Održano predstavljanje Partnerskog sporazuma i treće partnerske konzultacije - Više od 8 milijardi eura za ulaganje u rast i radna mjesta U razdoblju 2014. - 2020. Hrvatskoj je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova na raspolaganju ukupno 10,423 milijardi eura od čega je 8,397 milijardi eura namijenjeno ulaganju u rast i radna mjesta. „Ulaganjem sredstava iz EU fondova namjeravamo ostvariti tri strateška cilja: ojačati konkurentnost gospodarstva, smanjiti ukupnu razinu siromaštva u zemlji, postići ravnomjerniji regionalni razvoj i bolje uvjete života građanima“, naglasio je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije obraćajući se okupljenima na predstavljanju prijedloga Partnerskog sporazuma i javnim konzultacijama o prijedlogu Operativnog programa iz područja konkurentnosti i kohezije za financijsko razdoblje 2014. - 2020. Skup je pozdravio i Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, a o važnosti određivanja prioriteta za ulaganja i programskim dokumentima govorili su Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, te pomoćnik Matija Derk. Ovim trećim partnerskim konzultacijama nastavljen je proces savjetovanja sa zainteresiranim partnerima i javnošću, započet u lipnju 2013. godine, u kojem sudjeluju predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprava, privatnog sektora, socijalnih partnera, civilnog društva, te akademske zajednice. Na njihova pitanja su, nakon prezentacija Partnerskog sporazuma i Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, odgovarali Jakša Puljiz i Matija Derk, te Helga Bubanović Devčić, pomoćnica ministra regionalnog razvoja i fondova EU i predstavnici drugih resornih ministarstava. Partnerski sporazum je krovni plansko-programski dokument kojim naša zemlja, prvi put kao država članica EU, planira ulaganja iz europskih fondova za sedmogodišnje razdoblje 2014. 2020., a čije se usvajanje očekuje nakon završetka pregovaračkog procesa s Europskom komisijom. Za razdoblje 2014. - 2020. godine, Hrvatska priprema dva Operativna programa, jedan iz područja konkurentnosti i kohezije za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda (indikativna alokacija iznosi 6,881 milijardi eura) i drugi iz područja učinkovitih ljudskih resursa, za korištenje Europskog socijalnog fonda, a njegova ukupna indikativna alokacija je 1,516 milijardi eura. Više od 3,299 milijardi eura dodijeljeno je u pet prioriteta vezanih za konkurentnost: istraživanje i inovacije, informacijske i telekomunikacijske tehnologije, za razvoj malih i srednjih poduzeća, niskougljično gospodarstvo, te obrazovanje. Gotovo 40 posto ukupne alokacije Europskog fonda za regionalni razvoj bit će iskorišteno za podršku malim i srednjim poduzećima, istraživanje i inovacije. Visoki udio ulaganja, više od 3,351 milijardi eura, Hrvatska će uložiti u zaštitu okoliša, prilagodbu klimatskim promjenama i mrežnu infrastrukturu (promet). Prvi nacrti operativnih programa poslani su Europskoj komisiji, a službeni prijedlog bit će upućen u zadanom roku za sve zemlje članice - do 22. srpnja 2014. Hrvatska iskoristila 85,8 posto svih IPA dostupnih sredstava Korištenje pretpristupnih programa pomoći bio je za sve nas iznimno važan proces učenja, a ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorile su nam se nove mogućnosti ulaganja iz investicijskih i strukturnih fondova. To znači i novi način rada koji podrazumijeva i veću odgovornost i brže donošenje odluka, a što vrijedi za sve koji rade na ovim poslovima ili koriste sredstva. Istaknula je to Helga Bubanović Devčić, pomoćnica ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije obraćajući se okupljenima na predstavljanju istraživanja "EUčinkovitost ili kako smo proveli EU fondove" koje je provela tvrtka „Projekt jednako razvoj“ objedinivši tako prvi put u Hrvatskoj iskustva korisnika IPA projekata u našoj zemlji. Prema podacima prikupljenim od strane većine korisnika projekata financiranih od fondova EU, Hrvatska je rezultatima iznenadila. Hrvatska je, naime, iskoristila 85,8 posto svih dostupnih sredstava, što je mnogo više nego su očekivali i najveći optimisti. Također, od ukupno ugovorenih sredstava, 95,3 posto od predviđenih rezultata projekata je ostvareno. Ova se sredstva, inače, mogu koristiti do kraja 2016. godine. Istraživanje je obuhvatilo 390 od ukupno 576 projekata iz sve četiri