NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
b) kriteriji za uvjete provođenja odgojnoobrazovnog procesa s obzirom na:
− opterećenost učenika/ca u nastavi
− smještaj učenika/ca u učeničkim
domovima i nabavka udžbenika
−
prostorno−tehničke
uvjete
u
srednjoškolskim ustanovama
− opremu srednjoškolskih ustanova
− zdravstvenu zaštitu učenika/ca
c) Kriteriji za ostvarivanje uvjeta rada:
− za posebne potrebe u srednjem
obrazovanju
− u učeničkim domovima
Na osnovu člana 24. Zakona o srednjem
obrazovanju
Vlada
Unsko-sanskog
kantona na na sjednici održanoj
____________ donosi
PEDAGOŠKI STANDARDII ZA
SREDNJE OBRAZOVANJE
I. OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
(Predmet standarda)
II.
KRITERIJI
ZA
VELIČINU
SREDNJOŠKOLSKE USTANOVE
(1) Ovim Pedagoškim standardima za
srednje obrazovanje (u daljnjem tekstu:
Standard) uređuju se jedinstveni uvjeti za
kvalitetan odgojno-obrazovni rad i
uspješno ostvarivanje ciljeva i zadataka u
srednjoškolskim ustanovama.
(2) Ovaj Standard zajedno sa zakonima i
podzakonskim aktima je osnova za
utvrđivanje
potrebnih sredstava za financiranje
srednjoškolskih ustanova.
Član 3.
(Broj razreda i učenika/ca u srednjoj
školi)
(1)Broj odjeljenja/odgojnih grupa
za sve tipove srednjih škola i broj
klasa za umjetničke škole:
32
32
32
4
4
8
8
16
16
3
8
10
4
18
8
36
12
54
Maksimum
26
26
26
Optimum
20
20
20
Broj klasa za
umjetničke škole
Minimum
Maksimum
Gimnazija
Tehničke i srodne
Stručna
Umjetnička
Muzička
Primijenjenih
umjetnosti
Škola za učenike/ce
sa
teškoćama
u
razvoju
Dom učenika
Srednjoškolski
centar
Optimum
Član 2.
(Kriteriji)
(1) Ovim Standardom utvrđuju se mjerila
za materijalne, financijske, kadrovske i
druge uvjete
nužne za ostvarivanje odgojno-obrazovne
djelatnosti i podjednak razvoj srednjeg
obrazovanja na području Unsko-sanskog
kantona.
(2) Ovaj Standard utvrđuje:
a) kriteriji za veličinu srednjoškolske
ustanove s obzirom na:
− broj odjeljenja i učenika/ca u srednjoj
školi
− broj učenika/ca u odjeljenju i odgojnoobrazovnoj grupi
− broj zaposlenika/ca
Broj
odjeljenja/odgojnih
grupa
Minimum
Vrsta srednje škole
12
12
24
48
(2) Srednje škole za rijetka zanimanja,
umjetničke škole, škole s nastavom na
jeziku i pismu
nacionalnih manjina i škole za učenike s
teškoćama
, škole u nerazvijenim
općinama ,te privatne škole s pravom
1
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
javnosti mogu se organizirati i s manjim
brojem odjeljenja.
(2) Odgojno-obrazovna grupa može se
formirati radi kvalitetnog izvođenja
neposrednog
odgojno-obrazovnog procesa u:
− zajedničkom dijelu programa
− izbornom dijelu programa
− fakultativnoj nastavi
− vannastavnim aktivnostima
− dodatnoj nastavi
− dopunskoj nastavi
Član 4.
(Broj učenika u odjeljenju)
(1) Optimalan je broj učenika/ca u
odjeljenju 26.
(2) Odjeljenje se može organizirati sa
najmanje 20 učenika/c, a najviše sa 32
učenika/ca.
(3) U jednom odjeljenju mogu se
obrazovati učenici/ce za najviše dva srodna
zanimanja, s time da je u odjeljenju
najmanje 10 učenika/ca istog zanimanja.
(4) Odjeljenja u školama s otežanim
uvjetima rada , te odjeljenja u umjetničkim
školama, školama koje izvode programe za
rijetka i tradicijska zanimanja, školama na
jezicima i pismu nacionalnih manjina i
privatnim školama mogu se organizirati i s
manjim brojem učenika/ca.
(5) U odjeljenje mogu biti uključena
najviše tri učenika/ce s teškoćama .
(6) Ako je u odjeljenje uključen jedan
učenik/ca s teškoćama, odjeljenje ne može
imati više od 24 učenika/ca, s dva
uključena
učenika/ce
s
teškoćama
odjeljenje ne može imati više od 23
učenika/ce, a s tri uključena učenika/ce s
teškoćama odjeljenje ne može imati više
od 20 učenika/ca.
Član 6.
(Broj zaposlenika/ca u srednjoj školi)
(1) Za izvođenje nastave i obavljanje
drugih poslova škola mora imati
potreban
broj
zaposlenika/ca
odgovarajućih
kvalifikacija
u
skladu sa Zakonom o srednjem
obrazovanju (''Službeni glasnik
Unsko-sanskog
kantona''
broj:17/12) i Pravilnikom o profilu
i stručnoj spremi zapsolenih u
srednjoj škola kojeg donosi
ministar/ica.
(2) Broja izvršilaca
priznaje se
odlukom koju donosi ministar/ica
Ministarstva obrazovanja, nauke,
kulture i sporta (u daljnjem tekstu:
ministar/ica) za svaku školsku
godinu, najkasnije do 30.10. tekuće
školske godine.
(3) Odluka iz stav (1) ovog člana
donosi se na osnovu godišnjeg
plana i programa rada, optimalnog
broja odjeljenja u školi, optimalnog
broja
učenika u odjeljenju i
potreba realizacije nastavnog plana
i programa za svaki predmet .
Član 5.
(Odgojno-obrazovna grupa)
(1) Rad u odgojno-obrazovnim grupama
rad je s manjim brojem učenika/ca od broja
utvrđenog članom 4. stavom 1. ovoga
Standarda koji ne može biti manji od 10,
osim ako posebnim propisima nije
drugačije utvrđeno.
2
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
obrazovnih programa u odgojnim grupama
iznosi 28 sati.
(3) Nastavniku/ici koji/koja izvodi nastavu
iz dva i više predmeta, stručno-teorijsku
nastavu, praktičnu nastavu i vježbe s
različitom sedmičnom normom, norma se
utvrđuje proporcionalno, ovisno o udjelu
pojedinog predmeta ili vježbi u ukupnom
broju njegovih nastavnih sati.
Član 7.
(Rješenje o sedmičnom i godišnjem
zaduženju nastavnika/ca)
Ukupne sedmične obaveze nastavnika/ca
utvrđuju se u 40-satnoj radnoj sedmici u
skladu s
nastavnim planom i programom, godišnjim
planom i programom rada škole, a o čemu
se nastavniku izdaje rješenje o sedmičnom
i godišnjem zaduženju, i to na:
– poslovima neposrednog odgojnoobrazovnog rada
– ostalim poslovima koji proizlaze iz
neposrednog odgojno-obrazovnog rada
Član 9.
(Vrednovanje poslova u okviru
sedmične norme)
Poslovi u okviru sedmične
norme
utvrđene članom 7. ovih Standarda
vrednuju se:
a) razredniku/ici – 2 sata
b) voditelju/voditeljici
stručnog
aktiva
na
općinskom i kantonalnom
nivou – 1 sat
c) nastavniku/ici koji izvodi
nastavu iz 3 i više predmeta
– 1 sat, pod uvjetom da
škola iste te predmete nije
rasporedila na 2 i više
nastavnika/ice
d) nastavniku/ici do položenog
stručnog ispita – 2 sata
e) voditelju odgojne grupe u
učeničkom domu – 1 sat
Član 8.
(Sedmična norma neposrednog odgojnoobrazovnog rada)
(1) Sedmična norma neposrednog odgojnoobrazovnog rada po nastavnim predmetima
iznosi:
Predmet
Boj
sati
za
nastavnika/cu
bosanskog, 20
hrvatskog, srpskog jezika
za nastavnika/cu matematike
21
za nastavnika/cu stranog jezika
21
za nastavnika/cu stručnih predmeta 21
koji imaju propisanu izradu
programa, mjerenja i elaborata u
laboratorijskim vježbama
za nastavnika predmeta koji se 21
izvode 1 sat sedmično
za nastavnike ostalih predmeta
22
za nastavnika/cu praktične nastave 28
i vježbi
za nastavnika/cu-suradnika/cu u 32nastavi s učenicima/cama
36
Član 10.
(Uvećanje sedmične norme)
Sedmična norma neposrednog odgojnoobrazovnog rada može se uvećati iznad
norme utvrđene u članu 8. ovog Standarda
za 3 sata sedmično, a uz pristanak
nastavnika/ice najviše 6 sati sedmično,
najdulje za jedno polugodište.
Član 11.
(Obaveza izvođenja dodatne i dopunske
nastave)
(2) Sedmična norma rada odgajatelja/ica u
učeničkom domu na izvođenju odgojno3
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
škole , dežurstvo, te vannastavne
aktivnosti.
(2) Sati mentorstva vezani uz izradu i
obranu završnog rada, u okviru ukupne
godišnje norme rada iznose 4 sata po
učeniku
(3) Sedmična norma stručno-metodičke
pripreme po nastavnim predmetima iznosi:
(1) Obaveza u neposrednom odgojnoobrazovnom
radu
nastavniku/ci
je
izvođenje dodatne ili dopunske nastave.
(2) Ukupan broj sati dodatne i dopunske
nastave iz stava 1. ovog člana, ne može biti
veći
od broja odjeljenja u školi s tim da jedan
nastavnik/ica može izvoditi najviše 4 sata
sedmično dopunske ili dodatne nastave.
Predmet
Boj
sati
za
nastavnika/cu
bosanskog, 12
hrvatskog, srpskog jezika
za nastavnika/cu matematike
11
za nastavnika/cu stranog jezika
11
za nastavnika/cu stručnih predmeta 11
koji imaju propisanu izradu
programa, mjerenja i elaborata u
laboratorijskim vježbama
za nastavnika predmeta koji se 10
izvode 1 sat sedmično
za nastavnike ostalih predmeta
10
za nastavnika/cu praktične nastave 6
i vježbi
za nastavnika/cu-suradnika/cu u 3
nastavi s učenicima/cama
Član 12.
(Priznavanje pune sedmične norme)
(1) Nastavniku/ici u radnom odnosu na
neodređeno vrijeme, čija je sedmična
norma manja od norme iz člana 8. i 9. ovog
Standarda najviše do 2 sata, može se
priznati puna sedmična norma pod uvjetom
da sate do pune norme dopuni drugim
oblicima
neposrednog
odgojnoobrazovnog rada.
(2) Pravo iz stava 1. ovoga člana može
ostvariti samo jedan nastavnik/ca istog ili
srodnih predmeta.
Član 13.
(Ostali poslovi)
(1) Ostali poslovi nastavnika iz člana
7.ovog Standarda su: stručno-metodička
priprema, razredničko administrativni
poslovi, poslovi voditelja stručnog vijeća
(aktiva nastavnika istih ili srodnih
predmeta) koji ima najmanje 5 članova u
školi, stručno usavršavanje, planiranje i
vođenje ekskurzija, suradnja s roditeljima,
rad u stručnim tijelima škole i izvan škole,
unos podataka u e-maticu, popravni,
razredni i dopunski ispiti, poslovi u okviru
provođenja mature, poslovi vezani uz
izradu i obranu završnog rada, rad u
stručnim komisijama , organizacija
takmičenja i susreta, poslovi sindikalnog
povjerenika, kulturne i sportske aktivnosti
(4) Razredničko-administrativni poslovi su
rad s roditeljima i nastavnicima razrednog
vijeća,
rad na razrednoj evidenciji i administraciji
i ostali poslovi razrednika.
(5)
Sedmična
norma
razredničkoadministrativnih poslova iznosi:
a) za rad u odjeljenju do 26
učenika/ca – 0,5 sat
b) za rad u odjeljenju od 26 do 32
učenika/ca – 1 sat
c) za rad u odjeljenju koji ima više od
32 učenika/ca – 1,5 sat
Član 14.
(Poslovi vezani za polaganje mature)
4
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
(1) Poslovi nastavnika/ce škole i/ili
stručnog/e suradnika/ice koji/koja obavlja
poslove vezane za polaganje mature ili
osobu koja ga/nju zamjenjuje vrednuju se:
a) 1 sat neposrednog odgojnoobrazovnog rada sedmično za do 50
učenika/ca
četvrtog
razreda
gimnazije ili tehničke i stručne i
umjetničke škole i trećeg razreda
stručne škole
b) 2 sata neposrednog odgojnoobrazovnog rada sedmično za od
51 do 100 učenika/ca četvrtog
razreda gimnazije ili tehničke i
stručne i umjetničke škole i trećeg
razreda stručne škole
(3) Nastavnika/cu škole i/ili stručnog
suradnika/icu koji/koja obavlja poslove
vezane za polaganje mature ili osobu koja
ga/nju zamjenjuje izmenuje direktor/ica.
