Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja

Plan upravljanja životnom sredinom i
procjena uticaja na društvo
Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu
Projekta Izrade zaštitnog nasipa
na lijevoj obali Drine
od Balatuna uzvodno do Glavičica
Banja Luka, januar 2014. godine
PREDMET
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
projekta izrade zaštitnog nasipa na lijevoj obali Drine od Balatuna
uzvodno do Glavičica
NARUČILAC
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Bosna i
Hercegovina
NOSILAC IZRADE
Institut za građevinarstvo „IG“ d.o.o. Banja Luka
BROJ PROTOKOLA
IZ-IGBL-IN-EK - 00134/14
RADNI TIM
Mr Nebojša Knežević, dipl.inž.tehnol.
Saša Dunović, dipl.inž.tehnol.
Nevenko Samouković, građevinski inženjer / hidro-inženjer
Ranka Pušić, dipl.biolog
Dušan Lajšić, dipl. pravnik
Prof.dr Branislav Đorđević
Đorđe Stefanović, dipl.pravnik
Direktor
_____________________________
Mr Slobodan Stanarević, dipl.inž.građ.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|3
SADRŽAJ:
1.
UVOD ............................................................................................................................................................ 5
1.1.
1.2.
1.3.
2.
ISTORIJSKI PODACI O POPLAVAMA NA RIJECI ....................................................................................................... 6
KRATKI OPIS PROJEKTA ZAŠTITE OD POPLAVA U BOSNI I HERCEGOVINI (BAFPP) ......................................................... 7
CILJ PROCJENE EKOLOŠKIH I SOCIJALNIH UTICAJA ................................................................................................. 8
OPIS PROJEKTA, LOKACIJE, NAMJENE I VELIČINE ........................................................................................... 9
2.1.
OPIS POSTOJEĆE SITUACIJE I RAZMATRANIH RJEŠENJA UPRAVLJANJA POPLAVAMA ........................................................ 9
2.1.1.
Pregled projektnih rješenja za područje Bijeljine ........................................................................... 10
2.2.
LOKACIJA IZGRADNJE PLANIRANOG NASIPA ...................................................................................................... 11
3.
OPIS MOGUĆIH UTICAJA PROJEKTA NA ŽIVOTNU SREDINU......................................................................... 19
3.1.
PREGLED EKOLOŠKIH USLOVA SVJETSKE BANKE ................................................................................................. 19
3.2.
RAZLIKE IZMEĐU LEGISLATIVE WB I LEGISLATIVE BIH ......................................................................................... 21
3.3.
OPIS ŽIVOTNE SREDINE NA KOJU PROJEKAT MOŽE IMATI UTICAJ ............................................................................. 22
3.3.1.
Fizički faktori ............................................................................................................................... 22
3.3.2.
Biološke karakteristike ................................................................................................................. 28
3.3.3.
Namjena površina zemljišta predmetne lokacije........................................................................... 31
3.3.4.
Socio-kulturološke karakteristike ................................................................................................. 31
3.4.
OPIS MOGUĆIH UTICAJA PROJEKTA ................................................................................................................ 32
3.4.1.
Uticaji u fazi pripreme projekta .................................................................................................... 32
3.4.2.
Uticaji u fazi izgradnje ................................................................................................................. 33
3.4.3.
Uticaji u fazi korištenja ................................................................................................................ 35
3.4.4.
Pozitivni uticaji projekta na upravljanje okolinom......................................................................... 36
3.5.
OKVIRNA POLITIKA RASELJAVANJA ....................................................................................................... 37
3.5.1.
Uvod ........................................................................................................................................... 37
3.5.2.
Pravni i politički okvir ................................................................................................................... 37
3.5.2.1.
3.5.2.2.
Zahtjevi Svjetske banke - Operativna pravila OP 4.12............................................................................... 37
Nacionalni okvir...................................................................................................................................... 39
3.5.2.3.
3.5.2.4.
3.5.2.4.2.
3.5.2.4.3.
3.5.2.4.4.
3.5.2.4.6.
3.5.2.4.7.
3.5.2.4.8.
3.5.2.4.9.
3.5.2.5.
3.5.2.5.1.
Objedinjeni zahtjevi domaćeg zakonodavstva i svjetske banke koji će se primjenjivati na projekat............ 44
Postupak izuzimanja/eksproprijacije i preseljenja .................................................................................... 45
Naknada za eksproprisane nekretnine ................................................................................................ 46
Stvarne služnosti................................................................................................................................ 47
Naknada za uspostavljenu služnost..................................................................................................... 48
Ulazak u posjed eksproprisane nekretnine.......................................................................................... 48
Deeksproprijacija ............................................................................................................................... 49
Troškovi postupka eksproprijacije....................................................................................................... 49
Postupak za određivanje naknade za eksproprisane nekretnine .......................................................... 49
Žalbeni postupak .................................................................................................................................... 49
Pravo građenja .................................................................................................................................. 50
3.5.2.2.2.
3.5.3.
3.5.4.
3.5.5.
3.5.6.
3.5.7.
4.
Imovinsko pravni propisi od značaja za projekat....................................................................... 39
Postupak izuzimanja/eksproprijacije i preseljenja (tabela 10) ....................................................... 52
Matrica za ostvarivanje prava na naknadu (tabela 11) ................................................................. 54
Ravnopravnost polova i mjere za ublažavnje uticaja ..................................................................... 58
Institucionalni okvir ..................................................................................................................... 58
Monitoring i evaluacija ................................................................................................................ 59
OPIS PREDVIĐENIH MJERA ZA SPREČAVANJE, SMANJIVANE I OTKLANJANJE ŠTETNIH UTICAJA .................. 61
4.1.
4.2.
PLAN MJERA ZA PREVENCIJU/UBLAŽAVANJE EKOLOŠKIH UTICAJA ........................................................................... 61
PLAN PRAĆENJA STANJA ŽIVOTNE SREDINE ....................................................................................................... 67
5. KRATAK PREGLED ALTERNATIVA KOJE JE NOSILAC PROJEKTA RAZMATRAO I NAVOĐENJE RAZLOGA ZA
IZABRANO RJEŠENJE, S OBZIROM NA UTICAJE NA ŽIVOTNU SREDINU ................................................................. 69
6.
IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ........................................................................................................................... 70
7. INFORMACIJE O MOGUĆIM TEŠKOĆAMA NA KOJE JE NAIŠAO NOSILAC PROJEKTA PRI PRIKUPLJANJU
PODATAKA........................................................................................................................................................... 70
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|4
8.
NETEHNIČKI REZIME .................................................................................................................................... 71
9.
PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM................................................................................................................... 75
10.
PREGLED POTREBA ZA DOZVOLAMA ....................................................................................................... 75
11.
ANALIZA O OPCIJAMA ZA SPREMNOST U SLUČAJU POPLAVA ................................................................. 75
12.
JAVNA RASPRAVA ................................................................................................................................... 77
13.
PRILOZI.................................................................................................................................................... 79
PRILOG BR. 1: PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM ..................................................................................................... 1
PRILOG BR. 2: DOBRE GRAĐEVINSKE PRAKSE ....................................................................................................... 1
PRILOG BR. 3: DETALJNA ANALIZA DRUŠTVENE PROCJENE ................................................................................... 1
PRILOG BR. 4: UTICAJ NA OTKUP ZEMLJIŠTA I RASELJAVANJE ............................................................................... 1
Korišteni akronimi i skraćenice
BAFPP Projekat odbrane od poplava u Bosni i Hercegovini
BiH Bosna i Hercegovina
DRBMP Plan upravljanja slivom rijeke Drine
EA Procjena životne sredine
EIA Procjena uticaja na životnu sredinu
EK Evropska komisija
EP Ekološka dozvola
ESIA Procjena uticaja na životnu sredinu i društvo
ESMP Plan upravljanja životnom sredinom i društvom
EU Evropska unija
FBiH Federacija Bosne i Hercegovini
FPP Projekat odbrane od poplava
HE Hidroelektrana
IPA Pretpristupni instrument
NVO Nevladina organizacija
PUO Plan upravljanja okolišem
RBM Upravljanje riječnim slivom
RBMP Plan upravljanja riječnim slivom
RS Republika Srpska
ST Stacionaža
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|5
1. UVOD
Cilj ove procjene uticaja na životnu i društvenu sredinu procjene uticaja Projekta zaštite od
poplava u Bosni i Hercegovini je da: (i) analizira politike, pravni i administrativni okvir relevantan
za obnovu, modernizaciju i izgradnju infrastrukture za zaštitu od poplava, (ii) analizira dostupne
osnovne podatke o ekološkim pitanjima i njihova kretanja, (iii) identifikuje moguće negativne i
pozitivne uticaje projekta na životnu sredinu i predloži mjere za ublažavanje, (iv) navede ključne
kriterije za praćenje kvaliteta životne sredine na području realizacije projekta; (v) izradi
smjernice za ekološki prihvatljive građevinske prakse i (vi ) pomogne u interinstitucionalnoj
koordinaciji i procesu javnih / NGO rasprava.
U projektu „Regulacija i uređenje rijeke Save u Jugoslaviji“, bilo je planirano, da se problemi
zaštite od poplava riješe kombinovanim strategijama: linijskim sistemima zaštite, izgradnjom
kaseta, izgradnjom retenzija i regulacijom režima voda izgradnjom akumulacija.
U prirodnim uslovima, 1896.g. čitava dolina rijeke Drine bila je poplavljena. To je bio ekstremni
hidrološki događaj, ali on rječito pokazuje kakve se nepovoljne koincidencije hidroloških i
meteoroloških fenomena mogu pojaviti (1896.g., velike vode rijeke Drine prelivale su se preko
mosta u Višegradu), koji mogu da izazovu poplave katastrofalnih razmjera. Eventualno
ponavljanje neke slične hidrometeorološke situacije, sada bi izazvao poplave koje bi imale
katastrofalne razmjere, zbog intenzivnog naseljavanja i urbanizacije riječne doline, i njegovog
zaposjedanja vrlo značajnim privrednim i infrastrukturnim objektima i sistemima. Situacija sa
rijekom Drinom je nešto povoljnija u odnosu na prirodno stanja zato što su uzvodno u Crnoj
Gori, Srbiji i BiH, izgrađeni slijedeći hidroenergetski sistemi: HE „Uvac“, HE „Kokin Brod“,HE
„Bistrica“, HE „Potpeć“, HE „Piva“, HE „Višegrad“, HE „Bajina Bašta“ i HE „Zvornik“, ukupne
instalisane snage 1932 MW. Od ovih devet hidroelektrana, na samoj rijeci Drini nalazi se HE
„Višegrad“, HE „Bajina Bašta“ i HE „Zvornik“.
Navedene hidroelektrane, uz povoljan plan pogona, mogu da efikasno utiču na smanjenje
velikih (poplavnih) voda rijeke Drine. Izvjestan manji povoljan uticaj na režim poplavnih voda na
donjem toku rijeke Drine, može da ima akumulacija „Bajina Bašta“, a sasvim mali i akumulacija
„Višegrad“, samo u slučaju povodnja malih ukupnih zapremina.
Pored akumulacija u slivu rijeke Drine, koji imaju uticaj na smanjenje poplavnog talasa kroz
obezbijeđenje rezerve u svojim akumulacionim prostorima, u donjem toku Drine izgrađeni su i
linijski sistemi (nasipi) zaštite. Ovim sistemima zaštite štite se velika prostranstva Semberije i
Mačve sa rangom zaštite od stogodišnjih velikih voda. U donjem toku Drine, izgrađeni su
slijedeći linijski sistemi zaštite, desna obala Drine:
-
Zaštitni nasip oko Crne Bare, dužina nasipa 7,14 km, širina krune nasipa b = 5,00 m,
nagib kosine naispa prema rijeci 1:2, a nagib kosine nasipa prema branjenom području
1:2 i kota krune nasipa 83,30 – 85,50 m.n.m.,
Zaštitni nasip Crna Bara-Badovinci, dužina nasipa 7,96 km, širina krune nasipa b = 6,0
m, nagib kosine nasipa sa riječne strane 1:2, a sa branjene strane 1:2,50 i kota krune
nasipa 86,00 – 92,74 m.n.m.,
Zaštitni nasip – obilazni put oko Loznice, dužina nasipa 10,30 km, širina krune nasipa b
= 3,00 m, nagib kosine nasipa sa riječne strane 1:2, a sa branjene strane 1:2,50 i kota
krune nasipa 122,40 – 127,40 m.n.m.
