Strateški plan gospodarskog razvoja
Grada Daruvara i Općina Dežanovac,
Đulovac, Končanica i Sirač
2
Naziv projekta:
Ažuriranje Strateškog plan
gospodarskoga razvoja Grada Daruvara i
Općina Dežanovac, Đulovac, Končanica i
Sirač
Vremenski rok projekta
2012. – 2020.
Naručitelj projekta:
Grad Daruvar, Općine Dežanovac,
Đulovac, Končanica i Sirač
Konzultant na projektu:
Tomislav Lneniček
Stručni suradnik za turizam na
projektu:
Mario Šerić
Stručni tim na izradi:
Ratko Vuković,
Ivana Jurić
Matija Kušec,
Josip Kastmiler,
Oto Janda,
Vlasta Vončina
Partner u projektu:
Udruženje obrtnika Daruvar
Održana javna rasprava:
Dana, 02. ožujka 2012.
Potpis predsjednika Gradskoga
vijeća ili Općinskog vijeća:
MP
3
Sadržaj
1. Uvod ......................................................................................................................................... 5
2. Polazište ................................................................................................................................... 8
2.1. Metodologija ............................................................................................................................ 9
2.2 Sažetak analize stanja ............................................................................................................. 10
2.3 Sažetak Strateškog plana gospodarskog razvoja .................................................................... 12
3. Pregled stanja gospodarstva .................................................................................................. 14
3.1. Povijesni prikaz ...................................................................................................................... 14
3.2. Stanovništvo ........................................................................................................................... 18
3.3. Gospodarsko stanje ................................................................................................................ 19
3.3.1. Trgovačka društva ............................................................................................................... 21
4. Rezultati anketnih upitnika .................................................................................................... 32
6. Nezaposleni ............................................................................................................................ 37
7. Lokalne samouprave - Organizacijska analiza ....................................................................... 38
7.1. Analiza prihoda proračuna 2005-2010. .................................................................................. 38
5. SWOT analiza ........................................................................................................................ 41
6. PESTEC analiza ..................................................................................................................... 43
7. Razvojna Vizija i Misija......................................................................................................... 44
8. Dugoročni ciljevi, Razvojni prioriteti, Mjere i aktivnosti ...................................................... 45
9. Povezivanje sa proračunom.................................................................................................... 58
10. Provedba strateškog plana gospodarskog razvoja .................................................................. 62
11. Zaključak ................................................................................................................................ 64
12. Izvori ...................................................................................................................................... 65
4
1. Uvod
Nakon višegodišnjeg, ne samo slabog rasta, nego čak i nazadovanja gospodarskog kao i
društvenog života na području Republike Hrvatske, ubrzani razvoj se nameće kao nužnost.
Dosadašnji centralizirani načini razvoja „odozgo“ nije pokazao značajnije rezultate i stoga je
nužno početi s održivim razvojem „odozdo“, koji se temelji na gospodarskom razvoju, zaštiti
okoliša i društvenoj pravednosti, od razine jedinica lokalne samouprave, preko županija do
državne razine. Takvim razvojem usvajamo tržišnu demokraciju, sva njezina načela, osobito
načelo supsidijarnosti, koje nalaže da viša razina ne radi ono što dobro može učiniti niža razina.
Odgovor na pitanje: „Čime će svaka lokalna jedinica doprinijeti ukupnom razvoju države?“, nisu
samo skupovi želja, nego realno stručno i znanstveno utvrđeni razvojni putovi do ciljeva
utvrđenih od strane radne skupine (skup stručnjaka, zainteresiranih gospodarskih subjekata i
građana) koji sudjeluje u ažuriranju Strateškog plana gospodarskog razvitka (u nastavku
Strateški plan).
Izvor: EUROPA 2020, Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast
"Europi je ostavljen jasan, ali težak izbor - ili ćemo se zajednički suočiti s neposrednim
izazovom
oporavka i dugoročnim izazovima – globalizacijom, pritiskom na resurse, starenjem – kako
5
bismo nadoknadili nedavne gubitke, povratili konkurentnost, potakli produktivnost i stavili EU
na put prema napretku („održiv oporavak“).
Ili ćemo nastaviti u sporom i uglavnom nekoordiniranom ritmu s reformama, i tako riskirati da
završimo s trajnim gubitkom bogatstva, tromim postotkom rasta („tromi oporavak“) koji može
dovesti do visokih stopa nezaposlenosti i socijalne bijede, i relativnog pada na svjetskoj sceni
(„izgubljeno desetljeće“)."1
Identičnom strategijom se moraju suočiti svi čimbenici gospodarskog razvoja Grada Daruvara i
okolnih Općina, a glavni argument je prošlih deset godina koje gospodarski gledano nisu
iskorištene u potpunosti.
Usklađenost Strateškog plana gospodarskog razvoja s nacionalni Programom Vlade RH za
mandat 2011. – 2015., a taj program se temelji na sljedećim točkama:
 rast BDP-a i zapošljavanje na temelju novoga investicijskoga ciklusa, rasta proizvodnje i
konkurentnosti, nove industrijalizacije, izvoza i domaće potražnje
 održivi rast proračunskih prihoda, uz dovođenje proračunskih rashoda u skladu s
fiskalnim kapacitetima i razvojnim potrebama, posebno troškova javne uprave,
materijalnih troškova, subvencija i transfera lokalnoj samoupravi
 snažno ulaganje u znanje i obrazovanje, bitne čimbenike gospodarskoga i društvenoga
razvoja zemlje
 uklanjanje korupcije iz svih tijela javne vlasti i konačna uspostava djelotvornoga i
pravednoga pravosuđa,
 učinkovite državne uprave i odgovornoga upravljanja javnim poduzećima i državnom
imovinom,
 reforma poreznoga sustava u smjeru poreznoga rasterećivanja na ulaznoj strani
proizvodnje radi poticanja investiranja, reinvestiranja i troškovne konkurentnosti te
pomicanja poreznoga tereta od rada prema kapitalu, radi veće socijalne pravednosti
poreznoga sustava;
 konsolidacija javnih financija, uz osiguranje uvjeta za smanjivanje nelikvidnosti i uredan
platni promet;
 decentralizacija financijskih prihoda i povećanje ovlasti lokalne i regionalne samouprave
te uravnoteženje regionalnoga razvitka
 usklađivanje osnovnih poluga razvoja, kao što su energetika, prometna infrastruktura,
zaštita okoliša, proizvodnja hrane, turizam i obrazovanje, s učinkovitim korištenjem
fondova EU-a koji nam stoje na raspolaganju upravo u tim područjima
 zaštita radničkih prava i prava na poštenu plaću za pošten rad, povećanje konkurentnosti
tržišta rada te održavanje sustava socijalne skrbi u funkciji osiguranja jednakih šansi za
najosjetljivije društvene skupine;
 unapređenje mirovinskoga sustava uklanjanjem nedostataka i nepravdi te uvođenje
dugoročno održivih kriterija za stjecanje i ostvarivanje mirovinskih prava uspostava i
održavanje solidarnoga, učinkovitog i svima dostupnog zdravstvenog sustava.
Strateški plan gospodarskog razvoja je usklađen s Razvojnom strategijom BBŽ 2011.-2013. kroz
dugoročne ciljeve, a to su:
1. Povećanje konkurentnosti gospodarstva Županije
2. Unapređenje društvene infrastrukture i povećanje kvalitete života
1
EUROPA 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast
6
3. Razvoj komunalne infrastrukture
Isto tako, strateški plan je usklađen s Lokalnom strategijom razvoja regije Bilogora – Papuk,ciji
su dugoročni ciljevi:
1. Tehnološki napredno, diversificirano i socioekološki održivo gospodarstvo usmjereno
rastu standarda lokalnog stanovništva.
2. Racionalno gospodarenje prostorom i razvoj infrastrukture u suglasju s potrebama
stanovništva i gospodarstva uz očuvanje i zaštitu okoliša.
3. Razvoj ljudskih resursa, podizanje razine zaposlenosti i socijalne kohezije uz opći rast
društvenog standarda, institucionalni razvoj.
Strateški plan gospodarskog razvoja Grada Daruvara i Općina Dežanovac, Đulovac, Končanica i
Đulovac je usklađen sa strateškim dokumentima Europske unije, Programom Vlade RH 2011. –
2015., Razvojnom strategijom 2011.-2013.
Upravo zbog toga u ažuriranju Strateškog plana vodilo se računa da bude ne samo usklađen sa
strategijama Europske unije nego da dugoročni ciljevi razvoja budu ujedno i promidžba
Europskog sustav vrijednosti.
7
2. Polazište
Provedba ažuriranja Strateškog plana gospodarskog razvitka (nastavku Strateški plan) izvršava
se prema implementacijskoj matrici koja je sastavni dio ugovora. U procesu ažuriranja će se
definirati osnovni kroz viziju razvoja i specifičnih ciljevi (kroz dugoročne ciljeve, razvojne
prioritete, mjere i akcije) gospodarskog razvoja koji se želi postići ažuriranjem Strateškog plana.
Održivost Strateškog plana se omogućava kroz povezivanje s Gradskim i Općinskim
proračunima, kako bi se definirala realna procjena mogućnosti i planiralo financiranje određenih
mjera predloženih za razvoj gospodarstva.
Strateški plan se ažurira na vremenski period od 2012 do 2020. godine, radi praćenja napretka
provođenja predloženih mjera i aktivnostima jer su i strateški dokumenti za razvoj turizma
definirani u tom vremenskom okviru, kako i Europska strategija EUROPA 2020.
U procesu ažuriranja Strateškog plana maksimalno će se koristiti definirane dijelovi prijašnjih
Strateških planova i ostalih važećih strateških dokumenata Grada i Općina.
Ažuriranje Strateškog plana provoditi će Stručni tim koji je imenovan ispred Grada i Općine, a
voditi će ga Konzultant zbog razloga što je važno da stručni tim bude upoznat sa svim
aktivnostima koje provodi konzultant u fazi izrade i pripreme projekta, a kasnije je to garancija
da će se osigurati održivost samog dokumenta jer će djelatnici Grad i Općina biti upoznati sa
svim i ciljevima, prioritetima i mjerama.
U sklopu ažuriranja Strateški plan se predstavlja Stručni tima široj radnoj skupini, a informacije
dobivene tokom istraživanja i nacrt strateškog plana poduzetnicima kroz gospodarsko vijeće i
široj javnosti kroz prisutnost medija.
U procesu izrade strateškog plana pokazala se potreba za uključivanjem ostalih jedinica lokalne
samouprave u okruženju (Dežanovac, Đulovac, Končanica, Sirač) i to na zahtjev poduzetnika
koji su se izjasnili kroz anketni upitnik da gospodarski razvoj treba poticati u suradnji s ostalim
općinama u okruženju i temeljem njihovog prepoznavanja poljoprivredno prehrambene
djelatnosti kao dugoročnog cilja razvoja. Temeljem toga potpisani su ugovori i sa općinama
Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač za uključivanje u projekt ažuriranja Strateškog plana
gospodarskog razvoja.
8
2.1. Metodologija
Model gospodarskog razvoja koji se opisuje u Strateškom planu je zasnovan na konceptu
prepoznavanja vlastitih resursa i mogućnosti kroza aktiviranje lokalnog poduzetničkog
potencijala te predstavljanjem lokalnih resursa i mogućnosti za Investitore, a sa ciljem stvaranja
balansa i sinergije između ova dva razvojna pristupa.
U sklopu ažuriranja SPGR provesti će se dva istraživanja jedno sekundarno o stanju u
gospodarstvu i drugo primarno kroz anketni upitni i intervju s važnijim poduzetnicima i
obrtnicima. Sukladno rezultatima tih istraživanja će se izvršiti definiranje dugoročnih ciljeva,
razvojnih prioriteta i konkretnih mjera s planovima aktivnosti te izvorima financiranja u
proračunu Grada, prema različitim djelatnostima i potrebama poduzetnika i obrtnika.
Proces ažuriranja Strateškog plana gospodarskog razvoja teži se zajedničkom međusektorskom
dogovoru i zajedničkom definiranje razvojnih prioriteta s obzirom da zajednicu u tržišnom
gospodarstvu čine tri sektora:
 Privatni sektor – gospodarski subjekti koji za cilj imaju ostvarivanje profita, a
država ih kroz poreznu politiku nastoji razvojno usmjeriti. Taj sektor je jedina
razvojna komponenta društva.
 Javni sektor – sve institucije i razine vlasti kojima je prvenstveni cilj stvaranje
uvjeta za razvoj gospodarstva.
 Nevladin sektor – prije svega interesni sektor, a u našem slučaju udruženje
obrtnika i udruga malih poduzetnika koji je najčešće balans privatnoga i javnoga
sektora.
Lokalna samouprava, da bi mogla odrediti lokalne ciljeve i provesti odabrane razvojne projekte,
mora dobiti smjernice od, za to osposobljenoga razvojnoga tima. Dakle, mora se ostvariti trajno
vertikalno institucionalno i neinstitucionalno partnerstvo uprave i struke. Mora se ostvariti
suradnja lokalne samouprave i privatnog sektora u svrhu izrade i provedbe lokalnih razvojnih
projekata.
Pravo, djelatno, osmišljeno i trajno horizontalno i vertikalno partnerstvo, mobilizacija su svih
postojećih snaga, a poglavito znanja, na zajedničkom zadatku: razvoju područja jedinice lokalne
samouprave, odnosno Grada Daruvara i općina Dežanovac, Đulovac, Končanica, Sirač sa ciljem
stvaranja kvalitetne poduzetničke, investicijske i poslovne klime.
Strateški plan gospodarskog razvitka je dokument u kojemu su implementirane zajednički
definirane i dogovorene aktivnosti, dokument koji je usklađen s određenim nacionalnim
razvojnim strategijama i programima te regionalnim operativnim planovima i mikro regionalnim
planovima na razini županija i mikroregija. Usklađenost ovih razvojnih dokumenata je vrlo jak
argument za dobivanje centraliziranih sredstava, ali i prepoznavanje zajedničkih interesa u
okruženju te zajednički pristup prema međunarodnim izvorima financiranja.
Sukladno svemu ažuriranjem Strateškog plana potaknuti, prvenstveno kroz organizaciju i
suradnju gospodarskih subjekata na području Grada i Općina, gospodarsku aktivnost kroz razvoj
poduzetništva, stvaranje novih radnih mjesta i povećanje izvornih prihoda u proračun, a kroz
kvalitetno osmišljavanje razvojnih gospodarskih projekata osigurati povećanje prihoda i od
dotacija iz zemlje i inozemstva, a tu se misli na financijska sredstva nadležnih ministarstava i EU
fondove.
9
2.2 Sažetak analize stanja
Stanovništvo
Sadržaj
1991.
2001.
2011.
broj stanovnika
broj stanovnika
broj stanovnika
14.210
3.675
4.891
3.146
3.573
29.495
13.243
3.355
3.640
2.824
2.546
25.608
11.612
2.671
3.199
2.349
2.178
22.009
Grad Daruvar
Općina Dežanovac
Općina Đulovac
Općina Končanica
Općina Sirač
Područje Grada Daruvara i Općina
Pregled tablice stanovništvo vidljivo je da se kroz tri zadnja popisa broj stanovnika stalno
smanjuje, a razlog tome je osim rata i to što područje grad Daruvara gubi na administrativnoj i
trgovačkoj ulozi.
Pregled gospodarstva za Grad Daruvar i Općine Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač
Rb.
Godine naziv
2007.
1.
Ukupno broja pravnih osoba
2.
3.
4.
5.
6.
2008.
2009.
2010.
214
212
212
224
Ukupni prihodi
1.141.412
1.310.268
979.096
971.796
Ukupni rashodi
1.093.469
1.263.779
959.579
962.142
Dobit prije oporezivanja
84.803
79.332
54.913
45.278
Gubitak prije oporezivanja
36.856
32.834
35.472
29.471
Ukupan broj zaposlenih baziranih na satu rada
2.533
2.631
2.506
2.266
7.
Prosječna neto plaća po zaposlenom
3.029
3.405
3.372
3.147
8.
Ukupan broj nezaposlenih
1.947
1.781
2.045
2.319
9.
Ukupan broj obrtnika (fizičkih)
262
253
257
249
10
Ukupan broj OPG-a u sustavu PDV-a (fizičkih)
198
203
211
229
11
Ukupan broj gospodarskih subjekata na području pet JLS
674
668
680
702
Tablica Pregled gospodarstva za Grad Daruvar i Općine Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač
prikazuje strukturu gospodarstva po godinama od broja pravnih i fizičkih osoba, visini ukupnih
prihoda i rashoda pravnih osoba te njihove dobiti prije oporezivanja. Ukupnom broju zaposlenih
na bazi sati rada, kao i prosječnu neto plaću.
Prihodi u proračun lokalnih samouprava
PRIHODI
POSLOVANJA
ostvarenje
2005
2006
2007
2008
2009
2010
23.838.839
30.079.941
36.908.666
36.264.638
28.671.257
27.568.474
Općina Dežanovac
1.702.678
2.330.010
4.362.379
2.653.233
2.287.374
2.568.085
Općina Đulovac
4.037.230
3.804.982
5.117.600
4.373.039
5.290.764
6.223.755
Općina Končanica
1.878.363
1.759.161
2.544.085
2.902.558
2.531.605
2.563.332
Općina Sirač
5.661.696
9.122.028
7.995.013
8.023.244
7.227.337
8.665.031
37.118.806
47.096.122
56.927.743
54.216.712
46.008.337
47.588.677
Grad Daruvar
UKUPNO
POSLOVNI
PRIHODI
10
U tablici Prihodi u proračun lokalnih samouprava vidljiva je struktura ostvarenih prihoda u
proračun. Kako je jedna od osnovnih ciljeva ovog strateškog plana utjecati na povećanje prihoda
u proračunu.
Grafikon pokazuje rezultat ankete temeljem kojega su definirani dugoročni strateški ciljevi i
povezivanje Grada Daruvara s općinama Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač.
11
2.3 Sažetak Strateškog plana gospodarskog razvoja
VIZIJA - Održivi razvoj zasnovan na mikro, malom i srednjem poduzetništvu, visokoj tehnologiji i obnovljivim izvorima energije,
sa ciljem stvaranja ekološko poljoprivrednog, poduzetničkog i turističkog središte kontinentalne Hrvatske.
MISIJA - Poduzetničkim ponašanjem stanovništva, razvijenom poduzetničkom kulturom i uvažavanjem suprotnosti
DUGOROČNI CILJ 1:
Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva,
socijalnog poduzetništva
Razvojni prioritet 1.
Razvoj profitabilne metaloprerađivačke industrije
Mjere i aktivnosti:.
i. Identifikacija profitabilnih metaloprerađivačkih tvrtki
ii. Razvoj i izvođenje neformalnog obrazovnog programa za
djelatnike na CNC strojevima
iii. Razvoj formalnog obrazovnog programa za
metaloprerađivačka zanimanja
iv. Formiranje kompleks Dalita kao nove industrijsko
poduzetničke zone
Razvojni prioritet 2.
Razvoj poduzetničkih pothvata baziranih na Informatičko
komunikacijskoj tehnologiji (ICT)
Mjere i aktivnosti:.
i. Identifikacija proizvoda i usluga za razvoj ICT poduzetničkih
pothvata
ii. Razvoj potpornih institucija za razvoj ICT proizvoda i usluga,
Tehnološki inkubatora
iii. Osnivanje stručnog studija za ICT
iv. Kontinuirano neformalno obrazovanje, marketing, prodaja,
ICT
Razvojni prioritet 3.
Razvoj poduzetničkih pothvata baziranih na obnovljivim
izvorima energije (OIE)
DUGOROČNI CILJ 2:
Razvoj ekološke poljoprivrede i ekoloških
prerađivačkih kapaciteta
Razvojni prioritet 1.
Razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje
Mjere i aktivnosti:.
i. Identifikacija postojećih ekoloških
poljoprivrednih proizvođača
ii. Identifikacija površina i kultura, ekoloških
proizvođača
iii. Identifikacija ostalih potencijalno
zainteresiranih proizvođača u ekološkoj
poljoprivredi
iv. Istraživanje tržišta za primarnu ekološku
poljoprivrednu proizvodnju i pronalazak
potencijalnih kupaca
v. Edukacija poljoprivrednih proizvođača o
mogućnostima ekološke proizvodnje i
dobivanja ekološke markice
vi. Ugovaranje poljoprivredne proizvodnje za
poznatog kupca
vii. Financijski poticati certifikaciju ekološke
poljoprivredne proizvodnje
Razvojni prioritet 2.
Razvoj prerađivačkih kapaciteta za ekološku
poljoprivredu
DUGOROČNI CILJ 3:
Razvoj turizma, turističke ponude i
destinacije
Razvojni prioritet 1.
Provođenje razvoja odabranih primarnih i
sekundarnih turističkih proizvoda
Mjere i aktivnosti:.
i. Razvoj kratkih odmora
ii. Razvoj kupališnih programa
iii. Razvoj događaja
iv. Etno gastro programi
v. Razvoj tura
Razvojni prioritet 2.
Poticanje razvoja ostalih primarnih i
sekundarnih turističkih proizvoda
Mjere i aktivnosti:.
i. Razvoj zdravstvenih programa
ii. Razvoj sportskih priprema
iii. Razvoj wellness programa
iv. Razvoj kongresa
v. Razvoj sastanaka i seminara
vi. Razvoj insentiv programa
Razvojni prioritet 3.
Provođenje razvoja turističke zone Toplica
i hotela Rimska šuma, Aquae Balissae i
Dvorac Janković
DUGOROČNI CILJ 4:
Razvoj komunalne i
društvene infrastrukture
Razvojni prioritet 1.
Izgradnja i/ili rekonstrukcija
komunalne infrastrukture
Mjere i aktivnosti:.
i.
Nerazvrstanih cesta te
gradskih i općinskih ulica
ii.
Sustava vodoopskrbe
iii.
Sustava odvodnje i
pročišćavanje otpadnih
voda
iv.
Sustava plinofikacije
v.
Sanacija odlagališta
otpada
vi.
Izgradnja nogostupa i
Razvojni
prioritet 2.
šetnica
Izgradnja
i/ili rekonstrukcija
vii.
Modernizacija javne
društvene
infrastrukture
rasvjete
Mjere i aktivnosti:.
i. Dječjih vrtića
ii. Vatrogasni i kulturni
domovi
iii. Mrtvačnica
Mjere i aktivnosti:.
i. Identificirati tehnološka rješenje u određene OIE, Solari i
