45/2014 12. studenog 2014. Priopæenje Nadbiskupskoga duhovnog stola o susretu kardinala Josipa Bozaniæa s braniteljima Kardinal je istaknuo da su branitelji ljudi koji imaju vjerodostojnost, zbog toga što su svoje živote i zdravlje darovali i izložili za plemenite ideale. Sada pak daju jasan znak cijelom hrvatskom društvu. Potrebno je taj znak shvatiti ozbiljno, a naroèito moliti za mudrost svih odgovornih, za meðusobno uvažavanje i iskreni dijalog Mons. Puljiæ podržao ribare na njihovu 19. susretu Zadarski nadbiskup poželio je da se uèini potrebno u regulativi kako bi se saèuvala vrijedna i duga hrvatska ribarska tradicija koja je prehranila i egzistencijalno osigurala mnoge naraštaje naših predaka, a sad je i ta grana pred izazovima svoga isplativog preživljavanja Priopæenje s redovitog zasjedanja BK BiH Osvrnuvši se na opæe izbore u Bosni i Hercegovini, biskupi potièu na što brže formiranje vlasti na svim razinama u skladu s iskazanom izbornom voljom biraèa Vatikan: Objavljene odredbe o odreknuæu biskupa od službe U nekim posebnim sluèajevima mjerodavna vlast može smatrati nužnim zatražiti od biskupa da preda odreknuæe od pastoralne službe, nakon što mu se, u bratskom dijalogu, predoèe razlozi toga zahtjeva i pomno saslušaju njegovi razlozi Domovinske vijesti Akcija "Kad èiniš dobro, èini dvostruko dobro" Pula: Meðunarodni struèno-znanstveni skup o razvoju crkvenog nakladništva u Istri Sveæenièka rekolekcija u Zadru Susret biskupa Košiæa i metropolita zagrebaèko-ljubljanskog Sveæenièki dan Sisaèke biskupije Predstavljena knjiga "Sveto Evanðelje po Mateju" Alekse Benigara Središnja sveèanost proslave Dana KBF-a u Ðakovu Sisak: Biskup Kekiæ o grkokatolicima u Hrvatskoj Blagoslov novih prostorija Caritasa Dubrovaèke biskupije Euharistijsko klanjanje u katedrali Sv. Stošije u Zadru U Hlebinama predstavljen kalendar Varaždinske biskupije Pogreb mons. Fabijana Veraje Drugi planinarski križni put mladih Dubrovaèke biskupije Crkva u Hrvata Blagoslov obnovljene crkve Sv. Roka u Zemunu Susret mladih Banjoluèke biskupije Provincijal Vrdoljak primio visoko odlièje Republike Austrije Inozemne vijesti Papa predložio da ženidbene parnice budu besplatne Susret europskih biskupa odgovornih za medije Papa primio predstavnike Svjetskoga evangelièkog saveza Novo Meðunarodno vijeæe FSR-a Imenovanja u Rimskoj kuriji Prilog dokumenti Sveta hijerarhijska majka Crkva Božja graðevina Domovinske vijesti ika Domovinske vijesti Predstojnica Krstièeviæ posjetila franjevce Bosne Srebrene u Zagrebu Zagreb, 30.10.2014. (IKA) - U èetvrtak 30. listopada Daria Krstièeviæ, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, obišla je Franjevaèki samostan sv. Ilije i župu sv. Marije Anðeoske u Sesvetskoj Sopnici kod Zagreba. Tijekom obilaska novo useljenog samostana, gvardijan prof. dr. fra Božo Lujiæ i župni vikar fra Stipo Karajica su predstojnicu Krstièeviæ upoznali s pastoralno-duhovnim i materijalnim stanjem u samostanu i župi i naglasili da župa ima više od èetiri tisuæe vjernika u 1219 domaæinstava. Najveæi broj župljana su prognani i izbjegli Hrvati iz BiH, koji su u Hrvatsku doselili tijekom ratnih razaranja u BiH. U župi se redovito održavaju susreti Hrvata iz Rame, Jajca, Kotor Varoša, Posavine, te se po potrebi održavaju i drugi kulturno-umjetnièki programi Hrvata iz BiH. U župi djeluju tri župna zbora, Treæi franjevaèki red, FRAMA te Humanitarno-karitativna udruga Kruh svetoga Ante. Predstojnica Krstièeviæ zahvalila je franjevcima Bosne Srebrene na svemu što su èinili i èine za Hrvate iz Bosne i Hercegovine, koji su zbog ratnih strahota morali napustiti svoje domove. "Ova crkva i ovaj samostan nisu samo mjesto u kojem ostvaruju svoje duhovne i vjerske potrebe. Samostan je i mjesto njihova okupljanja i susreta. Prostor koji ih vezuje s njihovim rodnim krajem", rekla je Krstièeviæ. Župa sv. Marije Anðeoske u Sesvetskoj Sopnici i Samostan sv. Ilije u Zagrebu pripadaju franjevcima Provincije Bosne Srebrene. U studenome 2000. godine zapoèeta je gradnja župne crkve, pastoralno-kulturnog centra i uz nju samostana i župne kuæe. U tijeku su graðevinski radovi na unutarnjem ureðenju crkve i pristupnih putova. Holywin u Vrbovcu Održan predsaborski inicijalni susret mladih Bjelovarskokriževaèke biskupije Vrbovec, 31.10.2014. (IKA) - U župi u Vrbovcu je u petak 31. listopada održan prvi predsaborski inicijalni susret mladih Bjelovarsko-križevaèke biskupije. Biskupijski povjerenik za mlade Zoran Grgiæ pozdravio je okupljene mlade i zaželio im dobrodošlicu. Uslijedilo je predavanje mons. Tomislava Rogiæa o povijesti nastanka Sabora katolièke mladeži Gospiæko-senjske biskupije. Voditeljica Ureda HBK za mlade Ivana Èogelja predstavila je "Vodiè kroz bioetiku za mlade" i pozvala mlade da o toj temi razgovaraju posebno sa svojim vršnjacima. Predstavila je i božiænu akciju "Za 1000 radosti 2014." Hrvatskog Caritasa, te je pozvala mlade da se ukljuèe u tu dobrotvornu akciju. Biskupijski povjerenik za obitelj Milan Kerš pozvao je mlade da se ukljuèe kao volonteri u pripremu za Drugi nacionalni susret hrvatskih katolièkih obitelji koji æe se u travnju 2015. održati u Rijeci. Uslijedilo je misno slavlje koje je u župnoj crkvi predvodio mons. Rogiæ u koncelebraciji s povjerenikom za mlade i ostalim sveæenicima. Nakon mise mladi su u pastoralnom centru izveli predstavu "Brat magarac" u kojoj su prikazali scene iz života sv. Franje Asiškog. . 2 12. studenog 2014. broj 45/2014 Akcija "Kad èiniš dobro, èini dvostruko dobro" Pomoæ mladima koji nakon punoljetnosti izlaze iz Caritasovih domova i djeci iz siromašnih obitelji Zagreb, 3.11.2014. (IKA) - Caritas Zagrebaèke nadbiskupije o svetkovini Svih svetih organizirao je akciju "Kad èiniš dobro, èini dvostruko dobro" s ciljem prikupljanja financijskih sredstva za pomoæ mladima koji nakon punoljetnosti izlaze iz Caritasovih domova, kao i djeci iz siromašnih obitelji u župama na podruèju Zagrebaèke nadbiskupije. Sugraðani su se u akciju mogli ukljuèiti kupnjom svijeæa ili uplatom dobrovoljnog priloga. Svijeæe su se mogle nabaviti od 29. listopada do 2. studenoga u Caritasu, na adresi Vlaška 36, na Caritasovim štandovima ispred groblja Mirogoj i Miroševac, na Trgu bana J. Jelaèiæa, ispred katedrale te u župama Zagrebaèke nadbiskupije. Veliki doprinos provedbi akcije dala su 23 volontera, 23 zaposlenika, 13 korisnika te brojni sugraðani kupnjom svijeæa i novèanim uplatama. "Svjesni smo da neæemo moæi pomoæi cijelom svijetu, ali smo sigurni da æemo pomoæi odreðenom broju djece i mladih o èemu æemo izvijestiti javnost nakon završetka svih planiranih aktivnosti. Upuæujem iskrenu zahvalnost svima za svjedoèanstvo o tomu kako iskrena vjera snažno povezuje žive i pokojne te nas potièe na plemenitost, dobrotu i solidarnost", poruèila je ravnateljica nadbiskupijskog Caritasa s. Jelena Lonèar. Split: Završetak molitvene inicijative za neroðene "40 dana molitve za život" Split, 3.11.2014. (IKA) - Misnim slavljem u kapeli Sv. Josipa u Klinièkom bolnièkom centru Firule u Splitu u ponedjeljak 3. studenoga završena je 40-dnevna molitva za neroðene koja se odvijala na poticaj Mie Blajiæ iz Udruge Betlehem iz Splita. Bio je to nastavak molitvene inicijative koja je zapoèela poèetkom korizme i nastavila se do Duhova. U jesenskom dijelu inicijative u razdoblju od 24. rujna do 2. studenoga molitvene zajednice Splitsko-makarske nadbiskupije, bolnièko osoblje i bolesnici svakodnevno su dva sata molili krunicu za prestanak pobaèaja u hrvatskim bolnicama. Potom su slavili misu na tu nakanu, nakon koje je slijedilo klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom. Na taj naèin Udruga Betlehem podržala je molitvenu inicijativu "40 dana molitve za život", koja je prvotno krenula s molitvom u Zagrebu na èelu s nacionalnim voditeljem inicijative Antom Èaljkušiæem, a koja se prvi put ove godine molila i pred splitskim rodilištem. Koordinatorica molitve u Splitu bila je Ana Kovaèeviæ. Buduæi da je ovo bila zajednièka molitva za iste ciljeve, zaustaviti abortuse u hrvatskim bolnicama, iz organizacijskih odbora obiju inicijativa veæ najavljuju nove zajednièke projekte i nastavak molitve za iste nakane u korizmi sljedeæe godine. Zajednièko misno slavlje za sve sudionike 40dnevne molitve predvodio je bolnièki kapelan don Tomislav Topèiæ koji je po završetku pozvao svakog pojedinca da u osobne svakodnevne molitve ukljuèi i molitvu za neroðene. Istaknuo je plodonosnu suradnju ovih dviju inicijativa, Udruge Betlehem i molitvene inicijative "40 dana molitve za život" te ih potaknuo da zajednièkim udruženim snagama nastave podupirati molitvenu inicijativu za prestanak pobaèaja u hrvatskim bolnicama. ika Kringa: Deseta sveèana proslava sv. Huberta Kringa, 3.11.2014. (IKA) - Èlanovi Lovaèke udruge "Golub" iz Tinjana zajedno sa župnim uredom u Kringi organizirali su 3. studenoga deseto sveèano obilježavanje spomendana sv. Huberta, zaštitnika lovaca. Nakon okupljanja ispred župne kuæe lovci u odorama, predvoðeni stjegonošama, sveèano su ušli u župnu crkvu Sv. Petra i Pavla u Kringi. Misno slavlje predvodio je vlè. mr. Ilija Jakovljeviæ, župnik u Fažani, u koncelebraciji i župnika domaæina Stipana Bošnjaka. Danas, povodom vašeg zaštitnika sv. Huberta želimo se svi zajedno Bogu zahvaliti za vaše zajedništvo, rekao je propovjednik. Vi ste prvotno meðusobno povezani, i to je najdragocjenije, a onda je tu i vaša povezanost s prirodom. Bog je sve stvorio, i sve stvoreno povjerio je èovjeku, da se time služi i da to njeguje. Upravo vi ste posebno pozvani raditi na održavanju ravnoteže meðu životinjskim vrstama, ali i s prirodom. Stoga je važno da i sam èovjek bude uravnotežen, da voli prirodu i životinje, i da se brine o svemu stvorenju. Znamo iz života sv. Huberta da je bio bogataš i plemiæ, oženjen i otac, ali je postao i pustinjak, i sveæenik i biskup, dapaèe svet, istaknuo je propovjednik. Njegov nam primjer govori da kršæanin može i treba živjeti u svakom staležu i da njegova vjera treba utjecati na njegov život. Sv. Hubert je u lovu spoznao Boga, spoznao je Božji poziv. Kad mu se objavio u svjetleæem križu koji mu je pokazao jelen, Hubert je u tom znaku prepoznao poziv da svoj život posveti Kristovu križu. Mogli bismo reæi: priroda i lov doveli su ga k Bogu. Bog nam snažno progovara preko prirode, samo je u toj prirodi potrebno znati èitati Božje znakove, poruèio je propovjednik okupljenim lovcima. Neka vam Bog Stvoritelj svega što postoji, po zagovoru sv. Huberta, udijeli da možete biti dobri lovci, te vas èuvao u zajedništvu i bio vam na pomoæi, zakljuèio je vlè. Jakovljeviæ. Veèer je nastavljena druženjem uz prigodni domjenak. Sveèana proslava sv. Huberta, na inicijativu Lovaèke udruge Golub Tinjan, održava se desetu godinu za redom, svake godine naizmjence u jednoj od tri župe koje se nalaze na podruèju Opæine Tinjan, Kringa, Muntrilj i Tinjan. U Splitu zapoèeo projekt "Biblio-akademije" Split, 3.11.2014. (IKA) - "Biblio-akademija", projekt Centra za cjeloviti razvoj koji podupire Ured za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije, zapoèeo je 3. studenoga u studentskom domu "Kampus" u Splitu. Voditelj projekta je glavni urednik izdavaèke kuæe Verbum mr. Petar Balta. Cilj "Biblio-akademije", èitateljskog kluba za mlade, je cjelovita formacija mladih ljudi, toènije, vraæanje dimenzije zadovoljstva u èitanju, izgraðivanje osnova vlastitog svjetonazora te stjecanje ispravnih okvira za životne odabire. Susret je poèeo uvodnom rijeèi nadbiskupijskog povjerenika za mlade don Mihaela Proviæa. Nakon molitve mr. Balta pojasnio je naèin i pravila rada "Biblio-akademije" te predstavio naslove koji æe se èitati, iz razlièitih podruèja i izdavaèa. Èlanovi kluba æe se okupljati jednom mjeseèno i u njega su pozvani svi oni koji žele èitanjem kvalitetnih probranih knjiga, kao i zajednièkim druženjem, pridonijeti cjelovitom razvoju svoje osobnosti, bilo da se radi o studentima ili onima koji su veæ završili studij. Takav program pokazao se potrebnim jer sveuèilišna izobrazba danas uglavnom daje struèna i specijalistièka znanja, dok suvremeni životni, profesionalni i moralni izazovi zahtijevaju osobe cjelovite formacije što ukljuèuje i intelektualnu i duhovnu i praktiènu životnu dimenziju. Domovinske vijesti Sprovod don Stjepana Jeliniæa Misu zadušnicu predvodio je biskup Uziniæ Dubrovnik, 4.11.2014. (IKA) - Sprovod don Stjepana Jeliniæa (1953. - 2014.), župnika župe sv. Srða i Baha u Pridvorju i upravitelja župe sv. Nikole u Dubravci, održan je 4. studenoga na groblju Boninovo u Dubrovniku, a neposredno prije misu zadušnicu u župnoj crkvi Sv. Petra na Boninovu predvodio je dubrovaèki biskup Mate Uziniæ u koncelebraciji s 50-ak sveæenika, uz župljane župa u kojima je don Stjepan služio u svojoj 34-godišnjoj sveæenièkoj službi. Biskup je u propovijedi kazao da je don Stjepan bio èovjek koji se nije libio odazvati Božjem pozivu, te se kroz sveæenièko zvanje davati i darivati, istaknuvši: "Don Stjepan nije iz Dubrovaèke biskupije. Došao je u ovu biskupiju kao i mnogi drugi jer u ovoj tradicionalnoj sredini u kojoj Bog sigurno vidi tolike mladiæe i djevojke kojima šalje poziv nije našao one koji bi se tom pozivu odazvali. Ovozemaljske brige, a puno puta zaokupljenost samih sobom i materijalnim bogatstvom, ugušilo je poziv u mnogima. (...) I zato jer nije Gospodin našao one koji bi mu se odazvali u ovoj biskupiji, pokucao je na drugu stranu." Tražeæi uzroke nedostatka sveæenika, upitao se: "Je li to što nema sveæenika iz ove biskupije problem u tome što mi sadašnji sveæenici, redovnici i redovnice, ne znamo na pravi naèin artikulirati Božji poziv, ne znamo to Evanðelje koje propovijedamo sa svojim stilom života, radošæu kojom ga prenosimo, rijeèima koje upotrebljavamo, uèiniti privlaènim kako bi oni kojima govorimo shvatili da je važno odazvati se na Gospodinov poziv?" Kazao je da don Stjepan nije odustajao, veæ je do kraja vjerno vršio svoju službu, prenoseæi Evanðelje onima kojima je bio poslan, a to su vjernici Dubrovaèke biskupije. Buduæi da je sprovod don Stjepana bio na spomendan sv. Karla Boromejskog, biskup je donio i rijeèi ovog sveca, a koje su upuæene sveæenicima: "Jesi li dušobrižnik? Nemoj zbog toga zanemariti brigu o sebi. Nemoj se tako izdašno drugima porazdijeliti da tebi ne bi od tebe ništa preostalo. Treba da se sjetiš duša kojima si na èelu, ali tako da sebe ne zaboraviš." Biskup je naglasio da je sv. Karlo mislio prvenstveno na duhovnu dimenziju, jer ni sveæenik ne može drugima donositi Gospodina, ako Mu se i sam ne otvori. Iz svojih osobnih susreta s don Stjepanom, biskup je posvjedoèio da je bio èovjek molitve koji se svakodnevno otvarao Gospodinu, napose kroz molitvu èasoslova. Posvjedoèio je da je, dok je navraæajuæi kod don Stjepana, èesto ga znao zateæi upravo u crkvi u molitvi. Na kraju, obratio se pokojniku: "Dragi Stjepane, uime Dubrovaèke biskupije zahvaljujem ti za tvoje nesebièno služenje!" Od don Stjepana uime sveæenika Dubrovaèke biskupije, oprostio se mons. Petar Paliæ, generalni vikar Dubrovaèke biskupije. Nakon što je predstavio don Stjepanov životni i sveæenièki put, kazao je da je sveæenièki život otajstvo u koje je sveæenik uronjen po sakramentu svetog reda i koje zahvalno prima i koje iz dana u dan oblikuje njega samoga. Istaknuo je da je don Stjepan bio èovjek molitve, posvjedoèivši: "Kad sam na dan njegove smrti uzeo njegovu torbu i izvadio njegov èasoslov, na èasoslovu se vidjelo da ga je don Stjepan èesto upotrebljavao. I dok je ležao u bolnici, u stanju u kojem nije mogao moliti, tražio je da mu se donese èasoslov." Mons. Paliæ je kazao da "danas Gospodinu zahvaljujemo za sve trenutke don Stjepanova života, osobito za trenutke naviještanja Radosne vijesti i slavlja sakramenata i njegovo služenje vjernicima Dubrovaèke biskupije." Potaknuo je vjernike da dopuste da tugu i beznaðe u njima pobijedi svjetlo vjere u Uskrsnuæe i vjeèni život u nebeskoj proslavi. Nakon euharistijskog slavlja, biskup, sveæenici, redovnici, 12. studenog 2014. broj 45/2014 3 Domovinske vijesti redovnice i župljani župa u kojima je svoju službu vršio don Stjepan, uputili su se prema groblju, gdje je, uz obredne molitve, u grobnicu sveæenika Dubrovaèke biskupije položen lijes, dok su ga njegova braæa sveæenici preporuèili nebeskoj majci Mariji pjevajuæi "Salve Regina". Don Stjepan Jeliniæ preminuo je u petak 31. listopada u Dubrovniku, u 61. godini života. Rodio se 23. prosinca 1953. godine u Meðuriæu (u današnjoj Požeškoj biskupiji), od oca Petra i majke Marije Štrban. Puèku školu pohaðao je u Vranovcima, gimnaziju u Zagrebu i Ðakovu, a teologiju u Ðakovu i Splitu. Zareðen je za sveæenika 27. lipnja 1981. u Splitu. Od 1981. godine bio je kapelan u Korèuli. Nakon tri godine imenovan je župnikom u župi Ploèice u Konavlima. Tu ga je zatekla srpsko-crnogorska okupacija. Kako je od 30. rujna 1991. do studenoga 1992. cijela župa bila okupirana, župnik i župljani su bili u progonstvu. Pred Božiæ 1992. prognanici su se poèeli vraæati u spaljene i opustošene domove, a s njima se vratio i župnik. Sanirao je ošteæene i opustošene crkve i župnu kuæu. U rujnu 1993. godine premješten je na Korèulu gdje je upravljao župama Smokvica i Èara. U rujnu 1996. imenovan je župnikom u župi Ponikve na Pelješcu gdje ostaje najdulje do 2012. godine, kada biva premješten u Pridvorje i Dubravku. Karlobag sveèano proslavio blagdan sv. Karla Boromejskoga Karlobag, 4.11.2014. (IKA) – U kapucinskoj samostanskoj crkvi Sv. Josipa, koja služi kao župna, sveèanom misom Karlobag je u predveèernim satima 4. studenoga, na blagdan sv. Karla Boromejskoga, proslavio nebeskog zaštitnika svoje stare podvelebitske župe, osnovane oko 1680., takoðer i zaštitnika grada i opæine Karlobag. Ujutro su gradska i opæinska izaslanstva položila vijence pred spomenikom palima u Domovinskom ratu i kroz povijest za Hrvatsku na starom gradskom groblju Sv. Karla, te zapalila svijeæe, a župnik i gvardijan fra Josip Griviæ izmolio je molitvu za pokojne te podijelio odrješenje za mrtve. Popodne je slavljena sveèana koncelebrirana misa. S trojicom kapucina, fra Josipom, fra Antom Pervanom, kapucinom sa splitskog Pojišana i fra Mirkom Vargom – Ljubiæem, èetvoricom sveæenika iz Zadra, jednoga iz Gospiæa, te dvojicom dekana, gospiækog Milu Èaènèara i senjskoga Silvija Milina, euharistijsko slavlje predvodio je i propovijedao fra Jure Šarèeviæ, provincijal hrvatskih kapucina. U propovijedi pred punom crkvom govorio je o sv. Karlu Boromejskom kao èovjeku svoga vremena, koji je po svom istanèanom osjeæaju za socijalnu pravdu u vremenu društvenih nejednakosti 16. st., bio korak ispred svoga vremena. Istaknuo je njegove ljudske i sveæenièke kreposti, osobito izrazitu socijalnu osjetljivost prema onima koji su bili potrebiti tjelesne i duhovne okrepe. Vjernike je pozvao da svojim svjedoèkim životom i djelovanjem po uzoru na svetog milanskog nadbiskupa i oni utjeèu na promjenu svoga života, a time i svijeta oko sebe, kao što je u svoje doba i sv. Karlo mijenjao i sebe i svoje vrijeme. Kapucini su u Karlobagu od 1710. sagradili samostan Sv. Josipa, a brzo im je na upravljanje povjerena i gradska župa. Upravljaju i okolnim podvelebitskim župama Cesarica, Prizna, Lukovo Šugarje, a prošle 2013. godine proslavili su 300. obljetnicu svoje nazoènosti u tom podvelebitdskom gradiæu, u koji su, zajedno sa širom okolicom ovog dijela Like, oživili vjeru, unijeli duh nove pobožnosti, napose prema Majci Božjoj. 