Svi navedeni izgrađeni linijski zaštitni sistemi imaju rang zaštite od stogodišnjih velikih voda i
zaštitnom visinom nasipa od 0,80 – 1,00 m.
Lijeva obala Drine:
- Lijevi Drinski nasip duž Balatuna, dužina nasipa 8,00 km, širina krune nasipa b = 5,00 m,
nagib kosine nasipa prema riječnoj strani 1:3, a prema branjenoj strani 1:2,50 i kota
krune nasipa 83,50 – 85,70 m.n.m.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
1.1.
|6
Istorijski podaci o poplavama na rijeci
Prije izgradnje nekoliko akumulacija, Drina je bila poznata po velikim poplavama. Ona koja se
najviše pamti je poplava koja se desila 27. marta 1896. godine, kada je zbog velikih kišnih
padavina, u kombinaciji sa otapanjem snijega, u srednjem toku rijeke Drine došlo do protoka od
oko 9500 m³/s (za usporedbu: srednji protok rijeke Dunav u Beogradu iznosi 5600 m³/s), što je
dovelo do uništenja nekoliko naselja. Između ostalih, uništen je i grad Ljubovija. Poznati most
Mehmed Paše Sokolovića u Višegradu je u potpunosti bio pod vodom. Oznaka velike vode od
16 m je zaista neobična vrijednost za rijeke na ovim geografskim prostorima.
U posljednjih deset godina, naročito vlažni uslovi sa intenzivnim plavljenjem su zabilježeni
2004., 2005. i najskorije u decembru 2010. godine. Produženi sušni periodi, sa pogubnim
sušama, zabilježeni su 2001, 2007, 2008 i 2011. godine.
U Bosni i Hercegovini, poplave su najizraženije nizvodno od Zvornika (ili do oko 40 km uzvodno
od ušća u Savu), i značajno pogađaju opštine Bijeljina i Janja u donjem dijelu sliva u RS, i
područje oko Goražda, u FBiH.
O poplavama koje su se dogodile u prošlosti i koje su imale značajan negativan uticaj na
okolinu, zasnovano je na dostupnim podacima iz postojeće i raspložive dokumentacije i
prikupljenih podataka na terenu putem „Upitnika o poplavnom događaju“, koji su prikupljeni
tokom 2011. i 2012.g. Putem „Upitnika o poplavnom događaju“ od nadležnih struktura Grada
Bijeljina, dobijeni su osnovni podaci o poplavama.
Početkom decembra (07.12.2010.g.), dramatičnim poplavama u Semberiji, velikim vodama
rijeke Drine poplavljeno je oko 83,60 km2 poljoprivrednog i građevinskog zemljišta. U
neposrednom slivu rijeke Drine, koji pripada Gradu Bijeljina, prikupljanjem podataka na terenu
putem „Upitnika o poplavnom događaju“, evidentirani su slijedeći podaci:
-
Broj poplavljenih stambenih objeakata ........................................... 869
Broj poplavljenih objekata zajedničkog stanovanja ........................ 0
Broj poplavljenih objekata individulanog stanovanja ...................... 869
Broj poplavljenih pomoćnih objekata .............................................. 1.386
Broj stanovnika u poplavljenom području ..................................... 9.761
Broj evakuisanih domaćinstava iz poplavnog područja .................. 653
Broj evakuisanih stanovnika iz poplavljenog područja ................... 2.612
Broj stradalih stanovnika u poplavama ........................................... 0
Procijenjena direktna šteta od poplava .......................................... 19.790.000,00 KM
Procijenjena indirektna šteta od poplava, iznosi ........................... 13.355,000,00 KM
Ukupno procijenjena šteta od poplava, iznosi ................................ 33.145.000,00 KM
Procjenjuje se, da bi stogodišnje poplavne vode (Q1/100 = 5350 m3/s) rijeke Drine poplavile oko 9
200 ha poljoprivrednog
i građevinskog zemljišta. Proporcijalno, povećanjem poplavnih
površina, povećale bi se direktne i indirektne štete branjenog područja.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|7
Slika 1 Poplavljeno područje Dvorova na putu prema Bijeljini (2010. godine)
Zona od nekoliko stotina metara do 1 km duž lijeve strane donjeg toka rijeke Drine plavi skoro
svake godine, pri čemu su nivoi vode dosta visoki (protoci su veći od 1600 - 1700 m³/s, što je
maksimalni protok povratnog perioda od jedne ili dvije godine).
Ova zona obuhvata dijelove naselja Janja i Amajlije. Posebice, pored naselja Amajlija nalazi se
vikend naselje sa kućama (za koje nisu dobivene potrebne dozvole), te su stoga ove kuće pod
uticajem poplava, kao i neka domaćinstva u blizini Janje u kojima ljudi stalno borave.
Osim ovih plavnih zona sa izgrađenim objektima, također postoje i druge inundacione zone
skoro dužinom cijelog donjeg toka, koje se plave skoro svake godine, međutim u tim zonama
nisu izgrađeni ili je vrlo malo objekata (uglavnom se radi o poljoprivrednom ili šumskom
zemljištu).
1.2.
Kratki opis projekta zaštite od poplava u Bosni i Hercegovini
(BAFPP)
Svrha ovog zadatka je da definiše obim posla i zadataka za izradu Studije izvodljivosti i okvirne
procjene uticaja na životnu i društvenu sredinu za Projekat zaštite od poplava u Bosni i
Hercegovini.
U junu 2012. godine, nadležne institucije BiH formalno su zatražile od Svjetske banke da
razmotri obezbjeđenje finansijskih sredstava za Projekat zaštite od poplava u Bosni i
Hercegovini (BAFPP).
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|8
Svjetska banka je pristala da razmotriti podršku kao odgovor na zahtjev od strane države za
trenutnu pomoć za uspostavljanje hitno potrebnih mjera upravljanja/ublažavanja poplava na
području Goražda (FBiH) i Bijeljine (RS).
Predviđeno je da je cilj ovog projekta zaštita od 1 - od -100 poplava na poljoprivrednim,
stambenih i komercijalnim resursima u opštinama Goražde, Foča - Ustikolina, Pale – Prača
(FBiH), Bijeljina i Janja (RS). Ovaj cilj će se ostvariti kroz ( a) izgradnju, obnovu i modernizaciju
infrastrukture za zaštitu od poplava, (b ) institucionalni razvoj kroz jačanje kapaciteta za
prognoziranje i rano upozoravanje na poplave.
U 2012. godini urađena je studija "Okvir za vanrednu odbranu od poplava na rijeci Drini, Bosna i
Hercegovina" - 2012, kojom se utvrđuju i procjenjuju moguće opcije za kratkoročnu zaštitu od
poplava u projektnim područjima, s obzirom na nacionalne politike i zakonodavni okvir, kao i
kretanja u pravcu ispunjavanja zahtjeva Okvirnih direktiva o vodama i poplavama EU, uzimajući
u obzir da kratkoročne mjere ne sprečavaju niti otežavaju uvođenje sveobuhvatnijih i
dugoročnijih mjera koje će se zasnivati na Planu upravljanja slivom rijeke Drine (DRBMP) .
Projekat odbrane od poplava (FPP) se odnosi na istočni dio BiH. Područje se nalazi u slivu
rijeke Drine.
Projekat odbrane od poplava (BAFPP) obuhvata ulaganja u obnovu, modernizaciju i izgradnju
infrastrukture za zaštitu od poplava. On je kategorisan kao projekat B kategorije i stoga
zahtijeva procjenu uticaja na životnu sredinu. Procjena uticaja na životnu sredinu koja je
potrebna za procjenu potencijalnih ekoloških rizika i uticaja projekta na njegovom području
uticaja. Ona ima za cilj da se identifikuje način na koji se može poboljšati izbor projekata,
planiranje, dizajn, i implementacija.
Proces obično uključuje specifična ispitivanja potencijalnih negativnih i pozitivnih uticaja projekta
na životnu sredinu i predlaže mjere koje su potrebne da se spriječi, smanji, ublaži ili nadoknadi
negativni uticaj, te poboljša ekološki učinak.
Cilj procjene uticaja bi bio da: (I) analizira politike, pravni i administrativni okvir relevantan za
obnovu, modernizaciju i izgradnju infrastrukture za zaštitu od poplava, (II) analizira dostupne
osnovne podatke o ekološkim pitanjima i njihova kretanja , (III) identifikuje moguće negativne i
pozitivne uticaje projekta na životnu sredinu i predloži mjere za ublažavanje, ako je potrebno;
(IV) navede ključne kriterije za praćenje kvaliteta životne sredine na području realizacije
projekta; (V) izradi smjernice za ekološki prihvatljive građevinske prakse i (VI) pomogne u
interinstitucionalnoj koordinaciji i procesu javnih / NVO rasprava, ako je potrebno.
1.3.
Cilj procjene ekoloških i socijalnih uticaja
Ova Studija se radi u skladu sa zahtjevima zaštitnih mjera Svjetske banke, te u skladu sa
procedurama pripreme projekata koje Banka finansira.
Cilj izrade dokumenta jeste da se:
-
Analizira trenutno važeći zakonski okvir relevantan za projekte odbrane od poplava;
Analiziraju raspoloživi podaci o nultom stanju fizičkog i biološkog okoliša te socijalnih
uslova koji su prisutni na terenu;
Identificiraju mogući negativni i pozitivni ekološki i socijalni uticaji projekta i predlože
mjere ublažavanja;
Predloži program praćenja stanja životne sredine i socijalnih kretanja.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|9
2. OPIS PROJEKTA, LOKACIJE, NAMJENE I VELIČINE
2.1.
Opis postojeće situacije i razmatranih rješenja upravljanja
poplavama
Trenutno stanje pokazuje da su u BiH većinom implementirane tehničke mjere zaštite od
poplava dok su neinvesticione mjere implementirane u mnogo manjem omjeru. Iz grupe
neinvesticionih mjera su samo implementirane mjere koje se tiču pripreme planova o zaštiti, a
nedostaju dugoročne mjere (na primjer, urbanizacija koja uvažava hidrotehničke zahtjeve ili
uvođenje i striktno poštivanje tehničkih pravila za izgradnju u ugroženim područjima,
povećavajući svijest o poplavama, povećavajući stepen spremnosti i obrazovanja. Mnogi
problemi su postali još komplikovaniji u proteklim godinama zbog nekontrolisanog naseljavanja
u doline rijeke i područja blizu obala rijeke koja zahtijevaju široku i veoma skupu zaštitu koja se
mora pružiti u nekim područjima.
Zakon o vodama Republike Srpske (Član 25.) podrazumijeva pripremu Integralne strategije
upravljanja vodama - kao osnovni dokument za razvoj sektora voda u Republici Srpskoj.
Okvir za izradu plana upravljanja vodama za RS (u daljem tekstu „Okviri plan“) je jedan od
najvažnijih dokumenata spomenute strategije. Objavljivanje ovog dokumenta je urađeno u pravo
vrijeme, odnosno nakon pripreme nacrta i početka procesa usvajanja Zakona o vodama
Republike Srpske. Ovaj Okvirni plan bi trebao poslužiti kao prelazni dokument dok se ne objave
ključni strateški dokumenti o vodama, te bi se trebao koristiti kao osnova za strateški razvoj
Republike Srpske.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS je pripremilo ovaj Akcioni plan za
period 2010.-2021. za bazen rijeke Save u RS.
Ovaj plan za bazen rijeke Drine u RS planira izgradnju novi sistema zaštite od poplava (dužina
40 km). Prema dostupnim podacima oko 200.000 hektara poljoprivrednog i građevinskog
zemljišta u bazenu rijeke Save u RS treba da budu zaštićeno od poplava.