(4) Poslovi i zadaci nastavnika/ce škole
i/ili stručnog/e suradnika/ice koji/koja
obavlja poslove vezane za polaganje
mature ili osobu koja ga/nju zamjenjuje iz
stava 1. ovog člana određuju se propisima
koji reguliraju polaganje mature .
(5) Odluku o zaduženju i broju sati s
kojima je zadužen/na nastavnika/ce škole
i/ili stručni/a suradnik/ica koji/koja obavlja
poslove vezane za polaganje mature ili
osoba koja ga/nju zamjenjuje donosi
direktor/ica škole.
(6) Ukupni broj sati s kojima su
nastavnik/ca
škole
i/ili
stručni/e
suradnik/ica koji/koja obavlja poslove
vezane za polaganje mature ili osoba koja
ga/nju zamjenjuje ne može biti veći od
broja sati iz stava a) i b) ovog člana.
Ako se praktična nastava, odnosno
praktična nastava i vježbe, izvodi izvan
srednjoškolske
ustanove (u drugim pravnim osobama, kod
obrtnika i sl.), norma rada nastavnika/ce
praktične
nastave
koji/koja
organizira,
prati
ostvarivanje programa, pruža pedagoškometodičku pomoć
majstorima i sudjeluje u izradi planova i
programa praktične nastave iznosi 0,03 po
odjeljenju.
Član 16.
(Voditelj/ca smjene)
(1) Poslovi voditelja/ice smjene utvrđuju
se u srednjoškolskoj ustanovi koja radi u
smjenama s najmanje 16 odjeljenja u
smjeni (voditelj/ica druge smjene) ili koja
radi na dvije ili više lokacija s najmanje 8
odjeljenja po lokaciji (voditelj/ica druge
lokacije).
(2) Voditelj/ica izvodi nastavu i obavlja
poslove utvrđene pravilima škole i
godišnjim planom i programom rada i to:
priprema, organizira, raspoređuje i prati
realizaciju
cjelokupnog
odgojnoobrazovnog rada u smjeni, na drugoj
lokaciji, ili u cijeloj školi.
(3) U srednjoškolskoj ustanovi koja prema
stavu 1. ovoga člana ima pravo na
voditelja/icu, nastavniku/ici koji obavlja te
poslove vrednuje se sedmična norma
neposrednog odgojnoobrazovnog rada i to:
a) u školi od 18 do 26
odjeljenja za 1 sat nastave
sedmično
b) u školi od 27 do 32
odjeljenja za 2 sata nastave
sedmično
c) u školi od 33 do 45
odjeljenja 3 sata nastave
sedmično
d) u školi s 46 i više odjeljenja
3,5 sata nastave sedmično
Član 15.
(Norma nastavnika praktične nastave
koja se izvodi izvan srednjoškolske
ustanove)
5
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
(1) U srednjoškolskoj ustanovi poslovi
bibliotekara/ke utvrđuju se u skladu sa
sljedećom normom sati rada sedmično, i
to:
a) do 18 odjeljenja (odgojnih
grupa) – 20 sati rada
bibliotekara/ke
b) od 19 do 32 odjeljenja – 40
sati rada bibliotekara/ke
c) u školama koje imaju više
od 32 odjeljenja na svaka 4
odjeljenja – 2 sata rada
bibliotekara/ke, ali ne više od ukupno dva
bibliotekara/ke ili jedna bibliotekar i jedan
medijatekar
(2) Iznimno, gimnazije i druge škole koje
raspolažu s fondom knjiga i opreme
iznadpropisanih standarda mogu, uz
suglasnost Ministarstva, utvrditi i veći broj
sati radabibliotekara/ke od norme iz stava
1. ovoga člana.
Član 17.
(Izrada rasporeda sati)
Nastavniku/ici koji obavlja poslove izrade
rasporeda sati vrednuje se norma
neposrednog odgojnoobrazovnog rada :
a) u školi od 18 do 26
odjeljenja 0,5 sat nastave
sedmično
b) u školi od 27 do 32
odjeljenja za 1 sat nastave
sedmično
c) u školi od 33 do 45
odjeljenja 1,5 sat nastave
sedmično
d) u školi s 46 i više odjeljenja
2 sata nastave sedmično.
Član 20.
(Voditelj/ica praktične nastave)
Član 18.
(Poslovi stručnog/e suradnika/ice u
srednjoškolskoj ustanovi)
(1) Škola može utvrditi poslove i normu
rada voditelja/ice praktične nastave,
praktične nastave i vježbi, odnosno
radionica i drugih praktikuma za vježbe i
praktičnu nastavu, ako ima stručne
laboratorije i kabinete, praktikume, školske
radionice, školski graditeljski poligon,
školsko poljoprivredno dobro i slične
didaktičke objekte (u daljnjem tekstu:
školski praktikum).
(2) Kada se nastava izvodi u školskom
praktikumu norma rada voditelja iz stava 1.
ovoga
člana je:
a) ako se održava 40 do 70 sati vježbi
i praktične nastave sedmično – 2
sata rada
b) ako se održava od 71 do 105 sati
vježbi i praktične nastave – 4 sata
rada
(1) Poslovi stručnog/e suradnika/ice u
srednjoškolskoj ustanovi utvrđuju se u
okviru 40-satnoga radnog vremena i
sedmično.
(2) Škole za učenike/ce s teškoćama na
svakih 10 odjeljenja, odnosno 100
učenika/ica
utvrđuju tri radna mjesta i to iz reda
pedagoga/inje, psihologa/inje, edukacijskorehabilitacijskog
stručnjaka/inje
i
socijalnog/e
radnika/ice,
odnosno
stručnjaka/inje kojeg/koju utvrdi škola po
pribavljenom
mišljenju
Ministarstva
obrazovanja, nauke, kulture i sporta (u
daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Član 19.
(Poslovi bibliotekara/ke)
6
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
c) ako se održava iznad 106 sati
vježbi i praktične nastave sedmično
– još po 1 sat rada voditelja/ice za
svakih 15 sati preko 105 sati vježbi
i praktične nastave
d) za voditelja specijalizirane učionice
i stručnog laboratorija i kabineta u
kojima se
održava do 50 sati sedmično – 1 sat
rada voditelja/ice sedmično, a
preko 50 sati vježbi za svakih 25
sati 0,5 sati rada voditelja/ice
e) za voditelja/icu specijalizirane
informatičke učionice i laboratorija
koji su u funkciji
profesionalne
informatičke
i
stručnog obrazovanja i stjecanja
temeljnih kompetencija norma rada
voditelja/ice je 50% veća od norme
utvrđene u tački d) stavu 2. ovoga
člana
predavanja i demonstrira rad novih
strojeva i uređaja, brine o održavanju
prostora centra, vodi procedure
polaganja vanrednih ispita i vodi
dokumentaciju i evidenciju.
Član 22.
(Voditelj/ica u umjetničkim školama)
U umjetničkim školama koje izvode
muzičke i plesne programe:
a) poslove voditelj/ica programa
(osnovna i srednja škola) obavlja
nastavnik s 1 satom sedmično ako
programi imaju do 10 nastavnika,
odnosno s još 1 satom sedmično za
svakih 10 iznad 10 nastavnika u
programu.
b) poslove vođenja instrumentarija,
nototeke, fonoteke i zbirke
instrumenata obavlja nastavnik s 2
sata sedmično ako škola ima do
100 učenika, 4 sata od 101 do 200
učenika, odnosno 6 sati sedmično
ako ima više od 200 učenika.
Član 21.
(Centar za obrazovanje)
(1) Škola u svom sastavu može imati
centar za obrazovanje , za koji treba
imati rješenje Ministarstva i može
pružati
uslugu
edukacije,
prekvalifikacije,
dopunskog
obrazovanja.
(2) Škola sistematizira radno mjesto
voditelja centra za obrazovanje čije se
radno vrijeme vrednuje s najviše 20
sati rada sedmično u okviru 40-satnog
radnog vremena.
(3) Voditelj/ica centra za obrazovanje
obavlja slijedeće poslove: organizira
popravke opreme i uređaja, nabavlja
alate, rezervne dijelove i materijal
zapotrebe praktične nastave, učestvuje
u osposobljavanju nastavnika/ica u
školi i kantonu u okviru pripadajućih
ustanova za stručno obrazovanje,
organizira
i
provodi
ogledna
Član 23.
(Učenički dom)
U učeničkom domu primjenjuju se sljedeće
norme:
1. Odgajatelj/ica – 1 izvršitelj/ica na svakih
32 učenika, odnosno na svakih 15
učenika/ca s teškoćama u razvoju
2. Stručni/a suradnik – 1 izvršitelj u domu
do 350 učenika
3. Suradnik u odgoju (noćni pazitelj) –
zaposlenik za dežurstvo i rad noću,
nedjeljom, praznikom – 2 izvršitelja s
najmanje srednjom stručnom spremom s
tim da se na ove poslove mogu u vrijeme i
po rasporedu, koji određuje direktor/ica
škole ili doma, rasporediti dio radnog
vremena odgajatelja/ica doma ( dom sa
manje od 100 učenika), koji ima jednog
7
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
pazitelja/icu, odnosno doma koji nema
zaposlene pazitelje/paziteljice,
(5) Ukoliko je u sastavu škole đački dom,
škola ima voditelja/icu đačkog doma i
to za svaku grupu po 0,5 sati sedmično.
(6) Škola ima voditelja/icu koji održava
sva računala i ostalu informatičku
opremu, softvere, unosi službene
podatke, ažurira internetske stranice,
održava računalne mreže u školi i
povezuje školske računalne mreže u
sve edukativne i ostale potrebne
računalne mreže i to 4 sata sedmično
Član 24.
(Broj nastavnika u školi)
(1) Broj nastavnika/ca utvrđuje se na
osnovu broja sati neposrednoga odgojnoobrazovnog rada propisanih nastavnim
planom.
(2) Neposredni odgojno-obrazovni rad je
realizacija propisanog nastavnog plana i
programa, dopunske, dodatne, fakultativne,
izborne nastave, rad s odjeljenjem i
vannastavne aktivnosti.
(3) Sedmično zaduženje nastavnika/ca
odgojno-obrazovnim radom utvrđuje se u
skladu s normom nastavnika/ce.
(4) Ukupni sedmični broj sati dodatne i
dopunske nastave u pojedinoj školi ne
može biti veći od broja odjeljenja.
(5) Broj sati vannastavnih aktivnosti u
školi utvrđuje se godišnjim planom i
programom škole.
Član 26.
(Ostali zaposlenici)
(1) Vrsta i broj potrebnih radnika za
obavljanje posebnih poslova određuje se
kako slijedi:
a) srednja
stručna
škola
s
laboratorijima,
radionicama,
poligonima i imanjima za praktičnu
nastavu i vježbe zapošljava, u
skladu sa planovima i programima
pojedinih zanimanja, radnike/ice
koji održavaju i uređuju takve
prostore i uređaje u njima, timare
životinje, obrađuju biljne površine
potrebne u nastavi i rade ostale
pomoćne poslove koji su potrebni
za održavanje nastave u skladu sa
potrebama za svaku školsku godinu
uz saglasnost ministar/ice
b) škola zapošljava za svako stručno
područje nastavnika za praćenje
realizacije programa praktične
nastave u privrednim subjektima s
radnim vremenom u skladu uz
saglasnost ministar/ice .
c) škola zapošljava za svako stručno
područje voditelja/icu školskih
radionica, laboratorija i praktikuma,
praktične nastave na otvorenim
prostorima s radnim vremenom uz
saglasnost ministar/ice
Član 25.
(Direktor/ica i drugi zaposlenici prema
poslovima koje obavljaju)
(1) Srednja škola optimalne veličine za
obavljanje
zajedničkih
poslova
zapošljava
direktora/icu,
sekretara/icu,
radnika/icu
na
računovodstvenim poslovima.
(3) Škola ima 1(jednog) sekretara , a za
svako odjeljenje preko optimuma ,
školi pripada 0,03 sekretara.
(4) Školi s optimalnim brojem odjeljenja
pripada 0,10 knjigovvođe.
8
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
d) škola
zapošljava
voditelja/icu
školske sportske dvorane ako u
svom sastavu ima višedijelnu
sportsku dvoranu s gledalištem
koju koriste dvije ili više škola i to
2 sata sedmično.
osnivač škole odluči za tu svrhu
snositi troškove
(2) Djeljive školske sportske dvorane s
gledalištem imaju domara dvorane uz
odobrenje ministra/ice.