komponente IPA programa (bez IPARD-a i programa prekogranične suradnje) za koje su potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava kroz tzv. grant sheme, na koje se odnosi nešto više od 20 posto ukupne vrijednosti programa IPA. Komentirajući rezultate ovog istraživanja Helga Bubanović Devčić je kazala kako su oni iznenađujuće pozitivni, ali je istaknula i kako se iskorištenost sredstava iz IPA-e i na razini cijelog iznosa kreće na visokih 70-tak posto. Posebice je pozitivno da je i percepcija korisnika EU sredstva pozitivna te njih gotovo 75 posto planira ili želi ponovno sudjelovati u EU projektima. Prosječna vrijednosti promatranih projekata iznosi 180 tisuća eura, a u trenutku provođenja istraživanja završeno je bilo 23,96 posto od tih 390 projekata, dok ih je dvije trećine još uvijek u provedbi. Najviše projekata, preko 56 posto, provode javne organizacije, a slijedi 29 posto projekata privatnih neprofitnih te 14 posto privatnih profitnih organizacija. Najuspješnije u privlačenju bespovratnih sredstava bile su organizacije s područja Grada Zagreba (30,35 posto ukupno ugovorenog iznosa) i Osječko-baranjske županije (10,75 posto), dok su na začelju Krapinsko-zagorska (1,14 posto) te Bjelovarsko-bilogorska i Koprivničkokriževačka županija (1,25 posto). Sveukupno, u kontinentalnu Hrvatsku otišlo je 78,5 posto svih ugovorenih bespovratnih sredstava iz IPA-e ili gotovo 81 milijun eura, a u jadransku 20-tak posto ili 21,3 milijuna eura. Kao ključni problem korisnika ovih sredstava, kazala je Fresl, anketirani su navodili rokove na ugovor o dodjeli sredstava prosječno se čekalo 14 mjeseci, dok bi od predaje izvještaja do isplate sredstava prošlo i više od 11 mjeseci, a dugotrajnost procedure uglavnom je uvjetovana propisima EU. Ipak, u pravilima za sredstava iz strukturnih fondova, prema riječima Helge Bubanović Devčić, predviđeno je da vrijeme do dodjele sredstava ne smije biti duže od 120 dana. Obilježen Dan Europe Ispred Kuće Europe je u zajedničkoj organizaciji Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj, Ureda za informiranje Europskog parlamenta i Ministarstva vanjskih i europskih poslova, organizirana je 9. svibnja 2014. proslava obilježavanja Dana Europe. U proslavi Dana Europe sudjelovale su i brojne državne institucije koje su u okviru EU sajma, na čak petnaest info pultova, građanima željele predstaviti projekte i programe u kojima sudjeluju te djelokrug svojega rada u okviru europskih poslova. Proslava je svečano otvorena u 11 sati pozdravnim govorima ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić, voditelja Predstavništva Europske komisije Branka Baričevića, voditeljice Ureda za informiranje Europskog parlamenta Violete Staničić te govorom veleposlanice Grčke Eleni Gerokostopolou. Nakon uvodne svečanosti, a paralelno s izložbom na info pultovima održavao se cjelodnevni zabavni program kroz koji se građanima željelo približiti projekte koji se financiraju u okviru strukturnih i investicijskih fondova, te predstaviti mogućnosti koje im se kroz njih nude. Tjedan Europskog socijalnog fonda Od 26. svibnja do 4. lipnja 2014. u Rijeci, Splitu, Varaždinu i Zagrebu u organizaciji Ministarstva rada i mirovinskoga sustava kao Upravljačkog tijela za Operativni program Razvoj ljudskih potencijala 2007. - 2013. održava se „Tjedan Europskog socijalnog fonda“. U svim gradovima bit će organiziran promotivni sajam na kojem će korisnici bespovratnih sredstava iz javnog, privatnog i civilnog sektora predstaviti rezultate svojih projekata te demonstrirati vještine i konkretne proizvode financirane u okviru projekata provedenih u području zapošljavanja, obrazovanja, socijalnog uključivanja, razvoja civilnog društva i socijalnog dijaloga. Od početka provedbe Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala 2007. - 2013. do sada je ugovoreno više od 400 projekta u vrijednosti većoj od 740 milijuna kuna. Drugi najbolji odaziv poljoprivrednika na IPARD natječaj za mjeru 101 – Agencija za plaćanja zaprimila 94 IPARD projekta vrijedna 266,6 milijuna kuna Na posljednjem, 10. natječaju za IPARD mjeru 101, koja se odnosi na ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, Agencija za plaćanja zaprimila je 94 projekta ukupne vrijednosti ulaganja od 266.652.933,01 kuna (34,84 milijuna eura) i traženom potporom od 141.769.059,79 kuna (18,5 milijuna eura), što je ukupno gledano drugi najbolji odaziv na natječajima za ovu mjeru. Do sada je Agencija isplatila ukupno 123 milijuna kuna za 97 završenih projekata poljoprivrednih gospodarstva u ovoj mjeri. Ovaj je posljednji natječaj za mjeru 101 raspisan u travnju ove godine, kao i onaj za mjeru 103 IPARD programa koja se odnosi na preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda, a na kojem je odaziv također bio vrlo dobar (12 projekata vrijednosti ulaganja od 152 milijuna kuna, s traženom potporom od 76 milijuna kuna). 