4 12. studenog 2014. broj 45/2014 ika Pula: Meðunarodni struèno-znanstveni skup o razvoju crkvenog nakladništva u Istri Pula, 4.11.2014. (IKA) - U Puli je u utorak 4. studenoga održan meðunarodni struèno-znanstveni skup "Ishodište tiskane rijeèi, 155 godina tiskarstva u Istri (1859. - 2014.)". Skup je održan u velikoj dvorani Gradske knjižnice i èitaonice Pula, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Pule. Susret je zapoèeo uvodnim pozdravima predstavnika organizatora: Nele Naèinoviæ, uime Gradske knjižnice i èitaonice Pula, dr. sc. Elvisa Orbaniæa ispred Državnog arhiva u Pazinu, Davida Runco i Sreèka Vilhara iz Središnje knjižnice u Kopru. Uime Grada Pule skupu se obratila pomoænica proèelnika Upravnog odjela za kulturu Lidija Musi. Na isteku smo godine u kojoj obilježavamo znaèajne obljetnice u kulturnoj prošlosti Istre druge polovice 19. stoljeæa. Godine 2014. navršava se znaèajna obljetnica utemeljenja prve tiskare koja je pokrenula tiskarstvo i nakladništvo na podruèju Istre, bila je to tiskara obitelji Coana u Rovinju. U ovoj godini ujedno se navršava i 145 godina pokretanja tiskarske djelatnosti u Puli, utemeljenjem prve tiskare Seraschin 1869. godine. Tiskara Seraschin znaèajna je i po objavljivanju prve publikacije na hrvatskom jeziku u Puli, knjižice Pravila Èitaonice u Pulju iz 1870. godine. S Pravilima povezana je i treæa obljetnica kojom se u 2014. zaokružuje kulturna povijest Istre, a to je 145. obljetnica utemeljenja prve hrvatske èitaonice u Puli koja 1869. poèinje djelovati kao središte hrvatskih preporodnih ideja, prosvjete i kulture, podsjetila je na poèetku skupa ravnateljica Gradske knjižnice i èitaonice Pula Nela Naèinoviæ. Prvo izlaganje "Tisak i društveni razvoj" održao je dr. Josip Stipanov iz Zagreba. O društveno-povijesnom kontekstu poèetka tiskarske djelatnosti u Istri govorio je dr. Marino Manin iz Zagreba u predavanju pod naslovom "Istra u drugoj polovici 19. stoljeæa: izmeðu statiènosti provincijskog života i dinamike modernizacije". Marino Budicin, dogradonaèelnik Rovinja, održao je izlaganje na talijanskom jeziku pod naslovom "La tipografia rovignese dei Coana nella temperie politico-culturale di Rovigno e dell'Istria della seconda meta del secolo XIX e dei primi decenni di quello seguente" u kojem je predstavio prvu modernu tiskaru u Istri pod nazivom Prima Tipografia Istriana, poznatija kao tiskara obitelji Coana, utemeljena je u Rovinju 1859. godine. S aspekta razvoja kulture tiskarstva u Hrvatskoj, tipografija obitelji Coana predstavlja ishodište kontinuiranog razvoja tiskane rijeèi u Istri, otvorivši put zavièajnom nakladništvu, produkciji knjiga i prvih periodièkih publikacija koje dokumentiraju lokalnu povijest, politiku i kulturu. Mag. Peter Štoka iz Kopra predstavio je poèetke tiskarske povijesti u Kopru, te prikazao daljnji povijesni razvoj tiskarstva u tom istarskom gradu. Vlè. mr. Ilija Jakovljeviæ župnik u Fažani i pridodani sudski vikar, obradio je temu "Razvoj crkvenog nakladništva u Istri", naglasivši kako je najznaèajniji poèetni obol tiskarstvu na hrvatskom jeziku, kako onih religiozne-vjerske tematike, tako društveno-kulturne, dao biskup Juraj Dobrila. Najvažnija knjiga za Hrvate u Istri u 19. stoljeæu je bio molitvenik "Otèe, budi volja tvoja" iz 1854. godine biskupa Jurja Dobrile, tiskan u Trstu, koji je i danas uz odreðene promjene u liturgijskoj upotrebi, naglasio je vlè. Jakovljeviæ. Molitvenik "Otèe, budi volja tvoja" i "Naša sloga", zahvaljujuæi biskupu Dobrili i drugima postali su sastavni dio izgraðivanja nacionalnog identiteta u Istri. Prva èetiri izdanja molitvenika dao je tiskati sam biskup Dobrila. Poslije je brigu za izdanje tog molitvenika preuzela ika "Bratovšæina hrvatskih ljudi u Istri" te je tiskala 5 izdanja, a potom ulogu izdavaèa preuzima Društvo sv. Mohora za Istru na èelu s Božom Milanoviæem. Molitvenik je doživio odreðene preinake ali i dalje izlazi te se koristi u našim župama. List "Naša sloga" odigrao je takoðer znaèajnu ulogu u prosvjetiteljskom i politièkom radu meðu istarskim Hrvatima. Na jugu Istre znaèajnu ulogu na kraju 19. stoljeæa i poèetkom 20. imat æe Društvo sv. Æirila i Metoda za Istru, èiju su èlanovi bili i sveæenici, rekao je predavaè, te kao primjer naveo èinjenicu da je godine 1894. Društvo u tiskari Seraschin u Puli, na hrvatskom jeziku, tiskalo "Pravila družbe sv. Æirila i Metoda za Istru". Svakako najznaèajniji impuls hrvatskog katolièkog izdavaštva u poèecima tiskarstva na tim podruèjima dolazio je iz Pazina. Pazin je poèetkom 20. stoljeæa postao važno žarište Hrvatskoga katolièkog pokreta. Meðu najistaknutije sveæenike spada beramski župnik Josip Grašiæ. Pod njegovim vodstvom osnovano je 2. kolovoza 1910. "Tiskovno društvo", a nakon godinu dana, 3. rujna 1911., pod pokroviteljstvom biskupa Antuna Mahniæa "Tiskovno društvo" osnovalo je svoju tiskaru s ciljem pokretanja katolièkog tiska. Neumorni istarski sveæenici (Hrvati i Slovenci) nisu se posve dali slomiti od iredentizma i fašizma, te su godine 1924. osnovali Društvo sv. Mohora za Istru kao crkveno-kulturnu ustanovu s naglaskom na širenje tiska na hrvatskom jeziku. Glavni nositelj ideje je bio veæ spomenuti beramski župnik Josip Grašiæ, koji je izabran i za predsjednika, tajnik i blagajnik je postao Božo Milanoviæ, koji æe zapravo društvo i voditi sve do 1947. kad æe ga komunistièke vlasti zabraniti (28. kolovoza 1947.), nakon ubojstva vlè. Miroslava Bulešiæa u Lanišæu. Prvo izdanje društva bio je kalendar "Danica", a potom "Gospodarska èitanka", "Hrvatska istarska pjesmarica", "Uzor selo". "Tri pripovijetke" i druga. U razdoblju talijanske okupacije Društvo sv. Mohora za Istru tiskalo je 58 knjiga, u što ne spadaju molitvenici. Društvo je svake godine za vrijeme talijanske okupacije slalo u Istru od 10 do 12 tisuæa knjiga i tako je u razdoblju od 15 godina dostavilo u Istru oko 180 tisuæa knjiga. Mons. Božo Milanoviæ 1945. s novim vlastima pokušao je dogovoriti izdavanje kalendara Danica i Prve poèetnice, koju je Oblasni odbor odmah po tisku u cijelosti prodao kao stari papir. Pedesetih godina bilo je nekih nastojanja i manjih uspjeha u izdavanju katolièkog tiska, no obnova istarskog crkvenog izdavaštva se dogaða tek 1972. godine kad mons. Antun Hek izdaje ponovo kalendar Danica. Takoðer poèinje izlaziti i Biskupijski vjerski-informativni-kulturni list "Ladonja". Pokrenuo ga je mons. Hek u Zagrebu, isprva je izlazio od lipnja do listopada 1972. u obliku listiæa kao prilog obiteljskoga èasopisa Kana, u izdanju Kršæanske sadašnjosti. Ponovno je pokrenut 1981., u urednièkom vijeæu bili su mons. Hek i vlè. Sergije Jeleniæ, a prvi je broj, na 12 stranica, objavljen za Božiæ te godine. U poèetku se tiskao u Zagrebu u Kršæanskoj sadašnjosti, potom u Pazinu. Još jedan znaèajni element u istarskom crkvenom izdavaštvu je Istarsko književno društvo (IKD) "Juraj Dobrila", kao nasljednik, od 1981. godine, Istarskog književnog društva Svetog Æirila i Metoda iz Pazina. U arhivu IKD pohranjeno je vrlo važno gradivo za prouèavanja novije istarske povijesti: 31 godište Naše sloge, sva godišta Puèkoga prijatelja, Istre i Istarskoga lista te prilièno bogat arhiv iz razdoblja talijanske vlasti. Tu se èuva i osobna arhiva B. Milanoviæa, sjemenišni arhiv, te knjižnica bogata naslovima povezanima s Istrom. Godine 1995. osnovano je Dionièko društvo za nakladnièku i grafièku djelatnost "Josip Turèinoviæ", koje se tada pojavljuje kao izdavaè Istarske Danice, Ladonje i drugih izdanja. Crkva u Istri danas ima svoju nakladnièku kuæu i Domovinske vijesti skromniju tiskaru. Vjerujem da æe uspjeti opstati, zakljuèio je vlè. Jakovljeviæ. Josip Šikliæ, ravnatelj pazinske srednje škole, govorio je o nakladnièkoj i tiskarskoj djelatnosti u Pazinu opæenito kroz 100 godina, od 1910. - 2010. godine. Sljedeæi intervent održao je dr. Bruno Dobriæ iz Pule koji je izložio "Utjecaj austrougarske Ratne mornarice na razvoj nakladništva i tiskarstva u Puli od 1870. do 1918. godine", u godinama kada je Pula bila glavna austrougarska ratna luka i kao grad u znaèajnoj ekspanziji. Nadia Bužleta prikupila je i izložila pojedinosti o "Višejeziènoj tiskarskoj produkciji pulskih tipografija u drugoj polovici 19. i prvim desetljeæima 20. stoljeæa". Pretposljednje izlaganje održala je ravnateljica Naèinoviæ, a govorila je o Prvoj hrvatskoj èitaonici u Puli, koja je otvorena prije 145 godina. Posljednje izlaganje skupa, kao rezultat istraživanja Hendi Hrelja iz Pazina, bilo je na temu "Tiskarstvo u Istri u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeæa prema podacima iz arhivskoga gradiva". Biskup Kutleša posjetio Kuæu milosrða u Majmajoli Majmajloa, 4.11.2014. (IKA) - Poreèki i pulski biskup Dražen Kutleša posjetio je 4. studenoga u pratnji ravnatelja dijecezanskog Caritasa preè. Željka Zeca, vlè. Vladimira Briziæa, vicekancelara Biskupije i tajnice Caritasa Marice Milotiæ, Kuæu milosrða u Majmajoli. Za obiteljskim stolom biskup je razgovarao s djecom koja tamo žive, upitavši svakog ponaosob ima li neku želju. Dok su neki poželjeli posebnu boju zidova u sobi, drugi su izrazili želju za novom opremom sportskog igrališta, a s velikim oduševljenjem prihvaæen je i prijedlog odlaska na jednodnevni snježni izlet na Platak. Voditeljica Kuæe Anka Dušanek i odgojitelji predoèili su potrebu obnove fasade i drugih graðevinskih radova, prvenstveno u cilju bolje energetske uèinkovitosti, za što je reèeno da æe biti stavljeno meðu prioritetne zahvate u dijecezanskom planu materijalnih obnova graðevina. Nakon što su se djeca vratila svojim dnevnim aktivnostima, voditeljica i struèno osoblje upoznali su mons. Kutlešu sa životom djece u kuæi te sa perspektivama njihova osamostaljivanja nakon punoljetnosti kada napuštaju Kuæu milosrða. U kuæi trenutaèno boravi osmero djece: troje osnovnoškolaca, te petero srednjoškolskog uzrasta. Djeca u Kuæu milosrða dolaze rješenjem Centra za socijalnu skrb, a potjeèu mahom iz obitelji koje se o njima, iz raznih razloga, nisu mogle adekvatno skrbiti. Odgojitelji su na kraju posjete uruèili biskupu i ravnatelju Caritasa prigodne darove. U Kuæi milosrða skrbe o djeci bez odgovarajuæe roditeljske skrbi u dobi od 6 do 18 godina i to u okviru smještaja, odgoja, praæenja obrazovanja, njege, brige o zdravlju, prehrane, odijevanja, održavanja osobne higijene, usluga organiziranog provoðenja slobodnog vremena i radnih aktivnosti. Kuæu je Caritasu darovao Denis Jelenkoviæ. Godine 2005. mons. Ivan Milovan blagoslovio je Kuæu milosrða èime je oznaèen završetak radova, opremanje objekta i završetak prve etape edukacije djelatnika. Prvi korisnici stigli su u Kuæu u srpnju 2007. godine. Maksimalni kapacitet Kuæe je desetero djece. Za svako se dijete izraðuje individualni program rada. Pri izradi programa sudjeluju èlanovi struènog tima Kuæe, roditelj ili staratelj te djelatnici Centra za socijalnu skrb. 12. studenog 2014. broj 45/2014 5 Domovinske vijesti Kardinal Bozaniæ primio veleposlanicu Kraljevine Nizozemske Zagreb, 5.11.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ primio je u srijedu, 5. studenoga u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu, u nastupni posjet veleposlanicu Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj Ellen Berends, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije. Proteklih godina Berends je obnašala dužnosti veleposlanice Kraljevine Nizozemske u Kinshasi i Brazzavilleu (DR Kongo), te stalne predstavnice Kraljevine u Vijeæu Europe u Strasbourgu. Sveæenièka rekolekcija u Zadru Dr. Bodrožiæ održao predavanje "Euharistija u životu sveæenika: zajedništvo, služenje, poslanje" Zadar, 5.11.2014. (IKA) - Tema sveæenièke rekolekcije zadarskog prezbiterija u srijedu 5. studenoga u dvorani sjemeništa Zmajeviæ u Zadru bila je "Euharistija u životu sveæenika: zajedništvo, služenje, poslanje", koju je izlagao dr. Ivan Bodrožiæ, profesor KBF-a u Zagrebu. Temeljem ulomka iz Matejeva evanðelja (Mt 20,20-27) koje opisuje situaciju meðu apostolima i Isusovo rješavanje spora (želja Zebedjevih sinova da budu prvi uz Isusa i Isusovo pitanje "Možete li piti èašu koju æu ja piti"), dr. Bodrožiæ je tumaèio euharistiju i sveæenika u svjetlu communio, diakonie i missio: zajedništva, služenja i poslanja. "Zebedejevi sinovi htjeli su biti prvi uz Isusa, ne u poslu i poslanju, nego u èasti. Ne u služenju, nego u gospodovanju. Umjesto bratskog zajedništva, uèinak je meðu apostolima bio gnjev, svaða, razdor", upozorio je dr. Bodrožiæ, potaknuvši sveæenike da sagledaju sebe pred Uèiteljem, ne zavaravajuæi se da je sadašnji naraštaj bolji od apostola. I nas muèi ambicija, zavist, ljubomora, svaða, jal i razdor, nedostatak Duha i duhovnosti. "To nam zastire pravi pogled na Isusa, kao i apostolima tada, koji nisu uoèavali njegovo poslanje i cilj djelovanja, nisu razumjeli sredstva koja je izabrao, niti su bili svjesni uèinaka o kojima je govorio. To je govor o èaši suoblièenja Gospodinu i njegovoj muci koja nas hrani, kao što je hranila apostole i vjernike spremnošæu na muèeništvo. Zato je euharistija u prvoj Crkvi bila hrana i piæe muèenika", rekao je dr. Bodrožiæ, istaknuvši da Isusovo pitanje "Možete li piti èašu koju æu ja piti" sadržava kriterije koji su pokazivali njihovu sposobnost prema kojoj im je mogao udovoljiti zahtjevu. "Nisu razumjeli da se radi o èaši muèeništva. Nisu znali što ištu ni što govore kad su rekli da je mogu piti. U njima je ambicija bila tako jaka i ponos velik, da ih je navelo da kažu da mogu piti. A onaj tko zna piti èašu Gospodnju, zna i može vršiti njegovo poslanje, služiti na pravi naèin", rekao je dr. Bodrožiæ. Umjesto da gaje svijest o Isusovu poslanju, uèenici su izabrali ambicioznost i provoðenje vlastitog plana, a ne Kristova. "Ispunjenje Kristova služenja dogodilo se u pashalnom otajstvu koje slavimo u euharistiji. On se ponizio, postao poslušan do smrti na križu, i Bog ga je zbog toga uzvisio. Euharistija nije jedna od tolikih Božjih komunikacija, nego je communicatio par excellence koja vodi u cjelovito zajedništvo, communio meðu osobama koje se vole. Euharistija je punina duhovskog dogaðaja i poslanja Duha Svetog. U njoj se izvršuje svako posveæenje jer Duh Sveti, kao nekad u Mariji, izvodi Isusovo utjelovljenje u hostiji. U euharistiji je vrhunac i punina poslanja – missio. Duh je pozvan da nas uvede u svu istinu, da nam pokaže koliko nas Otac voli, da nas oživi, pritjelovi Kristu. To se dogaða upravo u tom neizrecivom otajstvu", rekao je dr. Bodrožiæ. Sveæenike je potaknuo da se zapitaju kakvo je i na èemu se 6 12. studenog 2014. broj 45/2014 ika temelji njihovo zajedništvo; je li to zajedništvo kad treba zaigrati nogomet ili su kadri utjecati jedni na druge, biti zajednièari tuðih ideja, planova, inicijativa, rješenja. Upozorio je na klaniranje, stvaranje vlastitih istomišljenika za privatne interese, iskljuèivanje iz zajednièkih crkvenih inicijativa. "Klanove najèešæa stvaraju tzv. privatnici u Crkvi. Takvog klaniranja je bilo i u prvoj Crkvi i s njim se morao energièno suoèiti i Pavao. Vjernici su se dijelili na Pavlove, Petrove, Apolonove, ovisno od toga koji je od apostola prvi negdje prošao. Pavlov odgovor je cjelovito euharistijski: svi smo zajednièari jednog kruha i kaleža, iste žrtve. Najveæi oblik zajedništva je krvni. Sklapajuæi savez s ljudima, Bog nas je doveo do saveza u punini koji je sklopljen u krvi Kristovoj", rekao je dr. Bodrožiæ. Poželio je da služenje sveæenika jedan drugome bude nalik onome što Krist ostvaruje u euharistiji: dati život jedan za drugoga. "Kažemo da smo braæa sveæenici. Je li naše služenje samo priskoèiti u pomoæ kada treba reæi misu, ili je služenje? Nije dovoljno zamijeniti kolegu u nekoj prigodi, preuzeti feštu, tehnièki pomoæi, da bismo se smatrali nasljedovateljima apostolskog zajedništva i štovateljima euharistije. Euharistija je davanje krvi, infuzija zdrave krvi u organizam svakoga od nas, da nas proèisti. Dajemo li krv jedan za drugoga ili širimo zlu krv? Dajemo li život dajuæi krv za druge, ili drugima oduzimamo život stvarajuæi od njih ljude bez osobnosti i Kristove krvi u sebi", upitao je dr. Bodrožiæ, poruèivši da sveæenik koji se hrani euharistijom treba živjeti zajedništvo koje ga tjera da i na vani, u odnosu sa sveæenicama i svijetom, postaje kruh koji se lomi, daje i služi drugima, koji se osjeæa poslanim za druge, kao što je i Kristovo tijelo položeno za sve ljude. Misa "za one koje ne podnosimo i koji ne podnose nas" Dubrovnik, 5.11.2014. (IKA) - Redovnici, redovnice i vjernici laici okupili su se u srijedu 5. studenoga u kapelici Službenica milosrða na Pilama u Dubrovniku kako bi slavili misu na nakanu "za one koje ne podnosimo i koji ne podnose nas", a u povodu skorog poèetka Godine posveæenog života. Misu je predvodio proèelnik Vijeæa za posveæeni život Dubrovaèke biskupije fra Stanko Dodig, a koncelebrirali su fr. Nikola Leopold Noso i o. Pero Mijiæ-Barišiæ. Liturgijsko pjevanje animirala je s. Mila Majiæ za orguljama. Fra Stanko pozdravio je sve okupljene, a osobito laike koji prate posveæene osobe svojim molitvama. Naveo je i glavni razlog zbog kojeg su se svi okupili na ovoj misi, a to je pomirenje "jer ne možemo zapoèeti Godinu posveæenog života dok smo u meðusobnim sukobima". Podsjetio je da mogu postojati sukobi unutar jedne zajednice ili meðu zajednicama, unutar jedne obitelji ili meðu obiteljima. Podsjetivši kako su se na svetkovinu Svih svetih i Dušni dan "palile svijeæe na grobovima pokojnika, ne tako da bi oèajavali ili tugovali, nego kao znak vjere preminulih ljudi, zbog èega smo im i ukrašavali grobove cvijeæem i molili za njih", propovjednik je istaknuo kako bi bilo dobro "i za ljude oko nas zapaliti svijeæu, iskazati im znak pažnje i za njih se pomoliti". Zna se, naime, dogoditi da od neke braæe ili sestara odvraæamo glavu, da ih gledamo s prezirom ili nešto slièno, a to nije dobro. Zato je ova misa prigoda da preispitamo i te odnose i pomolimo se za one s kojima nam je teško komunicirati u svakodnevnom životu, rekao je fra Stanko. Nakon misnog slavlja vjernici su se nastavili družiti u blagovaonici. . ika Susret biskupa Košiæa i metropolita zagrebaèkoljubljanskog Sisak, 5.11.