(3) Škola mora osigurati provođenje zaštite
na radu u skladu sa Zakonom o zaštiti na
radu i
odredbama kolektivnog ugovora.
Član 27.
(Broj zaposlenika/ca pomoćnotehničkim poslovima)
Član 28.
(Stručni/e suradnici/e)
(1) Broj radnika na pomoćno-tehničkim
poslovima utvrđuje se prema veličini i
načinu upotrebe školskog prostora:
a) jedan radnik na poslovima čišćenja
na svakih 600 m² zatvorenoga
školskog prostora s centralnim
grijanjem ili na 500² m učioničkog
prostora (ili drugoga zatvorenog
prostora u kojem se održava
nastava) koji se grije na drva ili
loživo ulje u svakoj prostoriji.
b) ukoliko škola radi u dvije smjene,
ima pravo na svakih 600 m²
prostora na još 10 sati rada
sedmično na poslovima čišćenja
c) jedan radnik na poslovima domara i
kotlovničara (u školi s vlastitim
centralnim grijanjem i najmanje
400 učenika) koji obavlja i poslove
kućnog majstora
d) ukoliko škola radi u dvije smjene ,
a ima više od 800 učenika, ima još
jednog radnika na poslovima
domara/kotlovničara
e) jedan radnik na poslovima vratara i
pazikuće u smjeni uz odobrenje
ministra/ice
f) za poslove iz stava e) škola može
angažirati
zaposlenika/cu
ili
ovlaštenu zaštitarsku tvrtku ako
(1) Stručni/e suradnici/e u srednjoj školi
jesu:
pedagog/inja,
psiholog/inja,
bibliotekar/ka i stručnjak/inja edukacijsko
rehabilitacijskog profila.
(2) Škola do 600 učenika/ca zapošljava
1(jednog) stručnog/u suradnika/icu koji
mora biti pedagog/inja.
(3) Škola s više od 600, a manje od 800
učenika/ca zapošljava 2 (dva) stručna/e
suradnika/ce u skladu vrstama i opsegu
programa koje izvodi, uz odobrenje
ministra/ice.
(4)Škola s više od 800 učenika/ca
zapošljava 3(tri) stručna/e suradnika/ce uz
odobrenje ministra/ice.
(5) Ukoliko je u rad škole uključeno više
od 20 učenika/ca s teškoćama koji se
školuju po posebnim programima, kao i
učenika/ca s poremećajima u ponašanju,
škola treba zapošljavati i stručne
suradnike/ce onoga specifičnog profila koji
su neophodni za izvođenje odgojnoobrazovnog procesa.
(6) Škola prema potrebi može zaposliti i
druge profile stručnih suradnika/ca ili veći
broj navedenih stručnih suradnika/ca,
ukoliko lokalna zajednica ili druga pravna
osoba trajno preuzima financiranje tog
rada.
9
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
III.
MJERILA
PROVOĐENJA
OBRAZOVNOG
PROCESA
ZA
(1) Škola je dužna osigurati boravak
učenicima/ama u školi koji iz objektivnih
razloga dolaze prijevremeno, odnosno
čekaju prijevoz.
(2) Osnivač je dužan osigurati besplatan
prijevoz
učenicima
koji
pohađaju
programe za sticanje odgovarajućeg
zanimanja I i II stepena.
UVJETE
ODGOJNO-
Član 29.
(Opterećenje učenika/ca u nastavi)
(1) Opterećenje učenika/ca teorijskom
nastavom ne smije biti veće od 6 sati
dnevno, odnosno
30 sati sedmično.
(2) Opterećenje učenika/ca praktičnom
nastavom u školi i izvan škole ne smije biti
veće od 8 sati dnevno, odnosno 40 sati
sedmično.
(3) Nastavni sat u traje 45 minuta.
Učenicima se mora osigurati odmor
između nastavnih sati
(odmor između dva nastavna sata traje 5
minuta, a nakon 3. sata 15 ili 20 minuta).
(4) Nastavni sat u muzičkim školama za
zbor i orkestar traje 90 minuta, a za sve
ostale predmete 45 minuta.
(5) Opterećenje učenika/ca u nastavi na
jeziku i pismu nacionalnih manjina može
biti više za dva do pet sati od propisanog.
Član 32.
(Smještaj učenika u učeničke domove)
(1) Pravo na smještaj učenika/ca u
učeničke domove propisuje se zakonom.
(2) Način i uvjeti smještaja u učenički dom
uređuju se propisima koje donosi ministar.
Član 33.
(Nabava udžbenika)
(1) Odobravanje i nabava udžbenika
propisuje se zakonom.
(2) Za slabovidne učenike potrebno je
osigurati jedinstvene udžbenike na
Brailleovom pismu.
(3) Audiovizualna sredstva za slijepe i
slabovidne učenike sastavni su dio
normativa.
Član 30.
(Rad u smejanma)
Član 34.
(Zdravstvena zaštita učenika)
(1) Optimalno je da škola provodi rad u
jednoj
smjeni
s
mogućnošću
cjelodnevnoga odgojno- obrazovnog rada u
školi u sklopu dodatne i dopunske nastave i
izvannastavnih aktivnosti za učenike/ce, te
organiziranja aktivnosti cjeloživotnog
obrazovanja za cjelokupnu lokalnu
zajednicu.
(2) Škola ne smije raditi u više od dvije
smjene.
(1) Oblici i način ostvarivanja zdravstvene
zaštite učenika/ca srednje škole provode se
u skladu sa propisima iz oblasti zdravstva.
(2) Učenicima/ama kojima je propisano
utvrđivanje
zdravstvenih
sposobnosti
osiguravaju se financijske olakšice
sporazumom
između
nadležnih
ministarstava.
(3) Škola osigurava učenike/ce od
posljedica nesretnog slučaja prema
posebnom propisu koji donosi Školski
odbor.
Član 31.
(Boravak učenika u školi i prijevoz)
10
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
Član 35.
(Znanstvena i druga istraživanja u školi)
izgrađenosti naselja, površina potrebnog
zemljišta može biti 20 m² po učeniku.
(1) U srednjoj školi mogu se provoditi
istraživanja za unapređivanje nastave i
drugih oblika rada škole koje provode
istraživačke ustanove, istraživači pojedinci
ili mjerodavne državne ustanove.
(2) Za provođenje istraživanja istraživači
su dužni dobiti:
a) odobrenje Ministarstva
b) odobrenje
direktora/ice
škole
c) pisanu
suglasnost
roditelja/skrbnika
učenika/ca koji/koje su
obuhvaćeni/e istraživanjem
(3) Škola koja sudjeluje u istraživanju ima
pravo na naknadu troškova istraživanja
koju snosi istraživač.
Član 38.
(Prostorni uvjeti za izvođenje
gimnazijskih programa)
(1) Prostorni uvjeti za izvođenje nastave
prema pojedinim područjima jesu:
a) Za jezično-umjetničko područje:
− učionica za bosanski,hrvatski i srpski
jezik
− kabinet za bosanski,hrvatski i srpski
jezik
− učionica za manjinski jezik
− kabinet za manjinski jezik
− učionica za strani jezik
− kabinet za strani jezik
− učionica za glazbenu kulturu
− kabinet za glazbenu kulturu
− spremište za glazbenu kulturu
− učionica za likovnu kulturu
− kabinet za likovnu kulturu
− spremište za likovnu kulturu
b) Za
prirodoslovno-matematičko
područje:
− učionica za matematiku
− kabinet za matematiku
− informatička učionica
− informatički kabinet
− učionica za fiziku
− praktikum za fiziku
− kabinet za fiziku
− učionica za kemiju
− praktikum za kemiju
− kabinet za kemiju i spremište
− učionica za biologiju
− praktikum za biologiju
− kabinet za biologiju
c) Za društveno područje:
− učionica za povijest
− kabinet za povijest
− učionica za geografiju
− kabinet za geografiju
Član 36.
(Srednja škola – prostorni i tehnički
uvjeti)
Zgrade srednjih škola grade se i opremaju
prema standardu, normativima za izgradnju
i opremanje prostora srednjih škola i
drugim posebnim propisima u građenju i
drugim područjima bitnim za rad i boravak
u školskom prostoru.
Član 37.
(Površina potrebnog zemljišta za
izgradnju školske zgrade i drugih
prostora)
Površina potrebnog zemljišta za izgradnju
školske zgrade i školske dvorane te
formiranje školskog trga, školskog
vježbališta, prostora za rekreaciju i
školskog parka, zelenih površina i
dr., po učeniku iznosi 30 m². Iznimno,
zbog veće katnosti školske zgrade ili guste
11
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
− učionica opće namjene (filozofija,
sociologija, logika, etika, psihologija,
demokratija, vjeronauk),
− kabinet za nastavnike
(2) Prostorni uvjeti za tjelesnu i
zdravstvenu kulturu jesu dvorane i druge
prostorije, i to:
− dvorana (dvodijelna, trodijelna),
− dvorana za korektivnu gimnastiku
− spremište sprava
− grupna svlačionica
− grupn praonica s WC-ima
− kabinet za tjelesnu i zdravstvenu kulturu
− svlačionice nastavnika/ca za tjelesnu i
zdravstvenu kulturu sa sanitarijama
− ambulanta
− prostorija za kondicioniranje zraka
− prostorija za pribor i sredstva za čišćenje
i održavanje
− ulaz za vanjske korisnike/ice s klupskim
prostorom
− sanitarije uz ulaz za vanjske
korisnike/ice
− gledališni prostori
− prostorija za režiju
− spremište sprava i rekvizita za vanjske
terene
− teretana i trim-dvorana
(3) Društveni prostori jesu:
− višenamjenski prostor
− školska biblioteka
− prostor za učenički klub
(4) Prostori za upravu, organizaciju i
koordinaciju rada škole jesu:
− zbornica
− soba direktora/ice škole
− soba sekretara/ice
−
sobe
stručno-razvojne
službe
(pedagog/inja, psiholog/inja, stručnjak/inja
edukacijskorehabilitacijskog
profila,
voditelj/ica
programa,
voditelj/ica
programa na jeziku i pismu nacionalne
manjine, informatičar/ka, satničar/aka),
− soba administracije
− soba računovodstva
− soba za primanje roditelja
− arhiv
− čajna kuhinja
(5) Ekonomski prostori jesu:
a) Energetsko-tehnički blok koji čine:
− kotlovnica za centralno grijanje,
− radionica kućnog majstora,
− garderoba i sanitarije tehničkog osoblja,
− opće gospodarsko spremište,
− garderoba i sanitarije spremačica,
− prostor za odlaganje smeća,
− spremište – arhiv.
(6) Ostali prostori jesu:
a) Ulaz koji čine:
− trijem
− vjetrobran
− ulazni prostor
− vratarnica
− garderoba za učenike/ice – garderobni
ormarići u komunikacijskim prostorima
b) Komunikacije koje čine:
− hodnici
− stubišta
c) Sanitarije koje čine:
− sanitarije za učenike
− sanitarije za učitelje
d) Prostor za središnju informacijskokomunikacijsku opremu.
(7) Vanjski prostori jesu:
e) Opći prostori koje čine:
− pješački prilazni put
− parkiralište
− gospodarsko dvorište
f) Prostori nastavnih područja koje
čine:
− školski didaktički prostor
− školsko dvorište
− školsko vježbalište – vanjski prostori za
nastavu tjelesne i zdravstvene kulture
− ostale parkovne površine u skladu s
mogućnošću lokacije
Član 39.
