IPA projekt GeothermalMapping: PRVA RADIONICA ISTRAŢIVANJE I PROMOCIJA KORIŠTENJA PLITKIH GEOTERMALNIH POTENCIJALA U RH Research and the promotion of use of shallow geothermal potential in Croatia Prezentacija: Razvoj i primjena dizalica topline Doc.dr.sc. Marino Grozdek, dipl.ing.stroj. Prof.dr.sc. Tonko Ćurko Strojarska tehnička škola Osijek, 12.06.2014. Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Predstavljeni rezultati istraživanja dobiveni su u sklopu projekta Istraživanje i promocija plitkih geotermalnih potencijala u RH Ovaj projekt financiran je od strane Europske unije pod brojem ugovora IPA2007/HR/16IPO/001-040506, u iznosu od maksimalno 509.695,36 EUR Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost autora i ne odražava nužno gledišta Europske unije. SADRŢAJ 1. UVOD 2. OPĆENITO O DIZALICAMA TOPLINE Procesi s dizalicom topline Učinak dizalice topline 3. IZVORI TOPLINE ZA DIZALICE TOPLINE 4. DIZALICE TOPLINE POVEZANE S TLOM - GEOTERMALNE DIZALICE TOPLINE 5. EKONOMSKI POKAZATELJI PRIMJENE DIZALICE TOPLINE 1. UVOD Dizalice topline primjenjuju se u svim veličinama, od onih najmanjih za grijanje stanova, pa sve do sustava koji služe za grijanje čitavih naselja. Većinom se koriste za niskotemperaturne sustave grijanja, s temperaturom polaznog voda već od 35 °C u slučaju površinskog grijanja, te s temperaturom polaznog voda do 55 °C kod zagrijavanja PTV-a. Izvedbe su moguće u otvorenoj i zatvorenoj izvedbi. Otvorene izvedbe koriste podzemne ili površinske vode kao izvor/ponor topline na dizalici topline. Zatvorene izvedbe koriste tlo kao izvor/ponor topline. Primjena: stambeni i nestambeni sektor, industrija, specifične namjene Europska direktiva naziva Directive 2009/28/EC of the European Parliament and of the Council on the promotion of the use of energy from renewable sources svrstava dizalice topline u obnovljive izvore energije u ovisnosti o minimalnoj vrijednosti sezonskog toplinskog množitelja (SPF): OPĆENITO O DIZALICAMA TOPLINE - Princip rada kompresijske dizalice topline kond isp Sustav dizalice topline sastoji se od tri kruga: - kruga izvora topline, Pkomp - kruga radne tvari i - kruga ponora topline. Pkomp kond = isp + Dizalica topline posreduje u prijenosu topline između dva toplinska spremnika: niskotemperaturnog, kojem se toplina odvodi, te visokotemperaturnog, kojem se ta toplina dovodi, uvećana za energiju kompresije. Shematski prikaz dizalice topline u režimu grijanja Učinkovitost dizalice topline: COP i SPF dizlice topline Toplinski množitelj (COP) ili faktor grijanja dizalice topline definiran je izrazom: gr (COP) kond Pkomp Godišnji toplinski množitelj gr,G (Sesonal performance factor - SPF) dizalice topline koristi se za proračun i dimenzioniranje sustava grijanja. Računa se preko sljedećeg izraza: SPF QGR QPTV god Esust god QGR – godišnja potrebna toplinska energija za grijanje prostora, kWh QPTV – godišnja potrebna toplinska energija za zagrijavanje PTV-a, kWh Esust - ukupna godišnja el. energija utrošena na pogon kompresora, pumpi, ventilatora, pomoćnog grijača, te sustava odleđivanja isparivača, kWh IZVORI TOPLINE ZA DIZALICE TOPLINE Za postrojenje dizalice topline od najvećeg su značaja svojstva toplinskog izvora. Može se reći da je postrojenje za grijanje dizalicom topline onoliko dobro, koliko je dobar njegov toplinski izvor. Kao niskotemperaturni toplinski spremnici koriste se voda (riječna, jezerska, morska i podzemna), zrak, otpadna toplina ili se isparivač zakopava u zemlju, pri čemu tlo predstavlja toplinski spremnik. Na izvor topline se