10/2014 12. ožujka 2014. Izjava Komisije HBK "Iustitia et pax" Izjava "O potrebi temeljnih suglasnosti i stvarne solidarnosti u Hrvatskoj, Europi i svijetu" želi predstaviti neke stavove Komisije koje i "mi kao katolici trebamo gajiti ne samo unutar našeg hrvatskog društva, nego i u odnosu na one narode i zemlje gdje se posebno danas osjeæaju veæi problemi", istaknuo biskup Vlado Košiæ na predstavljanju dokumenta Ne nijeèuæi potrebu strukturnih reformi, ne možemo ne vidjeti da one gotovo najèešæe pogoduju privatnim interesima novèara, špekulanata i trgovaca, a na štetu su javnog interesa, i navlastito prava zaposlenika, upozorio fra Bože Vuleta, istaknuvši da Hrvatska neæe moæi izaæi iz ove sumorne perspektive bez napora èitavog društva, ali ni bez prethodne suglasnosti politièkih snaga oko bitnih problema i strateških i nacionalnih interesa "Luè sv. Benedikta" u Zagrebu To je vanjski znak europske povezanosti koja je utemeljena na kršæanskoj kulturi. Hrvatski narod osjeæa se dijelom te velike europske kulture koja je utemeljena na Evanðelju, istaknuo kardinal Josip Bozaniæ, koji je u zagrebaèkoj katedrali blagoslovio luè mira - Proèitana i ovogodišnja poruka mira u kojoj se u duhu 50. obljetnice proglašenja sv. Benedikta zaštitnikom Europe istièe želja benediktinskih gradova Norcie, Subiaca i Cassina da svetac èuva i nadahnjuje stari kontinent snagom svoje poruke, osobito u današnje krizno doba Domovinske vijesti Kateheza kardinala Bozaniæa "Obitelj Crkva u malom" Pepelnica umjetnika s temom "Umjetnost u krizi?!" Sveæenièki dan Sisaèke biskupije Otvorena izložba "Vita Christi" Sjednica biskupa Ðakovaèko-osjeèke crkvene pokrajine Sve više žena beskuænica Duhovnost katehete po primjeru bl. Miroslava Bulešiæa Rekordan broj sudionika prijavio se za Susret hrvatske katolièke mladeži u Dubrovniku Zapoèeo redoviti provincijski kapitul Hrvatske provincije svetoga Jeronima franjevaca konventualaca Korizmena poruka biskupa Ivasa Dan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu Obljetnica smrti sluge Božjega kardinala Franje Kuhariæa Sjednica ravnatelja nad/biskupijskih Caritasa Crkva u Hrvata Subotica: Održana skupština društva "Ivan Antunoviæ" Sjednica Vijeæa za katehezu BK BiH Sombor: Duhovna obnova za sveæenike Subotièke biskupije Poziv biskupa BK BiH na molitvu za pravedni mir u Ukrajini i u Siriji Inozemne vijesti Kardinal Castello imenovan predsjednikom Kardinalskog povjerenstva koje nadgleda rad IOR-a Biskup Biernacki zabrinut zbog stanja u Ukrajini Susret kardinala i predsjednika BK Srednje i Istoène Europe U nemirima u Venezueli napadaju se i katolièke crkve Prilog dokumenti Korizma nas poziva na obraæenje Isusove kušnje Domovinske vijesti ika Domovinske vijesti Sjemeništarci iz Zadra posjetili katedralnu župu u Gospiæu Gospiæ, 2.3.2014. (IKA) - Župnu zajednicu koja se okuplja u gospiækoj katedrali posjetilo je 2. ožujka osam sjemeništaraca Nadbiskupskog sjemeništa Zmajeviæ iz Zadra, s odgojiteljem vlè. Rolandom Jeliæem, koji je slavio misu, a koncelebrirao je župnik mons. Mile Èanèar. Sjemeništarci su asistirali, èitali i na kraju mise održali program kojim su željeli gospiæke mladiæe i djevojke potaknuti na odabir duhovnog zvanja. Meðu sjemeništarcima bila su tri sjemeništarca Gospiæko-senjske biskupije: Marko Grèeviæ iz Graèaca te Franjo Mariæ i Kristijan Miletiæ iz Kosinja. Marko Grèeviæ zatim je svjedoèio o svom pozivu. Sjemeništarci su zatim izveli scenski prikaz "Tajna Božjeg poziva". Nakon mise imali su priliku susresti se s biskupom Milom Bogoviæem te razgledati Gospiæ. Pohod biskupa Uziniæa župi sv. Marka u Korèuli Korèula, 2.3.2014. (IKA) - Pastoralni pohod dubrovaèkog biskupa Mate Uziniæa župi sv. Marka u Korèuli poèeo je u petak 28. veljaèe. Prvoga dana biskup Uziniæ u pratnji župnika don Frana Kuraje posjetio je gradsku upravu na èelu s gradonaèelnikom Vinkom Kapelina, susreo se s uèenicima i osobljem Srednje škole Petra Šegedina, gdje ga je pozdravio ravnatelj Lovre Botica te pohodio djecu u Djeèjem vrtiæu Korèula koja su ga doèekala s prigodnim programom, a ravnateljica Fanica Ivelja zahvalila mu je na dolasku. Zatim je pohodio samostan svetih Anðela Èuvara s vrlo živom zajednicom dominikanki, i vrtiæ koji one vode. U dominikanskom samostanu sv. Nikole doèekao ga je prior fr. Drago Kolimbatoviæ, a u OŠ Petra Kanaveliæa pozdravio ga je ravnatelj Berislav Æurkoviæ s uèenicima. U poslijepodnevnim satima biskup je u njihovim domovima pohodio starije vjernike, meðu kojima su bili Dobrila i Jozo Denoble, koji veæ 65 godina žive u braku. U župnoj dvorani susreo se i s predstavnicima bratstava i èlanovima Župnoga ekonomskog vijeæa koje je potaknuo da u svoj rad više ukljuèe žene. Nakon molitve krunice i Gospinih litanija koje su predvodili èlanovi molitvene skupine, dubrovaèki biskup predvodio je euharistijsko slavlje, a poslije mise susreo se s ministrantima, animatorima i volonterima SHKM-a, prvoprièesnicima, krizmanicima i njihovim roditeljima. Drugoga dana pastoralnog pohoda, u subotu 1. ožujka, dubrovaèki biskup posjetio je starice i starce u Domu za starije i nemoæne osobe te s njima slavio misu i okrijepio ih sakramentom euharistije. Obišao je kapelu Sv. Antuna, groblje sv. Luke, špilju Gospe Lurdske, crkvu Sv. Justina, o kojoj brinu èlanovi bratovštine sv. Roka, crkvice Sv. Mihovila, Svih svetih, bratimske sale, a svugdje su ga doèekivali vjernici objašnjavajuæi mu bogatstva i posebnosti sakralnih objekata. Poslijepodne je bilo rezervirano za susret s vjerouèiteljima i drugim vjernicima. Nakon molitve krunice i mise u crkvi, biskup Uziniæ se susreo s pjevaèima, èitaèima i èlanovima molitvene zajednice. U nedjelju 2. veljaèe u prepunoj crkvi Sv. Antuna na Glavici, a zatim i u korèulanskoj katedrali Sv. Marka dubrovaèki biskup predslavio je euharistijska slavlja. U tijeku pohoda korèulanskoj župi sv. Marka dubrovaèki biskup u obraæanju vjernicima više je puta pohvalio tradiciju koja ih je održala u vjeri, ali i skrenuo pozornost da ona ne smije biti cilj nego samo sredstvo kako bi svaki vjernik nastavio rasti i sazrijevati u osobnoj vjeri. 2 12. ožujka 2014. broj 10/2014 Predstavljene knjige "Vjera naših dana" i "Kroz tvoj dodir" Dvije nove knjige u izdanju Glasa Koncila predstavljene u Centru za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu Zagreb, 3.3.2014. (IKA) - Dvije nove knjige u izdanju Glasa Koncila "Vjera naših dana" i "Kroz Tvoj dodir" predstavljene su u ponedjeljak 3. ožujka u Centru za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu. U publici je bio zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško, mnogo sveuèilišnih profesora kao i brojno medicinsko osoblje te branitelji, objavljeno je na portalu Glasa Koncila. Rijeè je o knjigama koje su plod napora, zauzimanja i studioznog rada èlanova uredništva Glasa Koncila, rekao je u uvodu glavni urednik i v.d. ravnatelja Glasa Koncila mons. Ivan Mikleniæ te objasnio da je razlog zajednièkog predstavljanja tih knjiga njihova povezanost. "Obje su knjige namijenjene èovjeku, vjeri i njihovim uzajamnim odnosima te otkrivaju da vjera daje bitnu dimenziju života svakome, bez obzira u kojoj dobi ili u kakvom stanju bio", poruèio je mons. Mikleniæ i posebno progovorio o knjizi "Vjera naših dana", nastaloj inicijativom Branimira Staniæa kao doprinos Godini vjere i novoj evangelizaciji. Iz perspektive hrvatskog branitelja i predsjednika Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata Josip Klemm govorio je posebice o tekstovima koji su obradili policijsko i vojnièko djelovanje. Knjiga "Vjera naših dana" sastoji se od osam tematskih cjelina: obiteljski život, rad, umjetnost, socijalno ugroženi, država/društvo, odgoj, gospodarstvo, Crkva, a obogaæena je s dvjestotinjak ideja za pastoralni rad i kalendarom. O knjižici novinara Vlade Èuture "Kroz Tvoj dodir. Duhovni pratitelj", namijenjenoj bolesnicima i medicinskom osoblju, govorili su profesorica sa zagrebaèkog Medicinskog fakulteta doc. dr. Marijana Braš te sam autor. "Medicina usmjerena prema dijagnozi danas je fokus premjestila na brigu za osobu, njezinu biološku, psihièku, socijalnu i duhovnu situaciju", rekla je predstavljaèica Braš i napomenula kako je autor uspio u teškoj i odgovornoj zadaæi pisanja bolesnicima u osjetljivom stanju jer se kroz stranice može išèitati ljubav prema èovjeku, ljubavi i umjetnosti. Knjiga donosi kratak èlanak o vjeri u zdravlju te sedam sakramenata, a uz osnovne molitve katolièkog nauka središnje mjesto zauzima križni put prikladan bolesniku. Praktièna vrijednost knjižice oèituje se u popisu sveæenika koji su angažirani u pastoralu bolesnika po bolnicama. Sveæenici Vodnjanskog dekanata molili za mir u Ukrajini Vodnjan, 3.3.2014. (IKA) - Sveæenici Vodnjanskoga dekanata na svome redovitom mjeseènom sastanku koji je održan u svetištu Majke Božje od zdravlja u Hreljiæima kod Vodnjana 3. ožujka u molitvenom dijelu napose su molili za mir u Ukrajini. U radnom dijelu dogovorili su se da zajedno s povjerenikom Poreèke i Pulske biskupije mr. Ilijom Jakovljeviæem pripreme popis žrtava II. svjetskog rata i poraæa na podruèju Vodnjanskoga dekanata. Na podruèju dekanata postoji i nekoliko jama o kojima se ništa ne piše niti su obilježene. Mnogi ljudi se i danas boje o njima govoriti zbog straha koji je komunistièki režim desetljeæima sijao na tom podruèju. ika Duhovne vježbe bogoslova na Košljunu Krk, 3.3.2014. (IKA) - Bogoslovi prve i druge godine Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu sudjelovali su od 28. veljaèe do 3. ožujka na redovitim godišnjim duhovnim vježbama u franjevaèkom samostanu na otoku Košljunu. Èetverodnevne vježbe održao je o. Vjenceslav Mihetec, karmeliæanin s velikim iskustvom voðenja duhovnih vježbi i predavanja te odgojiteljskih službi. Središnja tema vježbi bila je nova evangelizacija. Jasno je reèeno i potkrijepljeno pobudnicom pape Franje Evangelii gaudium kako nova evangelizacija ne znaèi prilagoðavati Evanðelje sebi, èovjeku, veæ sebe kao navjestitelja Evanðelja prilagoditi današnjem vremenu pa èak biti i korak ispred svog vremena, jer to je jedna od karakteristika voðe, u ovom sluèaju duhovnog voðe. S druge pak strane, nužno je biti oprezan s novim vremenima, jer nije loše sve što je staro, niti je dobro sve što je novo, zakljuèio je Mihetec. Druga opširnija tema i misao vodilja vježbi bila je zajednica, ljubav i prijateljstvo. Uz primjere iz Biblije i kratka tumaèenja, Mihetec je poruèio bogoslovima "Nemojte jedan drugome gasiti svjetlo". Izmeðu predavanja i razmatranja bogoslovi i voditelj organizirali su klanjanje pred Presvetim i molitvu krunice uz svakodnevnu misu i moljenje èasova. Bogoslovima prve i druge godine pridružila su se trojica starijih kolega, a u pratnji su bili i odgojitelji NBS-a dr. Mislav Kutleša, mr. Dubravko Škrlin Hren te duhovnik vlè. Vlado Razum. Biskup Škvorèeviæ primio episkopa Jovana Æulibrka Požeški biskup zauzeo se za suradnju u odreðenim pastoralnim pitanjima, napose u lijeèenju rana koje je u dušama ostavio nedavni rat Požega, 4.3.2014. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegi biskup Antun Škvorèeviæ primio je 4. ožujka episkopa lipljanskog Jovana Æulibrka, kojega je srpski patrijarh Irinej kao svoga vikarnog episkopa zadužio da vodi brigu za Slavonsku eparhiju sa sjedištem u Pakracu, ispražnjenu nakon umirovljenja episkopa Save Juriæa u studenom protekle godine. U episkopovoj pratnji bili su pakraèki paroh, arhijerejski zamjenik i eparhijski sekretar, protojerej stavrofor Ðorðe Teodoroviæ, požeški paroh, protojerej Aleksandar Bijeliæ i protoðakon Milan Tomaševiæ. Biskup je episkopu izrazio dobrodošlicu u njegovu pastirskom djelovanju u Slavonskoj eparhiji koja je teritorijalno gotovo istovjetna s Požeškom biskupijom te istaknuo važnost njegovanja meðusobnoga ljudskog i kršæanskog poštovanja. Predstavio je evanðeoska naèela po kojima s velikim osjeæajem za složenost teškog povijesnog nasljeða na ovim prostorima nastoji pristupati mjestima ljudskih stradanja na podruèju Požeške biskupije. Spomenuo je kako na poticaj pape Ivana Pavla II. osobno i s vjernicima djeluje u duhu èišæenja povijesnog pamæenja, koje je povezano s evanðeoskim praštanjem i pomirenjem. Zauzeo se za suradnju u odreðenim pastoralnim pitanjima, napose u lijeèenju rana koje je u dušama ostavio nedavni rat. Episkop Jovan izrazio je zadovoljstvo susretom, prenio je biskupu Škvorèeviæu pozdrave patrijarha Irineja, te je na temelju svoga iskustva, svjestan brojnih složenih pitanja koja muèe ljude na ovim prostorima, posvjedoèio važnost suradnje u njihovu rješavanja i promicanju evanðeoskih vrijednosti. Osvrnuo se na procese u suvremenom društvu povezane s liberalizmom koji u svojoj negativnosti jednako pogaðaju pripadnike obaju Crkava te je istaknuo potrebu da na njih traže zajednièke odgovore. Govorio je i o nekim Domovinske vijesti konkretnim pitanjima u Slavonskoj eparhiji, o èemu æe trebati voditi brigu novi vladika, èije se imenovanje oèekuje u svibnju. Biskup Škvorèeviæ zahvalio je episkopu Jovanu za posjet i zamolio ga da patrijarhu Irineju prenese njegove pozdrave. Susret, na kojem je sudjelovao i kancelar Požeške biskupije Goran Lukiæ, protekao je u ozraèju povjerenja i vedrine. Ispraæaj 23. hrvatskoga kontingenta HRVCON-a u ISAF Zagreb, 4.3.2014. (IKA) – Euharistijsko slavlje u prigodi odlaska pripadnika 23. hrvatskog kontingenta u misiju ISAF u Afganistan u kapeli vojne kapelanije "Sv. Petra i Pavla" vojarne "Pukovnik Marko Živkoviæ" 91.zb. HRZ i PZO-a na zagrebaèkom Plesu u utorak 4. ožujka predvodio je vojni biskup Juraj Jezerinac u koncelebraciji s vojnim kapelanom HRZ i PZO-a o. Viktorom Grbešom, OCD. Na misi su bili i zapovjednik 23. hrvatskoga kontingenta brigadir Mijo Validžiæ te hrvatski vojnici koji æe sljedeæih šest mjeseci provesti u Afganistanu, a pratit æe ih vojni kapelan fra Božo Anèiæ, OFM. U homiliji biskup je temeljem misnog evanðelja posvijestio važnost prihvaæanja poziva, koji podrazumijeva i odlazak od obitelji. "Današnje evanðelje opisuje Isusove uèenike koji se spremaju napustiti svoje obitelji oca, majku, braæu, sestre i vlastitu djecu da izvrše misiju, koju im je povjerio Isus Krist. Nije bilo lako donijeti tu odluku i napustiti svoj dom. No, oni su i prihvatili tu veliku žrtvu, jer ih je Isus osvojio svojom pojavom. I vi, dragi prijatelji, napuštate svoj dom, svoje obitelji, postrojbe i idete u daleku i tešku misiju. Vaša odvažnost kojom odlazite u tu daleku zemlju postat æe izvorom radosti mnogim ljudima u toj zemlji, koji èeznu za mirom upravo onako kako smo i mi težili u vrijeme kada je bila izvršena agresija na Hrvatsku", rekao je biskup Jezerinac. "Ako je danas èovjek ièega gladan, onda je to glad za mirom, sreæom, kako u osobnom životu tako u obitelji, meðu narodima i u svijetu. Vi idete u Afganistan kako biste donijeli mir toj ratom izmuèenoj zemlji. Istovremeno, dok donosite mir drugim ljudima, èuvajte mir savjesti i duhovno poštenje. Poštujte sve i svakoga u njegovu uvjerenju i životnom opredjeljenju. Naši su se vojnici u Afganistanu istakli u vrlinama koje su opæe poznate meðu ljudima i za kojim èezne svaki èovjek. I zbog toga veoma cijene našeg vojnika kako afganistanski narod tako i vojnici drugih zemalja koji se nalaze u mirovnoj misiji u Afganistanu. To nas još više obvezuje da se trudimo nastaviti iæi putem koji su išli naši prethodnici. Poštujuæu druge, vi æete na taj naèin graditi mostove zajedništva i suživota", poruèio je vojnicima biskup Jezerinac, zaželjevši im da se vrate svojim kuæama, svojim obiteljima i u svoju dragu domovinu, ponosno i ispunjene duše, radosni što su mogli sudjelovati u tako èasnoj misiji, kao što je ova misija mira. "Uvjeren sam da æete se vratiti s puno duhovnog iskustva i bogatstva naroda kojemu idete, i koji æete svojom prisutnošæu u službi mira pridonijeti. Mi æemo vas iz Vojnog ordinarijata pratiti svojim molitvama i svakim drugim oblikom podrške. Poštujte svoje zapovjednike, a meðusobno gradite povjerenje i prijateljstvo, držeæi se one Isusove: "Što želite da vama drugi èine, vi najprije èinite drugome". Tako æete graditi meðusobno povjerenje i prijateljstvo. Bog æe tada biti s vama i u vašem djelovanju", zakljuèio je vojni biskup. Vojnike je potaknuo da tijekom dana, a posebno naveèer, naðu vremena za sabranost i molitvu te da se preporuèe zagovoru Blažene Djevice Marije. 12. ožujka 2014. broj 10/2014 3 Domovinske vijesti Kateheza kardinala Bozaniæa "Obitelj Crkva u malom" Zagreb, 4.3.2014. (IKA) - "Obitelj Crkva u malom" bila je tema èetvrte kateheze zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa, održane 4. ožujka u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu, koju su vjernici izravno putem interneta pratili u župama Nadbiskupije. Govoreæi o obitelji i Crkvi kao dvjema meðusobno usko povezanim stvarnostima, kardinal Bozaniæ istaknuo je da i Crkva i obitelj svoj identitet otkrivaju polazeæi od Boga. Pojasnio je da se samu Crkvu ne može razumjeti bez Boga, "stoga i oni koji na Crkvu gledaju izvana, nikako je ne mogu pravo shvatiti i razumjeti". U nastavku kateheze, kardinal je podsjetio da upravo kršæanski braèni drugovi, u svjetlu objave u Isusu Kristu, spoznaju uzvišenost svojega braènog poziva. "Njihov je braèni život mjesto uprisutnjenja božanskog trojstvenog života i ljubavi, na èiju su sliku stvoreni. Velika je to i duboka istina, zapravo stvarnost", rekao je kardinal. Istaknuo je da se u braènom i obiteljskom životu ostvaruje ne samo kršæanski nego i crkveni život, te da je obiteljski dom prva škola života. Osvrnuvši se u nastavku na one osobe koje nisu u braku, kardinal je rekao da su vrata velike obitelji, Crkve, svima otvorena. "(…) Jer Crkva je svima dom i obitelj, a sve kršæanske obitelji trebaju uvijek biti otvorene za potrebe drugih, posebno onih koji su umorni i optereæeni". Crkvi je potrebno obiteljsko ozraèje, poruèio je kardinal te dodao da se to najviše treba oèitovati "u našim župama u kojima se treba što više doživljavati i živjeti obiteljska blizina, neposrednost, zajedništvo, briga za druge, posebno one u potrebi". "Za braèni par, za obitelj, vrijedi na poseban naèin ono što je Isus rekao: 'Gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ime, tu sam i ja meðu njima' (Mt 18, 20)", napomenuo je. Postavljajuæi pitanja o obilježjima obitelji kao Crkve u malom i što obitelj treba imati da bi bila kuæna Crkva, kardinal je rekao da se u njoj èita Sveto pismo, zajedno moli, slavi nedjelja kao dan Gospodnji. "Zajednièka molitva nije zapovijed, nego potreba, ona je hrana obiteljskog zajedništva. Ona obitelj dovodi pred Boga", istaknuo je, te zakljuèio da naše kršæanske obitelji u svojim kuæama trebaju imati znakove svoje vjere istaknute na vidljivom i èasnom mjestu svojega doma. Katehezu je završio pitanjima na temelju kojih je u župnim zajednicama nastavljena rasprava, kao i u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu gdje su kardinalovoj katehezi nazoèili predstavnici župnih pastoralnih i ekonomskih vijeæa Kustošijskoga, Zlatarskobeleèkoga i Resnièkoga dekanata, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije. Radionica za mlade o temi sramežljivost Dubrovnik, 4.3.2014. (IKA) - "Sramežljivost" je bila tema radionice za mlade održane u utorak 4. ožujka u Uèenièkom domu Paola di Rosa u Dubrovniku. Na radionici u organizaciji Obiteljskog savjetovališta Dubrovaèke biskupije, koje nastavlja s preventivnim programima za mlade iz podruèja emocionalne inteligencije, sudjelovale su uèenice 3. i 4. razreda srednje škole. Nakon molitve i nekoliko uvodnih pozdravnih rijeèi koje je voditeljica Savjetovališta Kristina Rožiæ uputila djevojkama, voditeljica radionice Katarina Rožiæ održala je predavanje u kojem je istaknula da je sramežljivost "nauèeni osjeæaj", odnosno, da nismo roðeni s tim osjeæajem, veæ ga stjeèemo u interakciji sa socijalnom okolinom. Rašèlanjujuæi manifestaciju tog osjeæaja na fizièke reakcije i misaone procese, pojasnila je djevojkama kako osoba koristeæi emocionalnu inteligenciju može uspješno prevladati osjeæaj sramežljivosti. Uslijedio je rad u skupinama. 4 12. ožujka 2014. broj 10/2014 ika Antiæevo proslavljeno u Zagrebu "Živio je svoje redovnièko i sveæenièko posveæenje posve spreman dati sve što ima Bogu i bratu èovjeku koji je živio pokraj njega. To je velièina njegova života", istaknuo biskup Huzjak Zagreb, 4.3.2014. (IKA) – O 49. obljetnici smrti sluge Božjega o. Ante Antiæa sveèano euharistijsko slavlje u svetištu Majke Božje Lurdske u Zagrebu 4. ožujka predvodio je bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak. U homiliji biskup Huzjak posebno je ukazao na Božju logiku, koja nije ljudska, veæ logika ljubavi, posvemašnog darivanja, bez raèuna. Tu je logiku Isus uèio svoje apostole, to im je Isus želio usaditi u srce da se oslobode onoga što ih optereæuje, što ih veže i što ih neprestano stavlja u položaj nestrpljivosti i strepnje, pojasnio je. Biskup je u homiliji posebno istaknuo rijeèi o. Ante Antiæa upuæene obitelji s kojom se dopisivao. "Prvo što o. Ante želi jest da ih Bog ispuni svojom milošæu i darom. Nije im poželio da imaju stan, auto, kuæu, vikendicu na moru, debeli bankovni raèun. Poželio je toj obitelji prije svega da ih Bog ispuni svojom milošæu i darom, jer to èovjeku daje otvorenost srca i života u kojem on može primiti stostruko", pojasnio je biskup. "O. Ante posveæivao je obitelji i svojom molitvom i žrtvom, to je bila velièina njegova života. Živio je svoje redovnièko i sveæenièko posveæenje posve spreman dati sve što ima Bogu i bratu èovjeku koji je živio pokraj njega. To je velièina njegova života", rekao je biskup Huzjak. O. Ante svoj život potrošio je svjedoèeæi za milost Božju, zazivajuæi milost Božju na obitelji, djecu, mlade, na svakog èovjeka. On je svoj život otvorio i potrošio za Boga, podsjetio je biskup, upitavši "jesmo li mi to kadri". Pojasnio je da nije potrebno biti sveæenik, redovnik, biskup, veæ svatko na svom mjestu treba biti posveæen Bogu i spreman biti blagovjesnik u ovome svijetu, i svoj život kao Ante Antiæ potrošiti svjedoèeæi za Boga. "Dok molimo za proglašenje blaženim i svetim o. Ante Antiæa molimo da naše obitelji budu pune milosti, svetosti, posveæene Bogu, da rastu. Neka Bog blagoslovi sve naše obitelji, neka èuva naš narod i svoju Crkvu da uvijek bude stup i svjedok evanðelja u svijetu u kojem živimo. U hrvatskom društvu, u našoj dragoj domovini neka bude snaga koja æe dizati svakoga èovjeka i uèiniti nas nositeljima Radosne vijesti", rekao je biskup Huzjak. U koncelebraciji su na sveèanoj misi s biskupom Huzjakom bili provincijal Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda fra Željko Železnjak, provincijal Provincije franjevaca treæoredaca glagoljaša fra Nikola Barun, zamjenik biskupskog vikara za grad Zagreb mons. Zvonimir Sekelj, dekan Maksimirsko-trnjanskoga dekanata preè. Josip Golubiæ i drugi dijecezanski i redovnièki sveæenici. Nakon blagoslova, biskup Huzjak je kod groba sluge Božjega o. Ante Antiæa predvodio molitvu za njegovo proglašenje blaženim i za milost po njegovu zagovoru. Na misi je pjevao zbor "Ante Antiæ". Za proslavu spomendana 49. obljetnice smrti o. Ante Antiæa vjernici su se pripremali trodnevnicom koju su predvodili fra Luka Livaja, fra Leon Delaš i provincijal Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman. . ika Pepelnica u požeškoj katedrali Požega, 5.3.2014. (IKA) - Na Èistu srijedu, 5. ožujka, u požeškoj katedrali euharistijsko slavlje s obredom pepeljenja predvodio je požeški biskup Antun Škvorèeviæ uz sudjelovanje ravnatelja Katolièke gimnazije i Katolièke osnove škole Roberta Mokrog i Ivice Žuljeviæa, sveæenika iz biskupijskih središnjih ustanova te djelatnika i uèenika spomenutih škola. U pozdravu biskup je podsjetio uèenike na znaèenje korizme u životu Crkve i pojedinog vjernika, za nastojanje oko vlastitoga duhovnog rasta i dioništva u otajstvu Isusove pobjede nad smræu u koje su ušli po krštenju. Pozvao ih je da na poèetku korizme sebi iskreno postave pitanje što žele od života, što od njega oèekuju, kako to namjeravaju postiæi, raèunaju li s Bogom u ostvarenju projekta svoga života. U homiliji biskup je uèenicima spomenuo kako u svom mladenaèkom životu nastoje ostvarivati razlièite pojedinaène projekte, meðu kojima su školovanje, sport, zdravlje, društveni status i kako u njima neæe uspjeti ako se prepuste ravnodušnosti, inerciji ili lijenosti. Istaknuo je da korizma podsjeæa kako je "pojava svakoga od nas na ovome svijetu povezana s Božjim projektom o nama koji se ne odnosi na neki djelomièan, nego cjelovit uspjeh našeg postojanja i kako nas Isus kao pravi struènjak za taj projekt trajno poziva što trebamo raditi s obzirom na njegovo puno ostvarenje". Biskup je protumaèio da on, meðu ostalim u proèitanom evanðelju poziva na post, molitvu i dobra djela prema bližnjima te je istaknuo kako svi ti èini oslobaðaju od diktata trbuha, privezanosti na same sebe i svoju sebiènost, "otvaraju za njegovu prisutnost u nama koja u snazi Duha može dati da rastemo na razini osobnosti, srca i duha te se u punini ostvari projekt našega krsnog preporoðenja za vjeèni život". Potaknuo je djecu i mlade da se ne prepuste duhovnoj inerciji, nego da im ove korizme trajno bude pred oèima lik pape Ivana Pavla II., utemeljitelja Požeške biskupije, za èije se proglašenje svetim pripravljaju, a koji je suvremeni svjedok Božjeg ostvarenja èovjekove velièine, te da ga nasljeduju. Na završetku mise biskup je mladima stavio na srce da ponesu u svoje škole, obiteljske domove i druge životne situacije svijest o tome da oni mogu biti veliki i uspješni kad vjeruju Bogu i djeluju na Isusovu rijeè. Biskup Mrzljak predvodio misu na Pepelnicu Varaždin, 5.3.2014. (IKA) - Varaždinski biskup Josip Mrzljak predvodio je koncelebrirano misno slavlje na Èistu srijedu – Pepelnicu, 5. ožujka, u katedrali Uznesenja BDM u Varaždinu. U homiliji je biskup Mrzljak rekao kako se vjernici na poèetku korizme pitaju što znaèi ovo vrijeme u liturgijskoj crkvenoj godini i što to vrijeme znaèi u životu svakoga od njih. Svi se trebamo pitati što smo pozvani mi sami uèiniti u ovom vremenu korizme koja je posebno povlašteno vrijeme za promjenu života, rekao je biskup te u nastavku iznio misli iz korizmene poruke pape Franje koju je uputio za osobni i zajednièki put obraæenja vjernika. Papa u poruci govori o materijalnoj, moralnoj i duhovnoj bijedi koja zahvaæa svijet. Materijalna bijeda je siromaštvo bez nade, moralna bijeda je robovanje poroku i grijehu, a duhovna bijeda dogaða se kada smatramo da nam Bog ne treba, rekao je biskup. Papa je stoga zaželio da se u ovoj korizmi Crkva naðe spremna i pripravna svjedoèiti onima koji žive u materijalnoj, moralnoj i duhovnoj bijedi poruku evanðelja, èija je srž navještaj ljubavi milosrdnog Oca, koji je spreman prigrliti u Kristu svaku osobu, istaknuo je biskup Mrzljak. Nakon homilije vjernici su pristupili obredu pepeljenja. Domovinske vijesti Biskup Štambuk u korizmenoj poruci o ispravnu ljudskomu govoru Poziva vjernike da o drugima govore samo ono što izgraðuje i iznose "na vidjelo" ono što je dobro Hvar, 5.3.2014. (IKA) – "Ovaj put pozivam sebe i tebe da sveto vrijeme korizme provedemo vježbajuæi pravilno govorenje. Da ponuðeno vrijeme korizme iskoristimo vježbajuæi jezik da nam njegovi 'proizvodi' budu na duhovnu korist. Dakako, s time pridonosimo rastu prema 'dobrim visinama' i naših obitelji, i naše vjerske zajednice, naše župe, samostana, župskih dvorova", piše hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk u korizmenoj poruci koju je uputio sveæenicima, redovnicima i redovnicama te vjernicima mjesne Crkve. Pitajuæi se o tome kako ovladati "tehnikom" pravilnoga govorenja, poziva se na psalmistu koji poruèuje: "Odluèio sam – èuvat æu put svoj da ne sagriješim jezikom; usta æu svoja zauzdati" (39,2), istièuæi, pritom, da to može biti koristan program vjerniku kako bi svoju bogoljubnost pretvorio u istinsku i nepatvorenu bogoljubnost i pobožnost. Biskup se, nadalje, osvræe na pitanje šutnje u odnosu na povjerenu tajnu i istièe: "Povjerenje može više puta biti snažna provjera ljudskoga karaktera. Jer naši su životi utjelovljenje našega karaktera (znaèaja). A dobar karakter više vrijedi nego lijepo lice. K tome, to nas uvelike vježba za ispravno znanje o velièini svakoga èovjeka o kojemu govorimo, govorimo ali ne 'pretresamo'". Upozorava da je osobito neèasno "naslaðivati se" tuðoj nevolji i zlurado širiti vijesti o tome jer takvo ponašanje ruši vrijednost èovjeka, te ga èini "pravim lopovom koji æe bezobzirno nekome 'ukrasti' dobar glas". Na kraju poziva vjernike da o drugima govore samo ono što izgraðuje i iznose "na vidjelo" ono što je dobro. Susret sveæenika Žumberaèkog vikarijata Zagreb, 5.3.2014. (IKA) - Sastanak sveæenika Žumberaèkog vikarijata i Stolnog dekanata održan je u srijedu 5. ožujka u Grkokatolièkom sjemenišu na zagrebaèkom Gornjem gradu, pod predsjedanjem križevaèkog vladike Nikole Kekiæa. Na sastanku su sudjelovali žumberaèki vikar o. Mile Vranešiæ, kancelar Križevaèke eparhije Livio Marijan te svi sveæenici koji djeluju na podruèju vikarijata i dekanata. Nakon uvodne molitve razmatrala su se pastoralna i druga pitanja vezana uz vjerski život župa na tome podruèju. U pozdravnoj rijeèi na poèetku susreta vladika Kekiæ pozvao je nazoène da u duhu ljubavi i poniznosti vrše svoje sveæenièke dužnosti na dobrobit povjerenoga im stada, u duhu najnovije apostolske pobudnice pape Franje "Radost Evanðelja". Pobudnica je podijeljena svim sveæenicima, a potanje æe se razmatrati na sveæenièkim vikarijatskim i dekanatskim susretima. Vikar Vranešiæ u pozdravnom govoru potaknuo je na molitvu i post tijekom Svete èetrdesetnice, kao najodliènije i najpotrebnije sredstvo u životu i radu sveæenika. Na susretu se govorilo o buduæim susretima eparhijskih vijeæa i povjerenstava, kanonskim vizitacijama i drugim pastoralnim pitanjima. Nakon susreta sveæenici su se okupili s vjernicima u konkatedralnoj crkvi Sv. Æirila i Metoda na Liturgiji pretposveæenih darova. To je posebno velikoposno bogoslužje bizantskoga obreda koje se sastoji od Veèernje i Službe prièesti sa Svetim Tajnama koje su posveæene na Božanskoj liturgiji prethodnoga dana, a služi se tijekom Svete èetrdesetnice svake srijede i petka. Liturgiju pretposveæenih darova služio je kapelan grkokatolièke župe sv. Æirila i Metoda o. Danijel Hraniloviæ. Sveta èetrdesetnica ili Veliki post prema bizantskom obredu zapoèela je u ponedjeljak 3. ožujka. 