(Prostorni uvjeti za izvođenje stručnih
programa)
12
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
(1) Prostorni uvjeti za izvođenje nastave
jesu:
a) Za zajednički dio programa:
− učionica za bosanski, hrvatski , srpski
jezik
− kabinet za bosanski,hrvatski, srpski jezik
− učionica za manjinski jezik
− kabinet za manjinski jezik
− učionica za strani jezik
− kabinet za strani jezik
− učionica za matematiku
− kabinet za matematiku
− informatička učionica
− informatički kabinet
− ostale učionice (povijest, zemljopis,
gospodarstvo, etika itd.)
b) Specijalizirane učionice za stručnu
nastavu jesu:
− učionica
− praktikum/laboratorij
− kabinet
c) Radionice za praktičnu nastavu u
školi jesu:
− prostori za pripremu vježbi
− prostori za izvođenje vježbi
− prostori za skladišni dio (alata, uređaja,
sirovina, gotovih proizvoda)
− prostori za odlaganje otpadnih i opasnih
materijala
− kabineti za nastavnike/ice
− kabinet voditelja/ice
− prostori za učeničku garderobu
− sanitarni čvor
(2) Prostorni uvjeti za tjelesnu i
zdravstvenu kulturu jesu:
− dvorana (jednodijelna, dvodijelna,
trodijelna)
− dvorana za korektivnu gimnastiku
− zatvoreni bazen
− spremište sprava
− skupna svlačionica
− ambulanta
− skupna praonica s WC-ima i prostorom
za tuširanje
− kabinet za tjelesnu i zdravstvenu kulturu
− svlačionice nastavnika/ica za tjelesnu i
zdravstvenu kulturu sa sanitarijama
− prostorija za kondicioniranje zraka
− prostorija za pribor i sredstva za čišćenje
i održavanje
− ulaz za vanjske korisnike/ice s klupskim
prostorom
− sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike
− gledališni prostori
− prostorija za režiju
− spremište sprava i rekvizita za vanjske
terene
− teretana i trim-dvorana
(3) Društveni prostori jesu:
− višenamjenski prostor
− školska knjižnica
− prostor za učenički klub
(4) Prostori za upravu, organizaciju i
koordinaciju škole jesu:
− zbornica
− soba direktora/ice škole
− soba sekretara/ice
− sobe za stručne i ostale suradnike/ice
(pedagog/inja, psiholog/inja, stručnjak/inja
edukacijsko– rehabilitacijskog profila,
voditelj/ica programa, voditelj programa na
jeziku i pismu nacionalne manjine,
informatičar/ka, satničar/ka),
− soba administracije
− soba računovodstva
− soba za primanje roditelja
− arhiv
− čajna kuhinja
(5) Gospodarski prostori jesu:
− energetsko-tehnički blok
− kotlovnica za centralno grijanje
− radionica kućnog majstora
− garderoba i sanitarije tehničkog osoblja
− opće gospodarsko spremište
− garderoba i sanitarije spremačica
− prostor za odlaganje smeća
− spremište – arhiv
(6) Ostali prostori jesu:
a) Ulaz koji čine:
− trijem,
− vjetrobran
13
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
− ulazni prostor
− vratarnica
− garderoba za učenike/ice – garderobni
ormarići u komunikacijskim prostorima.
b) Komunikacije koje čine:
− hodnici
− stubišta
c) Sanitarije koje čine:
− sanitarije za učenike
− sanitarije za učitelje
d) Prostor za središnju informacijskokomunikacijsku opremu.
(7) Vanjski prostori jesu:
a) Opći prostori i to:
− pješački prilazni put
− školski trg
− parkiralište
− gospodarsko dvorište
b) Prostori nastavnih područja i to:
− školski didaktički prostor
− školsko dvorište
− školsko vježbalište – vanjski prostori za
nastavu tjelesne i zdravstvene kulture
− ostale parkovne površine u skladu s
mogućnošću lokacije
− ostale učionice (povijest, zemljopis,
gospodarstvo, etika itd.)
− općeobrazovni program može se
pohađati u pravilu u gimnaziji ili drugoj
četverogodišnjoj školi.
b) Specijalizirane učionice jesu:
− učionica za pojedinačnu nastavu
− učionica za grupnu nastavu (2 – 8
učenika)
− učionica za skupnu nastavu (odjeljenje
10 – 20 učenika)
− kabinet nastavnika
c) Dvorane za grupnu nastavu jesu:
− dvorana za koncerte učenika/ica
− kabinet nastavnikaIca
− spremište za instrumente,
− plesna dvorana
− prostor za tuširanje s WC-ima
− kabinet nastavnika/ica sa sanitarnim
čvorom
(2) Prostorni uvjeti za tjelesnu i
zdravstvenu kulturu jesu:
− dvorana (jednodijelna, dvodijelna,
trodijelna)
− spremište sprava
− skupna svlačionica
− prostor za tuširanje s WC-ima
− kabinet za tjelesnu i zdravstvenu kulturu
− ambulanta
− svlačionice za nastavnike tjelesne i
zdravstvene kulture sa sanitarijama
− prostorija za kondicioniranje zraka
− prostorija za pribor i sredstva za čišćenje
i održavanje
− ulaz za vanjske korisnike s klupskim
prostorom
− sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike
− spremište sprava i rekvizita za vanjske
terene
(3) Društveni prostori jesu:
− višenamjenski prostor
− školska knjižnica
− prostor za učenički klub
(4) Prostori za upravu, organizaciju i
koordinaciju rada škole jesu:
− zbornica
Član 40.
(Prostorni uvjeti za izvođenje
umjetničkih programa)
.
(1) Prostorni uvjeti za izvođenje nastave
jesu:
a) Za općeobrazovne predmete (prema
nastavnom programu) jesu:
− učionica za bosanski, hrvatski,srpski
jezik
− kabinet za bosanski,hrvatski, sprki jezik
− učionica za manjinski jezik
− kabinet za manjinski jezik
− učionica za strani jezik
− kabinet za strani jezik
− učionica za matematiku
− kabinet za matematiku
− informatička učionica
− informatički kabinet
14
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
− soba direktora/ice škole
− soba sekretara/ice
− sobe za stručne i ostale suradnike/ice
(pedagog/inja, psiholog/inja, stručnjak
edukacijskorehabilitacijskog
profila,
voditelj/ica
programa,
voditelj/ica
programa na jeziku i pismu nacionalne
manjine, informatičar/ka, satničar/ka),
− soba administracije
− soba računovodstva
− soba za primanje roditelja
− arhiv
− čajna kuhinja
(5) Gospodarski prostori jesu:
Energetsko-tehnički blok
− kotlovnica za centralno grijanje,
− radionica kućnog majstora,
− garderoba i sanitarije tehničkog osoblja,
− opće gospodarsko spremište,
− garderoba i sanitarije spremačica,
− prostor za odlaganje smeća,
− spremište – arhiv.
(6) Ostali prostori jesu:
a) Ulaz koji čine:
− trijem
− vjetrobran
− ulazni prostor
− vratarnica
− garderoba za učenike/ice – garderobni
ormarići u komunikacijskim prostorima
b) Komunikacije koje čine:
− hodnici
− stubišta
c) Sanitarije koje čine:
− sanitarije za učenike/ice
− sanitarije za nastavnike/ce
d) Prostor za središnju informacijskokomunikacijsku opremu.
(7) Vanjski prostori jesu:
a) Opći prostori i to:
− pješački prilazni put
− školski trg
− parkiralište
− gospodarsko dvorište
b) Prostori nastavnih područja i to:
− školski didaktički prostor
− školsko dvorište
− školsko vježbalište – vanjski prostori za
nastavu tjelesne i zdravstvene kulture
− ostale parkovne površine u skladu s
mogućnošću lokacije
Član 41.
(Mjerila za prostore u srednjim
školama)
(1) Učionice za izvođenje zajedničkog
dijela programa:
a) Učionice
opće
namjene
s
pripadajućim kabinetima moraju
imati odgovarajuću opremu prema
nastavnim područjima. Površina
učioničkog prostora je 2,5 m² po
učeniku/ici te iznosi 60 m², visine
3,0 – 3,2 m.
b) Specijalizirane
učionice
za
biologiju, kemiju i fiziku s
pripadajućim kabinetima opremaju
se demonstracijskim stolom i
popratnom
opremom
i
dimenzioniraju se s 3,0 m² po
učeniku/ici.
c) Specijalizirana
učionica
za
informatiku
s
pripadajućim
kabinetom dimenzionira se za pola
odjeljenjas 3,5 m² po učeniku/ici.
d) Praktikumi za biologiju, kemiju i
fiziku
omogućuju
izvođenje
učeničkih vježbi i nastavne pokuse
za pola odjeljenja i dimenzioniraju
se s 3,5 m² po učeniku/ici.
(2) Specijalizirane učionice za stručnu
nastavu učionice su u kojima se
realizira teorijska i praktična
nastava.
a) Učionice za teorijsku stručnu
nastavu
opremaju
se
demonstracijskim
stolom
i
popratnom
opremom
i
dimenzioniraju se s 2,5 do 3,0 m²
po učeniku/ici.
15
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
b) Praktikumi
i
laboratoriji
dimenzioniraju se prema broju
učenika/ica na nastavi pojedinog
predmeta koji se regulira nastavnim
planom i programom za pojedina
zanimanja.
c) Specijalizirane učionice za stručnu
nastavu prate odgovarajući kabineti
i potrebna
spremišta.
(3) Radionice za praktičnu nastavu u
školi
a) Radionice za praktičnu nastavu
sastoje se od prostora za pripremu
vježbi, prostora za
izvođenje vježbi – radionica, skladišnih
prostora (sirovina i gotovih proizvoda),
prostora za
alate, strojeve i uređaje, prostora za
odlaganje otpadnih i opasnih materijala,
kabineta za
nastavnike, kabineta voditelja te učeničke
garderobe i sanitarnog čvora.
b) Radionice se dimenzioniraju u
skladu s planom i programom
zanimanja, a za koje je ta radionica
namijenjena.
c) Radionički prostor za učenike/ice s
teškoćama
veći
je
od
dimenzioniranog prostora kako bi
im omogućio nesmetan rad i
kretanje.
d) Dio praktične nastave izvodi se u
otvorenim prostorima čija namjena
i površina ovisi o
specifičnim zahtjevima programa praktične
nastave
pojedinih
zanimanja
(poljoprivreda,
šumarstvo, veterina itd.), a utvrđuje
minimalne uvjete za odvijanje nastave
prema posebnim
propisima koje donosi ministar.
(4) Prostori za tjelesnu i zdravstvenu
kulturu
a) Prostori za tjelesnu i zdravstvenu
kulturu sastoje se od zatvorenih i
otvorenih prostora
školskih vježbališta.
b) Prostor za tjelesnu i zdravstvenu
kulturu određuje se, organizira i
oprema u skladu s uvjetima
utvrđenima nastavnim planom i
programom tog predmeta prema
propisanim
standardima
u
obrazovanju i sportu. Srednja škola
ima osigurano korištenje dvorane
za nastavu tjelesne i zdravstvene
kulture
primjerenu
broju
učenika/ica.
c) Srednja škola do 16 odjeljenja ima
osigurano korištenje dvodijelne
dvorane veličine 30 x 20 x 7 m sa
svim pratećim prostorima.
d) Srednja škola s više od 16
odjeljenja ima osigurano korištenje
trodijelne sportske dvorane veličine
45 x 27 x 8 m sa svim pratećim
prostorima.
(5) Višenamjenski prostor
a) Višenamjenski prostor koristi se za
boravak i odmor učenika/ica,
mogućnost prehrane te povremeno
za priredbe, predavanja, projekcije i
prezentacije i druge izvannastavne
aktivnosti. Dimenzionira se s 0,50
m² po učeniku/ica, ali ne manje od
90 m². Prostor se može realizirati
kao izdvojena dvorana ili kao
proširenje komunikacije.
b) Učenički klub služi za druženje
učenika/ica, rad učeničkog vijeća,
boravak učenika/ica putnika/ica i
slično.
(6) Školska biblioteka
a) Školska biblioteka sastavni je dio
odgojno-obrazovnog sustava i
izravno je uključena u nastavne i
slobodne
aktivnosti.
Na
raspolaganju je učenicima/ama,
nastavnom osoblju i drugim
16
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
b)
c)
(7)
a)
b)
korisnicima/ama. Prostor biblioteke
treba biti prilagodljiv promjenama
u obrazovnom programu i novim
tehnologijama.
Veličina prostora biblioteke ovisi o
broju učenika/ica odnosno broja
odjeljenja.
Prilikom
dimenzioniranja treba računati da
će u čitaonici istodobno boraviti
5% učenika/ca škole, a radni
prostor po jednome korisniku
iznosi 2 m². Biblioteka ne može biti
manja od 60 m².
Biblioteka se sastoji od prostora za
rad bibliotekara (rad s korisnicima i
obrada građe 15 m²), prostora za
smještaj bibliotečke građe u
slobodnome pristupu (5,5 m² na
1000 knjiga, računajući 15 knjiga
po korisniku/ici), računalnih mjesta
za individualni rad korisnika/ica (3
– 5 mjesta = 15 m²), čitaonički
prostor za individualni i grupni rad,
izložbeni prostor i spremište za
bibliotečku građu. U sklopu
biblioteke, u školi optimalne
veličine, multimedijska se učionica
dimenzionira za 20 korisnika/ica x
3 m = 60 m2. U sklopu biblioteke
nalazi se i kabinet bibliotekara (15
m²).
Prostori za upravu, organizaciju i
koordinaciju rada
Prostori za upravu, organizaciju i
koordinaciju
rada
ujedinjuju
pedagošku i administrativnu službu
škole. Poželjno je da ovi prostori
imaju jednostavnu i preglednu vezu
s ulaznim prostorom škole.