fotovoltaici, Biomasa, Termalni izvori, Bioplin i ostalo
ii. Napraviti katalog i upute za potencijalne investitore –
definirati procese za potencijalne investitore (male
investitore i investitori)
iii. Educirati potencijalne investitore o mogućnostima ulaganja u
OIE
Razvojni prioritet 4. Razvoj socijalnog poduzetništva
Mjere i aktivnosti:.
i. Identifikacija i animacija socijalno ugroženih skupina i
poticanje poduzetničkog ponašanja
ii. Edukacija, organizacija i animacija socijalno ugroženih
skupina različitih vještina potrebnih za konkurentnost na
tržištu rada
iii. Komercijalizacija vještina socijalno ugroženih skupina
iv. Psihološka pomoć druženje, sastajanje i prepoznavanje
vlastite vrijednosti u društvu
v. Razvoj i poticanje poduzetničkog ponašanja stanovništva.
Razvojni prioritet 5. Provedba modela razvoja
poduzetništva
Mjere i aktivnosti:.
i. Organizacija studijskog putovanja poduzetnika i potencijalne
poduzetnike
ii. Edukacija poduzetnika
iii. Povezivanje poduzetnika (umrežavanje)
iv. Stvaranje i razvoj proaktivnog pristupa usmjerenog ka
promjenama tržišno restrukturiranje gospodarstva
v. Identifikacija pokretača razvoja gospodarskog razvoja
lokalnih poduzetnika
vi. Identifikacija poduzetničkih, industrijskih i poslovnih zona i
izrada investicijskog vodiča za potencijalne investitore
vii. Stvaranje lokalne razvojne koalicije između javnog i
privatnog sektora za provedbu Strateškog plana
gospodarskog razvoja.
viii. Razvoj sustava poticaja za ulaganje u MSP u slučajevima
novog zapošljavanja
ix. Poticanje korištenja EU fondova za investicije poduzetnika
x. Stvaranje manifestacije "Dani poduzetništva"
Mjere i aktivnosti:.
i. Identifikacija
prerađivača
ekoloških
poljoprivrednih proizvoda
ii. Identifikacija tehnologije i kapaciteta za
preradu ekoloških poljoprivrednih proizvoda
iii. Educirati prerađivače ekološke poljoprivrede
o tehnologiji i dobivanju ekološke markice za
gotove proizvode
iv. Izraditi projekte za nositelje prerađivačke
kapacitete ekološke poljoprivrede
v. Financijski poticati izradu projekata ekološke
poljoprivredne proizvodnje
Razvojni prioritet 3.
Razvoj klastera ekoloških poljoprivrednih
proizvođača i prerađivača
Mjere i aktivnosti:
i. Okupljanje i osnivanje poljoprivrednih
ekoloških proizvođača i prerađivač u klaster
ekološke poljoprivrede
ii. Definiranje tržišno-prodajne i upravljačke
funkcije klastera ekoloških poljoprivrednih
proizvođača
iii. Identifikacija i istraživanje međunarodnog
tržišta ekoloških proizvoda
iv. Financijsko poticanje klastera ekološke
poljoprivrede
Mjere i aktivnosti:.
i. Turistička zona Toplica
ii. Hoteli Rimska šuma, Aquae Balissae i
Dvorac Janković
Razvojni prioritet 4.
Poticanje razvoja obiteljskih hotela i
sličnih objekata te obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava i sličnih
objekata
Mjere i aktivnosti:.
i. Obiteljski hoteli i slični objekti
ii. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva i
slični objekti
Razvojni prioritet 5.
Provođenje i poticanje razvoja raznovrsnih
turističkih ponuda
Mjere i aktivnosti:.
i. Restorani, barovi i trgovine
ii. Muzeji i galerije
iii. Eno-gastro ruta
iv. Kulturološka ruta
v. Urbana estetika
Razvojni prioritet 6.
Osmišljavanje modela destinacijskog
razvoja i menadžmenta
Mjere i aktivnosti:.
i. Destinacijski razvoj
ii. Destinacijski menadžment
13
3.
Pregled stanja gospodarstva
3.1.
Povijesni prikaz
Područje Daruvara smješteno je u jugoistočnom dijelu Bjelovarsko-bilogorske županije,
jugozapadnom dijelu Panonske nizine, na prijelazu između planinskog prostora Papuka i
valovitog Poilovlja. Prema prirodno-geografskoj regionalizaciji Hrvatske ovaj prostor pripada
Panonskoj megaregiji, makroregiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske. Jedna od posebnosti
Daruvara u odnosu na županijski prostor je njegov položaj u makro regiji s obzirom na blizinu
Zagreba i Osijeka (oko 100 km zračne linije) te gotovo istu udaljenost od rijeka Save i Drave
(oko 50 km).
GRAD DARUVAR
Grad Daruvar prostire se na površini od 64,02 km2. Do 1993. godine i novog političkogteritorijalnog ustrojstva Republike Hrvatske, Daruvar je bio sjedište općine koja je obuhvaćala i
šire područje. Tom su prilikom današnje općine Končanica, Đulovac, Dežanovac i Sirač
izdvojene kao samostalne jedinice lokalne samouprave, a područje grada Daruvara svelo se na 9
naselja: Daruvar, Daruvarski Vinogradi, Doljani, Donji Daruvar, Gornji Daruvar, Lipovac
Majur, Ljudevit Selo, Markovac i Vrbovac.
Grad se nalazi na 45o 35’ geografske širine i 17o 20’ geografske dužine. Smješten je na
jugozapadu Panonske nizine u dolini rijeke Toplice, na visini 155-180 m. Smješten na području
gdje se susreću Podravina i Posavina, odnosno na putu koji vodi od centralnog dijela Panonske
nizine, preko centralnih Dinarskih planina do središnje obale Jadrana, Daruvar se nalazi na
dijagonalnom putu između Save i Drave.
Prirodna obilježja, društveno-ekonomske karakteristike te funkcionalna svojstva, ubrajaju
ga u Podravsko-Posavsku regiju koja je dio zapadne Slavonije.
Daruvarska regija pripada “Panonskom tipu” kontinentalne klime. Mikroklimatska
obilježja Daruvara određena su njegovim položajem u dolini rijeke Toplice, koja obiluje
šumovitim površinama i termalnim izvorima.
Daruvar se svakako može pohvaliti velikim brojem sunčanih dana u godini (93 dana) koji
prilično nadmašuje broj dana u ostalim kontinentalnim regijama hrvatske (Zagreb 73) Varaždin
72, Slavonski Brod 71, Osijek 77).
Svojim položajem na sjeveru zemlje, svega 68 km udaljen je od Madžarske granice,
interesantan je za stanovnike centralno-europskih zemalja. Budimpešta je udaljena 337 km, a
Beč 495 km.
Spoznaje o Daruvaru datiraju iz II. stoljeća, nalazom nadgrobnih rimski spomenika koji
otkrivaju naziv “Aquae Balissae”. Taj latinski naziv (“Topla voda”) odnosi se na Daruvar,
budući da su ovdje pronađeni brojni ostaci rimskih termi.
Dolaskom Slavena na ovo područje, Hrvati stvaraju svoje naselje oko termalnih izvora,
na ruševinama rimskog naselja Aquae Balissae. Na geografskoj karti iz 1718 godine, označeno je
naselje “Podborje terme, nimis callide” (Podborne, vrlo vruće). Interesantno je, da se ime
Podborje zadržalo čak 144 godine nakon vladavine Turaka.
Međutim, tek 1765 godine, odlukom Marije Terezije, naselje dobiva službeni naziv
Daruvar. Ime je dobilo prema motivu ždrala s grba plemićke obitelji Janković (ždral na
madžarskom = “daru”). Antun Janković sagradio je u Podborju palaču nazvanu Daruvar (ždralov
grad).
Iz prikazanog je očito da je grad Daruvar nastajao na lokaciji termalnih voda i da je
sadržaj korištenja termalnih voda i kupališta u stvari prethodio naseljavanju na lokaciji grada
Daruvara.
Položaj i opisana obilježja uvjetovala su društveni i gospodarski razvitak Grada i u
prethodnim ga razdobljima usmjeravali na razvoj turističkih aktivnosti što je i današnja
karakteristika tog područja. Iz tog razloga županijskim je odrednicama gospodarskog razvitka
prostor Daruvara definiran županijskim nositeljem razvoja turističke ponude.
OPĆINA DEŽANOVAC
Dežanovac je istoimena općina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, nastala na zapadnim
predjelima pobrđa Papuka. Područje Općine Dežanovac obuhvaća površinu od 99,85 km², a osim
općinskog središta pripada joj još 11 naselja, a gotovo jednu četvrtinu stanovništva čine Česi.
Dežanovac je nastao na jednom od velikih posjeda 1489. godine, zvanom posjed Domičkovina.
U 18. i 19. st. u Dežanovac dolaze Hrvati iz Gorskog kotara i doseljenici iz Češke i Mađarske.
Gospodarska osnova je poljodjelstvo, stočarstvo, vinogradarstvo. Jedna od najjačih tvrtki na
području općine je „POD“ – proizvodnja opruga Dežanovac, koja zapošljava 60-ak radnika, a
bavi se prodajom poljoprivredne mehanizacije i rezervnih dijelova. Na području Općine radi više
manjih i srednjih poduzetnika i obrtnika s manjim brojem zaposlenih. U obiteljskim
poljoprivrednim gospodarstvima zastupljeno je svinjogojstvo, peradarstvo i mljekarstvo, što čini
bogatu lepezu ponude i za veća tržišta.
U Dežanovcu djeluju osnovna škola sa svojih 5 područnih ureda te nekoliko sportskih klubova.
Župna crkva Sv. Bartola sagrađena je početkom 19. st., a Vjerska udruga djeluje od 1912.
godine.
OPĆINA ĐULOVAC
Općina Đulovac je smještena na istočnim obroncima Bilogore prema Papuku, a to je sjevernoistočni dio Bjelovarsko-bilogorske županije. Graniči sa gradovima Daruvar i Grubišno Polje te
općinama Končanica, Suhopolje i Voćin.
Naselje Đulovac se do 1912. godine zvalo Đulaves, zatim do 1992. godine Miokovićevo, a od
1992. godine Đulovac. Na području općine, koja se nalazi na području od posebne državne skrbi,
postoji zajednica kosovskih Hrvata koji su većinsko stanovništvo u općini. Đulovac je i veća
željeznička postaja na pruzi Virovitica-Banova Jaruga.
Gospodarska snaga Općine je poljoprivredna i prerađivačka djelatnost. Ističu se vinogradarstvo i
stočarstvo kao najvažnije poljoprivredne aktivnosti. Prerađivačka industrija koncipirana je na
iskorištavanju prirodnih resursa i to iskorištavanje drveta za proizvodnju drvene ambalaže.
Najveći broj gospodarskih subjekata su ugostiteljski objekti manjih kapaciteta s trenutnom
nemogućnošću za prihvat većeg broja turista.
Na području Općine Đulovac djeluju brojne udruge, ustanove te donatorske organizacije
proizašle iz povećanih potreba u prosvjeti, zdravstvu, kulturi, sportu i duhovnom životu, a
značajnije su Obrazovno-pastoralni centar Hrvatskog Caritasa, DVD Đulovac i dr.
15
OPĆINA KONČANICA
Općina Končanica nalazi se na jugo-istočnom dijelu Bjelovarsko-bilogorske županije i prostire
se na površini od 83,61 km2. Graniči sa dva grada; Grubišno Polje i Daruvar te sa tri općine;
Đulovac, Dežanovac i Hercegovac. To je općina u kojoj je nacionalna manjina većina. Od
ukupnog broja žitelja 46,6% su Česi, koji žive u dva najveća češka naselja: Končanica i
Daruvarski Brestovac.
Još u 13. stoljeću na današnjem području Općine Končanica spominju se utvrde
Brestovac i Konthović, a oko 1334. godine uoči turskih pohoda na ove krajeve, među najvećim
naseljima Daruvarskog kraja koji se tada naziva „Toplica“ spominju se naselja Brestovac i
Konthovci (Končanica).
Od 1542. do 1687. godine cijelo je ovo područje pod turskom vlašću.
Nakon okupacije Slavonije od strane Austrije oko 1700. godine Daruvarski Brestovac uz
starosjedioce počinju naseljavati hrvati iz Posavine, Gorskog kotara i Like, te srbi prebjegli iz
Bosne a oko 1800. godine ovo područje masovno počinju naseljavati Česi.
U gospodarskoj osnovi dominiraju ribnjaci, koji se prostiru na oko 1.400 hektara, kojima
upravlja tvrtka „Ribnjačarstvo Končanica“ iz Končanice. Osim tvrtke tu je manji broj poduzeća i
obrta te obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. S obzirom na ruralno područje, stanovništvo
se bavi isključivo poljoprivredom, stočarstvom te voćarstvom i vinogradarstvom.
Općina je osnivač Češkog dječjeg vrtića Končanica i pomaže rad sedam mjesnih odbora.
Pomaže rad 3 kulturno-umjetničke udruge: Češke besede Končanica, Češke besede Daruvarski
Brestovac i Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva „Pougarje“ Daruvarski Brestovac, 2 Vijeća
nacionalne manjine općine Končanica: češko i srpsko, nogometnih klubova: „Ribar“ iz
Končanice, „Mladost“ iz Daruvarskog Brestovca, „Imsovac“ iz Imsovca i „Dinamo“ iz Šuplje
Lipe, streljačke udruge „Končanica“ iz Končanice, Udrugu umirovljenika Općine Končanica, te
četiri DVD-a (Končanica, Daruvarski Brestovac, Šuplja Lipa i Stražanac), udružena u
Vatrogasnu zajednicu Općine Končanica.
Kompletno je uređena i Župna crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Končanici.
Ostaje i dalje uređenje dvorca „Marijin dvor“ u Diošu, koji je u vlasništvu Hrvatskog
salezijanskog provincijata iz Zagreba.
Na području Općine djeluje matična Češka osnovna škola Josipa Ružičke Končanica, u
okviru koje se nalaze 3 područne škole; u Daruvarskom Brestovcu, Diošu i Stražancu.
Bogate šume, rijeke i raznolik krajolik, pružaju mogućnosti razvoja seoskog, lovnog i
ribolovnog turizma.
OPĆINA SIRAČ
Općina Sirač smještena je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, na zapadnim padinama Ravne
Gore, u dolini rijeke Bijele, na površini od 144,91 km2. Na sjeveru graniči s Gradom Daruvarom
i Općinom Đulovac, na zapadu s Općinom Dežanovac, a na jugu i istoku s Požeško-slavonskom
županijom.
Sirač svoju povijest i kulturu gradi od 1242. godine s ljudima čiji su preci kroz vjekove stizali iz
Gorskog kotara, Like, Češke, Austrije i Njemačke, razvijajući desetljećima urbanu cjelinu.
16
Međutim, I. i II. Svjetski rat, a naročito tijekom Domovinskog rata 1991. godine, usporili su
razvoj naselja Općine Sirač te uzrokovali veliku depopulaciju ovog područja.
Sjedište Općine je naselje Sirač smješteno na prostoru koji je od davnina vrlo povoljan za
nastanak, razvoj i život naselja jer je dolina rijeke Bijele pogodna za izgradnju prometnica
daleko u planinsku unutrašnjost bogatu vodom, šumom i kamenom koji su ujedno i temelj
gospodarskih aktivnosti na ovom području. Turizam Općine Sirač nije značajnije razvijen s
obzirom da nema znamenitosti koje bi je izdvajale od ostalih područja Bjelovarsko-bilogorske
županije, ali ima velike potencijale za razvoj seoskog i lovnog turizma.
Uz poljodjelstvo i šumarstvo najrazvijenija gospodarska grana je građevinarstvo i to prerada
kamena. Tvrtka "Kamen Sirač" d.d. je prodala svoj pogon za proizvodnju vapna tvrtci Lička
tvornica vapna d.o.o., dok je vlasnik tvornice žbuka je tvrtka W&P Kamen d.o.o. Lička tvornica
vapna d.o.o. i "W&P Kamen" d.o.o. u 100%-om su vlasništvu austrijskog koncerna
Wietersdorfer gruppe sa sjedištem u Klagenfurtu, Austrija te proizvode žbuke, ljepila, boje i
hidratizirano vapno u vreći proizvode se pod brendom Baumit. Na području Sirača prisutni su još
i tvrtka „Kumal“ i "KS transposrti", a u drvoprerađivačkoj industriji na ovom području značajne
su tvrtke „Suvenir Sirač“ i „Građapromet“.
U naselju Sirač je aktivno KUD Sirač, dok dugu tradiciju postojanja ima i DVD koje je osnovano
1892. godine. Od sportskih klubova aktivan je nogometni klub „Kamen“ te streljačko društvo
„Pobjeda“.
17
3.2.
Stanovništvo
Godina
Broj stanovnika
Tabela 1. Kretanje stanovništva u gradu Daruvaru
1953.
1961.
1971.
1981.
1991.
2001.
2011.
10.002
13.243
11.612
12.228
12.355
13.546
14.210
Izvor: DZS
Tablica 1. pokazuje podatke o kretanju stanovništva kroz godine prema popisima stanovništva, a
podaci su odgovarajući za sadašnje administrativno područje Grada, jer predstavljaju zbroj
podataka o kretanju stanovništva naselja sadašnjeg grada Daruvara. Vidljivo je da se broj
stanovnika povećava u periodu do 1991. godine kada nastaje trend smanjenja broja stanovništva
za 7% uslijed ratnog utjecaja, međutim zabrinjava podatak većeg smanjenja broja stanovnika za
12% u periodu od 2001 do 2011. godine, a uzrok smanjenja broja stanovnika je nerazvijeno
gospodarstvo koje bi stvaralo nova radna mjesta i poticalo ostanak stanovništva na području
grada Daruvara, možemo zaključiti da je Grad Daruvar izgubio ulogu administrativnog i
trgovačkog središta ovog dijela Hrvatske.
Sadržaj
Tabela 2. Kretanje stanovništva u Daruvaru, Županiji, RH
površina
1991.
2001.
u km2
broj
stanovnika
broj
stanovnika
2011.
stanovnika
po km2
stanovnika
po km2
broj
stanovnika
stanovnika
po km2
Grad Daruvar
64,02
14.210
221,96
13.243
206,86
11.612
181,38
Općina Dežanovac
99,85
3.675
36,80
3.355
33,60
2.671
26,75
Općina Đulovac
196,14
4.891
24,93
3.640
18,56
3.199
16,31
Općina Končanica
83,61
3.146
37,63
2.824
33,77
2.349
28,09
Općina Sirač
144,92
3.573
24,65
2.546
17,57
2.178
15,03
Područje Grada
588,54
29.495
50,11
25.608
43,51
22.009
37,40
2.637
144.042
54,63
133.084
50,47
119.743
45,41
56.655
4.784.265
84,45
4.437.460
78,32
4.290.612
75,73
Daruvara i Općine
Bjelovarsko
bilogorska županija
R. Hrvatska
Izvor: DZS
U tablici 2. vidimo broj stanovnika po provedenim popisima stanovništva i površinu svakog
područja lokalne samouprave te broj stanovnika po kvadratnom kilometru. Vidljivo je da je
došlo do smanjenja broja stanovništva u svim jedinicama lokalne samouprave, a isto tako i broj
stanovnika po kvadratnom kilometru. Najmanje naseljena lokalna samouprava je Općina Sirač,
koja bez obzira na jako gospodarstvo nije uspjela zadržati stanovništvo na svom području. Zatim
Općina Đulovac, Općina Dežanovac, Općina Končanica i Grad Daruvar. S obzirom da je
stanovništvo nositelj cjelokupnog razvoja kroz osobnu potrošnju, te kroz investicije lokalnih
poduzetnika, ovaj negativni trend smanjenja stanovnika posljedica je nerazvijenog i tržišno
nekonkurentnog gospodarstva.
18
3.3.
Gospodarsko stanje
Tabela 3. Pregled gospodarstva
Rb.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Godine
Ukupno broja
pravnih osoba
(Daruvar)
Ukupni prihodi
(Daruvar)
Ukupni rashodi
(Daruvar)
Dobit prije
oporezivanja
(Daruvar)
Gubitak prije
oporezivanja
(Daruvar)
Ukupan broj
zaposlenih
baziranih na satu
rada (Daruvar)
Prosječna neto
plaća po
zaposlenom
(Daruvar)
Ukupan broj
nezaposlenih
(Daruvar)
Ukupan broj
obrtnika (Daruvar)
Ukupan broj OPGa u sustavu PDV-a
(Daruvar)
Ukupni broj
gospodarskih
subjekata
(1.+9.+10)
Broj OPG u
sustavu PDV-a u
Općini Dežanovac
Broj OPG u
sustavu PDV-a u
Općini Đulovac
Broj OPG u
sustavu PDV-a u
Općini Končanica
Broj OPG u
sustavu PDV-a u
Općini Sirač
Ukupan broj
gospodarskih
subjekata na
području pet JLS
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
146
153
161
169
167
164
171
451.250.000
454.549.000
521.946.000
595.946.000
616.969.000
484.245.000
532.295.000
464.958.000
467.801.000
529.664.000
596.831.000
624.199.000
500.018.000
538.277.000
11.620.000
17.329.000
19.936.000
25.096.000
25.010.000
17.422.000
19.960.000
25.327.000
30.581.000
27.654.000
25.982.000
32.235.000
33.189.000
26.935.000
1.786
1.777
1.932
2.001
1.880
1.818
1.613
2.701
2.707
2.832
3.041
3.101
3.176
3.220
972
954
931
904
811
946
1043
225
211
199
196
188
190
182
21
23
30
31
37
42
45
392
387
390
396
392
396
398
53
60
72
72
72
76
83
26
34
43
39
37
40
49
21
27
38
37
38
37
35
5
7
16
19
19
16
17
497
515
559
563
558
565
582
Izvor: Fina
Tabela 3. prikazuje gospodarsko stanje samo u Gradu Daruvaru, a prikazuje ukupan broj pravnih
osoba (trgovačka društva i zadruge) na području Grada koji ima kontinuirani rast do 2008
godine, a onda počinje gospodarska kriza, uslijed koje se smanjuje broj pravnih osoba u 2009.
19
godine te opet raste u 2010. godini što je posljedica preregistracije poslovanja dijela fizičkih
osoba (obrtnika) u pravne osobe. Vidljiv je isti trend i u ukupnim prihodima, međutim zabrinjava
da su ukupni rashodi tokom cijelog promatranog razdoblja veći od prihoda što nam govori da
gospodarstvo nije konkurentno točnije da je potrebno provesti tržišno restrukturiranje, a to
strateška orijentacija i prilagodba proizvoda i usluga tržištu. To nam pokazuju odnos dobit i
gubitka prije oporezivanja, ali i broj zaposlenih na bazi sati rada. Prosječna neto plaća rasla je
kroz cijelo razdoblje što znači da su troškovi radne snage rasli u promatranom razdoblju. Broj
nezaposlenih se smanjivao sukladno gospodarskom rastu do 2008 godine, a rast u 2009. i 2010.
godini, to nam pokazuje da se gospodarstvo nije oporavilo nego da je samo provelo
konsolidaciju poslovanja na način da su otpustili višak zaposlenih. Nažalost, kroz promatrano
razdoblje smanjuje se broj obrtnika (fizičkih osoba) što nam govori da je došlo do smanjenja
kupovne moći stanovništva, jer su obrtnici većinom fokusirani na lokalno tržište. Jedini
pozitivan trend je povećani broj Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u sustavu PDV-a, to
je ozbiljna gospodarska snaga koju treba poticati i razvijati. Možemo zaključiti da u Gradu
Daruvaru i Općinama promatrajući red 11. postoji poduzetnički potencijal koji treba razvijati i
usmjeravati, ali da bude zasnovan na manjim kapacitetima i obiteljskom poduzetništvu.
Tabela 4. Ukupan broj poduzetnika, obrtnika i OPG-a za Grad i Općine
Broj poduzetnika i obrtnika
JLS
2007
2008
2009
Broj
OPG-a
2010
2010
Poduzeća
Obrtnici
Poduzeća
Obrtnici
Poduzeća
Obrtnici
Poduzeća
Obrtnici
Ukupno
Općina Dežanovac
8
15
8
14
8
14
8
16
425
Općina Đulovac
9
18
9
18
12
20
15
18
728
Općina Končanica
11
15
11
15
11
15
12
14
400
Općina Sirač
17
18
17
18
17
18
18
19
245
Grad Daruvar
169
196
167
188
164
190
171
182
698
UKUPNO
214
262
212
253
212
257
224
249
2496
Izvor: Fina
U tabeli 4. vidimo ukupan broj poduzetnika, obrtnika i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
(OPG-a) za promatrane jedinice lokalne samouprava (JLS) vidljivo je da ne postoje veće
oscilacije u broju poduzetnika jedino usporedimo li tablicu 3. i tablicu 4. vidimo da postoji veliki
broj OPG-a, a samo je manji dio u sustavu PDV-a. Što znači da je manji dio njih ozbiljno
pokrenuo ozbiljniji poslovni pothvat, a sito tako je za pretpostaviti da OPG-i koji nisu u sustavu
