Osobine i karakteristike građevinskih materijala Predavanje, 15.03.2012. z z z z z z z z Parametri stanja i strukturne karakteristike Fizičke osobine Fizičko-mehaničke osobine Konstrukcione osobine Reološke osobine Tehnološke osobine Hemijske osobine Eksploatacione osobine Struktura materijala: • Ultramikrostruktura • Mikrostruktura • Makrostruktura (konglomeratna, ćelijasta, porozna, vlaknasta, slojevita i rastresita) Sastav materijala: • Hemijski • Minerološki • Fazni (čvrsto, tečno, gasovito) Parametri materijala: • Specifična masa • Zapreminska masa Strukturne karakteristike: • Poroznost • Rastresitost Strukturne karakteristike: • Poroznost Tipovi pora • Rastresitost Fizičke osobine materijala ¾ Hidrofizičke osobine: • Higroskopnost Upijanje Vlažnost Vodopropusnost Vodonepropusnost ¾ Termotehničke osobine: • • • • • Vodljivost toplote Termička stabilnost Otpornost na dejstvo požara ¾ Ostale važnije fizičke osobine: • • • • • • Vodljivost zvuka (akustične osobine) Viskozitet Propustljivost gasova i para Postojanost na mraz Fizičke osobine materijala • Hidrofizičke osobine materijala: Higroskopnost • Upijanje ¾ u= mov −m o ⋅ 100(% ) mo uvol γ =u γ sw Fizičke osobine materijala ¾ • Hidrofizičke osobine materijala: Vlažnost Hr = ⎛m H a = ⎜⎜ v ⎝ mo • • ⎞ ⎟⎟ ⋅ 100 ⎠ (%) Hr = Vodopropusnost Vodonepropusnost m ov − m o ⋅100 m ov (% ) mo Ha ⋅Ha = m ov 1+ 0.01H a Fizičke osobine materijala ¾ • Termotehničke osobine: Vodljivost toplote Koeficijent provodljivosti toplote (λ) Koeficijent prolaza toplote (k) Prolaz toplote kroz materijal Fizičke osobine materijala ¾ • Termoteničke osobine: Vodljivost toplote Toplotne osobine nekih materijala Fizičke osobine materijala ¾ • Termotehničke osobine: Vodljivost toplote 1 =R= k Σ j = i ,1,1,... n ,e Δt j = Rj = 1 αi + Ti − Te R j ( j = i, 1, 2,...n, e) R T1 = Ti − Δt i T2 = T1 − Δt1 T3 = T2 − Δt 2 Prolaz toplote kroz višeslojnu pregradu [ 1 1 + (m 2 ⋅ °C ) / W Λ αe ..................... Tn +1 = Tn − Δt n Te = Tn +1 − Δt e ] Fizičke osobine materijala ¾ Termotehničke osobine: ¾ Termički koeficijent linearnog širenja materijala αT(1/C°) ¾ ¾ Aluminijum 23,8x10-6 Krečnjak 9-10x10-6 Cementni malter 10-12x10-6 Mermer 5-10x10-6 Beton 8-12x10-6 Opeka 4,5x10-6 Čelik 10-13x10-6 Peščar 12,4x10-6 Drvo 6x10-6 Staklo 8,5-9x10-6 Granit 8,1x10-6 Skriljac 10,1x10-6 Termička stabilnost Otpornost na dejstvo požara Ostale fizičke osobine materijala ¾ Vodljivost zvuka (akustične osobine): Faktor izolacije (omjer inteziteta ulaznog i propuštenog zvuka) Koeficijent apsorpcije (omjer apsorbirane i upadne zvučne energije) Ostale fizičke osobine materijala ¾ Vodljivost zvuka : Ostale fizičke osobine materijala ¾ Viskozitet ¾ Propustljivost gasova i para ¾ Postojanost na mraz Fizičko-mehaničke osobine materijala ¾ • • Čvrstoća materijala na: pritisak σp = Pgr σz = Pgr A0 zatezanje A0 Fizičko-mehaničke osobine materijala • savijanje • smicanje Fizičko-mehaničke