobiološke obrade otpada vrsta je alternativnog goriva. Često se u terminološkom smislu navodi prema
angloameričkom izvorniku, ili kao “Residue Derived Fuel”, tj. “gorivo proizašlo iz otpada” (skraćenica: RDF) ili
kao “Solid Recovered Fuel”, tj. “kruto obnovljeno gorivo” (skraćenica: SRF). U daljnjem tekstu Studije za ovo će
se alternativno gorivo koristiti termin “gorivo iz otpada (SRF)”. Gorivo iz otpada (GIO/RDF/SRF), ključni broj
19 12 10 iz “Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada”
(“Narodne novine”, br. 50/05 i 39/09), nastalo obradom neopasnog komunalnog otpada, normirano je normama
Europske organizacije za normizaciju (CEN) prCEN/TS 15359:2005 EN (koja je prihvaćena i kao hrvatska
norma HRN EN 15359:2012) i DD CEN/TS 15400:2006 EN, a vezano za gospodarsku (ogrijevna vrijednost),
tehnološku (sadržaj klora) i okolišnu (sadržaj žive) značajku goriva. Ovim normama gorivo iz otpada klasificirano
je u pet kvalitativnih razreda, i to tako da se njegova ogrijevna vrijednost kreće od 3 MJ/kg (najniži razred) do
više do 25 MJ/kg (najviši razred), sadržaj klora (Cl) od više od 3 % (najniži razred) do manje od 0,2 % (najviši
razred), a sadržaj žive (Hg) od više od 0,5 mg/MJ (najniži razred) do manje od 0,02 mg/MJ (najviši razred).
Gorivo iz otpada najčešće se koristi u industriji (osobito industrija cementa) i energetici (toplane).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
25
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
izlaznih frakcija mehaničko-biološke obrade komunalnog otpada, potrebno je naglasiti da od
ukupne količine ostatnog komunalnog otpada koji ulazi u proces mehaničko-biološke obrade,
istim procesom nastaje oko 30-40 % vodene pare, 25-30 % biorazgradive frakcije
(„biostabilata“) te 30-35 % goriva iz otpada (SRF).
Tablica 3.1.3-3. Procjena količina ukupnog komunalnog otpada u Zadarskoj županiji, recikliranog komunalnog
otpada te izlaznih frakcija mehaničko-biološke obrade komunalnog otpada u periodu 2016.-2045. g.
Ukupni
komunalni
otpad
Udio
recikliranja
komunalnog
otpada
Izdvojeni
komunalni
otpad
pogodan za
recikliranje
Ostatni
komunalni
otpad*
t/god.
%
t/god.
t/god.
2012.
2013.
2014.
2015.
Ukupno-1
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
2027.
2028.
2029.
2030.
2031.
2032.
2033.
80.000
81.511
82.587
83.673
327.771
84.769
85.400
86.037
86.680
87.328
87.982
88.636
89.296
89.962
90.633
91.311
91.962
92.619
93.281
93.950
94.624
95.273
95.928
7
8
10
12
14
15
17
19
20
21
21
22
23
23
24
25
25
26
27
28
28
29
5.600
6.521
8.259
10.309
30.689
11.786
13.227
14.688
16.171
17.675
18.321
18.975
19.638
20.310
20.991
21.820
22.652
23.496
24.350
25.216
26.071
26.928
27.796
74.400
74.990
74.328
73.364
297.082
72.983
72.174
71.349
70.509
69.653
69.661
69.661
69.658
69.652
69.643
69.491
69.310
69.123
68.931
68.734
68.553
68.345
68.132
2034.
2035.
2036.
2037.
2038.
2039.
2040.
2041.
2042.
2043.
2044.
2045.
Ukupno-2
96.588
97.255
97.927
98.586
99.251
99.921
100.598
101.282
101.976
102.677
103.385
104.099
2.829.218
30
30
31
31
32
33
33
34
34
34
35
35
-
28.675
29.565
30.295
31.027
31.768
32.518
33.278
33.982
34.696
35.420
36.152
36.893
764.380
67.913
67.689
67.632
67.559
67.482
67.403
67.320
67.300
67.280
67.258
67.233
67.207
2.064.838
Godina
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
26
Izlazne frakcije mehaničko-biološke obrade otpada**
Vodena
para
(35 %)
Biostabilizirana
frakcija: „biostabilat“
(30 %)
Gorivo
iz otpada:
(35 %)
t/god.
t/god.
m3/god.
t/god.
-
-
-
-
25.544
25.261
24.972
24.678
24.379
24.381
24.381
24.380
24.378
24.375
24.322
24.258
24.193
24.126
24.057
23.994
23.921
23.846
21.895
21.652
21.405
21.153
20.896
20.898
20.898
20.897
20.896
20.893
20.847
20.793
20.737
20.679
20.620
20.566
20.504
20.439
32.679
32.317
31.947
31.571
31.188
31.191
31.192
31.190
31.187
31.183
31.116
31.034
30.951
30.865
30.776
30.696
30.602
30.507
25.544
25.261
24.972
24.678
24.379
24.381
24.381
24.380
24.378
24.375
24.322
24.258
24.193
24.126
24.057
23.994
23.921
23.846
23.770
23.691
23.671
23.646
23.619
23.591
23.562
23.555
23.548
23.540
23.532
23.522
722.693
20.374
20.307
20.290
20.268
20.245
20.221
20.196
20.190
20.184
20.177
20.170
20.162
619.452
30.409
30.309
30.283
30.250
30.216
30.180
30.143
30.134
30.125
30.115
30.105
30.093
924.554
23.770
23.691
23.671
23.646
23.619
23.591
23.562
23.555
23.548
23.540
23.532
23.522
722.693
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
*
Pojam „ostatni komunalni otpad“ odnosi se na količinu ukupno nastalog komunalnog otpada u Zadarskoj županiji, umanjenu za količinu
recikliranog otpada, tj. otpada koji je recikliranjem djelomice obuhvaćen primarnom selekcijom otpada, a djelomice se u sortirnici na
području Centra izdvaja iz ukupne mase nastalog otpada (u tablici je taj izdvojeni otpad prikazan kao „reciklirani komunalni otpad“).
Ostatni komunalni otpad predstavlja sirovinu koja se upućuje u proces mehaničko-biološke obrade.
**
Plastični materijali nisu posebno iskazani, jer se oni u proizvodnji goriva iz otpada koriste u svrhu povećanja njegove kalorijske
vrijednosti te stoga ne predstavljaju posebnu izlaznu frakciju. Metali su vrlo malog i varijabilnog udjela u ukupnoj masi obrađivanog
otpada te stoga nisu u tablici posebno iskazani.
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2, 2013. [8]
Na temelju procijenjene godišnje mase komunalnog otpada za 2012. g., koja približno iznosi
80.000 t, izračunata je prosječna godišnja količina komunalnog otpada koji će nastati u
Zadarskoj županiji u razdoblju od sljedećih 30 godina, a koja iznosi 94.307 t. Projekcijom
očekivanih količina dobiva se podatak da će tijekom predviđenog razdoblja korištenja Centra
(2016. g.-2045. g.) na području Županije nastati ukupno 2.829.218 t komunalnog otpada.
Prema sadašnjim procjenama, u primarnoj selekciji otpada (izvan Centra) bit će izdvojeno oko
50 % otpada pogodnog za recikliranje, dok će se se ostalih 50 % takvog otpada izdvajati u
sortirnici na području Centra. Sav komunalni otpad koji preostane nakon izdvajanja cjelokupne
količine otpada pogodnog za recikliranje, a za koji se ovdje koristi termin „ostatni komunalni
otpad“, predstavlja „sirovinu“ koja ulazi u proces mehaničko-biološke obrade. Procjenjuje se da
će kumulativna količina tog ostatnog komunalnog otpada tijekom čitavog predviđenog 30godišnjeg korištenja Centra, iznositi oko 2.064.838 t.
U skladu s navedenim (tablica 3.1.3-3.), o prognoznim količinama komunalnog otpada koji će
se tijekom projektiranog vijeka korištenja zaprimati u Centar, zaključno treba reći sljedeće:
§ količina sveukupnog recikliranog komunalnog otpada, koji će se prije upućivanja
otpada u proces mehaničko-biološke obrade izdvojiti iz ukupne količine komunalnog
otpada nastalog na području Županije, kreće se od oko 14 % u prvoj, do oko 35 %
ukupne mase komunalnog otpada Županije u posljednjoj godini rada Centra (oko
polovina količine otpada pogodnog za recikliranje izdvojit će se kroz tzv. primarnu
selekciju otpada od strane korisnika/građana, dok će druga polovica takvog otpada biti
izdvojena u sortirnici na području Centra)
§ iako se procjenjuje se da biootpad (kuhinjski, otpad iz vrtova i parkova) u ukupnom
komunalnom otpadu sudjeluje količinskim udjelom od oko 20 %, u Centru će se, zajedno
s odvojeno prikupljenim količinama, u svrhu recikliranja i proizvodnje komposta
izdvajati tek oko 17 % ukupne mase biootpada, dok će preostali, veći, neizdvojeni dio,
biti u okviru mase ostatnog komunalnog otpada, upućivan u proces mehaničko-biološke
obrade
§ sav zaprimljeni komunalni otpad, osim prethodno spomenutog otpada pogodnog za
recikliranje, naziva se ostatni komunalni otpad, koji se kao „sirovina“ upućuje u proces
mehaničko-biološke obrade
§ očekivane godišnje količine ostatnog komunalnog otpada, koje će se tijekom čitavog
predviđenog vremena korištenja Centra (2016.-2045. g.) upućivati u postrojenje za
mehaničko-biološku obradu otpada, kretat će se od 67.000 t do 73.000 t, a prosječna
godišnja količina ostatnog komunalnog otpada iznosit će oko 69.000 t. Prema tome,
tijekom cijelog radnog vijeka Centra, u planirano postrojenje za mehaničko-biološku
obradu otpada godišnje neće se upućivati više od 73.000 t ulaznog, ostatnog komunalnog
otpada
§ oko 30-40 % količine ostatnog komunalnog otpada izdvaja se tijekom procesa
mehaničko-biološke obrade kao izlazna frakcija vodene pare, koja se preko biofiltra
ispušta u atmosferu
§ oko 25-30 % količine ostatnog komunalnog otpada u procesu mehaničko-biološke
obrade izdvaja se kao biostabilizirana frakcija („biostabilat“), koja se kao inertizirani i
biohigijenizirani otpadni materijal odlaže u odlagalištu neopasnog otpada
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
27
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
§
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
oko 30-35 % količine ostatnog komunalnog otpada se tijekom procesa mehaničkobiološke obrade izdvaja kao izlazna frakcija, poznata kao gorivo iz otpada (SRF); ova se
izlazna frakcija kao gorivo isporučuje energanama ili industrijskim pogonima (npr.
cementare) – ukoliko se pogon za proizvodnju goriva iz otpada u sastavu postrojenja za
mehaničko-biološku obradu otpada ne izgradi istovremeno s ostalim dijelovima
postrojenja, ova će se frakcija privremeno odlagati u odlagalištu neopasnog otpada.
S obzirom da se ostatni komunalni otpad kao ulazna „sirovina“ podvrgava procesu mehaničkobiološke obrade, po završetku procesa neće se odlagati njegova cjelokupna količina, već samo
biorazgradiva stabilizirana komponenta („biostabilat“), kao jedna od izlaznih frakcija procesa
(odlaganje goriva iz otpada u odlagalište neopasnog otpada razmatra se tek kao iznimno rješenje,
i to u slučaju gore opisanih okolnosti). Biorazgradiva komponenta sudjeluje s oko 30 % ukupne
ulazne mase ostatnog komunalnog otpada.
3.1.4. Projekcija proizvedenih količina „čistog“ komposta
Suglasno podacima prikazanim u prethodnim tablicama i u skladu s prihvaćenim konceptom
procesa mehaničko-biološke obrade otpada, u tablici 3.1.4-1. navedene su procijenjene količine
biootpada14 (kuhinjskog, otpada iz vrtova i parkova), koje će se prikupljati i jednim dijelom
(procjenjuje se po vremenski rastućim stopama od 17-45 %) obrađivati u posebnom pogonu
postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, namjenjenom proizvodnji „čistog komposta“.
Tablica 3.1.4-1. Procjena količina ukupnog, uključujući i odvojeno skupljenog biorazgradivog otpada
(kuhinjskog, otpada iz vrtova i parkova), za proizvodnju „čistog“ komposta te proizvedena
količina „čistog“ komposta u postrojenju za mehaničko-biološku obradu otpada
u razdoblju 2016.-2045. g.
Godina
2012.
2013.
2014.
2015.
Ukupno (1)
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
2027.
2028.
2029.
14
Ukupni
komunalni
otpad
t/god.
80.000
81.511
82.587
83.673
327.771
84.769
85.400
86.037
86.680
87.328
87.982
88.636
89.296
89.962
90.633
91.311
91.962
92.619
93.281
Kuhinjski,
otpad iz vrtova
Udio
i parkova,
recikliranja
biootpad (20 %)
t/god.
%
16.000
16.302
16.517
16.735
65.554
16.954
16,8
17.080
17,6
17.207
18,4
17.336
19,2
17.466
20,0
17.596
21,0
17.727
22,0
17.859
23,0
17.992
24,0
18.127
25,0
18.262
26,0
18.392
27,0
18.524
28,0
18.656
29,0
„Čisti“ kompost
(70 %)
Reciklirani
biootpad
Voda
(30 %)
t/god.
t/god.
t/god.
m3/god.
-
-
-
-
2.848
3.006
3.166
3.328
3.493
3.695
3.900
4.108
4.318
4.532
4.748
4.966
5.187
5.410
854
901
950
999
1.048
1.109
1.170
1.232
1.295
1.395
1.424
1.490
1.556
1.623
1.994
2.104
2.216
2.330
2.445
2.587
2.730
2.875
3.023
3.172
3.324
3.476
3.631
3.787
2.976
3.141
3.308
3.477
3.649
3.861
4.075
4.291
4.511
4.735
4.961
5.188
5.419
5.653
Biootpad je, prema “Zakonu o održivom gospodarenju otpadom” (“Narodne novine”, br. 94/13), članak 4.,
“biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i
maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda”.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
28
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
Godina
2030.
2031.
2032.
2033.
2034.
2035.
2036.
2037.
2038.
2039.
2040.
2041.
2042.
2043.
2044.
2045.
Ukupno (2)
Ukupni
komunalni
otpad
t/god.
93.950
94.624
95.273
95.928
96.588
97.255
97.927
98.586
99.251
99.921
100.598
101.282
101.976
102.677
103.385
104.099
2.829.218
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Kuhinjski,
otpad iz vrtova
Udio
i parkova,
recikliranja
biootpad (20 %)
t/god.
%
18.790
30,0
18.925
31,0
19.055
32,0
19.186
33,0
19.318
34,0
19.451
35,0
19.585
36,0
19.717
37,0
19.850
38,0
19.984
39,0
20.120
40,0
20.256
41,0
20.395
42,0
20.535
43,0
20.677
44,0
20.820
45,0
565.842
-
Reciklirani
biootpad
Voda
(30 %)
t/god.
5.637
5.867
6.097
6.331
6.568
6.808
7.051
7.295
7.543
7.794
8.048
8.305
8.566
8.830
9.098
9.369
175.912
t/god.
1.691
1.760
1.829
1.899
1.970
2.042
2.115
2.189
2.263
2.338
2.414
2.491
2.570
2.649
2.729
2.811
52.806
„Čisti“ kompost
(70 %)
t/god.
3.946
4.107
4.268
4.432
4.598
4.765
4.935
5.107
5.280
5.456
5.633
5.814
5.996
6.181
6.368
6.558
123.138
m3/god.
5.889
6.129
6.370
6.615
6.862
7.113
7.366
7.622
7.881
8.143
8.408
8.677
8.950
9.226
9.505
9.788
183.789
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2, 2013. [8]
Prema navedenoj procjeni, predviđena količina obrađenog biootpada (kuhinjski, otpad iz
vrtova i parkova), iz kojega se u posebnom pogonu postrojenja za mehaničko-biološku obradu
otpada planira proizvodnja „čistog“ komposta, za projektirani period od 30 godina iznosi oko
175.912 t, odnosno prosječno godišnje oko 5.864 t. Iz spomenute ukupne očekivane količine
biootpada, nakon procesa aerobnog kompostiranja u postrojenju za mehaničko-biološku obradu
otpada, tijekom radnog vijeka Centra (2016.-2045. g.) predviđa se proizvodnja „čistog“
komposta ukupne mase 123.138 t, odnosno zapremine 183.789 m3. Iz toga slijedi da će
prosječna godišnja količina proizvedenog „čistog“ komposta tijekom rada Centra iznositi oko
4.105 t (6.126 m3).
Proces kompostiranja kuhinjskog otpada te otpada iz vrtova i parkova predstavlja aerobnu
biološku razgradnju organskog materijala s ciljem proizvodnje stabilnog proizvoda sličnog
humusu. Kompost se, ukoliko zadovoljava kvalitetom, može koristiti i kao dodatak tlu u
poljoprivredi i hortikulturi, a s ciljem poboljšanja strukture, plodnosti i aeriranosti tla, kao i bolje
sposobnosti tla da zadrži vodu i hranjive tvari, no i zbog snižavanja temperature tla i
onemogućenja erozijskih procesa te obuzdavanja rasta korova i sprječavanja razvoja različitih
biljnih bolesti.
3.1.5. Projekcija količina neopasnog proizvodnog otpada
Neopasni proizvodni otpad je, prema „Zakonu o održivom gospodarenju otpadom“, članak
4., „otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, osim
ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača“, a
„koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava određenih Dodatkom III. ovog Zakona“.
Pri teorijskoj procjeni nastalih količina neopasnog proizvodnog otpada korišteni su podaci iz
„Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske“ („Narodne novine“, br. 130/05) i „Plana
gospodarenja otpadom Zadarske županije“ („Službeni glasnik Zadarske županije“, br. 15/09), pa
je u tom smislu primijenjena godišnja količina nastalog neopasnog proizvodnog otpada od 600
kg po zaposleniku Zadarske županije.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
29
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Godišnja količina neopasnog proizvodnog otpada u Zadarskoj županiji, koja je procijenjena na
temelju na broja zaposlenih u industriji i poljoprivredi (37.831 zaposlenika), daje iznos od oko
22.700 t ove vrste otpada. Ta teorijska procjena količine neopasnog proizvodnog otpada nastalog
u Županiji, obuhvaća neopasni proizvodni otpad koji je dijelom odložen u odlagalištima (npr. u
odlagalištu „Diklo“), ali i neopasni proizvodni otpad koji je izdvojeno skupljen i predan
ovlaštenoj tvrtki na daljnje postupanje.
Međutim, količina neopasnog proizvodnog otpada izvagana, evidentirana kao neopasni
proizvodni otpad i odložena na odlagalištu „Diklo“, u 2008. g. iznosila je svega 2.036 t, u 2009.
g. 2.155 t, u 2010. g. 1.478 t, u 2011. g. samo oko 422 t, a 2012. g. oko 4.147 t. Ovdje je
potrebno naglasiti da „gravitacijsko područje“ odlagališta „Diklo“ obuhvaća prostor u kojemu
živi oko 70 % stanovništva Zadarske županije. S obzirom na ograničenost izvora podataka, broj
stanovnika Županije te usporedbu razvijenosti Zadarske županije u odnosu na ostale županije
RH, procijenjena ukupna godišnja količina neopasnog proizvodnog otpada, nastalog u Zadarskoj
županiji tijekom 2012. g., može se zaokružiti na oko 5.000 t, a što s obzirom na nasipnu masu od
1 m3 = 0,8 t, daje zapreminu od oko 6.250 m3.
Količina neopasnog proizvodnog otpada koja će sudjelovati u pojedinim procesima
mehaničko-biološke obrade procijenjena je na sljedećim pretpostavkama:
§
§
§
§
40 % ukupne mase neopasnog proizvodnog otpada je reciklirani neopasni proizvodni otpad
koji će se većim dijelom izdvajati na mjestu nastanka, a manjim dijelom u sortirnici Centra
te će se isporučivati ovlaštenim skupljačima na obradu s ciljem ponovne uporabe
40 % ukupne mase neopasnog proizvodnog otpada je dodatak u proizvodnji goriva iz
otpada (SRF) (ova će se količina otpada isključivo u slučaju kašnjenja izgradnje pogona za
proizvodnju goriva iz otpada, kao dijela postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada,
odlagati u odlagalište neopasnog otpada)
20 % mase neopasnog proizvodnog otpada odložit će se u odlagalište inertnog otpada
godišnja količina nastalog neopasnog proizvodnog otpada postupno će se povećavati u
periodu do 2019. g. po stopi od 2 %, u periodu 2020.-2029. g. po stopi od 1,5 %, a nakon
toga, sve do kraja predviđenog radnog vijeka Centra za 1 % godišnje (tablica 3.1.5-1.).
Procijenjene godišnje i ukupna količina neopasnog proizvodnog otpada koji će u Zadarskoj
županiji nastati tijekom projektiranog 30-godišnjeg perioda (2016.-2045. g.) te godišnje količine
i ukupna količina izlaznih frakcija obrade neopasnog proizvodnog otpada u postrojenju za
mehaničko-biološku obradu, prikazane su u tablici 3.1.5-1.
Tablica 3.1.5-1. Procjena količina neopasnog proizvodnog otpada u Zadarskoj županiji u periodu
do 2016. g. te tijekom planiranog 30-godišnjeg perioda rada Centra (2016.- 2045. g.)
Godina
2012.
2013.
2014.
2015.
Ukupno (1)
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
Ukupni
neopasni
proizvodni
otpad
t/god
5.000
5.100
5.202
5.306
20.608
5.412
5.520
5.631
5.743
5.830
Reciklirani
neopasni
proizvodni
otpad (40 %)
t/god
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
Dodatak za proizvodnju
alternativnog goriva GIO / RDF / SRF
(40 %)
t/god
m3/god
-
-
2.165
2.208
2.252
2.297
2.332
2.165
2.208
2.252
2.297
2.332
30
2.706
2.760
2.815
2.872
2.915
Odloženi neopasni
proizvodni otpad na
odlagalištu inertnog
otpada (20 %)
t/god
m3/god
-
-
1.082
1.104
1.126
1.149
1.166
1.353
1.380
1.408
1.436
1.457
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
Godina
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
2027.
2028.
2029.
2030.
2031.
2032.
2033.
2034.
2035.
2036.
2037.
2038.
2039.
2040.
2041.
2042.
2043.
2044.
2045.
Ukupno (2)
Ukupni
neopasni
proizvodni
otpad
t/god
5.917
6.006
6.096
6.187
6.280
6.374
6.470
6.567
6.665
6.732
6.799
6.867
6.936
7.005
7.076
7.146
7.218
7.290
7.363
7.436
7.511
7.586
7.662
7.738
7.816
200.875
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Reciklirani
neopasni
proizvodni
otpad (40 %)
t/god
2.367
2.402
2.438
2.475
2.512
2.550
2.588
2.627
2.666
2.693
2.720
2.747
2.774
2.802
2.830
2.859
2.887
2.916
2.945
2.975
3.004
3.034
3.065
3.095
3.126
80.351
Dodatak za proizvodnju
goriva iz otpada - SRF
(40 %)
t/god
2.367
2.402
2.438
2.475
2.512
2.550
2.588
2.627
2.666
2.693
2.720
2.747
2.774
2.802
2.830
2.859
2.887
2.916
2.945
2.975
3.004
3.034
3.065
3.095
3.126
80.351
m3/god
2.959
3.003
3.048
3.094
3.140
3.187
3.235
3.283
3.333
3.366
3.400
3.434
3.468
3.503
3.538
3.573
3.609
3.645
3.681
3.718
3.755
3.793
3.831
3.869
3.908
100.441
Odloženi neopasni
proizvodni otpad na
odlagalištu inertnog
otpada (20 %)
t/god
m3/god
1.183
1.479
1.201
1.501
1.219
1.524
1.237
1.547
1.256
1.570
1.275
1.594
1.294
1.617
1.313
1.642
1.333
1.666
1.346
1.683
1.360
1.700
1.373
1.717
1.387
1.734
1.401
1.751
1.415
1.769
1.429
1.787
1.444
1.804
1.458
1.822
1.473
1.841
1.487
1.859
1.502
1.878
1.517
1.896
1.532
1.915
1.548
1.935
1.563
1.954
40.173
50.219
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2, 2013. [8]
Na temelju prethodno izloženoga proizlazi da će u projektiranom 30-godišnjem periodu rada
Centra (2016.-2045. g.) u Zadarskoj županiji nastati ukupno oko 201.000 t, odnosno prosječno
godišnje oko 6.700 t neopasnog proizvodnog otpada. Dio nastalih količina neopasnog
proizvodnog otpada (oko 40 % ukupne mase) će se izdvojiti iz ostalog otpada i reciklirati te
ponovno upotrijebiti kao sekundarna sirovina, a količinom približno jednak dio će se dodavati u
proces obogaćivanja goriva iz otpada (SRF). Preostala količina neopasnog proizvodnog otpada
(oko 20 %) odlagat će se u odlagalište inertnog otpada.
Iz navedenoga također proizlazi da će za odlaganje oko 40.000 t obrađenog neopasnog
proizvodnog otpada, čija zapremina (prema nasipnoj masi 1 m3 = 0,8 t) iznosi oko 50.000 m3,
biti potrebno osigurati adekvatan prihvatni kapacitet u odlagalištu inertnog otpada.
No, u slučaju da se dio pogona, namijenjen za proizvodnju goriva iz otpada (SRF), ne izgradi
istovremeno s ostalim procesnim jedinicama postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada,
tj. do kraja 2015. g., dio neopasnog proizvodnog otpada, predviđenog za obogaćivanje u
proizvodnji goriva iz otpada, bit će potrebno odložiti u odlagalište neopasnog otpada.
3.1.6. Projekcija količina građevnog otpada
S obzirom na prikazane podatke o količinama nastalog te na odlagalište „Diklo“ odloženog
građevnog otpada tijekom proteklih nekoliko godina (vidi poglavlje 2.1.3.), a uz uvjet da se
zanemare povećane količine nastalog građevnog otpada kao posljedice trenutnih intenzivnih
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
31
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
građevinskih radova, imajući u vidu da se na odlagalište „Diklo“ dovozi materijal s područja u
kojemu živi oko 70 % stanovništva Županije, procjenjuje se da je u Zadarskoj županiji 2012. g.
nastalo oko 100.000 t građevnog otpada, čija je zapremina – suglasno nasipnoj masi 1 m3 = 1,5 t
– oko 67.000 m3. Projekcija količina građevnog otpada za projektirano 30-godišnje razdoblje
korištenja predmetnog zahvata, temelji se na sljedećim pretpostavkama:
§
§
§
80 % ukupne količine građevnog otpada je reciklirani građevni otpad
20 % ukupne količine građevnog otpada će se odložiti na odlagalištu inertnog otpada
količina nastalog građevnog otpada povećavat će se do 2019. g. prema godišnjoj stopi od
2 %, u periodu 2020.- 2029. g. povećanje količina će rasti po godišnjoj stopi od 1,5 %, a
od 2030. g. do 2045. g. po godišnjoj stopi od 1 % (ova dinamika rasta količina
primijenjena je u projekciji očekivanih količina građevnog otpada u Županiji tijekom
perioda korištenja zahvata, kako je prikazano u tablici 3.1.6-1.).
Tablica 3.1.6-1. Procijenjene količine građevnog otpada u Zadarskoj županiji koje će nastati do početka
korištenja zahvata te očekivane količine građevnog otpada tijekom korištenja zahvata (2016.–2045. g.)
Godina
2012.
2013.
2014.
2015.
Ukupno (1)
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
2027.
2028.
2029.
2030.
2031.
2032.
2033.
2034.
2035.
2036.
2037.
2038.
2039.
2040.
2041.
2042.
2043.
2044.
2045.
Ukupno (2)
Ukupni
t / god.
100.000
102.000
104.040
106.121
412.161
108.243
110.408
112.616
114.869
116.592
118.340
120.116
121.917
123.746
125.602
127.486
129.399
131.340
133.310
134.643
135.989
137.349
138.723
140.110
141.511
142.926
144.355
145.799
147.257
148.729
150.217
151.719
153.236
154.768
156.316
4.017.631
Reciklirani
t / god.
86.595
88.326
90.093
91.895
93.273
94.672
96.092
97.534
98.997
100.482
101.989
103.519
105.072
106.648
107.714
108.791
109.879
110.978
112.088
113.209
114.341
115.484
116.639
117.805
118.983
120.173
121.375
122.589
123.815
125.053
3.214.104
Odloženi
t / god.
m3 / god.
21.648
22.082
22.523
22.974
23.318
23.668
24.023
24.383
24.749
25.120
25.497
25.880
26.268
26.662
26.929
27.198
27.470
27.745
28.022
28.302
28.585
28.871
29.160
29.451
29.746
30.043
30.344
30.647
30.954
31.263
803.527
14.432
14.721
15.015
15.316
15.546
15.779
16.015
16.256
16.499
16.747
16.998
17.253
17.512
17.775
17.952
18.132
18.313
18.496
18.681
18.868
19.057
19.247
19.440
19.634
19.831
20.029
20.229
20.431
20.636
20.842
535.684
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2, 2013. [8]
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
32
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Iz prikazanoga proizlazi da će na području Zadarske županije tijekom 30-godišnjeg razdoblja
rada Centra nastati ukupno oko 4.018.000 t ili prosječno godišnje oko 134.000 t građevnog
otpada. Veći dio (oko 80 %) ukupne količine građevnog otpada će se reciklirati, dok će se
preostali dio odložiti u odlagalište inertnog otpada. S obzirom na navedeno, za odlaganje dijela
građevnog otpada koji neće biti recikliran, odnosno iskorišten kao sekundarna sirovina, bit će
potrebno u odlagalištu inertnog otpada osigurati receptivni kapacitet za oko 804.000 t
obrađenog građevinskog otpada, a što – na temelju nasipne mase 1m3 = 1,5 t – odgovara
zapremini od oko 536.000 m3.
3.1.7. Projekcija količina ostatnog mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
Suglasno navedenome u poglavlju 2.1.4., pri punom radnom kapacitetu od 200.000
ekvivalentnih stanovnika (ES), u uređaju za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda Grada
Zadra očekuje se da će godišnje nastati do 10.000 t (8.000 m3) ostatnog mulja. Toj količini treba
pribrojiti očekivani doprinos ostalih planiranih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u
Županiji, koji bi zajedno krajem projektiranog razdoblja mogli proizvesti oko 2.500 t (2.000 m3)
dehidriranog mulja. Početne godine promatranog razdoblja (2016. g.) u Zadru se može očekivati
ukupna količina mulja iz pročišćivača otpadnih voda od 6.000 t (4.800 m3), dok bi iste godine iz
svih ostalih, manjih pročišćivača otpadnih voda u Županiji zajedno moglo nastati oko 1.500 t
(1.200 m3) otpadnog mulja (tablica 2.1.4-1.). Prema tome, projekcija količina ostatnog mulja iz
uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Zadarskoj županiji, koje će nastati tijekom korištenja
predmetnog zahvata, zasniva se na procijenjenoj ukupnoj godišnjoj količini od 7.500 t (6.000
m3) za baznu 2016. g. (tablica 3.1.7-1.).
Navedena projekcija temelji se na sljedećim pretpostavkama:
§ cjelokupna masa dehidriranog i intertiziranog mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda u Zadarskoj župniji odložit će se na namjenski uređeni dio površine odlagališta
neopasnog otpada u sastavu Centra i
§ količina mulja koja će se odložiti na odlagalište neopasnog otpada raste u razdoblju do
2019. g. za 5 % godišnje, do 2030. g. raste po stopi od 2 % godišnje, a nakon toga (do
kraja korištenja planiranog zahvata) za 1 % godišnje.
Tablica 3.1.7-1. Procjena količina mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zadarske županije
u razdoblju od 30 godina (2016.- 2045. g.)
Godina
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
Ukupno (1)
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
Ukupni mulj iz uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda
Grada Zadra
t/god.
m3/god.
2.679
2.143
3.725
2.980
3.587
2.870
4.125
3.300
4.744
3.795
5.313
4.250
24.173
19.338
6.000
4.800
6.300
5.040
6.615
5.292
6.946
5.557
7.085
5.668
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
33
Ukupni mulj iz ostalih
pročišćivača otpadnih voda
u Zadarskoj županiji
t/god.
m3/god.
-
-
1.500
1.575
1.654
1.736
1.771
1.200
1.260
1.323
1.389
1.417
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
Godina
2021.
2022.
2023.
2024.
2025.
2026.
2027.
2028.
2029.
2030.
2031.
2032.
2033.
2034.
2035.
2036.
2037.
2038.
2039.
2040.
2041.
2042.
2043.
2044.
2045.
Ukupno (2)
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Ukupni mulj iz uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda
Grada Zadra
t/god.
m3/god.
7.226
5.781
7.371
5.897
7.518
6.015
7.669
6.135
7.822
6.258
7.978
6.383
8.138
6.510
8.301
6.641
8.467
6.773
8.636
6.909
8.723
6.978
8.810
7.048
8.898
7.118
8.987
7.189
9.077
7.261
9.167
7.334
9.259
7.407
9.352
7.630
9.445
7.858
9.540
8.094
9.635
7.708
9.731
7.785
9.829
7.863
9.927
7.942
10.026
8.021
252.478
201.982
Ukupni mulj iz ostalih
pročišćivača otpadnih voda
u Zadarskoj županiji
t/god.
m3/god.
1.807
1.445
1.843
1.474
1.880
1.504
1.917
1.534
1.956
1.564
1.995
1.596
2.035
1.628
2.075
1.660
2.117
1.693
2.159
1.727
2.181
1.745
2.202
1.762
2.224
1.780
2.247
1.797
2.269
1.815
2.292
1.833
2.315
1.852
2.338
1.907
2.361
1.965
2.385
2.024
2.409
1.927
2.433
1.946
2.457
1.966
2.482
1.985
2.507
2.005
63.122
50.498
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2,2013. [8]
Iz spomenutih ulaznih pretpostavki proizlazi da količina će proizvedenog mulja iz
pročišćivača otpadnih voda, koja će nastati u periodu od 30 godina, odnosno od očekivanog
početka rada Centra 2016. g. pa sve do njegova zatvaranja krajem 2045. g., iznositi 315.600 t ili
252.480 m3, što znači da će se u prosjeku godišnje odlagati oko 10.520 t (8.416 m3) mulja.
Cjelokupan obrađeni i dehidrirani mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zadarske
županije odložit će se u odlagalištu neopasnog otpada. Stoga će u namjenskom dijelu
odlagališta neopasnog otpada trebati osigurati prihvatni prostor za odlaganje 315.600 t
obrađenog mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zadarske županije, odnosno
predvidjeti zapreminu potrebnu za prihvat količine mulja koja, na temelju nasipne mase od 1 m3
= 1,25 t, iznosi oko 252.480 m3.
Međutim, zaključno je potrebno naglasiti da mogućnost odlaganja ostatnog mulja iz uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda u odlagalištu neopasnog otpada ovisi o kemijskim svojstvima tog
mulja. Naime, da bi se prihvatio na odlaganje u odlagalište neopasnog otpada, navedeni otpadni
mulj svojim sastavom mora zadovoljavati granične vrijednosti parametara eluata za prihvat
otpada na odlagalište neopasnog otpada, kako je utvrđeno u Dodatku 3., poglavlje 2. „Pravilnika
o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada“
(„Narodne novine“, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13). Pregled graničnih vrijednosti, kao i
drugih uvjeta za odlaganje otpada u odlagalište neopasnog otpada, naveden je u poglavlju
4.8.2.1.1. ove Studije. Iz spomenutoga slijedi zaključak da je prije svake isporuke mulja u
odlagalište neopasnog otpada operater-imatelj mulja dužan kod nadležne ovlaštene institucije
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
34
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
organizirati kemijsku analizu sastava relevantnog uzorka mulja i tek ako se na taj način potvrdi
njegova prikladnost za odlaganje u odlagalište neopasnog otpada, mulj će moći biti prihvaćen na
odlaganje u odlagalište neopasnog otpada Centra.
3.1.8. Otpad koji sadrži azbest
Na području Zadarske županije nastaju izvjesne količine otpada koji sadrži azbest. Taj se otpad
već nekoliko godina organizirano dovozi i odlaže u posebnim, namjenskim kazetama na
odlagalištu „Diklo“ kod Zadra. Otpadni materijali koji sadrže azbest uglavnom potječu iz
građevinskih djelatnosti, gdje se najčešće koriste kao izolacijske tvari ili krovni pokrovi (ploče).
Takvi se materijali, suglasno važećim propisima, isključuju iz uporabe, pa je građevni otpad koji
sadrži azbest uglavnom prisutan kao posljedica rušenja ili rekonstrukcije građevnih objekata.
Suglasno „Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom
opasnog otpada“ („Narodne novine“, br. 50/05 i 39/09), otpad koji sadrži azbest prema
djelatnostima u kojima je nastao, svrstan je u nekoliko kategorija:
(a) otpad iz anorganskih kemijskih procesa (kategorija 6)
(b) otpad iz termičkih procesa (kategorija 10)
(c) otpadna ambalaža, apsorbensi, tkanine i sredstva za brisane i upijanje, filtarski materijali i
zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način (kategorija15)
(d) otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu (kategorija 16) i
(e) građevni otpad i otpad o rušenja objekata, uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih
lokacija (kategorija 17).
Daleko najveći udio otpada koji sadrži azbest, a koji se odlaže u odlagalištima otpada (pa je s
tog aspekta relevantan i u slučaju predmetnog zahvata) je otpad iz kategorije 17 spomenute
Uredbe.
Otpad koji sadrži azbest (pretežno se radi o građevnom otpadu) nastajat će na području
Županije i u periodu korištenja zahvata, pa je potrebno predvidjeti njegovo propisno i sigurno
odlaganje. Procjenjuje se da bi tijekom predviđenog 30-godišnjeg korištenja Centra na području
Zadarske županije godišnje moglo nastajati do oko 570 t građevnog otpada koji sadrži azbest, što
znači da se tijekom korištenja zahvata na istom području može očekivati i do 17.000 t građevnog
otpada koji sadrži azbest. Uzimajući u obzir približnu nasipnu masu od 2,5 t/m3, tijekom perioda
korištenja Centra za odlaganje navedene količine otpadnog materijala koji sadrži azbest trebalo
bi osigurati oko 7.000 m3 adekvatno uređenog odlagališnog prostora. Odlaganje tog otpada
predviđeno je u posebnim, primjereno uređenim odlagališnim poljima („kazetama“) odlagališta
neopasnog otpada. Otpad će se odlagati suglasno članku 59., stavak 2. „Zakona o održivom
gospodarenju otpadom“ („Narodne novine“, br. 94/13) i točki 2.6. Dodatka 3. „Pravilnika o
načinima i uvjetima odlaganja otpadom, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada“
(„Narodne novine, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13). Dužnost zaprimanja i adekvatnog
odlaganja građevnog otpada koji sadrži azbest utvrđena je u članku 59., stavak 10. „Zakona o
održivom gospodarenju otpadom“ („Narodne novine“, br. 94/13). Rukovanje i odlaganje otpada
koji sadrži azbest provodit će se u skladu i s drugim važećim propisima, među kojima, s
„Pravilnikom o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest“ („Narodne
novine“, br. 42/07) i „Naputkom o postupanju otpadom koji sadrži azbest“ („Narodne novine“,
br. 89/08).
3.1.9. Zaključak
Na temelju prethodno prikazanih projekcija količina otpada po vrstama, koje će nastati u
Zadarskoj županiji tijekom predviđenog 30-godišnjeg razdoblja korištenja planiranog Centra
(2016.-2045.), proizlazi da će se na obradu u Centar zaprimati ulazne godišnje količine otpada
koje neće biti veće od:
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
35
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
§ 87.000 t miješanog komunalnog otpada
Ø prosječno godišnje oko 83.000 t
§ 8.000 t neopasnog proizvodnog otpada
Ø prosječno godišnje oko 6.700 t
§ 78.000 t građevnog otpada, uključujući oko 570 t građevnog otpada koji sadrži azbest
(tj. 50 % od maksimalne godišnje proizvodnje od 156.000 t)
Ø prosječno godišnje oko 67.000 t
§
600 t otpada koji sadrži azbest (pretežno kao konstituenta građevnog otpada)
Ø prosječno godišnje oko 570 t i
§ 12.500 t obrađenog mulja s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
Ø prosječno godišnje oko 10.500 t.
U pogledu dimenzioniranja neophodnog receptivnog kapaciteta odlagališnog prostora Centra, a
vezano za potrebe koje proizlaze iz navedenih vrsta i količina otpada, treba reći da je u obuvatu
predmetnog zahvata predviđena izgradnja dvaju odlagališta. Jedno od njih je odlagalište
neopasnog otpada, u kojemu će pored prostora za smještaj biostabiliziranog otpada iz
mehaničko-biološke obrade komunalnog otpada, biti osiguran i poseban prostor za odlaganje
obrađenog mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zadarske županije te odlagališna
polja („kazete“) za odlaganje otpada koji sadrži azbest (pretežno se radi o građevnom otpadu koji
sadrži azbestne konstituente). Drugi odlagališni prostor, predviđen u obuhvatu Centra, je
odlagalište inertnog otpada, u kojemu će se odlagati dio obrađenog inertnog građevnog otpada
koji se neće reciklirati te inertni dio obrađenog neopasnog proizvodnog otpada.
Suglasno navedenome, za odlaganje otpada koji će nakon procesa obrade trebati odložiti, a
predstavljat će neiskoristivi dio neopasnog i inertnog otpada, koji će nastati u Zadarskoj županiji
tijekom perioda korištenja Centra (2016.-2045. g.), potrebno je osigurati sljedeće odlagališne
kapacitete:
1) odlagalište neopasnog otpada
a) biostabilizirani otpad („biostabilat“)
b) obrađeni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
c) otpad koji sadrži azbest
1.184.034 m3
924.554 m3
252.480 m3
7.000 m3
585.904 m3
50.220 m3
535.684 m3
2) odlagalište inertnog otpada
a) inertni neopasni proizvodni otpad
b) obrađeni inertni građevni otpad
Eventualne dodatne kapacitete za odlaganje bilo bi potrebno osigurati samo u slučaju ako se
proizvedeno gorivo iz otpada (SRF) ne bi uspjelo plasirati na tržište, tj. isporučiti potencijalnim
korisnicima/potrošačima (industrija, energane, spalionice otpada i dr.) ili ukoliko u postrojenju
za mehaničko-biološku obradu otpada ne bi bio izgrađen pogon za proizvodnju goriva iz otpada,
odnosno ako bi njegova izgradnja kasnila.
U takvim bi pretpostavljenim okolnostima, i to u najnepovoljnijem slučaju (tj. da se nikada ne
izgradi pogon za proizvodnju goriva iz otpada ili da se na tržište ne uspije plasirati proizvedeno
gorivo iz otpada), u odlagalište neopasnog otpada trebalo bi tijekom radnog vijeka Centra
postupno, sukcesivnim (faznim) širenjem odlagališnog prostora, odložiti dodatnih 1.003.805 m3
otpada, pripremljenog ili kao gorivo iz otpada ili kao „biostabilat“ ili pak kao predobrađena
otpadna sirovina iz koje se proizvodi gorivo iz otpada.
Iz prikazanoga slijedi zaključak da je – pod pretpostavkom da ne bude potrebno odlaganje
goriva iz otpada (SRF) ili otpadne sirovine iz mehaničko-biološke obrade iz koje se gorivo iz
otpada proizvodi – na području Centra za planirano razdoblje korištenja predmetnog zahvata
(2016.-2045. g.) potrebno osigurati ukupan receptivni prostor od oko 1.200.000 m3 u
odlagalištu neopasnog otpada te oko 600.000 m3 na odlagalištu inertnog otpada.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
36
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
U krajnje nepovoljnom slučaju da ipak bude potrebno odložiti cjelokupnu količinu
predobrađene otpadne sirovine iz koje se gorivo iz otpada proizvodi, odlagalište neopasnog
otpada trebalo bi postupno, odnosno fazno širiti tako da u svojoj terminalnoj fazi (tj. na kraju
radnog vijeka Centra) može zaprimiti sveukupno oko 2.230.000 m3 neopasnog otpada.
3.2. PREDVIĐENI TOKOVI OTPADA NA PODRUČJU PLANIRANOG ZAHVATA
Tokovi otpada na području predmetnog zahvata bitan su funkcionalni aspekt djelovanja Centra
i, kao takvi, od bitnog su utjecaja na njegovu strukturno-operativnu fizionomiju. Ti su tokovi
neodvojivi dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom te su stoga funkcionalno usko
povezani s tokovima otpada prije dopreme u Centar, počevši od primarne selekcije otpada u
domaćinstvima i radnim organizacijama. Za propisno održavanje tih tokova odgovorne su i
jedinice lokalne samouprave, koje su prema odredbama „Zakona o održivom gospodarenju
otpadom“ („Narodne novine“, br. 94/13), članak 28., između ostaloga, dužne osigurati i:
1. „javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog
otpada
2. odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog
(glomaznog) komunalnog otpada te
3. sprječavanje odbacivanja otpada na načinu suprotan ovom Zakonu te uklanjanje tako
odbačenog otpada“.
U skladu s navedenim, u „Zakonu o održivom gospodarenju otpadom“ („Narodne novine“, br.
94/13), članak 35., stavak 1., između ostaloga utvrđuje se da:
(1) „jedinica lokalne samouprave izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog
otpada15, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog)
komunalnog otpada na način da osigura:
1. funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom
području sukladno stavcima 2., 3. i 4. ovog članka
2. postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje
problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu
obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj površini
3. obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilne
jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira,
metala, stakla, plastike i tekstila i
4. uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.“
Budući da se prihvaćeni koncept gospodarenja otpadom temelji na cjelovitom (integralnom)
pristupu, i osnovni tokovi otpada unutar planiranog Centra nastojat će se uspostaviti tako da se
primjenom odgovarajućih načina obrade postigne što veći stupanj izdvajanja onih komponenti u
zaprimljenom otpadu koje se mogu u tvarnom ili energetskom smislu ponovo iskoristiti te
istovremeno ostvari najveće moguće smanjenje početne količine otpada. Odlagat će se samo onaj
dio otpada koji nakon provedenog procesa obrade preostane kao neiskoristiva frakcija.
Na lokaciji zahvata zbrinjavat će se (skladištiti, sortirati, obrađivati i/ili odlagati) sav
zaprimljeni komunalni i neopasni proizvodni otpad te dio otpada pogodnog za recikliranje16,
Problematični otpad je, prema „Zakonu o održivom gospodarenju otpadom“ („Narodne novine“, br. 94/13),
članak 4., “opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji uobičajeno nastaje u kućanstvu te opasni otpad
koji je po svojstvima, sastavu i količini usporediv s opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri
čemu se problematičnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvođača tog otpada”.
16
Otpad pogodan za recikliranje ovdje se primjenjuje u smislu njegova korištenja kao sekundarne sirovine u
tvarnom obliku, kako je definirano „Zakonom o održivom gospodarenju otpadom“ („Narodne novine“, br. 94/13),
članak 4. Takav se otpad u tekstu Studije spominje se i kao „reciklažni otpad“ ili „reciklažni otpadni materijal“.
15
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
37
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
uključujući i inertni građevni otpad nastao na području Zadarske županije, a izravno će se
odlagati zaprimljeni obrađeni i dehidrirani neopasni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda Zadarske županije.
Ukratko, a suglasno navedenome, s vrstama otpada koji će se zaprimati u Centar, postupat će
na sljedeći način:
§
§
§
§
§
§
Otpadni materijal pogodan za reciklažu (reciklažni otpad), koji će se na lokaciju Centra
dopremiti iz sustava primarne selekcije otpada (tj. odvojenog prikupljanja otpada na
mjestu njegova nastanka) ili će pak u Centru biti izdvojen iz miješanog komunalnog
otpada, privremeno će se pohranjivati (skladištiti) i/ili predobrađivati na posebno uređenim
namjenskim površinama unutar Centra. Za daljnju obradu takvog otpada sklopit će se
ugovori o suradnji s tvrtkama specijaliziranim i ovlaštenim za postupanje s pojedinom
vrstom otpada pogodnog za reciklažu.
Komunalni otpad preostao nakon odvajanja materijala pogodnih za reciklažu (tj. ostatni
komunalni otpad) bit će podvrgnut procesu mehaničko-biološke obrade, čime će se iz
otpada kao jedna od izlaznih frakcija izdvojiti energetski iskoristiva komponenta – gorivo
iz otpada (SRF) – te biostabilizirana i inertizirana frakcija (tzv. biostabilat), predviđena za
odlaganje u odlagalištu neopasnog otpada. U procesu mehaničko-biološke obrade ostatnog
komunalnog otpada izdvojit će se i određena količina metala, koja će se na daljnje
postupanje zatim upućivati ovlaštenim i specijaliziranim tvrtkama izvan Centra. Pored
toga, mehaničko-biološkom obradom izdvojenog dijela biorazgradivog otpada proizvest će
se i izvjesna količina čistog komposta, koja ima upotrebnu vrijednost u poljoprivredi i
hortikulturi.
Ostatni dio neopasnog proizvodnog otpada (koji će preostati nakon razvrstavanja i
izdvajanja dijela neopasnog otpada pogodnog za recikliranje, što će se većim dijelom
provesti na mjestu nastanka otpada, a manjim u sortirnici Centra) iskoristit će se kao
dodatak ostatnom komunalnom otpadu u procesu mehaničko-biološke obrade za
proizvodnju goriva iz otpada većim dijelom, dok će se njegov manji dio odlagati u
odlagalištu inertnog otpada.
Inertni građevni otpad znatnim će se dijelom obrađivati unutar Centra, ali se očekuje da
se dio građevnog otpada nastalog u Županiji obradi na mjestima prikupljališta u jedinicama
lokalne samouprave. Predviđa se da će se do 80 % početne količine tog otpada nakon
obrade iskoristiti u niskogradnji i krajobraznom uređenju (npr. nasipi, donji postroj
cestovnih prometnica, zapunjavanje depresija, tamponiranje i sl.), dok će se ostali dio
odlagati u odlagalištu inertnog otpada u sastavu Centra.
Građevni otpad koji sadrži azbest dovozit će se u Centar vozilima ovlaštene komunalne
tvrtke te će se u cijelosti odlagati u namjenskom „kazetnom“ dijelu odlagališta neopasnog
otpada.
Predobrađeni neopasni higijenizirani i dehidrirani mulj iz uređaja za pročišćavanje
otpadnih komunalnih voda Zadarske županije dovozit će se u Centar i odlagati u posebnom
dijelu odlagališta neopasnog otpada.
Suglasno navedenome, u Centru će se odlagati:
(a) biostabilizirana izlazna frakcija („biostabilat“) procesa mehaničko-biološke obrade otpada
(oko 30 % ulazne količine ostatnog komunalnog otpada)
(b) inertni dio neopasnog proizvodnog otpada (oko 20 % ukupno nastale količine)
(c) inertni građevni otpad (oko 20 % ukupne količine)
(d) sav zaprimljeni otpad (pretežno građevni) koji sadrži azbest, nastao na području Zadarske
županije i
(e) sav neopasni higijenizirani i dehidrirani mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
Zadarske županije.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
38
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Komunalni otpad. Procjenjuje se da će tijekom perioda korištenja Centra (2016.-2045. g.) u
Zadarskoj županiji nastati ukupno oko 2.830.000 t, odnosno prosječno godišnje oko 94.300 t
miješanog, nerazvrstanog komunalnog otpada: očekivane godišnje količine miješanog
komunalnog otpada postupno će rasti od oko 85.000 t u 2016. g. do pretpostavljenih 104.000 t
na kraju projektiranog životnog vijeka Centra (2045. g.). U tom otpadu, bez obzira na primarnu
selekciju otpada, još uvijek se nalazi i znatna količina tvari koje su pogodne za recikliranje,
odnosno za ponovnu upotrebu. Suglasno usvojenom konceptu cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom, predviđeno je da se što veći udio tih korisnih materijala izdvoji iz otpada, koji će se u
Centru upućivati u proces mehaničko-biološke obrade. Predviđa se da će udio izdvajanja za
reciklažu pogodnih konstituenata iz ukupnog miješanog komunalnog otpada početkom rada
Centra iznositi oko 14 % te će postupno rasti do 35 % na kraju životnog vijeka Centra (2046.
g). Zbog toga će se – i unatoč očekivanom rastu ukupnih količina miješanog komunalnog otpada,
proizvedenog u Županiji – količina tzv. ostatnog komunalnog otpada, koji će se kao svojevrsna
sirovina upućivati u postrojenje za mehaničko-biološku obradu, postupno – iz godine u godinu –
smanjivati: od oko 73.000 t početkom rada Centra, na oko 67.000 t krajem predviđenog
razdoblja njegova korištenja. Prema tome, planirano postrojenje za mehaničko-biološku obradu
neće niti u jednom trenutku svog životnog vijeka nadilaziti godišnji radni kapacitet od 75.000 t.
Procjenjuje se da odvajanje sastojaka otpada koji se mogu reciklirati neće biti moguće u
potpunosti provesti kroz tzv. primarnu selekciju otpada od strane građana, poduzeća i sl., već će
se jedan dio tih količina izdvajati u sortirnici na području Centra. Prema sadašnjim spoznajama,
realno je pretpostaviti da će se oko 50 % otpadnih tvari, pogodnih za reciklažu, odnosno
ponovnu upotrebu, izdvajati kroz primarnu selekciju otpada, a 50 % u sortirnici na području
Centra. S obzirom na prosječni sastav miješanog komunalnog otpada, očekuje se da u njemu
količinski sudjeluje oko 20 % papira i kartona, 4 % stakla, 4 % metala te 12 % plastike i PETambalaže. Projektirani udjeli recikliranja ovih materijala tijekom radnog vijeka Centra (tj. od
2016. g. do 2045. g.), trebali bi rasti po stopi od 30-90 % za papir i karton, 30-70 % za staklo,
4-21 % za metale te 17-40 % za plastiku. Pored navedenih konstituenata pogodnih za reciklažu,
u sastavu miješanog komunalnog otpada sudjelovat će, s udjelom od oko 20 % ukupne količine, i
organski biorazgradivi otpad (kuhinjski, otpad iz vrtova i parkova). Predviđena stopa
iskorištenja, odnosno izdvajanja ove vrste otpada u svrhu proizvodnje korisnih sastojaka (npr.
kompost) iznosit će oko 17 % njegove ukupne mase na početku rada Centra te će postupno rasti
do razine izdvajanja (recikliranja) od 45 % na kraju životnog vijeka Centra. Biorazgradivi otpad
koji neće biti izdvojen iz ukupne mase miješanog komunalnog otpada, zadržat će se u tzv.
ostatnom komunalnom otpadu u sastavu kojega će se upućivati u proces mehaničko-biološke
obrade u namjenskom postrojenju. Međutim, izdvojena biorazgradiva komponenta upućivat će
se odvojeno od ostatnog komunalnog otpada u posebni procesni ulaz postrojenja za mehaničkobiološku obradu, koji je namijenjen proizvodnji tzv. čistog komposta.
U procesu mehaničko-biološke obrade iz ulaznog ostatnog komunalnog otpada, nastat će
proizvodi koji s jedne strane neće biti opasni po okoliš i zdravlje ljudi, a s druge predstavljat će
korisne tvari za ponovnu upotrebu bilo u tvarnom ili energetskom obliku. Procjenjuje se da će se
oko 35 % ukupne ulazne mase ostatnog komunalnog otpada tijekom navedenog procesa
pretvoriti u vodu koja će se nakon obrade u biofiltru kao vodena para ispuštati u atmosferu, dok
će se oko 30 % ulazne mase otpada obraditi u svrhu nastanka tzv. biostabilizirane i higijenizirane
frakcije („biostabilata“). Taj će se inertizirani materijal moći sigurno odlagati u odlagalištu
neopasnog otpada. Preostalih 35 % ulazne količine ostatnog komunalnog otpada bit će obrađeno
u gorivo iz otpada (SRF), pogodno za spaljivanje ili suspaljivanje u industrijskih postrojenjima
(npr. cementare), energanama ili spalionicama otpada. Udjelom mali izlazni konstituenti
mehaničko-biološke obrade, poput plastike i metala, u bilanci obrade otpada posebno se ne
naznačuju. Naime, plastične tvari koje su se zadržale u ulaznom ostatnom komunalnom otpadu,
neće se izdvajati kao posebna izlazna frakcija obrade, jer će zbog svojih svojstava biti iskorištene
u proizvodnji goriva iz otpada (SRF) kao važan sastojak koji će povećati kalorijsku vrijednost
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
39
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
goriva, dok su udjeli izlaznih metalnih komponenti općenito vrlo male i nestalne te se ne mogu
precizno odrediti. Njihov udio bit će 1-2 % ukupne ulazne mase ostatnog komunalnog otpada.
Suglasno navedenome, kao primjer može se uzeti mogući slučaj da je od 95.000 t ukupno
nastalog miješanog komunalnog otpada u Zadarskoj županiji, nakon provedene (djelomične)
primjarne selekcije u Centar zaprimljeno oko 85.000 t. U tu količinu uključena je približno i
preostala polovica otpada pogodnog za recikliranje, koja nije prethodno izdvojena kroz primarnu
selekciju. Izdvajanjem te polovice otpada koji se može reciklirati, u sortirnici Centra će se
izdvojiti oko 10.000 t otpadnih tvari, prikladnih za ponovnu uporabu. Cjelokupan, u sortirnici
izdvojen otpad pogodan za recikliranje, predat će se ovlaštenim skupljačima. Pored toga, iz
sortirnice će se u pogon za proizvodnju komposta, kao zasebni operativnu jedinicu postrojenja za
mehaničko-biološku obradu otpada, uputiti oko 7.000 t izdvojenog biootpada. Iz te će se mase
proizvesti oko 3.000 t čistog komposta odgovarajuće uporabne vrijednosti (npr. kao gnojivo na
poljoprivrednim površinama i u hortikulturi) te stoga namijenjenom plasmanu na tržište. Za
glavni procesni tok mehaničko-biološke obrade preostat će količina od oko 68.000 t ostatnog
komunalnog otpada. Iz tog će otpada u procesu mehaničko-biološke obrade nastati oko 20.000 t
inertizirane biostabilizirane frakcije, namijenjene odlaganju, te oko 22.500 t uporabno vrijednog
goriva iz otpada (SRF). Pored toga, u istom će se procesu nastati i oko 29.000 t vode u obliku
vodene pare, koja će se preko biofiltra ispuštati u atmosferu. U mehaničkoj fazi procesa, u
manjim će se količinama (oko 1.000 t godišnje) izdvajati različiti metalni konstituenti otpada,
koji će se moći iskoristiti kao sekundarne sirovine, te će se na daljnje postupanje predavati
ovlaštenim tvrtkama izvan Centra.
Neopasni proizvodni otpad. Prema procjenama zasnovanim na ekstrapolaciji podataka o
izvaganim godišnjim količinama neopasnog proizvodnog otpada na odlagalištu „Diklo“ u
periodu 2008.-2011. g., očekivana količina neopasnog otpada koji će nastati u Zadarskoj županiji
tijekom predviđenog razdoblja korištenja Centra, kreće se od oko 5.400 t u 2016. g. do oko
8.000 t u 2045. g. Predviđeno povećanje količina neopasnog proizvodnog otpada u Županiji
temelji se na pretpostavljenoj godišnjoj stopi rasta od 2 % do 2020. g., 1,5 % u razdoblju 2020.2029. g. i 1 % od 2030. g. do 2045. g. S obzirom na tako procijenjenu dinamiku rasta količina,
može se očekivati da će u razdoblju 2016.-2045. g. u Županiji nastati ukupno oko 200.000 t
neopasnog proizvodnog otpada.
Tijekom perioda korištenja predmetnog zahvata predviđa se da oko 40 % ukupne količine
nastalog neopasnog proizvodnog otpada bude iskorišteno u tijeku procesa mehaničko-biološke
obrade kao dodatak u proizvodnji goriva iz otpada (SRF), dok bi se oko 40 % tog otpada većim
dijelom na mjestu nastanka, a manjim u sortirnici Centra izdvojilo i isporučilo ovlaštenim
skupljačima na recikliranje u svrhu ponovne uporabe. Dio neopasnog proizvodnog otpada
inertnih svojstava, čiji se količinski udio procjenjuje na oko 20 %, odlagat će se nakon
odgovarajuće obrade u odlagalištu inertnog otpada. Kao primjer, to se može prikazati ukupnom
godišnjom količinom neopasnog proizvodnog otpada od 6.000 t, iz koje će se – pretpostavlja se
– izdvojiti ukupno oko 40 % otpada prikladnog za recikliranje i ponovnu uporabu, i to oko 30 %
na mjestu nastanka, a oko 10 % u sortirnici Centra. To znači da će od navedene početne
(ukupne) godišnje količine, izdvajanjem na mjestu nastanka biti uklonjeno oko 1.800 t frakcije
neopasnog proizvodnog otpada prikladnog za recikliranje, pa će stoga u Centar biti zaprimljeno
oko 4.200 t neopasnog proizvodnog otpada. Od te će se količine u sortirnici izdvojiti dodatnih
10 %, odnosno 600 t frakcije neopasnog proizvodnog otpada pogodne za recikliranje. Od
preostalih 3.600 t (tj. 60 % ukupne količine), oko 2.400 t ili 40 % ukupne količine uputit će se u
postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada kao dodatak u proizvodnji goriva iz otpada
(SRF), dok će se oko 1.200 t, tj. 20 % ukupne količine otpada (a što odgovara procijenjenom
udjelu inertne frakcije neopasnog proizvodnog otpada) odložiti u odlagalištu inertnog otpada.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
40
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Građevni otpad. Zadarska županija obilježena je relativno velikim količinama nastalog
građevnog otpada, uključujući i otpad od rušenja. Tako se, u poglavlju 4.6.7. „Plana
gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine“ („Narodne
novine“, br. 85/07, 126/10 i 31/11) navodi da se u periodu 2006.-2025. g. u Zadarskoj županiji
očekuju godišnje količine proizvedenog građevnog otpada od 99.170,77 t, čime se Zadarska
županija svrstava na sedmo mjesto po količinama nastalog građevnog otpada među županijama
RH, uključujući i Grad Zagreb. Novije procjene potvrdile su navedenu prognoznu količinu, tako
da se procjenjuje da danas u Županiji godišnje nastaje oko 102.000 t građevnog otpada, dok bi
2016. g. ta količina trebala iznositi oko 108.000 t. Projekcija budućih količina građevnog otpada
tijekom perioda korištenja predmetnog zahvata zasniva se na rastu po godišnjoj stopi od 2 % do
2019. g., stopi rasta od 1,5 % godišnje u periodu 2020.-2029. g. te godišnjem rastu od 1 % u
razdoblju od 2030. g. do kraja predviđenog perioda korištenja Centra 2045. g. Suglasno tome,
ukupna godišnja količina građevnog otpada (i otpada od rušenja) 2045. g. iznosila bi oko
156.000 t. Ostvari li se takva projekcija rasta, u Zadarskoj županiji se u periodu 2016.-2045. g.
može očekivati oko 4 milijuna tona ukupno nastalog građevnog otpada.
Predviđa se da će oko 50 % ukupnih količina nastalog građevnog otpada biti prikupljeno na
namjenski organiziranim površinama po jedinicama lokalne samouprave, dok će se preostalih
50 % količina dopremati s mjesta nastanka izravno u Centar. Budući da će Centar raspolagati
mobilnom jedinicom za obradu/recikliranje građevnog otpada (velikom višenamjenskom
drobilicom i separatorom građevnog otpada po vrstama materijala), planira se da sve količine
građevnog otpada, skupljene na lokacijama prikupljališta po jedinicama lokalne samouprave,
budu na tim istim lokacijama i obrađene. To znači da će se na lokaciji predmetnog zahvata
obraditi samo u Centar izravno dovezene količine građevnog otpada, tj. približno 50 % ukupnih
količina građevnog otpada koji je nastao u Županiji. Obrađene količine građevnog otpada
iskoristit će se za zaravnavanje terena, odnosno ispunu depresija, nasipavanje i gradnju cesta
(npr. u svrhu „tamponiranja“), ali i za formiranje pokosa odlagališta neopasnog otpada,
uključujući i zaravnavanje podloge (dna) odlagališta, te za dnevno prekrivanje odloženog otpada.
Predviđa se da će nakon obrade, za odlaganje u odlagalištu inertnog otpada preostati samo oko
20 % ukupno nastalog građevnog otpada (od čega će, hipotetski, polovica količina biti
dopremljena sa skladišnih površina u JLS, dok će druga polovica nastati tijekom obrade u
Centru).
Suglasno navedenome, u konačnici se očekuje da od ukupne količine građevnog otpada i
otpada od rušenja, nastalog tijekom životnog vijeka Centra (oko 4.000.000 t, približne
zapremine od 2.700.000 m3), u odlagalištu inertnog otpada bude odloženo oko 800.000 t
(536.000 m3), dok će se sav preostali obrađeni građevni otpad (oko 3.200.000 t) iskoristiti kao
sekundarna sirovina u građevinarstvu, a posebno u cestogradnji i uređenju krajobraza.
Građevni otpad koji sadrži azbest s područja Zadarske županije dovozit će se u Centar
vozilima ovlaštene komunalne tvrtke te će se u cijelosti odlagati u namjenskom, primjereno
pripremljenom dijelu odlagališta neopasnog otpada. Procjenjuje se da bi prosječna godišnja masa
zaprimljenog građevnog otpada koji sadrži azbest mogla iznositi oko 570 t, što znači da bi u
očekivanom 30-godišnjem periodu korištenja predmetnog zahvata ukupno trebalo računati s
masom od oko 17.000 t, a za koju će u odlagalištu neopasnog otpada trebati osigurati
odgovarajući receptivni prostor (odlagališna polja, odnosno „kazete“) od oko 7.000 m3.
Obrađeni ostatni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Prema dostupnim
podacima o radu uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zadra, u 2011. g. je u procesu
obrade otpadnih komunalnih voda nastalo oko 3.500 t ostatnog dehidriranog otpadnog mulja.
Sve nastale količine tog mulja već se nekoliko godina odvoze na posebnu površinu odlagališta
otpada „Diklo“ u Gradu Zadru, a ta će se praksa kao jedino raspoloživo rješenje nastaviti do
početka rada Centra. U periodu korištenja Centra očekuje se da će se radni kapacitet zadarskog
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
41
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
uređaja za obradu otpadnih voda postupno povećavati sa sadašnjih 100.000 ekvivalentnih
stanovnika (ES) na predviđeni puni kapacitet od 200.000 ES. Pored trenutno djelatnih uređaja za
obradu otpadnih komunalnih voda (Zadar, Benkovac), na području Županije očekuje se
uspostava još nekoliko takvih uređaja. Procjenjuje se da će 2016. g. ukupna količina ostatnog
mulja iz svih aktivnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda iznositi oko 7.500 t (6.000 m3),
dok će prognozna količina sveukupno nastalog ostatnog otpadnog mulja iz uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda u Zadarskoj županiji 2045. g. dosegnuti godišnju vrijednost mase
od oko 12.500 t, odnosno zapremine od oko 10.000 m3. Suglasno tako procijenjenom rastu
količina, očekuje se da će u Zadarskoj županiji tijekom životnog vijeka Centra nastati ukupno
oko 315.000 t, odnosno oko 250.000 m3 ostatnog mulja iz pročišćivača otpadnih voda. Sav će se
taj proizvedeni, a prethodno već obrađeni, dehidrirani i higijenizirani mulj odlagati u poseban
namjenski dio odlagališta neopasnog otpada na području Centra.
Dijagram toka otpada na području planiranog zahvata, s okvirnim prosječnim godišnjim
količinama otpada u pojedinim procesnim fazama zbrinjavanja i/ili oporabe otpada, prikazan je
na slici 3.2-1.
U skladu s prethodno navedenim, zaključno treba reći da se na području Centra očekuje
sortiranje, predobrada i/ili obrada:
(a) otpada pogodnog za recikliranje
(b) ostatnog komunalnog otpada, uključujući i biorazgradivu frakciju
(c) neopasnog proizvodnog otpada i
(d) građevnog otpada.
Predviđa se da se iz Centra po završenoj obradi ovlaštenim, ugovorno povezanim tvrtkama ili
krajnjim korisnicima, isporučuju materijali pogodni za ponovno korištenje (npr. metali, plastika i
staklo) te kompost, gorivo iz otpada i reciklirani građevni otpad.
Na području Centra će se prikupljati i privremeno skladištiti (ali ne i odlagati) opasne otpadne
komponente komunalnog otpada (npr. istrošeni akumulatori i baterije, otpadna ulja,
fluorescentne i živine cijevi, štedne žarulje, uljni filtri, zauljene tkanine i ambalaža, kemijska
sredstva za zaštitu bilja, drveta i metala, boje i ambalaža od boja, lakovi, ljepila, smole, stari
lijekovi i medicinski otpad, antifriz, filtri za motorna vozila i dr.). Druge opasne otpadne tvari
neće se zaprimati u Centar. Navedeni će se adekvatno uskladišteni otpadni materijali redovito i
organizirano na daljnje postupanje prosljeđivati, odnosno isporučivati ovlaštenim skupljačima
(koncesionarima).
U odlagališnim prostorima na području Centra odlagat će se:
(a) biostabilizirana higijenizirana izlazna frakcija mehaničko-biološke obrade komunalnog
otpada (oko 30 % ukupne količine ostatnog komunalnog otpada)
(b) neopasni proizvodni otpad (oko 20 % ukupne količine nastalog otpada)
(c) inertni građevni otpad (oko 20 % ulaznih količina ukupno nastalog građevnog otpada)
(d) građevni otpad koji sadrži azbest (u ukupnoj zaprimljenoj masi) i
(e) neopasne frakcije obrađenog dehidriranog mulja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
42
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
Ž
U
P
A
N
I
J
A
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Građevni otpad:
Miješani komunalni
otpad:
kućni otpad +
otpad iz vrtova i parkova
Ostatni mulj i uređaja
za pročiššćavanje
otpadnih voda:
Neopasni proizvodni
otpad:
6.000 t/god.
7.500 t/god.
95.000 t/god.
10.000 t
primarna
selekcija
C
E
N
T
A
R
65.000 t
u gradove i općine
1.800 t
primarna
selekcija
4.200 t
85.000 t
7.500 t
Reciklirani
neopasni
proizvodni
otpad:
600 t
Reciklirani
komunalni
otpad:
10.000 t
130.000 t/god.
+
oko 570 t/god.
građevnog otpada
koji sadrži azbest
65.000 t
Inertni
neopasni
proizvodni
otpad:
1.200 t
SORTIRNICA
Ostatni
Zeleni Ostatni komunalni
neopasni
otpad:
otpad:
proizvodni
68.000 t
7.000 t
otpad: 2.400 t
Čisti
kompost:
3.000 t
POGON ZA
OBRADU
GRAĐEVNOG
OTPADA
Ponovna
upotreba:
52.000 t
Ulazni otpad za kompostiranje:
Dio biorazgradivog otpada (7.000 t)
Kompostiranje
Vodena
para:
29.000 t
Ulazni otpad za proizvodnju SRF
i biostabilizirane frakcije
Ostatni komunalni otpad (68.000 t)
Procjedne
vode:
2.000 t
+
Inertni
neopasni
proizvodni
otpad:
1.200 t
Ostatni neopasni proizvodni otpad (2.400 t)
Metali:
1.000 t
POSTROJENJE ZA MEHANIČKO-BIOLOŠKU
OBRADU OTPADA (MBO)
Inertni
građevni
otpad iz
Centra
13.000 t
Azbestni
otpad
570 t
Inertni
građevni
otpad iz
obrade
u JLZ
13.000 t
Industrija
cementa
Biostabilizirana
frakcija
20.000 t
GIO/SRF:
22.500 t
Kazete
Dio odlagališta
za otpad
za odlaganje
koji
mulja:
sadrži
Dio odlagališta za odlaganje
biostabilizirane frakcije
azbest
20.000 t/god. (30.000 m3/god.)
7.500 t/god.
(6.000 m3/god.)
ODLAGALIŠTE NEOPASNOG OTPADA
(kapacitet: 1.200.000 m3)
(godišnje:
570 t =
230 m3)
Građevni otpad:
26.000 t/god.: 13.000 +
13.000 t (17.800 m3/god.)
Neopasni proizvodni
otpad:
1.200 t / god.
(1.700 m3/god.)
ODLAGALIŠTE INERTNOG
OTPADA (kapacitet: 600.000 m3)
Slika 3.2-1. Predviđeni tokovi otpada na području Centra za gospodarenje otpadom
Zadarske županije
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
43
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
U Centru će se, suglasno „Zakonu o održivom gospodarenju otpadom“ („Narodne novine“, br.
94/13), Dodaci I. i II., provoditi sljedeći postupci zbrinjavanja i oporabe otpada:
A. Postupci zbrinjavanja otpada
D1
odlaganje otpada u ili na tlo (na primjer, odlagalište itd.)
D 8 biološka obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim postupcima, a koja
za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se zbrinjavaju bilo kojim
postupkom navedenim pod D 1 – D 12.
B. Postupci oporabe otpada
R1
korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije
R3
recikliranje/obnavljanje otpadnih organskih tvari koje se ne koriste kao otapala
(uključujući kompostiranje i druge procese biološke pretvorbe)
R4
recikliranje/obnavljanje otpadnih metala i spojeva metala
R 13 skladištenje otpada prije bilo kojeg od postupaka obrade navedenim pod R 1 do
R 12 (osim privremenog skladištenja otpada na mjestu nastanka, prije
sakupljanja).
3.2.1. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces
U predviđeni Centar prosječno će se godišnje i ukupno u periodu od 30 godina korištenja zahvata
zaprimati vrste i količine glavnih ulaznih (otpadnih) tvari koje su prikazane u tablici 3.2.1-1.
Tablica 3.2.1-1. Procijenjene ukupne i prosječne godišnje količine ulaznih tvari
te predviđeni načini njihove obrade u Centru
ukupno
t
Vrsta ulazne tvari
Miješani komunalni otpad
Neopasni proizvodni otpad
Inertni građevni otpad
Građevni otpad koji sadrži azbest
Mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
godišnje
t
2.490.000
83.000
201.000
6.700
4.020.000
134.000
17.000
315.000
570
10.500
Obrada i/ili odlaganje
sortiranje
mehaničko-biološka obrada
mehničko-biološka obrada
odlagalište inertnog otpada
sortiranje i mehanička obrada
reciklaža / ponovna uporaba
odlagalište inertnog otpada
odlagalište inertnog otpada
odlagalište neopasnog otpada
3.2.2. Popis vrsta i količina tvari i emisija koje ostaju nakon tehnoloških procesa
Procijenjene ukupne i prosječne godišnje količine obrađenog otpada, sekundarnih sirovina i/ili
izlaznih frakcija procesa mehaničko-biološke obrade, koje se očekuju tijekom 30-godišnjeg
korištenja Centra (2016.-2045. g.), a suglasno planiranim načinama obrade neopasnog otpada
Zadarske županije, prikazane su u tablici 3.2.2-1.
Tablica 3.2.2-1. Procijenjene ukupne i godišnje količine produkata/frakcija sortiranja i obrade otpada
tijekom perioda korištenja Centra te načini njihove primjene ili mjesta odlaganja
Obrađena frakcija otpada
Biostabilizirana frakcija procesa
mehaničko-biološke obrade („biostabilat“)
Gorivo iz otpada (SRF) proizvedeno u
procesu mehaničko-biološke obrade
t
Ukupno
m3
Prosječno godišnje
t
m3
Primjena/odlaganje
619.452
924.555
20.648
30.818
odlagalište neopasnog otpada
803.044
1.003.805
26.768
33.460
industrija ili energane
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
44
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Obrađena frakcija otpada
t
Ukupno
m3
Reciklirani biootpad (otpad iz vrtova i
175.912
262.555
parkova)
– od toga: „čisti“ kompost iz biootpada
123.138
183.789
u procesu mehaničko-biološke obrade
Reciklirani metali iz odvojeno prikupljenog
14.279
otpada
Reciklirana plastika i PET iz odvojeno
109.309
prikupljenog otpada
Reciklirani papir i karton iz odvojeno
375.486
prikupljenog otpada
Reciklirano staklo iz odvojeno prikupljenog
64.537
otpada
Reciklirani metali iz procesa mehaničko30.300
biološke obrade otpada
Obrađeni neopasni proizvodni otpad za
40.173
50.219
odlaganje
Reciklirani građevni otpad za ponovnu
3.214.104 2.142.736
upotrebu
Obrađeni građevni otpad za odlaganje
803.526
535.684
Obrađeni i dehidrirani ostatni mulj iz
315.600
252.480
uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
Građevni otpad od azbesta
17.000
7.000
Prosječno godišnje
t
m3
5.864
8.752
4.105
6.126
476
-
3.645
-
12.516
-
2.151
-
1.100
-
1.339
1.674
107.137
71.425
26.784
17.856
10.520
8.416
570
230
Primjena/odlaganje
primjena u poljoprivredi i/ili
hortikulturi
ponovna uporaba kao sekundarne
sirovine
ponovna uporaba kao sekundarne
sirovine
ponovna uporaba kao sekundarne
sirovine
ponovna uporaba kao sekundarne
sirovine
ponovna uporaba kao sekundarne
sirovine
odlagalište inertnog otpada
uređenje terena, dnevno
prekrivanje otpada, niskogradnja
odlagalište inertnog otpada
odlagalište neopasnog otpada
odlagalište inertnog otpada
Izlazni efluenti (emisije), koji se očekuju kao posljedica redovnog korištenja planiranog
zahvata, navedeni su u tablici 3.2.2-2.
Tablica 3.2.2-2. Procijenjene ukupne i godišnje količine efluenata (emisija) koje će nastati
kao posljedica korištenja Centra te mjesta njihovog nastanka i načini daljnjeg postupanja
Redni
broj
Izlazni produkti
Godišnja
količina (m3)
Mjesto nastanka
Daljnje postupanje
postrojenje za mehaničkobiološku obradu otpada
(MBO postrojenje)
1.
Tehnološke (procjedne) vode
2.000
2.
Procjedne vode iz odlagališta
otpada
iznimno
odlagalište neopasnog otpada
odlagalište inertnog otpada
1.180
MBO postrojenje
upravna zgrada
čuvarska kućica
transportni centar i radionice
200.000
odlagalište neopasnog otpada
odlagalište inertnog otpada
manipulativne površine
3.
Sanitarno-potrošne (fekalne) vode
4.
Oborinske vode
5.
Vodena para iz biofiltara
6.
Odlagališni plin (CH4, CO2)
29.000
manje količine
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
MBO postrojenje
odlagalište neopasnog otpada
45
odvodnja do uređaja za
pročišćavanje otpadnih
voda (UPOV) „in situ“ +
odvoz do uređaja za
pročišćavanje otpadnih
voda (UPOV) Grada Zadra
odvodnja do UPOV-a „in
situ“ + odvoz do UPOV-a
Grada Zadra
sabirne jame za sanitarnopotrošne vode + odvoz
kamionom-cisternom do
UPOV-a Grada Zadra
čiste: ispuštanje u okoliš
zauljene: uljni separator +
pročišćavanje u lagunama;
uljna frakcija predaje se
ovlaštenom skupljaču;
radne površine i voda od
pranja vozila: separator
ulja i masti + UPOV „in
situ“ + odvoz u UPOV
Grada Zadra
obrada (pročišćavanje)
u biofiltrima MBO-a
spaljivanje na baklji
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
3.3. PRETOVARNE STANICE
Pretovarna stanica (transfer-stanica) je, prema „Zakonu o održivom gospodarenju otpadom“
(„Narodne novine“, br. 94/13), članak 4., „građevina za skladištenje, pripremu i pretovar otpada
namijenjenog prijevozu prema mjestu njegove oporabe ili zbrinjavanja“. U suglasju s
navedenim, otpad se od mjesta nastanka do centra za gospodarenje otpadom načelno prevozi
preko pretovarnih stanica, ali se – s obzirom na konkretne prilike u prostoru – može prevesti i
izravno, bez međupretovara u pretovarnoj stanici. Pretovarna stanica je kao neizostavni dio
sustava cjelovitog gospodarenja otpadom predviđena i opisana u „Planu gospodarenja otpadom u
Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine“ („Narodne novine“, br. 85/07, 126/10 i
31/11). U tom smislu, pretovarna stanica označena je kao „postrojenje u kojemu se komunalni
otpad, prikupljen u prikupljačkoj mreži istovaruje iz vozila za sakupljanje otpada, pregledava uz
eventualno izdvajanje glomaznog otpada, kratko zadržava, utovaruje u veća vozila i transportira
na daljnju obradu u centar za gospodarenje otpadom. U pretovarnim stanicama koje se nalaze na
otocima moguće je prethodno sortiranje i prešanje otpada sa ciljem smanjivanja volumena radi
lakšeg transporta do centra za gospodarenje otpadom na kopnu. Transport otpada vozilom većeg
kapaciteta znatno smanjuje troškove transporta jedinicama lokalne samouprave na veću
udaljenost.“
Drugim riječima, u pretovarnoj stanici se organizirano prikupljene količine komunalnog, ali i
neopasnog proizvodnog otpada te odvojeno prikupljenog otpada koji se može reciklirati, kao i
opasnih komponenti izdvojenih iz otpada iz kućanstava, pretovaruju iz manjih u veća vozila za
prijevoz otpada ili iz manjih u veće spremnike (kontejnere) te se odatle na daljnju obradu
prevoze u centar za gospodarenje otpadom.
U cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom pretovarne stanice služe kao poveznica između
osnovne sakupljačke mreže jedinica lokalne samouprave (kućanstva, radne organizacije) i centra
za gospodarenje otpadom. S obzirom na prethodno provedenu primarnu selekciju otpada, sav
predviđeni otpad dovozi se u pretovarne stanice odvojeno. Na isti način otpad se u njima po
potrebi skladišti, a zatim i prevozi do centra za gospodarnje otpadom.
U pretovarnoj stanici otpad se u prostoru za pretovar otpada prebacuje u veća vozila. Otpad se
iz vozila istovaruje na plohu ili pretovaruje u kontejner za transport, odnosno izravno u drugo
transportno vozilo. No, u slučaju potrebe otpad se može i balirati te privremeno pohraniti u
pretovarnoj stanici kroz određeno, ograničeno vrijeme (takve su okolnosti moguće, pa čak i
predviđene u mini-pretovarnim stanicama na otocima, gdje odvoz otpada na kopno vremenski
ovisi o dolasku namjenskog plovila).
Izravnim utovarom otpada u drugo, veće transportno vozilo pojednostavljuje se i ubrzava
postupak prijevoza otpada, ali u određenoj mjeri i ograničava mogućnost njegova pregleda.
Postupak rukovanja otpadom u pretovarnoj stanici nastoji se optimirati na način da se preferira
pretovar otpada iz vozila u vozilo, odnosno iz spremnika (kontejnera) u spremnik, a da se na
lokaciji pretovarne stanice izbjegne svaki istovar i skladištenje otpada.
Pretovarna stanica se, prema „Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za
razdoblje 2007.-2015. godine“ („Narodne novine“, br. 85/07, 126/10 i 31/11), sastoji od:
(a) prilaznog puta kojim je povezana s javnom prometnicom (cestom)
(b) cestovne infrastrukture unutar pretovarne stanice
(c) kontrolne točke na ulazima u prostor pretovarne stanice
(d) zatvorene zgrade u kojoj se otpad prihvaća
(e) parkirališta za vozila
(f) područja za prihvat otpada koji se može reciklirati, a odlažu ga građani (tj. od reciklažnog
dvorišta)
(g) tampon-zone u vidu otvorenog, hortikulturno uređenog prostora
(h) ograde oko cijelog namjenskog prostora
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
46
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
(i) prihvatne zone za pregled otpada koji pristiže i zadržavanje neprihvatljivog otpada
koji se uklanja ili se ne prihvaća u pretovarnu stanicu
(k) plohe za prikupljanje građevnog otpada i otpada od rušenja te
(l) uređaja za smanjivanje zapremine otpada (balirke).
3.3.1. Planirane lokacije pretovarnih stanica u Zadarskoj županiji
Uspostava Centra, koji će zadovoljavati potrebe čitave Zadarske županije, neminovno će
predstavljati veće ili manje povećanje udaljenosti između „proizvođača“ otpada i mjesta
konačnog zbrinjavanja otpada. Na temelju provedene višekriterijske analize prikladnosti šest
mogućih varijanti broja i lokacija pretovarnih stanica u Zadarskoj županiji, u „Elaboratu odabira
s prijedlogom konačnih lokacija i idejnim rješenjima za pretovarne stanice u Zadarskoj županiji“
[7], kao najpovoljnija varijanta za Županiju predlaže se varijanta B s četirima pretovarnim
stanicama (PS), i to: PS Biograd na Moru, PS Pag, PS Gračac i PS Vir/Nin.
Zbog lokalnih prometno-geografskih ili topografskih specifičnosti, PS Pag će alternativno biti
ili na lokaciji Dinjiška ili u Povljani (7 km, odnosno 15 km JI od Paga), a PS Gračac kod naselja
Deringaj, oko 6 km sjeverno od Gračaca. Lokacija PS Vir/Nin planira se južno od gradskog
naselja Nina. Lokacija Centra cestovno je udaljena 41 km od PS Biograd na Moru, 56 (odnosno
65 km) od PS Pag, 59 km od PS Gračac, a 33 km od PS Vir/Nin.
Jedinice lokalne samouprave koji gravitiraju pojedinoj pretovarnoj stanici te jedinice lokalne
samouprave iz kojih će se otpad prevoziti izravno u Centar, prikazane su u tablici 3.3.1-1.
Tablica 3.3.1-1. Jedinice lokalne samouprave (JLS) koji gravitiraju planiranim pretovarnim stanicama
te JLS iz kojih se otpad planira prevoziti izravno u Centar
Redni broj
Pretovarna stanica (PS)
1.
PS Biograd na Moru
2.
PS Pag
3.
PS Gračac
4.
PS Vir/Nin
-
Izravan dovoz otpada u Centar
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
47
Jedinica lokalne samouprave
Grad Biograd na Moru
Općina Pakoštane
Općina Sveti Filip Jakov
Općina Pašman
Općina Tkon
Općina Polača
Grad Pag
Općina Kolan
Općina Povljana
Općina Gračac
Grad Nin
Općina Vrsi
Općina Privlaka
Općina Vir
Grad Zadar
Općina Ražanac
Općina Sukošan
Općina Novigrad
Općina Posedarje
Općina Poličnik
Općina Galovac
Općina Zemunik Donji
Općina Škabrnja
Općina Bibinje
Općina Sali
Grad Benkovac
Općina Lišane Ostrovičke
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
Redni broj
-
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Pretovarna stanica (PS)
Izravan dovoz otpada u Centar
Jedinica lokalne samouprave
Općina Stankovci
Grad Obrovac
Općina Jasenice
Općina Starigrad
Općina Kukljica
Općina Preko
Općina Kali
Izvor: „Elaborat odabira s prijedlogom konačnih lokacija i idejnim rješenjima za pretovarne stanice
u Zadarskoj županiji“ [7]
Iz navedenoga proizlazi da će se od ukupno 34 jedinice lokalne samouprave /JLS/ (6 gradova,
28 općina) Zadarske županije, iz 14 JLS (3 grada, 11 općina) otpad do Centra prevoziti preko
pretovarnih stanica, dok će se iz 20 JLS (3 grada, 17 općina) prijevoz otpada organizirati
izravnom dopremom u Centar.
3.3.2. Mini-pretovarne stanice na otocima
Iz analize povoljnosti varijanti uspostave pretovarnih stanica izuzeti su utjecaji prijevoza
otpada s otoka Grada Zadra (Iž, Molat, Ist, Olib, Silba, Premuda, Rava) i ostalih naseljenih otoka
Zadarskog arhipelaga (Sestrunj, Zverinac, Ošljak, Rivanj, Vrgada) te s Dugog otoka. Ovi su
otoci obilježeni manjim brojem stalnih stanovnika (ukupno 1.534 na otocima Grada Zadra, 378
na ostalim otocima Zadarskog arhipelaga te 1.688 na Dugom otoku), ali ljeti na njima boravi
znatan broj turista, a vikendima tijekom cijele godine na otoke dolazi i veći broj posjetitelja.