Postojeća situacija i projektne ideje za region Bijeljina:
-
-
Na lijevoj obali (Bosna i Hercegovina) Drine postoji nasip dug oko 5 km i počinje na ušću
u Savu;
Na desnoj obali (Srbija) Drine postoji nasip dug oko 20 km i počinje na ušću u Savu;
Bila je dostupna mapa koja uključuje stvarno korito rijeke Drine i korito rijeke od prije 100
godina (kada je Drina bila granica između Austrougarske i Srbije);
S obzirom na definiciju granice prije 100 godina („sredina rijeke Drine je granica“)
postoje problemi sa jasnom definicijom granice danas;
Prema dobivenim informacijama problemi sa državnom granicom su ozbiljni, posebno
nizvodno od novog mosta - odobrenje Srbije je potrebno i izgleda da ga je teško dobiti;
Sagrađeni su novi put i most („Pavlovića most“) oko 1991/1992, put formira nasip, tokom
poplave u decembru 2010. godine napravljena je rupa u putnom-nasipu, da ne bi došlo
do poplava u Bijeljini, ali to je izazvalo poplave u Dvorovima, Dazdarevu itd. (rečeno je
da je bolje napraviti rupu bliže Drini (to jeste u području gdje tri varijante nasipa prelaze
preko puta);
Jedna od posljedica nasipa na desnoj obali je vjerovatno da usmjerava vodu ka
bosanskoj strani;
Nema brana nizvodno od Zvornika;
Postoje ideje o hidroelektranama na Drini u ovom području ali ništa se do danas nije
realizovalo;
Kanal („KANAL DRINA GLOGOVAC") nalazi se na relativno visokoj koti (između
nasipa);
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
-
-
| 10
Nasip na Savi je sagrađen HQ100 + 80 cm (na kratkom dijelu na bosanskoj strani nasip
je niži);
Tokom poplave u decembru 2010. godine poplavljeno je područje od oko 8 000 ha;
protok Drine je bio oko 4 000 m³/s, što se smatra rangom pojave 1/60 godina. (dok je
protok Save bio približno jednak povratnom periodu od 1/20 godina (oko 5 950 m³/s na
vodomjernoj stanici Sremska Mitrovica);
Nasip na desnoj obali Drine (Srbija) voda nije prešla tokom poplave u decembru 2010.
godine;
Naselja Jana i Amajlija su poplavljena skoro svake godine;
Od 2007. godine postoji hidrometeorološka stanica blizu novog mosta (Pavlovića most);
Blizu Rače postoji automatska stanica za mjerenje kvaliteta i nivoa (za Savu; ali nivo je
skoro isti kao na ušću Drine);
U Srbiji postoji stanica od 1976. godine: Radalj;
Od 1926. do 1982. postojala je stanica na ušću Drine (gdje se sada nalazi automatska
stanica); to je bila osnova za Q100, vrijednost protoka od 4 075 m³/s acc. projekt Institut
Jaroslav Čarni;
Prema projektu "Energoprojekt 1998", 3 varijante nasipa su predložene (pogledaj
Dodatak), visina nasipa: 2-3 m (max. 4m).
2.1.1. Pregled projektnih rješenja za područje Bijeljine
Tabela 1 Projektno rješenje
Opština
Naziv
projekta
Projektant
Zvornik – Bijeljina
Idejno rješenje uređenja rijeke
Drine na sektoru od ušća do
Zvornika
Institut za vodoprivredu „Jaroslav
Černi“ Beograd
Bijeljina
Generalni projekat zaštite od plavljenja i
uređenja riječnog korita u gornjem toku
rijeke Drine
„Energoprojekt“ Beograd
Napomena: projekat: Idejno rješenje uređenja reke Drine na sektoru od ušća do Zvornika izrađen je prije
27 godina, te je korišten kao osnova za izradu Studije Energoprojekta iz 1998. godine.
Tabela 2 Pregled radova na regulaciji rijeke Drine
Opština
Naziv projekta
Planirani objekti
kontrolu poplava
Bijeljina
Generalni projekat zaštite od poplava i
regulacije donjeg toka Drine
za Zemljani nasip sa obaloutvrdom od kamenog nabačaja na riječnoj
strani nasipa (oko 11 km dužine,1- 4 m visine,prosjek 2,5 m).
Hitne mjere zaštite od poplava. Zbog specifične situacije koju je izazvao rat i teškog
ekonomskog stanja, hitne mjere zaštite protiv poplava se primarno sastoje od hitnih popravki i
radova obnove. Prema hitnim potrebama za izgradnju obaloutvrda (kameni nabačaj), da bi se
izbjegla erozija na obalama rijeke (na najnizvodnijem dijelu, u dužini od 20 km). U ovom
trenutku se samo hitne popravke postojećih obaloutvrda ili izgradnja novih na oštrim zavojima
rijeke mogu finansirati iz ograničenih fondova.
Srednjoročne mjere zaštite od poplava. Kada se implementiraju kratkoročne mjere zaštite od
poplava, još uvijek će otprilike ista dužina, nizvodno od Pavlović mosta, biti pod prijetnjom
poplavama, kao i oko 15 km uzvodno od kanala Glogovac.
Na ovim područjima bi takođe urgentno bila potrebna izgradnja nasipa, posebno na dionici od
oko 10 km od Pavlovića mosta nizvodno do postojećeg nasipa (koji završava oko 5 km uzvodno
od ušća u Savu), i dionici od oko 15 km uzvodno od kanala Glogovac.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 11
Imajući u vidu da je 11 km između Pavlovića mosta i kanala Glogovac urgentnije, jer će ova
dionica imati najviše uticaja na zaštitu Bijeljine, te iz razloga ograničenih finansijskih sredstava,
projekta i ograničenja u kapacitetu za izgradnju, dionice nizvodno od Pavlovića mosta, odnosno
uzvodno od kanala Glogovac, jedine su kategorisane u srednjoročne mjere.
2.2.
Lokacija izgradnje planiranog nasipa
Preliminarno tehničko rješenje obuhvata izgradnju odbrambenog nasipa na lijevoj obali za
zaštitu od poplavnih voda rijeke Drine područja Semberije i Janje u Gradu Bijeljina.
Odbrambeni nasip treba pozicionirati od Balatuna, gdje se nadovezuje na postojeći Lijevi
Drinski nasip, pa uzvodno do Glavičica (Slika 2). Nasip treba da obezbijedi zaštitu od poplava
naseljima: Balatuna, Međaša, Dvorova, Popova, Amajlija, Janje i novog naselja Nova Janja, te
značajne poljoprivredne površine (plavi se 8 350 ha) visokih bonitetnih klasa za poljoprivrednu
proizvodnju. Procjenjuje se da će ukupna dužina nasipa iznositi oko 33,36 km. Na desnoj obali
rijeke Drine (u Republici Srbiji), desni nasip se nadovezuje na postojeći kod Badovinaca, pa
uzvodno proteže se do Banje Koviljače.
Da bi se isključili paralelni tokovi u rukavcima i staračama rijeke Drine, te da se skoncentriše
samo na glavno korito, treba predvidjeti pregradne građevine u rukavcima. Cilj im je da usmjere
vode u glavni tok, pospješe taloženje materijala i vremenom potpuno isključe rukavac iz toka, te
da se spriječi meandriranje rijeke Drine prema odbrambenim nasipima i ugrožavanje pratećih
nasipa.
Sadašnje stanje ima za posljedicu obrušavanje obala, odnošenje najplodnijeg zemljišta i
plavljenje velikih površina poljoprivrednog i građevinskog zemljišta, priobalnih naselja i drugo.
Takvo stanje sa ekološkog stanovišta nepovoljno utiče na zaštitu životne sredine i to: ljudi, flore
i faune, zemljište, vodu, vazduh, klimu, pejzaž, materijalna dobra i kulturna naslijeđa.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
Slika 2 Planirana trasa nasipa duž lijeve obale rijeke Drine
| 12
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 13
Slika 3 Početak trase nasipa, Johovac (poljoprivredno zemljište)
Na slici 3 je prikazano mjesto gdje je predviđeno da se trasa nasipa spaja sa postojećim
kanalom u mjestu Johovac, većina površina je poljoprivredno obradivo zemljište (kultivisane
površine) dok je vodni pojas obrastao gustim rastinjem, šibljem i visokim stablima drveća, u
blizini lokacije nema stambenih jedinica kao i privrednih subjekata. Na ovom području je
identifikovana šljunkara sa separatnim postrojenjem neposrednu uz korito rijeke Drine.
Poljoprivredne površine, shodno njihovim najznačajnijim karakteristikama (položaj, reljef,
mogućnost obezbjeđenja potrebnih količina vode za navodnjavanje, mogućnost zaštite od voda
i slično), predstavljaju prostore na kojima se može razviti odgovarajuća intenzivna
poljoprivredna proizvodnja, uz primjenu svih sredstava i metoda koje se koriste u savremenoj
poljoprivredi.
Na dijelu predviđene trase nasipa kroz naselje Janja (Slika 4) nasip bi prolazio kroz naselje,
između stambenih objekata, ali ne postoji potreba za raseljavanjem lokalnog stanovništva,
obzirom da postoji dovoljno prostora da se trasa izgradi van postojećih objekata. Na ovom dijelu
trase postoje stambeni objekti koji bi bili plavljeni za vrijeme većih poplava. Na ovom dijelu trase
dominantno je poljoprivredno zemljište sa žbunastim rastinjem i visokim drvećem uz obalu rijeke
Drine. Takođe je uočeno uređeno kupalište na obali rijeke Drine, kao i dvije veće šumske
površine.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 14
Slika 4 Trasa u naselju Janja pravac sjever
Slika 5 Spoj kanala Dašnica sa rijekom Drinom, pogled prema sjeveru (na ovom mjestu se kanal Dašnica
napaja sa vodom iz korita rijeke Drine)
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 15
Na dijelu trase od Janje do Amajlija nisu identifikovani stambeni objekti u zoni obuhvata
projekta, kao i u dosadašnjem dijelu tarase preovladava poljoprivredno kultivisano zemljište sa
većim šumskim zajednicama uz samu obalu rijeke Drine, čitavom dužinom od Janje do Amajlija.
Takođe je identifikovano postrojenje za regulaciju vodostaja kanala Dašnica i vodostaja rijeke
Drine, odnosno mjesto gdje se kanal Dašnica napaja drinskom vodom.
Na dijelu trase (slika 6 i 7) planirano je smicanje nasipa, razlog tome je već postojeći nasip kod
Slobomira a takođe je izvršeno izdizanje terena na potezu od Pavlovića ćuprija do univerziteta
Slobomir koji već ima svrhu odbrane od poplava teritorije opštine Bijeljina u dužini od 1 600m.
Smicanje je predviđeno u dužini od oko 2 200 m, u pravcu Slobomir do raskrsnice prema
Popovima i dalje bi se protezao u pravcu Međaša dalje sjeverno do Balatuna tačnije do mjesta
uklapanja u postojeći nasip koji štiti opštinu Bijeljina i pripadajuća naselja od poplava rijeka
Save i Drine (slika 7). Postojeći lijevi Drinski nasip duž Balatuna je dužine 8,00 km sa širinom u
kruni nasipa b = 5,00 m, nagiba kosine nasipa prema riječnoj strani 1:3, a prema branjenoj
strani 1:2,50 i kote krune nasipa 83,50 – 85,70 m.n.m. Na ovom dijelu je planirano da se spoje
postojeći lijevi drinski nasip i novoprojektovani nasip.
Slika 6 Lokacija smicanja nasipa u Popovima
Slobomir je već izgrađen na nasipu i isti nasip će se koristiti u sistemu zaštite od poplava, na
postojeći nasip na kojem je izgrađen Slobomir, nastaviće se gradnja nasipa u pravcu Amajlija.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
Slika 7 Smicanje nasipa kod Slobomira pogled ka jugu (Popovima i Amajlijama)
Slika 8 Spoj budućeg nasipa sa postojećim nasipom (na ovom dijelu postoji nasip)
| 16
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 17
Kako se projekat izgradnje odbrambenog nasipa Grada Bijeljine od poplava rijeke Drine, tj,
planirana izgradnja tzv. lijevog drinskog nasipa realizuje isključivo na teritoriji BiH realizacijom
planiranih aktivnosti jedan dio objekata (Slika 9) koji se nalaze na teritoriji Republike Srbije, a
istovremeno i na lijevoj obali rijeke Drine naći će se između dva nasipa. Ova činjenica može u
određenoj mjeri dovesti do zainteresovanosti javnosti i institucija Republike Srbije za projekat i
uticaje projekta na susjednu državu.