postavlja niz zahtjeva među kojima su najvažniji sljedeći: - toplinski izvor treba osigurati potrebnu količinu topline u svako doba i na što višoj temp. - troškovi za priključenje toplinskog izvora na dizalicu topline trebaju biti što manji, - energija za transport topline od izvora do isparivača dizalice topline treba biti što manja. Okolišnji zrak kao izvor topline Najveći i najpristupačniji ogrjevni spremnik topline za dizalice topline predstavlja okolišnji zrak. Loša strana zraka kao izvora topline su varijacije njegove temperature, što znatno utječe na toplinski množitelj dizalice topline. Smanjivanjem temperature okoline smanjuje se toplinski množitelj i ogrjevni učinak dizalice topline. U većini slučajeva obavezna primjena dodatnog izvora grijanja (ekonomičan rad do ok = -5 °C). Naslage leda najveće pri temperaturi zraka oko 0 °C (odleđivanje isparivača svakih 1.5 do 2 sata). Za temperaturu okoline -10 °C odleđivanje isparivača svakih 5 sati. Podzemne vode kao izvor topline Temperatura podzemne vode iznosi u većini slučajeva od 8 do 13 °C i ovisi o lokaciji i dubini iz koje se voda crpi. Razmak između ovih bunara treba biti što je moguće veći, a po mogućnosti ne manji od 10 m. Ponorni bunar postavlja se nizvodno od crpnog bunara. Potopljena crpka ugrađuje se obično do dubine 20-25 m kako bi se smanjili pogonski troškovi pumpe. Ispod pumpe, ostavlja se slobodna visina bunara koja omogućuje nakupljanje pijeska i nečistoća. Protok pumpe za vodu proračunava se na temperaturnu razliku vode na isparivaču od 4 °C (5 °C). Temperatura podzemne vode se tijekom cijele godine neznatno ili uopće ne mijenja te je podzemna voda najpovoljnija kao izvor topline za pogon dizalice topline. Učinkovitost dizalice topline VODA-VODA Za dizalice topline koje koriste vodu kao toplinski izvor, norma HRN EN 14511 određuje radnu točku W10/W35, pri čemu je temperaturni režim vode na isparivaču: 10/5 °C, a na kondenzatoru 30/35 °C. Manja temperaturna razlika između toplinskih spremnika za posljedicu ima porast vrijednosti toplinskog množitelja koji iznosi za komercijalne dizalice topline približno 5,5. Za radnu točku W10/W55 toplinski množitelj iznosi približno 3,5. DIZALICA TOPLINE VODA-VODA Norma EN 14511 W10/W35* W10/W55** Učinak grijanja, kW 11,6 10,9 10,2 9,6 El. snaga, kW 2,1 1,9 3,0 2,7 Faktor grijanja 5,5 5,7 3,5 3,6 *Temperaturni reţim vode na isparivaču: 10/5 °C; Temperaturni reţim vode na kondenzatoru 30/35 °C **Temperaturni reţim vode na isparivaču: 10/5 °C; Temperaturni reţim vode na kondenzatoru 50/55 °C Tlo kao izvor topline – horizontalna izvedba izmjenjivača Zemlja je kao izvor topline povoljna jer već u malim dubinama ima prilično konstantnu temperaturu (7÷13 °C na dubini 2 m). Izmjenjivač topline se u tlo može položiti u obliku snopa vodoravnih cijevi na dubini od 1,2 do 1,5 m, s međusobnim razmakom cijevi od 0,5 do 1 m, ovisno o sastavu i vrsti tla. Promjer PE cijevi iznosi 25 ili 32 mm. Dužina jedne izmjenjivačke sekcije iznosi do 100 m Učinak: 15 do 35 W/m2 Regeneracija toplinskog izvora događa se zahvaljujući Sunčevom zračenju, kiši ili rosi. UČINKOVITOST DIZALICE TOPLINE Norma HRN EN 14511 za radnu točku B0/W35 definira učinkovitost dizalice topline tlo-voda za temperaturni režim glikolne smjese na isparivaču: 0/-3 °C i temperaturni režim vode na kondenzatoru 30/35 °C. Komercijalne dizalice topline za navedene uvjete imaju faktor grijanja oko 4,5. Faktor grijanja za radnu točku B0/W55 i temperaturni režim vode na kondenzatoru 50/55 °C je značajno manji i iznosi oko 3,0. DIZALICA TOPLINE TLO-VODA