osobine materijala • torziju Fizičko-mehaničke osobine materijala ¾ Zamor materijala Wohlerova kriva zamora čelika Fizičko-mehaničke osobine materijala ¾ Žilavost materijala: • Statičko ispitivanje • Dinamičko ispitivanje Konstrukcione osobine materijala ¾ ¾ ¾ Tvrdoća materijala (puzanje, utiskivanje, odskok) Otpornost na habanje (habanje, struganje) Koeficijent konstrukcione povoljnosti (odnos čvrstoće materijala i zapreminske mase) Reološke osobine materijala ¾ ¾ Skupljanje i bubrenje Tečenje Reološke osobine materijala ¾ Relaksacija napona Tehnološke osobine (kod metala: savijanje, uvijanje izvlačenje zavarljivost, i sl.; kod betona: konzistencija) Hemijske osobine (CaCO3→CaO + CO2) Eksploatacione: trajnost Ispitivanje materijala bez razaranja ¾ ¾ ¾ ¾ ¾ ¾ Metoda ultrazvuka Metoda gama zračenja Metoda neutronskog zračenja Metoda mjerenja površinske tvrdoće Magnetna metoda Vibraciona metoda Ispitivanje materijala bez razaranja ¾ • • • • • ¾ • Prednosti: Očuvanje cjeline elementa Veliki broj mjernih mjesta Višekratno ponavljanje mjerenja Skraćuje vrijeme mjerenja Mjerenje i na standardnim uzorcima materijala Nedostaci: indirektni rezultati ispitivanja HVALA NA PAŽNJI Građevinski kamen Predavanje, 22.03.2012. Prirodan kamen se najčešće koristi: 1) Veći ili manji komadi različitog stepena obrade (za zidanje, oblaganje zidova, popločavanje, izradu gornjih slojeva kolovoza) 2) Prirodno ili vještački usitnjen materijal (za nasipanje,za zastore na željezničkim prugama, za izradu kolovoznih konstrukcija, za spravljanje betona) Karakteristične osobine građevinskog kamena: z z z z z Čvrstoća Tvrdoća Trajnost Obradljivost Boja Važniji minerali koji grade stijene ● – – – – – ● Oksidi: Kvarc (SiO2) Kasiterit (SnO2) Magnetit (Fe3O4) Hematit (Fe2O3) Korund (Al2O3) – Sulfidi: – – Sfalerit (ZnS) Pirit (FeS2) Halkopirit (CuFeS2) Galenit (PbS) Cinabarit (HgS) ● Hidroksidi – – – – – – – ● Opal (SiO2xnH2O) Boksit (Al2O3xnH2O) Limonit (Fe2O3xnH2O) Karbonati – Kalcit (CaCO3) Magnezit (MgCO3) Dolomit (CaCO3xMgCO3) ● Sulfati – – Anhidrit (CaSO4) Gips (CaSO4x2H2O) ● Silikati – – – Liskuni Feldspati Kaolin (Al2O3 SiO2x2H2O) Vrste stijena ● – – – – – – – Magmatske stijene: Granit (liskun:kvarc:feldspat=1:1,75:2,25) Sijenit (feldspat, biotit, manji sadržaj kvarca) Gabro: Porfiri Lava Vulkanski tufovi Pucolani Vrste stijena ● Sedimentne stijene: – Pješčari e) Glinoviti pješčar Krečnjački pješčar Gvožđeviti pješčar Zeleni pješčar Kvarcni pješčar – Konglomerati i breče a) b) c) d) c) Krečnjački konglomerat Krečnjačke breče Konglomerat kvarca – Krečnjaci a) b) a) b) c) d) e) – – Jedri krečnjak Olitski krečnjak Glinoviti krečnjak Krečnjački tuf i travertin Bitumenski krečnjaci Dolomiti Glinovite stijene Vrste stijena ● Karakteristike olitskog krečnjaka: Vrste stijena ● – – Metamorfne stijene: Gnajs (granit, sijenit) Mermeri (krečnjak, dolomot) Mermer u kamenolomu Mermer u primjeni Približna