12. ožujka 2014. broj 10/2014 5 Domovinske vijesti Biskup Škvorèeviæ predstavio korizmenu poruku Dok nas u sadašnjemu hrvatskom društvenom stanju pritišæu mnoge nevolje, od gubitka radnih mjesta i siromaštva do ponižavanja ljudi i ustanova na svim razinama, bilo bi porazno ostati smuæen razlièitim ideologijama koje su kod nas na djelu o mnogim važnim pitanjima ljudskoga života, pa tako i o braku, i o obitelji Požega, 5.3.2014. (IKA) - Požeški biskup Antun Škvorèeviæ održao je konferenciju za novinare na Èistu srijedu, 5. ožujka, u Dvorani bl. Alojzija Stepinca Biskupskog doma u Požegi te predstavio korizmenu poruku pod naslovom "Što Bog združi, èovjek neka ne rastavlja". U poruci biskup navodi razloge zbog kojih se odluèio u progovoriti o braku i obitelji te piše: "Dok nas u sadašnjemu hrvatskom društvenom stanju pritišæu mnoge nevolje, od gubitka radnih mjesta i siromaštva do ponižavanja ljudi i ustanova na svim razinama, bilo bi porazno ostati smuæen razlièitim ideologijama koje su kod nas na djelu o mnogim važnim pitanjima ljudskoga života, pa tako i o braku, i o obitelji. Molim vas, braæo i sestre, da se sa svom ljudskom i vjernièkom iskrenošæu zapitate na poèetku ove korizme: kome vjerujete s obzirom na brak i obitelj, jer o vašemu odgovoru na to pitanje i o vašemu opredjeljenju – ne odgovoru i opredjeljenju nekoga drugoga – ovisi kamo æe krenuti Hrvatska i kakva æe joj biti buduænost. Obratimo se i vjerujmo evanðelju s obzirom na brak i obitelj! U tome æe nam pomoæi kateheze o braku i obitelji koje æe se svakoga petka ove korizme organizirati u našim župama i biti povezane s pobožnošæu križnoga puta. One su oblikovane na temelju Božje objave koju je svojim uèiteljstvom svjedoèio bl. Ivan Pavao II., utemeljitelj naše Biskupije. Želimo se na taj naèin pripraviti za njegovo proglašenje svetim 27. travnja u Rimu, za koje se organizira naše biskupijsko hodoèašæe. Tako æemo se pridružiti i nastojanju pape Franje koji nas želi – po izvanrednoj Biskupskoj sinodi ove godine na temu 'Pastoralni izazovi za obitelj u kontekstu evangelizacije' i redovitoj Sinodi sljedeæe godine – utvrditi u evanðeoskomu shvaæanju i življenju braka i obitelji te potaknuti da odgovorimo na izazove pred kojima se nalaze te ustanove u suvremenome društvu". Zatim biskup Škvorèeviæ predstavlja biblijsko poimanje braka i obitelji, njezinu ranjenost zlom i izlijeèenost Isusovom žrtvom ljubavi na križu te poziva vjernike na svjedoèenje Božjeg nauma o tim stvarnostima u našem društvu: "Možda je jedan današnji mislilac pretjerao kada je televiziju nazvao Molohom pred kojim suvremeni èovjek stoji uzdignutih ruku u znak klanjanja i predanja te postaje njegovom žrtvom. No, složio bih se s njime da suvremeni èovjek zna sve o hrani i odjeæi, o modi i potrošnji, ali nije više u stanju sebi postavljati izvorna pitanja koja pogaðaju savjest, ne zna više otkrivati smisao života, korijene bitka, put dobra i zla, cilj egzistencije. Zna cijenu svega, ali ne zna vrijednost stvarnosti, svoga postojanja, braka i obitelji. Pozivam vas da se svojim sudjelovanjem na korizmenim katehezama petkom svrstate meðu one koji žele u evanðeoskome svjetlu razmišljati, obnoviti i prihvatiti Božju istinu o braku i obitelji. S velikim razumijevanjem u svjetlu evanðelja pristupajte svim suvremenim pitanjima braka i obitelji, napose onim muškarcima i ženama koji su ranjeni neuspjelim brakom, rastavom ili nekim drugim problemom, te im približavajte Božje ljekovito milosrðe i ljubav. Otvorite oèi, još više srce, kako biste vidjeli i osjetili terete koje nose obitelji u vašim župama, osobito terete obitelji s brojnom djecom koje trpe zbog duhovnih ili materijalnih nevolja, zbog gubitka radnoga mjesta, siromaštva, bolesti ili osamljenosti. Potrebna im je ponajprije vaša blizina i razumijevanje, toplina vaše ljubavi koja æe uèiniti da im vaš 6 12. ožujka 2014. broj 10/2014 ika i najmanji materijalni dar donese veliko olakšanje. Vaš milodar koji æete dati petkom na pobožnosti križnoga puta namijenjen je i ove godine prognanicima bez socijalnoga statusa u Hrvatskoj, prvenstveno onima koji su smješteni u prognanièkome naselju u Kovaèevcu, nedaleko Nove Gradiške. Sveæenici æe taj dar prinijeti na Veliki èetvrtak u našoj katedrali na Misi posvete ulja". Biskup zakljuèuje poruku rijeèima: "Neka Bog blagoslovi sve one koji æe ove korizme uèiniti malo djelo s velikim srcem". Biskup Škvorèeviæ predstavio aktivnosti u Požeškoj biskupiji Požega, 5.3.2014. (IKA) - Nakon predstavljanja svoje korizmene poruke na Èistu srijedu, 5. ožujka požeški biskup Antun Škvorèeviæ predstavio je novinarima neke aktivnosti Požeške biskupije, napose gradnje, a o Caritasovom djelovanju izvijestio je ravnatelj biskupijskog Caritasa Goran Lukiæ. Biskup je rekao da je Biskupija s osnutkom Katolièkih gimnazija u Požegi i Virovitici te Osnovnom školom u Požegi preuzela i odgovornost za stvaranje uvjeta kako bi se odgojno-obrazovni programi mogli u njima što bolje odvijati za dobro uèenika i njihovih roditelja. Spomenuo je da se zahvatima na zgradi požeških katolièkih škola u prvoj fazi nastojalo dobiti ureðen prostor za sva èetiri razreda Gimnazije i prva èetiri razreda Osnovne škole. Potom se u drugoj fazi uredilo potkrovlje za administraciju i dobilo prostore za još dva razreda. Ostao je problem prostora za ostale razrede osmogodišnje škole te se pristupilo dobivanju graðevinske dozvole za dogradnju škole s dodatnim brojem uèionica na mjestu dosadašnje sportske dvorane koja je bila u vrlo lošem stanju te æe se ujedno izgraditi nova dvorana kojom æe se i nadalje služiti i uèenici gradske Gimnazije, objasnio je biskup. Dodao je da je troškove prethodnih radova pomogla pokriti njemaèka zaklada Renovabis koja suraðuje s njemaèkom vladom i bez èijih osiguranih milijun eura Biskupija ne bi mogla poduzeti najnoviju gradnju. Biskup je spomenuo i radove na Dvorani sv. Terezije Avilske u Požegi, sastavnom dijelu Biskupijskog odgojnoobrazovnog centra, koja služi prvenstveno potrebama katolièkih škola, a potom i za održavanje razlièitih pastoralnih susreta, a koju je još potrebno iznutra urediti. Protumaèio je kako katolièke škole imaju samo svoje priruène knjižnice, te da je želja Biskupije omoguæiti uèenicima, profesorima, vjerouèiteljima i drugim graðanima pristup u svoju knjižnicu koja se sada dijelom nalazi u Biskupskom domu, a drugim dijelom u Sveæenièkom domu, bez moguænosti korištenja. Jednako tako, istaknuo je, Biskupija posjeduje odreðeni broj predmeta sakralne kulturne baštine iz Požege i drugih svojih dijelova kao i djela hrvatskih umjetnika primljenih donacijom, koja bi valjalo predstaviti javnosti, prvenstveno uèenicima katolièkih škola kako bi to poslužilo njihovoj što široj opæoj kulturi. Rekao je da je Biskupija dobila ponudu Antuna Prše za kupnju nove zgrade stavljene pod krov na Trgu sv. Terezije pokraj katedrale i da bi ona mogla poslužiti za spomenute namjene. Podsjetio je da je Zagrebaèka nadbiskupija prigodom osnutka Požeške i Varaždinske biskupije prodala veliko zemljište pokraj Sjemeništa na Šalati u Zagrebu te da je Požeška biskupija s dijelom dobivenog novca izgradila Sveæenièki dom uz kredit koji je otplatila a drugi dio novca èuvala u namjenskom fondu za izgradnju centralnih ustanova. Spomenuo je kako je Ekonomsko vijeæe Požeške biskupije donijelo odluku da se tim novcem kupi navedena zgrada, ako uvjeti prodavatelja budu prihvatljivi. Dodao je ika da su pregovori o tome u tijeku i da se nada njihovu povoljnom ishodu. Biskup je istaknuo da oèekuje za navedene projekte daljnju pomoæ iz inozemstva te je najavio dolazak u Požegu biskupa Blaise Cupicha krajem ožujka, koji je u Biskupskoj konferenciji SAD-a zadužen za pomoæ zemljama u jugoistoènoj Europi i s kojim æe razgovarati o izgledima konkretne potpore. Zakljuèio je kako unatoè teškim vremenima treba tražiti moguænosti za ostvarenje odreðenih projekata u službi graðana te da je uz karitativno pomaganje ljudi u nevolji, ulaganje u pojedine projekte važno i zbog radnih mjesta koja se na taj naèin održavaju te brojnim obiteljima osigurava život. Zatim je ravnatelj Caritasa Požeške biskupije Goran Lukiæ predstavio redovite i izvanredne caritasove aktivnosti, i one koje æe se provoditi tijekom korizme. Podsjetio je na upuæenu pomoæ dvjema obiteljima kojima su izgorjele kuæe u Kaliniæu i Novskoj, sudjelovanje u ureðenju Doma za psihièke bolesne osobe u Ljeskovici te poplavljenima u jasenovaèkom kraju. Dodao je da je Caritas ovih dana kupio kuæu za peteroèlanu obitelj Maras s troje invalida u Požegi u koju bi nakon njezine prilagodbe za njihove potrebe trebali useliti do Uskrsa. Dio novca za opremanje kuæe osiguran je od prihoda humanitarnog koncerta koji je održan u prosincu u dvorani Grabriku. Kako je obitelj središnja tema ovogodišnje korizme, istaknuo je ravnatelj, tako æe i akcija "Pomozimo zajedno" biti usmjerene na obitelj, prije svega one s brojnom djecom. Kao i do sada, tijekom korizme, u akciju Caritasa ukljuèit æe se i ovogodišnji prvoprièesnici i krizmanici koji æe primiti prigodne kutijice u koje æe skupljati dar za siromašne, objasnio je ravnatelj Lukiæ. Stigla èetvrta pošiljka medicinskih pomagala Caritasu Dubrovaèke biskupije Ravnatelj Caritasa mr. don Robert Æibariæ predstavio i neke druge humanitarne akcije u korizmi Dubrovnik, 5.3.2014. (IKA) - Na Pepelnicu, 5. ožujka, prigodom dolaska nove, èetvrte pošiljke medicinskih pomagala za Posudionicu medicinskih pomagala Caritasa Dubrovaèke biskupije ravnatelj Caritasa mr. don Robert Æibariæ predstavio je u prostorijama Caritasa i neke druge humanitarne akcije u korizmi. Uvodno je istaknuo kako se sve te akcije poduzimaju "jer korizmeno vrijeme poziva na post, pokoru, molitvu, obraæenje i djela milosrða, a to bi nas trebalo dovesti do konaènog cilja, a to je susret s Uskrslim Kristom što æemo slaviti u uskrsnoj noæi kad je svjetlo pobijedilo tamu, a ljubav mržnju". Sve je to voðeno idejom da Caritas ne bude tek pragmatièna ustanova nego da bude voðena Isusovom rijeèju "Što god uèiniste jednom od najmanje braæe, meni uèiniste" te da pomažuæi ljudima bez obzira na nacionalnost, vjeru i neku drugu pripadnost, u svakom èovjeku se nastoji prepoznati Kristovo lice. U novoj pošiljci medicinskih pomagala, najveæoj do sada, stiglo je 20 medicinskih kreveta, 50 antidekubitalnih madraca, princeze, posteljina i druga pomagala za bolesne osobe. Time je zaokružena jedna lijepa prièa u kojoj je Caritas organizirao posudionicu za potrebe bolesnih sugraðana. Ukupni iznos do sad naruèenih medicinskih pomagala iznosi oko 275 tisuæa kuna. Dubrovaèka biskupija donirala je 150 tisuæa, a oko 125 tisuæa prikupljeno je od raznih humanitarnih koncerata i akcija te prilozima Grada Dubrovnika i Dubrovaèko-neretvanske županije. Trenutaèno stotinjak bolesnika koristi ta pomagala. U utorak 4. ožujka zapoèela je obnova obiteljske kuæe Domovinske vijesti Delalija u Èepikuæama te je ravnatelj izrazio nadu da æe do Uskrsa imati pristojan smještaj. Sljedeæih tjedana æe se takoðer organizirati pomoæ sugraðaninu Iliji na Batali koji godinama leži, te æe mu se prostor u kojem živi obojati, donijeti namještaj i posuditi medicinski krevet s opremom. Ravnatelj Æibariæ predstavio je i korizmenu akciju "Pemo i kupci za Caritas Dubrovaèke biskupije" koja se organizira veæ treæi put, a ove godine poèinje na Pepelnicu i traje do Cvjetnice, 13. travnja. U tom razdoblju kupci u lancu Pemovih trgovina: hipermarket Pemo Centar, supermarketima Solitudo, na Mljekari u Župi dubrovaèkoj, u Moèiæima i na Grudi u Konavlima, mogu kupnjom raznih proizvoda – koje je potrebno nakon kupnje odložiti u za to predviðene košare - preko Caritasa donirati te namirnice i potrepštine pojedincima odnosno obiteljima sa šireg dubrovaèkog podruèja. Djelatnici Caritasa æe prikupljene proizvode nakon završene akcije podijeliti najpotrebnijima. Blagoslov križnog puta u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu Postaje za kapelu sjemeništa darovao Šime Buæan, umjetnik iz Mravinaca Split, 5.3.2014. (IKA) - Nadbiskupsko sjemenište i Nadbiskupijska klasièna gimnazija "Don Frane Buliæ" u Splitu sveèano su obilježili poèetak korizme na Èistu srijedu – Pepelnicu, 5. ožujka, euharistijskim slavljem s obredom pepeljenja koje je predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. U koncelebraciji su bili ravnatelj gimnazije don Josip Dukiæ i ravnatelj Sjemeništa don Jenko Buliæ. Tom prigodom, nadbiskup je blagoslovio nove postaje križnog puta u velikoj kapeli Sjemeništa koje je darovao Šime Buæan, umjetnik iz Mravinaca. "Zapoèinjemo korizmu, vrijeme unutar vremena. Èitav naš život je hod, rast i sazrijevanje, no to u ovom vremenu želimo posebno istaknuti. Ovo nije vrijeme ozbiljnosti i strogoæe veæ vrijeme radosti jer taj hod u nama izaziva unutarnju radost koja nas vodi do izvora svih radosti, Uskrsa", rekao je nadbiskup u uvodu. U homiliji podsjetio je kako život odreðuju tri ljudske i vjernièke dimenzije koje su vjernici u korizmi posebno pozvani provjeriti: vjera, ljubav i nada. Zaželio je da korizma za svakog pojedinca bude rast u vjeri i molitvi i rast u odnosu prema bližnjemu te da bude obilježena nadom jer proèišæavanje starog èovjeka postom znaèi gledanje na uskrsnuæe koje pruža nadu. Istaknuo je kako se nada da æe postaje novoga križnog puta pomoæi "da kroz korizmu približimo Život koji nam se daje". Ravnatelj Sjemeništa don Jenko Buliæ zahvalio je nadbiskupu na nazoènosti i rekao kako èistoæa i pepeo u životu kao da ne idu zajedno. No, kada se pogleda dublje, oboje imaju važnu poruku i gotovo da postaju cjelina. Zahvalio je i Šimi Buæanu "koji je darovao svoje srce, talente, vrijeme i ljubav prema Bogu, njegovoj muci i uskrsnuæu, ali i prema ovom Sjemeništu". "Postaje su bogate i lijepe, a istodobno jednostavne i diskretne, a ta jednostavnost i diskrecija i jest poruka korizmenog vremena. Jedino se na takav naèin može doæi do Uskrsa", rekao je Buliæ. Euharistiji je prethodilo pokornièko bogoslužje za sjemeništarce, uèenike i djelatnike Nadbiskupijske gimnazije koje je predvodio don Vedran Toriæ, a u tijeku euharistijskog slavlja pjevao je mješoviti zbor Nadbiskupijske klasiène gimnazije pod ravnanjem s. Lidije Matijeviæ. 12. ožujka 2014. broj 10/2014 7 Domovinske vijesti Pepelnica u katedrali Sv. Stošije Zadar, 5.3.2014. (IKA) - "Korizma je vrijeme duhovnog boja i borbe u kojoj ne koristimo strojnice ni bombe, nego oružje vjere, i kad nije lako vjerovati. Vjere koja nas stavlja u raspoloženje - Prihvaæam i vjerujem, makar ne razumijem vjere koja vjeruje i kad ne razumije", poruèio je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ u propovijedi mise koju je s obredom pepeljenja predvodio na Pepelnicu, 5. ožujka, u katedrali Sv. Stošije u Zadru. U korizmi osobito osjeæamo da je potrebno iznova krenuti, biti sabraniji, zaputiti se u pustinju, razgovarati s Bogom, osjetiti njegovu milost i blagodat. "Tijekom èetrdeset dana vjernici æe pokušati 'poæi u pustinju', u samoæu svoga srca, duše, razmisliti tko smo, što smo, kamo idemo; razmisliti što Bog od nas želi, svjetlom vjere pokušati bolje upoznati sebe, biti sposoban i pokušati prepoznati što Bog od nas traži, od svakoga u svom staležu", rekao je nadbiskup, dodavši da nije lako poæi u pustinju, jer to znaèi odreæi se vlastitih proraèuna, a treba više slušati Božji glas i njegova nadahnuæa. "Èesto mislimo samo iz svoje perspektive. Rijetko se stavljamo na raspolaganje i otvaramo dušu da èujemo Božje nagovore i poticaje. Èesto u prvi plan stavljamo 'Ja tako želim, ja tako hoæu'. A Bog kaže, 'Ja imam druge planove'. Poæi u pustinju znaèi raspoložiti dušu i srce da se èuje Božji govor, njegov nagovor, onda slijedi naš odgovor. Nije lako poæi, jer imamo vlastite izvore sigurnosti koji su èesto lažni. Prava sigurnost je u Bogu, u njemu koji nas je za sebe stvorio. Èesto se dogodi da umjesto Boga uzmemo neke druge lažne sigurnosti koje možemo samo spoznati i otkriti ako doista krenemo u pustinju, u slobodu svoga srca, èuti jesam li na pravom putu; jesu li ti izvori sigurnosti pravi ili lažni. To se èesto isprijeèi ispred nas i zato nije lako, tražiti u sebi ono najbolje što æe nas približiti Bogu i ljudima", rekao je nadbiskup Puljiæ. Tijekom korizme ljudi se trude èiniti dobra djela. Mnogi s korizmom povezuju odricanje, no je li ono dar ili dokazivanje, upitao je nadbiskup. "Vidjet æemo i u javnosti pitanja, 'Èega si se odrekao?' Kao da je to važno. To je u duhu onoga 'Ne trubite o tome'. Ako si nešto odluèio, Gospodin zna što si odluèio", upozorio je mons. Puljiæ, tragom navještaja proroka Joela "Zatrubite u trublje", kad opisuje potrebu da se narod okupi i da mu se priopæi istina o Bogu koji voli èovjeka, spreman je i kadar oprostiti. Bogu je jako stalo do èovjeka. "Priopæite to ljudima, neka znaju da nisu izgubljeni. U Evanðelju pak piše - Nemojte trubiti kad molite, èinite dobra djela i postite. Dva puta je govor o trubi, ali u dva razlièita konteksta", istaknuo je mons. Puljiæ. Potaknuo je i na oruða molitve, posta i pokore. "Molitva kao dimenzija osobnog i obiteljskog života je ugrožena. Malo ljudi danas moli, osobito zajednièki. Nekad se u našim kuæama èuo molitveni šapat, to je bio obred bez kojeg dan nije završavao. Bio je to sastavni dio našeg obiteljskog života. Vratimo ponovno to naše oruðe, osobito našim osobnim susretom s milosrdnim Ocem u sakramentu pokore", rekao je nadbiskup, istaknuvši, svijet se može poboljšati samo koliko se mi sami popravimo i uspijemo kod sebe promijeniti što ne valja. "Nema èina ni naèina kako èovjek može Bogu vratiti ljubav za ljubav. Najveæi izraz Božje ljubavi je da je dao svoga sina za nas. Najveæi èin ljubavi Krista je kad je predao sebe za nepravedne. Majka Terezija èesto je govorila: 'Uèinimo i mi nešto lijepoga za Boga'. To neka bude motiv naših djela. Ne da se o tome piše i netko o tome prièa, nego da to Bog zapiše u svoje dlanove. Da to bude naša odluka u skrovitosti, uèiniti nešto lijepo za Boga molitvom, postom i solidarnošæu. Crkva poziva vjernike da èine djela dobrotvornosti, da se popravljaju i pripravljaju put Gospodinu", zakljuèio je nadbiskup Puljiæ. 8 12. ožujka 2014. broj 10/2014 ika Pepelnica u sisaèkoj katedrali Sisak, 5.3.2014. (IKA) - Na Èistu srijedu – Pepelnicu, 5. ožujka, misno slavlje s obredom pepeljenja u katedrali Uzvišenja svetog Križa u Sisku predvodio je sisaèki biskup Vlado Košiæ u zajedništvu s kancelarom mons. Markom Cvitkušiæem i katedralnim župnikom preè. Markom Karaèom. U homiliji, preè. Karaèa istaknuo je da "dok svi zajedno proživljavamo ovu veliku recesiju i krizu, krajnje je vrijeme da zavirimo u svoju dušu i zapitamo, što se to dogaða s nama i kamo to ide naš život", te da Crkva daje odgovor na to životno pitanje upravo na Pepelnicu ili Èistu srijedu dok vjernici pristupaju prignute glave obredu pepeljenja i slušaju rijeèi "Spomeni se èovjeèe da si prah i da æeš se u prah pretvoriti" ili rijeèi "Obratite se i vjerujte Evanðelju". "Izlazak iz problema je obraæenje na osobnoj i kolektivnoj razini. I ta slika kada posipamo glavu pepelom u znak pokore i obraæenja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Tu sliku duboko pohranjujemo u svoju nutrinu, jer ona je izrièaj vjere i nade. Vjerujemo da je Bog milosrdan i da æemo po njegovu milosrðu i našem obraæenju zadobiti spasenje. Pepeo je znak poziva na obraæenje i naše predanosti tome hodu, unatoè tome što èesto u svojoj svakodnevnici zaboravljamo Boga. Korizma nas poziva da ga vratimo u središte našeg života", zakljuèio je izmeðu ostalog propovjednik, nakon èega su vjernici pristupili obredu pepeljenja. Misno slavlje animirao je Mješoviti zbor katedralne župe. Pepelnica u splitskoj prvostolnici Sv. Dujma Split, 5.3.2014. (IKA) - "Korizma jest vrijeme tišine i sabranosti, ali ne i tuge i crnine jer naš korizmeni hod ide prema Kristovu i našem uskrsnuæu. Ako živimo iskreno, autentièno i ako se obraæamo Bogu kao vjernici, onda bivamo radosni. Gospodin nam na ovom korizmenom putu želi dati predokus uskrsne radosti", rekao je splitskomakarski nadbiskup Marin Barišiæ predvodeæi koncelebrirano euharistijsko slavlje s obredom pepeljenja na Èistu srijedu – Pepelnicu, 5. ožujka u splitskoj prvostolnici Sv. Dujma. Buduæi da je s Pepelnicom zapoèelo korizmeno vrijeme, nadbiskup je u homiliji istaknuo da nije lako uæi u korizmu jer je ona vrijeme iskrenosti i vjernosti, a obilježeni smo sebiènošæu i površnošæu, no kako je upravo zbog toga ovo milosno vrijeme potrebno. Rekavši da prorok Joel poziva "da se vratimo Gospodinu svim srcem, a sv. Pavao da se pomirimo s Bogom", nadbiskup je istaknuo da nas "u duh kršæanske korizme poziva i sam Isus Krist koji kroz Matejevo evanðelje govori o tri dimenzije kojima je obilježen vjernièki život: milostinja, molitva i post". Govoreæi o milostinji, nadbiskup je upozorio da je to širok pojam koji se ne može ogranièiti na komad kruha i pokoju kunu koju æemo udijeliti potrebitima i za to oèekivati hvalu veæ da je ona ogledalo naše ljubavi prema bližnjemu. Spomenuo je kako je Papa u ovogodišnjoj korizmenoj poruci takoðer dotakao tu dimenziju i progovorio o siromaštvu, ali i o bijedi koja je daleko opasnija i obuhvaæa materijalni vid, ali i moralno i duhovno stanje èovjeka. Za drugu dimenziju, molitvu, nadbiskup je rekao da je "jezik vjere koji nas otvara Božjoj milosti i usmjerava našem Izvoru". Nažalost, èesto nameæemo svoju volju, a nismo ni svjesni da time ugrožavamo sebe i druge. Zato smo pozvani moliti da se ostvari Njegova volja i da proèisti naša srce i naše želje, pojasnio je. Osvræuæi se na treæu dimenziju, post, nadbiskup je ustvrdio da je post danas sveden na dijetu, a èak i kada postimo iz religioznih uvjerenja da bismo sebe izgradili i proèistili, nemamo hrabrosti to priznati drugima. Rekao je kako je potrebna higijena tijela, ali je potrebnija ika higijena duše i duha. Nadbiskup je pozvao vjernike da se zapitaju što hrani ili truje njihov duh, osjeæaje i intelekt te da se odvaže na duhovni post od sebiènosti i oholosti koji æe trajno ugraditi u svoj život. "Želim da nam svima Gospodin daruje blagoslovljenu kršæansku korizmu i da možemo biti ljudi i vjernici meðu braæom i sestrama", zakljuèio je nadbiskup. Na misi su pjevali katedralni zbor i bogoslovi. Pepelnica umjetnika s temom "Umjetnost u krizi?!" Zagreb, 5.3.2014. (IKA) – U organizaciji Hrvatske dominikanske provincije i Zagrebaèkog kazališta mladih u srijedu 5. ožujka održana je XIV. Pepelnica umjetnika s temom "Umjetnost u krizi?!" Pozdravljajuæi okupljene na toj tradicionalnoj javnoj tribini, koja je drugi puta u nizu održana u Zagrebaèkom kazalištu mladih, ravnateljica ZKM-a Dubravka Vrgoè istaknula je kako je kazalište pravo mjesto za propitkivanje o ovim temama, tj. dijalog o temama pronašao je pravi prostor. Uvodeæi u temu, voditelj fr. Frano Prcela, OP, istaknuo je kako teme o kojima se razgovara na Pepelnicama umjetnika nisu nešto sporedno ili fakultativno, veæ su "uistinu nešto što se tièe svih nas, bili mi više ili manje talentirani, imali više ili manje darova". Stoga je Pepelnica umjetnika projekt koji želi svake godine na isti dan u isto vrijeme promišljati teme i ponuditi platformu za dijalog izmeðu teologije i umjetnosti. U svemu tome do izražaja dolazi aktualnost, ali ne u smislu pomodarstva, nego uistinu pitanja ili tema. Sugovornici glumac i redatelj Rene Medvešek, pisac Zdravko Zima i povjesnièar umjetnosti Ive Šimat Banov tijekom tribine su odgovorili na niz pitanja voditelja, a na kraju se ostvario i dijalog s posjetiteljima. Na pitanje "Kakav život u Hrvatskoj danas vodi umjetnost, odnosno kako danas žive umjetnici" Zima je podsjetio na velikoga hrvatskog pisca Antuna Gustava Matoša, koji je bio i prvi profesionalni pisac. Promatrajuæi njegov život u oskudici može se zakljuèiti da se život onih koji rade poput Matoša nije promijenio. S njim se složio i Šimat Banov, koji je rekao "umjetnost u Hrvatskoj je danas sirotinjska, ali poèiva na ljudima". Pojasnio je da u Hrvatskoj vrijede samo ljudi, samo njihov entuzijazam, želja, volja, ljubav, to drži, a sve drugo je nepoticajno. Upozorio je na preèesto izgovaranje rijeèi umjetnost, jer se pod tim pojmom mnogo toga podrazumijeva. No, ona prava umjetnost "ne može biti u krizi, mi smo u krizi". Medvešek je dodao da je uistinu kriza puno niže, "meðu nama koji se umjetnošæu bavimo". Osvrnuvši se na samo pitanje krize umjetnosti, Medvešek je istaknuo da ukoliko je u pitanju ekonomska kriza, umjetnost je u krizi. No, upozorio je da umjetnik ne živi samo o kruhu, veæ mu je potreban i susret. Odgovarajuæi na pitanje što je za njega osobno umjetnost, Zima je ustvrdio da je to pitanje pretenciozno, poput "što je