Na tih 13 otoka postavit će se ukupno 14 mini-pretovarnih stanica, i to po jedna na svakom
otoku, s izuzetkom Dugog otoka, na kojemu će se uspostaviti dvije mini-pretovarne stanice
(Božava, Sali). Neke od tih mini-pretovarnih stanica već danas su u funkciji.
Mini-pretovarne stanice na navedenim otocima biti će u pravilu opremljene s po 1-2 rollkontejnera te po 2-5 press-kontejnera i/ili zatvorena metalna kontejnera. Nešto će veće minipretovarne stanice biti organizirane na Dugom otoku: u Salima s po četiri, a u Božavi s po dva
roll-kontejnera, press-kontejnera i metalna zatvorena kontejnera. Morska udaljenost otočnih
mini-pretovarnih stanica do luke Zadar (Gaženica) kreće se u rasponu od 5 km (Preko na otoku
Ugljanu) do 62 km (Premuda). Sve spomenute otočne mini-pretovarne stanice bit će posebnim
plovnim linijama povezane s lukom Gaženica u Zadru, odakle će se otpad namjenskim teretnim
vozilima cestovno prevoziti do lokacije Centra.
Otpad s otoka Ugljana izravno će se brodom prevoziti u luku Gaženica u Zadru i odatle cestom
do Centra, dok će se otpad s otoka Pašmana namjenskim plovilom prevoziti do pretovarne
stanice Biograd na Moru.
3.4. PROMETNICE KOJIMA ĆE SE OTPAD DOVOZITI U CENTAR
Dovoz otpada iz pretovarnih stanica (PS), odnosno izravno iz određenih središta jedinica
lokalne samouprave do Centra, odvijat će se sljedećim prometnicama – državnim (DC),
županijskim (ŽC) i lokalnim (LC) cestama17:
17
Oznake javnih cesta, koje se koriste u tekstu, navedene su u skladu s kategorizacijom javnih cesta RH kako je
propisano u važećoj “Odluci o razvrstavanju javnih cesta” (“Narodne novine”, br. 66/13) te u “Prostornom planu
uređenja Grada Benkovca” (Službeni glasnik Zadarske županije, br. 1/03; Službeni glasnik Grada Benkovca, br.
2/08, 4/12 i 2/13).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
48
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
1. PS Biograd na Moru
(a) DC 503 Biograd na Moru (trajektna luka) – Polača – Zapužane – Benkovac (ŽC 6278) –
Donje Biljane (ŽC 6014) – ŽC 6014 (smjer Suhovare) – pristupni put u Centar
(b) LC 63142 Pakoštane (DC 8) – DC 8 Pakoštane – Biograd na Moru
(c) LC 63139 Sveti Filip i Jakov (DC 8) – DC 8 Biograd na Moru
(d) DC 503 Polača – Biograd na Moru
2. PS Pag (Dinjiška)
(a) LC 63008 Pag centar (DC 106) – DC 106 Pag – Dinjiška – Ražanac – Posedarje (DC 8)
– DC 8 Islam Latinski (ŽC 6278) – ŽC 6278 Smilčić (DC 502) – DC 502 Donje Biljane
(ŽC 6014) – ŽC 6014 (smjer Suhovare) – pristupni put u Centar
(b) DC 106 Kolan – Pag – Dinjiška
(c) DC 108 Povljana – Gorica (DC 106) – DC 106 Dinjiška
3. PS Gračac (Deringaj)
(a) DC 1 Deringaj – Gračac (DC 27) – DC 27 Obrovac – Karin (DC 502) – DC 502 Smilčić
– Donje Biljane (ŽC 6014) – ŽC 6014 (smjer Suhovare) – pristupni put u Centar
4. PS Vir/Nin (Nin)
(a) ŽC 6011 Nin – Briševo – Murvica – Smoković – Zemunik Donji (DC 502) – DC 502
Donje Biljane (ŽC 6014) – ŽC 6014 (smjer Suhovare) – pristupni put u Centar
(b) DC 306 Vir – Privlaka – Nin
(c) ŽC 6004 Vrsi - Nin
Izravan prijevoz otpada u Centar:
1.
DC 407 Zadar (trajektna luka) (DC 8) – DC 8 Zadar (luka Gaženica) (DC 424) – DC 424
čvorište „Zadar 2“ (DC 502) – DC 502 Donje Biljane (ŽC 6014) – ŽC 6014 (smjer
Suhovare) – pristupni put u Centar
2.
ŽC 6007 Ražanac (DC 106) – DC 106 Posedarje (DC 8) – DC 8 Islam Latinski (ŽC 6278) –
ŽC 6278 Smilčić (DC 502) – DC 502 Donje Biljane (ŽC 6014) – ŽC 6014 (smjer Suhovare)
– pristupni put u Centar
3.
ŽC 6040 Sukošan – čvor Tromilja (DC 424) – DC 424 čvorište „Zadar 2“ (DC 502) –
DC 502 Donje Biljane (ŽC 6014) – ŽC 6014 (smjer Suhovare) – pristupni put u Centar
4.
ŽC 6019 Novigrad – Pridraga (DC 502) – DC 502 Smilčić – Donje Biljane (ŽC 6014) –
ŽC 6014 (smjer Suhovare) – pristupni put u Centar
5.
DC 8 Posedarje – Islam Latinski (ŽC 6278) – ŽC 6278 Smilčić (DC 502) – DC 502 Donje
Biljane (ŽC 6014) – ŽC 6014 (smjer Suhovare) – pristupni put u Centar
6.
ŽC 6014 Poličnik – Suhovare – (smjer Donje Biljane) – pristupni put u Centar
7.
ŽC 6042 Galovac (ŽC 6040) – ŽC 6040 čvor Tromilja (DC 424) – DC 424 čvorište „Zadar
2“ (DC 502) – DC 502 Donje Biljane (ŽC 6014) – ŽC 6014 (smjer Suhovare) – pristupni
put u Centar
8.
DC 502 Zemunik Donji – Donje Biljane (ŽC 6014) – ŽC 6014 (smjer Suhovare) –
pristupni put u Centar
9.
ŽC 6021 Škabrnja – Zemunik Gornji (DC 502) – DC 502 Donje Biljane (ŽC 6014) – ŽC
6014 (smjer Suhovare) – pristupni put u Centar
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
49
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
10. LC 63106 Bibinje (DC 8) – DC 8 Zadar (luka Gaženica) (DC 424) – DC 424 čvorište
„Zadar 2“ (DC 502) – DC 502 Donje Biljane (ŽC 6014) – ŽC 6014 (smjer Suhovare) –
pristupni put u Centar
11. ŽC 6278 Benkovac – Donje Biljane (ŽC 6014) – ŽC 6014 (smjer Suhovare) – pristupni put
u Centar
12. ŽC 6278 Lišane Ostrovičke – Benkovac – Donje Biljane (ŽC 6014) – ŽC 6014 (smjer
Suhovare) – pristupni put u Centar
13. DC 27 Stankovci – Benkovac (ŽC 6278) – ŽC 6278 Donje Biljane (ŽC 6014) – ŽC 6014
(smjer Suhovare) – pristupni put u Centar
14. LC 63075 Obrovac (DC 27) – DC 27 Donji Karin (DC 502) – DC 502 Smilčić – Donje
Biljane (ŽC 6014) – ŽC 6014 (smjer Suhovare) – pristupni put u Centar
15. DC 54 Jasenice – Maslenica (DC 8) – DC 8 Posedarje – Islam Latinski (ŽC 6278) – ŽC
6278 Smilčić (DC 502) – DC 502 Donje Biljane (ŽC 6014) – ŽC 6014 (smjer Suhovare) –
pristupni put u Centar
16. DC 8 Starigrad – Maslenica – Posedarje – Islam Latinski (ŽC 6278) – ŽC 6278 Smilčić
(DC 502) – DC 502 Donje Biljane (ŽC 6014) – ŽC 6014 (smjer Suhovare) – pristupni put u
Centar
Napomena:
Zbog rasterećenja državnih i županijskih cesta, u slučajevima gdje je to prikladno, može se razmotriti
alternativno korištenje odgovarajućih dionica autoceste A 1 na dijelu trase između čvorišta
„Maslenica“ i čvorišta „Pirovac“
Prijevoz otpada iz otočnih mini-pretovarnih stanica preko pretovarnih stanica ili izravno u Centar
1. Otok Ugljan (općine Preko, Kali i Kukljica)
§ mini-pretovarna stanica (MPS) postavljena je u naselju Preko
§ iz naselja Kukljica otpad se prevozi lokalnom cestom LC 63171 Kukljica – DC 110 te
državnom cestom DC 110 Muline (trajektna luka) – Ugljan – Tkon (trajektna luka), na
dionici Kukljica-Preko
§ za prijevoz otpada iz svih drugih naselja na otoku Ugljanu do naselja Preko koristi se
državna cesta DC 110
§ iz MPS Preko otpad se namjenskim plovilom prevozi do Zadra (luka Gaženica), a odatle
prometnicama DC 424 Zadar (luka Gaženica) – čvorište „Zadar 2“ (DC 502) – DC 502
Donje Biljane (ŽC 6014) – ŽC 6014 (smjer Suhovare) – pristupni put u Centar.
2. Otok Pašman (općine Pašman i Tkon)
§ mini-pretovarne stanice (MPS) u općinskim sjedištima – Pašmanu i Tkonu
§ sva naselja u općini Pašman dovoze otpad u MPS Pašman državnom cestom DC 110 i
županijskom cestom ŽC 6062 do naselja Pašman
§ sva naselja u općini Tkon dovoze otpad u MPS Tkon državnom cestom DC 110
§ iz naselja Pašman i Tkon namjenskim plovilom otpad se prevozi u pretovarnu stanicu
PS Biograd na Moru.
3. Dugi otok (općina Sali)
§ mini-pretovarne stanice (MPS) u naseljima Sali i Božava
§ iz MPS otpad se u kontejnerima prevozi do trajektnog pristaništa Brbinj, pri čemu se
koriste državna cesta DC 109 Veli Rat – Savar – Sali, državna cesta DC 124 Trajektna
luka Brbinj – Brbinj – DC 109 (alternativno: državna cesta DC 125 Trajektna luka
Zaglav – DC 109), županijske ceste ŽC 6059 Luka – DC 109 i ŽC 6060 Žman – DC 109
te lokalna cesta LC 63044 Božava – DC 109
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
50
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
§
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
iz trajektne luke Brbinj (Zaglav) namjenskim plovilom otpad se prevozi u Zadar (luka
Gaženica), a odatle prometnicama DC 424 Zadar (luka Gaženica) – čvorište „Zadar 2“
(DC 502) – DC 502 Donje Biljane (ŽC 6014) – ŽC 6014 (smjer Suhovare) – pristupni
put u Centar.
4. Otok Vrgada
§
iz mini-pretovarne stanice Vrgada otpad se namjenskim plovilom odvozi u pretovarnu
stanicu PS Biograd na Moru.
Iz otočnih mini-pretovarnih stanica, od kojih se po jedna nalazi na svakom naseljenom otoku
Grada Zadra (Iž, Molat, Ist, Olib, Silba, Premuda, Rava) i ostalim otocima Zadarskog
arhipelaga (Sestrunj, Zverinac, Rivanj), otpad će se namjenskim plovilom prevoziti u Zadar
(luka Gaženica), a odatle prometnicama DC 424 Zadar (luka Gaženica) – čvorište „Zadar 2“ (DC
502) – DC 502 Donje Biljane (ŽC 6014) – ŽC 6014 (smjer Suhovare) – pristupni put u Centar,
do Županijskog centra za gospodarenje otpadom.
3.5. INFRASTRUKTURA
3.5.1. Pristupna cesta – priključna prometnica od javne prometnice do Centra
Pristupna cesta, koja će spojiti lokaciju Centra s javnom prometnicom, iako predstavlja važan
funkcionalno-operativni dio predmetnog zahvata, nije objedinjena u sam zahvat, već će se prije
izdavanja lokacijske dozvole zasebno obraditi na način da se ishodi lokacijska dozvola i potvrda
Glavnog projekta kao preduvjet početka radova na njenoj izgradnji i uređenju.
Lokacija planiranog Centra nalazi se južno od županijske ceste ŽC 6014 Visočane-PoličnikSuhovare-Donje Biljane, a sjeverno od autoceste A 1 Zagreb-Karlovac-Bosiljevo-Split-PločeOpuzen na dijelu trase između čvorišta „Zadar 1“ i „Zadar 2“. Za potrebe budućeg Centra
predviđa se izgradnja sjevernog kraka spojne ceste Centra sa županijskom cestom ŽC 6014
Visočane-Poličnik-Suhovare-Donje Biljane, koja je udaljena od lokacije planiranog zahvata oko
500 m. Južni krak spomenute spojne ceste povezat će nadvožnjakom preko autoceste A 1
Zagreb-Split područje budućeg Centra s državnom cestom DC 502 Zemunik Donji-SmilčićKarin na dionici Zemunik Donji-Smilčić. Taj južni krak spojne ceste planira se izgraditi kao
asfaltirana cesta duljine 480 m i širine profila 7 m, čiji će rubnici („bankine“) biti široki 1 m (vidi
Prilog 4.3-1., sivo otisnuto „asfaltna cesta“ i „nadvožnjak“). Sa sjeverne strane predmetnog
zahvata županijska cesta ŽC 6014 Visočane-Poličnik-Suhovare-Donje Biljane na dionici
Suhovare-Donje Biljane je u duljini od 1.100 m djelomično asfaltirana, a djelomice je „bijeli
put“. Od nadvožnjaka „Podgrabovac“, izgrađenog preko autoceste A 1, do spoja s državnom
cestom DC 502 Zemunik Donji-Smilčić-Karin u duljini od 3,8 km izvedena je kao makadamska.
Ovu dionicu ceste, kao i sva raskrižja na njoj, potrebno je rekonstruirati. Budući da je izgrađena
na tvrdoj podlozi, nosivost ceste nije upitna (to dokazuje i njeno višegodišnje korištenje za odvoz
eksploatiranog tehničkog građevnog kamena s lokacije „Busišta“), a i trasa je prihvatljiva, bez
velikih je zavoja i prikladnih nagiba uzdužnog profila. Ipak, cestu će svakako djelomice trebati
proširiti te opremiti adekvatnim donjim i gornjim postrojem s asfaltnim kolnikom. Planirano
asfaltiranje ove ceste, suglasno navedenome, podrazumijeva izgradnju kolnika širine 7 m, s
rubnicima širokim 1 m (vidi Prilog 4.3-1., sivo otisnuto „asfaltna cesta“ i „bijeli put“ sa
smjerokazom „Poličnik“ prema sjeverozapadu). Prema predmetnom Idejnom projektu [8], glavna
ulazno-izlazna jedinica u Centar, kao i ulazna jedinica u prostor upravne zgrade Centra, nalazit
će se sa zapadne-sjeverozapadne strane površine planiranog Centra. Glavna prilazna cesta sa
županijske ceste ŽC 6014 Visočane-Poličnik-Suhovare-Donje Biljane u Centar, u duljini od oko
700 m, izgradit će se izvan izgrađenog dijela građevinskog područja naselja Donje Biljane, tj.
zapadno i južno od zaseoka Drače (Prilog 4.3-1.: na situaciji označena kao „buduća cesta“).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
51
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Ukratko, za uspješno povezivanje Centra s postojećim asfaltiranim cestovnim prometnicama
bit će potrebno trasirati i u potpunosti izgraditi pristupnu cestu, ali i rekonstruirati i asfaltirati
postojeću županijsku cestu ŽC 6014 Visočane-Poličnik-Suhovare-Donje Biljane. Pristupnu cestu
u čitavoj svojoj duljini treba izvesti u širini kolnika od 7 m te izgraditi zaštitni cestovni pojas
(rubnik) širine 1 m duž obje strane kolnika. Kao što je vidljivo u Prilogu 4.3-1. glavni ulaz-izlaz
za teretna vozila u područje Centra izvest će se sa zapadne-sjeverozapadne strane površine
zahvata (vidi oznaku „klizna vrata – 7+1“). Južno od njega izvest će se još jedan, nešto manji
ulaz-izlaz (za osobna vozila), koji će biti namijenjen pristupu osobnih vozila na parkiralište uz
upravnu zgradu Centra (vidi Prilog 4.3-1., oznaka „klizna vrata – 6+1“). Trasa pristupne ceste
uredit će se duž zapadne-sjeverozapadne strane zahvata, od glavnog ulaza u Centar do
županijske ceste ŽC 6014 Visočane-Poličnik-Suhovare-Donje Biljane, na koju će biti spojena
kod zaseoka Drače. Županijska cesta ŽC 6014 Visočane-Poličnik-Suhovare-Donje Biljane na
istoku se veže s DC 502 Zemunik Donji-Smilčić-Karin, dok se prema sjeverozapadu proteže
preko Suhovara do Poličnika te dalje do Visočana (planirana trasa ove spojne ceste označena je
u Prilogu 4.3-1. usporednim narančastim linijama od županijske ceste ŽC 6014 do glavnih
ulazno-izlaznih kliznih vrata u upravnu zgradu).
Pored toga, uz sjeveroistočni rub planiranog zahvata predviđa se izgradnja još jednog,
pomoćnog ulaza-izlaza, čija će širina iznositi 6 m. Ova ulazno-izlazna točka nalazit će se
neposredno uz trasu danas neasfaltirane dionice županijske ceste ŽC 6014 Visočane-PoličnikSuhovare-Donje Biljane (vidi Prilog 4.3-1; oznaka „pomoćni ulaz-izlaz“ – 6 m“).
3.5.2. Priključenje na elektroopskrbnu mrežu
Na lokaciji Centra potrebno je izgraditi novu transformatorsku stanicu (trafo-stanicu).
Lokacija trafo-stanice u obuhvatu planiranog zahvata bit će uz internu prometnicu između
odlagališta neopasnog otpada (zona 5) na sjeveru, uređaja za obradu otpadnih voda i
odlagališnog plina (zona 7) na jugu i postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (zona
4) na istoku (vidi Prilog 4.3-1.; oznaka TS). Lokacija trafo-stanice predviđena je u blizini
postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada kao najvećeg potrošača električne energije u
obuhvatu zahvata, a sa ciljem da se u što većoj mjeri smanje gubici električnog prijenosa.
Priključak na srednjenaponsku (SN) distribucijsku mrežu predmet je posebnog idejnog
projekta i posebne lokacijske dozvole, a suglasno ugovoru o priključenju kojeg sklapaju
„Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“ s jedne i „Hrvatska elektroprivreda“ d.d.
(HEP) s druge strane. S obzirom na predviđen radni angažman (radne sate) opreme priključene
na elektroopskrbni sustav, koja će se koristiti unutar Centra, procjenjuje se da će na području
zahvata biti potrebno osigurati oko 4.000 kW (4 MW) instalirane snage.
Priključak Centra na elektoopskrbni sustav HEP-a bit će moguće ostvariti izgradnjom nove
trafostanice TS 110/10 (20) kV „Poličnik“ (pored industrijske zone „Grabi“), novog kabelskog
bloka KB 20 kV od trafostanice TS 110/10 (20) kV „Poličnik“ do Centra, duljine oko 10 km,
te odgovarajućih transformacija napona 10 kV (20/0,4 kV) unutar područja Centra.
Za planiranu trafostanicu TS 110/10 (20) kV „Poličnik“, koja je i inače planirana za
napajanje većih industrijskih i turističkih područja u Zadarskoj županiji, HEP je izradio Glavni
projekt. U HEP-u su izrađeni i tehnički uvjeti za provedbu projekta „Rasplet KB 20 kV iz TS
110/10 /20) kV Poličnik“, no projekt još nije izrađen. U točki 4. spomenutih tehničkih uvjeta
navodi se da će se u vodno polje J 1 priključiti kabelski kV izlaz za potrebe Centra.
3.5.3. Vodoopskrba
Na lokaciji predmetnog zahvata ne postoji priključak na vodovodnu mrežu. Međutim, na
udaljenosti od oko 450 m od predviđene južne ograde planiranog Centra, tj. duž južne (Centru
udaljenije) strane autoceste A 1 Zagreb-Split, već je izveden istočni pravac Regionalnog
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
52
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
vodoopskrbnog sustava zadarskog zaleđa, dionica CS „Grgurica“ – VS „Zemunik Donji“, koji je
opskrbljen cjevovodom promjera Φ 500. Spajanje područja Centra na ovaj cjevovod moguće je
izvesti istočno od nadvožnjaka „Busište“, gdje je već izgrađeno okno s muljnim ispustom i
sekcijskim zasunom (pozicija 8 + 224,31). Suglasno predmetnom Idejnom projektu, od ovog
potencijalnog mjesta priključka potrebno je prema Centru postaviti cjevovod promjera Φ 200,
kojega je moguće provesti ispod autoceste istočno od nadvožnjaka „Busišta“ kroz vodovodnu
galeriju dimenzija 1,5 x 1,0 m. Priključenje budućeg Centra na vodovodnu mrežu bit će moguće
i sa sjeverne strane, s obzirom da se za naselje Donje Biljane planira izgradnja vodovodne mreže.
Nakon spajanja na vodovodnu mrežu, na lokaciji Centra izgradit će se hidrantska mreža.
Ukupni protok vode koji je potrebno osigurati za protupožarnu zaštitu, iznosi najmanje 25 l/s.
Pored toga, osigurat će se i dovod pitke vode do objekata u kojima je predviđen boravak
potrošača (upravna zgrada, čuvarska kućica, objekt za osoblje u sklopu garaže i postrojenja za
mehaničko-biološku obradu otpada). Neophodna količina, odnosno protok pitke vode u tim
objektima, ne smije biti manji od 2,5 l/s.
Hidrantska mreža te vodovi sanitarne i pitke vode bit će potpuno odvojeni. Dovodne cijevi
voda za pitku vodu bit će izgrađene s promjerom od najmanje 200 mm, dok će za sanitarnu
vodu biti dovoljno osigurati promjer cijevi od 50 mm. Razdvajanje hidrantske i pitke vode
izvest će se u vodomjernom oknu.
Ako iz nekog razloga ne bude moguće uspostaviti vodoopskrbu priključivanjem na
spomenuti Regionalni vodoopskrbni pravac, interni sustav vodoopskrbe navedenih osnovnih
karakteristika (protok, širina cijevi) ostvarit će se crpljenjem podzemne vode iz jedne od
lokalno već izvedenih istražno-opažačkih bušotina (BZO-1 do BZO-5).
3.5.4. Sustav odvodnje
Na lokaciji planiranog zahvata ne postoji priključak na sustav odvodnje sanitarnih voda. Stoga
se na lokaciji budućeg Centra za skupljanje sanitarno-fekalnih voda planira izgradnja triju
zatvorenih sabirnih bazena korisne prihvatne zapremine od 50 m3 (za potrebe upravne zgrade,
transportnog centra s radionicama te objekata u sastavu postrojenja za mehaničko-biološku
obradu otpada i sortirnice). Predviđa se da sadržaj sabirnih bazena za sanitarno-fekalne vode
povremeno (po potrebi) preuzima tvrtka ovlaštena/registrirana za postupanje otpadnih vodama te
ga kamionima-cisternama odvodi s lokacije Centra. Čiste oborinske vode ispuštat će se preko
upojnih bunara u okoliš, dok će se onečišćene oborinske vode obrađivati na separatoru ulja i
masti, a zatim u dodatno kontrolirati u namjenskom bazenu kapaciteta 250 m3. Tek ako na taj
način budu pročišćene do razine kakvoće prihvatljive za okoliš, upojnim bunarima ispuštat će se
u okolno zemljište. Međutim, ukoliko se u sabirnom bazenu, nakon obrade u separatoru ulja i
masti utvrdi dodatno onečišćenje (npr. teškim metalima i sl.), onečišćena će se voda odvoditi u
uređaj za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“, gdje će se obraditi kao tehnološka voda i zatim,
obrađena na razinu kakvoće otpadnih komunalnih voda, kamionima-cisternama odvoziti u uređaj
za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zadra. Sve cijevi planiranih razdjelnih sustava odvodnje
otpadnih voda (tehnoloških, procjednih, sanitarno-potrošnih) na području čitavog Centra će se u
svrhu dodatne zaštite, posebno zbog eventualnog pucanja cijevnog materijala, ugraditi u
betonsku oblogu.
3.5.5. Telekomunikacije
Centar će se priključiti na javni infrastrukturni sustav elektroničkih komunikacija, a suglasno
ugovoru kojega će investitor sklopiti s jednim ili više operatera za pružanje elektroničkih
telekomunikacijskih usluga putem elektrokomunikacijskih vodova. Da bi se Centar priključio na
javnu telekomunikacijsku mrežu potrebno je u postojećem telekomunikacijskom kanalnom
sustavu između naselja Poličnik (gdje se nalazi Centru najbliži priključak) i Suhovare, u duljini
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
53
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
od oko 4,5 km provesti novi optički kabel, a u nastavku – od Suhovara do Centra – izvesti novu
podzemnu telekomunikacijsku kanalizaciju u duljini od oko 3 km te u nju postaviti optički kabel
do Centra.
Za potrebe redovite komunikacije, procjenjuje se da će unutar Centra biti potrebno postaviti
najmanje pet telefonskih/telefaks linija s mogućnošću spajanja na internet. Također treba
predvidjeti mogućnost naknadnog uvođenja više linija, a što se može riješiti ili ISDN
priključkom ili postavljanjem unutarnje telefonske centrale.
3.5.6. Rasvjeta
Na lokaciji zahvata predviđena je uobičajena javna rasvjeta. Udaljenost između stupova
rasvjete ne bi trebala biti veća od 45 m. Da bi se adekvatno osvijetlila ulazno-izlazna i radna
zona Centra te odlagališne plohe, rasvjetni sustav treba biti opremljen snagom od 15 lx.
Rasvjetna tijela potrebno je postaviti na stupove, jednake onima koji se koriste u javnoj rasvjeti –
uz cestu visine 10 m, a oko reciklažnog dvorišta 6 m. Električna struja dovest će se podzemnim
kablovima PPOO-Y do udaljenosti od 1,0 m od ceste. Upravljačku ploču za vanjsku rasvjetu
potrebno je postaviti na betonsku podlogu između trafostanice i ulaznih objekata.
Projektiranje i izgradnja sustava rasvjete u području planiranog zahvata izvest će se u skladu s
važećim odredbama (specifikacijama, ograničenjima, zabranama) „Zakona o zaštiti od
svjetlosnog onečišćenja“ („Narodne novine“, br. 114/11).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
54
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
4. OPIS ZAHVATA
4.1. OPIS ZAHVATOM ZAUZETOG ZEMLJIŠTA
U „Prostornom planu Zadarske županije“ (Službeni glasnik Zadarske županije, br. 2/01; 6/04;
2/05 i 17/06) određuje se lokacija budućeg Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije
u području eksploatacijskog polja tehničkog građevnog kamena „Busišta“, koje se nalazi južno i
jugozapadno od naselja Donje Biljane (Grad Benkovac).
Eksploatacijsko polje „Busišta“ sastoji se od sljedeća tri eksploatacijska područja (navedeno od
istoka prema zapadu): „Busišta 1“, „Busišta 2“ i „Busišta 3“. Kao posljedica eksploatacije
tehničkog građevnog kamena, u tim su eksploatacijskim poljima izvedene ekskavacijske jame.
Približne dimenzije tih jama su: 400 m x 300 m („Busišta 1“), 450 m x 200 m („Busišta 2“) i
240 m x 110 m („Busišta 3“). Odatle slijedi da približna površina ekskavacijske jame „Busišta 1“
iznosi oko 120.000 m2 (tj. 12,0 ha), ekploatacijske jame „Busišta 2“ oko 90.000 m2 (9,0 ha), a
eksploatacijske jame „Busišta 3“ oko 26.400 m2 (2,6 ha).
Ekskavacijaske jame „Busišta 1“ i „Busišta 2“ međusobno su udaljene oko 200 m, a jame
„Busišta 2“ i „Busišta 3“ oko 500 m.
Predmetni zahvat planiran je unutar obuhvata eksploatacijskog polja „Busišta 3“ i niti jednim
svojim dijelom ne zadire izvan granica tog eksploatacijskog polja. Navedeno eksploatacijsko
polje već je više godina izvan funkcije eksploatacije tehničkog građevnog kamena, a što je nužan
preduvjet za mogućnost lociranja planiranog zahvata na toj lokaciji.
Lokacija „Busišta“ odabrana je za smještaj Centra nakon dugotrajnih napora Županije da
iznađe što prikladnije mjesto za lociranje predmetnog zahvata. Ta je lokacija izabrana
postupkom odabira, tijekom kojega su neke od mogućih lokacija na području Grada Benkovca
(uključujući i dio Bukovice) te Grada Obrovca (šira lokacija bivše Tvornice glinice) odbačene
kao manje pogodne.
Tijekom postupka ishođenja odobrenja za prenamjenu prostora predmetne lokacije održano je
nekoliko javnih rasprava na kojima su tijela lokalne samouprave, kao i drugi korisnici
predmetnog prostora, odredili uvjete i ograničenja, u okvirima kojih se mogu obavljati terenska i
druga istraživanja vezana za karakterizaciju lokacije, a u svrhu donošenja stručne ocjene o
podobnosti lokacije za smještaj Centra.
Postupak je okončan uvrštavanjem lokacije „Busišta“ u „Prostorni plan uređenja Grada
Benkovca“ („Službeni glasnik Zadarske županije“, br. 1/03, „Službeni glasnik Grada Benkovca“,
br. 2/08, 4/12 i 2/13), suglasno dopuni „Prostornog plana Zadarske županije“ (Službeni glasnik
Zadarske županije, br. 2/01; 6/04; 2/05; 17/06 i 3/10), članak 88., koju je krajem 2006. g.
donijela Županijska skupština Zadarske županije: „Ovim Planom određena je lokacija za
izgradnju Županijskog (regionalnog) centra za gospodarenje otpadom za područje Zadarske
županije (MBO, sanitarna deponija i svi prateći objekti) u skadu s Planom gospodarenja otpadom
Zadarske županije na području postojećih kamenoloma (Busišta 2 i Busišta 3) unutar
administrativnih granica Grada Benkovca. Lokacija iz prethodnog stavka označena je na
kartografskom prikazu (1.1. Korištenje i namjena površina, mj. 1:100.000).“
Na temelju ove dopune, u članku 179. „Prostornog plana uređenja Grada Benkovca“
(„Službeni glasnik Zadarske županije“, br. 1/03, „Službeni glasnik Grada Benkovca“, br. 2/08,
4/12 i 2/13) se navodi: „U Planu je označena lokacija županijskog (regionalnog) centra za
gospodarenje otpadom na lokaciji Biljane Donje. ...“.
U skladu s navedenim, za lokaciju Centra određeno je područje napuštenog eksploatacijskog
polja tehničkog građevnog kamena „Busišta 3“. Na površini predviđenoj za smještaj Centra
ubuduće se neće moći odvijati nikakva druga djelatnost osim gospodarenja otpadom, pa tako ni
eksploatacija tehničkog građevnog kamena.
Nositelj nekadašnje eksploatacije tehničkog građevnog kamena na Eksploatacijskom polju
„Busišta 3“ bio je „Obrt Škara“, čiji je vlasnik Tomislav Škara iz Zadra. Na susjednom
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
55
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Eksploatacijskom polju „Busišta 2“ prethodni koncesionar, tvrtka MGT d.o.o., prenio je ovlasti
na tvrtku „Busišta dva“ d.o.o., koja i danas na toj lokaciji eksploatira tehnički građevni kamen.
Tvrtka „Obrt Škara“ d.o.o. uspostavila je svoju djelatnost na lokaciji Eksploatacijskog polja
„Busišta 3“ na temelju „Elaborata o rezervama tehničkog građevnog kamena na istražnom
prostoru Busišta 3“; kojega je izradila tvrtka „Podloga“ d.o.o. iz Zadra.
Nadležno „Ministarstvo gospodarstva - Povjerenstvo za utvrđivanje rezervi mineralnih
sirovina“ odgovarajućim je Rješenjem (KLASA: UP/I-310-01/02-03/187; URBROJ: 526-04-0205 od 6. prosinca 2002. g.), potvrdilo količine i kakvoću rezervi tehničkog građevnog kamena na
spomenutom lokalitetu. Na temelju toga, imenovani je nositelj zahvata od istog Ministarstva
dobio „Rješenje o ishođenju odobrenja za eksploatacijsko polje“ (KLASA: UP/I-310-01/0201/29; URBROJ: 2198-03-01-03-6 od 27. ožujka 2003. g.), na osnovu kojega je „Ured državne
uprave Zadarske županije – Služba za gospodarstvo“ izdao „Rješenje o ishođenom odobrenju za
eksploatacijsko polje“.
Tvrtka „Obrt Škara“ d.o.o., kao predviđeni nositelj zahvata, trebala je za Eksploatacijsko polje
„Busišta 3“ najkasnije do 27. ožujka 2004. g. ishoditi rudarsku koncesiju za izvođenje rudarskih
radova, što međutim nije učinila18. Daljnji postupak ishođenja koncesije za ovo eksploatacijsko
polje postao je definitivno bespredmetan nakon što je 27. ožujka 2008. g. istekla valjanost
spomenutog „Rješenja o ishođenju odobrenja za eksploatacijsko polje“. Prema tome, a suglasno
člancima 164. i 167. „Zakona o rudarstvu“ („Narodne novine, br. 56/13), za svako daljnje
iskorištavanje tehničkog građevnog kamena na lokaciji „Busišta 3“ nema zakonske
utemeljenosti, pa je ono u međuvremenu obustavljeno.
Kao što je prethodno spomenuto, za planiranom zahvatu susjedno Eksploatacijsko polje
„Busišta 2“ tvrtka „Busišta dva“ d.o.o. posjeduje koncesiju za eksploataciju tehničkog
građevnog kamena. Budući da to eksploatacijsko polje niti jednim svojim dijelom ne kolidira sa
smještajem Centra, eksploatacija tehničkog građevnog kamena će se ovdje moći nastaviti
(provedena mikroseizmička ispitivanja pokazala su da miniranja pri eksploatacijskim radovima
nemaju utjecaja na objekte u neposrednom okružju tog eksploatacijskog polja19).
Područje na kojemu se planira izgradnja objekata u sastavu budućeg Centra zauzima ukupnu
površinu od oko 46,3 ha (463.393 m2) te je površinom za oko 2,8 ha manje od prethodno
predviđenog obuhvata zahvata, koji je iznosio oko 49,13 ha (491.295 m2). Naime, iz obuhvata
zahvata uklonjena je površina u njegovom sjeverozapadnom dijelu, koja je bila predviđena kao
„rezervirani prostor“. Na taj je način uklonjena mogućnost kolizije površine zahvata s njegovim
prostorno-planski utvrđenim obuhvatom.
Suglasno navedenome, planirani zahvat niti jednim svojim dijelom neće zadirati u područja
izvan prostorno-planski utvrđene površine (o tome se detaljnije razmatra u poglavlju 6.
„Usklađenost zahvata s prostorno-planskom dokumentacijom“).
18
Za imenovanog nositelja zahvata eksploatacije tehničkog građevnog kamena, Rudarsko-geološko-naftni fakultet
Sveučilišta u Zagrebu 2004. g. izradio „Studiju o utjecaju na okoliš kamenoloma 'Busišta 3'“, koja nije prošla
postupak stručne ocjene. Tvrtka ”NUING” d.o.o. iz Zagreba je tijekom 2004. g. izradila „Glavni rudarski projekt
kamenoloma 'Busišta 3' – Benkovac“. Za spomenuti zahvat eksploatacije tehničkog građevnog kamena „Hrvatske
vode – Vodnogospodarski odjel za vodno područje dalmatinskih slivova” iz Splita, još je 4. ožujka 2003. g. izdala
vodopravne uvjete za odobrenje eksploatacijskog polja tehničko-građevnog kamena 'Busišta 3'“ (KLASA: UP/I325-06/03-01/0184 URBROJ: 374-24-2-03-2/BG). Međutim, iako je imenovani nositelj zahvata za predmetno
eksploatacijsko polje dobio odobrenje, za taj zahvat nikada nije ishođena lokacijska dozvola, niti je dobivena
odgovarajuća rudarska koncesija.
19
Izvještaj o provedenim mjerenjima seizmičkih utjecaja miniranja, kojega je 2008. g. za navedenu namjenu izradio
Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pokazao je da se ne očekuju nikakvi utjecaji miniranja
(npr. vibracije i sl.) zbog eksploatacije tehničkog građevnog kamena na Eksploatacijskom polju “Busišta 2” na
okoliš, pa tako niti na predviđenu lokaciju budućeg Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
56
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
U svojem konačnom prostornom obuhvatu planirani zahvat zauzimat će dijelove sljedećih
katastarskih čestica (Prilog 4.1-1.):
Broj čestice
1099/1
1099/41
112
113/1
1000/1
Ukupno
Površina čestice
(m2)
2.910.213
278.958
235.131
55.806
9.143
3.489.251
Površina čestice u zoni
obuhvata zahvata (m2)
344.011
84.357
11.140
22.663
1.222
463.393
Udio čestice zauzet
zahvatom (%)
11,8
30,2
4,7
40,6
13,4
13,3
Katastarska
općina
Donje Biljane
Donje Biljane
Suhovare
Suhovare
Suhovare
Iz tablice je vidljivo da planirani zahvat zauzima ukupno oko 13 % ukupne površine svih
zemljišnih čestica na kojima svojim obuhvatom participira, a koje se nalaze u dvjema
katastarskim općinama – k.o. Donje Biljane i k.o. Suhovare. Promatrajući zauzetost površina
zahvata po pojedinim zemljišnim česticama, proizlazi da je oko 93 % površine zahvata
smješteno unutar katastarske općine Donje Biljane, i to 75 % površine zahvata u k.č. 1099/1, a
18 % površine u k.č. 1099/41. Preostalih oko 7 % površine zahvata nalazi se u katastarskoj
općini Suhovare, i to na dijelovima k.č. 112, 113/1 i 1000/1. S obzirom na stupanj zauzetosti
zahvata po svakoj od pet katastarskih čestica, zahvatom će najviše biti zauzeta k.č. 113/1, k.o.
Suhovare, u kojoj će zahvat zauzeti oko 40 % površine, a zatim slijedi k.č. 1099/41, k.o. Donje
Biljane s oko 30 % površine zauzete površinom planiranog zahvata.
Stanje u katastru zemljišta usklađeno je sa stanjem u zemljišnoj knjizi s obzirom na utvrđene
površine. Iz podataka u zemljišnoj knjizi za katastarske općine Donje Biljane i Suhovare
razvidno je da se sve nekretnine u obuhvatu planiranog Centra nalaze u vlasništvu Republike
Hrvatske20. U kontekstu utvrđenog statusa državnog vlasništva nad zemljištem predviđenim za
smještaj planiranog zahvata potrebno je spomenuti da je na temelju važećeg „Zakona o Vladi
Republike Hrvatske“ („Narodne novine“, br. 150/11) Vlada RH donijela „Odluku o osnivanju
Povjerenstva za imovinu Vlade Republike Hrvatske“ te je tom Povjerenstvu povjerila sve
poslove upravljanja i raspolaganja imovinom Republike Hrvatske.
Na zemljišnim česticama koje su u obuhvatu planiranog zahvata nisu utvrđene radnje u vezi
odobrenja za istraživanje ili eksploataciju tehničkog građevnog kamena.
Na cijelom području „Busišta“, koncesija za eksploataciju tehničkog građevnog kamena izdana
je samo za Eksploatacijsko polje „Busišta 2“, smješteno na dijelovima zemljišnih čestica br.
1099/41, 1099/42 i 1099/47 u k.o. Donje Biljane. Koncesionar tog aktivnog eksploatacijskog
polja tehničkog građevnog kamena je tvrtka „Busišta dva“ d.o.o.
Pregledna karta dijelova katastarskih općina, čije su katastarske čestice djelomice zauzete
obuhvatom planiranog zahvata, kao i izvodi iz zemljišnih knjiga s podacima o dijelovima
katastarskih čestica u obuhvatu planiranog zahvata ( k.č. 1099/1 i 1099/41 u k.o. Donje Biljane te
k.č. 112, 113/1 i 1000/1 u k.o. Suhovare), nalaze se u Prilogu 4.1-1.
4.2. OPERATIVNI PLAN IZGRADNJE CENTRA ZA GOSPODARENJE OTPADOM
Planirani Centar kategoriziran je kao prostor za obradu i odlaganje otpada, koji se sastoji od
nekoliko tehničko-tehnoloških cjelina: (a) ulazno-izlazne zone s pratećim objektima i
infrastrukturom; (b) radne zone i (c) prostora za odlaganje otpadnog materijala.
20
Međutim, na dijelu zemljišne čestice br. 1099/1 k.o. Donje Biljane, koji ne zadire u područje predmetnog zahvata,
u Katastru nekretnina upisan je veći broj fizičkih osoba posjednika. Na zemljišnoj čestici broj 112 k.o. Suhovare
na dijelu površine, u katastarskom operatu kao posjednik također su upisane i fizičke osobe.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
57
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
U ulazno-izlaznoj zoni nalazit će se: (a) čuvarska kućica; (b) dvije automatske električne
mosne vage (ulazna i izlazna) za mjerenje mase otpada; (c) plato za pranje kotača teretnih vozila
i (d) upravna zgrada s parkiralištem.
Radna zona sastojat će se od: (a) reciklažnog dvorišta otvorenog tipa (s površinom za dovoz
otpada od strane građana); (b) prostora za obradu građevnog otpada; (c) transportnog centra s
površinama za garaže i radionice te s prostorijama za boravak zaposlenika, vanjskim
parkiralištem, platoom za pranje vozila i prostorom za diesel-crpku; (d) postrojenja za
mehaničko-biološku obradu otpada; (e) sortirnice za izdvajanje i recikliranje otpada s
natkrivenim skladištem; (f) postrojenjem za spaljivanje odlagališnog plina (plinsko-crpne stanice
s bakljom); (g) uređaja za pročišćavanje otpadnih voda; (h) transformatorske stanice; (i) zelenog
pojasa sa zaštitnom zonom; (j) prometnica i (k) ograde oko cijele površine Centra, s
protupožarnim putom.
Prostor za odlaganje otpadnog materijala predstavljat će primjereno uređenu plohu
(odlagalište) na kojoj će se odlagati otpadni materijal, i to tek nakon što na odgovarajući način
bude obrađen, odnosno pripremljen za odlaganje. Odlagališni prostor obuhvatit će dvije
odvojene površine za odlaganje otpada, i to: (a) odlagalište neopasnog otpada s plohama za
odlaganje obrađenog komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada, prostorom za odlaganje
obrađenog i higijeniziranog dehidriranog mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
Zadarske županije te odlagališnim poljima („kazetama“) za odlaganje otpada koji sadrži azbest
te (b) odlagalište inertnog otpada, najvećim dijelom predviđeno za odlaganje dijela obrađenog
građevnog otpada, a manjim za odlaganje inertne frakcije neopasnog proizvodnog otpada.
Planirani Centar bit će priključen na javnu prometnicu (cestu) i komunalnu infrastrukturu
(elektroopskrbnu prijenosnu mrežu, vodoopskrbni sustav, telekomunikacijsku infrastrukturu) te
će biti opkrbljen odgovarajućom rasvjetom.
U svrhu stavljanja svih predviđenih objekata Centra u funkciju, kao i osiguranja potrebnih
financijskih sredstava, potrebno je voditi računa o potrebi istovremenog izvođenja većine
aktivnosti kojima će se izgraditi spomenuti objekti i površine. U tom smislu, bit će neophodno:
(a) izgraditi infrastrukturne i prateće objekte na području Centra (upravnu zgradu, parkiralište,
vagu, reciklažno dvorište, prometnice, ogradu); (b) izgraditi transportni centar; (c) izgraditi i u
funkciju dovesti postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada; (d) izgraditi i dovesti u
funkciju sortirnicu i natkriveno skladište i (e) izgraditi odlagalište neopasnog otpada i odlagalište
inertnog otpada.
Izgradnja postrojenja za obradu otpadnih i procjednih voda te odlagališnog plina, kao i pogon
za obradu (recikliranje) građevnog otpada može se također izvesti istovremeno s navedenim
građevnim aktivnostima, ali se u slučaju potrebe te aktivnosti mogu i odgoditi te započeti odmah
nakon završetka prethodno navedenih aktivnosti.
4.3. OPIS FIZIČKIH OBILJEŽJA ZAHVATA
Površina Centra sa svim objektima u svojem sastavu, a koji su predviđeni važećim „Planom
gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine“ („Narodne
novine“, br. 85/07, 126/10 i 31/11), kao i s tampon-zonom oko vanjske ograde područja zahvata,
zauzima površinu nepravilnog ocrta od 463.393 m2, odnosno oko 46 ha. Duljina područja
zahvata pravcem sjeverozapad-jugoistok u njegovom sjevernom dijelu iznosi oko 600 m, a u
južnom oko 1.000 m. Širina površine planiranog zahvata pravcem jugozapad-sjeveroistok
prosječno iznosi oko 700 m.
U Centru će se izvoditi mehaničko-biološka obrada otpada, uz izdvajanje sekundarnih sirovina
i odlaganje neiskoristivih izlaznih frakcija obrade otpada, obrada građevnog otpada i
kompostiranje dijela biorazgradivog otpada (kuhinjskog, otpada iz vrtova i parkova) te odlaganje
obrađenog mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Zadarske županije.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
58
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Pojedine funkcionalno-operativne cjeline ili zone u sastavu Centra bit će, prema predmetnom
Idejnom projektu [8], obilježene sljedećim približnim bruto-površinama, u okviru kojih su
naznačene površine pojedinih planiranih objekata/građevina i otvorenih ploha:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
upravna zgrada s parkiralištem
1,30 ha
2
a. upravna zgrada zauzima površinu od 212 m
reciklažno dvorište otvorenog tipa
2,47 ha
2
a. plato za reciklažno dvorište zauzima površinu od oko 2.500 m
b. objekt za zaposlenike, površine oko 14,4 m2
c. nadstrešnica površine oko 121 m2 (dimenzije: 18,6 x 6,5 m)
transportni centar s garažama, radionicama i prostorom za zaposlenike
1,53 ha
a. garaža za održavanje vozila s radionicom, površine oko 542 m2
b. plato za diesel-crpku, površine oko 72 m2
c. rezervirani prostor za vanjsko i unutrašnje pranje vozila, površine 180 m2
postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO)
4,34 ha
a. građevina MBO postrojenja, površine 14.393 m2
odlagalište neopasnog otpada
12,00 ha
sortirnica s natkrivenim skladištem
2,50 ha
2
a. pogon za sortiranje otpada, površine 3.772 m
b. natkriveno skladište za demontažu glomaznog otpada, površine 1.688 m2
područje za obradu procjednih i oborinskih voda te odlagališnog plina
0,90 ha
prostor za obradu i recikliranje građevnog otpada
2,50 ha
a. objekt za zaposlenike, površine 14,4 m2
b. betonska podloga, površine oko 5.800 m2
c. nebetonirana ploha za smještaj građevnog otpada, površine oko 1,9 ha
odlagalište inertnog otpada
7,20 ha
ulazno-izlazna zona s dvostrukom vagom, čuvarskom kućicom i
platoom za pranje (kotača) vozila
0,20 ha
a. dvije čuvarske kućice, jedinične površine oko 14 m2
b. dvije nadstrešnice, dimenzija 9 x 14,5 m, jedinične površine oko 130 m2
c. dvije električne mosne vage, dimenzija 4 x 18 m
d. pogon za pranje (kotača) vozila, dimenzija 10 x 8 m, površine 80 m2
zelene površine, infrastrukturni objekti i prometnice unutar Centra.
Položaj navedenih funkcionalno-operativnih cjelina (zona) unutar obuhvata planiranog Centra
shematski je prikazan u Prilogu 4.3-1.
Pored spomenutih glavnih elemenata, na lokaciji Centra izvest će se i pristupne ceste, interne
prometnice za teretna vozila, interne prometnice za kompaktore i vučna vozila s gusjenicama,
površina za parkiranje vozila i sl., kao i crpka za gorivo i rezervoar te površina za skladištenje
zemljanog materijala (glina, humus, materijal za dnevno prekrivanje odloženog otpada i sl.).
U nastavku, suglasno predmetnom Idejnom projektu [8], slijedi opis glavnih fizionomskih i
funkcionalnih karakteristika pojedinih, prethodno navedenih operativnih i pomoćnih (pratećih)
cjelina u sastavu Centra.
4.4. UPRAVNA ZGRADA S PARKIRALIŠTEM (ZONA 1)
4.4.1. Lokacija građevine
Upravna zgrada s parkiralištem planira se izgraditi u krajnjem jugozapadnom dijelu obuhvata
Centra (vidi Prilog 4.3-1., oznaka 1).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
59
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
4.4.2. Dimenzije i površina građevine
Površina zone upravne zgrade (zona 1) bit će približne površine od oko 1,3 ha, a površina
parcele na kojoj će se zgrada nalaziti, iznosit će 1.600 m2. Upravna zgrada imat će karakteristike
klasične čvrste građevine tlocrtnih dimenzija 16,2 x 14,2 m, s istakom na ulazu dimenzija 1,5 x
4,2 m. Ukupna visina zgrade dosizat će 10,63 m. Tlocrtna površina građevine iznosit će 212,00
m2, što iznosi 13,25 % izgrađenosti zone. Planirana bruto razvijena površina svih etaža
građevine iznosi 671,8 m2, a bruto-zapremina 1.880,9 m3. Ispod cijelog prostornog obuhvata
zgrade izgradit će se podrumska etaža.
4.4.3. Opis konstrukcije
Građevina će biti temeljena na armirano-betonskim trakastim temeljima.
Osnovna nosiva kontrukcija podrumske etaže su armirano-betonski vanjski i unutarnji nosivi
zidovi debljine 25 i 30 cm. Osnovna nosiva konstrukcija nadzemnih etaža su vanjski i unutarnji
nosivi zidovi debljine 25 i 30 cm, zidani od blok-opeke u produžnom cementnom mortu.
U nosivim zidovima raspoređeni su vertikalni armirano-betonski serklaži prema odredbama za
projektiranje zidanih zgrada na djelovanje potresnih sila. Pregradni zidovi bit će izgrađeni od
šuplje pregradne opeke debljine 10 cm.
Stropne konstrukcije izvest će se kao puna armirano-betonska ploča debljine 20 cm. Svijetla
visina prostorija iznosit će 310 cm.
Vratni i prozorski nadvoji izradit će se od armiranog betona C25/30.
4.4.4. Materijali i obrade
Krov. Predviđeno je da krovna ploha bude ravna, s prohodnim trakama od kulir ploča za
održavanje vodolovnih grla. Na armirano-betonskoj ploči debljine 10 cm nalazit će se betonska
ploha pod nagibom od 1,5 %. Na nju će se postaviti parna brana i toplinska izolacija od kamene
vune debljine 12 cm. Preko tog toplinsko-izolacijskog sloja postavit će se hidroizolacijski sloj
sastavljen od jednoslojne sintetičke hidroizolacijske krovne trake na bazi vinil-acetat-etilena, koji
će mjestimice biti pričvršćen na podlogu.
Obrada pročelja. Vanjski zidovi objekta obložit će se pločama toplinske izolacije debljine 5
cm, gletati masom za armiranje te armirati visokoelastičnom alkalno otpornom mrežicom za
armiranje, građenom od tekstilno-staklenih vlakana. Vanjski zidovi izvana će na isti način biti
toplinski zaštićeni na serklažima i nadvojima.
Unutarnje obrade. Unutarnji zidovi objekta i stropovi obradit će se u produžnom mortu te se
obojati disperzivnim bojama, osim u sanitarnom čvoru, gdje će se obložiti keramičkim
pločicama do visine vrata.
Vrata i prozori. Vanjska vrata, stijene i prozori izvest će se od aluminijskog profila s termoispunom, a unutarnja vrata u uredskom dijelu bit će od furniranog drva.
Ostakljenja na vanjskoj stolariji izvest će se izo-staklom debljine 6 + 12 + 6 mm.
Podovi. Podne obloge izvest će se od nezapaljivih materijala. Podovi prizemlja i kata u
hodnicima i sanitarnim čvorovima završno će se obraditi keramičkim pločicama ljepljenim na
AC estrih, a podovi u uredima su obloženim tekstilnim oblogama. Stubište će se obložiti
kamenim pločama u mortu.
4.4.5. Infrastruktura
Vodovod. Objekt će biti priključen na javnu vodovodnu mrežu.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
60
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Odvodnja. Otpadne sanitarno-potrošne vode skupljat će se u sabirni bazen otpadnih voda,
kapaciteta 50 m3, izrađen od vodonepropusnog betona. Sabirni bazen bit će smješten izvan
objekta (Prilog 4.4-1). Sadržaj sabirnog bazena povremeno će prazniti ovlaštena tvrtka
precrpljivanjem u namjenski kamion-cisternu i odvoziti ga u uređaj za pročišćavanje otpadnih
komunalnih voda Grada Zadra.
Elektroopskrba. Objekt će biti priključen na javnu elektroenergetsku instalaciju.
Elektroinstalacija će biti izvedena u skladu s tehničkim propisima i standardima te će biti
zaštićena gromobranima.
Provjetravanje. U svim prostorijama provjetravanje je omogućeno na prirodni način, dok će
provjetravanje sanitarnih čvorova i spremišta biti riješeno umjetnim putom, s prisilnim
provjetravanjem pomoću ventilatora φ = 110 u ventilacijski kanal i na fasadu.
Grijanje i hlađenje. Grijanje objekta predviđeno je primjenom plinskih uređaja na tekući
naftni plin (UNP). Prostorije su preko otvora na fasadi opskrbljene ulazom za svježi zrak.
Hlađenje je predviđeno korištenjem klimatizacijskih uređaja u „split-izvedbi“.
Zaštita od sunca. Zaštita od sunca predviđena je vanjskim „brisolejima“ i unutarnjim,
pomičnim aluminijskim žaluzinama, koje će se postaviti na balkonska vrata i prozore.
4.4.6. Opis građevine
Upravna zgrada namijenjena je radu upravnog i administrativnog osoblja koje će svakodnevno
skrbiti o radu Centra. Građevina je projekitrana za smještaj ureda, a sastojat će se od četiri etaže:
podruma, prizemlja i dva kata.
U podrumu je predviđeno skladište, u prizemlju ulazni prostor, dva sanitarna čvora, tri ureda,
čajna kuhinja, sala za sastanke i kotlovnica. Na prvom katu planira se urediti nekoliko prostorija
poput hodnika, šest ureda, dvaju sanitarnih čvorova i čajne kuhinje, a na drugom katu nalazit će
se hodnik, laboratorij, dva sanitarna čvora i spremište.
U upravnom prostoru bit će smješten i središnji upravljački sustav Centra.
U laboratoriju, funkcionalno opremljenom za kontrolu otpada koji se odlaže te kontrolu
osnovnih parametara rada objekata posebne namjene (obrada odlagališnog plina te obrada
otpadnih voda). U istom laboratoriju predviđa se i postavljanje opreme za terenska mjerenja
parametara sigurnosti na radu (eksplozimetri, mobilna mjerna stanica za kontrolu radne
atomsfere te druga priručna oprema za istu namjenu). Kolni i pješački pristup osiguran je s ceste
na sjeverozapadnoj strani zone.
Uz zgradu uredit će se i parkiralište s predviđenih 19 parkirnih mjesta za osobna vozila, od
čega jedno za invalide, kojima će se korisiti zaposlenici i gosti Centra.
Odvodnja parkirališta riješit će se višebrodno označenim poprečnim i uzdužnim padovima
prema kanalicama koje skupljaju vodu u slivnike te cjevovodom odvode vodu u separator ulja i
masti, a zatim – zbog dodatnog pročišćavanja – u lagunu s „kišnim vrtovima“ ili infiltracijski
jarak, nakon čega će se, pročišćene na propisima utvrđenu razinu kakvoće, ispuštati u okoliš.
4.5. RECIKLAŽNO DVORIŠTE OTVORENOG TIPA (ZONA 2)
4.5.1. Lokacija reciklažnog dvorišta unutar Centra
Smještaj reciklažnog dvorišta otvorenog tipa predviđeno je u jugozapadnom dijelu Centra
(Prilog 4.3-1., oznaka 2). Reciklažno dvorište nalazit će se neposredno južnije od upravne
zgrade, odnosno jugoistočno od ulazno-izlazne zone.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
61
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
4.5.2. Plato reciklažnog dvorišta
Površina cijele zone reciklažnog dvorišta iznosit će 24.700 m2 (2,47 ha), dok će uređeni plato
reciklažnog dvorišta imati površinu od oko 2.500 m2. Na tu površinu otvorenog tipa građani
mogu dovoziti svoj reciklažni otpadni materijal. Na preostaloj površini od oko 19.200 m2 nalazi
se servisna cesta i zeleni pojas.
Konstrukcija platoa reciklažnog dvorišta izvest će se kao nepropusna sa završnim slojem od
asfalt-betona s poprečnim padom od 2 % i uzdužnim padom od 1 % prema kanalicama koje
skupljaju oborinsku vodu u slivnike i odvode je betonskim cijevima u taložnik i separator ulja i
masti. Nakon obrade u separatoru ulja i masti oborinska voda odvodit će se u uređaj za obradu
otpadnih voda „in situ“, odakle će se – obrađena na razinu kakvoće otpadnih komunalnih voda –
kamionima-cisternama odvoziti u uređaj za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Grada
Zadra.
U reciklažnom dvorištu predviđa se postavljanje objekta za zaposlenike, dimenzija 6,0 x 2,4 x
2,56 m i ukupne površine od 14,4 m2. U objektu će pored prostora za boravak zaposlenika biti
osiguran i prostor za smještaj potrebne opreme. Objekt će biti opskrbljen i sanitarnim čvorom.
Površina za skupljanje opasnih komponenti komunalnog otpada bit će natkrivena
nadstrešnicom. Nadstrešnica će se izvesti kao samostojeća tipska montažna čelična konstrukcija
dimenzija 18,6 x 6,5 m, svjetle visine 5,5 m, dok će ukupna visina ovisiti o odabranom
dobavljaču. Natkrivena površina iznosti će oko 121 m2. Konstruktivni elementi građevine bit će
određeni suglasno ponudi izrađivača i dobavljača konstrukcije. Ploha za skladištenje opasnih
komponenti komunalnog otpada bit će s jedne strane ograđena armirano-betonskim zidom visine
3,0 m i debljine 20 cm, a na dvjema stranama betonskim, tipskim armirano-betonskim panelima
visine 3,0 m (Prilog 4.5-1.).
Na platou reciklažnog dvorišta planirano je postavljanje instalacija vodovoda, odvodnje i
elektroopskrbe te postavljanje rasvjetnih tijela. Zbog opasnosti od raznošenja laganih materijala
vjetrom, otvoreni će kontejneri na platou reciklažnog dvorišta biti prekriveni zaštitnom mrežom.
Oko reciklažnog dvorišta predviđa se i postavljanje zaštitnog zelenog pojasa u kojemu će
prevladavati visoke drvenaste vrste (stablašice), kako bi se prostor reciklažnog dvorišta zaštitio
od djelovanja vjetra.
4.5.3. Namjena i opis operativnih dijelova reciklažnog dvorišta
Djelovanjem reciklažnog dvorišta omogućit će se brže i kvalitetnije postupanje s vrstama
neopasnog otpada, izdvojenog iz miješanog komunalnog otpada i drugih vrsta neopasnog otpada,
a s ciljem proizvodnje sekundarnih sirovina.
Unutar reciklažnog dvorišta uredit će se posebna odjeljenja sa spremnicima (kontejnerima) i
plohama za prihvat i privremeno skladištenje različitih vrsta otpadnih tvari.
Reciklažno dvorište sastojat će se od namjenskih ploha za skladištenje kartona, drvene
ambalaže, folija, glomaznog metalnog i nemetalnog otpada, elektroničke opreme, biorazgradivog
otpada, uključujući i otpad iz vrtova i parkova, građevnog otpada i sl. Pored toga, na području
reciklažnog dvorišta skupljat će se i obojeni metali, metalna i PET- i ALU-ambalaža, tekstil,
ambalažno i ravno staklo, stiropor, auto gume i dr. Do otpreme s lokacije prema vrstama
otpadnih materijala pogodnih za reciklažu, skupljeni materijal će se skladištiti u namjenskim
zatvorenim spremnicima (kontejnerima) jediničnih zapremina 7-30 m3 (Prilog 4.5-2.).
Za prihvat opasnih komponenti komunalnog otpada, kao što su ambalaža od pesticida, boje,
iskorištena jestiva ulja, sredstva za čišćenje, otapala, ljepila, živine svjetiljke, neonska rasvjetna
tijela, stari živini termometri, istrošeni akumulatori, baterije, motorna ulja, ambalaža i filtri
motornih ulja, ostaci lijekova, kozmetički preparati i dr., predviđeni su ECO-kontejneri i posebni
spremnici jediničnih zapremina od 20-1.000 litara. Na lokaciji reciklažnog dvorišta obvezno će
se postaviti i oprema za zaštitu od požara.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
62
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Sve podne plohe reciklažnog dvorišta na kojima će se rukovati zaprimljenim otpadom u svrhu
njegova privremenog skladištenja, uključujući i skladišne površine, sastojat će se od tri zaštitna
sloja, i to – promatrajući odozdo prema gore – od nosive armirano-betonske ploče, zaštitne
vodonepropusne HDPE folije i zaštitnog betonskog sloja, kao što je shematski prikazano na slici
4.7.3-2.
Unutar reciklažnog dvorišta predviđa se postavljanje sljedeće opreme: (a) objekta za zaposlene
u vidu kontejnerske izvedbe s kancelarijom i portom; (b) zatvorene i otvorene skladišne površine
za skladištenje neopasnih materijala; (c) radnih prostora i manipulativnih površina od
vodonepropusnog betona sa sustavom odvodnje oborinskih voda do taložnika i separatora ulja i
masti; (d) taložnika i separatora ulja i masti; (e) tipskih betonskih boksova montažne
konstrukcije i (f) nadstrešnice.
4.5.4. Namjenske površine za postupanje pojedinim vrstama sortiranog otpada
4.5.4.1. Površina za glomazni otpad
U reciklažnom dvorištu osigurat će se namjenski prostor za skladištenje krupnog otpada, kao
što su različiti istrošeni materijali, dotrajala električna i elektronička oprema uključujući i „bijelu
tehniku“, otpadna vozila i otpadne gume. Sav prikupljeni otpad bit će potrebno sortirati i
odvojeno pohraniti po vrstama, odnosno dotrajalim proizvodnima (strojevi za pranje rublja i
posuđa, hladnjaci, štednjaci, gume i sl.) u poklopcem ili ceradom natkrivenim kontejnerima
jedinične zapremine oko 30 m3.
U svrhu daljnjeg postupanja navedenim otpadnim materijalima uspostavit će se ugovorna
suradnja s ovlaštenim specijaliziranim tvrtkama, koje će nakon provedenog prikupljanja
organizirati komprimiranje/prešanje i baliranje te odvoz krupnog otpada iz reciklažnog dvorišta.
4.5.4.2. Površina za skladištenje neopasnog korisnog otpada
Odvojeno prikupljeni neopasni korisni otpad pohranjivat će se u zatvorenim kontejnerima
jediničnih zapremina 7-30 m3 u prevoziti u sortirnicu, gdje će se privremeno skladištiti. Prema
potrebi, ovaj se otpadni materijal može balirati, kako bi se olakšalo rukovanje i smanjio potrebni
prostor za skladištenje te snizili troškovi prijevoza.
U svrhu daljnjeg postupanja navedenim otpadnim materijalima uspostavit će se ugovorna
suradnja s ovlaštenim specijaliziranim tvrtkama, koje će nakon provedenog prikupljanja
organizirati odvoz otpada iz reciklažnog dvorišta.
4.5.4.3. Površina za skladištenje opasnih komponenata komunalnog otpada
Svaki otpadni materijal koji pri prijemu u reciklažno dvorište bude klasificiran kao opasna
komponenta komunalnog otpada privremeno će se skladištiti u posebno ograđenom i uređenom
području reciklažnog dvorišta. Za povremeno skladištenje te vrste otpada predviđeni su
odgovarajući ECO-kontejneri i posebni spremnici jediničnih zapremina 20-1.000 litara. Prostor
za skladištenje opasnih komponenti komunalnog otpada nalazit će se unutar zasebne ograde i bit
će natkriven te uvijek zaključan. Podloga će biti izgrađena od višeslojnog vodonepropusnog
asfaltbetonskog materijala, a spremnici za prihvat opasnih komponenti za slučaj akcidenta
smjestit će se u zidane bazene, funkcije tankvane. Čitav ograđeni prostor za skladištenje opasnih
komponenti komunalnog otpada, neće biti izložen oborinskim vodama niti priključen bilo na koji
sustav interne odvodnje. Površina na kojoj će se skladištiti opasne komponente neće se prati.
U svrhu daljnjeg postupanja ovim otpadnim materijalima uspostavit će se ugovorna suradnja s
ovlaštenim specijaliziranim tvrtkama, koje će na zahtjev, odnosno po potrebi, organizirati odvoz
otpada iz reciklažnog dvorišta.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
63
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
4.5.5. Potrebna radna snaga
Procjenjuje se da će za redovan rad reciklažnog dvorišta biti potrebno zaposliti dva radnika.
Veći broj zaposlenih osigurat će se samo u slučaju potrebe i to po etapama, a ovisit će o obimu
potrebnog rada kojega treba realizirati unutar i izvan kruga skladišta reciklažnog dvorišta. Svi
zaposlenici bit će dodatno adekvatno obučeni. Izvan radnog vremena prostor za skupljanje i
privremeno skladištenje otpada bit će zaključan.
4.6. TRANSPORTNI CENTAR S GARAŽAMA, RADIONICAMA I PROSTOROM
ZA ZAPOSLENIKE (ZONA 3)
Transportni centar planiran je u jugozapadnom dijelu planiranog zahvata te će biti smješten
neposredno jugoistočno od reciklažnog dvorišta (Prilog 4.3-1.; oznaka 3). U sastavu transportnog
centra predviđena je izgradnja garaže za servisiranje vozila i radionice, prostor za diesel-crpku te
površinu za vanjsko i unutrašnje pranje teretnih vozila i radnih strojeva. Zona transportnog
centra zauzimat će ukupnu površinu od 15.300 m2 (1,53 ha).
Konstrukcijsko rješenje plohe transportnog centra izvest će se u vidu vodonepropusne
površine, prekrivene gornjim (završnim) slojem od asfalt-betona.
Odvodnja oborinskih voda na području transportnog centra riješit će se izvedbom poprečnog i
uzdužnog nagiba kolnika kako bi oborinska voda kroz središnji kanal dospjela do taložnika i
separatora ulja. Ostvarit će se višebrodno, s označenim poprečnim padovima podloge od 2 % te s
uzdužnim padom od 1 % prema kanalicama koje skupljaju vodu u slivnike i otpadnu vodu
cijevima odvode u namjenski sabirni bazen te zatim do taložnika i separatora ulja i masti (naftnih
derivata). Odatle će se otpadna voda upućivati u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“,
a nakon toga – obrađena do razine kakvoće otpadnih komunalnih voda – kamionima-cisternama
odvoziti u uređaj za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Grada Zadra.
4.6.1. Predviđeni objekti u sastavu transportnog centra
U okviru transportnog centra predviđeni su sljedeći objekti i prateći sadržaji:
§
§
§
§
§
§
§
garaža za servisiranje vozila s radionicom
rezervirani prostor za vanjsko i unutrašnje pranje teretnih vozila i radnih strojeva
plato za diesel-crpku
taložnik te separator ulja i masti
sabirni bazen za otpadne vode, zapremine 50 m3
parkiralište za teretna vozila (kamione)
parkiralište za osobna vozila zaposlenika
Situacija transportnog centra sa predviđenim objektima i površinama u njegovu sastavu
prikazana je u Prilogu 4.6-1.
4.6.2. Opis objekata i ploha u sastavu transportnog centra
Zajednički objekt garaže za održavanje (servisiranje) vozila i radionice zauzima tlocrtnu
površinu od približno 542 m2. Budući da je ukupna površina čitave zone transportnog centra
1,53 ha, izgrađenost ove zone iznosi oko 3,54 %. Bruto razvijena površina svih etaža građevine
iznosi 763 m2, a bruto zapremina građevina je 4.174 m3.
Objekt garaže za servisiranje vozila i radionice, kao dio zone transportnog centra, u
građevinskom smislu predstavlja halu dimenzija 16,90 x 32,05 m, a visine 8,25 m. Građevina je
projektirana za servisiranje vozila, a sastoji se od prizemlja i katne etaže te posebnog dijela s
prostorijama za boravak zaposlenika.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
64
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
U garaži za održavanje vozila i radnih strojeva predviđa se servisiranje teretnih vozila
(kamiona) za prijevoz otpada s većih udaljenosti, tj. za prijevoz otpada iz pretovarnih stanica u
Centar, te strojeva angažiranih unutar Centra (buldožera, kompaktora, viličara i dr.). Garaža za
teretna vozila i radne strojeve smještena je neposredno uz prometnicu kojom su povezane s
prostorom odlagališta i ulazno-izlaznom zonom. Na taj će način biti omogućeno da korišteni
radni strojevi na kraju radnog dana prelaze što kraći put do garaže, pa će time i eventualna
oštećenja prometnica zbog njihovog kretanja (a s obzirom na tehnička svojstva strojeva) biti
minimalna.
Radionica će biti opremljena dvjema servisnim jamama, kao i servisnim prostorom bez jame.
Tehničkom opremljenošću i brojem obučenih djelatnika, u radionici će se moći pružati usluge
istovremenog popravka tri radna stroja ili teretna vozila, koji su operativno neophodni za rad
Centra. U radionici neće biti podjele na pružanje pojedinih servisnih usluga. U slučaju većih
kvarova strojeva omogućit će se korištenje posebnih vanjskih usluga (servisa).
Pri pružanju servisnih usluga otpadna ulja prikupljat će se u posebnu, namjensku posudu.
Ostali otpadni materijal nastao popravkom ili servisiranjem strojeva i vozila (npr. ambalaža,
tkanine, filtri i sl.) prikupljat će se u posebnim spremnicima (kontejnerima), a nakon što se
napune, bit će predane ovlaštenoj tvrtki na daljnje stručno postupanje. Za potrebe skladištenja
rezervnih dijelova, odnosno potrošne tehničke robe, u radionici će se osigurati odgovarajući
skladišni prostor.
Za pranje teretnih (kamiona) i osobnih vozila rezervirat će se prostor za vanjsko i unutarnje
pranje. Površina tog prostora iznosit će 180 m2.
Predviđeno je da parkiralište za vozila zaposlenika raspolaže s 20 mjesta, dok će na
parkiralištu za teretna vozila (kamione) biti osigurano 14 mjesta. Kolni i pješački pristup parceli
građevine osiguran je s interne prometnice na sjeveroistočnoj strani zone transportnog centra.
Diesel-crpka je mobilna naftna crpka koja služi za prihvat, čuvanje, pretakanje te, pomoću
mjerača protoka, kontrolu istočene količine diesel-goriva. Istakanje se izvodi pomoću pipca za
istakanje, smještenog na kraju armirano-gumiranog crijeva duljine od 2,5 m, 5 m, 7,5 m ili 10 m
(prema potrebi). Spremnik je izrađen kao dvoplošna zatvorena posuda koja se postavlja na
uređenu niveliranu podlogu (beton, asfalt i sl.). Horizontalni spremnik ima zapreminu od 10.000
litara. Podloga ne smije imati nikakvih neravnina koje bi uzrokovale linijska ili točkasta
opterećenja. Konstrukcija na kojoj se nalazi spremnik mora izdržati puno opterećenje. Mobilna
naftna crpka cilindričnog je oblika horizontalne izvedbe s nadstrešnicom. Nadstrešnica je
izvedena kao montažni objekt, pa je na taj način omogućeno vrlo jednostavno postavljanje i
uklanjanje spremnika. U svrhu sprječavanja eventualnih curenja u okoliš, na dnu ormarića s
opremom za istakanje postavit će se eko-tankvana kapaciteta najmanje 2 % ukupne zapremine
spremnika. Diesel-crpka će se izvesti tako da zadovolji sve postavljene zahtjeve u pogledu
zaštite od požara i zaštite okoliša. Plato za diesel-crpku, površine oko 72 m2, namijenjen je
isključivo za punjenje radnih strojeva i kamiona.
4.6.3. Građevina garaže za servisiranje vozila i radionice
Građevina u kojoj će se nalaziti garaža i radionica bit će čvrst montažni objekt namijenjen
servisiranju vozila i radne opreme. Sastojat će se od dviju etaža: prizemlja i kata (u jednom dijelu
osnovne tlocrtne površine). U prizemlju će se nalaziti garaža za servisiranje vozila, radionice,
ured voditelja, sanitarni čvor, hodnik, skladište rezervnih dijelova, kompresorska stanica,
kotlovnica i stubište. Na katu će biti hodnik, dvije garderobne prostorije, dvije prostorije s
umivaonicima, četiri tuš-kabine, spremište, blagovaonica, prostorija za izdavanje hrane,
prostorija za smještaj automatskih uređaja za piće i gotova jela, skladište rezervnih dijelova i dva
sanitarna čvora. Otpadne sanitarno-potrošne vode prikupljat će se u sabirnom bazenu za otpadne
vode, zapremine 50 m3. Grijanje će biti riješeno toplovodnim plinskim kotlom, a hlađenje
električnim klima-uređajima.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
65
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
4.6.3.1. Opis konstrukcije građevine
Građevina će se izvesti od gotovih, prefabriciranih armirano-betonskih nosača. Konstrukcija će
se sastojati od montažnih temeljnih čašica, glavnih krovnih nosača, krovnih dvostrešnih ploha te
fasadnih panela s neprekinutim toplinskim mostom. U unutarnjem prostoru nalazit će se
konstrukcija od nosivih zidova debljine 25 i 30 cm, zidanih od blok-opeke u produžnom
cementnom mortu.
U nosivim zidovima rasporedit će se vertikalni armirano-betonski serklaži. Pregradni zidovi bit
će od gips-kartonskih ploča debljine 12,5 cm.
Međukatna konstrukcija izvest će se kao puna armirano-betonska ploča debljine 20 cm.
Svijetla visina prostorija iznosit će 3,0 m. Vratni i prozorski nadvoji izradit će se od armiranog
betona C25/30.
Krovna konstrukcija bit će izvedena kao blago nakošena ploha od gotovih prenapregnutih
betonskih krovnih ploča s već postavljenim drvenim letvama potrebnim za montažu završnog
pokrova. Na nju će se postaviti parna brana, toplinska izolacija od kamene vune debljine 12 cm,
preko koje će se položiti hidroizolacijski sloj od jednoslojne sintetičke hidroizolacijske krovne
trake na bazi vinil-acetat-etilena, koja će se mjestimično pričvrstiti na podlogu.
Vanjska obloga objekta izvest će se od prefabriciranih fasadnih betonskih panela s
neprekinutim toplinskim mostom debljine 20 cm.
Unutarnji zidovi objekta i stropovi obradit će se u produžnom mortu i obojati disperzivnim
bojama, osim sanitarnog čvora, koji se oblaže keramičkim pločicama do visine vrata.
Vanjska vrata, stijene i prozori izvest će se od aluminijskog profila s termo-ispunom, dok će
unutarnja vrata u uredskom dijelu objekta biti od furniranog drva. Ostakljenja na vanjskoj
stolariji izvest će se izo-staklom profila 6 + 12 + 6 mm.
Podne obloge izradit će se od nezapaljivih materijala. Podovi prizemlja i kata u hodnicima i
sanitarnim čvorovima završno će se obraditi epoksidnim premazom na AC estrih, a podovi u
uredu obložit će se laminatnim oblogama. Stubište će se obložiti kamenim pločama u mortu.
4.6.3.2. Priključenje građevine na infrastrukturne sustave
Vodoopskrba. Objekt garaže i radionice bit će priključen na javnu vodovodnu mrežu.
Odvodnja. Otpadne sanitarno-potrošne vode skupljat će se u sabirnoj jami zapremine 50 m3,
izrađenoj od vodonepropusnog betona. Sabirna jama nalazit će se izvan objekta garaže i
radionice. Sadržaj sabirne jame povremeno (po potrebi) praznit će ovlaštena tvrtka, koja će ga
kamionima-cisternama odvesti s lokacije Centra.
Elektroopskrba. Objekt će biti priključen na javni elektroenergetski vod. Električni vodovi bit
će izvedeni u skladu s tehničkim propisima i standardima. Građevina će biti zaštićena
gromobranima.
Provjetravanje. U svim će prostorijama biti omogućeno prirodno provjetravanje, dok će se
umjetno provjetravanje prisilnom ventilacijom (ventilator Φ = 110) preko ventilacijskog kanala
na fasadi osigurati u sanitarnim čvorovima, garderobnim prostorijama i u spremištu.
Grijanje i hlađenje. Grijanje je predviđeno korištenjem plinskih uređaja na tekući naftni plin
(UNP). Prostorija će preko otvora na fasadi imati ulaz svježeg zraka. Hlađenje je predviđeno
primjenom klimatizacijskih uređaja u „split-sistemu“.
Zaštita od sunca. Zaštita od sunca predviđena je vanjskim brisolejima i unutarnjim, pomičnim
aluminijskim žaluzinama postavljenim na prozorima.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
66
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
4.7. POSTROJENJE ZA MEHANIČKO-BIOLOŠKU OBRADU OTPADA (ZONA 4)
4.7.1. Uvod
Koncept mehaničko-biološke obrade otpada razvio se kao posljedica nastojanja da se reducira
količina biorazgradivog otpada koji se do sada obično odlagao u odlagalištima otpada, te da se
sustavom automatske separacije omogući povrat korisnih sirovina iz otpada. Ulazni materijal u
postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada (u daljnjem tekstu: MBO postrojenje)
predstavlja ostatni komunalni otpad, preostao nakon primarne selekcije ukupno proizvedenog
miješanog komunalnog otpada, dio zaprimljene količine neopasnog proizvodnog otpada te
prikupljeni otpad iz vrtova i parkova. Ovaj se otpad, pri prijemu u MBO postrojenje, ovisno o
vrsti, ubacuje u jednu od predviđenih namjenskih prihvatnih prostora (jama): prihvatnu jamu za
biootpad ili prihvatnu jamu za miješani komunalni otpad.
Predviđeni izlazni produkti procesa mehaničko-biološke obrade otpada su:
§
§
§
§
§
§
inertizirana biostabilizirana izlazna frakcija – „biostabilat“
goriva izlazna frakcija – gorivo iz otpada (SRF)
oporabljivi otpad (metali)
kompost
isparena voda (vodena para) i
otpadna tehnološka (procjedna) voda
Danas je u svijetu razvijen i u praksi iskušan veći broj različitih varijantnih rješenja
mehaničko-biološke obrade, pa se pod tim pojmom podrazumijevaju postrojenja s međusobno
značajno različitim tehnološkim rješenjima, tehničkoj opremljenosti i uvjetima rada.
Tehnologija mehaničko-biološke obrade otpada u osnovi obuhvaća dva ključna procesa –
mehaničku i biološku obradu otpada.
Mehanička obrada otpada se odnosi na postupke usitnjavanja i paletizacije, drobljenja i
mljevenja te prosijavanja, ali i druge metode mehaničke separacije zaprimljenog otpadnog
materijala (npr. separacija uslijed djelovanja elektromagnetskih sila).
Biološka obrada otpada sastoji se od postupaka biosušenja, biostabilizacije, kompostiranja te
aerobne ili anaerobne razgradnje.
Pri tome se rješenja primjenjenih mehaničkih i bioloških procesa mogu konfigurirati na
različite načine, a u svrhu dobivanja širokog raspona specifičnih ciljeva, kao što su:
§
§
§
§
§
maksimiziranje količine obnovljenih sirovina (staklo, metali, plastika, papir i dr.)
proizvodnja komposta
proizvodnja visoko kvalitetnog krutog goriva iz otpada (SRF), definiranih svojstava
proizvodnja biostabiliziranog materijala („biostabilata“) za odlaganje i
proizvodnja bioplina za proizvodnju topline i/ili električne energije.
4.7.2. Ulazni podaci
Pri odabiru koncepta MBO postrojenja koje će biti primjereno stvarnim potrebama i
specifičnostima Zadarske županije, korišteni su sljedeći ulazni podaci:
§
§
prema popisu stanovništva RH iz 2011. g., u Zadarskoj županiji živjelo je ukupno
170.398 stalnih stanovnika, uz godišnje ostvarenje od oko 8,6 milijuna turističkih
noćenja
u Zadarskoj županiji tek se uvodi praksa odvojenog skupljanja otpada, no u bliskoj
budućnosti planira se započeti odvojenim sakupljanjem otpada primjenom triju kanti na
svakom pojedinom mjestu prikupljanja. Naime, odvojeno će se prikupljati tri frakcije
otpada (F), i to:
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
67
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
§
§
§
§
§
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
o F 1 – biootpad (kuhinjski otpad, otpad iz vrtova i parkova)
o F 2 – otpad prikladan za recikliranje (plastika, staklo, metal, papir i karton) i
o F 3 – preostala količina miješanog komunalnog otpada
na temelju prethodno provedene analize pokazalo se da će se u predviđeno MBO
postrojenje na lokaciji predmetnog zahvata godišnje dovoziti otpad čija masa neće biti
veća od:
o 73.000 t ostatnog komunalnog otpada (F 3)
o 3.000 t neopasnog proizvodnog otpada i
o 10.000 t organske frakcije za kompostiranje, koja će se odvojeno prikupljati iz
ukupne mase nastalog komunalnog otpada, tj. iz frakcija F 1 i F 3
dio miješane frakcije komunalnog otpada prikladne za recikliranje (F 2) obradit će
se mehanički (ručno) u sortirnici, koja će se izgraditi neposredno uz MBO postrojenje
proizvodnja gorive frakcije, odnosno goriva iz otpada (SRF) uključena je u tehnološko
rješenje predmetnog MBO postrojenja
u predmetnom MBO postrojenju neće se izvoditi anaerobna razgradnja, već će se
primjenjivati tehnologija aerobnog kompostiranja otpada
u okviru funkcionalno-operativne procesne cjeline predmetnog MBO postrojenja ne
razmatra se izgradnja tzv. bioreaktorskog odlagališta, nego će se izgraditi propisno
uređeno odlagalište neopasnog otpada.
4.7.3. Položaj, dimenzije, namjena i opći opis građevine MBO postrojenja
Parcela, označena kao zona 4, u kojoj se planira izgraditi MBO postrojenje nalazi se u
jugoistočnom dijelu Centra (Prilog 4.3-1.; oznaka 4), a zauzima ukupnu površinu od oko 4,34 ha
(43.400 m2). Dimenzije građevine u kojoj će se nalaziti MBO postrojenje iznose 226,1 x 70,5 m,
a ukupna visina objekta bit će 15,75 m. Ukupna površina građevine iznosit će oko 14.393 m2, a
korisna površina oko 12.923 m2. Obujam (zapremina) građevine iznosit će 172.768 m3, a
izgrađenost zone (parcele) 40,6 %. Ostale površine u pripadajućoj zoni (parceli) odnose se na na
asfaltne i manipulativne plohe te zelene površine.
Planirano područje na kojemu će se urediti radna (manipulativna) ploha oko MBO postrojenja
bit će usklađena s postojećem stanjem terena, a u svrhu minimizacije potrebnih zemljanih radova
i visine ogradnih zidova. Unutar granica zone potrebno je osigurati površinu za smještaj uljnog
separatora (naftnih derivata) i sabirne jame za sanitarne vode. Nivelacijom platoa omogućit će
se da oborinske vode najkraćim putem dospiju do rubova parcele, gdje ulaze u rigol, tj. u sustav
oborinske odvodnje (slivnici, kolektor, separator). Nivelacija terena prilagodit će se tehnologiji
izvedbe asfalt-betonskog zastora „finišerima“. Koncepcija nivelacije je jednostavna – temelji se
na pravilnim lomovima i ujednačenim minimalnim nagibima. Broj kritičnih točaka nivelacije bit
će minimalan, tako da te točke budu smještene uz rubove parcele, gdje se voda s kolnika
prihvaća u rigol. U kritičnim točkama predviđena je izgradnja slivnika. Nivelacija na betonskom
platou uskladit će se s planiranom podjelom betonskog platoa na dilatacijska polja.
Mjesta za parkiranje vozila zaposlenika predviđena su na parkiralištu transportnog centra, u
zoni 3 (Prilog 4.3-1.). Kolni i pješački pristup građevini MBO postrojenja bit će omogućen na
jugozapadnoj strani zone.
Građevina MBO postrojenja namijenjena je za mehaničko-biološku obradu komunalnog
otpada te proizvodnju goriva iz otpada (SRF) i komposta. Građevina je projektirana kao
troetažni objekt, no svi operativno relevantni uređaji, pogoni i sustavi nalazit će se u prizemnoj
etaži (etaže I. i II. kata izvest će se kao nadsvođenja rubnih dijelova površine prizemne etaže).
Operativni prostori u građevini MBO postrojenja svojom namjenom služit će za održavanje tri
procesna niza, koji se u pojedinim svojim dijelovima (procesnim fazama) poklapaju. Prvi
procesni niz odnosi se na proizvodnju biostabilizirane frakcije („biostabilata“), drugi na
proizvodnju goriva iz otpada (SRF), a treći na proizvodnju komposta.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
68
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Nakon prijema miješanog komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada te otpada iz vrtova i
parkova („zelenog otpada“) u MBO postrojenje, sav zaprimljeni otpad prolazit će kroz fazu
primarnog usitnjavanja, a zatim će se miješani komunalni i neopasni proizvodni otpad upućivati
u proces mehaničkog usitnjavanja te biosušenja i rafinacije.
Nakon rafiniranja, jedan dio otpada odvojit će u posebnu procesnu jedinicu, pogon za
proizvodnju goriva iz otpada (SRF).
Drugi dio usitnjenog, bioosušenog i rafiniranog miješanog komunalnog i neopasnog
proizvodnog otpada nakon faze rafinacije odvodit će se u proces dozrijevanja ostatnog
organskog materijala, u kojemu će nastati biorazgradiva stabilizirana izlazna frakcija procesa
mehaničko-biološke obrade, tzv. biostabilat.
Treća procesna grana odnosi se na otpad iz vrtova i parkova (tzv. zeleni otpad), koji će se
nakon prve procesne faze, tj. primarnog usitnjavanja, prosijavati. Na taj će način nastati čisti
biootpad, koji će se zatim miješati i kompostirati, a nakon dodatnog prosijavanja proslijediti u
prostor za dozrijevanje. Zreli kompost će se prosijavati, čime će se dobiti konačni proizvod –
„čisti“ kompost.
Planirani objekti i plohe koje će se sagraditi u zoni postrojenja za mehaničko-biološku obradu
otpada su: (a) asfaltirana manipulativna površina; (b) građevina MBO postrojenja; (c) objekti s
biofitrima; (d) postrojenje za otprašivanje; (e) prostor za sazrijevanje otpada – konačnu
rafinaciju; (f) sabirni bazen za otpadne vode i (g) separator i taložnik ulja i masti.
Ovi objekti i plohe prikazani su u Prilogu 4.7-1.
Suglasno predmetnom Idejnom projektu [8], u građevini MBO postrojenja nalazit će se sljedeći
glavni operativni prostori (hale):
Hala 1. Prostor za prihvat i biosušenje otpada (s pomoćnim/servisnim i kontrolnim
prostorijama). Dimenzije ovog radnog prostora iznosit će 133 x 25 m. Cijela hala
nalazit će se u stanju stalnog podtlaka, održavanog kontroliranim radom
ventilacijskog sustava. U sastavu ove prostrane hale nalazit će se i dvije sabirne jame
za prihvat odvojeno dopremljenog otpada. Jedna će biti namijenjena prihvatu
biootpada (tj. otpada iz vrtova i parkova, pogodnog za proizvodnju komposta), a
druga za prihvat ostalog miješanog komunalnog i neopasnog otpada. U prvu će se
sabirnu jamu otpad iz kamiona ubacivati preko dvaju utovarnih vrata, a u drugu
(namijenjenu daleko većim količinama otpada) kroz devet vrata. Sva će utovarna
vrata biti opremljena automatskim mehanizmom za otvaranje/zatvaranje. Vrata će biti
otvorena vremenski minimalno, tek po nekoliko sekundi, kako bi se otpad ubacio u
jame. Nakon što će se vrata otvoriti zbog iskrcaja otpada iz kamiona u jame,
automatski će se na otvorenim vratima u jamu aktivirati vodena zavjesa, koja će se
održavati sve dok se vrata ne zatvore, a u svrhu onemogućenja prodora neugodnih
mirisa i insekata iz jame u vanjski prostor. Pored navedenih jama, u ovoj će se hali
nalaziti i jama za usitnjeni otpad te dvije pomoćne prostorije. Međutim, daleko
najveći dio radne površine hale zauzimat će prostor za biosušenje otpada.