ocjena upotrebljivosti kamena Osobine kamena i postupci ispitivanja ¾ Minerološko-petrografska ispitivanja: z z Boja kamena Struktura kamena (kristalna, staklasta, klastična, porfirska) Tekstura kamena (masivna, paralelna, mjehurasta, fluidna, i sl.) ¾ Fizičko-mehanička ispitivanja: z z Parametri stanja i strukturne karakteristike Upijanje vode Otpornost na dejstvo mraza Ponašanje pod opterećenjem Otpornost na habanje ¾ Naročita ispitivanja: z Utvđivanje hemijskog sastava kamena Ispitivanje adhezije kamen-malter, kamena i nekog veziva Ispitivanje postojanosti kamena pod uticajem atmosferilija (CO2, HCl, SO2) z z z z z z Osobine kamena i postupci ispitivanja ¾ Parametri stanja i strukturne karakteristike z Zapreminska masa γ= z Specifična masa (postupkom usitnjavanja u prah) γs = z m0 V m0 V0 Poroznost kamena Osobine kamena i postupci ispitivanja ¾ Fizičko-mehanička ispitivanja Vrsta stijene z Upijanje vode: z z z Granit 0,1-0,5 upijanje pri postupnom potapanju (u) upijanje u ključaloj vodi (u1) upijanje pod pritiskom (up) Gabro 0,1-1,0 Andezit 0,1-0,5 Bazalt 0,1-0,5 Krečnjak 0,5-4,0 mov −m o ⋅ 100(% ) u= mo Dolomit 0,5-4,0 Pješčar 0,5-4,0 Kvarcit 0,1-0,5 Mermer 0,1-0,5 u1 > u u p > u1 > u u ku = ≤1 up z Otpornost na dejstvo mraza (25 ciklusa) – teorijski za praksu – Upijanje vode (%) ku ≤ 0,92 ku ≤ 0,80 Osobine kamena i postupci ispitivanja ¾ Ponašanje pod opterećenjem: z Čvrstoća pri pritisku Čvrstoća pri zatezanju Čvrstoća pri savijanju Čvrstoća pri smicanju ¾ Otpornost na habanje (Bemeova mašina) z z z Osobine kamena i postupci ispitivanja Fizičko-mehaničke karakteristike nekih vrsta građevinskog kamena Primjena kamena ¾ Lomljen kamen Lomljen kamen za zidanje: • Običan kamen (bez ikakve obrade) Pločast (dvije ravne površine) Dotjeran (dvije ravne površine, a vidna dotjerana djetlom ili špicem) Običan lomljen kamen • • (veličine veće od 15cm, mase veće od 30kg) Primjena kamena ¾ Obrađen kamen Polutesan kamen Tesan kamen (tesanik) Naročito obrađen kamen Kocke i prizme Ploče i pločice Tradicionalni pokrov od kamene ploče Svodovi od tesanog kamena Fasada od obrađenog kamena Primjena kamena ¾ Drobljen i mljeven kamen Tucanik (30,0-60,0 mm) Grus (1,0-30,0 mm) Mljeveni kamen • • • Fina kamena sitnež (1,0-1,5 mm) Fini pijesak (0,09-1,0 mm) Kameno brašno (0,0-0,09 mm) Kamenolom sa postrojenjem za drobljenje i separaciju Obrada kamena z Tesanje z Rezanje z Površinska obrada kamena • • • • • • • (čekić, krampa, špica i sl.) (testere prave i kružne, sa zubcima, bez zubaca, vodeni mlaz pod visokim pritiskom i sl.) Udarni postupci: Bunjasta obrada Obrada špicanjem Ozrnjavanje Brazdanje Abrazivni postupci: Brušenje Glačanje Poliranje Obrada kamena ¾ Udarni postupci a) Bunjasta obrada (dijetlo ili sjekač) b) Obrada špicanjem (špicasto dijetlo) Obrada kamena c) Ozrnjavanje (nazubljeni čekić) d) Brazdanje (nazubljeno dijetlo) Obrada kamena ¾ Abrazivni postupci • Brušenje