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ primio je u srijedu 5. studenoga u Velikom Kaptolu, Biskupijskom ordinarijatu u Sisku metropolita SPC zagrebaèko-ljubljanskog Porfirija (Periæa). U srdaènom razgovoru biskup Košiæ i metropolit Porfirije razmijenili su iskustva u svrhu unapreðivanja suradnje izmeðu dviju sestrinskih Crkava, a izmeðu ostalog dotaknuto je i pitanje zajednièke organizacije Molitvene osmine za jedinstvo kršæana, u sijeènju 2015. godine. Nakon susreta biskup i episkop posjetili su i fontanu "Djeèja Igra" autorice Sišèanke Garbrijele Kolar, gdje ih je o smještaju i zbrinjavanju kozaraèke djece, kojoj je ovaj spomenik i posveæen, informirao Lojzo Butorac. On je tom prigodom istaknuo veliku ulogu Sišèana i Katolièke Crkve u zbrinjavanju ratne siroèadi tijekom 1942. i 1943. godine. Na kraju, episkop je obišao i katedralu Uzvišenja sv. Križa. Rijeka: Misa sa zazivom Duha Svetoga za poèetak nove akademske godine Rijeka, 5.11.2014. (IKA) - Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ predvodio je 5. studenoga u katedrali Sv. Vida sveèano misno slavlje sa zazivom Duha Svetoga za poèetak nove akademske godine. Suslavili su predstojnik rijeèke Teologije dr. Božidar Mrakovèiæ, povjerenik za sveuèilišni pastoral Rijeèke nadbiskupije vlè. Velimir Martinoviæ i brojni sveæenici. Liturgijsko pjevanje predvodio je Nadbiskupijski zbor mladih. Okupljenim studentima, koji su do posljednjeg mjesta ispunili rijeèku prvostolnicu, nadbiskup je na poèetku propovijedi kazao kako æe se onima, koji po završetku studija ne uspiju pronaæi posao, sav trud možda uèiniti uzaludnim. Tako su se osjeæali i Šimun Petar i njegovi ribari kojima su mreže nakon cjelonoænog ribarenja bile prazne. "Uspjeh i neuspjeh sastavnice su ljudskog života. Zbog toga se s jednim i drugim moramo ispravno nositi jer se, u protivnom, podjednako loše mogu odraziti na naš daljnji život." U nastavku je razoèaranost neuspjehom opisao "praznim mrežama" zbog kojih su ribari bili zabrinuti za egzistenciju i u tom stanju ih je Isus zatekao. Najprije je uzeo Petrovu praznu laðu kao simbol neuspjeha, kako bi iz nje progovorio o uspjehu. "U raznim prilikama Isus je kao polazište svoga nauèavanja uzimao ljudske neuspjehe želeæi tako pokazati kako se i na njima može uèiti i prihvaæati ih za nove pokušaje. Tako je shvaæao i križ pozivajuæi ljude da ga uzmu i otkriju kako se po njemu može uskrsnuti na novi život." Neuspjesi nisu izgovor da se ne pokuša ponovno, rekao je nadbiskup. Kao primjer naveo je pune mreže nakon što su ribari sa Šimunom poslušali Isusove rijeèi. Takoðer, Isus im je poruèio i da mreže bace "na drugu stranu" èime nas potièe da se ne bojimo tražiti nove metode i putove kako bi došli do željenog cilja. Isus od svakog èovjeka traži kreativnost i stvaralaštvo. "Ne èudi što je upravo zapadna kultura inspirirana evanðeljem i kršæanskom vjerom koja je na njemu utemeljena, u današnjoj povijesti pokazala kao najkreativnija i zbog toga i najplodonosnija kad je rijeè o novim otkriæima i dostignuæima." U nastavku je istaknuo kako nas i Abrahamov odlazak iz Ura Kaldejskog u pustinju podsjeæa na duhovnu slobodu èovjeka koja ne ovisi o civilizacijskim dostignuæima. Abraham je shvatio da u civilizaciji može imati sve, ali i izgubiti sebe. Bog i nama danas upuæuje isti poziv kao i Abrahamu. Poziva nas da postanemo putnici vjere, putnici slobode i tražitelji Domovinske vijesti smisla. Na slièan naèin mnogi, posebno mladi, èuju i slijede taj glas. Kao primjer nadbiskup je naveo troje mladih koji su ovoga ljeta ostavili sve kako bi slijedili Božji glas. "Ne zaboravimo, uspjesi i neuspjesi mogu nas podjednako zarobiti, podjednako sputati, podjednako nam oduzeti stvaralaèki polet i ubiti u nama volju za traženjem višeg smisla života, života dostojnijeg èovjeka." Akademsku zajednicu potaknuo je da nova akademska godina bude i vrijeme abrahamove borbe za oèuvanjem istinske slobode duha i time ljudskog dostojanstva u svijetu koji nam sve to svojim zamamnostima i lažnim obeæanjima hoæe oduzeti. Po završetku misnoga slavlja prigodnu rijeè uputio je rektor Sveuèilišta u Rijeci, prof. dr. Pero Luèin. Poruèio je da kao roðeni Trogiranin zna što je osjeæaj "prazne mreže" te da u tom ozraèju gleda novu akademsku godinu u kojoj izazovima treba odgovoriti zajedništvom svih èlanova akademske zajednice koji æe promicati poštenje i moralne vrijednosti. Nadbiskupu Devèiæu zahvalio je na podršci koju Rijeèka nadbiskupija pruža Sveuèilištu u Rijeci. Izrazio je nadu da æe rijeèka Teologija u bliskoj buduænosti postati sastavnicom rijeèkog Sveuèilišta. Okupljenima se obratio i studentski kapelan Velimir Martinoviæ koji je sa studentima pripremio prezentaciju aktivnosti koje je Povjerenstvo za sveuèilišni pastoral ostvarilo u proteklom razdoblju. Susret sveæenika Cetinskoga dekanata Splitskomakarske nadbiskupije Split, 5.11.2014. (IKA) - U Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu održan je u srijedu 5. studenoga susret sveæenika Cetinskoga dekanata. Na susretu su sudjelovali splitskomakarski nadbiskup Marin Barišiæ, provincijal Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman, generalni vikar mons. Miroslav Vidoviæ, pastoralni vikar mons. Nedjeljko Ante Anèiæ, dekan Cetinskoga dekanata don Stipe Ljubas te još dvadeset sveæenika koji pastoralno djeluju u tom dekanatu. Susret je poèeo molitvom i pozdravnim govorom nadbiskupa Marina Barišiæa koji se osvrnuo na nedavni pastoralni pohod župama Cetinskoga dekanata te na iskustva koja su proizašla iz toga pohoda, a potom je najavio okvirni tijek susreta. Pozdravnu rijeè uputio je i provincijal fra Joško Kodžoman, koji se osvrnuo na stanje i izazove pastoralnog rada u župama, kao i specifiènosti koje obilježavaju manja, ruralna mjesta. Generalni vikar mons. Vidoviæ govorio je o tri podruèja rada sveæenika: liturgiji, pastoralu i administraciji, te naglasio da ni jedno podruèje sveæenik ne smije zapustiti, veæ treba savjesno i odgovorno vršiti svoje dužnosti. Pastoralni vikar mons. Anèiæ je iznio konkretno stanje i statistike Cetinskoga dekanata, te pozitivne strane pastoralnog rada koje je zapazio tijekom pastoralnog pohoda. Takoðer je upozorio na neka podruèja koja bi se moglo ili trebalo poboljšati, a iznio je i neke konkretne prijedloge i moguæe pastoralne projekte koji bi sveæenicima pomogli u njihovom radu. Okupljenima su se obratili i dekan don Stipe Ljubas, te gvardijan franjevaèkog samostana u Sinju fra Petar Klapež. Sveæenici su potom imali priliku postavljati pitanja ili iznositi vlastita zapažanja i prijedloge. Susret je zakljuèio nadbiskup Barišiæ kratkim govorom u kojem je izrazio važnost ovakvih susreta sveæenika te ih potaknuo na sve veæu brigu za pastoral. Nadbiskup je istakao i važnost brige za zvanja, te na tragu nedavne Sinode potakao na skrb za obitelji s kojima je potrebno neprestano raditi. Na kraju je još jednom zahvalio svim sveæenicima na njihovom radu i zauzimanju u pastoralu, kao i na njihovom zajedništvu. Susret je završio molitvom Anðeo Gospodnji. 12. studenog 2014. broj 45/2014 7 Domovinske vijesti Sveæenièki dan Sisaèke biskupije Tema središnjeg predavanja bila je "Obitelj i ovisnost" Sisak, 6.11.2014. (IKA) - "Obitelj i ovisnosti" bila je tema predavanja don Ivana Filipoviæa, duhovnika zajednice Cenacolo, na Sveæenièkom danu Sisaèke biskupije održanom u èetvrtak 6. studenoga u sisaèkom Velikom Kaptolu pod predsjedanjem biskupa Vlade Košiæa. Na poèetku izlaganja vlè. Filipoviæ predoèio je podatke o stanju ovisnosti u Hrvatskoj, istièuæi kako se tijekom godina situacija drastièno promijenila. Tako je poèetkom devedesetih godina prošlog stoljeæa Hrvatska bila zapljusnuta valom ovisnosti o heroinu, teške droge koja je uništila mnogo mladih života i obitelji. Danas na tržištu više gotovo da i nema heroina, ali su se pojavile druge vrste ovisnosti koje možda ne izgledaju tako strašno kao heroinska, ali su jednako opasne. To su prije svega ovisnost o alkoholu, sintetièkim drogama i medikamentima, kocki, internetu, društvenim mrežama i video igrama. Govoreæi o razlozima ulaska osoba u ovisnost, predavaè je rekao su brojni faktori koji utjeèu na to. Izmeðu ostalog to je genetski faktor, osobe krhke psihe i posebno hipersenzibilne osobe, zatim društveni kontekst i trendovi, te treæi posebno važan èimbenik je obitelj. "Veæina struènjaka smatra da je obitelj najvažnija i najbitnija u toj cijeloj prièi. Kada se pogleda zajednicu Cenacolo i ljude koji su došli u nju onda se prije svega vidi da dolaze iz specifiènih obitelji. Jako puno ih dolazi upravo iz obitelji koje su razorene raznim problemima. Ono što je posebno teško su djeca koja su druga generacija ovisnièke obitelji. Takvi mladi kada doðu s 15 godina u zajednicu kao ovisnici, jako teško se mogu izvuæi van iz te problematike jer su tako roðeni i odgajani i teško je posložiti stvari u njihovoj glavi na pravi naèin, posebno jer iza toga truda ne stoji obitelj koja bi pomogla", rekao je don Filipoviæ te dodao kako u ovisnost èesto padaju i mladi iz imuænih obitelji, takozvana "zlatna mladež", autoritativnih obitelji gdje postoji previše nadzora nad djecom, te obitelji u kojima dijete predstavlja centar svijeta. Na kraju predavaè je zakljuèio kako je riješiti problem ovisnosti danas nemoguæe bez obitelji. "Obitelj je važna u tom njihovom povratku iz dna u novi život, ali i obitelj je ta koja mora prepoznati i otkriti problem, prihvatiti ga i suraðivati s institucijom ili zajednicom da bi uopæe dala šansu tom djetetu da izaðe iz ovisnosti. Bez obitelji niti jedna ustanova, zajednica, psiholog ili psihijatar ne mogu uèiniti ništa". U drugom dijelu susreta biskup Košiæ predstavio je novu voditeljicu Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve Sisaèke biskupije Korneliju Maroviæ i novog povjerenika za pastoral bolesnih i starijih vlè. Sašu Joziæa, koji su nakon toga okupljenima predstavili plan i program svoga djelovanja. Biskup je i izvijestio o brojnim nadolazeæim dogaðajima posebno istaknuvši proslavu pete obljetnice uspostave biskupije 5. prosinca. Planove i programe svojih aktivnosti u buduæem razdoblju predstavili su i povjerenici i voditelji pojedinih ureda biskupije. Tako je povjerenik za duhovna zvanja vlè. Ivan Grbešiæ predstavio program "Vikend u sjemeništu" i okupljanja ministranata u Centru za mlade u Lasinji, povjerenik za pastoral mladih vlè. Branko Koretiæ obavijestio je o nadolazeæim aktivnostima za mlade i predstavio "Vodiè kroz bioetiku" koji æe biti distribuiran na župe, a ravnateljica Caritasa Kristina Radiæ izvijestila je o rezultatima akcije prikupljanja jesenskih plodova i distribuciji donacije voæa župama i župnim Caritasima. 8 12. studenog 2014. broj 45/2014 ika Predstavljena knjiga "Sveto Evanðelje po Mateju" Alekse Benigara Knjigu su uredili fra Bonaventura Duda i fra Darko Tepert, a objavljena je u biblioteci "Brat Franjo" Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda Zagreb, 6.11.2014. (IKA) – Knjiga "Sveto evanðelje po Mateju – duhovna razmatranja" koju je napisao sluga Božji o. Aleksa Benigar predstavljena je uoèi obilježavanja 26. obljetnice njegove smrti u èetvrtak 6. studenoga u crkvi Sv. Franje Zagrebu. Rijeè je o treæoj u nizu knjiga u kojima o. Benigar razmatra na temelju evanðelja. Ranije su objavljene knjige razmatranja evanðelja po Marku i Luki. Knjigu su uredili fra Bonaventura Duda i fra Darko Tepert, a objavljena je u biblioteci "Brat Franjo", niz Priruènici – Benigar 3. Nakladnik je Hrvatska franjevaèka provincija sv. Æirila i Metoda. Fra Ratko Radišiæ, vicepostulator kauze za proglašenje blaženim sluge Božjega o. Alekse Benigara, pojasnio je kako je knjiga nastala tako što je o. Benigar pripremao duhovne vježbe i duhovne nagovore te svaki puta produbljivao svoje duhovno razmišljanje. Poglavari su u njemu prepoznali duhovno bogatstvo koje su željeli da dijeli i drugima, da pozitivno i pobudno djeluje na svoju redovnièku zajednicu. Naglasio je kako o. Benigar duhovne vježbe definira kao "sustavno i metodièno vježbanje vlastitoga duha kroz neko više ili manje kratko vrijeme s ciljem intenzivnijeg napredovanja na putu savršenstva". A on do toga savršenstva dolazi preko gajenja dubokoga duhovnog života, tj. dubokog odnosa s Bogom, izgraðivanjem svoje vjere i svih kreposti. O. Radišiæ istaknuo je i kako o. Benigar pojašnjava u èemu se sastoji vježbanje vlastitoga duha za vrijeme duhovnih vježbi: slušanje duhovnog nagovora, meditacija, ispitivanje savjesti, duhovno èitanje, usmena molitva, djela pokore, primanje sakramenata pokore i euharistije, vršenje kreposnih djela, prihvaæanje duhovnog usmjeravanja. To su sredstva za stjecanje duhovne savršenosti, i ta sredstva redovnici trebaju svakodnevno koristiti, a osobito u tim intenzivnim danima duhovnih vježbi, ti elementi nalazili su svoj odjek i u nagovorima koje je držao vodeæi duhovne vježbe, istaknuo je fra Ratko Radišiæ te zakljuèio: "Ova knjiga nam može pomoæi da i mi sami pokušamo razmatrati o Svetom pismu, o Božjoj rijeèi, da nas to razmatranje duhom uvede u Božja otajstva, da nas Bog osnaži, osvijetli. Sveto pismo nije nam dano samo da ga èitamo, nego da Božja rijeè doista ulazi u našu dušu, da nas ona ispunja Božjim i da budemo Božji ljudi nošeni snagom Božje rijeèi, Božjega duha, pa i èitanje ove knjige æe nam pomoæi da razvijemo dublji duhovni život, da se Bogu približimo po èitanju, razmatranju njegove rijeèi". Fra Mario Cifrak, proèelnik Katedre Svetoga pisma Novog zavjeta na Katolièkome bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu i autor predgovora, dao je kraæi prikaz samoga evanðelja po Mateju koje je i predmet knjige. Evanðelja su puna izvješæa o dogaðajima iz Kristova života, ali su isprepletena kasnijim shvaæanjem Krista u zajednicama iz prvog stoljeæa. Matejevo evanðelje pisano je u kasnim sedamdesetim godinama prvoga stoljeæa te spada u tri sinoptièka uz Markovo i Lukino. Cifrak je naglasio kako se dugo smatralo da je Matejevo napisano prvo. No, danas je biblijska znanost došla do spoznaja da je ipak Markovo najstarije. Takoðer je prisutne uputio kako je to jedino evanðelje koje izrièito govori o Crkvi, te da ju je Isus povjerio Petru, kao i da jedino kod Mateja nalazimo Posljednji sud. Fra Darko Tepert naglasio je kako je nakana ove knjige ika duhovnih razmatranja nad Matejevim evanðeljem imala za cilj da "potoci Božje rijeèi malo oplahnu i naše duše". Predstavljajuæi kratko strukturu knjige, istaknuo je, kako tu nalazimo uvod u sva èetiri evanðelja, uvodni govor o Mateju. Središnji dio je Benigarovo tumaèenje i duhovno razmatranje obogaæeno bilješkama. Pojasnio je, kako su one bile nužne, jer je o. Benigar razmatranja pisao prije Drugoga vatikanskog sabora na latinskome, a onda kasnije prevodio na hrvatski, pa je iz današnje perspektive bilo potrebno dati pojašnjenja. Pred kraj knjige nalazi se pogovor iz pera fra Bonaventure Dude. Predstavljanje su svojim pjevanjem obogatili franjevaèki juniori, koji su na kraju otpjevali himan o. Aleksi Benigaru za koji je tekst napisala Ankica Sviraè, a uglazbio fra Miroslav Petrac. Susret sveæenika Zapadno-slavonskog arhiðakonata Požega, 6.11.2014. (IKA) - Arhiðakonatski susret permanentne formacije sveæenika Zapadno-slavonskog arhiðakonata održan je 6. studenoga u pastoralnom centru župe Presvetog Trojstva u Daruvaru. Nakon molitve arhiðakon Matija Jurakoviæ pozdravio je biskupa Antuna Škvorèeviæa i sve druge sudionike susreta, napose one koji su prošloga ljeta premješteni u župe Pakraèkog i Novljanskog dekanata. Istaknuo je kako je Požeška biskupija ušla u svoju osamnaestu godinu života te kako je u proteklim godinama uèinjeno mnogo na uspostavi pastoralnih programa. Biskup je u svojoj uvodnoj rijeèi kazao da termin "korona" koji se rabi za dekanatske susrete sveæenika nema one jasnoæe i širine koju tim susretima daju crkveni dokumenti kad govore o trajnoj sveæenièkoj formaciji. Protumaèio je da ona obuhvaæa tri bitne razine sveæenièkog života: duhovnu traže nadahnuæe za svoj život i djelovanje u njezinoj snažnoj duhovnosti i evanðeoskoj akciji te da poslušaju poticaje pape Franje o misionarskoj otvorenosti Crkve i njezinu izlasku ususret èovjeku u raznim životnim situacijama, napose siromašnima te se ne daju obeshrabriti nikakvim poteškoæama. Potom je Josip Krpeljeviæ predstavio Apostolsku pobudnicu pape Franje "Evangelii Gaudium", a Žarko Turuk, župni vikar u novljanskoj župi sv. Luke upoznao je sveæenike s Okružnim pismom Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata o pružanju dara mira u svetoj misi. U raspravi koja je uslijedila biskup je pozvao sveæenike da proèitaju Pobudnicu koju je primila svaka župa, te je upozorio na važnost obrata za koji se Papa zauzima u pastoralu, od župe koja pruža odreðene usluge onima koji dolaze u crkvu, prema misionarskoj župi koja odlazi k ljudima u njihovim razlièitim životnim situacijama. Istaknuo je da se takav pastoral može ostvarivati samo ako sveæenik ima dobre suradnike te se zauzeo za daljnju izgradnju modela djelovanja župnih pastoralnih vijeæa koji se tijekom nekoliko godina nastoji izgraðivati u Požeškoj biskupiji. Predstavio je nekoliko konkretnih primjera takva pastorala i naznaèio moguænosti koje postoje u tom smislu. Stavio je sveæenicima posebno na srce temeljito pripravljanje homilije o kojoj Papa govori u Pobudnici èak u 24 broja. Razgovaralo se zatim o nekim liturgijskim pitanjima i pastoralnoj praksi, o istupima hrvatskih vjernika iz Katolièke Crkve u inozemstvu, o novom Pravilniku za provedbu financijskog sustava i bodovnog salda na podruèju Ðakovaèko-osjeèke metropolije. Biskup je na kraju zahvalio sveæenicima na svemu što nastoje suradnièki ostvarivati u svom poslanju. Susret je završio zajednièkom molitvom u župnoj crkvi Presvetog Trojstva. Domovinske vijesti Središnja sveèanost proslave Dana KBF-a u Ðakovu Ðakovo, 6.11.2014. (IKA/TU) – Katolièki bogoslovni fakultet u Ðakovu, Sveuèilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, proslavio je 6. studenoga svoj dan - Dies Facultatis. Proslava u 40. akademskoj godini osjeèkog Sveuèilšta, 208. godini od ustanovljenja Dijecezanskoga bogoslovnog uèilišta Biskupijskog sjemeništa u Ðakovu te 10. godini od osnutka KBF-a u Ðakovu, poèela je sveèanim misnim slavljem koje je u ðakovaèkoj katedrali-bazilici Sv. Petra, predvodio ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ, veliki kancelar KBF-a u Ðakovu. Koncelebrirali su brojni sveæenici, meðu kojima profesori KBF-a predvoðeni dekanom prof. dr. Ivicom Ragužem, odgojitelji Bogoslovnog sjemeništa na èelu s rektorom mo Ivanom Andriæem, dekan KBF-a u Sarajevu prof. dr. Pavo Jurišiæ te prof. dr. Pero Vidoviæ s Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu. U propovijedi nadbiskup se osvrnuo na ulomak Lukina Evanðelja, kada Isus ulazi u Šimunovu laðu, rekavši kako je ta slika bremenita poviješæu. "Kad se Isus naðe u životnoj laði, onda naša znanja i umijeæa mogu biti veoma korisna, mogu biti nedostatna, u nekim situacijama mogu biti i nevažna, ali kada ih stavimo u službu Isusu, kad laðu izvezemo i mreže bacimo na njegovu rijeè, iz posluha prema njemu, onda sve naše znanje i sva naša umijeæa odjednom postaju plodna", rekao je nadbiskup Hraniæ. Obraæajuæi se studentima, diplomantima i profesorima, nadbiskup je zakljuèio: "Ne budemo li Isusa pustili da uðe u naš život, na našu laðu, ne budemo li raèunali na njega i s njime, uzaludno je svo naše znanje, uzaludne su sve naše titule i diplome, i sve naše umijeæe. Mi ne možemo bez Isusa, bez duhovnosti i molitvenog života, bez vjerodostojnosti svoga vlastitog kršæanskog života. Mi vjerujemo da je s nama u našoj životnoj laði isti Isus koji je davno ušao u Petrovu laðu." Proslava je nastavljena u Dvorani biskupa Antuna Mandiæa akademskim èinom promocije 34 diplomiranih teologa te sveuèilišnih specijalista Pastorala kriznih situacija. Mješoviti zbor KBF-a otpjevao je državnu himnu, a nazoèni su se minutom šutnje sa zahvalnošæu prisjetili poginulih branitelja, žrtve Vukovara i svih žrtava Domovinskoga rata. Pozdravnim govorima nazoènima su se obratili prof. dr. Tomislav Mrèela, prorektor Sveuèilišta u Osijeku, i dekan ðakovaèkog KBF-a izv. prof. dr. Ivica Raguž. Uime prof. dr. Željka Turkalja, rektora Sveuèilišta u Osijeku, nazoène je pozdravio prorektor prof. dr. Tomislav Mrèela, s ponosom istièuæi kako Sveuèilište veæ 24 godine nosi ime Josipa Jurja Strossmayera, a to ime "stalni je podsjetnik za cjelokupnu osjeèku akademsku zajednicu da znanstveni i nastavni rad treba biti na dobrobit svoga naroda i na dobrobit Sveuèilišta. Biskup Strossmayer dao je hrvatskom identitetu poseban peèat, ne samo u nacionalnom, kulturnom i vjerskom polju, nego i u svim njegovim sastavnicama", rekao je prorektor Mrèela. Naglasio je kako se razvoj KBF-a u proteklih deset godina temelji na suradnji crkvenih i akademskih vlasti te izrazio nadu da æe daljnji razvoj Fakulteta pridonijeti i razvoju humanistièkih znanosti, posebice znanstvenih polja teologije i filozofije na osjeèkom Sveuèilištu. Prof. dr. Raguž predstavio novu upravu KBF-a i podnio izvješæe o radu, meðu ostalim rekavši kako je na Fakultetu trenutaèno 189 upisanih studenata. Najavio je daljnje opremanje i obradu graðe u Fakultetskoj i sveuèilišnoj knjižnici, dovršenje ureðenja studentske kapelice te uvoðenje dodatnoga akademskoga i duhovnog sadržaja za studente. Podsjetio je kako je prošle godine uspješno provedena reakreditacija Fakulteta, na èemu je zahvalio prethodnoj upravi. Obraæajuæi se diplomantima, dekan ih je 12. studenog 2014. broj 45/2014 9 Domovinske vijesti