Zbornica je prostor kojim se koriste
svi
nastavnici/ce
škole
za
okupljanje, razmjenu iskustava i
rezultata rada te odmor između
nastavnih sati. U zbornici se
održavaju nastavnička vijeća i
uređuje
nastavna
i
ostala
c)
d)
(8)
a)
b)
c)
d)
e)
17
administracija. U školi sa 16 do 20
odjeljenja, zbornica treba imati 30
mjesta za sjedenje, u pravilu oko
spojenih stolova, te je površine od
60 do 80 m2. Zbornica može biti
proširena s prostorom za odmor i
razgovor.
Sobe stručnih suradnika/ca koriste
se za kontakte s nastavnicima,
učenicima i roditeljima.
Arhiv jest prostor za pohranu
školske dokumentacije.
Gospodarski i ostali prostori
Gospodarski
prostori
dimenzioniraju se i opremaju
prema vrsti škole, kapacitetu
školske zgrade, načinu opskrbe te
osiguranju energetskih potreba.
Ukupna širina vanjskih ulaznih
vrata dimenzionira se po broju
učenika/ca.
Najmanja
širina
jednokrilnih ulaznih vrata iznosi
110 cm, a dvokrilnih 180 cm i
moraju se otvarati prema van.
Dubina vjetrobrana iznosi najmanje
240 cm.
Hodnici se dimenzioniraju po broju
učenika/ca
odnosno
učionica.
Najmanja
širina
hodnika
s
učionicama s jedne strane za dvije
učionice iznosi 180 cm, za četiri
učionice 240 cm, a najmanja širina
hodnika s učionicama obostrano
iznosi 300 cm. Ukoliko se
garderoba nalazi u hodnicima, mora
se osigurati veća širina hodnika.
Širina stubišnog kraka iznosi
najmanje 120 cm za dvije učionice.
Za sljedeće dvije učionice širina
kraka se povećava za 30 cm. Visina
stube ne smije biti veća od 15 cm, a
širina gazišta stube najmanje 33
cm.
Ulaz u školu mora imati natkriveni
trijem i rampu. Rampa je čvrsta,
hrapava površina s najvećim
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
nagibom 1:20 (5%), najmanje 130
cm široka, a nezaštićene strane
ograđene su u visini 90 cm u skladu
s posebnim propisima.
f) Pješački prilazni put mora biti
osvijetljen i udovoljavati propisima
o sigurnosti u prometu.
g) Garderoba učenika/ca može se
organizirati kao središnja garderoba
u ulaznom prostoru škole ili kao
garderobni ormarići po hodnicima.
h) Sanitarije za učenike čini prostor s
WC-kabinama i pretprostor s
umivaonicima. Svaki sanitarni čvor
sastoji se od ženskog i muškog
dijela s odvojenim pretprostorima.
i) Dimenzioniranje potrebnog broja
sanitarnih uređaja provodi se na
sljedeći način:
− za 30 učenica potrebno je osigurati dvije
WC-kabine
− za 30 učenika potrebno je osigurati jednu
WC-kabinu i 1,5 pisoar
− za isti broj učenika potrebno je u
pretprostoru osigurati jedan umivaonik
− potrebno je osigurati jednu WC-kabinu
za osobe s invaliditetom
(9) Higijensko-tehnički zahtjevi za
prostore srednjih škola
a) Za stvaranje primjerenih uvjeta
rada u srednjoj školi potrebno je
zadovoljiti
higijensko-tehničke
zahtjeve koji se odnose na:
osvjetljenje,
osunčanje,
prozračivanje, toplinsku zaštitu,
zaštitu od buke i akustiku, grijanje i
hlađenje, opskrbu vodom, odvodnju
otpadnih
voda,
električne
instalacije, instalacije informatike,
zaštitu od požara i zaštitu od
provale. Za stručne škole treba
obratiti pozornost na dopremu,
skladištenje, odlaganje i odvoz
opasnih tvari.
b) Prirodno osvjetljenje značajni je
psihološki i fiziološki faktor radnih
uvjeta u školskoj zgradi te je,
ovisno o obliku nastave, nužno
osigurati primjerenu kvalitetu i
jačinu osvjetljenja.
c) Kvaliteta prirodnog osvjetljenja u
učionici određuje se: orijentacijom
učionice, tehničkim sredstvima za
raspršenje dnevnog svjetla i
kontrolom odbljeska unutarnjih
površina.
U
svim
radnim
prostorima škole osigurava se
zamračenje.
d) Učionice trebaju biti optimalno
osvijetljene, a ovisno o sadržaju i
obliku nastave. Zaštita od izravnog
prodiranja sunčevih zraka, kojom
se sprječava stvaranje odbljeska i
pretjeranog zagrijavanja, mora biti
takva da ne smanjuje stvarnu
površinu prozora.
e) Svi prostori za rad i boravak trebaju
se prirodno prozračivati. U
nastavnim
prostorijama
treba
osigurati četiri izmjene zraka na sat
uz najveću brzinu strujanja zraka
0,2 m/s ili 25 – 30 m³ zraka/h po
učeniku/ici.
f) U učionicama treba osigurati
relativnu vlagu u zraku od 45 do
55%.
g) Toplinska zaštita, zaštita od buke i
akustika
zidnih
i
stropnih
konstrukcija zajedničkih prostora i
učionica mora biti prema važećim
propisima i standardima. Zaštita od
buke
i
akustika
trebaju
omogućavati dobru slušnost i
razgovijetnost pri govoru, kao i
optimalnu jeku pri slušanju glazbe.
h) Za grijanje i hlađenje prostora i
pripremu tople vode mogu se
koristiti sve vrste centralnog
sustava.
i) U prostorima za rad i boravak zrak
mora biti ravnomjerno zagrijavan:
− u učionicama 20˚C
18
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
− u radionicama od 18 do 20˚C
− u dvorani za tjelesnu i zdravstvenu
kulturu od 16 do 18˚C, a u svlačionicama i
praonicama od 20 do 22˚C
− u hodnicima i stubištima 18˚C
j) U razdoblju visokih vanjskih
temperatura u prostorima škole
treba osigurati optimalnu
temperaturu, 5°C nižu od vanjske.
k) Opskrba vodom ostvaruje se
instalacijom vodovodne mreže sa
zdravstveno ispravnom
vodom za piće.
l) Otpadne vode odvode se kućnom
kanalizacijom koja se priključuje
na komunalnu kanalizaciju
ili na drugi način, prema važećim
propisima i standardima.
m) Električna instalacija mora biti
zaštićena i osigurana. Treba
predvidjeti instalacije za TV prijem
i instalaciju interneta.
n) Zaštita od požara provodi se
uporabom odgovarajućih građevnih
materijala,
definiranjem
evakuacijskih putova i izlaza te
protupožarnom
opremom
i
signalizacijom.
o) Zaštita od provale provodi se
uporabom alarma i videonadzora.
(3)
(4)
(5)
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
j)
k)
l)
m)
(6)
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
Član 42.
(Osnovna mjerila za opremu škole)
(1) Oprema prostora mora odgovarati
namjeni prostora i omogućiti
realizaciju odgojnoobrazovnog rada
s učenicima/ama.
(2) Oprema i namještaj moraju biti
funkcionalni i sigurni, prenosivi,
stabilni, od kvalitetnog materijala,
po mogućnosti prirodnog, lakog za
h)
i)
19
održavanje,
postojanih
boja,
estetskog izgleda. Sav namještaj
treba zadovoljavati ergonomske
zahtjeve.
Nastavna sredstva i pomagala
moraju zadovoljiti sve zadaće koje
se ostvaruju u školi.
Oprema prostora škole obuhvaća
opremu na razini škole, opremu
učionica, specijaliziranih učionica
za pripremanje i izvođenje nastave
prema
pojedinim
grupama
nastavnih
područja
vrstama
obrazovnih programa, posebnim
namjenama i ostalo.
Oprema na razini škole:
telefonska instalacija, internet
razglasni uređaj sa školskim
zvonom
školski sat
alarmni sistem
videonadzor
digitalna kamera
digitalni fotoaparat
fotokopirni aparat
interaktivna ploča
oglasna ploča
izložbene vitrine i stolovi
oprema prema planu i programu
škole
oprema za videolink
Oprema na nivou učionice:
radni stolovi za učenike – dvosjedi
radni stolovi za učenike –
jednosjedi
stolci s naslonom za učenike
stol za nastavnika s računalom
stolica s naslonom za nastavnika
trodijelna školska ploča
LCD projektor – stropni s
projekcijskim platnom
audiolinija
zidna ploha za izložbe: ploča s
mekom oblogom i magnetna ploča
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
j) ormari, vitrine i police (pohrana
nastavnih
sredstva,
nastavnih
pomagala i priručnog
materijala),
k) prva pomoć, komplet
(7) Instalacije:
a) umivaonik
b) utičnice za električnu struju od 220
V
c) priključak na antenski razvod
d) priključak na internet i intranet
(8) Kabinet nastavnika/ca:
a) radni
stolovi
i
stolci
za
nastavnike/ce
b) ormari, vitrine i police za nastavna
sredstva i pomagala
c) stol za nastavnika/cu s računalom
d) stol,
radna
ploha
za
rad
nastavnika/ca s učenicima/ama
(9) Dodatna oprema učionica za
nastavu biologije, kemije i fizike:
a) demonstracijski stol sa stolicom s
razvodnom pločom za električnu
struju i
priključkom vode
b) demonstracijski pokretni stolić
c) radne površine najmanje duljine 4
m, dubine 60 cm s tri ugrađena
praonika,
d) laboratorijski stolci s mogućnošću
podešavanja visine,
e) aparat za gašenje požara
f) viseće vitrine
g) periodički sustav elemenata
(10)
Kabinet nastavnika/ca:
a) digestor
b) ormar
za
kemikalije
s
protupožarnom zaštitom
c) radni
stol
za
pripremu
demonstracijskih pokusa
d) demonstracijski pokretni stolić
e) hladnjak
f) stol sa šest stolica za skupni rad
učenika/ca
(11)
Instalacije:
a) umivaonik i praonik
b) utičnice za električnu struju od 220
V
c) priključak na antenski razvod
d) priključak na internet i intranet
(12)
Oprema
specijaliziranih
učionica za nastavu stručnih
sadržaja:
a) oprema učionica
b) oprema praktikuma i laboratorija
c) oprema kabineta
d) oprema radionica za praktičnu
nastavu
e) oprema za skladišni prostor
f) oprema za odlaganje otpadnih i
opasnih materijal.
(13)
Oprema, instalacije, uređaji,
strojevi i namještaj u pojedinom
prostoru utvrđuju se planom i
programom određenog strukovnog
zanimanja.
(14)
Oprema
specijaliziranih
učionica za nastavu umjetničkih
programa:
a) oprema učionica za pojedinačnu
nastavu
b) oprema učionica za grupnu nastavu
(2 – 8 učenika)
c) oprema učionica za skupnu nastavu
(odjeljenje 10 – 20 učenika)
(15)
Oprema, namještaj, uređaji,
instrumenti
i
instalacije
u
pojedinom prostoru utvrđuju se
planom i programom određenog
umjetničkog zanimanja.
(16)
Oprema dvorana za skupnu
nastavu umjetničkih škola:
a) oprema dvorana za koncerte
učenika/ca
b) oprema spremišta za instrumente
c) oprema plesne dvorane
Član 43.
(Praktična nastava izvan škole)
20
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
(1) Veći dio sati praktične nastave u
trogodišnjim programima za zanatska
zanimanja izvodi
se izvan škole, u radionicama i
poduzećima.
(2) Prostorni uvjeti za obavljanje redovne
djelatnosti iz određenog privrednog
područja
propisani su zakonima i drugim propisima
iz područja privrede.
(3) Radionice i poduzeća u kojima
učenici/ce obavljaju praktičnu nastavu kao
dio ukupnog
obrazovnog
procesa
za
stjecanje
zanimanja/kvalifikacije
moraju
udovoljavati temeljnim
kriterijima za ostvarivanje prava na
izvođenje određenog obrazovnog programa
utvrđenog
planom
i
programom
za
zanimanje/kvalifikaciju.
Član 45.
(Nacionalne manjine)
(1) Pripadnici nacionalnih manjina imaju
pravo na odgoj i obrazovanje na svom
jeziku i pismu .
(2) Odgoj i obrazovanje pripadnika
nacionalne manjine obavlja se u srednjim
školama s
nastavom na jeziku i pismu kojim se služe
pod uvjetima i na način propisanim
posebnim
programom o odgoju i obrazovanju na
jeziku i pismu nacionalnih manjina.
(3) Obrazovanje učenika nacionalnih
manjina provodi se na temelju tri modela
organiziranja
i provođenja nastave i to:
a) Model A po kojem se cjelokupna
nastava izvodi na jeziku i pismu
nacionalne
manjine, uz obavezno učenje bosanskog,
hrvatskoga,
srpskog
jezika
prema
utvrđenom nastavnom planu i programu.