Glačanje: • – Pješčari Kvarcni pijesak Korun Šmigl i sl. • Poliranje: – Šmigl Korund Kamen plovućac Oksidi gvožđa Oksidi kalaja Talk Kreda i td. – – – – – – – – – Poliran kamen HVALA NA PAŽNJI Agregat Predavanje, 26.04.2012. Šematski prikaz agregata Prirodni agregat ● Prirodno nevezane stijene − Drobina: raspadnuti stijenski materijal sa nezaobljenim i uglastim zrnima homogenog sastava − Šljunak: nevezani sediment sa manje ili više zaobljenim zrnima heterogenog sastava, krupnoće od 4 do125mm − − Pijesak: stepen usitnjenosti znatno veći, zrna krupnoće do 4mm Standardni pijesak: 96% SiO2 i 0,5% muljevitih sastojaka -fina frakcija 0,09/0,5mm 33% -srednja frakcija 0,5-1,0mm 34% -krupna frakcija 1,0-2,0mm 33% Prirodni agregat ● Drobljen i mljeven kamen: usitnjavanjem lomljenog kamena -drobljenac od 4 do 125mm -drobljeni pjesak ispod 4mm -kameno brašno ispod 0,125mm Tehnološka šema dobijanja drobljenog i mljevenog kamena Prirodni agregat Separacija šljunka različitih frakcija Vještački agregat ● Otpadni materijali i industrijski nusproizvodi − Ložišna zgura (ostatak sagorijevanja uglja ili koksa): materijal za nasipanje, za izradu šljako betona ili šljako blokova za zidanje − Leteći (elektrofiltarski) pepeo (ostatak na elektofilterima, sagorijevanjem uglja u termoelektranama): izrada različitih elementa za zidanje, slojeva stabilizacije na putevima i sl. − Kristalna zgura visokih peći (sporim hlađenjem rastopljene zgure visokih peći): za spravljanje maltera i betona, nasipanje podloga na putevima, izrada zastora kod željeznica i sl. Vještački agregat ● Otpadni materijali i industrijski nusproizvodi − Granulisana zgura (naglim hlađenjem potapanjem u vodu troske visokih peći): dodatak cementima, slična po sastavu klinker portland cementu − Pjenušava zgura (naglim hlađenjem mlazovima vode rastopljene zgure): materijal za toplotnu i zvučnu izolaciju Vještački agregat ● Specijalni proizvodi za primjenu u malterima i betonima − Ekspandirana glina – keramzit (posebnim postupkom pečenja glinenog tijesta): agregat za lake betone − Ekspandirani perlit (perlit-kamen silikatnog sastava izložimo temperaturama od 700 do 1200ºC): agregat za maltere i lake betone − Ekspandirani vermikulit (vermikulit-stijena alumasilikat magnezija izložimo kratkotrajno 3 do 5min temperaturama od 800 do 1000ºC): malteri i betoni visokih termoizolacionih osobina Granulometrijski sastav agregata ● Procentualno učešće pojedinih kategorija zrna (frakcija) u ukupnoj masi agregata Količnik članova geometrijske progresije Kumulativni ostatak na situ di Procenat ostatka na situ di Procenat prolaza na situ di Granulometrijski sastav agregata Sita za prosijavanje agregata Granulometrijski sastav agregata Granulometrijska kriva agregata Granulometrijski sastav agregata ● ● ● A) kontinualana granulometrijska kriva B) diskontinualna granulometrijska kriva C) granulometrijska kriva koja odgovara jednoj frakciji