Hala 2. Prostor za pretkompostiranje i aktiviranu fazu kompostiranja. Dimenzije hale
iznosit će 105 x 30 m. U hali će se nalaziti prostor za prihvat i miješanje strukturnog
(drvnog) otpada s čistim biootpadom, sita za odvajanje čistog biootpada, komore za
aktiviranu fazu kompostiranja i dodatno prosijavanje materijala nakon aktivirane
faze kompostiranja. Kroz jedna će se automatska vrata u halu uvoditi otpadni
materijal namijenjen obradi, a kroz druga će se nakon obrade on izvoditi iz hale.
Hala 3. Prostor za rafinaciju bioosušenog materijala. Dimenzije hale iznosit će 60 x 25 m.
U hali će se nalaziti strojevi i uređaji za proizvodnju goriva iz otpada (SRF) te
odvajanje materijala nakon završenog procesa (dio hale predstavljat će, dakle,
procesni dio postrojenja koji se naziva pogon za proizvodnju goriva iz otpada). Troje
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
69
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
automatskih vrata služit će za prihvat materijala u prostor za održavanje procesa, dok
će četvoro vrata služiti za otpremu goriva iz otpada (SRF) te izdvojenih materijala iz
hale. Hala 3 bit će povezana s halom 1 sustavom za izdvajanje (ekstrakciju)
bioosušenog materijala.
Hala 4. Prostor za dozrijevanje i završnu rafinaciju. Dimenzije hale iznosit će 142 x 30 m.
U hali će se nalaziti prostor za dozrijevanje materijala nakon aktivirane faze
kompostiranja te prostor za dozrijevanje ostatnog materijala za odlaganje. Troje
automatskih vrata služit će za pristup spomenutim prostorima i izlaz materijala iz
hale. Predviđena je dogradnja prostora za kasniju, drugu fazu dozrijevanja materijala.
Hala 5. Prostor za završno prosijavanje i uskladištenje komposta. Dimenzije hale iznosit
će 252 x 70 m.
U građevini MBO postrojenja nalazit će se i potrebni kontrolni i pomoćni prostori, oprema i
uređaji. Tako će se u prizemnoj etaži građevine nalaziti prostorija za protupožarnu opremu i
prostor za održavanje postrojenja, na prvom katu prostorija za elektro-ormare te garderoba i
sanitarni čvor, a na drugom katu prostor za upravljanje i kontrolu te svlačionice sa sanitarijama.
Neposredno uz glavnu građevinu MBO postrojenja, kao fizički izdvojeni, ali funkcionalno
komplementarni pogoni, izgradit će se postrojenje za otprašivanje te dva objekta s biofiltrima.
Spomenuti procesni tokovi koji se predviđaju u MBO postrojenju, s naznačenim masenim
količinama međuprocesnih proizvoda i gubicima masa tijekom pojedinih procesnih faza
prikazani su na slici 4.7.3-1. Ovaj se shematski prikaz zasniva na predviđenim količinama otpada
koje će nastati u periodu rada Centra tijekom jedne, proizvoljno odabrane godine rada
(usporediti s tablicom 3.1.3-3. i slikom 3.2-1.).
DIJAGRAM TOKA
MEHANIČKO-BIOLOŠKE OBRADE
OTPADA
UKUPNI ULAZNI
OTPADNI MATERIJAL
USITNJENI KOMUNALNI
OTPAD
67.570 t/god.
(87,30 %)
77.400 t/god.
21.000 t/god.
(27,13 %)
BIOFILTRIRANJE
Fe + Al
950 t/god.
(1,23 %)
BIOSUŠENJE
31.750 t/god.
(41,03 %)
UKUPAN GUBITAK MASE
(VODENA PARA)
29.000 t/god.
(37,47 %)
GIO/RDF/SRF
22.500 t/god.
(29,06 %)
RAFINACIJA
30.700 t/god.
(39,67 %)
(100,00 %)
PRIMARNO
USITNJAVANJE
77.400 t/god.
(100,00 %)
OSTATNI KOMUNALNI
OTPAD
68.000 t/god.
(87,85 %)
1.320 t/god.
(1,71 %)
3.480 t/god.
(4,50 %)
PROSIJAVANJE
9.830 t/god.
(12,70 %)
NEOPASNI PROIZVODNI
OTPAD
2.400 t/god.
(3,10 %)
ČISTI BIOOTPAD
8.510 t/god.
(11,00 %)
860 t/god.
(1,11 %)
MIJEŠANJE
8.510 t/god.
(11,00 %)
ORGANSKA FRAKCIJA
ZA KOMPOSTIRANJE
7.000 t/god.
(9,05 %)
AKTIVNA FAZA
KOMPOSTIRANJA
8.050 t/god.
(10,40 %)
PROCJEDNA VODA
2.000 t/god.
(2,58 %)
PROSIJAVANJE
5.620 t/god.
(7,26 %)
DOZRIJEVANJE
OSTATNOG
ORGANSKOG
MATERIJALA
12.500 t/god.
(16,15 %)
3.660 t/god.
(4,73 %)
PROCJEDNA VODA
ZRAK
ODLAGANJE BIOSTABILIZIRANE
FRAKCIJE NA ODLAGALIŠTU
NEOPASNOG OTPADA
20.000 t/god.
(25,84 %)
DOZRIJAVANJE
KOMPOSTA
4.800 t/god.
(6,20 %)
MAGNETSKA
SEPARACIJA
4.200 t/god.
(5,43 %)
PROSIJAVANJE
4.000 t/god.
(5,17 %)
ŽELJEZO
50 t/god.
(0,06 %)
KOMPOST
3.000 t/god.
(4,03 %)
TOKOVI MATERIJALA
Slika 4.7.3-1. Dijagam toka procesa mehaničko-biološke obrade otpada
70
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Građevina MBO postrojenja sastojat će se od tri etaže (prizemlje, prvi i drugi kat), s time da će
se prvi i drugi kat nalaziti samo iznad dijela prizemne etaže. Glavnina operativnog dijela pogona
bit će smještena u prizemlju. Uz uzdužna pročelja građevine izgradit će se po jedan objekt s
biofiltrima te pogon za otprašivanje s vrećastim filtrima.
Predviđeni operativno-funkcionalni i pomoćni dijelovi MBO postrojenja prikazani su u Prilogu
4.7-2., a vertikalni presjeci građevine u Prilogu 4.7-3.
Građevina MBO postrojenja izvest će se kao montažna konstrukcija od gotovih, prefabriciranih
armirano-betonskih elemenata (montažnih stupova, temeljnih stopa stupova, krovnih nosača,
uvala podrožnica i horizontalnih panela). Konstrukcija građevine sastojat će se od montažnih
temeljnih čašica, krovnih ploča te armirano-betonskih zidova, koji će povezati pojedine
montažne elemente. U unutarnjem prostoru izgradit će se pregradni zidovi debljine 30 cm. Svi
objekti oko glavne procesne hale također će se izvesti od armiranog betona.
Krovna ploha građevine bit će kosa s blagim nagibom, izvedena od gotovih prenapregnutih
betonskih ploča s već postavljenim drvenim letvama, potrebnim za montažu završnog pokrova.
Na nju će se postaviti parna brana, toplinska izolacija od kamene vune debljine 12 cm, preko
koje će se položiti hidroizolacija od jednoslojne sintetičke hidroizolacijske krovne trake izrađene
od vinil-acetat-etilena, koja će se mjestimice pričvrstiti za podlogu.
Pročelje objekta izvest će se u tehnici „vidljivog betona“.
Unutarnji zidovi objekta i stropovi obradit će se u tzv. produženom mortu. Bit će obojani
disperzivnim bojama, osim u sanitarnom čvoru, gdje će se obložiti keramičkim pločicama do
visine vrata. Vanjski zatvori izradit će se od aluminijskih profila s termostaklom.
Vanjska vrata, stijene i prozori izradit će se od čeličnih profila, s time da će vrata za
pokrivanje većih otvora biti izvedena od čeličnih profila, a unutrašnja vrata uredskog dijela od
furniranog drva. Ostakljenja na vanjskoj stolariji izvest će se izolacijskim (izo-) staklom profila
6/12/6 mm.
Podna ploča građevine izvest će se od nezapaljivog građevnog materijala – armiranog betona
testiranog na vodonepropusnost. Zbog osjetljivosti lokacije zahvata (III. zona sanitarne zaštite
izvorišta), u svim prostorima građevine u kojima je moguće nastajanje, zadržavanje ili
cijeđenje onečišćenih voda (npr. prihvatnoj jami za miješani komunalni otpad, u svim
odvodnim kanalima u kojima se skupljaju i odvode onečišćene tehnološke otpadne vode, u
prostoru za biosušenje, području za proizvodnju komposta i dr.) na nosivu armirano-betonsku
ploču podne građevne konstrukcije te na obloge odvodnih kanala ugradit će se zaštitna
vodonepropusna HDPE folija, na koju će se zatim postaviti zaštitni betonski sloj. Stoga će se
podna ploha u svim područjima MBO građevine, u kojima je moguća pojava ili zadržavanje
procjedne vode, minimalno sastojati od nekoliko gradivnih slojeva (slika 4.7.3-2.):
zaštitni betonski sloj
zaštitna vodonepropusna HDPE folija
nosiva armirano-betonska ploča
temeljno nosivo tlo u podlozi građevine
Slika 4.7.3-2. Gradivni elementi podnih ploha u prostorima MBO građevine (kao i ostalih zona
u sastavu Centra) u kojima je moguća pojava ili zadržavanje procjedne vode
Dijelovi zidnih površina, kao i podne plohe u prizemlju te na hodnicima i sanitarnim
čvorovima katnih etaža završno će se obraditi epoksidnim premazom na „AC-estrih“, dok će
podovi u uredskom prostoru biti obloženi laminatnim oblogama.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
71
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
4.7.4. Opis procesnih faza rada postrojenja
Proces obrade ostatnog komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada u predviđenom MBO
postrojenju sastoji se od sljedećih operativnih faza:
§
§
§
§
§
§
biosušenje ostatnog komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada
kompostiranje biootpada te biljnog kuhinjskog otpada i otpada iz vrtova i parkova
dorada (rafiniranje) biosušenog materijala i odvajanje metalnog otpada prikladno za
recikliranje
sekundarna mehanička obrada neprosijanog i prosijanog materijala
proizvodnja goriva iz otpada (SRF) s niskim sadržajem klora
dozrijevanje (biostabilizacija) izlazne frakcije „biostabilata“ prije konačnog odlaganja u
odlagalište neopasnog otpada.
Procesnim slijedom u MBO postrojenju, kakvo se predlaže na području zahvata, omogućuje se
postizanje sinergije između pojedinih procesa mehaničko-biološke obrade otpada, a sve u svrhu
smanjenja količine ostatnog komunalnog otpada za odlaganje i povećanja količinskog udjela
proizvedene energetski vrijedne komponente otpada – goriva iz otpada (SRF).
U cilju smanjenja mogućeg negativnog utjecaja na okoliš i povećanja razine zaštite okoliša,
predviđena izlazna frakcija mehaničko-biološke obrade otpada za odlaganje, stabilizirat će se
prije konačnog odlaganja na odlagalište.
4.7.4.1. Prihvat ostatnog komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada
Nakon vaganja i pregleda dovezenog otpada po vrstama i količinama te provjere dokumenata o
dopremljenom otpadu, sav se ostatni komunalni i neopasni proizvodni otpad namjenskim
kamionima dovozi do ulaznih vrata hale za prihvat otpada, u koju se dopremljeni otpad izravno
iz kamiona istovaruje u dvije, međusobno odvojene prihvatne jame. Pri istovaru otpada niti u
jednom trenutku se ne dolazi do kontakta guma kotača kamiona s dovezenim otpadom, pa se na
taj način izbjegava potreba dodatnog čišćenja (pranja) guma kotača i donjeg postroja vozila
(kamiona).
Jedna prihvatna jama, opremljena dvama automatskim vratima, namijenjena je prihvatu
biootpada, dok druga prihvatna jama, na čijem će se ulazu postaviti devet automatskih vrata,
služi za prihvat ostatnog krutog komunalnog otpada.
Prihvat otpada u prihvatnu jamu MBO postrojenja zamišljen je kao kontinuirani proces tijekom
kojega se u svakoj jami može akumulirati projektirana količina otpada koja će nastati u razdoblju
do pet dana. Ispred svih vrata za istovar otpada postavit će se nadsvođeni objekt (nadstrešnica)
širine 5 m, kako bi se osigurao čist i jednostavan proces istovara otpada za vjetrovitih dana.
Da bi se pri istovaru otpada u prihvatne jame onemogućilo širenje neugodnih mirisa i insekata,
cijeli prostor prihvatnih jama izveden je u režimu stalnog podtlaka, tj. održavanja usisnog efekta.
Automatska ulazna vrata, kroz koja će se otpad iz kamiona iskrcavati u prihvatne jame, otvarat
će se i zatvarati velikom brzinom, tako da će istovar otpada iz pojedinog teretnog vozila
(kamiona) trajati vrlo kratko, tek nekoliko sekundi. Time će se dodatno onemogućiti širenje
neugodnih mirisa u okolni prostor. Izlazna zračna struja iz prihvatne jame, kao i iz drugih
dijelova postrojenja, povezat će se sa sustavom za pročišćavanje zraka (biofiltrom) u postrojenju.
Tijekom istovara otpada, na ulaznim će se vratima automatski aktivirati sustav raspršivanja
vodenih kapi (tzv. vodena zavjesa ili vodena magla), koji će također služiti sprječavanju izlaska
neugodnih mirisa i insekata iz istovarenog otpada u vanjski prostor.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
72
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
4.7.4.2. Rukovanje otpadom
Rukovanje otpadom, tj. njegovo transportiranje unutar prostora za prihvat otpada, kao i u
pogonima za usitnjavanje, odnosno biosušenje otpada, izvodit će se dvama automatskim kliznim
kranovima (dizalicama). Transportiranje otpada u prostorima za razdvajanje, miješanje i
sazrijevanje otpada obavljat će se utovarivačima i strojevima za prevrtanje otpada (ovi posljednji
koriste se za okretanje, odnosno prozračivanje otpadnog materijala tijekom perioda njegova
sazrijevanja).
Za izvođenje spomenutih aktivnosti koristit će se dva automatska klizna krana (dizalice) i dva
utovarivača na kotačima.
4.7.4.3. Usitnjavanje i predobrada otpada
Biootpad i ostatni komunalni te neopasni proizvodni otpad usitnjuju se istim usitnjivačem, ali
se usitnjeni materijal drži odvojeno. Usitnjeni biootpad se s usitnjivača izravno transportira na
pokretnu traku, dok se usitnjeni ostatni komunalni otpad odlaže u namjensku jamu.
Primarni usitnjivač bit će postavljen na pokretnom (kliznom) mosnom kranu, pa će se tako po
potrebi moći premještati u različite dijelove hale. Budući da ostatni komunalni i neopasni
proizvodni otpad ne zahtijeva nikakav drugi, dodatni oblik predobrade, on će se zatim
transportirati prema dijelu postrojenja za biološku obradu otpada sušenjem (biosušenjem).
Međutim, biootpad će se otpremati u proces sekundarne mehaničke obrade. Za navedene
procese koristit će se primarni usitnjivač, postavljen na pokretni klizni most (ili kran).
4.7.4.4. Biološka obrada otpada (biosušenje)
Sitna frakcija ostatnog komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada, kao i na rotacijskom situ
odvojena krupna frakcija biootpada, transportirat će se automatskim kliznim kranovima iz jame
za usitnjeni otpad u područje za biosušenje.
Biorazgradiva organska frakcija ostatnog komunalnog otpada bogata je sadržajem vlage,
ugljikom i dušičnim tvarima, pa je vrlo nestabilna. Ona stoga brzo podliježe aerobnim procesima
biorazgradnje otpada. Pri tome se aktivnošću odabranih prirodnih mikroorganizama brzo
razgrađujuća i truljenju sklona frakcija otpada podvrgava aerobnoj fermentaciji te uz oslobađanje
topline pretvara u ugljikov dioksid (CO2). Ta se toplina u nastavku procesa iskorištava za
dodatno (završno) sušenje gotovo suhe frakcije i toplinsku higijenizaciju obrađivanog otpada. Na
taj se način ujedno osigurava viša razina zaštite zdravlja i sigurnosti zaposlenika u sljedećim
fazama obrade otpada. Smanjivanjem sadržaja vlage u otpadu povećava se njegova kalorijska
vrijednost, a ujedno postiže i higijenizacija biorazgradive frakcije komunalnog otpada. Time se
povećava učinkovitost i kvaliteta daljnje obrade otpada, bez obzira provodi li se ona u svrhu
njegovog materijalnog ili energetskog iskorištenja.
Opisana metoda biološke obrade otpada prihvatljivija je u odnosu na druge, konvencionalno
primjenjivane načine biološke obrade otpada, budući da se u ovima fermentaciji obično
podvrgava samo truljenju sklona frakcija otpada, koja se na taj način zapravo kompostira i zatim
na situ prosijava zajedno s drugim sitnim frakcijama (pri tome se neprosijana frakcija pogrešno
smatra potpuno suhom). Nepovoljna se posljedica primjene takve metode biološke obrade otpada
očituje u tome da se energija, oslobođena egzotermičkom fermentacijom gubi, umjesto da bude
iskorištena.
Za predmetni zahvat predložena metoda biološke obrade otpada zasniva se na primjeni procesa
aerobne razgradnje, a kemijski se može izraziti na sljedeći način:
CnHmOp + k O2 à r CO2 + y H2O + toplina
pri čemu parametri n, m, p i y ovise o sastavu miješanog komunalnog otpada koji se obrađuje.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
73
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Obično se za kvantitativno vrednovanje ovog procesa primjenjuje termodinamički potencijal
najjednostavnije molekule celuloze, tako da se tada isti proces može izraziti na sljedeći način:
C6H10O5 + 6 O2 à 6 CO2 + 5 H2O + 16.000 kJ/kg otpada
Toplina oslobođena ovim procesom dosiže temperaturu obrađivanog otpada, a kreće se između
40-60 oC. Oslobađanjem topline uspostavlja se strujanje toplog zraka, kojim se kontinuirano
uklanja voda, isparena iz otpada podvrgnutog biološki uzrokovanom grijanju (tijekom procesa
biosušenja, iz ukupne ulazne mase ostatnog komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada
izdvoji se 25-30 % vodene pare).
Međutim, zbog postupnog smanjivanja sadržaja vode u obrađivanom otpadu, temperatura
otpada se iz dana u dan postupno smanjuje. Na kraju, otprilike nakon 14 dana, udio vlage u
otpadu spušta se na manje od 18 %. U takvim okolnostima mikroorganizmi, koji potiču opisani
biološki proces razgradnje otpada, više ne mogu preživjeti. Cijeli taj proces, za koji je potrebna
posve mala potrošnja energije (32 kWh/t obrađivanog ostatnog komunalnog i neopasnog
proizvodnog otpada), odvija se unutar građevine u kojoj vlada režim stalnog podtlaka.
Nakon završetka procesa biosušenja, dakle po isteku približno 14 dana, bioosušeni materijal
odvodit će se automatskim kliznim kranovima u dio pogona za proizvodnju goriva iz otpada –
prostor za sekundarnu mehaničku obradu (rafinaciju). U njemu će se proizvoditi gorivo iz
otpada (SRF) .
Proces biološke obrade otpada (biosušenja) shematski je prikazan na slici 4.7.4-1.
Slika 4.7.4-1. Tehnološki proces biosušenja otpada u MBO postrojenju
Tumač:
Receiving pit – hala za prihvat otpada
Shredder – drobilica za usitnjavanje otpada
Shredded material pit – spremnik za usitnjeni materijal
Biodrying area – prostor za biosušenje
Air to biofilter – zračna struja prema biofiltru („biofilter“)
Mechanical refinement section – dio postrojenja za mehaničku rafinaciju
Press – preša
Postrojenje za biološku obradu, izvedeno na gore opisani način, odgovara visokim
tehnološkim standardima i radi potpuno automatizirano te u njemu nema izravnog dodira
zaposlenih radnika s otpadom. Uvjeti rada u postrojenju i oko njega odgovaraju najvišim
europskim standardima zaštite na radu.
Tijekom opisanog procesa prvenstveno se koriste uređaji poput ventilatora i separatora.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
74
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
4.7.4.5. Sekundarna mehanička obrada (rafinacija)
Bioosušeni materijal koji dolazi iz prostora za biosušenje najprije se prosijava na 20milimetarskom situ, kako bi se odvojila sitna frakcija, promjera zrna do 20 mm (uključujući
sitno kamenje, pijesak, staklo i sl.), od krupne frakcije (> 20 mm). Sitna frakcija vrlo je niskog
energetskog potencijala, a odvaja se kako bi se zaštitili strojevi od prevelikog mehaničkog
trošenja. Ta se frakcija pomičnim trakama odvodi na odlaganje u područje sazrijevanja
materijala. Krupna frakcija upućuje se na zračni separator.
Zračnom separacijom stvaraju se dvije zračne struje: jedna sadrži tešku frakciju (staklo i
kamenje), a druga lakšu (papir, plastika, drvo, tekstil). Osnovni razlog primjene zračne separacije
leži u okolnosti da lakša frakcija statistički ima višu energetsku (kalorijsku) vrijednost. Pored
toga, odvajanjem lakše od teže frakcije izbjegava se mogućnost da pojedini nelomljivi materijali
u sastavu obrađujućeg otpada oštete sekundarni usitnjivač, koji se nalazi na kraju procesne linije.
Teška frakcija se, nakon izdvajanja željeza i sličnih materijala, pokretnim trakama upućuje u
prostor za sazrijevanje, dok lagana frakcija – nakon odvajanja željezovitih materijala – odlazi u
vibrirajući spremnik, kako bi se odatle na širokoj traci ispod NIR („Near Infra Red“ = „blizu
infracrvenome“) skenera izdvojile plastične tvari s visokim sadržajem polivinil-klorida (PVC).
Izdvajanjem željezovitih tvari onemogućuju se i eventualna oštećenja sekundarnog usitnjivača
zbog djelovanja metalnih fragmenata.
Optički skener zasniva se na NIR tehnologiji i ugođen je tako da izdvaja plastične tvari s
visokim udjelom PVC-a. Takvim izdvajanjem smanjuje se sadržaj klora na manje od 1 % u
finalnom proizvodu, koji se uglavnom odvozi u pogone cementne industrije, gdje se koristi kao
gorivo. Plastična frakcija s visokim udjelom polivinil-klorida se, nakon izdvajanja željezovitih
materijala, otprema u namjenske spremnike, dok se preostali tok izdvojenih materijala upućuje
na separaciju željezovitih tvari, a zatim i u postupak izdvajanja neželjezovitih metala.
Na kraju se obrađivani materijal odvodi do sekundarnog usitnjivača, kako bi njime bio usitnjen
na prosječnu granulaciju od 30-50 mm i tako se pripremio za završnu fazu proizvodnje goriva iz
otpada (SRF).
U procesu sekundarne mehaničke obrade (rafinacije) otpada koriste se uređaji i oprema poput
sita, zračnog separatora, NIR-skenera, magnetnih separatora, „eddy-current“ separatora i
sekundarnog usitnjivača.
4.7.4.6. Predobrada otpada prije aktivirane faze kompostiranja
U ovoj se fazi obrade uklanjaju onečišćujuće tvari te se pročišćena organska frakcija miješa s
krupnim materijalom. Tvari odvojene nakon prvog prosijavanja, upućuju se u proces biosušenja.
Miješani materijal mora sadržavati više od 50 % masenog sadržaja vlage i više od 35 % masenog
sadržaja krupne frakcije. Strukturirani materijal poput drva istovaruje se iz kamiona u MBO
postrojenje kroz automatska vrata prostora za miješanje. Usitnjena organska frakcija se
prosijavanjem odvaja u dvije frakcije. Krupnija frakcija odvodi se u jamu za usitnjeni otpad, dok
se čista organska frakcija miješa sa strukturiranim materijalom (npr. drvnom građom) te upućuje
u komore, u kojima se odvija aktivirana faza kompostiranja.
Za navedene postupke u ovoj se fazi koriste usitnjivači i mješalice te zvjezdasto sito.
4.7.4.7. Aktivirana faza kompostiranja21 i dodatna rafinacija
Ova faza kompostiranja predstavlja prvi korak aerobne razgradnje, u kojoj se lako razgradive,
truljenju sklone frakcije, pretvaraju u ugljikov dioksid (CO2). Navedeni proces odigrava se u
zatvorenim komorama u kojima se biootpad, razmješten u gomile (hrpe), podvrgava pojačanom
ozračivanju, odnosno ventilaciji, koja u razdoblju od četiri tjedna djeluje iz podne plohe.
21
engl. “Activated Compost Phase” (ACT)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
75
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Ventilacijski sistem pri tome automatski podešava intenzitet zračne struje potreban da održava
željenu temperaturu gomila biootpada. Temperatura u gomilama mjeri se pomoću sondi tipa
PT100, koje se prethodno ručno postavljaju u masu otpada. Sistemom raspršivača (sprinklera)
osigurava se da sadržaj vlage u otpadu ne padne ispod 40 %. U ovoj fazi kompostiranja ne
preporučuje se nikakvo prevrtanje obrađivanih gomila biootpada. Nakon četiri tjedna, otpadni
materijal se proslijeđuje u sljedeću fazu postupka kompostiranja – fazu dodatne rafinacije.
Miješana pročišćena organska frakcija i strukturirani materijal zatim se namjenskim vozilima
(kamionima) odvoze u zatvorene komore u kojima se djelovanjem odgovarajuće podržavane
ventilacije aktivira tzv. CHT faza kompostiranja. Nakon isteka te faze, a koja obično traje četiri
tjedna, kompostirajući materijal vozilima se otprema u prostor za provedbu faze finog dvostrukog
prosijavanja. Kompostirajući materijal prosijava se u svrhu odvajanja sitnih čestica od krupnih.
Krupne čestice mogu se recirkulirati te se upućuju prostor za dozrijavanje otpadnih tvari. Sitan,
prosijani materijal šalje se u prostor za dozrijevanje komposta. Ovdje se materijal sitima odvaja
u tri frakcije. Prva frakcija (komadi drveća) recirkulira se natrag u fazu miješanja, druga frakcija
šalje se na dozrijevanje otpada, dok se treća, sitna frakcija, upućuje dalje u proces dozrijavanja
komposta.
Za provedbu ove faze potrebno je raspolagati ventilatorima za podržavano ozračivanje i
zvjezdastim sitom.
4.7.4.8. Dozrijevanje i konačna rafinacija komposta
Dozrijevanje komposta i ostatnih tvari iz procesa kompostiranja (stabilizacija) izvodi se
sukcesivno, jedno iza drugoga, u istom prostoru. Stoga se za obje vrste materijala može koristiti
isti uređaj za preokretanje kompostirajućeg materijala. Po završetku faze dozrijevanja, koja traje
oko sedam tjedana, stabilizirani ostatni materijal upućuje se na odlaganje u odlagalište
neopasnog otpada, dok je kompost spreman za konačnu rafinaciju. Kompost se u hali za
dozrijevanje ostavlja posložen u hrpama tijekom razdoblja od sedam tjedana. Temperatura je
ovdje niža nego u aktivnoj fazi kompostiranja, a sadržaj vode može se smanjiti na 30 %.
Konačna rafinacija sastoji se od prosijavanja materijala kroz usko mrežasto sito. Prosijana
frakcija predstavlja konačni kompost, dok se ostatni, neprosijani materijal može recirkulirati kao
krupna frakcija ili odložiti na odlagalištu neopasnog otpada.
Konačna rafinacija kompostnog materijala izvodi se pomoću magnetskog separatora, a zatim i
prosijavanjem uz lagano udaranje sita, a sve u svrhu izdvajanja oporabljivih željezovitih tvari.
Krupnija frakcija odvozi se na odlagalište neopasnog otpada, dok se pročišćeni finalni kompost
sortira i otprema u prodaju.
Za provedbu ove faze kompostiranja potrebna su dva uređaja za preokretanje (preslagivanje)
kompostirajućeg materijala, ventilatori za podržavano ozračivanje (ventilaciju), magnetski
separator i udarno sito.
4.7.4.9. Skupljanje i skladištenje procjednih voda
Sve procjedne vode, nastale tijekom faze biosušenja, aktivne faze kompostiranja, miješanja,
prihvata i usitnjavanja procesiranog ostatnog materijala, automatski se prikupljaju u namjenskom
spremniku (tanku). Procjedne vode šalju se na obradu (pročišćavanje) u namjensko postrojenje
za obradu otpadnih tehnoloških i procjednih voda (UPOV) „in situ“.
4.7.4.10. Obrada i filtriranje zraka
Sav zrak upotrebljen za cirkulaciju i aktiviranje te kontrolu procesa biosušenja i aktivne faze
kompostiranja i sazrijevanja komposta, prikuplja se i šalje u dva biofiltra.
Procesom rafinacije bioosušenog otpada nastaje znatna količina prašine, koja se prikuplja
cijevima spojenim sa strojevima i zatim odvodi do sustava za otprašivanje (vlaknastog filtra).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
76
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Za provedbu procesa opisanih u ovom odjeljku, od opreme je potrebno raspolagati procesnim
cjevovodom za prikupljanje zraka, dvama biofiltrima i sustavom za otprašivanje, koji se sastoji
od cijevi za prikupljanje zraka i vlaknastog filtra.
4.7.4.11. Sustav automatiziranog režima rada
Postrojenje djeluje u potpuno automatiziranom režimu rada, pri čemu je u svakom trenutku
onemogućen kontakt zaposlenika i otpada, posebno tijekom faze prihvata i usitnjavanja otpada.
Uređaji za održavanje automatiziranog režima nadziru se softverom, kojim se jamči potpuna
kontrola i optimizacija procesa. Sustav automatizacije sastoji se od sljedećih elemenata:
§
automatiziranog sustava prihvata i usitnjavanja otpada te rukovanja otpadom u prostoru
za biosušenje
automatiziranog sustava procesnog toka otpadnog materijala koji se obrađuje i
upravljanja radom strojeva u odjelu za rafinaciju i
automatiziranog sustava procesa upravljanja zrakom.
§
§
4.7.5. Bilanca ukupnih količina ulaznih i izlaznih frakcija MBO postrojenja
U tablici 4.7.5-1. prikazana je očekivana bilanca masenih udjela ulaznih i izlaznih frakcija
mehaničko-biološke obrade komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada, tj. godišnjih količina
zaprimljenog otpada, količine procesno uzrokovanih gubitaka mase i količine finalnih proizvoda
tijekom mehaničko-biološke obrade otpada.
Tablica 4.7.5-1. Bilanca masenih udjela ulaznih i izlaznih frakcija mehaničko-biološke obrade
komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada
Redni
broj
1.
1.1.
1.2
1.3.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
3.
3.1.
3.2.
3.3.
4.
4.1.
4.2.
Ulazne i izlazne frakcije obrade otpada
Ulazni tokovi otpada u proces mehaničko-biološke obrade
Ostatni komunalni otpad
Neopasni proizvodni otpad
Organski otpad iz vrtova i parkova, pogodan za kompostiranje
Ukupni gubici mase tijekom aerobnog procesa obrade
Gubitak mase biosušenjem
Gubitak mase aktivnim kompostiranjem
Gubitak mase u fazi dozrijevanja komposta
Gubitak mase dozrijevanjem ostatnog organskog materijala
Finalni (izlazni) proizvodi i oporabljivi materijali
Gorivo iz otpada (SRF)
„Čisti“ kompost
Oporabljivi metali (željezo, aluminij i dr.)
Otpadne frakcije obrade otpada
Procjedna voda iz tehnološkog procesa (za obradu u UPOV*-u)
Biostabilizirana frakcija – „biostabilat“ (za odlaganje)
*
Masa
Zapremina Maseni udio
(t)
(m3)
(%)
77.400
116.000
100,00
68.000
101.000
87,85
2.400
3.000
3,10
7.000
12.000
9,05
29.000
29.000
37,41
21.000
21.000
27,10
3.480
3.480
4,50
860
860
1,11
3.660
3.660
4,70
26.500
33.103
34,20
22.500
28.125
29,05
3.000
4.478
3,87
1.000
500
1,28
22.000
31.850
28,39
2.000
2.000
2,55
20.000
29.850
25,84
UPOV = uređaj za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“
4.7.6. Glavna oprema u pojedinim fazama procesa mehaničko-biološke obrade otpada
U skladu s opisanim funkcionalno-operativnim, tj. procesnim fazama postupka mehaničkobiološke obrade otpada, za propisan rad u pojedinim procesnim fazama rada MBO postrojenja
neophodno je raspolagati sljedećom opremom (uređajima):
§ Prihvat otpada
o 11 brzo otvarajućih automatskih vrata
o ventilator za poticanje cirkulacije zraka u hali za prihvat otpada
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
77
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
§ Transport otpada
o 2 automatizirana klizna krana
o 2 teretna vozila (utovarivača)
§ Usitnjavanje otpada
o primarni usitnjivač
§ Biosušenje
o ventilatori za podržavano ozračivanje (ventilaciju)
o ekstraktor (uređaj za izdvajanje)
§ Rafinacija
o rotacijsko sito
o separator zraka
o NIR skener
o magnetski separatori
o „eddy current“ separatori
o sekundarni usitnjivač
§ Predobrada otpada za kompostiranje prije aktivne faze kompostiranja
o usitnjivač/mješalica
o zvjezdasto sito
§ Aktivirana faza kompostiranja
o ventilatori za podržavano ozračivanje (ventilaciju)
o zvjezdasto sito
§ Sazrijevanje kompostirajućeg otpada
o stroj za okretanje (prevrtanje) otpada
o ventilatori za podržavano ozračivanje (ventilaciju)
o magnetski separator
o udarno sito
§ Obrada i filtriranje zraka
o cjevovod za prikupljanje zraka iz procesa obrade otpada
o 3 biofiltra
o sustav za otprašivanje (cjevovod za prikupljanje prašine i vlaknasti filtar)
§ Procesne faze u kojima se primjenjuje sustav potpunog automatiziranog režima rada
o prihvat otpada, usitnjavanje otpada, transport otpada u odjelu za biosušenje
o upravljanje tokovima materijala i strojevima u odjelu za rafinaciju
o upravljanje zrakom pri obradi otpada (biosušenje, aktivirana faza kompostiranja).
4.7.7. Infrastrukturna opremljenost, instalacijski sustavi i protupožarna zaštita
Građevina MBO postrojenja bit će priključena na sustav javne vodovodne mreže.
Otpadne vode sakupljat će se u sabirnu jamu prihvatnog kapaciteta 50 m3, izgrađenu od
vodonepropusnog betona. Sabirna jama nalazit će se izvan objekta MBO postrojenja.
Građevina MBO postrojenja bit će priključena na javni sustav elektroopskrbe. Opskrba
električnom energijom bit će izvedena u skladu s tehničkim propisima i standardima te će biti
zaštićena gromobranskim instalacijama.
U svrhu priključenja novog postrojenja na sustav elektroopskrbe zapadno od građevine
postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada izgradit će se nova transformatorska stanica.
Srednjenaponsko postrojenje izvest će se s dvama vodnim i trima transformatorskim poljima
tipa „CTC“. Postrojenje niskog napona činit će razvod određenog broja izvoda, opremljen
podnožjima za umetke osigurača snage do 400 A. Niskonaponska potrošna mreža izvest će se
na području cijelog Centra podzemno, niskonaponskim kabelima.
Instalirana električna snaga postrojenja, prema specifikaciji proizvođača, iznosit će oko
1.000 kW za dio predobrade i biostabilizacije otpada te do 2.000 kW za dio mehaničke obrade
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
78
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
otpada. Prema tome, pri planiranju dovoda električne energije u MBO postrojenje treba
predvidjeti ukupnu instaliranu snagu od oko 3.000 kW.
Za potrebe cijelog Centra bit će potrebno osigurati električno napajanje snage od 4.000 kW.
Centar će se povezati na javnu infrastrukturu elektroničkih telekomunikacija suglasno
ugovoru koji će nositelj zahvata (investitor) sklopiti s jednim ili više operatera za pružanje
elektroničkih komunikacijskih usluga putem EK vodova. U svrhu priključenja građevine MBO
postrojenja na javnu telekomunikacijsku mrežu bit će potrebno distribucijsku telekomunikacijsku
kanalizaciju unutar prostora Centra izgraditi do najbližeg mjesta postojeće magistralne
telekomunikacijske kanalizacije između Poličnika i Suhovara, provođenjem novog optičkog
kabla te korištenjem kabel-zdenaca, koji se spajaju plastičnim cijevima. Na ulazu u građevinu
treba predvidjeti primjenu PEE ID cijevi. One trebaju biti provedene od zadnjeg kabelskog
zdenca do uvodnog telefonskog ormarića građevine MBO postrojenja, odnosno do TV-ormarića
u kojima će biti smješten razvodni sustav slabe struje.
Projekt grijanja, hlađenja i provjetravanja (ventilacije) MBO postrojenja kao cjelovito
rješenje izvest će se samo u objektima za prihvat i predobradu otpada, u postrojenju za
mehaničku obradu otpada (proizvodnja goriva iz otpada), u kontrolnoj sobi te u pomoćnim
prostorima. Za grijanje i hlađenje unutarnjeg prostora u kojemu borave zaposlenici koristit će
se klimatizacijski uređaji u tzv. split-izvedbi. Međutim, grijanje, hlađenje i provjetravanje jama
za prihvat otpada i postrojenja za biostabilizaciju otpada, ostvarit će se zasebno za svaki od tih
funkcionalnih elemenata. Kao izvor energije potrebne za grijanje, hlađenje i klimatizaciju MBO
postrojenja koristit će se električna energija. Taj način energetskog napajanja odabran je zbog
ograničenih potreba za toplinskom energijom te nemogućnosti jednostavnog skladištenja goriva
za potrebe kotlova. Stoga se odustalo od varijantnog rješenja kotlovnice kao mogućeg izvora
energije za potrebe grijanja, hlađenje i klimatizacije prostora.
U svim će prostorijama postrojenja provjetravanje biti omogućeno prirodnim putem.
Međutim, provjetravanje sanitarnih čvorova, garderoba i spremišta izvest će se na umjetni
način, prisilnom ventilacijom, i to korištenjem ventilatora profila Ø = 110. Na taj način unutarnji
će se zrak ispuhivati u ventilacijski kanal te njime dovoditi na vanjsko pročelje građevine. U
unutarnjem prostoru za obradu otpada, postavit će se samostalni ventilacijski i filtarski sustav.
Zaštita od sijanja sunca predviđena je primjenom vanjskih „brisoleja“ i unutarnjih, pomičnih
aluminijskih žaluzina, koje će se postaviti na ostakljene prozorske površine.
Predviđeno je da se unutar i oko građevine MBO postrojenja sustav zaštite od požara ostvari
izvedbom unutrašnje i vanjske hidrantske mreže te postavljanjem prijenosnih aparata za početno
gašenje požara. Ako se utvrdi da tlak u sustavu vodoopskrbe ne bi mogao pokriti gubitke u
cjevovodu i zadovoljavati propisane tlačne vrijednosti na hidrantima, ugradit će se uređaj za
povećavanje tlaka. Broj i raspored hidranata bit će takav da omogući gašenje eventualnog požara
u svim dijelovima građevine, a suglasno uvjetima iz propisa koji se odnose na zaštitu od požara.
Vanjska hidrantska mreža izgradit će se od tlačnih vodovodnih cijevi tipa HDPE za radni tlak od
10 bara s pripadajućim elektro-spojnicama. Ukupna količina vode, potrebne za sve sustave
gašenja požara u kontinuiranom režimu od najmanje 2 sata, iznosit će minimalno 25 l/s. Zaštita
od požara upotpunit će se uspostavom dodatnih stabilnih vatrozaštitnih sustava, među kojima
autonomnim sustavom zaštite pojedinih strojeva (uređaja), sprinkler-instalacijom konvejera,
stabilnim sustavom za gašenje pjenom, sustavom za dojavu požara, sustavom za odvod dima i
topline, sustavom za detekciju ugljikovog monoksida (CO) i dr.
Priključak građevine MBO postrojenja na prometnu mrežu ostvarit će se novo
projektiranom internom prometnicom, koja će se izgraditi od županijske ceste ŽC 6014
Visočane-Poličnik-Suhovare-Donje Biljane, neposredno sjeverno od ruba obuhvata zahvata do
glavnih ulazno-izlaznih kolnih vrata na sjeverozapadnom dijelu Centra (vidi Prilog 4.3-1.). Od
glavnog ulaza u Centar do građevine MBO postrojenja omogućit će se pristup internom
asfaltiranom prometnicom širine 6-14 m s poprečnim nagibom od 2 %. Promet će se ostvarivati
prema tehnološkim zahtjevima proizvodnog procesa u MBO postrojenju do rampi kojima se
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
79
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
pristupa iskrcajnom, odnosno manipulativnom platou. Na oba platoa osigurat će se nesmetano
kretanje i okretanje tipskih vozila, kao i pristup istovarnim i utovarnim rampama. Promet u
mirovanju (parkiralište) riješit će se unutar granica zone (parcele) izgradnjom parkirališnih
mjesta za osobna vozila. U slučaju potrebe, uredit će se i dodatni parkirališni prostor.
4.7.8. Emisije iz postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada
Kao što se može iz prethodno navedenoga zaključiti, tijekom procesa biosušenja i
kompostiranja otpada nije potrebno dodavanje nikakvih kemijskih tvari u otpad koji se obrađuje.
To znači da su emisije, koje nastaju radom MBO postrojenja, isključivo rezultat prirodne
biološke razgradnje organske tvari te mehaničke obrade otpada koji se obrađuje.
Redovnim radom MBO postrojenja nastajat će emisije:
§ čistog zraka obrađenog biofiltracijom zraka iz procesa biosušenja i kompostiranja otpada
§ čistog zraka nakon filtracije kroz vlaknasti filtar (pri otprašivanju) i
§ tehnološke (procjedne) vode iz procesa biosušenja i kompostiranja otpada.
4.7.8.1. Emisija čistog zraka nakon procesa biofiltracije
Upravljanje ispušnog zraka iz sektora postrojenja za biosušenje i kompostiranje otpada izvodi
se primjenom procesa biološke filtracije (biofiltracije). Biofiltri su svojim oblikom i tehničkim
osobinama izvedeni tako da jamče maksimalno moguću učinkovitost smanjenja emisija plinova i
neugodnih mirisa u zrak te najveći mogući stupanj evaporacije vode koja dolazi iz primjenjenog
tehnološkog procesa.
Procesi biološke filtracije općenito se u praksi primjenjuju u svrhu pročišćavanja otpadnih
voda iz različitih postrojenja kemijske industrije, kao i iz čeličana, industrije prehrambenih
proizvoda, postrojenja za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda, različitih industrijskih
otpadnih voda te u obradi komunalnog otpada. U svim se navedenim slučajevima biofiltracija u
praksi pokazala krajnje učinkovitom tehnikom, efikasnijom od uobičajenih tradicionalnih načina
pročišćavanja, ali ujedno i jeftinijom u pogledu potrebnih investicijskih i operativnih troškova.
Ispušni zrak koji u predmetnom postrojenju nastaje tijekom biološke obrade otpada obrađuje
se prije ispuštanja u atmosferu preko sustava biofiltara, koji prestavljaju dokazano djelotvorno
tehnološko rješenje za preradu ispušnog zraka iz postrojenja za mehaničko-biološku obradu
otpada. Obrada zraka kroz biofiltar je aerobni biološki proces kojim se smanjuje intenzitet
neugodnih mirisa i uklanjaju drugi bio-aerosoli (bakterije, snijeti i sl.).
Načela na kojima se temelji djelovanje biofiltra općenito su slična onima, na kojima se zasniva
i biološka obrada otpadnih voda. U oba slučaja koristi se širok spektar mikroorganizama
(bakterija, aktinomiceta i gljivica) koji kroz niz bioloških reakcija (oksidacija, redukcija i
hidroliza) mogu metabolizirati prirodne i sintetičke spojeve, anorganske (H2S, NH3) i organske,
aromatske i alifatske (kiseline, alkohole, ugljikovodike i dr.), prisutne u plinovitim efluentima
koji prolaze kroz biofiltar. Proces se odvija preko mikrobne populacije u organskom mediju
unutar samog filtra (tipični materijal za uspostavu tog procesa je npr. kora drveta).
Mikroorganizmi, prisutni u tijelu biofiltra, metaboliraju većinu organskih spojeva kroz niz
bioloških reakcija i tako pročišćuju ispušni zrak. Nakon ovog procesa preostaju vodena para,
procjedne vode, hlapljive anorganske tvari i ugljični dioksid (CO2), koji zajedno čine maseni
udio od oko 25-30 % mase ulaznog otpada..
U predmetnom slučaju, tvari koje trebaju biti pročišćene u biofiltru MBO postrojenja,
adsorbiraju se na mekanom i poroznom sloju biljnog porijekla debljine oko 1,5 m, u kojemu u
kontroliranim uvjetima vlažnosti, pH, vremena zadržavanja te organskih i anorganskih hranjivih
tvari, mikroorganizmi metaboliraju onečićivala (polutante) koji se nalaze u izlaznoj zračnoj
struji.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
80
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Mikroskopski i makrokopski sastav filtarske tvari od posebne je važnosti. Neophodna svojstva
optimalne filtarske mješavine prvenstveno uključuju poroznost, koja mora biti relativno visoka
(oko 60 %), optimalne uvjete prisutnosti vode za život mikroba (vlažnost od 40-60 %) te
sposobnost samoodrživosti izvornih svojstava.
Navedene osobine ne utječu samo na učinkovitost biofiltra, nego su izuzetno povoljne i s
aspekta troškova rada, budući da jamče manji pad tlaka u sustavu, a time i manju potrošnju
energije, kao i manji broj potrebnih intervencija pri održavanju zbog obnavljanja izvornih uvjeta
poroznosti.
Zrak koji izlazi iz opisanog procesa biofiltracije obilježen je razinom neugodnih mirisa
manjom od 300 OUE/m3 te vrijednostima koncentracije amonijaka (NH3) i sumporovodika (H2S)
≤ 5 mg/Nm3.
4.7.8.2. Emisija čistog zraka nakon procesa filtracije vlaknastim filtrom
Bioosušena tvar koja izlazi iz procesa biosušenja nakon potrebnog vremena odležavanja od
oko 14 dana relativno je suha (vlažnost joj se kreće oko 18 %). Iz tog razloga mehaničkom će
obradom unutar prostora za rafinaciju nastati značajna količina prašine. Pored toga što
pogoršava radne uvjete u prostoru za rafinaciju, ta prašina predstavlja i potencijalni rizik za
nastanak požara. Stoga se zaprašeni zrak namjenskim odvodom odmah i izravno prikuplja iz
strojeva, čijim radom prašina nastaje, te se usmjerava na filtraciju vlaknastim filtrom. Emisija
čistog zraka nakon filtracije u vlaknastom filtru obilježena je koncentracijama čestica prašine
(PM) manjim od 10 mg/Nm3.
4.7.8.3. Emisija tehnoloških (procjednih) voda iz procesa biosušenja i kompostiranja otpada
Procesom biosušenja, kao i postupkom kompostiranja (za vrijeme aktivirane faze) stvara se
količina procjedne vode koja iznosi 2-5 % ukupne količine otpada, zaprimljenog u proces
mehaničko-biološke obrade.
Kemijska svojstva tipičnog procjeda iz procesa biosušenja prikazana su u tablici 4.7.8-1.
Tablica 4.7.8-1. Osnovna kemijska svojstva procjedne vode iz procesa biosušenja otpada
Parametri
pH
KPK (mg/l)
BPK5 (mg/l)
Provodljivost (mS/cm)
Amonijak (N; mg/l)
Očekivane vrijednosti
prosječne
8,0
2.000
1.000
6
1.200
najviše
8,5
5.000
2.500
16
1.500
najniže
7,9
1.000
500
5
800
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2, 2013. [8]
Procjedna voda opisanih kemijskih svojstava prikuplja se namjenskim cjevovodom ispod
prostora za biosušenje i komora za kompostiranje te se odvodi u središnji spremnik, iz kojega se
dalje prosljeđuje u uređaj za pročišćavanje otpadnih tehnoloških i procjednih voda.
4.7.9. Postupanje otpadnim vodama
Na lokaciji predmetnog zahvata uspostavit će se samo interni sustav odvodnje, dok gradnja
javnog ili nekog posebnog sustava odvodnje otpadnih voda nije predviđena.
Radom MBO postrojenja redovno će nastajati otpadne tehnološke procjedne vode, a pojavljivat
će se u jamama za prihvat otpada, na biofiltrima i na vodenoj zavjesi koja se pri iskrcaju otpada
iz kamiona aktivira na ulaznim vratima u jame za prihvat otpada. U sanitarnim čvorovima
nastajat će otpadne sanitarno-potrošne vode.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
81
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Odvodnja zone (parcele) riješit će se u vidu paralelnog zatvorenog sustava, tako da će se
oborinske i sanitarno-potrošne vode odvoditi s područja građevine MBO postrojenja kao
odvojeni sustavi.
Sanitarno-potrošne vode upućivat će se u prihvatnu sabirnu jamu za sanitarne vode.
Zbrinjavat će se izvan lokacije Centra, i to tako da će se redovito (po potrebi), iz namjenskih
sabirnih jama od strane ovlaštene tvrtke precrpljivati u kamione-cisterne, kojima će se odvoziti
do uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda Grada Zadra.
Odvodnja oborinskih voda s prostora parkirališta i drugih otvorenih asfaltnih prometnih
površina usmjeravat će se u separator ulja i masti (naftnih derivata), a odatle – zbog potrebe
dodatnog pročišćavanja prije ispuštanja u tlo – u lagunu s nepropusnom podlogom i „kišnim
vrtovima“ ili pak u infiltracijski jarak s filtarskim slojevima (ovisno o odabranom tehničkom
rješenju). U odvojeni sustav odvodnje čistih oborinskih voda prihvaćat će se oborinske vode s
krovnih površina građevine.
Tehnološke (procjedne) vode iz MBO postrojenja odvodit će se u sabirni bazen za otpadne
vode (Prilog 4.7-4.), a odatle u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“. Pročišćene do
razine kakvoće komunalnih otpadnih voda, zatim će se kamionima-cisternama odvoziti u uređaj
za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zadra.
Očekivane godišnje i dnevne količine otpadnih voda te predviđeni način postupanja njima,
prikazani su u tablici 4.7.9-1.
Tablica 4.7.9-1. Očekivane godišnje i dnevne količine otpadnih voda (tehnoloških, sanitarno-potrošnih)
koje će nastati tijekom korištenja MBO postrojenja, te način postupanja otpadnim vodama
Redni
broj
1.
1.
2.
3.
Vrsta otpadnih voda
Količina
m3/god (m3/dan)
Sanitarno-potrošne (fekalne)
Tehnološke procjedne vode
Tehnološke (procjedne)
iz jama za prihvat otpada
Tehnološke (procjedne)
iz biofiltara
Tehnološke od vodene zavjese
Tehnološke vode - ukupno
1.180 (3,23)
782 (2,14)
782 (2,14)
391 (1,07)
1.955 (5,35)
Način postupanja
Odvodnja i prihvat u sabirnu jamu te odvoz
kamionima-cisternama u uređaj za pročišćavanje
otpadnih voda Grada Zadra
Odvodnja zatvorenim odvojenim sustavom u uređaj
za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“, a zatim
odvoz otpadnih voda pročišćenih na razinu kakvoće
komunalnih voda, kamionima-cisternama u uređaj
za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zadra
4.8. ODLAGALIŠTE NEOPASNOG OTPADA (ZONA 5)
4.8.1. Dimenzije, zapremina, izgradnja i razvoj odlagališta
Odlagalište neopasnog otpada izgradit će se u središnjem i zapadnom dijelu obuhvata
predmetnog zahvata u zoni 5, ukupne površine od oko 12 ha (120.000 m2), na prirodno ravnom
terenu nadmorske visine 144-152 m. Odlagalište će se formirati, suglasno postojećem idejnom
projektu koji se temelji na primjeni varijantnog rješenja „Plan C“.
Situacijski plan predviđenog odlagališta neopasnog otpada nalazi se u Prilogu 4.3-1. (oznaka 5).
Odlagalište će se formirati oko postojeće ekskavacijske jame, preostale nakon eksploatacije
tehničkog građevnog kamena na bivšem eksploatacijskom polju „Busišta 3“. Približne prosječne
dimenzije ekskavacijske jame iznose 240 x 110 m, a dubina 10-12 m u odnosu na prirodnu
razinu terena (duljina jame u najduljem dijelu iznosi 293 m, a širina u najširem dijelu 123 m).
Aktualna površina jame približno je 2,6 ha, a njena zapremina oko 217.000 m3 (slika 4.8.1-1.).
Primjenom varijantnog rješenja iskopa i uređenja temeljne plohe odlagališta neopasnog otpada
„Plan C“ trebat će iskopati minimalno potrebnu količinu stijenskog materijala u kojemu se izvodi
iskop i postojeći oblik ekskavacijske jame dovesti u prihvatljivo stanje do postizanja površine od
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
82
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
4,8 ha (tj. 48.000 m2), odnosno ukupne zapremine od oko 482.000 m3. Ovaj dio povećanja
kapaciteta prostora za odlaganje u prvoj fazi izgradnje prostora za odlaganje podrazumijeva
poduzimanje dodatnog iskopa stijenskog materijala ukupne zapremine od oko 265.000 m3.
Planirano područje odlagališta neopasnog otpada prema „Planu C“ predviđa se ostvariti
postizanjem romboidnog oblika gornje razine uređene plohe na kotama od 142 m i 155 m, čije
dimenzije iznose približno 450 m x 350 m, a površina oko 12 ha (120.000 m2).
Dio područja unutar te plohe, površine oko 7,2 ha (nakon što se od spomenutih 12 ha oduzme
površina postojeće ekskavacijske jame od 4,8 ha), potrebno je urediti tako da se zbog
izravnavanja podloge i osiguranja čvrste, netrošne stijenske podloge, iskopa samo gornji neravni
i trošni površinski sloj vapnenca, debljine do 2 m.
U skladu s navedenim, procjenjuje se da bi ukupna zapremina iskopanog zemljano-kamenog
agregata u drugoj fazi izgradnje odlagališta iznosila oko 115.000 m3 zemljano-kamenog
agregata.
Redoslijed podfaza gradnje (proširenja) definirat će se tijekom izgradnje odlagališta.
Slika 4.8.1-1. Ekskavacijska jama bivšeg eksploatacijskog polja tehničkog građevnog kamena „Busišta 3“
Iz prethodno spomenutoga proizlazi da do postizanja projektiranih dimenzija prema „Planu C“
trebalo bi iskopati ukupno 380.000 m3 (265.000 m3 + 115.000 m3) zemljano-kamenog agregata.
Ova količina iskopanog materijala, nastalog proširivanjem odlagališnog prostora, planira se
privremeno pohraniti na predviđenim namjenskim plohama P 1, P 2, P 3 i P 4 unutar površine
Centra. Međutim, suglasno članku 144. „Zakona o rudarstvu“ („Narodne novine“, br. 56/13) i
odredbama „Uredbe o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod
izvođenja građevinskih radova“ („Narodne novine“, br. 109/11), provedba ove aktivnosti bit će
moguća samo ukoliko se Republika Hrvatska, kao vlasnik mineralne sirovine, u roku od 30 dana
po ostvarenom i prijavljenom višku iskopa očituje da nije zainteresirana raspolagati navedenim
viškom iskopa, koji predstavlja mineralnu sirovinu.22
22
U vezi mogućnosti raspolaganja iskopanim materijalom (viškom iskopa) od strane nositelja zahvata, odnosno
investitora, u stavku 1. članka 144. “Zakona o rudarstvu” („Narodne novine“, br. 56/13) navodi se da “ako
prilikom građenja građevina koje se grade sukladno propisima o gradnji preostane višak iskopa koji se ne
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
83
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
U slučaju da se, respektirajući navedeni, propisima utvrđen način postupanja iskopanim
mineralnim materijalom, ostvari mogućnost raspolaganja iskopom, planira se na svakoj od četiri
spomenute namjenske plohe privremeno pohraniti izvjesnu količinu iskopanog materijala.
Predviđene površine navedenih ploha za skladištenje (tj. privremenu pohranu iskopa) iznosit će
najviše do: P 1 = 26.600 m2, P 2 = 12.500 m2, P 3 = 21.000 m2, P 4 = 8.700 m2. Budući da bi se
na svakoj od njih iskop mogao pohraniti do maksimalne visine od 20 m, procjenjuje se da bi se
na te četiri površine zajedno, privremeno moglo pohraniti do oko 688.000 m3 iskopanog
materijala, a što je znatno više od potrebne količine.
Međutim, imajući u vidu činenicu da će se odlagališta neopasnog otpada graditi, odnosno
proširivati u fazama, realno je očekivati da do akumulacije većih količina iskopa na tim
površinama neće doći. Naime, iskopani materijal neće se skladištiti odjednom u ukupno
predviđenoj količini koja će nastati formiranjem konačne zapremine odlagališta: budući da će se
taj materijal na namjenskim površinama pohranjivati po fazama širenja odlagališta, očekuje se da
će količine, iskopane tijekom jedne faze razvoja odlagališta, korisnom primjenom bit najvećim
dijelom ili čak u potpunosti uklonjene s površina za skladištenje prije akumulacije iskopa koji će
nastati u sljedećoj fazi širenja odlagališta. Važno je naglasiti da se značajan dio iskopanog
materijala planira iskoristiti za izgradnju nasipa oko odlagališta inertnog otpada i dnevno
prekrivanje odloženog otpada na odlagališnim prostorima, kao i za uređenje internih prometnica.
U svrhu adekvatne obrade iskopa, trebalo bi što prije, a svakako već u fazi izgradnje zahvata,
osigurati odgovarajuću opremu (drobilica i sl.) kojom će se taj materijal na odgovarajući način
moći obraditi, odnosno pripremiti za primjenu kao sekundarne sirovine.
Završne konture iskopa potrebno je ostvariti kako bi postigao nagib kosina do 3H:1V, a u
svrhu polaganja temeljnog brtvenog sloja na dnu i bočnim stranama odlagališta, kojim će se
zaštititi podzemne vode u području budućeg odlagališta neopasnog otpada. Potrebno je također
izvesti obodnu komunikaciju širine 5 m, pri čemu visinska razlika između dvaju nivoa obodne
komunikacije ne smije biti veća od 12 m. Na sjevernoj strani predviđena je jedna razina obodne
komunikacije, dok na južnoj strani obodna komunikacija nije predviđena. Na dnu odlagališta
potrebno je također izvesti nagibe, i to od 1-3 %, a u svrhu omogućavanja odvodnje i skupljanja
procjednih voda na dnu odlagališta (Prilog 4.8-1.). Širina ulazno-izlazne rampe iznosit će 10 m, a
predviđeni nagib 4-8 %. Primjenom varijantnog rješenja “Plan C” ostvarit će se relativna visina
gornje plohe “nasipnog” dijela odlagališnog tijela od 25-28 m iznad prirodne površine okolnog
terena (Prilozi 4.8-2. i 4.8-3.).
Donja razina iskopa, tj. dna jamskog dijela tijela odlagališta nalazit će se na nadmorskoj visini
od oko 136 m (donja ploha ekskavacijske jame), površina prirodne razine terena kreće se na
nadmorskoj visini od 144 m do 152 m, dok će se gornja ploha završne forme predviđenog
nasipnog dijela tijela odlagališta, nakon njegova zatvaranja, oblikovati na nadmorskoj visini od
175 m (Prilog 4.8-3.). Prema tome, relativna visina dijela tijela odlagališta iznad prirodne
razine terena kretat će se nakon zatvaranja odlagališta u rasponu od 23-31 m. Ukupna zapremina
tijela odlagališta prema varijantnom rješenju “Plan C“, uključujući formirani jamski dio s
ugrađuje u obuhvat te građevine, a sadrži mineralnu sirovinu, investitor je dužan višak iskopa staviti na
raspolaganje Republici Hrvatskoj kao vlasniku”. Isto je pitanje regulirano odredbama „Uredbe o postupanju s
viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova“ („Narodne novine“, br.
109/11) kao podzakonskog akta. U članku 3. Uredbe navodi da je „investitor dužan višak iskopa koji se ustanovi
prilikom građenja građevine staviti na raspolaganje Republici Hrvatskoj kao vlasniku i o tome obavijestiti
nadležno tijelo, ministarstvo nadležno za rudarstvo, ministarstvo nadležno za financije, Državni inspektorat,
jedinicu područne (regionalne) samouprave i jedinicu lokalne samouprave“. Suglasno članku 13. Uredbe, jedinica
lokalne samouprave, a preko nje nositelj zahvata (investitor), mogu raspolagati mineralnom sirovinom (tj. viškom
iskopa) samo u slučaju i tek pod uvjetom da Republika Hrvatska putem nadležnog tijela, u roku od 30 dana po
stavljanju mineralne joj sirovine (tj. viška iskopa) na raspolaganje, obavijesti investitora, kao i nadležnu jedinicu
lokalne samouprave i jedinicu područne (regionalne) samouprave, da nema namjeru koristiti se predmetnom
mineralnom sirovinom, stavljenom joj na raspolaganje.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
84
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
ekskavacijskom jamom i predviđeni nasip, iznosit će oko 2.100.000 m3, što u potpunosti
zadovoljava zahtjeve odlaganja projektiranih količina otpada u čitavom predviđenom 30godišnjem periodu (2016.-2045. g.). Štoviše, navedeni kapacitet praktički bi zadovoljio potrebe
odlaganja ne samo biostabilizirane frakcije mehaničko-biološke obrade komunalnog i neopasnog
proizvodnog otpada te neopasnog (obrađenog) mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
Zadarske županije, već – u slučaju potrebe – i ukupne količine goriva iz otpada (SRF) ili
sirovine iz koje se ono proizvodi, i to ako bi se ostvario najnepovoljni scenarij: da se sveukupna
količina goriva iz otpada proizvedenog tijekom 30-godišnjeg razdoblja korištenja zahvata ne
uspije prodati ili ustupiti potencijalnim korisnicima npr. u industriji ili energetici, pa bi to gorivo
trebalo odložiti u odlagalište neopasnog otpada (ili, zbog odustajanja od proizvodnje goriva iz
otpada, ukoliko bude trebalo odložiti približno jednaku količinu otpadne sirovine iz koje se
gorivo iz otpada proizvodi ili pak sličnu količinu biostabilizirane frakcije mehaničko-biološke
obrade otpada, ako se donese odluka da o takvoj varijanti tehnološkog rješenja).
Inače, u očekivanim uvjetima 30-godišnjeg korištenja odlagališta, količina biostabilizirane
frakcije procesa mehaničko-biološke obrade komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada
(“biostabilat”), predviđene za odlaganje u odlagalištu neopasnog otpada, procjenjuje se na
924.554 m3, dok bi u istom periodu količina zaprimljenog ostatnog mulja iz uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda za odlaganje mogla doseći ukupnu zapreminu od oko 252.480 m3.
Pored toga, u posebnom se odlagališnom polju („kazetama“) odlagališta neopasnog otpada
tijekom perioda korištenja zahvata predviđa zaprimiti i odložiti oko 7.000 m3 otpada koji sadrži
azbest (pretežno se radi o građevnom otpadu).
Prema tome, u odlagalištu neopasnog otpada u projektiranom razdoblju korištenja zahvata, za
odlaganje se očekuje zaprimiti količinu od najviše oko 1.200.000 m3 neopasnog otpada.
Izgradnja planiranog odlagališta neopasnog otpada provest će se kroz četiri vremenske faze
(Prilog 4.8-2.), pa bi se u konačnici, na kraju projektiranog perioda korištenja, odlagalište
neopasnog otpada, čija je površina oko 12 ha, sastojalo od četiri kazetna prostora za odlaganje,
međusobno odvojena razdjelnim nasipima (Prilog 4.8-1.).
Uz tijelo odlagališta izgradit će se sabirni bazen za procjedne vode prihvatnog kapaciteta od
250 m3 te crpna stanica od 100 m3 (Prilog 4.8-1.) iz kojega će se tlačnim vodom procjedna voda
(ukoliko se pojavi) odvoditi u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“, a odatle – nakon
što bude pročišćena na razinu kakvoće komunalnih otpadnih voda – kamionima-cisternama u
uređaj za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Grada Zadra.
Situacijski plan zatvorenog odlagališta neopasnog otpada prikazan je u Prilogu 4.8-3.
U početnoj fazi odlaganja otpada u odlagalište neopasnog otpada posebno će trebati voditi
računa o zaštiti integriteta prethodno postavljenih sustava ekološke zaštite i kontrole (temeljnog
brtvenog sloja, drenažnog sustava, cijevi za sakupljanje procjednih voda). Otpad će se nanositi
priguravanjem preko radne plohe uz postupno širenje odloženog otpada preko dna odlagališta.
Kada jednom odloženi otpad, raširen preko dna cijelog odlagališta, dosegne visinu od 1,5 m,
daljnje odlaganje otpada može se nastaviti u horizontalnim nizovima od po 0,5 m.
Potrebno radno područje bit će određeno zapreminom prispjelog otpada na odlagalište,
vjerojatno utvrđenom brojem vozila s otpadom tijekom maksimalnih razdoblja dovoza. To može
varirati dnevno, mjesečno i sezonski, a – kako bi se minimizirale potencijalne neugodnosti –
veličina radne plohe redovito će se usklađivati i time sama radna površina ostala što manja.
4.8.2. Otpad prihvatljiv za odlaganje
Suglasno „Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagališta otpada“ („Narodne novine“, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13), u odlagalište
neopasnog otpada dopušteno je bez prethodne dozvole odlagati samo neopasni otpad.
U nastavku su navedeni kriteriji koje otpad, s obzirom na svoj sastav, mora zadovoljavati da bi
bilo dozvoljeno odložiti ga u odlagalištu neopasnog otpada, a suglasno točki 2. Dodatka 3.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
85
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
„Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta
otpada“ („Narodne novine“, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13).
4.8.2.1. Kriteriji za odlaganje otpada u odlagalište neopasnog otpada
4.8.2.1.1. Granične vrijednosti parametara eluata otpada za stabilizirani nereaktivni
opasni otpad i ostali neopasni otpad
Granična
vrijednost
parametra eluata
T/K*** = 10 l/kg
Izražen
kao
Jedinica
Arsen
As
mg/kg suhe tvari
2
Barij
Ba
mg/kg suhe tvari
100
Kadmij
Cd
mg/kg suhe tvari
1
Ukupni krom
Cr
mg/kg suhe tvari
10
Bakar
Cu
mg/kg suhe tvari
50
Živa
Hg
mg/kg suhe tvari
Molibden
Mo
mg/kg suhe tvari
10
Nikal
Ni
mg/kg suhe tvari
10
Olovo
Pb
mg/kg suhe tvari
10
Antimon
Sb
mg/kg suhe tvari
0,7
Selen
Se
mg/kg suhe tvari
0,5
Cink
Zn
mg/kg suhe tvari
50
Kloridi
Cl
mg/kg suhe tvari
15.000
Fluoridi
F
mg/kg suhe tvari
150
Sulfati
SO4
mg/kg suhe tvari
20.000
C
mg/kg suhe tvari
800
-
mg/kg suhe tvari
60.000
Parametar
Otopljeni organski ugljik – DOC*
Ukupne rastopljene tvari
*
**
***
**
0,2
Ako izmjerena vrijednost parametra eluata prelazi graničnu vrijednost iz tablice kod vlastite pH vrijednosti
eluata, analiza se može provesti kod pH vrijednosti između 7,5 i 8,0.
Prisutnost ukupnih rastopljenih tvari u eluatu može se koristiti umjesto prisutnosti sulfata i klorida u eluatu
T/K = tekuće/kruto
§
Neopasni komunalni otpad i odvojeno prikupljene neopasne frakcije otpada iz
kućanstva te istovrsan neopasan otpad iz drugog izvora i mjesta nastanka definirani
prema posebnom propisu, mogu se prihvatiti na odlagalište neopasnog otpada bez
prethodne analize eluata i organskih parametara onečišćenja.
§ Stabilizirani nereaktivni opasni otpad ne smije se odlagati u odjeljak s obrađenim
komunalnim otpadom ili prikupljenim frakcijama neopasnog komunalnog otpada.
§ Neopasni materijali/otpad na bazi gipsa koji se odlažu na odlagališta neopasnog otpada
smiju se odložiti isključivo u odjeljke odlagališta gdje se ne odlaže biorazgradivi otpad.
Granične vrijednosti za TOC (ukupni organski ugljik) i DOC (otopljeni organski ugljik)
iz gornje tablice vrijede i za otpad koji se odlaže zajedno s materijalima na bazi gipsa.
§ Otpad koji sadrži azbest. Građevinski otpad koji sadrži azbest i čvrsto vezani azbestni
otpad može se odložiti na odlagalište neopasnog otpada bez prethodne analize eluata i
organskih parametara onečišćenja ako je zadovoljeno sljedeće:
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
86
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
o otpad ne smije sadržavati druge opasne tvari osim čvrsto vezanog azbesta
o odlagati se može samo građevinski otpad koji sadrži čvrsto vezani azbest i ostali
čvrsto vezani azbestni otpad
o otpad se može odlagati samo u posebnim odlagališnim poljima, odvojeno od
ostalog otpada na odlagalištu
o područje s odloženim otpadom mora se dnevno prekrivati na način da se spriječi
tijekom pekrivanja oslobađanje azbestnih vlakana u okoliš
o otpad koji nije pakiran mora se prije odlaganja prskati vodom
o površinsko brtvljenje tijela odlagališnog polja s otpadom koji sadrži azbest mora
sprječavati oslobađanje azbestnih vlakana u okoliš
o na odlagališnom polju s otpadom koji sadrži azbest ne smiju se izvoditi nikakve
aktivnosti koje mogu uzrokovati oslobađanje azbestnih vlakana u okoliš
o nakon zatvaranja odlagališta s odlagališnim poljem s otpadom koji sadrži azbest,
mora biti spriječena svaka daljnja upotreba površina odlagališta.
Međutim, potrebno je naglasiti da se u slučaju predmetnog odlagališta neopasnog otpada ne
radi o „klasičnom“ odlagalištu otpada, budući da se u njemu ne odlaže „klasični“ komunalni i
neopasni proizvodni otpad, nego najvećim dijelom obrađena inertizirana i biostabilizirana
izlazna frakcija („biostabilat“) iz procesa mehaničko-biološke obrade komunalnog otpada,
nastala kontroliranim mikrobiološko-aerobnim procesom fermentacije (biosušenja). Zbog svojih
fizikalno-kemijskih svojstava, „biostabilat“ u predviđenim uvjetima odlaganja, obilježenih
odsustvom procjednih voda u tijelu odlagališta, ima karakteristike inertnog materijala u kojemu
neće postojati uvjeti za razvoj odlagališnog plina, a prvenstveno metana (CH4). Stoga će se
tijekom korištenja odlagališta neopasnog otpada, a u svrhu onemogućenja infiltracije oborinskih
voda u tijelo odlagališta, pored Idejnim projektom [8] predviđenog površinskog brtvljenja svih
završenih dijelova odlagališta te svakodnevnog pokrivanja radnih odlagališnih površina,
izbjegavati bilo kakvo recirkuliranje, odnosno unos otpadnih voda u tijelo odlagališta.
4.8.3. Količine otpada predviđene za odlaganje u odlagalištu neopasnog otpada
Tijekom planiranog 30-godišnjeg perioda korištenja Centra (2016.-2045. g.), u odlagalištu
neopasnog otpada očekuje se odložiti ukupno oko 1.184.000 m3 neopasnog otpada, i to :
§
§
§
619.452 t (924.554 m3) biostabilizirane frakcije mehaničko-biološke obrade otpada
315.600 t (252.480 m3) obrađenog mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i
17.000 t (7.000 m3) otpada koji sadrži azbest (pretežno se radi o građevnom otpadu)
Međutim, pri dimenzioniranju odlagališta neopasnog otpada treba voditi računa o ostavljanju
pričuvnog prostora za slučaj neuspješnog plasmana goriva iz otpada (SRF) na tržište (industrija,
energetika) ili otpadne sirovine iz koje se gorivo iz otpada proizvodi, pa ga bude potrebno
odložiti u posebnom dijelu odlagališta neopasnog otpada. Procjenjuje se da će se tijekom 30godišnjeg korištenja Centra, u pogonu postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada ukupno
proizvesti oko 1.000.000 m3 goriva iz otpada (SRF).
Prethodno navedene vrste otpada odlagat će se odvojeno u posebnim, namjenskim dijelovima
odlagališta neopasnog otpada i u skladu s važećim propisima.
U vezi predviđenog, odvojenog odlaganja otpadnog mulja koji nastaje radom uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda, treba naglasiti da taj otpadni materijal, da bi mogao biti odložen
u odlagalište neopasnog otpada, mora zadovoljiti sve relevantne uvjete propisane u „Pravilniku o
načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada“
(„Narodne novine“, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13). Sav mulj, preostao nakon pročišćavanja
otpadnih voda u uređaju za pročišćavanje otpadnih voda, mora prije preuzimanja na odlaganje u
odlagališni prostor Centra biti potpuno aerobno ili anaerobno stabiliziran te mora zadovoljavati
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
87
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
sve kriterije za odlaganje, tj. da granične vrijednosti koncentracija relevantnih parametara
(posebno teških metala), koje ne smiju premašivati granične koncentracije, navedene u
„Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta
otpada“ (Narodne novine, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13), Dodatak 3., točka 2. Kriteriji za
odlaganje otpada na odlagalište neopasnog otpada (vidi poglavlja 4.8.2.1.1. i 4.8.2.1.2.). Ako
takvi kriteriji ne budu zadovoljeni, Centar neće preuzimati mulj na odlaganje u namjenski
uređenom dijelu odlagališta neopasnog otpada. Jednako tako, mulj u kojemu se nalaze opasne
komponente, tj. tvari koje sadrže relevantne elemente u koncentracijama iznad dozvoljenih
prema spomenutom Pravilniku, neće se prihvaćati u Centar u svrhu odlaganja.
4.8.4. Temeljni brtveni sustav
Glavna uloga temeljnog ili donjeg brtvenog sustava na odlagalištu otpada je onemogućenje
prodora procjedne vode iz tijela odlagališta u podzemlje. Funkcija ovog sustava je, suglasno
navedenome, da zamijeni ili dopuni nepovoljne ili nedovoljne mogućnosti izolacije otpada od
okoliša u slučajevima kada se s obzirom na karakteristike postojećeg geološkog ambijenta na
području lokacije ne može očekivati dovoljno dobro prirodno izolacijsko djelovanje kojim će se
onemogućiti prodor procjednih voda iz odloženog otpada u okolni prostor.
Temeljni (donji) brtveni sustav odlagališta neopasnog otpada izgradit će se tako da se zadovolji
zahtjev iz „Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagališta otpada“ („Narodne novine“, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13) koji se odnosi na
zaštitu podzemne vode, a kojime je definirano da „dno odlagališta otpada mora biti najmanje 1 m
iznad najviše razine podzemne vode“ (Dodatak I., točka 2.1.) te da za odlagalište neopasnog
otpada „prosječna vodonepropusnost tla na području temeljnog tla i bočnih strana tijela
odlagališta mora biti manja od k = 1 x 10-9 m/s u debljini tla od najmanje jednog metra“
(Dodatak I., točka 2.3.). Pored toga, uloga temeljnog brtvenog sustava, koji se postavlja ne samo
na dno, već i duž bočnih strana tijela odlagališta, je osigurati stabilnost tijela odlagališta te
izvedbu brtvenih i drenažnih slojeva. Suglasno točki 2.6., Dodatak 1. spomenutog Pravilnika,
kroz drenažni sloj osigurat će se „odvođenje procjednih voda“ i „njihovo skupljanje izvan tijela
odlagališta“. Izgradnja temeljnog brtvenog sustava uvjetovana je potrebom da se kompenziraju
postojeće litološke i tektonske nehomegenosti temeljne stijenske podloge, a s ciljem da bi se
osigurala homogena svojstva podloge odlagališta. Prije ispuštanja u prijemnik te procjedne vode
obvezno treba adekvatno obraditi.
U skladu s predmetnim Idejnim projektom [8], u odlagalište neopasnog otpada predviđa se
ugraditi temeljni brtveni sustav, koji će se sastojati od sljedećih slojeva (slojevi su navedeni
redoslijedno odozdo prema gore, tj. od temeljne stijene u podlozi odlagališta do donjeg sloja
odloženog otpada; slika 4.8.4-1.):
§
§
§
§
§
§
§
§
23
prirodna podloga (temeljna stijena)
izravnavajući sloj debljine 20-30 cm
glineni materijal koeficijenta propusnosti k= 1 x10-9 m/s, debljine 50 cm
bentonitni „tepih“ (GCL23) koeficijenta propusnosti k=1 x 10-9 m/s
geomembrana (HDPE folija) debljine 2,5 mm
zaštitni sloj geotekstila gustoće 1.200 g/m2
drenažni sloj granulata 16/32 mm debeo 50 cm s odvodnim cijevima za procjedne vode
sloj nekompaktiranog otpada debljine 150 cm
GCL (engl.) = Geosynthetic Composite Liner, odnosno složeni geosintetički sloj, koji predstavlja svojevrsni
“sendvič” sloja bentonita, s obje strane obloženog geosintetičkim slojevima polimernih vlakana. GCL je sintetička
barijera čija sposobnost brtvljenja potječe iz njene kompozitne strukture, i to tako da se koristi snaga milijuna
vlakana za formiranje nabubrijelog praha natrij-bentonita. Ova ujednačena kombinacija polimernih vlakana i praha
natrij-bentonita stvara konačan cjelovit sloj odličnih brtvenih sposobnosti i dugotrajne čvrstoće na smicanje.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
88
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Primjenom tehnološkog rješenja temeljnog brtvenog sustava prema predmetnom Idejnom
projektu [8], a koje je usklađeno s „Direktivom Vijeća 1999/31/EC od 26. travnja 1999. o
odlagalištu otpada“, zbog najprihvatljivije cijene (oko 5 EUR/m2) predložena je ugradnja
bentonitnog „tepiha“ (GCL), dok su neka druga rješenja, poput npr. polielektrolitskog gela,
višestruko skuplja (više od 15 EUR/m2).
Potrebno je napomenuti da se prema „Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada,
kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada“ („Narodne novine“, br. 117/07, 111/11,
17/13 i 62/13) u temeljni brtveni sustav odlagališta neopasnog otpada ne propisuje postavljanje
niti ovog barijernog sloja (GCL-a), no on se ovdje predlaže kao dodatan sigurnosni faktor zbog
hidrogeološke osjetljivosti područja zahvata (III. zona sanitarne zaštite vodocrpilišta).
Slika 4.8.4-1. Shematski prikaz vertikalnog presjeka temeljnog brtvenog sustava
odlagališta neopasnog otpada
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2, 2013. [8]
Potrebno je također reći da će se u planirano odlagalište neopasnog otpada najvećim dijelom
odlagati prethodno već obrađeni biostabilizirani otpad, koji u uvjetima odsutnosti procjednih
voda neće u značajnijoj stvarati odlagališni plin te će u izvjesnom smislu imati osobine gotovo
inertnog otpada.
4.8.5. Zatvaranje odlagališta i izgradnja pokrovnog brtvenog sustava
Završni (površinski) brtveni sustav, koji služi za minimiziranje infiltracije površinskih voda,
mora se ugraditi na svim završenim površinama odlagališta, čim to bude praktično moguće.
Takvo će postupanje kroz minimizaciju površinske infiltracije i poticanje kvalitetnog
površinskog otjecanja oborinskih voda po zatvorenoj površini odlagališta, pomoći u nastojanju
onemogućenja nastanka ili barem smanjenja količine nastalih procjednih voda. Oborinske vode
ne smiju doći u dodir sa zatvorenim tijelom odlagališta te se moraju skupljati odvojeno od
procjednih voda. Pri postavljanju površinskog brtvenog sustava u obzir treba uzeti plan konačne
odvodnje odlagališta, kao i sve specifičnosti primjenjenog brtvenog sustava.
Primjenom planiranog završnog brtvenog sustava odlagališta neopasnog otpada, a suglasno
zahtjevima iz točaka 3.1-3.3. Dodatka I. „Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada,
kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada“ („Narodne novine“, br. 117/07, 111/11,
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
89
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
17/13 i 62/13), prekrit će se otpadom ispunjeni dijelovi odlagališta te osigurati adekvatno
površinsko brtvljenje s ugrađenim sustavom površinske odvodnje oborinske vode i sustavom
otplinjavanja. U svrhu zadovoljenja spomenutih zahtjeva, potrebno je da se: (a) završni brtveni
sustav odlagališta otpada neopasnog otpada izgradi od mineralnog materijala, čiji koeficijent
propusnosti ne smije biti veći od 1 x 10-9 m/s i (b) unutar završnog pokrovnog sustava mora se
nalaziti drenažni sloj debljine od najmanje 0,5 m te rekultivacijski sloj debljine od najmanje 1 m.
Prije zatvaranja odlagališta neopasnog otpada izravnat će se gornja ploha tijela odlagališta, na
koju će se postaviti završni brtveni sustav, koji se površinski rekulitivira. U rekultivirajući sloj,
kao dio završnog brtvenog sustava, može se ugraditi tlo, građevni otpad od uređenja gradilišta na
području Centra ili miješani materijali, čime bi se smanjili troškovi izgradnje sustava.
U skladu s predmetnim Idejnim projektom [8], u odlagalište neopasnog otpada predviđa se
ugraditi završni brtveni sustav, koji će se sastojati od sljedećih slojeva (slojevi su navedeni
redoslijedno odozdo prema gore; slika 4.8.5-1.):
§
§
§
§
§
§
§
§
§
odloženi otpad u tijelu odlagališta
izravnavajući sloj prekrivnog materijala debljine 15 cm
plinodrenažni sloj od batude i šljunka 16/64 cm debljine 30 m
zaštitni sloj geotekstila (200 g)
bentonitni „tepih“ adekvatan sloju gline, koeficijenta propusnosti k = 1 x 10-9 m/s,
minimalne debljine 80 cm
drenažni sloj za oborinske vode, granulat 16/32 mm, debljine 50 cm
zaštitni sloj geotekstila (200 g)
rekultivirajući završni pokrovni sloj (crvenica 0,85 m i humus 0,15 m) debljine 100 cm
ozelenjavanje (trave, nisko rasline, drveće)
Slika 4.8.5-1. Shematski prikaz vertikalnog presjeka završnog brtvenog sustava
odlagališta neopasnog otpada
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2., 2013. [8]
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
90
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Planirani završni pokrovni sustav u skladu je s odredbama „Pravilnika o načinima i uvjetima
odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada“ („Narodne novine“, br.
117/07, 111/11, 17/13 i 62/13). Pri odabiru debljina pojedinih slojeva u brtvenom sustavu vodilo
se računa o mogućnosti njihovog otklizavanja, količini vlažnosti koja se može zadržati zbog
potrebe ozelenjavanja površinskog rekultivacijskog sloja i sprječavanja nastajanja pukotina je bi
se mogle pojaviti zbog isušivanja. Dovoljna vlažnost, hranjivost i debljina površinskog,
rekultivacijskog sloja omogućit će pravilan rast vegetacije, čime će i eventualni učinci
procjeđivanja i erozije biti manji, uz istovremeno onemogućavanje prodiranja životinja i
korijenja biljaka kroz pokrovni sloj. Pri izgradnji završnog pokrovnog sustava vodilo se računa o
postavljanju u njegovu podlogu izravnavajućeg sloja od homogenog materijala, koji se uz
izravnavanje i nabija (kompaktira). Plinodrenažni sloj izgradit će se od batude i šljunka, čime će
se onemogućiti prodor glodavcima u pokrovni sustav. Na plinodrenažni sloj sa zaštitnim slojem
geotekstila u krovini, postavit će se bentonitni „tepih“ koeficijenta vodopropusnosti k = 1 x 10 -9
m/s. U svrhu odvodnje infiltriranih pripovršinskih voda postavit će se drenažni sloj za oborinske
vode, koeficijenta vodopropusnosti k = 10-3 m/s, čija će debljina iznositi 50 cm. Ovaj će se sloj
prekriti zaštitnim slojem geotekstila i rekultivirajućim slojem tla u koji se dodaje gnojivo.
Važan aspekt izvedbe završnog pokrovnog brtvenog sustava bit će i omogućenje provedbe
stalnog praćenja stanja (monitoringa) okoliša te održavanje zatvorenog odlagališta. Stalni
pregledi pokrovnog brtvenog sustava poduzimat će se kao dio programa ekološkog monitoringa.
Svi eventualno utvrđeni nedostaci, neželjene pojave ili oštećenja, odmah će se sanirati.
Čiste oborinske vode odvodit će se s površine tijela odlagališta, odnosno po površini završnog
brtvenog sustava u trapezni obodni kanal širine dna 50 cm, širine vršnog otvora 2,5 m i nagiba
pokosa 1V:2H (slika 4.8.5-2.), a njime do sabirnog bazena za oborinske vode, čija je
zapremina 250 m3 (Prilozi 4.8-1. i 4.8-4.). Obodni kanal treba ostati u funkciji i nakon konačnog
zatvaranja odlagališta, pa ga je i u tom razdoblju potrebno čistiti i održavati.
Slika 4.8.5-2. Shematski prikaz presjeka trapeznog obodnog kanala odlagališta neopasnog otpada
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2., 2013. [8]
4.8.6. Sustav otplinjavanja odlagališta
Budući da proces biorazgradnje odloženog otpada neće u potpunosti biti zaustavljen, tijekom
punjenja odlagališta (ili njegovog dijela) mogu nastajati određene, očekuje se, manje količine
odlagališnog plina (bioplina). Stoga se u odlagalištu neopasnog otpada planira izgraditi sustav
otplinjavanja sa zdencima kojim će se odlagališni plin preko plinske crpne stanice odvoditi na
baklju radi spaljivanja.
Tijekom procesa otplinjavanja odlagališta, u sustavu otplinjavanja doći će do pojave
kondenzacije procjednih voda. Radi izdvajanja procjednih voda iz odlagališnog plina predviđena
je izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje kondenzata.
Krajnji i prolazni ispusti kondenzata izrađeni su od HDPE cijevi i fazonskih komada.
Polažu se u šljunčani zasip u svrhu bolje odvodnje kondenzata (suglasno tehničkim uvjetima
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
91
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
gradnje, ovi ispusti moraju prije ugradnje biti ispitani). Ugradnja ispusta kondenzata mora se
provesti koordinirano s ugradnjom cijevi plinskih kolektora i prekrivnog brtvenog sustava.
Međutim, prije ugradnje ispusta kondenzata potrebno je obustaviti dotok plina na plinskim
glavama, pri čemu obvezno treba stalno mjeriti masenu koncentraciju metana (CH4) u užoj zoni
radova, i to na izlazu iz plinskog cjevovoda, kao i na mjestu ugradnje ispusta kondenzata u tijelu
odlagališta. Ako masena koncentracija metana poraste iznad 0,5 % volumnog udjela, daljnje
radove treba odmah prekinuti i o tome obavijestiti nadzornog inženjera.
Detalj otplinavanja odlagališta neopasnog otpada prikazan je u Prilogu 4.8-5.
Sustav otplinjavanja odložene biostabilizirane frakcije („biostabilata“) iz tijela odlagališta
sastoji se od horizontalnih drenažnih cijevi i vertikalnih plinskih zdenaca (bunara) te spojnog
cjevovoda i postrojenja za spaljivanje nastalog odlagališnog plina na baklji.
Situacija otplinjavanja zatvorenog odlagališta neopasnog otpada prikazana je u Prilogu 4.8-6.
