Sveučilišni odjel za studije mora

Sveučilište u Splitu
Sveučilišni odjel za studije mora
POPIS TEMA DIPLOMSKIH RADOVA
Prema Pravilniku o izradi i obrani diplomskog rada:
- Za izbor teme diplomskog rada student se prijavljuje nastavniku, nositelju predmeta iz kojeg želi
izraditi diplomski rad, ako je ta tema na popisu tema diplomskih radova. Student može prijaviti
temu diplomskog rada samo iz kolegija kojeg je odslušao tijekom preddiplomskog ili diplomskog
studija.
- Svaki predmetni nastavnik dužan je predložiti Kolegiju Odjela najmanje dvije, a najviše četiri teme
diplomskih radova uz kratko obrazloženje teme najkasnije do 15. prosinca tekuće akademske
godine. Temu diplomskog rada može predložiti i student, te je preko predmetnog nastavnika
dostaviti Kolegiju Odjela najkasnije do 15. veljače tekuće akademske godine.
- Zahtjev za odobrenje teme za izradu diplomskog rada student je dužan podnijeti predstojniku
studija na posebnom obrascu (obrazac 1) najkasnije do 1. ožujka tekuće akademske godine, a
prije podnošenja obavlja konzultacije s potencijalnim mentorom u smislu njegove suglasnosti.
DIPLOMSKI STUDIJI
BIOLOGIJA I EKOLOGIJA MORA; MORSKO RIBARSTVO
POPIS TEMA:
(* teme već odabrane od strane studenata)
Doc. dr. sc. Danijela Bogner
Sedimenti i sedimentacija u moru
1. Sedimenti i sedimentacija pod utjecajem rijeka: Omble, Neretve, Jadra i Krke
Opis teme: Na ušćima rijeka zbog promjene fizičko-kemijskih uvijeta talože se značajne količine terigenih
čestica, a njihovo porijeklo ovisi o geološkoj građi područja koje te rijeke dreniraju. Određivanjem
granulometrijskog sastava, udjela organske tvari i karbonata, te njihove rasprostranjenost u morskom
sedimentu prostorno i vertikalno na 9 postaja, ustanoviti će se prevladavajući donos čestica u istraživano
područje kao i moguće promjene u taloženju.
2. Sedimenti i promjene u sedimentaciji u Centralnom dijelu Kaštelanskog zaljeva
Opis teme: Istaloženi sediment morskog dna ima različito porijeklo kao i sastav. Proučavanjem jezgara
sedimenta po dubini (granulometrijski sastav, udio karbonata i organske tvari) saznajemo o porijeklu
istaloženih čestica (trošenje kopna, skeletni ostaci organizama ili precipitacija iz morske vode) kao i o
stabilnosti i promjenama u okolišu.
1
Sveučilište u Splitu
Sveučilišni odjel za studije mora
Doc. dr. sc. Josipa Ferri
Ribarstvena biologija i ekologija
1. Starost, rast i morfometrijska obilježja otolita zmijičnjak repaša, Lepidopus caudatus (Euphrasen, 1788)
u istočnom Jadranu*
Opis teme: S obzirom da je poznavanje karakteristika starosti i rasta riba neophodno pri njihovom
gospodarenju, u ovom će se diplomskom radu analizirati navedeni parametri za vrstu Lepidopus caudatus.
Starost će se odrediti očitavanjem sagitalnih otolita, a odnos starosti i rasta će se opisati pomoću von
Bertalanffyeve jednadžbe. Također, analizirat će se veza morfometrijskih mjera otolita (dužina, širina,
debljina i masa) i starosti, te će se ispitati mogućnost procjene starosti ribe na temelju morfometrije otolita.
2. Morfološka i morfometrijska obilježja otolita nedoraslih stadija riba iz priobalnog područja istočnog
dijela srednjeg Jadrana*
Opis teme: U ovom će se diplomskom radu analizirati sagitalni otoliti nedoraslih stadija učestalih vrsta riba
u priobalnom području istočnog dijela srednjeg Jadrana. Analizirat će se morfološka obilježja otolita, kao što
su oblik i obris otolita, i morfometrijski parametri, kao što su dužina, širina i masa otolita, zatim omjer širine
i dužine otolita te odnos između navedenih mjera i dužine riba. Također, uz navedeno će se analizirati i
mikrostruktura otolita, odnosno dnevni prstenovi, njihov broj i širina.