Slika 9 Objekti na lijevoj obali rijeke Drine, ali administrativno na teritoriji Republike Srbije
Naime, upravljanje vodnim bogatstvom na način da se poboljšaju, očuvaju i zaštite vode
proizlazi iz međunarodnih obveza kako Bosne i Hercegovine tako i Republike Srpske i
Federacije BiH. Obaveze su nastale potvrđivanjem međunarodnih konvencija i protokola o
korištenju i zaštiti voda. Na osnovu ''Konvencije o zaštiti i upotrebi prekograničnih vodotoka i
međunarodnih jezera'', Bosna i Hercegovina i susjedne države su se sporazumjele da će
poduzeti sve nužne mjere za nadzor, sprečavanje i smanjenje prekograničnih posljedica.
U Konvenciji se navode načela kojih će se stranke pridržavati u primjeni korištenja voda:
·
·
·
osigurati da se prekogranične vode koriste u cilju ekološki sigurnog i racionalnog
upravljanja vodama, zaštite vodenih resursa i životne sredine,
osigurati da se prekogranične vode koriste racionalno i pravedno, uzimajući u obzir
njihov međunarodni karakter, u svezi s djelatnostima koje izazivaju ili bi mogle izazvati
prekogranične posljedice,
osigurati čuvanje i gdje je potrebno obnovu ekosistema.
U provedbi mjera vezanih za korištenje voda stranke se moraju pridržavati slijedećeg načela:
„Vodnim resursima treba upravljati tako da se potrebe sadašnje generacije zadovoljavaju
tako, da se ne dovodi u pitanje mogućnost budućih generacija da zadovolje vlastite potrebe“.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 18
Dalje se navodi, da sprečavanje, kontrolu i smanjenje prekograničnih posljedica stranke moraju
razraditi, prihvatiti i provesti i koliko je moguće, uskladiti važeće zakonske, administrativne,
ekonomske, financijske i tehničke mjere radi postizanja, među ostalim sljedeće:
·
·
prosuđivanje o uticaju na životnu sredinu,
promociju održivog upravljanja vodnim resursima, uz uvažavanje ekosistema.
Prema ''Konvencije o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica'', Espoo, Finska
1991. godine (Bosna i Hercegovina je potpisnica te konvencije), obveza je između ostalih
analizirati i prekogranični uticaj planiranog zahvata.
Ta obaveza je ugrađena i u Zakon o zaštiti životne sredine RS (Sl. Glasnik RS, br. 71/12), u
članovima od 75. do 79. Prema odredbama definisanim u ovim članovima ukoliko resorno
Ministarstvo u postupku prethodne procjene ustanovi da je riječ o projektu sa mogućim uticajem
na životnu sredinu druge države dužno je da dostavi nadležnom organu druge države
obavještenje koje sadrži:
a) opis projekta sa dostupnim informacijama o mogućem uticaju na životnu sredinu druge
države,
b) informaciju da Ministarstvo vodi postupak prethodne procjene uticaja projekta i da će
donijeti rješenje o obavezi sprovođenja procjene uticaja, kao i o obimu procjene, ako je
njeno sprovođenje obavezno i
c) rok u kojem se druga država može izjasniti da li su mu potrebne dodatne informacije radi
dostavljanja mišljenja u postupku prethodne procjene, odnosno i u eventualnom
postupku izdavanja ekološke dozvole.
Ministarstvo treba nadležnom organu druge države proslijediti:
a) zahtjev za prethodnu procjenu uticaja i priložena dokumenta u postupku prethodne
procjene uticaja ili
b) zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju studije i studiju uticaja, te obavještenje o
vremenu i mjestu održavanja javne rasprave u postupku izdavanja rješenja o
odobravanju studije.
Mišljenja o zahtjevu za izdavanje rješenja o odobravanju studije i o studiji uticaja koje je
dostavio nadležni organ druge države Ministarstvo treba razmotriti prilikom odobravanja studije
uticaja i izdavanja rješenja o odobravanju studije.
U postupku izdavanja rješenja o odobravanju studije, Ministarstvo je dužno omogućiti učešće u
javnoj raspravi predstavnika iz druge države na koje projekt može imati uticaj, kao i
predstavnika nadležnog organa druge države.
Nakon detaljnijeg uvida u predložena tehnička rješenja došli smo do zaključka da planirana
izgradnja i eksploatacija odbrambenog nasipa od poplava rijeke Drine od naselja Balatun do
Glavičica na teritoriji Grada Bijeljina neće imati uticaje na drugu državu.
Naime, trasa novog nasipa je postavljena tako da ide što bliže katastarskoj granici opštine
Bogatić, ali tako da se nasip u cijelosti gradi na teritoriji BiH. Na ovaj način dobija se veliko
inudaciono područje (područje između dva nasipa, na lijevoj i desnoj obali, je širine i nekoliko
kilometara). Velikim inudacionim područjem osigurava se dovoljno prostora da se u slučaju
nailaska velikih, plavnih, voda nivo vode ne diže toliko visoko da bi izazvao plavljenja objekata
koji se nalaze na lijevoj obali rijeke Drine, ali administrativno na teritoriji Republike Srbije.
Ovakvim pozicioniranjem nasipa minimiziraju se uticaji izgradnje nasipa na nizvodno područje i
desnu obalu rijeke Drine od podizanja nivoa voda i na taj način su izbjegnuti i uticaji ovog
projekta na Republiku Srbiju.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 19
3. OPIS MOGUĆIH UTICAJA PROJEKTA NA ŽIVOTNU SREDINU
3.1.
Pregled ekoloških uslova Svjetske banke
Svi projekti koje finansira WB podliježu bezbjednosnim politikama WB i procedurama, naročito
OP/BP/GP 4.01 EA i dokumentacija vezano za javne konsultacije i zahtjeve javnog
objavljivanja koji opisuju instrumente i procedure za eliminisanje negativnih ekonomskih,
socijalnih i ekoloških pitanja koja se mogu javiti. EA predloženog projekta je proces čija širina,
dubina i tip analize zavise od prirode, veličine i potencijalnih uticaja na okolinu. Ona evaluira
potencijalne okolišne rizike i uticaje projekta; proučava alternative projekta; identifikuje načine
poboljšanja odabira projekta, viđenja, planiranja, dizajna i implementacije sprečavajući,
minimizirajući, ublažavajući ili kompenzirajući negativne uticaje na okolinu; i poboljšavajući
pozitivne uticaje.
Politika Svjetske Banke o okolinskim i društvenim mjerama zaštite su oslonac njene podrške
održivom smanjenju siromaštva. Cilj ovih mjera zaštite je da spriječi i ublaži neprikladnu štetu
prema ljudima i njihovoj okolini u procesu izrade projekta. Ove mjere pružaju smjernice za
Banku i korisnika kredita u identifikaciji, pripremi i provođenju programa i projekata.
OP/BP 4.01 O procjeni uticaja na okolinu
Cilj ovog pravila je da pomogne da se osigura ekološka i društvena ispravnost i održivost
investicionih projekata kao i da podrži integraciju ekološka i društvenih aspekata projekta u
procesu donošenja odluka.
Procjena Okoline (PO) ocjenjuje potencijalne okolinske rizike projekta i uticaje u njegovom
području djelovanja, ispituje alternative projekta i identifikuje načine poboljšanja odabira
projekta, zasjedanje, planiranje, dizajn, i provođenje sprečavanjem, minimiziranjem,
umanjivanjem ili kompenziranjem za nepovoljne uticaje na okolinu.
Predloženi projekti su klasificirani na osnovu tipa, lokacije, osjetljivosti, prirode i povratnosti
uticaja na okolinu. Sistem Svjetske Banke svrstava projekat u jednu od 3 kategorije na osnovu
ekološkog odabira, na slijedeći način:
-
Kategorija A – nepovoljni uticaji na okolinu su široki, različiti, djeluju van lokaliteta
gradilišta, nepovratni; svako veće preseljenje ili promjena/degradacija prirodnih staništa;
opasni materijali.
Kategorija B – potencijalni nepovoljni uticaji su ograničeniji, manje ih je, isključivo mogući
na gradilištu u velikoj mjeri povratni, spremno i pouzdano smanjenje posljedica poznatim
metodama
Kategorija C – vjerovatno nema nepovoljnih uticaja, ili minimalnih i lako umanjenih
Projekat odbrane od poplava je kategorisan kao projekat B kategorije.
OP/BP 4.04 O prirodnim staništima
Pravila Svjetske Banke o prirodnim staništima imaju za cilj da promovišu ekološki održiv razvoj
podržavajući zaštitu, očuvanje, održavanje, i rehabilitaciju prirodnih staništa i njihovih funkcija.
Prirodna staništa su kopnena i vodena područja gdje su ekosistemi bioloških društava formirani
većinom od izvornih biljnih i životinjskih vrsta, i gdje ljudska aktivnost nije značajnije promijenila
primarne ekološke funkcije područja. Sva prirodna staništa imaju važnu biološku, duštvenu,
ekonomsku i vrijednost postojanja. Važna staništa mogu biti u tropski vlažnoj, suhoj, i oblačnoj
šumi;
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 20
Šumi umjerenog pojasa i borealnoj šumi; mediteransko grmovito tlo; prirodno suhim i polusuhim
zemljištima; mangrove močvarama; priobalnim močvarama, i drugim vlažnim područjima;
estuarima, talozima morske trave; koralnim grebenima; slatkovodnim jezerima i rijekama;
alpskim i sub alpskim okruženjima, uključujući biljna polja, livade, paramo ekosistemima i
umjerenim i tropskim travnjacima.
Banka ne podržava projekte koji prema njenom mišljenju uključuju značajne promjene ili
degradacije kritičnih prirodnih staništa. Prikladne mjere očuvanja i umanjenja posljedica moraju
biti određene za projekat u slučaju uticaja na prirodna staništa, zbog ovoga će ekološki
stručnjaci biti uključeni tokom cijelog procesa.
Pravilo u određenim slučajevima može biti potaknuto aktivnostima pod projekata jer radovi
predloženi ovim projektom mogu imati određene nepovoljne uticaje na rijeku Drinu, i eventualno
šume koje se nalaze uz korite rijeke i mnogo doprinose održivosti kritičnog ekosistema. Prirodni
ekosistemi rijeke i šuma su znali podržavati razne stepene kompleksnosti flore i faune. Ovo
pravilo također može biti potaknuto da označi da će projekat stvoriti pozitivan ekološki uticaj na
prirodna staništa.
Ovo pravilo će biti primjenjeno za ESIA i ESMP jer intervencije koje se tiču projekta uključujući
bagerisanje, rehabilitaciju obala rijeke, i moguće raščišćavanje zemljišta nalaze u/pored
zaštićenih područja uključujuči Ramsar gradilišta, za koje će odredbe o pravilnom očuvanju i
umanjenju posljedica biti neophodne tokom radova.
Banka ne podržava projekte koji uključuju značajnu promjenu prirodnih staništa. Ako procjena
okoline nalaže da će predloženi pod projekat značajno promijeniti i degradirati prirodna staništa,
predloženi podprojekat neće biti moguće finansirati.
OP 4.07 – Upravljanje vodnim resursima
Uključenost Banke u upravljanje vodnim resursima daje neotuđivu podršku za obezbjeđivanje
pitke vode, projekte vodosnabdijevanja i kanalizacije, kontrolu poplava, i vode za produktivne
aktivnosti na način koji je ekonomski prihvatljiv, okolišno održiv i socijalno/društveno pravedan.
Banka podržava projekte za izbjegavanje gomilanja vode i probleme saliniteta koji idu uz
investicije za navodnjavanje i tako što će (I) pratiti vodostaje i impementirati mreže za drenažu
gdje je potrebno, i (II) usvojiti najbolje prakse upravljanja za kontrolu zagađenja vode.
Ona takođe podržava projekte uspostavljaući jake zanonske i regulatorne okvire da osigura da
su zadovoljeni socijalni interesi, okolišni resursi zaštićeni, i spriječeno monopolističko formiranje
cijena. Banka zahtijeva legislativu ili druge prikladne aranžmane da uspostavi efektivnu
koordinaciju i procedure dodjeljivanja za međudržavne vodne resurse.