Horizontalne drenažne cijevi postavljaju se istovremeno s odlaganjem „biostabilata“, i to tako
da se u kanal širine 100 cm i visine 60 cm položi drenažna cijev, a okolni prostor zasipa
šljunkom granulacije 32-64 mm. Kanal se zatim prekriva zemljanim materijalom u visini od 30
cm. Horizontalne drenažne cijevi postavljaju nakon svakih 4 m novougrađenog otpadnog
materijala. Nakon što se polje za odlaganje „biostabilata“ zapuni i postignu gabariti završnog
prekrivanja, drenažne cijevi povezuju se spojnim cjevovodom.
Cijeli sustav s pogonom za spaljivanje plina na baklji s plinskom crpkom postavit će se na
asfaltiranu plohu površine oko 1.400 m2. Pogon će biti ograđen žičanom ogradom visine 2 m, a
pristup postrojenju bit će moguć asfaltiranom cestom širine 6 m preko ulaznih dvokrilnih vrata
širine 6 m.
4.8.7. Skupljanje procjednih voda
Zbog karakteristika otpadnog materijala koji se odlaže („biostabilat“) i predviđenog tehničkotehnološkog rješenja izoliranja odloženog materijala od okolnog prirodnog ambijenta (temeljni i
završni brtveni sustav), na predmetnom odlagalištu neopasnog otpada ne očekuje se nastanak
procjednih voda. No, u slučaju eventualne pojave procjednih voda predviđeno je da se te vode
električnim crpkama kontinuirano izvlače iz sabirnih okana (zdenaca) i odvode do sabirnog
bazena za procjedne vode, zapremine 250 m3, a odatle u crpnu stanicu zapremine 100 m3
(Prilog 4.8-7.) te dalje, tlačnim vodom do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“.
Odvodni kontrolni sustav izvest će se postavljanjem odvodnih cjevovoda od HDPE cijevi na
podučjima najvećeg očekivanog skupljanja procjednih voda te HDPE odvodnih cjevovoda,
postavljenih okomito na glavne cjevovode na način da se formira cjelovita odvodna mreža.
Cjevovodi će se postaviti unutar sloja pijeska te će se prekriti zbog zaštite od sitnog šljunka
(slika 4.8.7-1.).
Cjevovodi će biti usmjereni prema HDPE montažnim oknima, smještenim na najnižim
položajima. Odatle će se procjedna voda precrpljivati u sabirni bazen za procjedne vode, a
zatim u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“. Čiste vode koje padnu na dno te nisu
onečišćene otpadom, potrebno je izvući crpkom u sabirni bazen za oborinske vode, zapremine
250 m3 (Prilozi 4.8-1. i 4.8-4.).
Postavljanje sustava za skupljanje procjednih voda završava ugradnjom HDPE cijevi u svaki
sektor odlagališta. Glavni smjer prikupljanja procjednih voda odvijat će se kroz HDPE cijevi,
utaknute okomito na glavne kolektore. Na taj će se način formirati cjelovita odvodna mreža,
postavljena u sloju inertnog materijala, prekrivenog sitnim šljunkom.
Odlagalište će nakon postavljanja donjeg brtvenog sustava na dnu ekskavacijske jame biti
opremeljeno za odvodnju i skupljanje procjedne vode u svakom sektoru, u kojemu će se nalaziti
mreža međusobno povezanih cjevovoda položenih na donji brtveni sloj, kako bi omogućilo
gravitacijsko slijevanje procjedne vode prema sabirnom oknu.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
92
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Slika 4.8.7-1. Shematski prikaz detalja odvodnje procjednih voda u odlagalištu neopasnog otpada
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2., 2013. [8]
4.8.8. Kontrola odvodnje odlagališta neopasnog obrada
Oborinske vode površinski otječu gornjom plohom tijela odlagališta prema njegovom obodu.
Kontrolirano prikupljanje uvjetno čistih oborinskih voda omogućit će se izgradnjom kanala oko
ruba tijela odlagališta. U svrhu nastanka što manjih količina procjednih voda u tijelu odlagališta,
predviđa se i izgradnja trokutastih rigola po površini zatvorenih dijelova odlagališta. Pored toga,
pokrovni sloj odlagališta izvest će se u blagom padu, kako bi se što veći udio oborinske vode
najkraćim putem uklonio s površine tijela odlagališta. S obzirom da će odloženi otpad biti
pokriven relativno slabo propusnim mineralnim slojem, mogućnost izravnog kontakta
onečišćenih voda iz odlagališta s površinskom oborinskom vodom u obodnom kanalu bit će
minimalna. No, bez obzira na ovu okolnost, u obodnom kanalu provodit će se stalna kontrola
kakvoće prikupljene oborinske vode. U slučaju da ta voda kakvoćom zadovoljava zahtjeve
„Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda“ („Narodne novine“, br. 80/13),
ona će se preko upojnih bunara ispuštati u okoliš. No, ukoliko zbog eventualnog onečišćenja to
ne bude moguće, ona će se smatrati procjednom vodom te, posljedično, odvoditi u sabirni bazen
i odatle odvoditi u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“, nakon čega će se –
pročišćena na razinu kakvoće komunalnih otpadnih voda – kamionima-cisternama odvoziti u
uređaj za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Grada Zadra.
Na temelju srednje godišnje količine oborine na području planiranog zahvata, koja iznosi 877
mm, a suglasno predviđenoj površini tijela odlagališta neopasnog otpada i obodnih kanala (oko
120.000 m2), procjenjuje se da će na području odlagališta neopasnog otpada prosječno godišnje
nastati oko 106.000 m3 čiste oborinske vode.
4.8.8.1. Hidraulički proračun obodnog kanala
Utvrđivanje hidroloških veličina odvodnje na malim sljevnim površinama za navedeno
odlagalište provedeno je prema metodi koju je razradio Ven Te Chow.
Vrh protoka (Q) hidrograma određen je primjenom jednadžbe:
Q + A x X x Y x Z (m3/s)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
93
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
gdje je
A = površina sljevnog područja (km2)
X = intenzitet oborine (mm/minuta)
Y = adimenzionalan klimatski faktor (približno iznosi 1)
Z = faktor redukcije vrha protoka
Intezitet oborine određen je izrazom X = Pe/t, gdje je Pe neto količina oborine koja je pala na
sljevnu površinu 2,54 x (0,393 P – 200 / N + 2)2 / (0,3937 P + 800 / N – 8) = 7,03 mm, što
odgovara trajanju kiše u periodu od 10 minuta. Oznaka N = 78 odnosi se na potencijal infiltracije
oborine, koji ovisi o karakteristikama vegetacijskog pokrova i površinskog sloja pri zatvaranju
odlagališta, kao i načinu njegove obrade i tipu tla. Klimatski faktor ovisi o prostornoj raspodjeli
intenzivne oborine, a općenito se kreće oko 1.
Ukupna moguća sljevna ploha odlagališta iznosi približno 120.000 m2.
Proračunom su dobivene vrijednosti mjerodavnog trajanja oborine od 30 minuta, N = 78,
Pe = 29,95 (mm), X = 1,00 (mm/minuta) i Z = 1. Maksimalna oborina izračunata je za povratni
period T = 30 godina.
Proračunom je dobiven mjerodavni protok zatvorenog odlagališta Q = 2,69 m3/s, na koji je
dimenzioniran obodni kanal. Površinske vode s odlagališta i okolnih ploha skupljaju se u obodni
kanal te se odatle upuštaju u sabirni bazen oborinskih voda korisne zapremine od 250 m3.
U okviru glavnog projekta odlagališta izradit će se hidrološki proračun.
Hidraulički proračun obodnog kanala odlagališta neopasnog otpada temelji se na izrazu:
Q = A x v (m3/s)
v = c x (R x l)1/2 (m/s)
gdje je
Q = protok (m3/s)
A = površina poprečnog presjeka (m2)
V = brzina (m/s)
l = nagib dna obodnog kanala
R = A/O (hidraulički radijus)
Kao što je već naznačeno, oko cijelog odlagališta neopasnog otpada izgradit će se obodni kanal
(Prilog 4.8-1.; slika 4.8.5-2.) širine dna a = 50 cm, dubine h = 50 cm te pokosa strana 1V:2H.
Širina otvorene gornje plohe obodnog kanala iznosti će b = 2,5 m. Kanal će moći prihvatiti
količinu površinskih (oborinskih) voda pri protoku od Q = 2,75 m3/s i brzini kretanja od 3,67
m/s. S obzirom da proračunati protok površinskih voda iznosi 2,69 m3/s, ovaj će kanal moći
prihvatiti oborinsku vodu i u slučaju olujnog nevremena.
4.8.9. Ozelenjavanje odlagališta
Ozelenjavanje površine pokrovnog sloja jedan je od najvažnijih aktivnosti pri zatvaranju
odlagališta otpada. To je u pravilu relativno skup postupak. On se izvodi ne samo iz estetskih
razloga, već i zbog sprječavanja erozijskih i derazijskih procesa uvjetovanih linearnim ili
arealnim otjecanjem oborinske vode niz površinu, a osobito niz pokose tijela odlagališta. Bitno
smanjuje infilitraciju oborinske vode, a time i nastanak procjednih voda. Pri izboru vegetacijskog
pokrova najvažnije je izabrati optimalne biljne vrste. Održavanje površine zatvorenog tijela
odlagališta osobito je važno tijekom prvih 5-10 godina po zatvaranju. Potrebno je, međutim,
skrbiti i o eventualnim problemima vezanim za rast biljaka, koji se često događaju na zatvorenim
odlagalištima, a među kojima se ističu:
§ nekvalitetan pokrovni materijal i nedostatak hranjivih tvari
§ nedostatak vlage u pokrovnom sloju i
§ neadekvatno održavanje.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
94
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Prije konačnog izbora vrsta vegetacije za sadnju potrebno je provesti pokusnu sadnju te, ako
nakon godinu dana ne nastupi sušenje biljaka, može se pristupiti sadnji odabranih vrsta osobito
drvenaste vegetacije. Pravilnim izborom i sadnjom grmlja i drveća potrebe održavanja mogu se
svesti na najnužnije aktivnosti (npr. treba odabrati biljne vrste koje ne zahtijevaju često
obrezivanje). Mlađi primjerci drveća lakše se adaptiraju i uklope u okoliš te imaju veću
mogućnost preživljavanja uz manje uloženog napora pri održavanju.
Nakon postavljanja humusnog sloja sije se sjeme travnih smjesa. Predlaže se sijanje mješavine
trava (hibridi), jer one jamče razvoj jakih travnjaka otpornih na sušu te zahtijevaju minimalnu
skrb, a nemaju duboko korijenje. Preporučljivo je i sijanje djeteline. Nakon konačno zatvaranja
odlagališta predviđa se sadnja šumske sastojine kao konačne varijante korištenja tih površina.
Autohtona šumska vegetacija neće se moći razviti odmah, u prvoj fazi, pa je prihvatljivije po
zatvaranju odlagališta primijeniti sadnice ili posijati pionirske autohtone florne elemente (npr.
kleka, grab i dr.) koji će u kasnijem razdoblju omogućiti uvjete za razvoj gospodarski vrednijih
vrsta (npr. hrast).
Održavanje biljaka na površini zatvorenog odlagališta otpada prvenstveno ovisi o zdravlju
zasađenih ili zasijanih biljaka, kvalitetnom tlu, povoljnim općim vremenskim prilikama i
prikladnoj njezi. Pri ozelenjavanju odlagališta jedan od najčešćih i najvažnijih problema je
nedostatak hranjivih tvari u tlu, a posebno nedostatak dušika i fosfora: tako se u svrhu osiguranja
potrebnog sadržaja dušika preporučuje sijanje djeteline. Neophodno je u tlo dodavati i mineralna
gnojiva, posebno u periodu 5-10 godina nakon provedbe ozelenjavanja (to se izvodi u proljeće,
kada se u tlo dodaje 20 kg/ha dušika, 20 kg/ha fosfata te 50 kg/ha KNO 3). Pokošenu travu ne
treba uklanjati.
4.9. SORTIRNICA I NATKRIVENO SKLADIŠTE (ZONA 6)
Pogon za sortiranje/reciklažu otpada (sortirnica) s natkrivenim skladištem izgradit će se u
južnom dijelu obuhvata zahvata, između područja za obradu oborinskih voda, procjeda i
odlagališnog plina te postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (Prilog 4.3-1., oznaka 6).
Situacijski plan područja sortirnice s natkrivenim skladištem nalazi se u Prilogu 4.9-1.
4.9.1. Sortirnica
4.9.1.1. Dimenzije objekta, radni kapacitet i vrste otpada
Građevina za sortiranje otpada (sortirnica) bez vanjskog natkrivenog prostora, bit će
dimenzija 113,70 x 22,30 m, a sastojat će se od dvije etaže izvedene u jednom dijelu. Površina
donje, prizemne etaže, iznosit će oko 2.735 m2, a gornje, katne etaže, oko 145 m2. Prema tome,
ukupna površina korisnog prostora građevine iznosit će oko 2.880 m2. Visina građevine bit će
12 m, a njena ukupna zapremina 34.560 m3.
U prizemlju objekta nalazit će se hala za sortiranje otpada s odjeljcima za odlaganje otpada,
spremnicima (kontejnerima) za odvoz sortiranog otpada i postrojenjem za sortiranje otpada. U
drugom dijelu prizemlja nalazit će se stubište, hodnik, garderobe, sanitarni čvor, prostorija za
izdavanje jela i blagovanje te dva skladišta i nadzorna soba.
Na katnoj etaži nalazit će se hodnik, sanitarni čvor, uredi, nadzorna soba, skladište,
višenamjenska prostorija i prostorija za plinski kotao za grijanje.
Najveća prostorija u objektu sortirnice je hala za sortiranje otpada, koja se nalazi u prizemlju
i, zajedno s boksovima za odlaganje otpada, prostorom za kontejnere te postrojenjem za
sortiranje otpada, zauzima površinu od oko 2.547 m2, odnosno oko 88 % ukupne korisne
površine građevine. Građevina će biti izvedena od gotovih prefabriciranih armirano-betonskih
elemenata, a funkcionalno je projektirana za sortiranje otpada.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
95
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Vanjski natkriveni prostor, smješten neposredno uz dio uzdužnog pročelja građevine
sortirnice, bit će dug oko 44,50 m, a širok oko 4,7 m (Prilog 4.9-2.).
Objekt sortirnice bit će priključen na vodovodnu i električnu mrežu, a sanitarno-potrošne
otpadne vode prikupljat će se u sabirnom bazenu zapremine 50 m3.
Grijanje prostorija omogućit će se toplovodnim kotlom na plin, a za hlađenje koristit će se
električni klima-uređaji („dizalice topline”).
Parkiralište za vozila zaposlenika sortirnice predviđeno je na površini za parkiranje
transportnog centra (zona 3).
Postavljanje pogona za sortiranje otpada funkcionalno je uvjetovano činjenicom da se u Centru
predviđa uvođenje selektivnog sortiranja otpada, a s ciljem pridobivanja što većeg broja frakcija
prikladnih za reciklažu (npr. različite vrste plastike /PET/ po bojama, PEHD, polipropilen,
polistiren i sl., kao i papir, karton, metali /Fe, Al/, staklo i dr.). Dakle, cilj tehnološkog procesa
sortiranja je dobivanje što kvalitetnijih frakcija plastike, papira, kartona, stakla i metala.
Procjenjuje se da će količina ukupnog, odvojeno sakupljenog papira i kartona, prikupljenog
tijekom 30 godina radnog vijeka Centra na području Zadarske županije, iznositi oko 375.486 t, a
što ukazuje na prosječnu godišnju količinu od oko 12.516 t. Maksimalna očekivana količina
zaprimljenog papira i kartona u posljednjoj godini rada Centra iznosit će 18.738 t. Očekuje se da
maksimalna količina papira i kartona, koja će se dovesti u Centar, neće biti veća od 50 %
ukupne reciklirane količine tog otpadnog materijala.
Ukupna količina stakla koja će se u periodu od 30 godina odvojeno skupiti u Zadarskoj
županiji, a od koje će se dio obraditi u predmetnoj sortirnici, iznosit će oko 64.537 t. Procjenjuje
se da će prosječna godišnja količina sakupljenog stakla u Županiji iznositi 2.151 t, a maksimalna
količina u posljednjoj godini rada Centra 2.915 t. Maksimalna količina stakla, koja će se
dopremiti u Centar, bit će najviše 50 % ukupne reciklirane količine istog otpadnog materijala.
Količina ukupno odvojeno sakupljenog metalnog otpada u Zadarskoj županiji tijekom 30
godina rada Centra, a koji će se dijelom obraditi u predmetnoj sortirnici, procjenjuje se na oko
14.279 t, pa prosječna godišnja količina prikupljenog metalnog otpada iznosi oko 476 t.
Maksimalna predviđena količina ove vrste otpada u posljednjoj godini rada Centra mogla bi
iznositi oko 874 t. Procjenjuje se da će maksimalna količina metalnog otpada, koja će se dovesti
na lokaciju Centra iznositi do 50 % ukupne reciklirane količine istog otpadnog materijala.
Ukupno odvojeno prikupljena plastika i PET, kojih će se dio obraditi u predmetnoj sortirnici
tijekom 30 godina rada Centra na području Zadarske županije količinom bi mogla dosegnuti
vrijednost od oko 109.309 t. Odatle se procjenjuje da bi prosječna godišnja količina prikupljene
plastike i PET-a mogla iznositi oko 3.644 t, a maksimalna količina u posljednjoj godini rada
Centra 4.997 t. Procjenjuje se da će maksimalna količina plastike i PET-a, koja će se dovesti u
Centar, iznositi do 50 % ukupne reciklirane količine istog otpadnog materijala.
Prosječna godišnja, prethodno procijenjena ukupna količina odvojeno skupljenog otpada,
iznosi oko 18.786 t, dok maksimalna godišnja procjenjena količina odvojeno skupljenog otpada
u posljednjoj godini rada Centra, iznosi oko 27.525 t. U skladu s procjenom, prosječna godišnja
količina odvojeno skupljenog otpada, koja bi se obradila u predmetnoj sortirnici, bila bi oko
9.400 t, a maksimalna godišnja količina oko 13.800 t.
Pogon za sortiranje otpada dimenzioniran je za obradu 8.000 t otpada godišnje u jednoj
smjeni, odnosno 16.000 t za rad u dvije smjene.
S obzirom na dimenzije građevine, u sortirnici će biti moguće skladištenje sortiranih frakcija u
razdoblju od najmanje dva mjeseca, dok će kapacitet skladištenja ulaznog materijala iznositi
jedan tjedan.
Svi predviđeni prostori (površine, odjeljci/boksovi) unutar sortirnice postavit će se tako da
bude omogućen pristup vozilima većih dimenzija, kojima se reciklažni materijal dovozi, a
kasnije distribuira prema krajnjim korisnicima ili ustanovama. Ovim načinom organizacije
prostora omogućava se i tehnološka komunikacija između pojedinih radnih prostora (površina,
odjeljaka) unutar sortirnice, pri čemu se prikupljene opasne komponente otpada prikladnim
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
96
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
prevoznim sredstvom mogu prevoziti iz prostora u kojemu se odvajaju, do prostora u kojemu će
se skladištiti. Odatle će se naknadno odvoziti na daljnju obradu, odnosno konačno zbrinjavanje.
Frakcije za oporabu (reciklažu) odvojeno prikupljenog otpada uključuju:
§
§
§
Papir i karton. U Hrvatskoj postoje dva velika potrošača papira i kartona: „PAN tvornica papira“ iz Zagreba i Tvornica kartonske ambalaže „Belišće“ iz Belišća. Obje te
tvornice papira oko 90 % svojih potreba za sirovinom (stari papir i karton) danas
zadovoljavaju iz uvoza. Budući da će papir i karton svojom kvalitetom zadovoljavati
uvjete oporabe (reciklaže), plasman te vrste otpadnog materijala nije upitan.
Plastični materijali (PET, HDPE, PP i plastična folija /LDPE/). Plastična ambalaža
svojom će kvalitetom i svojstvima biti prikladna za reciklažu, pa stoga njen plasman na
tržište ne bi trebao biti upitan.
Metali. Željezo, aluminij i ostali izdvojeni metali vrlo se jednostavno recikliraju u
željezarama, tvornicama aluminija i drugim pogonima metaloprerađivačke industrije.
Metali moraju biti čisti, odnosno moraju odgovarati propisanim uvjetima čistoće,
potrebnim za oporabu (recikliranje).
4.9.1.2. Opis tehnološkog postupka u sortirnici
Odvojeno sakupljene frakcije komunalnog otpada za sortiranje (plastika, papir staklo i metali)
dovoze se vozilima za skupljanje otpada (kamionima-smećarima) u postrojenje za sortiranje.
Dovezeni otpad odlaže se u namjenski predviđene odjeljke („boksove“), tj. u manipulativni
prostor. Iz „boksova“ se materijal pomoću utovarivača odvodi u stroj za trganje vrećica (za otpad
dopremljen u plastičnim vrećicama) ili izravno u ulazni transporter postrojenja.
Otpad se najprije prosijava, pri čemu se odvaja fina frakcija (< 30 mm), a u svrhu omogućenja
jednostavnijeg odvajanja frakcija za reciklažu. Nakon prosijavanja materijal se upućuje na liniju
za ručno sortiranje, na kojoj se odvija tzv. pozitivno sortiranje, tj. odvaja materijal prema vrsti
(tipu) i kvaliteti. Pri tome se odvajaju sljedeće frakcije: PET po boji, LDPE, HDPE, PP, papir,
karton i dr. Odvojene frakcije otpada skladištit će se u fizički odvojenim boksovima ispod linije
za sortiranje.
Nakon ručnog sortiranja, preostali materijal upućuje se pod magnet, pomoću kojega se
odvajajaju magnetni metali (Fe), a zatim u tzv. „Eddy Current“ separator, u kojemu se
odvajaju nemagnetni metali (Al, Cu i dr.). Nesortirani mješani otpad nakon odvajanja metala
upućuje se izravno u prešu za baliranje, u kojoj se on preša u bale te u baliranom obliku otprema
ili na odlagalište ili u postrojenje za proizvodnju goriva iz otpada (SRF), koje će biti smješteno
unutar građevine postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (zona 4).
Nakon završenog procesa sortiranja, sortirani se materijali odvojeno – prema tipu i kvaliteti –
prešaju u bale te privremeno pohranjuju (skladište) sve do trenutka odvoza u postrojenje za
reciklažu. Postrojenje za sortiranje otpada automatski je upravljano logičkim načelom SPS,
kojim se usklađuje nesmetan i ispravan rad postrojenja, ovisno o ulaznim vrstama otpada.
4.9.1.3. Tehnički opis sortirnice
4.9.1.3.1. Opis konstrukcije
Građevina će se izesti od gotovih, prefabriciranih armirano-betonskih elemenata. Konstrukcija
se sastoji od montažnih temeljnih čašica, glavnih krovnih nosača, krovnih ploča te fasadnih
panela s neprekinutim toplinskim mostom.
U unutarnjem prostoru nalazi se konstrukcija nosivih zidova debljine 30 i 25 cm, građena od
blok-opeke u produžnom cementnom mortu. U nosivim zidovima raspoređeni su vertikalni
armirano-betonski serklaži. Pregradni zidovi bit će od gips-kartonskih ploča debljine 12,5 cm.
Međukatna konstrukcija izvest će se kao puna armirano-betonska ploča debljine 20 cm. Svijetla
visina prostorija iznosi 340 cm. Vratni i prozorski nadvoji bit će od armiranog betona C25/30.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
97
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
4.9.1.3.2. Primijenjeni materijali i način obrade
Krov. Krov će biti blago nakošen i izveden od gotovih prenapregnutih betonskih ploča s već
postavljenim drvenim letvama potrebnim za montažu završnog pokrova. Na njega se postavlja
parna brana, toplinska izolacija od kamene vune debljine 12 cm. Preko nje se polaže sloj
sintetičke hidroizolacijske krovne trake na bazi vinil-acetat-etilena, koji se mjestimično
učvršćuje za podlogu. Na krovu su predviđene svjetlosne kupole od lijevanog akrilnog stakla.
Obrada pročelja. Vanjska obloga objekta izvest će se od prefabriciranih fasadnih betonskih
panela s neprekinutim toplinskim mostom, ukupne debljine 30 cm.
Unutarnje obrade. Unutarnji zidovi objekta i stropovi obradit će se u produžnom mortu. Bit
će obojani disperzivnim bojama, osim u sanitarnom čvoru gdje će se obložiti keramičkim
pločicama do visine vrata.
Vrata i prozori. Vanjska vrata, stijene i prozori izvode se od aluminijskih profila s termoispunom, a unutarnja vrata u uredskom dijelu od furniranog drva. Ostakljenja na vanjskoj
stolariji izvest će se izolacijskim staklom profila 6/12/6 mm.
Podovi. Podne obloge izvest će se od nezapaljivih materijala. Sve podne plohe u građevini
sortirnice, na kojima će se rukovati zaprimljenim otpadom, sastojat će se od tri zaštitna sloja, i to
– gledajući odozdo prema gore – od nosive armirano-betonske ploče, zaštitne vodonepropusne
HDPE folije i zaštitnog betonskog sloja, kao što je shematski prikazano na slici 4.7.3-2.
Podovi prizemlja i kata u hodnicima i sanitarnim čvorovima završno će se obraditi epoksidnim
premazom na „AC estrih“, a podovi u uredskom prostoru obložit će se laminatnim oblogama.
Stubište će se obložiti kamenim pločama u mortu.
4.9.1.3.3. Infrastrukturna opremljenost
Vodovod. Objekt će biti priključen na javni vodovod.
Odvodnja. Otpadne i oborinske vode s vanjskih manipulativnih površina sakupljat će se u
sabirnu jamu kapaciteta 50 m3, izrađenu od vodonepropusnog betona, a izgrađenu izvan
objekta sortirnice. Odvodnja oborinskih voda otvorenih manipulativnih površina oko sortirnice
riješit će se izvedbom poprečnog i uzdužnog nagiba kolnika, kako bi oborinska voda kroz
središnji kanal dospjela do taložnika i separatora ulja i masti (naftnih derivata). Nakon ovog
stupnja obrade, otpadne i onečišćene oborinske vode će se na dodatnu obradu odvoditi u uređaj
za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“, a zatim, obrađene do razine kakvoće otpadnih
komunalnih voda, kamionima-cisternama u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zadra.
Električno napajanje. Objekt će biti priključen na javnu elektroenergetsku mrežu.
Elektroopskrbni sustav bit će izveden u skladu s tehničkim propisima i standardima, a zaštitit će
se gromobranskim instalacijama.
Sustav provjetranja (ventilacije). U svim prostorijama provjetravanje će biti omogućeno
prirodnim putem. Iznimku predstavljaju sanitarni čvorovi, garderobni prostor i spremišta, koji će
se provjetravati umjetnim putem s prisilnom ventilacijom, i to korištenjem ventilatora profila
Ø = 110 mm. Ispušni zrak će se ventilacijskim kanalom odvoditi na vanjsku oblogu fasade
građevine.
Grijanje i hlađenje prostorija. Grijanje je predviđeno korištenjem plinskih uređaja na tekući
naftni plin (UNP). U prostor će se preko otvora na vratnom krilu i pomoću dvostjenskog
dimnjaka omogućiti ulaz svježeg zraka. Hlađenje je predviđeno klimatizacijskim uređajima,
izvedenim u „split-sustavu“.
Zaštita od sijanja sunca predviđena je korištenjem vanjskih „brisoleja“ i unutarnjim,
pomičnim aluminijskim žaluzinama, koje će se postaviti na ostakljene prozorske površine.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
98
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
4.9.2. Natkriveno skladište
Natkriveno skladište, kao funkcionalni dio Centra, postavit će se u južnom dijelu Centra, u
zoni br. 6, u kojoj će se nalaziti i građevina za sortiranje otpada (Prilog 4.3-1.). Namijenjeno je
rastavljanju (demontaži) glomaznog otpada i skladištenju baliranog/recikliranog otpada koji
se može držati na otvorenom prostoru (PET, plastika, papir, limenke) te komunalne opreme.
U skladištu bit će omogućeno odvojeno skupljanje frakcija glomaznog otpada, koje će se
dobiti demontažom glomaznog otpada. Na taj će se način odgovarajuće sekundarne sirovine
prikupljati odvojeno. Odvojeni dijelovi glomaznog otpada skladištit će se u kontejnerima.
Godišnji kapacitet za prihvat odvojenih dijelova glomaznog otpada u natkrivenom skladištu
iznosit će oko 7.000 t.
U zatvorenom dijelu objekta nalazit će se garaža na nekoliko vozila s jedne, a prostor za
(privremeno) skladištenje opasnih otpadnih komponenti, s druge strane.
Skladište će biti priključeno na vodovodnu i elektičnu mrežu.
Parkirališni prostor za vozila zaposlenika predviđen je na parkiralištu transportnog centra
(zona 3). Kolni i pješački pristup parceli osigurat će se s asfaltirane glavne ceste Centra na
sjeveroistočnoj strani zone.
4.9.2.1. Dimenzije građevine
Dimenzije građevine natkrivenog skladišta iznosit će 84,40 x 18,00 m, a ukupna korisna
površina natkrivenog skladišnog prostora s dvama bočnim skladištima oko 1.450 m2. U okviru te
površine, svako od dvaju skladišta (skladište I., skladište II.) sudjelovat će približnom površinom
od po 226 m2, dok će površina natkrivenog skladišta iznositi oko 998 m2 (Prilog 4.9-3.).
Predviđena visina objekta je 9,5 m.
4.9.2.2. Opis konstrukcije građevine
Građevina će se temeljeti na armirano-betonskim trakastim temeljima za zidove i temeljnim
stopama za čelične stupove profila „Y“, koji nose čeličnu krovnu konstrukciju nadstrešnice.
Nosivi zidovi bit će građeni od armiranog betona debljine 30 cm.
4.9.2.3. Primijenjeni materijali i način obrade
Krov. Krov objekta bit će blago nakošen, izveden od rebrastog lima koji se upire na metalnu
konstrukciju.
Obrada pročelja. Pročelje objekta izvest će se u tehnici „vidljivog betona”.
Vrata i prozori. Zatvaranje objekta u gornjoj zoni, iznad armirano-betonskih zidova, izvest će
se s plokarbonatnim pločama, učvršćenim na metalnu potkonstrukciju.
Podne plohe bit će završno obrađene cementnom glazurom na „AC estrihu”. Podne plohe
natkrivenog skladišta na kojima će se rukovati zaprimljenim opasnim komponentama
komunalnog otpada u svrhu njegova privremenog skladištenja, sastojat će se od tri zaštitna sloja,
i to, gledajući odozdo prema gore, od nosive armirano-betonske ploče, zaštitne vodonepropusne
HDPE folije i zaštitnog betonskog sloja, kao što je shematski prikazano na slici 4.7.3-2.
4.9.2.4. Infrastrukturna opremljenost
Vodoopskrbni sustav. Objekt će biti priključen na javni vodovodni sustav.
Odvodnja. U objektu neće nastajati otpadne vode. Budući da se radi o zajedničkim
manipulativnim površinama, odvodnja onečišćenih oborinskih voda s područja natkrivenog
skladišta riješit će se zajedno s odvodnjom oborinskih voda vanjskih manipulativnih površina
sortirnice, kao što je prethodno opisano.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
99
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Elektroinstalacije. Objekt će biti priključen na javnu elektroenergetsku mrežu.
Elektroinstalacije će biti izvedene u skladu s tehničkim propisima i standardima te će biti
zaštićene gromobranskim instalacijama.
Provjetravanje (ventilacija). U zatvorenom skladištu provjetravanje će biti omogućeno
prirodnim putem, s otvorima na bočnoj strani prema nadstrešnici.
4.10. PODRUČJE ZA OBRADU OBORINSKIH VODA, PROCJEDA I ODLAGALIŠNOG
PLINA (ZONA 7)
Odvodnja i obrada otpadnih voda, nastalih na području Centra, bit će izvedena kao razdjelni
sustav. U krugu Centra očekuje se nastajanje triju vrsta otpadnih voda, koje se i u kvantitativnom
i u kvalitativnom smislu međusobno bitno razlikuju. To su:
§ oborinske otpadne vode
§ tehnološke, uključujući procjedne otpadne vode te
§ sanitarno-potrošne (fekalne) vode.
Područje za obradu oborinskih i oborinskih voda te odlagališnog plina (zona 7) bit će
uspostavljeno na površini od oko 0,9 ha (Prilog 4.3-1.; oznaka 7). Sastavni dijelovi postrojenja
za obradu procjednih voda su vodonepropusna laguna zapremine 1.500 m3, vodonepropusni
sabirni bazen za procjedne vode zapremine 100 m3 te aeracijski bazen.
Sustav s pogonom za spaljivanje plina postavit će se na asfaltiranoj plohi približne površine
od 1.400 m2. Cijelo postrojenje bit će ograđeno žičanom ogradom visine 2 m, a pristup će biti
omogućen asfaltiranom cestom širine 6 m te ulaznim dvokrilnim vratima širine 6 m.
Visokotemperaturna baklja (1.000-1.200 oC) s plinskom crpnom stanicom kapaciteta
60-300 Nm3/h uz podtlak od 60 mbar, snage 5,5 kW, postavit će se kao kompaktna jedinica na
betonskoj podlozi dimenzija 4,5 m x 3,5 m. Na cijevi, između crpke i baklje, ugradit će se
analizator plina. Radom plinsko-crpne stanice omogućit će se da se u cijevima postigne
podtlak. Tako će se odlagališni plin, ukoliko nastane u tijelu odlagališta neopasnog otpada,
usmjeriti prema baklji za spaljivanje.
4.10.1. Postupanje oborinskim vodama
U skladu s odredbama „Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i
uvjetima rada za odlagališta otpada“ („Narodne novine“, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13),
površine ispunjenih dijelova tijela odlagališta neopasnog otpada treba prekrivati i osiguravati
potrebno brtvljenje s ugrađenim sustavom površinske odvodnje oborinskih voda i sustavom
otplinjavanja. Oborinske vode ne smiju doći u dodir s otpadom odloženim u tijelu odlagališta te
se moraju skupljati odvojeno od procjednih voda. Oborinske vode s područja obuhvata
postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada i sortirnice, zbog načina na koji se izvodi
obrada otpada u postrojenju, u pravilu ne mogu doći u doticaj s otpadom. Ovdje je riječ o
vodama s krovnih površina građevina postrojenja, koje će se uobičajenim načinom odvojene
odvodnje upućivati u kontrolno (revizijsko) okno i zatim, nakon provedene analize kakvoće, a
ako zadovoljavaju razinu kakvoće primjerenu za ispuštanje u okoliš, ispuštat će se u okolni teren.
Čiste oborinske vode će se, u skladu s planom odvodnje oborinskih voda, preko upojnih
bunara smještenih na dvjema lokacijama unutar obuvata Centra (Prilog 4.10-1.), nakon kontrole
kakvoće ispuštati u okoliš, a dijelom će se zadržati na području zahvata u svrhu korištenja kao
protupožarna voda i voda za održavanje zelenih površina.
Oborinske vode sa svih manipulativnih ploha, prometnih i parkirališnih površina,
prostora za građevinsku mehanizaciju, reciklažnog dvorišta, transportnog centra s
garažama i radionicama, plohe za obradu građevnog otpada, koje mogu biti onečišćene
naftnim derivatima, najkraćim će se putem usmjeravati prema rubovima parcele, odakle će
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
100
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
otjecati u rigol i sustav odvodnje oborinskih voda. Skupljena potencijalno onečišćena oborinska
voda odvodit će se na separator lakih tekućina (s taložnikom krutih čestica). U separatoru
odijelit će se naftni derivati i dio čestica težih od vode. Nakon ovog stupanja obrade, voda će se
odvoditi u uređaj za obradu (pročišćavanje) otpadnih voda „in situ“. U njemu će se obraditi kao
tehnološka otpadna voda, a zatim će se – obrađena do razine kakvoće otpadnih komunalnih voda
– kamionima-cisternama odvoziti u uređaj za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Grada
Zadra.
Otpadni mulj (talog) preostao u taložnici separatora ulja i masti (ključni broj 19 08 03, prema
„Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog
otpada“, „Narodne novine“, br. 50/05 i 39/09) prikupljat će se u propisano označenim
vodonepropusnim zatvorenim spremnicima te će se predavati ovlaštenom skupljaču.
Otpadne vode od pranja vozila odvodit će se u namjenski sabirni bazen te odatle u uređaj za
pročišćavanje otpadnih voda „in situ“, a zatim, pročišćene na razinu kakvoće komunalnih voda,
kamionima-cisternama odvoziti u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zadra.
4.10.2. Postupanje tehnološkim i procjednim otpadnim vodama
Tehnološke i procjedne vode koje nastaju u odlagalištu neopasnog otpada, kao i sve
oborinske vode koje su bile u dodiru s otpadom, zadržat će se na lokaciji, skupiti sustavom
drenažnih cijevi i nakon kontrole relevantnih parametara kakvoće, obraditi u uređaju za
pročišćavanje otpadnih voda „in situ“. U tom će se uređaju pročistiti do razine kakvoće
komunalnih otpadnih voda, a suglasno odredbama „Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija
otpadnih voda“ („Narodne novine“, br. 80/13). Tek nakon toga one će se ispuštati u namjenski
sabirni bazen i uz suglasnost ovlaštenog pravnog subjekta prazniti u kamione-cisterne te njima
odvoziti u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zadra.
Zbog sprječavanja preljevanja procjednih voda, zapremina sabirnog bazena za pročišćene
tehnološke i procjedne vode mora biti znatno veća od proračunom predviđene količine otpadnih
voda koje će se u njega upuštati.
Otpadne tehnološke nastajat će na nekoliko lokacija unutar područja predmetnog zahvata, i to:
(a) u pojedinim postrojenjima zbog njihovog redovitog održavanja (a odvodit će se zajedno s
procjednim vodama) i
(b) unutar postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, i to na dnu prihvatne jame za
istovar otpada, u zoni biostabilizacije obrađivanog otpada te na biofiltru.
Očekuje se da će radom postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (prihvatna jama,
zona biostabilizacije, biofiltar) godišnje prosječno nastati oko 2.000 m3 otpadnih tehnoloških i
procjednih voda. Te će se vode skupljati i odvoditi u sabirni bazen procjednih voda (Prilog
4.8-7.).
Procjedne vode na području odlagališta neopasnog otpada mogu nastajati procjeđivanjem
oborinskih voda kroz tijelo odloženog otpada samo na otvorenim dijelovima radnih ploha
odlagališta. Naime, tijekom rada, uvijek će jedno polje odlagališta neopasnog otpada biti
otkriveno, pa će procjedne vode nastajati samo na tim površinama. Ostale plohe odlagališta bit
će ili pokrivene završnim brtvenim sustavom, ili još prazne (neiskorištene). Stoga će i količina
procjednih voda nastalih u odlagalištu neopasnog otpada biti mala. Tijekom čitavog radnog
vijeka odlagališta neopasnog otpada procjedne vode će se prikupljati namjenskim drenažnim
sustavom i odvoditi u sabirni bazen procjednih voda, odakle će se upućivati u uređaj za
pročišćavanje otpadnih voda „in situ“ te zatim – pročišćene do razine kakvoće komunalnih
otpadnih voda – kamionima-cisternama u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zadra.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
101
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
4.10.2.1. Uređaj za obradu otpadnih tehnoloških i procjednih voda „in situ“
Na lokaciji Centra predviđa se izgradnja, odnosno postavljanje tipskog kontejnerskog
postrojenja za pročišćavanje (obradu) onečišćenih otpadnih tehnoloških i procjednih voda u
membranskim bioreaktorima (MBR). Ovaj će se uređaj postaviti u zoni 7, uz jugoistočnu ogradu
obuhvata zahvata, i to između transportnog centra i sortirnice s natkrivenim skladištem (Prilog
4.3-1.; oznaka 7). U okviru sustava obrade otpadnih tehnoloških i procjednih voda nalazit će se i
spremnik za prikupljanje otpadnih tehnoloških i procjednih voda te bazen za prihvat obrađenih
otpadnih tehnoloških i procjednih voda na razinu komunalnih otpadnih voda. Situacijski plan
obuhvata prostora za obradu otpadnih tehnoloških i procjednih voda te odlagališnog plina
prikazan je u Prilogu 4.10-2.
Pročišćavanje otpadne tehnološke i procjedne vode u membranskom bioreaktoru (MBR)
izvodi se aerobnim suspendiranim rastom mikroorganizama na račun hranjivih tvari iz ulazne
vode uz istovremenu filtraciju pomoću membrane odgovarajućih karakteristika. U
membranskom se uređaju ulazna otpadna voda protiskuje kroz poroznu membranu djelovanjem
povišenog tlaka, pri čemu nastaju dva strujna toka. Prva struja naziva se permeat ili filtrat.
Nastala je nakon prolaza dijela otpadne vode kroz membranu, čime se u njoj smanjila
koncentracija otopljenih tvari. Druga struja je retentat, a odnosi se na dio tvari koji nije prošao
kroz membranu i u kojemu se stoga koncentracija otopljenih tvari povećala. Membrane moraju
imati potrebnu mehaničku čvrstoću i omogućavati velike protoke permeata s velikim stupnjem
selektivnosti. Prema veličini pora, a s obzirom na veličinu čestica, membranski procesi dijele se
na mikrofiltraciju (veličina čestica: 10-0,1 µm), ultrafiltraciju (0,1-0,001 µm), nanofiltraciju
(0,01-0,001 µm) i reversnu osmozu (0,001-0,0001 µm). Prednost membranskih procesa u odnosu
na ostale procese jest u tome što se pri njihovoj provedbi ne koriste kemikalije, te se u malom
prostoru mogu obraditi velike količine otpadne vode do visokog stupnja kakvoće.
Procjenjuje se da predviđeni membranski bioreaktor treba raspolagati dnevnim radnim
kapacitetom od 25 m3 procjedne vode za obradu. Ovaj uređaj predstavlja tipsko kontejnersko
postrojenje, u okviru kojega se membranski uređaj za pročišćavanje otpadnih tehnoloških i
procjednih voda isporučuje kao tipski uređaj s cjelokupnom potrebnom opremom u
kontejnerskoj kućici dimenzija 11,8 x 2,2 m. Objekt će se smjestiti na armirano-betonsku ploču.
Sastavni dio ovog postrojenja je vodonepropusna laguna zapremine 1.500 m3, vodonepropusni sabirni bazen za otpadne tehnološke i procjedne vode zapremine 100 m3 i
aeracijski bazen te jedinice za pripremu otpadne vode za obradu. Uz lagunu će se postaviti
crpka kojom će se crpiti otpadna voda u postrojenje. Pročišćavanje otpadne vode u predmetnom
mobilnom uređaju predstavlja suvremenu tehnologiju obrade otpadnih voda u kojoj su
objedinjene membranske tehnologije s biološkim reaktorima, pri čemu se koriste prednosti obaju
načina obrade.
Membranski bioreaktori imaju svoje prednosti i nedostatke.
U prednosti korištenja ove tehnologije ubrajaju se:
§
§
§
§
§
visoka kakvoća izlaznog (pročišćenog) toka, čime se omogućuje korištenje pročišćene
vode za hlađenje, navodnjavanje ili tehnološke procese (kao tehnološke vode)
izostanak sekundarnog taložnika, čime se smanjuje potreba za većim prostorom smještaja
ovog tehnološkog sustava
relativno dugo zadržavanje mulja, što se posljedično očituje u potpunom zadržavanju
sporo rastućih mikroorganizama
postizanje veće koncentracije biomase nego u slučaju primjene klasičnih sustava
pročišćavanja voda (iz tog razloga ovaj sustav može podnijeti velike protoke uz manju
zapreminu reaktora)
postizanje velike brzine razgradnje organskih otpadnih tvari i zadržavanje topljivih tvari s
velikim molekularnim masama
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
102
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
§
§
§
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
nastajanje znatno manjih količina mulja pri pročišćavanju otpadnih voda
uklanjanje bakterija i virusa bez dodavanja kemijskih agensa
odsutnost pojave neugodnih mirisa, jer se procesna oprema može konstruirati kao
zatvoreni sustav.
Osnovni nedostaci razmatranog načina obrade otpadnih voda su:
§
§
§
§
§
relativno visoki investicijski i operativni troškovi
potreba čestog nadzora i održavanja membrane
ograničenja u korištenju membrane zbog osjetljivosti na promjene tlaka
osjetljivost membrane na neke kemijske agense
manja učinkovitost prijenosa kisika.
Podaci od značaja za rad membranskog bioreaktora (protok, razlika u tlaku, trajanje rada
agregata i sl.) unose se u sustav obrade podataka te se tehnički obrađuju u procesoru i
razvrstavaju prema utvrđenom protokolu. Podaci se mogu prenositi na daljinu pomoću
ugrađenog modema. Uređajem se po potrebi može upravljati i daljinski.
Otpadna tehnološka i procjedna voda tijekom procesa pročišćavanja najprije se zahvaća
crpkom, smještenom u zasebnoj kontejnerskoj kućici uz lagunu s vodom, te se odvodi do uređaja
za pretpripremu pročišćavanja. Nakon toga slijedi obrada vode u membranskom bioreaktoru, a
zatim u aearcijskom bazenu. Odatle se voda vraća u membranski bioreaktor, iz kojega se zatim
pročišćena voda ispušta u obodni kanal. Mulj nastao tijekom procesa pretpripreme i unutar
membranskog bioreaktora ispušta se u zasebni namjenski spremnik (rezervoar) zapremine 5 m3
te se zbrinjava od strane ovlaštene pravne osobe na propisani način.
4.10.3. Postupanje sanitarno-potrošnim (fekalnim) otpadnim vodama
Sanitarno-potrošne (fekalne) otpadne vode nastajat će u sanitarnim čvorovima upravne
zgrade te u objektima u kojima borave zaposlenici, uključujući radionice, postrojenje za
mehaničko-biološku obradu otpada i čuvarsku kućicu. Ove će se vode skupljati i odvoditi
zasebnim, odvojenim sustavom odvodnje do sabirne jame, odakle će se od strane ovlaštene
pravne osobe (tvrtke) povremeno precrpljivati u kamione-cisterne i odvoziti u uređaj za
pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Grada Zadra. Procjenjuje se da će tijekom korištenja
Centra godišnje prosječno nastajati oko 3.500 m3 sanitarno-potrošnih (fekalnih) otpadnih voda.
Projektnim rješenjem prikupljanje sanitarno-potrošnih (fekalnih) otpadnih voda ostvarit će se
izgradnjom vodonepropusnih sabirnih bazena (jama) jediničnog kapaciteta od 50 m3. Ti sabirni
bazeni postavit će se na trima lokacijama: (a) kod upravne zgrade, (b) kod transportnog centra s
radionicama i (c) uz postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada. Sabirni bazeni postavit
će se tako da budu što dostupniji kamionu-cisterni u koji će se sadržaj bazena precrpljivati radi
odvoza u uređaj za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Grada Zadra.
4.10.4. Zaključak o postupanju otpadnim i oborinskim vodama
Na području Centra tijekom njegovog korištenja očekuje se nastanak sljedećih vrsta otpadnih
voda i oborinskih voda: (a) čiste oborinske vode, (b) nečiste oborinske vode s internih
prometnica, (c) ostale onečišćene oborinske vode s radnih površina i voda od pranja vozila, (d)
procjedne vode iz odlagališta neopasnog otpada i odlagališta inertnog otpada (uvjetno), (e)
tehnološke otpadne vode iz postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada i (f) sanitarnopotrošne otpadne vode. O predviđenim načinima postupanja oborinskim i otpadnim vodama na
području Centra, može se zaključiti sljedeće:
(a) Čiste oborinske vode prikupljene u obodnim kanalima odlagališta neopasnog otpada i
odlagališta inertnog otpada će se odvoditi u namjenske sabirne bazene za oborinske
vode odlagališta neopasnog otpada i odlagališta inertnog otpada, gdje će se nakon
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
103
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
(b)
(c)
(d)
(e)
(f)
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
kontrole kakvoće preko upojnih bunara ispuštati u okoliš. Međutim, ukoliko bi se
kontrolom kakvoće u sabirnom bazenu oborinskih voda odlagališta otpada ipak
ustanovilo njihovo onečišćenje, zbog kojega ne bi bile prikladne za ispuštanje u okoliš, te
bi se vode smatrale procjednim vodama koje su došle u dodir s odloženim otpadom, pa
bi se – poput svih drugih procjednih i/ili tehnoloških voda – iz sabirnog bazena za
oborinske vode odlagališta otpada upućivale u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda „in
situ“, a zatim, pročišćene na razinu kakvoće komunalnih otpadnih voda, kamionimacisternama odvozile u uređaj za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Grada Zadra.
Nečiste oborinske vode s internih prometnica i parkirališta odvodit će se u taložnicu te
separator ulja i masti (naftnih derivata), a iz njega – zbog mogućih dodatnih onečišćenja
koja nisu u separatoru mogla biti uklonjena – u namjensku lagunu s „kišnim vrtovima“ ili
infiltracijski jarak (s filtarskim slojevima), gdje će se dodatno pročistiti i zatim ispuštati u
okoliš.
Onečišćene oborinske vode s manipulativnih površina (radne površine uz postrojenje
za mehaničko-biološku obradu otpada, sortirnicu, transportni centar, reciklažno dvorište i
sl., uključujući i vodu od pranja kotača vozila) će se poput tehnoloških otpadnih voda,
preko namjenskih sabirnih bazena odvoditi u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda „in
situ“, a zatim, pročišćene na razinu kakvoće komunalnih otpadnih voda, kamionimacisternama odvoziti u uređaj za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Grada Zadra.
Procjedne vode odlagališta neopasnog otpada, suglasno karakteristikama inertizirane i
biostabilizirane frakcije procesa mehaničko-biološke obrade komunalnog otpada
(„biostabilat“), koja će zauzimati daleko najveći dio odlagališnog prostora te u skladu s
projektiranim tehničko-tehnološkim rješenjem brtvljenja odlagališta (višeslojni temeljni i
završni brtveni sustav), se ne očekuju. Ipak, u slučaju pojave manjih količina procjednih
voda, one će se uz pomoć crpne stanice cjevovodima odvoditi u namjenski sabirni bazen
za procjedne vode, odakle će se upućivati u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda „in
situ“, a zatim – pročišćene na razinu kakvoće komunalnih otpadnih voda – kamionimacisternama odvoziti u uređaj za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Grada Zadra.
Tehnološke (procjedne) otpadne vode iz postrojenja za mehaničko-biološku obradu
otpada odvodit će se nakon prikupljanja u namjenskom sabirnom bazenu u uređaj za
pročišćavanje otpadnih voda „in situ“, a zatim, pročišćene na razinu kakvoće komunalnih
otpadnih voda, kamionima-cisternama odvoziti u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
Grada Zadra.
Sanitarno-potrošne otpadne vode odvodit će se u namjenske sabirne bazene (jame),
odakle će se redovito (po potrebi) prazniti i kamionima-cisternama odvoziti u uređaj za
pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Grada Zadra.
Tijekom čitavog će perioda korištenja u Centru djelovati odvojeni (razdjelni) sustavi odvodnje
sanitarno-potrošnih, tehnološko-procjednih i oborinskih otpadnih voda. Međutim, barem u prvoj
fazi djelovanja Centra, neće biti mogućnosti priključka na sustav javne odvodnje otpadnih
komunalnih voda, jer takav sustav u širem području zahvata još ne postoji. Stoga će se sve
otpadne vode, pročišćene u uređaju za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“ do razine kakvoće
otpadnih komunalnih voda, kamionima-cisternama odvoziti u uređaj za pročišćavanje otpadnih
komunalnih voda Grada Zadra.
Talog vode, koji će se izdvojiti u taložnom bazenu uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
„in situ“, skupljat će se u posebnim spremnicima i predavati ovlaštenom skupljaču.
U okoliš će se ispuštati samo čiste oborinske vode iz obodnih kanala odlagališta neopasnog
otpada i odlagališta inertnog otpada (i to nakon kontrole njihove kakvoće) te nečiste oborinske
vode s internih prometnica i parkirališta, nakon što budu pročišćene na separatoru ulja i masti
(naftnih derivata) te dodatno u laguni s „kišnim vrtovima“ ili infiltracijskom jarku (s filtarskim
slojevima).Sve ostale otpadne vode – tehnološke iz postrojenja za mehaničko-biološku obradu
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
104
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
otpada, onečišćene oborinske vode s otvorenih manipulativnih (radnih površina), uključujući i
vodu od pranja (kotača) vozila te procjedne s odlagališta otpada (ukoliko se pojave) – odvoditi u
uređaj za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“, a zatim – pročišćene na razinu kakvoće
otpadnih komunalnih voda – kamionima-cisternama odvoziti u uređaj za pročišćavanje otpadnih
voda Grada Zadra. Sanitarno-potrošne vode redovito će se od strane ovlaštene tvrtke prazniti iz
namjenskih bazena Centra te kamionima-cisternama odvoziti u uređaj za pročišćavanje otpadnih
komunalnih voda Grada Zadra.
Predložen način postupanja s otpadnim i oborinskim vodama u obuvatu planiranog zahvata
shematski se može izraziti na sljedeći način:
Čiste oborinske vode
Sabirni bazen
za čiste
oborinske vode
(kontrola)
potvrđeno
čiste
onečišćene
Upojni bunari
Okoliš
UPOV
„in situ“
UPOV
Grada
Zadra
Nečiste oborinske
vode
s internih
prometnica
Separator
ulja i masti
Laguna
s „kišnim
vrtovima“
Okoliš
Oborinske vode
s radnih površina
i od pranja vozila
Sabirni bazen za
onečišćene
oborinske vode
UPOV
„in situ“
UPOV
Grada
Zadra
Procjedne vode
s odlagališta
neopasnog otpada
Sabirni bazen
za
procjedne vode
UPOV
„in situ“
UPOV
Grada
Zadra
Tehnološke
(procjedne) vode iz
MBO postrojenja
Sabirni bazen za
tehnološke
otpadne vode
UPOV
„in situ“
UPOV
Grada
Zadra
Sanitarno-potrošne
vode
Sabirni bazeni za
sanitarnopotrošne vode
UPOV Grada
Zadra
Opisani način postupanja otpadnim tehnološkim, procjednim, oborinskim i sanitarnopotrošnim vodama u suglasju je s nadležnim „Prostornim planom uređenja Grada Benkovca“
(„Službeni glasnik Zadarske županije“, br. 1/03; „Službeni glasnik Grada Benkovca“, br. 2/08,
4/12 i 2/13), u kojemu se u vezi odvodnje otpadnih voda navodi da:
§
§
24
„za slučaj da se izgradnja nekih objekata dogodi prije realizacije planiranih sustava
odvodnje, kao i za građevinska područja koja nisu obuhvaćena planiranim sustavima
odvodnje, obvezna je izgradnja, kao i privremeno ili konačno rješenje, vlastitog
samostalnog sustava odvodnje s odgovarajućim pročišćavanjem prije ispuštanja u
recipijent.“24 (članak 149.)
„na površinama većih garaža, servisa, radionica, benzinskih postaja, parkirališta kapaciteta
preko 10 parkirališnih mjesta, odnosno gdje je veća opasnost od izlijevanja ulja i nafte,
moraju se obvezatno ugraditi separatori – odvajači taloga, ulja i masnoća, kako bi se
Treba imati u vidu da bi u planiranom Centru zbog prirode njegove namjene (tj. karaktera tehnoloških procesa
koji će se u njemu odvijati), i bez obzira na ovu odredbu, bilo obvezatno izgraditi vlastiti (interni) razdjelni sustav
odvodnje otpadnih voda, povezan s odgovarajućim uređajem za pročišćavanje otpadnih tehnoloških i onečišćenih
oborinskih voda.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
105
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
§
§
§
§
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
oborinske otpadne vode prethodno pročistile prije ispuštanja preko upojnih bunara u teren.“
(članak 151.)
„tehnološke otpadne vode iz raznih gospodarskih pogona, koje mogu biti onečišćene uljima
i raznim kemikalijama, moraju se prije ispuštanja u buduću javnu kanalizacijsku mrežu,
odnosno u okolni teren, prethodno pročistiti tako da se sadržaj štetnih tvari u njima smanji
do propisanih graničnih vrijednosti, odnosno da poprime karakteristike urbanih otpadnih
voda (Pravilnik o ispuštanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju). To zahtijeva da svaki
industrijski pogon i ostali specifični zagađivači moraju imati svoj vlastiti sustav za
pročišćavanje, ovisno o karakteru pojedinog tehnološkog procesa, a koji obvezatno mora
biti sastavni dio svakog investicijskog elaborata. Na mjestu ispusta tehnoloških otpadnih
voda mora se provoditi stalna kontrola zagađenosti istih.“ (članak 152.)
„sustave odvodnje treba izgraditi sa svim pratećim građevinama odvodnje koje moraju biti
potpuno vodonepropusne“ (članak 154.)
„za gravitacijsku kanalizacijsku mrežu treba primijeniti plastične kanalizacijske cijevi (od
PVC-a ili PEHD-a), za tlačne cjevovode treba primijeniti PEHD tlačne cijevi za nazivni
tlak od 10 bara, ali je moguća primjena i drugih materijala, a crpne postaje treba izgraditi
kao podzemne građevine s uronjenim centrifugalnim kanalizacijskim crpkama.“ (članak
155.)
„svi objekti s većom količinom urbanih (sanitarnih) otpadnih voda (preko 10 ES) skupljaju
i tretiraju iste na vlastitom adekvatnom uređaju za pročišćavanje prije ispuštanja u
recipijent, a ovisno o količini karakteristikama otpadnih voda i propisanom stupnju zaštite
recipijenta“ (članak 156.).
4.10.5. Skupljanje i obrada odlagališnog plina
Prostor za prikupljanje i obradu (spaljivanje) odlagališnog plina25 predviđen je u okviru
zajedničke zone za obradu oborinskih voda, procjeda i odlagališnog plina (zona 7) u
jugoistočnom dijelu obuhvata zahvata (Prilog 4.3-1., oznaka 7).
Planirani sustav plinskih vodova sastojat će se od plinskih odušnika i plinskih glava koje se
postavljaju na odušnike, plinskih kolektora te od sustava za prikupljanje i termičku obradu
prikupljenog odlagališnog plina.
Plinski odušnici izvode se istovremeno s odlaganjem otpada u tijelo odlagališta. Na sloj
otpada debljine 2,0 m od vrha temeljnog brtvenog sustava postavljaju se metalna zvona promjera
1,2 m i visine 4,0 m. Metalna zvona moraju biti opremljena zavarenim ručkama za izvlačenje i
poklopcem s vijcima. Na poklopcu se nalazi mjerni ventil i vertikalna HDPE cijev duljine 3,0 m,
kojom se odlagališni plin evakuira što dalje od zone ugradnje (odlaganja) otpada.
Nakon ugradnje zvona na plohu odloženog otpada, u središte zvona ugrađuje se perforirana
HDPE cijev, promjera 11 cm. Perforacije mogu biti izvedene u obliku proreza dimenzija 150 x 5
m po čitavom opsegu, ali mogu biti i paralelne s osi cijevi ili pak naizmjenično položene,
zakrenute pod kutom od 45o. Cijevi se mogu međusobno spajati isključivo elektro-spojnicom.
Oko cijevi potrebno je zatim ugraditi šljunčani zasip granulacije 32-64 mm u kojemu udio
vapnenačke komponente neće biti veći od 20 %. Napredovanjem procesa odlaganja otpada zvona
je potrebno vertikalno izvlačiti na novu vršnu razinu odloženog otpada. U zvona se zatim
nadograđuju perforirane cijevi i šljunčani zasip. Osobito je važno cijevi nadograđivati s velikom
pozornošću kako ne bi došlo do diskontinuiteta cijevi i šljunčanog zasipa.
Po izvlačenju zvona na konačnu, projektiranu visinu prekrivnog brtvenog sustava odlagališta, u
vršnih se 3 m cijevi umjesto perforirane ugrađuje puna HDPE cijev, a kao zasip se koristi glina.
Time se omogućava kvalitetno brtvljenje i dobra učinkovitost prikupljanja odlagališnog plina.
25
Glavni konstituenti odlagališnog plina su (u uobičajenim udjelima): metan (CH4) – 55-70 %; ugljikov dioksid
(CO2) – 27-44 %; sumporovodik (H2S) < 3 % i vodik (H2) < 1 %.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
106
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Plinske glave služe za regulaciju i praćenje stanja (monitoring) odlagališnog plina u sustavu
aktivnog otplinjavanja. Plinske glave se postavljaju na vrh već izvedenih odušnika. Postavljanje
plinskih glava na odušnike zahtijeva pažljiv postupak u kojemu posebnu pozornost treba
pokloniti mjerama zaštite na radu i mjerama zaštite od požara i eksplozije.
Plinske glave međusobno su spojene plinskim kolektorima kojima se prikupljeni plin dovodi
do glavnog kolektora i dalje do plinske stanice. Pri ugradnji plinskog kolektora potrebno je
zatvoriti sve ventile na plinskim glavama, a posebnu pozornost obratiti na pažljivu izvedbu
iskopa i postavljanje cijevi, kako se ne bi oštetili ugrađeni slojevi prekrivnog brtvenog sustava.
Cijevi svih plinskih kolektora spajaju se isključivo elektrospojnicom, a nakon ugradnje
obvezno je ispitati nepropusnost materijala suglasno tehničkim uvjetima gradnje. Kolektori se
polažu u prethodno pažljivo strojno i ručno iskopani rov. Uzdužni presjeci definirani su
položajem odušnika i geometrijom tijela odlagališta, a moraju iznositi minimalno 3,0 %.
Cijevi kolektora polažu se u iskopani rov širine 60 cm na pjeskovitu posteljicu ili – tamo gdje
to zbog padova nije moguće – izravno na geosintetički drenažni sloj prekrivnog brtvenog
sustava. Zasip oko cijevi i iznad nje izvodi se pjeskovitim materijalom debljine 30 cm iznad
tjemena cijevi, dok se preostali dio rova zatrpava materijalom iz iskopa. Iskopni materijal
potrebno je blago zbijati laganim mehaničkim nabijačima.
Budući da očekivane količine odlagališnog plina, koji će nastati u odlagalištu neopasnog
otpada, neće biti dostatne za njihovo iskorištavanje u energetske svrhe, tj. za proizvodnju
električne energije „in situ“, bit će potrebno izvesti plinodrenažni sustav i postaviti plinsko-crpnu
stanicu s bakljom za prikupljanje i sagorijevanje (spaljivanje) manjih količina odlagališnog plina
koji će nastajati tijekom korištenja odlagališta.
Visokotemperaturna baklja (1.000-1.200 oC) s plinsko-crpnom stanicom kapaciteta 60-300
Nm3/h uz podtlak od 60 mbar te instaliranu snagu od 5,5 kW, podići će se kao kompaktna
jedinica na betonskoj podlozi dimenzija 4,5 x 3,5 m. Na dijelu plinovodne cijevi između crpke i
baklje postavit će se analizator plina.
Djelovanjem plinsko-crpne stanice omogućit će se postizanje podtlaka u cijevima. Na taj će se
način odlagališni plin, nastao u tijelu odlagališta neopasnog otpada, usmjeriti prema baklji.
Očekuje se da na predviđenoj visokotemperaturnoj baklji, koja će se postaviti u zoni 7,
koncentracija emisija NOx ne bude veća od 120 mg/m3 (prema referentnom dokumentu Europske
komisije „BAT Guidance for Landfills“, granična dozvoljena koncentracija emisija NOx iznosi
150 mg/m3).
4.11. PROSTOR ZA OBRADU I RECIKLIRANJE GRAĐEVNOG OTPADA (ZONA 8)
4.11.1. Lokacija unutar obuhvata Centra
Predviđeni prostor (pogon) za obradu građevnog otpada (zona 8) nalazit će se u središnjem
dijelu obuhvata predmetnog zahvata, i to južno od odlagališta inertnog otpada (zona 9), istočno
od odlagališta neopasnog otpada (zona 5), a sjeverno od postrojenja za mehaničko-biološku
obradu otpada (zona 4).
Smještaj pogona planiran je u središnjem dijelu obuhvata zahvata iz razloga da bude što je
moguće udaljeniji od najbližeg naseljenog područja (izgrađeni dio građevinskog područja naselja
Donje Biljane), kao i od županijske ceste ŽC 6014 Visočane-Poličnik-Suhovare-Donje Biljane,
čija se trasa nalazi neposredno sjeverno od ograde Centra. Na taj će se način postići
minimizacija utjecaja buke i emisija prašine u okolnom prostoru, a posebno u naseljenom
području dijela naselja Donje Biljane, koje se nalazi u blizini sjeverne međe obuhvata Centra.
Lokacija prostora za obradu i recikliranje građevnog otpada unutar obuhvata predmetnog
zahvata prikazana je u Prilogu 4.3-1. (oznaka 8).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
107
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
4.11.2. Opis prostora (pogona) za obradu građevnog otpada
Ukupna površina zone 8, predviđene za smještaj pogona za obradu građevnog otpada, iznosi
oko 2,5 ha. Situacijski plan prostora za obradu građevnog otpada prikazan je u Prilogu 4.11-1.
Unutar površine predviđene za smještaj prostora za obradu građevnog otpada nalazit će se
pristupna cesta, betonski plato za manipulaciju vozilima, prostor za smještaj građevnog otpada,
zelena površina, vatrogasna cesta, taložnik i separator ulja/masti, sabirni bazen kapaciteta 250 m3
i objekt za zaposlenike (Prilog 4.11-1.). Tlocrt prostora za obradu građevnog otpada nalazi se u
Prilogu 4.11-2, dok je plan tehnološke dispozicije opreme unutar ovog prostora (pogona)
prikazan u Prilogu 4.11-3.
Objekt za smještaj zaposlenika i opreme bit će kontejnerske izvedbe, dimenzija 6,0 x 2,4 x 2,56
m, a ukupne površine 14,4 m2.
Na radnoj (manipulativnoj) površini predviđeno je postavljanje opreme i uređaja za obradu
(drobljenje), separaciju, razastiranje te utovar/istovar materijala.
Obrađeni građevni materijal odlagat će se na betonskoj podlozi približne površine od 5.800 m2,
dok će nebetonirana površina za smještaj građevnog otpada s drenažnim slojem debljine od oko
60 cm i geotekstilom, obuhvaćati površinu od oko 1,9 ha.
Veći dio građevne čestice veličine od oko 0,24 ha predviđen je kao zelena travnata površina,
koja će moći poslužiti za eventualne buduće potrebe.
Prostor za obradu građevnog otpada omeđit će se tipskim betonskim rubnjacima.
Odvodnja će se uspostaviti u višebrodnoj izvedbi s označenim poprečnim padovima od 2 %, a
uzdužnom padu od 1 % prema kanalicama u kojima će se skupljati voda u slivnike, odakle će se
betonskim cijevima odvoditi u sabirni bazen. U ovom će se pogonu postaviti vodoopskrbni
sustav (vodovod), sustav odvodnje i elektro-opskrbni sustav.
Efektivni kapacitet planiranog mobilnog postrojenja za obradu građevnog otpada iznosit će
100 t/h. Zbog planiranog prijevoza strojne opreme na otocima i poljskim putovima, širina
strojeva ne smije biti veća od 2,5 m.
4.11.3. Postupanje građevnim otpadom, uključujući i zemlju od iskopa
Građevni otpad nastaje gradnjom građevina, kao i rekonstrukcijom, uklanjanjem i
održavanjem postojećih građevina. U ovu kategoriju otpada uključen je i otpad nastao od
iskopanog materijala koji se bez prethodne oporabe ne može koristiti za građenje građevina zbog
čijeg je građenja nastao. Taj otpad nastaje u većim količinama posebno u područjima intenzivne
izgradnje, rekonstrukcije ili – zbog dotrajalosti i, time, opasnosti po stanovništvo – uklanjanja,
odnosno rušenja objekata u gusto naseljenim područjima. Građevni otpad u načelu je financijski
daleko racionalnije reciklirati nego odlagati (uključujući čak i transportne troškove), i to posebno
iz razloga što se izuzetno velik količinski udio tog otpada može kvalitetno reciklirati, odnosno
pripremiti za ponovnu uporabu.
U sastavu građevnog otpada na području Zadarske županije uglavnom sudjeluju sljedeće
komponente s navedenim prosječnim udjelima: (a) drvo i slični gorivi materijali (< 1 %); (b)
metali (do oko 0,1 %); (c) mješavina betona, opeke i keramike (oko 13 %); (d) iskopi zemlje i
kamena (87 %) i (e) ostale porijeklom slične otpadne tvari.
S aspekta mogućnosti ponovnog iskorištenja, odnosno recikliranja pojedinih komponenti,
građevni otpad dijeli se na sljedeće vrste: (a) arhitektonski otpad (npr. vrata, prozori, okviri,
reljefi i sl.); (b) željezni metalni materijali, uključujući čelik; (c) neželjezni metalni materijali
(žice, vodiči, cijevi, armature i dr.); (d) crijep; (e) gipsane zidne pregrade; (f) namještaj (uredski,
kućanski, medicinsko-laboratorijski i dr.); (g) tepisi i tapisoni; (h) dijelovi krova i krovišta
(krovne obloge, šindra, membrane, pločice, drvo, metal); (i) ostaci čišćenja zemljišta (iskop tla,
drveće, grmlje, panjevi); (j) asfalt; (k) agregati (beton sa i bez armaturnog željeza, cigla, betonski
blokovi), (l) drvo (građa, panel-ploče i dr.); (m) porculansko ugrađeno pokućstvo i dr.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
108
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Ponovno korištenje recikliranog građevnog otpada moguće je na različite načine, poput
oblikovanja i izravnavanja terena, uređenja cestovnih prometnica i odlagališta otpada (posebno
za uređenje odlagališnih jama, formiranje slojeva unutar brtvenih sustava, kao i za dnevne
prekrivke odloženog otpada), izgradnje nasipa i bukobrana, sanacije šljunčara i slično. Stoga je u
cilju uspješnog gospodarenja ovom vrstom otpada važno sagledati količine i dinamiku
nastajanja, vrste, trendove, izvore i potencijalne korisnike recikliranog otpadnog građevnog
materijala, kao i troškove obrade, zakonske propise (posebno s aspekta utjecaja na okoliš i
zdravlje ljudi) te zahtijevanu kvalitetu prerađevine i njeno uklapanje u prostorno-planske
dokumente. Na temelju vrednovanja spomenutih sadržaja odabire se odgovarajuća tehnologija,
stupanj i organizacija obrade građevnog otpada.
4.11.4. Procijenjene količine i sastav građevnog otpada
S obzirom na do sada registrirane količine građevnog otpada nastalog na području Zadarske
županije, a posebno one, zaprimljene na odlagalište „Diklo“ (vidi poglavlje 2.1.3. „Građevni
otpad“), trenutna količina građevnog otpada koja godišnje nastaje u Zadarskoj županiji može se
približno procijeniti na oko 100.000 t, odnosno (na temelju nasipne mase m3 = 1,5 t) 67.000 m3.
U istom je poglavlju prikazan sastav građevnog otpada zaprimljenog na odlagalište „Diklo“
2011. g., a iz kojega je uočljivo da gotovo 90 % cjelokupnog građevnog otpada u Županiji
predstavljaju iskopi kamena i zemlje. Pri tome treba u obzir uzeti činjenicu da se najveći dio
prostora Zadarske županije nalazi na krškom terenu obilježenom prevladavajućim stijenskim
sastojinama karbonatnog sastava (vapnenci, dolomiti), što znači da se najveći dio tog iskopa ipak
odnosi na stijenske blokove i kamene gromade, koje je potrebno usitnjavati (drobiti) kako bi se
mogle koristiti u druge svrhe. U vezi procijenjene uspješnosti kvantitete obrade, odnosno udjela
recikliranja građevnog otpada, može se reći da bi do oko 80 % mase tog otpada moglo biti
kvalitetno reciklirano (i ponovno upotrebljeno), dok bi se oko 20 % nastalih količina tog otpada
odlagalo u odlagalištu inertnog otpada unutar obuhvata Centra.
U predviđenom 30-godišnjem periodu procijenjena prosječna godišnja masa građevnog otpada
iznosi 134.000 t, a maksimalna godišnja (na kraju operativnog razdoblja Centra) oko 156.000 t.
Ukupna predviđena količina proizvedenog građevnog otpada u Županiji tijekom razmatranog 30godišnjeg razdoblja procjenjuje se na 4.017.631 t. Od te količine, očekuje se da će se reciklirati
oko 3.214.104 t građevnog otpada (tj. oko 80 % ukupne količine nastalog građevnog otpada), a u
odlagalište inertnog otpada u krugu Centra odložiti 803.526 t (535.684 m3) građevnog otpada.
4.11.5. Predviđena tehnologija obrade građevnog otpada i oprema
Obrada građevnog otpada u odgovarajućim postrojenjima načelno se svodi na razdvajanje i/ili
predobradu osnovnih iskoristivih komponenti u otpadu, a radi daljnjih postupaka njihove
prilagodbe praktičnim zahtjevima ili zbrinjavanja na drugi način.
Osnovne aktivnosti u procesu postupanja građevnim otpadom su:
§ skupljanje i odlaganje uz prethodno grubo razdvajanje i razvrstavanje građevnog otpada
§ prethodna prerada ili recikliranje građevnog otpada
§ daljnja proizvodnja materijala i prerađevina više uporabne vrijednosti iz sirovina
dobivenih recikliranjem građevnog otpada.
Prethodna prerada recikliranjem građevnog otpada obuhvaća mehaničke i hidromehaničke,
glavne i pomoćne tehnološke operacije. Drobljenje i prosijavanje građevnog otpada temeljni su
radni postupci njegovog recikliranja. Usporedno se provodi i izdvajanje svih ostalih sastojaka
mineralne smjese različitim metodama (ručno, rešetanjem, sijanjem, elektromagnetskim
načinom, taloženjem, provjetravanjem). Spomenuta mineralna smjesa u količinskom smislu
predstavlja najznačajniju sastojinu građevnog otpada te je uporabiva kao sirovina za kasniju
ponovnu uporabu u građevinske svrhe.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
109
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Najvažnija oprema, odnosno strojevi, koji se koriste za spomenute aktivnosti su drobilice i sita.
Drobilice su ključni element opreme postrojenja za obradu i recikliranje građevnog otpada. U
praksi se koriste tri vrste drobilica: (a) kružne drobilice; (b) čeljusne drobilice i (c) udarne
drobilice.
Navedena se oprema nadopunjuje različitim tehnološkim sustavima poput složenih pokretnih
ili nepokretnih postrojenja za recikliranje građevnog otpada. Ta se postrojenja u pravilu sastoje
od sljedeće tri tehnološke podcjeline:
§ primarni dio, u kojemu se obavlja prihvat, grubo razdvajanje, predsijavanje i rešetanje te
početno drobljenje otpada, kao i izdvajanje metalnih komponenti, posebno betonskog
željeza
§ sekundarni dio, u kojemu se obavlja prosijavanje i predrobljivanje ili mljevenje te
međuodlaganje prethodno grubo izdrobljenog otpada i
§ tercijarni dio, u kojemu se sijanjem, pranjem, mljevenjem, flotacijom, otprašivanjem i
sličnim postupcima provodi daljnje usitnjavanje, razdvajanje i odlaganje predrobljenog
otpada.
4.11.6. Mogući utjecaji obrade građevnog otpada na okoliš i njihovo sprječavanje
Mjere u svrhu zaštite okoliša i zdravlja ljudi propisuju se na postrojenjima za obradu
građevnog otpada u skladu s primjenjenom tehnologijom obrade i procjeni utjecaja primjene te
tehnologije na okoliš i zdravlje ljudi. Značajan aspekt definiranja mjera zaštite svakako je i
procjena štetnosti utjecaja obrade građevnog otpada s obzirom na njegov sastav (npr. eventualne
štetne tvari u sastavu otpada i sl.).
Ako se razdvajanje lakih frakcija otpada provodi pomoću vodene faze, potrebno je osigurati
sustav za pročišćavanje i ponovno iskorištavanje vode u kružnom procesu (recirkulacija). U
slučaju primjene zračne struje za spomenuto razdvajanje, neophodno je osigurati sustav za
skupljanje sitnih čestica i otprašivanje. Ovi su utjecaji i mjere zaštite karakteristični prije svega
za fiksna postrojenja.
Problematične tvari iz građevnog materijala, pa tako i onog otpadnog, su osobito radon,
azbest, asfalt, sredstva za zaštitu i povezivanje materijala, arsen i dr. Zaštita zdravlja od
negativnog utjecaja spomenutih tvari odnosi se, prije svega, na zaštitu dišnih putova i korištenje
zaštitne radne odjeće i obuće.
Navedeni tehnološki postupci mogu biti štetni po okoliš i zdravlje ljudi ako se u postrojenju ne
provodi otprašivanje, pročišćavanje otpadnih voda ili se ne primjenjuju ostali oblici zaštitnih
mjera u pogonima za recikliranje građevnog otpada.
4.11.7. Uređaji, oprema i infrastrukturna podrška potrebna za obradu građevnog otpada
Vrste i količine otpadnih građevnih materijala, način organizacije njihovog zbrinjavanja i
ponovnog korištenja u najvećoj mjeri utječu na izbor vrste postrojenja za obradu građevnog
otpada. U predmetnom slučaju, uzimajući u obzir specifičnosti stanja i karakteristike građevnog
otpada s gledišta njegovih vrsta, količina i prostornih aspekata njegova nastanka, predviđa se
korištenje mobilnog (pokretnog, prenosivog) postrojenja srednjeg kapaciteta obrade od oko 150
t/h. Međutim, stvarni kapacitet obrade u konkretnim okolnostima ipak znatno ovisi o vrsti
materijala koji se obrađuje.
Budući da je predviđeno mobilno postrojenje, ono će obrađivati građevni otpad ne samo na
lokaciji Centra, već i na drugim lokacijama u Zadarskoj županiji koje su od strane jedinica
lokalne samouprave određene za prihvat i skladištenje te obradu građevnog otpada, kao i na
mjestima provedbe gradnje, rekonstrukcije ili rušenja dotrajalih objekata (građevina) ili pak na
lokacijama divljih odlagališta građevnog otpada predviđenih za sanaciju i zatvaranje.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
110
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
U pogonu za obradu građevnog otpada predviđena je raspoloživost sljedeće radne i pomoćne
opreme:
1. Mobilno postrojenje za usitnjavanje s primarnom čeljusnom drobilicom i sekundarnom
udarnom drobilicom te plohom za ručni odabir, efektivnog kapaciteta od 100 t/h.
Maksimalna širina postrojenja iznosi 2,5 m. Pored drobilice neophodno je nabaviti i
vibrirajući transporter, gusjenice, diesel-agregat snage 225 kW, hidrauličku crpku,
trasportne trake, magnetski separator, kao i ostalu potrebnu opremu (1 komplet).
2. Mobilno sito na gusjenicama s dobavnom i transportnim trakama, dvoetažnim sitom i
trima trasportnim trakama na gomile (hrpe). Komplet sita za separaciju frakcija 0-4 mm, 48 mm, 8-16 mm i 16-32 mm te povratnim trakama za vraćanje zrna većih od 32 mm (1
komplet).
3. Prijenosni, montažni elementi (ograde) za odlaganje obrađenog materijala, ograđen s tri
strane (panel dimenzija 2,25 x 2,70 m – 64 komada).
4. Bager s košarom i hidrauličkim čekićem (1 komad).
5. Utovarivač (1 komad)
6. Kamion-damper (1 komad).
Procjenjuje se da će ukupna godišnja količina građevnog otpada, uključujući iskope, iznositi
100.000-156.000 t. Godišnje će se, u prvoj fazi rada Centra, obraditi do 60 % ukupne količine
nastalog građevnog otpada (60.000-96.000 t). U tu su količinu uključeni kamen iz iskopa, beton,
opeka, keramika, crijep i dr. Zbog transporta na otocima i poljskim putovima, širina radnog
stroja ne smije biti veća od 2,5 m.
U pogonu za obradu građevnog otpada postavit će se sljedeći objekti i instalacije:
1. kontejner-kućica za zaposlene, priključen na vodovodni sustav i na izvor električne
energije (1 komad)
2. pokretni sanitarni čvor (1 komad)
3. separator i taložnica (1 komad)
4. sabirni bazen za otpadne vode zapremine 250 m3
5. stup javne rasvjete s reflektorima (1 komad)
6. hidrant (2 komada)
7. vanjski razvodni ormarić snage 50 kW (1 komad)
Unutar pogona za obradu građevnog otpada predviđa se izgradnja sljedećih površina:
1. betonske plohe za smještaj obrađenog materijala i postrojenja (površine oko 0,58 ha)
2. nebetonirane plohe za smještaj građevnog otpada s drenažnim slojem debljine oko 60 cm
i geotekstilom površine oko 1,9 ha
3. zelenog pojasa površine oko 0, 24 ha.
Opskrba sanitarnom vodom provodi se iz gradskog vodovoda. Sanitarni čvor riješit će se
dobavom pokretnog ekološkog WC-a i kabinom, a na poziv ga preuzima ovlaštena tvrtka.
Oborinske vode s betonske radne plohe će se preko taložnika i separatora ulja i masti upuštati u
sabirni bazen korisne zapremine 250 m3 (Prilog 4.11-4.).
Oborinske vode s ostalih površina za smještaj građevnog otpada skupljat će se sustavom
drenažnih cijevi položenih u drenažni sloj debljine 60 cm i također odvoditi u spomenuti
vodonepropusni taložni bazen. Ove vode će se recirkulirati, tj. koristit će se za vlaženje
građevnog otpadnog materijala.
Opskrba električnom energijom osigurat će se preko trafostanice Centra.
Materijal koji će se zaprimati u prostor za obradu građevnog otpada prethodno će biti
razvrstan. Očekuje se – kao što je već spomenuto – da to budu količine koje neće prelaziti
polovicu ukupne mase građevnog otpada (i otpada od rušenja ili rekonstrukcije građevnih
objekata) nastalih na području Županije. Predviđeno je da se u pogon za obradu građevnog
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
111
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
otpada zaprimaju sljedeće vrste otpadnog materijala: beton, armirani beton, kamen, asfalt, cigla,
crijep i žbuka. Međutim, u razmatrani prostor neće se zaprimati otpadni materijali poput
miješanog građevnog otpada, građevne stolarije, keramičkih pločica, iskopa zemlje i slično.
Osnovne operacije, predviđene u postupanju građevnim otpadom na području Centra, su:
(a) vaganje i ulazna kontrola na glavnom ulazu u Centar
(b) odvoz otpada na mjesto istovara
(c) kontrola pri istovaru otpada
(d) drobljenje građevnog materijala
(e) odvajanje metala
(f) sijanje građevnog otpada
(g) odlaganje obrađenog materijala na predviđeno namjensko mjesto (ovisno o vrsti i
granulaciji materijala) i
(h) utovar obrađenog materijala za odvoz iz Centra.
4.11.8. Upotrebljivost materijala dobivenih reciklažom
Reciklažom, odnosno oporabom građevnog otpada nastat će niz „novih“ materijala. To su
sortirani materijali (drvo, plastika, karton, metali i dr.), granulirani materijali, asfalt, sitni
mineralni otpad i drugo.
Granulirani materijali široko su primjenjivi u građevinarstvu. Koriste se npr. za gradnju
zaštitnih nasipa protiv buke uz autoceste (tzv. bukobrani), za izradu kineta, izgradnju donjeg
postroja cesta, pobljšanje karakteristika podloga, učvršćenje tla u slojevima bez veziva,
učvršćenje poljskih putova, uređenje parkirališta i sportskih terena, zimsko posipanje cesta,
pobljšanje tla, u proizvodnji betona i sl.
4.11.9. Mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš
Mjere zaštite okoliša na postrojenjima za obradu građevnog otpada propisuju se ovisno o
primijenjenoj tehnologiji obrade i njenim utjecajima na okoliš. Mjere zaštite propisuju se i s
gledišta mogućih štetnih komponenti sadržanih u građevnom otpadu. Štetne tvari koje se mogu
naći u građevnom materijalu, pa tako i u građevnom otpadu, su radon, azbest, asfalt, sredstva za
zaštitu i povezivanje materijala, arsen i dr. Zaštita zdravlja od nepovoljnog utjecaja navedenih
tvari prvenstveno sastoji se od zaštite dišnih putova te u korištenju zaštitne radne odjeće i obuće.
U cilju onemogućenja štetnih utjecaja predviđenih tehnoloških postupaka građevnim otpadom
(i otpadom od rušenja) na okoliš potrebno je provoditi otprašivanje u postrojenju, adekvatno
pročišćavanje otpadnih voda i primjenjivati ostale oblike zaštitnih mjera u pogonima za
recikliranje (oporabu) građevnog otpada.
Ove mjere zaštite treba sagledati u kontekstu vrsta materijala koji će se na lokaciji Centra
obrađivati, a to su isključivo različiti mineralni agregati poput betona s armaturnim željezom ili
bez njega, cigle, crijepa, betonskih blokova i kamena iz iskopa.
U predmetnom slučaju važno je istaknuti da čak oko 87 % cjelokupnog građevnog otpada,
nastalog na području Zadarske županije, predstavlja zemljani i kameni iskop, dok preostali
građevni otpad uglavnom uključuje beton, keramiku i opeke (12 % ukupne mase građevnog
otpada) te plastiku, metale i izolacijske materijale (1 % ukupnog građevnog otpada).
4.12. ODLAGALIŠTE INERTNOG OTPADA (ZONA 9)
Odlagalište inertnog otpada planira se izgraditi u sjeveroistočnom dijelu obuhvata zahvata,
između sjeveroistočne ograde zahvata na sjeveru i prostora za recikliranje građevnog otpada na
jugu te odlagališta neopasnog otpada na jugozapadu (Prilog 4.3-1.; oznaka 9).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
112
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Površina zone u kojoj će se izgraditi odlagalište inertnog otpada iznosit će oko 7,2 ha (72.000
m2). Konačni oblik odlagališta postići će se kombinacijom minimalno potrebnog iskopa (jame) u
stijeni i izgradnje (formiranja) nasipnog dijela, a suglasno lokalnim nagibima terena.
U odlagalište inertnog otpada odlagat će se dio obrađenog inertnog građevnog otpada (oko
20-30 % ukupnih količina) te dio obrađenog neopasnog proizvodnog otpada (oko 20 % ukupnih
količina).
4.12.1. Otpad prihvatljiv za odlaganje
Suglasno „Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagališta otpada“ („Narodne novine“, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13), u odlagalište inertnog
otpada dopušteno je bez prethodne dozvole odlagati samo inertni otpad.
U nastavku navedeni su kriteriji koje otpad, s obzirom na svoj sastav, mora zadovoljavati da
bi bio prikladan za odlaganje u odlagalištu inertnog otpada, a u skladu s točkom 1. Dodatka 3.
„Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta
otpada“ („Narodne novine“, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13).
4.12.1.1. Kriteriji za odlaganje otpada na odlagalište inertnog otpada
4.12.1.1.1. Granične vrijednosti parametara eluata otpada
Granična vrijednost
parametra eluata
T/K**** = 10 l/kg
Izražen
kao
Jedinica
Arsen
As
mg/kg suhe tvari
Barij
Ba
mg/kg suhe tvari
Kadmij
Cd
mg/kg suhe tvari
0,04
Ukupni krom
Cr
mg/kg suhe tvari
0,5
Bakar
Cu
mg/kg suhe tvari
2
Živa
Hg
mg/kg suhe tvari
0,01
Molibden
Mo
mg/kg suhe tvari
0,5
Nikal
Ni
mg/kg suhe tvari
0,4
Olovo
Pb
mg/kg suhe tvari
0,5
Antimon
Sb
mg/kg suhe tvari
0,06
Selen
Se
mg/kg suhe tvari
0,1
Cink
Zn
mg/kg suhe tvari
4
Kloridi
Cl
mg/kg suhe tvari
800
Fluoridi
F
mg/kg suhe tvari
10
Sulfati
SO3
mg/kg suhe tvari
Parametar
Fenolni indeks
Otopljeni organski ugljik – DOC**
Ukupne rastopljene tvari
*
**
***
****
***
0,5
20
1.000*
mg/kg suhe tvari
1
C
mg/kg suhe tvari
500
-
mg/kg suhe tvari
4.000
Otpad odgovara zahtjevima za inertni otpad, ako izmjerena vrijednost sulfata u eluatu ne prelazi
6.000 mg/kg suhe tvari
Ako izmjerena vrijednost parametra eluata prelazi graničnu vrijednost parametra eluata iz tablice
kod vlastite pH vrijednosti eluata, može se provesti analiza kod pH vrijednosti između 7,5 i 8,0
Prisutnost ukupnih rastopljenih tvari može se koristiti umjesto prisutnosti sulfata i klorida
T/K=tekuće/kruto
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
113
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
4.12.1.1.2. Dodatne granične vrijednosti parametara onečišćenja otpada
Izražen
kao
Jedinica
Granična
vrijednost
parametra
onečišćenja
mg/kg
Ukupni organski ugljik – TOC
C
% mase s.t.