Učenici imaju pravo i obavezu učiti
dodatne sadržaje važne za
manjinsku zajednicu. Ovaj se model
nastave provodi u školi s nastavom na
jeziku i
pismu nacionalne manjine, ali ga je
moguće provoditi i u ustanovama s
nastavom
na bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku
u posebnim razredima ili obrazovnim
grupama s nastavom na jeziku i pismu
nacionalne manjine.
b) Model B po kojem se nastava
izvodi dvojezično. Prirodna se
grupa predmeta uči na
bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku, a
društvena grupa predmeta na jeziku
nacionalne manjine. Nastava se provodi u
ustanovi s nastavom na hrvatskom jeziku,
ali u posebnim razredima.
c) Model C po kojemu se nastava
izvodi na bosanskom, hrvatskom,
Član 44.
(Prostori za praktičnu nastavu na
otvorenom)
Minimalni uvjeti za izvođenje praktične
nastave na otvorenom obuhvaćaju:
− prostor za pripremu vježbi
− prostor za skladišni dio (alata, uređaja,
sirovina, gotovih proizvoda)
− ostali zatvoreni prostori za praktičnu
nastavu (staje, vinski podrumi, staklenici,
itd)
− prostori za odlaganje otpadnih i opasnih
materijala
− prostor za nastavnika
− prostor za učeničku garderobu
− sanitarni čvor
IV.
POSEBNE
ODGOJNOOBRAZOVNE
POTREBE
U
SREDNJEM OBRAZOVANJU
21
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
srpskom jeziku uz dodatnih dva do
pet školskih sati namijenjenih
njegovanju jezika i
kulture
nacionalne
manjine.
Dodatna
satnica u trajanju od pet školskih
sati sedmično obuhvaća učenje
jezika i književnosti nacionalne
manjine,
geografije,
historije,
muzičke i likovne umjetnosti.
(4) Posebni oblici nastave (seminari, ljetne
i zimske škole i drugo) organiziraju se za
one učenike za koje ne postoji mogućnost
organiziranja redovite nastave po modelu
A, B ili C. Ministarstvo sufinancira
organiziranje i provođenje posebnih oblika
nastave.
(5) Nastavni plan i program odgoja i
obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne
manjine uz opći dio sadrži i sadržaje u vezi
s posebnošću nacionalne manjine, a odnose
se na materinski
jezik, književnost, historiju, geografiju,
likovnu i muzičku kulturu.
(6) Materijalne uvjete i prostor za rad
školskih ustanova i za izvođenje nastave
osigurava osnivač.
kombinirati i više od tri programa
zanimanja.
(5) Status škole s otežanim uvjetima rada
utvrđuje ministar/ica posebnim propisima.
Član 47.
(Odgoj i obrazovanje učenika/ca u
umjetničkim školama)
(1) Srednje muzičke, plesne i škole za
likovnu umjetnost i dizajn mogu se
osnivati i s manjim
brojem odjeljenja od broja predviđenog
ovim Standardom za ostale škole o čemu
rješenjem odlučuje ministar/ica.
(2) Broj učenika u odjeljenju i odgojnoobrazovnoj grupi određuje se prema
specifičnostima izvođenja nastave.
(3) U muzičkoj školi nastava se izvodi:
a) pojedinačno
za
nastavu
instrumenata, solo pjevanja i
korepeticije
b) s 2 do 4 učenika/ice u nastavi
partiture, dirigiranja i osnova
vokalne tehnike
c) 4 do 6 učenika/ica u nastavi
harmonije, polifonije, glazbenog
folklora, metodike
nastave muzike i rada s dječjim
instrumentarijem
d) s 2 do 8 učenika/ica u nastavi
komorne glazbe
e) u odjeljenju s 10 do 15 učenika u
nastavi solfeggia, teorije muzike,
povijesti
muzike, muzičkih oblika i poznavanja
instrumenata
f) skupno s najmanje 12 do 15
učenika za nastavu orkestra,
odnosno najmanje 20
učenika za nastavu hora
(4) U školi za klasični balet nastava se
izvodi:
a) pojedinačno
za
nastavu
instrumenata
Član 46.
(Odgoj i obrazovanje u školama s
otežanim uvjetima rada)
(1) Škole s otežanim uvjetima rada jesu:
škole u brdsko-planinskim i slabo
prometno povezanim područjima, te
povratničke škole.
(2) Škola u slabo prometno povezanom
prostoru može se osnovati s programima
osnovne i srednje škole.
(3) Broj učenika po razredu i odgojnoobrazovnoj grupi u srednjoj školi iz stava
(1) u može biti manji od broja predviđenog
ovim Standardom za škole na ostalim
područjima.
(4) U srednjoj školi iz stav (1) ovog člana u
jednom razrednom odjelu može se
22
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
b) u odjeljenju s od 3 do 10 učenika za
nastavne
predmete
određene
planom
i programom
(5) U školi suvremenog plesa nastava se
izvodi:
a) pojedinačno za nastavu instrumneta
b) grupno s 3 do 5 učenika u nastavi
metodike plesne nastave i osnova
koreografije
c) u razredu s 8 do 12 učenika za
nastavne
predmete
prema
nastavnome planu i programu.
(6) Trajanje nastavnog sata u pravilu iznosi
45 minuta, osim za izvođenje nastave
specifičnih nastavnih predmeta. Prema
nastavnom planu i programu funkcionalne
muzičke pedagogije nastavni sat solfeggia,
analize muzičkih oblika i dirigiranja traje
60 minuta.
(7) U umjetničkim školama potrebne su
učionice primjerene pojedinačnoj i grupnoj
nastavi, nastavi u odjeljenju i nastavi
grupnog muziciranja.
(8) Muzička škola ima dvoranu s oko 80
mjesta za koncerte učenika/ica.
(9) Plesne škole imaju plesnu dvoranu s
oko 100 m² s vibrirajućim podom i ostalom
opremom.
odgovarajućom primjenom odredbe člana
4. stava 4. ovog Standarda.
(3) Darovitom/j učeniku/ici škola može za
razvoj darovitosti (takmičenja, pripreme,
izložbe, nastupi) odobriti dužu odsutnost s
nastave od propisane. Obaveza je škole
prilagoditi
učeniku/ci
provjeravanje
postignuća i ocjenjivanje.
Član 49.
(Odgoj i obrazovanje učenika s
teškoćama)
(1) Srednjoškolsko
obrazovanje
učenika/ca s teškoćama organizira
se i izvodi prema:
a) redovnom programu uz upotrebu
specifičnih
nastavnih
metoda,
sredstava i pomagala
b) prilagođenom
programu
uz
upotrebu specifičnih nastavnih
sredstava i pomagala i/ili uz
specifične metode rada koji donosi
škola
(2) Oprema i didaktička sredstva te
druga pomagala u nastavi moraju
biti prilagođena vrsti potreba
učenika/ca s teškoćama.
(3) Mjerila za prostorne uvjete,
opremanje i stručne kadrove
sastavni su dio planova i programa
prema
kojima
se
obrazuju
učenici/ce s teškoćama u skladu s
vrstama potreba, a u skladu s
odredbama iz stava 1. ovoga člana.
(4) Odjeljenje učenika/ca s teškoćama,
koji se obrazuju po posebnim
nastavnim programima mogu imati
do deset učenika/ca i to s dva ili
iznimno tri srodna programa
obrazovanja.
(5) Srednja škola s pet i više
učenika/ca
s
motoričkim
oštećenjima
(bez
mogućnosti
samostalnog kretanja) može imati
jednog radnika/cu srednje stručne
Član 48.
(Odgoj i obrazovanje darovitih učenika)
(1) Rad s darovitom djecom provodi se
programima različite težine i složenosti
(diferencirani nastavni program) u
odjeljenju
ili
interesnim
grupama,
kreativnim i/ili istraživačkim radionicama,
putem izbornih programa (grupni ili
individualni), u posebnim vannastavnim
aktivnostima, uporednim programima ili
omogućavanjem
pristupa
izvorima
specifičnog znanja.
(2) Broj učenika/ica odjeljenja u kojemu se
nalazi daroviti/a učenik/ca utvrđuje se
23
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
spreme za pomoć, prijenos i
prijevoz.
(6) Za učenike/ce s oštećenjima
jezično-glasovne
komunikacije
osigurava
se
prevoditelj/ica
znakovnog jezika.
(1) Đački
domovi su srednjoškolske
odgojno-obrazovne ustanove u kojima
se u sklopu
odgojno-obrazovnog
programa
za
učenike/ice osigurava i primjeren boravak,
smještaj i prehrana tokom pohađanja
srednjoškolskog obrazovanja.
(2) Đački dom nije jednak školi i ima
posebnu organizaciju i tehnologiju rada
koja
se
ostvaruje
različitim
programima rada
–
temeljnim,
posebnim i interesnim (izbornim).
(3) U programiranju rada đačkih domova
polazi se od humanističko-razvojne
paradigme i individualnih potreba i
interesa učenika/ca.
(4) Programi rada u đačkim domovma
rezultat su suradničkih odnosa,
uzajamnog poštovanja i podržavanja,
otvorene humanističke komunikacije i
poštovanja osobnosti.
(5) Odgojno-obrazovni program u đačkom
domu podrška je i pomoć učeniku/ci i
roditelju u postizanju što kvalitetnijega
ukupnog razvoja i obrazovanja
učenika/ce.
(6) Program iz stava (5) ovog člana
ostvaruju nastavnici/ce-odgajatelji/ce te
različiti stručnjaci/kinje kao što su
pedagozi/ginje,
psiholozi/ginje,
zdravstveni/e radnici/e i drugi/e, koje
po potrebi u svoj rad s učenicima
uključuje učenički dom.
Član 50.
(Odgoj i obrazovanje učenika u
zdravstvenoj ustanovi i nastava u kući)
(1) Zdravstvene ustanove koje provode
liječenje djece s kroničnim bolestima ili
stanjima koja
zahtijevaju boravak ili smještaj u tim
ustanovama mogu u svom sastavu imati
odjeljenja i odgojno-obrazovne grupe sa
statusom područnih razreda.
(2) Za učenike koji zbog većih motoričkih
poteškoća ili kroničnih bolesti ne mogu
polaziti nastavu u školi, škola organizira
instruktivnu nastavu u kući učenika/ce
odnosno zdravstvenoj ustanovi ukoliko se
učenik/ca nalazi na dužem liječenju uz
odobrenje ministra/ice.
(3) Za nastavnike/ice koji ostvaruju
odgojno-obrazovni
program
u
zdravstvenim ustanovama potrebno je
osigurati posebno stručno usavršavanje u
skladu s potrebama djece s kojima rade.
(4) Posebnosti rada u zdravstvenim
ustanovama koje provode odgojnoobrazovni rad s učenicima/ama uredit će se
posebnim propisima kojeg donose ministar
Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i
sporta i ministar Ministarstva zdrvastva i
socijalne politike.
Član 52.
(Standard za đačke domove)
(1) Ovim Standardom utvrđuju se mjerila
za postizanje zadovoljavajućeg nivoa
uređenosti
srednjeg obrazovanja i đačkih domova
utemeljenim
na
naučno-spoznajnim
postignućima
i u okviru mogućnosti Unsko-sasnkog
kantona.
V. ĐAČKI DOM
Član 51.
(Opće odredbe)
24
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
(2) Posebnosti đačkih domova proistječu iz
mjerila za:
a) broj odgojno-obrazovnih grupa u
đačkom domu, kao samostalnoj ustanovi i
kao ustanovi u sastavu škole
b) broj učenika/ca u odgojno-obrazovnoj
grupi
c)
broj
odgajatelja/ica,
stručnih
suradnika/ca i ostalih zaposlenih potrebnih
za provođenje odgojno-obrazovnog plana i
programa i drugih sadržaja i aktivnosti
propisanih zakonom i drugim propisima
d) odgojno-obrazovni plan i program
e) prostor i opremu u đačkom domu
f ) posebne potrebe u đačkom domu
uvjetovanih
specifičnim
okolnostima
(školovanje
darovitih
učenika/ca
i
učenika/ca s teškoćama)
g) učenički standard (smještaj, prehrana,
zdravstvena zaštita).
obrazovnog rada, a na osnovu odluke koju
donosi ministar/ica za svaki dom
pojedinačno .
(2) Odgojno-obrazovni rad u đačkim
domovima može obavljati osoba s visokom
stručnom
spremom, nastavničkog smjera.
(3) Dom ima noćnog pazitelja/icu s
najmanje srednjom stručnom spremom
koji/koja isključivo radi u timu s noćnim
odgajateljem/icama.