OP 7.50 – Projekti na međunarodnim vodnim putevima
Ova politika se primjenjuje na slijedeće tipove međunarodnih vodnih puteva:
-
Bilo koja rijeka, jezero, kanal, ili slično vodno tijelo koje formira granicu između;
Koja rijeka ili površinsko vodno tijelo koje protiče kroz, dvije ili više država;
Bilo koja pritoka ili drugo površinsko vodno tijelo koje je komponenta bilo kojeg vodnog
puta;
Bilo koja uvala, zaliv, tjesnac ili kanal koji povezuje dvije ili više država. Ili, ako je unutar
jedne države, koji je priznat kao neophodan kanal komunikacije između otvorenog mora
i drugih država i bilo koja rijeka koja utiče u takve vode.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 21
Međunarodna komisija za sliv rijeke Save koristi kao otvoreni kanal za komunikaciju sa svim
zemljama na koje projekat može da ima uticaja (Srbija i Hrvatska) te je projektni tim obavijestio
predstavnike ovih država, u skladu sa Operativnom politikom OP 7.50. Obaviještavanje se radi
nezavisno od izrade plana uticaja na životnu sredinu.
Ova politika se primjenjuje na slijedeće tipove projekata:
-
Hidro-elektrika, kontrola poplava, plovidba, odvodnja,
Vodosnabdijevanje i kanalizacija, industrijske i slične projekte koji uključuju korištenje ili
potencijalno zagađenje međunarodnih vodnih puteva, i
Detaljan projekat i inžinjerske studije projekata pod a) gore.
Banka zahtijeva se međunarodnim aspektom projekta na međunarodnom vodnom putu bavi
čim je prije moguće. Ako je takav projekat predložen, Banka zahtijeva od korisnika da izjavi,
ako to već nije ranije uradio, da formalno obavijesti ostale obalne države o predloženom
projektu i njegovim projektnim detaljima. Ako dati korisnik zajma navede Banci da on ne želi
dati takvu notifikaciju, Banka to normalno sama uradi. Ako korisnik zajma ima prigovor na takav
postupak Banke, Banka prekida obradu projektnog prijedloga.
Tabela 3 Pregled politike Svjetske banke koje se tiču očuvanja okoline
Politika očuvanja okoline
Opis
Osigurati ekološki i društveni odjek i održivost investicijskih
projekata, kao i obezbijediti podršku za uključivanje ekoloških i
OP/BP 4.01
društvenih aspekata projekata u proces donošenja odluka. Projekt
izgradnje nasipa i obaloutvrda rijeke Drine smatra se PUO –
O procjeni uticaja na okolinu
kategorija B, PUO je obavezna u skladu s državnim
zakonodavstvom.
Promovisati ekološko održivi razvoj kroz osiguravanje podrške za
zaštitu, očuvanje, održavanje i sanaciju prirodnih staništa i njihovih
OP/BP 4.04
funkcija. Banka podržava i očekuje od korisnika kredita da
O prirodnim staništima
primjenjuju jedan obazriv pristup upravljanja prirodnim resursima
kako bi se osigurale mogućnosti za ekološko održivi razvoj.
Osigurati podršku za obezbjeđivanje pitke vode, projekte
OP 4.07
vodosnabdijevanja i kanalizacije, kontrolu poplava, i vode za
O upravljanju vodnim
produktivne aktivnosti na način koji je ekonomski prihvatljiv, ekološki
resursima
održiv i socijalno/društveno pravedan.
Promovisati okolišno održivi razvoj kroz osiguravanje podrške za
zaštitu, očuvanje, održavanje i sanaciju prirodnih staništa i njihovih
funkcija. Banka podržava i očekuje od korisnika kredita da
OP 7.50
primjenjuju jedan obazriv pristup upravljanja prirodnim resursima
O projektima koji se tiču
kako bi se osigurale mogućnosti za ekološko održivi razvoj.
međunarodnih plovnih puteva
Intervencije u okviru Projekta izgradnje nasipa vodotoka rijeke Drine
locirane su ili su u blizini zaštićenih područja, za što će biti potrebno
osigurati odgovarajuće mjere ublažavanja i očuvanja tokom radova.
3.2.
Razlike između legislative WB i legislative BiH
Zakoni o životnoj sredini FBiH i RS daju adekvatan okvir da se sprovedu ekološke aktivnosti i
njih će općenito biti moguće uskladiti sa zahtjevima WB. Kratak izvještaj o sažetku koji poredi
ekološke zahtjeve BiH i WB za pripadajuća ulaganja za planiran projekat:
a) Pripremu investicija: Procedure skrininga projekta, Sadržaj EA Objava dokumentacije,
Procedure konsultacija i dozvola, Institucionalni EA pregled, odobrenje i izdavanje
ekoloških dozvola, i Standardi efluenta/smjernice;
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 22
b) Implementaciju investicija: Plan ublažavanja, Monitoring plan, Institucionalne
odgovornosti i aranžmani za upravljanje okolišem (prikupljanje podataka, analiza
podataka, priprema izvještaja i dostavljanje istog, donošenje odluka o upravljanju
okolišem), Dozvole i licenciranje.
BiH E(I)A proces se zasniva na EP, koji je zauzvrat zahtjev za ostale neophodne dozvole (kao
što je urbanistička saglasnost u FBiH ili građevinska dozvola u RS). Koraci potrebni za
pribavljanje EP su sadržani i u kategorizaciji i u skriningu. Neke od investicija koje će biti
identifikovane nakon početka implementacije BAFPP (I) mogu biti mali projekti i nacionalna
legislativa bi samo zahtijevala aplikaciju (Zahtiev) za dozvole (EP, Urbanistička saglasnost,
Građevinska dozvola, itd.), koje se mogu pribaviti irelevantno od toga da li je ili nije izrađena
EIS.
3.3.
Opis životne sredine na koju projekat može imati uticaj
3.3.1. Fizički faktori
Klima
Klimatografija šireg analiziranog područja je određena specifičnim položajem u odnosu na
planinske vijence u okruženju. Područje se nalazi između Dinarskih vijenaca srednje Bosne na
zapadu, Hercegovačkih i visokih planina Crne Gore na jugu i jugoistoku, kao i nižih planina sa
sjeverne i sjevernoistočne strane. Otvorenost doline Drine prema sjeveru uslovljava izloženost
razmatranog područja hladnom, polarnom vazduhu koje stiže sa sjeveroistoka Evrope. Takođe,
usled planinskih masiva sa zapadne i južne strane, uticaj Jadranskog mora na klimatografiju
ovog područja je ograničen.
Klimatske prilike u slivu Drine uslovljene, su prije svega, njegovim meridijanskim prostiranjem.
Zbog toga se sliv nalazi pod uticajem različitih klimatskih režima. Izvorišna i najviša oblast sliva
je pod uticajem mediteranske klime. Mediteranski uticaj, mada dosta oslabljen, osjeća se još i u
gornjem dijelu sliva, do Srbinja - Foča, odakle sve više preovladava umjereno-kontinentalna
klima, a u donjem slivu Drine, nizvodno od Zvornika, Bijeljine ona prelazi u kontinentalnu.
Ključne odlike ta tri klimatska područja su sljedeće:
(a) Umjereni klimatski pojas Sjeverne Bosne i Posavine odlikuje umjerena kontinentalna
klima, sa oštrim zimama i toplim ljetima. Najtoplija zona tog pojasa je Posavina
(prosječne julske temperature oko 21,3°C do 21,7°C), ali sa dosta skromnim
padavinama (prosječne godišnje padavina 700-800 mm). U sjevernim dolinama Drine,
Bosne i Vrbasa, ključnih pritoka Save, koje pripadaju tom klimatskom području,
prosječne godišnje i mjesečne temperature opadaju za 2 do 3 °C u odnosu na one iz
Posavine, a padavine se povećavaju na oko 800-1000 mm. Padavine imaju najveće
vrijednosti u junu i oktobru u Posavini, odnosno, u aprilu i oktobru u planinskim, hladnijim
zonama tog klimatskog područja.
(b) Kontinentalni planinski pojas Centralne Bosne karakteriše kontinentalna planinska klima,
sa znatno oštrijim zimama (najhladniji januar, sa prosječnim temperaturama -3,5 do -6,8
°C, sa ekstremnim minimumima koji se spuštaju i ispod -30°C), i umjerenije toplim
ljetima (prosječne temperature u julu 14,8 do 18,7oC, sa maksimumima do oko 36°C).
Prosječne godišnje padavine su veće (1000-1200 mm), sa nešto izraženijim varijacijama
i najvećim mjesečnim vrijednostima u jesenjem i ranom proljetnjem periodu (najveće
padavine u novembru, preko 90 mm).
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 23
(c) Maritimni pojas Hercegovine, u kome preovlađuje nešto modifikovana mediteranska
klima, sa blažim zimama, sa žarkim ljetima i obilnijim padavinama u hladnijem dijelu
godine. Najniže prosječne januarske temperature su u opsegu 3,4 do 4,8 °C, dok
prosječne julske temperature prelaze 24°C, sa maksimumima koji prelaze 40°C.
Padavine su u opsegu 1000 mm do preko 1800 mm (Trebinje 1837 mm), pri čemu su
najmanje u ljetnjim mjesecima (u julu i avgustu se spuštaju i do oko 30 mm), sa
maksimumima tokom poznih jesenjih i zimskih mjeseci, kada se penju na 150-230
mm/mjes. (maksimum u decembru, npr. maksimum prosječnih decembarskih padavina u
Gacku, 236 mm). Tipično za taj klimatski pojas: topla, malovodna ljeta, i vodni periodi
zimi, sa padavinama velikih intenziteta koje dovode do poplava, što zahtjeva: realizaciju
objekata za uređenje vodnih; režima, prije svega tunelskih odvodnika za evakuaciju
suvišnih voda iz karstnih polja; kompleksne melioracije karstnih polja; preraspodjelu
voda po prostoru i vremenu, realizacijom akumulacija raznih stepena regulisanja
protoka.
U svim klimatskim područjima vlada „inverzija padavina“ u odnosu na potrebe - i po prostoru i
po vremenu. Padavina ima najmanje u zonama u kojima su najkvalitetniji zemljišni resursi
(Semberija, Posavina, gde su prosečno oko 700-750 mm), i ima ih najmanje upravo u periodu
velikih potreba za vodom u ljetnjim mjesecima. Taj fenomen, izražen u svim klimatskim
područjima, upućuje na nužnost regulisanja voda u akumulacijama. Takođe, analize intenziteta
60-minutnih padavina ukazuje na velike intenzitete padavina (preko 60 l/sha za jednogodišnji
povratni period, odnosno preko 100 l/sha za petogodišnji povratni period). Fenomen
neravnomjernosti padavina po vremenu, kao i veliki intenziteti padavina ukazuju na
neophodnost građenja složenih sistema za odvodnju voda, posebno u dolinskim zonama i
karstnim poljima, kao i na potrebu adekvatnog dispozicionog rješavanja i dimenzionisanja
kanalizacija naselja za atmosferske vode.
U svim klimatskim područjima stvarna evaporacija je u opsegu od oko 390 mm (Čemerno), do
oko 600 mm na nekim područjima Hercegovine (Trebinje - oko 590 mm). Potencijalna
evapotranspiracija je za oko 25% veća od stvarne, dok je evaporacija sa vodene površine za
oko 25% veća od potencijalne evapotranspiracije (Trebinje 860 mm).
Bijeljina se nalazi u pojasu umjerene kontinentalne klime kao i cijela regija. Od klimatskih
pokazatelja može se konstatovati vrijednost godišnje osunčanosti koja je 1 800-1 900 sati.
Zatim umjerena oblačnost koja je najveća u zimskoj sezoni u novembru, januaru i februaru, a
najmanja je u ljetnim mjesecima jun, jul i septembar.