30.000*
BTX (benzen, toluen, etilbenzen i ksileni)
–
mg/kg suhe tvari
6
PCB – poliklorirani bifenili
mg/kg suhe tvari
1
Mineralna ulja
mg/kg suhe tvari
500
PAH – policiklični aromatski ugljikovodici
mg/kg suhe tvari
10
Parametar
*
Kod tla i zemlje, izmjerena vrijednost parametra onečišćenja može prelaziti graničnu vrijednost, ako DOC
ne prelazi graničnu vrijednost parametra eluata iz prethodne točke.
Nadležno tijelo može dopustiti i višu granična vrijednost pod uvjetom da je postignuta vrijednost za otopljeni
organski ugljik od 500 mg/kg kod T/K = 10 l/kg bilo kod stvarne pH vrijednosti ili pH vrijednosti između 7,5 i 8,0.
4.12.1.1.3. Inertni otpad koji se bez prethodne analize eluata i organskih parametara
onečišćenja može odlagati na odlagalište inertnog otpada
Ključni broj
Ograničenja
Vrsta
10 11 03
Otpadni vlaknasti materijali na bazi stakla Sami bez organskih veziva
15 01 07
Staklena ambalaža
17 01 01
Beton
Samo odabrani građevinski otpad i otpad od rušenja *
17 01 02
Opeka
Samo odabrani građevinski otpad i otpad od rušenja *
17 01 03
Crijep/pločice i keramika
Samo odabrani građevinski otpad i otpad od rušenja*
17 01 07
Mješavine betona, opeke, crijepa/pločica
i keramike
Samo odabrani građevinski otpad i otpad od rušenja *
17 02 02
Staklo
17 05 04
Zemlja i kamenje
19 12 05
Staklo
20 01 02
Staklo
Samo odvojeno skupljeno staklo
20 02 02
Zemlja i kamenje
Samo otpad iz vrtova i parkova; isključujući površinski
sloj tla, treset
-
Isključujući površinski sloj tla, treset; isključujući
zemlju i kamenje s kontaminiranih lokacija
-
* Odabrani građevinski otpad i otpad od rušenja s niskim sadržajem drugih vrsta materijala (kao što su metali, plastika,
zemlja, organski materijali, drvo, guma itd.) i bez građevinskog otpada i otpada od rušenja koji je onečišćen anorganskim ili
organskim opasnim tvarima, npr. zbog proizvodnih postupaka kod građenja, onečišćenja tla, skladištenja i uporabe pesticida
ili drugih opasnih tvari itd., osim ako se dokaže da srušena građevina nije bila značajno onečišćena i bez građevinskog
otpada i otpada od rušenja koji je obrađen, prekriven ili obojen materijalima koji sadrže značajne količine opasnih tvari.
Podrijetlo otpada mora biti poznato.
Ako je otpad iz tablice onečišćen, odnosno sadrži druge materijale ili tvari, kao što su metali, azbest, plastika, kemikalije itd.,
u količini kojom se toliko povećava rizik od otpada da je opravdano njegovo odlaganje na odlagališta drugih kategorija, on
se ne smije prihvatiti na odlagalište inertnog otpada.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
114
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
4.12.2. Predviđene količine otpada za odlaganje i prihvatni kapacitet odlagališta
U planiranom 30-godišnjem periodu korištenja Centra, tj. od početka 2016. g. do kraja 2045.
g., u odlagalište inertnog otpada predviđa se odložiti:
§
§
40.176 t (50.220 m3) obrađene inertne frakcije neopasnog proizvodnog otpada
predviđenog za odlaganje, tj. oko 20 % ukupno nastale količine neopasnog proizvodnog
otpada u Zadarskoj županiji i
803.526 t (535.684 m3) obrađenog građevnog otpada.
Očekivana ukupna zapremina otpada za odlaganje u odlagalištu inertnog otpada tijekom 30godišnjeg razdoblja korištenja Centra iznosi 585.904 m3, pa će se stoga projektirani receptivni
prostor odlagališta iznositi oko 630.000 m3. Odlagalište će se prostirati na površini od približno
72.000 m2 (7,2 ha), pa će prosječna debljina vertikalnog presjeka odloženog otpada u tijelu
odlagališta iznositi oko 9 m.
4.12.3. Izvedba, fizionomija i elementi odlagališta inertnog otpada
Koncept uređenja odlagališta inertnog otpada temelji se na izvedbi minimalno potrebnog
iskopa u sjeveroistočnom dijelu obuhvata zahvata, na području nadmorske visine prirodne razine
terena od oko 150 m u južnom do oko 160 m u sjevernom dijelu planiranog obuhvata ovog
odlagališta. U području planirane izgradnje odlagališta inertnog otpada nema ekskavacijskih
jama nastalih eksploatacijom tehničkog kamena, osim manje depresije u središnjem dijelu
razmatranog prostora, čija je dubina 2-3 m ispod prirodne razine terena. Odlagalište će se
temeljiti na tehničkom konceptu „jama-nasip“, s time da dubina će iskopa (jame) varirati od 1 m
u vanjskim dijelovima, do 3 m u središnjem dijelu obuhvata odlagališta. Iskopani materijal pri
formiranju jamskog dijela odlagališta privremeno će se – kao i u slučaju izgradnje odlagališta
neopasnog otpada – odlagati na četirima predviđenim privremenim površinama: P 1, P 2, P 3 i
P 4. Dio iskopanog materijala planira se u slučaju mogućnosti raspolaganjem istoga, iskoristiti
za izgradnju nasipa visine 1,5-2,5 m oko cijelog tijela odlagališta (Prilog 4.12-1.). Međutim,
provedba ove aktivnosti bit će moguća tek ako se Republika Hrvatska kao vlasnik mineralne
sirovine očituje da nije zainteresirana za raspolaganje navedenim iskopom, koji predstavlja
mineralnu sirovinu.26 No, i u slučaju mogućnosti raspolaganja viškom iskopa, prikladnost
njegova korištenja za izgradnju obodnog nasipa oko tijela odlagališta treba sagledati u kontekstu
potrebe da nasip bude izgrađen pretežno od glinovitog materijala prosječne vrijednosti
koeficijenta filtracije, suglasno točki 2.3. Dodatka I. „Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja
otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada“ („Narodne novine“, br. 117/07,
111/11, 17/13 i 62/13), manje od k = 1 x 10-7 m/s u sloju tla debelom najmanje 1 m.
Da bi se osigurao potreban prihvatni kapacitet odlagališta od oko 620.000 m3, na predviđenoj
površini od oko 7,2 ha (720.000 m2) izgradit će se tijelo odlagališta, razina čijeg će se iskopnog
dijela nalaziti na dubini od 1-3 m ispod prirodnog nivoa terena, dok će gornja ploha nasipnog
26
Naime, mogućnost raspolaganja iskopanim materijalom (tj. viškom iskopa) od strane nositelja zahvata, odnosno
investitora ili jedinice lokalne samouprave, regulirana je odredbama „Uredbe o postupanju s viškom iskopa koji
predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova“ („Narodne novine“, br. 109/11). U članku 3.
Uredbe navodi da je „investitor dužan višak iskopa koji se ustanovi prilikom građenja građevine staviti na
raspolaganje Republici Hrvatskoj kao vlasniku i o tome obavijestiti nadležno tijelo, ministarstvo nadležno za
rudarstvo, ministarstvo nadležno za financije, Državni inspektorat, jedinicu područne (regionalne) samouprave i
jedinicu lokalne samouprave“. Suglasno članku 13. Uredbe, jedinica lokalne samouprave, a preko nje nositelj
zahvata (investitor), mogu raspolagati mineralnom sirovinom (tj. viškom iskopa) samo u slučaju i tek pod uvjetom
da Republika Hrvatska putem nadležnog tijela u roku od 30 dana po stavljanju mineralne sirovine (viška iskopa)
joj na raspolaganje, obavijesti investitora, kao i nadležnu jedinicu lokalne samouprave i jedinicu područne
(regionalne) samouprave, da nema namjeru koristiti se predmetnom mineralnom sirovinom, stavljenom joj na
raspolaganje.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
115
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
dijela tijela odlagališta na pokosima biti na visini 10-15 m, a u središnjem, zaravnjenom dijelu,
20-30 m iznad prirodne razine terena. To znači da će završni zaravnjeni dio gornje plohe
zatvorenog tijela odlagališta inertnog otpada biti na nadmorskoj visini od 175-185 m (Prilog
4.12-3.). Projektirani nagibi gornje plohe zatvorenog tijela odlagališta kretat će se od 1-2,5 %, a
nagibi bočnih strana (pokosa) tijela odlagališta bit će 1V:3H (Prilog 4.12-2). Situacijski plan za
odlaganje otpada u pripremljenom odlagalištu inertnog otpada s predviđenim sustavom odvodnje
prikazan je u Prilogu 4.12-2., dok je situacija zatvorenog odlagališta prikazana u Prilogu 4.12-3.
Odlagalište inertnog otpada u konačnici će sadržavati sljedeće glavne elemente:
(a) tijelo zatvorenog odlagališta inertnog otpada
(b) obodni kanal za prikupljanje oborinskih voda
(c) obodni nasip
(d) sustav drenažnih HDPE cijevi Ø = 350 mm i
(e) sabirni (taložni) bazen za skupljanje oborinskih voda prihvatnog kapaciteta od 250 m3
4.12.4. Temeljni brtveni sustav
Temeljni (donji) brtveni sustav odlagališta inertnog otpada izgradit će se tako da se zadovolji
zahtjev iz „Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagališta otpada“ („Narodne novine“, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13) koji se odnosi na
zaštitu podzemne vode, a kojim je definirano da „dno odlagališta otpada mora biti najmanje 1 m
iznad najviše razine podzemne vode“ (Dodatak I., točka 2.1.) te da za odlagalište inertnog otpada
„prosječna vodonepropusnost tla na području temeljnog tla i bočnih strana tijela odlagališta mora
biti manja od k = 1 x 10-7 m/s u debljini tla od najmanje jednog metra“ (Dodatak I., točka 2.3.).
U skladu s time, temeljni brtveni sustav odlagališta inertnog otpada tvorit će sloj gline debljine
1 m i koeficijenta filtracije k = 1 x 10-7 m/s ili manjeg (preporučuje se k = 1 x 10-9 m/s) (slika
4.12.4-1.).
Slika 4.12.4-1. Detalj izvedbe temeljnog brtvenog sloja odlagališta inertnog otpada
4.12.5. Pokrovni brtveni sustav
Nakon zatvaranja i poravnanja gornje plohe tijela odlagališta otpada po završetku odlaganja
otpada na odlagalište, odnosno jedan njegov dio, postavlja se gornji ili pokrovni brtveni sustav
koji se površinski rekultivira. U taj rekultivirajući sloj može se ugraditi tlo, građevni otpad o
uređenja gradilišta na razmatranom području ili – u cilju optimizacije troškova – odgovarajući
miješani materijali. Završni pokrovni sustav odlagališta inertnog otpada bit će izgrađen kao
„sendvič-sloj“ koji će se – gledajući odozdo prema gore – sastojati od:
§ izravnavajućeg sloja prekrivnog materijala, debljine 15 cm
§ rekultivirajućeg završnog pokrovnog sloja, debljine 100 cm
(85 cm crvenica + 15 cm pokrovni humus) i
§ ozelenjavajućeg, odnosno vegetacijskog sloja (trava, nisko raslinje i drveće).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
116
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Detalj vertikalnog presjeka predviđenog gornjeg brtvenog sustava prikazan je na slici 4.12.5-1.
Slika 4.12.5-1. Detalj izvedbe pokrovnog brtvenog sloja na odlagalištu inertnog otpada
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2., 2013. [8]
Pri izgradnji pokrovnog brtvenog sustava najprije se na odloženi otpad postavlja izravnavajući
sloj građen od homogenog materijala, koji se pored izravnavanja i nabija (kompaktira). Potom se
na ovaj sloj nanosi rekultivirajući sloj debljine 100 cm, koji se obogaćuje gnojivom.
Stabilnost kosina tijela odlagališta u smislu pojave erozijskih procesa može predstavljati
problem ukoliko se pogrešno procijeni nagib pokosa. Iako olakšavajuću okolnost predstavlja
činjenica da je odlagalište dovoljno udaljeno od ostalih objekata, pa eventualno otklizavanje
otpada ne bi ugrozilo niti uže okružje tijela odlagališta te bi se moglo vrlo brzo sanirati, potrebno
je pridržavati se projektiranih nagiba, kako su prikazani u Prilogu 4.12-1.
Sve do faze ozelenjavanja površine pokrovnog sloja mogu se na tijelu odlagališta zbog
intenzivnijih oborina pojaviti vododerine. Jedna od često primjenjivanih metoda kontrole
erozijskih procesa je pravilno postavljanje kamenih fragmenata srednje veličine, među kojima se
zatim sadi drveće. Također se, okomito na tok vode, kopaju rigoli koji se zatravnjuju. Konačni
nagibi određuju se suglasno krajnjoj namjeni površine zatvorenog odlagališta.
Pri projektiranju debljine pojedinih slojeva vodilo se računa o mogućnosti pojave klizanja,
količini vlage koja se može zadržati zbog ozelenjavanja površine i sprječavanju nastajanja
pukotina koje bi se mogle javiti zbog isušivanja terena. Dovoljna vlažnost, hranjivost i debljina
završnog pokrovnog sloja omogućit će pravilan rast odabrane vegetacije te će time i eventualne
posljedice spiranja i procjeđivanja biti manje, a onemogućit će se i prodiranje životinja te sustava
korijenja biljaka kroz pokrovni sloj.
Kao važan aspekt stabilnosti završnog brtvenog sustava treba istaknuti obveznu provedbu
praćenja stanja (monitoring) zatvorenih dijelova tijela odlagališta. Svi eventualno uočeni
nedostaci ili neželjene pojave, kao i opažena oštećenja, moraju se odmah sanirati.
4.12.6. Ozelenjavanje površine pokrovnog sloja odlagališta
Ozelenjavanje površine pokrovnog sloja jedan je od najvažnijih aktivnosti pri zatvaranju
odlagališta otpada. To je u pravilu relativno skup postupak. On se izvodi ne samo iz estetskih
razloga, već i zbog sprječavanja erozijskih i derazijskih procesa uvjetovanih linearnim ili
arealnim otjecanjem oborinske vode niz površinu, a osobito pokose tijela odlagališta. Bitno
smanjuje infilitraciju oborinske vode, a time i nastanak procjednih voda. Pri izboru vegetacijskog
pokrova najvažnije je izabrati optimalne biljne vrste. Održavanje površine zatvorenog tijela
odlagališta osobito je važno tijekom prvih 5-10 godina po zatvaranju. Potrebno je, međutim,
skrbiti i o eventualnim problemima vezanim za rast biljaka, koji se često događaju na zatvorenim
odlagalištima, a među kojima se ističu:
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
117
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
§ nekvalitetan pokrovni materijal i nedostatak hranjivih tvari
§ nedostatak vlage u pokrovnom sloju i
§ neadekvatno održavanje.
Prije konačnog izbora vrsta vegetacije za sadnju potrebno je provesti pokusnu sadnju te, ako
nakon godinu dana ne nastupi sušenje biljaka, može se pristupiti sadnji odabranih vrsta osobito
drvenaste vegetacije. Pravilnim izborom i sadnjom grmlja i drveća potrebe održavanja mogu se
svesti na najnužnije aktivnosti (npr. treba odabrati biljne vrste koje ne zahtijevaju često
obrezivanje). Mlađi primjerci drveća lakše se adaptiraju i uklope u okoliš te imaju veću
mogućnost preživljavanja uz manje uloženog napora pri održavanju.
Nakon postavljanja humusnog sloja sije se sjeme travnih smjesa. Predlaže se sijanje mješavine
trava (hibridi), jer one jamče razvoj jakih travnjaka otpornih na sušu te zahtijevaju minimalnu
skrb, a nemaju duboko korijenje. Preporučljivo je i sijanje djeteline. Nakon konačnog zatvaranja
odlagališta predviđa se sadnja šumske sastojine kao konačne varijante korištenja tih površina.
Autohtona šumska vegetacija neće se moći razviti odmah, u prvoj fazi, pa je prihvatljivije po
zatvaranju odlagališta primijeniti sadnice ili posijati pionirske autohtone florne elemente (npr.
kleka, grab i dr.) koji će naknadno omogućiti uvjete za razvoj gospodarski vrednijih vrsta (npr.
hrast).
Održavanje biljaka na površini zatvorenog odlagališta otpada prvenstveno ovisi o zdravlju
zasađenih ili zasijanih biljaka, kvalitetnom tlu, povoljnim općim vremenskim prilikama i
prikladnoj njezi. Pri ozelenjavanju odlagališta jedan od najčešćih i najvažnijih problema je
nedostatak hranjivih tvari u tlu, a posebno nedostatak dušika i fosfora: tako se u svrhu osiguranja
potrebnog sadržaja dušika preporučuje sijanje djeteline. Neophodno je u tlo dodavati i mineralna
gnojiva, posebno u periodu 5-10 godina nakon provedbe ozelenjavanja (to se izvodi u proljeće,
kada se u tlo dodaje 20 kg/ha dušika, 20 kg/ha fosfata te 50 kg/ha KNO3). Pokošenu travu ne
treba uklanjati.
4.12.7. Sustav odvodnje odlagališta inertnog otpada
Oborinske vode površinski otječu gornjom plohom tijela odlagališta prema njegovom obodu.
Kontrolirano prikupljanje uvjetno čistih oborinskih voda omogućit će se izgradnjom kanala oko
ruba tijela odlagališta. U svrhu nastanka što manjih količina procjednih voda u tijelu odlagališta,
predviđa se i izgradnja trokutastih rigola po površini zatvorenih dijelova odlagališta. Pored toga,
pokrovni sloj odlagališta izvest će se u blagom padu (vidi Prilog 4.12-1.), kako bi se što veći
udio oborinske vode najkraćim putem uklonio s površine tijela odlagališta. S obzirom da će
odloženi otpad biti pokriven relativno slabo propusnim mineralnim slojem, mogućnost izravnog
kontakta onečišćenih voda iz odlagališta s površinskom oborinskom vodom u obodnom kanalu
bit će minimalna. No, bez obzira na ovu okolnost, provodit će se stalna kontrola kakvoće
oborinske vode u obodnom kanalu. Širina dna obodnog kanala iznosit će 50 cm, dubina kanala u
odnosu na prirodnu razinu terena 50 cm, a pokos strana 1V:2H. Otvorena gornja ploha kanala bit
će širine 2,5 m. Obodni kanal bit će obložen tucanikom (Prilog 4.12-4.). Unutar tijela
odlagališta na posteljicu će se ugraditi drenažne HDPE cijevi promjera ø =350 mm, koje će
odvoditi procjednu vodu iz odloženog inertnog otpada u obodni kanal i namjenski taložni bazen
zapremine V = 250 m3 (Prilog 4.12-2.). U zatvorenim dijelovima odlagališta predviđena je
izgradnja i privremenih rigola. Obodni kanal treba ostati u funkciji i nakon konačnog zatvaranja
odlagališta, pa ga je i u tom razdoblju potrebno čistiti i održavati.
U obodnom kanalu kontrolirat će se kakvoća prikupljene oborinske vode. U slučaju da
zadovoljava zahtjeve „Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda“ („Narodne
novine“, br. 80/13), prikupljena će se oborinska voda preko upojnih bunara ispuštati u okoliš, ali
ukoliko to zbog eventualnog onečišćenja ne bude moguće, ona će se odvoditi u taložni bazen i
odatle – jednako kao i prikupljena procjedna voda – odvoditi u uređaj za pročišćavanje otpadnih
voda „in situ“ te odatle – nakon što bude pročišćena na razinu kakvoće komunalnih otpadnih
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
118
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
voda – odvoziti kamionima-cisternama u uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda
Grada Zadra. Naime, oborinska voda, koja je bilo na koji način došla u kontakt s odloženim
otpadom, ima karakteristike procjedne vode te se njome na takav način mora i postupati.
Na temelju srednje godišnje količine oborine na području planiranog zahvata, koja iznosi 877
mm, a suglasno predviđenoj površini tijela odlagališta neopasnog otpada i obodnih kanala (oko
72.000 m2), procjenjuje se da će na području odlagališta neopasnog otpada prosječno godišnje
nastajati oko 63.000 m3 čiste oborinske vode.
4.12.7.1. Hidraulički proračun obodnog kanala
Utvrđivanje hidroloških veličina odvodnje na malim sljevnim površinama za navedeno
odlagalište provedeno je prema metodi koju je razradio Ven Te Chow.
Vrh protoka (Q) hidrograma određen je primjenom jednadžbe:
Q + A x X x Y x Z (m3/s)
gdje je
A = površina sljevnog područja (km2)
X = intenzitet oborine (mm/minuta)
Y = adimenzionalan klimatski faktor (približno iznosi 1)
Z = faktor redukcije vrha protoka
Intezitet oborine određen je izrazom X = Pe/t, gdje je Pe neto količina oborine koja je pala na
sljevnu površinu 2,54 x (0,393 P – 200 / N + 2)2 / (0,3937 P + 800 / N – 8) = 7,03 mm, što
odgovara trajanju kiše u periodu od 10 minuta. N = 78 označava potencijal infiltracije oborine,
koji ovisi o karakteristikama vegetacijskog pokrova i površinskog sloja pri zatvaranju
odlagališta, kao i načinu njegove obrade i tipu tla. Klimatski faktor ovisi o prostornoj raspodjeli
intenzivne oborine, a općenito se kreće oko 1.
Ukupna moguća sljevna ploha odlagališta približno iznosi 72.000 m2.
Proračunom su dobivene vrijednosti mjerodavnog trajanja oborine od 30 minuta, N = 78,
Pe = 29,95 (mm), X = 1,00 (mm/minuta) i Z = 1. Maksimalna oborina izračunata je za povratni
period T = 30 godina.
Proračunom je dobiven mjerodavni protok zatvorenog odlagališta Q = 0,9 m3/s, na koji je
dimenzioniran obodni kanal. Površinske vode s odlagališta i okolnih ploha skupljaju se u obodni
kanal te se odatle upuštaju u sabirni bazen korisne zapremine od 250 m3.
U okviru glavnog projekta odlagališta izradit će se hidrološki proračun.
Hidraulički proračun obodnog kanala odlagališta inertnog otpada temelji se na izrazu:
Q = A x v (m3/s)
v = c x (R x l)1/2 (m/s)
gdje je
Q = protok (m3/s)
A = površina poprečnog presjeka (m2)
V = brzina (m/s)
l = nagib dna obodnog kanala
R = A/O (hidraulički radijus)
Kao što je već naznačeno, oko cijelog odlagališta izgradit će se obodni kanal obložen
tucanikom (Prilog 4.12-4.), čije su dimenzije: širina dna a = 50 cm, dubina h = 50 cm, a pokos
strana 1V:2H, dok je otvorena gornja ploha b = 2,5 m. Kanal može prihvatiti količinu
površinskih (oborinskih) voda pri protoku od Q = 1,70 m3/s i brzinom kretanja od 3,40 m/s. S
obzirom da proračunati protok površinskih voda iznosi 0,93 m3/s, ovaj će kanal moći prihvatiti
oborinsku vodu i u slučaju olujnog nevremena.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
119
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
4.13. ULAZNO-IZLAZNA ZONA (ZONA 10)
Ulazno-izlazna zona bit će smještena na ulaznom prostoru u Centar, odmah uz glavni kolni
ulaz, u jugozapadnom dijelu obuhvata predmetnog zahvata (Prilog 4.3-1.; oznaka 10). Ova
funkcionalno-operativna cjelina značajna je u pogledu prihvata otpada i kontrole pristupa u
Centar te izlaska vozila iz njega. U tom će se prostoru izgraditi dvije čuvarske kućice, postaviti
dvije električne ulazno-izlazne mosne vage i dvije nadstrešnice te organizirati plato za pranje
kotača vozila koja izlaze iz Centra.
U objektu čuvarske kućice obavljat će se registracija prijema svih vozila koja ulaze u Centar i
izlaze iz njega, evidentiranje ulaznog tereta (otpada), provjera potrebne dokumentacije te
kontrola svih vrsta otpada koje se prihvaćaju u Centar. Ukratko, u čuvarskim kućicama obavljat
će se sve aktivnosti tehničke kontrole ulaza otpada i izlaza izdvojenih i/ili proizvedenih
sekundarnih sirovina, kao i specifičnih vrsta otpada koje su u Centru bile uskladištene do
primopredaje tvrtkama ovlaštenim za skupljanje i daljnje postupanje vrstama otpada pogodnim
za recikliranje te opasnim komponentama, izdvojenim iz komunalnog otpada.
Kroz ulazno-izlaznu zonu izgradit će se interna asfaltirana prometnica kojom se nakon
evidentiranja dolazni otpad upućuje na mjesto istresanja iz vozila.
4.13.1. Čuvarska kućica
Čuvarska kućica predviđena je u montažnoj izvedbi (kontejner-kućica), dimenzija 6.051 x
2.438 x 2.591 mm i površine 14,4 m2. Objekt će biti smješten na armirano-betonskom platou
visine 96 cm. Plato će biti pravokutnog oblika, tlocrtne površine 2,45 x 7,50 m, s prilaznim
stubištem dimenzija 1,55 x 1,24 m.
Uz montažni objekt izvest će se metalna nadstrešnica, koja će služiti kao zaštita od oborina.
Nadstrešnica se predviđa u izvedbi čelične okvirne konstrukcije tlocrtnih dimenzija okvira
3,0 x 1,45 m. Planira se postavljanje dviju čuvarskih kućica.
4.13.2. Ulazno-izlazne električne mosne vage
Neposredno uz čuvarsku kućicu predviđen je smještaj prostora automatske mosne ulaznoizlazne vage. Prijemnik tereta, dimenzija 4 x 18 m, prekrit će se dvjema metalnim
nadstrešnicama tlocrtne jedinične površine krovišta 9,0 x 14,5 m. Planira se postavljanje dviju
vaga (ulazne i izlazne), koje po potrebi mogu raditi bilo kao ulazne ili izlazne. Svaka od njih
moći će registrirati masu do 60 t. Na taj će se način redovno kontrolirati i evidentirati sveukupna
masa u Centar dovezenog otpada.
Onečišćene oborinske vode s područja ulazno-izlazne mosne vage pročišćavat će se u
separatoru ulja i masti, nakon čega će se upućivati u sabirni bazen oborinskih voda. Odatle će se
zbog mogućih dodatnih onečišćenja upućivati u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda „in
situ“, gdje će se obraditi kao tehnološke vode i zatim, pročišćene na razinu kakvoće otpadnih
komunalnih voda, kamionima-cisternama upućivati u uređaj za pročišćavanje komunalnih
otpadnih voda Grada Zadra.
4.13.3. Plato za pranje vozila
U ulazno-izlaznoj zoni predviđa se i uređenje platoa i pogona za pranje (kotača) vozila
dimenzija 10 x 8 m, odnosno površine 80 m2. Predviđeno je da to bude prolazno postrojenje s
mlaznicama u podu, odozdo i sa strane, a služit će pranju guma kotača i donjeg postroja vozila.
Predviđena je izgradnja tipskog postrojenja za pranje kotača vozila, kao što je npr. tip „Moby
Dick“ Quick 400, čiji kapcitet pranja iznosi do 60 vozila/sat.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
120
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Plato za pranje vozila sastojat će se od:
§
§
§
središnje stanice za pranje, sastavljene od dva dijela za pranje pocinčanog čvrstog čelika
i srednjeg dijela sa stranicama pod nagibom, građenog od čvrstih pocinčanih rešetkastih
ploča (priključna snaga uređaja iznosi 10 kW)
spremnika za recikliranje koji predstavlja samonosivu čeličnu konstrukciju, dimenzija
5,0 x 2,2 x 1,9 m i zapremine 20 m3 te
kontejnera „Moby Dos“, vanjskih dimenzija 2,25 x 2,20 x 2,20 m.
Predviđeno je da se onečišćena voda od pranja (kotača) vozila odvodi u namjenski taložni
bazen, odakle se upućivati u uređaj za obradu otpadnih voda „in situ“, gdje će se obraditi kao
tehnološka otpadna voda na razinu kakvoće otpadne komunalne vode te zatim kamionimacisternama odvoziti u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zadra.
Situacijski plan ulazno-izlazne zone prikazan je u Prilogu 4.13-1.
4.14. UNUTRAŠNJE PROMETNICE, ZAŠTITNI POJAS I ZELENE POVRŠINE TE OGRADA
4.14.1. Unutrašnje prometnice
Glavni pristup odlagalištu potrebno je izgraditi za dugoročan pristup, tj. kao cestu raspoloživu
u svim vremenskim uvjetima. Kolnici glavnih unutrašnjih prometnica bit će izvedeni prema
sljedećim projektnim kriterijima:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
širina glavne asfaltirane ceste
širina asfaltiranih cesta unutar zona
širina neasfaltiranog protupožarnog puta
poprečni nagib/kruna asfaltirane ceste
maksimalni nagib uzdužnog profila
minimalni nagib rubnika („bankina“)
7m
6m
4m
2%
10 %
1V:2H
Kolna konstrukcija unutrašnje asfaltirane ceste izvest će se postavljanjem sljedećih slojeva u
vertikalnoj izmjeni, odozdo prema gore:
§
§
§
§
sloj čistoće, oštri pijesak
šljunak ili kameni agregat
bitumenizirani nosivi sloja asfalta
habajući sloja asfalta
Ukupna debljina vertikalnog profila kolnika
5 cm
60 cm
16 cm
8 cm
89 cm
Prometno-manipulativni prostor na platou za obradu građevnog otpada izvest će se
površinskom obradom betona gustoće od 400 kg cementa po 1 m3 betona.
Odvodnja oborinskih voda osigurat će se sustavom poprečnih i izdužnih padova površina te
obodnim kanalima.
Sve kolnike unutrašnjih prometnica treba pregledavati redovito, a bilo kakva ulijeganja ili
druga odstupanja od normalnih uvjeta treba u razumnom roku popraviti. Eventualne pojave
rasipanja otpadnog materijala s transportnih vozila treba ukloniti što je moguće prije, a najmanje
jednom dnevno. Kako bi se minimizirala pojava stvaranja prašine uz ceste, asfaltirane ceste treba
čistiti uličnim pometačem, a neasfaltirane je površine potrebno prskati kemijskim aditivima ili
vodom. Promet vozila na odlagalištu treba zabraniti.
4.14.2. Zelene površine
Predviđene zelene površine unutar Centra, kao i zaštitni zeleni pojas oko obuhvata zahvata,
sastojat će se od gajeva miješanih vrsta drveća i grmlja, kako bi se postigla odgovarajuća lokalna
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
121
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
mikroklima na području Centra, omogućila zaštita cijele površine predmetnog zahvata od vjetra
te osigurala hladovina, ali i stanište sitnih životinjskih vrsta. Bit će potrebno pažljivo odabrati
vrste drveća koje bi se zasadile u okviru predviđenih zelenih površina, jer one moraju biti
otporne na oštre uvjete okružja odlagališta otpada. Posebno je to važno u područjima koja se
nalaze neposredno pored ili iznad saniranih dijelova odlagališnog tijela s odloženim otpadom, a s
obzirom da bi stvaranje odlagališnog plina moglo oštetiti manje otporne biljne vrste.
Nakon faznog zatvaranja pojedinih dijelova odlagališta te će površine biti zasijane travnatom
vegetacijom, a na njima će se zasaditi i grmlje i autohtono bilje. Na isti će se način urediti i
pojasu uz ogradu Centra. Spomenuta travna i grmolika vegetacija imat će estetsko-krajobraznu
funkciju, ali će predstavljati i zaštitnu tampon-zonu prema okolnom terenu.
4.14.3. Ograda i protupožarni put (pojas) oko obuhvata Centra
Budući da je u okviru planiranog zahvata predviđena izgradnja i dvaju odlagališnih prostora
(odlagališta neopasnog otpada i odlagališta inertnog otpada), a suglasno odredbama iz točke 5.
Dodatka I. „Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagališta otpada“ („Narodne novine“ br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13), oko cijelog područja
Centra podići će se ograda visine 2,05 m, koja će na ulaznoj strani biti metalna, a na ostalim
stranama obuhvata planiranog zahvata žičana. Ograda će također služiti i za sekundarnu kontrolu
otpada jer će sprječavati eventualno raznošenje otpada vjetrom izvan granica obuhvata zahvata.
Ulazna vrata u ulazno-izlaznoj zoni bit će kliznog tipa i ukupne širine 7 + 1 m (Prilog 4.3-1.).
Budući da će se glavna kolna vrata zaključavati, pored njih će se postaviti posebna, mala vrata za
pješake, širine 1 m. Ulazna vrata upravne zgrade, smještena nešto južnije od spomenutog
glavnog kolnog ulaza u Centar, također će biti klizna, ukupne širine 6 m s posebnim vratima za
pješake, širokima 1 m. Pomoćni ulaz na sjevernoj strani površine zahvata bit će dvokrilan, širine
6 m (Prilog 4.3-1.).
Uz ogradu će se izgraditi neasfaltirani (makadamski) protupožarni put širine 4 m, uz kojega
će se urediti vizualno dovoljno visok zaštitni zeleni pojas. Protupožarni put mora odgovarati
potrebama prijevoza osoblja i vatrozaštitne te ostale potrebne opreme do svih područja oko
odlagališta, kao i oko cijelog Centra. Taj se put može izgraditi kao cesta, upotrebljiva u svim
vremenskim uvjetima te se može uključiti u konačni i uporabni razvojni plan kao važeća
cestovna komunikacija, ali i kao sekundarna prilazna ruta. Uz ogradu se predviđa i sadnja
trnovite živice koja će imati zaštitnu ulogu, a djelomično će i zaklanjati pogled na odlagalište
otpada.
4.15. PLANIRANA OPREMA I ORGANIZACIJSKI ASPEKTI
4.15.1. Potrebna radna mehanizacija i oprema
U svrhu osiguranja redovnog rada Centra, predviđa se nabava sljedeće osnovne radne
mehanizacije:
§
§
§
§
§
§
§
§
preša/balirka (u slučaju potrebe)
mobilna drobilica
viličar
dva utovarivača na kotačima
mini-utovarivač tipa „Bob Cat“
stroj za sabijanje rastresitog materijala (kompaktor ili sl.)
teretna vozila (kamioni) velike nosivosti, odnosno prihvatnog kapaciteta, za prijevoz
otpada iz pretovarnih stanica u Centar
ostala dodatna oprema (za sada nije specificirana).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
122
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
4.15.2. Predviđena organizacijska struktura
Predviđa se da je za redovno upravljanje i rad Centra neophodno uposliti četrdesetak stalnih
zaposlenika.
Planirana struktura zaposlenih u Centru, prema radnim funkcijama, prikazana je u tablici
4.15.2-1.
Tablica 4.15.2-1. Predviđena struktura radnih mjesta u Centru
Radno mjesto
Upravitelj Centra
Administrativno osoblje
Kvalificirani (KV) radnici na strojevima
Kvalificirani radnici i kontrolno osoblje u postrojenju za mehaničko-biološku obradu otpada
Kvalificirani mehaničar
Kvalificirani radnici na ulazu u Centar (vratari)
Niskokvalificirani (NKV) radnici
Radnici u sortirnici otpada
Ukupno
Broj zaposlenih
1
4
5
7
1
2
5
17
42
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2, 2013. [8]
Svi zaposlenici dužni su završiti odgovarajuću obuku te savladati zahtjeve zaštite na radu i
zaštite od požara. Osoblje zaduženo za upravljanje strojevima bit će obvezno uspješno savladati
odgovarajuće tečaje i raspolagati potrebnom potvrdom o uspješno završenom tečaju za
upravljanje strojevima, odnosno pogonskim jedinicama u postrojenju za mehaničko-biološku
obradu otpada.
Budući da se tijekom vremena očekuje postupan porast količina nastalog otpada u Zadarskoj
županiji – a time i povećanje fizičkog obujma radnih zaduženja – razumno je predvidjeti i
postupan porast broja zaposlenika u Centru, a naročito kvalificiranih radnika na stojevima i KV
mehaničara te NKV radnika.
Radno vrijeme Centra prilagodit će se vremenu dolaska teretnih vozila s prikupljenim
otpadom. Smatra se optimalnim da Centra bude otvoren svakodnevno (osim nedjelje) s radnim
režimom u dvije smjene. Suglasno tome, predviđa se da radno vrijeme Centra bude od
ponedjeljka do subote u periodu od 7-19 sati. Nedjeljom će Centar biti zatvoren.
S obzirom na činjenicu da Zadarska županija predstavlja turistički snažnu regiju, realno je
očekivati da se količine otpada u ljetnim mjesecima značajno povećaju. Posljedično će se ljeti u
Centru povećati frekvencija dolazaka kamiona-smećara. Zbog toga će radno vrijeme Centra
tijekom turističke sezone korigirati te se predlaže da radno vrijeme Centra u ljetnim mjesecima
bude prošireno i na nedjelju, kada bi se također radilo u dvije smjene. Međutim, zbog kvalitetnije
organizacije posla i rasterećenja dnevnog cestovnog prometa, prihvat kamiona-smećara u tom bi
se dijelu godine obavljao u trećoj, noćnoj smjeni.
Suglasno navedenome, tijekog većeg dijela godine u Centru se ne predviđa rad tijekom noći,
osim u turističkoj sezoni, kada bi se otpad dovozio u Centar tijekom noćnih sati.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
123
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
5. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA
5.1. IZBOR TIPA ODLAGALIŠTA NEOPASNOG OTPADA
Pri projektiranju predmetnog zahvata razmatrala se mogućnost varijantne primjene jednog od
dvaju tipova odlagališta neopasnog otpada:
(a) „bioreaktorskog“ odlagališta, u kojemu bi se iz izlazne metanogene frakcije mehaničkobiološke obrade otpada, u anaerobnim uvjetima i uz dodavanje vode i održavanje vlažnosti
na oko 40 % postigli uvjeti metanogeneze, odnosno stvaranja metana (CH4) u svrhu njegove
eksploatacije u energetskom postrojenju „in situ“ za proizvodnju električne energije i
(b) odlagališta neopasnog otpada u koje će se odlagati inertizirana, higijenizirana i
biostabilizirana izlazna frakcija procesa mehaničko-biološke obrade otpada („biostabilat“) u
koja u uvjetima odsutnosti (procjedne) vode neće stvarati niti odlagališni plin (čiji je
najznačajniji konstituent metan).
Zbog osjetljivosti lokacije zahvata, s obzirom na smještaj u III. zoni sanitarne zaštite izvorišta,
a imajući u vidu potrebu održavanja stalne vlažnosti, odnosno dodavanja vode u zatvorene
„bioreaktorske“ kazete, odustalo se od „bioreaktorskog“ tipa odlagališta te je donesena odluka o
primjeni tehnološkog rješenja odlagališta neopasnog otpada (vidi Prilog 2.).
5.2. IZBOR TEHNIČKE VARIJANTE ODLAGALIŠTA NEOPASNOG OTPADA
Izvedba odlagališta neopasnog otpada razmatrana je s aspekta primjene jednog od triju
razrađenih varijantnih rješenja: „Plana A“, „Plana B“ i „Plana C“.
5.2.1. Odlagalište neopasnog otpada – „Plan A“
Primjenom „Plana A“ odlagališta neopasnog otpada na području eksploatacijskog polja
(kamenoloma) „Busišta 3“ – a u skladu s „projektiranim“ konceptom razvoja radova uređenja
podloge odlagališta neopasnog otpada – predviđeno je otkopavanje romboidnog oblika kroz
osam razvojnih (sukcesivnih) faza u eksploatacijskom polju „Busišta 3“. Pri tome se planiralo
iskopati prostor duž litice (tj. duž bočnih strana postojeće jame kamenoloma) do razine dna na
nadmorskoj visini (koti) od 127 m te s očekivanom zapreminom iskopa (tj. iskopanog materijala)
najviše do oko 1.600.000 m3. Međutim, pri provedbi ovog varijantnog rješenja trebalo bi u
okružju postojeće eksploatacijske jame iskopati dodatnih čak oko 1.400.000 m3 stijenskog
materijala, što – pored potrebe ishođenja odgovarajuće dozvole za provedbu ove vrste rudarskih
radova – svakako predstavlja i značajan izvedbeni problem, posebno zbog načina zbrinjavanja,
odnosno naknadnog korištenja tako velike količine iskopanog materijala. Kao što je već
spomenuto, odlagalište u svom konačnom obliku treba zadobiti karakteristike građevnog
koncepta „jama-nasip“, pri čemu je razina dna jame projektirana 15-30 m ispod razine okolnog
terena.
Približne dimenzije romboidnog oblika gornje razine „projektiranog“ otkopa na kotama od
155 m i 142 m iznose oko 450 m x 350 m, a ukupna površina oko 12 ha (k = 0,75).
Približne dimenzije romboidnog oblika donje razine otkopanog prostora na koti 127 m iznose
oko 345 m x 215 m.
Visina otkopa na južnoj strani iznosi oko 15 m, a na sjevernoj strani oko 28 m. Širina ulaznoizlazne rampe iznosit će 10 m, a predviđeni nagib 4-8%.
Završni iskopi unutar mogućih granica otkopavanja bit će izvedeni s blagim pokosom (do 21°
ili 2,5H:1V). Dubina iskopa treba zbog potrebe polaganja (ugradnje) temeljnog brtvenog sustava
na dnu i bočnim stranama odlagališta neopasnog otpada, doseći kotu od 127 m. Potrebno je
izgraditi i obodnu komunikaciju širine 5 m, pri čemu visinska razlika među dvama razinama
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
124
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
obodne komunikacije ne smije biti veća od 12 m. Na sjevernoj strani predviđeno je oblikovanje
dvaju, a na južnoj jednog nivoa obodne komunikacije. Na dnu odlagališta treba izvesti nagibe od
2,0-2,5 % zbog omogućavanja odvodnje i sakupljanja procjednih voda na dnu odlagališta.
Ukupna konačna zapremina odlagališta – uključujući jamu i nasip – prema „Planu A“ na
koti 165 m te uz nagib pokosa 3H:1V iznosi oko 2.850.000 m3 te svojim receptivnim
mogućnostima zadovoljava zahtjeve odlaganja projektiranih količina otpada za čitav predviđeni
30-godišnji period (2016.-2045. g.).
5.2.2. Odlagalište neopasnog otpada – „Plan B“
U slučaju primjene „Plana B“ bilo bi potrebno tek manje dodatno otkopavanje postojeće jame
eksploatacijskog polja (kamenoloma) „Busišta 3“, i to u svrhu proširenja zapremine sadašnjeg
iskopa do dubine, tj. razine dna do nadmorske visine od 136 m. Time bi se ostvario ukupan
receptivni odlagališni prostor iskopa (jame) za odlaganje neopasnog otpada ukupne zapremine od
oko 482.000 m3. Izborom ove tehničke varijante dodatno bi u okružju postojeće eksploatacijske
jame trebalo iskopati stijenski materijal zapremine oko 265.000 m3.
Približne dimenzije romboidnog oblika gornje razine ove varijante iskopa na kotama 152 m
i 144 m iznose oko 330 m x 180 m, a ukupna površina oko 4,8 ha, tj. 48.000 m2 (k=0,80).
Približne dimenzije romboidnog oblika donje razine iskopanog prostora na koti 136 m iznose
oko 250 m x 110 m. Visina iskopa na južnoj strani iznosila bi oko 8 m, a na sjevernoj strani oko
16 m.
Završne konture iskopa potrebno je ostvariti kako bi se postigao nagib kosina do 2,5H:1V (tj.
oko 21o), a radi potrebe polaganja temeljnog brtvenog sloja na dnu i bočnim stranama
odlagališta, kojim će se zaštititi podzemne vode u području budućeg odlagališta neopasnog
otpada. Potrebno je također izvesti obodnu komunikaciju širine 5 m, pri čemu visinska razlika
između dvaju nivoa obodne komunikacije ne smije biti veća od 12 m. Na sjevernoj strani
predviđen je jedan nivo obodne komunikacije, dok na južnoj strani obodna komunikacija nije
predviđena. Na dnu odlagališta također je potrebno izvesti nagibe, i to od 2,0-2,5 %, a u svrhu
omogućavanja odvodnje i sakupljanja procjednih voda na dnu odlagališta. Širina ulazno-izlazne
rampe iznosila bi 10 m, a predviđeni nagib 4-8 %.
Ukupna zapremina odlagališta neopasnog otpada u konačnom stanju (dakle, uključujući i
jamu i nasip) prema „Planu B“, uz nagib pokosa 3H:1V – pri čemu je donja kota na 136 m,
prirodna površina terena na 144-152 m, a vrh nasipa (tj. gornja razina tijela odlagališta) na 165
m – iznosi oko 980.000 m3 te svojim receptivnim mogućnostima zadovoljava projektirane
količine otpada za odlaganje samo za period od prvih petnaestak godina rada Centra, dok bi se
nakon toga – zbog osiguranja neophodnog odlagališnog kapaciteta do kraja predviđenog 30godišnjeg rada zahvata – taj odlagališni prostor morao naknadno proširiti.
5.2.3. Zaključak o odabranom varijantnom rješenju odlagališta neopasnog otpada
S obzirom na ograničenja svakog od opisanih varijantnih rješenja, i to u pogledu:
(a) potrebe za iskopom izuzetno velike količine stijenskog materijala, u slučaju varijantnog
rješenja „Plan A“,
odnosno
(b) nedovoljnog odlagališnog kapaciteta za projektirani period odlaganja, u slučaju varijantnog
rješenja „Plan B“,
za izvedbu je odabrano varijantno rješenje odlagališta neopasnog otpada – „Plan C“, koje je
detaljno razmotreno u opisu predmetnog zahvata (poglavlje 4.8.).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
125
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
6. USKLAĐENOST ZAHVATA S PROSTORNO-PLANSKOM DOKUMENTACIJOM
Svaki zahvat u prostoru, pa tako i planirani zahvat izgradnje i korištenja Centra za
gospodarenje otpadom Zadarske županije, provodi se u skladu s važećim dokumentima
prostornog uređenja, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom. Dokumenti prostornog
uređenja čine međusobno usklađeni sustav – od općeg, strategijskog do detaljnog, lokacijskog
aspekta.
Temeljni relevantni dokumenti prostornog uređenja za područje planirane izgradnje „Centra za
gospodarenje otpadom Zadarske županije“ na lokaciji bivšeg eksploatacijskog polja tehničkog
građevnog kamena „Busišta 3“ koja se nalazi na teritoriju Grada Benkovca, i to unutar granica
administrativnog naselja Donje Biljane, su „Prostorni plan Zadarske županije“ („Službeni
glasnik Zadarske županije“, br. 2/01, 6/04, 2/05, 17/06 i 3/10) i „Prostorni plan uređenja Grada
Benkovca“ („Službeni glasnik Zadarske županije“, br. 1/03, „Službeni glasnik Grada Benkovca“,
br. 2/08, 4/12 i 2/13).
6.1. PROSTORNI PLAN ZADARSKE ŽUPANIJE
(„Službeni glasnik Zadarske županije“, br. 2/01, 6/04, 2/05, 17/06 i 3/10)
U pogledu smještaja (lociranja), izgradnje i korištenja planiranog Centra, u „Prostornom planu
Zadarske županije“ navodi se sljedeće:
I. Obrazloženje – Polazišta
Postupanje otpadom
„Planom je određena lokacija Županijskog centra za gospodarenje otpadom koji će sadržavati sanitarno
odlagalište, postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada, skladište za odvojeno prikupljanje
komunalnog otpada, odlagalište građevinskog otpada, mali pogon za recikliranje otpada te pretovarnu
stanicu za opasni otpad.“
II. Odredbe za provođenje
Članak 8.
„Ovim Planom, određene su sljedeće građevine od važnosti za Županiju:
.....
Poglavlje 2.2.4. Ostale građevine
.....
- županijski (regionalni) centar za gospodarenje otpadom, uključujući transfer postaje, sve prema Planu
gospodarenja otpadom Zadarske županije.“
Članak 88.
„Ovim Planom određena je lokacija za izgradnju Županijskog (regionalnog) centra za gospodarenje
otpadom za područje Zadarske županije (MBO, sanitarna deponija i svi prateći objekti) u skadu s Planom
gospodarenja otpadom Zadarske županije na području postojećih kamenoloma (Busišta 2 i Busišta 3)
unutar administrativnih granica Grada Benkovca.
Lokacija iz prethodnog stavka označena je na kartografskom prikazu (1.1. Korištenje i namjena površina,
mj. 1:100.000).“
Predviđena lokacija Centra na području administrativnog naselja Donje Biljane (Grad
Benkovac), prikazana je u grafičkom prilogu Plana, i to kartografskom listu 1.1. „Korištenje i
namjena prostora – prostori za razvoj i uređenje“. Na tom je kartogramu lokacija označena kao
“regionalni centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije”. Lokacija planiranog
zahvata nalazi se na površini prikazanoj kao “šumsko zemljište“ (Prilog 6.1-1.).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
126
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Na kartografskom listu 3.1. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – područja posebnih
uvjeta korištenja“, prostor predviđene lokacije Centra nalazi se izvan obuhvata „zaštićenih
dijelova prirode“, a u njegovoj neposrednoj okolici nema područja ili objekata arheološke
baštine, povijesnih graditeljskih cjelina, povijesnih sklopova i građevina te memorijalne i
etnološke baštine (planiranom zahvatu najbliži je arheološki lokalitet – ilirski grobni humak
„Kosa“, oko 2 km jugoistočno od lokacije, kod zaseoka Veljane) (Prilog 6.1-2.).
Na kartogramu „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – područja posebnih ograničenja
u korištenju, mjere uređenja i zaštite“ (list 3.2.), širi prostor lokacije nalazi se u području zaštite
voda, koje je predviđeno za pošumljavanje (Prilog 6.1-3.).
Na temelju izloženoga utvrđuje se da „Prostorni plan Zadarske županije“ predviđa smještaj
(lociranje), izgradnju i korištenje Centra na lokaciji bivšeg eksploatacijskog polja tehničkog
građevnog kamena (kamenoloma) „Busišta 3“; štoviše u „Prostornom planu“ ostavlja se
mogućnost realizacije zahvata i na području susjednog eksploatacijskog polja tehničkog
građevnog kamena „Busišta 2“. U Planu se ne navode specifična prostorno-planska ograničenja
za provedbu zahvata na navedenoj lokaciji.
Suglasno navedenome, zaključuje se da je planirani zahvat usklađen s „Prostornim planom
Zadarske županije“.
6.2. PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA BENKOVCA
(„Službeni glasnik Zadarske županije“, br. 1/03; „Službeni glasnik Grada Benkovca“,
br. 2/08, 4/12 i 2/13)
U pogledu smještaja (lociranja), izgradnje i korištenja te načina djelovanja planiranog Centra,
u „Prostornom planu uređenja Grada Benkovca“ navodi se sljedeće:
Odredbe za provođenje
2. Uvjeti za uređenje prostora
2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju
Članak 15.
„Infrastrukturne građevine od važnosti za Zadarsku županiju na području Grada Benkovca su:
.......
- županijski (regionalni) centar za gospodarenje otpadom, uključujući transfer postaje“
7. Postupanje s otpadom
Članak 179.
„U Planu je označena lokacija županijskog (regionalnog) centra za gospodarenje otpadom na lokaciji
Biljane Donje. Realizacija namjeravanog zahvata na označenoj lokaciji uvjetno je moguća nakon
završetka postupka ocjene utjecaja na okoliš (Studija o utjecaju na okoliš centra za gospodarenje otpadom
Zadarske županije) i objedinjenih uvjeta nadležnih ustanova. Postupak je obustavljen od strane
Ministarstva zaštite okoliša i prirode dok se ne sagledaju alternativne zakonske mogućnosti ili eventualno
nova lokacija.
Moguća lokacija regionalnog centra za gospodarenje otpadom označena je u kartografskom prikazu br. 1
'Korištenje i namjena površina'.“
Članak 180.
„Studija o postupanju s otpadom za područje Zadarske županije definirat će način i korištenje centralnog
odlagališta za Zadarsku županiju.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
127
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Do početka korištenja centralnog odlagališta za Zadarsku županiju, Grad Benkovac će za svoje potrebe
koristiti privremeno odlagalište otpada na lokaciji Ljubčen (Miranje Donje), a u svemu u skladu s
Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom.“
Članak 181.
„Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:
§
§
§
§
§
izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,
sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,
iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,
odlaganjem otpada na odlagališta,
saniranjem otpadom onečišćenih površina.“
Članak 183.
„U postupanju s otpadom potrebno je:
§
§
......
građevinski otpad koristiti za sanaciju postojećih smetlišta, ali i trajno odrediti mjesta njegova
deponiranja uz obaveznu zabranu nekontrolirana nasipanja obalnog pojasa,
provesti program odvoza otpada na privremenu i centralnu deponiju.“
Predviđena lokacija predmetnog zahvata na području bivšeg eksploatacijskog polja tehničkog
građevnog kamena „Busišta 3“ ucrtana je u kartograme „Prostornog plana uređenja Grada
Benkovca“.
Na kartogramu 1. „Korištenje i namjena prostora“ predmetni zahvat na navedenoj lokaciji
označen je kao „Centar za gospodarenje otpadom u istraživanju“. Lokacija je na kartogramu
poligonalno označena u području između trase autoceste A1 Zagreb-Zadar-Split-Vrgorac na
zapadu i jugu, „izgrađenog dijela građevinskog područja naselja“ Donje Biljane na
sjeverozapadu, površinom pod „šumom isključivo osnovne namjene – zaštitnom šumom“ na
sjeveroistoku te „površinama za iskorištavanje mineralnih sirovina“ na istoku i jugoistoku (radi
se o ekskavacijskim jamama u okviru eksploatacijskog polja tehničkog građevnog kamena
„Busišta 2“ i, nešto istočnije, „Busišta 1“). Treba uočiti da se južni rub površine predmetnog
zahvata, kao i južna rubna zona označenih eksploatacijskih polja „Busišta 2“ te, dalje prema
istoku „Busišta 1“, nalaze uz samu granicu administrativnog područja naselja Donje Biljane s
prostorom susjednog administrativnog područja naselja Zemunik Gornji u sastavu Općine
Zemunik Donji. Područje predmetnog zahvata graniči s „izgrađenim dijelom građevinskog
područja naselja“ Donje Biljane i „šumom isključivo osnovne namjene – zašitnom šumom“ na
sjeveru izravnim kontaktom, tj. zajedničkom dodirnom crtom, dok s eksploatacijskim poljem
„Busišta 2“ zajedničku, „dodirnu“ granicu, ima samo u dijelu svojeg jugoistočnog područja. U
ostalim je dijelovima lokacija predmetnog zahvata odvojena od eksploatacijskog polja „Busišta
2“ užim pojasom bez naznačene namjene u istočnom dijelu, odnosno uskim pojasom
„poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene – vrijednim tlom“ na jugu (Prilog 6.2-1.).
Na kartogramu 2a. „Infrastrukturni sustavi i mreže“ lokacija predmetnog zahvata prikazana je
poligonom označenim kao „centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“. Od ostalih
sadržaja, prikazanih na ovom kartogramu (vodoopskrba, korištenje voda, odvodnja otpadnih
voda, uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja), lokaciji predmetnog zahvata najbliža
je trasa postojećeg istočnog pravca “Regionalnog vodoopskrbnog sustava zadarskog zaleđa”,
dionica CS „Grgurica“ – VS „Zemunik Donji“ (u “Prostornom planu uređenja Grada Benkovca”
ucrtan kao planirani “magistralni vodoopskrbni cjevovod“), a koji se u promatranom području
nalazi oko 450 m južno od južnog ruba zahvata, na teritoriju susjedne Općine Zemunik Donji.
Drugih postojećih ili planiranih vodnogospodarskih objekata (građevina) u okružju zahvata,
prema „Prostornom planu uređenja Grada Benkovca“, nema (Prilog 6.2-2).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
128
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Na kartogramu 3c. „Uvjeti korištenja i zaštite prostora“ predmetni zahvat predočen je
poligonalnom površinom, označenom kao „neizgrađeni dio građevinskog područja“, a koja na
sjeverozapadu graniči s „izgrađenim dijelom građevinskog područja“ naselja Donje Biljane.
Istočno i jugoistočno od zahvata naznačene su površine eksploatacijskih polja tehničkog
građevnog kamena „Busišta 2“ i „Busišta 1“. S aspekta primjene planskih mjera zaštite, nijedna
od tih površina u ovom trenutku nije ni u „obuhvatu obvezne izrade urbanističkog plana
uređenja“, kao niti u „obuhvatu prostornih planova na snazi“ (Prilog 6.2-3.).
Na kartogramu 4.3a. „Građevinska područja naselja Donje Biljane“, područje predmetnog
zahvata prikazano je poligonom označenim kao „komunalni otpad – županijski centar za
odlaganje otpada“. Na sjeverozapadu, površina zahvata izravno kontaktira, tj. granično se
dodiruje s površinom „izgrađenog dijela građevinskog područja naselja“ Donje Biljane, dok je na
istoku i jugu uskim pojasom odijeljena od „površina za iskorištavanje mineralne sirovine“, tj. s
prostorom eksploatacijskog polja tehničkog građevnog kamena „Busišta 2“ (izravni kontakt
područja zahvata s poljem „Busišta 2“ postoji samo u jugoistočnom dijelu površine zahvata).
Sve gore spomenute površine leže u obuhvatu „vodozaštitnog područja – III. zone zaštite“
(Prilog 6.2-4.).
Razmatrajući odnos obuhvata planiranog zahvata s okolnim namjenskim površinama treba reći
da planirani zahvat niti jednim svojim dijelom ne zadire u prostorno-planskim dokumentima
utvrđeni obuhvat susjednih površina – izgrađenog dijela građevinskog područja naselja Donje
Biljane na sjeverozapadu, odnosno površine eksploatacijskog polja tehničkog građevnog kamena
„Busišta 2“ na istoku i jugu. Upravo zbog uklanjanja mogućnosti kolizije obuhvata zahvata s
površinom susjednog eksploatacijskog polja „Busišta 2“, iz obuhvata planiranog zahvata
isključena je „rezervna ploha“ u sjeveroistočnom dijelu njegovog rasprostranjenja. Na taj je
način konačna površina zahvata smanjena za oko 2,8 ha, tako da ona sada iznosi 46,3 ha,
umjesto prethodno predviđenih 49,1 ha. U svojoj konačnoj planiranoj površini, predmetni zahvat
ostvaruje izravan kontakt s „izgrađenim dijelom građevinskog područja naselja“ Donje Biljane u
udjelu od oko 14 % ukupnog opsega granične linije svojeg prostornog obuhvata, dok s
eksploatacijskim poljem tehničkog građevnog kamena „Busišta 2“ dijeli još kraći izravni dodir –
samo duž približno 11 % ukupne duljine opsega granične linije svojeg obuhvata (Prilog 6.2-4.).
S obzirom na udaljenost prema naseljenom području gdje stalno borave ljudi, lokacija
planiranog zahvata je u skladu s odredbama nadležnog „Pravilnika o načinima i uvjetima
odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada“ („Narodne novine“, br.
117/07, 111/11, 17/13 i 62/13).
Pristupna cesta, koja će se od županijske ceste ŽC 6014 Visočane-Poličnik-Suhovare-Donje
Biljane izgraditi do predviđenog glavnog ulaza u Centar, iako relevantna za korištenje Centra,
ne predstavlja jedinstvenost zahvata s Centrom, nego će se pitanje njene izgradnje rješavati
prethodno, na način da se ishodi lokacijska dozvola i potvrda Glavnog projekta, a nakon čega će
započeti odgovarajući radovi gradnje. Planirana pristupna cesta do Centra izgradit će se od
županijske ceste ŽC 6014 Visočane-Poličnik-Suhovare-Donje Biljane zapadno od izgrađenog
dijela građevinskog područja naselja Donje Biljane (zaselak Drače) približno u smjeru juga do
predviđenih glavnih ulazno-izlaznih vrata Centra, i to na način da zaobiđe čitavo građevinsko
područje naselja (Prilog 4.3-1: kartografska skica trase pristupne ceste): dakle, u cijeloj svojoj
duljini od oko 700 m pristupna će se cesta prostirati izvan građevinskog područja naselja.
Važnost ove pristupne prometnice leži u činjenici da će se sav otpad u Centar dovoziti
isključivo cestovnim prometom, dakle upravo preko spomenute pristupne ceste. Utjecaji na
okoliš i predložene mjere zaštite od utjecaja prometovanja teretnih vozila namijenjenih dovozu
otpada u Centar, a koje će se u najvećoj mogućoj mjeri odvijati izvan naseljenih područja,
razmatraju se u odgovarajućem dijelu ove Studije.
Procjenjuje se da će približna dnevna frekvencija vozila za dovoz otpada u Centar prosječno
iznositi oko 50-60 namjenskih, propisno opremljenih vozila sa zatvorenim teretnim prostorom.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
129
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Planirani zahvat u skladu je s uvjetima za određivanje namjena površina na području Grada
Benkovca i kriterijima za određivanje namjene površina, kako je navedeno u poglavlju 1.
„Prostornog plana uređenja Grada Benkovca“.
Planirani zahvat u suglasju je s odredbama „Zakona o o prostornom uređenju i gradnji“
(„Narodne novine“, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) te zadovoljava Zakonom utvrđene
bitne zahtjeve za građevinu.
Na temelju odredbi „Zakona o rudarstvu“ („Narodne novine“, br. 56/13) i provedenoj
prenamjeni prostora eksploatacijskog polja „Busišta 3“, a suglasno nadležnim prostornoplanskim dokumentima – „Prostornom planu Zadarske županije“ („Službeni glasnik Zadarske
županije“, br. 2/01, 6/04, 2/05, 17/06 i 3/10) i „Prostornom planu uređenja Grada Benkovca“
(„Službeni glasnik Zadarske županije“, br. 1/03; „Službeni glasnik Grada Benkovca“, br. 2/08,
4/12 i 2/13) – i u skladu s namjeravanom sanacijom predmetnog eksploatacijskog polja u svrhu
uređenja prostora za izgradnju Centra, „Ured državne uprave u Zadarskoj županiji“ pokrenuo je
kod tijela nadležnog za rudarstvo pri „Ministarstvu gospodarstva“ postupak brisanja
eksploatacijskog polja „Busišta 2“. Nakon ishođenja lokacijske dozvole za planirani zahvat,
Zadarska županija će kod tijela nadležnog za upravljanje državnom imovinom pokrenuti
odgovarajući pravni postupak sa svrhom uvođenja zemljišta, predviđenog za smještaj Centra, u
svoje vlasništvo.
Mišljenje „Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Zadarske
županije – Ispostava Benkovac“, o usklađenosti planiranog zahvata s Prostornim planom
(KLASA: 350-07/09-01/67,68; URBROJ: 2198/1-11-1/2-09-2 od 5. ožujka 2009. g.) s
pripadajućim kartografskim podlogama, nalazi se u Prilogu 6.2-5.
Kartografski prikaz zauzeća katastarskih čestica planiranim zahvatom te podaci o katastarskim
česticama u obuhvatu zahvata nalaze se u Prilogu 4.1-1.
6.3. ZAKLJUČAK O USKLAĐENOSTI ZAHVATA S DOKUMENTIMA PROSTORNOG
UREĐENJA
Na temelju izloženoga zaključuje se da je planirani zahvat izgradnje i korištenja „Centra za
gospodarenje otpadom Zadarske županije“ na području bivšeg eksploatacijskog polja tehničkog
građevnog kamena „Busišta 3“, koji se nalazi u obuhvatu administrativnog područja naselja
Donje Biljane (teritorij Grada Benkovca), usklađen s nadležnim dokumentima prostornog
uređenja – „Prostornim planom Zadarske županije“ („Službeni glasnik Zadarske županije“, br.
2/01, 6/04, 2/05, 17/06 i 3/10) i „Prostornim planom uređenja Grada Benkovca („Službeni
glasnik Zadarske županije“, br. 1/03; „Službeni glasnik Grada Benkovca“, br. 2/08, 4/12 i 2/13).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
130
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
7. PROCJENA INVESTICIJSKIH TROŠKOVA IZGRADNJE ZAHVATA
Procjenjuje se da će investicijski troškovi izgradnje Centra, u prvoj fazi izgradnje iznositi
ukupno 301.298.400 HRK, odnosno 39.960.000 EUR bez PDV-a ili 376.623.000 HRK ili
49.950.000 EUR s PDV-om.
U razmatrana investicijska ulaganja uključene su prethodne aktivnosti i pripremni radovi,
izgradnja i uređenje svih objekata (građevina) i postrojenja predviđenih u sastavu Centra te
nabava neophodne mehanizacije i opreme koja će se koristiti unutar Centra.
Specifikacija planiranih investicijskih troškova navedena je u tablici 7-1.
Tablica 7-1. Procjena troškova prve faze izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije
(bez troškova uspostave i opremanja pretovarnih stanica te sanacije
i zatvaranja postojećih odlagališta otpada u Županiji)
Redni
broj
Opis investicijskih troškova
-
Prethodne aktivnosti i pripremni radovi
Prethodne aktivnosti i pripremni radovi - ukupno
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
*
Ukupna cijena
HRK*
EUR (€)
22.393.800
22.393.800
2.970.000
2.970.000
Upravna zgrada s parkiralištem
Reciklažno dvorište otvorenog tipa
Transportni centar, garaže i radionice
Postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada
Sortirnica
Natkriveno skladište
Odlagalište neopasnog otpada – 1. faza
Odlagalište inertnog otpada – 1. faza
Područje za obradu oborinskih voda i procjeda
Područje za obradu odlagališnog plina
Područje za recikliranje i obradu građevnog otpada
Ulazno-izlazna zona
Zelene površine, infrastruktura i prometnice
5.956.600
2.337.400
11.234.600
184.730.000
22.243.000
5.278.000
29.406.000
3.166.800
4.147.000
4.373.200
11.234.600
2.940.600
14.250.600
790.000
310.000
1.490.000
24.500.000
2.950.000
700.000
3.900.000
420.000
550.000
580.000
1.490.000
390.000
1.890.000
Troškovi 1. faze izgradnje - ukupno (bez PDV-a)
PDV (25 %)
Troškovi 1. faze izgradnje - ukupno (s PDV-om)
301.298.400
75.324.600
376.623.000
39.960.000
9.990.000
49.950.000
prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan 26. kolovoza 2013. g.: 1 € = 7,54 HRK
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2, 2013. [8]
Navedeni pregled predviđenih investicijskih troškova prve faze izgradnje Centra pokazuje da
se oko 61 % ukupnih troškova odnosi na izgradnju i opremanje postrojenja za mehaničkobiološku obradu otpada, dok je daljnjih oko 10 % investicijskih troškova potrebno predvidjeti za
izgradnju odlagališta neopasnog otpada u prvoj fazi njegova razvoja te izgradnju i opremanje
sortirnice.
Svi preostali troškovi uspostave predviđenih objekata unutar Centra, bez prethodnih i
pripremnih radova te nabave strojne opreme i vozila, pokrivaju nešto manje od 30 % ukupnih
predviđenih investicijskih izdataka za prvu fazu izgradnje Centra.
Pored navedenih troškova, procjenjuje se da će nabava potrebnih strojeva i vozila u Centru
stajati ukupno oko 1.490.000 EUR, odnosno oko 11.234.600 HRK (bez PDV-a).
Investicijski troškovi izgradnje i opremanja pretovarnih stanica ovdje nisu uključeni.
Predviđena investicijska ulaganja u sljedećim fazama izgradnje, odnosno dogradnje Centra
(faze: 2., 3., 4. i 5.), uključujući i zatvaranje odlagališta neopasnog otpada i odlagališta inertnog
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
131
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
otpada te razgradnju pogona (bez PDV-a) – ali bez ulaganja u pretovarne stanice – prikazana su
u tablici 7-2.
Tablica 7-2. Predviđena investicijska ulaganja u sljedećim fazama izgradnje/dogradnje Centra
u periodu od 30 godina planiranog operativnog vijeka Centra
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Opis investicijskih troškova u sljedećim fazama rada
te troškova zatvaranja i razgradnje
Nove kazete u odlagalištu neopasnog otpada (faze: 1 B, 2 B, 3 B i 4)
Nove kazete u odlagalištu inertnog otpada (faze: Q 2 i Q 3)
Zamjena opreme u Centru
Zatvaranje odlagališta neopasnog otpada
Zatvaranje odlagališta inertnog otpada
Razgradnja pogona
Investicijski troškovi te troškovi zatvaranja i razgradnje - ukupno
*
Ukupna cijena
HRK*
EUR (€)
9.726.600
1.290.000
1.131.000
150.000
18.774.600
2.490.000
35.739.600
4.740.000
5.655.000
750.000
5.278.000
700.000
76.304.800
10.120.000
prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan 26. kolovoza 2013. g.: 1 € = 7,54 HRK
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2, 2013. [8]
Sažetak svih predviđenih investicijskih ulaganja u izgradnju i dogradnju Centra, kupovinu
strojeva i vozila za Centar te zatvaranje obaju odlagališta i razgradnju pogona i postrojenja u
svim planiranim fazama tijekom 30-godišnjeg perioda korištenja (bez PDV-a), prikazani su u
tablici 7-3.
Tablica 7-3. Sažetak svih predviđenih ulaganja u izgradnju i dogradnju Centra kroz sve planirane faze
njegova djelovanja, kupovinu strojeva i vozila te zatvaranje odlagališta neopasnog i inertnog
otpada te razgradnju pogona i postrojenja u sastavu Centra
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Pregled svih investicijskih troškova u svim fazama rada Centra
s troškovima nabave strojeva i vozila te zatvaranje i razgradnju Centra
Izgradnja Centra – 1. faza
Nabava strojeva i vozila
Tehnička pomoć
Izgradnja odlagališnih kazeta u sljedećim fazama razvoja Centra
Zamjena strojeva i vozila
Zatvaranje odlagališta neopasnog i inertnog otpada te razgradnja pogona
Investicijski troškovi te troškovi zatvaranja i razgradnje - ukupno
*
Ukupna cijena
HRK*
EUR (€)
301.298.400
39.960.000
12.968.800
1.720.000
24.128.000
3.200.000
10.857.600
1.440.000
26.126.100
3.465.000
46.672.600
6.190.000
422.051.500
55.975.000
prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan 26. kolovoza 2013. g.: 1 € = 7,54 HRK
Izvor: Idejni projekt za zahvat „Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, rev. 2, 2013. [8]
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
132
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
8. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU
8.1. GEOGRAFSKI, TOPOGRAFSKI I GEOPROMETNI POLOŽAJ ZADARSKE ŽUPANIJE
Zadarska županija, za čije se područje planira izgradnja predmetnog zahvata, zauzima
površinu od 3.643,33 km2, što predstavlja 6,4 % kopnene površine Republike Hrvatske. Jedna je
od većih i raznolikijih županija u zemlji. Geografski je položena tako da zahvaća visoko gorsko
zaobalje i primorje, povezujući važne dijelove Hrvatskog primorja i Središnje Hrvatske. Županiji
pripada i oko 3.632,9 km2 morske površine Jadrana (tj. 11,6 % hrvatskog teritorijalnog mora),
koji od najstarijih vremena ima važno prometno i gospodarsko značenje u razvoju ovog prostora.
Najveći grad i županijsko središte je Zadar (71.471 stanovnika), jedan od najstarijih gradova u
RH, koji je veličinom, odnosno brojem stanovnika, treći grad na obali hrvatskog Jadrana.
Unutar prostora Županije geografski se posebno ističu niski Ravni kotari s „fasadno“
položenom obalom zadarsko-biogradskog primorja, tj. Zadarskom urbanom regijom. Ispred
obale položeni su brojni otoci zadarsko-biogradskog arhipelaga, od Kvarnerića na sjeverozapadu
do Murterskog mora na jugoistoku. Između planina Velebita i Plješevice te niskih Ravnih kotara,
smještena su pobrđa i krške zaravni Bukovice i Like. Velebit dijeli i spaja primorski dio s
gorskim i brdskim predjelima istočnog dijela ličko-krbavskog prostora i gornjeg Pounja.
Plješevica i rijeka Una granični su okvir ovog prostora prema susjednoj Bosni i Hercegovini.
Zadarska županija najvećim se dijelom prostire u Južnoj Hrvatskoj (Dalmacija), a manjim u
Gorskoj Hrvatskoj, gdje obuhvaća istočni dio ličko-krbavskog prostora s Pounjem. Zauzima
središnji dio hrvatskog primorja i prometno važan dio ličkog prostora. Položaj na Jadranu vrlo je
značajan, jer omogućuje laku međunarodnu povezanost. Važnim prometnicama Županija je
povezana s glavnim gradom Zagrebom te Splitom, Rijekom i drugim važnim gradovima RH.
U Zadarskoj županiji, na temelju aktualnog upravno-teritorijalnog uređenja Republike
Hrvatske, ustrojeno je 28 općina i 6 gradova – ukupno 34 jedinice lokalne samouprave. Grad
Zadar je središte Županije i veličinom (brojem stanovnika) peti grad u Republici Hrvatskoj.
Pored Zadra, status grada u Županiji imaju i Biograd na moru, Benkovac, Pag, Nin te Obrovac.
8.2. LOKACIJA ZAHVATA
Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije, koje je predmet ove Studije, planira se
izgraditi u unutrašnjosti Zadarske županije, na području fizičko-geografske regije Ravnih kotara,
približno na jednakoj udaljenosti od gradova Zadra, Benkovca i Obrovca (slika 8.2-1.).
U administrativno-teritorijalnom smislu, predmetni zahvat nalazi se u jugozapadnom dijelu
teritorija Grada Benkovca, nedaleko od granice s prostorom Općine Zemunik Donji, i to između
naselja Zemunika Gornjeg (oko 2 km južno od lokacije) i Donjih Biljana (oko 2 km istočno od
lokacije). Uže područje zahvata prikazano je na slici 8.2-2.
Pristup na parcelu planiranog zahvata danas je moguć sa županijske ceste ŽC 6014 VisočanePoličnik-Suhovare-Donje Biljane nekategoriziranim i neasfaltiranim (“bijelim”) putem, koji se
kod naselja Donje Biljane odvaja sa spomenute županijske ceste
Da bi se osiguralo redovno i neometano korištenje zahvata, zapadno i južno od izgrađenog
dijela naseljenog područja naselja Donje Biljane izgradit će se obilazna asfaltirana pristupna
cesta koja neće prolaziti kroz naseljeno područje.
Mikrolokacija zahvata nalazi se oko 250 m sjeverno od trase autoceste A1 Zagreb–Split, a
južno od županijske ceste ŽC 6014 Visočane-Poličnik-Suhovare-Donje Biljane.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
133
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Slika 8.2-1. Šire okružje lokacije zahvata
SUHOVARE
Vlačine
Autoput Zagreb - Split
BUSIŠTA 3
BUSIŠTA 2
BUSIŠTA 1
SMILČIĆ
ZEMUNIK GORNJI
Čvor Zadar
DONJE BILJANE
Slika 8.2-2. Uže područje zahvata: bivše eksploatacijsko polje tehničkog kamena „Busišta 3“
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
134
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Lokacija planiranog Centra nalazi se oko 14 km zračne linije od najbliže točke na obali mora
na jugu (kod Sukošana), odnosno oko 9 km južno od Novigradskog mora (Podgradina). Centar
će se nalaziti oko 250 m sjeverno od trase autoputa A1 Zagreb-Zadar-Split-Vrgorac, i to na
dionici između Zadra i Benkovca, sjeverozapadno od cestovnog čvorišta „Zadar 2“. Cestovna
udaljenost lokacije predmetnog zahvata od županijskog središta – Zadra iznosi 22 km, dok je od
Benkovca lokacija udaljena oko 20 km.
S druge strane, uže područje lokacije nalazi se u relativno rijetko naseljenom prostoru: unutar
polumjera od 10 km zračne linije od lokacije nalazi se 22 naselja, u kojima živi ukupno 12.634
stanovnika. Područje užeg okružja planiranog zahvata prikazano je na slici 8.2-3.
ZAHVAT
Slika 8.2-3. Uže okružje planiranog zahvata
Predviđena lokacija Centra povezana je u smjeru sjeverozapada lokalnom cestom Donje
Biljane-Poličnik-Islam Latinski te državnom cestom prema Zadru i odvojkom u Murvici prema
Ninu i Viru. U smjeru jugoistoka se županijskom cestom preko Donjih Biljana ostvaruje
cestovna povezanost s Benkovcem i Biogradom, a preko Zemunika Donjeg i Babinog Duba,
županijskom cestom sa Zadrom. Najbliža željeznička stanica nalazi se u Škabrnji; udaljena je
oko 4 km južno od lokacije zahvata. Pored toga, u neposrednoj blizini lokacije, kod Zemunika
Donjeg, nalazi se zračna luka „Zadar“.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
135
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
U užem području lokacije najviši vrh je Čardak (175 m), udaljen od lokacije planiranomg
zahvata oko 850 m prema sjeveroistoku, nešto dalje je vrh Brezina (208 m; oko 3 km
jugozapadno od lokacije) te Kašić Banjevački (207 m; 2,5 km sjeveroistočno od lokacije).
Centar će biti izgrađen na vrlo blagoj, oko 450 m dugoj krškoj padini, građenoj od alveolinskih
vapnenaca eocenske starosti. Padina je nagnuta prema jugozapadu. Lokacija zahvata nalazi se na
nadmorskoj visini od 137-157 m, i to na području prethodno već spomenute i opisane napuštene
eksploatacijske jame (kamenoloma), nastale vađenjem tehničkog građevnog kamena – „Busišta
3“. Površina čitavog eksploatacijskog polja „Busišta 3“ iznosi oko 240.000 m2 (24,0 ha).
Ukupna zapremina postojeće ekskavacijske jame (iskopa) na dan 30. listopada 2008. g. bila je
oko 217.000 m3. Površina ekskavacijske jame u sastavu eksploatacijskog polja „Busišta 3“
iznosi oko 2,6 ha, dok je njena dubina 10-12 m ispod prirodne razine okolnog terena.
Jugoistočno od lokacije predmetnog zahvata, a također između ceste Donje Biljane-Poličnik i
trase autoceste Zagreb-Split, pored eksploatacijskih polja „Busišta 2“ i „Busišta 1“, nalaze se još
tri ležišta tehničkog građevnog kamena: „Vidukin Gaj“, „Kosa“ i „Busišta-kamen“. Sva ta ležišta
tehničkog građevnog kamena nalaze se na zemljištu u državnom vlasništvu.
Na temelju namjenski provedenog hidrogeološkog istraživanja lokacije, izvedbom duboke
istražno-opažačke bušotine BZO-2 – smještene na području lokacije predmetnog zahvata –
vodno lice, tj. gornja razina podzemne vode, registrirana je na dubini od 61,07 m (Prilog 8.2-1.).
Izmjerena izdašnost podzemne vode od 2,5 l/s dovoljna je za potrebe redovnog rada zahvata.
Područje zahvata zauzima površinu od oko 46,3 ha (463.393 m2). Karakteristična točka
zahvata ima koordinate: x = 4 887 500, y = 5 534 820. Zahvat je nepravilnog oblika – najveća
mu duljina (pravcem SZ-JI) dosiže do oko 1.000 m, a širina (pravcem JZ-SI) oko 700 m.
Objekti u sastavu Centra bit će vidljivi prolaznicima duž okolnih cesta, uključujući i autocestu
na sektoru Zadar-Benkovac. Iz tog će se razloga sve građevine, odnosno objekti u sastavu Centra
izgraditi tako da prema vanjskoj strani budu okrenuti „pasivnom“ fasadom, dok će manipulativne
površine biti izgrađene – gdje god je to moguće – u središnjem dijelu površine zahvata, koja nije
vidljiva izvana. „Nasipni dio“ odlagališta neopasnog otpada svojom će gornjom plohom na kraju
radnog vijeka odlagališta mjestimice dosizati relativnu visinu od oko 25 m.
Inače, krajolik oko predmetnog eksploatacijskog polja već sada je devastiran uslijed miniranja,
usitnjavanja i transportiranja građevnog kamena, pa bi se projektom uspostave Centra na ovoj
lokaciji, provela i djelomična sanacija postojećih kamenoloma, i to popunjavanjem jama-iskopa,
nastalih eksploatacijom građevnog kamena.
8.3. GEOMORFOLOŠKA OBILJEŽJA
Prema novoj geomorfološkoj regionalizaciji Republike Hrvatske [11], prostor Zadarske
županije dio je geomorfološke megaregije Dinarskog gorskog sustava te – s izuzetkom Istočne
Like – ulazi u okvire geomorfološke makroregije Sjeverozapadne Dalmacije s otocima. Unutar
te makroregije Županija obuhvaća veći dio prostora morfološke mezoregije Otočja
sjeverozapadne Dalmacije, dok se u sastavu ove nalaze subregije Molatsko-silbansko-olipskopremudskog arhipelaga, Dugog otoka s Iško-sestrunjskim arhipelagom te Ugljanskopašmanskog arhipelaga. Međutim, Županija participira i u geomorfološkim mezoregijama
Rapsko-paškog arhipelaga (subregija Otoka Paga s arhipelagom) i Ravnih kotara (subregije
Sjeverozapadnog brdsko-zaravansko-udolinskog dijela Ravnih kotara te Pobrđa Bukovice, a
znatnim dijelom i subregije Jugoistočnog zaravansko-udolinskog dijela Ravnih kotara).
Ravni kotari u morfostrukturnom smislu predstavljaju sinklinorij koji se sastoji od dinarskim
pravcem paralelno razvijenih nizova vapnenačkih uzvišenja i dolomitno-flišnih udolina.
Krška bila najčešće su građena od krednih i paleogenskih (eocenskih) vapnenaca, dok se fliš
sinklinalnih pojasa sastoji od eocenskih lapora, pješčenjaka i konglomerata.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
136
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Uzvišenja (antiklinalne strukture) pripadaju morfostrukturnoj kategoriji denudacijskotektonskog reljefa, a udoline, modelirane u flišu i dolomitima, kao sinklinalne forme
predstavljaju morfostrukturnu kategoriju akumulacijskog-tektonskog reljefa. No, zbog
poremećenosti sjevernodalmatinskih bora, flišne zone su mjestimice izdignute, a karbonatne
spuštene. Zbog procesa mlađe evolucije reljefa tijekom pleistocena i postpleistocena, flišne su
zone često proširene ili prekrivene značajnim aluvijalnim akumulacijama. Ova izmjena
sinklinala i antiklinala glavna je morfostrukturna značajka Ravnih kotara i bitno se odražava na
mogućnosti gospodarskog razvoja prostora. U nekim su se područjima Ravnih kotara nataložile
lesne naslage koje su dodatno ublažile ionako male hipsometrijske (vertikalne) razlike u reljefu i
znatno doprinijele zaravnavanju terena (Zemunik, Smilčić, Kašić). Iz teksture sedimentiranih
lesnih čestica zaključuje se da je njihovo ishodišno područje bilo u pojasu tada (u pleistocenu)
hladnog južnog Velebita. Takve su osobine geološke i geomorfološke građe rezultirale širenjem
obradivih površina, pa su u pogledu veličine agrarmih površina Ravni kotari najistaknutije
područje primorskog pojasa Republike Hrvatske.
Sjeverni dio Ravnih kotara prema Novigradskom moru (zaljevu) i Podvelebitskom kanalu,
krševitiji je i hipsografski istaknutiji prostor te gubi obilježja pravog ravnokotarskog prostora
(Slivničko bilo, Debelo brdo), predstavljajući prijelaz prema podvelebitskom pojasu, odnosno
pobrđu Bukovice.
Značajno je, također, naglasiti da su stariji, ali i recentni tektonski pokreti, u kombinaciji s
osobinama litološkog sastava terena i dominantnim erozijskim procesima, bitno utjecali na
današnje geomorfološke osobine tog prostora.
Prosječna duljina Ravnih kotara od Ljubačkih vrata na sjeverozapadu, do donjeg toka rijeke
Krke na jugoistoku (u Šibensko-kninskoj županiji), iznosi oko 70 km. Širina ove morfološke
jedinice, od Bukovice i Sjevernodalmatinske vapnenačke zaravni na sjeveroistoku do obale mora
(Zadarski i Pašmanski kanal), iznosi 20-25 km. Visinske razlike reljefa Ravnih kotara, u čijem se
središnjem dijelu nalazi lokacija predmetnog zahvata, variraju u rasponu 150-350 m nadmorske
visine. Karakteristična valovitost prostora odražava se u visinskim razlikama vrhova grebena
(Debelo brdo, 341 m; Petrim, 253 m) i dna udolina (20-130 m). Na jugoistoku ove reljefne
cjeline, dio flišne udoline tektonskim je pokretima u kvartaru naknadno spušten, pa je prodorom
morske vode kroz usku probojnicu naknadno i potopljen (Vransko jezero).
Suhe udoline, ispunjene flišnim naslagama, relativno su nepropusne, a ukliještene su između
vapnenačkih krških uzvišenja. Litološki sastav flišnih pojaseva pogoduje razvoju padinskih
procesa (spiranje, osipanje, urušavanje, odronjavanje). Stoga su oni sniženi u odnosu na tvrđe,
otpornije vapnenačke pojaseve. Padinskim procesima i tektonskim pokretima (koji su utjecali na
položaj lokalne erozijske baze) u flišu je oblikovan brežuljkasto-ravnjački tip reljefa. Pri tome su
brežuljkasta uzvišenja – obilježena jačom vertikalnom reljefnom raščlanjenošću (a time i većim
nagibima) – nastala pod utjecajem neotektonskih pokreta.
Akumulacijski prostori flišnih udolina predstavljaju lokalne erozijske baze vodotoka i
padinskih destrukcijskih procesa.
8.4. LITOSTRATIGRAFSKE OSOBINE
Litostratigrafska, strukturno-tektonska i hidrogeološka karakterizacija prostora u kojemu se
namjerava graditi predmetni zahvat izvršena je na osnovu postojećih literaturnih podataka te
opsežnih geoloških istražnih radova, provedenih u razdoblju 2006.-2008. g.
Značajke terena mikrolokacije zahvata uvjetovane su položajem lokacije u širem prostoru.
Budući da predmetni zahvat može imati utjecaja na šire područje, u ovaj su opis geoloških
obilježja uključene regionalne litostratigrafske, strukturno-tektonske, hidrogeološke, inženjerskogeološke i seizmološke značajke, koje su zatim interpretirane i za uže područje lokacije
planiranog zahvata.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
137
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
8.4.1. Litostratigrafske osobine šireg područja lokacije
Na osnovu objavljenih i drugih arhivskih elaborata o geološkim istraživanjima na predmetnom
prostoru, može se dati prikaz geoloških i hidrogeološki značajki šireg istražnog prostora.
U širem prostoru predmetne lokacije registrirane su naslage gornjokredne (turon i senon),
paleogenske („kozina vapnenci“ ili „liburnijske naslage“, foraminiferski vapnenci, eocenski fliš)
i kvartarne starosti (pleistocen i holocen).
8.4.1.1. Turon (K22)
Rezultati provedenog geološkog kartiranja za izradu „Osnovne geološke karte Republike
Hrvatske – list Zadar (1:100.000)“ s tumačem pokazuju da najstarije površinski prisutne naslage
pripadaju gornjoj kredi, i to turonu (K22). Izgrađuju tjemena antiklinala, od kojih se jedno nalazi
u području oko Škabrnje. U litološkom smislu naslage su predstavljane vertikalnom i lateralnom
izmjenom relativno dobro uslojenih vapnenaca i dolomita s prelaznim varijetetima stijena.
Debljina slojeva kreće se od 20 do 60 cm. Postanak ovih naslaga vezan je uz mirnije uvjete
sedimentacije grebenskog i subgrebenskog facijesa. Nejednolik razvoj dolomita uzrokovan je
promjenom fizičko-kemijskih uvjeta u sedimentacijskoj sredini. Ukupna debljina naslaga
turonske starosti iznosi oko 470 m.