život". Ne znam, živim ga, rekao je, te nastavio "umjetnost mi se èini da je to ono èemu se danas divim, ne ono što je pitanje mode ili trendova, nego je umjetnost ono èemu se nakon dvadeset godina vraæam". Za Medvešeka je umjetnost pitanje susreta, "bliskost u kojoj premošæujemo sve nepoznanice našega života". U raspravi se dotaknulo i pitanje uspostavljanja vrijednosti, na što je Medvešek upitao "tko nameæe trendove, koliko je kritika spremna da stvari procjenjuje na primjeren naèin. Zapanjuje me koliko za presudne stvari po pitanju umjetnosti kritièari koji su regrutirani od najprisutnijih medija zapravo nisu kvalificirani, ne primjeæuju razine komunikacija". Na pitanje o ulozi umjetnosti u vrijeme krize, Šimat Banov istaknuo je da umjetnost ne može rješavati probleme, ona je nemoæna. No, ipak u umjetnosti vidi perspektivu "u Domovinske vijesti Hrvatskoj vidim da su tu puno bolji ljudi, nego politika". Govoreæi pak o moæi umjetnosti, Zima je rekao kako umjetnost služi kao "moguænost da doðemo do punine, do stanja ljudskog biæa što se ne svodi samo na neko naše biološko funkcioniranje". U tom smislu umjetnost se ne može nièim drugim kompenzirati. Zato imamo umjetnike koji to èine i drugo ne mogu, jer je to naprosto njihova sudbina, njihova vokacija od koje oni jednostavno ne mogu odustati neovisno od nekakvih društvenih pravila. To je nešto što se ne može kompenzirati, rekao je Zima. U završnom dijelu dotaknulo se i pitanje kršæanske teologije koja može odgovoriti na pitanje što je umjetnost. Pepelnica u dubrovaèkoj katedrali U molitvi vjernika molilo se i za one koji pate uslijed ratnih stradanja u Siriji i afrièkim zemljama te posebice za mir u Ukrajini Dubrovnik, 5.3.2014. (IKA) - Na Èistu srijedu, Pepelnicu, 5. ožujka, dubrovaèki biskup Mate Uziniæ predvodio je euharistijsko slavlje s obredom pepeljenja u dubrovaèkoj katedrali Gospe Velike. U propovijedi je biskup Uziniæ uvodno rekao da Isus iznošenjem Novog Zakona u Govoru na Gori nadopunjuje, a ne dokida starozavjetni zakon. Stari Zakon se, naime, shvaæao tako da se previše pozornosti posveæivalo vanjštini, a Isus u proèitanom ulomku evanðelja ne želi zaustavljanje na toj vanjštini, nego pokušava ljude usmjeriti prema nutrini. Plaæa za vršenje pravednosti o kojoj Isus govori je vjeèno zajedništvo s Bogom, a put za Isusove suvremenike bio je ispunjavanje Zakona. No, Isus istièe da Zakon ne treba poštovati zato da bi nas ljudi poštovali i da bismo bili pravedni pred njima, nego Isusova nova pravednost ima temelj u Bogu i onome što Bog èini za nas, ustvrdio je biskup. Objasnio je kako je promijenjeno središte oko kojeg se trebamo okupljati. "Središte više nije u Zakonu i onome što mi možemo uèiniti da bismo se svidjeli Bogu, nego je središte u onome što Bog èini za nas", rekao je. Razmišljajuæi o znaèenju korizmenog vremena, biskup je istaknuo da ono u prvom redu poziva da "priznamo i prepoznamo Boga i njegovo milosrðe, da je to vrijeme u kojem se otvaramo Bogu i njegovoj ljubavi i prepoznajemo tu njegovu ljubav prema nama". "Zato to vrijeme nije vrijeme tuge nego istinske radosti. Sva naša odricanja i odluke u korizmi imaju vrijednost samo u onoj mjeri u kojoj nam pomažu da otkrijemo Božju milosrdnu ljubav prema nama i toj se Božjoj milosrdnoj ljubavi prema nama otvorimo, te ukoliko tu ljubav uspijevamo posredovati ljudima oko nas", poruèio je biskup Uziniæ. U propovijedi je biskup takoðer naveo neke misli pape Franje iz njegove poruke za ovogodišnju korizmu, u kojoj uz ostalo govori o materijalnoj, moralnoj i duhovnoj bijedi te predlaže konkretne korake kako djelovati kao Crkva i kao kršæani da bi tu bijedu ublažili. Pepelom su vjernike, koji su se na taj naèin osobno ukljuèili u korizmeno vrijeme, posipali biskup Uziniæ i generalni vikar mons. dr. Petar Paliæ, izgovarajuæi rijeèi poziva na obraæenje. U molitvi vjernika molilo se i za one koji pate uslijed ratnih stradanja u Siriji i afrièkim zemljama te posebice za mir u Ukrajini, koja gotovo identièno prolazi sve ono što je hrvatski narod prolazio pred Domovinski rat. Izražena je nada da æe se kod njih situacija drukèije razvijati. Biskup je pozvao vjernike na suosjeæanje i molitvu za ruski i ukrajinski narod da naðu put mira te podsjetio koliko je nas boljela bešæutnost i hladnoæa svijeta koji nam je tada mogao pomoæi, a nije. 12. ožujka 2014. broj 10/2014 9 Domovinske vijesti Pepelnica u bjelovarskoj katedrali Bjelovar, 5.3.2014. (IKA) - Bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak slavio je misu na Èistu srijedu Pepelnicu, 5. ožujka, uz koncelebraciju vlè. Marka Ocvirka, župnog vikara katedralne župe, te obredom pepeljenja zajedno s okupljenim vjernicima, uz sudjelovanje prvoprièesnika, krizmanika te mladih koji su ispunili katedralu Svete Terezije Avilske u Bjelovaru zapoèeo korizmeni hod priprave za najveæu svetkovinu - Uskrs. Na poèetku euharistijskog slavlja, biskup je pozvao okupljene vjernike da se otvore Duhu koji želi djelovati i koji ima snagu mijenjati život ako suraðujemo s njime. Otvoriti srca u poniznosti pred Bogom i hoditi putem Njegovih rijeèi i u životu provoditi ono što vjerujemo naša je zadaæa ove korizme ako želimo da ona ne bude samo još jedno vrijeme koje proživljavamo, nego da nas u punini zahvati, da zahvati i promijeni naše živote. U homiliji biskup Huzjak najprije se osvrnuo na rijeèi proroka Joela Razderite srca, a ne halje svoje! Vratite se Gospodinu... te ih usporedio s Isusovim govorom - ako èinite sve tako da vas drugi vide dobili ste plaæu - ljudski pljesak i odobravanje. Stoga je najvažnije krenuti od sebe. Promjena se dogaða kad smognemo snage i hrabrosti pogledati sami sebi u oèi - u svoje srce i promijeniti sve ono što nas odvlaèi od Boga te zapravo u sebi pronaæi Boga. Tako pronalazimo i sebe i ne izgubimo se u vremenu. Post koji danas dolazi do izražaja nije sam sebi svrha, tako ni molitva, ni milostinja. To su sredstva po kojima mi dolazimo do Boga. To nije naèin da se svidimo drugim ljudima i da nam plješæu jer mi smo pobožni ili puno postimo. Kako govori Evanðelje, postimo tako da nas drugi ne primjeæuju, da ne vide na našim licima da nam je teško postiti ili da smo namrgoðeni; postimo i od ogovaranja i klevetanja drugih. Okrenimo se potrebama svojih bližnjih i umjesto ogovaranja pomognimo bližnjemu u njegovim potrebama. Lijepo je kad se okupimo i zajedno molimo kao zajednica, ali molimo i kada smo sami, zahvalimo Bogu, molimo ga za svoju obitelj, prijatelje, za sebe, za posao, školu, ljude koje susreæemo i s kojima živimo. Stoga, ne dopustimo da nam ova korizma proðe kao neko vrijeme koje nas nije posebno dotaknulo, zakljuèio je biskup Huzjak, istièuæi korizmu kao priliku. Liturgijsko pjevanje animirao je mješoviti katedralni zbor pod ravnanjem Valentine Vedriš. Pepelnica u Poreèu Poreè, 5.3.2014. (IKA) - Poreèki i pulski biskup Dražen Kutleša predvodio je misno slavlje na Èistu srijedu – Pepelnicu, 5. ožujka, u poreèkoj bazilici, katedrali Uznesenja BDM u Poreèu. S biskupom su slavili kancelar biskupije preè. Sergije Jeleniæ, katedralni župnik preè. Rikardo Lekaj, te vlè. Filip Celent i vlè. Hector Bernardez. Osim molitve i posta u milosnom vremenu koje je pred nama trebamo biti darežljivi prema drugima djelima milosrða, trebamo biti mirotvorci meðu ljudima oko sebe, rekao je biskup u uvodnom obraæanju. U homiliji pojasnio je kako pravilno i plodonosno živjeti vrijeme korizme, obogaæeno onime što Crkva preporuèa, molitvom, postom i djelima milosrða. Djela milosrða ne smiju biti motivirana samopromocijom, veæ èinjena u skrovitosti i slijedom iskrenog poriva pomaganja bližnjemu u potrebi. Ponekad pomoæ nije iskljuèivo davanje materijalnog, istaknuo je biskup, veæ je i darivanje svoga vremena i svoje pažnje usamljenima i starima takoðer djelo milosrða. Molitva, koja se takoðer posebno intenzivno preporuèa u korizmi treba biti prožeta vjerom, treba zagovarati dobro a nikako zlo, molitva s dubokom vjerom mora u osnovici imati zaziv volje Božje, i 10 12. ožujka 2014. broj 10/2014 ika posljednje, ali ne i manje važno, molitva mora biti nesebièna, prevažno je moliti za druge, te, po uzoru na Isusa, i za svoje neprijatelje. Post današnje generacije opæenito slabo interpretiraju, to nije jednostavno drukèiji, reducirani režim prehrane, smisao posta je odricanje od neèega kako bi nekome mogli uèiniti dobro djelo; no, istaknuo je biskup, osim toga, u današnjem vremenu naglašenog hedonizma post je važan za psihofizièko zdravlje jer prakticirajuæi ga potièemo samokontrolu. Svatko od nas u korizmi donosi svoju odluku, sukladno svojim potrebama i moguænostima; no, neovisno o tome svi možemo èiniti dobra djela, pa i ne nužno materijalna, primjerice poprièati s bližnjim, razumjeti ga, uèiniti da se osjeæa prihvaæenim; tako æe nam svima biti bolje, a i osjeæat æemo se bolje jer smo uèiniti dobro bližnjemu. Pepeljenje je upravo naš izvanjski znak da želimo èiniti djela pokore, moliti i pomagati bližnjima djelima milosrða te tako nasljedovati Isusa, zakljuèio je biskup Kutleša. Pepelnica u Rijeci Rijeka, 5.3.2014. (IKA) - "Korizma je vrijeme da se probudimo iz automatizma, navika, vrijeme da se otvorimo Bogu i èovjeku i budemo slobodni", poruèio je rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ, predvodeæi sveèano euharistijsko slavlje na Pepelnicu, u srijedu 5. ožujka, u katedrali Sv. Vida. Kršæanski blagdani katkad se slave na nekršæanski naèin, bez trunke vjerske primjese, upozorio je nadbiskup Devèiæ i dodao kako vjernici danas previše pozornosti stavljaju na nebitno. "Da se to ne bi dogodilo potrebno je u korizmi dobro se pripremiti. Èetrdeset godina Izraelci su putovali u Obeæanu zemlju i mi korizmu moramo shvatiti kao put prepun kušnji. Izraelci su na putu bili kušani u pustinji, ropstvo im se èinilo privlaènim i htjeli su se nasititi iz robovskih lonaca. Tu se današnji vjernik može prepoznati", upozorio je rijeèki nadbiskup i u nastavku objasnio kako nam se privlaènima èini ropstvo grijehu i lakomosti, a ne istinska sloboda. Korizma je vrijeme da se zapitamo koliko smo slobodni u odnosu na ono što nam drugi pa i mediji nameæu? Koliko vjerujemo Isusu? Koliko smo zarobljeni požudama i sebiènosti? Nadbiskup poruèuje da u odgovorima na ta pitanja uviðamo koliko smo "neslobodni", a Isus nas poziva i predvodi u slobodu. "Potrebno je odbaciti sve kušnje neslobode. Ðavao je Izraelce nakon Izlaska kušao kruhom u pustinji, a tako danas kuša i nas." Kruh kojim su Izraelci kušani simbolizira život u službi tog kruha, a ne kruh u službi života. Jedno od pitanja koje si moramo postaviti je i èijim jezikom govorimo, upozorio je nadbiskup. "Korizma je vrijeme ispitivanja i upoznavanja sebe. Vrijeme obraæenja i ozbiljnog priznanja grijeha pred Gospodinom i ljudima. Korizma je vrijeme odluka da æemo krenuti Kristovim putem." Nadbiskup je nadalje naglasio da æemo kao Izraelci biti kušani od ljudi koji nam žele oduzeti slobodu i stoga je vrijeme korizme vrijeme budnosti. "Moramo biti kvasac, svjetlo i sol u društvu u kojemu moramo ostaviti kršæanski trag iza sebe", poruèio je nadbiskup. Korizma je ujedno put obnove krsnih obeæanja i vrijeme da uèvrstimo vjeru i zapitamo se koliko je prividnoga u nama. Korizma je vrijeme da nauèimo biti istinski Isusovi nasljedovatelji, a to ne možemo bez njegove milosti. Zakljuèujuæi propovijed nadbiskup Devèiæ ukazao je na primjer sv. Pavla koji je rekao kako je potrebno umiranje starog èovjeka i raðanje novog u Kristu. Stoga je korizma milosno vrijeme da iz njega izaðemo kao novi ljudi. Domovinske vijesti ika Sveæenièki dan Sisaèke biskupije Novinar Glasa Koncila Tomislav Vukoviæ govorio o temi "Drugaèija povijest", primijetivši da je Hrvatima od 1945. godine na ovamo povijest ukradena - Biskup izvijestio o stvaranju Biskupijskog registra obitelji s petero i više djece u svrhu ohrabrenja i pomoæi takvim obiteljima Sisak, 6.3.2014. (IKA) - Sveæenièki dan Sisaèke biskupije održan je u èetvrtak 6. ožujka u Dvorani bl. Ivana Pavla II. u Velikom Kaptolu u Sisku, pod predsjedanjem biskupa Vlade Košiæa. Gost predavaè bio je novinar Glasa Koncila Tomislav Vukoviæ, a održao je predavanje na temu "Drugaèija povijest" kojim je okupljenima predstavio i svoju istoimenu knjigu. Kako je Vukoviæ istaknuo na poèetku, cilj je predavanja, ali i njegove knjige, ukazati na drukèiju povijest, od službene, partijske, prevladavajuæe, jedino dopuštene i desetljeæima nametnute hrvatskom narodu. Takoðer, istaknuo je kako on ovu "svoju povijest" nema namjeru proglasiti apsolutnom istinom, ali se jednako tako ta povijest ne može ignorirati, zatomiti, obezvrijediti, ukratko, ne odnositi se prema njoj kao da je nema i kao da se nikada nije dogodila. Govoreæi o povijesnim dogaðajima kroz proteklih 70 godina, Vukoviæ je rekao da je zapravo Hrvatima od 1945. godine na ovamo povijest ukradena. "To je možda malo pjesnièki reèeno, ali doista ukradena nam je povijest onoga što se dogodilo, a nametnuta potpuna kriva interpretacija povijesti. Kako æe znanstvenici vratiti i doæi do objektivne povijesti, ma kakva ona bila, sa svim svojim negativnim i pozitivnim stvarnostima, to je teško reæi jer u Hrvatskoj još uvijek vlada zavjet šutnje i još uvijek dominiraju oni povjesnièari koji ne dopuštaju razgovor i dijalog, ne dopuštaju suèeljavanje argumenata s protuargumentima", rekao je te dodao da su problem i povijesna vrela na temelju kojih je pisana naša novija povijest. "Upravo vrela od 1945. pisale su uglavnom komisije za istraživanje zloèina, koje su bile strogo hijerarhijski organiziran sustav koji je po dirigiranim zadaæama odraðivao posao. Problem je i taj što su u tom sustavu na najnižoj razini bili prilièno 'neintelektualni' ljudi koji su krivotvorili povijest s unaprijed nareðenom zadaæom", pojasnio je. U nastavku Vukoviæ je dao konkretne primjere svoga istraživanja koje opsegom seže èak do arhiva u Srbiji, a oèit su primjer manipulacije povijesnim èinjenicama. Kao prvi primjer naveo je "pokolj Srba u pravoslavnoj crkvi u Glini", istièuæi kako je upravo to prototip manipulacija i interpretacija povijesti pobjednièke partizanske vojske u kojem je zapravo nametnuta jedna kolektivna krivnja izmišljenim dogaðajem koji se nije dogodio, te je bio u funkciji suðenja bl. Alojziju Stepincu. Kao drugo naveo je Jasenovac, donoseæi konkretne dokaze brojèanih manipulacija i fotokrivotvorina, izmeðu ostalog problematiku imena tada živih ljudi na popisu stradalih u Jasenovcu, odnosno brojke pobijene djece. U drugom dijelu susreta biskup Košiæ izvijestio je o nadolazeæim dogaðajima u Biskupiji. Tako je, izmeðu ostalog upoznao okupljene s korizmenim susretima obitelji po dekanatima, na koje poziva povjerenik za pastoral braka i obitelji fra Nikola Jureta, održavanjem Dana kršæanske uljudbe u organizaciji Ureda za socijalni nauk Crkve, ali i potaknuo na sudjelovanje u akciji Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH. Biskup je izvijestio i o stvaranju Biskupijskoga registra obitelji s petero i više djece u svrhu ohrabrenja i pomoæi takvim obiteljima. Planove i programe svojih aktivnosti u buduæem razdoblju predstavili su i povjerenici i voditelji pojedinih Biskupijskih ureda, a poseban naglasak stavljen je na aktivnosti Caritasa Biskupije u pomoæi stanovnicima desetak župa Biskupije pogoðenih poplavama, o èemu su izvijestili ravnateljica Caritasa Kristina Radiæ i predsjednik Caritasa mons. Franjo Æuk. Povjerenik za mlade vlè. Branko Koretiæ iznio je kako na Susret hrvatske katolièke mladeži u Dubrovnik kreæe više od 1000 mladih iz Biskupije, povjerenik za hrvatski martirologij dr. Mile Marinèiæ izvijestio je o nastavku prikupljanja podataka o stradalima u II. svjetskom ratu i poraæu, a pastoralna suradnica u župi Budaševo Katarina Ralbovski predstavila je svoj rad na podruèju duhovne pomoæi i hagioterapije. Tribina "Brak i obitelj u globalizacijskom procesu" Prva ovogodišnja korizmena "Tribina èetvrtkom" održana u prepunom požeškom Kazalištu Požega, 6.3.2014. (IKA) - Sastavni dio programa korizmenih kateheza o braku i obitelji koje se održavaju u župama Požeške biskupije jesu i "Tribine èetvrtkom" u Požegi po uzoru na prethodne godine. Prva ovogodišnja korizmena "Tribina èetvrtkom" održana je 6. ožujka u prepunom požeškom Kazalištu, a vodila ju je Željka Markiæ na temu "Brak i obitelj u globalizacijskom procesu" zajedno s Linom Zonjiæem. Tribinu je otvorio požeški biskup Antun Škvorèeviæ. Markiæ je u predavanju istaknula da se na temelju socijalnih istraživanja u Hrvatskoj pokazalo da se na vrhu ljestvice vrednota kod Hrvata nalaze brak i obitelj, rekavši da je to oèit pokazatelj da se muškarci i žene u Hrvatskoj i dalje ujedinjuju u braku zato da bi živjeli zajedno, podupiruæi se meðusobno ljubavlju u zajednièkom životu i kako bi raðali potomstvo. Potom je istaknula da se na temelju tih istraživanja oèituje jasna potreba da se hrvatsko društvo zalaže za oèuvanje obiteljskih vrijednosti te zaštiti sama zajednica obitelji kada se, nametanjem odreðenih svjetonazora, pokušava utjecati na preoblikovanje savjesti i uvjerenja napose po pitanju ljudske spolnosti, pa time braka i obitelji. O aktivnostima oko pripremanja i provedbe referenduma o braku i obitelji govorio je Lino Zonjiæ. Istaknuo je razloge pokretanja spomenutog referenduma, rekavši da je jedan od njih bio i primjer Španjolske koja je pod vlašæu liberala u samo desetak godina doživjela rušenje onih vrijednosti koje su temelj društva i to najviše nametanjem odreðenih ideoloških svjetonazora u odgojno-obrazovnom sustavu. Istaknuo je da je prvotni cilj graðanske inicijative "Uime obitelji" bio da se zaustave negativni procesi koje nosi globalizacija i da se željelo potaknuti na razvijanje pozitivnih procesa, osobito uèvrstiti ono što je dobro i vrijedno u našem društvu. Osvrnuo se na probleme s kojima su se susreli u pripremama za provedbu referenduma. Na završetku programa biskup Škvorèeviæ istaknuo je da se inicijativom hrvatskih graðana rodila slobodna Hrvatska, da je inicijativom hrvatskih graðana obranjena Hrvatska i da je inicijativom hrvatskih graðana koju predvodi Željka Markiæ zapoèela obrana temeljnih vrijednosti hrvatskog društva. Rekao je da Crkva u svom poslanju može uèiniti mnogo, ali da se u suvremenom društvu prodorno djeluje po organiziranosti u razlièitim udrugama, zahvalio je za dobro koje je uèinila inicijativa "Uime obitelj" te èestitao Markiæ na žrtvi koju je podnijela, istaknuvši da je ona "uvijek smislena i na svoj naèin nas pridružuje Isusovoj žrtvi na križu kojom je pobijedio zlo i smrt". Poželio je još mnoge uspjehe u djelovanju tim putem u našem društvu. . 12. ožujka 2014. broj 10/2014 11 Domovinske vijesti Otvorena izložba "Vita Christi" Izložba Marijana Glavnika postavljena u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu Zagreb, 6.3.2014. (IKA) - Izložba "Vita Christi" akademskog kipara Marijana Glavnika otvorena je 6. ožujka u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu. Izložbu je otvorio zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško. Pozdravnu rijeè uime organizatora izložbe uputio je ravnatelj Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta dr. Tomislav Markiæ. Zahvalio je umjetniku što je svojim djelima oplemenio prostor Instituta te povezao tu izložbu s jednom od namjena Instituta, a to je dijalog sa suvremenim svijetom. Istaknuo je kako je i umjetnost u sebi dijalog izmeðu umjetnika i promatraèa posredstvom umjetnièkih djela. Posebnu zahvalu uputio je fra Tomislavu Glavniku, OFMConv, sinu Marijana Glavnika, koji je potaknuo tu izložbu te prof. Maji Juras, koja je zaslužna za likovni postav. Umjetnièku i teološku vrijednost izložbe "Vita Christi" sudionicima je otkrio biskup Šaško. U izložbi je prepoznao nekoliko cjelina: Prisutnost križa i sveprisutnost Krista, zatim Crkva, mreža i Posljednja veèera, i na kraju Novoroðenèe s križem. "Sviða mi se ritam isprepletenosti ozbiljnosti, igre i spomena, da nas križ previše ne pritijesni, da nas zaigranost ne uèini površnima, da nam spomen ne oteža srce", primijetio je biskup, istaknuvši: "Ovom izložbom Glavnik nam svjedoèi da križ i danas govori i da ima svoj oblik u našemu vremenu i u pojedinaènim životima. Središnji izrijek naše vjere o Kristu koji je umro na križu i uskrsnuo traži èovjekov odgovor". Pritom se zapitao: "Kakav je križ našega vremena, danas u Hrvatskoj: uvjerljiv, bolan, krhak, prepoznatljiv, iskorištavan, zahtjevan, prijeteæi, ispunjen nadom?" U glazbenom dijelu s korizmenim napjevima nastupila je klapa Slaviæ, a program otvorenja vodila je mr. Tanja Popec. Izložena djela moguæe je kupiti, a izložba æe biti otvorena do 28. ožujka. Razgledanje je moguæe radnim danom od 10 do 16 sati ili u vrijeme dogaðanja u Institutu koja su najavljena na facebook stranici Nadbiskupijskog pastoralnog instituta. Razgled za skupine moguæ je uz najavu i u drugo vrijeme telefonom (015522000) ili elektronièkom poštom ([email protected]). Ulaz na izložbu je besplatan. Mr. Antun Volenik obranio doktorski rad o dr. fra Bonaventuri Dudi Zagreb, 6.3.2014. (IKA) – Mr. Antun Volenik, DI, obranio je 6. ožujka na Katolièkome bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu doktorski rad na temu "Pastoralnoteološki i katehetski doprinos Bonaventure Dude hrvatskoj teologiji". To je prvi sustavni doktorski rad o prinosu o. Bonaventure hrvatskoj teologiji i katehetici, a u radu se, na temelju njegova života i djelovanja, govori i o znaèajkama izvorne hrvatske teološke misli koja èita znakove vremena u Crkvi i u društvu i otvorena je dijalogu. Doktorski rad je branjen pred komisijom koju su èinili prof. dr. Josip Baloban, predsjednik, prof. dr. Josip Šimunoviæ, mentor i èlan, te prof. dr. Ivica Pažin, èlan. Obrani rada nazoèio je i sam dr. fra Bonaventura Duda te provincijali Hrvatske franjevaèke provincije fra Željko Železnjak i Hrvatske provincije Družbe Isusove o. Ante Tusonjiæ, dekani KFB-a i Filozofsko-teološkog fakulteta Družbe Isusove i drugi. Doktorand je u radu prikazao životopis fra Bonaventure Dude, donoseæi mnogo do sada nepoznatih detalja, a u sljedeæim poglavljima analizirao je njegovo djelovanje kao teologa i praktièara Drugoga vatikanskog koncila, biblièara i prevoditelja Biblije, te djelovanje u duhu nove evangelizacije. U radu su analizirani pisani radovi o. 12 12. ožujka 2014. broj 10/2014 ika Bonaventure Dude, èlanci u znanstvenim i crkvenim èasopisima, knjige, radijski intervjui, itd; s posebnim osvrtom na njegovu zauzetost oko nastanka i razvoja Glasa Koncila i Kršæanske sadašnjosti. Antun Volenik, sveæenik, isusovac, na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu od 1993. do 1995. studirao je filozofiju, dok je teologiju studirao od 1997. do 2001. Kao bogoslov nekoliko je godina ureðivao "Ignacijev put", glasilo za isusovaèke prijatelje i suradnike. Za ðakona je u Zagrebu zareðen u 2000. godini, a za sveæenika na svetkovinu sv. Petra i Pavla godinu dana poslije. Godine 2011. objavio je trilogiju duhovnih misli "Biti u vezi" s dvostrukim nosaèem zvuka, a autor je i nekoliko prièa za djecu koje je objavio u izdanju Laudata. Predstavljen zbornik "Hrvatski muèenici i žrtve iz vremena komunistièke vladavine" Zagreb, 7.3.2014. (IKA) - Zbornik "Hrvatski muèenici i žrtve iz vremena komunistièke vladavine" predstavljen je u èetvrtak 6. ožujka u dvorani Tribine grada Zagreba na zagrebaèkom Kaptolu. O zborniku su govorili gospiækosenjski biskup Mile Bogoviæ, glavni urednik Èasopisa za suvremenu povijest dr. Nikica Bariæ i mons. Ivan Mikleniæ, v.d. direktora Glasa Koncila. U uvodnom izlaganju mons. Mikleniæ istaknuo je, kako prenosi portal Glasa Koncila, da je rijeè o velikoj i sudbinski važnoj temi za hrvatski narod. "Èinjenica da su se za komunistièke vladavine dogodili brojni zloèini i da ima mnogo muèenika oèito nije dovoljna da se u današnjem vremenu privuèe veæa pozornost", istaknuo je mons. Mikleniæ i dodao da se o toj temi dugo šutilo. Napomenuo je kako je Glas Koncila 90-ih godina razbio šutnju o zloèinima tako da je objavljivao svjedoèanstva preživjelih iz komunistièkog režima i otvorio temu Jazovke. "Mediji u današnjoj Hrvatskoj jedva pružaju prostor temama iz hrvatske povijesti, no istina je nepobjediva i važan je svaki doprinos poput ovoga Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij", rekao je mons. Mikleniæ i zakljuèio kako je zbornik primjer dobre suradnje izmeðu izdavaèa HBK i nakladnika Glasa Koncila. Rijeè je potom preuzeo mons. Bogoviæ, koji je napomenuo da je Crkva uvijek tu da ispravi nepravdu kada zakažu razne institucije. "Znakovito je da biskup predstavlja zbornik o komunistièkoj vladavini, a izdavaè je crkvena kuæa", istaknuo je mons. Bogoviæ i dodao da ovaj naraštaj ima priliku da u novom svjetlu predstavi ono što je bilo u zaboravu. "Nije problem u Hrvatskoj što se ne zna što je bilo, nego što se kriju dokazi za ono što je veæ dokazano. Smatram da je potrebno spasiti povijest od njenog iskrivljavanja. Svatko od nas može nešto uèiniti po tom pitanju", istaknuo je biskup i dodao kako je potrebno odgovoriti na pitanje što je to u komunizmu da je on u relativno kratkom vremenu pobio oko 100 milijuna ljudi. "Trebamo se vratiti na izvor komunistièke ideologije i vidjeti je li komunizam zloæudan po svojoj æudi. Smatram da ne može u sebi biti dobro ono što ima u sebi mržnju, osvetu i gnjev kao pogonsku snagu", zakljuèio je mons. Bogoviæ i za kraj proèitao dirljivo pismo koje je prije osude na smrt napisao vjernik Ante iz Ljubuškog. Predstavljanje je završeno izlaganjem dr. Nikice Bariæa, koji je zahvalio autorima i ostalima koji su dali svoj doprinos zborniku èiji je naglasak na represiji prema katolicima. "Ovaj je zbornik vrijedan rad koji svojom tematikom i sistematizacijom daje važan doprinos hrvatskim povijesnim temama. Smatram kako Crkva može odigrati veliku ulogu. Pokazala je da ima i ljude i izvore te da može pridonijeti da se ova tema istraži", zakljuèio je dr. Bariæ. ika Sjednica biskupa Ðakovaèko-osjeèke crkvene pokrajine Požega, 7.3.2014. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegi 7. ožujka održana je XXII. sjednica biskupa Ðakovaèkoosjeèke crkvene pokrajine. Na poèetku sjednice biskup domaæin Antun Škvorèeviæ pozdravio je ðakovaèkoosjeèkog nadbiskupa i metropolitu Ðuru Hraniæa, srijemskoga biskupa Ðuru Gašparoviæa te kancelare navedenih biskupija. Podsjetio je da se ta skupština održava na poèetku korizme tijekom koje se u župama Požeške biskupije održavaju kateheze o braku i obitelji po uèiteljskom nauku pape Ivana Pavla II. u pripravi za njegovo proglašenje svetim. "To ima veliko znaèenje za našu mjesnu Crkvu koju je on utemeljio. U to nastojanje Požeške biskupije na svoj naèin se zgodno uklapa i ova skupština na kojoj je glavna tema Meðubiskupijski sud u našoj metropoliji", objasnio je biskup Škvorèeviæ. Nadbiskup Hraniæ podsjetio je da Ðakovaèko-osjeèka crkvena pokrajina djeluje veæ šest godina i da se u tom razdoblju mnogo toga postiglo. "Jedan od plodova naših zajednièkih nastojanja je i Meðubiskupijski sud prvoga stupnja. Do sada su se parnice s podruèja naše Metropolije rješavale na Meðubiskupijskom sudu u Zagrebu. Kroz protekle godine naše su biskupije poradile na formaciji i dodatnom obrazovanju sveæenika i vjernika laika tako da smo dobili struène osobe i na taj naèin stekli uvjete da možemo uspostaviti Meðubiskupijski sud za našu metropoliju. Vjerujemo da æe to pridonijeti brzini rješavanja parnica i olakšati situaciju vjernicima koji se obraæaju ovom sudu i traže da se ispita nevaljanost njihove ženidbe", objasnio je nadbiskup Hraniæ. Napomenuo je da su nedavno dobili odobrenje Apostolske signature iz Rima za uspostavu Suda, a na ovoj skupštini razgovaralo se o službama unutar Suda koji æe imati svoje sjedište u Ðakovu te podružnicu u Požegi. Radom toga suda ubrzat æe se rješavanje parnica kojih je iz godine u godinu sve više. S podruèja Ðakovaèko-osjeèke metropolije na Sudu u Zagrebu je trenutaèno 40-ak takvih parnica koje su u tijeku. Do sada se na njihovo rješavanje èekalo oko dvije godine, a sada se oèekuje da se one rješavaju za šest, odnosno najviše dvanaest mjeseci. Na sjednici su razmatrana konkretna pitanja koja se odnose na poèetak rada Meðubiskupijskog crkvenog suda u Ðakovu, napose personalna te su donesene odluke o djelatnicima Suda, kako u ðakovaèkom sjedištu tako i u Požegi. Nedavno su biskupi Ðakovaèko-osjeèke crkvene pokrajine usvojili Pravilnik o sveæenièkom bolovanju i umirovljenju s kojim su se dogodile odreðene promjene u Pravilniku o provedbi financijskog sustava te je on doraðen na ovoj sjednici. Raspravljano je i o nekim aktualnim pitanjima u Crkvi i društvu. Dogovoreno je da se sveèana inauguracija novoutemeljenog Meðubiskupijskog suda u Ðakovu održi 4. travnja. Nadbiskup i biskupi tom prigodom izrazili su solidarnost sa svima onima koji trpe i pate i na taj naèin se suoblièavaju Kristu patniku, posebno s onima koji su poplavljeni. Nadbiskup Hraniæ upozorio je da se upravo na podruèju Slavonije susreæu s velikim problemom iseljavanja ne samo mladih i obrazovanih nego i cijelih obitelji koje su prisiljene potražiti svoju egzistenciju izvan Slavonije, a neki i izvan Hrvatske. "Mi kao Crkva ne možemo riješiti te probleme, ali duboko suosjeæamo. Korizma je vrijeme kada se dodatno s vjernicima senzibiliziramo i postajemo solidarni s onima koji su na osobit naèin izloženi razlièitim poteškoæama. Koliko god je moguæe mi na karitativnom planu kroz naše karitativno djelovanje nastojimo ublažiti trpljenje i poteškoæe tolikih obitelji koje su izložene siromaštvu te razlièitim oblicima patnje", rekao je nadbiskup Hraniæ. Domovinske vijesti Blagoslovljene postaje Križnog puta u crkvi u Domaslovcu Domaslovec, 7.3.2014. (IKA) - Novopostavljene postaje križnog puta blagoslovljene su 7. ožujka u župnoj crkvi Krista Kralja u Domaslovcu. Postaje izraðene iz drveta u obliku reljefa djelo su Stjepana Oraka iz Donje Rijeke kraj Križevaca. Samom èinu blagoslova prethodila je molitva križnog puta koju je predvodio upravitelj župe Branimir Budinski. Misu je slavio i postaje blagoslovio mons. Zlatko Koren, rektor nacionalnoga marijanskog svetišta Majke Božje Bistrièke i župnik u Mariji Bistrici. U propovijedi mons. Koren potaknuo je vjernike na razmatranje o otajstvu Križa rijeèima bl. Alojzija Stepinca o Isusu "koji trpi i danas u svima onima koji su progonjeni zbog vjere". Rijeèima pjesnika Tina Kolumbiæa iz pjesme "Hrvatski križevi" mons. Koren podsjetio je na znak križa koji je utkan u povijest i sadašnjost, u vjeru i život hrvatskog naroda. Potaknuo je vjernike da pred križem ispitaju svoju savjest, osobito u korizmenom vremenu: "Upitajmo se kada smo se posljednji put prekrižili kad otkuca podne i zvono nas poziva na molitvu Anðeoskog pozdravljenja? Ustruèavamo li se prekrižiti za stolom i moliti prije jela? Znamo li blago, ali odluèno opomenuti one koji u našoj nazoènosti pogrðuju Boga i Njegovo sveto ime? Znamo li u pojedinim okolnostima istaknuti svoj kršæanski svjetonazor, ne podliježuæi trulim i trenutaènim kompromisima kojima se obezvreðuju naše evanðeoske vrijednosti? Je li križ kao znak na našem lanèiæu samo odraz mode i kiæenja ili pak znak prepoznavanja onih koji se nazivaju kršæanima, tj. Kristovima? Je li znak Križa prisutan na vidnome mjestu i u našim kuæama, stanovima pa i na radnim mjestima?" Pazin: Sastanak voditelja katolièkih malonogometnih liga Pazin, 7.3.2014. (IKA) - Radni sastanak voditelja katolièkih malonogometnih liga održan je 7. ožujka u Pazinskom kolegiju u Pazinu. Bio je to posljednji sastanak uoèi završnice KMNL-e koja æe se održati od 30. svibnja do 1. lipnja u Poreèkoj i Pulskoj biskupiji. Sastanak je vodila voditeljica Ureda HBK za mlade Ivana Èogelja, a sudjelovao je i povjerenik za mlade u Poreèkoj i Pulskoj biskupiji Dalibor Pilekiæ. Susret je zapoèeo razgledavanjem dvorane Pazinskog kolegija – Klasiène gimnazije gdje æe se igrati i finale 1. lipnja. U završnici æe sudjelovati ukupno 16 ekipa iz 13 nad/biskupija. Zastupljene æe biti: Ðakovaèko-osjeèka nadbiskupija, Mostarsko-duvanjska biskupija, iz koje æe doæi i prošlogodišnji pobjednici završnice, Vrhbosanska nadbiskupija, Splitsko-makarska nadbiskupija, Zagrebaèka nadbiskupija, Kotorska biskupija, Dubrovaèka biskupija, Požeška biskupija, Poreèka i Pulska biskupija kao domaæin s dvije ekipe, Zadarska nadbiskupija, Rijeèka nadbiskupija, Bjelovarsko-križevaèka biskupija koja ove godine sudjeluje prvi put, te Šibenska biskupija iz koje osim dijecezanskih pobjednika dolaze i prošlogodišnji dobitnici fair-play nagrade. Zajednièki susret ekipa s biskupskom misom i prigodnim programom predviðen je 30. svibnja u Svetvinèentu, rodnoj župi bl. Miroslava Bulešiæa, gdje se u župnoj crkvi nalazi i njegov grob. Ekipe æe biti smještene u Novigradu, Puli, Labinu, Pazinu i Žminju, a utakmice æe se igrati u dvoranama u Puli, Poreèu, Pazinu i Labinu. Nakon ždrijeba i odreðivanja skupina, sudionici susreta su naèelno definirali èlanove peteroèlanog Disciplinskog povjerenstva koje æe nadzirati pravilno odvijanje svih segmenata organizacije i igre malonogometne lige temeljem Disciplinskog pravilnika. Povjerenstvo æe osim toga biti zaduženo za odabir dobitnika nagrade fair play, te za provjeru dokumentacije. 12. ožujka 2014. broj 10/2014 13 Domovinske vijesti Zagrebu i Hrvatskoj predstavljeni gradovi sv. Benedikta Zagreb, 7.3.2014. (IKA) – U povodu dolaska u Zagreb "Luèi sv. Benedikta" u petak 7. ožujka u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu održano je predstavljanje gradova Norcia, Subiaco i Cassino. Predstavljanju u organizaciji veleposlanstva Republike Italije u Hrvatskoj, Talijanskog instituta uz suradnju NPI-a, nazoèili su hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Filip Vuèak, kao i predstavnici više hrvatskih ministarstava. Tri grada predstavljena su filmom u kojem se naglasak stavlja na benediktinsku baštinu, tj. "zemlju" sv. Benedikta, te pronošenje Luèi sv. Benedikta. Pozdravne rijeèi uputili su gradonaèelnici tri talijanska grada Giampaolo Stefanelli (Norcia), Francesco Pelliccia (Subiaco) i Giuseppe Golini Petrarcone (Cassino). Sva trojica izrekla su zahvalu domaæinima gradu Zagrebu i Hrvatskoj na toplom prijemu, kao i Zagrebaèkoj nadbiskupiji za moguænost njihova predstavljanja u dvorani Vijenac. U toj prigodi predstavljena je publikacija "Terre di San Benedetto" u kojoj je predstavljen put sv. Benedikta kojega je papa Pavao VI. 1964. godine proglasio zaštitnikom Europe. Publikacija poziva slijediti stope sv. Benedikta na trasi dugoj 300 km kroz dvije talijanske pokrajine, od Norcie u Umbriji, preko Subiaca i Cassina u Laziju. U prigodi proslave 50. obljetnice proglašenja sv. Benedikta zaštitnikom Europe, tri grada dala su iskovati posebne medalje, koje su u toj prigodi uruèili pomoæniku ministra financija Zlatku Grabaru, veleposlaniku Vuèaku, prvom savjetniku veleposlanstva Republike Italije u Hrvatskoj. Izražavajuæi zahvalu za medalju, veleposlanik Vuèak gradonaèelnicima triju gradova posebno je zahvalio što su ove godine odabrali, kako je rekao "Zagreb i moju domovinu kao cilj hodoèašæa". Taj odabir je, prema njegovim rijeèima, važniji i zbog jubilarne godine, ali i stoga što je rijeè o najmlaðoj zemlji èlanici Europske unije. Povezano s tim, podsjetio je kako je u prigodi ulaska Hrvatske u Europsku uniju pozvao veleposlanike zemalja EU akreditirane pri Svetoj Stolici, te su zajedno posjetili Subiaco. Na kraju programa Polifonijski zbor iz Subiaca otpjevao je hrvatsku i talijansku himnu te himnu Europske unije, a uslijedila je prezentacija gastronomije dviju talijanskih pokrajina. Izaslanstva triju gradova koja uz gradonaèelnike èine i predstavnici benediktinskih opatija i biskupija, kao i kulturni i turistièki djelatnici te nositelji luèi, kulturna društva i zborovi, primio je u palaèi Dverce i zagrebaèki gradonaèelnik Milan Bandiæ. Tradicionalna sveèanost paljenja "Luèi sv. Benedikta" održana je 2. ožujka u rodnom mjestu sv. Benedikta Norci, a sveèanost æe završiti 21. ožujka u Subiacu. Koncert u povodu 50. obljetnice proglašenja sv. Benedikta op. zaštitnikom Europe Zagreb, 8.3.2014. (IKA) - Zagrebaèki glazbeni ansambl Collegium pro musica sacra održao je 8. ožujka koncert u crkvi Sv. Benedikta opata u Mièevcu, u župi sv. Marka u Jakuševcu. Tim koncertom ansambl se pridružio obilježavanju 50. obljetnice proglašenja sv. Benedikta op. zaštitnikom Europe, izvodeæi gregorijanske napjeve i djela Giovannija Pierluiggia da Palestrine pod vodstvom s. Cecilije Pleša i Tihomira Prše. Koncert je imao i humanitarni karakter. Duhovna obnova sportaša s podruèja Zagrebaèke nadbiskupije Zagreb, 8.3.2014. (IKA) - U organizaciji Ureda za pastoral mladih, odjela za sport Zagrebaèke nadbiskupije, u subotu 8. ožujka u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu, održana je duhovna obnova te slavljena misa za sportaše koje je predvodio zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško, izvijestili su na mrežnoj stranici Zagrebaèke nadbiskupije. Susretu su nazoèili predstavnici svih Katolièkih sportskih liga Zagrebaèke nadbiskupije te ugledni gosti. Biskup Šaško govorio je o važnosti uloge sporta u društvu te je napomenuo kako kao takav ima i religiozan temelj, dotaknuvši se i negativnih i pozitivnih aspekata sporta. "Sloboda i radost temelj su sporta. Sport sam po sebi nije odgojan, ali u okviru odreðenih vrijednosti on to doista može postati. A Crkva promatra vrijednosti kroz razne aktivnosti i naèine života. Ustrajnost, odluènost, raspoloživost, zajedništvo, solidarnost, pravednost te svijest o svojim vlastitim granicama i moguænostima, kreposti su koje se stjeèu sportskim naèinom života", istaknuo je biskup Šaško. Govoreæi o fair-playu i važnosti nastupanja iznad pobjede, biskup je istaknuo kako to baš i ne odgovara samoj istini. "Želja za pobjedom, za postizanjem dobrih rezultata, sastavni je unutarnji, a ujedno neizostavni element sportske prakse. To je èimbenik poboljšanja, a ujedno uvjet napretka natjecanja. Ono što treba iskljuèiti jest da to natjecanje ne postane živi antagonizam naspram drugih. Dakle, mora se odgajati za prihvaæanje pobjede i poraza što zahtijeva odgojni put velikoga moralnog zalaganja", zakljuèio je mons. Šaško. Sam susret protekao je u interaktivnoj komunikaciji kroz koju su sudionici duhovne obnove, nakon biskupova izlaganja, postavljali biskupu pitanja te vodili raspravu o kljuènim pitanjima sporta u Nadbiskupiji. Hodoèasnièki dan Gospi od brze pomoæi Prikupljao se milodar za stradale od poplave u sisaèkom kraju te se molilo za mir u Ukrajini, buduæi da u okolici Slavonskog Broda živi i odreðeni broj Ukrajinaca Slavonski Brod, 8.3.2014. (IKA) - Na mjeseènom hodoèasnièkom danu Gospi od brze pomoæi u Slavonskom Brodu, u istoimenoj župi i svetištu okupilo se u subotu 8. ožujka mnoštvo vjernika grada, okolice i hodoèasnika s razlièitih strana. Kroz šest misnih slavlja kao nit vodilja bila je poruka pape Franje za ovogodišnju korizmu uz nakanu molitve Mariji, Majci Milosrða, "da bismo postali milosrdni i èinili milosrðe". Središnju hodoèasnièku euharistiju predvodio je župnik i upravitelj svetišta Gospe od utoèišta u Aljmašu Ante Markiæ. Pjevanje je animirao župni zbor iz Aljmaša. Sudjelovali su, osim vjernika Aljmaša, hodoèasnici iz Zagreba, Nuštra, požeškoga kraja, Gradišta i Štitara i mnogi drugi. Na podnevnoj misi svoje su "župno hodoèašæe" Gospi imali vjernici župa Lipovac i Nijemci, a na popodnevnoj vjernici najmlaðe brodske župe bl. Alojzija Stepinca. Na svim se misama, uz brojne nakane, napose molilo za stradale od poplave u sisaèkom kraju, za koje se sabirao i milodar, te za mir u Ukrajini, buduæi u Slavonskom Brodu i okolici živi i odreðeni broj Ukrajinaca, te ima nekoliko grkokatolièkih župa, kojima oni pripadaju, a iz kojih vjernici takoðer hodoèaste u to brodsko svetište. . . 14 ika 12. ožujka 2014. broj 10/2014 ika Sve više žena beskuænica U Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji ne postoji niti jedan krevet, a kamoli osiguran smještaj u prihvatilištima za beskuænice Rijeka, 8.3.2014. (IKA) - "U Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji ne postoji niti jedan krevet, a kamoli osiguran smještaj u prihvatilištima za beskuænice", rekla je u subotu 8. ožujka voditeljica Prihvatilišta za beskuænike "Ruže sv. Franje" Vilma Mlinariæ na Korzu u Rijeci u akciji kojom se htjelo ukazati na sve veæi broj žena beskuænica. O tim ženama gotovo nikada se ne govori, kao da ih nema, nastavila je, dodavši da su te žene na margini margina. "Istraživanja o ženama beskuænicama je malo, u Hrvatskoj ne postoje. Jedini osigurani smještaji za žene beskuænice u našoj zemlji nalaze se u Puli, Karlovcu, Osijeku i Zagrebu". Rijeèko Prihvatilište "Ruže sv. Franje" zbog malog kapaciteta nije u moguænosti skrbiti o ženama beskuænicama i do sada se o ženama bez krova nad glavom na trošak Prihvatilišta ili putem jednokratne pomoæi plaæao smještaj u Crvenom križu u iznosu od 80 kuna po noæenju ili im se unajmljivala soba za koju se izdvajalo minimalno 800 kuna mjeseèno. To nije ukljuèivalo troškove hrane i drugih egzistencijalnih potreba, rekla je Mlinariæ. Upozorila je na sve veæi broj obitelji koje ostaju na ulici i koje im kucaju na vrata. "Tada se dogaða da se oca primi u prihvatilište, supruzi se traži soba ili neki drugi smještaj, a djeca se zbrinjavaju u Domove za nezbrinutu djecu. Sve bi to bilo izbjegnuto da nam Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija ustupe na besplatno korištenje jedan prazan stan, može i derutan, u kojemu bi Prihvatilište moglo smjestiti beskuænice", pojasnila je. Evidencije pokazuju kako su od ukupnog broja beskuænika 10 posto žene premda je realna brojka puno veæa jer mnoge ne znaju gdje dobiti pomoæ, a za to vrijeme spavaju na ulici ili žive na rubu egzistencije, istaknula je Mlinariæ. Njenu prièu su potvrdile i neke od sudionica akcije koje danas prodaju èasopis "Uliène svjetiljke" i upozoravaju da beskuæništvo nije sudbina koja se veže samo uz muškarce. S obzirom da hrvatska javnost nije dovoljno senzibilizirana za tu problematiku, Mlinariæ je predstavila amerièka i kanadska istraživanja koja ukazuju da je rijeè o vrlo specifiènoj i heterogenoj skupini. Rezultati pokazuju kako su 77% beskuænica u Indiji i SAD-u mlade žene u reproduktivnoj dobi. Takoðer, rijeè je o pripadnicama manjinskih skupina koje se kraæe zadržavaju u prihvatilištima u odnosu na muškarce. Mlinariæ upozorava kako žene beskuænice deset puta èešæe umiru od svojih vršnjakinja koje nisu beskuænice. Takoðer, 84% beskuænica ima ozbiljnih zdravstvenih poteškoæa. Upozoravajuæi je podatak kako 80% njih ima djecu smještenu u institucijama socijalne skrbi, a veliki broj njih boluje od psihièkih poteškoæa, artritisa, kroniènih oboljenja dišnih putova, migrena, srèanih problema te motorièkih problema i poteškoæa s kretanjem. Mlinariæ dodaje kako su istraživanja pokazala da veliki broj beskuænica boluje od depresije, a najèešæi uzrok smrti beskuænica mlaðe dobi je AIDS i predoziranje. "Žene beskuænice teže preživljavaju na ulici jer su na meti dilera, svodnika, silovatelja i pljaèkaša", upozorava Mlinariæ. Akciju su podržali uèenici Uèenièkog doma Podmurvice koji su prodavaèicama "Uliènih svjetiljki" uruèili prigodne èestitke koje su sami izradili, a sve na inicijativu uèenice Patricije Štrige. . Domovinske vijesti U katolièkoj bolnici na Strmcu proslavljen sv. Ivan od Boga Biskup Škvorèeviæ istaknuo da se u Hrvatskoj na svim stranama èuje kako se ništa ne može napraviti jer nema materijalnih sredstava te ustvrdio da je pravo pitanje što se u Hrvatskoj može ostvariti ljubavlju i koje se promjene kod nas mogu po njoj dogoditi Strmac, 8.3.2014. (IKA) - Na blagdan sv. Ivana od Boga, utemeljitelja Bolnièkog reda milosrdne braæe, 8. ožujka, požeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je euharistijsko slavlje u crkvi Psihijatrijske bolnice Sv. Rafael na Strmcu. Uputio je blagdansku èestitku prioru i ravnatelju bolnice fra Dariju Vermiju i subratu Giovanniju Giemuli, pozdravio nazoène sveæenike Novogradiškoga dekanata kao i druge sveæenike, redovnice te bolnièko osoblje i ostale vjernike. Podsjetio je na èovjekovu krhkost i ranjivost te istaknuo kako to nije njegova konaèna sudbina jer mu je Bog u Isusu Kristu, po svojoj slabosti i trpljenju na križu posvjedoèio da nije sam u tom stanju i svojom ljubavlju donio pobjedu nad zlom i smræu. Dodao je kako je to Božje djelo prepoznao sv. Ivan od Boga te je u svome služenju bolesnima bio snažan po Isusu Kristu kojem je povjerovao i sebe posvema predao. Pozvao je vjernike da u euharistijskom slavlju napose mole za vodstvo i djelatnike bolnice kao i za sve bolesnike. U homiliji biskup je postavio pitanje o stanju u Bolnici sv. Rafael te rekao da u njoj može biti loše ako se njezini djelatnici i pacijenti pouzdaju samo u ljudska sredstva i dosege u lijeèenju bolesti. Istaknuo je kako je èovjek po svojoj osobi, duhu i srcu dublji od svih ljudskih moguænosti i zahvata, da je u njegovu egzistenciju ušao Sin Božji, moæan Božjom ljubavlju uspostaviti u njemu pobjedu nad smræu. Spomenuo je kako je nemirni mladenaèki duh odveo sv. Ivana od Boga iz Portugala u Španjolsku i druge zemlje, ponukao da promijeni razlièita zanimanja, od èuvara stoke i zemljoradnika, do vojnika i knjižara. Podsjetio je da je velièina sv. Ivana od Boga u tome što je nakon mladenaèkih lutanja i razlièitih iskustava imao hrabrosti prihvatiti Isusovo poimanje èovjeka kao biæa koje je Bog smislio, dao mu dostojanstvo, stavio u središte svoga interesa, iz ljubavi prema njemu poslao Sina svoga da smræu na križu uspostavi pobjedu života. Istaknuo je da je po svjedoèanstvu koje daje evanðelje o milosrdnom Samarijancu najteže stanje onoga èovjeka koji je zaobiðen od drugih, ostao sam u svojim patnjama i umiranju, ali da Bog nikoga nije zaobišao nego u Isusu Kristu sve prigrlio svojom ljubavlju, najsnažnijim lijekom, da je sv. Ivan od Boga Isusovim putem služenja bolesnima svjedoèio tu Isusovu pobjedu nad ljudskim uvjetovanostima zlom i smræu te tako postigao i vlastiti smisao i puninu, da je to djelo ostalo živo do danas po bolnièkom redu Milosrdne braæe, po njima doprlo i u našu domovinu. Biskup je istaknuo da suvremeni globalizacijski procesi promièu odreðenu antropologiju, èovjeka skrojenog po mjeri potreba nekih društvenih ideologa, te da je sv. Ivan od Boga snažan primjer kako valja biti vjeran Isusovoj antropologiji ljubavi. Spomenuo je da se u Hrvatskoj na svim stranama èuje kako se ništa ne može napraviti jer nema materijalnih sredstava i ustvrdio da je pravo pitanje što se u Hrvatskoj može ostvariti ljubavlju i koje se promjene kod nas mogu po njoj dogoditi. Rekao je da hrvatski èovjek nije nikada pogriješio kad se opredijelio za taj put. Iskazao je zahvalnost svim djelatnicima bolnice te ih pozvao da u svoje služenje bolesnima unose ljubav, Isusa Krista, te zamolio sv. Ivana od Boga da im pomogne u tom plemenitom djelu. 12. ožujka 2014. broj 10/2014 15 Domovinske vijesti Struèni skup za vjerouèitelje Splitsko-makarske nadbiskupije Tema skupa bila je "Graðanski odgoj i vjeronauk zajednièke i prijeporne toèke" Split, 8.3.2014. (IKA) - "Graðanski odgoj i vjeronauk zajednièke i prijeporne toèke" bila je tema struènog skupa za vjerouèitelje u školi u subotu 8. ožujka u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Više od 250 vjerouèitelja iz Splitsko-makarske nadbiskupije i Hvarskobraèko-viške biskupije imalo je prigodu odslušati dva predavanja te sudjelovati u jednoj pedagoškoj radionici. Nakon molitvenog dijela, predvoðenog vjerouèiteljicama iz Osnovne škole "Gripe" u Splitu, sve je pozdravio predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije don Josip Periš. "Živimo u graðanskom društvu koje ne možemo ignorirati niti iz njega pobjeæi, ali možemo i moramo proroèki ukazivati na sve loše trendove koje nam ono nameæe. Agresivni sekularizam koji potièe religioznu ravnodušnost, društveni pluralizam bez zajednièkih normi i jakih ideja te medijska komunikacija koja èesto izoblièuje stvarnost te potièe kulturu niskih vrednota i vanjštine uvelike obilježavaju ovo vrijeme post-moderne. Kroz postupno uvoðenje Graðanskog odgoja i obrazovanja u hrvatski školski sustav, država i civilno društvo vrše svojevrsni pritisak na dosadašnje promicatelje tradicionalnih vrijednosti i opæeljudskih zakona, meðu koje zasigurno spadaju i vjerouèitelji. Pod krinkom obrane ljudskih prava i graðanskih sloboda, uèenicima se serviraju pogubne teze spolne i rodne ideologije koje su u mnoge škole veæ ušle kroz èetvrti modul Zdravstvenog odgoja. Stoga je nužno upoznati sadržaje i ciljeve toga novog školskog predmeta te ih pravovremeno vrednovati kao zajednièke ili pak prijeporne toèke vjeronauènoj nastavi", rekao je Periš. Rijeèima podrške i ohrabrenja u pozdravnom govoru okupljenim vjerouèiteljima obratio se i splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. Njegova poruka išla je u smjeru traženja pozitivnih tema iz sadržaja GOO-a u èijoj obradi i prenošenju vjerouèitelji itekako mogu dati svoj doprinos. S druge strane, rekao je nadbiskup, tu su i prijeporne toèke koje svakako treba problematizirati te im se u svjetlu promicanja istinskih vrijednosti znati i suprotstaviti. Prvo predavanje "Graðansko društvo: geneza, postignuæa, izazovi" održao je dr. Marko Trogrliæ s katedre povijesti Filozofskog fakulteta Sveuèilišta u Splitu. Kao katolièki intelektualac i angažirani vjernik, Trogrliæ je objasnio utjecaj misaonih sustava na nastanak i razvoj graðanskog društva unutar povijesnih dogaðanja na europskoj sceni. Definirajuæi graðansko tj. civilno društvo kao posebnu sferu izmeðu obitelji i države, predavaè je ukazao na pozadinu njegova razvoja, temeljenog na progresivnim politièkim idejama francuskih i engleskih prosvjetitelja, kao i filozofije njemaèkog idealizma. U tematskoj raspravi nakon predavanja, postavljala su se pitanja vezana za obranu naravnih prava, utjecaja države na samo društvo te potrebe umrežavanja ideja i stavova u zajednièkoj težnji za izgradnjom kršæanskog identiteta. Drugo predavanje "Graðanski odgoj u školi - potreba ili uvjet?" održala je predstojnica Katehetskog ureda Rijeèke nadbiskupije Ksenija Rukavina Kovaèeviæ. Osvrnula se na sve pozitivne i negativne strane uvoðenja novog predmeta u hrvatske škole. Ukazujuæi na razliku u pristupu uvoðenja Zdravstvenog i Graðanskog odgoja u hrvatski školski sustav resornog ministarstva i potporu razlièitih organizacija civilnog društva, predavaèica se osvrnula na povijest izrade samog kurikuluma GOO-a od 2010. do danas. Drugi dio predavanja odnosio se na analizu same strukture kurikuluma GOO-a kroz svojevrsni spiralno-razvojni model s tri 16 12. ožujka 2014. broj 10/2014 ika funkcionalne i šest strukturnih dimenzija. Prema rijeèima predavaèice, sporne dimenzije odnose se na podruèje ljudskih prava i interkulturnog dijaloga, a naèin same provedbe programa kroz razrednu i predmetnu nastavu još uvijek nije do kraja definiran. Negativne i prijeporne toèke GOO-a ponajprije se odnose na promicanje prava istospolnih zajednica i rodne ideologije, odbacivanje tradicionalnih vrijednosti s naglaskom na brisanje institucije braka i roditeljstva te preuzimanja odgojne uloge od strane države i institucija. Sve to dovodi do opasnog rastakanja identiteta pojedinca koji gubi svaku poveznicu s nacionalnom ili vjerskom pripadnošæu. Nakon predavanja i kraæe tematske rasprave vjerouèitelji su sudjelovali u sedam radionica po kriterijima Županijskih struènih vijeæa gdje su po skupinama izraðivali plan i program izvannastavnih aktivnosti. S temama vezanim za solidarnost, ljudska prava, kulturnu baštinu i domoljublje trebalo je osmisliti nekoliko nastavnih cjelina i tema s naznaèenim opæim i pojedinaènim ciljevima te metodièkom obradom i naèinom vrednovanja. Prema rijeèima voditeljica, radionice su iznjedrile zanimljive i kreativne prijedloge koje æe mnogi vjerouèitelji zasigurno iskoristiti u buduæem izvannastavnom radu. Struèni skup završen je kraæim susretom predstojnika Periša i više savjetnice za vjeronauk Sabine Marunèiæ s vjerouèiteljima poèetnicima te onima do pet godina radnoga iskustva u školi. Prvi posjet rijeèkih studenata Islamskom centru Rijeka, 8.3.2014. (IKA) - U organizaciji Povjerenstva za studentski pastoral Rijeèke nadbiskupije skupina rijeèkih studenata, predvoðena studentskim kapelanom Velimirom Martinoviæem i župnikom župe Uznesenja Blažene Djevice Marije Marijom Geriæem, posjetili su u subotu 8. ožujka Islamski centar u Rijeci. Prema rijeèima povjerenika za studentski pastoral vlè. Martinoviæa, studenti su predložili posjet Islamskom centru u kojemu su se upoznali s islamom i time zapoèeli svoj program koji je na tragu ekumenskog i meðureligijskog dijaloga. Doèekao ih je i s naèelima islamske vjere, rada Islamske zajednice u Rijeci te Islamskim centrom upoznao imam Medžlisa Islamske zajednice u Rijeci Hidajet Hasanoviæ. "Drago nam je da sve èešæe u Islamski centar dolaze oni koji nisu islamske vjeroispovijesti jer sam naziv 'Islamski centar' znaèi da nudimo raznolike sadržaje. Ovdje se organiziraju druženja, tribine, simpoziji i ovo je samo jedan u nizu posjeta katolika kao veæinskog naroda u Rijeci i predstavnika Katolièke Crkve s kojima imamo odliènu suradnju", rekao je. Najèešæa pitanja koja posjetitelji postavljaju vezana su uz molitveni prostor i naèin na koji se obavljaju molitve, rekao je rijeèki imam. Jedno od pitanja koja se èesto postavlja je prakticiranje molitvenog života muslimana u svakodnevnom životu i usklaðivanje vremena za molitvu sa svakodnevnim obavezama i poslom, rekao je, dodavši da Islamski centar svakodnevno posjeæuju skupine od kojih posebno istièe one iz odgojno-obrazovnih ustanova, od osnovnih škola do fakulteta. "Nisu to samo posjetitelji iz Rijeke i Hrvatske, nego i iz drugih zemalja. Rijeka je okružena turistièkim destinacijama i sve više ljudi tijekom svog odmora u Primorsko-goranskoj županiji dolaze u posjet Islamskom centru", pojasnio je. Rijeèki Islamski centar središte je molitvenih i kulturnih dogaðaja za 11.200 muslimana Primorsko-goranske županije, od toga 6500 živi u Rijeci, dok u Republici Hrvatskoj živi oko 80.000 muslimana. Kao zanimljivost, rijeèki imam je studentima rekao da je Hrvatski sabor islam priznao 1916. godine, puno prije mnogih europskih zemalja. ika Predsjednik Josipoviæ primio izaslanstva talijanskih gradova vezanih uz život sv. Benedikta U samostanskoj zajednici benediktinaca nastao je i jedan od najstarijih hrvatskih pisanih spomenika Bašèanska ploèa, koju je filolog Stjepan Ivšiæ nazvao "dragim kamenom hrvatskog jezika" Zagreb, 8.3.2014. (IKA) - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipoviæ primio je izaslanstva triju talijanskih gradova Norcie, Subiaca i Cassina, u sklopu tradicionalne manifestacije luèi sv. Benedikta, koja ove godine nosi naziv "Pro Europa una". Kao znak dobrodošlice Hrvatskoj u obitelj zemalja èlanica Europske unije, izabrali su Zagreb kao grad iz kojeg æe ove godine poslati poruku mira. Kako su izvijestili iz Ureda predsjednika, nakon kratkog programa koji su izveli zborovi triju gradova, gosti su proèitali poruku, u