Tabela 4 Vrijednosti srednje mjesečne temperature, kao i srednjih maksimalnih i minimalnih temperatura
za meteorološku stanicu Bijeljina
Mjesec
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Jun
Jul
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
Prosječna godišnja
temperatura
Srednja mjesečna
temperatura oC
Srednja maksimalna
temperatura oC
Srednja minimalna
temperatura oC
-1.0
2.5
6.8
11.8
17.0
20.3
21.7
21.2
16.7
11.9
6.3
1.5
3.5
6.8
12.3
17.5
22.6
25.3
27.4
27.3
23.8
18.2
10.7
5.3
-3.8
-1.8
1.5
5.9
10.5
13.5
14.7
14.2
11.1
6.3
1.8
-1.9
11.4
16.7
6.0
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 24
Termičke uslove ovog područja karakterišu temperaturna kolebanja što može potvrditi i
amplituda od 23 stepena C. Srednja julska temperatura iznosi 22°C, dok srednja januarska
iznosi -1°C. Uz ovo se navodi da je srednja godišnja temperatura oko 11°C. Iz ove
temperaturne slike konstatuje se i relativna vlažnost vazduha od 70 – 80 %.
U slivu Drine količina padavina se smanjuje niz tok rijeke Drine, mada ne pravilno. Visko
planinski predjeli sliva preko 2.000 mnm primaju 2.000 - 3.000 mm atmosferskog taloga.
Srednje planine tj. do Srbinja - Foče oko 1.400 mm, u Ljuboviji 890 mm, dok je oko ušća Drine u
Savu 700 mm.
Naime, na osnovu raspoloživih podataka u Foči se 60% ukupnih padavina ostvari u toku
hladnijeg dijela godine, što je odlika sredozemnog režima padavina. Niža područja na ovom
prostoru se odlikuju umjereno-kontinentalnom klimom, koja se graniči sa subalpskom i alpskom
klimom. Zbog toga, samo u toku šest mjeseci (maj-oktobar) prosječna temperatura na ovom
području je veća od 10°C.
Tabela 5 Srednje mjesečne količine padavina (mm)
Stanica
I
II
III
IV
V
VI
X
XI
XII
Gоd
72,7
74,2
75,4
807,7
90,8 102,6 88,8 80,0 90,9 87,0
78,4 84,4 83,0 70,6 70,9 68,7
70,8 73,1 64,5 63,6 68,7 70,4
71,8 78,5 68,9 66,6 70,9 70,1
71,7 71,6 66,2 64,8 70,1 81,2
96,1 100,9 95,4 71,3 89,7 84,7
78,6 79,5 76,2 63,5 74,3 86,1
75,9 74,6 66,1 63,0 71,5 83,8
97,5 101,8 72,5 74,6 95,0 127,6
97,8
81,5
80,4
86,1
90,1
106,4
98,0
91,5
152,3
94,2
79,1
73,3
80,0
86,4
106,8
100,9
89,8
141,3
1012,8
850,4
785,8
826,9
845,1
1063,9
948,1
894,3
1210
Rogatica
57,7 49,2 49,3 58,1 76,1
Osječani
Ustiprača
Goražde
Vranići
Ustikolina
Ifsar
Foča
Vikoč
Kalinovik
71,6
59,7
55,3
57,5
65,8
81,1
70,7
70,5
87,5
62,2
50,3
55,0
53,8
61,8
71,4
73,7
72,7
79,7
66,3
53,4
46,5
54,7
54,2
70,4
65,9
64,4
82,2
80,9
70,3
64,3
68,0
61,3
89,8
80,6
70,6
98,2
81,4
VII
VIII
IX
79,9 63,4 70,3
Maksimalne vrijednosti srednjih mjesečnih količina padavina se na većem dijelu posmatranog
područja javljaju upravo u jesenjim i zimskim mjesecima (novembar - Goražde 80,4 mm,
Ustikolina - 90,1 mm, Vikoč - 91,5 mm, Kalinovik - 152,3 mm; decembar - Ifsar 106,8 mm, Foča
100,9 mm) - što i jeste odlika maritimnog režima. Na stanicama sjeverno od Goražda
(Ustiprača, Osječani, Rogatica) najveća količina padavina se dešava u junu - odlika
kontinentalne klime. Može se zaključiti da se maritimne odlike gube sjevernije od razvođa
jadranskog i crnomorskog sliva (planinski vijenci Lelije, Zelengore i Lebršnika južno od rijeke
Bistrice). Okolina Foče, interesantna za ovaj projekat, ima ukupnu godišnju količinu padavina
948 mm.
Tabela 6 Sume godišnjih padavina i karakteristične srednje mjesečne padavine
Nadmorska
visina
Period
obrade
Suma
godišnjih
padavina
m n.m.
god
mm
mm
mjesec
mm
mjesec
KS Modriča
115
61-90
871
52
feb.
100
juni
KS Orašje
87
61-90
720
47
jan.
84
juni
KS Brčko
96
53-88
799
53
okt.
96
juni
KS Derventa
110
61-90
906
60
feb.
103
juni
KS Doboj
146
61-90
870
56
feb.
102
juni
KS Bijeljina
90
-
744
38
okt.
87
juni
KS Šamac
90
-
790
43
mart
85
juni
Kišomjerna
stanica
Minimalne
srednje
mjesečne
Maksimalne
srednje
mjesečne
Broj dana u godini kada ima padavina (vodeni talog veći od 0,1 mm) iznosi oko 115 dana.
Maksimalne dnevne količine padavina se nalaze u intervalu od 51 mm do 110 mm.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 25
Na području Bijeljine količina padavina direkno je proporcionalna sa oblačnošću, tako da
prosječna količina padavina iznosi 850 mm po metru kvadratnom. Najviše kiše padne u maju i
junu, a najmanje u martu i septembru
Geološka obilježja lokaliteta
S obzirom na to da Drina sa svojim pritokama presjeca gotovo čitav dinarski planinski sistem,
geološka građa u slivu ove rijeke je veoma složena i bitno je uticala na izgled reljefa. Najveći dio
sliva leži u predjelu centralnih Dinarida koji su izgrađeni od paleozojskih i mezozojskih stijena.
Jedino podrinjske planine Cer i Majevica pripadaju unutrašnjim Dinaridima gdje su paleozojske i
trijske stijene većim dijelom prekrivene neogenim i kvartarnim sedimentima.
U slivu je zastupljena tipična blokovska tektonska struktura, sastavljena od tri velika i brojnih
manjih blokova, rastavljenih rasjednim pukotinama. Od stijena u slivu Drine najveće
rasprostranjenje imaju paleozojski škriljci i permo-trijaski pješčari sa intruzijama magmatskih
stijena (graniti, andeziti, gabro). Mezozojski krečnjaci zahvataju preko 30% sliva. Idući od
sjevera prema jugu, u slivu se smjenjuju trijaski, jurski i kredni krečnjaci i dolomiti, što je
vjerovatno u vezi sa tektonskom evolucijom ovog prostora, kome su zastupljeni blokovi
kontinentalne kore. Nizvodno od Loznice dominiraju neogeni i kvartarni jezerski i riječni
sedimenti na kojima je obrazovana ogromna plavinska lepeza Drine na ušću u Savu.
Današnji izgled ravnice je rezultat rada erozija u toku ledenih doba (periodi glacijala i
interglacijala) i naročito riječnih naplavina – fluvijalne erozije. Rijeka Sava i njena desna pritoka
Drina u ovom sektoru svog toka donose velike količine suspendovanih čestica i erodiranog
materijala koji se taloži. Ove sitne frakcije materijala imaju za posljedicu stvaranje plodnih
zemljišta. Fluvijalna erozija je dominirala nad ostalim oblicima erozije. U Semberiji koja je ravna
naplavina rijeke Drine preovladava plodna crnica i degradirani černozem, a dijelom i ritske
crnice, te riječni nanosi.
Sama geološka postavka slojeva, fluvijalna erozija, glacijacija u davnim periodama, eolska
erozija i deflacija imali su presudan uticaj na formiranje ovakve vrste reljefa pa kasnije stvaranja
plodnog zemljišta.
Najniže hipsometrijske položaje reljefno izražavaju kompozitne doline Bosne, Drine, Lima
obilježene smjenom dolinskih proširenja (zavale i kotline) sa kanjonsko-klisurastim suženjima.
Najdublje usječene kanjojske i klisuraste doline su: kanjoni Drine nizvodno i uzvodno od
Višegrada (dubina i preko 700 metara), Lima, probojnička dolina Sutjeske ''Prosječenica''
(dubina i preko 1.200 metara), kanjoni Hrčavke, Prače, Bistrice itd.
Fluvijalne oblike reljefno izražavaju riječna korita vodotoka, naplavne ravni i niske riječne terase.
Ovi oblici su skoncentrisani na najnižim hipsometrijskim položajima u kotlinama i dolinama. Na
aluvijanim ravnima i niskim riječnim terasama se nalaze naseljena mjesta. To su najgušće
naseljena područja Sarajevske ekonomske makroregije i na njima su nastali i razvijeni svi
značajniji centri promatranog područja.
Teren Goražda ima reljef koji je dijelom blago izražen, a dijelom sa izrazitim visokim istaknutim
oblicima. Čitavim područjem dominiraju mnogobrojne potočne doline i jaruge usječene u
klasične stijene paleozoika i donjeg trijasa. Na području Bosansko-podrinjskog kantona u
izgrađivanju oblika reljefa i stvaranju različitih genetskih tipova reljefa učestvuju različiti oblici
erozionog djelovanja. Najizraženiji su: fluvijalni oblik erozije (mehanički rad velikog broja rijeka i
potoka), karstni oblik erozije (hemijsko rastvaranje krečnjačkih stijena) i erozioni procesi na
padinama (fizičko-mehaničko rastvaranje pod uticajem gravitacije). Samim tim, nastali su
odgovarajući tipovi reljefa: fluvijalni tip reljefa, padinski tip reljefa i karstni tip reljefa. Fluvijalna ili
riječna erozija je karakteristična za tokove rijeka Drine. Od akumulacionih fluvijalnih oblika
javljaju se aluvijalne ravni, inundacione ravni, riječne terase uz korita rijeke Drine i druge.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 26
Na otkrivenim profilima terasa uočava se djelimična slojevitost, ali je najveći dio heterogen kako
po sastavu, tako i granulaciji. Terase su gotovo idealno uravnjene što ukazuje na veliku
energiju toka u završnim fazama stvaranja. Terasni odsjeci su često preko 2 m visine. Terase
su naročito izražene u dolini Drine kod Ustikoline.
Hidrogeološke karakteristike
U slivu je zastupljena tipična blokovska tektonska struktura, sastavljena od tri velika i brojnih
manjih blokova, rastavljenih rasjednim pukotinama. Od stijena u slivu Drine najveće
rasprostranjenje imaju paleozojski škriljci i permo-trijaski pješčari sa intruzijama magmatskih
stijena (graniti, andeziti, gabro). Mezozojski krečnjaci zahvataju preko 30% sliva. Idući od
sjevera prema jugu, u slivu se smjenjuju trijaski, jurski i kredni krečnjaci i dolomiti, što je
vjerovatno u vezi sa tektonskom evolucijom ovog prostora, kome su zastupljeni blokovi
kontinentalne kore. Nizvodno od Loznice dominiraju neogeni i kvartarni jezerski i riječni
sedimenti na kojima je obrazovana ogromna plavinska lepeza Drine na ušću u Savu.
Hidroenergetski potencijal
Hidroenergetski potencijal Drine i njenih pritoka je davno uočen. Tome doprinose veliko vodno
bogatstvo, ujednačen godišnji i višegodišnji proticaj, značajan pad uzdužnih rječnih profila i
kanjonasto - klisurast sklop nekih riječnih dolina pogodnih za izgradnju moćnih betonskih brana,
iza kojih se formiraju vještačka jezera. Osim onih koje su već izgrađene postoje i projekti za
izgradnju novih. Po hidroenergetskom potencijalu Drina nema premca na Balkanu, ali
istovremeno ona ima apsolutni primat po neiskorišćenosti svoje hidroenergije.
Na teritoriji BiH prosječne godišnje padavine su oko 1250 mm, što iznosi oko 64x109 m3, što je
ekvivalnentno prosječnom protoku od oko 2030 m3/s. Pošto je prosečni oticaj oko 1155 m3/s,
proizilazi da je na godišnjem nivou prosječni koeficijent oticaja oko 0,57. U pravcu crnomorskog
sliva preko pritoka Save otiče oko 722 m3/s (62,5%), dok oko 433 m3 (37,5%) otiče u Jadransko
more. Ključni pokazatelji oticaja na osnovnim slivovima čitavog područja BiH dati su u Tabeli 7.