8.4.1.2. Senon (K23)
Sedimenti senonske starosti (K23) zastupljeni su „rudistnim“ vapnencima, koji se kontinuirano
nastavljaju na turonske naslage. U njihovoj se bazi obično nalaze smeđasti varijeteti mikritskog
tipa vapnenaca (kalcilutiti) ili varijeteti biokalkarenita. U vršnim dijelovima senona razvijeni su
bijeli, ponekad gusti mikritski porculanasti tipovi vapnenaca ili pak bijeli sitnokristalinični
prekristalizirani varijeteti. Uz završetak sedimentacije krednih naslaga, a zbog izdizanja dijelova
terena, bijeli kristalinični vapnenci često postaju brečoliki, dok od limonita i boksita – koji
ispunjavaju mikropukotine u stijeni – dobivaju crvenkastu boju [12]. Stratigrafsko datiranje ovih
naslaga u senon utvrđeno je na temelju brojnih analiziranih primjeraka rudista. Debljina
senonskih naslaga dosiže oko 370 m.
8.4.1.3. Paleogen (Pg)
U širem razmatranom prostoru utvrđene su naslage starijeg i mlađeg paleogena, koje su,
općenito, vrlo raširene u području Ravnih kotara. Starijem paleogenu pripadaju tzv. „kozina
naslage“, foraminiferski vapnenci, gomoljasti vapnenci i klastični sedimenti srednjeg eocena,
dok se mlađem paleogenu pribrajaju „prominske naslage“ te taložine srednjeg i gornjeg eocena,
kao i oligocena.
Među paleogenskim naslagama, koje diskordantno naliježu na kredne (laramijska faza alpske
orogeneze), najstarije su „kozina naslage“ ili „liburnijske naslage“ (Pc, E1), koje su u
izravnom kontaktu s gornjokrednim (senonskim) vapnencima, na kojima transgresivno leže.
Postupno prelaze u alveolinske vapnence. Na površini se nalaze samo u uskom pojasu između
Poličnika i Zemunika. Međutim, u istražno-opažačkim bušotinama BZO-1, BZO-2 i BZO-3,
izvedenim na prostoru mikrolokacije zahvata u svrhu detaljne karakterizacije područja
planiranog za smještaj Centra, ove su naslage utvrđene na dubinama 43,0 m, 56,5 m i 61,0 m.
Sastoje od smeđih, žućkastih ili crvenkastih vapnenaca te glinovitih, mjestimice laminiranih
vapnenaca, pa se kalaju u tanke ploče. U njima se često nalaze puževi, karakteristični za brakične
uvjete sedimentacije [12]. Ograničeno su rasprostranjene zbog brakično-priobalnih ambijentalnih
uvjeta njihova postanka. Povećanjem sadržaja miliolida i alveolina, „liburnijske naslage“
postupno prelaze u foraminiferske vapnence.
„Foraminiferske naslage“ obuhvaćaju vapnence donjeg do srednjeg eocena (E1,2). U njima
se, prema dominantnom fosilnom sadržaju, izdvajaju miliolidni, alveolinski, numulitni i
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
138
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
diskociklinski varijeteti. Naslage s miliolidama su najniži horizont, nad njima slijede alveolinski,
pa numulitni i na kraju diskociklinski vapnenci. Česti su nalazi vapnenaca miješane
foraminiferske faune poput miliolidno-alveolinskih ili alveolinsko-numulitnih varijeteta. Prema
petrografskim odredbama, to su detritični vapnenci tipa kalcilutita, kalkarenita i biokalkarenita.
Uglavnom su žutosmeđe do svjetlosive boje. Decimetarske su uslojenosti, koja je dobro vidljiva
u raskopima. Slojevitost, kao i neke druge karakteristike, površinski su slabo uočljive zbog
njihovog karakterističnog načina trošenja i velikog stupnja okršenosti u pripovršinskim
dijelovima stijenskih masa.
Najmlađe paleogenske naslage zastupljene su eocenskim flišem (E2,3), koji obično
kontinuirano slijedi na foraminiferskim vapnencima. U najstarijem dijelu flišnih naslaga
izmjenjuju se lapori i pješčenjaci, u središnjem dijelu dominiraju lapori (ali izostaju pješčenjaci),
a u najvišem, odnosno najmlađem intervalu dominiraju pješčenjaci s ulošcima lapora i
konglomerata. Klastične, flišne naslage sadrže 37-97 % CaCO3, a po petrografskim obilježjima
odgovaraju kalcilutitima, kvarc-kalkarenitima, biokalkarenitima i konglomeratima [12].
8.4.1.4. Kvartar (Q)
Na području Ravnih kotara kvartarne su formacije zastupljene i holocenskim i pleistocenskim
naslagama. Od pleistocenskih naslaga na širem području Donjih Biljana utvrđene su proluvijalne
gline i crvenica („terra rossa“), dok su holocenske taložine zastupljene organogenim močvarnim
(barskim) sedimentima.
Pleistocenske naslage (Q13) su zapažene sjeverno od Donjih Biljana. Izgrađuju ih lesni i lesu
slični sedimenti s dominantnim sadržajem pjeskovitih glina. Karakteristična sortiranost
sedimenata i granulometrijske osobitosti (veličina i oblik zrna) upućuje na eolski tip
sedimentacije i, najvjerojatnije, taloženje u jezersko-močvarnoj sredini.
Holocenske naslage (Q2) najmlađi su sedimenti kvartara (često, recentne starosti), a
obuhvaćaju jezerske i močvarne (barske) sedimente. Aluvijalne naslage na širem razmatranom
prostoru korespondiraju s pleistocenskim, a produkti su taloženja u jačim povremenim
vodotocima. Granulometrijski su vrlo heterogene, jer su i nastale pretaloživanjem karbonatnih
stijena iz flišnih naslaga i pretaloživanjem kvartarnih naslaga (deluvijalni materijal, crvenica).
Deluvijalne naslage (d) nastaju od rastrošenog dijela padinskih naslaga, a sastoje se od
vapnenačkog kršja te trunja klastita, pomiješanog sa zemljom crvenicom i humusom [12].
Transport materijala je neznatan. U Ravnim kotarima deluvijalne naslage u pravilu su male
debljine, pa se mjestimice kroz njih na površinu probijaju izdanci temeljne stijene.
8.4.2. Litostratigrafske osobine užeg područja lokacije
Lokacija predmetnog zahvata nalazi se na terenu koji je izgrađen od eocenskih vapnenaca,
pobliže, od alveolinskih vapnenaca, koji po starosti odgovaraju donjem do srednjem eocenu.
Foraminiferski vapnenci leže transgresivno na gornjokrednim bijelim jedrim ili kristaliničnim
vapnencima (K23). Uz taj litološki kontakt zapažaju se karstificirane i brečolike stijene. U
karstificiranim dijelovima podinskih krednim vapnencima zapažaju se nepravilne nakupine
gline. Duž cijelog istražnog profila naslaga foraminiferskih vapnenaca nalazi se miješana
miliolidna i alveolinska fauna te vrlo rijetki numuliti malih dimenzija. Vapnenac po svojem
strukturnom tipu odgovara prelaznim tipovima od vekstona („wackstone“) do pekstona
(„packstone“), odnosno (prema Volkovoj klasifikaciji), biomikritima. Stijena je zrnate strukture,
a zrna su fosili (foraminifere) i fosilno trunje. Vezivo predstavljaju mikrit i sparit. Volumni udio
fosilnih zrna dosiže oko 40-50 %, a mikritskog veziva 30-40 %. Udio mikrosparita iznosi svega
10 %. Vapnenci su svjetlosive do svjetlosmeđe boje. Školjkastog su do nepravilnog, oštrog loma.
Tijekom geološkog kartiranja lokacije, na površini su uočeni fosiliferni, dijelom
prekristalizirani vekstoni i pekstoni, a manje grinstoni („greenstone“) i potpuno prekristalizirani
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
139
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
varijeteti foraminiferskog vapnenca. U profilima izvedenih bušotina vidljive su veće teksturne
razlike, i to – prije svega – s aspekta količine i veličine fosilnog sadržaja u stijenama te količine i
karakteristika vezivnog materijala.
U mikroskopskim preparatima, izrađenim od uzoraka jezgre foraminiferskih vapnenaca s
različitih dubina bušotine B-3, vidljiv je biodetritus alveolina i miliolida, a rjeđe intraklasti i
peleti. Količina biogenog detritusa u stijeni varira, pa u pojedinim intervalima dosiže i udio od
80 %. Utvrđene su foraminifere dimenzija 0,10 x 0,08 mm, no makroskopski su uočeni fosili
veličine i do nekoliko milimetara. Intraklasti uglavnom pripadaju madstonima („mudstone“),
rjeđe vekstonima, a granulometrijski odgovaraju siltu. Peleta je vrlo malo, nepravilnih su
presjeka, do 0,21 mm u promjeru. Vezivo je dijelom mikritsko, a dijelom mikrospariatsko ili
spariatsko, ovisno o stupnju prekristalizacije primarnih stijena. Prema gustoći detritusa i veličini,
stijene su klasificirane kao bioklastični vekston, pekston i rudston („rudstone“). Međutim, u
litološkom stupu su u makroskopskim odredbama kartiranjem jezgre bušotine zapaženi i tipični
mudstoni. Uslojenost je metarskih dimenzija, s time da su slojevi blago, pod kutovima 0-200,
nagnuti prema sjeveroistoku (10/10; 10/6; 10/15; 12/10 i 24/20). Vapnenci su svjetlosive do
svjetlosmeđe boje. Lom im je školjkast do nepravilan, a tvrdoća 3-4.
Na geološkoj karti područja lokacije predmetnog zahvata u mjerilu 1:5.000 (Prilog 8.4-1.)
kartirani su alveolinski vapnenci eocenske starosti (E1,2), dok su na krajnjem južnom dijelu
lokacije budućeg Centra, neposredno južno od mikrolokacije predmetnog zahvata, prikazani i
rudistni vapnenci kredne starosti (K23). U dijelu terena podinu foraminiferskih vapnenaca čine
„liburnijske naslage“ (Pc, E1), koje su nabušene u bušotinama BZO-1, BZO-2 i BZO-3.
Na temelju provedenih istraživanja [13] (bušotina BZO-2), utvrđeno je da se litostratigrafski
profil područja mikrolokacije zahvata sastoji se od sljedećih članova (od površine prema dolje):
00,00-02,40 m
interval 0,00-0,70 m vapnenac, strukturni tip p, ponegdje g, blijedožućkasto-smeđe i
svijetlokrem boje, dolaze konične foraminifere, miliolide, tekstularide, kršje algi, nešto
školjkaša, kaverne su ispunjene crvenicom, ispucano, ispresjecano kalcitnim žilama
interval 0,70-1,30 m vapnenac, strukturni tip p, blijedožućkasto-smeđe boje, konične
foraminifere, miliolide, tekstularide, alge, ispresjecano kalcitnim žilama, kaverne su
ispunjene crvenicom
interval 1,30-2,40 m vapnenac, strukturni tip p, negdje g, a ponegdje Pp, svijetlokrem
boje, relikti krupnih intraklasta, peleti, miliolide, tekstularide, konične foraminifere,
kaverne, ispucano, po pukotinama limonitizirano, pukotine su dijagonalne
§ postotak jezgre 100 %, RQD=0 %
02,40-04,00 m
vapnenac, strukturni tip p i w, fosilno kršje, miliolide, tekstularide, alveoline, pokoja
konična foraminifera, ispucano, po pukotinama limonitizirano, dijagonalne pukotine na
2,50 m, 2,80 m, 3,10 m, 3,40 m, 3,50 m, 3,70 m, subvertikalne pukotine u intervalu
3,20-4,00 m, kalcitne geode ili kore na 2,90 m
§ postotak jezgre 100 %, RQD=76 %
04,00-09,50 m
interval 4,00-6,40 m vapnenac, strukturni tip p, rjeđe w, svijetlokrem i blijedožućkastosmeđe boje, fosilno kršje, intraklasti, peleti, miliolide, alveoline, rjeđe konične
foraminifere, ponegdje kršje makrofosila i algi, ispucano, uz pukotine limonitizirano,
ispresjecano kalcitnim žilama, subvertikalne pukotine u intervalu 4,00-5,00 m, nekoliko
ih je paralelnih, dijagonalne pukotine na 4,20 m, 4,40 m, 4,70 m, 5,60 m, 6,10 m
interval 6,40-9,50 m vapnenac, strukturni tip p, rjeđe w i g, svijetlokrem boje, kršje
fosila, alveoline, orbitolitesi, miliolide, tekstularide, alge, kršje makrofosila, pokoja
konična foraminifera, intraklasti, bioturbacije u intervalu 7,00-7,50 m, geopetalno
punjenje, ispresjecano kalcitnim žilama, ispucano, uz pukotine limonitizirano, neke
šupljine su zapunjene kalcitom, a neke crvenicom, dijagonalne pukotine na 7,40 m,
7,70 m, 8,20 m, 8,50 m, 8,80 m, 9,10 m, 9,30 m, subvertikalne pukotine na 8,20-8,80 m
§ postotak jezgre 100 %, RQD=53 %
vapnenac, strukturni tip p i g, prevladava p, krem i blijedožućkasto-smeđe boje, fosilno
kršje, intraklasti, peleti, alveoline, pokoja konična foraminifera, orbitolitesi, miliolide,
09,50-15,70 m
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
140
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
tekstularide, kršje algi, makrofosila, ponegdje su naslage dosta ispucane, kavernozne,
limonitizirane, ispresjecano kalcitnim žilama, jako ispucano u intervalima 9,50-10,00
m, 10,30-10,60 m, 13,20-13,50 m, jače ispucano u intervalima 14,30-14,60 m, 14,8015,00 m, dijagonalne pukotine na 10,20 m, 10,60 m, 11,20 m, 11,40 m, 12,30 m, 14,30
m, 14,50 m, 14,80 m, 15,20 m, 15,50 m, subvertikalna pukotina na 12,60-13,00 m
§ postotak jezgre 100 %, RQD=33 %
15,70-22,00 m
interval 15,70-21,40 m vapnenac, strukturni tip p, rjeđe g, svijetlokrem i krem boje,
alveoline, orbitoliti, tekstularide, miliolide, alge, ispucano, uz pukotine limonitizirano,
prevladavaju dijagonalne pukotine na 15,80 m, 16,20 m, 16,40 m, 17,30 m, 17,70 m,
19,60 m, subvertikalna pukotina na 16,20-17,00 m
interval 21,40-22,00 m vapnenac, strukturni tip p, blijedožućkasto-smeđe boje, fosilno
kršje, alveoline, miliolide, tekstularide, orbitolitesi, neke šupljine su zapunjene
kalcitom, izgleda malo brašnasto, dijagonalne pukotine na 21,60 m, 21,80 m,
subvertikalna pukotina u intervalu 21,60-22,00 m
§ postotak jezgre 100 %, RQD=70 %
22,00-27,00 m
vapnenac, strukturni tip p, rjeđe w, ponegdje g, svijetlokrem i krem boje, fosilno kršje,
alveoline, orbitolitesi, konične foraminifere, kršje algi, makrofosila, tekstularide,
miliolide, ponegdje su fosili jako zdrobljeni, što upućuje na jaku energiju vode u
vrijeme njihova taloženja, školjkast lom, negdje kaverne ispunjene kalcitom,
ispresijecano kalcitnim žilama, dijagonalne pukotine: 22,30 m, 22,50 m, 23,50 m, 23,70
m, 24,10 m, 24,60 m, 25,30 m, 26,50 m i 26,90 m
§ postotak jezgre 100 %, RQD=56 %
27,00-32,00 m
vapnenac, strukturni tip p, ponegdje w, krem i svijetlokrem boje, alveoline, pokoja
konična foraminifera, ponegdje se zapažaju bioturbacije, ispucano, ispresjecano
kalcitnim žilama, ponegdje su kaverne ispunjene crvenicom, jače kavernozno u
intervalima 29,20-29,40 m, 30,20-30,50 m, 31,20-31,40 m, dijagonalne pukotine na
27,40 m, 27,60 m, 28,60 m, 29,20 m, 29,70 m, 30,50 m, 30,80 m, 31,40 m, 31,80 m
§ postotak jezgre 95 %, RQD=32 %
32,00-32,30 m
kaverna bez jezgre, prema podacima bušenja s glinovitom ispunom
§ postotak jezgre 0 %, RQD=0 %
32,30-32,50 m
vapnenac, strukturni tip p, ponegdje w, krem i svijetlokrem boje, alveoline, pokoja
konična foraminifera, ponegdje se zapažaju bioturbacije, ispucano, ispresjecano
kalcitnim žilama
§ postotak jezgre 0 %, RQD=0 %
32,50-36,30 m
vapnenac, strukturni tip w, rjeđe p, krem i tamnokrem boje, šupljikavo, ponegdje
zapunjeno kalcitom, a negdje crvenicom, ima fosila, miliolide, tekstularide, kršje
makrofosila, naslage su laminirane u intervalu 33,70-33,80 m, naslage su nešto tamnije,
odnosno tamnokrem i tamnosmeđe boje, impregnirane i infiltrirane s organskom tvari u
intervalu 34,40-35,10 m, organske tvari ima puno manje nego na BZO-1, ispresjecano
uglavnom dijagonalnim pukotinama na 32,50 m, 32,70 m, 33,30 m, 33,70 m, 34,40 m,
34,60 m, 35,20 m, 35,70 m, 36,20 m
§ postotak jezgre 100 %, RQD=88 %
36,30-36,50 m
kaverna, bez jezgre, prema podacima bušenja s glinovitom ispunom
§ postotak jezgre 0 %, RQD=0 %
36,50-37,00 m
vapnenac, strukturni tip p, krem boje, miliolide, tekstularide, kršje algi i makrofosila
(puževa), pokoja konična foraminifera, ispucano, uz pukotine limonitizirano, crvenica,
subvertikalna pukotina u intervalu 36,50-37,00 m
§ postotak jezgre 100 %, RQD=100 %
37,00-42,20 m
vapnenac, strukturni tip p i w, ponegdje Pp, krem boje, miliolide, tekstularide, kršje algi
i makrofosila (puževa), ponegdje su brašnasti, po pukotinama i šupljinama ima
crvenice, dosta ispucano, ispresijecano pukotinama, subvertikalna pukotina u intervalu
37,00-38,70 m, dijagonalne pukotine na 38,50 m, 38,80 m, 39,50 m, 39,70 m, 40,00 m,
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
141
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
kalcitne žile na 40,70 m, 41,10 m, 41, 30 m, 41,70 m, subhorizontalne strije u intervalu
37,50-37,70 m
§ postotak jezgre 94 %, RQD=31 %
42,20-42,50 m
kaverna, bez jezgre, prema podacima bušenja s glinovitom ispunom
§ postotak jezgre 0 %, RQD=0 %
42,50-43,30 m
vapnenac, strukturni tip p, rjeđe w, ali ima i Pp, miliolide, tekstularide, kršje algi i
puževa, ponegdje ima dosta kršja puževa, kalcitne žile, porozno, šupljikavo, brašnasto,
dijagonalna pukotina na 42,80 m, subvertikalna pukotina u intervalu 43,00-43,30 m
§ postotak jezgre 88 %, RQD=29 %
43,30-44,30 m
kaverna, bez jezgre, prema podacima bušenja s glinovitom ispunom
§ postotak jezgre 0 %, RQD=0 %
44,30-46,20 m
vapnenac, strukturni tip w, rjeđe p, krem i svijetlokrem boje, kršje algi, puževa,
miliolida, ponegdje dolaze fenestre, ispucano, subvertikalna pukotina na 44,40 m,
završni dio eocenskih naslaga, subvertikalne strije u intervalu 44,60-44,80 m
§ postotak jezgre 47 %, RQD=0 %
46,20-46,80 m
kaverna, bez jezgre, prema podacima bušenja s glinovitom ispunom
§ postotak jezgre 0 %, RQD=0 %
46,80-47,20 m
vapnenac, kreda, strukturni tip C, kavernozne naslage, rijetki komadići jezgre, po
pukotinama limonitizirano, svijetlosive i roskaste boje, kršje, makrofosila (vjerojatno
rudista)
§ postotak jezgre 60 %, RQD=0 %
47,20-47,70 m
kaverna, bez jezgre, prema podacima bušenja s glinovitom ispunom
§ postotak jezgre 0 %, RQD=0 %
47,70-48,00 m
vapnenac, kreda, strukturni tip C, kavernozne naslage, rijetki komadići jezgre, po
pukotinama limonitizirano, svijetlosive i roskaste boje, fosilno kršje
§ postotak jezgre 10 %, RQD=0 %
48,00-48,80 m
kaverna, bez jezgre, prema podacima bušenja s glinovitom ispunom
§ postotak jezgre 0 %, RQD=0 %
48,80-49,10 m
vapnenac, kreda, strukturni tip C, kavernozne naslage, rijetki komadići jezgre, po
pukotinama limonitizirano, svijetlosive i roskaste boje, fosilno kršje
§ postotak jezgre 50 %, RQD=0 %
49,10-49,80 m
kaverna, bez jezgre, prema podacima bušenja s glinovitom ispunom
§ postotak jezgre 0 %, RQD=0 %
49,80-50,00 m
vapnenac, kreda, strukturni tip C, kavernozne naslage, rijetki komadići jezgre, po
pukotinama limonitizirano, svijetlosive i roskaste boje, kršje makrofosila
§ postotak jezgre 25 %, RQD=0 %
50,00-51,50 m
kaverna, bez jezgre, prema podacima bušenja s glinovitom ispunom
§ postotak jezgre 0 %, RQD=0 %
51,50-56,50 m
vapnenac, strukturni tip C, w, M, bjelkaste, svijetlokrem i svijetloroskaste boje,
ispucano, tektonizirano, pukotine zapunjene crvenicom, ali i paleogenskim naslagama
žućkasto-smeđe boje, malo zaglinjeno, pukotine orijentirane dijagonalno na 53,30 m,
54,00 m, 56,00 m, uzdužne pukotine na 51,90 m, 53,00 m, strije na 53,30 m
§ postotak jezgre 50 %, RQD=6 %
56,50-68,30 m
vapnenac, strukturni tip C (w i M), bjelkaste, svijetloroskaste i blijedožućkasto-smeđe
boje, ponegdje fosilno kršje i pokoji intraklast, ispucano, kalcitne žile, pukotine
zapunjene glinovito-limonitičnim materijalom, ima i paleogenskih naslaga u paleošupljinama na 57,70 m, 59,80 m, paleogenski materijal je limonitiziran i zaglinjen,
ponegdje ooidi paleogenske starosti, pukotine dijagonalne na 56,60 m, 57,40 m, 57,80
m, 58,50 m, 59,30 m, 60,70 m, 62,20 m, 64,20 m, 64,70 m, 65,40 m, 66,60 m, 66,70 m,
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
142
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
uzdužne pukotine na 56,60 m, 62,10 m, 62,60 m, strije 62,50-62,70 m, subhorizontalno
5-10°
§ postotak jezgre 96 %, RQD=29 %
68,30-69,40 m
kaverna, bez jezgre, prema podacima bušenja s glinovitom ispunom
§ postotak jezgre 0 %, RQD=0 %
69,40-69,80 m
vapnenac, strukturni tip C, bjelkaste, roskaste i vrlo svijetlosive boje, dolazi nešto
sitnog kršja makrofosila (vjerojatno rudista), ispucano, tektonizirano, malo je dobiveno
jezgre (max. 0,40 m); u intervalu 69,40-69,80 m je jezgra, dok su ostalo kaverne,
dijagonalna pukotina na 69,50 m i subvertikalna pukotina na 69, 80 m
§ postotak jezgre 100 %, RQD=25 %
69,80-71,40 m
kaverna, bez jezgre, prema podacima bušenja s glinovitom ispunom
§ postotak jezgre 0 %, RQD=0 %
71,40-82,00 m
vapnenac, strukturni tip C (M i w), bjelkaste i vrlo svijetlosive boje, od fosila dolaze
foraminifere (miliolide), kršje algi i kršje makrofosila, ponegdje svijetlokrem boje,
okršeno, kavernozno, zapunjeno glinovito-limonitičnim materijalom te boksitičnim
materijalom, prsline i pukotine zapunjene kalcitom, strije na 78,00 m subhorizontalno
10-12°, dijagonalne pukotine na: 71,90 m, 74,30 m, 80,30 m, 81,60 m, uzdužna
pukotina na: 79,60 m, u ovom intervalu prisutno je zapunjavanje šupljina i pukotina
paleoreljefa sa smeđim i žućkasto-smeđim materijalom, limonitičan je i malo zaglinjen,
ima oolita, pizolita i klasta koji su ponegdje cementirani sparitskim cementom, dobro se
vidi na oko 73,80 m i 78,00 m.
§ postotak jezgre 63 %, RQD=14 %.
8.5. STRUKTURNO-TEKTONSKI I SEIZMOTEKTONSKI ODNOSI
Područje između Zemunika Donjeg i Gornjeg te Donjih Biljana nalazi se, prema strukturnim
klasifikacijama, unutar strukturne jedinice Ravni kotari. Osnovne značajke geološkog
strukturnog sklopa jesu reversne strukture, te nizovi rasjeda pružanja sjeverozapad-jugoistok.
Rasjedi presijecaju, odnosno odjeljuju pojedine nizove lokalnih reversnih struktura sličnih
osobina [14][15].
Primarnu važnost u recentnoj tektonskoj aktivnosti šireg regionalnog prostora imaju dodirne
zone regionalnih strukturnih jedinica Dinarika i Adriatika te Adriatika i Jadranske mikroploče.
Važno je istaknuti da je razmatrano područje recentno tektonski aktivno. Na to izravno upućuju
učestale pojave potresa [16][17]. Najjači potresi dogodili su se u području Zadar-ZemunikBenkovac (VIII° MCS ljestvice) i Vranskog jezera (IX° MCS ljestvice). U najnovijim seizmotektonskim razmatranjima ti se potresi povezuju sa zonama Dugootočnog rasjeda i Zadarskog
rasjeda, koji su regionalnog značenja [18][19]. Šire razmatrano područje pridružuje se
seizmičkom izvoru na kojemu se mogu dogoditi potresi maksimalne magnitude između 6,0 i 6,5.
8.5.1. Strukturno-tektonska obilježja uže lokacije zahvata
Predložena lokacija Centra u regionalno-tektonskom pogledu pripada antiklinali Škabrnja, u
čijoj su jezgri turonske naslage, a u krilima foraminiferski vapnenci. Međutim, budući da os
antiklinale tone, to se u njenom sjeverozapadnom dijelu zapažaju "centrifugalni" položaji
slojevitosti. Napušteno eksploatacijsko polje „Busišta 3“, na kojemu se planira izgradnja Centra,
nalazi se u tjemenom dijelu antiklinale Škabrnja, zbog čega su položaji slojeva uglavnom
subhorizontalni.
U reljefu se dobro odražavaju strukture i rasjedi. Reljef je raščlanjen, brežuljkast do nisko
brdovit. Na najistaknutije dijelove struktura ukazuje centrifugalni tip erozijske mreže. Odmah se
zapaža da se os antiklinale ne podudara s pružanjem razvodnice reljefa i položajem izdvojenih
kontura centrifugalnog tipa mreže. To je posljedica znatnih recentnih pomaka krila rasjeda, a što
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
143
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
potvrđuju konture centripetalnog tipa erozijske mreže, stisnute neposredno uz grebensku
strukturu (uzvišenje) između Suhovara i Donjih Biljana. Pojedine anomalije dolina u obliku luka
ukazuju na nizove najvećih pomaka krovinskih krila rasjeda, i to oko Zemunika Gornjeg, Donjih
Biljana te oko eksploatacijskih polja tehničkog kamena „Busišta“.
Najvažniji oblici reljefa nastali su u zonama rasjeda. To su koljeničaste anomalije dolina, zone
spajanja više dolina, ravnocrtne doline te eskarpmani (strmci; strme padine). Znakovite su
ravnocrtne doline koje sigurno nastaju u zonama rasjeda. Rasjedi se u reljefu jasno ističu među
brojnim drugim oblicima. Utvrđene su i pojave izdizanja reljefa zbog reversnih pomaka
krovinskih krila rasjeda. Takva ovisnost oblika reljefa i strukturnih odnosa ukazuje na stalne
tektonske pokrete.
U strukturnom sklopu prostora ističu se četiri lokalne reversne strukture. Zbog prevladavajućih
kompresijskih procesa, lokalna struktura Zemunik Gornji – Donje Biljane znatno je razlomljena
rasjedima. Najvažniji su granični rasjedi koji se prostiru uz najistaknutiji dio strukture. Najčešće
se „snopovi“ rasjeda pojavljuju u zonalnom razmještaju. Ogranci snopova mogu imati vergenciju
prema jugozapadu, ali je zapaženo da se pojedini rasjedi svijaju duž nagiba. Glavni rasjedi
pojedinih zona uvijek su reversni, vergencije prema jugozapadu.
Duž strukture Zemunik Gornji – Donje Biljane ističe se još nekoliko rasjeda pružanja SZ-JI.
Razlomljenosti te strukture znatno doprinose još dva sustava rasjeda, i to rasjedi pravca pružanja
ISI-ZJZ do SI-JZ te sjever-jug do SSZ-JJI. Radi se o lijevim i desnim rasjedima smicanja. Mogu
biti normalni i reversni. Prevladava sustav rasjeda s desnim pomacima krovinskih krila. Važno je
istaknuti da se relativno veći, desni pomaci, dobro odražavaju i u reljefu, i to u vidu deformacija
razvodnica.
Najuočljiviji rasjedi u istražnom prostoru pružaju se pravcem sjeverozapad-jugoistok preko
kamenoloma. Ističu se zone dvaju reversnih rasjeda vergencije prema jugozapadu, koji se
pružaju pravcima najistaknutijeg dijela lokalne reversne strukture Zemunik Gornji – Donje
Biljane. Širina zone dosiže 50 m i 100 m. Prema geofizičkim profilima, nagibi rasjeda iznose 6080°. Spomenute zone prate još dva rasjeda istih karakteristika: rasjedi su reversni, vergencije
prema jugozapadu, a nagiba 50-76°.
Detaljno analizirajući odnose rasjeda i srednju orijentaciju lokalnog kompresijskog stresa,
zapažaju se smjerovi pomaka dijelova strukture Zemunik Gornji – Donje Biljane u krilima
pojedinih rasjeda. Poprečna orijentacija stresa na pružanje rasjeda uvjetuje poprečne pomake
krila. Dijagonalna orijentacija stresa stvara i dijagonalne pomake krila rasjeda. Ako je stres pod
kutom od približno 30° u odnosu na pružanje rasjeda, prevladava horizontalna komponenta
pomaka krila. Posebno treba istaknuti promjenu srednje orijentacije lokalnog kompresijskog
stresa. Ta promjena ukazuje na rotaciju dijelova strukture. Aktivna rotacija, i to retrogradna,
izravno se zapaža svijanjem pravca pružanja pojedinih rasjeda, osobito trasa desnih rasjeda
smicanja. Svijanje tih trasa ujedno znači da se duž rasjednih zona događaju pomaci strukturnih
blokova uz pokrete rotacijog karaktera. Retrogradna rotacija označava i prevladavanje desnih
dijagonalnih do mjestimice horizontalnih pomaka krila rasjeda.
Važno je naglasiti da osobito prevladavajući horizontalni pomaci krila rasjeda omogućavaju
otvaranje rasjednih zona, a što pogoduje cirkulaciji podzemne vode. S tim u vezi treba reći da su
unutar pojedinih rasjednih zona relativno česte pojave glina.
Detaljnu razradu tektonskih i neotektonskih odnosa područja predmetne lokacije i njenog
okružja proveo je E. Prelogović prilikom izvedbe namjenskih geoloških i geotehničkih istražnih
radova na predmetnoj lokaciji [13].
Kompilacijska tektonska karta užeg okružja lokacije predmetnog zahvata u mjerilu 1:5.000
prikazana je u Prilogu 8.5-1.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
144
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
8.6. HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE
8.6.1. Hidrogeološke značajke šireg područja zahvata
U hidrogeološkom smislu, šire područje predviđene lokacije planiranog zahvata pripada slivu
rijeke Zrmanje i Ravnih kotara [20]. Prema „Okvirnim smjernicama o vodama“27, na širem
području zahvata, u neposrednom slivu Ravnih kotara izdvojena su dva podzemna vodna tijela28:
Bokanjac – Poličnik (GWB – HR 541) i Sliv izvora Golubinka (GWB – HR 540) [21]. Slivno
područje Bokanjac – Poličnik smješteno je između Ninskog zaljeva na jugozapadu, Zadarskog
kanala na jugu, Vranskog polja na istoku i sliva izvora Golubinka na sjeveru, nadmorske visine
do 150 m. Sliv izvora Golubinka leži između Ljubačkog zaljeva na zapadu i Škabrnje na istoku
(oko 150 m nadmorske visine).
Šire istraživano područje izgrađeno je od gornjokrednih vapnenaca i, u manjoj mjeri, dolomita
(rudistni vapnenci, K23; vapnenci i dolomiti u izmjeni, K22), foraminiferskih vapnenaca eocenske
starosti (E1,2) te laporovitih i pjeskovitih klastičnih naslaga eocenskog fliša (E2,3). Najmlađu
litostratigrafsku jedinicu čine kvartarne taložine (Q), koje su zastupljene glinama, prahovima,
pijescima i crvenicom, a nastale su trošenjem matičnih stijena. Posebno je detaljno istraženo uže
područje lokacije planiranog zahvata, u kojemu su foraminiferski vapnenci (E1,2) najznačajniji
litološki član. Ti se vapnenci s obzirom na prevladavajući foraminiferski (fosilni) nalaz, dijele na
na miliolidne (E1), alveolinske (1E2) i numulitne vapnence (1E2) te prijelazne naslage (2E2). U
podini foraminiferskih vapnenaca nalaze se rudistni vapnenci gornjokredne starosti. Rudistni
vapnenci čine jezgru antiklinale, a u istražno-opažačkoj bušotini BZO-1 (na području lokacije
zahvata) nabušeni su na dubini od oko 112 m. U nastavku prema sjeveroistoku, u krovini
eocenskih vapnenaca prisutne su klastične flišne naslage (E2,3), prekrivene relativno tankim
kvartarnim taložinama. Ponegdje na početku sedimentacijskog niza paleogenskih naslaga
uočavaju se brakični i slatkovodni kozinski slojevi. Ti su slojevi obilježeni nešto višim sadržajem
laporovite (glinovite) komponente u odnosu na druge vapnence. Međutim, njihov udio nije veći
od 5 % ukupne stijenske mase na istražnom prostoru.
Hidrogeološki odnosi u području planiranog zahtjeva određeni su strukturno-tektonskom
građom i litološkim sastavom (slika 8.6.1-1.). No, uz geološke elemente, složenosti prostora
pridonose i geomorfološka obilježja, pa se kao rezultat tih međuodnosa i međudjelovanja u
širem istražnom prostoru izdvaja pet skupina stijena specifičnih hidrogeoloških karakteristika:
§
§
§
§
§
dobro propusne okršene karbonatne stijene (rudistni vapnenci; K23) – hidraulička
vodljivost K=1 x 10-4 do 5 x 10-2 m/s
srednje propusne karbonatne stijene (vapnenci i dolomiti u izmjeni; K22 te
foraminiferski vapnenci; E1, E1,2, 1E2) hidrauličke vodljivosti K = 1 x 10-6 do 5 x 10-4 m/s
slabo propusne karbonatne stijene (kozinski slojevi; E1 te prijelazne naslage; 2E2) –
hidraulička vodljivost K = 1 x 10-9 do 5 x 10-6 m/s
nepropusne klastične naslage (klastične naslage eocena, fliš; E2,3) – hidraulička vodljivost
K = 2 x 10-9 do 1 x 10-3 m/s
naslage promjenjive propusnosti male debljine (kvartarne naslage; Q) – hidraulička
vodljivost K = 9 x 10-7 do 5 x 10-4 m/s.
U dobro propusne okršene karbonatne stijene uvrštene su stratigrafske jedinice unutar
litološkog razvoja vapnenaca. To su rudistni vapnenci gornje krede (K23). Litološka svojstva
vapnenaca, intenzitet tektonskih deformacija i visoki stupanj okršenosti stijena uvjetuju njihovu
veliku propusnost. Poroznost im je sekundarna, pukotinska, ali i kavernozna pod utjecajem
intenzivnijeg procesa kemijskog trošenja vapnenaca, a što se manifestira dobrom propusnošću.
27
28
Water Framework Directive (WFD)
Groundwater Body (GWB)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
145
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Slika 8.6.1-1. Hidrogeološka karta šireg područja lokacije zahvata
Izvor: Istražni radovi na lokaciji budućeg CGO Zadarske županije – završno izvješće; Geoaqua d.o.o., Zagreb, 2008. [13]
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
146
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Dobra propusnost rudistnih vapnenaca potvrđena je mjerenjima oscilacija razine podzemne
vode (vodnog lica) i VDP-a tijekom bušenja istražnih bušotina (BZO-1).
Značajnije vodne pojave vezane su uz prihranjivanje iz slivova izgrađenih od takvih dobro
propusnih vapnenaca. Površina prostora izgrađenog od vapnenaca odlikuje se tipičnim krškim
obilježjima s brojnim krškim oblicima kao što su pukotine, jame, kaverne, ponori, spilje i dr.
Oborine se u ovom prostoru u potpunosti infiltriraju u podzemlje (osim evapotranspiracije) te
zatim podzemno teku prema izvorima. Površinski tokovi izostaju, a ako se i pojave, onda se to
događa unutar kratkog vremenskog razdoblja obilježenog intenzivnim oborinama. Najznačajnije
rezerve podzemne vode na širem istražnom prostoru akumulirane su u rudistnim vapnencima.
Hidraulička vodljivost (K) ovih naslaga kreće se u rasponu od 1 x 10-4 do 5 x 10-2 m/s.
U srednje propusne karbonatne stijene uvrštene su stratigrafske jedinice koje karakterizira
litološki razvoj gornjokrednih naslaga (turon) i eocenskih vapnenaca, obilježenih sekundarnom
pukotinskom poroznosti. Poroznost je uvjetovana uglavnom obilježjima tektonskog razvoja
terena, a manjim dijelom i procesom kemijskog trošenja (okršavanja). Pukotine su mjestimice
zapunjene glinovitim materijalom, koji je produkt trošenja matične stijene. Veća propusnost
vezana je uz prostore izložene jačoj tektonskoj oštećenosti matične stijene. Gornjokredne naslage
turona (K22) predstavljene su stijenama obilježenih litološkim razvojem vapnenaca i dolomita u
izmjeni, pri čemu su vapnenci zastupljeniji od dolomita. Pukotinsku poroznost, kao posljedicu
tektonike, karakteriraju pukotine koje su – osobito u dolomitnom razvoju – zapunjene
dolomitnim pijeskom i glinovitim materijalom. Dolomiti su rezistentniji na procese okršavanja te
su unutar njih zabilježene rjeđe pojave tipičnih krških oblika. Unutar istražnog prostora dolomiti
su registrirani na području između Zemunika Gornjeg, na krajnjem sjeveroistočnom dijelu
istražnog prostora, te južno i jugozapadno od Murvice. U pravilu, u karbonatnim terenima
dolomiti unutar vapnenačkog kompleksa naslaga predstavljaju hidrogeološku barijeru tečenju
podzemnih voda. Eocenski vapnenci zastupljeni su miliolidnim vapnencima (E1), alveolinskim
vapnencima (E1,2) i numulitnim vapnencima (1E2) te se zajednički nazivaju i foraminiferski
vapnenci29. koji su transgresivno taloženi na gornjokrednim naslagama te su sličnih
mineraloških karakteristika kao gornjokredni rudistni vapnenci. Tijekom geološke prošlosti bili
su manje izloženi tektonskim pokretima i procesu okršavanja, pa su im hidrogeološke
karakteristike u pripovršinskom dijelu slične gornjokrednim vapnencima. U dubljim su
dijelovima foraminiferski vapnenci u pravilu kompaktni i manje propusni. U tektonski aktivnijim
zonama oni su izlomljeni i ispucani te obilježeni intenzitetom infiltracije oborina u podzemlje
identičnim kao i kod rudistnih vapnenaca. Hidraulička vodljivost (K) foraminiferskih vapnenaca
kreće se u rasponu od 1 x 10-6 do 1 x 10-4 m/s.
Slabo propusnim karbonatnim stijenama pripadaju eocenski zaglinjeni kozinski slojevi (E1) i
prijelazne naslage (2E2). Kozinski slojevi su uglavnom malo zaglinjeni, a ponegdje obogaćeni i
organskom tvari. Njihova debljina uglavnom je mala te ne prelazi desetak metara, a lateralno
isklinjavaju. Prijelazne naslage sedimentirane su nakon numulitnih vapnenaca i graniče s flišnim
naslagama. Karakterizira ih povećani udio glinovite (laporovite) i, podređeno, pjeskovite
komponente u vapnenačkim naslagama, zbog čega je njihova hidrogeološka uloga donekle
izmijenjena. Propusnost im je smanjena u odnosu na stratigrafski starije miliolidne, alveolinske i
numulitne vapnence te još starije rudistne vapnence. Hidraulička vodljivost (K) zaglinjenih
kozinskih slojeva i prijelaznih naslaga kreće se u rasponu od 1 x 10-9 do 1 x 10-6 m/s. U
regionalnom smislu, hidrogeološka uloga im je relativno mala, jer su prisutne na ograničenom
prostoru, a debljina tog litološkog člana je u odnosu na ostale foraminiferske vapnence mala.
U nepropusne klastične naslage uvrštene su naslage fliša, koje su eocenske (E2,3) starosti.
Izmjena lapora i kalkarenita s glinovitom komponentom ove naslage čini hidrogeološki
nepropusnima. S obzirom na međuzrnsku poroznost, prostor se odlikuje specifičnim
morfološkim i hidrografskim značajkama. Oborinska voda je na terenima, građenim od ovih
29
Miliolide, alveoline i numuliti su podvrste fosilnih foraminifera.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
147
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
taložina, obilježena visokim koeficijentom površinskog otjecanja. Kao rezultat toga, ovdje se
razvila hidrografska mreža s brojnim jarugama, duž kojih oborinske vode otječu prema
recipijentu. Na mjestima gdje su ove nepropusne klastične stijene prekrivene kvartarnim
taložinama, stanovništvo za potrebe navodnjavanja koristi procijeđenu podzemnu vodu iz
pješčenjaka. Za prikupljanje većih količina vode za navodnjavanje u poljima prekrivenim
kvartarom, a u čijoj podlozi se nalaze flišne naslage, koriste se kopani zdenci, a danas i strojno
kopane jame većih dimenzija. U njima se sakuplja procjedna podzemna voda iz flišnih
proslojaka pješčenjaka ili kvartarnih naslaga te se koristi se za navodnjavanje obradivih površina.
Iako važne za poljoprivrednu djelatnost zbog značajnih količina vode, ove naslage nisu značajne
za javnu vodoopskrbu. Hidraulička vodljivost (K) vrlo im je različita, a ovisi o prevladavajućem
litološkom članu (npr. nepropusni lapori ili propusni kalkarenit) te se kreće u rasponu od 2 x 10-9
do 1 x 10-3 m/s. Flišne naslage regionalno predstavljaju hidrogeološku barijeru te usmjeruju
tečenje podzemnih voda prema sjeverozapadu. Pružanje naslaga fliša paralelno je sa
prevladavajućom orografskom strukturom, obilježenom dinarskim pravcem pružanja (SZ-JI).
Naslagama promjenjive propusnosti male debljine pripadaju kvartarne naslage koje su nastale
trošenjem starijih matičnih stijena u uvjetima različitog načina transporta i deponiranja u
depresijama. Vrlo su različitog sastava, a ovisno o tipu erozije i duljini transporta. Debljina im
rijetko prelazi desetak metara. U podlozi kvartarnih taložina nalaze se flišne naslage, a manjim
dijelom – u rubnim područjima – vapnenci. Na njima su formirani povremeni površinski tokovi.
U kišnom razdoblju godine površinski tokovi poniru duž kontaktnog pojasa polja s karbonatnim
stijenama u okružju. Zbog bujičnog karaktera površinskih tokova, polja su u prošlosti često bila
plavljena, no danas su većinom vodotoci regulirani. Poroznost kvartarnih naslaga je međuzrnska,
a propusnost promjenjiva u ovisnosti o litološkom sastavu i dimenzijama valutica (čestica), tj.
produkta trošenja matičnih stijena. Pri tome od najvećeg značaja je udio glinovite komponente u
sastavu kvartarnih naslaga. Hidraulička vodljivost (K) varira u širokom rasponu od 9 x 10-7 do
5 x 10-4 m/s. U razmatranom prostoru kvartarne naslage nisu od većeg hidrogeološkog značaja s
aspekta kretanja podzemnih voda i mogućnosti njihovog pridobivanja za javnu vodoopskrbu. Na
površinama gdje su razvijene u obliku tankog prekrivača podinskih naslaga, mogu im se pripisati
hidrogeološka svojstva podinskih naslaga. U slučajevima kada prekrivaju vodonepropusne
naslage fliša ili propusne karbonatne vodonosnike, kvartarne naslage u širem regionalnom
kontekstu poprimaju hidrogeološke karakteristike podine.
U širem prostoru planiranog zahvata, unutar podzemnog vodnog tijela (GWB) Bokanjac –
Poličnik, podzemne vode su za potrebe vodoopskrbe zahvaćene na zdencima Bokanjac (50 l/s)
te na izvorima Boljkovac (60 l/s) i Jezerce (100 l/s), dok zdenac Oko (30 l/s) danas nije
zahvaćen. Unutar podzemnog vodnog tijela (GWB) sliva izvora Golubinka zahvaćan je samo
izvor Golubinka (150 l/s bočate vode).
Podzemne vode sa šireg područja lokacije predmetnog zahvata dominantno teku prema
sjeverozapadu, paralelno s prevladavajućim uzdužnim osima orografske strukture dinarskog
pravca pružanja, odnosno kreću se prema Ljubačkom i Ninskom zaljevu. Tek manji dio
podzemne vode iz područja Donjih Biljana djelomice teče i u smjeru juga, prihranjujući izvore u
području Kakme. Stoga se može zaključiti da istraživano područje predstavlja razvodnicu dvaju
hidrogeoloških slivova (Prilog 8.6-1.).
Vodocrpilište Bokanjac smješteno je na jugoistočnoj strani Bokanjačkog blata, jugozapadno
od vodocrpilišta Oko. Glavno je vodocrpilište za potrebe javne vodoopskrbe Grada Zadra, a
korisnik je poduzeće „Zadarski vodovod“. Vodocrpilište se sastoji od četiri zdenca, a sustav za
crpljenje zatvorenog je tipa. Izdašnost crpilišta ovisi o potrebama vodoopskrbe, ali u vrijeme
niskih razina podzemne vode javljaju se problemi s izdašnošću, koji se očituju čestim
uključivanjem i isključivanjem rada crpki u crpnim zdencima. Kaptaža vodocrpilišta je uređena,
održava se i čuva stalnom posadom tijekom 24 sata dnevno. Prostor crpilišta je ograđen visokom
žičanom ogradom koja istovremeno predstavlja I. zonu sanitarne zaštite crpilišta. Slivno
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
148
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
područje izgrađeno je od karbonatnih, a podređeno fliških naslaga. Vodocrpilište se nalazi na
nadmorskoj visini od oko 25 m.
Vodocrpilište Boljkovac nalazi se između naselja Ninski Stanovi i Grbe, istočno od Grada
Nina. Boljkovac je kaptiran za potrebe javne vodoopskrbe grada Nina i okolice. Korisnik je
poduzeće „Zadarski vodovod“. Voda se crpi na zdencu koji je izveden na lokaciji povremenog
izvora, klorira se i transportira do potrošača. Područje I. zone sanitarne zaštite izvorišta je
ograđeno, pa je time svaki pristup nezaposlenima onemogućen. Ograda i crpni objekt u dobrom
su stanju. Crpilište je pod stalnim nadzorom. Izdašnost crpilišta količinom zadovoljava potrebe
Nina i okolice, ali u sušnom je razdoblju kakvoća crpljene vode u značajnoj mjeri narušena.
Slivno područje izgrađeno je od karbonatnih naslaga kredne i, u manjoj mjeri, eocenske starosti.
Vodocrpilište je na nadmorskoj visini od 5 m.
Vodocrpilište Oko nalazi se u blizini naselja Stanići, nedaleko od lokaliteta Grobnica, Grabe i
Lug. Kaptirano je te je bilo uključeno u sustav javne vodoopskrbe tijekom Domovinskog rata,
kada je glavno izvorište pitke vode u sustavu vodoopskrbe Grada Zadra, izvor Zrmanje, bilo na
okupirano, a opskrba vodom s izvora prekinuta. Nakon oslobođenja okupiranog područja,
opskrba vodom s izvora Zrmanje je obnovljena, a vodocrpilište Oko radi loše kakvoće vode
napušteno. Ovo vodocrpilište predstavlja iskopani zdenac dubine do 12 m, a smješteno je na u
području povremenog krškog izvora Miljaško Oko te u sušnom razdoblju presušuje.
Vodocrpilište se nalazi na oko 60 m nadmorske visine. Korisnik je poduzeće „Zadarski
vodovod“. Kaptaža vodocrpilišta je uređena, ali u posljednje vrijeme zapuštena. Vodocrpilište je
ograđeno visokom žičanom ogradom, čija su vrata zaključana lancem i lokotom. Nalazi se u I.
zoni sanitarne zaštite izvorišta. Slivno područje crpilišta građeno je od karbonatnih naslaga, a
utvrđene naslage fliša ograničene su barijerne učinkovitosti.
Vodocrpilište Golubinka smješteno je sjeverozapadno od vodocrpilišta Oko u Ljubačkom
zaljevu. Kaptirano je za potrebe javne vodoopskrbe Grada Zadra, a korisnik je poduzeće
„Zadarski vodovod“. Izdašnost izvora u sušnom razdoblju ne prelazi 50 l/s, pa se voda u tom
periodu ne crpi za javnu vodoopskrbu, jer je koncentracija klorida u vodi višestruko veća od
dozvoljene. U kišnom razdoblju ukupna izdašnost izvora veća je od 1.000 l/s. Dio vode se crpi i
provodi cjevovodom do objekta u kojemu se voda klorira i dalje odvodi do potrošača. Kaptaža
vodocrpilišta je uređena, kontinuirano se održava i čuva. Crpilište je ograđeno visokom žičanom
ogradom, čija su vrata zaključana. Slivno područje izgrađeno je od karbonatnih naslaga.
Golubinka je tipični priobalni krški izvor, obilježen velikim oscilacijama izdašnosti s obzirom na
to radi li se o kišnom ili sušnom razdoblju. Zbog male izdašnosti u sušnom razdoblju godine,
podzemne vode su pod utjecajem mora, pa se salinitet podzemne vode tada poveća do razine
kojom crpljenje vode u svrhu javne vodoopskrbe gubi smisao. Vodocrpilište se nalazi na razini
mora.
Zone sanitarne zaštite izvorišta šireg razmatranog prostora utvrđene su na temelju istražnih
radova koje je 1994. g. proveo „Institut za geološka istraživanja“ (danas: „Hrvatski geološki
institut“) [22]. Na osnovu novih hidrogeoloških istraživanja istog područja, koje je 2013. g.
proveo „Hrvatski geološki institut“ [23], izrađen je novi pregledni zemljovid sliva „BokanjacPoličnik“ sa zonama sanitarne zaštite i najvažnijim onečišćivačima u području crpilišta
zadarskog vodovoda. Predložena lokacija planiranog zahvata nalazi se u III. zoni sanitarne
zaštite izvorišta, nedaleko od granice sa IV. zonom sanitarne zaštite (Prilog 8.6-1.).
8.6.2. Hidrogeološke značajke užeg područja zahvata
Hidrogeološke značajke užeg područja zahvata, kao i osjetljivost područja predviđenog za
izgradnju Centra, detaljno su utvrđeni kroz provedbu namjenskih vodoistražnih radova u širem i
užem području lokacije planiranog zahvata [13]. U okviru vodoistražnih radova izvedenih 2007.2008. g., prikupljena je i obrađena raspoloživa dokumentacija i reinterpretirana regionalna
hidrogeološka karta mjerila 1:25.000. Pri tome je provedena i hidrogeološka te strukturnoIzradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
149
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
geološka prospekcija slivnog područja između linije Zemunik Gornji – Donje Biljane i izvora
Oko, Golubinka, Boljkovac i Bokanjac, približne površine od 200 km². Izrađena je i detaljna
hidrogeološka karta mjerila 1:5.000, kao i strukturno-geološka, litostratigrafska, fotogeološka i
geomorfološka obrada užeg istraživanog područja između Zemunika Gornjeg i Donjih Biljana,
površine oko 5 km2. Izrađen je i katastar svih registriranih vodnih pojava i speleoloških objekata
u tom području i izvedeni karakteristični hidrogeološki profili. U svrhu utvrđivanja heterogenosti
terena i glavnih smjerova podzemne odvodnje voda te identifikacije debljine pokrovnih
klastičnih naslaga izvršena su i odgovarajuća geofizička ispitivanja s izradom karakterističnih
geoelektričnih profila prognozne duljine 6.800 m s dubinskim zahvatom do oko 130 m [13].
Tijekom istražnih radova izvedeno je i obrađeno pet istražnih bušotina dubine do 150 m (BZO1, BZO-2, BZO-3, BZO-4, BZO-5), smještenih u užem području planiranog zahvata. Analiza
nabušenog materijala temeljena je na kontinuiranom jezgrovanju, mjerenju vodopropusnosti,
karotažnom snimanju, određivanju i ugradnji piezometarske konstrukcije, kako bi spomenute
istražne bušotine postale opažačke u smislu predviđenog praćenja stanja (monitoringa)
podzemne vode tijekom planirane izgradnje i korištenja predmetnog zahvata.
Spomenute bušotine izvedene su tako da se jedna od njih (BZO-3) nalazi uzvodno od
planiranog zahvata, dvije (BZO-2 i BZO-4) su izvedene na lokaciji planiranog zahvata, dok se
preostale dvije (BZO-1 i BZO-5) nalaze nizvodno od planiranog zahvata. Prostorni položaj
navedenih bušotina prikazan je na kompilacijskoj tektonskoj karti (Prilog 8.5-1.).
U okviru istražnih radova provedeno je trasiranje podzemne vode s Na-fluoresceinom,
pomiješanim s NaOH, iz bušotine BZO-1 u Donjim Biljanama te iz prirodne krške jame,
udaljene 42 m od bušotine BZO-1. Trasiranje je obavljeno dvokratno, u vrijeme sušnog, kao i
tijekom kišnog hidrološkog razdoblja godine, odnosno pri niskim i visokim vodama, a oscilacije
vodnog lica (razine podzemne vode) praćene su u periodu od godine dana (12 mjeseci) [13].
Na temelju provedenog istraživanja utvrđeno je da uži prostor lokacije planiranog Centra
izgrađuju isključivo naslage eocenske starosti, kojima pripadaju foraminiferski (miliolidni,
alveolinski i numulitni) vapnenci (slika 8.6.2-1.). Navedeni litološki članovi površinski su
okršeni, a do dubine od desetak metara prisutno je kemijsko trošenje (okršavanje) vapnenaca.
Pojave jama manjih dimenzija, kaverni na otvorenim etažama kamenoloma, pojava površinskih
škrapa i ostalih krških oblika dokaz su plitkog okršavanja na promatranoj lokaciji. Stoga je u
istraživanom prostoru infiltracija oborina potpuna, odnosno nema uvjeta za formiranje
površinskih tokova ili drugih površinskih vodnih pojava. S dubinom situacija se mijenja te je
provedenim geofizičkim mjerenjima do dubine od 150 m, kao i determinacijom nabušene jezgre,
mjerenjima oscilacija vodnog lica i VDP-a u izvedenim bušotinama utvrđeno da su eocenski
vapnenci ispod površinskog okršenog dijela kompaktni. S obzirom na uočenu kombinaciju
izuzetno dobre propusnosti površinskog dijela terena izloženog utjecaju atmosferilija i relativno
slabije propusnosti dubljih dijelova istih naslaga, ovi litološki članovi uvršteni su u kategoriju
srednje propusnih karbonatnih stijena.
Završni razvoj foraminiferskih eocenskih vapnenaca predstavljen je tzv. prijelaznim
naslagama. Karakterizira ih karbonatni (vapnenački) razvoj uz povišeni sadržaj glinovite
komponente, što utječe na promjenu hidrogeoloških karakteristika prvenstveno karbonatnih
naslaga. Fizičkim (tektonika) i kemijskim (okršavanje) trošenjem otvorene pukotine u ovim se
naslagama zatvaraju izluženim rezistentnim glinama. Ispiranje glina iz pukotina rijetko je
moguće, i to isključivo u uvjetima velikih brzina podzemne vode, koje se u postojećim,
izoliranim pukotinskim sustavima načelno ne mogu ostvariti. Iz tog je razloga propusnost
prijelaznih karbonatnih naslaga bitno smanjena. U okviru cjelokupnih hidrogeoloških
istraživanja mikrolokacije planiranog zahvata i njihovog potencijalnog lokalnog značaja,
prijelazne su naslage izdvojene u kategoriju slabo propusnih karbonatnih stijena [24].
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
150
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Slika 8.6.2-1. Hidrogeološka karta užeg područja lokacije planiranog zahvata
Izvor: Istražni radovi na lokaciji budućeg CGO Zadarske županije – završno izvješće; Geoaqua d.o.o., Zagreb, 2008. [13]
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
151
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Unutar hidrogeološki detaljno istraženog područja, u podini eocenskih foraminiferskih
vapnenaca utvrđeni su rudistni vapnenci gornjokredne starosti. Oni izgrađuju jezgru antiklinalne
strukture, a na površini se uočavaju u jugozapadnom dijelu užeg razmatranog prostora, dok
prema sjeveroistoku zaliježu pod eocenske vapnence. Na temelju analize podataka dobivenih
površinskim kartiranjem i geofizičkim mjerenjima, u središnjem je dijelu predviđene lokacije
Centra utvrđeno zalijeganje geološke granice na dubini od oko 110 m.
Spomenuti, preliminarno dobiveni podatak, naknadno je potvrđen istražnim bušenjem pri
izvedbi istražno-opažačke bušotine BZO-1, u kojoj je spomenuta granica registirana na dubini od
111,1 m. Izvedbom istražne bušotine BZO-2, koja se nalazi 486 m jugoistočno od bušotine BZO1, granica krednih i eocenskih vapnenaca utvrđena je znatno pliće, na dubini od 46,2 m. U
bušotini BZO-3, udaljenoj 565 m jugoistočno od BZO-2, navedena je geološka (litostratigrafska)
granica determinirana na dubini od 61,4 m. Međutim, u bušotinama BZO-4 i BZO-5, izvedenim
sjeveroistočno od površinskim kartiranjem utvrđene granice kreda-paleogen (eocen), nije
nabušena spomenuta litostratigrafska granica do konačne dubine bušenja od 106,0 m (BZO-4),
odnosno 92,0 m (BZO-5).
Iz navedenoga može se zaključiti da uz jugozapadnu granicu užeg istraživanog prostora
kontakt dobro propusnih krednih vapnenaca i srednje propusnih vapnenaca eocenske starosti leži
relativno blizu površine terena, dok uz sjeveroistočnu granicu on zaliježe na dubini većoj od 120
m. Hidrogeološki povoljnije karakteristike i debljina eocenskih srednje propusnih vapnenaca
omogućuju veću sigurnost očuvanja kakvoće podzemne vode, odnosno smanjuju moguće
utjecaje na podzemne vode, koje se u svrhu javne vodoopskrbe crpe na zadarskim crpilištima.
Krajnji sjeveroistočni dio užeg istraživanog prostora izgrađuju klastične flišne naslage
eocenske starosti. Predstavljene su izmjenom siltoznih lapora i, podređeno, pješčenjaka. Oborine
koje padnu na površine građene od flišnih naslaga teku površinski prema retenciji Vlačine, tj. do
kontaktne zone s vapnencima dobre propusnosti, gdje poniru u podzemlje i otječu prema
Jadranskom moru. Tok podzemne vode u flišnim je naslagama ograničen na proslojke
pješčenjaka koji ne utječu na količinu i kakvoću podzemne vode unutar karbonatnih
vodonosnika, pa nisu od značaja ni za javnu vodoopskrbu.
Međutim, područje rasprostiranja flišnih naslaga uglavnom je od velike poljoprivredne
vrijednosti, a u njima akumulirane podzemne vode izuzetno su važne za navodnjavanje. Flišne
naslage u užem istraživanom prostoru registrirane su tek na krajnjem sjeveroistoku te su od
predviđene lokacije Centra udaljene više od 600 m. S obzirom na njihovu hidrogeološku ulogu u
širem prostoru i svojstva u odnosu na karbonatne vodonosnike, flišne naslage uvrštene su u
hidrogeološku kategoriju nepropusnih klastičnih naslaga [24].
Razina podzemne vode u području lokacije planiranog zahvata, prema mjerenjima iz bušotina
BZO-2, BZO-3, BZO-4 i BZO-5, nagnuta je prema zapadu, odnosno zapadu-sjeverozapadu.
Dubina vodnog lica (razina podzemne vode) utvrđena je na dubini 59,58-66,32 m. S obzirom da
je dno tijela odlagališta neopasnog otpada projektirano na dubini od najviše 12 m ispod prirodne
razine terena, ono će se nalaziti čak 47,5 m iznad najviše očekivane razine podzemne vode. U
slučaju odlagališta inertnog otpada udaljenost dna tijela odlagališta bit će još i veća, oko 56,5 m,
jer je donja razina odlagališnog prostora predviđena na dubini od 3 m ispod prirodne razine
terena. Prema tome, ni kod jedne od dviju predviđenih građevina za odlaganje otpada u sastavu
Centra ne postoji nikakva mogućnost izravnog dodira podzemne vode s tijelom odlagališta, tj. s
odloženim otpadom. Time je zadovoljen jedan od relevantnih zahtjeva postavljenih u „Pravilniku
o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada”
(„Narodne novine”, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13), kojim se propisuje minimalna prihvatljiva
udaljenost između donje razine (tj. dna) odlagališta otpada i najviše razine podzemne vode, a
koja iznosi 1,0 m.
Podaci dobiveni trasiranjem podzemne vode govore o smjeru kretanja podzemne vode i
prividnim brzinama kojima se one kreću u konkretnim uvjetima. Slijed pojavljivanja Nafluoresceina na vodocrpilištu, odnosno njegov izostanak daje podatke o privilegiranim
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
152
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
smjerovima kretanja podzemne vode te potvrdu pretpostavljenih strukturnih, geoloških,
geomorfoloških, hidrogeoloških i drugih značajki terena.
Iz krivulje intenziteta za izvor Oko proizlazi zaključak da se rasporedom pojavljivanja trasera
potvrđuje privilegirani i koncentrirani smjer kretanja podzemne vode u području s velikim
gradijentima, a tip dijagrama ukazuje na tipičan karbonatni sliv. Naime, nakon provedenog
praćenja pojave trasera, tijekom izuzetno sušnog razdoblja koje je trajalo 47 dana, pojava trasera
utvrđena je samo na crpilištu Oko, dok na ostalim vodocrpilištima traser nije utvrđen. Pojava
trasera registrirana je na crpilištu Oko nakon 463 sata, tj. 19 dana i 7 sati. Sljedećeg dana
koncentracija se povećala, što potvrđuje postojanje podzemne veze između bušotine BZO-1 i
crpilišta Oko. S obzirom na najkraću udaljenost crpilišta i bušotine od 9.170 m, izračunata
prividna brzina toka podzemne vode u ovoj podzemnoj komunikaciji iznosi vp = 0,55 cm/s.
U razdoblju prevladavajućih visokih voda, praćenjem je utvrđena pojava trasera također samo
na izvoru Oko, dok na ostalim izvorima Bokanjac, Golubinka, Boljkovac i Kakma traser nije
registriran. Pojava trasera ustanovljena je na izvoru Oko 102 sata nakon njegovog ubacivanja u
podzemlje. Sljedećeg dana koncentracija se povećala, što također potvrđuje postojanje podzemne
veze između jame i izvora Oko. Iz udaljenosti izvora Oko od jame (9.170 m) i pojave trasera u
uzorku nakon 4 dana i 6 sati (102 sata) izračunata je prividna brzina toka podzemne vode od
vp = 2,50 cm/s. Maksimalna koncentracija boje pojavila se nakon 114 sati, što daje izračunatu
prividnu brzinu kod maksimalne koncentarcije boje od vp = 2,23 cm/s.
Zajedničko obilježje izvedenih trasiranja je u tome da se traser pojavio jedino na izvoru Oko,
čime je dokazana glavna drenažna veza od bušotine BZO-1, odnosno prirodne krške jame, do
izvora Oko. Ovisno o hidrološkim uvjetima traser je do izvora putovao od nešto više od 4 dana,
pa sve do gotovo 20 dana, a različito je bilo i trajanje njegova istjecanja na izvoru [24] .
Model hidrogeološkog stanja na području lokacije zahvata prikazan je u Prilogu 8.6-2.
8.6.3. Zaključak o hidrogeološkim odnosima na području lokacije planiranog zahvata
Na temelju provedenih namjenskih i detaljnih vodoistražnih radova na predviđenoj lokaciji
planiranog zahvata, koja uključuju detaljna geološka i hidrogeološka istraživanja, geofizička
ispitivanja i istražno bušenje, trasiranje podzemne vode pri niskim i visokim vodama,
kontinuirano mjerenje razine podzemne vode te uzorkovanje za potrebe hidrogeokemijskih
analiza, zaključuje se sljedeće:
1. Područje predviđene lokacije planiranog Županijskog centra za gospodarenje otpadom,
izgrađeno je od slabo do srednje propusnih eocenskih karbonatnih naslaga, čija se
hidraulička vodljivost (K) kreće od 10-9 do 5´10-4 m/s.
2. Prilikom izvedbe strukturno-piezometarskih bušotina, determinacijom nabušene jezgre,
mjerenjima oscilacija razine podzemne vode u bušotinama BZO-2, BZO-3, BZO-4 i BZO5 te mjerenjem VDP-a u bušotini BZO-1, utvrđeno je da su eocenski vapnenci na lokaciji
planiranog zahvata ispod površinskog, okršenog dijela, kompaktni.
3. Profili bušotina, izvedenim u strukturnim blokovima eocenskih vapnenaca, ukazuju na vrlo
kompaktne vapnence s vrlo rijetkim tektonski oštećenim intervalima male propusnosti ili
nepropusnim intervalima. Veća propusnost stijena izuzetno se javlja isključivo u
površinskom, okršenom dijelu eocenskih vapnenaca, čija se debljina kreće od 10,2 m
(BZO-5) preko 16,0 m (BZO-4) do oko 30 m (BZO-1).
4. Trasiranjem podzemne vode, provedenim pri niskim i visokim vodama, utvrđena je
podzemna veza bušotina na lokaciji planiranog zahvata samo s rezervnim crpilištem Oko,
koje u sušnom razdoblju presušuje. Na taj je način ustanovljeno postojanje privilegiranog i
koncentriranog smjera kretanja podzemne vode prema izvoru Oko. Prividna brzina toka
podzemne vode pri niskim vodama iznosi 0,55 cm/s, a pri visokim 2,5 cm/s.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
153
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
5. Krška jama, koja je poslužila za trasiranje podzmne vode, pri visokim vodama nalazi se
upravo na trasi privilegiranog toka podzemne vode, dok okolne eocenske naslage u kojemu
su izvedene bušotine BZO-2, BZO-3, BZO-4 i BZO-5, s obzirom na svoju izrazito malu
propusnost (posebice to vrijedi za bušotine BZO-2 i BZO-4, koja je gotovo nepropusna),
predstavljaju „mikrozonu“ unutar III. zone sanitarne zaštite izvorišta, koja ima obilježja
IV zone.
Zaključno treba naglasiti da s obzirom na važeće propise, a osobito na „Pravilnik o uvjetima za
utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta“ („Narodne novine“, br. 66/11 i 47/13) i „Pravilnik o
načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada“
(„Narodne novine“, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13), nema prepreke za izgradnju i korištenje
planiranog zahvata na razmatranoj lokaciji, uz provedbu predloženih mjera zaštite okoliša.
Pored toga, a u kontekstu prethodno izloženih karakteristika predložene lokacije planiranog
zahvata, izgradnja i korištenje planiranog zahvata na predloženoj lokaciji prihvatljiva je i na
temelju „Odluke o zaštiti izvorišta pitke vode izvora unutar slijeva Bokanjac-Poličnik (zdenci B4 i B-5, Jezerce, Oko, Boljkovac i Golubinka“ (KLASA: 325-01/12-01/30; URBROJ: 2198/102-13-27), koju je 4. listopada 2013. g. donijela Županijska skupština Zadarske Županije.
Suglasno navedenome, predmetni zahvat na predloženoj lokaciji, uz primjenu predviđenih
tehničko-tehnoloških rješenja i poštivanje predloženih mjera zaštite, s gledišta zaštite izvorišta
vode za piće ocjenjuje se prihvatljivim i sigurnim za okoliš i zdravlje ljudi.
8.7. GEOMEHANIČKE OSOBINE STIJENA
Na području lokacije, kao što je to prije opisano, prevladavaju vapnenci eocenske starosti.
Njihove osnovne geomehaničke osobine prikazane su u tablici 8.7-1.
Tablica 8.7-1. Osnovne geomehaničke osobine stijena (vapnenci) na području lokacije zahvata
Geomehaničke osobine
Čvrstoća na tlak *
Odredba prema normi
- u suhom stanju
HRN B.B8.012
- u vodom zasićenom stanju
- nakon smrzavanja
Čvrstoća na savijanje *
HRN B.B8.017
Upijanje vode pri atmosferskom tlaku
Obujmna masa
Gustoća
Stupanj gustoće
Apsolutna poroznost
HRN B.B8.010
HRN B.B8.032
HRN B.B8.032
HRN B.B8.032
HRN B.B8.032
HRN B.B8.001
(25 ciklusa)
Otpornost prema mrazu
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
154
Rezultat odredbe
max. 133,6 MPa
min. 112,8 MPa
sred. 126,9 MPa
max. 137,4 MPa
min. 108,0 MPa
sred. 123,5 MPa
max. 126,4 MPa
min. 83,2 MPa
sred. 105,0 MPa
max. 13,2 MPa
min. 6,7 MPa
sred. 8,7 MPa
max. 7,7 kN
min. 1,2 kN
sred. 3,1 kN
0,42 % (mas.)
2.655 kg/m3
2.695 kg/m3
0,985
1,48 %
gubitak mase:
0,13% (mas.) postojan
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Geomehaničke osobine
Udio CaO
Udio MgO
Udio ukupnog sumpora izražen kao SO3
Udio ukupnog klorida izražen kao ClSadržaj pirita
Uslojenost
Položaj slojeva
Debljina slojeva
*
Odredba prema normi
HRN B.B8.042
HRN B.B8.042
-
Odlomljivost uzorka
-
Stupanj raspucanosti (RQD)
Indeks opterećenja
Kategorija čvrstoće tla (prema SRM)
Tvrdoća (prema Mohsu)
Specifična težina
Koeficijent vodopropusnosti
-
Rezultat odredbe
53,77 % (mas.)
1,89 % (mas.)
0,12 % (mas.)
0,0032 % (mas.)
nema
jasna
10 – 300
decimetarska do metarska
jednim snažnim udarcem
geološkog čekića
uglavnom >70%
2 - 4 MPa
R-4
3
22,0 – 27,0 kN/m3
10-2 do 10-6 m/s
Prikazane su srednje vrijednost rezultata dobivenih ispitivanjima paralelno po sloju i okomito na sloj.
8.8. SEIZMIČNOST
Temeljna obilježja tektonskog ustroja prostora bitno su utjecala na recentnu seizmičku
aktivnost u području Zadarske županije i njenog šireg okružja. Pri tome je odlučujući značaj
imao razmještaj reversnih rasjednih struktura, koje dominiraju u prostoru Vanjskih Dinarida.
Najveće promjene amplituda izdizanja i spuštanja utvrđene su upravo u dodirnom pojasu
Jadranskog bazena i Dinarida (jednako kao i u potolinama Panonskog bazena te u okolici gorskih
masiva). Na tim se mjestima obično povećavaju gradijenti brzine vertikalnih tektonskih pokreta,
a pojedini se blokovi pomiču horizontalno. Tu se javljaju i nagle razlike gradijenata sile teže i
promjena debljine neogenskih i kvartarnih naslaga, razvija se tzv. kontrastni reljef i sl.
Zadarska županija nalazi se u dodirnom pojasu Jadranskog bazena i Dinarida. Seizmološke
značajke Županije, a time i šireg područja lokacije predmetnog zahvata, uvjetovane su
neotektonskom aktivnošću u širem prostoru Dinarida i strukturno-tektonskim i neotektonskim
odnosima na području Ravnih kotara. Ovdje su, pored aktivnih uzdužnih, dinarskim pravcem
(sjeverozapad-jugoistok) orijentiranih, značajni i poprečni te dijagonalni rasjedi, pogotovo oni
koji presijecaju krupne strukture i depresije Jadranskog bazena. To je u području Dinarida
utjecalo na razvoj nejednolikih horizontalnih kretanja i podilaženje dijelova pokrova nad plohu
Mohorovičićeva diskontinuiteta. Žarišta potresa posebno su česta duž obale Jadrana.
Za širi prostor lokacije, odnosno za Zadarsku županiju u cjelini, veliku važnost ima velika
rasjedna zona koja se pruža od Ilirske Bistrice u Sloveniji do Obrovca, odnosno do jugoistočnog
završetka masiva Velebita. Od te se velike rasjedne zone odvajaju dva druga velika paralelna
rasjeda: jedan se nastavlja preko otoka Krka i Raba, a drugi se kod Senja odvaja i nastavlja
unutrašnjom stranom Velebita prema Gospiću. Oko Zadra, kao i nešto južnije, kod Šibenika, taj
dinarski orijentiran pojas žarišta potresa narušen je transverzalnom zonom Promina-KrkaJadransko more [25].
Iako podaci o dubinama žarišta (hipocentara) potresa nisu još posve precizno utvrđeni, ipak
ukazuju na to da su svi potresi u širem istraživanom području (kao i u Republici Hrvatskoj u
cjelini) obilježeni plitkim žarištima, odnosno da većina potresa ima žarište iznad plohe
Mohorovičićeva diskontinuiteta. To znači da je i destruktivno djelovanje potresa relativno
ograničenog dosega, tj. da se prvenstveno odnosi na širu okolicu epicentra. Većina žarišta
potresa leži uglavnom na dubinama od 5-25 km.
Ipak, potrebno je naglasiti da je najveća dubina žarišta potresa koji su se dogodili u Hrvatskoj
utvrđena upravo na teritoriju Zadarske županije, i to zapadno od Zadra (u okolici otoka Vira; oko
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
155
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
35 km sjeverozpadno od lokacije planiranog zahvata). Hipocentar jednog potresa koji se dogodio
u tom području, bio je na dubini od 50 km.
Općenito se može reći da u jadranskom području postoji migracija seizmičke aktivnosti od
sjeverozapada prema jugoistoku [26]. Područje Županije leži u blizini spomenutog velikog
reversnog rasjeda Ilirska Bistrica-Velebit, tj. u zoni kompresijskih procesa koji su se odigrali u
gornjem dijelu Zemljine kore.
Širi razmatrani prostor pripada Zadarsko-šibenskom epicentralnom području sa seizmičkim
zonama Dugi otok, Zadar, dolina Zrmanje, Promina i podmorje Jadrana.
Najjači potres u tom se području dogodio 7. rujna 1970. g., a imao je magnitudu u epicentru
M = 5,3, a intenzitet Io = VII-VIII0. Hipocentar se nalazio na dubini od h = 10 km.
Prema najnovijim seizmičkim podacima o horizontalnim vršnim ubrzanjima seizmičkih
valova, objavljenim na „Karti potresnih područja Republike Hrvatske“, koju je 2011. g. izradio
Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (autor: M. Herak
i suradnici) [27], područje planiranog zahvata nalazi se u seizmičkoj zoni obilježenoj
maksimalno očekivanim ubrzanjem seizmičkih valova od a = 0,09 g m/s2 za povratni period od
95 godina (slika 8.8-1.), odnosno a = 0,186 g m/s2 za povratni period od 475 godina (slika 8.82.). Iz toga slijedi da maksimalni očekivani potres na lokaciji zahvata u povratnom periodu od 95
godina ima magnitudu M = 5,1, a intenzitet I = VIo Mercalli-Cancani-Siebergove (MCS)
ljestvice, dok je maksimalni očekivani potres na istoj lokaciji u povratnom periodu od 475
godina obilježen magnitudom M = 5,6, a intenzitetom od I = VII o MCS.
Slika 8.8-1. Maksimalne očekivane akceleracije tla za povratni period od 95 godina
(približna lokacija zahvata označena crveno-crnim kružićem)
Izvor: „Karta potresnih područja Republike Hrvatske“, Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta,
autor: M. Herak i suradnici, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2011.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
156
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Slika 8.8-2. Makimalna očekivana akceleracija tla za povratni perod od 475 godina
(lokacija zahvata označena je crveno-crnim kružićem)
Izvor: „Karta potresnih područja Republike Hrvatske“, Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta,
autor: M. Herak i suradnici, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2011.
Prema tome, na području lokacije planiranog zahvata mogu se očekivati umjereno jaki do
jaki potresi. Takvi potresi mogu izazvati štete prvog i drugog stupnja na zgradama od
neobrađenog kamena, a prvog stupnja na zgradama od blokova ili od prirodnog obrađenog
kamena (pukotine u žbuci i zidovima). Može doći do pojave osipanja manjih komada zidova i
krupnijih komada žbuke te padanja crijepova i dijelova dimnjaka s krovišta. Moguća je promjena
izdašnosti izvora i razine vode u bunarima.
Naznačene karakteristike seizmičnosti lokacije planiranog zahvata svakako je potrebno
ozbiljno uzeti u obzir pri projektiranju i izgradnji predviđenih građevina u sastavu budućeg
Centra.
8.9. KLIMATOLOŠKO-METEOROLOŠKA OBILJEŽJA
Najbliža meteorološka stanica lokaciji predmetnog zahvata je meteorološka stanica „ZadarPuntamika“ (oko 20 km zapadno od lokacije). Stoga su u ovoj Studiji preuzeti rezultati mjerenja
i opažanja s te stanice, a podaci za vjetar s mjerne postaje pri Zračnoj luci „Zadar“ kod
Zemunika Donjeg (oko 7 km jugozapadno od lokacije predmetnog zahvata).
Prema Köppenovoj klasifikaciji klimatskih tipova, koja se temelji na temperaturama i količini
oborina, klima šireg područja Zadra obilježena je tipom Csa. To znači da se radi o umjereno
toploj kišovitoj klimi (C) u kojoj se temperatura najhladnijeg mjeseca kreće od -3o do 18 oC, a
sušni period je ljeti (s). Najmanje jedan mjesec u godini ima srednju temperaturu višu od 10 oC, a
prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca viša je od 22 0C (a). Bitno klimatsko obilježje je
postojanje pravilnog ritma izmjene godišnjih doba. Klima je obilježena stabilnim i lijepim
vremenom ljeti i u ranu jesen, a burnim, suhim i hladnim ili pak vlažnim s puhanjem juga
tijekom hladnije polovine godine. Prosječno je godišnje 86 vedrih, a 79 oblačnih dana (bez kiše).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
157
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
U lokalnim okvirima značajnu ulogu ima široko, manje-više ravno zaleđe grada Zadra (Ravni
kotari), koje ublažava meteorološke utjecaje s područja nedalekog Velebita, a posebno
nepovoljan utjecaj snažne bure.
Analizom podataka, odnosno vrednovanjem rezultata mjerenja na meteorološkoj postaji
„Zadar-Puntamika“, metodama Langa, de Martonnea, Köppena i dr., ustanovljeno je da
promatrano područje pripada semihumidnoj do humidnoj, mediteranskoj klimi.
Vrijednosti mjesečnog kišnog faktora (po M. Gračaninu) ukazuju da mjeseci:
§
§
§
siječanj, veljača, listopad, studeni i prosinac imaju karakter humidne klime
ožujak, travanj, svibanj i rujan imaju karakter semihumidne klime
lipanj, srpanj i kolovoz imaju karakter aridne klime.
8.9.1. Temperatura zraka
Prema podacima dobivenim dugogodišnjim mjerenjima u meteorološkoj stanici „ZadarPuntamika“, prosječna (srednja) godišnja temperatura zraka iznosi 14,7 oC. Pri tome, u ljetnom
se dijelu godine prosječna mjesečna temperatura zraka kreće između 23o i 24 oC (srpanj), s time
da su u kraćim razdobljima moguća znatna odstupanja (temperatura može biti i viša od 40 oC).
S druge strane, prosječna temperatura zraka najhladnijeg mjeseca, siječnja, iznosi 6, 7 oC.
Međutim, u kraćim razdobljima zimi se mogu javiti i temperature zraka ispod 0 oC (apsolutna
minimalna temperatura u Zadru, izmjerena 26. siječnja 1947., iznosila je -11,7 oC). Jesen je općenito
toplija od proljeća, što je posljedica utjecaja mora, koje zagrijavanjem zraka zimi, a hlađenjem ljeti
blagotvorno djeluje na klimu prostora.
Vrijednosti srednjih mjesečnih, srednjih maksimalnih i srednjih minimalnih te apsolutnih maksimalnih i
apsolutnih minimalnih temperatura zraka po mjesecima, kao i srednjih i apsolutnih odstupanja
(kolebanja), izmjerenih na meteorološkoj stanici „Zadar-Puntamika“ u razdoblju 1948.-1975. g.,
prikazane su u tablici 8.9.1-1.
Tablica 8.9.1-1. Temperatura zraka izmjerena na meteorološkoj stanici „Zadar-Puntamika“ u periodu 1948.-1975. g.
Temperatura
zraka (0C)
srednja
mjesečna
srednja
maksimalna
srednja
minimalna
apsolutna
maksimalna
apsolutna
minimalna
srednje
odstupanje
apsolutno
odstupanje
srednja
sezonska
M j e s e c i
VI.
VII. VIII.
I.
II.
III.
IV.
V.
6,7
7,2
9,1
13,0
17,5
21,2
23,6
10,4
11,0
13,2
17,0
21,2
25,1
3,5
3,9
5,5
9,3
13,1
16,6
17,2
20,8
27,0
-9,1
-8,6
-6,8
6,9
7,1
25,7
25,8
zima: 7,4
Godišnji
0
XII. srednjak ( C)
IX.
X.
XI.
23,2
20,0
15,4
11,6
8,3
14,7
27,9
27,7
24,5
19,9
15,5
11,9
18,8
16,9
19,0
18,9
16,1
11,9
8,4
5,2
11,0
31,4
33,7
35,7
35,6
31,3
27,0
21,3
18,6
35,7
0,4
3,4
8,2
11,7
11,9
7,8
2,9
-2,6
-6,0
-9,1
7,7
7,7
8,1
8,2
8,9
8,8
8,4
8,0
7,1
6,7
7,0
27,6
26,6
28,0
25,5
24,0
24,6
23,5
24,1
23,9
24,6
44,8
proljeće: 13,2
ljeto: 22,7
jesen: 15,7
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
158
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Tablica 8.9.1-2. Srednji mjesečni i godišnji broj dana s karakterističnom temperaturom zraka (oC),
izmjeren na meteorološkoj stanici „Zadar-Puntamika“ u periodu 1948.-1975. g.
Temperatura
zraka (0C)
ledenih dana
(< 10,0)
studenih dana
(< 0,0)
hladnih dana
(0,0)
toplih dana
(25,0)
vrućih dana
(> 30,0)
toplih noći
(> 20,0)
M j e s e c i
VI. VII. VIII.
I.
II.
III.
IV.
V.
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
5,1
4,7
2,3
-
-
-
-
-
0,1
-
-
-
-
-
-
Σ
Napomena
-
-
nije bilo
-
-
-
nije bilo
-
0,3
2,1
14,5
-
13,3
0,6
-
-
86,5
-
6,2
0,4
-
-
-
14,6
-
10,2
1,2
-
-
-
26,2
-
IX.
X.
XI.
XII.
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
2,4
15,9
27,1
27,1
-
0,1
1,1
6,8
-
-
3,1
11,7
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb
Tijekom cijele godine na području Zadra nisu zabilježeni ledeni ni studeni dani. Hladnih dana
bilo je u siječnju 5,1, veljači, 4,7, ožujku 2,3, u studenom 0,3, a u prosincu 2,1, tj. ukupno
tijekom cijele godine 14,5. Topli dani javljaju se od travnja do listopada, a njihov godišnji
srednjak iznosi 86,5 dana. Vrući dani zabilježeni su u razdoblju od svibnja do rujna, a ukupno je
godišnje 14,6 vrućih dana. Tople noći zabilježene su između lipnja i rujna, a njihov godišnji
srednjak iznosi 26,2 dana (tablica 8.9.1-2.).
Godišnji hod srednjih mjesečnih temperatura zraka u Zadru grafički je prikazan na slici 8.9.1-1.
Slika 8.9.1-1. Godišnji hod srednjih mjesečnih temperatura zraka, izmjerren na meteorološkoj stanici „Zadar-Puntamika“
Izvor: „Prostorni plan uređenja Grada Zadra” (Glasnik Grada Zadra, br. 4/04)
8.9.2. Broj sunčanih sati (insolacija)
Insolacija na području grada Zadra iznosi u prosjeku 2.458 sati godišnje. Mjesečne granične
vrijednosti sijanja sunca variraju u prosjeku od 100,7 sati (prosinac) do 341 sat (srpanj). Srednji
broj sunčanih sati godišnje iznosi 2.458, odnosno 6,74 sata dnevno (tablica 8.9.2-1.).
Tablica 8.9.2-1. Ukupna vrijednost insolacije te mjesečni i godišnji broj sunčanih sati
izmjerenih na meteorološkoj stanici „Zadar-Puntamika“ u razdoblju 1966.-1975. g.
Meteorološki
elementi
srednji broj
sunčanih sati
I.
II.
III.
IV.
V.
108
117
170
210
273
M j e s e c i
VI.
VII. VIII.
289
341
304
IX.
X.
XI.
XII.
Ukupno
godišnje
233
199
119
101
2.458
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
159
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
8.9.3. Oborina i vlažnost zraka
Na zadarskoj meteorološkoj stanici „Zadar-Puntamika“ u 30-godišnjem je razdoblju (1975.2004. g.) zabilježena prosječna godišnja oborina od 877,3 mm. Međutim, od godine do godine
značajne razlike u količini oborina nisu rijetke: tako je najveća količina oborina u navedenom
razdoblju bila 1.195,5 mm, a najmanja dvostruko manje: 587,8 mm (tablica 8.9.3-1.).
Tablica 8.9.3-1. Srednje mjesečne i godišnje količine oborina (mm) izmjerene na meteorološkoj stanici
„Zadar-Puntamika“ u razdoblju 1975.-2004. g.
Količina
oborine (mm)
srednja
maksimalna
minimalna
st. odstupanje
sezonska
I.
70,6
143,5
1,6
41,9
II.
III.
61,3
62,7
164,0 202,4
8,9
3,2
43,4
42,0
zima: 194,6
M j e s e c i
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
65,6
62,7
52,3
49,6 107,0
32,3
121,8 175,3 159,6 105,8 172,8 374,5
14,9
3,7
0,2
1,1
0,0
0,0
43,1
31,4
31,0
41,7
29,4
84,0
proljeće: 180,6
ljeto: 188,9
X.
102,6
257,0
24,8
58,6
XI.
XII.
109,5 101,2
256,3 278,2
11,7
19,1
50,5
63,0
jesen: 313,3
Ukupno
877,4
1.195,5
587,8
156,4
877,4
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb
U istom je razdoblju, doduše izmjerena samo jednom, u rujnu 1986. g., maksimalna dnevna
količina oborina iznosila 352,2 mm (tablica 8.9.3-2.), a minimalna dnevna čak više od deset puta
manje: 32,3 mm (1982. g.).
Tablica 8.9.3-2. Maksimalne dnevne količine oborina (mm), izmjerene na meteorološkoj stanici
„Zadar-Puntamika“ u razdoblju 1975.-2004. g.
Parametar
max. dnevna oborina
*
I.
48,8
II.
56,2
III.
67,1
IV.
56,0
M j e s e c i
V.
VI.