PDV-a jednim dijelom posluju i u zoni sive ekonomije.
20
3.3.1. Trgovačka društva
Tabela 5. Pregled stanja trgovačkih društava po djelatnostima u
Gradu Daruvaru
Broj poduzetnika tekuće razdoblje
ukupno
dobitaši
gubitaši
ukupno
2008.
dobitaši
gubitaši
ukupno
2009.
dobitaši
gubitaši
2010.
A Poljoprivreda,
šumarstvo i ribarstvo
C Prerađivačka industrija
10
5
5
11
8
3
9
6
3
34
24
10
31
21
10
39
26
13
D Opskrba električnom
energijom, plinom parom i
klimatizacija
E Opskrba vodom;
uklanjanje otpadnih voda,
gospodarenje otpadom te
djelatnosti sanacije okoliša
F Građevinarstvo
G Trgovina na veliko i
malo; popravak motornih
vozila i motocikla
H Prijevoz i skladištenje
I Djelatnost pružanja
smještaja te priprema i
usluživanje hrane
J Informacije i
komunikacije
K Financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja
L Poslovanje nekretninama
1
1
0
0
0
0
1
0
1
0
0
0
1
0
1
1
1
0
9
53
7
36
2
17
11
52
8
34
3
18
14
46
8
33
6
13
4
14
3
8
1
6
3
12
2
9
1
3
4
16
3
7
1
9
6
5
1
6
2
4
7
2
5
1
1
0
1
1
0
1
1
0
2
1
1
3
3
0
3
3
0
M Stručne, znanstvene i
tehničke djelatnosti
N Administrativne i
pomoćne uslužne
djelatnosti
P Obrazovanje
17
15
2
20
17
3
15
13
2
2
1
1
2
1
1
2
0
2
1
0
1
6
6
0
6
6
0
Q Djelatnosti zdravstvene
zaštite i socijalne skrbi
R Umjetnost zabava i
rekreacija
S ostale uslužne djelatnosti
6
6
0
0
0
0
0
0
0
1
0
1
1
0
1
1
0
1
UKUPNO
6
4
2
4
2
2
6
5
1
167
117
50
164
114
50
171
114
57
Izvor: Fina
Tabela 5. nam prikazuje strukturu gospodarstva Grada Daruvara po djelatnostima i to pokazatelji
ukupnih prihoda i ukupnih rashoda. Najveći broj poduzetnika je u sektoru prerađivačke
industrije, trgovine i stručne djelatnosti. Isto tak, vidljiv je pad broja poduzetnika u 2009. godini,
međutim nije bilo većih promjena u broju poduzetnika te se bilježi trend povećanja broja
poduzetnika u 2010. godini.
21
U tabeli 6. vidljiva je struktura ukupnih prihoda i rashoda po djelatnostima, a promatrajući
ukupne vrijednosti vidimo da su ukupni rashodi veći od ukupnih prihoda poslovanja kroz sve
promatrane godine. Gledajući koje to djelatnosti stvaraju veće rashode od prihoda, vidimo da je
to prerađivačka industrija, građevinarstvo u 2010. godini, turistički sektor u 2008.,2009., i 2010.
godini. Sukladno navedenim činjenicama možemo zaključiti da je najkritičniji sektor
prerađivačka industrija koja nije do kraja tržišno restrukturirana, a to znači da trebaju razvijati
nove proizvode s većom tržišnom vrijednošću za nova profitabilnija tržišta.
Tabela 6. Pregled stanja trgovačkih društava po djelatnostima u
Gradu Daruvaru
Iznosi u tisućama kuna
DJELATNOSTI
2007.
Ukupni prihodi
2008.
2009.
2010.
2007.
Ukupni rashodi
2008.
2009.
2010.
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
C Prerađivačka industrija
69.949
181.959
70.723
187.132
67.098
140.803
82.340
156.824
66.075
209.344
68.753
208.336
63.054
161.732
78.413
171.345
D Opskrba električnom energijom,
plinom parom i klimatizacija
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih
voda, gospodarenje otpadom te
djelatnosti sanacije okoliša
F Građevinarstvo
G Trgovina na veliko i malo; popravak
motornih vozila i motocikla
H Prijevoz i skladištenje
37.771
40.922
0
3.642
37.572
40.754
0
4.689
0
0
34.865
46.133
0
0
37.458
46.031
45.897
153.271
54.515
182.044
49.214
124.607
61.063
120.108
44.593
148.276
53.627
174.898
49.615
121.193
61.370
115.105
27.341
25.343
16.284
19.697
23.544
23.853
16.829
19.082
8.662
11.667
11.765
10.377
8.564
11.905
11.874
11.294
6.050
332
5.626
311
2.010
374
1.940
290
6.014
319
5.643
300
2.109
275
2.045
241
1.213
16.730
1.300
21.117
2.624
20.286
1.609
17.742
1.196
14.853
1.339
19.254
2.534
18.881
1.569
16.872
2.502
1.905
1.474
1.209
2.754
1.878
1.489
1.307
0
4.387
0
5.935
5.926
5.319
0
4.239
1
5.637
5.645
0
5.057
0
0
1.263
2.715
2.612
0
1.433
3.138
3.521
I Djelatnost pružanja smještaja te
priprema i usluživanje hrane
J Informacije i komunikacije
K Financijske djelatnosti i djelatnosti
osiguranja
L Poslovanje nekretninama
M Stručne, znanstvene i tehničke
djelatnosti
N Administrativne i pomoćne uslužne
djelatnosti
P Obrazovanje
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i
socijalne skrbi
R Umjetnost zabava i rekreacija
S ostale uslužne djelatnosti
UKUPNO
3.656
7.166
4.200
1.390
3.681
6.588
4.192
1.336
559.720
616.969
484.245
532.295
571.024
624.199
500.018
539.277
Izvor: Fina
22
Tabela 7. prikazuje strukturu gospodarstva po djelatnosti te je vidljivo koje djelatnosti ostvaruju
dobit, a koje gubitak. Odnos dobitaša i gubitaša je približno prisutan u većini djelatnosti, a
najveći gubitak bilježi prerađivačka industrija, a prisutni su gubitaši i u poljoprivrednoj
proizvodni i turizmu, ali i trgovini te u djelatnosti zabava i rekreacija.
Tabela 7. Pregled stanja trgovačkih društava po djelatnostima u
Gradu Daruvaru
Iznosi u tisućama kuna
DJELATNOSTI
Dobit prije oporezivanja
2007.
2008.
2009.
2010.
Gubitak prije oporezivanja
2007.
2008.
2009.
2010.
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
C Prerađivačka industrija
4.685
5.351
6.012
4.868
4.318
4.743
4.040
6.823
811
32.737
4.042
26.073
274
25.672
112
21.342
199
168
0
0
0
0
0
1.047
0
0
0
102
0
0
2.593
0
D Opskrba električnom energijom, plinom parom i
klimatizacija
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,
gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije
okoliša
F Građevinarstvo
1.304
1.078
1.151
1.261
0
189
1.550
1.568
G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih
vozila i motocikla
H Prijevoz i skladištenje
6.256
8.005
4.899
5.463
1.260
857
1.486
460
3.938
1.642
63
791
141
152
608
175
I Djelatnost pružanja smještaja te priprema i
usluživanje hrane
J Informacije i komunikacije
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
190
302
175
103
91
540
284
1.020
36
14
53
11
4
99
3
49
0
0
69
0
102
0
109
0
33
1.898
19
1.897
90
1.542
39
969
16
21
57
32
0
135
0
98
N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
P Obrazovanje
0
0
61
0
8
281
0
262
252
0
33
1
22
0
97
0
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
R Umjetnost zabava i rekreacija
149
0
299
0
0
0
0
0
0
0
0
170
0
423
0
909
L Poslovanje nekretninama
M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
S ostale uslužne djelatnosti
UKUPNO
15
595
49
55
41
20
40
1
24.068
25.010
17.422
19.960
35.370
32.235
33.189
26.938
Izvor: Fina
23
Tabela 8. Pregled stanja trgovačkih društava po djelatnostima u
Gradu Daruvaru
Prosječan broj zaposlenih na bazi
sati rada
2007.
2008.
2009.
2010.
DJELATNOSTI
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
C Prerađivačka industrija
D Opskrba električnom energijom, plinom
parom i klimatizacija
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,
gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije
okoliša
F Građevinarstvo
G Trgovina na veliko i malo; popravak
motornih vozila i motocikla
H Prijevoz i skladištenje
I Djelatnost pružanja smještaja te priprema i
usluživanje hrane
J Informacije i komunikacije
K Financijske djelatnosti i djelatnosti
osiguranja
L Poslovanje nekretninama
Prosječna mjesečna neto plaća po
zaposlenom u kunama
2007.
2008.
2009.
2010.
64
61
73
70
3.044
3.356
3.297
3.487
1.059
117
1.079
122
924
0
773
8
2.845
4.032
2.822
4.157
2.788
0
2.926
5.243
0
0
118
107
0
0
4.147
4.231
111
210
100
224
206
207
169
213
2.968
3.380
2.968
3.371
3.546
3.455
3.617
3.224
36
53
40
60
36
65
36
75
2.684
2.176
2.935
2.738
2.784
2.731
2.780
2.077
24
23
15
16
3.158
3.407
4.298
4.034
4
3
2
1
2.762
2.865
2.198
2.715
8
8
11
9
4.616
5.261
5.132
4.616
M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
N Administrativne i pomoćne uslužne
djelatnosti
P Obrazovanje
79
23
86
13
94
7
80
5
3.963
2.180
4.496
2.554
4.051
3.277
4.232
3.591
0
0
29
28
0
0
3.254
3.502
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne
skrbi
R Umjetnost zabava i rekreacija
25
25
0
0
2.921
3.566
0
0
0
16
14
17
0
2.279
4.864
3.456
S ostale uslužne djelatnosti
18
20
17
6
1.979
3.243
3.159
2.817
1.831
1.880
1.818
1.613
3.018
3.101
3.176
3.220
UKUPNO
Izvor: Fina
Promatrajući tabela8. u kojoj se vidi prosječan broj zaposlenih na bazi sati rada i mjesečna neto
plaća po zaposlenom u kunama, vidimo da najveći broj zaposlenih imamo u prerađivačkoj
industriji, ali i znatno manju neto plaću po zaposlenom u odnosu na ostale djelatnosti. Manje
plaće od zaposlenika u prerađivačkoj industriji imaju samo zaposlenici u sektoru turizma i
financijske i djelatnostima osiguranja. Veći broj zaposlenih je u trgovini i opskrbi električnom
energijom.
Tabela 9. Pregled stanja trgovačkih društava po djelatnostima u
Općini Dežanovac
DJELATNOSTI
Broj poduzetnika 2008
Broj poduzetnika 2010
ukupno
dobitaši
gubitaši
ukupno
dobitaši
gubitaši
A Poljoprivreda, šumarstvo i
ribarstvo
1
1
0
2
2
0
C Prerađivačka industrija
3
2
1
2
1
1
G Trgovina na veliko i malo;
popravak motornih vozila i motocikla
3
3
0
3
2
1
M Stručne, znanstvene i tehničke
djelatnosti
1
1
0
1
1
0
UKUPNO
8
7
1
8
6
2
Izvor: Fina
24
Tabela 9. prikazuje broj poduzetnika po djelatnostima u Općini Dežanovac i vidljivo je da tu
nema nekih značajnijih promjena osima što je jedan poduzetnik iz djelatnosti trgovine postao
gubitaš u 2010. godini.
U tabeli 10. vidimo strukturu prihoda i rashoda po djelatnostima i vidimo da su prihodi u
djelatnostima prerađivačke industrije veći od rashoda osim u 2010. godini, taj negativni trend
većih rashoda od prihoda vidljiv je u poljoprivrednoj proizvodnji u 2009. i 2010. godini. Dok u
djelatnosti trgovine i stručnih usluga prihodi su veći od rashoda kroz cjelokupno promatrano
razdoblje.
Tabela 10. Pregled stanja trgovačkih društava po djelatnostima u
Općini Dežanovac
Iznosi u tisućama kuna
Ukupni prihodi
DJELATNOSTI
2007
A Poljoprivreda, šumarstvo
i ribarstvo
2008
Ukupni rashodi
2009
2010
2007
2008
2009
2010
101
89
85
90
73
89
100
60
C Prerađivačka industrija
41.583
46.922
32.846
21.933
40.066
46.051
32.153
22.452
G Trgovina na veliko i malo;
popravak motornih vozila i
motocikla
M Stručne, znanstvene i
tehničke djelatnosti
16.676
19.278
15.140
15.636
16.475
19.099
15.007
15.546
371
493
384
358
329
355
355
351
UKUPNO
58.731
66.782
48.455
38.017
56.943
65.594
47.615
38.409
Izvor: Fina
Tabela 11. prikazuje strukturu djelatnosti koje ostvaruju dobit odnosno gubitak u svom
poslovanju vidimo da u većini poduzetnici u općini Dežanovac posluju s dobiti te možemo
zaključiti da je ovaj dio gospodarstva stabilan i jedna od pozitivnih primjera u zajednici.
Tabela 11. Pregled stanja trgovačkih društava po djelatnostima u
Općini Dežanovac
Iznosi u tisućama kuna
DJELATNOSTI
A Poljoprivreda, šumarstvo i
ribarstvo
C Prerađivačka industrija
G Trgovina na veliko i malo;
popravak motornih vozila i
motocikla
M Stručne, znanstvene i
tehničke djelatnosti
UKUPNO
Dobit prije oporezivanja
2007
2008
2009
Gubitak prije oporezivanja
2010
28
1
0
1.519
873
202
179
41
1.790
2007
2008
2009
2010
30
0
0
15
0
693
25
2
2
0
544
134
128
0
0
0
38
139
29
7
0
0
0
0
1.192
856
190
2
2
15
582
Izvor: Fina
U tablici 12. primjećujemo da se broj zaposlenih nije značajnije promijenio osim što su se
smanjile neto plaće po zaposlenom što možemo zaključiti da je posljedica gospodarske krize.
25
Tabela 12. Pregled stanja trgovačkih društava po djelatnostima u
Općini Dežanovac
Prosječan broj zaposlenih na bazi sati
rada
DJELATNOSTI
2007
A Poljoprivreda, šumarstvo i
ribarstvo
C Prerađivačka industrija
2008
2009
Prosječna mjesečna neto plaća po
zaposlenom u kunama
2010
2007
2008
2009
2010
0
0
0
0
63
66
62
60
3.418
3.601
3.322
2.805
G Trgovina na veliko i malo;
popravak motornih vozila i
motocikla
M Stručne, znanstvene i
tehničke djelatnosti
26
26
11
18
2.809
3.426
5.363
3.043
3
3
3
3
4.086
4.452
4.599
4.440
UKUPNO
92
95
76
81
3.267
3.580
3.668
2.918
Izvor: Fina
Tablica 13. Prikaz stanja poduzetnika u općini Đulovac po djelatnostima vidimo da je broj
poduzetnika značajnije porastao, što dokazuje da je sektor mikro i malog gospodarstva
najkvalitetniji segment cjelokupnog gospodarstva, a porast je zabilježen kontinuirano kroz sve
djelatnosti.
Tabela 13. Pregled stanja trgovačkih društava po djelatnostima u
Općini Đulovac
DJELATNOSTI
Broj poduzetnika 2008
Broj poduzetnika 2010
ukupno
dobitaši
gubitaši
ukupno
dobitaši
gubitaši
A Poljoprivreda, šumarstvo i
ribarstvo
C Prerađivačka industrija
0
0
0
1
1
0
1
0
1
1
1
0
D Opskrba električnom energijom,
plinom parom i klimatizacija
E Opskrba vodom; uklanjanje
otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti sanacije
okoliša
F Građevinarstvo
0
0
0
1
0
1
1
1
0
2
1
1
2
2
0
4
3
1
G Trgovina na veliko i malo;
popravak motornih vozila i
motocikla
K Financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja
M Stručne, znanstvene i tehničke
djelatnosti
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i
socijalne skrbi
S ostale uslužne djelatnosti
4
3
1
2
1
1
1
0
1
0
0
0
0
0
0
2
1
1
0
0
0
1
1
0
0
0
0
1
0
1
UKUPNO
9
6
3
15
9
6
Izvor: Fina
U tabeli 14. gdje su prikazani prihodi i rashodi poslovanja vidljiva je mala razlika između
prihoda i rashoda, a promatrajući i tabelu 15. vidimo da poduzetnici ne ostvaruju neku veću dobit
nego se radi isključivo o samozapošljavanju, a posljedica toga je siromašno tržište.
26
Tabela 14. Pregled stanja trgovačkih društava po djelatnostima u
Općini Đulovac
Iznosi u tisućama kuna
Ukupni prihodi
DJELATNOSTI
2007
2008
Ukupni rashodi
2009
2010
2007
2008
2009
2010
A Poljoprivreda, šumarstvo i
ribarstvo
C Prerađivačka industrija
0
0
0
1.162
0
0
0
1.162
0
0
0
42
12
12
0
42
D Opskrba električnom
energijom, plinom parom i
klimatizacija
E Opskrba vodom;
uklanjanje otpadnih voda,
gospodarenje otpadom te
djelatnosti sanacije okoliša
F Građevinarstvo
0
0
0
0
0
0
0
0
1.208
1.236
721
840
1.086
1.203
721
840
8.205
12.985
15.785
13.430
7.978
12.946
15.785
13.430
G Trgovina na veliko i malo;
popravak motornih vozila i
motocikla
K Financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja
M Stručne, znanstvene i
tehničke djelatnosti
Q Djelatnosti zdravstvene
zaštite i socijalne skrbi
S ostale uslužne djelatnosti
15.773
23.325
364
12.226
15.518
22.443
364
12.226
62
49
0
0
211
160
0
0
0
0
8
33
0
0
8
33
0
0
62
326
0
0
62
326
0
0
121
105
0
121
105
UKUPNO
25.248
37.595
17.061
28.164
24.805
17.061
28.164
36.764
Izvor: Fina
Tabela 15. Pregled stanja trgovačkih društava po djelatnostima u
Općini Đulovac
Iznosi u tisućama kuna
DJELATNOSTI
Dobit prije oporezivanja
2007
2008
2009
Gubitak prije oporezivanja
2010
2007
2008
2009
2010
A Poljoprivreda, šumarstvo i
ribarstvo
C Prerađivačka industrija
0
0
0
113
0
0
5
0
0
0
0
41
12
12
8
0
D Opskrba električnom
energijom, plinom parom i
klimatizacija
E Opskrba vodom;
uklanjanje otpadnih voda,
gospodarenje otpadom te
djelatnosti sanacije okoliša
F Građevinarstvo
0
0
0
0
0
0
0
4
122
33
7
34
0
0
1
1
227
39
49
39
0
0
19
74
G Trgovina na veliko i malo;
popravak motornih vozila i
motocikla
K Financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja
M Stručne, znanstvene i
tehničke djelatnosti
Q Djelatnosti zdravstvene
zaštite i socijalne skrbi
S ostale uslužne djelatnosti
280
994
4
6.070
24
110
0
20
0
0
0
0
149
111
0
0
0
0
0
2
0
0
118
47
0
0
6
9
0
0
0
0
0
0
5
0
0
0
0
16
UKUPNO
629
1.066
71
6.308
185
233
151
162
Izvor: Fina
27
Tabela 16. pokazuje tek pravu gospodarsku sliku i potvrđuje teoriju o samozapošljavanju jer se
vidi mali broj zaposlenih, osim u djelatnosti građevinarstva koje zapošljava značajniji broj ljudi.
Međutim vidimo da su neto plaće po zaposlenom izrazito male.
Tabela 16. Pregled stanja trgovačkih društava po djelatnostima u
Općini Đulovac
Prosječan broj zaposlenih na bazi sati rada
DJELATNOSTI
2007
2008
2009
Prosječna mjesečna neto plaća po
zaposlenom u kunama
2010
2007
2008
2009
2010
A Poljoprivreda, šumarstvo i
ribarstvo
C Prerađivačka industrija
0
0
0
2
0
0
0
1.322
1
0
0
0
341
0
0
0
D Opskrba električnom
energijom, plinom parom i
klimatizacija
E Opskrba vodom;
uklanjanje otpadnih voda,
gospodarenje otpadom te
djelatnosti sanacije okoliša
F Građevinarstvo
0
0
0
0
0
0
0
0
7
7
6
6
2.482
3.156
3.121
2.560
47
62
72
71
2.197
3.000
2.804
2.234
6
8
1
7
2.328
3.089
1.996
2.423
0
1
0
0
0
500
0
0
0
0
1
2
0
0
1.510
1.374
0
0
1
2
0
0
1.063
2.549
0
0
2
2
0
0
2.229
2.255
61
78
83
92
2.227
2.991
2.767
2.239
G Trgovina na veliko i malo;
popravak motornih vozila i
motocikla
K Financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja
M Stručne, znanstvene i
tehničke djelatnosti
Q Djelatnosti zdravstvene
zaštite i socijalne skrbi
S ostale uslužne djelatnosti
UKUPNO
Izvor: Fina
U tabeli 17. vidimo pregled trgovačkih društava (poduzetnika) u Općini Končanica i
primjećujemo da je jedna poduzetnik više u odnosu na prethodno promatrano razdoblje,
međutim povećan je broj gubitaša i to u djelatnosti poljoprivrede i građevinarstva. Dok je jedan
poduzetnik ugasio svoje poslovanje iz djelatnosti trgovine.
Tabela 17. Pregled stanja trgovačkih društava po djelatnostima u
Općini Končanica
DJELATNOSTI
Broj poduzetnika 2008
dobitaši
ukupno
Broj poduzetnika 2010
gubitaši
dobitaši
ukupno
gubitaši
A Poljoprivreda, šumarstvo i
ribarstvo
C Prerađivačka industrija
1
1
0
2
1
1
3
2
1
3
2
1
F Građevinarstvo
3
3
0
4
2
2
G Trgovina na veliko i malo;
popravak motornih vozila i
motocikla
UKUPNO
4
2
2
3
2
1
11
8
3
12
7
5
Izvor: Fina
28
Tabela 18. Prikazuje strukturu prihoda i rashoda poduzetnika u Općini Končanica te vidimo da
su prihodi manji od rashoda u 2007. i 2009. godini dok su u ostalim godinama veći. To
uzrokuju poteškoće u poslovanju u djelatnostima poljoprivreda i ribarstvo te trgovina. Osim
toga važno je istaknuti da se gospodarstvo nije oporavilo od gospodarske krize jer su prihodi u
2010. godini manji od 2007. godine.
Tabela 18. Pregled stanja trgovačkih društava po djelatnostima u
Općini Končanica
Iznosi u tisućama kuna
Ukupni prihodi
DJELATNOSTI
2007
A Poljoprivreda, šumarstvo i
ribarstvo
C Prerađivačka industrija
F Građevinarstvo
G Trgovina na veliko i malo;
popravak motornih vozila i
motocikla
UKUPNO
2008
Ukupni rashodi
2009
2010
2007
2008
2009
2010
4.102
6.260
3.505
2.918
4.887
5.789
4.462
2.952
4.345
13.111
8.909
7.054
4.285
12.533
8.440
5.358
234
2.948
3.667
2.448
220
2.772
3.590
2.462
8.418
6.669
4.467
4.266
8.421
6.766
4.774
4.386
17.099
28.988
20.548
16.686
17.813
27.860
21.266
15.158
Izvor: Fina
U tabeli 19. Vidljivo je koje djelatnosti ostvaruju dobit, a koje gubitak u kojem vremenskom
razdoblju, a značajnija dobit se ostvaruje u 2010. godini kada je provedeno restrukturiranje
poduzetnika u djelatnosti prerađivačke industrije.
Tabela 19. Pregled stanja trgovačkih društava po djelatnostima u
Općini Končanica
Iznosi u tisućama kuna
DJELATNOSTI
Dobit prije oporezivanja
2007
2008
2009
Gubitak prije oporezivanja
2010
2007
2008
2009
2010
A Poljoprivreda, šumarstvo i
ribarstvo
C Prerađivačka industrija
0
471
0
12
785
0
958
46
68
584
469
1.708
7
7
0
11
F Građevinarstvo
14
176
460
137
0
0
382
151
G Trgovina na veliko i malo;
popravak motornih vozila i
motocikla
UKUPNO
25
22
5
3
27
119
312
122
107
1.253
934
1.860
819
126
1.652
330
Izvor: Fina
Tabela 20. Pregled stanja trgovačkih društava po djelatnostima u
Općini Končanica
Prosječan broj zaposlenih na bazi sati rada
DJELATNOSTI
A Poljoprivreda, šumarstvo
i ribarstvo
C Prerađivačka industrija
F Građevinarstvo
G Trgovina na veliko i
malo; popravak motornih
vozila i motocikla
UKUPNO
2007
2008
2009
2010
Prosječna mjesečna neto plaća po
zaposlenom u kunama
2007
2008
2009
2010
30
30
30
31
3.735
3.832
3.754
3.421
28
24
20
21
1.126
2.425
2.716
2.532
3
20
29
26
2.559
2.455
2.534
2.282
18
10
9
8
2.282
2.483
2.474
2.794
79
84
88
86
2.435
2.942
2.985
2.801
Izvor: Fina
29
Tabela 20. pokazuje prosječan broj zaposlenih na bazi sati rada i prosječnu neto plaću po
zaposlenom te vidimo da nije došlo do drastičnijeg smanjenja broja zaposlenih bez obzira na
prisutne gubitke poslovanju. Jedino je došlo do smanjenje plaća u svim djelatnostima osim u
trgovini.
Tabela 21. Pregled stanja trgovačkih društava po djelatnostima u
Općini Sirač
DJELATNOSTI
Broj poduzetnika 2008
Broj poduzetnika 2010
ukupno
dobitaši
gubitaši
ukupno
dobitaši
gubitaši
A Poljoprivreda, šumarstvo i
ribarstvo
B Rudarstvo i vađenje
1
1
0
1
1
0
2
2
0
2
2
0
C Prerađivačka industrija
9
7
2
10
6
4
F Građevinarstvo
3
3
0
2
1
1
H Prijevoz i skladištenje
1
1
0
2
2
0
I Djelatnost pružanja smještaja te
priprema i usluživanje hrane
UKUPNO
1
1
0
1
1
0
17
15
2
18
13
5
Izvor: Fina
Tabela 21. Prikazuje broj poduzetnika u Općini Sirač, a vidljivo je da je u promatranom
razdoblju došlo do povećanja broja poduzetnika i to u djelatnosti prerađivačke industrije dok je
u djelatnosti došlo do smanjenja broja poduzetnika. Nažalost došlo je i do povećanja broja
poduzetnika koji posluju s gubitkom u poslovanju, a razlog je najvjerojatnije gospodarska kriza.
Tabela 22. Pregled stanja trgovačkih društava po djelatnostima u
Općini Sirač
Iznosi u tisućama kuna
DJELATNOSTI
Ukupni prihodi
2007
2008
Ukupni rashodi
2009
2010
2007
2008
2009
2010
A Poljoprivreda, šumarstvo i