agregata Karakteristični oblici granulometrijskih krivih Granulometrijski sastav agregata ● Fuler je predložio krivu oblika: ● EMPA (Švicarski institut za ispitivanje materijala i konstrukcija) je predložio krivu oblika: Referentne granulometrijske krive Granulometrijski sastav agregata prolazi kroz sito [%] 100 90 80 Popravke agregata 70 60 50 40 STVARNA KRIVA PROSIJAVANJA 30 FULER 20 Xn = Ln ⋅ xS Ls Xn = 100 − Dn ( X s − Ds ) + Dn 100 − Ds Xn = Dn − Ln ( X s − Ls ) + Ln Ds − Ls EMPA 10 0,2 0,5 1 2 4 8 15 30 40 60 otvor sita [mm] STVARNI DIJAGRAM PROSIJAVANJA prolazi kroz sito [%] 100 90 80 70 60 50 40 POPRAVLJENA KRIVA PROSIJAVANJA 30 FULER 20 EMPA 10 0,2 0,5 1 2 4 8 15 30 40 60 otvor sita [mm] POPRAVLJENI DIJAGRAM PROSIJAVANJA Granulometrijski sastav agregata PBAB 87(DIN 1048) Modul finoće agregata Elementi za modul finoće agregata Oblik površine zrna agregata ● ● Stepen zaobljenosti: zaobljen, nepotpuno zaobljen i uglast Odnos dimenzija: Loptasta zrna ● Duguljasta zrna ● Pljosnata zrna ● l:b:δ≈1 l : b : δ ≥ 1.5 δ : b ≤ 0.5 Oblik zrna agregata Mjerenje oblika zrna agregata Oblik površine zrna agregata V kF = s Vk Vk = π n d ∑ 6 3 Zapreminski koeficijent po Foriju i =1 Elementi za određivanje zapreminskog koeficijenta kF>0,15 za drobljeni agregat kF>0,18 za prirodni agregat kF=0,26-0,28 za riječni agregat Izgled površine zrna agregata Posmatra se vidna neobrađena ili obrađena površina zrna agregata, prema važećim standardima: ● ● ● ● ● ● Staklast (crni kamen, opal) Gladak (valutice šljunka, meki krečnjaci) Fino hrapav (bazalt, trahit, porfir, neki krečnjaci) Pjeskovito hrapav (pješčari) Grubo hrapav (granit, gabro, gnajs) Saćast i šupljikav (bigar, plovućac) Površina zrna agregata di = 1 ( d i + d i +1 ) 2 Srednje zrno mi ( l ) = Vi ( l ) ⋅ γ i Masa srednjeg zrna mi = Zi ⋅ Vi ( l ) ⋅ γ i Ukupna masa zrna Fi = Zi ⋅ Fi ( l ) Ukupna površina zrna Zi = Fi Fi ( l ) ⇒ mi = Vi ( l ) ⋅ γ i ⋅ mi Fi ( l ) ⋅ Fi = γ i Vi ( l ) Fi Fi ( l ) 2 m u ⋅di mi 6 = ⋅ Fi = 6 ⋅ i ⋅ γ i u ⋅ d 3i γi di Riječni zaobljeni agregat Fi = 6 ⋅ mi d i mi 6 ⋅ 3 = ⋅ γi di γi di Oštroivični drobljeni agregat Fizičko-mehaničke osobine agregata z Zapreminska masa: 1700-2000 kg/m3 γ zz = ′ mov V Zap.masa vodom zasićenih površinski suhih zrna agregata γ zz ≅ γ s γ zs = z mo V Zap.masa zrna suhog agregata Upijanje vode i vlažnost agregata ′ − m0 mov u= ⋅ 100(%) m0 z Smrzlost agregata Fizičko-mehaničke osobine agregata z Drobljivost agregata m D = 2 ⋅ 100(%) m1 D= D= m1- masa uzorka prije djelovanja sile m2- masa sitnježi m1 ⋅ 100(%) m1- masa uzorka koja je prošla kroz sito m m2 ⋅ 100(%) m m2- masa uzorka koja je ostala na situ m- ukupna masa uzorka Fizičko-mehaničke osobine agregata z Drobljivost i habanje m − m1 LA = 0 ⋅ 100(%) m0 m0- masa uzorka prije ispitivanja m1- masa ostatka uzorka na situ 1,6mm Mašina “Los Angeles” z Postojanost agregata (natrijumsulfat) HVALA NA PAŽNJI
© Copyright 2024 Paperzz