VII. VIII.
112,9 53,2 66,5 114,4
IX.
352,2
X.
81,2
XI.
64,2
XII.
78,2
zabilježeno samo jedanput tijekom promatranih 30 godina
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb
Godišnji hod oborina pokazuje da su ljeta vrlo suha (srpanj: 32,3 mm), a zime vlažne,
uglavnom kišne (studeni: 109,5 mm). Takva raspodjela (režim) oborina tijekom godine
uobičajena je za suptropski tip režima oborina (I2). Potrebno je, ipak, dodati da se količina
oborine30 bitno ne razlikuje zimi, u proljeće i ljeti (180-190 mm u tri mjeseca), s time da ljeti
kiša uglavnom pada u obliku kratkih i snažnih pljuskova te bitno ne utječe na skraćenje
vrijednosti insolacije. Daleko najviše oborine padne u jesen – 313 mm (tablica 8.9.3-2.).
Mjerenja provedena tijekom 38-godišnjeg razdoblja (1948.-1985.) na mjernoj postaji „ZadarPuntamika“ pokazala su da je u Zadru godišnje 87,4 dana s oborinama. Najviše je dana s
oborinama u zimskom dijelu godine (prosinac: 10,3; siječanj: 9,1), a najmanje ljeti (srpanj: 3,7).
Godišnji hod prosječnog broja dana s oborinama po mjesecima prikazan je u tablici 8.9.3-3.
Tablica 8.9.3-3. Broj dana s oborinama na meteorološkoj stanici „Zadar-Puntamika“ (1948.-1985. g.)
Mjerna
stanica
Zadar
I.
9,1
II.
7,8
III.
8,1
IV.
7,3
M j e s e c i
V.
VI.
VII. VIII.
7,1
5,8
5,2
3,7
IX.
6,2
X.
7,4
XI.
9,4
XII.
10,3
Ukupno
godišnje
87,4
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb
U Zadru je godišnje prosječno zabilježen svega 1 dan sa snježnim pokrivačem debelim 1 cm ili više.
30
Gotovo u potpunosti to je kiša; snijeg u prosjeku pada 2 dana godišnje i ne zadržava se na tlu.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
160
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Relativna vlažnost zraka kreće se na zadarskom području u najvećem dijelu godine od 67 - 74 %. U
skladu s dnevnim hodom temperature zraka, najveća vlaga je ujutro, a najmanja poslijepodne.
Područje Grada Zadra svrstava se u umjereno vlažne prostore, ugodne za život ljudi i pogodne za
biljni svijet. Srednja godišnja vrijednost relativne vlage zraka u Gradu Zadru iznosi 72 %.
Najvlažniji dio godine je jesen (74 %), zima je tek nešto manje vlažna (73 %), dok je prosječna
vlažnost zraka u proljeće 72 %. Ljeto je s prosječnom vlagom zraka od 66 % najsušnije, odnosno
najmanje vlažno. Svibanjska visoka relativna vlažnost zraka od 74 % posljedica je povećanog
utjecaja atlantskih ciklona, koje donose vlažan i svjež zrak. Srpanjski minimum od 66 % vezan je
za visoke srpanjske temperature, ali i znatno rjeđe prodore vlažnih zračnih masa s Atlantika.
Ukratko, nema velikih odstupanja u godišnjem hodu prosječnih mjesečnih vrijednosti vlage
zraka, koje se kreću od 66 % u srpnju i kolovozu do 75 % u studenom i prosincu (slika 8.9.3-1.).
S relativnom vlagom zraka povezana je i pojava magle. Naime, magla se javlja u danima s
visokim vrijednostima relativne vlage. Ova je pojava u promatranom području općenito vrlo
rijetka te se u prosjeku ne javlja više od 3 dana godišnje. Međutim, sumaglica se pojavljuje
relativno često, i to kao posljedica prisutnosti sitnih čestica vode u zraku zbog ispuhivanja s
morske površine te evaporacijskih i kondenzacijskih procesa. Pojavama sumaglice pridonose i
lokalna onečišćenja zraka, uvjetovana požarima (koji su se paljenjem ili samozapaljenjem
otpada, nerijetko događali i na zadarskom odlagalištu „Diklo“), kao i nekim drugim događajima
[28].
Slika 8.9.3-1. Godišnji hod prosječne mjesečne relativne vlažnosti zraka u Zadru
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb
Isparavanje vode s vodnih površina u ljetnim mjesecima je veliko. U solani Nin 12-godišnji prosjek
(1956.–1967.) za razdoblje lipanj-rujan iznosi 750 mm (lipanj: 182,1 mm; srpanj: 207,6 mm; kolovoz:
203,6 mm; rujan: 155,7 mm). Međutim povoljan odnos vlažnosti zraka prema režimu oborina tijekom
hidrološke godine (maksimalna vlažnost je u kišnom, a minimalna u sušnom razdoblju) doprinosi
visokom postotnom udjelu infiltracije u podzemlje.
8.9.4. Tlak zraka i vjetrovitost
U području Grada Zadra prosječne vrijednosti tlaka zraka u siječnju se kreću između 1.015,5 hP i
1.016,0 hP, a u srpnju između 1.013,5 hP i 1.014,0 hP. Razmjerno nizak tlak zraka vlada u razdoblju
veljača-kolovoz, u rujnu naglo raste, a zatim do prosinca blago pada. U višegodišnjem nizu opažanja
(1970.-1989. g.) prosječna vrijednost tlaka zraka u istraživanom području iznosi 1.014,5 hP.
Vjetrovi na području Grada Zadra uglavnom su ugodni, rijetko olujni te su obilježeni različitim
smjerovima puhanja, što se odražava u dobroj aeriranosti prostora. Dominantni vjetrovi uvjetovani su
konfiguracijom terena – osobinama reljefa i pravcem pružanja obale. Mjerenja na meteorološkoj stanici
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
161
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
„Zadar-Puntamika“ pokazuju da ljeti prevladavaju etezijska, sjeverozapadna strujanja (maestral) koja
ublažavaju ljetne vrućine, zimi bura (sjeveroistočnjak) i jugo (jugoistočnjak), a manje tramontana
(sjeverozapadnjak), levant (istočnjak) i ponenat (zapadnjak), dok u proljeće i jesen često puše jugo. Bura
prevladava u razdoblju od listopada do ožujka, ali ponekad može biti izražena i do svibnja.
Najčešći vjetar je bura, koja puše iz smjera sjeveroistoka (bura čestinom puhanja predstavlja
gotovo 1/3 svih pojava vjetra u širem području zahvata). Čestinom slijedi jugo s oko 20 % svih
pojava vjetra, a zatim maestral. Vjetrovi iz drugih smjerova javljaju se rjeđe. Bura je hladan i suh
vjetar koji puše s kopna prema moru te može prouzrokovati deflaciju (eolsku eroziju). U zadarsko
područje često donosi posolicu iz prostora Podvelebitskog kanala i Novigradskog mora. Jugo puše s mora
prema obali te donosi topao i vlažan zrak, često uzrokujući kišno vrijeme. Vjetrovi brzine 6 Beauforta (36
km/h) i više, u zadarskom području prosječno godišnje pušu 21-22 dana, a vjetar snage veće od 8
Beauforta (55 km/h) samo jedan dan u godini. Tišine vladaju u oko 30 % vremena godišnje.
Prema podacima izmjerenim u Zračnoj luci „Zadar“ kod Zemunika Donjeg (oko 7 km jugozapadno od lokacije predmetnog zahvata), u jednogodišnjem razdoblju (1. siječnja - 31. prosinca
1970. g.) zabilježeno je 0,9 dana s olujnim vjetrom. Najjači vjetrovi puhali su iz smjera sjeversjeveroistok (bura), a brzina im je iznosila do 38 m/s (137 km/h), no tim su intenzitetom puhali
kratkotrajno. Dulje su puhali vjetrovi s juga, odnosno jugozapada (jugo, maestral), ali je njihova
brzina bila daleko manja - od 5-13 m/s (18-47 km/h).
Gotovo 30-godišnja mjerenja (u razdoblju 1948.-1975. g.) čestine puhanja vjetrova iz 16
smjerova na istoj opažačkoj stanici, Zračnoj luci „Zadar“, pokazala su da i na tom području
najčešće puše bura (vjetar iz sjeveroistočnog kvadranta). Karakteristično je, također, da je po
mjesečnoj raspodjeli čestine puhanja vjetra, bura najčešći vjetar u svim mjesecima godine osim
u travnju i lipnju, kada je najčešći jugo, inače drugi najčešći vjetar u tom području. S gledišta
čestine pojave, vjetar je u spomenutom razdoblju najčešće puhao iz smjera sjeveroistoka (11 %),
a zatim iz sjever/sjeveroistoka (10 %) te istok/sjeveroistoka i jugoistoka (8 %), dok su najrjeđe
zabilježene pojave vjetra s juga/jugozapada, jugozapada i zapada/jugozapada (sve po 4 %). Bura
je ujedno vjetar čija je mjesečna frekvencija puhanja najčešća – u veljači je zabilježeno čak 16 %
puhanja bure (tablica 8.9.4-1.; slika 8.9.4-1.).
Tablica 8.9.4-1. Čestina puhanja vjetra iz 16 smjerova, izmjerena u Zračnoj luci „Zadar“ u razdoblju
1948.-1975. g.
*
SSI
SI
ISI
I
IJI
JI
JJI
J
JJZ
JZ
ZJZ
Z
ZSZ
SZ
SSZ
Mjesečni
maksimum
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
Σ
S
Mjesec
Čestina puhanja vjetra po smjerovima (%)*
9
5
8
6
8
8
4
7
6
4
4
7
6
13
9
7
5
8
8
9
10
12
10
11
12
10
13
16
13
9
12
9
9
5
10
8
11
12
11
11
12
9
7
8
7
7
8
7
7
9
10
8
9
7
7
7
7
5
5
5
8
7
8
8
7
5
8
7
10
5
6
7
9
10
6
6
6
7
5
9
9
11
10
11
6
8
6
7
7
6
8
7
5
7
8
8
7
7
8
10
8
6
6
7
5
4
6
6
6
6
7
5
6
8
8
6
6
6
2
3
3
3
5
6
4
3
9
3
5
4
2
4
4
3
5
4
3
4
2
5
4
4
4
1
4
3
4
4
3
7
6
3
5
3
2
4
3
3
4
4
5
5
7
6
4
5
4
4
4
4
4
4
4
5
5
7
6
4
5
4
4
4
3
5
4
5
4
6
6
6
5
4
3
4
5
3
4
4
8
5
5
6
5
4
3
5
4
5
13
16
13
11
12
11
9
10
12
10
11
12
100
Razdoblja tišine nisu uzeta u obzir
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
162
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
S
SSZ
12
SSI
10
SZ
SI
8
6
ZSZ
ISI
4
2
0
Z
I
ZJZ
IJI
JZ
JI
JJZ
JJI
J
Slika 8.9.4-1. Čestina puhanja vjetra iz 16 smjerova po mjesecima, izmjerena u Zračnoj luci „Zadar“
u razdoblju 1948.-1975. g.
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb
8.10. HIDROLOŠKE OSOBINE
Površinske vode u širem okružju lokacije predmetnog zahvata, zbog prevladavajućeg
karbonatnog (dakle, vodopropusnog terena), obilježenog dominantno krškom morfologijom, vrlo
su oskudne. Naime, u tom području nema većih i stalnih tekućica, kao ni drugih površinskih
vodnih pojava. Pojave vodotokova vežu se isključivo uz nepropusne naslage eocenskog fliša te uz
taložine kvartarne starosti. Na temelju recentnih namjenskih istraživanja, izvedenih za potrebe sanacije i
zatvaranja odlagališta komunalnog otpada „Diklo“ kod Zadra, koje se nalazi u sličnom litostratigrafskom
kompleksu oko 20 km zapadno od lokacije zahvata, utvrđeno je da je površinsko otjecanje vode s
naslaga fliša najveće u kišnom razdoblju, kad se mjesečni koeficijent otjecanja kreće izmedju 0,61 i 0,82.
Vrijednosti ovog koeficijenta najmanje su u razdoblju od srpnja do rujna, kada se kreću izmedju 0,08 i 0,13
[27]. S površine karbonatnih naslaga, u Ravnim kotarima površinskog otjecanja gotovo i nema. Najniži
dijelovi terena, koje tvore slabo propusne i nepropusne eocenske naslage, povremeno su plavljeni.
Nekada su, u kišnom razdoblju, bile plavljene obje veće depresije, formirane u karbonatnim stijenama Bokanjačko i Nadinsko blato. Međutim, ti su lokaliteti izgradnjom odvodnih tunela u međuvremenu
pretvoreni u obradive površine. Stalno otjecanje površinske vode uočava se, prije svega, samo u
donjem, nizvodnom dijelu Miljašić jaruge (na zapadu Ravnih kotara), a u širem okružju, u
nizvodnim sektorima Baščice i Jaruge u zapadnom, Kličevice, Morpolače i Kotarke u središnjem te
Bribišnice i Guduče u istočnom dijelu Ravnih kotara.
Stalnih površinskih tekućica u okružju lokacije zahvata (unutar 5 km polumjerne udaljenosti)
nema, no oko 2 km sjeverozapadno nalazi se vodna akumulacija Vlačine. Ona se nalazi između
Suhovara na zapadu i Donjeg Kašića na istoku, a formirana je u lokalnoj depresiji unutar
vododrživog kompleksa flišnih naslaga. Pregrađena je branom, pa se vodom iz nje u suhom
dijelu godine navodnjava poljoprivredno dobro Baštica. Međutim, u kontaktnoj zoni
vapnenačkih antiklinala i udolina ispunjenih flišem, formiran je niz većih ili manjih izvora. U
sjevernom pojasu, na potezu Lovinac-Korlat (sjeverno od lokacije), to su izvori „Livadnjak“ i
„Sv. Luka“ kod Lovinca, „Miškovac“, „Badnjak“ te još desetak izvora na području između
Suhovara, Poličnika i Ruplja, dva izvora kod lokacije Jankuše, zatim izvor „Stankovac“ kod
Donjeg Kašića te izvori „Vlačine“ i „Begovac“ zapadno od Donjih Biljana (1,5-2,0 km sjeverno
od lokacije), izvor „Mačkovac“ kod Smilčića, kao i desetak izvora kod Nadina (među njima
„Bijelo vrelo“, „Vrelce“, „Bistrica“, „Trnovac“ i „Nova“). Uz južni rub lokalne flišne zone
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
163
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
prema vapnenačkom grebenu razvio se još jedan niz izvora kod Goleša i Zemunika Donjeg, kao i
izvori „Pletenac“, zatim „Kozjak“, „Zagrljak“ i „Novak“ kod Prkosa te četiri izvora (među
kojima i „Ivkovac“) južno od Škabrnje. Neki od tih izvora su kaptirani i koriste se lokalno i
individualno za opskrbu vodom, ali nisu priključeni ni na kakav sustav vodoopskrbe.
8.11. BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET
8.11.1. Biljni pokrov
Predviđena lokacija Centra nalazi se u području bivšeg eksploatacijskog polja građevnog
kamena „Busišta 3“, obilježenog prevladavajućim degradacijskim stadijem biljnog pokrova. U
području planirane lokacije prisutna je napuštena ekskavacijska jama (bivši „kamenolom“), pa je
tu vegetacijski pokrov potpuno uklonjen, dok se u neposrednom okružju jame uočavaju
submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci te degradacijski stadiji iskonske šume medunca
i bjelograba, i to u rasponu od relativno nedavno opožarenih površina do potpuno sklopljenih
fragmenata panjače medunca i bjelograba. Takvi manji fragmenti nalaze se u svim razvojnim
stadijima, od mladika do mlade sastojine.
Šire područje lokacije planiranog zahvata dio je prirodnog areala klimazonalne vegetacije
šuma hrasta medunca i bijelog graba (Querco–carpinetum orientalis), koja pripada
submediteranskoj vegetacijskoj zoni zimzeleno–listopadnih šuma mediteransko–montanskog
vegetacijskog pojasa. U tom prostoru vrsta vegetacije lokalno ovisi i o litološkom sastavu podloge,
tako da je na karbonatnim naslagama ona uglavnom rijetka, zastupljena grmljem. Na naslagama fliša,
kao i na sedimentima kvartarne starosti, dominiraju poljoprivredne kulture. Ostale površine pokrivaju
pašnjaci, a samo ponegdje šumarci u određenom stadiju degradacije. Zbog suhih i vrućih ljeta, u
tom su dijelu godine česti požari. Utjecaj čovjeka na biljni pokrov tijekom stoljeća rezultirao je u
tom prostoru visokim stupnjem degradacije šumske vegetacije.
U području planiranog zahvata, kao ni u njegovoj blizini, nema zaštićenih i ugroženih biljnih
vrsta.
8.11.2. Životinjski svijet
Fauna šireg područja zahvata sastoji se od predstavnika beskralješnjaka i kralješnjaka, koji
pripadaju tipičnim terestičkim vrstama.
Popis beskralješnjaka naveden je prema standardnoj taksonomskoj raspodjeli i redoslijedu:
§
§
§
§
Jednostavniji beskralješnjaci oblići (Nematodes) pretežito su zastupljeni u pukotinama
vapnenastih stijena te u detritusu, nataloženom ispod kamenja. Oblići su predstavljeni s
više rodova, koji dio životnog ciklusa žive na tlu ili u njemu, a dio kao paraziti u
člankonošcima, vodozemcima i gmazovima.
Kopneni puževi (Gastropoda) zastupljeni su većim brojem vrsta, koje naseljavaju
travnata staništa, zaravni, kamenita staništa, pukotine stijena. Karakteristične vrste
puževa su Delinia, Helicella, Limax, Aegopis sp. i Poiretia algira. Od vrsta proglašenih
ugroženim sukladno „Pravilniku o zaštiti kopnenih puževa (Gastropoda terrestria)“
(„Narodne novine“, br. 29/99), za ovo su područje karakteristične sljedeće: smeđi
hrapavac (Helix aspersa), Helix cincta i Helix locurum. U ovom području obitava i
Eobania vermiculata, vrsta koja se, prema spomenutom Pravilniku, smatra ugroženom.
Kolutićavci (Annelida) razreda maločetinaši (Oligochaeta), zastupljeni su vrstom
gujavica (Lumbricus terrestris), koja živi u staništima prekrivenim zemljom.
Od člankonožaca, na istraživanim lokalitetima najbrojniji su kukci (Insecta), a zastupljen
je i veći broj vrsta paukova (Araneae).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
164
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Na temelju potpisanih i u Hrvatskoj važećih konvencija (CITES, Bern i Bonn), na široj lokaciji
zahvata nema strogo zaštićenih te zaštićenih i ugroženih vrsta beskralješnjaka.
Fauna kralješnjaka zastupljena je predstavnicima pravih kopnenih organizama u okviru
skupina gmazova (Reptilia), brojnih vrsta ptica (Aves) i sisavaca (Mammalia).
§
§
§
Od guštera, nalaze se krška gušterica (Podarcis melisellensis ) i primorska gušterica
(Podarcis sicula), koje su najčešće vezane za kamenjarske travnjake, stijene i okolicu
naselja. Na sličnim lokalitetima obitava i zelembać (Lacerta trilineata), koji može doseći
duljinu i do 50 cm.
Od zmija, na širem području zahvata obitava poskok (Vipera ammodytes), jedina zmija
otrovnica na ovom području. Pored toga, zabilježene su i sljedeće vrste zmija
neotrovnica: bjelouška (Natrix natrix), smukulja (Coronella austriaca), šara poljarica
(Coluber gemonensis), pjegava crvenkrpica (Elaphe situla), četveroprugi kravosas
(Elaphe quatuorlineata), modraš (Malpolon monspessulanus) i obična bijelica (Elaphe
longissima).
Među sisavcima najčešći su mali sisavci kao što su rovka (Suncus etruscus, Crocidura
leucodon i C. suaveolens), jež (Erinaceus concolor), voluharica (Microtus agrestis) i
šumski miš (Apodemus sylvaticus). U šumi hrasta medunca živi puh (Glis glis).
Populacije zeca (Lepus europaeus) zastupljene su na širem području. Ovdje obitavaju i
neke vrste šišmiša (Rhinolophus), a od zvijeri vuk (Canis lupus) i čagalj (Canis aureus).
8.11.2.1. Ornitofauna
Na širem području zahvata obitava velika populacija eje livadarke (Circus pygargus). U
mladim šumama hrasta medunca boravi jedna od najvećih populacija voljića maslinara
(Hippolais olivetorum). Ostale vrste, koje se ističu na širem području zahvata, su: zmijar
(Circaetus gallicus), eja strnjarica (Circus cyaneus), mali sokol (Falco columbarius), sivi sokol
(Falco peregrinus), suri orao (Aquila chrysaetos), škanjac osaš (Pernis apivorus), jarebica
kamenjarka (Alectoris graeca saxatilis), ždral (Grus grus), sova ušara (Bubo bubo), leganj
(Caprimulgus europaeus), zlatovrana (Coracias garrulus), velika ševa (Melanocorypha
calandra), kratkoprsta ševa (Calandrella brachydactyla), ševa krunica (Lullula arborea),
primorska trepteljka (Anthus campestris) i rusi svračak (Lanius collurio).
Na temelju „Pravilnika o zaštiti pojedinih vrsta ptica (Aves)“ („Narodne novine“, br. 43/95 i
75/02), utvrđeno je da su od prethodno navedenih, zaštićene vrste: leganj (Caprimulgus
europaeus), ždral (Grus grus) i zlatovrana (Coracias garrulus). Međutim, na temelju očitovanja
„Državnog zavoda za zaštitu prirode“ u vezi zaštićenih područja i područja ekološke mreže RH,
u najvećem dijelu prostora Ravnih kotara, kao međunarodno važnom području za ptice (pa tako i
u užem i širem okružju lokacije predmetnog zahvata), s popisa gore navedenih vrsta istaknute su
sljedeće zaštićene ptičje vrste: eja livadarka (Circus pygargus), voljić maslinar (Hippolais
olivetorum), sivi svračak (Lanius minor), jarebica kamenjarka (Alectoris graeca), ušara (Bubo
bubo), zmijar (Circaetus gallicus), rusi svračak (Lanius collurio), ševa krunica (Lullula arborea)
i eja strnjarica (Circus cyaneus).
O odnosu planiranog zahvata prema navedenim zaštićenim vrstama detaljnije se razmatra u
poglavlju 8.14. „Odnos zahvata prema zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže“.
8.12. ZAŠTIĆENO PRIRODNO I KULTURNO NASLJEĐE
„Zakonom o zaštiti prirode“ („Narodne novine“, br. 80/13), u Republici Hrvatskoj je različitim
razinama zaštite obuhvaćeno ukupno 446 objekata, od čega 321 prostorni objekt, odnosno
područje, ukupne površine od 440.146 ha (oko 4.400 km2 ili 7,8 % površine RH). U Zadarskoj
županiji zaštita prirodnog i kulturnog nasljeđa regulirana je „Uredbom o prostornom uređenju u
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
165
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
ratom zahvaćenim područjima Republike Hrvatske“ („Narodne novine“, br. 14/94). Na temelju
te Uredbe izrađene su „Osnove korištenja i zaštite prostora“ za većinu bivših (velikih) općina,
čiji su temelj bili tada važeći općinski prostorni planovi.
8.12.1. Zaštita prirodnog nasljeđa
Prema podacima Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu prirode iz „Upisnika zaštićenih
prirodnih vrijednosti“ za Zadarsku županiju koji se navode u „Službenom glasniku Zadarske
županije“, br. 5 od 22. ožujka 2006. g., poglavlje 3.3.4. Zaštićene prirodne vrijednosti, str. 1819, u Zadarskoj županiji ukupna površina nacionalnog parka i parkova prirode iznosi 926,42
km2 ili 25,3% površine Županije (tj. 0,5 ha površine nacionalnih parkova i parkova prirode po
stanovniku Županije). U Županiji je registriran jedan nacionalni park – „Paklenica“, ukupne
površine od 102 km2, koji na području Županije zauzima površinu od 67 km2. Pored toga, na
području Zadarske županije nalaze se u svom čitavom rasprostranjenju ili djelomično, parkovi
prirode „Velebit“ (ukupne površine 2.000,0 km2, od toga 740,9 km2 na području Zadarske
županije), „Telašćica“ (ukupne površine 70,5 km2; čitava na području Zadarske županije) i
„Vransko jezero“ (ukupne površine 57,0 km2; od toga u Zadarskoj županiji 48,02 km2).
Lokcija predmetnog zahvata sa svojim užim i širim okružjem ne zadire u prostor tih zaštićenih
područja.
U vezi zaštite prirodnih vrijednosti treba reći da je Zadarska županija 2001. g. osnovala Javnu
ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije, koja je
radom započela u travnju 2003. g., a u svojem nazivu nosi dodatnu odrednicu „Natura Jadera“.
Zadaća te Javne ustanove je upravljanje svim zaštićenim dijelovima prirode na području
Županije, osim nacionalnim parkovima i parkovima prirode. U tom smislu, a na temelju odredbi
utvrđenih „Zakonom o zaštiti prirode“ („Narodne novine“, br. 80/13) i odgovarajućim mjerama
zaštite, Javna ustanova „Natura Jadera“ danas upravlja sa sljedećih 14 zaštićenih područja:
I. Posebni rezervati
(a)
(b)
(c)
(d)
ornitološki rezervat Kolanjsko blato - blato Rogoza (otok Pag)
ornitološki rezervat Velo i Malo blato (otok Pag)
rezervat šumske vegetacije Dubrava - Hanzine (otok Pag)
botanički rezervat Maslinik Saljsko polje (Dugi otok)
II. Spomenici prirode
(a) geomorfološki spomenik prirode Špilja Modrić (Rovanjska)
(b) hidrološki spomenik prirode Vrelo Une (Donja Suvaja)
(c) rijedak primjerak drveća Zeleni hrast (Islam Latinski)
III. Značajni krajobrazi
(a)
(b)
(c)
(d)
kanjon Zrmanje
sjeverozapadni dio Dugog otoka
Dubrava Hanzine (otok Pag)
otok Ošljak
IV. Spomenici parkovne arhitekture
(a) perivoj Vladimira Nazora (Zadar)
(b) park Folco Borelli (Sveti Filip i Jakov)
(c) skupina stabala - drvored čempresa (Biograd)
Pored navedenih 14 zaštićenih područja, u režimu preventivne zaštite u Zadarskoj županiji
nalazi se posebni rezervat, geološko-geomorfološki lokalitet Brbišćica na Dugom otoku.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
166
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
U pripremi za proglašenje zaštićenim podučjima su:
(a)
(b)
(c)
(d)
park šuma Soline (Biograd)
geolokalitet Crnika (otok Pag)
značajni krajobraz Bijela i Karišnica (Karin)
značajni krajobraz Silbanski grebeni (otok Silba)
Uže i šire područje predmetnog zahvata niti jednim svojim dijelom ne zadire ni u jedno od
navedenih 14 zaštićenih lokaliteta na području Zadarske županije. Naime, na širem području
lokacije zahvata nisu registrirana područja posebne zaštite prirodne baštine.
8.12.2. Zaštita kulturno-povijesnog nasljeđa
Prema „Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara“ („Narodne novine“, br. 69/99, 151/03,
157/03; 87/09; 88/10; 61/11; 25/12 i 136/12), sva kulturna dobra na području Zadarske županije
u nadležnosti su Uprave za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorskog odjela u Zadru. Nakon
izvršene revizije, donesena su nova rješenja o kulturnim dobrima, usklađena s istim Zakonom.
Na području Zadarske županije ukupno je registrirano 154 nepokretnih kulturnih dobara, od
kojih je njih 33 preventivno zaštićeno. Od navedenog ukupnog broja, njih 115 pripadaju
kategoriji pojedinačnih kulturnih dobara (od kojih je 15 preventivno zaštićeno). Pored toga,
registrirano je 9 povijesnih cjelina (od toga, 5 preventivno zaštićenih), 14 arheoloških lokaliteta
(10 preventivno zaštićenih) i 16 podvodnih arheoloških lokaliteta (3 preventivno zaštićena).
Na području lokacije zahvata nije registriran niti jedan lokalitet povijesne ili kulturne baštine.
Lokaciji zahvata najbliži je arheološki nalaz u zaseoku Kosa, udaljen od planirane lokacije
predmetnog zahvata oko 2 km. Svi ostali arheološki nalazi na većoj su udaljenosti od lokacije
predmetnog zahvata.
8.13. STANOVNIŠTVO I NASELJENOST
Lokacija Centra nalazi se u jugozapadnom dijelu teritorija Grada Benkovca, oko 25 km
sjeveroistočno od županijskog središta Zadra, odnosno 22 km sjeverozapadno od Benkovca. U
širem području lokacije nema većih naselja. Na području do 10 km polumjerne udaljenosti od
lokacije predmetnog zahvata registrirano je ukupno 22 naselja. U svih 22 naselja razmatranog
prostora unutar 10 km udaljenosti od lokacije zahvata, popisom stanovništva RH 2011. g.
registrirano je ukupno 12.634 stalnih stanovnika (tablica 8.13-1.). To je za 421 stanovnik,
odnosno 3,4 % stanovnika manje u odnosu na broj stalnih stanovnika istih naselja utvrđenih
popisom stanovništva 2001. g. Prosječna opća gustoća naseljenosti razmatranog prostora do
10 km radijalne udaljenosti od lokacije predmetnog zahvata 2011. g. iznosila samo 40,2
stanovnika/km2, što je manje od prosječne opće gustoće naseljenosti Zadarske županije (49,8
stan./km2), a čak dvostruko manje od prosječne opće gustoće naseljenosti RH (79,4 stan./km2).
Od ukupno 22 naselja u pojasu koji se nalazi unutar 10 km radijalne udaljenosti od lokacije
planiranog zahvata, samo je pet naselja u kojima je 2011. g. popisano više od 1.000 stalnih
stanovnika. To su: Zemunik Donji 1.540, Škabrnja 1.413, Posedarje 1.358, Galovac 1.234 i
Poličnik 1.035. Navedena naselja ujedno su i sjedišta teritorija svih općina koje, bilo u cijelosti
ili djelomice, participiraju u području unutar radijalne udaljenosti od 10 km od lokacije zahvata.
U lokalnoj mreži naselja zatim se izdvaja skupina od četiri naselja s po 501-1.000 stanovnika
(Murvica, Podgradina, Gorica), a onda slijedi najveća skupina od trinaest naselja s po 101-500
stanovnika. U Donjim Biljanama, kao najmanjem i lokaciji planiranog zahvata najbližem
naselju, 2011. g. je registrirano 102 stanovnika, što je preko devet puta više u odnosu na broj
stanovnika zabilježen u istom naselju u prethodnom popisu stanovništva 2001. g. (tada je u
Donjima Biljanama popisano ukupno 11 stanovnika).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
167
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Tablica 8.13-1. Naselja u užem i širem području lokacije zahvata
(prema prostornom položaju i broju stanovnika 2011. g.)
Kvadrant: sjeveroistok (SI)
Broj
Naselje
Stanovnika
1.
Gornje Biljane
170
2.
Islam Grčki
150
3.
Islam Latinski
284
4.
Paljuv
371
5.
Podgradina
684
6.
Posedarje
1.358
7.
Smilčić
248
Sjeverozapad - ukupno
2.767
Sjeveroistok - ukupno
3.265
Kvadrant: jugozapad (JZ)
Kvadrant: jugoistok (JI)
Broj
Naselje
Stanovnika Broj
Naselje
Stanovnika
1.
Galovac
1.234
1.
Donje Biljane
102
2.
Gorica
671
2.
Korlat
353
3.
Smoković
110
3.
Nadin
406
4.
Zemunik Donji
1.540
4.
Prkos
363
5.
Zemunik Gornji
410
5.
Škabrnja
1.413
Jugozapad - ukupno
3.965
Jugoistok - ukupno
2.637
Sveukupno stanovnika
12.634
Prosječna opća gustoća naseljenosti (stanovnika/km2)
40,2
Broj
1.
2.
3.
4.
5.
Kvadrant: sjeverozapad (SZ)
Naselje
Stanovnika
Lovinac
278
Murvica
701
Poličnik
1.035
Rupalj
245
Suhovare
508
Prosječan broj stalnih stanovnika naselja unutar područja od 10 km zračne udaljenosti od
lokacije zahvata, prema popisu 2011. g., iznosi 574 stanovnika.
Uočava se da je u međupopisnom razdoblju 2001.-2011. g. u 14 naselja razmatranog područja
zabilježena pozitivna demografska promjena, tj. broj stanovnika u tim se naseljima povećao.
Radi se o naseljima Donje Biljane, Islam Grčki, Galovac, Gornje Biljane, Nadin, Paljuv,
Podgradina, Posedarje, Prkos, Rupalj, Smilčić, Smoković, Zemunik Donji i Zemunik Gornji.
Demografski pad u razdoblju 2001.-2011. g. utvrđen je u ukupno 8 naselja: Gorica, Islam
Latinski, Korlat, Lovinac, Murvica, Poličnik, Suhovare i Škabrnja. Iz navedenoga proizlazi
specifična demografska činjenica: u razmatranom području tijekom razdoblja 2001.-2011. g.
zabilježen je ukupan demografski pad, ali se istovremeno povećao broj stanovnika u čak 14 od
ukupno 22 naselja područja. Razlog ovoj pojavi nalazi se u zabilježenom osjetnom padu broja
stanovnika nekih većih naselja razmatranog područja (Škabrnja, Poličnik, Murvica, Gorica i
Suhovare), a istovremeno rastu broja stanovnika u manjim naseljima područja.
Udaljenost planiranog Centra od najbližeg naseljenog područja zadovoljava zahtjeve važećih
propisa te prema odredbama „Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i
uvjetima rada za odlagališta otpada“ („Narodne novine“, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13) ne
predstavlja zapreku za lociranje zahvata na planiranoj lokaciji bivšeg eksploatacijskog polja
„Busišta 3“.
8.14. ODNOS ZAHVATA PREMA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA I PODRUČJIMA
EKOLOŠKE MREŽE
Za potrebe izrade ove Studije zatražen je i od „Državnog zavoda za zaštitu prirode“ zaprimljen
„Izvod iz 'Karte staništa Republike Hrvatske' te iz baze podataka 'Nacionalna ekološka mreža' za
područje planiranog Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije“. (Ur. broj: 434/09-120
od 4. ožujka 2009. g.). Iz tog je dokumenta razvidno da se uže i šire područje predmetnog
zahvata, kao dio Ravnih kotara, upisanog u „Nacionalnu ekološku mrežu“ kao važna područja
za ptice pod kodnom oznakom HR 1000024), nalazi unutar područja ekološke mreže (Prilog
8.14-1.: karta staništa). Istim se dokumentom ukazuje da u užem području predmetnog zahvata
postoje tri tipa staništa, i to:
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
168
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
(a) „površinski kopovi“ (J43)
(b) „ostale urbane površine“ (J23) i
(c) „submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci“ (C35).
Pored toga, na samom jugozapadnom rubu užeg prostora zahvata nalazi se područje „mozaika
kultiviranih površina“ (I21). Isti tipovi staništa uvrđeni su i u širem području zahvata (Prilog
8.14-1.: karta staništa).
Na području zahvata nema površinskih vodotoka i drugih vodnih pojava (izuzetak je
akumulacija „Vlačine“, koja se nalazi oko 3 km sjeverozapadno od zahvata), šuma, produktivnih
pašnjaka te značajnijih poljoprivrednih površina. Od navedenih smjernica zaštite područja
ekološke mreže (Prilog 8.14-1.: prilog 1.3), za predmetni zahvat relevantna je praktički samo
jedna, a ona glasi: „osigurati pročišćavanje otpadnih voda“ (smjernica br. 6). U vezi toga treba
reći da se tijekom korištenja planiranog zahvata u okoliš neće ispuštati otpadne vode, već samo
čiste i pročišćene oborinske vode (i to uz prethodnu kontrolu kakvoće). Naime, sve otpadne vode
(sanitarno-potrošne, tehnološke, procjedne) odvozit će, pročišćene na uređaju za pročišćavanje
otpadnih voda „in situ“ do razine kakvoće komunalnih voda, s područja Centra kamionimacisternama do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zadra.
U vezi smjernica za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, utvrđenih „Pravilnikom o
vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za
očuvanje stanišnih tipova“ („Narodne novine“, br. 7/06 i 119/09), koje su navedene u Prilogu
8.14-1., treba reći da područje planiranog zahvata participira u tipu staništa C-D. „Travnjaci,
cretovi, visoke zeleni i šikare“ (kodna oznaka 3000). Niti jedna od navedenih šest referentnih
smjernica (115-120) nije relevantna za djelovanje predmetnog zahvata u smislu njegovog
eventualnog negativnog utjecaja na očuvanje stanišnih prilika. Drugim riječima, planirani Centar
na predmetnoj lokaciji svojim radom neće ugroziti kakvoću prisutnih stanišnih tipova.
Štoviše, budući da se zahvat planira na antropogeno već devastiranom području eksploatacijskih
polja tehničkog građevnog kamena (kamenolomi), očekuje se da će se izgradnjom zahvata u
izvjesnoj mjeri ublažiti postojeće „rane“ u krajobrazu (zapunjavanje kamenoloma otpadom i –
nakon završetka radnog vijeka zahvata – uređenjem i krajobraznim usklađenjem površine
zatvorenog odlagališta otpada s okolnim područjem).
O mogućem utjecaju zahvata na područje ekološke mreže na zahtjev nositelja zahvata
(investitora) očitovalo se nadležno Ministarstvo kulture Republike Hrvatske - Uprava za zaštitu
prirode, koje je 30. lipnja 2009. g. donijelo Potvrdu (KLASA: 612-07/09-01/332; URBROJ:
532-08-01-03/1-09-02) kojom se potvrđuje da planirani zahvat izgradnje „Centra za
gospodarenje otpadom Zadarske županije“ neće imati bitan utjecaj na područje ekološke
mreže (Prilog 8.14-2.).
Iz zaprimljenog „Izvoda iz karte staništa Republike Hrvatske“ te iz baze podataka „Nacionalna
ekološka mreža“ za područje planiranog Centra vidljivo je da na užem, kao i širem području
zahvata, obitava devet zaštićenih vrsta ptica: eja livadarka (Circus pygargus), voljić maslinar
(Hippolais olivetorum), sivi svračak (Lanius minor), jarebica kamenjarka (Alectoris graeca),
ušara (Bubo bubo), zmijar (Circaetus gallicus), rusi svračak (Lanius collurio), ševa krunica
(Lullula arborea) i eja strnjarica (Circus cyaneus). Taj podatak proizlazi iz činjenice da je čitav
prostor Ravnih kotara u sustavu „Nacionalne ekološke mreže“ označen kao „važno područje za
ptice“ (kodna oznaka HR 1000024). Iz tog je razloga nadležni „Državni zavod za zaštitu
prirode“, u cilju očuvanja spomenutih ptičjih vrsta i njihovog staništa, za predmetni slučaj
propisao obvezu pridržavanja većeg broja mjera zaštite, od kojih su za zahvat neizravno
relevantne sljedeće:
(a) regulirati lov i sprječavati krivolov (smjernica br. 7)
(b) ograničiti širenje područja pod intenzivnim poljodjelstvom (smjernica br. 8)
(c) osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo (smjernica br. 9) i
(d) pažljivo provoditi turističko-rekreativne djelatnosti (smjernica br. 11).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
169
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Budući da navedene smjernice nemaju nikakvih implikacija na izgradnju i rad predmetnog
zahvata, niti će izgradnja i rad zahvata utjecati na učinkovitost i sveobuhvatnost njihovog
provođenja, a time i na život i obitavalište navedenih ptičjih vrsta (čemu dodatno doprinosi i
činjenica da se zahvat planira u rudarenjem kamena već devastiranom području), smatramo da s
aspekta zaštite navedenih vrsta ornitofaune nema razloga onemogućiti gradnju i korištenje
predmetnog zahvata.
8.15. PRIKUPLJENI PODACI I PROVEDENA MJERENJA NA LOKACIJI ZAHVATA
8.15.1. Rezultati provedenih fizikalno-kemijskih i mikrobioloških analiza podzemne vode
na području lokacije planiranog zahvata
Za potrebe utvrđivanja „nultog stanja“ kakvoće podzemne vode na predviđenoj lokaciji
budućeg Centra iz nabušene četiri duboke bušotine (BZO-2, BZO-3, BZO-4, BZO-5)
uzorkovana je voda, koja je zatim laboratorijski analizirana na odgovarajuće fizikalne, kemijske i
mikrobiološke parametre (pokazatelje)31 [13].
Istražno-opažačke bušotine uređene su kao piezometri, kako bi se iz njih mogla uzorkovati
podzemna voda za potrebe mikrobiološko-fizikalno-kemijske analize. Za vrijeme pokusnog
crpljenja piezometara analizirani su osnovni fizikalni i kemijski parametri. Voda na kraju
pokusnog crpljenja nije bila u potpunosti bistra, a zamjetna mutnoća uzorka posljedica je
povišenog sadržaja glinovite komponente.
Analizirani su sljedeći parametri: ukupna mineralizacija (CND), elektrolitička vodljivost
(TDS), izvedeni salinitet i temperatura zraka i vode (tablica 8.15.1-1.) [13].
Tablica 8.15.1-1. Izmjerene vrijednosti fizikalno-kemijskih parametara vode u istražnim bušotinama
na lokaciji planiranog zahvata
Bušotina
CND (S/cm)
BZO-2
BZO-3
BZO-4
BZO-5
717
639
594
484
TDS
(mg/l)
359
318
247
242
Salinitet
0,1
0
0
0
Temperatura
zraka (oC)
17,0
16,0
14,0
15,5
Temperatura
vode (oC)
15,0
14,7
14,8
15,0
Izvor: Istražni radovi na lokaciji budućeg Županijskog centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije –
završno izvješće; „Geoaqua“, Zagreb, 2008. g. [13]
Crpljenje podzemne vode, odnosno uzorkovanje za mikrobiološko-fizikalno-kemijsku analizu
izvedeno je 19. lipnja 2008. g., i to nakon izrazito jakih višednevnih oborina, karakterističnih za
kišno razdoblje godine, a što se očitovalo izmjerenim visokim razinama vodnog lica. Uzorci su
2-4 sata nakon crpljenja u prenosnom hladnjaku dostavljeni u laboratorij Zavoda za javno
zdravstvo Zadarske županije. Analiza vode je napravljena na 37 fizikalno-kemijskih i
mikrobioloških parametara.
Rezultati biološko-fizikalno-kemijske analize vjerodostojan su odraz „nultog stanja“ kakvoće
podzemne vode na lokaciji budućeg Centra. Provedena analiza „nultog stanja“ imala je za cilj
omogućiti buduće usporedbe stanja kakvoće podzemne vode na lokacije zahvata tijekom njegova
rada sa stanjem prije njegove izgradnje (i tako dati pretpostavke za kontinuirano praćenje
eventualnih utjecaja zahvata na podzemne vode). To će se kontrolirati redovitim godišnjim
analizama bioloških, fizikalnih i kemijskih parametara podzemne vode.
31
Radi već postojećeg utjecaja pojedinih zahvata, smještenih uzvodno od područja mjerenja (tj. od predviđene
lokacije planiranog zahvata), a osobito eksploatacijskog polja tehničkog građevnog kamena „Busišta 2“,
navedena analiza kakvoće podzemne vode može imati vrijednost i za ocjenu kumulativnog utjecaja na podzemne
vode koji se može očekivati nakon puštanja Centra u rad.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
170
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Prema zahtjevima „Uredbe o klasifikaciji voda“ („Narodne novine“, br. 77/98 i 137/08)32, koja
je bila na snazi u vrijeme provedbe analize kakvoće podzemne vode, „Zavod za javno zdravstvo
Zadarske županije – Služba za zdravstvenu ekologiju“ iz Zadra proveo je analize za sirovu
podzemnu vodu iz četriju bušotina na lokaciji zahvata.
Rezultati laboratorijske analize podzemne vode iz tih bušotina prikazani su u tablici 8.15-2.
Tablica 8.15-2. Rezultati laboratorijskih analiza fizikalnih, kemijskih i mikrobioloških pokazatelja
podzemne vode u bušotinama BZO-2, BZO-3, BZO-4 i BZO-5
Pokazatelj
Temperatura
Boja
Mutnoća
Miris
pH-vrijednost
Elektrovodljivost
Alkalitet (m-vrijednost)
Alkalitet (p-vrijednost)
KPKMn
Amonij
Nitriti
Fenoli ukupni
Ukupni fosfor
BPK5
Kloridi
Živa (Hg)
Lindan
DDT
Poliklorirani bifenili
Ukupni koliformi
Fekalni koliformi
Aerobne bakterije na
T = 37 0C/48h
Aerobne bakterije na
T = 22 0C/72h
Ukupna ulja i masti
Mineralna ulja
Nitrati
Ukupni dušik (TN)
Olovo (Pb)
Kadmij (Cd)
Cink (Zn)
Željezo (Fe)
Nikal (Ni)
Krom (Cr)
Mangan (Mn)
Bakar (Cu)
*
Jedinica
MDK*
B u š o t i n e
BZO-3
BZO-4
14,7
14,8
C
-
-
bez
pH/25°C
μScm-1/20°C
mg/l CaCO3
mg/l CaCO3
mg O2 /l
mg/l N
mg/l N
mg/l
mg/l P
mg/l O2
Cl mg/l
μg/l Hg
μg/l
μg/l
μg/l
cfu/100ml
cfu/100ml
bez
8,5-6,5
< 500
<4
< 0,10
< 0,01
< 0,001
< 0,1
<2
< 0,005
< 0,01
< 0,005
< 0,01
0-50
0-20
BZO-2
15,0
žućkastomutna
20,3
bez
7,22
688
356
<1
0,8
0,02
0,003
< 0,001
0,075
0,4
18
< 0,01
< 0,01
< 0,005
< 0,01
23
0
cfu/ml
0-1.000
4.000
5.300
280
6.000
cfu/ml
0-1.000
3.900
6.200
5.000
1.400
μg/l
μg/l
mg/l N
mg/l N
μg/l
μg/l
μg/l
μg/l
μg/l
μg/l
μg/l
μg/l
< 20
<1
-
<1
<1
0,095
0,19
0,904
0,0675
10.400
162
0,603
2,38
6,43
2,75
4,03
<1
3,7
5,261
0,461
0,0631
12.400
121
0,757
2,16
14,2
2,16
10,86
<1
< 0,01
0,14
0,78
< 0,02
2.560
30,3
0,758
1,91
3,57
0,925
47,31
<1
< 0,01
0,103
1,05
0,0255
9.740
60,6
0,414
0,891
43,6
2,76
°
BZO-5
15,0
bez
bez
bez
6,3
bez
7,32
653
255,5
<1
0,8
0,1
0,108
0,0014
0,02
0,5
18
< 0,01
< 0,01
< 0,005
< 0,01
350
170
1,4
bez
7,37
549
279,5
<1
1,2
0,12
< 0,001
0,001
0,008
1,03
20
< 0,01
< 0,01
< 0,005
< 0,01
0
0
3,5
bez
7,21
585
230,5
<1
1,3
0,02
0,002
0,0013
0,035
<0,1
22
< 0,01
< 0,01
< 0,005
< 0,01
23
23
Prema tada važećoj „Uredbi o klasifikaciji voda“ („Narodne novine“, br. 77/98 i 137/08), za I. vrstu voda.
Izvor: Istražni radovi na lokaciji budućeg Županijskog centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije – završno izvješće;
„Geoaqua“, Zagreb, 2008. g. [13]
32
„Uredba o klasifikaciji voda“ (“Narodne novine”, br. 77/98 i 137/08) prestala je važiti. Danas je na snazi “Uredba
o standardu kakvoće voda” (“Narodne novine”, br. 73/13).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
171
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Na temelju rezultata laboratorijski analiziranih pokazatelja „Zavod za javno zdravstvo
Zadarske županije“ dao je, u skladu sa zahtjevima tada važeće „Uredbe o klasifikaciji voda“
(„Narodne novine“, br. 77/98 i 137/08), mišljenje o kakvoći uzorkovane sirove podzemne vode.
Konačna ocjena Zavoda o analiziranim uzorcima podzemne vode iz svih bušotina je da su
vrijednosti u svim analiziranim uzorcima u skladu s propisanim zahtjevima (tada) važeće
„Uredbe o klasifikaciji voda“ („Narodne novine“, br. 77/98 i 137/08).
8.15.2. Mjerenje „nultog stanja“ kvalitete zraka na lokaciji planiranog zahvata
Na zahtjev nositelja zahvata, a suglasno njegovoj obvezi provedbe mjerenja „nultog stanja“
imisijskih koncentracija relevantnih pokazatelja kvalitete zraka te odgovarajućih mikrometeoroloških pokazatelja, ovlaštena tvrtka „Dvokut Ecro“ iz Zagreba provela je u razdoblju od
3.-15. listopada 2013. g. mjerenje „nultog stanja“ kvalitete zraka na području planiranog zahvata.
Mjerenje kvalitete zraka obuhvatilo je:
(1) mjerenje mikrometeoroloških parametara:
(a) brzinu i smjer vjetra
(b) temperaturu i tlak zraka
(c) vlažnost zraka te
(2) mjerenje relevantnih pokazatelja onečišćenja zraka:
(a) duškovih oksida (NO2, NO)
(b) ozona (O3)
(c) amonijaka (NH3)
(d) ugljikovog monoksida (CO)
(e) sumporovog dioksida (SO2)
(f) sumporovodika (H2S)
(g) lebdećih čestica (PM10) i
(h) benzena, toluena i para-ksilena (BTX).
Mjerenje kvalitete zraka na lokaciji planiranog zahvata izvedeno je u skladu s odredbama
nadležnog „Pravilnika o praćenju kvalitete zraka“ („Narodne novine“, br. 3/13) i „Uredbe o
razinama onečišćujućih tvari u zraku“ („Narodne novine“, br. 117/12).
Izmjerene vrijednosti svih pokazatelja za koje su, suglasno da su granične vrijednosti (GV)
svih parametara za koje su, suglasno „Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku“ („Narodne
novine“, br. 117/12), definirane granične vrijednosti – a to su CO, NO2, NH3, SO2, O3, H2S i
benzen – u svim su provedenim mjerenjima bile niže od propisanih graničnih vrijednosti.
Detaljan opis provedenih mjerenja, uključujući specifikaciju mjerne opreme i osvrt na metode
mjerenja te interpretaciju dobivenih rezultata, naveden je u „Izvještaju o rezultatima mjerenja
nultog stanja kvalitete zraka na području Centra u razdoblju 3-15. listopada 2013. g.“, koji se
nalazi u Prilogu 8.15-1. ove Studije.
8.15.3. Mjerenje nultog stanja razine buke na lokaciji planiranog zahvata
Za potrebe izrade ove Studije, a u svrhu utvrđivanja „nultog stanja“ razine rezidualne buke na
području lokacije predmetnog zahvata (odnosno na odabranim mjernim/referentnim točkama) u
lokaciji najbližem naseljenom području (naselje Donje Biljane), angažirana je ovlaštena tvrtka
„Sonus“ d.o.o. iz Zagreba.
Mjerenje je u uvjetima prikladnih meteoroloških prilika izvedeno tijekom kontinuiranog
25-satnog razdoblja od 4.-5. prosinca 2013. g. na dvjema odabranim mjernim (referentnim)
točkama, i to:
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
172
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
§
§
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
M 1 (stambena kuća smještena u jugozapadnom dijelu izgrađenog dijela naseljenog
područja naselja Donje Biljane, neposredno uz sjeverozapadni rub obuhvata predmetnog
zahvata) i
M 2 (stambena kuća smještena u sjeverozapadnom dijelu izgrađenog dijela naseljenog
područja naselja Donje Biljane, sjeverno od županijske ceste ŽC 6014 Visočane-PoličnikSuhovare-Donje Biljane).
Iz rezultata mjerenja izračunate ekvivalentne razine buke za cijelo dnevno i cijelo noćno
razdoblje u referentnoj točki M 1 iznose 46 dB(A) za dnevno razdoblje, a 41 dB(A) za noćno
razdoblje, dok u referentnoj točki M 2 one iznose 45 dB(A) za dnevno, a 37 dB(A) za noćno
razdoblje. Prema zonalnoj klasifikaciji područja s obzirom na utjecaje buke, kako je utvrđeno
nadležnim „Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i
borave“ („Narodne novine“, br. 145/04), izgrađeno građevinsko područje naselja Donje Biljane
pripada zoni 2 (namijenjenoj samo stanovanju i boravku ljudi), u kojoj su najviše dopuštene
razine buke 55 dB(A) danju, odnosno 40 dB(A) noću.
S obzirom na spomenute granične vrijednosti zaključuje se da su iz rezultata provedenih
mjerenja izračunate ekvivalentne razine buke za cijelo dnevno razdoblje niže od najviših
dopuštenih u obje mjerne (referentne) točke, dok je ekvivalentna razina buke tijekom noćnog
razdoblja nešto viša od dopuštene u mjernoj točki M 1, a niža od najviše dopuštene vrijednosti u
mjernoj točki M 2.
Tijekom provedenog mjerenja „nultog stanja“ razine buke, na lokaciji predmetnog zahvata nisu
utvrđeni nikakvi drugi značajni utjecaji buke osim prometa autocestom A 1 Zagreb-Zadar-SplitVrgorac, koji se javlja kao trajna zvučna podloga te predstavlja dominantan izvor buke tijekom
dnevnog i noćnog razdoblja. Pored prometa autocestom, izvore buke na navedenim mjernim
točkama predstavljaju i aktivnosti lokalnog stanovništva te povremeni preleti zrakoplova
(zrakoplovna luka „Zadar“ nalazi se oko 8 km jugozapadno od lokacije zahvata).
Izvještaj o opisanom mjerenju razine buke u užem okružju lokacije predmetnog zahvata nalazi
se u Prilogu 8.15-2. ove Studije.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
173
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
9. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM GRADNJE
I KORIŠTENJA ZAHVATA
9.1. MOGUĆI UTJECAJI NA OKOLIŠ TIJEKOM GRADNJE ZAHVATA
9.1.1. Mogući utjecaji na tlo i vode
Do negativnog utjecaja na tlo i vode tijekom gradnje zahvata može doći samo zbog
neispravnog rukovanja mehanizacijom, opasnim otpadom i otpadnim vodama. Onečišćenje tla i
podzemnih voda može se, dakle, očekivati isključivo u slučaju nepropisnog postupanja:
§
§
§
sanitarno–potrošnim (fekalnim) otpadnim vodama
o neodgovarajućim rješenjem odvodnje i odlaganja sanitarno-potrošnih
(fekalnih) voda s gradilišta mogu se tijekom građenja ugroziti podzemne vode i
zdravlje zaposlenika, a što će biti isključeno dobrom organizacijom gradilišta i
rješavanjem osnovnih sanitarno-tehničkih uvjeta za boravak ljudi na lokaciji
izgradnje
onečišćenim oborinskim vodama
o do onečišćenja tla i podzemnih voda također može doći ispiranjem zaprašenih i
zauljenih manipulativnih površina oborinskim vodama, ukoliko bi se one bez
prethodnog pročišćavanja ispuštale u okoliš
o tijekom građenja može se ukazati potreba za crpljenjem nakupljenih oborinskih i
plitkih podzemnih voda iz građevinskih jama. Ove vode mogu sadržavati veće
količine krupne, taložne tvari i suspenzija pretežito anorganskog sastava, koji bi
mogli izazvati intenzivno taloženje u odvodnom kolektoru
proizvodnim i, posebno, opasnim otpadom
o nepridržavanjem pravila i postupaka prilikom manipulacije gorivom,
mazivom, bojama, otapalima i drugim kemikalijama koje se koriste u postupku
građenja, moglo bi doći do njihove infiltracije u tlo i podzemne vode
o u slučaju nekontroliranih postupaka može doći do manjih akcidenata prilikom
pretakanja goriva, zamjene ulja i maziva ili transporta materijala
o u fazi izvođenja zemljanih radova, a prije zatrpavanja, moguć je nekontrolirani
unos prethodno navedenih onečišćenja u tlo i, posredno, u podzemne vode
o tijekom zatrpavanja moguće je ugrožavanje podzemnih voda zakapanjem
neiskorištenih opasnih materijala, njihove ambalaže, kao i korištenjem
materijala koji se u dodiru s tlom otapaju i procjeđuju u vodonosnik.
9.1.2. Mogući utjecaji na zrak
Tijekom izgradnje zahvata javljat će se emisija lebdećih čestica i plinovitih produkata
izgaranja goriva, a kao posljedica rada građevinskih strojeva te kamiona koji dopremaju
materijal. Isto tako, dolazit će do emisije prašine uslijed kretanja radnih i transportnih vozila po
neasfaltiranoj podlozi. Te su pojave neizbježne, privremenog su karaktera i stvaraju kratkotrajan,
reverzibilan utjecaj, koji je dominantan isključivo na lokaciji zahvata, ali bez dodatnih, trajnih
posljedica na okoliš.
9.1.3. Mogući utjecaji buke
Buka će se javljati tijekom gradnje kao posljedica rada građevnih strojeva i uređaja te
teretnih vozila funkcionalno vezanih uz rad na gradilištu. U pravilu, radi se o buci intenzivnijoj
od 80 dB(A), koliko je dozvoljeno na predmetnoj lokaciji. Povećana razina buke na lokaciji
zahvata je neizbježna, ali je privremenog karaktera i predstavlja kratkotrajan utjecaj, koji se
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
174
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
iskazuje gotovo isključivo na području uže lokacije zahvata. Ovaj se utjecaj može kontrolirati
atestiranjem transportnih vozila i građevnih strojeva na buku. No, ukoliko je zdravlje radnika na
gradilištu ugroženo intenzitetom buke, potrebno je primijeniti „Zakon o zaštiti od buke“
(„Narodne novine“, br. 30/09 i 55/13), u dijelu koji se odnosi na uvjete otvaranja gradilišta.
9.1.4. Mogući utjecaji opasnih tvari u otpadu
Pri realizaciji zahvata, tijekom pripreme gradilišta, na radnim se površinama mogu pojaviti
ostaci drveća, bilja i zelenila, kao i veće količine površinskog humusnog tla. Može se, također,
pojaviti i veća količina zemljanog i šljunkovitog materijala od iskopa. Međutim, ne očekuje se
pojava nikakvog onečišćenog materijala.
Tijekom gradnje, od različitih građevinskih i pomoćnih materijala te opreme, nastajat će
uobičajeni građevni otpad (ostaci betonskih blokova, žbuke, ostaci oplate, pijesak, šljunak itd.),
kao i ambalažni otpad. Očekuju se i manje količine uobičajenog komunalnog otpada, koji
nastaje zbog potreba boravka i prehrane zaposlenih građevinskih radnika.
Ipak, moguća je i pojava manjih količina opasnog otpada kao što su: (a) iskorištena motorna i
hidraulička ulja od građevnih strojeva i vozila; (b) proliveno gorivo; (c) ostaci boja, lakova i
otapala; (d) ostaci raznih umjetnih smola i sintetičkih građevnih materijala i (e) otpad od
ambalaže u kojoj su se nalazile opasne tvari.
9.1.5. Mogući utjecaji na promet
Uslijed gradnje zahvata pojačat će se frekvencija prometa na pristupnim cestama zbog
dopreme i odvoza materijala. U tom pogledu prednjačit će promet većim i težim teretnim
vozilima (kamionima), što će zahtijevati potrebu povećanog opreza i regulacije prometa.
Posebnu pažnju treba pokloniti čistim kotačima kamiona, koji bi – ako ne bi bili oprani – s
neasfaltirane površine gradilišta, u kišnim razdobljima mogli na prometnice nanositi opasan
blatnjavi materijal, a u doba suhog vremena prašinu. I u jednom i u drugom slučaju prijeti
ozbiljna opasnost za sigurno odvijanje prometa (zbog klizanja, duljeg puta kočenja, zanošenja
vozila i sl.). Stoga će vozila, koja odlaze s gradilišta, morati prije izlaska na javne ceste obvezno
biti podvrgnuta pranju kotača. Teret pri prijevozu treba biti smješten ili u zatvorenim teretnim
prostorima vozila, ili adekvatno prekriven, kako bi se onemogućilo eventualno rasipanje
materijala na kolnik, na kojemu bi mogao predstavljati ozbiljnu prijetnju sigurnom odvijanju
prometa.
9.1.6. Mogući utjecaji na biljni i životinjski svijet
Tijekom pripreme gradilišta doći će do potpunog i trajnog uklanjanja biljnog pokrova. Iako je
logično da prilikom realizacije zahvata nastupe promjene osobina staništa pojedinih životinjskih
vrsta, u slučaju predmetnog zahvata one se neće na užem području zahvata dogoditi u značajnijoj
mjeri. Naime, lokacija zahvata je i do sada znatnim dijelom bila zauzeta antropogenim
aktivnostima (eksploatacija tehničkog građevnog kamena), kojima su već znatno prije
promijenjene vrijednosti autohtonog staništa. Ipak, prisustvo i rad ljudi i mehanizacije te pojava
buke i vibracija tijekom gradnje zahvata utjecat će na nestanak faune u cijelom užem području
zahvata, kao i u njegovom bližem okružju. Utjecaj je negativan, ali je izrazito lokalnog
karaktera.
9.1.7. Mogući utjecaji na kulturna dobra i graditeljsko nasljeđe
Lokacija planiranog zahvata ne nalazi se na području vrijednih kulturnih dobara, graditeljskog
nasljeđa ili arheoloških spomenika.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
175
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
9.1.8. Mogući utjecaji na krajobrazno-estetske vrijednosti
Za vrijeme gradnje zahvata mogući su privremeni negativni utjecaji na krajobrazne i estetske
sadržaje. Međutim, ti će utjecaji biti relativno mali, budući da je značajan dio lokacije planiranog
zahvata i do sada bio zauzet antropogenim aktivnostima („kamenolom“) kojima je autohton
izgled krajobraza na užem području predmetne lokacije već dulje vrijeme promijenjen.
9.1.9. Mogući utjecaji u slučaju akcidenta
Prilikom pretakanja goriva, zamjene ulja i maziva ili transporta materijala i slično, mogući su
manji incidenti, a u ekstremnim slučajevima nepažnje i mogućnost izbijanja požara, koji bi,
međutim, ostao lokaliziran unutar granica područja zahvata.
Neispravno skupljanje i skladištenje papirnatih vreća i slične ambalaže može izazvati
raznošenje otpada vjetrom, a u slučaju nepažnje i požar.
9.2. MOGUĆI UTJECAJI NA OKOLIŠ TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA
Iako će predmetni zahvat u tehničkom, kao i u tehnološkom smislu, odgovarati standardima
koje propisuje domaća regulativa i preporuke (smjernice) EU, zbog čega se opravdano očekuje
da će utjecaji na okoliš u operativnom procesu biti svedeni na najmanju moguću mjeru, ipak
tijekom korištenja zahvata neće biti moguće izbjeći nastajanje određenih količina otpadnih tvari
(krutih, tekućih, plinovitih) koje bi u izvjesnoj mjeri mogle utjecati na promjenu stanja okoliša.
Zbog osjetljivosti krškog prostora, obilježenog specifičnim kretanjem podzemne vode, pri
gradnji, a posebno tijekom korištenja objekata na planiranoj lokaciji, mogu se očekivati
negativni utjecaji na podzemne vode. Međutim, striktnim i važećom regulativom propisanim
načinom provođenja odgovarajućih mjera zaštite podzemnih voda, kao i svih drugih sastavnica
okoliša, takvi se eventualni utjecaji mogu svesti na najmanju moguću mjeru.
9.2.1. Mogući utjecaji na tlo
Tijekom rada planiranog zahvata, nepovoljni utjecaji na tlo mogući su zbog nepravilnog
(privremenog) skladištenja prispjelog otpada te nepravilnog skladištenja opasnog komponenti
komunalnog otpada. Naime, u takvim se okolnostima procjedne vode kroz nezaštićeni i
neadekvatno uskladišteni otpad mogu infiltrirati u tlo te posredno onečistiti i podzemne vode.
Stoga se skladištenje otpada mora provesti tako da do nastanka procjednih voda i njihove
infiltracije u tlo ne dođe (pohranjivanje otpada na posebno pripremljenoj nepropusnoj plohi s
obodnim kanalima tipa tankvane te opremljenost sustavom prikupljanja nastalih procjednih
voda). Uskladišteni otpad morat će se redovito odvoziti s područja Centra, kako bi se osigurala
potrebna površina za nove količine otpada za skladištenje te onemogućili negativni učinci na
estetske vrijednosti, ali i spriječilo širenje neugodnih mirisa, kao i sakupljanje glodavaca,
nametnika i drugih životinja.
Neispravnom izvedbom tankvane i spremnika za gorivo moguća je pojava istjecanja goriva.
Pored obvezne izgradnje vodonepropusne podloge, spremnike je stoga potrebno opremiti
dvostrukom vanjskom stijenkom.
9.2.2. Mogući utjecaji na vode
Budući da na području planiranog zahvata nema značajnijih pojava površinskih voda, utjecaji
zahvata na hidrosferu prvenstveno će se odnositi na moguće utjecaje Centra na podzemne vode.
Posebnu pažnju eventualnim utjecajima na podzemne vode treba pokloniti posebno iz razloga što
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
176
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
se lokacija predmetnog zahvata nalazi u vodozaštićenom području, i to u III. vodozaštitnoj zoni,
nedaleko od granice s IV. zonom sanitarne zaštite voda.
Mogući utjecaji predmetnog zahvata na podzemne vode prvenstveno mogu biti posljedica
nepropisnog rukovanja otpadnim vodama koje, prodru li u podzemlje, mogu ozbiljno ugroziti
kakvoću podzemnih voda.
Procjenjuje se da će na području zahvata, kao što je već pokazano (vidi poglavlje 3.2.2. „Popis
vrsta i količina tvari i emisija koje ostaju nakon tehnoloških procesa zahvata te emisija“)
godišnje nastajati oko 2.000 m3 onečišćenih tehnoloških (procjednih) voda te oko 1.200 m3
sanitarno-potrošnih (fekalnih) voda. Tehnološke otpadne vode usmjeravat će se sustavom
interne odvodnje do odgovarajućih namjenskih bazena, odakle će se upućivati u uređaj za
pročišćavanje otpadnih voda „in situ“, a u svrhu njihovog pročišćavanja do razine kakvoće
komunalnih voda te će se zatim – nakon provjere kakvoće u kontrolnim bazenima – redovito
kamionima-cisternama odvoziti do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zadra.
Sanitarno-potrošne (fekalne) vode će se skupljati u namjenskim sabirnim bazenima, odakle će ih
povremeno, tj. prema po potrebi, preuzimati ovlašteni skupljač/komunalna tvrtka i namjesnkim
kamionima-cisternama odvoziti u uređaj za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Grada
Zadra. Odlagališni prostori bit će opremljeni nepropusnim brtvenim sustavom, a u betonske
podne plohe svih dijelova građevina postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, u kojima
nastaju ili bi mogle nastati procjedne vode, ugradit će se odgovarajuća nepropusna zaštitna
vodonepropusna HDPE folija.
U svakom slučaju, onečišćene otpadne vode niti u jednom trenutku ne smiju doći u izravni
dodir bilo s kojom sastavnicom okoliša (u okoliš će se preko upojnih bunara ispuštati samo čiste
oborinske vode, i to tek nakon provedene analize, kojom će se ustanoviti da koncentracije
relevantnih parametara u njima ne nadmašuju propisima utvrđene maksimalne dozvoljene
vrijednosti). Stoga se smatra da je utjecaj otpadnih voda, koje će nastati radom predmetnog
zahvata, na podzemne vode prihvatljiv, uz obveznu provedbu predviđenih i adekvatno
primjenjenih mjera zaštite.
Velika većina onečišćenih otpadnih voda potjecat će s odlagališta neopasnog otpada, iz
postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, uključujući i pogon za kompostiranje, kao i s
površina, odnosno građevina u kojima borave zaposlenici (upravna zgrada, čuvarska kućica,
transportni centar s radionicama). Načini postupanja otpadnim vodama, nastalim u pojedinim
operativno-funkcionalnim jedinicama predmetnog zahvata opisani su u prethodnom dijelu
Studije (vidi poglavlje 4. „Opis zahvata“).
Utjecaj otpadnih voda na tlo i podzemne vode ne očekuje se tijekom redovnog rada postrojenja
za mehaničko-biološku obradu otpada, već bi se mogao dogoditi isključivo u akcidentnim
situacijama, npr. kod loma i pucanja sabirnih cijevi ili dna sabirne jame, poplava ili potresa.
Realni utjecaji tehnoloških otpadnih (uključujući i procjedne) te potrošno–sanitarnih voda na
okoliš smatraju se – uz pridržavanje odgovarajućih mjera zaštite – prihvatljivim, pa se uz
ispunjavanje tih pretpostavki ne očekuje nikakvo onečišćenje okoliša.
9.2.3. Mogući utjecaji na zrak
Tijekom redovnog korištenja (rada) predmetnog zahvata emisije u zrak moguće su iz dviju
građevina u sastavu Centra, i to:
§ postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada i
§ odlagališta neopasnog otpada
9.2.3.1. Postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada
Budući da planirana tehnologija mehaničko-biološke obrade otpada predstavlja neusporedivo
napredniji postupak zbrinjavanja otpada, koji se izvodi u zatvorenom prostoru i pri kojemu
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
177
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
nastaju znatno manje emisije stranih mirisa, tijekom korištenja zahvata se ne očekuju
relevantni negativni učinci na kakvoću zraka.
Ipak, tijekom transporta otpada do predmetnog zahvata, kao i u njegovom međutransportu
unutar postojenja, ali i za vrijeme nekih faza tehnološkog procesa obrade, mogu se očekivati
manji utjecaji na kakvoću zraka, a koji se očituju u:
§
§
§
emisijama plinovitih produkata i lebdećih čestica iz transportnih vozila
emisijama prašine zbog kretanja vozila po manipulativnim površinama i
emisijama plinovitih produkata i lebdećih čestica iz
- sabirne jame za prihvat otpada
- postrojenja za automatsku selekciju ulaznog otpada
- postrojenja za biostabilizaciju frakcije < 150 mm
- postrojenja za proizvodnju goriva iz otpada (SRF).
Ipak, budući da je postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada potpuno zatvoreno,
utjecaji na zrak tijekom tehnoloških procesa obrade otpada iz tog postrojenja su zanemarivi.
Osim toga, otpadni zrak koji nastaje prilikom procesa biološke obrade otpada (biosušenja)
obrađuje se prije ispuštanja u atmosferu. To se provodi biofiltriranjem zraka, kao dokazanim
tehnološkim postupkom za preradu otpadnog zraka iz postrojenja za mehaničko-biološku obradu
otpada. Obrada zraka biofiltrom je aerobni biološki proces, kojim se djelovanjem mikrobne
populacije unutar organskog medija u biofiltru reduciraju neugodni (strani) mirisi i uklanjaju
drugi aereosoli (bakterije, snijeti i sl.). Mikroorganizmi, prisutni u tijelu biofiltra, nizom
bioloških reakcija metaboliraju većinu organskih spojeva i tako pročišćavaju otpadni zrak.
Emisije u zrak iz postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada vrlo su lokalizirane i
nemaju utjecaja izvan kruga od 50-100 m od postrojenja (očekuje se da specifična količina
ispušnih plinova tijekom procesa biološke obrade bude oko 5.000 Nm3/t obrađenog otpada, a
koncentracija finih čestica 12 mg/Nm3)33. Stoga će emisije u zrak iz postrojenja za mehaničkobiološku obradu otpada imati minimalan utjecaj na kakvoću zraka okolnog prostora te će biti u
skladu s „Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih
izvora“ („Narodne novine“, br. 117/12) i drugim relevantnim važećim propisima. Potrebno je
naglasiti da nijedna od tvari koja će se iz postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada
emitirati u zrak nije visoko toksična i bioakumulativna te ne pridonosi procesima zakiseljavanja i
eutrofikacije.
Prosječni sastav ispušnog zraka s biofiltra postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada
prikazan je u tablici 9.2.3-1.
Tablica 9.2.3-1. Prosječni sastav ispušnog zraka s biofiltra postrojenja za mehaničko-biološku
obradu komunalnog otpada
Pokazatelj
Izlazna brzina
Emisijska temperatura
Sadržaj vode
Stvarni volumetrijski protok (po biofiltru)
Protok (po biofiltru)
Koncentracija onečišćujuće tvari
Nemetanski VOC
Amonijak (NH3)
Sumporovodik (H2S)
33
Jedinica
Vrijednost
m/s
o
C
%
m3/s
Nm3/s
0,028
40
90 (na 40 oC)
8,4
7,3
mg/Nm3
mg/Nm3
mg/Nm3
15
5
5
Maksimalna dozvoljena vrijednost specifične količine ispušnih plinova tijekom procesa mehaničko-biološke
obrade otpada, prema referentnom dokumentu Europske komisije (BREF) “Reference Document of Best
Available Techniques for the Waste Treatments Industries”, August 2006, ne smije biti veća od 8.000 Nm 3/t
obrađenog otpada, dok (prema istom dokumentu) koncentracija finih čestica (PM) ne smije prelaziti 20 mg/Nm 3.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
178
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Pokazatelj
Jedinica
Vrijednost
Razina emisije onečišćujuće tvari po jedinici površine biofiltra
Nemetanski VOC
g/m2/s
0,00037
Benzen
g/m2/s
0,0000037
Amonijak (NH3)
g/m2/s
0,00012
Sumporovodik (H2S)
g/m2/s
0,00012
Neugodni (strani) mirisi
Koncentracija neugodnih mirisa*
JM**
300
Razina neugodnih mirisa
JM
7,3
*
**
EN 13725
JM (jedinice mirisa prema olfaktometrijskoj metodi) se izražavaju, odnosno mjere u
odnosu na čist zrak koji je dodan zraku koji ima miris. Prihvatljive vrijednosti, propisane
nacionalnim i regionalnim zakonodavstvom u Italiji, Njemačkoj i Italiji, su do 300 JM.
Izvor: “Reference Document of Best Available Techniques for the Waste Treatments Industries”, August 2006 [29]
Utjecaji na zrak bit će minimalni i pri istovaru otpada s teretnih vozila (kamiona) u halu za
prihvat otpada, budući da će se istovar izvoditi u najkraćem mogućem vremenu (8 sekundi), a za
to vrijeme će se automatski, vodenim topovima, na ulazu u postrojenje aktivirati vodena zavjesa
(„vodena magla“), kojom će biti onemogućeno izlaženje neugodnih mirisa i insekata iz
građevine, odnosno iz hale za prijem otpada. Prihvatna jama u koju se otpad istovaruje, nalazi se
u stanju podtlaka, što znači da se otpad istovaruje u prostor u kojemu djeluje usisni efekt.
9.2.3.2. Odlagalište neopasnog otpada
Odlagališni plin je skupno ime za nekoliko plinova koji se razvijaju razgradnjom i truljenjem
odloženog otpada. Ti plinoviti konstituenti su, prije svega, metan (CH4) u udjelu 50-70 % i
ugljični dioksid (CO2) s udjelom 27-44 %. Pored njih, u odlagališnom plinu prisutni su i
sumporovodik (H2S), koji u pravilu čini manje od 3 % ukupne količine nastalih plinova u
odlagalištu, vodik (H2) s udjelom manjim od 1 % i dušik (N) u obliku amonijaka (NH3).
Uobičajeno se javljaju i hlapljivi organski spojevi (250-3.000 cm3/m3) te neki drugi plinoviti i
hlapljivi produkti. Ukoliko se oslobode iz tijela odlagališta, svi ti plinovi onečišćuju zrak u
okolici odlagališta, a onečišćenje se zračnim strujama (vjetrom) može proširiti i na veće
udaljenosti. Osim toga, plin metan je zapaljiv, a u koncentracijama 5-15 vol. % i eksplozivan.
Metan je izuzetno jak staklenički plin te mu je potencijal globalnog zagrijavanja čak 72 puta
veći od CO2 u periodu od 20 godina, odnosno 25 puta veći u razdoblju od 100 godina.
Odlagališni plin nastaje procesom razgradnje (truljenja) organskih tvari u odloženom otpadu.
Proces nastajanja metana kao glavnog konstituenta odlagališnog plina razvija se tijekom
višegodišnjeg perioda u uvjetima anaerobne razgradnje organske tvari uz prisutnost
odgovarajućeg sadržaja vode (optimalno 40-45 %). Prema tome, proces metanogeneze nastaje u
zatvorenom (prekrivenom) tijelu odlagališta neobrađenog otpada bogatog organskom tvari (npr.
neobrađenog miješanog komunalnog otpada) u uvjetima prisutnosti procjednih (tj. infiltriranih
oborinskih) voda. Međutim, u slučaju odlaganja inertnog, npr. građevnog otpada do
metanogeneze, pa i stvaranja odlagališnog plina uopće, ne dolazi. Biostabilizirana, tj. bioosušena
i biohigijenizirana frakcija mehaničko-biološke obrade miješanog komunalnog otpada
(„biostabilat“), koja će se odlagati u odlagalištu neopasnog otpada, u uvjetima odsutnosti vode
ima svojstva inertnog otpada te neće proizvoditi odlagališni plin (iako u anaerobnim uvjetima, uz
dodavanje znatnih količina vode, ona postaje metanogena i u tzv. bioreaktorskim odlagalištima
služi za kontroliranu proizvodnju energetski vrijednog odlagališnog plina). No, budući da se u
predmetnom slučaju radi o odlaganju inertizirane, biostabilizirane i biohigijenizirane frakcije
mehaničko-biološke obrade otpada, koja neće služiti za kontroliranu proizvodnju odlagališnog
plina, sustavno će se onemogućiti infiltracija oborinskih voda u tijelo odlagališta, pa stoga u
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
179
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
odlagalištu praktički neće biti procjednih voda, a posljedično, niti razvoja značajnijih količina
odlagališnog plina (sustav otplinjavanja u odlagalištu neopasnog otpada uspostavit će se
prvenstveno kao dodatna sigurnosna mjera). Prema tome, s obzirom da se u predmetnom slučaju
radi o odlaganju biostabiliziranog (bioosušenog) i higijeniziranog materijala koji praktički ne
sadrži vlagu, njegovim se odlaganjem u odlagalištu neopasnog otpada neće u relevantnoj mjeri
odvijati procesi razgradnje, pa će emisije neugodnih mirisa pri odlaganju tako obrađenog
otpada biti beznačajne ili ih uopće neće biti. Emisije neugodnih mirisa s prostora odlagališta
neopasnog otpada mogu se eventualno u vrlo malom intenzitetu javiti isključivo za vrijeme jačih
strujanja zračnih masa u ljetnom dijelu godine, i to unutar područja do 200 m oko lokacije
odlagališta.
Bez obzira na navedeno, radi postizanja najveće moguće razine sigurnosti odlagališta, na
odlagališnim plohama koje se zatvore, pokrenut će se sustav aktivnog otplinjavanja te će se
nastali plin cjevovodima odvoditi do plinske crpne stanice i preko nje, na baklju radi spaljivanja.
Čak i u slučaju pojave istjecanja odlagališnog plina iz tijela odlagališta neopasnog otpada,
uzrokovanog neadekvatnim održavanjem plinsko-crpne stanice i baklje, na području odlagališta
neopasnog otpada ne očekuju se onečišćenja i opasnosti koji bi mogli ugroziti okoliš i zdravlje
ljudi, buduć da će iz odloženog biostabiliziranog i bioosušenog higijeniziranog otpada nastajati
vrlo male količine odlagališnog plina.
9.2.4. Mogući utjecaji buke
Najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine vanjske buke određene su prema namjeni
prostora, a prikazane su u „Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj
ljudi rade i borave“ („Narodne novine“, br. 145/04) (tablica 9.2.4-1.).
Tablica 9.2.4-1. Najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine vanjske buke određene
„Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave“
(„Narodne novine“, br. 145/04)
Zona
1.
2.
3.
4.
5.
Namjena prostora
Zona namijenjena odmoru, oporavku i liječenju
Zona namijenjena samo stanovanju i boravku
Zona mješovite, pretežito stambene namjene
Zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa stanovanjem
Zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija, skladišta,
servisi)
Najviše dopuštene ocjenske
razine buke imisije LR, A, eq.
[dB(A)]
dan
noć
50
40
55
40
55
45
65
50
- na granici građevne čestice
unutar ove zone buka ne smije
prelaziti 80 dB(A)
- na granici ove zone buka ne
smije prelaziti dopuštene razine
zone s kojom graniči
Lokacija planiranog Centra ima karakteristike zone gospodarske namjene, u kojoj je
predviđena proizvodnja, industrijska djelatnost, skladišta i servisi (zona V.), što prema
odredbama „Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i
borave“ („Narodne novine“, br. 145/04) znači da „na granici građevne čestice unutar zone buka
ne smije prelaziti 80 dB(A)“ (tablica 9.2.4-1.). Međutim, u dijelu svoje vanjske međe, u duljini
od oko 180 m u svojem sjeverozapadnom dijelu, predmetni zahvat izravno graniči s izgrađenim
dijelom građevinskog područja naselja Donje Biljane (granica područja zahvata ujedno je i
granica spomenutog građevinskog područja). S obzirom da u „Prostornom planu uređenja Grada
Benkovca“ („Službeni glasnik Zadarske županije“, br. 1/03; „Službeni glasnik Grada Benkovca“,
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
180
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
br. 2/08, 4/12 i 2/13) nema dodatnih specifičnih ograničenja za utjecaje buke s prostora graniče s
građevinskim područjima, glavno ograničenje u tom smislu proizlazi iz „Pravilnika o najvišim
dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave“ („Narodne novine“, br. 145/04).
Suglasno članku 5. Pravilnika, izgrađeno građevinsko područje naselja Donje Biljane, s obzirom
na svoju namjenu, predstavlja zonu „namijenjenu samo stanovanju i boravku“ (2. zona buke),
što znači da na granici te zone najviša dopuštena ocjenska razina buke tijekom dana iznosi 55
dB(A), a noću 40 dB(A) (tablica 9.2.4-1.). U istom Pravilniku, članak 6., dodatno se određuje:
„Za područja u kojima je postojeća razina buke niža od dopuštene razine prema tablici 1, imisija
buke koja bi nastala od novoprojektiranih građevina s pripadajućim izvorima buke ne smije
povećati postojeće razine buke za više od 1 dB(A)“.
Značajniji izvori buke na području Centra su: (a) nekoliko uređaja u zatvorenoj građevini
postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada; (b) mobilni uređaj za drobljenje i separaciju
(drobilica) građevnog otpada te (c) prometovanje vozila za dovoz otpada po internim
prometnicama i radna mehanizacija na području odlagališta otpada. Kao što je prethodno
naznačeno, najveća dopuštena ocjenska razina buke od navedenih izvora, na sjeverozapadnom
dijelu granice zahvata, koji se izravno dodiruje s izgrađenim građevinskim područjem naselja
Donje Biljane, ne smije biti veća od 55 dB(A) danju, a 40 dB(A) noću.
Podaci o snazi izvora buke u postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada koja
djeluju u zemljama EU pokazuju da pri propisnom radu postrojenja buka na samom izvoru,
smještenom u zatvorenom prostoru građevine postrojenja, može na udaljenosti od 1 m od izvora
doseći intenzitet od najviše 80 dB(A). Budući da se radi o zatvorenom prostoru, intenzitet buke
izvan postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada bit će daleko manji od gore spomenutih
vrijednosti i s aspekta utjecaja na okolni prostor neće biti relevantan. Nositelj zahvata dužan je
od potencijalnih dobavljača opreme zahtijevati jamstvo da ukupna razina buke u prostorima
postrojenja neće prelaziti 80 dB(A). Pri tome, posebno treba obratiti pažnju na biofiltar za
pročišćavanje otpadnog zraka, budući da će on biti smješten u posebnoj građevini uz građevinu
glavnog postrojenja. Dominantni izvori buke su u postrojenju su ventilatori za odsis zraka iz
ventiliranih prostora, koji će biti postavljeni u zvučno izoliranim kućištima u vanjskom prostoru
duž stijenke biofiltra. Predviđeno je da biofiltar radi kontinuirano od 0-24 h. Filtar za prašinu bit
će smješten u vanjskom prostoru uz postrojenje.
Na temelju podatka da se unutar zatvorenog radnog prostora postrojenja za mehaničkobiološku obradu otpada može u neposrednoj blizini izvora očekivati buka do 80 dBA, izrađen
je model širenja buke, odnosno proračun širenja buke za različite udaljenosti od izvora, prema
izrazu:
L = L0 -20 log10 (r/r0)
gdje je
L0 = intezitet na izvoru buke
L = buka na određenoj udaljenosti od izvora
r = udaljenost od izvora buke
r0 = početna udaljenost.
Krivulja opadanja razine buke povećanjem udaljenosti od njenog izvora (ako je izvor na
otvorenom prostoru) prikazana je na slici 9.2.4-1.
Građevina postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada s biofiltarskim objektom izgradit
će se na udaljenosti od oko 550 m od građevinskog područja naselja Donje Biljane.
Utjecaj internog prometovanja i radne mehanizacije također neće biti od većeg značaja za
okolni prostor, prije svega zbog ograničenja brzine kretanja vozila te obveze nositelja zahvata za
nabavom niskobučne radne mehanizacije.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
181
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Slika 9.2.4-1. Krivulja opadanja razine buke povećanjem udaljenosti od izvora buke
(za otvoreni izvor buke od 80 dB (A))
70,0
65,0
60,0 55,6
55,0
50,0
45,0
40,0
Razina buke (dBA)
35,0
49,5
46,0
43,5
41,6
40,0
38,7 37,5
36,5 35,6
34,7 34,0
33,3 32,6 32,0
31,5 31,0 30,5
30,0 29,5
30,0
25,0
20,0
Udaljenost (m)
Mobilni uređaj za drobljenje i separaciju građevnog otpada djelovat će na otvorenoj plohi
u zoni 8 (vidi Prilog 4.3-1.). Radne karakteristike drobilice građevnog otpada koja će djelovati u
Centru još nisu poznate, ali će jedan od glavnih kriterija za njenu nabavu biti malobučnost. Zbog
rada mobilne drobilice građevnog otpada, lokacija plohe za obradu građevnog otpada
premještena je u središnji dio Centra, kako bi se povećanjem udaljenosti u najvećoj mogućoj
mjeri smanjio utjecaj rada drobilice s gledišta stvaranja buke (i prašine) na građevinsko područje
naselja Donje Biljane, koje se nalazi sjeverozapadno od obuhvata planiranog zahvata (vidi Prilog
6.2-4.). Na taj način postignuto je da najmanja udaljenost između plohe za obradu građevnog
otpada i najbližeg dijela naseljenog prostora u okviru građevinskog područja naselja Donje
Biljane iznosi oko 300 m. Smanjenju utjecaja buke (kao i prašine) na naseljeno područje Donjih
Biljana djelomice će – osim udaljenosti – pridonijeti i predviđeni zeleni pojas stablašica oko
čitave duljine ograde Centra. Kao dodatnu protubučnu mjeru, u slučaju potrebe preporučuje se
postaviti bukobransku barijeru minimalne visine od 3 m duž sjeverozapadne i sjeveroistočne
strane plohe za obradu građevnog otpada. Unatoč predviđenom dvosmjenskom radnom vremenu
Centra (7-19 h), korištenje drobilice – koje neće biti svakodnevno, već povremeno, tj. nakon
zaprimanja građevnog otpada u Centar – rad drobilice treba ograničiti na nekoliko sati sredinom
dana (npr. 9-15 h), a posve isključiti mogućnost njenog noćnog rada.
S obzirom na položaj građevinskog područja naselja Donje Biljane u odnosu na lokaciju
Centra, potrebno je u obzir uzeti i činjenicu da će eventualni utjecaji buke (i prašine) s područja
zahvata potencijalno biti najizraženiji u periodima puhanja vjetra iz jugoistočnog kvadranta
(jugo).
U svakom slučaju, ne očekuje se da će s gledišta doprinosa buke predmetni zahvat tijekom
svojeg korištenja imati relevantan negativni utjecaj na okoliš, a posebno na susjedni izgrađeni
dio građevinskog područja naselja Donje Biljane. Najviše dopuštene ocjenske granice razine
buke na međama susjednih zona, a posebno na granici s izgrađenim dijelom građevinskog
područja naselja Donje Biljane, bit će u skladu s odredbama nadležnog „Pravilnika o najvišim
dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave“ („Narodne novine“, br. 145/04).