kojoj su istaknuli potrebu suradnje, solidarnosti i mira u Europi, koja prolazi ozbiljnu gospodarsku krizu i krizu vrijednosti. Zahvalivši na poruci mira, pozdravljajuæi goste iz Italije, predsjednik je istaknuo: "Ulazak u Europsku uniju samo je jedan novi gospodarski i politièki okvir za Hrvatsku èija pripadnost europskom kulturnom i civilizacijskom krugu nikad nije bila upitna. Vrijednosti koje èine hrvatski nacionalni, vjerski i kulturni identitet doprinos su Hrvatske europskoj zajednici naroda. Bitan njihov dio su i kršæanske duhovne i kulturne vrijednosti. Važan dio toga identiteta su i vrijednosti koje su na ove naše prostore donijeli sljedbenici sv. Benedikta koji su bili prvi širitelji pismenosti, obrazovanja, kulture i znanosti. U krilu njihovih samostana nastajale su prve škole, skriptoriji, knjižnice, njegovali su umjetnost i graditeljstvo. U samostanskoj zajednici benediktinaca nastao je i jedan od najstarijih hrvatskih pisanih spomenika Bašèanska ploèa, koju je filolog Stjepan Ivšiæ nazvao "dragim kamenom hrvatskog jezika". Benediktinci su donosili vrijednosti koje su i danas temelj civilizacije, vrijednosti koje su i danas ideali najboljih meðu nama. Donosili su svjetlo". Upis katekumenskih imena u požeškoj katedrali Biskup Škvorèeviæ rekao katekumenima da su se u suvremenom društvu umnožile napasti i opasnost da svoj život igraju na gubitnièku kartu te ih je pozvao da dobro provjere, ima li netko drugi osim Isusa Krista i njegove ljubavi tko bi im mogao podariti moæ pobjede nad zlom i smræu Požega, 8.3.2014. (IKA) - U predveèerje prve korizmene nedjelje 8. ožujka okupili su se u požeškoj katedrali katekumeni s podruèja Požeške biskupije na obred izbora ili upisa imena u pripravi za primanje sakramenata kršæanske inicijacije u ovogodišnjem uskrsnom bdjenju. Slavlje je predvodio požeški biskup Antun Škvorèeviæ, kojemu su predstavljena dvadeset i dva katekumena iz župa sv. Antuna Padovanskog iz Našica; iz Okuèana; iz župe Bezgrešnog zaèeæa BDM iz Nove Gradiške; iz Pakraca; iz župe sv. Leopolda Mandiæa iz Virovitice; iz župe sv. Roka iz Virovitice; iz Požeškog Brestovca; Lipovljana; iz župe bl. Ivana Merza iz Slatine; iz Dežanovca i Gornjih Bogiæevaca. Biskup je pozdravio katekumene i pojasnio kako se obred katekumenskog upisa odvija u katedrali, crkvi majci Požeške biskupije te je istaknuo da se time želi naznaèiti da se oni krste u vjeru Crkve, èiju pripadnost ostvaruje u mjesnoj Crkvi. Izrazio je radost zbog odluke pripravnika da pristupe sakramentima kršæanske inicijacije, budu ukorijenjeni u Isusa Krista i žive njegovo poslanje te je istaknuo da je to važan korak za njihov ovozemaljski život i za vjeènost. U homiliji biskup je rekao katekumenima da nas "èinjenica Domovinske vijesti da smo neponovljive osobe, biæa dubine, srca, savjesti, slobode potièe da o sebi ne razmišljamo površno, nego da otkrivamo kako nas je Bog pozvao na puni, uspjeli život i da oko njega nastojimo". Podsjetio je na moæ ljudske slobode da sebe nekamo smjesti, istaknuvši kako je ona ranjena zlom, izložena napastovanju, te se u drami izbora za Boga ili protiv njega, za dobro ili zlo "odluèuje naša sudbina, život ili smrt". Upozorio je kako ranjeni èovjek lakše èini zlo nego li dobro, da se zlo dogaða snagom inercije i da mu se treba suprotstaviti moæu jaèom od zla. Spomenuo je kako je u pustinji Zli napastovao Isusa, Sina Božjega, uvjeravajuæi ga da je èovjekov smisao bogatstvo, društvena moæ ili neko slièno ljudsko sebièno opredjeljenje te mu se suprotstavio snagom Duha Svetoga, vjernošæu Božjoj rijeèi i njegovu naumu. Biskup je rekao katekumenima da su se u suvremenom društvu umnožile napasti i opasnost da svoj život igraju na gubitnièku kartu te ih je pozvao da dobro provjere, ima li netko drugi osim Isusa Krista i njegove ljubavi tko bi im mogao podariti moæ pobjede nad zlom i smræu. Dodao je da je njihova nazoènost u katedrali svjedoèanstvo da su povjerovali toj Božjoj ljubavi, da u njoj pronalaze svoj smisao i za nju se opredjeljuju. Potaknuo ih je da budu zahvalni Bogu što ih je pozvao u zajedništvo svoga života, da u daljnjoj pripravi za krštenje molitvom i drugim prikladnim sredstvima proèišæavaju svoju slobodu kako bi kroz primanje sakramenta krštenja i drugih sakramenata inicijacije što dublje postali dionicima dara Božjeg i zajedništva Crkve. Josipovac: Završena trodnevnica uz moæi bl. Terezije iz Kolkate Josipovac, 8.3.2014. (IKA) - U župi sv. Josipa u Josipovcu u Osjeèkom zapadnom dekanatu 8. ožujka završena je trodnevnica uz Dane Majke Terezije u Osijeku. Molitvene susrete nadahnute rijeèima i svjedoèenjima blažene Majke Terezije, pobožnost "križnog puta Majke Terezije" i euharistijska slavlja vodio je josipovaèki župnik Frok Zefiq, koji veæ osmu godinu zauzeto sudjeluje u provedbi projekta Dani Majke Terezije. Posebnost ovogodišnje trodnevnice u korizmi je njezino održavanje izvan Osijeka, u josipovaèkoj župnoj crkvi i prvi put uz relikviju Terezije iz Kolkate s pripadajuæom potvrdnicom postulature iz Rima o autentiènosti relikvije. Radosno mnoštvo Josipovèana i vjernika iz okolice pobožno je molilo ispred blaženièine slike s relikvijom postavljene uz ambon te je trodnevnica ujedno bila zahvala Bogu i za dobivanje iznimnoga dara koji je iz Vatikana stigao u Hrvatsku zahvaljujuæi pavlinu Marku Glogoviæu, a uoèi korizme je relikvija predana Froku Zefiqu. Trodnevnica je poèinjala prilikom za ispovijed, pobožnostima u 17.30 sati, misnim slavljima u 18 sati te završavala klanjanjem pred Presvetim Oltarskim Sakramentom nakon kojeg je slijedio dvosatni molitveni susret do 22 sata. Prvi susret 6. ožujka poèeo je križnim putem, nastavljen na misi tematskim razmatranjem "Ljubiti s Marijom" uz svjedoèanstvo Majke Terezije o mistiènom doživljaju susreta s Isusom i njenom odazivu poziva u pozivu: Doði, budi moje svjetlo!, pozivu koji je prvi put èula 10. rujna 1946. godine, a on je oznaèio put "Majke siromašnih" i njeno kasnije misionarsko služenje u Indiji. Druge je veèeri razmatrana tema "Živjeti s Kristom" te treæe, poslije krunice, duhovni nagovor "Svjedoèiti s Crkvom", kada je propovjednik istaknuo: "Svjedoèiti znaèi svakodnevno ostvarivati utjelovljenje rijeèi Božje u svojemu životu. Bog se služio mnogima u povijesti da nam progovori. Konaèno nam je progovorio u svome Sinu koji je 12. ožujka 2014. broj 10/2014 17 Domovinske vijesti otajstvenim tijelom zahvatio sve one koje je prosvijetlio svojim životvornim uskrsnuæem i krsnom milosti, a onda u njima i preko njih u Crkvi govori o ostvarenoj ljubavi. Neka drugi u vama upoznaju Boga koji je ljubav." Trodnevnica je završena blagoslovom i podjelom sakramenta bolesnièkog pomazanja, a pjevanjem su je uvelièali èlanovi župnih zborova. Zefiq je posebno pozdravio nazoène èlanove Katolièke udruge "Veronikin rubac" s predsjednicom Marijom Šešo, i Zajednicu Albanaca Osjeèko-baranjske županije koja uz vodstvo Matea Perolija osmu godinu organizira Dane Majke Terezije u Osijeku te æe nastavak duhovnog programa tradicionalno biti održan krajem kolovoza u franjevaèkoj crkvi Sv. Križa u Osijeku. Duhovnost katehete po primjeru bl. Miroslava Bulešiæa Održan prvi susret Korizmenog teèaja za župne suradnike i struèni skup za vjerouèitelje u osnovnim i srednjim školama Poreèke i Pulske biskupije Pazin, 8.3.2014. (IKA) - Prvi susret Korizmenog teèaja za župne suradnike i struèni skup za vjerouèitelje u osnovnim i srednjim školama Poreèke i Pulske biskupije održan je u subotu 8. ožujka u Pazinskom kolegiju u Pazinu. Susret je poèeo kratkom meditacijom, a zatim je uvodni pozdrav izrekao predstojnik Katehetskog ureda mons. Vilim Grbac. Predavanje "Duhovni profil vjerouèitelja i kateheta po uzoru na blaženog Miroslava Bulešiæa" održao je dr. Josip Šimunoviæ sa zagrebaèkoga Katolièkog bogoslovnog fakulteta. U predavanju se osvrnuo na znaèajke identiteta vjerouèitelja i kateheta u perspektivi lika blaženog Miroslava Bulešiæa, opæenito na duhovno vjernièki identitet vjerouèitelja i kateheta te na ulogu vjerouèitelja i kateheta u složenoj zadaæi integracije vjere u suvremeno hrvatsko društvo. Govoreæi o blaženom Bulešiæu, predavaè je napose istaknuo nekoliko duhovnih osobina koje su ga krasile, a koje bi po uzoru na njega trebali posjedovati i vjerouèitelji i katehisti. Miroslav Bulešiæ bio je svjedok vjere, a poseban je dar imati za spomen-uzor nekoga iz svoje sredine, napomenuo je dr. Šimunoviæ. Bio je angažirani pastoralni djelatnik koji je svoj poziv uklopio u pastoralno djelovanje Crkve. Kao sveæenik bio je duboko svjestan svoga poziva i poslanja, a jesu li danas vjerouèitelji svjesni svoga poziva, zapitao se predavaè. Bulešiæ je naposljetku bio onaj koji voli Crkvu i Domovinu. Od vjerouèitelja i kateheta oèekuje se duboko kršæansko iskustvo, življeno na osobnoj razini, odnosno autentièno svjedoèanstvo jer osim što su posrednici sadržaja, oni su njihovi najvjerniji svjedoci, pojasnio je predavaè. Vjerouèitelja treba krasiti "zrela vjera koja se oèituje u svjesnom prianjaju uz Isusa Krista, u odgovornoj pripadnosti Crkvi i u sposobnosti aktualiziranja važnosti vjere u rješavanju problema suvremenog èovjeka i društva". U nastavku susreta vjerouèitelji koji predaju u osnovnim i srednjim školama, poslušali su predavanje prof. Tomislava Tomasiæa, višeg savjetnika za vjeronauk. Predavaè je u perspektivi središnje teme razmotrio etape planiranja nastave, nastavnog procesa te ishoda uèenja, a sve prilagoðeno uzrastu i potrebama uèenika. Župni suradnici su za to vrijeme sudjelovali na radionicama koje su vodili vlè. Darko Zgrabliæ i vlè. Dalibor Pilekiæ, koji su zajedno s okupljenim župnim suradnicima promišljali o razlièitim naèinima kako uprisutniti lik i djelo Miroslava Bulešiæa u župnim zajednicama. U tim promišljanjima moglo se èuti pregršt zanimljivih i konstruktivnih prijedloga za svakodnevni život župe kroz rad molitvenih zajednica, zbora, skupine ministranata te drugih oblika župnog okupljanja. 18 12. ožujka 2014. broj 10/2014 ika Kardinal Bozaniæ blagoslovio "Luè sv. Benedikta" Benediktinsko geslo za nas je itekako aktualno: moli, budi otvoren prema Bogu i odgovorno radi u svojoj sredini, upozorio je kardinal Bozaniæ Zagreb, 9.3.2014. (IKA) – Sveèano euharistijsko slavlje u prigodi dolaska u Zagreb "Luèi sv. Benedikta" u nedjelju 9. ožujka u zagrebaèkoj prvostolnici predvodio je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. Svjetlo mira u procesiji u katedralu unijeli su predstavnici benediktinskih gradova Norcia, Subiaco i Cassino. Uz nositelje luèi u procesiji su bili i gradonaèelnici tih gradova, kao i priori benediktinskih samostana i opat iz Subiaca Mauro Meacci koji je na poèetku mise kardinalu Bozaniæu predstavio izaslanstva pojedinih gradova. Izrazio je radost što se nalazi u zagrebaèkoj katedrali, u blizini groba bl. Alojzija Stepinca, velikog svjedoka Katolièke Crkve u 20.st., te kardinalu prenio pozdrave i predao pismo nadbiskupa Spoleta-Norcia Renata Boccardija. Opat Mauro Meacci podsjetio je kako se ove godine slavi 50. obljetnica proglašenja sv. Benedikta zaštitnikom Europe, a u toj prigodi im se èinilo prikladnim "Luè sv. Benedikta" donijeti upravo u zemlju koja je posljednja postala èlanicom Europske unije. Za nas Europska unije nije samo prostor za trgovinu, veæ i prostor zajedništva. Naša je želja da u toj zajednici možete saèuvati vaše vrijednosti i obogatiti je, rekao je. U tom duhu nastavio je i kardinal Bozaniæ, koji je zahvalio hodoèasnicima iz središnje Italije za dolazak u Zagreb, a posebno za donošenje luèi mira. Istaknuo je, kako æe to svjetlo biti predano papi Franji za opæe audijencije 19. ožujka. To je vanjski znak europske povezanosti koja je utemeljena na kršæanskoj kulturi. Hrvatski narod osjeæa se dio te velike europske kulture koja je utemeljena na Evanðelju. To želimo danas posvijestiti našim prijateljima u ovom slavlju koje predvode benediktinci iz velikih opatija, rekao je kardinal Bozaniæ. U homiliji podsjetio je da je korizmeno vrijeme posebno vrijeme crkvene godine kada nas Crkva poziva na produbljenje kršæanskog života, na vježbanje kršæanskih krijeposti. Èovjek se kao biæe treba usavršavati u svemu što ga izgraðuje, pa i u dobru. Trebamo nastojati iz dan u dan sve više biti kršæani. U korizmi nas Crkva osobito poziva na post, odricanje intenzivniju molitvu i na dobra djela, djela ljubavi. Postom se uèvršæuje naš karakter, naša osobnost, a po molitvi se približavamo Bogu, ulazimo u jaèe zajedništvo s Njim, dok nas dobra djela, djela milosrða odvajaju od našeg egoizma, istaknuo je kardinal, te se kratko osvrnuo na misna èitanja. Pojasnio je, kako nam Božja rijeè posvješæuje tajnu zla, ðavlovu metodu po kojoj on napastuje èovjeka. Kada god otkažemo poslušnost prema Bogu, poklonili smo se ðavlu, zlu, a zlo je zarazno, ono se širi od postanka svijeta do danas. No, s druge strane postoji zakon dobra, zakon milosti. Mi, kao vjernici, kao kršæani i kao èlanovi Crkve pozvani smo biti širitelji dobra, širitelji mira, kulture života, a ne kulture smrti, nositelji zajedništva. I veèeras u ovom slavlju osjeæamo upravo to nastojanje zajedništva, povezivanja meðu ljudima. Ideja je nikla meðu benediktincima, meðu benediktinskim opatijama, a znamo što predstavljaju benediktinci za povijest Europe. Oni su nosili evanðelje s geslom "Ora et labora". I danas je to za nas itekako aktualno: moli, budi otvoren prema Bogu i odgovorno radi u svojoj sredini, upozorio je kardinal Bozaniæ. Osvræuæi se na hodoèasnike iz Italije, kardinal je rekao "kad nam gosti dolaze dobronamjerno pomažu nam otkrivati kako ima puno dobra meðu nama. Kad odlaze, nositelji su dobroga glasa o Hrvatskoj. Nama je to itekako upravo u ovo vrijeme potrebno da ojaèamo svoje ika samopouzdanje u dobro koje živi meðu nama". Nakon poprièesne molitve kardinal Bozaniæ blagoslovio je luè mira, a potom je gradonaèelnik Norcie Gian Paolo Stefanelli proèitao ovogodišnju poruku mira èiji su supotpisnici gradonaèelnici Francesco Pelliccia i Giuseppe Petrarcone. Euharistijsko slavlje pjevanjem je obogatio mješoviti zbor iz Subiaca. Uz mnoštvo vjernika, misi su nazoèili voditelj predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj Branko Bariševiæ te hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Filip Vuèak, koji je dao velik prinos dolasku "Luèi sv. Benedikta" u Zagreb. Donja Kupèina: Spomen na vlè. Ivana Držaiæa Biskup Košiæ predvodio misu i blagoslovio novopostavljenu spomen-ploèu za prvog sveæenika kojega su partizani ubili u Zagrebaèkoj nadbiskupiji Donja Kupèina, 9.3.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ predvodio je u nedjelju 9. ožujka u župnoj crkvi Sv. Marije Magdalene u Donjoj Kupèini misu za vlè. Ivana Držaiæa, župnika te župe na poèetku II. svjetskog rata, stradalog muèenièkom smræu 15. studenoga 1942. godine. Koncelebrirao je domaæi župnik mons. Franjo Æuk, a posluživao ðakon Željko Kovaèeviæ. Prije mise biskup je na župnoj kuæi blagoslovio novopostavljenu spomen-ploèu za tog sveæenika, prvog kojega su partizani ubili u Zagrebaèkoj nadbiskupiji. Biskup Košiæ u homiliji je podsjetio na tri tipiène ðavolske kušnje: kruha, èasti i vlasti, ali i kako ih Gospodin odbija Rijeèju Božjom. "Poruka Kristova odbijanja kušnje kruha za nas znaèi da ni kruh, ni bilo koje jelo ni odijelo, odnosno ukupno sve materijalne stvari koje nam za naš zemaljski život trebaju, nisu toliko važne koliko Božja rijeè kojom se trebamo puno više hraniti negoli kruhom, jer mi nismo samo tjelesna nego prije svega duhovna biæa", rekao je biskup te dodao kako zloporaba pretjerane brige za zemaljski kruh završava u krajnosti koja se zove korupcija. "Èovjek stjeèe materijalna dobra, pa kad ne može legalno, krade i otima, samo da ima. I to uvijek više. Nikad mu dovoljno! Zato je spreman doslovno izgubiti dušu, dati dušu ðavlu. Zar nije to upravo takva bolesna gramzljivost koja ne zna za nevolje bližnjih, koja ne pozna solidarnost ni dijeljenje materijalnih dobara s drugima koji su potrebniji?" U nastavku biskup je podsjetio na život vlè. Držaiæa, koga su 15. studenoga 1942. godine partizani s još nekim župljanima odveli u šumu, gdje su ga ispitivali i muèili. Ljudi su njihova tijela dobili tjedan dana kasnije mrtve za ukop, a župnik je imao 18 uboda od bajuneta. Biskup se i zapitao kako to da je župnik Držaiæ ubijen i kakvo je to zlo i zloèin uèinio, te je rekao: "Vjerujte: nikakav zloèin. Kao razlog da bude ubijen ubojicama je bila dovoljna samo èinjenica: on je bio katolièki sveæenik. Pa u kakvom to svijetu onda mi živimo, kad je jedan sveæenik - koji propovijeda Evanðelje, koji okuplja djecu, mlade, obitelji i sve ljude da ih odgaja kao Božju djecu, kao one koji trebaju vršiti Isusovu zapovijed ljubavi, kao one koji su se dužni nositi s teškoæama da bi ih nadvladali s Božjom pomoæu, u strpljivosti i nošenju križa – pa kako to da to nekoga smeta, da takav èovjek doživljava sudbinu da ga jednostavno neki ne vole i ne samo žele ukloniti, nego ga i fizièki muèe i ubiju? Da, to nije dobar svijet, to nije Božje kraljevstvo, to je kraljevstvo ovoga svijeta, to je vlast zloga. No, Bog je na kraju pobjednik." Spomenuvši se mnogih kršæanskih muèenika kroz povijest, izmeðu ostalog i biskupa Kvirina, sv. Nikole Taveliæa, sv. Marka Križevèanina, bl. Alojzija Stepinca, s. Jule Ivanševiæ i Miroslava Bulešiæa biskup Košiæ izmeðu ostalog je rekao kako su kršæanski muèenici uvijek davali život samo kao Domovinske vijesti svjedoèanstvo ljubavi. Nikad nisu ni malo nikoga mrzili. Nikada, pa ni svoje muèitelje! Kad bi se meðutim za nekoga moglo pronaæi i malo neke mržnje, oni ne bi postali kršæanski sveci muèenici. Oni su se za svoje muèitelje molili. "Eto, mi vjerujemo da je moguæe da se i zloèinci obrate, mi se molimo za sve ljude, pa i za one koji èine zlo, za ubojice, za nesretnike koji su izgubili ljudskost i pali tako nisko da druge mrze i ubijaju. Tome, nažalost, vodi kada se popusti ðavolskim napastima. Jer ako se ne može steæi toliko kruha, slave i vlasti koliko i kako se želi, druge koji tome smetaju, progoni se i ubija. To su èinili i èine svi totalitarni režimi, posebno u XX. stoljeæu – kako je to istaknuo uskoro sveti papa Ivan Pavao II. – tri najveæa zla: fašizam, nacizam i komunizam", rekao je biskup te na kraju poruèio: "Mi želimo štovati naše muèenike, osuditi svaki zloèin, i graditi našu buduænost ne na mržnji nego na ljubavi, kakvu su upravo pokazali toliki muèenici, i zbog koje su stradali – a meðu njima, nadamo se da æe jednom biti zlatnim slovima upisano i ime: Ivan Držaiæ, sveæenik i muèenik kojega molimo da i nama isprosi kod Boga snage i hrabrosti da ljubavlju pobijedimo svaku mržnju i zlo". Poruka mira proèitana u zagrebaèkoj prvostolnici Zagreb, 9.3.2014. (IKA) - U prigodi dolaska "Luèi sv. Benedikta" u Zagreb, na kraju mise u zagrebaèkoj katedrali 9. ožujka gradonaèelnik Norcie Gian Paolo Stefanelli proèitao je ovogodišnju poruku mira u kojoj se istièe kako se željelo da "Luè sv. Benedikta" doðe u Hrvatsku, zemlju koja je posljednja ušla u Europsku uniju. Nadalje se podsjeæa da je nakon Slovenije, Hrvatska druga od šest republika bivše države koja je ušla u Europsku uniju. U tom kontekstu istièe se put kojim je Hrvatska prošla od proglašenja samostalnosti, preko Domovinskog rata uz podsjeæanje na poginule i prognane. No, unatoè ratnoj patnji, Hrvatska je bila svjesna novog raðanja i mira, što je kulminiralo ulaskom u Europsku uniju. U duhu 50. obljetnice proglašenja sv. Benedikta zaštitnikom Europe u poruci se istièe želja triju benediktinskih gradova Norcie, Subiaca i Cassina da svetac èuva i nadahnjuje stari kontinent snagom svoje poruke, što je važno osobito danas u vremenu krize. Sv. Benedikt bio je uèitelj kulture i civilizacije sposoban cijelim svijetom širiti svoju poruku zajedništva koja mu je priskrbila titulu zaštitnika Europe. Iz njegova primjera proizlazi potreba da se Europa ujedini i jaèa u svojoj raznolikosti u Europu slobode i demokracije u kršæanskoj tradiciji koja je u njezinim najdubljim korijenima. Europa zasigurno mora zadržati korak s vremenom, ali vjerna svojim tradicijama. Stoga je od velike aktualnosti lik sv. Benedikta, utemeljitelja zapadnog monaštva i tvorca kristijanizacije kontinentalne Europe. Tri benediktinska grada predstavljaju sjeme, korijen i lišæe stabla koje svake godine donosi svoje najdragocjenije plodove Europi, zahvaljujuæi onima koji svakodnevno svojim primjerom promièu poruku mira sv. Benedikta. Neka baklja koju smo ove godine donijeli u Zagreb, u Europi osvijetli vrijednosti naše civilizacije i omoguæi ponovno otkrivanje smisla poruke sv. Benedikta, zaštitnika Europe "Ora et labora". To je poziv na promišljanje o potrebama èovjeka koje u modernom društvu moraju biti usmjerene prema kvaliteti života, istraživanju i inovaciji, održivosti, a ponajprije prema miru. To je poruka koja nas podsjeæa na važnost ne popustiti pred pomamnim ritmom društva koje imamo moralnu obvezu braniti i podržavati. Poruku su uz gradonaèelnika Norcie Gian Paola Stefanellija, supotpisali gradonaèelnik Subiaca Francesco Pelliccia i gradonaèelnik Cassina Giuseppe Petrarcone. 12. ožujka 2014. broj 10/2014 19 Domovinske vijesti U Èakovcu poèele franjevaèke puèke misije U prigodi poèetka misija pod geslom "Danas mi je boraviti u tvojoj kuæi" misno slavlje u župi sv. Nikole biskupa predvodio biskup Josip Mrzljak Èakovec, 9.3.2014. (IKA) - U prigodi poèetka franjevaèkih puèkih misija, koje se pod geslom "Danas mi je boraviti u tvojoj kuæi" održavaju u èakoveèkoj župi sv. Nikole biskupa, misno slavlje u subotu 8. ožujka u župnoj crkvi predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak. S biskupom su suslavili èakoveèki franjevci, misionari i drugi sveæenici, meðu kojima je bio i provincijal Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda fra Željko Železnjak. Sve je pozdravio domaæi župnik i gvardijan fra Stanko Belobrajdiæ, koji je istaknuo kako se nalaze na poèetku dana milosti i spasenja dana svoje duhovne obnove putem franjevaèkih puèkih misija. Zaželio je da svi njihovi susreti budu blagoslovljeni te da svi po Duhu Svetom imaju otvoreno srce za poruku Radosne vijesti. Pozvao je biskupa da im svima udijeli blagoslov na poèetku misija, a župnu zajednicu potaknuo je da zajedno mole za plodove obraæenja i rasta u vjeri. Biskup Mrzljak u uvodu mise podsjetio je da kada kršæani zapoèinju neko djelo, onda mole Boga za pomoæ, dodavši da je osobito u ovoj prigodi potrebno zazvati milost, snagu i svjetlo Duha Svetoga da se može èiniti veliko djelo evangelizacije na koju je Crkva pozvana. U propovijedi je biskup istaknuo da vjera u svakom pogledu treba postati osobna vjera iz koje se živi. Vjera nikako ne smije ostati samo tradicija, napomenuo je. Zaželio je stoga da im u tome pomognu te puèke misije misionara koji su poslani i onima kod kojih je vjera u nekom obliku prisutna u svakodnevnom životu, onima koji su se udaljili od Crkve, ali i onima kojima tek treba navijestiti Radosnu vijest. Takoðer je zaželio da se misije uistinu održe u franjevaèkom duhu: u duhu svetog Franje Asiškog koji je želio obnoviti Crkvu, ali i duhu pape Franje koji na neki novi naèin takoðer obnavlja Crkvu, napominjuæi da je "svakome od nas potrebna duhovna obnova uz obraæenje i rast u vjeri". Biskup je istaknuo da æe blagosloviti misijske križeve misionara kako bi se posvijestilo da sve što oni èine ne rade u svoje ime, nego u ime Onoga "koji nas sve šalje biti svjedocima i propovjednicima Evanðelja". Pri kraju je gvardijan ukratko upoznao misionare s poviješæu župe sv. Nikole u Èakovcu kamo su franjevci došli 1659. godine na poziv hrvatskog bana Nikole Zrinskog, dok je sama župa osnovana prije 225 godina, 1789. godine. Na kraju se predstavilo desetak misionara èiji æe rad koordinirati fra Ivan Matiæ, voditelj kuæe Tabor u Samoboru. Misionari su franjevaèki sveæenici koji su na raznim službama u samostanima provincije. Program misija poèeo je prve korizmene nedjelje 9. ožujka Danom upoznavanja i prijateljstva. U subotu 8. ožujka prije mise održana je u Katolièkom domu franjevaèkog samostana sveèanost predstavljanja izdanja Povelje Nikole Zrinskog Sigetskog župi Svetog Jurja na Bregu od 6. prosinca 1563. godine. Izdanje donosi presliku i prijepis latinskog izvornika povelje s hrvatskim prijevodom. Darovnica, kao dragocjeni povijesni izvor, pokazuje veliku grofovu brigu za tu katolièku župu, ali i sve župe Meðimurja koje su u to vrijeme stradavale od krivovjeraca, neprijatelja Katolièke Crkve. Predstavljanje su priredili izdavaèi Zrinska garda Èakovec i Društvo za povjesnicu Zagrebaèke nadbiskupije "Tkalèiæ" iz Zagreba u suradnji s franjevaèkim samostanom u Èakovcu. O Darovnici su govorili èakoveèki povjesnièar Vladimir Kapun, koji je povelju prepisao i preveo, te zagrebaèki kanonik prof. dr. Matija Berljak koji je priredio izdanje te napisao predgovor i prilog. 20 12. ožujka 2014. broj 10/2014 ika Predstavljanje knjige "Svetac mladih, sveti Dominik Savio" Valpovo, 9.3.2014. (IKA/TU) - U Kulturnom centru "Matija Petar Katanèiæ" u Valpovu 9. ožujka održana je promocija knjige "Svetac mladih, sveti Dominik Savio", koju je priredio i osuvremenio valpovaèki župni vikar vlè. Pavo Martiæ. U uvodnom dijelu programa pjesmu "Mladih duša uzore" izveo je djeèji zbor Mirjam župe Bezgrešnog zaèeæa Blažene Djevice Marije, Valpovo, pod vodstvom s. Danijele Škoro. Predgovor don Peje Orkiæa èitao je bogoslov iz Ðakova Ivan Begoviæ, a pismo Dominika Savija prijatelju Ivanu Masalju proèitao je Dominik Živkoviæ, voditelj ministranata u župi Valpovo. Knjigu su predstavili vlè. Pavo Martiæ, vlè. Anto Pavloviæ, župnik u Brodskom Varošu i promotor knjige, te prof. Ljiljana Silaði, lektorica. Vlè Martiæ je istaknuo kako je knjiga neobièna jer jedan svetac piše o drugom, uèitelj o uèeniku. "Knjigu su 1961. izdali salezijanci, redovnici koje je osnovao sv. Ivan don Bosco. Dominik Savio bio je njegov najbolji uèenik, a buduæi sam odrastao u njemu posveæenoj župi, jedinoj u Hrvatskoj, to me potaknulo da priredim drugo izdanje knjige, koja neka mladima pokaže druge vrijednosti za koje se može i treba živjeti, usprkos svijetu i njegovim kušnjama", rekao je vlè. Martiæ, podsjetivši kako je sv. Dominik zaštitnik ministranata, ali i buduæih majki i rodilja te zaštitnik djece koja dolaze na svijet. "Njegov izbor 'moji æe prijatelji biti Isus i Marija' i odluka 'radije umrijeti nego sagriješiti' poticaj su kako mladima, tako i odraslima. U svakom se od nas krije uspavani svetac, jer svetac se ne raða, svecem se postaje svaki dan. Svaki djeèak može postati i biti kao Dominik Savio", zakljuèio je vlè. Martiæ. Vlè. Pavloviæ govorio je o potrebi ponovnog izdavanja te knjige, a prof. Ljiljana Silaði osvrnula se na zahtjevan prijevod zbog note arhaiènosti. O knjizi su govorili don Milan Ivanèeviæ, salezijanac, gradonaèelnik Leon Žulj, župnik Zvonko Mrak te dr. Emanuela Ivkoviæ, predstavnica mladih župe Valpovo. Don Ivanèeviæ je meðu ostalim istaknuo kako je odgoj sveta stvar, a don Bosco primjer kako treba znati razabrati dragocjeno od bezvrijednog i moliti za ispravan životni put. Gradonaèelnik Žulj zahvalio je na lijepim rijeèima koje na prvo mjesto stavljaju èovjeka, jer u današnjem vremenu sve više maha uzima relativno, tako da je knjiga pomoæ mladima kako ostvariti prave vrijednosti u svom životu. Župnik Zvonko Mrak èestitao je svome kapelanu što se posvetio ovom djelu. "Isus je djecu postavio za uzor životu. 