3. Starost i rast te morfološka i morfometrijska obilježja otolita srebrnjaka, Argentina sphyraena
(Linnaeus, 1758) u istočnom Jadranu*
Opis teme: S obzirom da je poznavanje karakteristika starosti i rasta riba neophodno pri njihovom
gospodarenju, u ovom će se diplomskom radu analizirati navedeni parametri za vrstu Argentina sphyraena.
Starost će se odrediti očitavanjem sagitalnih otolita, a odnos starosti i rasta će se opisati pomoću von
Bertalanffyeve jednadžbe. Također, analizirat će se morfološka obilježja otolita , zatim veza morfometrijskih
mjera otolita (dužina, širina, debljina i masa) i starosti te mogućnost procjene starosti ribe na temelju
morfometrije otolita.
Prof. dr. sc. Branka Grbec
Obrada podataka i Primijenjena statistika
1. Grafička obrada podataka morskog okoliša
2. Utjecaj hemisfernih atmosferskih procesa i klimatskih promjena na riblje bogatstvo Jadrana
Prof. dr. sc. Leon Grubišić
Marikultura beskralježnjaka
1. Uzgoj dva tropska stražnjoškržnjaka (Opisthobranchia, Mollusca) s naglaskom na rane razvojne stadije
u uvjetima klimatskih promjena*
Opis teme: U ovom diplomskom radu obradit će se osnove uzgoja stražnjoškržnjaka kao modelnih
organizama u znanstvene svrhe i uzgoj u svrhu akvaristike. Naglasak će se dati na usporedbu ranih razvojnih
stadija dvaju tropskih vrsta stražnjoškržnjaka Berghia stephanieae i Elysia clarki u četiri različita tretmana,
termički raspon od 26ºC do 30ºC, te od 8 do 7.5 pH, simulirajući različite utjecaje ekoloških parametara na
razvoj i preživljavanje ovih vrsta u pretpostavljenom stanju okoliša 2100.
2. Reproduktivna obilježja desetonožnog kratkorepog raka žbirca (Eriphia verrucosa (Forskål, 1775) s
područja srednje Dalmacije
Opis teme: Desetonožni kratkorepi rakovi su kao izvor visoko vrijednih bjelančevina i ugljikohidrata s niskom
razinom masnoća vrlo traženi i cijenjeni na globalnom tržištu morskih delicija. Zbog devastacije obalnog
2
Sveučilište u Splitu
Sveučilišni odjel za studije mora
područja i prelova mnoge vrste se već uzgajaju, a proizvodnja stalno raste. Radi pokretanja proizvodnje i
zatvaranja biološko uzgojnog ciklusa neophodno je steći znanja o temeljnim biološkim obilježjima vrste koju
želimo uzgajati. Cilj ovoga rada je upoznati se s reproduktivnim obilježjima raka žbirca s područja srednje
Dalmacije. Rak žbirac je na hrvatskom tržištu vrlo tražen rak i kao takav je zanimljiv za uzgoj. Također
najraniji razvojni stadiji žbirca, zoe su se pokazale kao idealna prva živa hrana kod uzgoja paraličinki
hobotnica.
3. Razlike gonadosomatskog indeksa kod hridinastog ježa (Paracentrotus lividus) iz prirodne sredine,
uzgajanih ispod kaveza za uzgoj bijele ribe, te iz uzgoja u kontroliranim uvjetima
Opis teme: „Uni“ je na japanskom sushi tržištu naziv za gonade morskih ježeva. Svake godine Japan uvozi
gonade morskih ježeva u vrijednosti cca. 200 milijuna USD. Zbog prekomjerne eksploatacije mnoga staništa
su gotovo uništena. Uzgoj morskih ježeva je u rastu diljem svijeta. Cilj ovog rada je istražiti mogućnost
uzgoja hridinastog ježinca u polikulturi s kaveznim uzgojem ribe ili u monokulturi u kontroliranim uvjetima.
Uzgojna metoda će se valorizirati praćenjem vrijednosti gonadosomatskog indeksa.