3,3 milijuna kuna iz IPARD-a za hidroponski uzgoj rajčica Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 101 „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“. Poljoprivrednom obrtu Domi iz Brodsko-posavske županije isplaćeno je 3.305.960,06 kn za ulaganje u izgradnju plastenika za hidroponski uzgoj rajčica. IPARD sredstvima navedeni je obrt uspio osuvremeniti svoju proizvodnju koja je sada moguća tijekom cijele godine. Cilj IPARD mjere 101 „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ je podizanje konkurentnosti hrvatskih poljoprivrednih proizvođača, a nakon deset provedenih natječaja za mjere 101 i 103, Agencija za plaćanja ugovorila je 253 projekta s iznosom bespovratne potpore od 626 milijuna kuna. Interes poljoprivrednika i dalje najveći za izravne potpore Od prošle godine Zajednička poljoprivredna politika Europske unije (ZPP EU) zamijenila je dotadašnji nacionalni sustav potpora u poljoprivredi u Hrvatskoj. Preuzeto je zakonodavstvo EU u svim područjima poljoprivredne politike od proizvodnih standarda, potpore proizvodnji, mjera za regulaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda pa do mjera potpora ruralnom razvoju. ZPP EU temelji se na 2 stupa – I. stup sadrži mjere tržišne politike i izravne potpore, a financira se iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, a II. stup namijenjen je projektima za ruralni razvoj koje financira Europski fond za ruralni razvoj. Novac iz ova dva fonda zauzima 40% ukupnog godišnjeg proračuna EU. Poljoprivrednici su najviše zainteresirani za sredstva iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi kojim se financiraju izravne potpore, a kojima je cilj osiguranje stabilnog dohotka poljoprivrednim proizvođačima. Da bi ostvarili izravne potpore poljoprivrednici svake godine podnose zahtjeve u razdoblju od 1. ožujka do 15. svibnja Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, koja potom kroz Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) unakrsnom provjerom u različitim registrima - provjerava udovoljavaju li njihovi zahtjevi propisanim uvjetima, kako bi u konačnici poljoprivrednicima isplatila odobreni novac. Tako je za izravnu potporu poljoprivrednicima za 2013. godinu iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi Agencija isplatila 710 milijuna kuna. Svi poljoprivrednici imaju mogućnost izmjene i dopune podnesenog zahtjeva za poljoprivredne parcele do 31. svibnja 2014. bez smanjenja visine plaćanja za zakašnjenje. Jedinstveni zahtjev poljoprivrednici mogu podnijeti i nakon 15. svibnja 2014., i to najkasnije do 9. lipnja 2014. godine, ali uz umanjenje iznosa potpore za svaki dan kašnjenja (nakon osnovnog roka). Zahtjevi pristigli 10. lipnja i kasnije neće se razmatrati. Kao i svake godine do sada, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i ove je godine izdala Priručnik za poljoprivredna gospodarstva u kojem se nalaze detaljne informacije o tome kako poljoprivrednici mogu ostvariti potporu za izravna plaćanja, državnu potporu i IAKS mjere ruralnog razvoja. Objavljen natječaj "Priprema za sudjelovanje u programu Slovenija Hrvatska 2014. 2020." Natječaj „Priprema za sudjelovanje u programu Slovenija - Hrvatska 2014. - 2020.“ objavljen je na internetskoj stranici: http://www.enarocanje.si/?podrocje=pregledobjave&IzpObrazec=35125&nar=MV Predmet ugovora je pripremiti „Program suradnje Slovenija - Hrvatska za razdoblje 2014. 2020.