pozvao da se odupru izazovima suvremenog èovjeka koji je "potisnuo Boga iz svoga života i postao ovisnikom o radu i sitnim uživancijama i vrluda izmeðu rada i sitnih uživancija". "Ono što ste primali petogodišnjim teološkim studijem jest nešto sasvim drugo. Primali ste logiku milosti, a ne logiku samooèuvanja. Jer, u središtu kršæanstva nije ni rad, ni uživancija. U središtu jest milost. A, što je milost? Milost je nešto što se ne postiže svojim silama, ni radom ni uživanjem. Milost je obilje neèega što ne mora biti, preobilnost slobodnoga dara koji se jedino može primiti u zadivljenosti i zahvalnosti. Milost je tako velika da je ona vrijedna zbog sebe same i u sebi samoj. Milost je ono što je iznad èovjeka, što je iznad njegova sebstva. Upravo takva ona èovjeka èini èovjekom, èuva njegovo dostojanstvo, èini ga slobodnim", rekao je dekan Raguž. U predavanju "O teološkoj antropologiji i mariologiji danas", dr. Boris Vuliæ, viši asistent na Katedri dogmatske teologije KBF-a u Ðakovu, predstavio je neke vidove povezanosti teološke antropologije i mariologije kao dviju teoloških disciplina èija se podruèja na ðakovaèkom teološkom fakultetu žele dublje i konkretnije promišljati i razvijati. Ukazujuæi na opasnost zaborava osobe i spasenjske uloge Blažene Djevice Marije u teologiji i pastoralu, koji dovodi i do reduciranog razumijevanja Božje vizije èovjeka, dr. Vuliæ potaknuo je posebno studente teologije na razvijanje antropološke širine mariologije, kao i mariološke dubine antropologije. Fakultet je odao priznanje i poèast umirovljenom dekanu prof. dr. Peri Araèiæu, za veliki doprinos djelovanju Fakulteta. Nabrojane su brojne dužnosti i ostvarenja koje je umirovljeni dekan obnašao tijekom svoga rada te je istaknuto kako je neumornim radom te ustrojstvom struktura i pastoralnih programa za trajnu izgradnju suradnika u crkvenom djelovanju prof. dr. Araèiæ znaèajno pridonio pastoralnoj promidžbi u Hrvatskoj. Zahvaljujuæi bivšem dekanu, novo vodstvo Fakulteta uruèilo mu je simbolièan poklon - poslovnu aktovku. Sisak: Biskup Kekiæ o grkokatolicima u Hrvatskoj Sisak, 6.11.2014. (IKA) - Predavanje "Grkokatolièka Crkva u Hrvatskoj" održao je križevaèki vladika Nikola Kekiæ u èetvrtak 6. studenoga u sisaèkom Velikom Kaptolu. Biskupa Kekiæa okupljenima je predstavila voditeljica Ureda za kulturu Sisaèke biskupije Spomenka Juriæ. Predavanju su nazoèili i sisaèki biskup Vlado Košiæ i kancelar biskupije mons. Marko Cvitkušiæ. Na poèetku predavanja vladika Kekiæ donio je povijesni pregled nastanka Grkokatolièke Crkve, istièuæi kako su oni katolici bizantsko-slavenskog obreda i kako je Grkokatolièka Crkva jedna od 22 Istoène katolièke Crkve koje su u punom zajedništvu s Rimskom Crkvom i njezinim poglavarom Papom, a koje su vlastitoga prava, te se u bogoslužju služe jednim od istoènih obreda. Kekiæ je istaknuo i kako se danas Križevaèka eparhija služi bizantskim obredom, tj. obredom grèke ili carigradske tradicije, koji su Slavenima u 9 st. prenijela sveta braæa Æiril i Metod, prevevši ga na starocrkvenoslavenski jezik. Bizantski obred služi se na starocrkvenoslavenskom, hrvatskom i ukrajinskom jeziku. Mons. Kekiæ podsjetio je i kako crkveno zajedništvo kršæana bizantskog i latinskog obreda na ovom podruèju potjeèe iz godine 1611., pristupanjem biskupa Simeona Vratanje Katolièkoj Crkvi, a te godine nastaje i slavna Marèanska eparhija – biskupija koja je okupljala sve katolike bizantskog obreda na podruèju Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, i koja postoji do danas kao Križevaèka eparhija. Kao posebno zaslužnog za to crkveno jedinstvo predavaè je 10 12. studenog 2014. broj 45/2014 ika istaknuo zagrebaèkog biskupa Petra Domitroviæa. Govoreæi o grkokatolicima na Žumberku, biskup je rekao kako su oni potomci starih Uskoka. Od 1530. do 1538. godine Žumberak naseljavaju Uskoci bizantskoga obreda koji su poradi turskih nasilja iz zapadne Bosne i podruèja Cetinske krajine "uskoèili" u kršæansku zemlju, u Hrvatsku, a na podruèju Žumberka osnovana je granièarska kapetanija. Žumberaèki Uskoci su se zajedno s Hrvatima starosjediocima borili na "predziðu kršæanstva" protiv Turaka. Nakon turskog poraza kod Siska 1593. velik broj kršæana s podruèja Slavonije i Bosne prebjegao je u slobodnu Hrvatsku, u karlovaèku (hrvatsku) i varaždinsku (slavonsku) krajinu. To su novi, brojniji uskoci ili prebjezi, koji su kao i žumberaèki branili granicu od turskih upada. Govoreæi o današnjoj Križevaèkoj eparhiji vladika Kekiæ istaknuo je kako ona danas obuhvaæa podruèje triju država Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Slovenije, s oko dvadeset i dvije tisuæe vjernika koji su okupljeni u tri biskupska vikarijata: žumberaèki, slavonsko-srijemski i bosanskohercegovaèki. Sjedište eparhije je u Križevcima, gdje je stolna crkva Presvete Trojice i biskupska rezidencija, a biskup stoluje u Zagrebu, gdje se nalaze i središnje ustanove eparhije: ordinarijat, sjemenište i konkatedrala Sv. Æirila i Metoda. Biskup se osvrnuo i na neke specifiènosti bizantskog obreda s kojima je i upoznao okupljene, te na kraju zakljuèio kako Grkokatolièka Crkva u Hrvatskoj svjedoèi i živi glasovitu rijeè sv. Ivana Pavla II. o potrebi "disanja" Crkve na oba svoja pluæna krila: istoèno i zapadno. Predstavljanje "Teofila" i zbornika "Izgraðivati zrelu osobnost za plodne meðuljudske odnose" Ðakovo, 6.11.2014. (IKA/TU) - Uoèi proslave dana Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Ðakovu, u dvorani biskupa Antuna Mandiæa Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice 5. studenoga održano je predstavljanje studentskog èasopisa "Teofil" i zbornika "Izgraðivati zrelu osobnost za plodne meðuljudske odnose", a program je obogatio i Studentski zbor "Ruah". Sve prisutne pozdravila je prodekanica KBF-a u Ðakovu, doc. dr. Suzana Vuletiæ. Predstavila je trinaesti broj "Teofila" koji obraðuje misterij ljubavi pod više aspekata od Božje milosrdne blizine kroz caritas i eros do razmatranja ljubavi u braku i propitkivanju zaljubljenosti. Nalazimo i dogmatske vidove promatranja Duha Svetoga kao ljubavi i dara, istaknula je Vuletiæ, kao i opis idealnog lika prezbitera kao službenika ljubavi. Nakon prodekanice Vuletiæ izlaganje je održao Ante Sviraæ, glavni urednik "Teofila". Iznio je kratku povijest èasopisa koji izlazi veæ devetu godinu te je detaljnije uputio u sadržaj ovog broja. Zbornik radova pod nazivom "Izgraðivati zrelu osobnost za plodne meðuljudske odnose" predstavili su prof. dr. Vladimir Dugaliæ, doc. dr. Šimo Šokèeviæ i urednik zbornika dr. Josip Bošnjakoviæ. Prof. Dugaliæ istaknuo je kako psihologija daje puno bolje razumijevanje onoga što je u èovjeku i kao takva ulazi u sve pore teologije, a može pridonijeti da na svijet i èovjeka gledamo pozitivno. Dr. Šokèeviæ istaknuo je poveznicu teologije, psihologije i filozofije. Posebno se osvrnuo na Rahnerovu tezu kako je bit èovjekove egzistencije žeð za istinom, što nalazimo u èlancima ovoga zbornika. Autore èlanaka zbornika predstavio je dr. Bošnjakoviæ, a potom je zahvalio svima koji su pomogli pri njegovu objavljivanju i predstavljanju, napose dekanu prof. dr. Ivici Ragužu. ika Blagoslov novih prostorija Caritasa Dubrovaèke biskupije Zaposlenici i volonteri Caritasa trebaju imati tu svijest da nisu i ne smiju biti sami sebi svrha nego trebaju služiti èovjeku koji je potreban i to ih uvijek treba motivirati u njihovom djelovanju, poruèio biskup Uziniæ Dubrovnik, 7.11.2014. (IKA) - Dubrovaèki biskup Mate Uziniæ blagoslovio je u petak 7. studenoga nove prostorije Caritasa Dubrovaèke biskupije koje se nalaze na adresi Vatroslava Lisinskog 13a u Dubrovniku. Biskup Uziniæ rekao je da novi prostor dubrovaèkog Caritasa pomaže da se može pomagati najpotrebnijima. Podsjetio je na evanðeoske rijeèi da poslužujuæi potrebne, poslužujemo samoga Boga. Ti koji su potrebni su takoðer oni kojima trebamo poslužiti i prisutnost Gospodina meðu nama, rekao je. Istaknuo je da oni koji djeluju u Caritasu trebaju biti svjesni "milosti koje imaju, da mogu preko te ustanove izvršavati Gospodinov poziv", da ono što imaju i mogu posluže onima koji nemaju i ne mogu. Svim silama se trebaju trudili da Caritas koji su dobili da bi kroz njega poslužili onima koji su potrebni "ne smiju nikada pretvoriti u okoštalu strukturu koja æe biti samoj sebi svrha", niti preko njega Crkva treba poljepšavati svoju sliku. "Caritas treba u svima nama buditi svijest da ono što imamo i što jesmo ne pripada samo nama, nego da pripada i drugima kraj nas koji to nemaju ili to nisu. Buditi svijest da smo im dužni pomoæi. Da je u našoj potrebnoj braæi i sestrama prisutan naš Gospodin i da to hoæemo li mi njega prepoznati u njima, utjeèe na to hoæemo li mi jednog dana biti prepoznati od Gospodina", pojasnio je. Zadaæa Caritasa je i otkrivati one koji nemaju ili koje je sram doæi tražiti pomoæ, te otvarati pogled i drugima da prepoznavaju one koji nemaju, poruèio je biskup. Zaposlenici i volonteri Caritasa trebaju imati tu svijest da nisu i ne smiju biti sami sebi svrha nego trebaju služiti èovjeku koji je potreban i to ih uvijek treba motivirati u njihovom djelovanju. "Nadam se da æe ovaj naš Caritas koji poèinje djelovati sada u svom prostoru, doista djelovati na taj naèin: buditi svijest i primjeæivati potrebne. Ako se to dogodi onda æe Caritas ispuniti svoju svrhu, ono što èinimo æe biti blagoslovljeno, onda se neæemo brinuti je li to prepoznato u ovozemaljskoj stvarnosti jer nam je važno da to u konaènici bude prepoznato od Gospodina", zakljuèio je dubrovaèki biskup. Otvaranje i blagoslov novih prostorija bila je prigoda i za podsjeæanje na sve ono što je biskupijski Caritas uèinio u posljednjoj godini, o èemu je govorio ravnatelj Caritasa mr. don Robert Æibariæ. Biskupijski Caritas ima oko 400 korisnika kojima se pruža materijalna pomoæ u hrani, odjeæi, namještaju ili pelenama, 20 stipendista iz obitelji slabijeg imovinskog stanja. Posudionicom medicinskih pomagala poslužilo se oko 250 sugraðana, obnovljene su dvije obiteljske kuæe u Dubrovaèkom primorju. Redovito se organiziraju akcije prikupljanja hrane s trgovaèkim lancima Tommy i Lidl. Caritas Dubrovaèke biskupije je meðu onim nad/biskupijskim Caritasima koji su uputili najviše novèane pomoæi, s obzirom na broj stanovnika i vjernika, poplavljenim podruèjima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji, a rijeè je o iznosu od oko 700.000 kuna. Poslano je oko 160 tona materijalne pomoæi poplavljenima. Pružena je pomoæ i poplavljenim obiteljima u Župi Dubrovaèkoj bilo kroz namještaj ili prvu jednokratnu pomoæ, a putem župnih kolekti prikupljeno je 56.890 kuna za tu akciju. Caritas Dubrovaèke biskupije pomagao je ne samo u Hrvatskoj i susjednim zemljama nego i udaljenim krajevima. Tako je kao pomoæ kršæanima Sirije i Iraka, putem koncerta i župnih kolekti, prikupljeno 107.917,19 kuna i poslano im putem Nuncijature. Domovinske vijesti Mnoge od ovih akcija raðene su u suradnji s drugim organizacijama ili udrugama poput Opæine Dubrovaèko primorje, facebook inicijative "Dubrovnik za obitelji pogoðene poplavama", Društvom prijatelja dubrovaèke starine, Gradom Dubrovnikom i Dubrovaèko-neretvanskom županijom, Dubrovaèkom biskupijom, Merhametom, Crvenim križem te brojnim pojedincima. Zahvaljujuæi svima, ravnatelj Æibariæ je spomenuo i Udrugu Blaga djela koja im je dala donaciju za ureðenje novog prostora, tako da Caritas više ne djeluje u iznajmljenim prostorima nego ima svoj. Najavljene su i nove Caritasove akcije, a to su: pokretanje volonterskog centra, jer bez sudjelovanja volontera gotovo je nemoguæe djelovanje Caritasa, i zalagaonica lijekova, putem koje æe graðani moæi donirati lijekove koji im više ne trebaju, a još im nije istekao rok trajanja. Ti lijekovi æe biti donirani za potrebe Opæe bolnice Dubrovnik tako da æe nad njim postojati struèni nadzor. Uz èestitke Caritasu na novim prostorima, podršku njegovom radu dali su zamjenik župana Davorko Obuljen i zamjenik gradonaèelnika Željko Raguž. Otvorenju prostora bili su nazoèni i predstavnici drugih vjerskih zajednica jer je Caritas otvoren svima, te uzvanici koji pomažu ostvarivanje Caritasovih programa. Ravnatelj Æibariæ posebno je zahvalio zaposlenicima i volonterima Caritasa koji s ljubavlju primaju potrebite. Kao dar i uspomenu na taj dogaðaj djelatnici i volonteri Caritasa darovali su nazoènima džem kojeg su pripremili ovih dana u svojim novim prostorima. Branitelji: Crkva je bila i ostala uz nas Nakon susreta s kardinalom Bozaniæem, Glogoški izjavio da braniteljima mnogo znaèi podrška Crkve Zagreb, 7.11.2014. (IKA) - Nakon susreta sa zagrebaèkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozaniæem, koji je u petak 7. studenoga trajao sat i pol, ispred zagrebaèke katedrale predsjednik Udruge stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida Ðuro Glogoški rekao je kako im podrška Katolièke Crkve mnogo znaèi, izvijestio je portal Glasa Koncila. "Došli smo prenijeti istinu. Hrvatski branitelji od poèetka rata prenose samo istinu. Zadovoljstvo nam je što su nadbiskup i biskupi prepoznali istinu. Crkva je bila i ostala uz hrvatske branitelje, na što nismo sumnjali ni u jednom trenutku. Razgovarali smo o pitanjima od Domovinskog rata do današnje situacije u kojoj se nalaze hrvatski branitelji. Morali smo proæi cijelu situaciju da vidimo tko je taj tko stvara probleme hrvatskim braniteljima i Domovinskom ratu. I mi smo to prepoznali - istina je prepoznata i ovdje. Crkva je ostala uz branitelje i ostat æe uz njih do kraja", izjavio je Glogoški. Nova pomoæ poplavljenima s karlovaèkog podruèja Zagreb, 7.11.2014. (IKA) - Kamion Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije odvezao je u petak 7. studenoga materijalnu pomoæ za poplavljene u župi Sveta tri Kralja, Karlovac Banija. Najvredniji dio donacije saèinjavalo je 270 m2 keramièkih ploèica, za èiju su nabavu novac osigurale Hrvatska katolièka župa München, FRAMA Hrvatske katolièke župe München te župa St. Andreas – Oberpframmern. Donacija graðana bili su rabljena odjeæa, tepisi i kauèi, a rabljene igraèke dar su Zaklade "Caritas sv. Petra" (Stichting Caritas St. Petrus) iz nizozemskoga grada Udena. 12. studenog 2014. broj 45/2014 11 Domovinske vijesti Priopæenje Nadbiskupskoga duhovnog stola o susretu kardinala Josipa Bozaniæa s braniteljima Zagreb, 7.11.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ primio je predstavnike hrvatskih branitelja u petak 7. studenoga u Nadbiskupskome dvoru u Zagrebu. Uz kardinala, na susretu su bili nazoèni i njegovi pomoæni biskupi: mons. Valentin Pozaiæ, mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski, a u delegaciji branitelja bili su predstavnici braniteljskih udruga i skupina: stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida, specijalne policije, gardijskih brigada, HVIDRA-e, roditelja poginulih branitelja, nestalih, oboljelih od PTSP-a, veterana i dragovoljaca. Hrvatski su branitelji upoznali kardinala sa svojim poteškoæama te iznijeli razloge zbog kojih prosvjeduju ispred zgrade Ministarstva branitelja u Savskoj ulici u Zagrebu. Najprije su istaknuli da nisu željeli prosvjede. Iznijeli su konkretne primjere podcjenjivanja njihovih problema i nebrige onih koji su u državnim institucijama zaduženi za njih. To – kako su rekli – nije zabrinjavajuæe samo glede odnosa prema ljudima koji su podnijeli najviše žrtava za obranu i slobodu hrvatske domovine, nego se tièe cjelokupnoga odnosa prema nosivim vrijednostima hrvatske države i društva. Istaknuli su da ih bole postupci kojima je oèita namjera izjednaèavanje agresora i žrtve, napadaèa na Hrvatsku i hrvatskih branitelja, zatim neosjetljivost prema istinskim stradalnicima rata, medijsko manipuliranje i prikazivanje branitelja kao problematiènih ljudi koji imaju povlastice, koji su nasilni i nesposobni te kao takvi teret društva. Vrijeða ih gaženje hrvatskoga identiteta. Uoèavaju dalekosežne posljedice nepoštenja i politièkoga klijentelizma na svim razinama društva. Branitelji su napomenuli da ih u prosvjedima ne vodi neka politièka opcija, nego temelji postavljeni u Domovinskome ratu koji se pokušavaju razgraditi. Zbog toga je ta pitanja potrebno zaštititi i regulirati posebnim zakonom. Primjeæuju da su do sadašnjega stanja doveli oni koji se neodgovorno odnose prema steèevinama hrvatske slobode. Njihov je zakljuèak da takav odnos prema braniteljima lako može poslužiti kao model za odnos prema drugim skupinama u hrvatskom društvu. Svjesni su metoda kojima se pokušava diskreditirati èelne ljude udruga i razjediniti ih, ali jednako tako znaju da æe istina pobijediti i ne žele odustati od svojih zahtjeva. Branitelji su zahvalili za sve što Katolièka Crkva èini za branitelje u konkretnoj situaciji, kao i za molitvu za njih i Domovinu, naglasivši da je glas Crkve iznimno važan. Kardinal im je izrazio posebno poštovanje te istaknuo blizinu Crkve, koja se i do sada glede branitelja oèitovala na više naèina. Crkva mora biti vjerna svom poslanju te biti uz one koji su u potrebi i nevolji, što je nerijetko osporavano i napadano. Ujedno je izrazio žaljenje da se poteškoæe do sada nisu drukèije riješile. Treba tražiti korake za premošæivanje poteškoæa u skladu s istinom. Kardinal je primijetio da su branitelji ljudi koji imaju vjerodostojnost, zbog toga što su svoje živote i zdravlje darovali i izložili za plemenite ideale. Sada pak daju jasan znak cijelom hrvatskom društvu. Potrebno je taj znak shvatiti ozbiljno, a naroèito moliti za mudrost svih odgovornih, za meðusobno uvažavanje i iskreni dijalog. Kardinal je obeæao svoju molitvenu blizinu i na kraju susreta blagoslovio branitelje i njihove obitelji, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije. . 