9.2.5. Mogući utjecaji opasnih tvari u otpadu
Tvari koje predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje i okoliš mogu sudjelovati i u sastavu
komunalnog otpada, ali u manjim količinama (2-5 %). Opasne otpadne tvari u komunalnom
otpadu su:
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
182
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
§ boje, premazi, otapala i slični proizvodi
§ vrtne kemikalije i proizvodi za njegu kućnih ljubimaca
§ proizvodi iz motornih proizvoda (motorna ulja, antifriz, sredstva za podmazivanje i
laštenje, akumulatori i sl.)
§ kemikalije i materijali koji se koriste u kućanstvu (sredstva za čišćenje i izbjeljivanje,
medicinski i kozmetički otpad, omekšivači vode, fluorescentne cijevi, baterije, klorirani
ugljikovodici i drugo).
Navedene komponente opasnog otpada, koje se mogu pojaviti u komunalnom otpadu, mogu
sadržati opasne tvari poput kroma, arsena, kadmija, olova, bakra, žive, nikla, cinka,
polikloriranih bifenila (PCB), benzena, tetrakloretilena, trikloretilena, tetraklormetana i
natrijevog cijanida.
Potrebno je voditi računa o tome da takve opasne komponente komunalnog otpada mogu
znatno onečistiti kompost ukoliko se iz komunalnog otpada izdvoje veće količine otpadnih tvari
(npr. papira i drugog organskog materijala), a u svrhu njegove odvojene oporabe.
9.2.6. Mogući utjecaji na promet
Tijekom korištenja zahvata frekvencija prometa na cestovnim prometnicama prema Centru bit
će zbog dopreme i odvoza otpada znatno veća nego danas (procjenjuje se da će se godišnje
ostvariti 16.000-18.000 dovoza, odnosno 50-60 dovoza dnevno. U tom će pogledu prednjačiti
promet većim i težim teretnim vozilima (kamionima), što će zahtijevati potrebu povećanog
opreza i regulacije prometa, ali i uređenja i proširenja postojećih prometnica, pa eventualno i
izgradnju novih cestovnih sektora. Pri prijevozu otpada izbjegavat će se, gdje god je to moguće,
naseljena područja. Kako bi prometovanje bilo što sigurnije, namjenskim će se teretnim vozilima
prije izlaska iz Centra obvezno prati kotači, kako ne bi u kišnim razdobljima na prometnice
nanosili opasan blatnjavi materijal, a u doba suhog vremena prašinu. Naime, i u jednom i u
drugom slučaju odvijanje prometa može biti ozbiljno ugroženo (dulji put kočenja, zanošenje
vozila i sl.).
9.2.7. Mogući utjecaji na biljni i životinjski svijet
Tijekom korištenja predmetnog zahvata utjecaj buke strojeva i otpadne prašine na životinjski
svijet bit će minimalan (ako će ga uopće biti). Potrebno je također napomenuti da su zbog
višegodišnjeg korištenja lokacije u svrhu eksploatacije tehničkog građevnog kamena (kojom se
stvarala daleko veća buka i prašina) sve životinjske vrste kojima je takav ambijent bio
neprikladan, već odavno napustile predmetnu lokaciju. Moguće je da će se neke životinje
(galebovi, glodavci, kukci) skupljati radi prehrane na manjim otvorenim površinama odlagališta
(koje u tom trenutku još nisu prekrivene slojem inertnog materijala). Međutim, ta će pojava biti
sporadična, jer će predloženim tehnološkim rješenjima u Centru pristup životinjama biti
onemogućen. Prema tome, utjecaj zahvata na životinje na lokaciji zahvata i njegovoj
neposrednoj okolici bit će minimalan.
9.2.8. Mogući utjecaji na kulturna dobra i graditeljsko nasljeđe
Lokacija planiranog zahvata ne nalazi se na području vrijednih kulturnih dobara, graditeljskog
nasljeđa ili arheoloških spomenika.
9.2.9. Mogući utjecaji na estetsko-krajobrazne vrijednosti
Za vrijeme rada predmetnog zahvata mogući su tek manji negativni utjecaji na krajobrazne i
estetske sadržaje (ukoliko se uopće o tome može govoriti). Naime, značajan dio lokacije
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
183
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
planiranog zahvata i do sada je bio zauzet antropogenim aktivnostima (eksploatacija građevnog
tehničkog kamena), kojima su nastale prave „rane“ u krajobrazu – kamenolomi. Stoga je izgled
krajobraza na užem području predmetne lokacije već dulje vrijeme izmijenjen. Izgradnjom
predmetnog zahvata – bez obzira na njegov industrijski karakter – postupnim će se
zapunjavanjem i zatvaranjem udubina kamenoloma već tijekom korištenja zahvata postići
unapređenje, odnosno poboljšanje estetsko-krajobrazne slike okolnog prostora.
9.2.10. Mogući utjecaji na zdravlje i socijalni efekti
Obradom otpada na način, predložen u ovoj Studiji, svi mogući utjecaji na zdravlje ljudi svode
se na najmanju moguću, a svakako razumno malu mjeru. Redovitim provođenjem zakonski
propisanih mjera zaštite na radu i nadzorom od strane djelatnika Centra, zdravstveni rizik
izloženosti stanovništva je minimalan, i to uključujući događaje poput fizičkih oštećenja tijekom
rada i rukovanja neposrednih izvršitelja otpadom, ulaska štetnih tvari u hranidbeni lanac čovjeka
i životinja, razmnožavanja insekata u otpadu te ptica i glodavaca kao potencijalnih prenosnika
patogenih zaraza.
Realizacijom projekta izgradnje Centra, a to u širem smislu znači i uspostavom cjelovitog
sustava gospodarenja otpadom u Zadarskoj županiji, podići i razina standarda života stanovnika
Županije i doprinijeti njenom daljnjem gospodarskom i turističkom razvoju.
9.2.11. Mogući utjecaji u slučaju akcidenta
Od mogućih akcidentalnih stanja na lokaciji zahvata tijekom njegova korištenja mogu se
dogoditi akcidenti kao što su: (a) požar i eksplozije; (b) istjecanje otpadnih tehnoloških voda u
podzemlje; (c) izlijevanje nepročišćene otpadne tehnološke i (eventualno) procjedne vode u
okoliš; (d) tehnički kvar na uređaju za pročišćavanje tehnoloških i procjednih otpadnih voda; (e)
neredovito ili neadekvatno održavanje uljnih separatora i (f) gomilanje većih količina
neobrađenog komunalnog otpada, koji se zbog nestanka električne struje ili kvara postrojenja
privremeno neće moći adekvatno zbrinuti.
Međutim, s obzirom na karakter odloženog otpada te planiranu uspostavu sustava
otplinjavanja, mogućnost velikih požara i eksplozija tijekom rada Centra svodi se na najmanju
moguću mjeru, pa se veći požari i eksplozije ne očekuju. Vjerojatnost otjecanja procjednih voda
u tlo i podzemne vode također je vrlo mala, budući da se predviđa izvedba nepropusnog
temeljnog brtvenog sloja velike kvalitete i visoke razine sigurnosti. Nagomilavanje većih
količina neobrađenog komunalnog otpada zbog nemogućnosti obrade uslijed nestanka električne
energije ili kvara na postrojenju spriječit će se ugradnjom neprekidnog napajanja ili
uključivanjem agregata. Cijelo postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada vodi se
automatizirano, ali je moguće i ručno upravljanje. Tvrtka „Eko“ d.o.o. Zadar kao operater,
koordinirat će akcije eventualnih tehničkih intervencija, odnosno popravljanja kvarova
angažiranjem odgovarajućeg stručnog osoblja. Pravilnim održavanjem postrojenja i objekata u
sastavu Centra, pojava duljih kvarova bit će svedena na najmanju moguću mjeru.
9.3. PROCJENA MOGUĆEG KUMULATIVNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ
Ne očekuje se kumulativni utjecaj planiranog zahvata i drugih djelatnosti u okružju na okoliš,
osim u pogledu doprinosa utjecaja prometa na obližnjem dijelu trase autoceste A1 Zagreb-ZadarSplit-Vrgorac, južno od lokacije zahvata, te na županijskoj cesti ŽC 6014 Visočane-PoličnikSuhovare-Donje Biljane, koja se nalazi u neposredno sjevernije od obuhvata planiranog zahvata.
Ovaj kumulativni utjecaj mogao bi biti relevantan prvenstveno s gledišta smanjene kvalitete
zraka (ispušni plinovi vozila) i povišene razine buke u okolnom prostoru, i to osobito u ljetnom
dijelu godine tijekom turističke sezone.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
184
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
9.4. MOGUĆI UTJECAJI NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA ZAHVATA
Predviđeni životni vijek Centra iznosi najmanje 30 godina. Prije konačnog zatvaranja Centra
izradit će se „Plan i program zatvaranja“, koji će sadržavati sve dodatne mjere za sprečavanje
eventualnih negativnih utjecaja na okoliš, kao i program praćenja stanja (monitoring) lokacije
nakon zatvaranja. Nakon zatvaranja odlagališta, ionako male količine nastalog odlagališnog
plina tijekom vremena dodatno će se smanjivati, a u funkciji će ostati baklja za spaljivanje
odlagališnog plina.
Provedbom mjera zaštite i odgovarajućim programom monitoringa, utjecaji Centra na okoliš
nakon njegova zatvaranja mogu se ocijeniti zanemarivim do prihvatljivim.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
185
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
10. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM GRAĐENJA I/ILI
KORIŠTENJA ZAHVATA
10.1. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM GRADNJE ZAHVATA
10.1.1. Mjere zaštite tla i voda
1. Tijekom gradnje zahvata za potrebe gradilišta osigurati primjerene sanitarne uvjete za
održavanje osobne higijene, pripremu hrane i održavanje čistoće prostorija. U tu svrhu
otpadne vode kontrolirano ispuštati u sabirni spremnik, a njegov sadržaj redovno
kamionima-cisternama odvoziti u uređaj za obradu (pročišćavanje) otpadnih voda.
2. U svrhu učinkovitog sakupljanja procjednih voda kvalitetno i kontrolirano izvesti donji
brtveni sloj i spojeve infrastrukture za skupljanje procjednih voda.
3. Izgraditi sustav za skupljanje otpadnih voda sa separatorom ulja i masti.
4. Oko tijela odlagališta izgraditi sustav obodnih kanala za prihvat oborinskih voda, a
prikupljene vode odvoditi u sabirni bazen te ih koristiti u tehnološkom procesu i/ili
kontrolirano ispuštati u okoliš.
5. Iza uređaja za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“ izgraditi kontrolno okno, a u svrhu
uzorkovanja tehnoloških i procjednih voda.
6. Pri izgradnji podzemnih dijelova objekata zabranjena primjena materijala, izolacijskih
premaza i drugih kemikalija, koji bi polaganim otapanjem mogli otpustiti opasne tvari u
vodonosnik.
7. Sustav interne odvodnje planiranog zahvata izvesti prema hidrauličkom proračunu,
uključujući vodonepropusne cijevi s učinkovitim načinom spajanja i brtvljenja. Naročitu
pozornost posvetiti izradi spojeva na betonske građevine, kao što su silazna okna i slivnici.
Cijelu instalaciju prije uporabe atestirati na vodonepropusnost prema propisanim
kriterijima.
8. Za sve radne i prometne površine predvidjeti sustav odvodnje.
9. Mijenjanje i dolijevanje motornih i hidrauličkih ulja, kao i izmjenu akumulatora na
građevinskim strojevima i vozilima, obavljati u radionici izvan gradilišta. Pretakanje i
dolijevanje goriva izvoditi uz sve potrebne mjere zaštite od prolijevanja.
10. Pretakališta goriva izvesti na vodonepropusnoj podlozi s uzdignutim rubom i ugrađenim
mastolovom.
11. Tankvanu za gorivo izvesti s dvostrukim plaštom/stijenkom na vodonepropusnoj
podlozi.
12. Strojeve koji izvode zemljane radove staviti pod stalni nadzor, kako bi se spriječila
uporaba vozila iz kojih prokapljuje gorivo i/ili mazivo.
13. Na pripremljenoj površini plohe odlagališta izgraditi primjereni temeljni brtveni sustav, a
suglasno predmetnom Idejnom rješenju.
10.1.2. Mjere zaštite zraka
14. Izgraditi aktivni sustav otplinjavanja s mogućnošću sagorijevanja na baklji.
15. U svrhu sprječavanja širenja neugodnih mirisa, u postrojenju za mehaničko-biološku
obradu otpada postaviti uređaje za pročišćavanje otpadnog zraka (biofiltar).
16. U sklopu izgradnje postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada izgraditi halu za
prijem otpada u stanju podtlaka, opremljenu automatskim ulazno-izlaznim vratima
velike brzine otvaranja i zatvaranja, kao i topove za stvaranje „vodene zavjese“ („vodene
magle“), kako bi se iz hale spriječio izlazak neugodnih mirisa i insekata.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
186
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
10.1.3. Mjere zaštite od buke
17. Pri nabavi opreme za objekte/postrojenja u sastavu Centra, zahtijevati opremu koja u
radnim uvjetima ne nadilazi razinu buke od 80 dB(A).
18. Građevinu za smještaj prostrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada opremiti
primjerenom zvučnom izolacijom.
10.1.4. Mjere postupanja otpadnim tvarima
19. Sve viškove građevnog materijala i drugih tvari dovezenih u krug gradilišta zabranjeno
stavljati u građevinske jame i zatrpavati. Navedene tvari zbrinjavati u dogovoru s lokalnom
zajednicom.
20. Ambalažni otpad (npr. vreće, palete, kutije, plastične folije i sl.) od proizvoda
upotrebljenih na gradilištu skupljati odvojeno po vrstama materijala i u skladu s važećim
propisom.
21. Sve građevne materijale, goriva, maziva, boje, otapala i druge kemikalije skladištiti na
vodonepropusnoj podlozi i u tankvani, kako bi se u slučaju razlijevanja sav tekući sadržaj
zadržao u tank vani. Sve te materijale koristiti na propisan način i u skladu s rješenjima iz
elaborata organizacije gradilišta.
22. Ostatke boja, lakova i ostalih opasnih tvari skupljati posebnim namjenskim posudama, a
u skladu s važećim propisom. Sve te tvari položiti na vodonepropusnu podlogu i u
tankvanu, kako bi se u istoj sav tekući sadržaj u slučaju razlijevanja zadržao. Sakupljeni
otpad predati ovlaštenom sakupljaču ili izravno obrađivaču. Ambalažu od opasnih tvari
predati proizvođaču ili uvozniku, u skladu s važećim propisom.
23. Humusni materijal privremeno odložiti na pogodno mjesto na gradilištu ili izvan njega te
ga ponovno upotrijebiti pri uređenju zelenih površina oko izgrađenog objekta.
24. Materijal od iskopa upotrijebiti za izgradnju nasipa oko odlagališta inertnog otpada te za
nasipavanje i niveliranje zemljišta na lokaciji zahvata, kao i za dnevno prekrivanje otpada,
a mogući višak upotrijebiti na drugim gradilištima ili odložiti u skladu s propisima.
25. Otpad od građenja u najvećoj mogućoj mjeri ponovno koristiti ili reciklirati. Otpad koji
se ne može ponovno upotrijebiti ili reciklirati, obraditi ili odložiti u skladu s važećim
propisom.
26. Odlagalište opremiti nužnom opremom za odlaganje otpada i održavanje odlagališta
(ugradnja mosne vage, izgradnja ograde, postavljanje uređaja za pranje vozila, osiguranje
opreme za kvalitetno rukovanje pri odlaganju i prekrivanju otpada /npr. buldožer/).
10.1.5. Mjere zaštite prometnica
27. Zabranjeno prekomjerno puniti vozila otpadnim materijalom, a iskopani materijal po
potrebi vlažiti prije izlaska vozila s gradilišta.
28. Prije izlaska teretnih vozila s područja zahvata, obvezno prati kotače vozila kako se na
javne prometnice ne bi nanosio blatni materijal ili prašina i tako ugrozila sigurnost
prometa.
10.1.6. Mjere zaštite kulturnih dobara i graditeljskog nasljeđa
29. U slučaju pojave arheoloških nalaza tijekom izvedbe zemljanih radova, odmah prekinuti
radove i o tome obavijestiti nadležni konzervatorski odjel.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
187
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
10.1.7. Mjere zaštite estetsko-krajobraznih vrijednosti
30. Prije izrade Glavnog projekta izraditi projekt hortikulturnog uređenja područja
odlagališta otpada.
31. Nakon završene izgradnje pojedinih građevina očistiti gradilište te sve površine dovesti u
prijašnje stanje, odnosno u sklad s projektom uređenja okoliša.
10.1.8. Mjere zaštite u slučaju akcidenta
32. U slučaju pojave onečišćenja, provesti hitnu sanaciju u cilju sprječavanjainfiltracije
onečišćenja u tlo i podzemne vode, a onečišćeno tlo zbrinuti na propisani način.
33. S obzirom na mogućnost postojanja minsko-eksplozivnih sredstava na širem području
zahvata, nositelj zahvata dužan je prije početka pripremnih radova i gradnje zahvata stupiti
u izravan kontakt s Hrvatskim centrom za razminiranje – podružnicom Zadar i ishoditi
potvrdu o aktualnom stanju miniranosti. Pripremnim radovima i gradnji smije se pristupiti
tek nakon zaprimanja potvrde od strane Hrvatskog centra za razminiranje, kojom se
utvrđuje da je predmetna lokacija sigurna te da ne predstavlja „minsko sumnjiv prostor“.
Radovima sanacije pristupiti s izrazitom pažnjom. U slučaju da se tijekom pripremnih
radova ili gradnje uoči prisustvo „sumnjivih“ predmeta (npr. eksplozivne naprave, mine i
sl.), odmah obustaviti sve aktivnosti na lokaciji, osigurati područje i obavijestiti policiju te
Hrvatski centar za razminiranje - Podružnica Zadar, Stjepana Radića 1, 23000 Zadar (tel:
023/224-870, fax: 023/224-871).
10.2. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA
10.2.1. Mjere zaštite tla i voda34
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
34
Odvodnju otpadnih voda (tehnoloških, procjednih, sanitarno-potrošnih, oborinskih),
nastalih na području Centra, uspostaviti kao razdjelni sustav.
Kontrolirati ispravnost internog sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda u skladu s
važećim propisima.
Izgradnjom i održavanjem razdjelnog sustava odvodnje, skupljanja (namjenski sabirni
bazen) i kontrole procjednih voda te mjerama minimizacije njihova nastanka i nadzorom
njihove kakvoće, uspostaviti sustav kontroliranog postupanja procjednim vodama. U
„Glavnom projektu“ izraditi statički proračun svih sabirnih jama, u okviru kojega
izračunom utvrditi periode njihovog pražnjenja.
Procjedne vode prikupljati odvojeno od oborinskih voda, kao i otpadnih voda s
manipulativnih površina (pranje vozila i dr.). Uspostaviti sustav prikupljanja i praćenja
količine prikupljenih procjednih voda u sabirnim bazenima.
Zbog sprječavanja preljevanja procjednih voda, zapremina sabirnog bazena mora biti
znatno veća od proračunom predviđene količine procjednih voda.
Način pročišćavanja procjednih voda prilagoditi propisanim graničnim vrijednostima
emisija za ispuštanje u sabirne jame, tj. u sustav javne odvodnje, pri čemu kombinirati
kemijsko, fizikalno i biološko pročišćavanje.
Tehnološke otpadne vode iz postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (sabirna
jama za prihvat otpada, biofiltar, „vodena zavjesa“), otpadne vode od pranja vozila te – u
slučaju pojave – procjedne vode iz odlagališta neopasnog otpada prikupljati u namjenske
bazene, odakle ih upućivati u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji zahvata, u
U mjerama zaštite tla i voda razmatraju se i mjere koje se navode u predmetnom Obvezujućem vodopravnom
mišljenju “Hrvatskih voda – VGO Split” (Prilog 10.2-1).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
188
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
kojemu će se pročistiti do kakvoće komunalnih voda. Pročišćenu frakciju odvoditi u
kontrolnu sabirnu jamu (zbog provjere kakvoće), iz koje će se precrpljivati u kamionecisterne i odvoziti do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zadra. Efluent na
izlazu iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“ mora zadovoljavati uvjete iz
„Obvezujućeg vodopravnog mišljenja“. Odvodnju procjednih voda s odlagališta neopasnog
otpada uspostaviti kroz adekvatno izgrađen drenažni sloj, a suglasno važećem propisu.
Pri izgradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“ predložiti način odlaganja
ostatnog mulja te s ovlaštenim pravnim subjektom sklopiti ugovor o njegovu zbrinjavanju.
Otpadni mulj iz taložnice separatora ulja i masti (ključni broj 19 08 03) prikupljati u
propisanim i adekvatno označenim zatvorenim vodonepropusnim spremnicima te ga
predavati ovlaštenom sakupljaču na daljnje postupanje.
Sanitarno-potrošne (fekalne) otpadne vode iz sanitarnih čvorova upravne zgrade i objekata
u kojima borave radnici (uključujući radionice, postrojenje za mehaničko-biološku obradu
otpada i čuvarsku kućicu), bez pročišćavanja ispuštati u sustav interne odvodnje, usmjeren
prema vodonepropusnim sabirnim jamama opremljenim metalnim poklopcima, koje će se
nalaziti na trima lokacijama (kod upravne zgrade, transportnog centra i postrojenja za
mehaničko-biološku obradu otpada). Sanitarno-potrošne vode iz sabirnih jama redovito
(po potrebi) precrpljivati u kamione-cisterne, kojima će se one odvoziti do uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda Grada Zadra. Crpljenje sanitarno-potrošnih voda iz sabirne
jame u kamione-cisterne obvezno izvoditi uz prisustvo ovlaštene osobe.
Sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda riješiti izgradnjom vodonepropusnih sabirnih
jama (s upotrebom metalnih poklopaca) iz kojih je moguće pražnjenje cjelokupnog
sadržaja. Sabirnu jamu locirati tako da do nje bude omogućen pristup autocisterni za
pražnjenje jame.
Oborinske vode, koje nastaju na čistim površinama (krovnim plohama i sl.), skupljati
odvojenim sustavom odvodnje te – nakon kontrole kvalitete mjerenjem relevantnih
parametara – ispuštati u podzemlje preko upojnih bunara; po potrebi ove vode koristiti u
tehnološkom procesu, kao protupožarnu vodu ili vodu za održavanje zelenih površina.
U okoliš ispuštati samo čiste oborinske vode (npr. vode s krovnih površina), a oborinske
vode sa svih internih prometnica i parkirališnih površina propuštati kroz separator ulja i
masti te nakon dodatnog pročišćavanja u laguni ili infiltracijskom jarku, kontrolirano
ispuštati u tlo.
Izraditi takvo projektno rješenje odvodnje čistih oborinskih voda s predmetne površine i s
okolnog terena koje će osigurati da se ne ugrozi okolno zemljište i objekti na njemu.
Dispoziciju čistih oborinskih voda riješiti preko upojnih bunara odgovarajuće upojne moći.
Oborinske vode s potencijalno onečišćenih površina (prometnice, manipulativne površine,
platoi i sl., površine na kojima može doći do prolijevanja ili prosipanja opasnih i štetnih
tvari) skupljati separatnim sustavom odvodnje i odvoditi do taložnice separatora naftnih
derivata. Pročišćene oborinske vode odvoditi u bazen za oborinske vode te odatle na
dodatno pročišćavanje u lagunu s „kišnim vrtovima“, a zatim preko upojnih bunara
ispuštati u okoliš. S oborinskim vodama koje su bile u doticaju s otpadom, postupati kao s
procjednim vodama.
U odlagališnom prostoru izgraditi i održavati razdjelni sustav odvodnje procjednih i
oborinskih voda.
Oborinske vode s tijela odlagališta obodnim kanalom odvoditi u bazen za oborinske vode.
Nakon kontrole relevantnih parametara, vode ili izravno ispuštati u okoliš preko upojnih
bunara (ako su vrijednosti relevantnih parametara u granicama regulativom dopuštenih) ili
ih odvoditi u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“ (kao procjedne vode) te ih
pročišćene do razine kakvoće otpadnih komunalnih voda kamionima-cisternama odvoziti u
uređaj za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Grada Zadra. Oborinske vode iz
otvorenog, nepokrivenog dijela odlagališta ne smiju se ulijevati u obodni kanal odlagališta.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
189
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
18. Tijekom čitavog životnog vijeka, na odlagalištu neopasnog otpada otpada postavljati
dnevne zaštitne slojeve inertnog zemljanog materijala male vodopropusnosti, i tako
onemogućiti širenje neugodnih mirisa i otpuhivanje odloženog otpada vjetrom, spriječiti
pristup životinja otpadu, ali i onemogućiti prolaz filtrata kroz tijelo odlagališta.
19. Sve podne površine u postrojenju za mehaničko-biološku obradu otpada i reciklažnom
dvorištu, kao i manipulativne površine, izvesti kao vodonepropusne plohe opremljene
dodatnom zaštitom u obliku ugrađene vodonepropusne HDPE folije.
20. Opasne komponente, izdvojene iz komunalnog otpada (npr. otpadna ulja, baterije, lijekovi i
dr.), skladištiti u propisanoj ambalaži i na odgovarajućem mjestu (u adekvatno uređenom
skladištu opasnih komponenti komunalnog otpada), koje se nalazi na vodonepropusnoj
podlozi te je opremljeno dodatnom zaštitom (HDPE folija) s tankvanom za zadržavanje
svih tekućina unutar namjenskog prostora, a suglasno propisanim zahtjevima važećeg
propisa. Navedeni otpad pohranjivati u skladištu opasnih komponenti komunalnog otpada
sve do trenutka dok ne bude predan ovlaštenom skupljaču opasnog otpada (s ovlaštenim
skupljačem odmah na početku rada Centra uspostaviti ugovorni odnos o redovitom
provođenju spomenute usluge). Zbog sprječavanja ispiranja vode s plohe na kojoj se nalazi
skladište opasnih komponenti komunalnog otpada u okolni prostor, spomenutu plohu
zabranjeno je prati. Odvodnja te površine nije dozvoljena niti jednim sustavom interne
odvodnje, već otpadnu tekućinu skupljati i odvoziti s područja Centra angažmanom
ovlaštenog subjekta.
10.2.2. Mjere zaštite zraka
21. Postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada opremiti uređajima za pročišćavanje
otpadnog zraka (biofiltar), a halu za prijem otpada izvesti u stanju stalnog podtlaka.
22. Emisije u zrak iz postrojenja za mehaničko-biološku obradu komunalnog otpada smanjiti
na najmanju moguću mjeru, i to: (a) brzom manipulacijom pri istovaru otpada; (b)
postavljanjem tzv. topova „vodene zavjese“ („vodene magle“) iznad automatiziranih
ulazno-izlaznih vratiju; (c) stanjem podtlaka u hali za prihvat otpada i prostoru za
biostabilizaciju otpada i (d) prolazom odsisanog zraka u procesu biosušenja kroz biofiltre,
nakon čega će se pročišćen i bez neugodnog mirisa, ispuštati u atmosferu.
23. Odsisani zrak nakon prolaza kroz otpad u procesu biostabilizacije (biosušenja) obraditi u
biofiltrima.
24. Biofiltre nakon zasićenja obrađivati na isti način kao i frakciju otpada, manju od 150 mm,
te ih miješanjem s otpadom pretvoriti u biostabilizirani otpad.
25. Tijekom ručnog sortiranja frakcije komunalnog otpada, veće od 150 mm, radnu kabinu
klimatizirati i dovesti je u stanje podtlaka; u radnoj kabini osigurati 10 izmjena kompletnog
zraka na sat.
10.2.3. Mjere zaštite od prašine
26. Proces biostabilizacije (aerobne razgradnje) frakcije otpada, manje od 150 mm, održavati
u zatvorenom prostoru koji se nalazi u stanju podtlaka, pri čemu karakteristike uređaja za
odsisavanje moraju biti takve da jamče ostvarenje radne atmosfere bez prašine i para te
onemogućuju slobodan izlaz stranih (neugodnih) mirisa i prašine u atmosferu.
27. Prašinu nastalu u procesu proizvodnje alternativnog goriva (SRF) primjenom sustava za
odsisavanje održavati pod kontrolom, tj. osigurati da oni dijelovi postrojenja koji stvaraju
prašinu stalno budu u stanju podtlaka, a sakupljenu prašinu odvoditi prema vrećastom
filtru, na kojemu se izdvajaju čestice prašine, uz istovremeno ispuštanje pročišćenog zraka
u atmosferu.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
190
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
28. Interne prometnice održavati stalno i na propisan način. Neasfaltirane putove po potrebi, a
zbog održavanja vlage tla, prskati vodom ili održavati adekvatnim kemijskim aditivima (uz
uvjet da se njima ne ugrozi kakvoća tla i podzemne vode).
29. Interne prometnice asfaltirati u najvećoj mogućoj mjeri, a posebno u zonama intenzivnog
prometa. Prometnice redovito čistiti čistilicama.
30. Sve pristupne putove Centru u pogledu širine kolnika, lateralnog nagiba i nosivosti
izgraditi u skladu s važećim propisima.
31. U svrhu smanjenja pojave prašine, odloženi otpad površinski djelomice zbijati, a pokrovni
sloj postaviti na sve površine u završenim, tj. otpadom ispunjenim dijelovima odlagališta.
Na završni (pokrovni) brtveni sustav odlagališta zasaditi vegetaciju, kako bi se spriječili
erozijski procesi, tj. deflacija (eolska erozija), uzrokovana djelovanjem vjetra.
10.2.4. Mjere zaštite od neugodnih mirisa
32. Istovar otpada u halu za prijem otpada postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada
obavljati brzo i uz obvezno aktiviranje tzv. topova „vodene zavjese“ („vodene magle“),
koji će se postaviti iznad automatiziranih ulazno-izlaznih vrata hale.
33. Emisije neugodnih mirisa na području odlagališta otpada spriječiti površinskim zbijanjem
otpada nakon odlaganja, redovitim dnevnim postavljanjem pokrovnog tla, minimiziranjem
izložene radne površine i ugradnjom sustava za prikupljanje odlagališnog plina.
34. Širenje neugodnih mirisa iz postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada
onemogućiti održavanjem stanja podtlaka u unutrašnjosti objekta i osiguranjem prolaza
zraka, korištenog u procesu biostabilizacije (biosušenja) otpada, kroz sustav biofiltara,
prije konačnog ispuštanja u atmosferu.
10.2.5. Mjere prevencije emisija odlagališnog plina
35. Odlagalište neopasnog otpada uspostaviti i održavati u skladu s odredbama važećeg
propisa.
36. Uvođenjem sustava kontrole odlagališnog plina poduzeti odgovarajuće mjere kontrole
njihove migracije. U svrhu kontrole lateralne migracije odlagališnog plina oko cijelog tijela
odlagališta neopasnog otpada, kao i na lokacijama obližnjih objekata (građevina) u
sastavu Centra, postaviti zdence za otplinjavanje.
37. Kao dodatnu mjeru prevencije eventualnih eksplozija, postaviti sustav za otkrivanje
metana, koji će biti povezan zvučnim i optičkim alarmom sa svim objektima unutar
Centra. Alarmni sustav aktivirati ako koncentracija metana dosegne 0,1 % ili više. U tom
slučaju odmah: (a) prekinuti dotok električne energije prema ugroženom objektu
(objektima); (b) ventilirati objekte sve do trenutka dok se koncentracija metana ne spusti
na prihvatljivu razinu; (c) nadgledati eventualnu pojavu ponovnog povišenja koncentracije
plina; (d) obavijestiti nadležne osobe u Centru te nadležne predstavnike lokalnih i
regionalnih upravnih tijela i (e) prema potrebi, provesti dodatne mjere sanacije zbog
sprečavanja budućih sličnih događaja.
38. Plinsko-crpnu stanicu za odvođenje odlagališnog plina na baklju radi sagorijevanja,
redovno održavati i kontrolirati.
10.2.6. Mjere zaštite od raznošenja otpada
39. Raznošenje otpada tijekom njegovog prijevoza spriječiti prijevozom u zatvorenom
teretnom prostoru, odnosno uz obveznu primjenu prekrivki (cerada) i/ili drugih prekrivnih
materijala ako se radi o prijevozu u otvorenim dijelovima prevoznih sredstava.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
191
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
40. Polaganje otpada u odlagališni prostor prilagoditi trenutnom smjeru puhanja vjetra
primjenom pravilne orijentacije radne površine.
41. Raznošenje otpada na području odlagališta sprečavati postavljanjem mobilne ograde, koja
će se pomicati istovremeno s napredovanjem (širenjem) radne površine.
42. Raznošenje otpada vjetrom minimizirati ograničenjem veličine otvorene radne površine,
površinskim djelomičnim zbijanjem otpada i postavljanjem pokrovnog tla na odloženi
otpad odmah nakon njegova istovara.
43. Nakon svakog polaganja otpada u odlagalište neopasnog otpada provesti dnevno
prekrivanje otpada inertnim materijalom, kako bi se spriječilo raznošenje otpada vjetrom,
emisije prašine i neugodnih mirisa te smanjila mogućnost infiltacije oborinskih voda u
tijelo odlagališta.
44. Tijekom rada odlagališta otpada nastojati da otvorene površine za odlaganje budu što
manje, da se što prije postigne konačni oblik tijela odlagališta (tj. da se što prije postavi
privremeni pokrovni sloj), a gdje god je to moguće da se izgradi i površinski brtveni
sustav, da otpad bude što zbijeniji, kako bi se spriječio ulazak oborinskih voda u tijelo
odlagališta, te da se optimalno iskoristi raspoloživa zapremina odlagališnog prostora i na
najmanju moguću mjeru smanji naknadno slijeganje površine tijela odlagališta.
10.2.7. Mjere zaštite od buke
45. Objekt u kojemu se nalazi postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada izolirati
zvučnom izolacijom.
46. Tijekom pokusnog rada postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada izmjeriti razinu
buke u vanjskom okolišu. Rezultate mjerenja razine buke na granici građevne čestice
unutar zone, kao i na granici obuhvata zahvata sa susjednim građevinskim područjem
naselja Donje Biljane, usporediti s propisanim dopuštenim vrijednostima za dnevno i
noćno razdoblje.
47. U slučaju prekoračenja propisanih razina buke poduzeti hitne dodatne mjere u cilju
smanjenja intenziteta buke, odnosno postizanja propisima dozvoljene razine buke.
48. Postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada redovito kontrolirati i održavati, kako
ne bi došlo do povećanja dopuštenih razina buke u vanjskom prostoru i na radnom mjestu,
a u skladu s odredbama važećeg propisa.
49. Osigurati da svi uređaji i strojevi, neophodni za rad Centra (uključujući i uređaj za
drobljenje građevnog otpada) budu što manje bučnosti, o čemu voditi računa pri njihovoj
nabavi, a s obzirom na regulativom propisane uvjete da najviša ocjenska razina buke na
granici građevne čestice unutar zone ne smije premašivati vrijednost od 85 dB(A). Nakon
puštanja strojeva u rad, buku mjerenjem provjeravati i održavati unutar dozvoljenih
granica. U radnim prostorima primjenjivati sve potrebne mjere zaštite na radu s gledišta
zaštite od buke. U slučaju potrebe, oko otvorenih izvora buke (npr. drobilice građevnog
otpada) podići zaštitne barijere (bukobrane).
50. Na području Centra, posebno na otvorenim prostorima (odlagalište, interne prometnice), u
svrhu smanjenja intenziteta buke ograničiti brzinu kretanja vozila. Oko Centra kao barijeru
(tampon-zonu) širenju buke prema okolnom prostoru, uspostaviti primjereni zeleni pojas
stablašica.
10.2.8. Mjere zaštite prometnica
51. Na internim prometnicama brzinu kretanja vozila ograničiti na najviše 20 km/h za prazna,
odnosno 10 km/h za puna vozila.
52. Na javnim prometnicama brzinu kretanja vozila za prijevoz otpada ograničiti na 50 km/h.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
192
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
53. Zabraniti korištenje vozila koja prazna ili zajedno s teretom imaju masu, dimenzije ili
osovinsko opterećenje iznad zakonom dopuštenog. Ukupna dozvoljena bruto-masa 2osovinskog vozila iznosi 18 t, a 3-osovinskog vozila 25 t. Za vozilo s prikolicom, ukupna
dozvoljena bruto-masa smije doseći 44 t, neovisno o vrsti prikolice.
54. Prije izlaska s područja Centra na javne prometnice svim vozilima za prijevoz otpada
obvezno oprati kotače, kako bi se spriječilo nanošenje blata (mulja) ili prašine na kolnike
javnih prometnica.
55. Teretna vozila koja prevoze teret u Centar kreću se tako da – gdje god je to moguće –
izbjegavaju naselja ili barem njihova središta te da budu u tehnički ispravnom stanju kako
ne bi izazivali nepotrebnu buku i vibracije, kojima bi ometali stanovništvo ili uzrokovali
oštećenja građevina.
56. Otpad koji se prevozi, propisno utovariti u transportna vozila. Nije dozvoljeno premašiti
maksimalno dozvoljenu nosivu masu/zapreminu teretnog vozila. Otpad se mora se nalaziti
u zatvorenom transportnom prostoru kako tijekom prijevoza ne bi došlo do pojava
raznošenja po javnim površinama (osobito prometnicama) te emisija prašine i neugodnih
mirisa.
57. Prijevoz obrađenih neopasnih, za odlaganje na odlagalištu neopasnog otpada primjerenih
frakcija otpadnog mulja, nastalog u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, obvezno
obavljati u zatvorenim teretnim prostorima vozila (kamiona).
58. Na svim prometnicama kojima se predviđa prometovanje teretnih vozila za prijevoz otpada
iz naselja u kojima se otpad prikuplja (kao i iz pretovarnih stanica) do Centra, provoditi
stručnu analizu sigurnosti prometa, a posebno stabilnosti gornjeg i donjeg postroja
prometnica zbog dodatnog prometnog opterećenja. Ukoliko se na pojedinim dionicama
razmatranih prometnica utvrde posebno osjetljiva ili neprikladna mjesta, na takvim „crnim
točkama“ provesti odgovarajuće građevne zahvate (npr. smanjiti radijus zavoja, u što većoj
mjeri ujednačiti nagibe uzdužnog profila trasa, postaviti odbojnike uz rub cesta, povećati
preglednost uklanjanjem eventualnih nepotrebnih zapreka i sl.), a sve u cilju poboljšanja
sigurnosti prometa. U tom smislu, na istim cestama osuvremeniti horizontalnu i vertikalnu
prometnu signalizaciju.
10.2.9. Mjere zaštite od pristupa životinja
59. Pristup životinja onemogućiti redovnim (svakodnevnim) pravilnim zbijanjem otpada nakon
odlaganja te stalnim nanošenjem pokrovnog tla na odloženi otpad i minimiziranjem radne
površine.
60. Oko površine zahvata, posebno odlagališta otpada, podići takvu ogradu čija će mrežna
gustoća biti dovoljno mala da u što većoj mjeri onemogući fizički pristup životinjama
(posebno onima srednje veličine i većima).
61. Ukoliko se pokaže potrebnim, primijeniti i konvencionalne metode istrebljenja, ali samo na
način i u opsegu kojim neće biti ugrožen okoliš, a posebno kakvoća podzemnih voda.
Stoga se prije eventualne primjene sredstava za suzbijanje životinja, a posebno primjene
mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, konzultirati s mjerodavnim stručnim
(sanitarnim, zdravstvenim, vodozaštitnim) službama.
10.2.10. Mjere zaštite estetsko-krajobraznih vrijednosti
62. Površinu aktivnog područja odlagališta održavati što manjom. Sprečavati razvoj
nekontroliranih gomila otpada i razasutih otpadaka oko odlagališta, a eventualne razbacane
ostatke redovito (svakodnevno) uklanjati.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
193
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
63. Pored radnog područja, provoditi i uobičajene (rutinske) preglede objekata na odlagalištu,
infrastrukture i travnatih površina. Rubnu ogradu provjeravati zbog eventualno razbacanih
otpadaka i potencijalnih oštećenja, koja – ukoliko se pojave – treba odmah popraviti.
64. Za višak iskopa projektom odrediti mjesto, način deponiranja i konačno uređenje terena, a
površine devastirane radovima dovesti u prvobitno stanje.
65. Prema postojećim propisima, uz rubove odlagališta otpada uspostaviti visok zeleni pojas.
Taj zeleni pojas će se pregledavati u svrhu utvrđivanja eventualnih pojava razbacanog
otpada, kao i znakova oštećenja ili neke druge štete. Razbacane otpatke uklanjati, a
evenutalno oštećenu vegetaciju nadomjestiti. Zeleni pojas ne smije ugrožavati sigurno
korištenje protupožarnog puta, koji će se izgraditi oko cijele površine zahvata, o čemu
treba voditi računa pri izradi Glavnog projekta.
66. Zabilježiti sve eventualne pritužbe od strane javnosti te bilježiti aktivnosti poduzete u
svrhu uklanjanja ili ublažavanja uočenih nedostataka.
10.2.11. Mjere prevencije požara
67. U svrhu sprečavanja požara, područje Centra ograditi propisanom ogradom te opskrbiti
stalnom čuvarskom službom (24 sata dnevno), kao i osigurati odgovarajuće vatrodojavne
instalacije, uspostaviti videonadzor i održavati siguran pristup lokaciji suglasno odredbama
važećeg propisa. Na lokaciji zahvata postaviti centralni nadzorni sustav s glavnim
računalom u prostoriji za tehnički nadzor postrojenja, koji će djelovati na načelu izravne
digitalne kontrole.
68. Sve objekte u sastavu Centra opskrbiti vatrogasnim aparatima, razmještenim u skladu s
odredbama važećeg propisa.
69. U svrhu zaštite od požara u sve objekte/građevine u sastavu Centra uvesti unutarnju
hidrantsku mrežu; ukoliko tlak u vodoopskrbnom sustavu ne bi mogao pokriti gubitke u
cjevovodu i zadovoljavati propisani tlak na hidrantima, ugraditi uređaj za njegovo
podizanje (prije početka korištenja pojedinog objekta u sastavu Centra, nadležna
ustanova provodi funkcionalno ispitivanje hidrantske mreže).
70. Pored unutarnje, na području Centra postaviti i vanjsku hidrantsku mrežu, po mogućnosti
prstenastog tipa s nadzemnim hidrantima DN 80 mm. Broj i raspored unutarnjih i
vanjskih hidranata uskladiti s odredbama važećeg propisa.
71. Uz svaki hidrant postaviti opremu za gašenje požara, koja će biti smještena u
nadzemnom ormariću, zajedno s vatrogasnim crijevima, mlaznicama na zatvaranje,
ključevima za otvaranje i pomoćnim alatom.
72. Na stalno raspolaganje u svim dijelovima Centra omogućiti protupožarnu vodu, čija će
količina biti dovoljna za razdoblje primjene od najmanje dva sata u svim sustavima i
režimima gašenja požara, a čija izdašnost (protočnost) ne smije biti manja od 20 l/s.
73. Oko čitave površine Centra uspostaviti adekvatno uređeni protupožarni pojas, širine 4-6
m, čije karakteristike detaljno razraditi u Glavnom projektu.
74. Sav lako zapaljivi i/ili eksplozivni otpad uskladištiti na odgovarajući način na sjenovitom
mjestu, zaštićenom od svih izvora topline i opremljenom potrebnom opremom za gašenje
požara, a u skladu s propisanim zahtjevima važećeg propisa.
10.2.12. Organizacijske mjere i mjere održavanja zahvata
75. Za pravilan rad odlagališta osigurati i osposobiti stručno osoblje za vođenje i održavanje
odlagališta i postavljene opreme (npr. sustava za internu odvodnju, sustava za otplinjavanje
s bakljom, postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada i dr.). Zaposleno osoblje
kontinuirano educirati.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
194
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
76. Unapređivati cjelovit sustav gospodarenja otpadom u Županiji, na čijem je hijerarhijskom
vrhu Centar. Poduzimati odgovarajuće napore za provedbu sustavnog i cjelovitog
educiranja javnosti, s kojom uspostaviti otvorenu komunikaciju. U tom smislu na području
cijele Županije uspostaviti informacijske točke.
77. U svrhu propisnog rada odlagališta otpada, s aspekta primjene potrebnih mjera zaštite
okoliša voditi Dnevnik odlagališta, u kojega redovno upisivati sve relevantne podatke koji
se odnose na rad odlagališta, kao što su: (a) količina zaprimljenog i odloženog otpada, (b)
količina utrošenog inertnog materijala, (c) radni angažman mehanizacije i strojeva (u
satima); (c) utrošak ostalih materijala; (e) podaci o količinama i kakvoći procjednih voda;
(f) podaci o količinama i kakvoći odlagališnog plina; (g) podaci o kakvoći podzemnih voda
u referentnim piezometrima i okružju odlagališta.
78. Nagomilavanje većih količina neobrađenog komunalnog otpada zbog nemogućnosti obrade
uslijed nestanka električne energije ili kvara u postrojenju spriječiti uspostavom režima
neprekidnog napajanja ili uključivanjem agregata.
79. Redovito voditi i održavati očevidnik o odvozu otpadnih voda iz sabirnih jama u sustav
javne odvodnje putem javnog isporučitelja ili koncesionara za pružanje javne usluge
pražnjenja sabirnih jama (u očevidniku navesti količine otpremljenih otpadnih voda i
datum pražnjenja sabirnih jama).
80. Izraditi „Pravilnik o zbrinjavanju svih vrsta otpada iz tehnološkog procesa“ i „Pravilnik o
radu i održavanju objekata za odvodnju i uređaja za obradu otpadnih voda“ te ih najkasnije
15 dana nakon početka rada planiranog zahvata dostaviti „Hrvatskim vodama - VGO
Split“.
81. Osigurati stalni stručni nadzor i održavanje svih postrojenja i uređaja na području zahvata
(npr. postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada i postrojenja za spaljivanje
odlagališnog plina, odnosno plinsko-crpne stanice).
82. Nositelj zahvata dužan je izraditi i održavati web-stranicu, koja će sadržavati aktualizirane
(ažurirane) podatke o radu Centra i, posebno, o stanju okoliša na lokaciji zahvata. S istom
svrhom, na području cijele Županije postaviti info-punktove na kojima će biti dostupne sve
informacije relevantne za rad Centra.
10.2.13. Mjere zaštite od minsko-eksplozivnih sredstava
83. Na teritoriju Grada Benkovca, na kojemu se nalazi i predmetni zahvat, identificirano je
17,0 km2 minski sumnjivih površina.
84. Iako nema izravnih dokaza o eventualnoj miniranosti okružja lokacije predmetnog zahvata,
kao i pristupnih putova, neophodno je da nositelj zahvata prije početka svih oblika
terenskih radova (uključujući i izgradnju zahvata) stupi u izravan kontakt s Hrvatskim
centrom za razminiranje – podružnicom Zadar i ishodi potvrde o stanju miniranosti. U tom
smislu, prije početka provedbe radova na terenu, za predmetne dijelove katastarskih čestica
u planiranom obuhvatu zahvata ishoditi potvrdu o stanju miniranosti lokacije, a koju izdaje
Hrvatski centar za razminiranje – Podružnica Zadar, Stjepana Radića 1, 23 000 Zadar.
Pripremnim radovima i gradnji zahvata pristupiti tek nakon zaprimanja potvrde od strane
Hrvatskog centra za razminiranje, kojom se utvrđuje da je predmetna lokacija sigurna od
mina, tj. da ne predstavlja „minsko sumnjiv prostor”. Izgradnji zahvata pristupiti s
izrazitom pažnjom. U slučaju da se tijekom radova na terenu ipak uoči prisutnost
„sumnjivih” predmeta (npr. eksplozivnih naprava, mina i sl.) odmah obustaviti radove
sanacije, osigurati područje i onemogućiti pristup, te o tome obavijestiti policiju i Hrvatski
centar za razminiranje – Podružnica Zadar, Stjepana Radića 1, 23000 Zadar (tel: 023/224870, fax: 023/224-871).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
195
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
10.3. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA U SLUČAJU AKCIDENTA
1.
2.
3.
4.
5.
Nositelj zahvata za slučaj iznenadnog onečišćenja voda izrađuje „Operativni plan
interventnih mjera u slučaju izvanrednog i/ili iznenadnog onečišćenja voda“ te ga
najkasnije 15 dana nakon početka rada planiranog zahvata na mišljenje dostavlja
„Hrvatskim vodama – VGO Split“..
Za slučaj iznenadnog onečišćenja voda – a suglasno „Pravilniku o intervencijama u zaštiti
okoliša“, „Državnom planu mjera za slučaj izvanrednog i iznenadnog onečišćenja voda“ te
drugim planovima na razini Županije i zakonskim propisima – izraditi „Operativni plan
interventnih mjera u slučaju izvanrednog i iznenadnog onečišćenja voda“
Otpad, nastao u iznenadnim stanjima, zbrinut će služba ili tvrtka osposobljena i ovlaštena
za provedbu tih aktivnosti.
Na lokaciji zahvata provoditi upute i postupke (procedure) koji se odnose na sprječavanje
ekološke nesreće, a za čiju izradu postoji obveza na temelju zakonske regulative i
podzakonskih propisa.
Tijekom rada Centra primjenom uputa za rad, provoditi stalnu kontrolu opreme i procesa,
a zaposlenike educirati u cilju učinkovitog i sigurnog redovnog rada te provođenja
postupaka u slučaju akcidentnih situacija.
10.4. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA ZAHVATA
1. Prije završetka predviđenog radnog vijeka predmetnog zahvata, koji neće biti manji od 30
godina, izraditi „Projekt zatvaranja Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, u
kojemu će se propisati sve potrebne mjere zaštite, kao i program praćenja (monitoring)
stanja okoliša u skladu s važećim propisima.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
196
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
11. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA TIJEKOM GRADNJE,
KORIŠTENJA I NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA ZAHVATA
Nakon završetka izgradnje zahvata, izvođač zahvata dužan je izraditi „Izvještaj o provedenim
mjerama zaštite tijekom izgradnje“ i dostaviti ga nositelju zahvata, odnosno investitoru.
Praćenje stanja (monitoring) okoliša s aspekta djelovanja odlagališta otpada, kao jedne od
ekološki najdelikatnijih građevina u sastavu predmetnog zahvata, obuhvaća kontinuirani nadzor:
(a)
(b)
(c)
(d)
(e)
(f)
stanja uređaja i opreme odlagališta otpada
procesa slijeganja odlagališta
sustava odvodnje
sustava brtvljenja nepropusnosti slojeva
ispitivanja sastava neobrađenog i obrađenog odlagališnog plina te
kontrole biljnog i životinjskog svijeta na lokaciji zahvata i u njenom okružju.
U skladu s važećim propisom, nositelj zahvata („odlagatelj“) je za odlagalište neopasnog
otpada dužan osigurati sljedeće oblike kontrole (monitoringa) tijekom cijelog perioda aktivnog
korištenja odlagališta: (a) mjerenja meteoroloških parametara; (b) mjerenja emisija odlagališnog
plina; (c) mjerenja emisija procjedne i oborinske vode; (d) mjerenja parametara onečišćenja
podzemne vode opasnim tvarima (za podzemnu vodu koja se nalazi unutar područja utjecaja
odlagališta) i (e) kontrolu stabilnosti tijela odlagališta. Odlagatelj je dužan jednom godišnje
izraditi izvještaj o svim rezultatima provedene kontrole.
Klasifikacija i kvaliteta goriva iz otpada (SRF) mora se kontrolirati jednom mjesečno, pri
čemu se nadzire ogrjevna vrijednost, sadržaj klora i sadržaj žive.
Klasifikacija goriva mora se obaviti u skladu s normom CEN/TR 15359, a ogrjevna vrijednost
prema standardu CEN/TS 15400.
11.1. PRAĆENJE STANJA TLA
1.
2.
3.
Kontinuirano mjeriti ukupnu taložnu tvar na pet lokacija.
Prije početka rada Centra analizirati svojstva tla na dvije lokacije uz rub tijela odlagališta
te na udaljenosti od 500 m i 1.000 m od odlagališta otpada. Analiziraju se sljedeći
parametri: pH, organska komponenta, dušik (N), fosfor (P), arsen (As), kadmij (Cd), bakar
(Cu), krom (Cr), živa (Hg), olovo (Pb), cink (Zn), selen (Se), nikal (Ni), titan (Ti), fluor
(F), pesticidi i PCB.
Godinu dana nakon početka rada Centra provesti analizu tla na istim lokacijama. Na
temelju dobivenih rezultata, utvrditi period učestalosti obavljanja analiza.
11.2. PRAĆENJE STANJA VODA
4.
Mjerenje pokazatelja količine i kakvoće (sastava) procjedne vode provoditi svaka tri
mjeseca za vrijeme rada odlagališta otpada; nakon zatvaranja odlagališta mjerenja se
provode svakih šest mjeseci tijekom prvih deset godina, a jednom u dvije godine u sljedećih
deset godina. U prvoj godini rada odlagališta otpada mjerenja provoditi jednom mjesečno.
Ukoliko se vrijednosti mjerenih parametara ne promijene, u nastavku rada odlagališta
mjerenja tih parametara mogu se provoditi jednom svaka tri mjeseca, a nakon zatvaranja
odlagališta prvih deset godina svakih šest mjeseci, a u sljedećih deset godina jednom u dvije
godine. Mjerenja smije izvoditi isključivo ovlašteni laboratorij. Parametre onečišćenja
podzemne vode mjeriti na jednom mjernom mjestu uzvodno te na najmanje dva mjerna
mjesta nizvodno od lokacije odlagališta, i to za pokazatelje navedene u točki 2.3.
predmetnog „Obvezujućeg vodopravnog mišljenja“ (vidi Prilog 10.2-1.).
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
197
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Tijekom aktivnog vijeka odlagališta otpada, unutar tijela odlagališta postaviti zdence za
sakupljanje procjednih voda, kako bi se potvrdila eventualna nazočnost procjednih voda u
tijelu odlagališta. U zdencima procjednu voda uzorkovati radi karakterizacije njegova
sastava i eventualnog identificiranja kemijskih supstanci, koje bi potencijalno mogle
koristiti kao indikatori u programu praćenja stanja (monitoringa) podzemnih voda.
Procjedne vode se analiziraju na širok spektar anorganskih, organskih i prioritetnih
onečišćivala. Kontrola kvalitete procjednih voda u duljem vremenskom razdoblju pomoći
će i u procjeni brzine razgradnje otpada u tijelu odlagališta, što može dati korisne
informacije za procjenu vjerojatnosti nastanka odlagališnog plina.
6. U sklopu mjerenja sastava procjedne vode mjeriti i vodljivost. Parametri za koje se provodi
mjerenje moraju odražavati relevantna svojstva procjedne vode. Mjerenje provesti na
reprezentativnom broju uzoraka.
7. Opseg i dinamiku mjerenja parametara oborinskih i otpadnih voda s manipulativnih
površina i prekrivnih ploha odlagališta otpada provoditi suglasno odredbama
„Obvezujućeg vodopravnog mišljenja“ (Prilog 10.2-1.).
8. Opseg mjerenja parametara podzemne vode, koja će se provoditi minimalno na lokacijama
postojećih istražno-opažačkih bušotina, određuje se Obvezujućim vodopravnim mišljenjem
„Hrvatskih voda – VGO Split“ (Prilog 10.2-1.).
9. Kontinuirano voditi „Očevidnik o svim rezultatima ispitivanja i svim provedenim
mjerenjima“ za: (a) vrstu i količinu zaprimljenog otpada; (b) sastav i količinu procjednih
voda; (c) razinu i kakvoću vode u piezometrima i (d) sastav i količinu odlagališnih plinova.
10. Voditi i „Dnevnik odlagališta“ u koji se upisuju svi relevantni podaci vezani uz rad
odlagališta. Dnevnik mora sadržavati informacije o: (a) količini odloženog otpada; (b)
količini utrošenog inertnog materijala; (c) utrošku radnih sati strojeva; (d) utrošku ostalih
materijala; (e) praćenju količine i kakvoće procjednih voda; (f) praćenju količine i kakvoće
odlagališnog plina i (g) praćenju kakvoće podzemnih voda u referentnim piezometrima i u
okružju odlagališta.
5.
11.3. PRAĆENJE STANJA ZRAKA
11. Prije početka rada planiranog zahvata provesti mjerenje nultog stanja kvalitete zraka na
lokaciji Centra.
12. Na području predmetnog zahvata, uspostavom jedne ili više mjernih postaja, dnevno
mjeriti meteorološke parametre (količina oborine, temperatura zraka, brzina i smjer
vjetra, vlaga zraka, isparavanje). Nakon prestanka rada Centra, ovu vrstu mjerenja
provoditi jednom mjesečno tijekom sljedećih pet godina. Meteorološke parametre
prikupljati s najbliže meteorološke stanice u sustavu državne meteorološke mreže.
13. Tijekom rada odlagališta otpada mjesečno mjeriti koncentraciju konstituenata odlagališnog
plina – metana (CH4), ugljikovog dioksida (CO2), i kisika (O2) na plinskoj baklji, a nakon
zatvaranja svakih 6 mjeseci. Mjerenje ostalih konstituenata odlagališnog plina –
sumporovodika (H2S) i vodika (H2) provoditi ovisno o sastavu odloženog otpada ili ako je
to propisano u dozvoli za obavljanje djelatnosti odlaganja otpada. Ako se rezultati mjerenja
sastava i koncentracije odlagališnog plina ponavljaju, vrijeme između dvaju uzastopnih
mjerenja može se produljiti, ali ne smije biti dulje od 6 mjeseci.
14. Nakon prestanka rada odlagališta otpada, kontrolu provoditi 2 puta godišnje u periodu od
10 godina od zatvaranja odlagališta, a tijekom sljedećih 20 godina, jednom u 2 godine.
15. Učinkovitost sustava za skupljanje odlagališnog plina redovito provjeravati.
16. Svaka tri mjeseca mjeriti donju granicu zapaljivosti na tijelu odlagališta.
17. Nositelj zahvata dužan je, u svrhu realizacije spomenutih obveza, preko stručne i ovlaštene
institucije izraditi „Prijedlog programa praćenja kakvoće zraka“, u kojemu će se utvrditi
opseg mjerenja i odrediti lokacije mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka u okolici
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
198
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Centra. Pri izradi tog Prijedloga u obzir uzeti: (a) emisije štetnih tvari uslijed građenja,
korištenja i zatvaranja predmetnog zahvata; (b) topografske (morfološke) osobine lokacije
zahvata i (c) mikroklimatske uvjete lokacije.
„Prijedlog programa praćenja kakvoće zraka“ sadrži: (a) program praćenja
mikroklimatskih uvjeta na predmetnoj lokaciji (brzina i smjer vjetrova, relativna vlažnost,
tlak zraka, količina oborina, isparavanje), a kao pretpostavku izrade „Elaborata o opsegu
mjerenja i određivanja jedne ili više lokacija mjernih postaja za praćenje kakvoće zraka“ u
okolici Centra; (b) dinamiku praćenja općih pokazatelja onečišćenja zraka, kao što su SO2,
NO2, PM10, ozon te specifični pokazatelji poput BTX, amonijaka (NH3), merkaptana i
metana (CH4).
Prema „Prijedlogu programa praćenja kakvoće zraka“ provesti mjerenja općih i specifičnih
pokazatelja onečišćenja i meteoroloških pokazatelja, i to kontinuirano u trajanju od jedne
godine prije početka rada Centra.
Na temelju rezultata dobivenih provedbom „Prijedloga programa praćenja kakvoće zraka“,
izraditi „Elaborat o opsegu mjerenja i određivanja jedne ili više lokacija mjernih postaja za
praćenje kvalitete zraka“ u okolici Centra.
Na lokaciji zahvata uspostaviti jednu mjernu postaju za praćenje kvalitete zraka, kao i
barem još jedna u neposrednom okružju lokacije Centra.
Konačni odabir lokacije jedne ili više mjernih postaja nositelj zahvata dužan je usuglasiti s
Gradom Benkovcem i Gradom Zadrom.
Mjerenje općih i specifičnih pokazatelja onečišćenja zraka na lokaciji zahvata provodi se
kontinuirano tijekom građenja i korištenja zahvata. Investiciju postavljanja jedne ili više
mjernih postaja, kao i njihovo održavanje, snosi nositelj zahvata, odnosno investitor.
Podatke o rezultatima mjerenja nositelj zahvata osigurava javno dostupnima.
11.4. PRAĆENJE RAZINE BUKE
25. Prije početka rada odlagališta otpada provesti mjerenje nultog stanja razine buke te na
temelju dobivenih rezultata propisati dodatne mjere zaštite radnika na odlagalištu, ako
bude potrebno.
26. Prije početka rada postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, u fazi izrade
projektne dokumentacije provesti mjerenje nultog stanja razine buke na granici susjednih
zona zahvata, a nakon početka rada postrojenja ponovo izmjeriti razinu buke kako bi se
utvrdili mogući utjecaji. Takva mjerenja povremeno poduzimati i tijekom čitavog perioda
korištenja zahvata.
27. Prije početka rada mobilnog uređaja za drobljenje i separaciju građevnog otpada, u fazi
izrade projektne dokumentacije provesti mjerenje nultog stanja razine buke, a tijekom
rada uređaja ponovo izmjeriti razinu buke kako bi se utvrdili mogući utjecaji.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
199
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
12. POPIS LITERATURE
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
[7]
[8]
[9]
[10]
[11]
[12]
[13]
[14]
[15]
[16]
[17]
[18]
[19]
[20]
[21]
[22]
Katastar otpada – Izvješće za 2006.: komunalni otpad; Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb,
2007.
Registar onečišćavanja okoliša – Izvješće o komunalnom otpadu za 2007. godinu;
Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb, 2009.
Izvješće o komunalnom otpadu za 2008. godinu; Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb, 2010.
Izvješće o komunalnom otpadu za 2009. godinu; Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb, 2011.
Izvješće o komunalnom otpadu za 2010. godinu; Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb, 2011.
Izvješće o komunalnom otpadu za 2011. godinu; Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb, 2013.
Elaborat odabira s prijedlogom konačnih lokacija i idejnim rješenjima za pretovarne
stanice u Zadarskoj županiji; revizija 5, Konačno izvješće, IPZ Uniprojekt TERRA,
Zagreb, 2013.
Idejni projekt za zahvat: Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije; revizija 2,
IPZ Uniprojekt TERRA, Zagreb, 2013.
Municipal Environmental Management Capacity and Infrastructure (MEMCI), 2004.
Studija izvodljivosti za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije;
SAFEGE, 2011.
Bognar, A., Geomorfološka regionalizacija Hrvatske; Acta Geographica Croatica, Vol.34,
str. 7-29, ISSN 1330-0466, Glasilo Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2001.
Majcen, Ž., Korolija, B., Sokač, B. & Nikler, L., Osnovna geološka karta, list Zadar
1:100.000, L33-139 s tumačem; Institut za geološka istraživanja, Zagreb, Savezni geološki
zavod, Beograd, 1970.
Istražni radovi na lokaciji budućeg Županijskog centra za gospodarenje otpadom Zadarske
županije – završno izvješće; Geoaqua d.o.o., Zagreb, 2008.
Prelogović, E., Jamičić D., Novosel, T., Dinamičko modeliranje pukotina i rasjeda u
karbonatnim stijenama Masleničke strukture (Hrvatska); Hans-Peter Rossmanith, ISBN 90
54105410, 1995.
Kapelj, J., Strukturni sklop šireg područja Promine u sjevernoj Dalmaciji i odraz na
hidrogeološke odnose; disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički
fakultet, Zagreb 2002.
Cvijanović, D., Seizmičnost područja SR Hrvatske; disertacija, Sveučilište u Zagrebu,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb 1981.
Herak, Ma., Herak, D., Markušić, S., Fault plane solutions for earthquakes (1956-1995) in
Croatia and neighboring regions, 1995.
Kuk, V., Prelogović, E., Dragičević, I, „Seismotectonically active zones in the Dinarides“;
Geologica Croatica, 53 (2000), 2; 295-303, Zagreb, 2000.
Prelogović, E., Kuk, V., Buljan, R., Tomljenović, B., Skoko, D., Recent tectonic
movements and earthquakes in Croatia; Proceedings of the 2nd International Symposium
„Geodynamics of the Alps-Adria Area by Means of Terrestrial and Satelite Methods“;
Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu & Technical University Graz, 255-262, 1999.
Biondić, B., Brkić, Ž., Vodnogospodarska osnova Republike Hrvatske – Podzemne vode;
Arhiv „Hrvatskih voda“, Zagreb, 2002.
Određivanje cjelina podzemnih voda na Jadranskom slivu prema kriterijima „Okvirne
direktive o vodama EU“; Hrvatski geološki institut, Arhiv „Hrvatskih voda“, Zagreb,
2006.
Pavičić, A., Rendić, A., Fritz, F., „Crpilišta zadarskog vodovoda – hidrogeološki istražni
radovi za prijedlog zona sanitarne zaštite“, Fond stručne dokumentacije, Institut za
geološka istraživanja, Zagreb, 1994.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
200
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
[23] Terzić, J., Lukač-Reberski J., Hidrogeološki elaborat zona sanitarne zaštite crpilišta
zadarskog vodovoda (zdenci B-4 i B-5, Jezerce, Oko, Boljkovac i Golubinka) u sklopu
hidrogeološkog sustava Bokanjac-Poličnik; Hrvatski geološki institut – Zavod za
hidrogeologiju i inženjersku geologiju, Zagreb, 2013.
[24] Vlahović, T., Ekspertna ocjena izvršenih hidrogeoloških radova na području Centra za
gospodarenje otpadom Zadarske županije za potrebe tvrtke EKO d.o.o. Zadar; Zagreb,
2012.
[25] Seizmološka karta Republike Hrvatske 1:1.000.000 (autor: V. Kuk), Geofizički zavod
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
[26] Šestanović, S., Osnove inženjerske geologije – primjena u graditeljstvu; GEING –
poduzeće za geološka istraživanja, nakladničku djelatnost i trgovinu s p.o., Split, 1993.
[27] Karta potresnih područja Republike Hrvatske; Prirodoslovno-matematički fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Geofizički odsjek (autor: M. Herak i suradnici), Zagreb, 2011.
[28] Izvještaj o provedenim istraživanjima šireg područja lokacije odlagališta otpada „Diklo“;
APO d.o.o., Zagreb, 2006.
[29] Reference Document (BREF) of Best Available Techniques for the Waste Treatments
Industries, European Commission, August 2006.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
201
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
1.
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
POPIS PROPISA I PROSTORNO-PLANSKIH DOKUMENATA
13.1. VAŽEĆA DOMAĆA REGULATIVA
Zaštita prirode, zaštićena područja, ekološka mreža RH i staništa
Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/13)
Pravilnik o zaštiti kopnenih puževa (Gastropoda terrestria) („Narodne novine“, br. 29/99)
Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsta ptica (Aves) („Narodne novine“, br. 43/95 i 75/02)
Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim
tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova („Narodne novine“, br. 7/06 i 119/09)
5. Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti za Zadarsku županiju („Službeni glasnik
Zadarske županije“, br. 5/06)
1.
2.
3.
4.
Zaštita okoliša (općenito)
1. Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“, br. 80/13)
Procjena utjecaja na okoliš
1. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, br. 64/08 i 67/09)
2. Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša („Narodne novine“,
br. 114/08)
Zaštita zraka
1. Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih
izvora („Narodne novine“, br. 117/12)
2. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku („Narodne novine“, br. 117/12)
3. Pravilnik o praćenju kvalitete zraka („Narodne novine“, br. 3/13)
Zaštita voda
1. Uredba o standardu kakvoće voda (“Narodne novine”, br. 73/13)
2. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“, br. 80/13)
3. Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta („Narodne novine“,
br. 66/11 i 47/13)
4. Odluka o zaštiti izvorišta pitke vode izvora unutar slijeva Bokanjac-Poličnik (Zdenci B-4
i B-5, Jezerce, Oko, Boljkovac i Golubinka); Županijska skupština Zadarske županije
(KLASA 325-01/12-01/30; URBROJ: 2198/1-02-13-27 od 4. listopada 2013. g.)
Postupanje otpadom
1. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 130/05)
2. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine
(„Narodne novine“, br. 85/07, 126/10 i 31/11)
3. Plan gospodarenja otpadom Zadarske Županije („Službeni glasnik Zadarske županije“,
br. 15/09)
4. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (“Narodne novine”, br. 94/13)
5. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom
opasnog otpada („Narodne novine“, br. 50/05 i 39/09)
6. Pravilnik o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 23/07 i 111/07)
7. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagališta otpada („Narodne novine“, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
202
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
8. Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu („Narodne novine”, br. 97/05, 115/05, 81/08,
31/09, 156/09, 38/10, 10/11, 81/11, 126/11, 38/13 i 86/13)
9. Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest („Narodne
novine“, br. 42/07)
10. Naputak o postupanju otpadom koji sadrži azbest („Narodne novine“, br. 89/08)
11. Odluka o određivanju lokacija za gospodarenje građevnim otpadom na području
Zadarske županije („Službeni glasnik Zadarske županije“, br. 24/08)
Buka
1. Zakon o zaštiti od buke („Narodne novine“, br. 30/09 i 55/13)
2. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave
(„Narodne novine“, br. 145/04)
Cestovni promet
1. Odluka o razvrstavanju javnih cesta (“Narodne novine”, br. 66/13)
Prostorno uređenje, gradnja i mineralne sirovine
1. Prostorni plan Zadarske županije („Službeni glasnik Zadarske županije“, br. 2/01, 6/04,
2/05, 17/06 i 3/10)
2. Prostorni plan uređenja Grada Benkovca („Službeni glasnik Zadarske županije“, br. 1/03;
„Službeni glasnik Grada Benkovca“, br. 2/08, 4/12 i 2/13)
3. Zakon o o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, br. 76/07, 38/09, 55/11,
90/11 i 50/12)
4. Zakon o rudarstvu („Narodne novine, br. 56/13)
5. Uredba o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja
građevinskih radova („Narodne novine“, br. 109/11)
Ostalo
1. Zakon o Vladi Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 150/11)
2. Uredba o prostornom uređenju u ratom zahvaćenim područjima Republike Hrvatske
(„Narodne novine“, br. 14/94)
3. Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja („Narodne novine“, br. 114/11)
4. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, br. 69/99, 151/03,
157/03; 87/09; 88/10; 61/11; 25/12 i 136/12)
13.2. DOMAĆA REGULATIVA IZVAN SNAGE, KOJA SE NAVODI U STUDIJI
1. Uredba o klasifikaciji voda (“Narodne novine”, br. 77/98 i 137/08)
13.3. MEĐUNARODNI PROPISI, NORME I DOKUMENTI
1. Okvirna direktiva Vijeća 2008/98/EC od 19. studenoga 2008. o otpadu
2. Direktiva Vijeća 1999/31/EC od 26. travnja 1999. o odlagalištu otpada
3. Direktiva 2000/14/EZ Europskog parlamenta i Europskog vijeća od 08. svibnja 2000. g. o
dozvoljenim emisijama buke u okoliš
4. Norma Europske organizacije za normizaciju (CEN) prCEN/TS 15359:2005 EN,
(preuzeta kao hrvatska norma HRN EN 15359:2012) i norma Europske organizacije za
normizaciju (CEN) DD CEN/TS 15400:2006 EN o karakteristikama (klasifikaciji,
sastavu i ogrjevnoj vrijednosti) ulaznog otpada za obradu u svrhu proizvodnje goriva iz
otpada (SRF).
5. Best Available Techniques (BAT) Guidance for Landfills; EU CARDS Programme, 2008.
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
203
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
2.
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
POPIS TABLICA, SLIKA I PRILOGA
A. POPIS TABLICA
Broj
tablice
2.1.1-1.
2.1.1-2.
2.1.1-3.
2.1.1-4.
2.1.4-1.
2.2-1.
3.1.1-1.
3.1.1-2.
3.1.2-1.
3.1.2-2.
3.1.2-3.
3.1.3-1.
3.1.3-2.
3.1.3-3.
3.1.4-1.
3.1.5-1.
3.1.6-1.
3.1.7-1.
3.3.1-1.
4.7.5-1.
4.7.8-1.
4.7.9-1.
4.15.2-1.
7-1.
Naziv tablice
Prosječni godišnji sastav komunalnog otpada Zadarske županije prema vrstama otpada na temelju
sortiranja, provedenog 2009. g.
Prosječni sastav komunalnog otpada Zadarske županije prema vrstama otpada, utvrđen na temelju
provedenog sortiranja u zimskom dijelu 2009. i 2011. g.
Procjena količina proizvedenog komunalnog otpada po jedinici lokalne samouprave na temelju
podataka o količinama odloženog otpada izvaganim na odlagalištu „Diklo“ (Zadar)
u razdoblju 2008.- 2011. g.
Tvrtke-skupljači otpada u gradovima i općinama Zadarske županije te odlagališta otpada na koja se
otpad pojedinih jedinica lokalne samouprave odvozi i odlaže
Ostvarene i procijenjene godišnje količine ostatnog odvodnjenog mulja iz uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda Zadarske županije
Djelatna odlagališta otpada u Zadarskoj županiji i procijenjene prosječne godišnje količine otpada za
odlaganje po vrstama (u tonama) u razdoblju 2008.-2011. g.
Projekcija broja stanovnika u Zadarskoj županiji u 2050. g.
Broj stanovnika Zadarske županije prema popisima stanovništva 1991.-2011. g. te projekcija
kretanja broja stanovnika u periodu 2016.-2046. g.
Projekcija udjela količina odvojeno skupljenog otpada u Zadarskoj županiji za period 2016.-2046. g.
Procjena količina odvojeno skupljenog papira i kartona te stakla u Zadarskoj županiji tijekom
razdoblja 2016.-2045. g.
Procjena količina odvojeno skupljenog metala, plastike i PET ambalaže u Zadarskoj županiji u
razdoblju 2016.-2045. g.
Broj turista i turističkih noćenja u Zadarskoj županiji u razdoblju 2009.-2011. g.
Procjena količina komunalnog otpada u Zadarskoj županiji za razdoblje 2016.-2045. g. prema
podacima „Agencije za zaštitu okoliša“ i podacima tvrtke „Čistoća“ d.o.o. Zadar o odloženom
otpadu u odlagalištu „Diklo“
Procjena količina ukupnog komunalnog otpada u Zadarskoj županiji, recikliranog komunalnog
otpada te izlaznih frakcija mehaničko-biološke obrade komunalnog otpada u periodu 2016.-2045. g.
Procjena količina ukupnog, uključujući i odvojeno skupljenog biorazgradivog otpada (kuhinjskog,
otpada iz vrtova i parkova), za proizvodnju čistog komposta te proizvedena količina „čistog“
komposta u postrojenju za mehaničko-biološku obradu otpada u razdoblju 2016.-2045. g.
Procjena količina neopasnog proizvodnog otpada u Zadarskoj županiji u periodu do 2016. g. te
tijekom planiranog 30-godišnjeg perioda rada Centra (2016.- 2045. g.)
Procijenjene količine građevnog otpada u Zadarskoj županiji koje će nastati do početka korištenja
zahvata te očekivane količine građevnog otpada tijekom korištenja zahvata (2016.–2045. g.)
Procjena količina mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zadarske županije u razdoblju od
30 godina (2016.- 2045. g.)
Jedinice lokalne samouprave (JLS) koji gravitiraju planiranim pretovarnim stanicama
te JLS iz kojih se otpad planira prevoziti izravno u Centar
Bilanca masenih udjela ulaznih i izlaznih frakcija mehaničko-biološke obrade komunalnog i
neopasnog proizvodnog otpada
Osnovna kemijska svojstva procjedne vode iz procesa biosušenja otpada
Očekivane godišnje i dnevne količine otpadnih voda (tehnoloških, sanitarno-potrošnih) koje će
nastati tijekom korištenja MBO postrojenja, te način postupanja otpadnim vodama
Predviđena struktura radnih mjesta u Centru
Procjena troškova prve faze izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije (bez
troškova uspostave i opremanja pretovarnih stanica te sanacije i zatvaranja postojećih odlagališta
otpada u Županiji)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
204
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Broj
tablice
7-2.
7-3.
8.7-1.
8.9.1-1.
8.9.1-2.
8.9.2-1.
8.9.3-1.
8.9.3-2.
8.9.3-3.
8.9.4-1.
8.13-1.
8.15.1-1.
9.2.3-1.
9.2.4-1.
Naziv tablice
Predviđena investicijska ulaganja u sljedećim fazama izgradnje/dogradnje Centra u periodu od 30
godina planiranog operativnog vijeka Centra
Sažetak svih predviđenih ulaganja u izgradnju i dogradnju Centra kroz sve planirane faze
njegova djelovanja, kupovinu strojeva i vozila te zatvaranje odlagališta neopasnog i inertnog
otpada te razgradnju pogona i postrojenja u sastavu Centra
Osnovne geomehaničke osobine stijena (vapnenci) na području lokacije zahvata
Temperatura zraka izmjerena na meteorološkoj stanici „Zadar-Puntamika“ u periodu 1948.-1975. g.
Srednji mjesečni i godišnji broj dana s karakterističnom temperaturom zraka (oC), izmjeren na
meteorološkoj stanici „Zadar-Puntamika“ u periodu 1948.-1975. g.
Ukupna vrijednost insolacije te mjesečni i godišnji broj sunčanih sati izmjerenih na meteorološkoj
stanici „Zadar-Puntamika“ u razdoblju 1966.-1975. g
Srednje mjesečne i godišnje količine oborina (mm) izmjerene na meteorološkoj stanici „ZadarPuntamika“ u razdoblju 1975.-2004. g.
Maksimalne dnevne količine oborina (mm), izmjerene na meteorološkoj stanici „Zadar-Puntamika“
u razdoblju 1975.-2004. g.
Broj dana s oborinama na meteorološkoj stanici „Zadar-Puntamika“ (1948.-1985. g.)
Čestina puhanja vjetra iz 16 smjerova, izmjerena u Zračnoj luci „Zadar“ u razdoblju 1948.-1975. g.
Naselja u užem i širem području lokacije zahvata (prema prostornom položaju i broju stanovnika
2011. g.)
Izmjerene vrijednosti fizikalno-kemijskih parametara vode u istražnim bušotinama na lokaciji
planiranog zahvata
Prosječni sastav ispušnog zraka s biofiltra postrojenja za mehaničko-biološku obradu komunalnog
otpada
Najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine vanjske buke određene „Pravilnikom o najvišim
dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave“ („Narodne novine“, br. 145/04)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
205
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
B. POPIS SLIKA
Broj slike
2.1.1-1.
3.1.1-1.
3.1.1-2.
3.2-1.
3.2.1-1.
3.2.2-1.
3.2.2-2.
4.7.3-1.
4.7.3-2.
4.7.4-1.
4.8.1-1.
4.8.4-1.
4.8.5-1.
4.8.5-2.
4.8.7-1.
4.12.4-1.
4.12.5-1.
8.2-1.
8.2-2.
8.2-3.
8.6.1-1.
8.6.2-1.
8.8-1.
8.8-2.
8.9.1-1.
8.9.3-1.
8.9.4-1.
9.2.4-1.
Naziv slike
Usporedba udjela pojedinih komponenti komunalnog otpada u razdoblju sortiranja za zimski i ljetni
dio godine
Projekcija procesa urbanizacije u Hrvatskoj
Projekcija kretanja broja stanovnika Zadarske županije prema prognozama za Hrvatsku prema
varijanti „visoke plodnosti“
Predviđeni tokovi otpada na području Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije
Procijenjene ukupne i prosječne godišnje količine ulaznih tvari te predviđeni načini njihove obrade
u Centru
Procijenjene ukupne i godišnje količine produkata/frakcija sortiranja i obrade otpada tijekom perioda
korištenja Centra te načini njihove primjene ili mjesta odlaganja
Procijenjene ukupne i godišnje količine efluenata (emisija) koje će nastati kao posljedica korištenja
Centra te mjesta njihovog nastanka i načini daljnjeg postupanja
Dijagam toka procesa mehaničko-biološke obrade otpada
Gradivni elementi podnih ploha u prostorima MBO građevine (kao i ostalih zona u sastavu Centra)
u kojima je moguća pojava ili zadržavanje procjedne vode
Tehnološki proces biosušenja otpada u postrojenju za mehaničko-biološku obradu otpada
Ekskavacijska jama napuštenog eksploatacijskog polja tehničkog kamena „Busišta 3“
Shematski prikaz vertikalnog presjeka temeljnog brtvenog sustava odlagališta neopasnog otpada
Shematski prikaz vertikalnog presjeka završnog brtvenog sustava odlagališta neopasnog otpada
Shematski prikaz presjeka trapeznog obodnog kanala odlagališta neopasnog otpada
Shematski prikaz detalja odvodnje procjednih voda u odlagalištu neopasnog otpada
Detalj izvedbe temeljnog brtvenog sloja odlagališta inertnog otpada
Detalj izvedbe pokrovnog brtvenog sloja na odlagalištu inertnog otpada
Šire okružje lokacije zahvata
Uže područje zahvata: napušteno eksploatacijsko polje tehničkog kamena „Busišta 3“
Uže okružje planiranog zahvata
Hidrogeološka karta šireg područja lokacije planiranog zahvata
Hidrogeološka karta užeg područja lokacije planiranog zahvata
Maksimalne očekivane akceleracije tla za povratni period od 95 godina
Makimalna očekivana akceleracija tla za povratni period od 475 godina
Godišnji hod srednjih mjesečnih temperatura zraka na meteorološkoj stanici „Zadar-Puntamika“
Godišnji hod prosječne mjesečne relativne vlažnosti zraka u Zadru
Čestina puhanja vjetra iz 16 smjerova, izmjerena u Zračnoj luci „Zadar“ u razdoblju 1948.-1975. g.
Krivulja opadanja razine buke povećanjem udaljenosti od izvora buke (za izvor buke od 80 dB (A))
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
206
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
C. POPIS PRILOGA
Broj
priloga
1.
2.
4.1-1.
4.3-1.
4.4-1.
4.5-1.
4.5-2.
4.6-1.
4.7-1.
4.7-2.
4.7-3.
4.7-4.
4.8-1.
4.8-2.
4.8-3.
4.8-4.
4.8-5.
4.8-6.
4.8-7.
4.9-1.
4.9-2.
4.9-3.
4.10-1.
4.10-2.
4.11-1.
4.11-2.
4.11-3.
4.11-4.
4.12-1.
4.12-2.
4.12-3.
4.12-4.
4.13-1.
6.1-1.
6.1-2.
6.1-3.
6.2-1.
6.2-2.
6.2-3.
Naziv priloga
Izvadak iz Sudskog registra Trgovačkog suda u Zadru za tvrtku-nositelja predmetnog zahvata „Eko
d.o.o. za gospodarenje otpadom, obnovljivim izvorima energije i energetsku učinkovitost Zadarske
županije“ Zadar
Mišljenje „Ministarstva zaštite okoliša i prirode“ o suglasnosti na predložene izmjene tehničkotehnološkog rješenja „Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije“
Pregledna karta dijelova katastarskih čestica u obuhvatu planiranog zahvata, a u sastavu
katastarskih općina Donje Biljane (k.č. 1099/1, 1099/41) i Suhovare (k.č. 112, 113/1, 1000/1)
s podacima o katastarskim česticama
Situacijski plan Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije (Centar) s predviđenim radnim
zonama te pristupnom cestom
Sabirni bazen za otpadne vode upravne zgrade – tlocrt i presjeci objekta
Tlocrt reciklažnog dvorišta
Tehnološka dispozicija opreme reciklažnog dvorišta
Situacijski plan transportnog centra
Situacijski plan postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO postrojenja)
Tlocrt prizemne etaže građevine MBO postrojenja
Presjeci građevine MBO postrojenja
Sabirni bazen za otpadne vode MBO postrojenja – tlocrt i presjeci objekta
Situacijski plan pripremljenog odlagališta neopasnog otpada
Presjeci zatvorenog odlagališta neopasnog otpada
Situacijski plan zatvorenog odlagališta neopasnog otpada
Sabirni bazen za oborinske vode odlagališta neopasnog otpada
Detalj otplinjavanja odlagališta neopasnog otpada
Situacijski plan otplinjavanja odlagališta neopasnog otpada
Sabirni bazen za procjedne vode s crpnom stanicom odlagališta neopasnog otpada – tlocrt i presjeci
Situacijski plan sortirnice i natkrivenog skladišta
Tlocrt prizemne etaže sortirnice
Tlocrt i presjek natkrivenog skladišta
Situacijski plan odvodnje oborinskih voda u obuhvatu Centra
Situacijski plan prostora za obradu otpadnih voda i odlagališnog plina
Situacijski plan prostora za obradu građevnog otpada
Tlocrt prostora za obradu građevnog otpada
Tehnološka dispozicija opreme u prostoru za obradu građevnog otpada
Sabirni bazen za otpadne vode u prostoru za obradu građevnog otpada – tlocrt i presjeci
Presjeci odlagališta inertnog otpada
Situacijski plan odvodnje odlagališta inertnog otpada
Situacijski plan zatvorenog odlagališta inertnog otpada
Detalj obodnog kanala odlagališta inertnog otpada
Situacijski plan ulazno-izlazne zone
Prostorni plan Zadarske županije: kartogram 1.1. Korištenje i namjena prostora – prostori za razvoj
i uređenje
Prostorni plan Zadarske županije: kartogram 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora –
područja posebnih uvjeta korištenja
Prostorni plan Zadarske županije: kartogram 3.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora –
područja posebnih ograničenja u korištenju, mjere uređenja i zaštite
Prostorni plan uređenja Grada Benkovca: kartogram 1. Korištenje i namjena površina
Prostorni plan uređenja Grada Benkovca: kartogram 2a. Infrastrukturni sustavi i mreže –
vodnogospodarski sustav i odlaganje otpada
Prostorni plan uređenja Grada Benkovca: kartogram 3c. Uvjeti korištenja i zaštite prostora
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
207
Ugovor br.: 10-12-1363/07
Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar
Redni
broj
6.2-4.
6.2-5.
8.2-1.
8.4-1.
8.5-1.
8.6-1.
8.6-2.
8.14-1.
8.14-2.
8.15-1.
8.15-2.
10.2-1.
SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, revizija 5
Naziv priloga
Grad Benkovac: kartogram 4.3a. Građevinska područja naselja Donje Biljane
Mišljenje Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Zadarske
županije – ispostava Benkovac, o usklađenosti zahvata s Prostornim planom
Geotehnički profil duboke istražno-opažačke bušotine BZO-2 na lokaciji Centra
Detaljna geološka karta užeg područja lokacije Centra (1:5.000)
Kompilacijska tektonska karta užeg područja lokacije Centra (1:5.000)
Zone sanitarne zaštite izvorišta u slivu Bokanjac-Poličnik
Hidrogeološki model područja lokacije zahvata (blok-dijagram) - M 1:5.000
Izvod iz „Karte staništa RH“ i baze podataka „Nacionalna ekološka mreža“ za potrebe izrade
Studije o utjecaju „Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije“ na okoliš
Potvrda „Ministarstva kulture-Uprave za zaštitu prirode“ kojom se potvrđuje da planirani zahvat
izgradnje „Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije“ neće imati bitan utjecaj na
područje ekološke mreže
„Izvještaj o rezultatima mjerenja nultog stanja kvalitete zraka na području Centra u
razdoblju 3-15. listopada 2013. g.“; Dvokut Ecro d.o.o., Zagreb, 2013.
„Izvještaj o procjeni postojećih razina rezidualne buke“; Sonus d.o.o., Zagreb, 2013.
Obvezujuće vodopravno mišljenje „Hrvatskih voda – Vodnogospodarskog odjela za
slivove južnog Jadrana“ iz Splita za za novi zahvat : Centar za gospodarenje otpadom
Zadarske županije na lokaciji Biljane Donje, Grad Benkovac (KLASA: 325-04/12-04/27;
URBROJ: 374-24-3-14/PB od 3. siječnja 2014. g.)
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša
208
Ugovor br.: 10-12-1363/07

Otpad ne mora da bude i smeće Otpad ne mora da bude i smeće

Poštovani korisnici, Zahvaljujemo Vam na dosadašnjoj suradnji

Razvrstavanje otpada počinje u Vašem domu! Ako još

Obavijest građanima

pametno gospodarimo otpadom 365 dana u godini pilot projekt tako

Faun Rotopress XXL

Krupni otpad

priprema za izvedbu nastavnog sata

RAZDVOJIMO OTPAD! - Čistoća AD Banja Luka