Prof. dr. sc. Ivan Katavić
Marikultura; Marikultura i okoliš
1. Istraživanje ponašanja prebjega promjenom telemetrijskih metoda
2. Primjena stereometrijskih tehnika u marikulturi
Obje teme su prilično vremenski i terenski zahtjevne te je poželjno da studenti imaju barem 1 studijsku
godinu na raspolaganju. Planiramo kroz ovakove teme uvesti studente u znanstveno - istraživački rad i
publiciranje istoga. Prije alokacije Tema potrebno je obaviti prethodni motivacijski razgovor.
Prof. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner
Živa bogatstva mora; Biologija, ekologija i dinamika populacija glavonožaca
1. Rasprostranjenost i biološka obilježja lignjice Alloteuthis media (Linnaeus, 1758) u Jadranu
Opis teme: U radu će, na osnovu višegodišnjih istraživanja, biti opisana prostorna rasprostranjenost ove
vrste u Jadranu, njezina preferentnost u odnosu na dubinu mora, dužina prve spolne zrelosti, dužinskomaseni odnosi, morfometrijska obilježja vrste te dužinska i spolna struktura lovljene populacije.
Doc. dr. sc. Grozdan Kušpilić
Zagađenje mora
1. Višegodišnje promjene osnovnih kemijskih parametara u Kaštelanskom zaljevu
Opis teme: Stanje kemijskih parametara u područje Kaštelanskog zaljeva prati se već više decenija na 3
postaje smještenih u njegovom zapadnom, središnjem i istočnom dijelu. Do 2004. godine Kaštelanski zaljev
je predstavljao prijemnik za 2/3 otpadnih voda grada Splita te za ukupnu količinu otpadnih voda Solina i
Kaštela. Ovim radom želi se ustanoviti promjene kemijskog stanja vodenog stupca u Kaštelanskom zaljevu
nakon aktivacije sustava odvodnje „Eko-Kaštelanski zaljev“ kojim je dotok otpadnih voda u Kaštelanski
zaljev drastično smanjen.
2. Višegodišnje promjene osnovnih kemijskih parametara u Bračkom kanalu
Opis teme: Tijekom 2004. god. veliki dio otpadnih voda grada Splita preusmjeren je iz Kaštelanskog zaljeva u
područje Bračkog kanala ispred Stobreča. Ovim radom želi se ustanoviti utjecaj otpadnih voda na stanje
osnovnih kemijskih parametara u širem području Bračkog kanala.
3
Sveučilište u Splitu
Sveučilišni odjel za studije mora
Prof. dr. sc. Jasna Maršić Lučić
Ekotoksikologija
1. Utjecaj integriteta DNA na opće fiziološko stanje dagnje*
Opis teme: Radna hipoteza: 1. Jedinke dagnji s nižim integritetom DNA imaju kraće vrijeme preživljavanja na
zraku; 2.Okolišni uvjeti/stanje jedinke utječe na integritet DNA. Kratak opis: Sakupile bi se dagnje s nekoliko
lokacija s različitim okolišnim uvjetima. U svakoj od 30 dagnji bi se odredio integritet u hemocitima. Pratilo
bi se preživljavanje na zraku (SOS test). Usporedilo bi se vrijeme preživljavanja svake dagnje i njen integritet
DNA te testirale hipoteze.
Prof. dr. sc. Sanja Matić Skoko
Primijenjena ihtiologija; Ekologija riba
1. Biološko-ekološke i ribarstvene osobine glavonje, Hexanchus griseus u lovinama ostvarenim u
nacionalnim i međunarodnim vodama oko Malte*
Opis teme: U sezoni lova glavonje, Hexanchus griseus (siječanj-ožujak) uz pomoć komercijalnih ribara s
Malte koji love u nacionalnim i međunarodnim vodama oko Malte skupit će se reprezentativni uzorak.
Skupljene jedinke će se obraditi klasičnim ihtiološkim metodama. Rezultati će se interpretirati u biološkom,
ekološkom i ribarstvenom smislu s obzirom na ostvareni ulov, ribolovni napor i biološke osobine ulovljenih
jedinki.