'Pustite malene k meni' rijeèi su koje nam pokazuju da se svi možemo nadahnuti ovim svecem i njegovom nevinošæu života", istaknuo je župnik. Emanuela Ivkoviæ zahvalila je vlè. Martiæu za to djelo koje æe mladima pomoæi u njihovu najturbulentnijem razdoblju života, u kojemu se traži istina i postavljaju tablice vrijednosti za koje treba živjeti. "Dominik Savio nam je milosni dar odvažnosti i hrabrosti da se opredijelimo za ljubav i da u bližnjima prepoznajemo Kristov lik", istaknula je. Na kraju susreta vlè. Martiæ uputio je rijeèi zahvale: "Prvo želim zahvaliti Bogu, Duhu Svetom, Mariji Pomoænici, Don Boscu i Dominiku Saviju i svima koji su pridonijeli izdavanju ove knjige, a naroèito donatorima koji su željeli ostati anonimni te svojoj majci, èije sam posljednje, jedanaesto dijete koje je sama odgajala", rekao je vlè. Martiæ, zahvaljujuæi i ostalima koji su sudjelovali u pripremama promocije, ministrantima, mladima i voditelju programa Rastimiru Orliæu te pozivajuæi nazoène da mole zagovor toga sveca. ika Rekordan broj sudionika prijavio se za Susret hrvatske katolièke mladeži u Dubrovniku Procjenjuje se da æe, uz mlade Dubrovaèke biskupije, na susretu sudjelovati više od 35.000 mladih Dubrovnik, 10.3.2014. (IKA) - Rekordan broj 31.917 sudionika prijavio se za nadolazeæi Susret hrvatske katolièke mladeži (SHKM), koji æe se održati 26. i 27. travnja u Dubrovniku, objavio je u ponedjeljak 10. ožujka Pododbor za medije Organizacijskog odbora SHKM-a Dubrovnik. Procjenjuje se da æe, uz mlade Dubrovaèke biskupije, u Dubrovniku sudjelovati više od 35.000 sudionika, što æe biti najveæe okupljanje mladih u odnosu na prethodne susrete, koji se organiziraju od 1996. godine. "S obzirom na dosadašnje susrete veæina biskupija prijavila je rekordni broj mladih, koji æe sudjelovati na SHKM u Dubrovniku. Najveæi broj prijava zaprimljen je iz Zagrebaèke nadbiskupije 6525, Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije 3728, Splitsko-makarske nadbiskupije 3637, Požeške biskupije 1886, Zadarske nadbiskupije 1758, Sisaèke biskupije 1039, Šibenske biskupije 1022, Rijeèke nadbiskupije 1055, dok se iz Mostarske biskupije oèekuje 3296 i Vrhbosanske nadbiskupije 1416 mladih. Ovaj susret ima i meðunarodni karakter, jer æe na njemu sudjelovati i 524 mladih iz svijeta, a dolaze iz Austrije, Njemaèke, Italije, Maðarske i Makedonije. Istièemo kako æe na ovom susretu sudjelovati èak sto mladih iz Križevaèke eparhije, što æe u Hrvatskoj biti najveæe okupljanje mladih grkokatolika do sada", istièe se u priopæenju. Organizatori navode i broj od 1600 mladih volontera iz Dubrovaèke biskupije èime se iznimno ponose kao i brojne obitelji iz Dubrovnika i okolice koje æe pružiti smještaj mladima na jednu noæ. "Sve ovo svjedoèi o živoj Crkvi, zajedništvu i duhovnom buðenju Dubrovaèke biskupije, koje je potaknuo ovaj susret mladih", zakljuèuje se u priopæenju. Zapoèeo redoviti provincijski kapitul Hrvatske provincije svetoga Jeronima franjevaca konventualaca Zagreb, 10.3.2014. (IKA) - Redoviti provincijski kapitul Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca poèeo je u nedjelju 9. ožujka pod predsjedanjem generalnoga ministra Reda fra Marca Tasca u svetoduškom samostanu u Zagrebu. Nakon zaziva Duha Svetoga i provjere prisutnosti braæe kapitularaca Provincijski kapitul jednoglasno je izabrao predloženog tajnika Kapitula fra Nikolu Šanteka. Potom je generalni ministar Reda otvorio Redoviti provincijski kapitul. Tom prigodom izrazio je želju da se Kapitul dogaða u ozraèju molitve, bratstva, meðusobnog slušanja, zajednièkog raspoznavanja, na što veæu slavu Božju. Pozvao je braæu kapitularce u iskreno traženje dobra Provincije i èitavoga Reda, pod vodstvom Duha Svetoga i zaštitom Bezgrešne Marije, Pokroviteljice Reda, njezina zaruènika sv. Josipa, svih franjevaèkih svetaca i svetica i naroèito serafskog Oca sv. Franje, èiji je blagoslov i zagovor zazvao na svu braæu kapitularce. Na prvoj sjednici kapitula, kako je i predviðeno Pravilnikom za slavljenje redovitog provincijskog kapitula, izabrana su radna tijela Provincijskog kapitula: Predsjednièko vijeæe, Komisija za razna pitanja i Komisija za pregledavanje raèuna. U ponedjeljak 10. ožujka rad Provincijskog kapitula nastavljen je Duhovnim uvodom. Proèitano je predavanje pokojnog fra Špire Marasoviæa "Uloga poglavara u redovnièkoj zajednici". Uslijedilo je izvješæe provincijalnog ministra fra Ljudevita Maraèiæa o proteklom èetverogodišnjem razdoblju. Domovinske vijesti Caritas Požeške biskupije kupio kuæu za troje invalida Požega, 10.3.2014. (IKA) - U požeškoj obitelji Ivana Marasa žive tri invalida, sin Pejo te kæerke Gordana i Katica, a pomaže im pokretna sestra Anða. Smješteni su kao podstanari u kuæu koju je vlasnik dao na prodaju. U rješavanje njihova nezavidnog stanja ukljuèio se Caritas Požeške biskupije te je kupio kuæu koju je moguæe preurediti za invalidske potrebe. Caritasovi dobrovoljci zapoèeli su u njoj s pripremnim radovima, kako bi iduæih dana zidari mogli izvesti svoj dio posla. Biskup Antun Škvorèeviæ u pratnji voditelja Caritasa Gorana Lukiæa posjetio je 10. ožujka kuæu, susreo se s invalidom Pejom te se zajednièki upoznali s njezinim stanjem, moguænostima prilagodbe za invalidske potrebe i s radovima koji su zapoèeli. Biskup je rekao da oèekuje da se obitelj Maras useli u svoj novi dom najkasnije do Uskrsa ove godine. Za troškove ureðenja kuæe, uz Caritasov doprinos, upotrijebit æe se i novèana sredstva od 52.000 kn prikupljena na božiænom dobrotvornom koncertu u èijoj organizaciji su sudjelovali Tamburaški sastav "Bisernica" i Grad Požega te iz prikupljenih sredstava župe sv. Leopolda Mandiæa u Požegi na èijem podruèju obitelj Maras stanuje. Korizmena duhovna obnova sveæenika Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije Ðakovo, 10.3.2014. (IKA/TU) - U ponedjeljak 10. ožujka u Metodovoj dvorani Sveæenièkog doma u Ðakovu održana je duhovna obnova za sve dijecezanske i redovnièke sveæenike Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, koju je predvodio mons. dr. Pavo Jurišiæ, dekan KBF-a u Sarajevu i postulator kauze sluge Božjega Josipa Stadlera. U prvom predavanju na temu "Pastir po Srcu Isusovu", mons. Jurišiæ nastojao je predstaviti slugu Božjega Josipa Stadlera. Govorio je o njemu u svjetlu sveæenika, naglasivši okupljenima kako svaki od njih nosi povijest svoga zvanja. Istaknuo je kako današnje vrijeme nije prijateljski okrenuto prema sveæenicima, kako se u društvu i medijima naglašavaju samo negativni primjeri te postavio pitanje može li sveæenicima uzor biti sveæenik i biskup Josip Stadler, koji je bio pastir u pravom smislu, brinuo se za sveæenike, bio veliki graditelj, nastojao oko komunikacije sa sveæenicima, napose oko rješavanja socijalnog stanja, zalagao se za socijalnu dimenziju u Crkvi, ali i za konkretnu, materijalnu brigu za sveæenike. U situaciji i vremenu u kojemu je živio štitio je svoje stado i vodio ga na prave izvore. Naše vrijeme nosi nove izazove i mi trebamo biti pastiri – pastiri po Srcu Isusovu, zakljuèio je u prvom dijelu predavaè. "Ako pravo radiš, vedrinom odsijevaš" glasila je tema drugog predavanja mons. Jurišiæa, gdje je za poèetak iz Markova Evanðelja uzeo ulomak koji govori o susretu Isusa sa èovjekom koji je imao neèistog duha. Govoreæi o opsjednutosti, predavaè je dodao kako svi imaju svoje opsjednutosti. Svima je za primjer stavio Isusa, koji se prema èovjeku ne odnosi kao prema nekome tko je opsjednut, nego u prvi plan stavlja èovjeka. "Isus 'upada' u naš život i na prvi pogled izgleda kao da se u njega ne miješa, ali u stvari se miješa u naše živote i mijenja ih", rekao je mons. Jurišiæ, dodavši kako svatko smije imati svoje demone, svoje slabosti, ali Bog od nas oèekuje i pomaže nam da se odupiremo tim slabostima, oslobaðamo ih se i bivamo drugaèiji. Ujedno, Bog nas oslobaða slabosti tako da nas zadržava u svojoj ljubavi. Susret je nastavljen pobožnošæu križnoga puta i moguænosti za ispovijed te pozdravom nadbiskupa Ðure Hraniæa i korisnim informacijama. 12. ožujka 2014. broj 10/2014 21 Domovinske vijesti Primopredaja službe generalnog vikara Splitskomakarske nadbiskupije Dosadašnjega generalnog vikara mons. Ivana Æubeliæa naslijedio Miroslav Vidoviæ Split, 11.3.2014. (IKA) - Primopredaja službe generalnog vikara Splitsko-makarske nadbiskupije izvršena je u utorak 11. ožujka u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu. Dosadašnji generalni vikar mons. Ivan Æubeliæ, nakon 13 godina službe izrazio je želju da se vrati u župnièki pastoral. Udovoljivši njegovom zahtjevu te izrazivši duboku zahvalnost za dugogodišnju suradnju i predano vršenje službe generalnog vikara, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ imenovao ga je župnikom župe Gospe od Karmela u Zagvozdu. "Mons. Ivan Æubeliæ odgovorno je sve ove godine služio Splitsko-makarskoj nadbiskupiji kao generalni vikar. Zahvalan sam mu na zauzetom radu, zalaganju i spremnosti koje je pokazivao u vršenju ove zahtjevne službe, dajuæi primjer kompetentnosti i umijeæa u izvršavanju svakodnevnih obaveza", rekao je nadbiskup Barišiæ. Mons. Æubeliæ i dalje ostaje predsjednik Crkvenog interdijecezanskog suda II. stupnja u Splitu. "Svaku službu koja mi je dodijeljena doživljavam kao dar Božji i obnašam ju s puno ljubavi i radosti i zato sam Bogu zahvalan za sve službe koje sam do sada obavljao. Nakon godina služenja u uredu, zaželio sam se osvježenja i radosti koju sa sobom nosi župna zajednica. Svoj obol mojoj odluci dao je papa Franjo koji poziva sveæenike da idu meðu svoj narod. Sveæeniku je potrebno da u svoje srce sabire imena i lica ljudi jer pastoralna služba izravnog posredovanja Rijeèi Božje narodu je bit naše sveæenièke službe", rekao je mons. Æubeliæ, istaknuvši da veæ nekoliko godina o ovoj temi razgovara s nadbiskupom te da mu je zahvalan za sve godine zajednièkog rada. Službu generalnog vikara Splitsko-makarske nadbiskupije preuzeo je mons. Miroslav Vidoviæ koji je nedavno završio studij kanonskog prava u Rimu. Usporedno sa studijem radio je i u Odsijeku za opæe poslove Državnog tajništva Njegove Svetosti. Dobivši pozitivan odgovor Državnog tajništva, nadbiskup Barišiæ imenovao ga je generalnim vikarom Splitsko-makarske nadbiskupije. "Radujem se što æe mons. Miroslav Vidoviæ obogaæen višegodišnjim iskustvom u službi Svetog Oca, a na dobrobit kako domovinske tako i sveopæe Crkve, sveæenièku službu ponovno obavljati u našoj nadbiskupiji", rekao je nadbiskup i nadodao da je mons. Vidoviæ sa sobom donio blagoslov Benedikta XVI. i pape Franje. Poštujuæi kanonsku proceduru, mons. Miroslav Vidoviæ je pred nadbiskupom i u nazoènosti djelatnika Nadbiskupskog ordinarijata, položio propisanu Ispovijest vjere i Prisegu o vjernom vršenju službe. "Mons. Æubeliæ mi je dao dobar primjer ustrajnog i predanog rada i zahvalan sam mu na svim savjetima i pomoæi. Hvala i djelatnicima svih ureda u Nadbiskupskom ordinarijatu koji su me lijepo primili i nadam se da æemo zajedno, kao obitelj, raditi na zajednièkom poslu, približavanju ljudi Bogu. Službu generalnog vikara shvaæam kao služenje i nadam se da æu opravdati nadbiskupovo povjerenje", izjavio je mons. Vidoviæ. Nadbiskup Barišiæ na kraju je mons. Ivanu Æubeliæu zaželio da ga i u župnièkoj službi dobri Bog blagoslovi svakim blagoslovom, kako bi u radosti živio i svjedoèio braæi i sestrama Kristovo evanðelje. Novom generalnom vikaru nadbiskup je zaželio da ga, po zagovoru Blažene Djevice Marije i svetoga Dujma, u odgovornoj i važnoj službi prati obilje Božjeg blagoslova. 22 12. ožujka 2014. broj 10/2014 ika Korizmena poruka biskupa Ivasa Milodari za potrebne, kojih je sve više i u našoj sredini, poseban su znak i naše zahvalnosti Bogu za darove kojima nas on svakodnevno dariva Šibenik, 11.3.2014. (IKA) – Šibenski biskup Ante Ivas uputio je korizmenu poruku sveæenicima, redovnicama i redovnicima i vjernicima svoje biskupije u kojoj u korizmi potièe na molitvu, osobnu i obiteljsku, a osobito na zajednièku molitvu u župama i crkvama: na "Put križa", krunicu, molitvu "Èasoslova naroda Božjega", na euharistiju, na korizmena klanjanja pred Presvetim kao i na korizmene duhovne obnove. Primjeæujuæi da se "Gospodin u Bibliji èesto tuži na tvrda i kamena, okovana, zarobljena i odmetnula srca svoga naroda. Gospodin se žali da ga njegov ljubljeni narod zaboravlja, da ga èesto èasti tek ustima a srce mu je daleko od njega, da ga ne prepoznaje, napušta ga ili èak zamjenjuje lažnim bogovima i idolima, koji su na smrt i prokletstvo a ne na život i blagoslov", biskup u poruci podsjeæa da je i Isus zaplakao nad svojim gradom Jeruzalemom i narodom jer nije spoznao vrijeme spasenja koji je on donio, pa zato od njega neæe ostati ni "kamena na kamenu". A On nikad ne ostavlja svoj narod, „jer je u vijeke milosrðe njegovo"! Svako vrijeme ima neke svoje okove kojima okiva ljudska srca pa onda i pameti da sve teže prepoznaju Boga pravoga, sami sebe, ljude i svijet s kojima žive. Sve manje imamo vremena za svoje srce (za svoj život). Postajemo lutalice izvan sebe, beskuænici, trkaèi po rubovima, prazninama i bespuæima, po "periferijama" života, kako kaže papa Franjo. Sve više "nemamo vremena" ni za Boga, ni za svoju obitelj, za svoje prijatelje, ni za svoj narod i ljude oko sebe. Svakovrsni mediji nam nude iskrivljene slike, pobrkane vrijednosti, pogubne naèine života i svjetonazora, strašnu potrebu slobode i demokracije. Politike nasilno guraju ideologiju "moænih interesnih skupina" u sva podruèja života: u škole, u znanost, u sve institucije i strukture i dovode u pitanje sve temeljne vrednote ljudskoga društva, naroèito one koje imaju svoj izvor u Božjem promislu, redu i zakonima. Crkva Kristova postaje najpoželjnija meta obezvrjeðivanja, mržnje, otvorenih i grubih napada, sve do progona i muèeništva. Èovjek bez Boga sve više postaje gubitnikom u svemu, a zemlja "dolina nesretnika", upozorava biskup, pojasnivši da je korizma "vrijeme u kojem nas Bog zove da uðemo u svoje srce, da se suoèimo s okovima koji ga zarobljavaju da više ne možemo disati puninom života u sebi, ni u svojim obiteljima, u svome zvanju, ni u svome narodu, domovini, ni u svojoj Crkvi". Bog nas poziva da "razderemo" okove koji sapinju naša srca. To nije moguæe bez njega, bez njegove "nježnosti i milosrða", bez njegova oproštenja i obnove. Zato i molimo: "Uèini srce naše po srcu svome!" Potièem stoga na sudjelovanje u pokornièkim slavljima koji æe nam pomoæi da u Božjem svijetlu jasno uvidimo svoje okove grijeha i propusta. Da se pokajemo, da ih u svetoj ispovijedi izreèemo pred Bogom, i tako zadobijemo Božje oproštenje i osloboðenje svoga srca. Da možemo živjeti u miru s Bogom, sa samim sobom i s ljudima u Božjem svjetlu i ljubavi, slobodi i radosti. Korizma je oduvijek bila vrijeme pokore, posta, nemrsa i milostinje, vrijeme naših dragovoljnih odricanja u korist braæe ljudi, koji se nalaze u veæim nevoljama i potrebama života. Uèitelj nas je uèio kako æe se po tome prepoznati da smo njegovi. Sigurno je danas vrlo poželjno odreæi se loših navika, ogovaranja, nekih medija i interneta, ispraznih druženja i zabava. Milodari za potrebne, kojih je sve više i u našoj sredini, poseban su znak i naše zahvalnosti Bogu za darove kojima nas on svakodnevno dariva. I ove korizme potièem da svojim milodarima sudjelujemo u akciji Caritasa: "Tjedan solidarnost i Domovinske vijesti ika zajedništva sa Crkvom i ljudima u BIH" u treæem korizmenom tjednu. I ne zaboravimo da je i oko nas sve više obitelji i pojedinaca koje trebaju našu solidarnost i pomoæ, o èemu naroèito skrbi naš Caritas. Pomažimo svoj Caritas", potièe biskup Ivas. Pozvao je takoðer da se i ovo vrijeme korizme, kao i cijela godina posveti našim obiteljima, "da se svi vjernièki zauzmemo za sve veæe i teže probleme u kojima su se našle obitelji i sve što je s obiteljima sudbinski vezano". To su, prema biskupovim rijeèima, pitanja braka i ženidbe, zaèeæa, raðanja i odrastanja djece i naroèito teška pitanja ljudskog i kršæanskog odgoja djece i mladih. U poruci biskup napominje da æe se "Biskupijski dan obitelji" održati 5. travnja u Gospinu svetištu u Vrpolju, a 6. travnja nastaviti po župama. "Svjedoci otajstva. Istraga o Kristovim relikvijama" Knjiga Grzegorza Gornyja i Janusza Rosikona predstavljena u prostorijama nakladne kuæe Verbum u Splitu Split, 11.3.2014. (IKA) - U prostorijama nakladne kuæe Verbum u Splitu u utorak 11. ožujka na konferenciji za medije predstavljena je knjiga "Svjedoci otajstva. Istraga o Kristovim relikvijama" Grzegorza Gornyja i Janusza Rosikona. Knjigu su predstavili mr. Petar Balta i Miro Radalj, glavni urednik i direktor nakladne kuæe Verbum. Je li Isus doista ostavio za sobom materijalne tragove ili su sve to samo pobožne maštarije? Možemo li zahvaljujuæi najtajnovitijemu portretu na svijetu, skrivenu u gorama Abruzza, otkriti kakvu je boju oèiju imao Isus? Govore li nam platna na kojima se nalazi njegova zgrušana krv nešto o njegovoj muci? Može li se nešto saznati iz komada drveta svetoga križa? Autori knjige obišli su svijet da bi to otkrili. Grzegorz Gorny i Janusz Rosikon dvije su godine putovali, istraživali i suraðivali s povjesnièarima i znanstvenicima, koristeæi pri tome najsuvremeniju tehnologiju, u pokušaju da potvrde autentiènost Kristovih relikvija. Istražili su i fotografirali za ovo impozantno djelo sveti križ koji je bio sredstvo strašne smrti, èavle koje su rimski carevi èastili više od vlastitoga kraljevskog znakovlja, trnovu krunu koja je zadala više od šezdeset rana na glavi, stup bièevanja koji se danas èuva u bazilici u Rimu, a koji je bio u Pilatovu dvoru, Kristovu tuniku na kojoj je francuski genetièar otkrio kromosome Galilejca, rubac iz Manoppella poznatiji kao Veronikin rubac, sudarij iz Ovieda koji potvrðuje autentiènost evanðeoskog izvještaja o raspeæu, sveto ruho iz Triera, relikviju koja je u Treæem Reichu privukla dva milijuna Hitlerovih protivnika, slavno Torinsko platno i mnoge druge. Knjiga, na 336 stranica rijeèju i slikom prikazuje kako je izgledala potraga za Kristovim relikvijama, sa shematskim prikazom karte relikvija, donoseæi uvid u materijalne dokaze, izjave znanstvenika i struènjaka, razgranièavajuæi legende od utemeljenih i povijesno opravdanih zbivanja koji današnjem èovjeku pomažu u razumijevanju dogaðaja. Knjiga odvodi i na mjesto zbivanja, u Jeruzalem, na važna mjesta koja su obilježila Isusovo djelovanje i život. Uz rjeènik važnih pojmova, donosi i kronološki pregled zbivanja na karti, što omoguæuje bolje razumijevanje vremenskog konteksta povijesnih zbivanja i otkriæa relikvija. . Dan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu Kardinal Bozaniæ fakultetu poželio da svojim položajem u Sveuèilištu omoguæuje da bude više sve-uèilište (universitas) te da ima "hrabrost izlaziti, preuzimati inicijative, pratiti pitanja današnjeg èovjeka i ukljuèivati se u dijalog, dajuæi tako poseban doprinos našem hrvatskom društvu u odgovornom suoèavanju s novim izazovima" Zagreb,11.3.2014. (IKA) - Dan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu sveèano je proslavljen u utorak 11. ožujka uruèenjem diploma magistrima i licencima teoloških znanosti te diplomantima svih studijskih smjerova. U dvorani Meðubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu, uz velikog kancelara zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa, meðu brojnim uzvanicima bili su rektor Sveuèilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš, rektor Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta Željko Tanjiæ, predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusiæ te petnaestak dekana zagrebaèkih fakulteta, izvijestio je portal Glasa Koncila. Èestitajuæi nastavnom osoblju Dan KBF-a te studentima na postignuæima, kardinal Bozaniæ je fakultetu poželio da svojim položajem u Sveuèilištu omoguæuje da bude više sveuèilište (uni-versitas) te da ima "hrabrost izlaziti, preuzimati inicijative, pratiti pitanja današnjeg èovjeka i ukljuèivati se u dijalog, dajuæi tako poseban doprinos našem hrvatskom društvu u odgovornom suoèavanju s novim izazovima". Uoèi dodjele diploma 129 studenata i studentica koji su u prošloj akademskoj godini završili studij, dekan KBF-a Tonèi Matuliæ iznio je izvještaj o djelovanju i radu fakulteta u protekloj godini. Uz spominjanje brojnih simpozija i znanstvenih skupova na kojima su sudjelovali profesori i predavaèi KBF-a, posebno mjesto zauzima sudjelovanje u pet znanstveno-istraživaèkih projekata te nakladnièka djelatnost. "Sveopæa Crkva nas sve poziva na novu evangelizaciju kao odgovor na stare i nove izazove, a diploma Fakulteta u vašim rukama doista vas kvalificira da možete postati i biti odgovorni i zauzeti subjekti u tom èasnom služenju. Stoga budite vrijedni promicatelji i odvažni nositelji nove evangelizacije. To neka bude vaša najhitnija briga i zadaæa", poruèio je dekan Matuliæ novim magistrima i licencima teoloških znanosti te diplomantima èetiri smjera: filozofskoteološkog, religiozne pedagogije i katehetike, struènog studija teologije te Instituta za crkvenu glazbu. Na proslavi su dodijeljena priznanja najuspješnijim studentima. Najuspješniji diplomant u generaciji Daniel Patafta primio je priznanje velikog kancelara, a za najbolji studentski znanstveni rad nagraðen je Matej Petriæ. Priznanje dekana za najbolji uspjeh u studiju u protekloj akademskoj godini dobili su s. Vinka Maroviæ, s. Tea Barnjak, Milan Gelo, Ivan Penaviæ, Vedran Pavliæ, Maja Hudoletnjak, s. Oksana Vishka, s. Miroslava Mostepanjuk, Mirjana Batoviæ te Marina Æavar. Dodijeljene su i Povelje zahvalnosti umirovljenim djelatnicima: profesorici Instituta za crkvenu glazbu s. Slavki Sente te djelatnicima Danici Mihalinac i Idi Valentinc. Dvosatni sveèani program završio je pjevanjem studentske himne "Gaudeamus igitur", dodjelom posebnih priznanja te zahvalnom rijeèi studentice Doris Moslavac. Glazbeni program animirao je zbor Instituta za crkvenu glazbu "Albe Vidakoviæ". . 12. ožujka 2014. broj 10/2014 23 Domovinske vijesti Obljetnica smrti sluge Božjega kardinala Franje Kuhariæa Zalagao se za evanðeosku istinu, znajuæi da samo ona ima snagu opstati, lijeèiti, davati snagu i tješiti, istaknuo kardinal Bozaniæ Zagreb, 11.3.2014. (IKA) – Euharistijsko slavlje o dvanaestoj obljetnici smrti sluge Božjega kardinala Franje Kuhariæa u zagrebaèkoj katedrali u utorak 11. ožujka u koncelebraciji s vojnim ordinarijem Jurjem Jezerincem, varaždinskim biskupom Josipom Mrzljakom, zagrebaèkim pomoænim biskupima Valentinom Pozaiæem, Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim te šezdesetak sveæenika predvodio je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. U homiliji kardinal Bozaniæ istaknuo je kako meðu obilježjima korizmenoga vremena, uz post i dobra djela, Crkva posebno naglašava važnost molitve. Od svih molitava što ih izgovaramo najpoznatija je i najprisnija Molitva Gospodnja, ona koja zapoèinje zazivom Boga kao našega Oca. To je temeljna molitva nas kršæanskih vjernika. I premda nam je prirasla srcu; premda smo je usvojili u obiteljskom domu i èini nam se sama po sebi razumljivom, ona je najneobiènija i najsnažnija molitva koju imamo. Razlog je tomu èinjenica da nam sam Gospodin tu molitvu stavlja na srce i potièe da je molimo. Nju posvema prožima Božji Duh, rekao je kardinal, te nastavio "imajuæi u korizmi pred sobom križ svoga Gospodina, uoèavamo da je i 'Oèe naš' graðen poput križa". Tako najprije zazivamo Gospodina trima zazivima koji se odnose na nebesko kraljevstvo, a zatim slijede èetiri zaziva u kojima iznosimo svoje duhovne i tjelesne potrebe. 'Oèe naš' tako pokazuje svoju okomicu, os koja se proteže i koja nas usmjeruje prema nebu, kao i vodoravnu os koja nas usmjeruje prema zemaljskoj stvarnosti i našim bližnjima. U tom duhu, kardinal Bozaniæ je istaknuo kako na dan spomena smrti sluge Božjega kardinala Franje Kuhariæa, u svjetlu Gospodnje molitve lako možemo vidjeti da je njegov život izvirao upravo iz nadahnuæa i zaziva koje sadrži "Oèe naš". Uzmemo li zazive u cjelini ili odvojeno, susrest æemo èovjeka koji je služio Crkvi, èovjeku i svojemu narodu tako da bi se oèitovalo Božje oèinstvo; da bi Božja svetost bila vidljivija; da bi se vršila Božja volja, a ne ljudska sebiènost i da bi meðu ljudima živio sklad nebeskoga kraljevstva, rekao je kardinal Bozaniæ te nastavio: "Koliko je samo truda uložio da ne nedostaje kruha života; pozivao na opraštanje i pomirenje, kako s Bogom, tako i s ljudima; borio se protiv svega èime zlo nagrðuje svijet te unosi trpljenja i suze". Stoga, njegova nas predanost u služenju Evanðelju potièe da se ne umorimo vjerovati kako Božja rijeè uvijek donosi plod. Ona se ne vraæa Bogu, a da pritom nije zahvatila èovjeka. Bio je svjestan da je tu zahvaæenost i plodnost teško vidjeti kada je u iskustvima ljudi usaðen križ, ali nije posustajao; nije se olako dao pokolebati. Svoje je misli, rijeèi i djela proèišæavao Evanðeljem. Zato je "Oèe naš" ostao vidljivim u tragovima koje i mi možemo slijediti, istaknuo je kardinal Bozaniæ. Podsjetio je kako je prije dvadeset godina blaženi, a uskoro i sveti papa Ivan Pavao II. na hipodromu govorio o molitvi Gospodnjoj te nam poruèio "'Oèe naš' uistinu sadrži u srži odreðeni nacrt društva, koje ne samo da iskljuèuje svako nasilje, nego se u svakom svom vidu izgraðuje prema naèelima bratske solidarnosti". Baš je tu istinu, da Molitva Gospodnja u sebi nosi nacrt društva, kardinal Kuhariæ svjedoèio na iznimno prepoznatljiv naèin. Bio je pastir u vremenima snažnih, ali prilièno jasnih podjela na ideološkoj razini. Uoèavao je, prokazivao i uklanjao zlo koje je razdiralo obitelji, društveno tkivo i cijeli narod. Zalagao se za evanðeosku istinu, znajuæi 24 12. ožujka 2014. broj 10/2014 ika da samo ona ima snagu opstati, lijeèiti, davati snagu i tješiti, naglasio je kardinal Bozaniæ. Posvijestio je kako je u komunistièkim okolnostima kardinal Kuhariæ upozoravao "i najsuvremenija iskustva pokazuju da bolji svijet, za kojim svi ljudi dobre volje teže, bez obzira na razlièita uvjerenja, nije moguæ bez duhovnih vrijednosti; nije ostvariv bez objektivnih moralnih naèela. Put u ljudsku sreæu samo je onaj po kojem Bog i èovjek hodaju zajedno!" U tom duhu, kardinal Bozaniæ istaknuo je kako je to bio put uèvršæivanja našega naroda u molitvi i slavlju Euharistije. Ti stupovi nacionalne duhovnosti: obitelj u molitvi i uronjena u vrijednosti Euharistije, ne smiju oslabiti! Zato se kao Crkva ne smijemo prestati zalagati za obitelj, njenu upuæenost na Boga, kao i za nedjelju koja je za kršæane dan Gospodnji, upozorio je kardinal Bozaniæ. Vjernike je pozvao da zajedno s kardinalom Kuhariæem mole "da nas Gospodin nadahnjuje za dobro; otvara oèi za vrijednost Božje blizine koju zazivamo u Isusovoj i našoj molitvi; da nas jaèa te ne klonemo pred ponudama zla, i da tako potrebno zajedništvo u hrvatskom narodu uèvršæujemo nesebiènim zalaganjem za dobro svakog èovjeka". Homiliju na obljetnicu smrti kardinala Franje Kuhariæa, kardinal Bozaniæ zakljuèio je rijeèima: "Dok zahvaljujemo za život i djelo našega kardinala Franje takoðer u zajedništvu Crkve, molimo tijekom godine na nakanu koja je i njemu tako draga: da naš blaženik Alojzije Stepinac uskoro bude proglašen svetim. Ta misao o svetosti i zagovoru onih, èiji je život gorio svjetlom ljubavi, neka nas jaèa na putu zauzimanja za dobro naše Crkve i hrvatske Domovine". Sjednica ravnatelja nad/biskupijskih Caritasa Zagreb, 11.3.2014. (IKA) - Redovita godišnja sjednica ravnatelja nad/biskupijskih Caritasa održana je 11. ožujka u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, pod predsjedanjem predsjednika Hrvatskog Caritasa varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka. Na sjednici je bilo govora o usvajanju minimalnih standarda upravljanja i etièkom kodeksu za nacionalne Caritase, prema naputcima iz Cor Unuma tj. Caritasa Internationalisa i Caritasa Europe, koji za cilj imaju unapreðenje upravljanja i voðenja Caritasovih struktura, oplemenjivanje i dopunjavanje organizacijske politike, ponašanja i promicanje kulture uèenja. Ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina podnio je izvješæe o akciji "za 1000 radosti" u kojoj æe ove godine putem mreže nad/biskupijskih Caritasa za najsiromašnije obitelji biti raspodijeljeno 2,1 milijuna kuna. Vezano uz korizmenu akciju "Tjedna solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH", istaknuta je zabrinutost pogoršanjem socijalnih uvjeta u kojima žive i rade Hrvati kao i izazovi s kojima se svakodnevno susreæe sestrinska Crkva u BiH. Poziv za molitveno zajedništvo kao i ukljuèivanje u akciju materijalnim darom još je jednom upuæen opæoj i vjernièkoj javnosti. Govora je bilo i o pomoæi poplavljenim podruèjima oko Siska, Velike Gorice, Karlovca i na požeškom podruèju za koje je do sada putem akcije Hrvatskog Caritasa prikupljeno oko 150.000 kuna. Biskup Mrzljak ponovio je poziv za ukljuèivanje u pomoæ poplavljenim podruèjima te na poseban naèin potièe župnike da stupe u kontakt s Caritasom Sisaèke biskupije i pomognu na naèin da pojedina ili više župa obnovi po jednu kuæu stradalih obitelji. Najavljena je i akcija prikupljanja starih školskih udžbenika i njihova otkupa kao papirnate sirovine koja za svrhu ima formiranje fonda pri Hrvatskom Caritasu za pomoæ siromašnim ðacima i studentima. Crkva u Hrvata ika Crkva u Hrvata Pomoæ župe Main-Taunus/Hochtaunus Kelkheim, 2.3.2014. (IKA) - Svake prve nedjelje u mjesecu župa Main-Taunus/Hochtaunus skuplja milodare za potrebne i siromašne. U nedjelju 2. ožujka skupljeno je 3500 eura za pomoæ stradalima od poplava na sisaèkom, karlovaèkom i zagrebaèkom podruèju. Sredstva æe biti uplaæena na raèun Hrvatskog Caritasa s tom namjenom. Župnik fra Marinko Vukman najavio je da æe sljedeæa akcija biti pomoæ Caritasu BiH za pomoæ hrvatskim obiteljima u trenutaèno teškim ekonomskim prilikama. Istaknuo je kako je divno saznanje da je Caritas BiH, novèano pomogao stradalima od poplava u Republici Hrvatskoj. Subotica: Održana skupština društva "Ivan Antunoviæ" Subotica 3.3.2014. (IKA) - Redovita skupština Katolièkoga društva za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunoviæ" održana je 3. ožujka u prostorijama Pastoralnog centra "Augustinianum" u Subotici. Èlanove Društva pozdravio je predsjednik mons. Stjepan Bertiæ i podnio izviješæe o djelovanju Društva u proteklih godinu dana. Podsjetio je da je namjera biskupa Matije Zvekanoviæa kad je osnovao to Društvo bila da Hrvati pod okriljem Crkve njeguju svoju kulturu, èuvaju obièaje, produbljuju svoju duhovnost te prouèavajuæi svoju prošlost u sadašnjosti rade za dobrobit svoga naroda i svoje Crkve, ali uvijek i s pogledom u buduænost. Društvo je u godini 2013. što samostalno što u suradnji s drugim hrvatskim udrugama organiziralo desetak priredbi razlièitog sadržaja, što može biti svima na ponos, istaknuo je mons. Beretiæ. Posebno je naglasio vrlo uspješnu proslavu o stotoj obljetnici roðenja sveæenika-pjesnika Alekse Kokiæa u kojoj je i Društvo dalo svoj znaèajni doprinos. U izdanju Društva objavljeno je dvanaest brojeva Katolièkog lista "Zvonik", godišnjak-kalendar Subotièka Danica kao i knjige: Izabrane pjesme "Lira naiva", "Bunjevaèki put križa" Tomislava Žigmanova i doktorsku disertaciju Andrije Anišiæa "Vjersko-moralna obnova braka i obitelji – model opstanka i napretka naroda u djelima Ivana Antunoviæa". U planu i programu Društva za ovu godinu Predsjednik Društva je osim redovitih djelatnosti skrenuo pozornost na "Dane Albe Vidakoviæa", kao na najznaèajniji dogaðaj u ovoj godini u kojem æe Društvo sudjelovati kao suorganizator. Osim Društva "Ivan Antunoviæ" organizatori Dana Albe Vidakoviæa su Subotièka biskupija, Institut za crkvenu glazbu "Albe Vidakoviæ" Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu te Hrvatsko društvo crkvenih glazbenika. U raspravi dr. Andrija Anišiæ upozorio je proèelnike pojedinih odjela Društva da bi trebali oživjeti rad po odjelima i stoga je potaknuo okupljene èlanove Društva da se ukljuèe u pojedine odjela i dadu svoj doprinos djelovanju Društva. Mons. Bela Stantiæ postavio je pitanje u kakvom su odnosu Društvo "Ivan Antunoviæ" i nova Udruga bunjevaèkih Hrvata "Dužijanca". U svom odgovoru mons. Stjepan Beretiæ rekao je da je Društvo podržalo osnivanje te nove udruge, ali da æe ta udruga djelovati samostalno a Društvo æe u organizaciji Dužijance sudjelovati kao i dosada. Zakljuèujuæi skupštinu Društva, kojom je ravnao tajnik dr. Ivica Ivankoviæ Radak, mons. Beretiæ pozvao je sve èlanove da budu angažirani èlanovi Društva i da uvijek imaju na umu da je svrha Društva prije svega naviještati Isusovu Radosnu vijest u svemu što radimo. Sjednica Vijeæa za katehezu BK BiH Razmatrano je izvješæe o poteškoæama i o poduzetim koracima oko rješavanja prava katolièkih roditelja u nekim opæinama i školama u entitetu Republike Srpske, osobito na banjoluèkom podruèju, da izaberu katolièki vjeronauk za svoju djecu Sarajevo, 3.3.2014. (IKA/KTA) - Pod predsjedanjem biskupa mostarsko-duvanjskog i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog Ratka Periæa u Sarajevu je 3. ožujka održana 25. sjednica Vijeæa za katehezu Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Razmatrano je izvješæe o poteškoæama i o poduzetim koracima oko rješavanja prava katolièkih roditelja u nekim opæinama i školama u entitetu Republike Srpske, osobito na banjoluèkom podruèju, da izaberu katolièki vjeronauk za svoju djecu i da se nastava vjeronauka redovito održava u tamošnjim školama. Utvrðeno je da su poduzeti konkretni koraci izmeðu mjerodavnih državnih i crkvenih ustanova koji su pridonijeli trenutaènom prevladavanju problema. Meðutim, istaknuta je potreba da navedene ustanove pitanje katolièkoga vjeronauka, kao i vjeronauka ostalih Crkava i vjerskih zajednica u BiH koje su zakonom priznate, naèelno i formalno-pravno riješe, imajuæi u vidu Temeljni ugovor izmeðu Svete Stolice i BiH, školsko zakonodavstvo državnih, entitetskih i županijskih razina, da bi se na cijelom prostoru BiH ostvarivala jednaka praksa i jednaka prava djece i roditelja, pripadnika Crkava i svih vjerskih zajednica. Na sjednici je razmatrano i pitanje struènoga praæenja i promicanja katolièkoga vjeronauka u školama koje bi vršio savjetnik katolièkoga vjeronauka pri postojeæim zavodima za školstvo i pedagoškim zavodima odnosno pri odjelima ministarstava obrazovanja u županijama i kantonima koji nemaju vlastite Zavode. Do sada to pitanje, zbog razlièitih okolnosti, nije do kraja riješeno, osim dijelom na podruèju Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, pa su neke poslove savjetnièke službe obavljali ravnatelji Katehetskih ureda, koji na podruèju školskoga vjeronauka imaju druge ovlasti kao ustanove mjesnih Crkava odnosno (Nad)biskupskih ordinarijata u BiH. U povezanosti s navedenom savjetnièkom službom, razmatrana su takoðer pitanja pravilnika o praæenju i promicanju vjerouèitelja u njihovu struènom napredovanju u vjerouèitelje mentore i vjerouèitelje savjetnike. Buduæi da i na tom podruèju postoje neka neriješena pitanja, zakljuèeno je da se u dijalogu s mjerodavnim ministarstvima obrazovanja pronaðu naèelna i provedbena rješenja koja bi trebalo formalizirati u pravilnicima o napredovanju u struci. Nadalje, zakljuèeno je da Povjerenstvo BK BiH za vjerski odgoj u predškolskim ustanovama i vjeronauk u osnovnim i srednjim školama uprilièi službeni susret s ministrima obrazovanja u županijama s hrvatskom veæinom i mješovitim županijama kako bi se poradilo na daljnjem rješavanju navedenih i drugih pitanja katolièkoga vjeronauka i vjerouèitelja u osnovnim i srednjim školama, imajuæi, naravno, u vidu postojeæe dokumente, zakone i uredbe. Na kraju saslušano je izvješæe o dovršetku trogodišnjega vjeronauènog plana i programa za strukovne škole te o radu na pripremi novoga vjeronauènog udžbenika za prvi razred devetogodišnje osnovne škole u BiH. . 12. ožujka 2014. broj 10/2014 25 Crkva u Hrvata Sombor: Duhovna obnova za sveæenike Subotièke biskupije Sombor, 4.3.2014. (IKA) - Tradicionalna predkorizmena duhovna obnova za sveæenike Subotièke biskupije pod okriljem sluge Božjega o. Gerarda Tome Stantiæa održana je 4. ožujka u karmeliæanskom samostanu u Somboru. Na ovogodišnju duhovnu obnovu okupilo se šezdesetak sveæenika i tri ðakona. Duhovna obnova poèela je molitvom Treæega èasa u crkvi. Nakon toga sveæenici su po jeziènim skupinama imali prigodna predavanja. Predavanje na hrvatskom jeziku održao je o. Mato Miloš, OCD, vicepostulator kauze S.B. o. Gerarda, a na maðarskom umirovljeni novosadski župnik Janos Sztrikovics. O. Mato održao je razmatranje na temu: "Korizma, povlašteno vrijeme u godini za pronalaženje samoga sebe". Govoreæi o duhovnoj borbi èiji je dionik svaki sveæenik i svaki vjernik, o. Mato najprije je podsjetio da su putovi našega trajnog protivnika Ðavla: prepredenost (zmija), napastovanje i neprijateljstvo. Ðavo je i ubojica ljudi od poèetka, tužitelj ili klevetnik, razdvajatelj i lažljivac. "Putovi Zloga predstavljaju ona ponašanja koja žele prezreti èovjeka, degradirati njegovu osobu, obeshrabriti èovjeka, prerušavajuæi se u teorije sumnje, negacije, indiferentizma, želje da i drugima bude još veæe zlo. Razlièita imena kojima Sv. pismo naziva neprijatelja ljudi, konkretiziraju se u zloèinima, ubojstvima, razlièitim strastima koja razdvajaju ljude", istaknuo je o. Mato. Nakane neprijatelja èovjeka su prije svega zavladati najprije njegovim srcem a onda i djelovati u srcu. U nastavku razmatranja o. Mato Miloš sveæenicima je osvijetlio Isusov život kao kušnju i borbu osobito na križu. Isus je svoje kušnje proživljavao u svjetlu Božje rijeèi i stoga je "veæ od prvog trenutka sotonu pobijedio još tamo u pustinji, upravo snagom Božje rijeèi a na križu i vjernošæu nebeskom Ocu, kojemu je iskazao primat, ako i primat Božje rijeèi sadržane u Svetom pismu", zakljuèio je o. Mato. Pozvao je sveæenike da u predstojeæoj korizmi a i inaèe u životu, slijedeæi Krista, vode duhovnu borbu u svjetlu Božje rijeèi, raèunajuæi uvijek na pomoæ Duha Svetoga. Tako æe ostati vjerni svom sveæeništvu i tako æe najbolje moæi služiti onima kojima su poslani. Poslije razmatranja bilo je Euharistijsko klanjanje i prigodna za ispovijed, a zatim je misno slavlje predvodio biskup Ivan Penzeš u zajedništvu s okupljenim sveæenicima. U propovijedi biskup je sveæenike Hrvate obavijestio da se nedavno susreo s apostolskim nuncijem u Beogradu, koji mu je meðu ostalim postavio pitanje liturgijskog jezika na "bunjevaèkom jeziku". Naime, Bunjevci koji ne žele biti Hrvati na prijemu kod predsjednika R. Srbije Tomislava Nikoliæa, zatražili su podršku da se "izbore" s Katolièkom Crkvom da im ona omoguæi vjernièke obrede na "bunjevaèkom jeziku". Nakon toga je predsjednik Nikoliæ pozvao nuncija Orlanda Antoninija sa zahtjevom da uèini nešto po tom pitanju. "Nunciju sam objasnio da se radi o èisto politièkoj provokaciji, jer iako su Bunjevci u državi Srbiji dobili status nacionalne manjine, oni su porijeklom Hrvati i mogu u svim vjernièkim slavljima i obredima sudjelovati bez posebnih poteškoæa premda su oni na hrvatskom književnom jeziku. Nažalost, èinjenica je da Bunjevci koji ne žele biti Hrvati, u vrlo malom postotku žive svoju vjeru, premda su katolici". Biskup je takoðer rekao da je nuncija Antoninija upozorio na puno veæe probleme koji katolici imaju u R. Srbiji te bi se njima trebao pozabaviti u svojim diplomatskim aktivnostima s predsjednikom Nikoliæem. Jedan od tih problema je neriješeno pitanje zdravstvenog i socijalnog osiguranja katolièkih sveæenika kao i pitanje sveæenièkih primanja, što je za pravoslavne 26 12. ožujka 2014. broj 10/2014 ika sveæenike regulirano državnim uredbama". Sve sveæenike biskup je ohrabrio da svoju sveæenièku službu vrše s ljubavlju i odgovorno bez obzira na sve poteškoæe, istièuæi da je primjer i djelovanje pape Franje za sve vrlo poticajno. Pozvao je sveæenike da prate to djelovanje i usvajaju i ostvaruju Papine rijeèi u svom pastoralnom djelovanju i sveæenièkom životu. Buduæi da je predkorizmena duhovna obnova sveæenika Subotièke biskupija zamišljena i kao promicanja kauze S.B. o. Gerarda Tome Stantiæa, na kraju euharistijskog slavlja biskup i sveæenici su otišli do njegova groba gdje je biskup na hrvatskom i maðarskom jeziku predmolio molitvu za njegovo proglašenje blaženim kao i za uslišanje molitava koje se Bogu upuæuju po njegovu zagovoru. Èitavom duhovnom obnovom i euharistijskim slavljem ravnali kao domaæini, karmeliæani o. Bernardin Viszmeg i o. Zlatko Žuvela. Poziv biskupa BK BiH na molitvu za pravedni mir u Ukrajini i u Siriji Sarajevo, 7.3.2014. (IKA/KTA) - Biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine uputili su 6. ožujka poziv sveæenicima, redovnicima, redovnicama i svim vjernicima "da se ujedine u molitvi Bogu za pravedan i trajan mir u Ukrajini" kao i "na molitvu da prestanu krvavi sukobi u Siriji". Svima nam je dobro poznato da se proteklih tjedana u Ukrajini dogaðaju društveni neredi koji vrlo ozbiljno prijete miru u tom dijelu svijeta. Posljednjih dana situacija je postala još dramatiènija i prijeti da prijeðe granice te zemlje. U povodu tih veoma zabrinjavajuæih dogaðanja, poglavar Grkokatolièke Crkve u Ukrajini, veliki nadbiskup Sviatoslav Shevchuk, obratio se, 3. ožujka dramatiènim pismom svim predsjednicima Vijeæa europskih biskupskih konferencija, pa tako i predsjedniku Biskupske konferencije BiH. U tom pismu on kaže: "Obraæamo se vašim vjernicima i svim graðanima vaše zemlje da iskoristite sva moguæa sredstva da se zaustavi brutalan napad na teritorij Ukrajine. Mi vas preklinjemo da (…) prema moguænostima senzibilizirate svoje vjernike i graðane da se dignu snažnim i odluènim glasom i jedinstvenom i konkretnom akcijom protiv neprihvatljiva ponašanja ruskih vojnika." Mi, koji imamo grozno iskustvo ratnih stradanja, èije rane još uvijek lijeèimo, vrlo dobro možemo razumjeti ozbiljnu zabrinutost ukrajinskih katolika bizantskoga obreda i njihova crkvenoga poglavara, kao i njegov poziv da se njima ljudski i vjernièki solidariziramo. Stoga vas, kao vaši biskupi, pozivamo da se ujedinimo u molitvi Bogu za pravedan i trajan mir u Ukrajini, što æe biti naš najjaèi moguæi glas, odluèan i konkretan, koji u ovome trenutku možemo podiæi. Stoga odreðujemo da, u svim našim župama na sve korizmene nedjelje, uz druge nakane, za vrijeme Misnih slavlja, svaka okupljena zajednica Kristovih vjernika javno moli, osobito u Molitvi vjernika, takoðer za mir u Ukrajini, a predvoditelji Euharistijskih slavlja neka ovaj poziv objave okupljenim vjernicima. Neka Gospodin Isus, "Mir naš" (Ef 2,14), po zagovoru svetoga Jozafata, ukrajinskoga biskupa i muèenika, uèini da narodi maèeve prekuju u plugove, a koplja u srpove; da narod više ne diže maèa protiv naroda i da se više ne uèi ratovanju! (usp. Iz 2,4). U istom duhu pozivamo sve na molitvu da prestanu krvavi sukobi i u Siriji, preporuèujuæi svemoguæem Bogu braæu kršæane, kao i sve druge graðane te ratom razorene zemlje da zavlada pravedan i trajan mir, kaže se u pozivu biskupa BK BiH na molitvu za mir u Ukrajini i Siriji. Inozemne vijesti ika Inozemne vijesti Papa otvara javnosti vrtove Castel Gandolfa Za posjet moguæe je predbilježiti se preko mrežne stranice Vatikanskih muzeja Vatikan, 3.3.2014. (IKA) – Papa Franjo otvara javnosti vrtove papinske ljetne rezidencije Castel Gandolfo, izvijestio je 3. ožujka Radio Vatikan. Od sada tako hodoèasnici i turisti mogu uæi u Papinski ljetnikovac u Castel Gandolfu i posjetiti Vrt Barberini. Papinska ljetna rezidencija prostire se na oko 55 hektara, smještena je u Rimskoj pokrajini, a dio je ekstrateritorijalnoga prostora Svete Stolice u Italiji. Ti su prostori prepušteni Svetoj Stolici Lateranskim ugovorima 1929. godine, buduæi da je to rezidencija koju pape posjeæuju još od vremena Urbana VIII., od 17. stoljeæa. U Vrtu Barberini, koji je najdostupniji, ali i manje poznat, moæi æe se uživati u prirodnim i arheološkim ljepotama kao što je Vrt magnolija, Aleja ruža, Aleja mirisnoga bilja, Poljana crnika, i Vrt Belvedere (vidikovac). Na prostoru ljetnikovca Barberini, s pogledom na jezero, nalazio se ljetnikovac cara Domicijana, te æe se tako posjetitelj moæi zaustaviti meðu ruševinama Carskoga teatra ili u prekrivenom trijemu. Gledajuæi na Piazzale Quadrato (Èetvrtasti trg) ili na vrtove Vidikovca, otvara se pogled na pokrajinu Lazio, sve do plave crte mora. Posjet vrtovima u papinskom ljetnikovcu moguæe je predbilježiti na mrežnoj stranici Vatikanskih muzeja. Južnom Sudanu treba zajednièka odgovornost vlasti Rim, 4.3.2014. (IKA) - Zajednièka odgovornost vlasti neophodna je da bi došlo do ujedinjenja i pomirenja u Južnom Sudanu, rekao je za agenciju Misna biskup Rudolf Deng Mayak, ocjenjujuæi pozitivnim prijedlog afrièkih posrednika da se u glavnom gradu Jubi uspostavi tranzicijska izvršna vlast, otvorena za obje sukobljene strane. Puèanstvo Južnoga Sudana uništila su ova dva mjeseca nasilja, boli i razaranja i sada mu je potreban voða koji æe ujediniti i pomiriti, pokazujuæi sposobnost za praštanje, istaknuo je biskup Deng. Južni Sudan postao je neovisan od Khartouma godine 2011., nakon graðanskoga rata koji je trajao više od 20 godina. Meðutim, u Jubi je 15. prosinca prošle godine zapoèeo novi sukob. Kardinal Castello imenovan predsjednikom Kardinalskog povjerenstva koje nadgleda rad IOR-a Vatikan, 4.3.2014. (IKA) - Èlanovi Kardinalskog povjerenstva koje nadgleda rad Ustanove za vjerske poslove (Istituto per le Opere di Religione, skraæeno IOR) imenovali su za svog predsjednika kardinala Santosa Abril y Castella, priopæio je Tiskovni ured Svete Stolice. Na temelju IOR-ova statuta èlanove Kardinalskog povjerenstva imenuje Sveti Otac na petogodišnje razdoblje. Kardinalsko povjerenstvo saziva kardinal predsjednik bar dva puta godišnje. Ono ocjenjuje izvješæa o glavnim poslovnim procesima i opæoj strategiji, koje predstavlja predsjednik Nadzornog vijeæa. Ono nadalje nagleda provedbu statutarnih odredbi IOR-a i imenuje èlanove Nadzornog vijeæa. Sadašnje je Kardinalsko povjerenstvo imenovao papa Franjo u sijeènju 2014. i u njegovu su sastavu kardinali Santos Abril y Castello, Thomas Christopher Collins, Pietro Parolin, Christoph Schönborn i Jean-Louis Tauran. Biskup Biernacki zabrinut zbog stanja u Ukrajini Rim,5.3.2014. (IKA) - Veliku zabrinutost za stanje u Ukrajini, kojoj prijeti otvoreni rat, te apel svim državama svijeta da Ukrajini pomognu pronaæi put dijaloga i mira, uputio je katolièki biskup biskupije Odesa-Simferopolj mons. Bronitslav Biernacki, èiji se dio biskupije nalazi u Autonomnoj Republici Krim. U poruci koju je objavila agencija Sir, biskup piše: "Dok cijeli svijet s velikom tjeskobom promatra stanje u Ukrajini, Katolièka Crkva jako je zabrinuta razvojem situacije u našoj zemlji, koja je korak do otvorenog rata, koji može zahvatiti veliki dio Istoène Europe. Buduæi da sam biskup biskupije Odesa-Simferopolj, èiji se jedan dio nalazi u Republici Krim, moram izraziti svoju duboku žalost zbog stanja u mojoj biskupiji." Kao katolici molimo za mir i dijalog. Shvaæamo da svaki narod ima pravo slobodno odluèiti o svojoj buduænosti. Shvaæamo da se sve politièke promjene imaju odvijati bez miješanja izvana. Gledajuæi sada da je pogaženo to temeljno pravilo ponašanja, pozivamo sve države svijeta da zajedno s Ukrajinom porade na uspostavi mira i razumijevanja meðu sukobljenim stranama, istaknuto je u apelu. Tijekom krize, Katolièka Crkva u Ukrajini u više navrata poticala je ukrajinski narod na molitvu i da od Boga traži dar mira. Zajedno sa svojom subraæom, drugim biskupima, pozivam ukrajinski narod da zapoène tjedan molitve i posta kako bi se izmolilo mirovno rješenje za Ukrajinu. Pozivam i osobe drugih država da nam se pridruže u molitvi. Svi smo duboko uvjereni da Bog mira može podariti mir i sreæu svoj našoj braæi i sestrama u Ukrajini, bez obzira na njihovu nacionalnost i vjersko uvjerenje. Neka nam milosrdni Gospodin udijeli svoj mir, istièe se u zakljuèku biskupova apela. Kako prenosi agencija AsiaNews, metropolit Onufry, ravnatelj Ukrajinske pravoslavne Crkve – Moskovskoga patrijarhata – uputio je apel primasu Ruske pravoslavne Crkve, patrijarhu Kirilu, da uèini sve moguæe kako bi se izbjeglo prolijevanje krvi u Ukrajini, nakon što je Kremlj od Ruskog senata dobio zeleno svjetlo za slanje oružanih snaga. Patrijarh Sako o opasnostima iseljavanja kršæana Bagdad, 5.3.2014. (IKA) - Ako napustimo Irak, bit æemo odsjeèeni od svojih izvora i svoje povijesti, jer buduænost zajednice ovisi o našem uèinkovitom zauzimanju. Naša je buduænost ovdje, poruèio je kaldejski iraèki patrijarh Louis Raphael I. Sako na susretu s vjernicima župe sv. Josipa u Bagdadu, prenosi Radio Vatikan. Neprestano iseljavanje kršæana iz Iraka, èiji se broj prepolovio od 2003. godine, kljuèni je problem i izazov o kojem ovisi opstanak kršæanske zajednice u državi i na cijelom Bliskom istoku, istaknuo je patrijarh, upozoravajuæi da je iseljavanje ne samo "izdaja" domovine i bježanje od odgovornosti nego i "trganje korijena i poseban oblik smrti". Kao èvrsta uporišta za obnovu kršæanske prisutnosti u Iraku i na Bliskom istoku naveo je bolju izobrazbu, ulaganja i oživljavanje gospodarstva, izgradnju novih kuæa te otvaranje radnih mjesta. Da bi se to postiglo potrebna je veæa sloga i jedinstvo meðu raznim politièkim skupinama, osnivanje kaldejske lige te uèinkovitija obrana prava kršæana koji su u teškoæama, zakljuèio je patrijarh Sako. 12. ožujka 2014. broj 10/2014 27 Inozemne vijesti Papa se susreo sa župnicima Rimske biskupije Mnogo je ljudi ranjeno; materijalnim problemima, skandalima, pa i u Crkvi… Ima ljudi ranjenih iluzijama svijeta… Mi, sveæenici, imamo biti tamo, blizu tih ljudi. Milosrðe znaèi, prije svega, lijeèenje rana, istaknuo papa Franjo Vatikan, 6.3.2014. (IKA) - Vrijeme je milosrða – srž je govora pape Franje župnicima njegove Rimske biskupije, koje je 6. ožujka primio u Vatikanu. Mnogo je ljudi ranjeno materijalnim i duhovnim problemima; stoga su, prema Papinim rijeèima koje prenosi Radio Vatikan, sveæenici pozvani prije svega lijeèiti rane. Papu je pozdravio vikar za grad Rim kardinal Agostino Vallini. U cijeloj je Crkvi vrijeme milosrða – tim je rijeèima rimski biskup zapoèeo govor, koji je bio gotovo ispit savjesti, bratski podijeljen, i bogat svjedoèanstvima iz osobnoga iskustva pastira u Buenos Airesu. Papa Franjo podsjetio je na dobro zapažanje svojega prethodnika blaženoga Ivana Pavla II., koji je uveo blagdan Božjega milosrða, i proglasio svetom s. Faustinu Kowalsku. Karol Wojtyla imao je dobar predosjeæaj da je ovo vrijeme milosrða, a to je nešto o èemu valja ponovno razmišljati. Danas sve prebrzo zaboravljamo, pa i Uèiteljstvo Crkve, upozorio je Sveti Otac. Djelomièno je to neizbježno, ali ne možemo zaboraviti važne sadržaje, važne intuicije i upute ostavljene Božjemu narodu. A jedna od tih jest intuicija Božjega milosrða. Odredba je to koju nam je dao on, ali koja dolazi iz visine, rekao je Papa te istaknuo da je stoga na njima, službenicima Crkve, održavati živom tu poruku, i to ponajviše u propovijedanju i u gestama, u znakovima, pastoralnim odlukama, i djelima milosrða. Upitavši potom što za njih, sveæenike, znaèi milosrðe, papa Franjo napomenuo je da je Isus pun nježnosti prema ljudima, posebno prema osobama koje su iskljuèene iz društva, prema grešnicima, i bolesnima o kojima se nitko ne brine. Tako je, na sliku Dobroga Pastira, sveæenik èovjek milosrða i samilosti, blizak svojemu narodu i služitelj svima. To je pastoralno mjerilo koje bih želio snažno istaknuti: blizina! Blizina i služenje …, ponovio je Sveti Otac. Tkogod je ranjen u životu, na bilo koji naèin, može u njemu naiæi na pozornost i na slušanje. Sveæenik na poseban naèin pokazuje veliko milosrðe kada dijeli sakrament pomirenja, primijetio je Papa. Pokazuje ga u svojemu ponašanju, naèinu na koji prihvaæa osobu, kako ju sluša, savjetuje i odrješuje. A to proizlazi iz naèina na koji on sam, osobno, živi taj sakrament, kako se prepušta da ga Bog Otac zagrli u ispovijedi, i ostaje u tom zagrljaju. Sveæenik je pozvan to nauèiti, imati srce koje se zna raznježiti. "Aseptièni", sveæenici, oni iz "laboratorija", kod kojih je sve èisto i lijepo, ne pomažu Crkvi, upozorio je Sveti Otac. Crkvu danas možemo zamišljati kao "poljsku bolnicu". Potrebno je lijeèiti rane! Brojne rane! Mnogo je ljudi ranjeno; materijalnim problemima, skandalima, pa i u Crkvi… Ima ljudi ranjenih iluzijama svijeta… Mi, sveæenici, imamo biti tamo, blizu tih ljudi. Milosrðe znaèi, prije svega, lijeèenje rana, istaknuo je papa Franjo. Osim toga, ima i skrivenih rana, i ljudi koji se udalje kako bi sakrili rane. Možda se udalje iskrivljena lica, protiv Crkve, ali u dubini nose ranu… i žele nježnost! Poznajete li rane svojih župljana? Nasluæujete li ih? Jeste li im blizu, upitao je Papa. Èesto nam se dogaða, nama sveæenicima, da nam naši vjernici pripovijedaju kako su na ispovijedi naišli na vrlo "strogoga", ili pak vrlo "popustljivoga" sveæenika, napomenuo je potom Sveti Otac. To nije dobro. Normalno je da meðu ispovjednicima ima razlika u stilu, ali te se razlike 28 12. ožujka 2014. broj 10/2014 ika ne mogu odnositi na bit, odnosno na zdravi moralni nauk i milosrðe, istaknuo je Papa te primijetio da ni strogi, ni popustljivi sveæenik ne svjedoèe Isusa Krista, jer ni jedan ni drugi ne preuzima na sebe brigu za osobu koju susreæe. Istinsko milosrðe, naime, preuzima na sebe brigu o toj osobi, pozorno ju sluša, te se poštujuæi ju, i u istini, približava njezinu stanju i prati ju na putu pomirenja. Da, to je naporno, rekao je Sveti Otac. Ali, sveæenik koji je uistinu milosrdan, ponaša se poput dobroga Samarijanca, jer je njegovo srce sposobno za sažaljenje, njegovo je srce Kristovo! Ni popustljivost ni strogost ne omoguæuju rast svetosti. Ni jedno ni drugo ne posveæuju sveæenika, ali ni vjernika. Milosrðe, naprotiv, prati put svetosti, i pomaže u njezinu rastu. Pastoralno trpljenje znaèi trpjeti zbog ljudi, i s njima, poput oca i majke koji trpe zbog djece. Kako bi te rijeèi uèinio još snažnijima, Papa je uputio sveæenicima nekoliko pitanja koja mu pomažu kada mu se obrati neki sveæenik. Koliko nas plaèe pred trpljenjem nekog djeteta, pred uništenjem neke obitelji, pred mnogim ljudima koji ne pronalaze put… Plaè sveæenika… Plaèeš li zbog svog naroda? Moliš li pred Svetohraništem zagovornu molitvu? Boriš li se s Gospodinom za svoj narod, kao što se Abraham borio? Postavit æu još jedno pitanje: kako završavaš svoj dan? S Gospodinom ili uz televizor? Kakav je tvoj odnos prema onima koji pomažu biti milosrdniji? Odnosno, kakav je tvoj odnos s djecom, sa starijim ljudima, s bolesnima? Znaš li ih pomilovati, ili se sramiš pomilovati nekog starca? Nemoj se sramiti tijela svojega brata, rekao je Papa. Na kraju æe nam biti suðeno po tomu kako smo se znali približiti svakom tijelu, biti bliski tijelu brata, poput dobroga Samarijanca. Na kraju vremena bit æe dopušteno promatrati proslavljeno tijelo Kristovo samo onima koji se nisu stidjeli tijela svojega ranjenog i iskljuèenog brata, zakljuèio je Sveti Otac. Papin intervju za Corriere della Sera Rim, 6.3.2014. (IKA) - Nepunih godinu dana nakon što je izabran, papa Franjo je u razgovoru za talijanski list Corriere della Sera otvoreno progovorio o nekim znaèajnim