12 12. studenog 2014. broj 45/2014 ika Susret s dr. Ivicom Ragužem u Osijeku "Kršæanin najistinskije govori o Bogu, a oholi imaju problem s teologijom" Osijek, 7.11.2014. (IKA) - Ovogodišnji èetvrti "Susret s autorom" u knjižari Kršæanske sadašnjosti "Dr. Josip Turèinoviæ" u Osijeku nastavljen je, nakon ljetne stanke, 7. studenoga, gostovanjem Osjeèanina dr. Ivice Raguža kojega je zanimljivim razgovorom predstavio don Anton Šuljiæ, pomoænik direktora KS-a i organizator poticajnih susreta èitatelja s biranim autorima i njihovim djelima. Raznolika je publika neposredno upoznala "mlaðega hrvatskog teologa koji u Crkvi ima mjesto i prepoznat je", uvodno je rekao Šuljiæ, ujedno filozofa Ivicu Raguža, urednika hrvatske redakcije meðunarodnog katolièkog èasopisa Communio, novoga dekana KBF-a u Ðakovu i sadašnjeg duhovnika Udruge katolièkih intelektualaca u Osijeku zaslužnoga za afirmaciju Tjedna kršæanske kulture. Nakon uvodnoga razgovora o znaèenju i ulozi teologa/teologije u suvremenosti, publika je propitivala Raguža o znaèenju Božje objave u današnjem pluralistièkom svijetu i odnosu spram drugih religija, a on je nedvosmisleno u kontekstu razumijevanja odnosa Boga i èovjeka pojasnio kako "kršæanin na najistinskiji naèin govori o Bogu, koji se objavljuje kao Ljubav, jer je Bog sam progovorio o sebi", rekavši: "Kršæanstvo je za mene najistinskija religija jer najistinskije govori o Bogu i najistinskije govori o èovjeku". Biranim rijeèima o bitnosti teologije, Šuljiæ je upitao Raguža što ga pokreæe u istraživanju i pisanju i kako opisuje teologiju? "Teologija je poziv i život. Polazi od pozitivne pogoðenosti velikim dogaðajem, od ljubavi u Isusa Krista i objavi Boga u Isusu Kristu. Teologija izaziva zadivljenost, poticajna je toliko da se isplati cijeli život baviti njome. Teolog je zadivljen što se Bog objavio u Isusu Kristu i sretan jer može promišljati Božju objavu, a istovremeno je nemiran, promišlja, istražuje... Teologija proizlazi iz stava življenja", istaknuo je sugovornik. Upitan u kojoj mjeri danas postoji stvarno zanimanje za teologiju i je li prepoznata kao relevantna disciplina koja može dati dobra svijetu, dr. Raguž je rekao da "interes za teologiju postoji meðu obiènim vjernicima i jednostavni ljudi nemaju problema s teologijom, veæ oholi, onaj tko nema što èuti, dok jednostavnost susreæe jednostavnost" te je, prema dr. Ragužu, samo pitanje kako dogmu koja je poput "uspavane princeze" prikazati èovjeku, probuditi i pokazati njezinu ljepotu te smislenost pri èemu je važno "predstaviti teologiju Božjom ljubavlju". Razgovor je aktualizirao poražavajuæu stvarnost u kojoj "teologija dijeli sudbinu svih znanosti i danas kada se nalazimo u krizi humanistièkih znanosti, kada se u svijetu zatvaraju humanistièki orijentirani fakulteti, a Hrvatska ima jedan filozofski èasopis koji ne može izdati jer za njega nema novca", što je, smatra dr. Raguž, kraj humanizma i skandal. Drugi dio susreta posveæen je upoznavanju s djelima i izabranim knjižnim prvijencem "Credo - Meditacije o apostolskoj ispovijesti vjere: Ja vjerujem i kada kažem: Nesretan sam veoma" (KS, 2001.) te s knjigama: "Vesperae sapientiae christianae 1,2,3 Tribine 1,2,3" (2003., 2005. i 2009.); "Teološka promišljanja o knjizi Isus iz Nazareta Josepha Ratzingera/Benedikta XVI." (2009.) i "Šutnjadokolica-Molitva. Vesperae sapientiae christianae 4" (2011.). Knjiga "Sretni u nadi. Teološka razmišljanja o sreæi" (nastala u Parizu, HILP, 2013.) je takva, rekao je autor dr. Raguž, da poslije nje ne mora više ništa napisati, no uslijedila je 2014. najnovija "Vršcima prstiju na zemlji. O molitvi Gospodnjoj", objavljena u vlastitoj nakladi u Ðakovu. Osim spomenutih naslova na kraju susreta su tražene i druge knjige jer, kako su èitatelji zamijetili, dr. ika Raguž istanèano analizira šutnju, progovara o temama kojima se rijetki bave pišuæi o duši i duhovno promišljajuæi humor. U znanstvenom svijetu doktor fundamentalne teologije, sveuèilišni profesor dogmatske teologije i hrvatski filozof Ivica Raguž je prepoznat po 12 autorskih knjiga, osamdesetak struènih èlanaka, pedesetak recenzija i intervjua, ureðivanju relevantnih teoloških èasopisa Diacovensia i Communio te po zauzetom sudjelovanju na simpozijima i tribinama. Nadbiskup Puljiæ podržao ribare na njihovu 19. susretu Poželio je da se uèini potrebno u regulativi kako bi se saèuvala vrijedna i duga hrvatska ribarska tradicija koja je prehranila i egzistencijalno osigurala mnoge naraštaje naših predaka, a sad je i ta grana pred izazovima svoga isplativog preživljavanja Zadar, 7.11.2014. (IKA) - Zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ sudjelovao je u petak 7. studenoga na 19. susretu ribara u organizaciji Hrvatske obrtnièke komore - Ceha za ribarstvo i akvakulturu u dvorani hotela Donat u Zadru. Struèni izlagaèi razmatrali su stanje i perspektive razvoja hrvatskog ribarstva te planove upravljanja, s naglaskom na mreže potegaèe i male plivarice. Raspravljalo se i o zajednièkoj ribarskoj politici EU-a i ulozi hrvatskog ribarstva nakon ulaska Hrvatske u EU. Nadbiskup je ohrabrio ribare na ustrajnost u njihovom požrtvovnom radu koje se zbog nekih eksploatacijskih tržišnih djelovanja susreæe i s potrebom smanjenja ulova kako bi se zaštitio ribarski fond. U pozdravnoj rijeèi mons. Puljiæ èestitao je svima koji su predvidjeli teme povezane s ribarskom djelatnošæu, istaknuvši da je velika stvarnost crkvene profesije povezana s pozivom ribara. Poèetak Isusova javnog djelovanja povezan je upravo s ribarskim svijetom. "Matej bilježi kako je Isus prolazeæi uz Galilejsko more ugledao dva brata, Petra i Andriju, gdje bacaju mrežu u more. Bili su ribari. Malo dalje bilježi kako je ugledao druga dva brata, Jakova i Ivana u laði kako s ocem krpaju mrežu. Pozva i njih da ostave laðu i poðu za Isusom na njegov poziv: 'Hajdete za mnom, uèinit æu vas ribarima ljudi'. Tu je poveznica i objašnjenje zašto sam kao nadbiskup s vama. Ribar meðu ribarima, svoj meðu svojima", rekao je mons. Puljiæ, istaknuvši znaèajnim i povijesni podatak: najstarija isprava o ribarstvu u našim krajevima potjeèe iz 995. g., a vezana je upravo za Zadar i samostan Sv. Krševana u Zadru. Nadbiskup je zamolio zagovor Gospe ribara i težaka za plodne ulove, da svrne pogled na suhe mreže, parangale, vrše, osti; da èuje teškoæe brodara, smiri morske oluje, podsjetivši na stihove istoimene pjesme sliène darovnici ondašnjih stanovnika Tilaga i Molata, koji su sv. Krševanu prinijeli dar svoga ribolovišta. Mons. Puljiæ poželio je da se uèini potrebno u regulativi kako bi se saèuvala vrijedna i duga hrvatska ribarska tradicija koja je prehranila i egzistencijalno osigurala mnoge naraštaje naših predaka, a sad je i ta grana pred izazovima svoga isplativog preživljavanja. Ulaskom u EU Hrvatska više nije kreator, nego provoditelj ribarske politike koju odreðuje Bruxelles. Pred hrvatskim ribarima je tristo milijuna eura iz europskih fondova za razdoblje od 2014. do 2020. g., no za dobiti ta sredstva treba pripremiti kvalitetne projekte. U Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama potrebno je bolje pozicionirati sektor ribarstva uzimajuæi u obzir njegove specifiènosti. Ribari žele prihvatljivija rješenja za rad tradicionalnim alatima, potegaèama i malim plivaricama. Na dogaðaju je sudjelovao i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Domovinske vijesti Euharistijsko klanjanje u katedrali Sv. Stošije u Zadru Zadar, 7.11.2014. (IKA) - Euharistijsko klanjanje u katedrali Sv. Stošije u Zadru, koje æe svakog prvog petka u mjesecu u Godini euharistije u Zadarskoj nadbiskupiji predvoditi zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ, održano je u petak 7. studenoga. Za prvi takav susret s vjernicima pred Presvetim, mons. Puljiæ imao je nagovor o temi "Euharistija (misa) - središte kršæanskog života". "Euharistijski Krist nije neki simbol, slika ili relikvija koju se èasti, nego živi Bog meðu ljudima koji nas svojim tijelom lijeèi i hrani za vjeèni život. Kad je prvi put prièestio apostole na Posljednjoj veèeri, rekao je: 'Uzmite i jedite, ovo je moje tijelo. Uzmite i pijte, ovo je krv moja novoga zavjeta koja se za vas prolijeva'. Od toga svetog i sveèanog trenutka obnavlja se isto pod svakom misom. Obnavlja se na nekrvni naèin milost križa i otkupljenja. Teèe i struji novi Božji život koji nam je Krist zaslužio svojom mukom, smræu i uskrsnuæem", rekao je nadbiskup. Misa je spomen èin Isusove Posljednje veèere, u kojoj se na nekrvan naèin obnavlja Isusova muka, smrt i uskrsnuæe. "Kroz povijest, mnoge kulture su nestajale, filozofski i politièki sustavi su se smjenjivali, a u Crkvi je netaknuta ostala vjera u Kristovu stvarnu prisutnost u euharistiji i vršenje spomen èina u vjernosti onome što je primila od Gospodina", rekao je mons. Puljiæ. Podsjetio je da se za prvi zapis apostola Pavla Korinæanima u 11. poglavlju kaže da je najstariji kršæanski dokument o misi. Napisan je prije evanðelja, u 55. godini poslije Krista. Tu Pavao piše: "Kad god blagujete ovaj kruh, (misli se na prièest) i kad pijete èašu, smrt Gospodnju naviještate, dok on ne doðe" (1 Kor 11, 26). "I u Prvoj euharistijskoj molitvi mise, koju se naziva anamnezom (spominjanje), uz spominjanje smrti govori se i o uskrsnuæu od mrtvih i uzašašæu u nebesku slavu. Zato je misa doživljaj Kristove smrti, ali i njegova uskrsnuæa i slavnog uzašašæa. Sve to Isus je predvidio i najavio u svom euharistijskom govoru u sinagogi u Kafarnaumu, kad je govorio o svom tijelu i predstavio se kao kruh živi koji je s neba sišao i ima trajnost za vjeèni život. "Starajte se, ne za jelo koje prolazi, nego za jelo koje ostaje za život vjeèni" (Iv 6, 27)", rekao je nadbiskup, istaknuvši kako jelo koje prolazi i jelo što ostaje za vjeèni život predstavljaju dva opreèna sustava, mentaliteta, dvije životne filozofije. Meðu njima je razgranièenje. "To su dva kraljevstva: ovog i onog svijeta, vidljivo i nevidljivo, svijet duha i materije, vjere i nevjere, prolaznosti i vjeènosti. Vjerom shvaæamo da je sreæa u onome što ne prolazi: duhu, istini, plemenitosti, Bogu, uskrsnuæu i besmrtnosti. Stoga vjernik gleda na ono što ne prolazi, što ne može ostarjeti i propasti. Bog, kao neprolazan i vjeèan, i nas po euharistiji èini dionicima svoje vjeènosti", rekao je mons. Puljiæ. Tumaèio je i znaèenje žrtve, buduæi da je misa otajstvo Kristove žrtve. "Èesto nemamo dovoljno saznanja što je žrtva. Žrtvu povezujemo s odricanjem koje èinimo kako bismo postigli neki veæi cilj. No, žrtva u poèecima nije imala svjetovno obilježje. Ona je bila èisto bogoslužna, liturgijska rijeè koju su koristile sve religije, pa i židovska. Žrtva u vjerskom pogledu oznaèava da se stvar, koju se osobito cijeni, poklanja Bogu, božanstvu, kako bi se oèitovalo osobito predanje i sjedinjenje s njim", istaknuo je mons. Puljiæ, zakljuèivši da smo zahvalni Bogu Ocu što je njegov Sin umro za nas, ali time još nismo spašeni. "Nije dovoljno što postoji lijek protiv raka. Treba lijek i popiti, ako hoæemo ozdraviti. Slièno je s euharistijom. Moram Kristovu žrtvu uzeti i ona mora postati dio mene, kako bih bio spašen. Ona nam se daje za popudbinu, jer je nama putnicima u prolaznom svijetu potrebna neprolazna hrana", zakljuèio je nadbiskup Puljiæ. 12. studenog 2014. broj 45/2014 13 Domovinske vijesti Biskup Škvorèeviæ predvodio misu za branitelje Požega, 8.11.2014. (IKA) - Prigodom 23. obljetnice osnutka 123. požeške brigade, u subotu 8. studenoga požeški biskup Antun Škvorèeviæ u zajedništvu sa sveæenicima i ðakonima djelatnima u župi sv. Terezije i središnjim biskupijskim ustanovama predvodio je u požeškoj katedrali euharistijsko slavlje za poginule, nestale i preminule branitelje. Uz èlanove 123. brigade i druge branitelje te obitelji poginulih branitelja na misi su sudjelovali i požeško-slavonski župan Alojz Tomaševiæ te voditelj Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Požeško-slavonske županije Krešimir Paveliæ. U pozdravu biskup je nazoènima zahvalio za plemenit èin kojim izražavaju svoje poštovanje prema svima onima koji su svoje živote uložili u slobodu Hrvatske te rekao kako na poseban naèin u molitvu ukljuèuje sve poginule, nestale i preminule hrvatske branitelje 123. požeške brigade. Podsjetio je na general-pukovnika Miljenka Crnjca, prvoga ratnog zapovjednika spomenute brigade, koji je posljednjih godina u bolesnièkoj postelji te na svoj naèin dopunja žrtvu koju je podnio u Domovinskom ratu. Biskup je rekao kako je ono društvo civilizacijski veliko koje poštuje svoje najslabije èlanove, istaknuvši da su meðu njima kod nas i stopostotni invalidi Domovinskog rata, koji ovih dana svjedoèe svoju ranjenost zbog odnosa prema njima te je pozvao nazoène da im molitvom iskažu poštovanje, ljubav i blizinu. U homiliji biskup je podsjetio kako je èovjek izmeðu ostalog i biæe pamæenja, spomena i zahvaljivanja te kad to èini povezano s Bogom, postaje dionikom povijesnih dogaðaja u dimenzijama koje nadilaze njihovu pojavnu i vremensku razinu, i u tom smislu istaknuo je važnost spomena osnutka 123. požeške braniteljske brigade u požeškoj katedrali. Rekao je da naviještena biblijska èitanja pomažu uzdiæi se na tu razinu razumijevanja proteklih dogaðaja. Spomenuo je kako sv. Pavao zahvaljuje Filipljanima što su ga se sjetili darom koji su mu poslali, ali ne zato što bi on bio ovisan o njihovim materijalnim dobrima, nego zato što su oni imali prigodu posvjedoèiti mu ljubav i prijateljstvo te se tako izdiæi iznad onoga što su mu predmetno uruèili. Dodao je da Isus u evanðelju hvali upravitelja koji je razdao gospodarova materijalna dobra da bi tako stekao prijatelje, postao dionikom više stvarnosti postojanja. Biskup je podsjetio kako naši branitelji u velikoj veæini nisu imali materijalnih dobara koja bi mogli uložiti u obranu, ali su bili spremni same sebe darovati za slobodu Domovine, posvjedoèili tako onu duhovnu moæ i velièinu srca koja se zove ljubav te se tako u teškim vremenima uzdigli na visoku razinu postojanja, smisla po žrtvi vlastitog života. Dodao je da je moguæe ubiti takvoga èovjeka, oduzeti mu tjelesni život, ali nije moguæe ubiti moæ ljubavi koja ga uzdiže na onu razinu života, koja je neuhvatljiva zloæi i nasilju. U tom je velièina, dostojanstvo, sloboda i pobjeda naših branitelja, istaknuo je biskup. Pozvao je nazoène u katedrali da u ovom hrvatskom trenutku svjedoèe tu istu braniteljsku moæ i slobodu te ne dopuste da ih bilo tko uplete u svoje sebiène namjere i oduzme dostojanstvo. Istaknuo je da je to ona moæ kojom je Krist pobijedio smrt, te je ona put svake istinske pobjede. Još je dodao: "Volio bih zajedno s vama, živjeti ovaj trenutak èisto i bistro iz tih izvora Božjih, iz njegove istine upisane u naša srca po kojoj shvaæamo da se isplati živjeti ljubav kao moæ duha, darovati sebe za vrijednosti života te tako biti ostvareni na najvišoj razini postojanja". Neka u tom duhovnom ozraèju živi trajan spomen na naše branitelje i neka u njemu roditelji i drugi najbliži naših poginulih branitelja pronaðu utjehu, zakljuèio je biskup. Na kraju euharistijskog slavlja okupljeni su izmolili molitvu sv. Tereziji Avilskoj te uskliknuli geslom "Samo je Bog 14 12. studenog 2014. broj 45/2014 ika dostatan". Nakon toga je biskup uime poginulih i nestalih branitelja izrazio okupljenima zahvalnost za molitvu koju su Bogu uzdigli za njih. Slavlje je završilo pjevanjem himne "Lijepa naša domovino". U Hlebinama predstavljen kalendar Varaždinske biskupije Hlebine, 8.11.2014. (IKA) - Kalendar Varaždinske biskupije za 2015. godinu predstavljen je u Hlebinama na prigodnoj sveèanosti u subotu 8. studenoga u tamošnjoj mjesnoj Galeriji. Izdanje za iduæu godinu obogaæeno je umjetnièkim slikama èlanova Udruge hlebinskih slikara i kipara naive, koji su ekskluzivno za taj kalendar svoje radove napravili u tehnikama ulja na platnu i ulja na staklu. Predstavljanje su priredili Varaždinska biskupija, župa Hlebine, Udruga hlebinskih slikara i kipara naive te Opæina Hlebine. Na sveèanosti predstavljanja kalendara otvorena je i izložba navedenih slika 12-ero umjetnika te njihovih ostalih radova. Okupljene su pozdravili domaæi župnik Leon Lozanèiæ i predsjednik Udruge Zlatko Kolarek, koji su istaknuli kako je ideju i poticaj za kalendar dao osobno varaždinski biskup Josip Mrzljak. Biskup Mrzljak podsjetio je da ta mlada biskupija veæ 12 godina izdaje kalendar sa svojim osobitostima koji je dosad bio ilustriran raznim postojeæim djelima iz fundusa sakralnih objekata na podruèju mjesne Crkve. No, za novi kalendar dogovoreno je da æe se napraviti potpuno nova umjetnièka djela kako bi se dao doprinos suvremenoj hrvatskoj i sakralnoj umjetnosti. Na taj naèin promovira se znamenito mjesto Hlebine koje je svojevrsno središte naive, dok djela koja se nalaze na kalendaru sa svojom duhovnom simbolikom potièu na zauzetiji vjerski život. Slikovne poruke darovitih umjetnika, koji su svoje talente primili od Boga Stvoritelja, zasigurno æe oplemeniti sve korisnike kalendara, rekao je biskup te zaželio svima da ih ovo izdanje u društvu, koje sve više ispunjava raznoliki kiè, potakne da i oni sami èine svijet ljepšim i boljim. Naèelnica Opæine Hlebine Božica Trnski zahvalila je i èestitala svima koji su inicirali i ostvarili taj projekt po kojem æe u mnoge domove diljem biskupije i izvan nje ponovno uæi naivna umjetnost – zaštiæena nematerijalna hrvatska kulturna baština. Po naivi se u domovini i svijetu proslavilo malo podravsko mjesto Hlebine, u kojem danas meðu 1300 stanovnika postoji èak 30-tak umjetnika naive koje je Bog obilno nadario talentima, rekla je naèelnica. Profesor likovnih umjetnosti Pero Markiæ istaknuo je kako su ilustrirani kalendari oduvijek bili prilika da se predstavi, promovira i diljem svijeta prikaže neka umjetnost, dodavši da svakom umjetniku služi na èast kada mu se djelo naðe u takvom izdanju. Osvrnuo se na simboliku svih slika koje se nalaze na kalendaru te rad njihovih autora iza kojih je veæ dulja ili kraæa umjetnièka karijera. Slike na kalendaru skladno prate liturgijsku godinu, primjerice motivima Božiæa i Uskrsa, ali donose i osobitosti vezane uz podravski kraj, kao što su motivi hodoèašæa u ludbreško svetište, nebeske zaštite bl. Alojzija Stepinca i podravskih kuæica i ljudi, naslikanih u osebujnoj naivi. Na kraju sveèanosti Varaždinska biskupija nadarila je umjetnike èiji su radovi objavljeni u kalendaru koji je tiskan u 12-lisnom i jednolisnom izdanju. Na izdanju se nalaze nadnevci vezani uz život mjesne Crkve i njezinih 105 župa, kao i drugi važniji nadnevci vezani uz život Katolièke Crkve. Kalendari se mogu nabaviti u župama Varaždinske biskupije. Domovinske vijesti ika Pogreb mons. Fabijana Veraje Metkoviæ, 8.11.2014. (IKA) - Sveæenik Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Fabijan Veraja ispraæen je na posljednji poèinak u subotu 8. studenoga u rodnoj župi sv. Ilije u Metkoviæu. Sprovodnu misu predvodio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišiæ u koncelebraciji s dubrovaèkim biskupom Matom Uziniæem, šibenskim biskupom Antom Ivasom, naslovnim nadbiskupom ninskim i apostolskim nuncijem pri Svetoj Stolici Martinom Vidoviæem, generalnim vikarom Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslavom Vidoviæem i pedesetak sveæenika, a uz sudjelovanje bogoslova, redovnica, obitelji, prijatelja, mještana rodne župe i èlanova hrvatske zajednice iz Rima, gdje je mons. Fabijan Veraja obnašao svoju sveæenièku službu kao duhovnik, profesor i dotajnik Kongregacije za proglašenje svetih. Pozdravivši okupljene, nadbiskup Barišiæ izrazio je ljudsku i kršæansku suæut svima, a posebno obitelji pokojnika. Prisjetivši se ukratko životnog puta pokojnika mons. Barišiæ je rekao kako je njegov život bio obilježen dvostrukom nostalgijom, za zemaljskom domovinom Hrvatskom i nebeskom Domovinom. Daleko od domovine slušao je vijesti i pratio dogaðaje u onim teškim vremenima komunistièke diktature, ali isto tako, kao vjernik, razmišljao je i živio u radosti nade naše nebeske Domovine. "U svom testamentu, don Fabijan zahvaljuje Bogu na darovima kojima ga je obdario, prije svega na daru vjere i na daru sveæeništva u kome je doživio èasove najdublje duhovne sreæe. Zahvalan je tolikima koji su utkali sebe i svoju ljubav u njegov život. No, njegov život trajno su obilježili toliki muèenici i svjedoci, blaženici i sveci hrvatskog naroda, kao i univerzalne Crkve. Te Kristove svjedoke ljubavi, prijatelje Boga i èovjeka, don Fabijan je ne samo prouèavao i osvjetljavao njihove korake na putu do oltara, veæ je i sam na istom Kristovom putu nastojao hoditi njihovim stopama. U malim svakodnevnim stvarima, trudio se je biti odgovoran, postojan, pravedan, skroman, duhovan; u svojim stavovima bio je jasan i nadasve istinoljubiv. Nije volio površnost, spletkarenja i ogovaranja. Znao je razluèivati grešnika od grijeha. Poštivao je sugovornika. Znao je šutjeti i slušati. Bio je vrlo zanimljiv u svojim stavovima i razmišljanjima koja su izlazila iz duboke teološke i široke kulturne naobrazbe, a iznad svega obilježena osobnom ljubavlju prema Crkvi i svom narodu. Njegova istinoljubivost i poštenje oèitovala se i u dobronamjernoj kritici i hrabrosti i pred onim autoritetima pred kojima su neki znali kaditi i laskati. I po tome je mons. Fabijan bio razlièit, uvažen i poštivan", rekao je nadbiskup Barišiæ i istaknuo kako Splitsko-makarska nadbiskupija, cijela metropolija kao i Crkva u Hrvata mogu biti ponosne na uzoran i bogat sveæenièki život pokojnog mons. Fabijana Veraje koji je svojim životom i djelovanjem zadužio sve u Crkvi i domovini Hrvatskoj, a naroèito svoj Metkoviæ i dolinu Neretve. "Dragi don Fabijane, vjerujemo da je Gospodin rado uslišao tvoju želju i za nebeskom Domovinom. U toj vjeri i nadi, zahvalni za tvoj uzorni i plodni sveæenièki život, izrièemo svoje želje i molitve: u raj poveli te anðeli! Radosno te doèekali tvoji prijatelji, sveci i blaženici, da budeš dionikom nebeske radosti u domu Oca nebeskoga u društvu svih svetih i blaženih. Gospodin ti bio nagrada za opera omnia. Amen". Na kraju misnoga slavlja generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidoviæ ukratko je prikazao život i rad pokojnika. Mons. Fabijan Veraja, sin Ivana Veraje i Danice roð. Šunjiæ, rodio se 20. sijeènja 1923. u Metkoviæu. Osnovnu školu pohaðao je u rodnome gradu, a gimnaziju s maturom u Biskupskome sjemeništu u Splitu. Filozofsko-teološki studij zapoèeo je u Ðakovu 1941. godine jer to u Splitu nije bilo moguæe zbog ratne situacije i talijanske okupacije. Pred prodorom partizana, 14. travnja 1945. svi bogoslovi su napustili Ðakovo. Kratko su se zadržali u Zagrebu i onda su 6. svibnja krenuli na put u nepoznato prema Sloveniji i Austriji. U posljednji trenutak Veraja je promijenio svoj plan u Sloveniji i krenuo prema Italiji. To mu je spasilo život od sigurne smrti. Sve te dogaðaje kasnije æe opisati u autobiografskoj knjizi "Putovima providnosti". Zajedno s nekoliko drugih bogoslova stigao je u Rim, u Zavod sv. Jeronima 5. lipnja 1945. Zavod sv. Jeronima nije bio za bogoslove pa je Veraja s drugim bogoslovima smješten u Irski kolegij koji je bio otvoren za klerike i sveæenike koji nisu imali smještaja u drugim crkvenim ustanovama. Studij je nastavio na Papinskome Gregorijanskome sveuèilištu. Za sveæenika Splitske i Makarske biskupije zareðen je u Rimu u bazilici Santi XII Apostoli, 19. srpnja 1947. Sutradan je slavio mladu misu u Kalistovim katakombama pored groba sv. Fabijana. U Zavodu sv. Jeronima boravio je od 1947. do 1959. s prekidom studija 1948. do 1952. zbog slaboga zdravlja. Nakon reðenja nastavio je studij teologije na Gregoriani. Doktorirao je 18. prosinca 1956. s tezom Le origini della controversia teologica sul contratto di censo nel XIII secolo. Magisterij iz kanonskoga prava položio je na Papinskome lateranskom sveuèilištu 1962. Dok je boravio u Zavodu sv. Jeronima pastoralno je pomagao u više župa i ustanova. Od 1959. do 1979. bio je kapelanom u rimskome "Istituto dell'Assunzione". Predavao je osnovno moralno bogoslovlje u rimskome novicijatu sestara asumpcionistkinja (1956. – 1958.). Od 1957. do 1961. predavao je vjeronauk u liceju sestara anèela u Rimu. Godine 1961. primljen je u "Kongregaciju obreda" i time je definitivno ostao na službi u Rimu. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 7. prosinca 1981. godine podtajnikom Kongregacije za proglašenje svetima i na toj službi je ostao do odlaska u mirovinu 1993. godine. Pok Fabijan Veraja bio je izrazito plodan znanstveni radnik. Najviše radova, knjiga i struènih èlanaka, objavio je na talijanskome i latinskome jeziku a neka su mu djela prevedena na više jezika. I nakon odlaska u mirovinu posvetio se pisanju. Tako je meðu ostalim napisao "pozicije" za proglašenje blaženim i svetim bl. Ivana Merza i bl. Miroslava Bulešiæa. U lipnju ove godine Zavod sv. Jeronima objavio je njegovu posljednju knjigu "Nikola Moscatello. 'Uspomene' u svijetlu dokumenata". U Otoècu zapoèeo Teèaj vjere Otoèac, 8.11.2014. (IKA) - Prema biskupijskom godišnjem pastoralnom programu u subotu 8. studenoga zapoèeo je u velikoj dvorani župnoga pastoralnog centra u Otoècu novi, treæi u nizu, ciklus predavanja Teèaja vjere, koji se u pet subota održava do svibnja sljedeæe godine. Na poèetku je sudionike susreta, kojih se okupilo gotovo pedeset, s radošæu pozdravio organizator otoèki župnik i dekan mons. Tomislav Šporèiæ te je s nekoliko uvodnih rijeèi opisao sam Teèaj, pozdravivši takoðer gospiækosenjskoga biskupa Milu Bogoviæa i mons. mr. Tomislava Rogiæa, udbinskoga župnika i dekana, kao prve predavaèe. Biskup Bogoviæ održao je dva uvodna predavanja o Crkvenim saborima, s posebnim naglaskom na Drugi vatikanski, te o laièkom apostolatu, a predavanje mons. Rogiæa "Što vjerujemo?" je prva od èetiri teme Teèaja, prema Katekizmu Katolièke Crkve (Vjerovanje, liturgija, moral, molitva). . 12. studenog 2014. broj 45/2014 15 Domovinske vijesti Drugi planinarski križni put mladih Dubrovaèke biskupije Dubrovnik, 9.11.2014. (IKA) - Sveèanim misnim slavljem koje je u nedjelju 9. studenoga u crkvi Sv. Nikole u Èilipima predvodio dubrovaèki biskup Mate Uziniæ u koncelebraciji sa župnikom don Josipom Barišiæem i dekanom Konavoskoga dekanata don Josipom Mazarekiæem, te don Ivom Zeèeviæem i don Marinkom Šljiviæem, završen je drugi Planinarski križnih put mladih (PKP) koji se ove godine održao 8. i 9. studenoga u Konavlima. Osvræuæi se na misna èitanja, biskup je u propovijedi rekao da je svaki èovjek "hram Božji", što pred kršæane stavlja veliku odgovornost da ta Božja prisutnost u njima i po njima bude vidljiva. No, istaknuo je i drugu dimenziju: "Ne odnosi se to samo na moj odnos prema meni, nego i na moj odnos prema drugom. I moj brat koji sjedi u klupi kraj mene, i on je hram u kojemu je Bog prisutan. U njegovu licu prisutno je Božje lice!" Biskup je takoðer istaknuo da je cijela Crkva kao zajednica Božji hram: "Crkva u cjelini je hram, ali u tom hramu je svatko od nas jedan blok, jedan 'matun', jedan dio koji èini da ta graðevina može biti takva kakva jest, da može funkcionirati. Ako jedan od kamena nije onakav kakav bi trebao biti, ako ja nisam onakav kakav bih trebao biti, narušava se ljepota cijeloga hrama. Crkva nisu drugi, Crkva ste svi vi, svatko od nas u svojoj ulozi!" Upotrijebio je i sliku iz prvoga misnog èitanja o domu Gospodnjem iz kojeg izvire voda koja gdje god doðe, sve oživi i ozdravi: "To je uloga nas, to je uloga Crkve, ako bismo mi ostali hram samo ovdje, na PKP-u, u misi, a ne bismo bili poput te vode koja izvire iz hrama, ako ne bismo oživljavali i ozdravljali, mijenjali svoju obitelj, mijenjali školu, mijenjali ovo društvo koje je potrebno promjene, ako ne bismo preuzeli odgovornost ondje gdje je možemo preuzeti, trudili se biti kršæani ne samo rijeèima, nego i životom, ako toga ne bi bilo, onda bi sve bilo uzaludno. (…) Potrebno je da iz Crkve, po nama provre ta voda, da se osjeti u ovom društvu, da se osjeti u našem Gradu i Biskupiji, da se osjeti da ste vi bili ovdje, da ste se susretali dva dana s Gospodinom i jedni s drugima!" Na kraju je svima zahvalio župnik don Josip Barišiæ, a posebno organizatorima koji su Èilipe "uvrstili" u ovogodišnji Planinarski križni put. Drugi dan križnog puta, koji je iznosio 13 kilometara, poèelo je oko 200 mladih zajedno s biskupom, te su izmolili drugih sedam postaja križnog puta. Nakon što su krenuli iz školske dvorani na Grudi uputili su se prema Radovèiæima, potom su nastavili pouènom stazom kroz šumu prema Suvarovini i nastavili prema Èilipima. Mladi su svaku postaju križnog puta Isusove muke promišljali na odreðenu temu iz svakodnevnog života, pokušavajuæi pronaæi snagu i odgovore. Jedna od postaja je bila postaja tišine, a sudionici su izvlaèili papiriæe s imenom nekoga od sudionika te su imali zadatak kroz naredne dvije postaje biti anðeo èuvar toj osobi bez da ona to primijeti, uèiniti neko dobro djelo, bilo rijeèju, razgovorom ili jednostavno ponijeti torbu te moliti za nju. Drugi Planinarski križni put mladih održavao se u organizaciji Vijeæa za mlade Dubrovaèke biskupije i Studentskoga katolièkog centara. Zapoèeo je okupljanjem mladih ujutro u subotu 8. studenoga u Luci Gruž. Nakon blagoslova, mladi su molili prvu postaju u Moluntu te krenuli prema Grudi, a zatim prošli kroz Mikuliæe, Poljice i Radovèiæe. Spavali su u školskoj dvorani na Grudi gdje je misu predvodio don Josip Mazarekiæ u koncelebraciji s don Marinkom Šljiviæem, te su im animatori Dubrovaèke biskupije organizirali zabavno-edukativni program u trajanju od tri sata. 16 12. studenog 2014. broj 45/2014 ika Prva ovogodišnja smotra zborova Poreèke i Pulske biskupije Poreè, 9.11.2014. (IKA) - Prva ovogodišnja smotra zborova Poreèke i Pulske biskupije održana je u Gologorici u nedjelju 9. studenoga za Piæanski i Buzetski dekanat. Okupilo se oko 150 pjevaèa iz osam župa. Susrete zborova veæ dugi niz godina organizira dijecezansko Vijeæe za liturgiju i crkvenu glazbu. Susret je poèeo pjevanjem veèernje, uz predvoðenje i dirigiranje preè. Rudija Korace, glavnog organizatora smotri zborova po dekanatima. Osim preè. Korace, na susretu su sudjelovali i drugi sveæenici, neki i kao voditelji svojih župnih zborova. Nakon sveèano otpjevane himne sv. Ceciliji, prvi su se, u pojedinaènim izvedbama, predstavili pjevaèi župnog zbora Vrh. Oni su pod vodstvom župnika Ivana Štokoviæa otpjevali "Sreæo moja jedina" i "Radujte se kršæani". Uslijedio je nastup petnaestak pjevaèa župnog zbora Paz koji su nastupili s pjesmom "Ti dižeš me" i Plenkoviæevom skladbom "Ovaj oltar". Župni zbor Piæan pod dirigentskom palicom Bruna Lukeža i uz orguljsku pratnju Andreje Udovièiæ izveli su Haydenovu "O Bože nisam vrijedan" i biser svoje povijesne lokalne liturgijske tradicije "Piæanske litanije Majke Bojže". Župni zbor iz Graèišæa s voditeljicom Spomenkom Mauroviæ otpjevao je pjesme "Molitva" i "Oèe naš". Buzetski župni zbor prvo je izveo pjesmu "Nebeski Jeruzaleme" koju je skladao njihov župnik Mario Žmak, a potom su se istaknuli izvedbom "Oèenaša" nepoznatog autora. Župni zbor Raèice, za svoj drugi nastup na smotri zborova, pripremio je pod ravnanjem župnika i zborovoðe Ivana Štokoviæa pjesme "O da bude radost" i "Sva si lijepa, o Marijo". Zbor iz Dolenje Vasi predstavio se pjesmama "Idi na Golgotu, kršæanine moj" i "Moja te duša traži". Posljednji su nastupili domaæini župni zbor iz Gologorice, koji je uz orguljsku pratnju Noela Krošnjaka i uz dirigiranje zborovoðe Karmen Brajuha otpjevao pjesme "Zdravo Marijo" i "Isus može". Susret je zakljuèen zajednièkom izvedbom pjesme "Isuse Kralju". U završnim zahvalama preè. Koraca podijelio je zborovoðama publikaciju koja sadrži pojednostavljenu verziju himne bl. Bulešiæu, s ciljem da i kroz pjesmu u narodu što više zaživi štovanje bl. Bulešiæa i bl. Francesca Bonifacija. Caritas Požeške biskupije pomaže ponovno poplavljenim obiteljima Požega, 10.11.2014. (IKA) - Nakon poplave u mjesecu svibnju ove godine koja je zahvatila najprije Bokšiæ Lug a potom pleternièki kraj, Kuzmicu, Jakšiæ i Lipik na podruèju Požeške biskupije, svojom akcijom biskupijski Caritas postupno je pomagao nastradale u hrani, higijenskim potrepštinama, dezinfekcijskim sredstvima, isušivanjem vlažnih podova i zidova, keramièkim ploèicama i laminatom, kuæanskom opremom, štednjacima, hladnjacima, zamrzivaèima i perilicama, namještajem, školskim knjigama i drugim potrepštinama. Kada je obnova privedena kraju, ponovno je u mjesecu rujnu i listopadu ove godine poplava zahvatila dio prethodno potopljenih kuæa u pleternièkom kraju i Bokšiæ Lugu. Volonteri Caritasa Požeške biskupije pohodili su 164 poplavljene obitelji u Pleternièkom Gradcu i utvrdili da je u 90 kuæa voda ponovno uništila namještaj, bijelu tehniku, podove i zidove. Na podruèju pak Bokšiæ Luga 83 obitelji ostale su bez ljetine. Caritas Požeške biskupije uputio je 8. studenoga u Pleternièki Gradac nastradalim obiteljima i pojedincima 26 zamrzivaèa, 18 štednjaka, 23 hladnjaka, 13 perilica za rublje, 22 hidrofora, 7 peæi za centralno grijanje te 570 m2 laminata i 580 m2 ika ploèica. Za 83 nastradale obitelji Bokšiæ Luga ovih dana dostavljena je zimnica: krumpir, luk, grah i rajèica. Jednoj pak lipièkoj obitelji dano je 110 kvadrata ploèica, perilica, hladnjak i štednjak. Pored toga, nekoliko obiteljskih kuæa u Pleternièkom Gradcu znaèajnije je ošteæeno u poplavama te je Caritas preuzeo obnovu 4 kuæe. U Ivanovcu nedaleko Okuèana gdje se u zajednici "Susret" lijeèi od ovisnosti odreðeni broj mladih ljudi poplava je poharala naselje i onemoguæila njegovo redovito funkcioniranje te æe Caritas u skladu sa svojim moguænostima pomoæi ureðenje okoliša da se poprave sadašnje i sprijeèe buduæe štete od poplave. Blagoslovljen kamen temeljac Pastoralnog centra u Donjem Miholjcu Donji Miholjac, 11.11.2014. (IKA/TU) - Na blagdan posvete Lateranske bazilike, 9. studenoga, središnje misno slavlje u župi sv. Mihaela arkanðela u Donjem Miholjcu predvodio je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ te nakon misnog slavlja blagoslovio kamen temeljac buduæega pastoralnog centra. U propovijedi nadbiskup Hraniæ osvrnuo se na proèitan ulomak Evanðelja koji govori u ludim i mudrim djevicama te okupljenim vjernicima, sveæenicima, redovnicama, vjerouèiteljima i animatorima župne kateheze koji žive i djeluju u toj župi poruèio kako buduænost odreðuje sadašnjost. "Naša vjera u buduænost odreðuje naše sadašnje korake. Mi smo zagledani u nebo i vjerujemo da je u nebu naša buduænost i punina našeg ljudskoga života. I zato sada živimo od neba i vrednote neba uprisutnjujemo ovdje. Živimo ovdje i sada. Imajte hrabrosti sanjati i vaši æe sadašnji koraci postati usmjereni buduænosti, postat æe priprema buduænosti, pretvorit æe se u skupljanje ulja. I uspjet æete ostvariti ono što sanjate", rekao je nadbiskup, dodavši kako su pred njima velike i zahtjevne zadaæe koje je potrebno ostvarivati postojano, strpljivo, malo po malo. Posvijestivši potrebu izgradnje pastoralnog centra, nadbiskup je meðu ostalim kazao kako je vjera odraslih vjernika danas suoèena s raskršæanjenom okolinom, s praktiènim materijalizmom u kojemu se živi kao da Boga nema, s vjerskom ravnodušnošæu i nezainteresiranošæu, s pokušajem izjednaèavanja svih religija. "Žalosno je gledati mlade generacije koje mnogi roditelji ne usmjeravaju i ne pružaju im stabilnu ljestvicu vrednota, nego ih puštaju da u život idu duhovno dezorijentirana i prazna. U vjeri treba odgajati i roditelje i njihovu djecu. Pastoralni je centar zato potreban prije svega odraslima, braènim parovima, roditeljima, prosvjetnim djelatnicima, poduzetnicima, politièarima da se ne izgube, da se ne umore plivati protiv struje, da ostanu duhovno snažni i stabilni, da ne podlegnu zlu i ne dopuste da ih ono pokoleba i slomi u nastojanju da ostanu budni i vjerni Isusu", istaknuo je nadbiskup. Na kraju propovijedi nadbiskup je župljanima pružio podršku u njihovim nastojanjima te ih pozvao na molitvu ponajprije za živu Crkvu, za obitelji - kuæne Crkve, za vjernost evanðelju, a onda i za blagoslov gradilišta zgrade pastoralnog centra koji zapoèinju. Župnik Antoloviæ tom je prigodom istaknuo kako je Pastoralni centar zamišljen kao mjesto okupljanja onih koji uviðaju potrebu za duhovnim rastom, duhovnom snagom, te isto preslikavaju u svaki segment svoga života. "Mladi su zahtjevni, ali ako im ponudimo jedno mjesto kao što je pastoralni centar u kojem æe moæi uèiti i razmjenjivati iskustva te duhovno sazrijevati, tada æe isti ti mladi prenositi ozraèje duhovnosti svakim svojim korakom", rekao je župnik Antoloviæ. Domovinske vijesti Sprovodni obredi s. Pije Padjen Zagreb, 11.11.2014. (IKA) – Na zagrebaèkom groblju Mirogoj u utorak 11. studenoga pokopana je s. M. Pija Kata Mara Padjen, èlanica Školskih sestara franjevki Krista Kralja Provincije Presvetog Srca Isusova, koja je preminula u petak 7. studenoga u Klinièkom bolnièkom centru Rebro u Zagrebu, u 84. godini života i 65. godini redovništva. Sprovodne obrede predvodio je župnik zagrebaèke župe Gospe Lurdske fra Nikica Ajdukoviæ. Od pokojnice se uz rodbinu došao oprostiti veliki broj redovnica, poglavito njezinih susestara franjevki iz Zagreba, ali i onih pristiglih iz Splita i okolice. Ajdukoviæ je istaknuo kako je pokojnièino zvanje i poslanje u Kristovoj Crkvi bilo obilježeno služenjem, žrtvom i svakodnevnim prikazivanjem Bogu, svojoj zajednici i hrvatskome narodu. Uime redovnièke zajednice od pokojnice se oprostila s. Jelena Lonèar. Istaknula je kako se "život s. Pije od roðenja kretao trnovitim stazama i bio obilježen mukotrpnim hodom u kojem je trebalo uèvršæivati korak s pouzdanjem u Providnost. Sav život, od rodnoga hrvatskog kraljevskog grada Knina, preko izbjeglištva, austrijskih logora te boravka u Rimu i Argentini, s. Pija je neprestano u srcu nosila domovinu Hrvatsku i svoj narod te životne žrtve i nedaæe prikazivala za svoju "milu domovinu i hrvatski narod", kako je zapisala u svom duhovnom dnevniku, davne 1956. godine. No, promatrajuæi njezin životni put ne možemo ne zastati pred spoznajom da je njezino srce, iscrpljeno patnjom i ispaæeno brojnim životnim ranama, koje je niz godina smireno nosilo, jednostavno postalo preslabo za daljnji hod ovozemaljskom stazom". S. Pija Padjen roðena je 15. lipnja 1931. u Kninu. Puèku školu završila je u domovini, a nakon dvije godine provedene u izbjeglièkom logoru u Austriji (1945. - 1947.) u Rimu završava srednju školu i pedagošku akademiju. Èlanicom Školskih sestara franjevki postaje 1950. godine. Djelovala je u misijama u Paragvaju, Urugvaju i Argentini. U Buenos Airesu je od godine 1965. pohaða Katolièku umjetnièku akademiju, te je diplomirala slikarstvo. U Buenos Airesu je 1967. godine imala i prvu samostalnu izložbu, a sudjelovala je i na skupnim izložbama. Po povratku u Rim, primljena je u Uniju katolièkih umjetnika Italije (UCAI –Unione Cattolica Artisti Italiani) i Federaciju talijanskih umjetnika (FIdA - Federazione Italiana degli Artisti). S diplomom likovne akademije, više pedagoške akademije te akademije za predškolsku dob, katehetske i vjeronauène škole radila je u djeèjim vrtiæima, osnovnim školama, te predavala likovni odgoj u srednjim školama. U domovinu se vraæa nakon više od 40 godina izbivanja 1992. godine. Dvije godine živjela je u Kaštel Lukšiæu, a od 1994. godine u Zagrebu. Èlanica Hrvatskoga društva likovnih umjetnika (HDLU) postala je 2003. I u domovini je izlagala na više samostalnih i skupnih izložbi. U duhu franjevaèke jednostavnosti umjetnošæu je slavila Stvoritelja. Brojne samostalne izložbe te desetci skupnih izložbi koje je ostvarila od Argentine do Rima, od Kaštela do Zagreba, Splita, Krašiæa, Gospiæa, Ljubljane i brojnih drugih mjesta svjedoèe o bogatstvu njezina stvaralaèkog opusa i širini duha koji životna stradanja nisu sputala. 