Tabela 7 Pokazatelji oticaja na osnovim slivovima BiH
Sliv
Površina
Prosječni protok
rijeke
(km2)
Qsr (m3/s)
Sava
5 506
63
Drina
7 240
124
Specifični protok
Q (L/s*km2)
11,40
17,10
Protok malih voda
Qmin 95%
1,5
24,10
Radi okvirnog sagledavanja vodnih potencijala RS daju se prosječne vrijednosti godišnjih
protoka na najvažnijim vodomjernim profilima koji su relevantni za planiranja u RS (ključni
vodotoci i karstna polja u RS), odnosno na profilima u blizini teritorije RS, ukoliko daju
informaciju o ulazno / izlaznim protocima relevantnim za područje RS. Podaci su okvirni.
Sliv Drine: Bastasi: 164 m3/s, Foča: 212 m3/s, Višegrad: 335 m3/s, Zvornik: 387 m3/s, ušće: 401
m3/s. Sutjeska, Igoče: 14,9 m3/s, Čehotina, Foča: 16,0 m3/s, Prača, Rakitnica: 2,4 m3/s, Lim,
Rudo: 113,6 m3/s, Drinjača: 6,5 m3/s.
Niti je moguće, niti bi bilo metodološki ispravno izdvajanje protoka po pojedinim entitetima BiH,
imajući u vidu da granice presijecaju slivove na način da je nemoguće hidrološko bilansno
razgraničenje protoka prema genezi na dijelu teritorije koji nije sliv.
Pokušaj takvog razdvajanja protoka po principu nastajanja na dijelovima administrativne
teritorije ne bi bio metodološki primjeren, posebno imajući u vidu činjenicu da ne postoje
osmatranja padavina i protoka koja bi omogućila takav dovoljno tačan postupak.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 27
Kvalitet vode
Kvalitet sektora Drine prema podacima sa monitoring stanica Foča i Goražde, može
okarakterisati kao zadovoljavajući. Ipak, kako se na sektorima bilježi hidromorfološka
modifikacija, ekološki status okarakterisan je kao umjeren. Hemijski status ocijenjen je kao
zadovoljavajući, odnosno ne bilježi se prekoračenje vrijednosti prioritentih i hazardnih supstanci.
Prema podacima iz izvještaja monitoringa kvaliteta površinskih voda u Republici Srpskoj,
Republičke direkcije za vode RS – Bijeljina, u periodu od 2001. do 2009. godine, može se
zaključiti iz prikazane ocjene klase kvaliteta na profilu Drina – Paunci, propisanu Uredbom o
klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka (Službeni glasnik Republike Srpske br. 42/01), da je
kvalitet voda navedenog lokaliteta u pomenutom periodu bio zadovoljavajući i da je većina
parametara zadovoljavala uslove koji su propisani za prvu klasu voda. Prema podacima iz
perioda 2007. – 2010. godina, može se zaključiti da pojedini hemijski parametri ne
zadovoljavaju vrijednosti propisane klase1.
Vrijednosti ukupnih čvrstih materija rijeke Drine povremeno ne zadovolјavaju propisane zahtjeve
za prvu klasu. Vrijednosti za ukupnu tvrdoću zadovolјavaju vrijednosti treće klase. Vrijednosti
koncetracija hemijske potrošnje kiseonika (HPK dihromatna) zadovolјavaju vrijednosti propisane
za drugu klasu. Vrijednosti BPK5, koji predstavlјa mjeru koncentracije petodnevne biohemijske
potrošnje kiseonika, zadovolјava vrijednosti propisane za drugu klasu. Koncetracije ukupnog
azota zadovolјavaju vrijednosti propisane za drugu klasu. Vrijednosti amonijačnog azota
zadovolјava propisane vrijednosti za drugu klasu. Najveće koncentracije ukupnog fosfora su bile
u okviru treće kategorije. Vrijednosti koncentracija hlorida ulaze u okvir druge klase. Procenat
zasićenja kiseonikom izlazi iz okvira prve klase i ulazi u okvir druge klase. Od teških metala čije
su koncentracije mjerene tokom analiziranog perioda, koncentracije gvožđa, mangana, arsena,
žive i cinka zadovolјavaju uslove prve klase voda. Koncentracija kadmijuma i nikla zadovolјavju
uslove druge klase voda.
Lista potencijalnih izvora zagađenja u bazenu rijeke Drine
Većina industrijskih otpadnih voda u Republici Srpskoj sadrže toksične materijale, najčešće
teške metale, cijanide, fenole, mineralna ulja i emulzije, organske razrjeđivače (od industrije
obrade metala) i razne druge toksične materijale (osnovne industrije hemije, tekstila i obrade
kože). Devet industrijskih lokacija je identifikovano i klasifikovano kao potencijalni izvori
zagađenja na listi aktivnosti koje ugrožavaju kvalitet voda.
Najveći potencijalni industrijski izvori zagađenja su rudnik uglja i termoelektrana Ugljevik koji su
udaljeni 20-ak kilometara od rijeke Drine, te rudnik boksita u Zvorniku na udaljenosti od oko 30
kilometara uzvodno od mjesta Glavičice i početka izgradnje nasipa. Najznačajnije lokacije su
površinski otvoreni kopovi rudnika boksita u Milićima (udaljen od rijeke 25 km) i Srebrenici, kao i
rudnici olova i cinka u Srebrenici koji su udaljeni od rijeke Drine manje od 5 km). Za rudnik u
Srebrenici, važno je napomenuti da nisu bili dostupni zvanični podaci o količinama proizvedenih
opasnih supstanci. Postoji takođe određeni broj nezakonitih opštinskih/refrakcijskih lokacija za
odlaganje. Rudnici u Milićima i Sasama nalaze se uzvodno od predmetne lokacije izgradnje
nasipa više od 60 kilometara.
Sakupljeni su podaci o 17 izvora otpadnih od kojih za pet ispusta postoje podaci o parametrima
kvaliteta otpadnih voda, a za preostale je korištena procjena koristeći ekvivalent stanovnika.
Konačni rezultati pokazuju da najveće zagađenje dolazi iz većih opština, najviše iz Bijeljine,
Zvornika i Višegrada.
1
Korišteni su podaci iz Sava River Basin Management Plan, Final Draft, Zagreb, November 2011..
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 28
U Federaciji, na području Goražda, izvršena je detaljna analiza aktivnosti koji su potencijalno
štetne za kvalitet vode. Razmatrane su industrije: „Pobjeda Rudet“ d.d. u Goraždu, za koju je
procijenjeni vodni indeks rizika bio 3.09 „UNIS Ginex" i „Pobjeda", sportska industrija, pripadaju
istoj grupi po veličini vodnog indeksa rizika.
Što se tiče lokacija za odlaganje otpada koje ugrožavaju kvalitet voda, najveća prijetnja su
općinska deponija u Goraždu koji ima kapacitet oko 10,000 m² i predstavlja prijetnju rijeci Drini i
vodnim tijelima podzemnih voda. Indeks rizika m = 42.
U dijelu bazena rijeke Drine u RS identificirani su industrijski objekti koji u procesu rada
proizvode različite vrste otpada. Veliki dio opasnih materija nastaje u rudnicima, zatim u
metalurškoj industriji, termoelektranama, hemijskoj industriji, i kod svih ovih vrsta teške
industrije se javlja opasni otpad. Skoro svi objekti teške industrije imaju posebno napravljene i
izgrađene lokacije za odlaganje otpada.
3.3.2. Biološke karakteristike
Područjem rijeke Drine (istočni dio BiH) dominiraju šumski ekosistemi. U nižim predjelima
bilježe se biocenoze sladuna i cera (Quercetum confertae – cerris). U nešto višim predjelima
konstatuju šume kitnjaka i cera (Quercetum petraeae – cerris), i kitnjaka (Quercetum petraeae
montanum) na toplijim ekspozicijama, dok su šume bukve (Fagetum montanum) zastupljene na
hladnijim staništima. U višim predjelima konstatuju se i fragmenti zajednice bukve, jele i smrče
(Piceo – Abieti – Fagetum).Termofilne šumske zajednice crnog graba i bukve (Orno –
Ostryietum) i crnog graba (Ostryo – Fagetum) bilježe se na padinama sa većim nagibom,
uglavnom uz pritoke Drine.
Na području gornje Drine, načelno, dominiraju sljedeće vrste dendroflore: bukva (Fagus
silvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast sladun (Quercus frainetto) i cer (Quercus
cerris).
U dolini Drine bilježe se i, po površini, manje sastojine crne jove (Alnus glutinosa). Obodna
vegetacija uz Drinu karakteriše se dominacijom vrbe (Salix alba), a poljski jasen (Fraxinus
angustifolija) se bilježi sporadično. U spratu grmlja konstatuju se dren (Cornus sanguinea),
lijeska (Corylus avellana), glog (Crataegus monogyna), kleka (Juniperus communis), kao i
Viburnum lantana, Sambucus recemosa, S. nigra i Acer tataricum.
Prizemna vegetacija odlikuje se dominacijom vrsta koje pripadaju flornim elementima širokog
rasprostranjea: Galium silvaticum (srednjeevropski element), Veronica chamaedrys, Pulmonaria
officinalis (sub-srednjeevropski), G. vernum (pontijsko- submediteranski), Primula vulgaris
(subatlansko-submediteranski), Stellaria holostea (subevroazijski) i dr. Pored toga, bilježe se i
ilirski florni elementi: Helleborus atrorubens, Epimedium alpinum i dr.
Kao posljedica eksploatacije šuma, na širem području bilježe se i površine pod brezom (Betula
pendula) i jasikom (Populus tremula).
U širem pojasu uz rijeku Drinu u okviru predmetnog područja bilježe se: Pyrus pyraster,
Carpinus orientalis, Acer campestre, Quercus petraea, Rosa canina, Fraxinus angustifolia,
Clematis vitalba, Malus sylvestris, Salix alba, Picea abies, Pinus sp. (sađena kultura), Robinia
pseudoacacia, Corylus avellana, Rubus caesius, Urtica dioica, Galium mollugo, Lamium
purpureum, Taraxacum officinale, Glechoma hederacea i dr. Potvrđeno je prisustvo i sljedećih
vrsta: Rumex obtusifolius, Plantago lanceolata, Potentilla reptans, Hypericum perforatum,
Festuca pratensis, Scrophularia nodosa, Medicago lupulina, Silene vulgaris, Verbascum sp.,
Clematis vitalba, Calystegia sepium, Anagalis arvensis, Veronica persica, Chenopodium
hybrodum, Fontinalis sp. (u vodi) i Symphytum officinale.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 29
Endemsku grupu biljnog gena tercijarnih bioloških populacija predstavljaju brojne vrste od kojih
su najvažnije: Daphne malyana Blečić, Saxifraga rocheliana Sternb. Ex. Host, Centaurea
incompta Vis., Dianthus kitaibelii Janka ex. Beck, Cerastium lanatum Lam., Centaurea
derventana Vis et Panč., Aquilegia grata Zimm., Amphoricarpus autariatus Blečić et May.,
Valeriana braun-blanquetii Lak., Campanula balcanica Hruby, Adenophora liliifolia (L.) Besser,
Cirsium wettsteinii Petr., Cicerbita pancicii (Vis.) Beauverd., Melampyrum hoermanianum Maly.,
Opoponax chironium Koch., Achillea abrotanoides (Vis.) Vis., Teucrium arduini L., Corydalis
leiosperma Conrath, Acer intermedium Panč., Iris bosniaca Beck itd .
U užem obuhvatu planiranih građevinskih radova na izgradnji zaštitnog nasipa za odbranu od
poplava nisu identifikovane ugrožene biljne vrste.
Kad su u pitanju pašnjaci nalaze se u srednjim i gornjim tokovima rijeka, a livade u dolinama i
na blagim padinama. Travni pokrivač je slabog kvaliteta. Livade su pod dobrim travnim
pokrivačem. Šume su raširene po čitavom slivu i to u vidu manjih sastojina, zabrana i šikara.