ribarstvo
B Rudarstvo i vađenje
534
649
632
588
461
438
394
563
109.187
69.498
29.156
30.183
94.832
58.679
20.208
27.902
C Prerađivačka industrija
328.323
375.194
298.718
236.374
287.947
340.483
273.726
223.621
F Građevinarstvo
H Prijevoz i skladištenje
I Djelatnost pružanja
smještaja te priprema i
usluživanje hrane
UKUPNO
6.207
6.809
3.454
2.696
6.138
6.651
3.544
2.768
30.629
97.977
76.827
86.543
27.786
93.345
75.747
86.033
5.734
9.807
0
250
5.720
9.766
0
247
480.614
559.934
408.787
356.634
422.884
509.362
373.619
341.134
Izvor: Fina
U tabeli 22. koja prikazuje strukturu prihoda i rashoda po djelatnostima možemo zaključiti da su
ukupni prihodi veći od rashoda osim u djelatnosti građevinarstva. Isto tako vidljivo je da je
došlo do značajnijeg smanjenja prihoda poslovanja uslijed gospodarske krize. Jedino povećanje
prihoda u promatranom razdoblju je u djelatnosti prijevoza, a vidljiv je oporavak i
poljoprivrednih proizvođača.
30
Tabela 23. Prikazuje koje djelatnosti u Općini Sirač ostvaruju dobit te je vidljivo da su
djelatnosti poljoprivredna proizvodnja, rudarstvo i vađenje, prijevoz i skladištenje te turizam
profitabilne djelatnosti što osigurava stabilnost gospodarstva Općine.
Tabela 23. Pregled stanja trgovačkih društava po djelatnostima u
Općini Sirač
Iznosi u tisućama kuna
Dobit prije oporezivanja
DJELATNOSTI
2007
2008
2009
Gubitak prije oporezivanja
2010
2007
2008
2009
2010
A Poljoprivreda, šumarstvo i
ribarstvo
B Rudarstvo i vađenje
73
211
14.354
10.819
8.948
2.281
0
0
0
0
C Prerađivačka industrija
40.856
34.950
25.354
14.131
480
238
363
1.378
69
158
12
9
0
0
102
81
2.843
4.632
1.079
510
0
0
0
0
14
41
0
3
0
0
0
0
58.209
50.811
35.630
16.960
480
238
465
1.459
F Građevinarstvo
H Prijevoz i skladištenje
I Djelatnost pružanja
smještaja te priprema i
usluživanje hrane
UKUPNO
237
26
0
0
0
0
Izvor: Fina
U tabeli 24. vidljiv je prosječan broj zaposlenih na bazi sati rada i prosječna neto plaća po
zaposlenom. Isto tako vidimo da se broj zaposlenih smanjuje u promatranom vremenskom
periodu, međutim prosječne mjesečne plaće rastu u 2010. godini. što je posljedica otpuštanja
broja radnika s malom plaćom.
Tabela 24. Pregled stanja trgovačkih društava po djelatnostima u
Općini Sirač
Iznosi u tisućama kuna
DJELATNOSTI
A Poljoprivreda, šumarstvo
i ribarstvo
B Rudarstvo i vađenje
Prosječan broj zaposlenih na bazi sati rada
2007
2008
2009
2010
Prosječna mjesečna neto plaća po
zaposlenom u kunama
2007
2008
2009
2010
1
0
1
1
1.884
46
24
23
19
4.774
303
328
314
269
F Građevinarstvo
43
44
33
H Prijevoz i skladištenje
52
73
70
I Djelatnost pružanja
smještaja te priprema i
usluživanje hrane
UKUPNO
25
25
470
494
C Prerađivačka industrija
2.500
3.533
7.531
6.741
9.993
4.540
4.607
4.327
4.569
29
2.208
2.279
2.192
2.240
73
4.750
4.597
4.155
4.146
0
3
1.326
2.082
0
1.433
441
394
4.196
4.412
4.262
4.555
Izvor: Fina
Pregledom gospodarskog stanja prikazanih tablica koje su generirane iz Financijskih tabela
kupljenih od FINE, za Grad i Općine. One prikazuju financijske rezultate pravnih osoba, točnije
trgovačkih društava i zadruga koje su obveznici predaje statističkih izvješća. Ovi Gore navedeni
pokazatelji ne prikazuju poslovanje fizičkih osoba, točnije obrtnike i obiteljska poljoprivredna
gospodarstva (OPG).
31
4. Rezultati anketnih upitnika
Anketni upitnik se provodio kako bi se dobila objektivnija slika stanja cjelokupnog gospodarstva
na području grada Daruvara i Općina Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač. Ovdje su
prikazani samo značajniji odgovori koji direktno utječu na formiranje strateškog plana
gospodarskog razvoja, kompletan anketni upitnik i rezultati ankete su stavljeni u prilog
Strateškog plana.
1. Koje godine ste pokrenuli vaš posao?
2. Vaša funkcija u tvrtci je ?
Iz odgovora na postavljeno prvo i drugo pitanje vidljivo je da su poduzetnici pokrenuli svoj posao
u različitim vremenskim periodima, dok su najviše odgovarali vlasnici, a zatim direktori, voditelji
poslovnica suvlasnici i dioničari.
3. Oblik registracije vašeg gospodarskog
subjekta?
4. Molimo, označite svoju stručnu sprema?
Na pitanja 3. vidljivi su struktura organizacijskog ustroja anketiranih poduzetnika, isto tako je u
odgovoru 4. vidljiva stručna sprema anketiranih.
32
5. Koliko djelatnika zapošljavate?
6. Kojom se djelatnosti primarno bavite?
Anketirana poduzeća u odgovoru 5 zapošljavaju do pet zaposlenika, a preko pedeset zaposlenika
zapošljava njih 18%, dok je 15% radi se o samozapošljavanju, a 9% ih zapošljava od 11 do 20 te ih
šest zapošljava od 21 do 50 zaposlenika. U šestom pitanju vidljivo je da se 24% anketiranih bavi
proizvodnjom, 31% trgovinom, 12% graditeljstvom, 6% turizmom, 3% prijevozom i 24% su
ostali.
7. Na kojem tržištu vi poslujete i osiguravate
većinu svojih prihoda?
8. Glavni kupci su u?
Pitanja 7. i 8. su vrlo slična, međutim odgovori su dosta različiti, a radi se o poznavanju tržišta
odnosno kupaca, zabrinjava podatak da većinu svog poslovanja obavljaju lokalno i unutar
Županije dok ih manji dio radi na nacionalnoj razini i izvozu.
33
9. Imate li potrebe za daljnjim investicijama
u Opremu i/ili Proizvodno prodajne
prostore?
10. Kako možete opisati trenutni status vašeg
poslovanja?
U 9. odgovoru da poduzetničkog optimizama nedostaje jer ih 39% planira investirati u 2012.
godini, dok ih je 32% investiralo u 2011. godini. Međutim u odgovoru 10. vidimo da ih se 69%
izjasnilo da su u fazi preživljavanja, dok ih je 25% izjavilo da je u krizi, a samo 6% u fazi rasta i
razvoja.
11. Koje vrste stručnih usluga trebate u svom
poslovanju?
12. Koje vrste stručnih usluga trebate u svom
poslovanju?
Odgovori 11. i 12. se naslanjaju jedan na drugo, a vidljivo je da ih 24% koristi stručne usluge u
svom poslovanju, dok ih 46 koristi povremeno, a 30% ih ne koristi. U odgovoru 12 vidljivo je da
su poduzetnici stijesni nedostataka lokalnog tržišta, a to se vidi po odgovoru od 36% bi koristilo
34
stručne usluge iz marketinga, 22% iz pravnih poslova, 22% iz organizacije poslovanja, 13% za
financije i računovodstvo i 4% kod izrade poslovnih planova.
13. Planirate li koristiti sredstva iz EU fondova
za svoje planirane investicije?
14. Pripremate li svoje poslovanje i projekte
za financiranje iz EU fondova?
Odgovori na pitanja 13. i 14. su povezana kako bi se identificiralo planiraju li poduzetnici svoje
razvojne projekte financirati iz EU fondova. Iz navedenih odgovora vidimo da su potpuno
identični odnosno da 39% anketiranih poduzetnika ima u planu, 35% nije sigurno, a 13% ih radi
na tome i 13% ih nije zainteresirano.
15. Koliko često se Vi educirate i koliko često
šaljete djelatnike na edukaciju?
16. Vaš financijski rezultat u 2010. godini je?
Odgovori na pitanje 15. govori koliko često se educiraju anketirane osobe i njihovi zaposlenici,
a odgovor je 43% se educira jednom godišnje, 27% ne ide na edukacije, 18% jednom u tri
mjeseca, 9% jednom u šest mjeseci i 3% jednom mjesečno. U odgovoru na 16. pitanje vidimo da
je 41% anketiranih odgovorilo da im je financijski rezultat u 2010. godini lošiji nego 2009.
35
godine. 28% ih je odgovorilo da je financijski rezultat bolji nego u 2009. godini, dok ih je 16%
odgovorilo da je jednak kao i 2009. godine, a 15% ih je dogovorilo da je najlošiji od postojanja.
17. Slažete li se sa sljedećim tvrdnjama da razvoj gospodarstva treba temeljiti …
U sklopu 17. pitanja su pet odgovora, a odnose se na budući gospodarski razvoj odnosno viđenje
dugoročnog razvoja. Temeljem ovih odgovora možemo zaključiti da anketirani poduzetnici ne
slažu se da dugoročan cilj razvoja bude samo turizam, ali su se složili da dugoročan cilj razvoja
bude u suradnji s okolnim općinama ( Grad Daruvar i Općine Dežanovac, Đulovac, Končanica,
Sirač) te su se složili da dugoročan cilj razvoja treba biti fokusiran na razvoju poduzetništva,
obrtništva i OPG-a, a služili su se i da dugoročan cilj gospodarski razvoj treba biti fokusiran na
poljoprivredno prehrambenoj djelatnosti. Promatrajući metalo prerađivačku djelatnost
primjećujemo da je većina ne produžava, mada je približan broj anketiranih osoba i podržava.
Provedeni anketni upitnik nam je pomogao da jasnije definiramo dugoročne ciljeve razvoja
grada Daruvara i Općina Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač.
36
6. Nezaposleni
Tabela 25. Prosječan broj nezaposlenih osoba u Gradu Daruvaru prema kvalifikacijskoj struktura
UKUPNO
NKV
PKV, NSS
KV, VKV
VŠS
SSS
VSS
GOD.
Ukupno
Žene
Ukupno
Žene
Ukupno
Žene
Ukupno
Žene
Ukupno
Žene
Ukupno
Žene
Ukupno
Žene
2002.
1.211
607
262
135
49
23
492
192
336
223
42
24
30
10
2003.
894
454
226
116
34
19
329
123
259
174
28
17
19
5
2004.
901
448
97
45
138
74
405
155
221
155
24
15
16
6
2005
954
466
96
45
151
81
426
160
239
157
22
13
20
10
2006.
931
482
86
45
149
84
404
159
245
168
29
18
19
9
2007.
904
480
84
40
153
85
379
164
234
161
29
18
24
12
2008.
811
448
63
31
162
93
334
153
203
143
27
18
22
10
2009.
946
495
61
30
188
104
399
173
237
152
33
22
27
14
2010.
1.043
497
55
23
191
95
462
180
268
159
39
24
29
16
2011.
1.109
514
52
26
203
99
489
182
255
144
33
19
46
27
Izvor: HZZ
Tabela 25. Pokazuje broj nezaposlenih osoba u Gradu Daruvaru i vidljiva je oscilacija broja
nezaposlenih po godinama i kvalifikacijskoj strukturi. Pozitivan trend je što se smanjuje broj NKV
nezaposlenih osoba, dok raste PKV,NSS. Isto tako smanjuje se broj nezaposlenih SSS, a povećava se
broj VŠS i VSS. Tabela 26. prikazuje kvalifikacijsku strukturu nezaposlenih po JLS i stručnoj spremi.
Tabela 26. Pregled broja nezaposlenih u kolovozu 2011 godine po JLS i stručnoj spremi
Kolovoz 2011.
Bez škole
Ukupno
Žene
Uku.
DARUVAR
Žene
Uku.
Osnovna
škola
Uku. Žene
KV i VKV
Uku.
Žene
Gimnazija I
SŠ4g
Uku.
Žene
Viša škola
Fakultet
Uku.
Žene
Uku.
Žene
1.003
541
56
31
170
88
427
275
256
112
49
18
45
17
DEŽANOVAC
293
164
29
16
79
46
115
75
64
26
1
1
5
0
ĐULOVAC
574
287
131
44
265
132
146
92
29
17
3
2
0
0
KONČANICA
179
114
11
8
44
25
89
67
33
14
0
0
2
0
SIRAČ
166
88
15
8
42
21
73
43
29
12
5
3
2
1
2.215
1.194
242
107
600
312
850
552
411
181
58
24
54
18
UKUPNO
Izvor: HZZ
37
7. Lokalne samouprave - Organizacijska analiza
Organizacija lokalnih samouprava je u skladu s Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)
samoupravi, a sukladno Zakonu o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj
(regionalnoj) samoupravi. Organizacijski ustroj se definira Pravilnikom o unutarnjem radu kojeg
svaka jedinica lokalne samouprave donosi prema svojim potrebama i svom ustroju.
Analizom Pravilnika o radu Grad Daruvara utvrđeno je da se unutar Upravnog odjela za
gospodarstvo, graditeljstvo, prostorno uređenje i komunalne djelatnosti obavljaju:
 stručni poslovi koji se odnose na poduzetništvo, obrtništvo, planiranje i razvoj
poduzetničke zone
 priprema gradskih projekata koji se mogu kandidirati na financiranje iz predpristupnih i
pristupnih fondova EU,
 Poticanje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva, razvoj poljoprivrede i turizma
 Provođenje postupka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH
Općine Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač sukladno Pravilniku o radu jedinstvenog
upravnog odjela nemaju sistematizirana radna mjesta u kojima se zaposlenici cijelo radno
vrijeme radili isključivo poticanjem razvoja gospodarstva i implementacijom strateških razvojnih
dokumenata.
7.1. Analiza prihoda proračuna 2005-2010.
Tabela 27. pokazuje strukturu ostvarenih prihoda po godinama, a najveći izvor prihoda su porezi
od prihoda, a sukladno zakonu o financiranju JLS to je porez na dohodak, zatim iz pomoć te
prihod od imovine, a zatim prihodi od administrativnih pristojbi i ostali prihodi. Proračun grada
Daruvara je najveći od svih promatranih proračuna, a vidljivo je da izvorni prihod od poreza
kontinuirano raste kroz sve promatrane godine osi što ima malu stagnaciju u 2009. godini,
značajniji su prihodi iz pomoći u periodu od 2006. do 2008. godine. Ostali prihodi imaju
kontinuirane oscilacije ili se smanjuju.
Tabela 27. Struktura prihoda proračuna po godina za Grad Daruvar
Račun
iz rač.
plana
PRIHODI
POSLOVANJA
ostvarenje
6
61
Grad Daruvar
Prihodi od poreza
63
Pomoći iz inozemstva
(darovnice) i od
subjekata unutar opće
države
Prihodi od imovine
Prihodi od
administrativnih
pristojbi i po posebnim
propisima
Ostali prihodi
64
65
66
2005
2006
2007
2008
2009
2010
23.838.839
10.574.873
30.079.941
10.833.689
36.908.666
12.999.070
36.264.638
14.361.607
28.671.257
14.323.707
27.568.474
15.731.043
5.256.894
10.283.927
15.309.637
12.879.948
6.534.549
5.122.507
2.501.548
5.030.345
3.256.896
5.210.967
3.212.371
5.049.855
3.353.098
5.467.436
2.964.180
4.690.553
2.332.885
4.273.213
494.462
337.733
202.549
158.268
108.826
475.179
Izvor: Ministarstvo financija
Tabela 28. Prikazuje strukturu ostvarenih prihoda u periodu od 2005. do 2010. godine u Općini
Dežanovac i vidljivo je da je najveći prihod od poreza koji je bio najveći u 2008. godini te se
38
smanjuje u 2009. i 2010. godini. Prihodi od pomoći variraju kroz promatrano razdoblje, a najveći
je u 2007. godini dok je najmanji u 2009. godini. Prihodi od imovine su približno isti kao i
prihodi od administrativnih pristojbi, dok su ostali prihodi samo u 2010 godini.
Tabela 28. Struktura prihoda proračuna po godina za Općinu Dežanovac
Račun
iz rač.
plana
PRIHODI
POSLOVANJA
ostvarenje
6
Općina Dežanovac
61
63
2005
2006
2007
1.702.678
2.330.010
Prihodi od poreza
509.485
Pomoći iz inozemstva
(darovnice) i od
subjekata unutar opće
države
458.066
64
Prihodi od imovine
65
Prihodi od
administrativnih
pristojbi i po posebnim
propisima
66
Ostali prihodi
2008
2009
2010
4.362.379
2.653.233
2.287.374
2.568.085
536.709
834.594
1.050.571
990.084
886.146
796.999
2.435.615
724.331
293.529
588.519
346.914
467.125
445.471
355.324
383.726
482.275
388.213
529.177
646.699
523.007
620.035
567.045
0
0
0
0
0
44.100
Izvor: Ministarstvo financija
U tabeli 29. vidljiva je struktura ostvarenih prihoda u proračunu Općine Đulovac, a prihod od
poreza je u porastu osim u 2010. godini kada se smanjuje. Prihod od pomoći je neuravnotežen, a
najveći je u 2010. godini dok je najmanji u 2006. godini. Prihodi od imovine su približno
jednaki u svim godinama osim u 2010. godini kada su značajnije porasli. Prihodi od
administrativnih taksi su približno jednaki u cjelokupnom promatranom razdoblju.
U
proračunu nema ostalih prihoda.
Tabela 29. Struktura prihoda proračuna po godina za Općinu Đulovac
Račun
iz rač.
plana
PRIHODI
POSLOVANJA
ostvarenje
2005
2006
2007
2008
2009
2010
6
Općina Đulovac
4.037.230
3.804.982
5.117.600
4.373.039
5.290.764
6.223.755
61
Prihodi od poreza
803.797
1.041.602
1.214.617
1.308.683
1.355.948
1.021.474
63
Pomoći iz inozemstva
(darovnice) i od
subjekata unutar opće
države
Prihodi od imovine
2.589.456
2.127.471
3.189.136
2.201.293
3.325.775
3.472.022
158.310
119.027
128.119
151.997
119.148
1.155.653
485.667
516.882
585.728
711.066
489.893
574.606
0
0
0
0
0
64
65
Prihodi od
administrativnih
pristojbi i po posebnim
propisima
66
Ostali prihodi
0
Izvor: Ministarstvo financija
Tabela 30. prikazuje strukturu prihoda proračuna Općine Končanica, prihodi od poreza su rasli
do 2008. godine, s do 2010. su u stalnom padu, međutim prihodi iz pomoći rastu isto do 2008.
godine smanjili su se u 2009. godini, a onda opet u 2010. godini rastu. Prihodi od imovine su
približno iste vrijednosti, a najveći su bili u 2005. godini pa se značajnije smanjuju i zadržavaju
39
približnu vrijednost. Prihodi od administrativnih pristojbi kontinuirano rastu s manjim
oscilacijama, a ostali prihodi postoje i osciliraju ovisno o godini.
Tabela 30. Struktura prihoda proračuna po godina za Općinu Končanica
Račun
iz rač.
plana
6
PRIHODI
POSLOVANJA
ostvarenje
Općina Končanica
1.878.363
1.759.161
2.544.085
2.902.558
2.531.605
2.563.332
61
Prihodi od poreza
645.836
644.977
1.125.044
1.239.261
1.003.725
883.601
63
Pomoći iz inozemstva
(darovnice) i od
subjekata unutar opće
države
332.700
517.370
562.823
924.249
705.784
960.811
64
Prihodi od imovine
583.024
219.203
298.935
200.651
259.691
190.423
65
Prihodi od
administrativnih
pristojbi i po posebnim
propisima
316.653
377.611
497.955
453.808
504.020
510.223
66
Ostali prihodi
0
59.328
84.589
58.385
18.274
2005
2006
150
2007
2008
2009
2010
Izvor: Ministarstvo financija
Tabela 31. prikazuje strukturu ostvarenih prihoda u proračunu Općine Sirač vidljivo je da
prihod od poreza kontinuirano se smanjuje od 2006 godine kada je bio najveći međutim raste
prihod iz pomoći, a manji je bio jedino u 2009 godini, dok je u 2010. značajnije porastao.
Prihod od imovine kontinuirano raste, a bilježi malu stagnaciju u 2008. godini, kao i prihod od
administrativnih pristojbi, ostali prihodi su uravnoteženi kroz promatrano razdoblje.
Tabela 31. Struktura prihoda proračun po godina za Općinu Sirač
Račun
iz rač.
plana
PRIHODI
POSLOVANJA
ostvarenje
2005
2006
2007
2008
2009
2010
6
Općina Sirač
5.661.696
9.122.028
7.995.013
8.023.244
7.227.337
8.665.031
61
Prihodi od poreza
3.961.080
6.892.312
3.329.518
3.451.272
2.803.984
2.350.109
63
Pomoći iz inozemstva
(darovnice) i od
subjekata unutar opće
države
Prihodi od imovine
812.269
992.238
3.322.584
3.391.434
3.021.962
4.383.509
119.992
199.020
242.353
228.948
339.914
799.178
Prihodi od
administrativnih
pristojbi i po posebnim
propisima
Ostali prihodi
676.692
947.675
966.362
833.276
910.925
989.977
90.783
134.196
118.314
150.552
142.258
64
65
66
91.663
Izvor: Ministarstvo financija
40
5. SWOT analiza
Namjera sadržaja SWOT analize je da identificira vlastite snage koje treba dalje jačati i
razvijati, zatim vlastite slabosti koje treba otklanjati ili umanjivati, zatim vanjske prilike
koje je potrebno koristiti i vanjske prijetnje koje je potrebno izbjegavati ili čije djelovanje je
potrebno neutralizirati. Temeljem takvih namjera iz sadržaja SWOT analize mogu se
identificirati buduće strateške programske aktivnosti koje će najviše doprinositi
gospodarskom razvoju.
UNUTRAŠNJE SNAGE
UNUTRAŠANJE SLABOSTI
Gospodarske promjene
 Prepoznata potreba za provođenjem
gospodarskih promjena
 Gospodarstvo grada povećalo prihode u 2010
odnosu 2011.
 Administrativno i gospodarsko središte dijela
županije i mikroregije
 Dobra suradnja jedinicama lokalne
samouprave (Dežanovac, Đulovac,
Končanica, Sirač)
 Zainteresiranost poduzetnika za gospodarsku
zonu
 Gostoljubivost i ljubaznost lokalnog
stanovništva,
 Interes lokalne samouprave za izradom
strategija, programa i projekata,
Prirodni resursi, potencijal i tradicija
 Prirodni resursi (topla voda, ekološki čista
okolica, tradicija vinogradarstvo i pivarstvo),
 Potencijal i kapaciteti (potencijal za
proizvodnju hrane)
 Visoko stručni potencijal u zdravstvu
 Tradicija u turizmu i liječenja termalnom
vodom
 Županijski nositelj razvoja turizma
 Povijesno kulturno središte
 Velika zainteresiranost poduzetnika za male
smještajne kapacitete i razvoj turizma
 Zaštićeni šumski kompleks u svrhu turizma
 Prirodni potencijali za lov i turizam
 Poljoprivredne parcele pogodne su za
voćarstvo i povrtlarstvo
 Znatan broj poljoprivrednih parcela je u
dugom mirovanju i pogodno za ekološku
poljoprivrednu proizvodnju
 Ljudi posjeduju određena znanja i vještine za
poljoprivrednu proizvodnju
 Ekološki čista šira okolica
 Velike poljoprivredne površine
 Industrijska tradicija (prehrambena i metalna
industrija),
 Multikulturalnost i multietničnost
Nerazvijeno poduzetništvo i nekonkurentno
gospodarstvo
 Smanjenje broja stanovnika
 Povećanje broja nezaposlenih
 Povećanje broja nezaposlenih visoko obrazovanih
mladih osoba
 Smanjenje broja obrtnika
 Poduzetnici su fokusirani na lokalno tržište
 Prerađivačka industrija nije konkurentna
 Nedovoljno korištenje informatičko
komunikacijskih tehnologija u redovnom
poslovanju i svakodnevnom životu
 Nedovoljno prepoznata potreba za edukacijama
 Osjeća se nedovoljna usklađenost potreba kadrova
obrtničkih zanimanja i srednje stručnih kadrova sa
sustavom obrazovanja
 Nedostatak lokalno prepoznatljivih marki
proizvoda i usluga
 Nemotiviranost radne snage
 Nepostojanje poduzetničke zone u općinama
Dežanovac, Đulovac i Končanica
 Nepostojanje potpornih institucija za razvoj
poduzetništva
 Nedostaju male uslužne djelatnosti
 Nedostaju vlastiti kadrovi za razvoj gospodarstva
 Slaba poduzetnička klima
 Nedostaje poduzetničkih inicijativa
 Nakon školovanja mladi kadrovi odlaze
 Ne praćenje trendova u proizvodnji
 Needuciranost
Nerazvijena i nekonkurentno poljoprivreda
 Rascjepkanost/nesređenost poljoprivrednog
zemljišta
 Nedostaje povezivanje (udruživanje)
poljoprivrednika
 Nedostaju prerađivački kapaciteti
Nerazvijeni turizam
 Nedostatak malih smještajnih kapaciteta
 Neagresivna promidžba turističke destinacije
 Nekorišteni potencijali za seoski lovni turizam
 Nedostaju smještajni kapaciteti (poslovni i
turistički)
Nerazvijena komunalna infrastruktura
 Nesigurna – kritična opskrba tehnološkom i pitkom
vodom