12. studenog 2014. broj 45/2014 17 Crkva u Hrvata ika Crkva u Hrvata Priopæenje s redovitog zasjedanja BK BiH Osvrnuvši se na Opæe izbore održane 12. listopada u Bosni i Hercegovini, biskupi potièu na što brže formiranje vlasti na svim razinama u skladu s iskazanom izbornom voljom biraèa Sarajevo, 5.11.2014. (IKA/KTA) - Biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održali su 4. i 5. studenoga u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu svoje 62. redovito zasjedanje pod predsjedanjem banjoluèkog biskupa Franje Komarice. Tijekom zasjedanja s biskupima se susreo apostolski nuncij u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto te ih upoznao s temeljnim smjernicama za predstojeæi pohod ad limina u Vatikanu i Rimu predviðen za 2015. godinu. Biskupi su upoznati s dosadašnjim procesom promjena Statuta Caritasa BK BiH koje je izradila Radna skupina s ciljem usklaðivanja sa Statutom Meðunarodnog i Europskog Caritasa te što uèinkovitijeg funkcioniranja Caritasa BK BiH u služenju potrebnima. Biskupi su saslušali izvješæe biskupa Komarice o tijeku Treæe izvanredne biskupske sinode održane u Rimu od 5. do 19. listopada 2014. na temu: "Pastoralni izazovi vezani uz obitelj u kontekstu evangelizacije". Biskupi su razmotrili smjernice Kongregacije za ustanove posveæenog života i družbe apostolskog života u vezi s obilježavanjem Godine posveæenog života (30. studenoga 2014. – 2. veljaèe 2016.) na podruèju BK BiH. Osvrnuvši se na Opæe izbore održane 12. listopada u Bosni i Hercegovini, biskupi potièu na što brže formiranje vlasti na svim razinama u skladu s iskazanom izbornom voljom biraèa. Izražavaju nadu da æe novoformirane vlasti poèeti više raditi za dobro svih graðana. Oèekuju da buduæa vlast otvara moguænost posebno mladima za ostanak u Bosni i Hercegovini, a svim graðanima omoguæi život dostojan èovjeka. Pozivaju sve predstavnike vlasti, a posebno one iz hrvatskog naroda, da se aktivnije zauzmu protiv iskorjenjivanja katolika i Katolièke Crkve u entitetu RS i dijelovima Federacije BiH, te njihov sve èešæi odlazak iz cijele Bosne i Hercegovine. Oèekuju od svih buduæih nositelja vlasti da svi zajedno konaèno poènu raditi za dobro svih u BiH otvarajuæi perspektive ne samo za ostanak nego i za povratak onih koji se žele vratiti. Cjelovito priopæenje s redovnog zasjedanja BK BiH donosimo u rubrici "Dokumenti". Blagoslov obnovljene crkve Sv. Roka u Zemunu Zemun, 6.11.2014. (IKA) – Sveèano je 6. studenoga blagoslovljena obnovljena crkva Sv. Roka u Zemunu. Sveèanost je poèela uvodnim obraæanjem župnika Joze Duspare, a uslijedio je kratki program koji su pripremili èlanovi zbora "Svete Cecilije". Nakon samog blagoslova, srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ istaknuo je da tom prigodom zapravo blagoslivlja i živu Crkvu koju èine svi oni koji æe dolaziti u crkvu Sv. Roka. Uslijedio je završni dio sveèanosti u kojem su zbor "Svete Cecilije" i Diplomatski zbor otpjevali zajedno pjesmu "Panis angelicus". Na inicijativu zemunskog dekana Joze Duspare i uz pomoæ dobrotvora, osobito veleposlanstva Kraljevine Norveške, crkva koja je podignuta još daleke 1836. godine na mjestu stare rimokatolièke crkve u zemunskom parku, dobila je potpuno novi izgled. Prvobitno je iskusni graditelj Josip Felber izgradio tu crkvicu u duhu baroka, jednostavno i dosljedno, da bi kasnije bila korištena za potrebe uèenika 18 12. studenog 2014. broj 45/2014 realke rimokatolièke vjeroispovijesti. Kako dugi niz godina nije ulagano u obnovu crkve, sve je više propadala. Godine 1985. adaptirana je kupola tornja. Meðutim, radovi su obustavljeni zbog nedostatka sredstava. Kroz projekt Vlade Republike Srbije - Kancelarije za vjere potpomognuto je ureðenje platoa oko crkve. Uslijedili su glavni radovi na krovu, tornju, fasadi, sanaciji unutrašnjosti crkve, te je u tako obnovljenom stanju, koje je financiralo veleposlanstvo Kraljevine Norveške, predana vjernicima Zemuna na korištenje. Sveèanost blagoslova crkve održana je u nazoènosti nuncija Orlanda Antoninija, predstavnika pravoslavne, židovske i islamske vjerske zajednice, prijestolonasljednika Kraljevine Norveške, princa Hokona Magnusa, princa Aleksandra Karaðorðeviæa sa suprugom Katarinom i mnogobrojnih vjernika. Susret mladih Banjoluèke biskupije Gornja Ravska, 8.11.2014. (IKA/TABB) - Predstavnici mladih iz sedam župa Banjoluèke biskupije - njih više od 100 te skupina od desetak mladih iz KŠC-a "Ivan Merz" u Banjoj Luci u pratnji profesorice Blaženke Ivekiæ sudjelovali su u subotu 8. studenoga u molitvenom obilježavanju 22. obljetnice nasilne smrti mladog župnika Ivana Grgiæa u župi Gornja Ravska. S mladima je došlo i 14 sveæenika te 5 redovnica, a stigla je i rodbina ubijenog župnika, brat i sestra s obiteljima iz Baranje. Okupljanje mladih je bilo na mjestu straviène smrti župnika Grgiæa na kraju župe, na "kipama" rudnika Ljubija. Tu je mlade pozdravio biskup Franjo Komarica i zahvalio im za njihov dolazak. Nakon izmoljenih prigodnih molitava za ubijenog župnika, poèela je pobožnost Križnog puta, koju je predvodio pomoæni banjoluèki biskup Marko Semren. Na èelu povorke - koja je propješaèila stazom dugom više od 5 km - nošen je veliki križ te fotografija ubijenog sveæenika Ivana. U nošenju križa izmjenjivali su se mladi iz svih župa a križ su takoðer nosili i sveæenici i redovnice te biskup. Mladi su s velikom sabranošæu slušali rijeèi biskupa Semrena kao i svojih vršnjakinja i vršnjaka koji su sami napisali razmišljanje za svaku od 15 postaja, i o njima u hodu u tišini razmišljali. Po dolasku u crkveno dvorište izmoljene su molitve pred spomen - zvonikom u kojem se nalazi spomen - soba ubijenog župnika. Zatim su se svi mladi u pratnji biskupa i sveæenika, s domaæim pristiglim župljanima okupili u župnoj crkvi te dali hvalu Bogu s nekoliko otpjevanih duhovnih pjesama. Uslijedio je kraæi odmor i okrepa. Nastavilo se sa slavljem koncelebrirane mise koju je predvodio biskup Komarica uz koncelebraciju biskupa Semrena i 14 sveæenika. Na misi je sudjelovalo oko 150 vjernika. Pjevanje su predvodile redovnice Družbi milosrdnica sv. Vinka Paulskog te klanjateljica Krvi Kristove. Biskup je u homiliji mladima govorio o njihovoj zadaæi u Crkvi i u društvu kao Isusovih suradnika. Obodrio ih je da se istinski potrude što bolje upoznati Krista i s njim odluèno kroèiti kroz cijeli svoj život. Podsjetio je i na poticaj svetog pape Ivana Pavla II da "Crkva mora brižljivo braniti i èuvati spomen na ika svjedoèanstvo muèenika". Naveo je i èinjenicu da je iz ljubavi prema povjerenim im Kristovim vjernicima u župi Ravska i iz mržnje na Krista i Katolièku Crkvu od strane zavedenih i ateiziranih pojedinaca ubijen i tridesetogodišnji župnik Ivan Grgiæ. Ukratko je opisao njegov revni sveæenièki život njegovu ljubav prema Bogu i ljudima, njegovo radosno služenje Crkvi i uime Crkve i njegovu odluènost da brani Božje zakone i obespravljene ljude na podruèju svoje biskupije. Biskup Komarica potaknuo je mlade da "suraðuju s Bogom i njegovim promislom kako bi se i u njima takoðer rodio novi "Ivan" koji je spreman u svom životu pronositi i svjedoèiti istinske i vjeène vrijednosti Kristova evanðelja". Provincijal Vrdoljak primio visoko odlièje Republike Austrije Za petnaestogodišnje uspješno djelovanje i predani dušobrižnièki rad kao voditelja HKM-a u Beèu i rektora crkve Am Hof Zagreb, 9.11.2014. (IKA) - Fra Iliji Vrdoljaku, provincijalnom ministru Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda iz Zagreba, uruèeno je u nedjelju 9. studenoga u hrvatskoj crkvi Am Hof u Beèu visoko odlièje za zasluge Republike Austrije – "Zlatni križ èasti". Visoko odlièje fra Iliji Vrdoljaku uruèio je uime austrijskog ministra za Europu, integraciju i vanjske poslove Sebastiana Kurza glavni tajnik austrijskog Ministarstva vanjskih poslova veleposlanik Michael Linhart u nazoènosti visokih crkvenih i državnih dostojanstvenika te više od tri tisuæe hrvatskih vjernika. Linhart je istaknuo da je dodijeljenim priznanjem nagraðeno Vrdoljakovo petnaestogodišnje uspješno djelovanje i predani dušobrižnièki rad kao voditelja HKM-a u Beèu i rektora crkve Am Hof na integraciji ljudi hrvatskog podrijetla u austrijsku sredinu, oèuvanju njihove vjere i materinskog jezika, oèuvanju kulture i sakralne baštine, što je dokazao obnovom crkve Am Hof koja je ujedno i sjedište Hrvatske katolièke misije u Beèu, te njegovanju prijateljskih odnosa Hrvata okupljenih oko HKM s gradom Beèom, pokrajinom Gradišæe i Austrijom. Crkva Am Hof danas je platforma i mjesto susreta raznih hrvatskih udruga i znaèajno mjesto kontakata s raznim austrijskim institucijama, istaknuo je Linhart, napomenuvši kako je Vrdoljak organizirao i teèajeve njemaèkog jezika kako bi Hrvatima olakšao snalaženje u novoj sredini. Pregršt pohvala iznio je i za humanitaran rad fra Ilije. Apostolski nuncij u Republici Austriji Peter Stephan Zurbriggen, zahvalivši fra Iliji Vrdoljaku na velebnom dušobrižnièkom radu i "svemu što je u vjeri i ljubavi uèinio za hrvatsku zajednicu u Austriji", darovao mu je krunicu blagoslovljenu od pape Franje. Oduševljen nazoènošæu velikog broja hrvatskih vjernika, ushiæeno je rekao: "Hvala vam na svjedoèanstvu vjere, jer danas u Europi trebamo Hrvatsku koja æe biti katolièka i stoga ostanite vjerni svojim precima". Biskup biskupije Željezno Egidije Živkoviæ èestitao je fra Iliji na visokom austrijskom državnom odlièju, napomenuvši kako je simbolièan dan sveèanog uruèenja upravo na blagdan posveæenja Lateranske bazilike, koju Crkva smatra prvom Rimskom crkvom i Majkom svih crkava. "Danas smo pozvani graditi živu crkvu zajedno tvoreæi jedinstvo, uz obavezu življenja evanðelja na dosljedan naèin i dobrim djelima, poglavito djelima milosrða i ljubavi pomažemo narodu", rekao je mons. Živkoviæ, dodavši: "Zahvaljujem ti, fra Ilija, što si hrvatsku zajednicu otvorio prema Beèu, Gradišæu i Austriji, što si njegovao veze s gradišæanskim Hrvatima te nesebièno pomagao ljude u nevolji za vrijeme Crkva u Hrvata Domovinskog rata". Hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota rekao je kako visoko austrijsko odlièje nije samo priznanje fra Iliji Vrdoljaku za unapreðenje bilateralnih odnosa Hrvatske i Austrije, nego je i priznanje Hrvatskoj katolièkoj misiji u Beèu i svim ostalim misijama diljem svijeta koje su "odigrale kljuènu ulogu" za naše Hrvatice i Hrvate u inozemstvu te cjelokupnoj hrvatskoj zajednici u Austriji. "Hrvati su s jedne strane dobro integrirani, a s druge njeguju i èuvaju svoju kulturu, jezik i vjeru", ustvrdio je Bakota, èestitajuæi uime Veleposlanstva RH u Austriji fra Iliji Vrdoljaku na odlièju. Zahvalivši na odlièju, fra Ilija Vrdoljak rekao je da je poèašæen visokim austrijskim državnim priznanjem predsjednika Heinza Fischera, koje je ujedno priznanje i potpora ne samo njemu, nego cjelokupnoj hrvatskoj pastvi u Austriji. Dodao je da je to odlièje za njega i obveza, koju svjesno preuzima u ostvarenju svojih buduæih zadaæa. Govoreæi o Austriji, dokazanom hrvatskom prijatelju, istaknuo je njezinu "neprocjenjivo vrijednu ulogu i potporu" Hrvatskoj na europskom putu. Ono što ga još boli i leži mu na srcu, kako je istakao, je "ulazak Bosne i Hercegovine u europsku obitelj naroda". Na kraju je zahvalio nazoènim crkvenim i politièkim dostojanstvenicima te brojnoj hrvatskoj zajednici što su svojim dolaskom uvelièali sveèanost uruèenja odlièja i prethodno nazoèili nedjeljnom misnom slavlju, koje je osobno predvodio. Asistirali su mu apostolski nuncij Peter Stephan Zurbriggen, biskup Egidije Živkoviæ te tajnik i privremeni otpravnik poslova Stalne misije Svete stolice pri meðunarodnim organizacijama u Beèu mons. Marinko Antoloviæ. U propovijedi fra Ilija Vrdoljak zahvalio je vjernicima i svima koji su ga nesebièno pomagali svih tih godina u Austriji. Napomenuo je kako je hrvatska zajednica godine 1969. u Beèu dobila svoju crkvu, koja je za sve postala "prepoznatljiv dom u kojem se duša puni materinskom rijeèju i duhovnim blagom". S ponosom je govorio o posjetima vrhovnih poglavara Katolièke Crkve Beèu i obraæanju pape Pija VI., pape Ivana Pavla II. i pape Benedikta XVI. vjernicima s terase današnje hrvatske crkve. Spomenuo je i dugogodišnju obnovu crkve, dodavši kako je "važno graditi i èuvati". "Važno je i to da smo se uspjeli povezati sa širom zajednicom i bili smo veleposlanici Crkve i Domovine", zakljuèio je dobitnik visokog austrijskog odlièja, napomenuvši kako danas kada je Hrvatska u EU moramo u europsku obitelj unositi hrvatske vrijednosti. Domaæin sveèanosti bio je sadašnji voditelj Hrvatske katolièke misije u Beèu i definitor provincije sv. Æirila i Metoda fra Josip Koren. Nazoèili su joj i hrvatski konzul u Austriji Branimir Lonèar i ministrica savjetnica za kulturu u Veleposlanstvu RH u Austriji Zdenka Weber, te prof. Wolfgang Bandion i mr. Andreas Pacher. Fra Ilija Vrdoljak roðen je 1949. u Kovaèevcima (BiH), a u Franjevaèki red stupio je godine 1966., dok je red prezbiterata primio 1976. Bio je na službi u Zagrebu, Klanjcu, Èakovcu, u Hrvatskim katolièkim misijama u St. Pöltenu i Salzburgu, u zagrebaèkom Sigetu, u Hrvatskoj katolièkoj misiji u Beèu te u Našicama. U više navrata bio je definitor Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda. 12. studenog 2014. broj 45/2014 19 Inozemne vijesti ika Inozemne vijesti Papa predložio da ženidbene parnice budu besplatne Upozorio je i da je potrebno biti vrlo pažljivi da postupci utvrðivanja ništavosti ženidbe ne uðu u okvire unosnog posla Vatikan, 5.11.2014. (IKA) – Papa Franjo primio je 5. studenoga sudionike teèaja iz kanonske prakse super rato koji je organiziralo Sudište Rimske rote. U obraæanju okupljenima Papa je podsjetio kako je na nedavnoj Sinodi o obitelji bilo govora o ženidbenim parnicama i pojednostavljenjem i ubrzanjem postupaka za priznavanje sluèajeva ništavosti ženidbe, "jer to traži pravednost". Primijetivši kako mnogi "godinama èekaju na pravorijek" crkvenog suda, podsjetio je kako je veæ prije Sinode ustanovio Povjerenstvo èija je zadaæa meðu ostalim iznijeti prijedloge za ubrzanje tih postupaka. Ono se zalaže za pravdu i ljubav jer mnogi ljudi èekaju da se Crkva izjasni o njihovoj braènoj situaciji, da kaže "da" ili "ne" ali da taj pravorijek bude pravedan, istaknuo je Sveti Otac. Kao jedan od problema naveo je malobrojnost crkvenih sudova, navodeæi kao primjer Interdijecezanski sud u Buenos Airesu koji je nadležan za 15 biskupija od kojih se najudaljenija nalazi èak 240 km od sjedišta Suda. Upozorio je i da je potrebno biti vrlo pažljivi da ti postupci ne uðu u okvire unosnog posla. "Bilo je i javnih skandala. Morao sam, svojedobno, otpustiti iz Suda osobu koja je govorila: '10.000 dolara i vodit æu za tebe dva postupka, graðanski i crkveni'", rekao je Papa. Podsjetio je i kako je na Sinodi bilo prijedloga da ženidbene parnice budu besplatne, "moramo to još vidjeti", dodao je. "Kada je duhovni interes povezan s materijalnim, to nije od Boga. Majku Crkvu resi velika darežljivost da može imati besplatnu pravdu, kao što smo besplatno opravdani od Isusa Krista. To je važno: odijeliti to dvoje", rekao je Papa. Vatikan: Objavljene odredbe o odreknuæu biskupa od službe U nekim posebnim sluèajevima mjerodavna vlast može smatrati nužnim zatražiti od biskupa da preda odreknuæe od pastoralne službe, nakon što mu se, u bratskom dijalogu, predoèe razlozi toga zahtjeva i pomno saslušaju njegovi razlozi Vatikan, 5.11.2014. (IKA) – Papa Franjo je 3. studenoga odobrio propise o odreknuæu dijecezanskih biskupa i nositelja službi koje imenuje papa. Dokument pod naslovom "'Rescriptum ex audientia Ss.mi' o odreknuæu od službe dijecezanskih biskupa i nositelja službi na koje imenuje papa" objavio je Tiskovni ured Svete Stolice 5. studenoga. Veliki teret zareðene službe, navodi se u kratkom dokumentu, koju treba shvaæati kao službu (diakonia) svetom Božjem narodu, traži od onih koji je obnašaju, da u to ukljuèe sve svoje energije. Posebno je za službu biskupa, koji se suoèava s izazovima suvremenog društva, nužna velika struènost, sposobnosti i duhovne kreposti i ljudske vrline. Ponavlja se zatim ono što se o pastoralnoj službi biskupa govori u koncilskom dekretu Christus Dominus te motu propriju Pavla VI. Ecclesiae Sanctae koji u br. 11. poziva biskupe i ostale njima izjednaèene da "spontano preda, ne kasnije od navršene sedamdeset i pete godine života, odreknuæe od službe" a te su uredbe unesene u kanone 401-402 i 411 važeæeg Zakonika kanonskog prava kao i kanone 210-211, 218 i 313 Zakonika kanonskog prava Istoènih Crkava. Isti je kriterij uveden i u vezi službe kardinala motu proprijem Ingravescentem aetatem Pavla VI. 20 12. studenog 2014. broj 45/2014 iz 1970. te opæenito u vezi službi biskupa koji svoju službu obavljaju u Rimskoj kuriji s mudrim propisima koje je Ivan Pavao II. unio u èl. 5 apostolske konstitucije Pastor bonus iz 1988. Uzimajuæi u obzir sve navedeno i prihvaæajuæi preporuke Vijeæa kardinala koji pomažu Svetom Ocu u pripremi reforme Rimske kurije i voðenju Crkve, donesene su neke odredbe. Potvrðuje se postojeæa disciplina prema kojoj su dijecezanski i eparhijski biskupi, i svi koji su im izjednaèeni prema kann. 381 §2 CIC i 313 CCEO, kao i biskupi koadjutori i pomoæni biskupi, pozvani predati odreknuæe od službe s navršenih sedamdeset i pet godina života. Odreknuæe od navedenih pastoralnih službi stupa na snagu tek u trenutku u kojem je prihvaæeno od legitimne vlasti. Prihvaæanjem odreknuæa od spomenutih službi, biskupi gube pravo na svaku drugu službu na nacionalnoj razini, koja im je bila privremeno dodijeljena na temelju spomenute pastoralne službe. Hvalevrijedna je gesta onoga koji, potaknut ljubavlju i željom za boljim služenjem crkvenoj zajednici, smatra nužnim zbog bolesti ili kojeg drugog važnog razloga odreæi se službe pastira prije navršene sedamdeset i pete godine života. U tim su sluèajevima vjernici pozvani pokazati solidarnost i suosjeæanje prema svom pastiru, pomažuæi mu kako to nalažu ljubav i pravednost, sukladno kan. 402 §2 CIC. U nekim posebnim sluèajevima mjerodavna vlast može smatrati nužnim zatražiti od biskupa da preda odreknuæe od pastoralne službe, nakon što mu se, u bratskom dijalogu, predoèe razlozi toga zahtjeva i pomno saslušaju njegovi razlozi. Kardinali voditelji dikasterija Rimske kurije i ostali kardinali koji vrše službe na koje ih imenuje papa jednako su dužni s navršenih sedamdeset i pet godina predati odreknuæe od službe Papi, koji æe, posto razmotri sve okolnosti, odluèiti o tome. Voditelji dikasterija Rimske kurije koji nisu kardinali, tajnici i biskupi koji vrše službe na koje imenuje papa gube pravo na svoju službu s navršenih sedamdeset i pet godina, a èlanovi s navršenih osamdeset godina; ipak, oni koji su u sastavu nekog dikasterija zbog neke druge službe, prestankom te službe prestaju biti i èlanovi. Austrija: Kreæe mrežna stranica za "Godinu posveæenog života" Redovnièke zajednice veæ su zapoèele akciju pod geslom: "Usred života. U sredini tjedna. Srijeda je redovnièki dan" Beè, 5.11.2014. (IKA) – Redovnièke zajednice u Austriji pokrenule su, u suradnji sa svjetovnim institutima, vlastitu mrežnu stranicu za "Godinu posveæenog života 2015.". Mrežna stranica www.jahrderorden.at sadrži sve relevantne informacije o godini koju je redovništvu posvetio papa Franjo, a koja poèinje krajem studenoga, priopæio je u srijedu 5. studenoga redovnièki medijski ured. Ciljana publika portala, koji se konstantno ažurira, medijski su profesionalci i svi zainteresirani. "Godina posveæenog života 2015." poèinje u Austriji zajednièkim trodnevnim jesenskim zasjedanjem redovnièkih zajednica, na kojem bi se trebao održati poseban obred svjetla u sklopu euharistijskog slavlja 25. studenoga. Redovnièke zajednice veæ su zapoèele akciju pod geslom: "Usred života. U sredini tjedna. Srijeda je redovnièki dan". Srijedom æe se tako odvijati razlièita dogaðanja u organizaciji redovnièkih zajednica. ika Susret europskih biskupa odgovornih za medije Susret je održan u Ateni na temu "Komunikacija kao susret – izmeðu autentiènosti i stvarnosti" Atena, 5.11.2014. (IKA) - U organizaciji Odbora za sredstva društvenih komunikacija pri Vijeæu europskih biskupskih konferencija održan je od 3. do 5. studenoga u Ateni susret na temu "Komunikacija kao susret – izmeðu autentiènosti i stvarnosti". Na susretu kojim je predsjedao predsjednik spomenutog Odbora mons. Jose Ignacio Munilla Aguirre biskup San Sebastiana (Španjolska), sudjelovao je predsjednik Papinskoga vijeæa za sredstava društvenih komunikacija biskup Claudio Celli, biskupi koji su pri biskupskim konferencijama odgovorni za medije te struènjaci i djelatnici na tom podruèju. Predavanja kao poticaj na daljnje promišljanje i rad u skupinama održali su razni predavaèi. U uvodnom predavanju mons. Aguirre ukazao je na èetiri temeljna hermeneutièka principa u pobudnici pape Franje Evangelii Gaudium te govorio o njihovoj primjeni na podruèje komunikacija. Isusovac Antonio Spadaro, glavni urednik revije "La Civilta Cattolica" govorio je na temu: "Kritièka analiza komunikacije u Europi". Prof. Arturo Merayo Perez, s Fakulteta znanosti sredstava društvenih komunikacija u Murciji (Španjolska), govorio je na temu: "Od emocije prema komunikaciji kao susretu". Vlè. Roderick Vonhögen, utemeljitelj Star Quest Production Network i Trideo TV (Nizozemska) na temu "Virtualni