Norma EN 14511 B0/W35* B0/W55** Učinak grijanja, kW 10,4 10,8 9,5 9,8 El. snaga, kW 2,4 2,4 3,3 3,3 Faktor grijanja 4,4 4,5 2,9 3,0 *Temperaturni reţim glikolne smjese na isparivaču: 0/-3 °C; Temperaturni reţim vode na kondenzatoru 30/35 °C **Temperaturni reţim glikolne smjese na isparivaču: 0/-3 °C; Temperaturni reţim vode na kondenzatoru 50/55 °C Tlo kao izvor topline – horizontalna izvedba izmjenjivača Praktični primjer: Dizalica topline voda-voda učinka 17,3 kW (VWS 171/2) PE cijevi 32x2,9 mm položene na dubinu 1,7 m Temperaturni režim na strani glikolne smjese (-1)/3 °C Razdjeljivač i sakupljač kolektorskog polja Polaganje horizontalnog izmjenjivača – kolektorskog polja Krapina Tlo kao izvor topline – vertikalna izvedba izmjenjivača PRIMJENA: - obiteljska domaćinstva - stambeni sektor - poslovni objekti - škole i vrtići - bolnice - športski centri - plastenici - specifične namjene PROVEDBA: - definiranje regulative oko bušenja tla - geološka karta RH - certificiranje izvođača bušotina - investicija (bušenje 50 eur/m) - poticaji Tlo kao izvor topline – vertikalna izvedba izmjenjivača Izmjenjivač se u bušotinu ulaže na dubini od 60 do 150 m (200 m). Temperatura tla na dubini od 2 m iznosi 7 do 10 °C, a na dubini do 100 m temp. tla se kreće između 10 i 13 °C. Parametri dizalice topline s vertikalnim bušotinama voda+glikol vertikalna bušotina (izmjenjivač) ispuna Učinak vertikalnog izmjenjivača 20 ÷85 W/m Promjer PE cijevi: 25, 32, 40 mm Promjer bušotine 80 ÷ 152 mm Ispuna bušotine: smjesa bentonita i cementa Toplinska vodljivost tla 1 ÷ 3 W/(m K) Izmjenjivač topline (tvornički predmontiran) se u tlo polaže najčešće kao dvostruka U cijev. GEOTERMALNA DIZALICA TOPLINE NA FSB-u Toplinska sonda s utegom 3 Poprečni presjek bušotine 3 2 4 2 32 115 152 mm 1 - uteg 2 - U cijev 1 3 - obujmica 4 - ispuna IZVEDBA DIZALICE TOPLINE S BUŠOTINSKIM IZMJENJIVAČEM TOPLINE Tlačna proba i ugradnja sondi Prije polaganja sonde u bušotinu provedena je tlačna proba dvostruke U cijevi s vodom tlaka 6 bara u trajanju dva sata. Uz izmjenjivač topline u bušotinu su vlastitom tehnologijom položeni i temperaturni osjetnici, koji omogućuju mjerenje temperature tla na različitim dubinama: od 1,5 m do 100 m. U bušotinu je ugrađeno 15 termopara tipa K, ukupne duljine 700 m. IZVEDBA DIZALICE TOPLINE S BUŠOTINSKIM IZMJENJIVAČEM TOPLINE Dizalica topline voda-zrak (Carrier RHE 036) postavljena je unutar laboratorija i spojena na izmjenjivač topline u bušotini. Koristeći tlo kao toplinski spremnik dizalica topline ima mogućnost rada u režimu hlađenja i režimu grijanja 15 Rezultati mjerenja 14 13 Soil temperature, °C 4 5 6 7 8 9 10 12 11 12 0 5,82 6,43 Depth (position of thermocouple), m 10 10,59 6,85 11,57 7,25 20 8,62 5,45 11 13 Temperatura, °C 3 Temperatura tla po visini bušotine, FSB 22.03.2010. 10 Tok, °C 10 m 5m 50 m 40 m 1,5 m 20 m 30 m 85 m 70 m 100 m; T, °C 9 8 7 6 5 4 30 8,34 5,22 3 2 40 5,51 8,58 1 0 6,07 50 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 Vrijeme, h 9,39 02 March 2011; 07.00am 02 March 2011; 07.00pm 60 4,72 70 8,49 80 4,73 90 100 1 3,30 8,76 8,94 Parametri dizalice topline za karakterističan dan, FSB, 02.03.2011. Parametar Temp. glikolne smjese – POLAZ, °C Temp. glikolne smjese – POVRAT, °C DT u režimu Temperatura grijanog prostora, °C grijanja Temperatura okoline, °C Učinci Učinak izmjenjivača u tlu, kW El. snaga kompresora, kW Učinak kondenzatora, kW Toplinski množitelj, - Mjerene veličine 07.00 sati 19.00 sati 3,86 -1,07 8,74 2,82 9,61 13,18 -0,04 -0,10 7,10 1,65 8,74 5,31 5,59 1,55 7,13 4,61 