(4) Đački dom za ostvarenje dodatnih,
izbornih programa može zaposliti i veći
broj odgojno-obrazovnih zaposlenika koje
financira iz vlastitih sredstava.
Član 56.
(Stručni/ne suradnici/ce)
(1) Svaki đački dom zapošljava stručne
suradnike/ice (pedagog/inja, psiholog/inja).
(2) Dom do 350 učenika/ca zapošljava
jednog stručnog suradnika pedagoga/inju
ili psihologa/inju.
(3)Domovi
preko
350
učenika/ica
zapošljavaju dva stručna suradnika/ce:
pedagoga/inju i psihologa/inju, od kojih
jedan obavlja poslove organizatora
slobodnog vremena učenika/ca.
(4) Dom zapošljava stručne suradnike/ce:
bibliotekara i informatičara. Broj izvršitelja
utvrđuje se prema propisanim standardima
školske
biblioteke
i
opremljenosti
informatičkom opremom.
(5) Đački dom ima zdravstvenog voditelja
s najmanje višom stručnom spremom, ako
ima preko 350 učenika/ca.
(6) Posebne i verificirane odgojnoobrazovne programe u domovima mogu
realizirati i vanjski
suradnici/ce s odgovarajućom stručnom
spremom.
Član 53.
(Dom optimalne veličine)
Dom optimalne veličine ima najviše 10
odgojno-obrazovnih grupa.
Član 54.
(Broj učenika/ca u odgojno-obrazovnoj
grupi)
(1) Odgojno-obrazovna
najmanje 16, a
učenika/ica.
(2) Odgojno-obrazovna
su
integrirani
teškoćama
ima
učenika/ca.
grupa
najviše
ima
32
grupa u kojoj
učenici/ce
s
najviše
15
Član 55.
(Odgajatelji/ce)
(1) Broj odgajatelja/ica utvrđuje se na
osnovu potrebe neposrednog odgojno-
Član 57.
25
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
izvršitelju iznosi najmanje 70
obroka ili 270 mliječnih obroka
dnevno. Za broj
obroka koji je za 25% veći,
odnosno manji od prethodno
utvrđenog broja, broj
izvršitelja
utvrđuje
se
u
odgovarajućemu omjeru
e) dom zapošljava 2 pomoćna
radnika/cu, servirku
f) dom zapošljava1 radnika za pranje,
popravak i peglanje rublja (jedan u
domu do 200 učenika/ca i 20 sati
sedmično na svakih 50 iznad 200
učenika/ca)
g) dom
zapošljava
ekonoma
(skladištara).
(6)Đački dom koji ima dodatne
djelatnosti ili pruža dodatne usluge
učenicima/ama može zaposliti i više
zaposlenika koje financira iz vlastitih
sredstava.
(Ostali zaposlenici u đačkom domu kao
samostalnoj ustanovi)
(1) Dom kao samostalna ustanova
zapošljava:
a) direktora/icu
b) sekretara/icu
c) računovođu
(2) Dom koji djeluje u sastavu srednje
škole zapošljava:
a) administrativnog/u radnika/cu uz
saglasnost ministra/ice
b) voditelja/icu
uz
saglasnost
ministra/ice
(3) Broj radnika/ica na pomoćno-tehničkim
poslovima utvrđuje se na temelju
raspoloživog
otvorenog i zatvorenog prostora, vrsti
grijanja i specifičnih potreba danonoćnog
programa u učeničkim domovima.
(4) Domovi s manje od 90 i više od 350
učenika svoje specifične potrebe rješavaju
uz suglasnost nadležnog ministra .
(5) Mjerila za utvrđivanje broja radnika na
pomoćno-tehničkim poslovima temelje se
na činjenici da dom radi 24 sata x 7 dana
sedmično, a jesu:
a) broj spremačica utvrđuje se na
temelju ukupnog zatvorenog i
otvorenog prostora¸ primjenom
normativa do 600 m²
b) dom zapošljava 2 izvršitelja (od 6
do 22 sata), koji mogu biti vratar –
telefonist – pazikuća
c) dom zapošljava 1 radnika na
poslovima domara, ložača, vozača,
kućnog
majstora,
osiguranja
objekta,
održavanja – nadzor kotlovnice
d) broj izvršitelja na poslovima kuhara
utvrđuje se na osnovi količine
obroka ili
mliječnih obroka koji se priređuju
učenicima/ama,
s
time
da
minimalna količina po
Član 58.
(Odgojno-obrazovni plan i program)
(1) Odgojno-obrazovni plan i program
donosi domski odbor na prijedlog
direktora/ice.
(2) Đački dom može na zahtjev učenika/ca
i roditelja organizirati i fakultativne
programe odgoja i obrazovanja koje
plaćaju korisnici.
(3) Izborne aktivnosti koje se nude
učenicima u đačkom domu moraju se
provoditi prema
programima koje verificira nadležno
ministarstvo, a organizira uz suglasnost
roditelja. Takve programe u pravilu
financiraju roditelji.
Član 59.
(Prostorni i tehnički uvjeti)
26
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
(1) Đački domovi grade se i opremaju
prema Standardu, normativima za
izgradnju i
opremanje prostora učeničkih domova te
posebnim propisima bitnim za rad i
boravak u
prostorima učeničkog doma.
(3) Đački dom osigurava prostorne
uvjete za stalni boravak učenika/ca
i odgojno-obrazovni program.
(4) Cjelokupan unutarnji i vanjski
prostor doma mora zadovoljavati osnovna
ekološka
i estetska mjerila.
(5) Površina potrebnog zemljišta za
izgradnju samostalnoga đačkog
doma s dvoranom te formiranje
igrališta, prostora za rekreaciju i
vrta, zelenih površina i drugog
iznosi 30 m² po učeniku/ci.
(6) Ukoliko se đački dom organizira u
sklopu škole, površina potrebnog
zemljišta
iznosi 20 m² po učeniku/ci.
(7) Zbog sigurnosti
učenika
te
održavanja i čuvanja, vanjski je
domski prostor ograđen.
− soba direktora
− soba sekretara
− soba za računovodstvo
− arhiv
− soba za odgajatelje (za individualni rad)
− soba stručnog suradnika
− soba knjižničara i informatičara
− soba zdravstvenog voditelja
− soba za informacije i razgovor s
roditeljima
(3) Gospodarski prostori
− kuhinja sa spremištem
− soba ekonoma
− spremišta
− sanitarije i garderoba osoblja u kuhinji
− praonica i glačaonica
− sabirnica prljavog rublja i spremište
čistog rublja
− kotlovnica za centralno grijanje
− radionica kućnog majstora
− garderoba i sanitarije tehničkog osoblja
− opće gospodarsko spremište
− garderoba i sanitarije spremačica
− prostor za odlaganje smeća
(4) Ostali prostori u đačkom domu jesu:
− ulaz s vjetrobranom i vratarnicom
− komunikacije – hodnici i stubišta
− sanitarije uz javne prostore
− čajna kuhinja za učenike
− prostor za pranje i glačanje za učenike
(5) Vanjski prostori u đačkom domu jesu:
− pješački prilazni put
− dvorište i vrt
− igrališta za športske i rekreativne
aktivnosti
− ostale parkovne površine u skladu s
mogućnošću lokacije
− gospodarsko dvorište
− parkiralište
Član 60.
(Prostorni uvjeti đačkog doma)
(1) Prostori stanovanja, boravka, učenja i
provođenja slobodnog vremena u đačkom
domu su:
− soba učenika/ca sa sanitarnim prostorom
− soba za dnevni boravak i učenje
− knjižnica i čitaonica
− informatička učionica
− prostori za učenički klub i slobodne
aktivnosti
− blagovaonica
− dvorana za športske, rekreativne i
kulturne aktivnosti s pratećim prostorima
(2) Prostori za upravu, organizaciju i
koordinaciju rada u učeničkom domu jesu:
− zbornica
Član 60.
(Unutrašni prostori đačkog doma)
(1) Soba učenika dimenzionira se s 5,5 m²
po učeniku. Sanitarni prostor, s tuškabinom,
WC-omi
umivaonikom
27
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
dimenzionira se posebno, a povezan je sa
sobom učenika/ca.
(2) Soba za dnevni boravak i učenje
dimenzionira se s 1,5 m² po učeniku/ci, a
može se koristiti za najviše dvije odgojne
skupine.
(3) Biblioetka i čitaonica dimenzionira se s
2,0 m² prostora po učeniku/ci za 10%
učenika/ca s time da je najmanja veličina
60 m², zatim 5,5 m² prostora za police s 1
000 knjiga na svakih 100 učenika/ca, s
prostorom za knjižničara i katalog knjiga
veličine 15 m², te prostorom za
informatičku opremu u knjižnici i
knjižničnu građu, priručnike i periodiku,
ovisno o veličini doma.
(4) Informatička učionica dimenzionira se
s 3,0 – 3,5 m² po računalnom mjestu, a
oprema se s10 umreženih računala i
odgovarajućom informatičkom opremom.
(5) Prostori za učenički klub i slobodne
aktivnosti.
(6) Blagovaonica se dimenzionira s 1,0 m2
po učeniku za 50% kapaciteta doma i
oprema s potrebnim brojem stolova i
stolaca.
(7) Višenamjenska dvorana veličine 27 x
15 x 6 m s pratećim sadržajima prema
potrebama sportskih, rekreativnih i
kulturnih aktivnosti.
(8) Prostori za upravu, organizaciju i
koordinaciju rada ujedinjuju pedagošku i
administrativnu službu doma. Poželjno je
da ovi prostori imaju jednostavnu i
preglednu vezu s ulaznim prostorom doma.
(9) Zbornica omogućava pripremu za rad i
okupljanje odgajatelja.
(10) Gospodarski prostori dimenzioniraju
se i opremaju prema vrsti i kapacitetu
đačkog doma, načinu opskrbe te osiguranju
energetskih potreba.
(1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u
đačkom domu potrebno je zadovoljiti
higijenskotehničke zahtjeve koji se odnose
na: osvjetljenje, osunčanost, prozračivanje,
toplinsku zaštitu, zaštitu od buke i
akustiku, grijanje i hlađenje, opskrbu
vodom,
odvodnju
otpadnih
voda,
električne instalacije, zaštitu od požara,
zaštitu od provale i instalacije informatike.
(2) Prirodno osvjetljenje je najznačajniji
psihološki i fiziološki faktor za boravak i
rad u đačkom domu.
(3) Učeničke sobe trebaju biti optimalno
osunčane, ali zaštićene od pretjeranog
zagrijavanja.
(4) Svi prostori za rad, boravak i spavanje
trebaju se i prirodno prozračivati.
(5) Toplinska zaštita, zaštita od buke i
akustika zidnih i stropnih konstrukcija
zajedničkih prostora učionica moraju biti
izvedene prema važećim propisima i
standardima. Zaštita od buke i akustika
trebaju omogućavati dobru slušnost i
razgovijetnost pri govoru, kao i optimalnu
jeku pri slušanju glazbe.
(6) Za grijanje i hlađenje prostora i
pripremu tople vode u đačkom domu mogu
se koristiti sve vrste centralnog sistema.
(7) Svi prostori učeničkog doma trebaju
biti ravnomjerno zagrijavani i to:
– u svim prostorima za rad i boravak 20˚C
– u dvorani za tjelesnu i zdravstvenu
kulturu 16 – 18˚C, a u svlačionicama i
praonicama 20 – 22˚C
– na hodnicima i stubištima 18˚C
(8) U razdoblju visokih vanjskih
temperatura u prostorima đačkog doma
treba osigurati optimalnu temperaturu.
(9) Opskrba vodom ostvaruje se
instalacijom
vodovodne
mreže
sa
zdravstveno ispravnom vodom za piće.
(10) Otpadne vode odvode se kućnom
kanalizacijom koja se priključuje na
komunalnu kanalizaciju ili na drugi način,
prema posebnim propisima i standardima.
Član 61.
(Higijenskotehnički uvjeti, osvjetljenje,
grijanje, zaštita od provala i požara)
28
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
(11) Električna instalacija mora biti
zaštićena i osigurana. Treba osigurati
instalacije za TV-prijem, instalaciju
interneta i razglas.
(12) Zaštita od požara provodi se uptrebom
odgovarajućih
građevnih
materijala,
definiranjem evakuacijskih putova i izlaza
te
protupožarnom
opremom
i
signalizacijom.
(13) Zaštita od provale provodi se
upotrebom alarma i videonadzora.
obrazovanja, nauke, kulture i sporta uz
suglasnost ministra/ice nadležnog za
poslove zdravstva i socijalne zaštite.
Član 64.
(Zdravstvena zaštita učenika/ca u domu)
(1) Zdravstvena zaštita učenika/ca u
đačkom domu osigurava se na osnovu
propisa koji donosi ministar/ica.