aspektima svog uèiteljstva, životu Crkve, reformi Kurije te odnosu sa svojim prethodnikom Benediktom XVI. "Benedikt XVI. nije skulptura u nekom muzeju, on je institucija. Nismo na to naviknuti, a možda æe biti i drugih; zajedno smo odluèili sudjelovati u životu Crkve", kazao je papa Franjo u razgovoru èiji sažetak prenosi Radio Vatikan. O sebi je izmeðu ostaloga rekao: "Volim živjeti meðu ljudima, a ne volim ideološka tumaèenja, smatram uvredljivim kad se Papu predstavlja kao neku vrstu nadèovjeka." Ukratko, Papa ne voli kad ga idealiziraju, kad se o njemu stvara mit, kao na primjer onaj da noæu izlazi iz Vatikana da bi nahranio beskuænike, što mu, kaže, nikada nije palo napamet. Papa nije sam, on je okružen suradnicima i sluša svoje savjetnike, ali kad doðe trenutak odluke on preuzima odgovornost. U razgovoru Papa nije bježao od neugodnih tema, poèevši od skandala zbog spolnog zlostavljanja djece. Njegov stav o toj temi je jasan. „Crkva je uèinila mnogo. Ona je možda jedina javna ustanova koja je djelovala transparentno i odgovorno. A ipak je jedina koju napadaju", istaknuo je papa Franjo. U razgovoru su dotaknuti mnogi goruæi problemi društva. Kad je rijeè o rastavljenima, Papa je kazao da æe svaka odluka biti plod dubokog promišljanja. Brak je zajednica muškarca i žene, a registrirana partnerstva, kojima laièka država regulira neke ekonomske aspekte, moraju biti vrednovana u svojoj raznolikosti. Takoðer, kad spominje ika encikliku Humanae Vitae, Papa istièe Pavla VI. koji je imao hrabrosti suprotstaviti se neo-maltuzijanizmu, ali je takoðer preporuèivao puno milosrða i obzirnosti u konkretnim sluèajevima. Kad je rijeè o kraju života, Papa se zalaže za palijativnu skrb, a ne za umjetno produljenje života pod svaku cijenu. Govoreæi o ulozi žene u Crkvi, Papa je ponovio da žena ne samo da može i mora biti prisutnija u mjestima donošenja odluka te da je u tijeku teološko produbljivanje o toj problematici. Kad je rijeè o kontroli raðanja, Papa je izmeðu ostaloga upozorio da ne postoje vrijednosti o kojima se ne pregovara, postoje samo vrijednosti. U razgovoru su dotaknuta i ekumenska i meðunarodna pitanja. Papa je tako rekao da Sveta Stolica ima kontakte s Kinom, podsjeæajuæi na razmjenu pisama s kineskim predsjednikom. O nagaðanjima da bi skoro putovanje u Svetu zemlju moglo dovesti do sporazuma s pravoslavnima, Papa je rekao: "Svi smo nestrpljivi da postignemo 'zatvorene' rezultate, ali put jedinstva prije svega znaèi 'zajedno hoditi i raditi'". Sveti Otac pojasnio je i da je argentinsku putovnicu produžio zato što je istekla, te da prije no što ponovno ode u Argentinu, želi pohoditi Svetu zemlju, Aziju i Afriku. Susret kardinala i predsjednika BK Srednje i Istoène Europe Varšava, 7.3.2014. (IKA) - U Varšavi je 6. i 7. ožujka održan susret kardinala i predsjednika biskupskih konferencija Srednje i Istoène Europe. Na poziv predsjednika Vijeæa europskih biskupskih konferencija (CCEE) kardinala Petera Erdöa i predsjednika Poljske biskupske konferencije nadbiskupa Josefa Michalika u Varšavi su se okupili kardinali, nadbiskupi i biskupi iz Maðarske, Hrvatske, Èeške, Slovaèke, Ukrajine, Litve, Bjelorusije i Poljske, istaknuto je u priopæenju objavljenomu na završetku susreta, a koje prenosi Radio Vatikan. U središtu prvoga dijela skupa bili su glavni izazovi povezani s obitelji, u kontekstu nove Biskupske sinode. Dvadeset i dvije godine nakon pada komunistièkih režima, stanje je posebno slojevito te iz njega proizlaze zajednièki izazovi. Opæi je pregled pokazao odreðenu sliènost, i na pravnoj razini, i na razini svakodnevnoga života. Posebno je istaknuto teško stanje obitelji, demografski pad te sve veæi broj rastavljenih obitelji; ali i pastoralno zauzimanje usmjereno na ponovno otkrivanje obiteljskoga života i novi mentalitet što se tièe otvorenosti životu i vjerskom odgoju. Biskupi su istaknuli ulogu pokreta pro familia, same obitelji ukljuèene u pastoral te pothvata usmjerenih na zaštitu braka izmeðu muškarca i žene, kao što je, primjerice referendum održan u Hrvatskoj, istaknuto je u priopæenju. Govorilo se i o pripremi za brak i obiteljski život, i to ne samo uoèi vjenèanja, nego i u mladenaèkoj dobi. Pokazalo se da je svjedoèanstvo obiteljskoga života najuvjerljivija metoda u pripremi za brak i obitelj. Biskupi su posebno inzistirali na važnosti proširene obitelji, koja je društveno i gospodarsko bogatstvo za današnja i buduæa društva, u smislu solidarnosti i besplatnosti, što bi države trebale sve više vrednovati. Što se pak tièe sve raširenijega zajednièkoga života, bez ikakve institucionalne potvrde, kao i drugih teških situacija, biskupi su istaknuli da su potrebne župe koje su prave gostoljubive zajednice. Valja preispitati sposobnost naših zajednica za prihvaæanje svih ljudi, pokazujuæi Božju ljubav prema svima. Sudionici su se osvrnuli i na nazoènost Crkve u društvima raznih zemalja. Pronaæi nove oblike nazoènosti, nakon promjene režima, nakon mnogo patnji, bio je, i još uvijek Inozemne vijesti jest, veliki izazov. Meðutim, spomen na brojne muèenike ohrabruje da se nikada ne izgube nada i sigurnost u Božju nazoènost. Crkva nastoji zajamèiti svoju nazoènost na društvenoj razini u skladu sa svojim identitetom te se znatnim sredstvima zalaže u odgoju mladih u župama, i u školama, primijeæeno je na skupu na kojemu su usporeðena i iskustva u pojedinim zemljama što se tièe povrata konfisciranih crkvenih dobara. Crkva i preko laika obavlja važno poslanje u moralnom odgoju, bez kojega nema društvene stabilnosti. Stoga su u današnjim prilikama vrlo važni odgoj i brižno praæenje stalne formacije vjerouèitelja. Na skupu je, osim toga, dan kratki osvrt i na ulogu pomirenja koju Crkva ima na nacionalnoj, ali i meðunarodnoj razini. Sudionici su na susretu molili za Ukrajinu, koja proživljava vrlo osjetljive trenutke, istaknuto je u priopæenju sa skupa. Od 7. ožujka u prodaji tjednik "Il mio Papa" Milano, 8.3.2014. (IKA) - Papa Franjo od ovog tjedna na talijanskim kioscima ima svoj fan èasopis, naslovljen "Il mio Papa" ("Moj Papa"). Novi tjednik na 69 stranica u boji donosi izvješæa o susretima, govore i audijencije poglavara Katolièke Crkve. Osim pisama èitatelja i pjesama èasopis æe svakog tjedna donositi i duplericu s Papinim posterom te njegove citate. Prvi broj svjetlo dana ugledao je u povodu prve obljetnice izbora Jorgea Maria Bergoglija za papu (13. ožujka 2013.). List se financira uglavnom reklamama proizvoda za zdravlje i za njegu tijela, a cijena mu je 50 centi. "Il mio Papa" izdaje milanski nakladnik "Mondadori", koji je dio medijskog carstva bivšega talijanskog premijera Berlusconija. U svibnju 2004. ista je izdavaèka kuæa pod naslovom "Alzatevi, andiamo!" ("Ustanite, hajdemo!") objavila i memoare pape Ivana Pavla II. Knjiga je mjesecima u Italiji bila na vrhu najprodavanijih izdanja. Papa æe u kolovozu posjetiti Koreju Vatikan, 10.3.2014. (IKA) - Prihvativši poziv korejskog predsjednika i biskupa papa Franjo posjetit æe Južnu Koreju. Papa æe na svom apostolskom putovanju boraviti od 14. do 18. kolovoza u prigodi Šestog dana azijske mladeži, koji æe se održati u biskupiji Daejeon, priopæio je Tiskovni ured Svete Stolice. U nemirima u Venezueli napadaju se i katolièke crkve Caracas, 10.3.2014. (IKA) – U nemirima u Venezueli èesta su meta napada crkve, izjavio je generalni tajnik tamošnje biskupske konferencije mons. Victor Hugo Basabe u razgovoru za televiziju Globovision, a koji prenosi Kathpress. U Santa Barbari, u provinciji Merida, naoružana skupina prosvjednika napala je u tijeku mise crkvu koja je bila ispunjena vjernicima. Prije dva tjedna napadnut je sveæenik Jose Palmar, poznat u javnosti po kritikama socijalistièke stranke, a nakon napada sveæenik je završio u bolnici. U Venezueli veæ više od tri tjedna traju prosvjedi protiv inflacije, kriminala, nestašice hrane i državne samovolje u kojima je poginulo više od dvadeset ljudi. Tamošnji su katolièki biskupi u više navrata pozivali prosvjednike i vlasti na dijalog, nenasilje i dogovor te upozoravali vladajuæe da trebaju "djelovati za opæe dobro". Poticaj za prestanak nasilja u Venezueli dao je na opæoj audijenciji 26. veljaèe i papa Franjo, pozvavši sve da se založe za nacionalno pomirenje i zaustave nasilje, a oglasili su se i Ujedinjeni narodi i Europska unija. 12. ožujka 2014. broj 10/2014 29 Prilog dokumenti ika Prilog dokumenti Izjava Komisije HBK "Iustitia et pax" O potrebi temeljnih suglasnosti i stvarne solidarnosti u Hrvatskoj, Europi i svijetu U vrijeme kad se vrtoglavo poveæava broj naših sugraðana koji ostaju bez posla i bez zaraðene plaæe, kad ugroženost poplavama još uvijek mori veliki broj obitelji i kad tjeskoba i strah od otpuštanja s posla ispunjaju duše mnogih koji rade, ova Komisija želi predoèiti javnosti svoj skroman prilog hrvatskoj i europskoj raspravi o potrebi suglasnosti o temeljnim nacionalnim interesima i stvarne meðunarodne solidarnosti. 1. Javni interes i "strukturne reforme". Iz dana u dan èuje se, poglavito iz financijskih, ali i politièkih krugova u nas i u Europi, kako su u Hrvatskoj i brojnim drugim zemljama potrebne "strukturne reforme". Ne želimo nijekati potrebu racionalnog poslovanja i pravednog korištenja javnog novca u zemljama gdje je prethodni, totalitarni režim izbrisao brojne bitne kriterije dobrog gospodarenja i upravljanja. No, jednako tako ne možemo ne vidjeti da "strukturne reforme" pogoduju gotovo iskljuèivo privatnim interesima novèara, špekulanata i trgovaca, a štete javnom interesu i navlastito pravima zaposlenika. Te se reforme naime više ne zahtijevaju samo od bivših komunistièkih država nego i od demokratskih zemalja koje su u razdoblju "30 slavnih godina" (1950.-1980.) bile uspostavile prilièno pravednu ravnotežu u odnosu rada i kapitala. "Strukturne reforme" se svode na "fleksibilizaciju" "tržišta" i cijene rada – tj. na lakoæu otpuštanja i smanjivanja plaæa – te na trajno smanjivanje djelovanja (socijalne) države, a sve pod izlikom poduzetnièke slobode i potrebe rasta. Te reforme privatne probitke pretpostavljaju javnom interesu, i to baš u doba kad su lakomi novèari i trgovci uveli dobar dio svijeta u krize i recesije, u nezaposlenost i dužnièko ropstvo. 2. Dostojanstvo graðana i vlast stranaka. U Hrvatskoj je danas veæ više od 380.000 naših sugraðana koji žele i imaju potrebu raditi bez posla, a više od 300.000 osoba ima blokirane raèune. Meðu nezaposlenima je golem broj mladih i obrazovanih, koji gube nadu da æe u Hrvatskoj moæi živjeti od svog rada i zasnovati obitelj. U nas, nažalost, prevladava uvjerenje da je obrazovanje tek "trošak", a ne naèin dobra i pravedna investiranja za buduænost. Kao da se ne želi vidjeti da æe bez današnjega mladog naraštaja naša zemlja samo siromašiti i propadati, a potom i opustjeti. Prije dva desetljeæa, kad se Hrvatska bolno pridizala iz ratnih stradanja, njezina perspektiva ni blizu nije bila tako sumorna kao danas, navlastito ne u usporedbi s drugim postkomunistièkim državama. Za današnje stanje odgovornost snose - istina, u razlièitoj mjeri - sve dosadašnje izvršne i zakonodavne vlasti, koje su privatizirale i "pretvarale", zaduživale Hrvatsku i "liberalizirale" je od njezinih rijetkih bogatstava. Hrvatska je danas bolesna i jadna od stalna kadroviranja od strane stranaèkih stožera jer se sa svakom smjenom vlasti svaki put se smjenjuje stotine ljudi, pa na odgovorna mjesta èesto dolazile i nevježe i neznalice ali i sebièni ljudi koji gledaju jedino svoje interese. Zato se nije èuditi da neki javni poslenici "bez ikakve grižnje savjesti" bacaju na ulicu tisuæe radnika i njihovih obitelji a da sami nisu poduzeli ništa da reformiraju i unaprijede javne službe i javne tvrtke, da obrazuju javne menadžere i zaštite javnu upravu i javne tvrtke od dnevne politike i stranaèkih probitaka. 30 12. ožujka 2014. broj 10/2014 I nije toèno, kako to tvrde neoliberalni hrvatski politièari, da je svaka država loš gospodarstvenik. Tu tezu opovrgavaju iskustva europskih država u kojima javni sektor uspješno posluje na tržištu. Štoviše, u nas kao da se ne zna da država i javne zajednice moraju biti zaštitnici javnog interesa i opæeg dobra, a da taj interes i takvo dobro moraju imati pravo prvenstva nad privatnim probitcima i nad sve "legitimnijom" pohlepom. To treba znati, u to vjerovati i na tome raditi! 3. Socijalna država i radnièka prava. Hrvatska je, po prvom èlanku svog Ustava - "socijalna država", ali je ona to u praksi sve manje, i to ne samo zbog vanjskih pritisaka globalizacijskih institucija (MMF, Svjetska banka, Svjetska trgovinska organizacija…) nego i unutarnjih rasipnika javnih i zajednièkih dobara. Hrvatska je sve manje socijalna i stoga što je državni (u)stroj razgraðen u mnoštvo agencija (anglosaksonskog tipa) i "nezavisnih" institucija, a što i opet pogoduje "umnažanju fotelja", tj. stranaèkom klijentelizmu, a ne pravima graðana. U sumornoj atmosferi nazadovanja socijale i solidarnosti s najugroženijima i najmanje zaštiæenima, rijetka svjetlija toèka je odustajanje Hrvatske vlade od prijedloga Zakona o povremenim poslovima, koji je trebao regulirati poslove male vrijednosti i ogranièena trajanja. Željeti je da to odustajanje ne bude tek taktièko i privremeno, nego trajno. Europska iskustva pokazuju, naime, da takvi poslovi èesto služe razbijanju trajnijih poslova, sprjeèavaju obrazovanje i napredovanje radnika i poveæavaju broj siromašnih meðu tako zaposlenima. I zato se nije èuditi što su slovenski graðani referendumom odbili donošenje takvog zakona. Mnogo pak više zabrinjava prijedlog Zakona o radu, koji u velikoj mjeri snižava prava zaposlenika liberalizirajuæi "tržište rada", tj. omoguæavajuæi da se olako otpušta radnike, koji na taj naèin prvi i jedini snose rizik tržišnih kretanja ali i lošeg upravljanja tvrtkama. Ovaj prijedlog omoguæuje znaèajno poveæanje prekovremenog rada i, opæenito, ostavlja poslodavateljima da ureðuju radno vrijeme zaposlenika kako god žele. Ako takve odredbe budu prihvaæene, od njih æe trpjeti ne samo zaposlenici i njihovo zdravlje, nego i njihove obitelji, koje æe još teže moæi biti zajedno. Takve æe odredbe biti veoma štetne i za graðansku i svaku drugu javnu i osobnu zauzetost zaposlenika. Ovaj zakonski prijedlog, osim toga, nije zaštitio nedjelju kao dan obvezna poèinka i moguænosti zajednièkog bivanja obitelji uz istovremene graðanske i druge slobodne djelatnosti i zauzetosti radnih ljudi. U ovom prijedlogu Zakona o radu pojavljuju se zlosretne "agencije" za privremeno zapošljavanje, kojima se ostavlja velika sloboda pravog trgovanja zaposlenicima i snižavanja plaæa, što bitno smanjuje prava kolektivnih pregovora, ugovaranja i, opæenito, prava radnika iz tih ugovora. Ali ne samo to, taj prijedlog zakona bitno smanjuje prava sindikata, što predstavlja veliko nazadovanje, kako civilizacijsko tako i ono ljudskih prava i radnièkih sloboda. Komisija podsjeæa da je socijalni nauk Katolièke Crkve, poèevši s okružnicom Rerum novarum pape Lava XIII. još daleke 1891. godine, krenuo od potrebe zaštite prava radnika i navlastito prava na sindikalno organiziranje, pregovaranje i zaštitu njihovih prava, ukljuèujuæi i pravo na štrajk. Stoga je neshvatljivo i neprihvatljivo da se danas uloga sindikata smanjuje i marginalizira stvarajuæi pritom privid veæe uloge radnièkih vijeæa, posebice kod kolektivnih otkaza. Radnièka vijeæa meðutim nisu nezavisna od poslodavatelja, ona nisu ni strana ika u kolektivnom ugovaranju i pregovorima, ona nemaju pravo na štrajk. Nije dakle ni dobro ni pravedno, ni sukladno konvencijama Meðunarodne organizacije rada, kojih je Hrvatska potpisnica, da se uz pomoæ njih marginaliziraju sindikati. 4. Narodna suglasnost oko bitnih pitanja. Narav i složenost teškoæa kroz koje prolazi Hrvatska ukazuju da neæe biti moguæe iziæi iz njih bez velikog napora èitavog društva ali ni bez prethodne suglasnosti politièkih snaga oko bitnih problema te oko strateških nacionalnih interesa. Meðu ostalima, u ove spadaju i radno zakonodavstvo i reforma javne i državne uprave; porezna politika prema radu i potrošnji te prema kapitalu i financijskim transakcijama; i energetska politika i borba protiv klimatskih promjena, kao i ophoðenje s njihovim posljedicama; i oèuvanje i promicanje preostalih javnih i opæih dobara – zemlja, vode, more, šume – za ovaj i za buduæe naraštaje. Meðu vitalna pitanja spada osobito zaštita obitelji i demografska, natalitetna politika jer Hrvatska je zaražena "bijelom kugom". Hrvatska mora pronaæi konsenzus oko tih bitnih pitanja; to je njezin biti ili ne biti. Bilo bi stoga dobro i pravedno, za graðanski mir i narodnu volju-živjeti-zajedno, da politièke snage – i sadašnje i buduæe – što prije krenu putem suradnje oko ovih bitnih tema i pitanja, te da se, umjesto grijeha struktura, poènu graditi velike koalicije za dobar život svih graðana. Pri tom ne treba zazirati ni od referenduma. Od katolièkih vjernika, kao i od svih ljudi dobre volje, treba oèekivati da se ukljuèe u ovakve "putove dobra" jer vremena je sve manje u današnjem, silno promjenjivom svijetu, u kojem su se sva kretanja ubrzala. 5. Solidarnost s narodima u nevolji. Kad je hrvatski narod prije dva desetljeæa bio ugrožen u svojoj fizièkoj biti i materijalnoj osnovici, s njim se solidarizirala hrvatska dijaspora ali smo kao narod doživjeli i veliku pomoæ brojnih ljudi dobre volje posvuda po svijetu te postupno, i država i meðunarodnih organizacija. Naša Komisija podsjeæa i istièe da je naša dužnost – i kršæanska i graðanska i ljudska – da iskažemo svoju stvarnu solidarnost ne samo s potrebnima i sirotima u vlastitoj domovini nego i u svijetu, te da u toj skrbi poènemo s najbližima. To su ne samo Hrvati u Bosni i Hercegovini – koji su krivnjom velikosrpskog agresora, ali i odgovornošæu nekih politika Republike Hrvatske, danas osiromašeni i obespravljeni u vlastitoj domovini te još i majorizirani u Federaciji – nego i svi graðani te nesreðene zemlje, koji trpe od bezakonja, korupcije, nezaposlenosti i nejednakosti. Nepravedni Daytonski "mir" – kojim je cinièni svijet podijelio Bosnu i Hercegovinu i nagradio napadaèe i genocid, a samo zaustavio rat – treba što hitnije izmijeniti i osigurati uvjete obnove države i društva te poštivanje zakona. Isto tako potrebno je pravno i silom javne vlasti osigurati sva ljudska, graðanska i nacionalna prava svih autohtonih stanovnika Bosne i Hercegovine, osobito Hrvata koji su najnezaštiæeniji. Našu stvarnu solidarnost zaslužuje i jedan drugi europski narod koji sveudilj trpi od naslijeða totalitarne i kolonijalne prošlosti, gladomora i genocida, ali i od progona svojih duhovnih i intelektualnih elita te od korupcije i nasilja korumpirane vlasti. To su Ukrajinci, koji danas brane ne samo cjelovitost svoje države nego i "europske vrijednosti slobodnog i pravednog društva doslovno do krvi", kako nam u svom pismu nade od 24. sijeènja poruèuje Jurij Andruhoviè, danas vodeæi ukrajinski pisac i pjesnik, esejist i prevoditelj. Zbog novih dogaðaja u Ukrajini a na temelju Prilog dokumenti pisma Velikog Nadbiskupa kijevsko-galicijskog, poglavara Ukrajinske grkokatolièke Crkve Svjatoslava Ševèuka koje je dobila Hrvatska biskupska konferencija i u kojem se opisuje dramatiènost situacije, Komisija poziva sve vjernike u Hrvatskoj da mole za mir u Ukrajini. Našu solidarnost danas treba i patnièki sirijski narod, koji veæ gotovo tri godine krvari u strašnom graðanskom ratu, koji je pokosio veæ više od 130.000 žrtava, veæim dijelom civila, posebice djece. Taj rat prate i brojni progoni sirijskih kršæana, kojih je bilo u Siriji 10% prije ovoga rata, a koji polako nestaju iz te zemlje, u kojoj su prve kršæanske zajednice nicale još tijekom prvih putovanja svetog Pavla u Rim. I neæe biti ni od kakve koristi ako na sve ove tragedije i progone iskažemo samo našu "duboku zabrinutost", kako nas ovih krvavih kijevskih dana u svom kriku upozorava Miroslav Frankoviè Marinoviè, vice-rektor ukrajinskog Katolièkog sveuèilišta i predsjednik Pen-kluba. Jer ove nevolje i tragedije zahtijevaju od svih – a nadasve od hrvatskih predstavnika u meðunarodnim organizacijama, posebice u Europskoj uniji – da poduzmu odluène i oštre mjere protiv korumpiranih i zloèinaèkih politièara koji u Bosni i Hercegovini, Ukrajini i Siriji obespravljuju, progone i ubijaju vlastite sugraðane. Europska unija i demokratske države imaju dužnost zalagati se, ne samo rijeèima nego i konkretnim djelima, za pravdu i mir. I to hic et nunc – upravo sad u ovim nesretnim zemljama jer sutra æe biti prekasno. U Zagrebu, 5. ožujka 2014. Mons. dr. Vlado Košiæ Predsjednik Komisije HBK "Iustitia et pax" Korizma nas poziva na obraæenje Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 5. ožujka 2014. Draga braæo i sestre, dobar dan! Danas, na Èistu srijedu, zapoèinje èetrdesetodnevni korizmeni hod koji æe nas dovesti do vazmenog trodnevlja, spomena muke, smrti i uskrsnuæa Gospodinova, središta otajstva našeg spasenja. Korizma nas pripravlja na taj tako važan dogaðaj, zato je to "jako" vrijeme, prekretnica koja može u svakom od nas potpomoæi promjenu, obraæenje. Svi trebamo biti bolji, promijeniti se na bolje. Korizma nam u tome pomaže i tako izlazimo iz zamornih navika i lijenog navikavanja na zlo koje nas vreba. U korizmi nam Crkva upuæuje dva važna poziva: da postanemo svjesniji Kristova otkupiteljskog djela i da predanije živimo svoje krštenje. Svijest o divotama koje je Gospodin uèinio za naše spasenje budi u našem umu i srcu raspoloživost za zahvaljivanje Bogu, za ono što nam je on darovao, za sve ono što èini za svoj narod i èitavo èovjeèanstvo. Otud kreæe naše obraæenje: to je zahvalni odgovor na divno otajstvo Božje ljubavi. Kada vidimo tu ljubav koju Bog ima prema nama, osjetimo želju da mu se približimo: to je obraæenje. Duboko živjeti krštenje – to je drugi poziv – znaèi takoðer ne navikavati se na situacije degradacije i bijede koje susreæemo dok prolazimo kroz naše gradove i sela. Postoji opasnost da pasivno prihvaæamo odreðena ponašanja i da nas žalosne stvarnosti koje nas okružuju nimalo ne iznenaðuju. Navikavamo se na nasilje, kao uobièajenu svakodnevnu vijest; navikavamo se na braæu i sestre koji spavaju na ulici, koji nemaju krova pod koji bi se sakrili. Navikavamo se na izbjeglice koje traže slobodu i dostojanstvo, koje se ne prihvaæa kao što bi trebalo. Navikavamo se živjeti u društvu koje teži živjeti kao da Boga nema, u kojem roditelji više ne 12. ožujka 2014. broj 10/2014 31 Prilog dokumenti uèe djecu moliti i prekrižiti se. Pitam vas: znaju li se vaša djeca prekrižiti? Razmislite. Znaju li se vaši unuci prekrižiti? Jeste li ih to nauèili? Razmislite i odgovorite u svome srcu. Znaju li moliti Oèenaš? Znaju li izmoliti Gospi molitvu Zdravomarije? Razmislite i odgovorite na to. Ta naviknutost na nekršæanska vladanja i lagodnost uspavljuje nam srce! Korizma nam dolazi kao providnosno vrijeme da uèinimo zaokret u svom životu, da obnovimo sposobnost da reagiramo na stvarnost zla koje je trajni izazov. Korizmu treba živjeti kao vrijeme obraæenja, osobne i zajednièke obnove kroz približavanje Bogu i povjerljivo prianjanje uz evanðelje. Na taj nam naèin omoguæuje takoðer gledati novim oèima braæu i njihove potrebe. Zbog toga je korizma povoljno vrijeme za obraæenje na ljubav prema Bogu i bližnjemu; ljubav koja zna usvojiti stav Gospodinove besplatnosti i milosrða, koji "posta siromašan, da se vi njegovim siromaštvom obogatite" (usp. 2 Kor 8, 9). Razmatrajuæi središnja otajstva vjere, muku, smrt i uskrsnuæe Kristovo, shvatit æemo da nam je neizmjerni dar otkupljenja dan slobodnom Božjom inicijativom. Zahvaljivanje Bogu za otajstvo njegove raspete ljubavi; autentièna vjera, obraæenje i otvorenost srce braæi: to su bitni elementi za življenje korizme. Na tome putu želimo zazvati s posebnim pouzdanjem zaštitu i pomoæ Djevice Marije: neka nas ona, koja je prva vjerovala u Krista, prati u danima snažne i pokornièke molitve, kako bismo, oèišæeni i obnovljeni u duhu, proslavili veliko otajstvo uskrsnuæa njezina Sina. Isusove kušnje Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 9. ožujka 2014. Draga braæo i sestre, dobar dan! U Evanðelju ove prve korizmene nedjelje svake se godine donosi dogaðaj Isusovih kušnji, kada je Duh Sveti Isusa, sišavši na njega nakon krštenja u Jordanu, nagnao Isusa da se otvoreno suoèi sa Sotonom u pustinji, kroz èetrdeset dana, prije nego æe zapoèeti svoje javno poslanje. Napasnik pokušava odvratiti Isusa od Oèeva nauma, odnosno od puta žrtve, ljubavi koja prinosi samu sebe kao žrtvu pomirnicu te ga navesti da se opredijeli za lakši put uspjeha i moæi. Borba izmeðu Isusa i Sotone vodi se citatima iz Svetog pisma. Ðavao, naime, da bi odvratio Isusa od puta križa, stavlja mu pred oèi lažne mesijanske nade: materijalno blagostanje, oznaèeno moguænošæu pretvaranja kamenja u kruh; spektakularnost i èudotvorstvo preko ideje da se baci s vrha jeruzalemskog hrama kako bi tako bio spašen od anðela; te na kraju brzi uspon do moæi i vlasti, u zamjenu za èin klanjanja Sotoni. To su tri skupine kušnji: one su i nama dobro poznate! Isus odluèno odbacuje sve te kušnje i potvrðuje èvrstu volju da slijedi put koji je odredio Otac, bez ikakvog kompromisa s grijehom i logikom svijeta. Pripazite kako Isus odgovara. On ne razgovara sa Sotonom, kao što je uèinila Eva u zemaljskom raju. Isus dobro zna da sa Sotonom nije moguæe razgovarati, jer je ovaj veoma lukav. Zbog toga Isus, namjesto da razgovara kao što je uèinila Eva, odluèuje uteæi se Božjoj rijeèi i odgovara snagom te rijeèi. Upamtimo to: u trenucima kušnji, naših kušnji, nema raspravljanja sa Sotonom, veæ se moramo uvijek braniti Božjom rijeèju! I to æe nas spasiti. U svojim odgovorima Sotoni, Gospodin, koristeæi Božju rijeè, podsjeæa nas nadasve da "ne živi èovjek samo o kruhu, nego o svakoj rijeèi što izlazi iz Božjih usta" (Mt 4, 4; usp. Pnz 8, 3); i to nam daje snagu, podupire nas u borbi protiv mentaliteta svijeta koji srozava èovjeka na razinu osnovnih potreba, uslijed èega gubi glad za onim što 32 12. ožujka 2014. broj 10/2014 ika je istinito, dobro i lijepo, glad za Bogom i njegovom ljubavlju. Podsjeæa nas usto da "pisano je takoðer: Ne iskušavaj Gospodina, Boga svojega!" (r. 7), jer put vjere vodi takoðer kroz mrak, sumnju, i jaèa se strpljivošæu i ustrajnim išèekivanjem. Isus na kraju podsjeæa da "pisano je: Gospodinu, Bogu svom se klanjaj i njemu jedinom služi!" (r. 10); odnosno moramo se odvratiti od idola, ispraznosti i graditi svoj život na onom bitnom. Te æe Isusove rijeèi pronaæi konkretni odgovor u njegovim djelima. Njegova potpuna vjernost naumu Oèeve ljubavi dovest æe ga nakon tri godine do konaènog obraèuna s "knezom ovoga svijeta" (Iv 16, 11), u èasu muke i križa, i ondje æe Isus izboriti svoju konaènu pobjedu. To je pobjeda ljubavi. Draga braæo, korizma je povoljna prilika za sve nas da idemo putom obraæenja, iskreno se usporeðujuæi s ovim tekstom iz Evanðelja. Obnovimo svoja krsna obeæanja: odrecimo se Sotone i svih njegovih djela i zasjeda – jer on je zavodnik – da bismo mogli kroèiti Božjim putovima i tako "doæi do Uskrsa u radosti Duha Svetoga" (Zborna molitva prve nedjelje došašæa, godina A). Nakon Angelusa [...] Imajmo pred oèima u ovoj korizmi poziv Meðunarodnog Caritasa u njegovoj kampanji protiv gladi u svijetu. Svima želim da ovaj netom zapoèeti korizmeni put bude bogat plodovima; i molim vas da se sjetite u svojoj molitvi mene i suradnika u Rimskoj kuriji, jer veèeras zapoèinjemo duhovne vježbe koje æe trajati tjedan dana. Hvala. Svima želim ugodnu nedjelju i dobar tek. Doviðenja!
© Copyright 2024 Paperzz