2. Prostorno-vremenske razlike u selidbi i novačenju vrsta iz porodice Mugilidae na širem području
Kornata
Opis teme: Vrste iz porodice Mugilidae (cipli) u razdoblju mrijesta sele iz estuarijskih područja u otvoreno
more. Njihovi nedorasli prije migracije i novačenja u ista estuarijska područja provedu određeno vrijeme u
zaklonjenim plitkim morskim uvalama koje koriste kao hranilišta i rastilišta prije novačenja u odraslu
populaciju. U radu će se detaljno istražiti specifično prostorno-vremenske korištenje plitkih kornatskih uvala
za pojedine vrste cipala iz prijelaznih voda rijeke Krke kao i biološko-ekološke posljedice istog.
3. Međusobni odnosi plavog raka (Callinectes sapidus) i zelenog raka (Carcinus maenas) na ušću Neretve
Opis teme: Na području ušća Neretve pratiti će se interspecifički odnosi plavog i zelenog raka u prostornom i
vremenskom smislu. Skupljene jedinke će se obraditi klasičnim biološkim metodama. Rezultati će se
interpretirati u biološkom, ekološkom i potencijalno ribarstvenom smislu.
Prof. dr. sc. Melita Peharda Uljević
Biološka raznolikost
1. Biološka raznolikost endolita u ljušturama školjkaša iz roda Glycymeris*
Opis teme: Endoliti su organizmi koji kemijskim i mehaničkim putem aktivno prodiru u čvrste supstrate živih
organizama i pri tome ostavljaju karakterističan tragove. Mogu biti organizmi iz skupine zelenih i
modrozelenih algi, gljiva, spužvi i školjkaša. Školjkaši roda Glycymeris imaju relativno velike i debele ljušture
te predstavljaju moguću podlogu za naseljavanje različitih vrsta. Cilj ovog istraživanja je opisati vrste
endolita koje naseljavaju ljušture školjkaša iz roda Glycymeris te usporediti razlike u vrstama endolita s
obzirom na područje uzorkovanja školjkaša
4
Sveučilište u Splitu
Sveučilišni odjel za studije mora
Doc. dr. sc. Mirela Petrić
Biologija morskih beskralježnjaka
1. Molekularna filogenija roda Alloteuthis (Cephalopoda: Loliginidae) na području istočnog Jadrana*
Opis teme: Unutar roda Alloteuthis razlikujemo tri vrste, A. media i A. subulata čiji se areali
rasprostranjenosti preklapaju na području sjeveroistočnog Atlantika i Mediterana te A. africana koja se
nalazi uz zapadnu obalu Afrike. Determinacija vrsta ovog roda je otežana zbog preklapajuće
rasprostranjenosti vrsta A. subulata i A. media te slabe morfološke razlike među nezrelim primjercima.
Odrasle primjerke je lakše razlikovati zbog spolnog dimorfizma, pa su tako ženke vrste A. media veće, dok
mužjaci A. subulata imaju izduženiji rep i peraju. U ovom radu će se napraviti taksonomska analiza uzoraka
prikupljenih na području sjevernog, srednjeg i južnog istočnog Jadrana primjenom analize nukleotidne
sekvence mitohondrijskog gena za podjedinicu I citokrom-oksidaze (COI). Nakon izolacije DNA iz mišića
plašta, lančanom reakcijom polimeraze (PCR) će se umnožiti regija gena COI uz pomoć specifičnih početnica.
Za potrebe filogenetske analize i rekonstrukcije filogenetskog stabla, dobiveni sekvencionirani podaci će se
analizirati 'Neighbor-Joining' (NJ) metodom koja se temelji na p-udaljenosti korištenjem MEGA 3.1
programa.
Doc. dr. sc. Vida Šimat
Higijena u ribarskom gospodarstvu
1. HACCP sustav u preradi kozica*
Opis teme: Student/ica bi uz vodstvo mentora proveo/la sustav analize opasnosti i određivanje kritičnih
kontrolnih točaka za dva tehnološka procesa proizvodnje: smrzavanje i mariniranje kozica. Svrha rada bila
bi analiza opasnosti i određivanje kritičnih kontrolnih točaka (CCP), te utvrđivanje kritičnih granica i
monitoringa tijekom proizvodnog procesa, uz naglašavanje važnosti preduvjetnih programa kao temelja
primjene HACCP sustava u proizvodnji hrane.