EKONOMSKI POKAZATELJI PRIMJENE DIZALICE TOPLINE Primjer proračuna ekonomske analize različitih sustava grijanja stambene zgrade, A= 400 m2 Analiza ekonomske isplativosti različitih izvora toplinske energije provedena je na primjeru manje stambene zgrade grijane površine 400 m2, učinka grijanja 18 kW. Procijenjena specifična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje je 80 kWh/(m2 god), što znači da je godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade 32.000 kWh/god. Na temelju maloprodajne cijene termotehničke opreme i cijene izvedbe pojedinih termotehničkih sustava za grijanje procijenjeni su investicijski troškovi različitih sustava grijanja. Godišnji stupanj djelovanja plinskog bojlera uzet je 0,80, dok je godišnji stupanj djelovanja uljnog kotla procijenjen na 0,75. Za sustave s dizalicom topline tlo-voda (vertikalna izvedba izmjenjivača) i voda-voda s crpnim i ponornim bunarima pretpostavljen je niskotemperaturni površinski sustav grijanja, a dijelom ventilokonvektorski sustav grijanja s temperaturnim režimom 40/35 °C. Godišnji faktor grijanja dizalice topline tlo-voda iznosi 3,6, dok je godišnji faktor grijanja dizalice topline voda-voda 4,6. Plinski i uljni sustav pretpostavljaju centralno radijatorsko grijanje, te dio podnog grijanja. EKONOMSKI POKAZATELJI PRIMJENE DIZALICE TOPLINE ENERGETSKA ANALIZA Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje, kWh Stupanj djelovanja/faktor grijanja Efektivna potreba za energijom, kWh Emisija CO2 Utrošak energenta EKONOMSKA ANALIZA Investicija, kn Faktor anuiteta Trošak kapitala, kn/god Cijena energenta, kn/jed mjeri Cijena energenta, kn/kWh Pogonski troškovi, kn/god Održavanje, kn/god Troškovi kapitala i pogona, kn/god Troškovi kroz 15 godina, kn Plin Ulje 32000 32000 0,8 40000 8000 4300 m3 0,75 42667 11093 4250 lit 80.000 0,096 7.707 3,5 0,38 15.044 1.500 24.251 363.772 72.000 0,096 6.937 7,13 0,71 30.321 2.000 39.258 588.869 Dizalica topline Dizalica topline tlo-voda voda-voda 32000 32000 3,6 4,6 8889 6957 3084 2414 8.889 kWh el.en. 6.957 kWh el.en. 200.000 0,096 19.268 1,14/0,56 1,14/0,56 10.929 1.000 31.198 467.965 155.000 0,096 14.933 1,14/0,56 1,14/0,56 8.950 1.500 25.384 380.753 Stambena zgrada: A = 400 m2, Qgr = 32.000 kWh/god, qgr= 80 kWh/(m2 god), gr = 16 kW EKONOMSKI POKAZATELJI PRIMJENE DIZALICE TOPLINE INVESTICIJSKI I POGONSKI TROŠKOVI 40000 35000 ULJE Trošak kapitala Pogonski troškovi Dizalica topline tlo-voda 30000 kn/god 25000 Dizalica topline voda-voda PLIN 20000 15000 10000 5000 0 h = 0,80 h = 0,75 gr = 3,6 gr = 4,6 Stambena zgrada: A = 400 m2, Qgr = 32.000 kWh/god, qgr= 80 kWh/(m2 god), gr = 16 kW ZAKLJUČAK Dizalice topline smatraju se visokoučinkovitim sustavima za proizvodnju toplinske energije. Primjenjuju se u svim veličinama, od onih najmanjih za grijanje stanova, pa sve do sustava koji služe za grijanje čitavih naselja. Koriste se za niskotemperaturne sustave grijanja - optimalan rad dizalice topline s temperaturom polazne vode s kondenzatora do 55 °C (zagrijavanje PTV-a), do 35 °C površinsko grijanje (pretežito novih građevina). Pogonski troškovi su u odnosu na sustave konvencionalnog grijanja značajno niži dok su investicijski troškovi značajno viši. Primjenjuju se za grijanje i hlađenje obiteljskih kuća, stambenih naselja, poslovnih jedinica, sportskih kompleksa, škola, vrtića, bolnica. HVALA NA PAŽNJI! Doc.dr.sc. Marino Grozdek Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu Ivana Lučića 5, Zagreb E-mail: [email protected] [email protected] Osijek, 12.06.2014.
© Copyright 2024 Paperzz