(2) Preventivnu i kurativnu zdravstvenu
zaštitu učenika/ca u đačkom domu provode
nadležni liječnici koje imenuje ministar/ica
za poslove zdravstva
(3) Za provođenje zdravstvene zaštite
osigurava se prostor sa sanitarnim čvorom.
(4) Svaki đački dom dužan je osigurati
prehranu za svoje korisnike prema
posebnom propisu koji donosi ministar/ica
za poslove zdravstva.
(5) Prehrana za učenike/ce sastoji se od
najmanje tri obroka koji pokrivaju ukupne
dnevne energetske potrebe.
(6) Tročlana domska komisija, u čijem je
sastavu i nadležni školski liječnik ili
medicinska sestra, odlučuje o sastavu i
vrsti obroka na temelju stručno usuglašenih
stajališta o prehrani školske djece i
posebnih zakona i drugih propisa.
(7) Sedmični jelovnik objavljuje se na
oglasnoj ploči doma.
Član 62.
(Oprema prostora i vrste prostora)
(1) Oprema prostora mora odgovarati
namjeni, omogućiti boravak, spavanje i
realizaciju odgojno-obrazovnog rada s
učenicima.
(2) Oprema mora biti funkcionalna i
sigurna, prenosiva, stabilna, od kvalitetnog
materijala, po mogućnosti prirodnog, lakog
za održavanje, postojanih boja, estetskog
izgleda i primjerenog dobi i ergonomskim
zahtjevima.
(3) Vrste prostora jesu:
1. Soba učenika/ca za rad, boravak i
spavanje, a ima:
− ležaj, radni stol, radni stolac, zidnu
policu i garderobni ormar (po učeniku),
− sanitarni prostor s tuš-kabinom, WC-om
i umivaonikom
2. Soba za dnevni boravak i učenje za
jednu skupinu, a ima:
− garnituru za sjedenje, radne stolove,
radne stolce, police, panoe, TV-prijemnike
i ostalu multimedijsku opremu.
VI.
PRIJELAZNE
ODREDBE
I
ZAVRŠNE
Član 65.
(Primjena Standarda)
(1) Prostorni i tehnički uvjeti utvrđeni
ovim Standardom primjenjuju se na
srednjoškolske
ustanove koje će se graditi i opremati od
dana stupanja na snagu ovoga Standarda.
(2) Postojeći fond zgrada i opreme za
srednjoškolski sistem odgoja i obrazovanja
Član 63.
(Smještaj učenika/ca s teškoćama)
Smještaj učenika/ca s teškoćama organizira
se i provodi prema standardima i mjerilima
koje utvrđuje ministar/ica Ministarstva
29
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
usklađivat će se sa ovim Standardom
prema odluci Vlade Unsko-sanskog
kantona o dinamici provođenja
ovoga Standarda.
Član 66.
(Sredstva za postizanje uvjeta
propisanih ovim Standardom)
Sredstva za postizanje uvjeta propisanih
ovim Standardom osiguravaju se iz
budžeta
Unsko-sanskog
kantona
i
donatora.
Član 67.
(Dinamika provođenja standarda)
(1) Standard će se provoditi postupno.
(2) Akcijskim planom mjera za tekuću
godinu Vlada Unsko-sanskog kantona
jednom godišnje
utvrđuje dinamiku
provođenja ovog Standarda prema
raspoloživim sredstvima.
(3) Nadzor nad provođenjem mjera
Standarda i izrada ukupnog godišnjeg
izvještaja u nadležnosti je Ministarstva
obrazovanja, nauke, kulture i sporta.
(4) Godišnji izvještaj o provođenju
Standarda
Ministarstvo
obrazovanja,
nauke, kulture i sporta podnosi Vladi
Unsko-sanskog kantona, a Vlada Skupštini
Unsko-sanskog kantona.
Član 68.
(Stupanje na snagu)
Ovaj Standard stupa na snagu osmoga dana
od dana objave u ''Službenom glasniku
Unsko-sanskog kantona''-
Broj:
Bihać,
M I N I S T A R:
Dario Jurić, prof.
30
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
O b r a z l o ž e nj e
Zakonski osnov za donošenje Pedagoških standarda je član 24.stav (3) Zakona o srednjem
obrazovanju (''Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona'' broj:17/12).
Pedagoškim standardom utvrđuju se materijalni, kadrovski i drugi uvjeti za ostvarivanje djelatnosti, te
osigurava podjednak razvoj srednjeg obrazovanja.
Pedagoški standard donosi Vlada Unsko-sanskog kantona.
Srednjoškolske ustanove Unsko-sansko kantona su srednje škole i đački domovi.
Prema nastavnome planu i programu, razlikujemo sljedeće vrste srednjih škola:
- gimnazije
- stručne i tehničke škole
- umjetničke škole
Srednjoškolsko obrazovanje odraslih izvodi se prema posebnim programima za stjecanje
srednje školske ili stručne spreme, niže stručne spreme, a obuhvaća i programe prekvalifikacije,
osposobljavanja i usavršavanja.
Prema podacima za školsku 2011/12.godinu u sistemu srednjeg obrazovanja Unsko-sanskog
kantona uključeno je 12.753 učenika u 500 odjeljenja koji nastavu pohađaju u 23 srednje škole, za njih
20 osnivač je Skupština Unsko-sanskog kantona , 1 je privatna, a za 2 škole osnivač je vjerska
zajednica. Prema vrstama srednjih škola gimnazija je 5, umjetničkih škola je 1, stručnih škola u
četverogodišnjem tajanju nema , stručnih trogodišnjih škola nema, a mješovitih škola je 14 (3
gimnazaije su u sklopu mješovitih škola) . U našem srednjoškolskome sistemu nema škola za djecu
sa teškoćama u razvoju, postoji 1 đački dom s kapacitetom od oko 100 mjesta, od čega je učenicima
popunjeno 80 mjesta. U srednjoškolskim ustanovama zaposleno je 1092 nastavnika, stručnih
suradnika i ostalih.
Nastava se u 85 % škola izvodi u dvije smjene.
Kantonalni interes i potreba je donijeti standard rada u srednjim školama i đačkim domovima
da bi svi učenici pod jednakim uvjetima i u skladu sa svojim sposobnostima prolazili proces
srednjoškolskog obrazovanja, te da bi svi radnici u sistemu srednjoškolskog obrazovanja imali
ujednačene uvjete rada, usavršavanja i napredovanja. Ovaj standard treba osigurati trajne materijalne i
financijske preduvjete za ostvarivanje zakonom utvrđenih prava i obaveza u području srednjeg
obrazovanja. Tako će se steći uvjeti za daljnji kvalitetan razvoj sistema srednjeg obrazovanja na
Unsko-sanskom kantonu.
Pedagoški standard srednjoškolskog sistema odgoja i obrazovanja skup je mjerila koji
neposredno uređuju samu djelatnost sistema, a njegovim će se donošenjem postići:
- uvjeti koje moraju ispunjavati sve srednjoškolske ustanove, bez obzira na osnivača, koje provode
programe srednjoškolskog sistema odgoja i obrazovanja u pogledu broja odjeljenja, broja učenika u
njima s obzirom na vrstu i učenike koji ih pohađaju
- ujednačeno uređeni srednjoškolski sistem odgoja i obrazovanja učenika/ca s teškoćama, s posebnim
naglaskom na što veću integraciju u redovne programe, ali i u posebna odjeljenja s posebnim
programima, posebne ustanove i nastavom u porodici učenika
- ujednačeno uređeni srednjoškolski sistem odgoja i obrazovanja koji omogućava razvoj darovitih
učenika i načine rada s njima
- ujednačeno uređeni srednjoškolski sistem odgoja i obrazovanja učenika pripadnika nacionalnih
manjina
31
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
- uspostava mjerila za broj nastavnika i stručnih suradnika te ostalih radnika u srednjoškolskim
ustanovama – utvrđena mjerila osigurat će veći broj stručnih suradnika različitih stručnih
kompetencija za potrebe srednjoškolskog sistema
- uspostava mjerila za izgradnju i rekonstrukciju novih škola , te vremenska dinamika obaveze
ujednačavanja uvjeta na području Unsko-sanskog kantona
- mjerila za osnovnu obaveznu opremu srednjoškolskih ustanova
- mjerila za srednjoškolski učenički standard - za udžbenike, smještaj u đačke domove, zdravstvenu
zaštitu.
Dokument svojim sadržajem utvrđuje i dinamiku usklađivanja s predviđenim mjerilima, kako
bi se ostvario rad u jednoj smjeni , ujednačili uvjeti prema mjerilima veličine škole, podigo nivo
stručne pomoći timovima stručnih saradnika, gradilo, rekonstruiralo i opremalo srednjoškolske
ustanove prema transparentnim pokazateljima i prioritetima.
Veliki je značaj uređivanja i
ujednačavanja uvjeta odgojno-obrazovnog procesa za provedbu procesa prema posebnim potrebama
(npr. djeca s teškoćama u razvoju, daroviti učenici, i drugo). Daljnji korak u podizanju đačkog
standarda je donošenje nastavnih planova i programa zauvođenje obaveznog srednjoškolskog
obrazovanja za I i II stepen , te utvrđivanje poticajne mjere osiguranja troškova prijevoza počevši od
2014/15.školske godine.
Ovim Standardima osigurat će se efikasniji i ekonomičniji način raspolaganja materijalnim i
ljudskim snagama, ujednačiti i povećati kvaliteta srednjoškolskog sistema odgoja i obrazovanja na
čitavom području Unsko-sanskog kantona. Mjerila za veličinu utvrđena su u tri dimenzije,
minimalnoj, optimalnoj i maksimalnoj, čime se osigurava elastičniji pristup postojećim uvjetima
provođenja djelatnosti. Prostorni uvjeti i opremanje dozvoljavaju postupni razvoj prema zadanim
optimalnim rješenjima. Postavljanjem jasnih mjerila za provođenje srednjoškolskog odgojnoobrazovnog procesa postiže se potpuna transparentnost u utvrđivanju prioriteta, osobito kada su u
pitanju veća ili velika materijalna ulaganja te vođenje politike zapošljavanja.
Značajno podizanje učeničkog standarda postiže se uređivanjem prava na obrazovanje tokom
bolesti, smještaja u učenika u domove i prava na prijevoz. Postići će se uređenost provođenja procesa
prema posebnim potrebama sistema (npr. djeca s teškoćama u razvoju, daroviti učenici i drugo).
Budući da prilagođavanje postojećega sistema srednjeg obrazovanja mjerilima iz ovog
Pedagoškog standarda zahtijeva znatna ulaganja da bi se postigla željena kvaliteta i jednaka
dostupnost te kvalitete učenicima i osigurao razvitak sistema ujednačene kvalitete, dostupnosti i
financijske učinkovitosti, predviđena primjena ovog Pedagoškog standarda postavljena je razvojno,
zaključno do 2022. godine.
Ukupno potrebna planirana sredstva za ostvarenje Pedagoškog standarda srednjoškolskog
obrazovanja iz budžeta Unsko-sanskog kantona u razdoblju od 2012. do 2022. godine iznosit će
onoliko koliko se realno planira u budžetu za svaku godinu. Za školsku 2012/13. neće biti potrebna
materijalna sredstva za realizaciju nastave, ali će se trebati planirati sredstva za rekonstrukciju
objekata. Do 2022. godine treba planirati sredstva za izgradnju sportskih dvorana, izgradnju dodatnog
učioničkog prostora kojim se stvaraju preduvjeti za rad u jednoj smjeni, opremljenost škola modernom
opremom i opremljenost škola didaktičkom opremom.
32
NACRT
PEDAGOŠKI STANDARDI ZA SREDNJE OBRAZOVANJE
Pedagoškki standardi su koncipirani u šest poglavlja.
I. Osnovne odredbe
II. Kriteriji za veličinu srednjoškolske ustanove
III. Kriteriji za uvjete provođenja odgojno-obrazovnog procesa
IV. Posebne odgojno-obrazovne potrebe u srednjem obrazovanju
V. Učenički dom
VI. Prijelazne i završne odredbe
33

Dragi/e, Pozivamo osnovne i srednje škole iz grada Zagreba da se

„ZA ŽIVOT BEZ NASILJA PROMOTIVNO

GODIŠNJI PR - JU Osnovna škola Harmani 1

Tekst peticije i prijedlog mjera

Preuzmite primjer projekta u PDF formatu

IX. gimnazija Zagreb

Izvješće s osnivanja Volonterskog kluba

Informator za roditelje (decembar 2014.)

DARUJMO ŽIVOT PRVA ŠKOLA U HRVATSKOJ U KOJOJ JE

Radni materijal s 10 zanimljivih zadataka