Prometna nepovezanost – prometna izoliranost
Nerazvijana (oštećena) komunalna infrastruktura
Ostali problemi
 Interesi sudionika zajednice nisu homogenizirani –
niski nivo međuljudskih odnosa i nezainteresiranost
građana za ostvarivanje zajedničkih ciljeva
 Ovisnost o socijalnoj pomoći
 Nesklonost promjenama
 Staro stanovništvo
 Niska obrazovna struktura stanovništva
 Puno socijalnih slučajeva
VANJSKE PRILIKE
VANJSKE PRIJETNJE
Euroatlantske integracije
 Ulazak u Europsku uniju
 Članstvo u NATO –savezu
 Otvaranje tržišta Europske unije
 Sigurnost za dolazak investitora
 Potencijalni izvori sredstava za razvoj
poljoprivrede i gospodarsko socijalnu
koheziju u EU strukturnim i kohezijskim
fondovima
 Kontakti sa zemljama nacionalnih manjina,
(mobilizacija iseljeništva u svrhu
gospodarskog razvoja)

Globalizacija
 Globalna ekonomska gospodarska kriza
 Dolazak međunarodne konkurencije
 Neadekvatno obrazovanje
 Otvoreno tržište – ulazak ostalih "velikih igrača" na
malo lokalno tržište.
 Centralizacija – velika prisutnost odlučivanja u
Zagrebu.
Politička nestabilnost
 Birokracija nije prilagođena promjenama i
potrebama poduzetništva
 Siva ekonomija i rad na crno
 Nedostatak strategije na nacionalnoj razini
 Centralizacija upravnih poslova
 Visoko porezno opterećenje
 Nerazriješena pravno imovinska stanja zemljanih
površina u zemljišnim knjigama
 Odlagalište nuklearnog otpada na Papuku
 Ukidanje poreznih olakšica
 Korumpiranost sustava RH
 Veće političke nestabilnosti –nemogućnost
financiranja razvojnih programa
Geografski položaj
 Globalno sagledavanje tržišnih mogućnosti
 Blizina Zagreba
 Privlačenje potencijalnih ulagača (investitora)
Korištenje novih tehnologija
 Mogućnost korištenje obnovljivih izvora
energije
 Korištenje tehnoloških inovacija
Loša prometna infrastruktura
 Prometna izoliranost "Slijepo crijevo"
 Ukidanje željeznica
SWOT analiza nam je pomogla da definiramo kritička pitanja iz unutrašnjih slabosti, to su
problemi na koje možemo utjecati tako su identificirani sljedeći problemi:
 Nerazvijeno poduzetništvo i nekonkurentno gospodarstvo
 Nerazvijena i nekonkurentno poljoprivreda
 Nerazvijeni turizam
 Nerazvijena komunalna infrastruktura
 Ostali problemi
Temeljem ovih identificiranih problema definirani su dugoročni ciljevi u Strateškom planu
gospodarskog razvoja za Grad Daruvar i Općina Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač.
42
6. PESTEC analiza
POLITIČKI UTJECAJ