susret – komuniciranje putem novih medija". Posljednje je predavanje održao biskup Dimitrios Salachas, na temu: "Komunikacija sv. Pavla, od Areopaga do Korinta". Crkva zna da mora biti prisutna u virtualnim prostorima jer je pozvana biti blizu odnosno pratiti èovjeka našega vremena u prostorima i ambijentima u kojima se odvija njegov život. Njezina prisutnost unutar virtualnih prostora je dio njezina misionarskoga poslanja. Suoèiti se s novim komunikacijskim oblicima znaèi takoðer suoèiti se s brojnim izazovima i pitanjima koje novo podruèje evangelizacijskog djelovanja pred Crkvu postavlja. Na koji naèin komunikacija u digitalnim prostorima može utjecati na (iskustvo) življenja vjere? Dospijeva li Crkva svojim institucionalnim komuniciranjem do današnjeg èovjeka? Kako prijeæi iz "virtualnog zajedništva" u zajedništvo koje se živi unutar crkvenih zajednica? Rizik je – ne samo mladih našega vremena – da život unutar virtualnih prostora postane jedino i gotovo apsorbira cjelokupno èovjekovo iskustvo. Zato Crkva osjeæa kao neodgodivu zadaæu ukljuèiti se u edukacijsko djelovanje kako bi se i odnosi koji se razvijaju unutar tih prostora mogli integrirati u cjelokupno iskustvo življenja. Osim toga, kako je istaknuto u zakljuènom priopæenju, Crkva treba nalaziti odreðeni ekvilibrij odnosno pravilni naèin prisutnosti unutar virtualnih prostora. To znaèi da se Crkva u svojem poslanju ne smije ogranièiti iskljuèivo na sadržaj, odnosno poruku koju naviješta (opasnost da se zanemari ambijent komuniciranja) ali isto tako treba imati u vidu dimenzije odnosa koji se uspostavljaju unutar tih prostora (ne zanemarujuæi sadržaj koji naviješta). Domaæin susreta, atenski biskup Nikolaos Foskolos je zajedno s mons. Dimitriosom Salachasom, apostolskim egzarghom za katolike grèkog obreda, upoznao sudionike sa životom i problemima Katolièke Crkve u Grèkoj. Meðu više od èetrdesetak sudionika iz više od 20 europskih zemalja, na susretu je sudjelovao dr. Jerko Valkoviæ, profesor na Teologiji u Rijeci i Hrvatskom katolièkom sveuèilištu u Zagrebu. Sljedeæi susret održat æe se za dvije godine a domaæin æe biti Škotska. Inozemne vijesti Papa primio predstavnike Svjetskoga evangelièkog saveza Vatikan, 7.11.2014. (IKA) - Citirajuæi poslanicu Galaæanima: "Milost vam i mir od Boga, Oca našega, i Gospodina Isusa Krista, koji je sam sebe predao za naše grijehe da nas izbavi od sadašnjega pokvarenoga svijeta, u skladu s voljom Boga, Oca našega", papa Franjo je pozdravio predstavnike Svjetskoga evangelièkog saveza, koje je primio 6. studenoga. Služeæi Evanðelju, Crkvi pomažemo da u Kristu i s Kristom sve više postaje plodna Božja loza "dok svi zajedno ne prispijemo k jedinstvu u vjeri i u pravoj spoznaji sina Božjega, k savršenom èovjeku, k mjeri punine velièine Kristove" (Ef 4,13). Ta se stvarnost temelji na sakramentu krštenja, po kojem sudjelujemo u smrti i Kristovu uskrsnuæu. Zahvaljujuæi krštenju živimo u snazi Duha Svetoga, ustvrdio je papa Franjo. Govoreæi o krštenju, rekao je da nas podsjeæa na temeljnu i vrlo utješnu istinu, a to je da nam svojom ljubavlju i milošæu Gospodin uvijek prethodi. Èitajuæi Sveto pismo shvaæamo da se evanðeoska poruka ne odnosi samo na osobni odnos s Bogom, stoga naš odgovor na Božju ljubav ne treba shvaæati kao zbroj gesta prema nekoj potrebitoj osobi, kao niz radnji èiji je cilj umirenje vlastite savjesti. Evanðelje naviješta kraljevstvo Božje, a to znaèi ljubiti Boga u ovome svijetu. Kraljevstvo nam Božje prethodi, kao što prethodi i otajstvu jedinstva Crkve, objasnio je Sveti Otac. Od samoga je poèetka meðu kršæanima bilo podjela, i danas ih nažalost još ima. To stanje smanjuje našu sposobnost da uèinkovito ispunimo Božju zapovijed da se Evanðelje naviješta svim narodima. Naše podjele nagrðuju ljepotu jedine Kristove haljine, ali ne uništava sasvim duboko jedinstvo koje se raða po milosti krštenja. Kršæansko bi naviještanje zacijelo bilo uspješnije ako bi se otklonile podjele i kad bi zajedno mogli slaviti sakramente, širiti Božju rijeè i svjedoèiti ljubav, ustvrdio je Papa. Raduje me spoznaja da su Papinsko vijeæe za promicanje jedinstva kršæana i Svjetski savez evangelika otvorili nove izglede, objašnjavajuæi nesporazume i pokazujuæi put kako nadvisiti predrasude. Želim da dijalog još više promièe naše zajednièko svjedoèenje i naše evangelizacijske napore. Ako zaista vjerujemo u slobodno i velikodušno djelovanje Duha Svetoga, onda æemo jedni od drugih uèiti, i prihvatiti ono što je Duh Sveti kao dar za nas u drugima posijao, kazao je papa Franjo. Zakljuèujuæi govor, Papa je oèitovao uvjerenje da Duh Sveti može otvoriti novo razdoblje u odnosima izmeðu katolika i evangelika, koje æe omoguæiti da se posvema ostvari Gospodinova volja, da se Evanðelje naviješta do nakraj zemlje. Za to vam jamèim svoju molitvu, a od vas tražim da molite za mene i moju službu, zakljuèio je Papa. Novo Meðunarodno vijeæe FSR-a Asiz, 7.11.2014. (IKA) – U Domus Pacis u Asizu se od 1.do 9. studenoga održava Generalni kapitul Franjevaèkog svjetovnog reda (OFS). U èetvrtak 6. studenoga izabrano je novo Meðunarodno vijeæe OFS-a s mandatom 2014. - 2020. Za generalnog ministra izabran je Tibor Kauser iz Maðarske, a za zamjenicu generalnog ministra Chelito de Nunez iz Venezuele. U Vijeæe je izabrana i Ana Fruk iz Hrvatske koja æe biti zadužena za podruèje Europa 1, te Andrea Odak iz Bosne i Hercegovine koja æe biti zadužena za FRAMA-u. Osim njih dvije, èlanovi Meðunarodnoga vijeæa u razdoblju 2014.-2020. bit æe i Ana Maria Raffo (Peru), Attilio Galimberti (Italija), Michel Janian (Libanon), Silvia Diana (Argentina), Jenny Harrington (Južna Afrika) i Augustine Young (J. Koreja). 12. studenog 2014. broj 45/2014 21 Inozemne vijesti Simpozij "Maðarska 1944.": Ivan XXIII. i spašavanje ugroženih Budimpešta, 7.11.2014. (IKA) - Giuseppe Roncalli, koji je pred pola godine kao papa Ivan XXIII. proglašen svetim, nije odigrao znaèajnu ulogu samo u spašavanju Židova u Bugarskoj, nego i u akcijama spašavanja Židova u Maðarskoj. Na to je sve podsjetio kardinal Peter Erdö na simpoziju u Budimpešti, u povodu obilježavanja 70. godišnjice (16. listopada 1944.) preuzimanja vlasti Nacionalsocijalistièke partije strelastih križeva (NYKP) Ferenca Szalasija. Nekoliko desetaka tisuæa ljudi, uglavnom Židova, u Maðarskoj su ubili pripadnici NYKP-a. Erdö je ukazao na vezu izmeðu tadašnjeg nuncija u Budimpešti nadbiskupa Angela Rotte i Roncallija, apostolskog delegata u Turskoj. Rotta, kao i švedski konzul Raoul Wallenberg te španjolski konzuli Angel Sanz Briz i Giorgio Perlasca, bili su izvanredne osobe kojima treba zahvaliti za spašavanje od holokausta tisuæa budimpeštanskih stanovnika geta. Mnogi od njih uspjeli su s dokumentima i putovnicama dobivenim od Roncallija uæi u neutralnu Tursku i u Palestinu. Sadašnji nuncij nadbiskup Alberto Bottari de Castello osvijetlio je djelovanje vatikanskih diplomata u Budimpešti izmeðu 1938. i 1945. godine. Nadbiskup Rotta (1930. 1945.), ondašnji nuncij, kao i njegov tajnik i kancelar mons. Gennaro Verolino (1942. - 1945.), uz pomoæ drugih diplomata omoguæili su bijeg u neutralne zemlje i spašavanje života 120.000 Židova, izvijestio je Kathpress. Istaknute su i zasluge redovnica, na osobit naèin muèenice s. Sare Salkahazi, koje su i po cijenu gubitka vlastitog života tijekom 1944. organizirale oko 25.000 skloništa za progonjene. Imenovanja u Rimskoj kuriji Vatikan, 8.11.2014. (IKA) – Papa Franjo imenovao je 8. studenoga kardinala Raymonda Lea Burkea za kardinalapatrona Suverenoga vojnog malteškog reda. Na njegovo dosadašnje mjesto prefekta Apostolske signature imenovan je nadbiskup Dominique Mamberti, titularni nadbiskup Sagona, dosadašnji tajnik za odnose s državama. Na mjesto novoga tajnika za odnose s državama imenovan je Paul Richard Gallagher, titularni nadbiskup Hodelma i dosadašnji apostolski nuncij u Australiji. Papin brzojav suæuti povodom teške prometne nesreæe u Španjolskoj Vatikan, 10.11.2014. (IKA) - Papa Franjo izrazio je svoju "duhovnu blizinu" žrtvama stradalim u prometnoj nesreæi u Španjolskoj. Autobus s hodoèasnicima na povratku iz Madrida izletio je 8. studenoga s ceste i pao niz strminu od 15 metara. Èetrnaestero osoba je poginulo, ukljuèujuæi i jednoga mladog sveæenika, a 38 osoba je ozlijeðeno, od kojih se 23 još uvijek nalaze u bolnici. U brzojavu koji je poslao španjolskom biskupu Joseu Manuelu Lorci Planesu, Papin državni tajnik kardinal Pietro Parolin piše kako je Sveti Otac bio duboko rastužen kada je saznao za tešku prometnu nesreæu te prenosi svoju duhovnu blizinu svima koji su pogoðeni tom tragedijom. Papa moli Boga da udjeli vjeèni pokoj preminulima, potpuni oporavak ozlijeðenima i utjehu onima koji tuguju zbog gubitka voljenih, piše u brzojavu. Osim toga državni tajnik prenosi kako Sveti Otac zaziva na njih majèinsku zaštitu Presvete Djevice Marije i potièe ih da u vjeri pronaðu nadahnuæe i snagu duha, kako bi nadvladali te bolne okolnosti, te im udjeljuje svoj apostolski blagoslov. 22 12. studenog 2014. broj 45/2014 ika Vatikan: Ustanovljeno Vijeæe za razmatranje priziva klerika u sluèaju teških kažnjivih djela Vijeæe æe biti na usluzi Kongregaciji za nauk vjere radi uèinkovitijeg razmatranja priziva Vatikan, 11.11.2014. (IKA) - Papa Franjo ustanovio je posebno Vijeæe za razmatranje priziva klerika u sluèaju teških kažnjivih djela, priopæio je Tiskovni ured Svete Stolice. Vijeæe æe djelovati u sklopu Kongregacije za nauk vjere i imat æe sedam èlanova, kardinala ili biskupa, koji æe, prema potrebi, jamèiti brzo rješavanje priziva koji se odnose na kažnjiva djela pridržana Kongregaciji za nauk vjere. Rijeè je o kažnjivim djelima protiv vjere te o kažnjivim djelima poèinjenim tijekom slavljenja sakramenta, odnosno kažnjivim djelima protiv morala, meðu njima i zlostavljanje maloljetnika. Ta su kažnjiva djela opisana u motu propriju Sacramentorum sanctitatis tutela od 30. travnja 2001. godine, koji je ažuriran 21. svibnja 2010. godine. Papa je Odredbom s nadnevkom od 3. studenoga ustanovio Vijeæe, tijekom audijencije u koju je primio kardinala Pietra Parolina, državnoga tajnika. Èlanove Vijeæa i njegova predsjednika imenuje Papa, a oni mogu i ne moraju biti djelatnici Kongregacije za nauk vjere. Novo æe Vijeæe biti na usluzi Kongregaciji radi uèinkovitijeg razmatranja priziva. Nadležnost se Kongregacije dakle ne mijenja. U sluèaju da je okrivljenik biskup, njegov æe se priziv rješavati na redovnom zasjedanju Kongregacije, koja æe, prema Papinoj odredbi, moæi odluèivati o posebnim sluèajevima. Redovno æe zasjedanje, prema nahoðenju Vijeæa, moæi razmatrati i druge sluèajeve. Dužnost je Vijeæa da o vlastitim odlukama periodièno izvijesti Kongregaciju. Rad Vijeæa bit æe odreðen posebnim unutarnjim pravilnikom. Papina je odluka dobro prihvaæena i smatra se dobrim rješenjem kako bi se olakšao redoviti rad Kongregacije za nauk vjere, te izbjeglo gomilanje priziva, rekao je o. Federico Lombardi, ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice. Dekret je stupio na snagu 11. studenoga. Prilog dokumenti ika Prilog dokumenti Sveta hijerarhijska majka Crkva Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 5. studenoga 2014. Draga braæo i sestre, dobar dan! Èuli smo što apostol Pavao kaže biskupu Titu. No kolike samo kreposti moramo imati mi biskupi? Svi smo èuli, zar ne? To nije lako, nije lako, jer smo grešnici. Ali se uzdamo u vašu molitvu, da se bar približimo onome što apostol Pavao savjetuje svim biskupima. Slažete li se? Molite li za nas? Veæ smo u prethodnim katehezama bili istaknuli kako Duh Sveti ispunja uvijek Crkvu obiljem svojih darova. U moæi i milosti svoga Duha, Krist ne propušta pobuðivati službe, sa ciljem da izgraðuje kršæansku zajednicu kao svoje tijelo. Meðu tim se službama istièe biskupska. U biskupu, kojem pomažu prezbiteri i ðakoni, sam Krist se uprisutnjuje i nastavlja se brinuti za svoju Crkvu, jamèeæi svoju zaštitu i vodstvo. 1. U prisutnosti i službi biskupa, prezbitera i ðakona možemo prepoznati pravo lice Crkve: to je sveta hijerarhijska majka Crkva. I doista, preko te braæe koju je Gospodin izabrao i posvetio sakramentom Reda, Crkva vrši svoje majèinstvo: raða nas u krštenju kao kršæane, dajuæi nam ponovno se roditi u Kristu; bdije nad našim rastom u vjeri; prati nas u Oèev zagrljaj, da primimo njegovo oproštenje; pripravlja za nas euharistijski stol, gdje nas hrani Božjom rijeèju i Isusovom Tijelom i Krvlju; zaziva na nas Božji blagoslov i snagu njegova Duha, podupiruæi nas tijekom èitavog našeg života i obavija nas svojom nježnošæu i svojom toplinom, posebno u najosjetljivijim trenucima kušnje, trpljenja i smrti. 2. To majèinstvo Crkve se izražava na osobit naèin u biskupovoj osobi i njegovoj službi. Naime, kao što je Isus izabrao apostole i pozvao ih da naviještaju evanðelje i pasu njegovo stado, tako i biskupi, njihovi nasljednici, su postavljeni na èelo kršæanske zajednice, kao jamci njihove vjere i kao živi znak Gospodinove prisutnosti meðu njima. Shvaæamo dakle da nije rijeè prestižnom položaju, o službi koja nosi sa sobom razne èasti. Biskupstvo nije stjecanje èasti, veæ je služenje. Isus je htio da tako bude. U Crkvi ne smije biti mjesta za svjetovni mentalitet. Svjetovni mentalitet kaže: "Ovaj je èovjek napravio crkvenu karijeru, postao je biskup". Ne, nipošto, u Crkvi ne smije biti mjesta za taj mentalitet. Biskupstvo je služenje, nije stjecanje èasti kojom æu se razmetati. Biti biskupi znaèi imati uvijek pred oèima primjer Isusa koji je, kao Dobri Pastir, došao ne da bude služen veæ da služi (usp. Mt 20, 28; Mk 10, 45) i da dadne život za svoje ovce (usp. Iv 10, 11). Sveti biskupi – a takvih je mnogo u povijesti Crkve – pokazuju kako se tu službu ne traži, veæ se prihvaæa u poslušnosti, ne radi uzdizanja, veæ radi ponižavanja, poput Isusa koji "ponizi sam sebe, poslušan do smrti, smrti na križu" (Fil 2, 8). Žalosno je vidjeti èovjeka koji traži tu službu i koji èini sve da je se dokopa a kada mu to poðe za rukom tada ne služi drugima, šepiri se, živi samo za svoju taštinu. 3. Postoji još jedan dragocjeni element koji zaslužuje da bude istaknut. Kada je Isus izabrao i pozvao apostole, gledao je na njih ne kao pojedince, svakog zasebno, veæ ih je promatrao zajedno, da budu s njim, ujedinjeni, kao jedna obitelj. I biskupi èine jedan zbor, okupljen oko pape, koji je èuvar i jamac tog dubokog zajedništva, do kojeg je Isusu i samim njegovim apostolima bilo jako stalo. Kako je lijepo, dakle, kada biskupi, zajedno s Papom, izražavaju taj kolegijalitet i traže da budu sve više i bolje služitelji vjernika, sve više služitelji Crkve! Iskusili smo to nedavno na Sinodi o obitelji. Ali pomislimo na sve biskupe diljem svijeta koji, premda žive u razlièitim i meðusobno udaljenim mjestima, kulturama, senzibilitetima i tradicijama, s jednog kraja na drugi – jedan mi je biskup neki dan rekao da je od mjesta u kojem živi do Rima putovao zrakoplovom više od 30 sati – osjeæaju se dijelom istog biskupskog zbora i postaju izraz duboke povezanosti, u Kristu, meðu njihovim zajednicama. A u zajednièkoj molitvi Crkve svi biskupi zajedno slušaju Gospodina i njegov Duh, te tako mogu posvetiti duboku pozornost èovjeku i znakovima vremena (usp. Drugi vat. koncil, dogm. konst. Gaudium et spes, 4). Dragi prijatelji, sve nam to pomaže shvatiti zašto kršæanske zajednice prepoznaju u biskupu veliki dar, i pozvane su jaèati iskreno i duboko zajedništvo s njim, poèevši od prezbitera i ðakona. Nema zdrave Crkve ako vjernici, ðakoni i prezbiteri nisu ujedinjeni s biskupom. Crkva koja nije ujedinjena s biskupom je bolesna Crkva. Isus je htio to jedinstvo svih vjernika, takoðer ðakona i prezbitera, s biskupom. A oni to èine sa sviješæu da je upravo u biskupu vidljiva povezanost svake Crkve s apostolima i sa svim drugim zajednicama, ujedinjenim s njihovim biskupima i Papom u jednoj Crkvi Gospodina Isusa, koja je naša sveta hijerarhijska majka Crkva. Hvala! Božja graðevina Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 9. studenoga 2014. Draga braæo i sestre, dobar dan! Danas je liturgijski spomen Posvete lateranske bazilike. To je rimska katedrala a tradicionalni naziv bazilike je "Majka svih crkvi grada i svijeta". Izraz "majka" ne odnosi se toliko na sveto zdanje bazilike, koliko na djelo Duha Svetoga koje se u tom zdanju oèituje, a plodno je po službi rimskog biskupa, u svim zajednicama koje ostaju u jedinstvu s Crkvom kojom on presjeda. Svaki put kada slavimo posvetu neke crkve, sjeæamo se egzistencijalne istine kako je materijalni hram sagraðen od opeke znak žive Crkve i djelatne povijesti, to jest "duhovnoga hrama", kako kaže apostol Petar, kojem je sam Isus "Kamen živi što ga, istina, ljudi odbaciše, ali je u oèima Božjim izabran, dragocjen" (1 Pt 2, 4-8). Isus je u današnjem evanðelju, govoreæi o hramu, otkrio jednu potresnu istinu: naime da Božji hram nije samo zdanje sagraðeno od opeka, veæ je njegovo vlastito tijelo, izgraðeno od živoga kamenja. Svaki kršæanin, po krštenju, ugraðen je u tu "Božju graðevinu" (1 Kor 3, 9), štoviše postaje Crkva Božja. Duhovno zdanje, Crkva zajednica ljudi posveæenih Kristovom krvlju i Duhom Gospodina uskrsloga, traži od nas dosljednost u vjeri i da u svom životu svjedoèimo Krista. To nije lako – kao što znamo – ta dosljednost u životu izmeðu vjere i svjedoèanstva, ali trebamo napredovati i ostvarivati tu dosljednost u svakodnevnom životu. "To je kršæanin", ne toliko zbog onoga što govori, nego zbog onoga što èini, zbog naèina na koji se ponaša. Ta je dosljednost milost Duha Svetoga, za koju moramo moliti. Crkva u poèecima svoga života i svoje misije u svijetu, nije bila ništa drugo veæ 12. studenog 2014. broj 45/2014 23 Prilog dokumenti zajednica osnovana zato da ispovijeda vjeru u Isusa Krista Sina Božjega i Otkupitelja èovjeka, a ta je vjera ljubavlju djelotvorna. To dvoje ide zajedno! I danas je Crkva pozvana biti u svijetu zajednica koja, krštenjem ukorijenjena u Kristu, ponizno i hrabro ispovijeda vjeru u njega, svjedoèeæi je u ljubavi. Ljubav je izražaj vjere, a vjera je objašnjenje temelja ljubavi. Tome osnovnom cilju moraju biti usmjereni takoðer institucionalni elementi, pastoralne strukture i tijela; tome osnovnom cilju: svjedoèiti vjeru u ljubavi. Ljubav je upravo izraz vjere a vjera je objašnjenje i temelj ljubavi. Današnji nas blagdan poziva razmišljati o zajedništvu svih crkava, to jest te kršæanske zajednice, po analogiji potièe nas da se zauzmemo da èovjeèanstvo prevlada zidove neprijateljstva i ravnodušnosti; da gradi mostove razumijevanja i dijaloga, da se od èitavog svijeta stvori obitelj naroda, meðusobno pomirenih, bratskih i solidarnih. Tog novog èovjeèanstva Crkva je znak i predokus kada živi i širi svoje svjedoèenje evanðelja, poruke nade i pomirenja za sve ljude. Zazovimo zagovor Presvete Marije, da nam pomogne, poput nje, postati "hram Božji", živi hram njegove ljubavi. Nakon Angelusa Draga braæo i sestre, prije 25 godina, 9. studenoga 1989., pao je Berlinski zid, koji je toliko dugo dijelio grad na dva dijela i bio simbolom ideološke podjele Europe i èitavoga svijeta. Pad se dogodio iznenada, ali je omoguæen dugim i napornim zalaganjem tolikih osoba koje su se za to borile, molile i trpjele, a neki su èak žrtvovali i vlastiti život. Meðu njima ulogu protagoniste je imao sveti papa Ivan Pavao II. Molim da se uz Gospodinovu pomoæ i suradnju svih ljudi dobre volje sve više širi kultura susreta, koja može srušiti sve zidove koji i dalje dijele svijet, te da se više nikada ne dogodi da se nevine osobe progoni pa èak i ubija zbog njihova vjerovanja i njihove religije. Tamo gdje postoji zid, srce je zatvoreno. Trebaju nam mostovi, ne zidovi! 24 12. studenog 2014. broj 45/2014 ika
© Copyright 2024 Paperzz