Očuvanje i prerada proizvoda mora
1. Rafinacija ulja dobivenog iz jetara tovljene tune* - radni naslon
Opis teme: U sklopu rada bi se radila ekstrakcija ulja iz jetara tune iz uzgoja. Student/ica će u sklopu rada
provesti proces kemijske rafinacije, te karakterizaciju dobivenih ulja parametrima kvalitete ulja u svim
fazama proizvodnje ulja, kao i stabilnost dobivenog ulja. Diplomski rad radio bi se na Kemijsko-tehnološkom
fakultetu.
Doc. dr. sc. Frane Škeljo
Gospodarenje živim bogatstvima mora
1. Sastav ulova pridnene koće u kanalima srednjeg Jadrana* - radni naslov
Opis teme: Analiza ulova ribolovnih alata jedan je od osnovnih preduvjeta pravilnog gospodarenja živim
bogatstvima mora. U ovom diplomskom radu analizirat će se sastav ulova pridnene povlačne mreže koće na
području kanala srednjeg Jadrana, s posebnim osvrtom na udio i karakteristike odbačenog dijela ulova.
2. Sastav ulova pridnene koće u otvorenom srednjem Jadranu* - radni naslov
Opis teme: Analiza ulova ribolovnih alata jedan je od osnovnih preduvjeta pravilnog gospodarenja živim
bogatstvima mora. U ovom diplomskom radu analizirat će se sastav ulova pridnene povlačne mreže koće na
području otvorenog srednjeg Jadrana, s posebnim osvrtom na udio i karakteristike odbačenog dijela ulova.
Metode u biološkoj oceanografiji
1. Metode ekstrakcije mikroplastike iz probavila riba*
5
Sveučilište u Splitu
Sveučilišni odjel za studije mora
Opis teme: Mikroplastika je široko rasprostranjena u morskom okoliš na površini, vodenom stupcu i
sedimentu te se može pronaći u probavilima morskih organizama. Mikroplastika može završiti u probavilima
organizama slučajnim unosom, što je slučaj kod organizama koji hranu prikupljaju filtrirajući morsku vodu,
ili kada organizmi zamjenjuju mikroplastiku za plijen. Postojeće metode ekstrakcije mikroplastike iz ribljih
probavila većinom su veoma spore i vremenski zahtjevne, pa će se u ovom radu analizirati mogućnosti
optimizacije postojećih, kao i testiranje mogućih novih metoda.
Doc. dr. sc. Vjekoslav Tičina
Ribarstvena hidroakustika
1. Opis osobitosti morskog dna u akvatoriju unutarnjeg mora srednjeg Jadrana upotrebom
hidroakustičkih podataka
Opis teme: Prilikom obrade ove teme, od studenta/ice se očekuje da temeljem prethodno usvojenih znanja
pregledavanjem/analizom ehograma prikupljenih tijekom prethodno obavljenih eho-monitoringa, opiše
osobine morskog dna u navedenom području. Tijekom rada, student/ica će savladati i korištenje software-a
za prikupljanje i obradu akustičkih podataka, te iste grafički i kartografski prikazati.
2. Ispitivanje horizontalnih i vertikalnih veličina plova sitne plave ribe u Jadranskome moru upotrebom
eho-sondera
Opis teme: Prilikom obrade ove teme, od studenta/ice se očekuje da temeljem prethodno usvojenih znanja
pregledavanjem/analizom ehograma prikupljenih tijekom prethodno obavljenih eho-monitoringa, analizira i
opiše osobitosti plova sitne plave ribe registriranih tijekom dana upotrebom split-beam ehosondera.
Tijekom rada, student/ica će savladati i korištenje software-a za prikupljanje i obradu akustičkih podataka,
te dobivene rezultate grafički prikazati.