Neprepoznavanje stvarnih problema
Nebriga za svoje stanovnike
Nedostatak pravednosti u društvu
Nepostojanje konsenzusa oko strateški važnih političkih pitanja kao što je razvoj gospodarstva
Nepostojanje jasne vizije i strategije razvoja RH
Preveliki birokratski aparat
Neučinkovit birokratski aparat
Prevelika birokracija je stvara sivu zonu - Uvjeti za razvoj korupcije
Ministarstva nisu koordinirana u cjelokupnom gospodarskom razvoju, a posebno u razvoju poduzetništva
Ulazak u Europsku uniju
Članica NATO saveza
Inertan odnos prema poduzetnicima
EKONOMSKI UTJECAJ
















Globalna gospodarska kriza
Strukturna gospodarska kriza u RH
Nedovoljno razvijeno privatno poduzetništvo i privatni sektor
Institucije su nositelji razvoja umjesto privatnog sektora
Kroz institucije se kontrolira privatni sektor
Bankarski sektor nije u funkciji razvoja gospodarstva i privatnog poduzetništva
Porezna politika nije stimulativna za razvoj privatnog poduzetništva
Velike kamate (poslovnih banaka) sprečavaju daljnje investicije
Banke ne financiraju obrtna sredstva poduzetnika za rast i razvoj
Opasnost o nestabilnosti tečaja EURO i CHF
Nedovoljno razvijeno tržište u b2b sektoru
negativan trend kretanja gospodarstva
smanjenje uvoza
deficit trgovinske bilance
povećani broj nezaposlenih
prevelika birokracija i administracija
SOCIJALNO-DEMOGRAFSKI UTJECAJ