“, koji će se slati na odobrenje Europskoj komisiji, te pružiti podršku programskim partnerima u koordiniranju sadržaja programa uključujući uspostavu sustava upravljanja, nadzora i kontrole u skladu sa člankom 8. (4.) Uredbe (EZ) br. 1299/2013 Europskoga parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. kojom se utvrđuju posebne odredbe za potporu cilju "Europska teritorijalna suradnja" iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Svečano obilježen početak provedbe EU projekta kojim će se jačati kapaciteti prometnog sektora u Republici Hrvatskoj U Zagrebu je 20. svibnja 2014. svečano obilježen početak provedbe projekta „Tehnička pomoć Operativnoj strukturi za promet za upravljanje Operativnim programom i provedbu projekata“, koji za cilj ima jačanje kapaciteta prometnog sektora u Republici Hrvatskoj kako bi se učinkovito koristili Europski strukturni i investicijski fondovi. „Danas smo ovdje kako bi svečano obilježili početak projekta koji u okviru Operativnog program Promet 2007. - 2013., sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Cilj ovog projekta, vrijednog nešto više od pola milijuna eura je Sektoru za fondove EU, kao Upravljačkom tijelu Operativnog programa Promet 2007. - 2013., pružiti podršku u upravljanju postojećim operativnim programom, ali i osigurati podršku u prijelazu s pretpristupne pomoći na instrumente strukturne potpore Europske unije.“ – izjavila je prilikom predstavljanja projekta Dubravka Đurkan Horvat, načelnica Sektora za fondove EU te dodala da je sve to potrebno kako bi se osiguralo učinkovito upravljanje i apsorpcija europskih fondova i ojačali kapaciteti prometnog sektora u Republici Hrvatskoj. Ostvarenje rezultata tri glavne projektne komponente, koje su danas predstavili Jayne Woolford i Jan Valent, stručnjaci konzultantske kuće koja provodi projekt ESEP Ltd., trebale bi osigurati: usklađenost s regulatornim zahtjevima EU kroz razvoj i prilagodbu dokumenata, postupaka i alata za provedbu programa; unaprijeđene kapacitete i sposobnost nacionalnih tijela i krajnjih korisnika za pripremu, procjenu i upravljanje projektima financiranima iz fondova EU, pomoć Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture u pripremi programskog razdoblja 2014. - 2020., koje će otvoriti nove mogućnosti i znatno veća sredstva za ulaganja u prometnu infrastrukturu u Republici Hrvatskoj. Uz sve to, projektom će se omogućiti i studijska putovanja i treninzi za djelatnike Sektora za fondove EU kako bi imali priliku učiti na primjerima dobre prakse iz zemalja članice i to znanje primijeniti za što uspješniju pripremu i provedbu projekata u sektoru prometa. „Gotovo 500 ljudi, djelatnika Sektora za fondove, SAFU-a, sadašnjih korisnika projekata poput HŽ Infrastrukture i lučkih uprava unutarnje plovidbe, ali i potencijalnih korisnika za nadolazeće financijsko razdoblje, će kroz 27 treninga na 16 različitih tema (javna nabava, državne potpore, nepravilnosti, kohezijska politika i sl.) proći edukaciju i upoznati se s pripremom dokumentacije i izrade aplikacija za prijavu projekata, ne bi li što bolje iskoristili sredstva koja su nam još uvijek na raspolaganju iz 2007. - 2013, ali i stekli znanja i iskustvo za što veću apsorpciju i uspješniju pripremu projekata za financijsko razdoblje 2014. - 2020.“, naglasila je koristi ovog projekta Dubravka Đurkan Horvat te dodala kako se upravo kroz provedbu projekta tehničke pomoći Hrvatskoj pruža prilika za podršku u područjima ulaganja u suvremenu, održivu prometnu infrastrukturu. „Navedena ulaganja trenutno se provode kroz Operativni program Promet 2007. - 2013. čijom provedbom upravlja Sektor za fondove EU pri Upravi za prometnu infrastrukturu i fondove EU Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, a koji natječaje za pripremu projektne dokumentacije za potencijalne projekta u ostalim prometnim sektorima, raspisuje na mjesečnoj razini te su potencijalnim korisnicima dostupni na centralnom webu Ministarstva www.mppi.hr, te na www.strukturnifondovi.hr.“, zaključila je Đurkan Horvat i pozvala sve korisnike da budu što aktivniji u prijavi projekata. Provedba projekta „Tehnička pomoć Operativnoj strukturi za promet za upravljanje Operativnim programom i provedbu projekata“ započela je 3. ožujka 2014. i trajat će dvanaest mjeseci, a glavni korisnik projekta, zajedno sa Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture - Sektor za fondove EU. Operativni program Promet 2007. - 2013. bavi se prvim tematskim prioritetom Nacionalnog strateškog referentnog okvira - razvoj suvremenih prometnih mreža i povećanje dostupnosti regija te stavlja fokus na osiguravanje bolje integracije hrvatskih prometnih mreža unutar šireg europskog okvira poboljšanjem željezničkog sektora i sektora unutarnje plovidbe, kroz razvoj TEN-T koridora i osnovne mreže te kroz poboljšanje regionalnih veza. Ove aktivnosti omogućit će razvoj nacionalnog gospodarstva kroz osiguravanje boljih veza s ostatkom Europske unije. Otvoreni natječaji i najave Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za osiguravanje djelotvorne provedbe standarda EU u ostvarenju ljudskih prava - otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva) Natječaj je otvoren od 05.05.2014. do 27.06.2014. Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU raspisala je poziv za dostavu projektnih prijedloga za projekte koji osiguravaju djelotvornu provedbu standarda EU u ostvarenju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj kroz afirmiranje organizacija civilnog društva kao ravnopravnih partnera u osiguranju dosljednog ostvarivanja ljudskih prava i izgradnju mreže organizacija civilnog društva, kao i među-sektorske suradnje radi pomoći ranjivim skupinama u pristupu ljudskim pravima u Hrvatskoj. Natječaj će se financirati iz programa pretpristupne pomoći IPA 2012 - Nacionalni program za Hrvatsku u okviru programa IPA - komponenta: “Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija” za 2012. godinu. Jačanje lokalnih partnerstava za otvorenu vlast i borbu protiv korupcije u odgovornom upravljanju prirodnim resursima - otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva) Natječaj je otvoren od otvoren od 5.5.2014. do 27.6.2014. Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU raspisala je poziv za dostavu projektnih prijedloga za aktivnosti koje će dodatno osnažiti kapacitete i uključenost organizacija za civilno društvo u aktivnoj suradnji s javnim institucijama u području odgovornog upravljanja javnim dobrima i prirodnim resursima. Natječaj će se financirati iz programa pretpristupne pomoći IPA 2012 - Nacionalni program za Hrvatsku u okviru programa IPA - komponenta: “Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija” za 2012. godinu. Poticanje inovativnih oblika filantropije u lokalnim zajednicama za potporu održivosti organizacija civilnog društva-otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva) Natječaj je otvoren od otvoren od 5.5.2014. do 27.6.2014. Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU raspisala je poziv za dostavu projektnih prijedloga za projekte koji osiguravaju učinkovitu provedbu EU standarda u poticanju inovativnih oblika filantropije u Republici Hrvatskoj kroz afirmiranje organizacija civilnog društva kao ravnopravnih partnera u poticanju filantropskih inicijativa na lokalnoj razini, razvoj više-sektorskih partnerstava i promicanju individualne i korporativne filantropije u Republici Hrvatskoj. Natječaj će se financirati iz programa pretpristupne pomoći IPA 2012 – Nacionalni program za Hrvatsku u okviru programa IPA – komponenta: “Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija” za 2012. Otvoreni natječaji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Otvoren poziv na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva) – Osiguravanje pomoćnika učenicima s teškoćama u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojnoobrazovnim ustanovama Natječaj je otvoren od 6.5.2014. do 7.7.2014. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta planira, u okviru Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala 2007. - 2013. Prioriteta 2., Mjere 2.2. Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba u nepovoljnom položaju, objavio je poziv na dostavu projektnih prijedloga Osiguravanje pomoćnika učenicima s teškoćama u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama iz područja socijalnog uključivanja u obrazovanje. Za financiranje projekata u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga raspoloživ je iznos od 30.800.000,00 kuna. Financiranje je osigurano iz sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF) te u okviru Državnog proračuna Republike Hrvatske. Najniži iznos traženih sredstava za financiranje projekta je 360.000,00 kuna, a najviši 3.600.000,00 kuna. Prihvatljivi su prijavitelji osnivači osnovnih i srednjih škola (javnih i privatnih škola s pravom javnosti) koji se mogu javiti u partnerstvu s organizacijama civilnog društva čije je primarno djelovanje usmjereno na područje skrbi o učenicima s teškoćama, ustanovama za obrazovanje odraslih, visokim učilištima, agencijama nadležnima za odgoj i obrazovanje, agencijama za posredovanje pri zapošljavanju/područnim uredima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, lokalnim i regionalnim razvojnim agencijama, redovitim i posebnim osnovnoškolskim/srednjoškolskim ustanovama. Otvoren poziv na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva) - Modernizacija školskih kurikuluma u strukovnim školama u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i potrebama tržišta rada - faza II Natječaj je otvoren od 20.5.2014. do 18.8.2014. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta planira, u okviru Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala 2007. - 2013. Prioriteta 3. Unaprjeđenje ljudskog kapitala u obrazovanju, istraživanju i razvoju, je objavio poziv na dostavu projektnih prijedloga Modernizacija školskih kurikuluma u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i potrebama tržišta rada faza II iz područja strukovnog obrazovanja. Za financiranje projekata u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga raspoloživ je iznos od 46.014.000,00 kuna. Financiranje je osigurano iz sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF) te u okviru Državnog proračuna Republike Hrvatske. Najniži iznos traženih sredstava za financiranje projekta je 700.000,00 kuna, a najviši 2.500.000,00 kuna. Prihvatljivi su prijavitelji ustanove strukovnog obrazovanja koje se mogu javiti u partnerstvu s ostalim ustanovama strukovnog obrazovanja, socijalnim partnerima na lokalnoj, regionalnoj ili sektorskoj razini (regionalnim/sektorskim ograncima strukovnih/sektorskih udruženja, udrugama poslodavaca, komorama i/ili sindikatima), jedinicama lokalne i regionalne samouprave; nevladinim organizacijama, mikro, malim i srednjim poduzećima, visokim učilištima (tj. sveučilištima, sastavnicama sveučilišta, veleučilištima, visokim školama); zadrugama te znanstvenim organizacijama. Najava otvorenog poziva na dostavu projektnih prijedloga - Unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta planira, u okviru Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013. Prioriteta 3. Unaprjeđenje ljudskog kapitala u obrazovanju, istraživanju i razvoju, tijekom svibnja 2014. godine, objaviti poziv na dostavu projektnih prijedloga Unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira iz područja visokog obrazovanja. Za financiranje projekata u okviru Poziva raspoloživ je iznos od 64.668.000,00 kuna. Financiranje je osigurano iz sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF) te u okviru Državnog proračuna Republike Hrvatske. Najniži iznos traženih sredstava za financiranje projekta je 500.000,00 kuna, a najviši 2.000.000,00 kuna. Prihvatljivi su prijavitelji visoka učilišta (sveučilišta, sastavnice sveučilišta, veleučilišta, visoke škole), javne ustanove zadužene za razvoj/provedbu obrazovnih politika, znanstvene organizacije koji se mogu javiti u partnerstvu s ostalim ustanovama navedenim kao prijavitelji, odgojno-obrazovnim ustanovama, ustanovama za obrazovanje odraslih, nevladinim organizacijama, studentskim organizacijama, strukovnim komorama i udruženjima, tijelima državne uprave, jedinicama regionalne i lokalne samouprave, poslodavcima i udruženjima poslodavaca, sindikatima. I daje otvoren poziv - Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa Natječaj je otvoren od 19.3.2014. do 30.6.2015. E-poslovanje omogućuje poduzećima da razvijaju inovativna rješenja koja se odnose na specifična područja njihovog poslovanja. Mnoga mala i srednja poduzeća (MSP) koriste informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) kako bi zadovoljila svoje trenutne potrebe, no malo njih usvaja širu perspektivu u upotrebi tih tehnologija u stvaranju inovacija kojima bi poboljšali svoj položaj na tržištu i povećali svoju konkurentnost. Ova shema dodjele bespovratnih sredstava osmišljena je da pruži potporu ulaganjima malih i srednjih poduzetnika u informacijsko-komunikacijske tehnologije, a njome će se sufinancirati analiza postojećih poslovnih procesa i inovacija te njihova digitalizacija, uključujući troškove hardware-a i software-a. Za više informacija o otvorenim natječajima i natječajima u najavi i dalje pratite internetske stranice www.strukturnifondovi.hr, u rubrici pregled natječaja, te internetske stranice državnih tijela nadležnih za objave natječaja.
© Copyright 2024 Paperzz