Doc. dr. sc. Ivana Ujević
Toksičnost školjkaša
1. Bioakumulacija lipofilnih toksina u dagnjama (Mytilus galloprovincialis) iz Malostonskog zaljeva
Opis teme: Školjkaši se hrane filtriranjem morske vode, pa time akumuliraju supstance koje se nalaze u
okolišu a koje mogu biti opasne po zdravlje čovjeka. Morski biotoksini su toksični spojevi koje proizvode alge
i jedna su od najvećih prijetni štetnih fitoplanktonskih cvatnji (HAB). Lipofilni toksini uzročnici su dijaretičkog
trovanja školjkašima (DSP), najčešćeg tipa trovanja školjkašima. Do trovanja dolazi zbog djelovanja jednog
ili više sljedećih toksina: okadaična kiselina i njenih analoga dinofizistoxini (DTXs), dinofizistoxin-1 (DTX-1),
dinofizistoxin-2 (DTX-2), dinofizistoxin-3 (DTX-3), pektenotoksini (PTXs) i yessotoksini (YTXs). Ovi toksini će se
analizirati u školjkašima iz Malostonskog zaljeva
2. Raspodjela bisfenola A u školjkašima iz srednjeg Jadrana
Opis teme: Bisfenol A (BPA) je organski spoj kemijske formule (CH3)2C(C6H4OH)2, s velikom primjenom u
proizvodnji polikarbonatne plastike i epoksidnih smola. Ustanovljeno je da se određena količina BPA iz
materijala koji ga sadrže otpušta u okoliš. Istraživanja su pokazala negativan utjecaj BPA na endokrini
sustav ljudi i životinja i time prijetnju za njihovo zdravlje (prema European Food Safety Agency - EFSA).
Većina istraživanja ovog spoja na svjetskoj razini su usmjerena na ispitivanja u slatkim vodama. Manji broj
ispitivanja distribucije BPA je proveden u morskom okolišu. Obaviti će se analize u mekom tkivu školjkaša iz
Jadrana.
6
Sveučilište u Splitu
Sveučilišni odjel za studije mora
Doc. dr. sc. Olja Vidjak
Ekologija estuarija
1. Brojnost i raspodjela ihtioplanktona u estuarijima istočnog Jadrana
Opis teme: U planktonskim lovinama sakupljenim tijekom Institutskih projekata u estuarijima Zrmanje,
Neretve, Krke i Jadra student/ica će izolirati, brojati i pokušati uz vodstvo mentorice identificirati sakupljena
jaja i ličinke riba. U prilogu rada dati će se mikrofotografije zabilježenih razvojnih stadija.
Metode u biološkoj oceanografiji
1. Rasprostranjenost skifomeduza u obalnim vodama Jadranskog mora
Opis teme: U diplomskom radu student/ica bi analizirao/la dostupne podatke o rasprostranjenosti
skifomeduza u obalnim vodama Jadrana prikupljene putem tzv. "citizen science" metode, odnosno
prikupljanjem znanstvenih podataka putem dojava korisnika morskog okoliša (npr. ronioci, kupači, šetači,
ribari). Obzirom na sporadičnost pojavljivanja većine želatinoznih organizama u planktonu, teškoća vezanih
za njihovo uzorkovanje, ali i predviđanje masovnijih pojava, ovakav način sakupljanja podataka za meduze,
dvootvorke i rebraše (želatinoze) je vrlo vrijedan, a ponekad i jedini dostupan. Posljednjih je godina ovakav
je
pristup
intenziviran
putem
CIESM
Jellywatch
programa
praćenja
meduza
(http://www.ciesm.org/marine/programs/jellywatch.htmu) u sklopu kojeg je provedena kampanja
podizanja svijesti i razine znanja o ovim morskim planktontima. Budući da je određeni broj podataka o
najčešćim skifomeduzama u Jadranu već prikupljen u Laboratoriju za plankton, u diplomskom radu bi se
podaci analizirali, te uspoređivanjem s okolišnim podacima iskoristili za unapređenje saznanja o ekologiji
ovih vrsta.
Biologija i ekologija planktona (BEM); Metode u biološkoj oceanografiji (MR)
1. Analiza ishrane srdele (Sardina pilchardus W.) i inćuna (Engraulis encrasicolus L.) u srednjem i južnom
Jadranu
Opis teme: Student/ica bi uz vodstvo mentorice pod mikroskopom analizirao/la sadržaje probavila ovih
planktivornih riba prikupljenih u području srednjeg i južnog Jadrana tijekom rujna/listopada 2014.. Na
temelju identificiranog plijena, te izračunatih indeksa (N, N%, F%), donijeli bi se zaključci o ishrani ovih vrsta.
7

Download Report