Stanovništvo je sve starije i odumire
Mladi nemaju priliku za zapošljavanje
Odlazak mladih iz manjih gradova i općina
Visoko obrazovani mladi ljudi odlaze iz RH
Veliki broj nezaposlenih
Trend je da ljudi napuštaju manja ruralna područja
TEHNOLOŠKI UTJECAJ



Nedovoljno korištenje visokih tehnologija u poslovanju, što smanjuje konkurentnost
Postoje i ne koriste se Informatičko komunikacijske tehnologije koje bi osigurale konkurentnost
Hrvatskog gospodarstva
Nedovoljno iskorištene tehnologije u segmentu obnovljivih izvora energije
EKOLOŠKI UTJECAJ



Ekološki čisto područje – osnovni preduvjete za razvoj ekološke poljoprivrede i turizma
Nedovoljno iskorištene prednosti ekološki čistog područja
Spoj tradicije i ekologije na stvaranju nove vrijednosti
KULTUROLOŠKI UTJECAJ


Multikulturalnost i multietničnost je prostor za daljnji gospodarski razvoj i razvoj poduzetništva
Bogata povijesna baština i kulturne znamenitosti
Pregled PESTEC analize je dan kako bi se prepoznali uvjeti u okruženju u kojemu je rađen ovaj
Strateški plan i stvorili argumenti za razloge donošenja odluka o formiranu definiranih strateških
ciljeva.
43
7. Razvojna Vizija i Misija
Vizija
Održivi razvoj zasnovan na mikro, malom i srednjem poduzetništvu, visokoj tehnologiji i
obnovljivim izvorima energije, sa ciljem stvaranja ekološko poljoprivrednog,
poduzetničkog i turističkog središte kontinentalne Hrvatske.
Objašnjenje vizije – Vizija je projekcija budućnosti. Dosadašnji tranzicijski procesi i novi
neoliberalni sustav stavljaju ljude isključivo kao konzumente i zaboravljaju njihovu stvarnu bit i
svrhu postojanja. Nova vizija stavlja ljude u središte gospodarskog razvoja jer jedini stvarni
razvoj je definiran razvojem stanovništva i poticanje na akciju. Gospodarski rast grada Daruvar i
okolnih Općina je prestao kada uzeta uloga administrativnog i trgovačkog središta te predana
županijama kao višem organizacijskom ustroju. S obzirom da je ovo područje bogato prirodnim
resursima potrebno je to iskoristit kao osnovnu prednost i komercijalizirati je kroz tri osnovna
cilja a to su:
1. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva
2. Razvoj ekološke poljoprivrede i prerade
3. Razvoj turizma
Misija
Poduzetničkim ponašanjem stanovništva, razvijenom poduzetničkom kulturom i
uvažavanjem suprotnosti
Objašnjenje misije – misija je način kako će se ostvariti vizija, ona se ostvaruje kroz razvoj
pojedinca da se poduzetnički ponaša u svakodnevnom životu, a to znači da je svaki stanovnik
proaktivan i da se potiče proaktivnost i poduzetničko ponašanje (samoinicijativa, inovativnost,
entuzijazam, upornost, odgovornost, samopouzdanje, fokusiranost na ciljeve, povezivanje,
optimizam, suočavanje s porazima, kreativnost) pojedinaca u zajednici.
44
8. Dugoročni ciljevi, Razvojni prioriteti, Mjere i aktivnosti
SPGR Daruvar, Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač.
Dugoročni cilj 1.
Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva, socijalnog poduzetništva – provedba modela
razvoja poduzetništva za poduzetnike, identifikacija, animacija i razvoj postojećih poduzetnika,
nezaposlenih, razvoj poduzetničke potporne infrastrukture, razvoj različitih oblika socijalnog
poduzetništva. Model razvoja poduzetništva se temelji na prepoznavanju poduzetničke ideje i
razvoju proizvoda, identifikaciji tržišta, organizaciji cjelokupnog poslovanja i financiranju
poduzetničkog pothvata te kontinuirana edukacija i praćenje uspješnosti.
Razvojni
prioritet 1.
Razvoj profitabilne metaloprerađivačke industrije
Mjere i
aktivnosti
i. Identifikacija profitabilnih
metaloprerađivačkih tvrtki
ii. Razvoj i izvođenje
neformalnog obrazovnog
programa za djelatnike na
CNC strojevima
iii. Razvoj formalnog
obrazovnog programa za
metaloprerađivačka
zanimanja
iv. Formiranje kompleks Dalita
kao nove industrijsko
poduzetničke zone
Identificirati postojeća poduzeća kojima je
primarna djelatnosti metaloprerađivačka industrija
ispitati njihove potrebe za daljnjim razvojem te
osigurati pomoć za realizaciju i poticaje za svakog
novo zaposlenog.
INDIKATOR: Popis tvrtki koje imaju
profitabilnu metaloprerađivačku industriju
Konkurentnost u metaloprerađivačkoj industriji
osigurava se kroz korištenje novih tehnologija i to
danas sve obrade metala rade se sa CNC
strojevima, a upravo je izostao tehnološki razvoj u
tom segmentu i stvorena je potreba za dodatnom
edukacijom kvalificiranih majstora za rad na CNC
strojevima. U suradnji s postojećim poduzećima
organizirala bi se ova edukacija.
INDIKATOR: Broj educiranih majstora za rad na
CNC strojevima
Sukladno razvoju postojećih metaloprerađivačkih
poduzeća potrebno je ponovo otvoriti program
srednjoškolskog obrazovanja u za mlade
djelatnike u metaloprerađivačkoj industriji
INDIKATOR: Osnovan srednjoškolski program i
upisani novi učenici
Kompleks Dalita kao jedna od prostora čiji
kapacitet premašuje potrebe sadašnjeg tržišta.
Nužno taj prostor u procesu tržišnog
restrukturiranja transformirati u poduzetničku
zonu sa metaloprerađivačkim inkubatorom u
kojemu će majstori različitih profila imati priliku
pokrenuti svoj poduzetnički pothvat te se povezati
u metaloprerađivački klaster i koristiti postojeće
resurse i na taj način povećati konkurentnost
proizvoda.
INDIKATOR: Redovito održavane neformalne
edukacije za poduzetnike
45
Razvojni
prioritet 2.
Mjere i
aktivnosti
Razvoj poduzetničkih pothvata baziranih na Informatičko komunikacijskoj
tehnologiji (ICT)
i. Identifikacija proizvoda i
usluga za razvoj ICT
poduzetničkih pothvata
ii. Razvoj potpornih
institucija za razvoj ICT
proizvoda i usluga,
Tehnološki inkubatora
iii. Osnivanje stručnog studija
za ICT
iv. Kontinuirano neformalno
obrazovanje, marketing,
prodaja, ICT
Razvojni
prioritet 3.
Mjere i
aktivnosti
Identificirati proizvode i usluge, točnije nove
poduzetnike, koji će pomoći poduzetnicima da
automatiziraju poslovne procese i otvore svoju
ponudu prema Internetu kao novom kanalu
prodaje koji nije zabilježio recesiju. Isto tako ovo
je jedna od brzo rastućih industrija svijeta mladi bi
dobili šansu.
INDIKATOR: Broj novih poduzetnika iz
područja ICT-a
Kako bi se kvalitetno razvili novi poduzetnici
potrebno je osigurati potpornu instituciju,
Tehnološki inkubator koji bi pomogao novim
poduzetnicima u komercijalizaciji novih ICT
proizvoda i usluga.
INDIKATOR: Funkcionalan Tehnološki
inkubator
Osnivanjem stručnog studija osigurao bi se
dovoljan broj školovanih kadrova za zapošljavanje
u ICT sektoru kao i ostvarenje prilike mladim
završenim studentima da pokrenu svoj
poduzetnički pothvat. Uspostavljen je kontakt s
Fakultetom organizacije i informatike koji je
zainteresiran za otvaranje stručnog studija. Mladi
bi dobili priliku da ostanu u zajednici, a ne da
masovno odlaze, ali da dolaze i drugi mladi iz
drugih regija.
INDIKATOR: Osnovan stručni studij
Osim formalnog obrazovanja kroz stručni studij
potrebno je kontinuirano usavršavanje vještina
koje su potrebne radi ostvarenja konkurentnosti na
tržištu, kao što su marketing, prodaja poslovna
administracija ICT i sl.
INDIKATOR: Redovito održavane neformalne
edukacije za poduzetnike
Razvoj poduzetničkih pothvata baziranih na obnovljivim izvorima energije
(OIE)
i. Identificirati tehnološka
rješenje u određene OIE,
Solari i fotovoltaici,
Biomasa, Termalni izvori,
Bioplin i ostalo,
Drugo brzo rastuće područje su OIE koji
omogućavaju stvaranje energetske neovisnosti i
novi investicijski ciklus poduzetnika i privatnih
investitora i na taj način pokreću razvoj lokalne
ekonomije. Identifikacija tehnološkog rješenja je
važna kako bi se utvrdilo koje oblike OIE i koje
tehnologije ćemo poticati u daljnjim investicijama
s obzirom da na broj sunčanih dana, biomasu
geotermalne izvore i ostalo.
46
ii. Napraviti katalog i upute
za potencijalne investitore
– definirati procese za
potencijalne investitore
(male investitore i
investitori)
iii. Educirati potencijalne
investitore o
mogućnostima ulaganja u
OIE
Razvojni
prioritet 4.
INDIKATOR: Identificirana tehnologija koja se
potiče od strane grada (Solarna, geotermalni
izvori, biomasa, kogeneracija i sl.)
Katalog uputa za potencijalne investitore
omogućava lakši prolazak kroz birokratske
barijere u sustavu investiranja za OIE. Potrebno je
razlikovati velike (komercijalne) projekte i malog
investitora (fizičke osobe) te prilagoditi upute tim
ciljnim skupinama korisnika.
INDIKATOR: Izrađen katalog i upute za
potencijalne male i velike investitore u OIE
Kontinuirano educirati i promovirati investiranje u
OIE i korištenje poticajnih mjera i subvencija
države i EU fondova. Isto tako promovirati upute
za potencijalne investitore.
INDIKATOR: Redovito održavane neformalne
edukacije i prezentacija za investitore u OIE
Razvoj socijalnog poduzetništva
U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje
i Socijalnom skrbi identificirati socijalno
ugrožene skupine te utvrditi njihovu motivaciju i
razinu kompetencije.
INDIKATOR: Identificirana grupa socijalno
ugroženih (nezaposlenih) osoba koji imaju želju
aktivnije pronaći posao
ii. Edukacija, organizacija i
Sukladno utvrđenom stanju kompetenciji
animacija socijalno
socijalno ugroženih razviti edukacijske programe.
ugroženih skupina
O poduzetničkim vještinama (osnove
različitih vještina potrebnih poduzetništva, generiranje i razrada
za konkurentnost na tržištu ideje,marketing, prodaja i poslovni plan), o sociorada
emocionalnim vještinama (komunikacijske,
prezentacijske, asertivnost, upravljanje
emocijama, timski rad), o informatičkim
vještinama osnovni o napredni stupanj
INDIKATOR: Provedene edukacijske radionice
na socijalno ugroženim (nezaposlenim) osobama
i. Identifikacija i animacija
socijalno ugroženih
skupina i poticanje
poduzetničkog ponašanja
Mjere i
aktivnosti
iii. Komercijalizacija vještina
socijalno ugroženih
skupina
iv. Psihološka pomoć
druženje, sastajanje i
prepoznavanje vlastite
vrijednosti u društvu
Svaka socijalno ugrožena osoba ima određene
vještine koje se mogu komercijalizirati te razviti
svijest o vlastitoj vrijednosti
INDIKATOR: Broj socijalno ugroženih
(nezaposlenih) osoba koji je kroz edukacijsku
radionicu osvijestio svoje vještine.
Osigurati prostor za motivacijske susrete, grupe i
druženja ljudi s jednakim problemima te razmjena
iskustava i predstavljanje pozitivnih primjera u
zajednici.
INDIKATOR: Broj socijalno ugroženih
(nezaposlenih) osoba koji je kroz edukacijsku
47
v. Razvoj i poticanje
poduzetničkog ponašanja
stanovništva
Razvojni
prioritet 5.
Provedba modela razvoja poduzetništva
i. Organizacija studijskog
putovanja poduzetnika i
potencijalne poduzetnike
ii. Edukacija poduzetnika
iii. Povezivanje poduzetnika
(umrežavanje)
Mjere i
aktivnosti
radionicu prošao radionicu o psihološkoj pomoći.
Razvoj poduzetničke kulture odnosno
poduzetničkog sustava vrijednosti koje potiče
poduzetničko ponašanje (samoinicijativa,
inovativnost, entuzijazam, upornost, odgovornost,
samopouzdanje, fokusiranost na ciljeve,
povezivanje, optimizam, suočavanje s porazima,
kreativnost) socijalno ugroženih osoba i
cjelokupnog stanovništva.
INDIKATOR: Broj socijalno ugroženih
(nezaposlenih) osoba koje su pokrenule vlastiti
poduzetnički pothvat ili pronašle posao.
iv. Stvaranje i razvoj
proaktivnog pristupa
usmjerenog ka
promjenama tržišno
restrukturiranje
gospodarstva
v. Identifikacija pokretača
razvoja gospodarskog
razvoja lokalnih
poduzetnika
vi. Identifikacija
poduzetničkih,
Studijskim putovanjem potaknuti pojedince, da
kroz pozitivne primjere u visoko poduzetničkim
regijama kao što su Međimurje, Istra ili inozemno
Austrija i Italija potaknemo na vlastitu akciju.
INDIKATOR: Organiziran posjet stručnom
studijskom putovanju za poduzetnike.
Kontinuirana edukacija poduzetnika je važna radi
usvajanja novih znanja i vještina i povećanje
konkurentnosti vlastitog poduzetničkog pothvata.
INDIKATOR: Kontinuirano provođenje
neformalnog edukacijskog obrazovanja za
poduzetnike.
Poticanje razvoja je poticanje zajedničkog
povezivanja poduzetnika na lokalnom području
kako bi zajedno razvijali nove proizvode i
potaknuli prodaju van tog područja i izvoz.
INDIKATOR: Broj poduzetnika koji su se
poveza li krenuli zajednički na novo tržište.
U analizi stanja primijetili smo da je dobar dio
prerađivačke industrije nije konkurentan i da nije
proveo tržišno restrukturiranje koje je nužno
provesti kako bi tvrtke bile profitabilne na račun
svojih kupaca, a ne na prodaji imovine ili
dodatnom zaduživanju.
INDIKATOR: Broj postojećih poduzetnika koji
su proveli tržišno restrukturiranje.
Identifikacijom pokretača razvoja koji su sposobni
pokrenuti i povući dobar dio razvoja gospodarstva
kroz suradnju s mikro poduzetnicima, obrtnicima
i/ili zaposliti veći dio nezaposlenih.
INDIKATOR: Identificirani lokalni poduzetnici
koji su spremni biti uzori i pomoći novim
poduzetnicima kroz mentorski rad.
Na području poduzetničkih zona postoji nekoliko
poduzetničkih zona za koje je potrebno izraditi
48
industrijskih i poslovnih
zona i izrada
investicijskog vodiča za
potencijalne investitore
vii. Stvaranje lokalne razvojne
koalicije između javnog i
privatnog sektora za
provedbu Strateškog plana
gospodarskog razvoja.
viii. Razvoj sustava poticaja za
ulaganje u MSP u
slučajevima novog
zapošljavanja
ix. Poticanje korištenja
strukturnih EU fondova za
investicije poduzetnika
x. Stvaranje manifestacije
"Dani poduzetništva"
investicijski vodič potencijalne investitore.
INDIKATOR: Izrađeni investicijski vodič za sve
poduzetničke, industrijske i poslovne zone na
području ovih 5 JLS.
S obzirom da je u zadnjih 20 godina zatvorena
većina poduzeća koja su bili nositelji gospodarstva
jasno je potreba o poticanju promjena u strukturi
gospodarstva. Stvaranje razvojne koalicije je kroz
aktivnosti Gospodarskog vijeća, Udruženja
obrtnika i Udrugom malih poduzetnika.
INDIKATOR: Dogovoren konsenzus oko
provođena Strateškog plana i formirane grupe za
praćenje realizacije dugoročnih ciljeva.
U suradnji s lokanim razvojnim koalicijom razviti
poticaje za razvij i ulaganje u MSP za nova
zapošljavanja.
INDIKATOR: Izgrađeni sustav poticaja za
zapošljavanje.
Okruglim stolovima, kampanjama i lokalnim
medijima potaknuti lokalne poduzetnike da se
pripremaju i planiraju financirati svoje projekte iz
strukturnih fondova EU.
INDIKATOR: Redovita emisija o EU fondovima
na radio Daruvaru.
Poticanje poduzetništva kroz isticanje pozitivnih
primjera (uglednih poduzetnika) u zajednici. Imati
dane poduzetništva je poticati poduzetnički stil
života.
INDIKATOR: Definiran termin "Dan razvoja
poduzetništva"
49
Dugoročni cilj 2.
Razvoj ekološke poljoprivrede i ekoloških prerađivačkih kapaciteta – razvoj modela ekološke
poljoprivredne proizvodnje i prerade zasnovane na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
Razvoj klastera ekoloških proizvođača i prerađivača poljoprivrednih proizvoda zasnovanom na
modelu razvoja poduzetništva. Poticanje udruživanja ekoloških proizvođača i prerađivača sa
ciljem razvoja zajedničkih funkcija poslovanja i smanjenje troškova te povećanje učinkovitosti i
konkurentnosti.
Razvojni
prioritet 1.
Mjere i
aktivnosti
Razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje
i.
Identifikacija postojećih
ekoloških poljoprivrednih
proizvođača
ii.
Identifikacija površina i
kultura, ekoloških
proizvođača
iii.
Identifikacija ostalih
potencijalno zainteresiranih
proizvođača u ekološkoj
poljoprivredi
iv.
Istraživanje tržišta za
primarnu ekološku
poljoprivrednu proizvodnju
i pronalazak potencijalnih
kupaca
v.
Edukacija poljoprivrednih
proizvođača o
mogućnostima ekološke
proizvodnje i dobivanja
ekološke markice
vi.
Ugovaranje poljoprivredne
proizvodnje za poznatog
kupca
Identificirati postojeće ekološke
poljoprivredne proizvođače te identificirati
njihove planova razvoja, ciljeve i potrebe te
postojanje ekoloških certifikata.
INDIKATOR: Postoji baza podataka svih
postojećih ekoloških poljoprivrednih
proizvođača
Identificirati poljoprivredne površine i
kulture koje sade identificirani
poljoprivredni proizvođači.
INDIKATOR: Postoji baza podataka svih
kultura i površina ekoloških poljoprivrednih
proizvođača
Identificirati ostali potencijalnih
poljoprivrednih proizvođača ekoloških
proizvoda te razvoj proizvodnog procesa za
nove proizvođače.
INDIKATOR: Postoji baza podataka svih
potencijalnih ekoloških poljoprivrednih
proizvođača
Sukladno postojećoj ponudi istražiti tržište,
kanale prodaje i distribucije te cijene te
ostvariti mogućnost novih proizvoda u
ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.
INDIKATOR: Postoji baza podataka
kupaca ekoloških poljoprivrednih
proizvođača
Edukacija o novim poljoprivrednim
proizvodima, tržišnim mogućnostima i
procesu certifikacije ekološke
poljoprivredne proizvodnje.
INDIKATOR: postoje redoviti edukacijski
programi koji educiraju postojeće i
potencijalne ekološke proizvođače
Sukladno ispitanom tržištu ugovarati
poljoprivrednu proizvodnju za poznatog
kupca.
INDIKATOR: Dogovorena proizvodnja
(kooperacija) ekoloških proizvođača za
50
vii.
Razvojni
prioritet 2.
Financijski poticati
certifikaciju ekološke
poljoprivredne proizvodnje
poznatog kupca
Proces certifikacije ekološke poljoprivrede
je proces koji ima financijski trošak te je
prijedlog da lokalne samouprave
sufinanciraju certifikaciju ekološke
proizvodnje.
INDIKATOR: Godišnje osigurana sredstva
za certifikaciju ekoloških proizvođača koja
se redovito isplaćuju
Razvoj prerađivačkih kapaciteta za ekološku poljoprivredu
i.
Identifikacija prerađivača
ekoloških poljoprivrednih
proizvoda
ii.
Identifikacija tehnologije i
kapaciteta za preradu ekoloških
poljoprivrednih proizvoda
iii.
Educirati prerađivače ekološke
poljoprivrede o tehnologiji i
dobivanju ekološke markice za
gotove proizvode
iv.
Izraditi projekte za nositelje
prerađivačke kapacitete
ekološke poljoprivrede
v.
Financijski poticati izradu
projekata ekološke
poljoprivredne proizvodnje
Mjere i
aktivnosti
Identificirati postojeće manje
prerađivačke kapacitete kao potencijal
za preradu ekoloških poljoprivrednih
proizvođača.
INDIKATOR: Postoji baza podataka
prerađivača ekoloških poljoprivrednih
proizvoda
Identificirati stupanj tehnološkog
razvoja kako i mogućnost zadovoljenja
postojeće potražnje i ponude.
INDIKATOR: Izrađeni tehnološki
projekt za preradu ekoloških
poljoprivrednih proizvoda
Educirati prerađivače o tehnologiji,
marketingu, certifikaciji ekološke
prerade.
INDIKATOR: Educirani ekološki
prerađivači i dobivene ekološke markice
i certifikati
Sukladno identificiranim i istraženim
mogućnostima napraviti razvojne
projekta za navedene tvrtke kako bi
pokrenule razvoj i nova zapošljavanja.
INDIKATOR: Izrađeni investicijski
projekti za proširenje kapacitet
postojećih i novih ekoloških prerađivača
Financijski poticati kroz oslobađanja
dijela komunalnih naknada i sl. iz
proračuna na sve projekte koji
investiraju u prehrambene prerađivačke
kapacitete.
INDIKATOR: Broj prerađivača kojima
je dodijeljena financijska pomoći
51
Razvojni
prioritet 3.
Razvoj klastera ekoloških poljoprivrednih proizvođača i prerađivača
i.
ii.
Mjere i
aktivnosti
iii.
iv.
Okupljanje i
osnivanje
poljoprivrednih
ekoloških
proizvođača i
prerađivač u klaster
ekološke
poljoprivrede
Definiranje tržišnoprodajne i
upravljačke funkcije
klastera ekoloških
poljoprivrednih
proizvođača
Identifikacija i
istraživanje
međunarodnog
tržišta ekoloških
proizvoda
Financijsko
poticanje klastera
ekološke
poljoprivrede
S obzirom da je pretpostavka da su ekološki
poljoprivredni proizvođači i prerađivači mala
obiteljska poljoprivredna gospodarstva potrebno je
povezati sve te poljoprivredne proizvođače i
prerađivače u klaster kako bi imali kompletan i
konkurentan proizvod za izvozno tržište.
INDIKATOR: Identificirani članovi i organiziran
klaster
Nakon uspostavljanja zainteresiranih članova
klastera potrebno je definirati funkcije koje će
klaster obavljati za njegove članove. Pretpostavka
je da bi klaster trebao imati prodajno distribucijsku
funkciju.
INDIKATOR: Definirana organizacija i funkcija
klastera
Identifikacija potencijalnih kupaca ekoloških
poljoprivrednih proizvođača na inozemnom tržištu.
Napraviti izvozni proizvod.
INDIKATOR: Baza podataka međunarodnih
kupaca ekoloških proizvoda
Kroz proračun lokalnih samouprava poticati rad
klastera i voditelja klastera.
INDIKATOR: Isplaćena sredstva za osnivanje i
vođenje klastera
Dugoročni cilj 3.
Razvoj turizma, turističke ponude i destinacije – razvoj turizma na fokusiranog na primarna,
sekundarna i tercijarna tržišta sa definiranim prioritetnim turističkim proizvodima iz segmenta
zdravlja i rekreacije, aktivnosti u prirodi, kulture življenja, kratkih odmora. kongresa i insentivi.
Temeljem kojih proizlaze određeni razvojni projekti.
Razvojni
Provođenje razvoja odabranih primarnih i sekundarnih turističkih proizvoda
prioritet 1.
Osmišljavanje osnovnih i tematskih te
promoviranje svih programa kratkih odmora
i. Razvoj kratkih odmora
(vikend i blagdanskih programa) u suradnji s
glavnim ponuđačima smještaja i drugim
dionicima
INDIKATOR: Definiran proizvod kratki odmori
Mjere i
Dorađivanje postojećih, osmišljavanje novih i
aktivnosti:
promoviranje svih kupališnih programa
Termalnog vodenog parka Aquae Balissae u
ii. Razvoj kupališnih
suradnji s glavnim ponuđačima smještaja te
programa
razvoj hotela Aquae Balissae
INDIKATOR: Razvijena grupa proizvoda za
kupališni program
52
Razvojni
prioritet 2.
iii.
Razvoj događaja
iv.
Razvoj eno-gastro
programi
v.
Razvoj tura
Dorađivanje postojećih, osmišljavanje novih i
promoviranje svih turističkih događaja u suradnji
s relevantnim dionicima, a s fokusom na Vinodar,
Dane piva te Dane šljiva i rakije
INDIKATOR: Razvijeni proizvodi uoči
manifestacija.
Dorađivanje postojećih, osmišljavanje novih i
promoviranje svih eno-gastro programa u suradnji
s relevantnim dionicima
INDIKATOR: Razvijeni proizvodi za etnogastro programe
Osmišljavanje osnovnih i tematskih te
promoviranje svih programa tura (kružnih
putovanja) u suradnji s glavnim ponuđačima
smještaja i drugim dionicima.
INDIKATOR: Razvijeni proizvodi programa tura
Poticanje razvoja ostalih primarnih i sekundarnih turističkih proizvoda
i.
Razvoj zdravstvenih
programa
ii.
Razvoj sportskih
priprema
iii.
Razvoj wellness
programa
iv.
Razvoj kongresa
v.
Razvoj sastanaka i
seminara
vi.
Razvoj insentiv
programa
Mjere i
aktivnosti:
Pružanje raznovrsne logističke i promidžbene
podrške Daruvarskim toplicama i drugim dionicima.
INDIKATOR: Razvijeni proizvodi zdravstvenog
programa.
Pružanje raznovrsne logističke i promidžbene
podrške Daruvarskim toplicama te razvoj turističke
zone Toplica
INDIKATOR: Razvijeni proizvodi sportskih
priprema
Pružanje raznovrsne logističke i promidžbene
podrške Daruvarskim toplicama te razvoj hotela
Rimska šuma
INDIKATOR: Razvoj proizvoda wellness programa
Pružanje raznovrsne logističke i promidžbene
podrške Daruvarskim toplicama te razvoj hotela
Rimska šuma.
INDIKATOR: Razvoj proizvoda kongresnog
turizma
Pružanje raznovrsne logističke i promidžbene
podrške Daruvarskim toplicama te razvoj hotela
Rimska šuma.
INDIKATOR: Razvoj proizvoda sastanaka i
seminara.
Pružanje raznovrsne logističke i promidžbene
podrške Daruvarskim toplicama te razvoj hotela
Rimska šuma
INDIKATOR: Razvoj proizvoda insetiv programa
53
Razvojni
prioritet 3.
Mjere i
aktivnosti:
Razvojni
prioritet 4.
Mjere i
aktivnosti:
Razvojni
prioritet 5.
Provođenje razvoja turističke zone Toplica i hotela Rimska šuma, Aquae
Balissae i Dvorac Janković
i.
Turistička zona
Toplica
ii.
Hoteli Rimska
šuma, Aquae
Balissae i Dvorac
Janković
Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, pripremanje
projekata i pregovaranje sa zainteresiranim
subjektima u cilju zajedničkog razvoja projekt.
INDIKATOR: Riješeni imovinsko pravni odnosi i
pripremljeni projekti
Promoviranje Investicijskog prospekta i pregovaranje
sa zainteresiranim subjektima u cilju davanja koncesije
/ prava građenja za razvoj hotela i upravljanje
hotelima.
INDIKATOR: Pronađeni investitori prema
Investicijskom prospektu.
Poticanje razvoja obiteljskih hotela i sličnih objekata te obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava i sličnih objekata
i. Obiteljski hoteli i
Izrada prijedloga za unaprjeđenje kvalitete sadržaja i
slični objekti:
usluga postojećih objekata (npr. uređenje interijera,
zamjena namještaja i opreme te podizanje kvalitete i
raznovrsnosti ponude hrane), udruživanje postojećih
objekata radi zajedničkog razvoja, promidžbe i prodaje
te identificiranje mogućnosti razvoja novih objekta.
INDIKATOR: Novi obiteljski hoteli i kvalitetnija
usluga i razrađeni novi proizvodi.
ii. Obiteljska
Izrada prijedloga za uvođenje određenih turističkih
poljoprivredna
usluga u postojeće objekte (npr. smještajni kapaciteti,
gospodarstva i slični prostorije za degustacije i mogućnosti obilaska),
objekti
udruživanje postojećih objekata radi zajedničkog
razvoja, promidžbe i prodaje (i za turističke i za
poljoprivredne proizvode) te identificiranje
mogućnosti razvoja novih objekata.
INDIKATOR: Nova ponuda i razvijeni proizvodi u
OPG-ima
Provođenje i poticanje razvoja raznovrsnih turističkih ponuda
i. Restorani, barovi i
trgovine
Mjere i
aktivnosti:
ii. Muzeji i galerije
Definiranje povoljnih uvjeta najma (ili prodaje) za sve
postojeće ugostiteljske i trgovinske prostore u
vlasništvu Grada Daruvara te definiranje namjene i
povoljnih uvjeta najma (ili prodaje) za druge prostore
u vlasništvu Grada Daruvara za razvoj novih restorana,
barova i trgovina.
INDIKATOR: Nova ponuda restorana, barova i
trgovina
Uređenje atraktivnih muzejskih i galerijskih prostora s
prezentiranjem kulturnog nasljeđa područja s fokusom
na razvoj Muzeja Daruvarskog kraja i Galerije
54
Daruvar.
INDIKATOR: Nov postava muzeja i galerija
iii. Eno-gastro ruta
Repozicioniranje postojeće vinske ceste u eno-gastro
(vinsko-gastronomsku) rutu (cestu) te uvođenje novih
vinskih i gastronomskih punktova.
INDIKATOR: komercijalno funkcionalna vinska
cesta
iv.
Kulturološka Uređenje i povezivanje raznovrsnih kulturnih atrakcija
ruta
polazeći od najmanje deset (10) postojećih atrakcija
koje su uglavnom obnovljene.
INDIKATOR: komercijalizirana kulturološka ruta
v. Urbana estetika
Uređenje objekata, cesta, pločnika, šetnice, rasvjete i
hortikulture te zbrinjavanje otpada u strogom i širem
središtu Daruvara.
INDIKATOR: uređeni dijelovi grada i naselja
Razvojni
prioritet 6.
Osmišljavanje modela destinacijskog razvoja i menadžmenta
i. Destinacijski razvoj
Mjere i
aktivnosti:
ii. Destinacijski
menadžment
Osmišljavanje modela za dugoročni destinacijski
razvoj u suradnji s glavnim dionicima javnog sektora
(jedinice područne uprave) radi definiranja optimalnog
modela za trajno (višegodišnje) provođenje svih
strateških i operativnih aktivnosti razvoja turističkih
proizvoda i projekata koje su u funkciji stvaranja
uređenog i poticajnog sustava za postojeće i buduće
ulagače u turizmu (nosioci destinacijskog razvoja su u
pravilu jedinice područne uprave ili specijalizirane
razvojne agencije / tvrtke u njihovom vlasništvu).
INDIKATOR: prepoznata destinacija na turističkim
kartama
Osmišljavanje modela za dugoročni destinacijski
menadžment u suradnji s glavnim dionicima javnog i
privatnog sektora (jedinice područne uprave i poslovni
turistički subjekti) radi definiranja optimalnog modela
za trajno (višegodišnje) provođenje svih aktivnosti
upravljanja destinacijskim lancem vrijednosti, odnosno
svih usluga koje za sve turističke proizvode područja
nude institucionalni i poslovni subjekti, a u funkciji
osiguranja konzistentnosti i kvalitete turističkih
doživljaja za sve goste područja (nosioci
destinacijskog menadžmenta su u pravilu
specijalizirane organizacije / tvrtke u vlasništvu
jedinica područne uprave i poslovnih turističkih
subjekata koji djeluju na području).
INDIKATOR: Definiran menadžment za upravljanje
destinacjom.
55
Dugoročni cilj 4.
Razvoj komunalne i društvene infrastrukture – kao jedan od preduvjeta gospodarskog razvoja i
ostanka stanovništva na ovom području potrebno je investiranje i razvoj u komunalnu
infrastrukturu (vodoopskrba, sustavi odvodnje i prečišćavanje otpadnih voda, plinofikacija,
zbrinjavanje otpada te sanacija nerazvrstanih cesta te gradskih i općinskih) i društvene
infrastrukture (dječji vrtići i sl u nadležnosti lokalnih samouprava). Osnovna prednost ovog
dugoročnog cilja je mogućnost financiranja iz strukturnih fondova EU jer se radi o kapitalnim
investicijama.
Razvojni
Izgradnja i/ili rekonstrukcija komunalne infrastrukture
prioritet 1.
i. Nerazvrstanih cesta te
Izgradnja sanacija nerazvrstanih lokalnih
gradskih i općinskih ulica
cesta i gradskih ulica koje su u nadležnosti
lokalnih samouprava.
INDIKATOR: Broj kilometara novo
uređenih cesta
ii. Sustava vodoopskrbe
Izgraditi/rekonstukcija vodoopskrbu u svaku
lokalnu samoupravu kao preduvjet razvoja
poduzetništva kroz primarnu poljoprivrednu
proizvodnju i OPG
INDIKATOR: Broj kilometara novo
izgrađenog/rekonstruiranog vodovoda
iii. Sustava odvodnje i
Izgraditi sustav odvodnje i prečišćavanje
pročišćavanje otpadnih
otpadnih voda koko bi osigurali ostanak na
voda
ruralnom području i osigurali standard EU
zajednice.
INDIKATOR: Broj kilometara izgrađenog
sustav odvodnje i broj sustava za
pročišćavanje
Mjere i
aktivnosti:
iv. Sustava plinofikacije
Izgradnja i rekonstrukcija plinoopskrbe u
svim lokalnim samoupravama, a posebno
rekonstrukcija mreže u Gradu.
INDIKATOR: Broj kilometara izgrađenog ili
rekonstruiranog plinovoda
v. Sanacija odlagališta otpada Sanacija odlagališta otpada i sprečavanje
nastajanja divljih deponija.
INDIKATOR: Broj saniranih deponija
vi. Izgradnja nogostupa i
Izgradnja nogostupa i šetnica je u skladu sa
šetnica
dugoročnim ciljem razvoja turizma na koji se
naslanja urbana estetika, razvojni prioritet 5,
mjera i aktivnost 5.
INDIKATOR: Broj naselja kroz koje je
izgrađen nogostup.
vii. Modernizacija javne
Zamjena postojeće javne rasvjete štednom
rasvjete
rasvjetom sa ciljem energetske učinkovitosti.
INDIKATOR: Broj naselja koja imaju
štedljivu rasvjetu
56
Razvojni
prioritet 2.
Mjere i
aktivnosti:
Izgradnja i/ili rekonstrukcija društvene infrastrukture
i.
Dječjih vrtića
ii.
Vatrogasni i kulturni
domovi
iii.
Mrtvačnica
Izgradnja i uređenje dječjih vrtića kao
stvaranje uvjeta za ostanak mladih obitelji za
život u ruralnim područjima, a pogotovo
općinama
INDIKATOR: Broj izgrađenih ili
rekonstruiranih dječjih vrtića
Uređenje vatrogasnih i društvenih domova
kao mjesta okupljanja stanovništva i
kulturnog djelovanja.
INDIKATOR: Broj uređenih vatrogasnih i
kulturnih domova
Izgradnja mrtvačnica za mjesna groblja kako
bi se osigurala sigurnost mještana.
INDIKATOR: Broj izgrađenih mrtvačnica
57
9. Povezivanje sa proračunom
Povezivanje s proračunom za Grada Daruvara (u tisućama kunama)
Veza sa
Financiranje iz gradskog proračuna
Mjera i
strateškim
aktivnost
1. g.
2. g.
3. g.
Ukup.
ciljem
i.
0
0
0
0
ii.
0
10
0
10
1.1.
iii.
0
5
0
5
iv.
0
30
i.
5
5
5
15
ii.
35
0
0
35
1.2.
1.3.
iii.
5
20
30
55
iv.
0
5
5
10
i.
5
5
5
15
ii.
0
15
0
15
iii.
0
10
10
20
i.
5
5
5
15
ii.
0
5
10
15
iii.
0
5
10
15
1.4.
iv.
0
20
5
25
v.
5
5
5
15
i.
0
50
50
100
ii.
5
10
15
30
iii.
0
10
10
20
iv.
0
0
0
0
v.
0
0
0
0
1.5.
vi.
0
0
0
0
vii.
0
0
0
0
viii.
0
0
0
0
ix.
0
0
0
0
x
0
0
0
0
i.
5
5
5
15
ii.
0
0
0
0
iii.
0
0
0
0
2.1.
iv.
0
10
15
25
v.
0
15
20
35
vi.
0
0
0
0
vii.
0
10
20
30
i.
0
5
5
15
ii.
0
0
0
0
2.2.
iii.
0
5
10
15
iv.
0
10
20
30
v.
0
10
20
30
i.
5
5
5
15
ii.
0
10
10
20
2.3.
iii.
0
30
30
60
iv.
0
20
20
40
UKUPNO
75
305
345
730
Ostali izvori financiranja
EU
Županija
0
0
0
2.500
0
1.500
0
0
0
0
0
0
0
0
800
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
4.800
50
50
58
RH
Povezivanje s proračunom za Grada Daruvara (u tisućama kunama)
Veza sa
Financiranje iz gradskog proračuna
Ostali izvori financiranja
Mjera i
strateškim
aktivnost
1. g.
2. g.
3. g.
Ukup.
EU
Županija
RH
ciljem
i.
15
0
0
15
0
ii.
7,5
0
0
7,5
0
3.1.
iii.
7,5
0
0
7,5
0
iv.
7,5
0
0
7,5
0
v.
7,5
0
0
7,5
0
i.
0
0
0
0
0
ii.
0
0
0
0
0
iii.
0
0
0
0
0
3.2.
iv.
0
0
0
0
0
v.
0
0
0
0
0
vi.
7,5
0
0
7,5
0
i.
30
0
0
30
0
3.3.
ii.
0
0
0
0
0
i.
15
0
0
15
0
3.4.
ii.
15
0
0
15
0
i.
0
0
0
0
0
ii.
0
7,5
0
7,5
0
3.5.
iii.
7,5
0
0
7,5
0
iv.
0
0
7,5
7,5
0
v.
0
0
7,5
7,5
0
i.
7,5
0
0
7,5
0
3.6.
ii.
7,5
0
0
7,5
0
i.
584
700
800
2.084
0
ii.
350
400
500
1.250
0
iii.
123
180
250
553
0
4.1.
iv.
385
500
800
1.585
0
v.
35
50
50
135
0
vi.
289
300
500
1.089
0
4.2.
i.
0
0
0
0
0
ii.
0
0
0
0
0
iii.
0
0
0
0
0
UKUPNO
75
305
345
730 4.800
50
UKUPNO
1.901 2.137,5
2.915
6.853,5
0
SVEUKUPNO
1.976 2.442,5
3.260
7.583,5 4.800
50
59
Povezivanje s proračunom za Općina Dežanovac (u tisućama kuna)
Veza sa
Financiranje iz općinskog proračuna
Ostali izvori financiranja
Mjera i
strateškim
aktivnost
1. g.
2. g.
3. g.
Ukup.
EU
Županija RH
ciljem
i.
80
0
0
80
0
0 2.277
4.1.
iii .
0
0
0
0
6.998
0
0
i.
100
200
262
562
0
0 2.247
4.2.
ii.
19
52
0
71
0
71
426
iii.
63
25
75
163
0
38
0
UKUPNO
262
277
337
876
6.998
109 4.950
Povezivanje s proračunom za Općinu Đulovac (u tisućama kuna)
Financiranje iz općinskog proračuna
Veza sa
mjera i
strateškim
aktivnost
ciljem
1.g.
2.g.
3.g.
Ukupno
i.
2
2
2
6
1.2.
ii.
10
0
0
10
iii.
2
2
2
6
i
1
1
1
3
1.3.
ii.
1
1
1
3
i.
10
10
10
30
1.4.
vi.
0
10
10
i.
5
0
0
5
2.1.
ii.
2
0
0
2
vii.
20
30
50
100
2.2.
v.
5
5
5
15
2.3.
iv.
15
15
15
45
3.1.
v.
5
5
5
15
3.5.
vi.
5
5
5
15
i.
400
290
500
1190
4.1.
ii.
70
100
150
320
iii.
0
300
480
780
4.2.
ii.
170
120
120
410
iii.
50
0
0
50
UKUPNO
773
896
1.346
3.015
Ostali izvori financiranja
EU
Županija
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
700
0
3.000
0
0
3.700
0
10
2
2
2
10
10
0
0
20
0
0
0
0
0
0
0
0
0
56
60
RH
0
0
0
10
10
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
2.500
3.000
0
0
5.520
Povezivanje s proračunom za Općina Končanica (u tisućama kuna)
Veza sa
Financiranje iz općinskog proračuna
Mjera i
strateškim
aktivnost
1. g.
2. g.
3. g.
Ukup.
ciljem
i.
0
0
0
0
ii.
106
0
0
106
iii.
0
100
200
300
4.1.
iv.
30
0
0
30
v.
10
20
10
40
vi.
200
200
100
500
vii.
600
0
0
600
i.
0
5
5
10
4.2.
ii.
20
20
20
60
iii.
30
30
30
90
UKUPNO
996
375
365
1736
Ostali izvori financiranja
EU
Županija
RH
0
0
0
0
0
0
700
0
0
0
700
Povezivanje s proračunom za Općina Sirač (u tisućama kuna)
Veza sa
strateškim
ciljem
3.1.
3.5.
Mjera i
aktivnost
iii.
ii.
i.
4.1.
ii.
iii.
ii.
4.2.
iii.
UKUPNO
Financiranje iz općinskog proračuna
1. g.
2. g.
3. g.
Ukup.
165,3
0
0
165,3
44
0
0
44
266
374
400
1040
200
0
0
200
480
0
0
480
270
0
0
0
126
141
0
267
1.071,3
515
400
2196,3
Ostali izvori financiranja
EU
Županija
RH
11,2
70
214
3096
1.200
70
0
1.200
284
3.177,2
61
10. Provedba strateškog plana gospodarskog razvoja
Svjesni smo potrebe izgradnje vlastitih kapaciteta koji će intenzivno raditi na
gospodarskom razvoju Grada i Općina, isto tako smo svijeni koja ograničenja pružaju gradski i
općinski proračuni u pogledu zapošljavanja novih visoko obrazovanih kadrova. Jedna od
alternativa je zapošljavanje kroz prijavu projekta te je sukladno tome i pokrenuto nekoliko
projekata prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i jedan u prekograničnoj suradnji s Tuzlom
u BiH. U tim kandidiranim projektima je planirana izgradnja vlastitih razvojnih kapaciteta kroz
formiranje tehnološkog inkubatora i izgradnju vlastitih ljudskih kapaciteta.
Sukladno ranije utvrđenim Pravilnikom o unutarnjem radu koji je definirano djelovanje
upravnog odjela za gospodarstvo, graditeljstvo, prostorno uređenje i komunalne djelatnosti je
dosta široko područje djelovanja te predlažemo unutar tog upravnog odjela formirati odsjek za
razvoj mikro, malog i srednjeg poduzetništva (u koji spadaju obrtnici i OPG-i) i razvoj projekata
za EU fondove te provedbu Strateškog plana.
Poželjno je da sve aktivnosti koje provodi grad automatski budu uključene i Općine
Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač zajedno čine partnersko vijeće za koje bi potpisali
sporazum. Formiranje razvojnog tim za implementaciju Strateškog plana gospodarskog razvoja i
ostalih strateških dokumenata te izgrade vlastite kapacitete za prijavu i korištenje strukturnih
fondova EU. Razvojni tim će biti temelj ostvarenja postavljenih ciljeva u strateškome planu, a
sve u svrhu ostvarivanja razvojne vizije.
Grad i Općine bi trebale imali minimalno dvije osobe koje bi se bavile gospodarskim
razvojem te vanjskim izvorima financiranja, kao što su ministarstva, fondovi i strukturni fondovi
EU. Osnovna zadaća bi bila priprema projekata proizašlih iz dugoročnih ciljeva Strateškoga
plana gospodarskoga razvoja i ostalih razvojnih dokumenata lokalnih samouprava Daruvara,
Dežanovca, Đulovca, Končanice i Sirača.
Opis radnih mjesta za razvoj gospodarstva i provedbu strateških razvojnih dokumenata su:
1. Voditelj razvojnog odjela
2. Asistent voditelja razvojnog odjela
Zadaci Voditelja razvojnog odjela su:
 Provoditi i ostvarivati dugoročne ciljeve gospodarskog razvoja sukladno strateškim
dokumentima
 Priprema projekte za EU fondove za lokalne samouprave
 Priprema investicijske projekte i poslovne planove za različite izvore financiranja za
lokalne samouprave
 Pomaže Asistentu u njegovim aktivnostima
 Kontaktira s poduzetnicima, obrtnicima i OPG-ima i s njihovim udruženjima
 Kontaktira s lokalnim samoupravama
Zadaci Asistenta voditelja razvojnog odjela su:
 Pomaže Voditelju u izvršavanju svih navedenih aktivnosti
62






Upravlja bazom kontakt podataka svih poduzetnika, obrtnika i OPG-a na području
lokalnih samouprava.
Informira putem e-maila i Web stranica lokalne samouprave i poduzetnike o
atraktivnim informacijama o izvorima financiranja, edukacijama i natječajima za
razvojne projekte.
Organizira edukacije za poduzetnike i djelatnike lokalnih samouprava
Pomaže Voditelju u njegovim aktivnostima
Kontaktira s poduzetnicima, obrtnicima i OPG-ima i s njihovim udruženjima
Kontaktira s lokalnim samoupravama
Radi održivosti cjelokupne razvojne dokumentacije i kako bi sustav provođenja, praćenja,
ali i daljnjeg ažuriranja Strateškoga plana gospodarskog razvoja imao svoju stvarnu ulogu.
63
11.
Zaključak
S obzirom da Strateški plan gospodarskoga razvoja pripada dinamičkoj makro-strategiji,
potrebno je redovito ažurirati Strateški plan kako bi se što kvalitetnije odgovorilo na zatečeno
stanje u okruženju. Ažuriranje može znatnije utjecati na ostvarenje i neostvarenje ciljeva
zacrtanih u strateškome planu te utjecati pozitivno ili negativno na ostvarenje vizije razvitka.
Razvoj bilo kojeg područja, jedne ili više jedinica lokalne samouprave (mikroregije ili subregije)
ovisi o tri (3) osnovna čimbenika: postojećim mogućnostima, postojećim ograničenjima te
razvojnim mjerama i djelatnostima. Sve mjere se moraju raditi i provoditi usklađeno, osigurati
međusobnu povezanost, sinergiju ciljeva i mjera svih grana, kao i različitih upravnih razina. Ta
povezanost se na kraju izražava u cjelovitom razvojnom projektu određenog područja.
Osnovni ciljevi upravljanja razvojem su: trajno održivi razvoj, društveno zadovoljavajuća
naseljenost, ujednačeni uvjeti gospodarskih ulaganja u svim dijelovima države, ujednačeni uvjeti
života stanovništva u svim dijelovima države, ujednačena opskrbljenost stanovništva i
gospodarstva u svim dijelovima države, dovoljna raznovrsnost strukture gospodarstva i
kućanstava te potpuna dostupnost svim prednostima i mogućnostima svih državnih područja.
Ažuriranjem Strateškog plana želimo prije svega, uspostaviti čim viši stupanj motiviranosti za
ostvarivanje razvojnih djelatnosti, odrediti razvojne ciljeve područja, kao plodove konsenzusa
većine stanovništva te oblikovati Stručni (Razvojni) tim u lokalnoj zajednici, koji će uz pomoć
Radne skupine moći provesti i pratiti pojedinačne razvojne projekte i djelatnosti.
Razvojni projekti su iznimno značajni za svaku jedinicu lokalne samouprave jer mu je krajnji cilj
formiranje visokoprofitnih proizvoda i uslužnih modela na pojedinim područjima. On to
omogućuje osmišljavanjem djelatnosti koje se upravo na zadanom području mogu odvijati
najuspješnije, ostvarujući gospodarskim subjektima uključenim u te djelatnosti uspješnu tržišnu
utakmicu. Krajnji rezultat tvorbe i provedbe razvojnih projekata je općenito ukupan bolji, trajno
održivi život stanovništva određenog područja.
Najvažnije je napomenuti da je nositelj svake aktivnosti čovjek. Bez ljudi sa visokom
motivacijom i potrebnim znanjem, jako teško je pokrenuti bilo kakve promjene. Jedan od ciljeva
Strateškoga plana je identificirati te ljude u zajednici kako bi ostvarenje postavljene vizije bilo
što realnije definirano.
„Materijalni napredak i procvat jednog kraja ne ovisi o prirodnim dobrima, već u prvom
redu od volje i energije ljudi toga kraja“.
Barun Zdenko Turković
64
12. Izvori













Europska komisija: EUROPA 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i
uključiv rast, 2010.
www.vlada.hr: Program Vlade RH. 2011.-2015.
Bjelovarsko bilogorska županija i Regionalna razvojna agencija Bjelovarsko
bilogorske županije d.o.o.: Razvojna strategija BBŽ 2011.-2013.
Grada Daruvar: Lokalna strategija razvoja Bilogora – Papuk
The urban institute i Savez Udruge gradova i Udruge općina RH: Priručnik za
gospodarski razvoj u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, 2004.
Priručnik za praćenje i ažuriranje strateškog plana gospodarskog razvoja u u
jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, 2005.
Ekonomski institut Zagreb, Vodič za izradu strateških razvojnih programa na lokalnoj
razini, 2004.
Swiss Agency for development and Cooperation SDC, UNDP BIH, Metodologija za
integrirano planiranje lokalnog razvoja, 2011.
Marcon prezentacija: Turističko pozicioniranje i plan proizvoda i projekata za
područje Daruvar – Papuk, 2011.
Udruženje obrtnika Daruvar
Hrvatski zavod za zapošljavanje,
FINA
Udruženje obrtnika Daruvar
65

Izjava o ispunjavanju minimalnih uvjeta za trgovce

Obavještenje o razvrstavanju po KD – statistika

ODLUKA o DOPUNI djelatnosti

pokrenuti Vlastiti Posao !?!

Ime i prezime / naziv tvrtke: - ured državne uprave

pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti

uputstvo o formi i sadraju izjave za prodajni objekat-64

Vodič za obrt - Velika Kladuša