Glavni dio šuma se nalazi u izvorišnim dijelovima pritoka. Šume u izvorišnim dijelovima su bolje
sačuvane i grupisane u nešto većim kompleksima, dok su ostale šume i šikare dijelom
razrjeđene i zakržljale, te ne pružaju gotovo nikakvu zaštitu zemljišta.
Prisustvo mladice (Hucho Hucho (Linnaeus, 1758)) i riječnog raka (Astacus astacus (Linnaeus,
1758)) u rijeci Drini je od najveće važnosti. Mladica se nalazi na crvenoj listi međunarodne unije
za zaštitu prirode (IUCN) ugroženih vrsta i zaštićena je Bernskom konvencijom. Ima ograničeno
prisustvo u slivu Dunava. Mladica se u slivu rijeke Drine smatra endemskom vrstom kao i
vrstom sa "najzdravijim" genom u regiji. Ova vrsta se razmnožava u proljeće kada odlazi u
manje tokove (na primjer ušće Kosovske i Prače). Razmnožavanje zavisi od meteoroloških
uslova i odvija se na čistom pijesku, šljunku ili kamenom stjenovitom tlu u sporijim dijelovima
vodenog toka riječnog korita, sa brzim protokom vode bogate kisikom. Mladi se hrane sa
faunom i ribom sa dna dok se odrasli najviše hrane drugom ribom, ponekada žabama i drugim
vodenim kičmenjacima. Riječni rak se nalazi na IUCN-ovoj listi ranjivih vrsta. Ova vrsta živi na
dnu rijeke u blatnjavoj vodi. Veoma je osjetljiva na zagađenje vode.
Ornitofauna područja rijeke Drine je izuzetno bogata. Osim lokalnih vrsta ptica i vrsta koje su
povezane sa vodom, privremeno prisustvo vrsta koje žive na moru je primijećeno u posljednjih
nekoliko godina. Ugrožene vrste orlova Aquila sp. se mogu naći u dijelovima kanjona Drine kao
i drugi grabežljivci sa vodenim organizmima i patke Anas sp., vodomar Alcedo atthis (Linnaeus,
1758), obična čigra Sterna hirundo Linnaeus, 1758, neke vrste galebova (Fam. Laridae Vigors,
1825) i mnoge druge.
Ptičji svijet je svakako, najraznovrsniji a izdvajaju se vrste Passer domesticus (Linnaeus, 1758)
– vrabac, Columba livia Gmelin, 1789 – obični golub, Streptopelia decaocto (Frivaldszky, 1838)
– gugutka, Corvus corax Linnaeus, 1758 – gavran, Corvus cornix Linnaeus, 1758 – vrana, Pica
pica (Linnaeus, 1758) – svraka, Corvus monedula (Linnaeus, 1758) – čavka, Falco tinnunculus
Linnaeus, 1758 –vjetruša, Accipiter nisus (Linnaeus, 1758) – kobac ptičar, Strix aluco
Linnaeus,1758 – mala sova.
Prirodne karakteristike područja pružaju uslove za pojavu velikog broja vrsta sisara. Oblast je
nedovoljno ispitana, pogotovo u pogledu sitnih sisara i vrsta koje nisu od značaja za lovni
turizam. U šumskim prostranstvima gornjeg sliva rijeke Drine sreću se životinje koje su ili
prorijeđene ili ih više nema u mnogim dijelovima Evrope medvjed (Ursus arcotos), vuk(Canis
lupus), divokoza, divlja mačka (Felix catus), lisica, kuna zlatica, jazavac (Meles meles), divlja
svinja, srna, vidra, zec), kao i ptice (suri orao, orao zmijar, sivi soko, veliki tetrijeb, šumska
šljuka, jarebica kamenjarka i bjeloglavi sup (Gyps fulvus).
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 30
U užem obuhvatu planiranih građevinskih radova na izgradnji zaštitnog nasipa za odbranu od
poplava na lijevoj obali Drine od Balatuna uzvodno do Glavičica nisu identifikovane ugrožene
vrste ptica i sisara.
Batrahofauna područja
Vodozemci su grupa kičmenjaka koja obuhvata više od 6000 recentnih vrsta rasprostranjenih
širom svijeta, osim najhladnijih i najsuvljih predjela i nekih veoma izolovanih okeanskih ostrva
(Cox i sar., 2006). Vodozemci predstavljaju jednu od najugroženijih grupa kičmenjaka danas,
zbog sinergizma između kompleksnosti sopstvenog životnog ciklusa, intenziteta antropogenih
izmjena autohtonih predjela i sredinskih fluktuacija. Međunarodna unija za zaštitu prirode (engl.
International Union for Conservation of Nature- IUCN) proglasila je mnoge vrste vodozemaca
globalno ugroženim. Većina vrsta koje naseljavaju Evropu nema status ugroženih (Anthony i
sar., 2006), uglavnom zbog velikog areala koji naseljavaju. Međutim, na lokalnom nivou, tj. u
okviru postojećih država, mnoge populacije su označene kao ugrožene zbog raznovrsnih
prijetnji očuvanju biološke raznovrsnosti.
Popis vrsta koji je je sačinjen na bazi malobrojnih podataka iz literature, procjene očekivanih
vrsta na osnovu opštih prirodnih karakteristika područja, odnosno prema analogiji sa sličnim
područjima u regionu (klisura Lima sa Mileševkom i Uvcem, na primer), zastupljenih staništa,
kao i na osnovu ličnih opažanja. Sve vrste ptica su obuhvaćene nekim mjerama zaštite mada se
uvijek ističu crvene vrste Evrope Hieraaetus pennatus – patuljasti orao, Crex crex – prdavac,
Eremophila alpestris – ušata ševa, Ficedula parva – mala muharica. Prisutni su i glacijalni relikti:
ušata ševa, borealne vrste: Strix uralensis – dugorepa sova, Picoides tridactylus – tropski detlić,
Pyrrhula pyrrhula – obična zimovka, oromediteranske vrste: Monticola saxatilis – drozd
kamenjar, Regulus ignicapillus – vatroglavi kraljić i vrste reliktnih zajednica: Poecile lugubris –
mediteranska sjenica, Emberiza cia – planinska strnadica. Na ovom prostoru se sreću vrste sa
istočnomediteranskog rasprostranjenja kao i vrsta sa zapadno mediteranskim
rasprostranjenjem.
Područje istočne Bosne je malo proučeno. Procjenjujemo da je prikazano oko 50% potencijalnih
vrsta sa ovog prostora, pa bi inventarizacija ornitofaune predstavljala realnu osnovu za
valorizaciju kvaliteta i značaja i mogućnost monitoringa.
Prostor opštine Bijeljina pripada eurosibirsko – boreoameričkoj regiji, koja je na ovom prostoru
zastupljena provincijom higrofilnih lišćarsko – listopadnih šuma, sektoru šuma sa hrastom
lužnjakom (Quercetalia roboris), koja zahvata najveći dio sjeveroistočnih nizija Bosne i
Hercegovine.
Vegetacija predmetnog područja je izuzetno siromašna vrstama. Preovladavaju uniformne
kulture silažnog kukuruza (Zea mays L.).
Pošto na samom prostoru dominira vrsta Abutilon theophrasti Medik., može se zaključiti da na
lokalitetu dominiraju vrste invazivnih korova predvođena vrstom Ambrosia artemiisifolia L. U
blizini predmetne lokacije na mjestima koja nisu podložna redovnoj kosidbi, niti se na njima
upotrebljavaju herbicidi, dominira klasa Secalinetea Br. – Bl. 51 reda Secalinetalia Br. – Bl. 31. u
kojoj je brojna vrsta Hordeum secalinum Schreb.
Takođe, na neobrađenim mjestima se može izdvojiti poneka individua vrste Atropa belladonna
L., Crataegus nigra Waldst. & Kit. i Rubus idaeus L. koje nisu veće od pojedinih individua
korovskih vrsta (ambrozija, abutilion) te se, iako se navedene vrste mogu smatrati grmolikim
vrstama, ne može izdvojiti jasno uočljiv sprat šiblja do dva metra visine. Vrijedi napomenuti da
su na ovom prostoru nekada dominirale nizijske listopadne šume iz klase Querco – Fagetea Br.
– Bl. Et Vlieg 37, reda Populetalia albae Br. – Bl. 31, sveze Alno - Quercion roboris Ht. (37) 38,
asocijacije Genisto elathae-Quercetum roboris Horvat, 38, koje su sječom pretvorene u
poljoprivredne parcele
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 31
Na pojedinim (istočnim) dijelovima, zbog blizine rijeke Drine postoje pojedinačne individue vrste
Populus sp., te je evidentno da su nekada na tom dijelu predmetne lokacije obitavale šume iz
klase Querco – Fagetea Br. – Bl. Et Vlieg 37, reda Populetalia albae Br. – Bl. 31, sveze Salicion
albae Tx. 55, asocijacije Populetum nigro – albae Slavnić 52. Na ovaj prostor su zasađene i
vrste Abies alba Mill. i Picea abies L. smrča, koje imaju estetsku funkciju.
3.3.3. Namjena površina zemljišta predmetne lokacije
U Tabeli 8, je predstavljen dio površine (11,618 km2) Grada Bijeljina koji pripada neposrednom
slivu rijeke Drine, i to definisano klasama upotrebe zemljišta prema bazi podataka Corine Land
Cover [CLC]2.
Tabela 8 Namjena zemljišta grada Bijeljine koji pripada neposrednom slivu rijeke Drine
Površina
Red.
Kod
Opis koda
(km2)
Br.
1
112
Urbana područja
477
2
211
Nenavodnjavana obradiva zemljišta
7.296
7
222
Voćnjaci i plantaže
2
9
242
Kompleks kultiviranih parcela
2.087
Pretežno poljoprivredna područja sa većim
10
243
341
površinama prirodne vegetacije
11
311
Bjelogorična šuma
1.076
16
324
Prelazni šumski pojas-zarasla grmičasta šuma
54
17
331
Plaže, dine, goli pješčani predjeli
16
Kopnene močvare
20
411
49
21
511
Vodotoci
214
22
512
Vodna tijela-vodne površine
6
UKUPNO:
11.618
%
4,11
62,80
0,02
17,96
2,94
9,26
0,46
0,14
0,42
1,84
0,05
100
3.3.4. Socio-kulturološke karakteristike
Poredeći podatke broja stanovnika iz 1991 i 2010. godine se može zaključiti da je postojao
negativan trend u razvoju populacije, osim u opštini Bijeljina, gdje je zabilježen pozitivan razvoj.
Značajan prekid normalne vrste razvoja populacije se dogodio u periodu 1991 - 1995 zbog rata.
Veliki dio populacije je otišao u druge zemlje. Najveće preseljenje se dogodilo unutar zemlje,
najviše u odnosu na etničke linije, što je izazvalo da veliki dio populacije ode u područja gdje su
se osjećali manje ugroženi. Povratak raseljenih lica u prijašnje prebivalište se također odvija
uglavnom u odnosu na etničke linije. To vodi ka slabom nivou povratka i značajnim promjenama
u strukturi državne populacije. Migracija, posebno mlađe populacije u radnoj dobi, se nastavila i
nakon rata. Poslijeratna migracija je bila izazvana siromaštvom, teškim životnim uslovima,
slabim mogućnostima za zaposlenje i niskim životnim standardom.
Tabela 9 Pregled broja stanovnka za period 1991 - 2010
Bijeljina
96.988 108.814
148,3
Prirodno
povećanje
(2010.)
-172
Foča-Ustikolina
4.968
1.740
10,3
-12
26
194
Goražde
33.073
30.123
121,1
-25
145
4.822
Pale-Prača
2.063
1.068
12,4
3
15
92
Opština
2
Populacija
1991
2010
Gustina
Naselja
-
Broj
zaposlenih
(2010)
21.130
Ovdje su korišteni podaci iz baze podataka CLC 2006 iz 2006.g. Corine Land Cover [CLC] je karta evropske
predstave životne sredine, koja je bazirana na interpretaciji satelitskih snimaka. Ona obezbjeđuje podatke za kartu o
načinu upotrebe zemjišta na prostoru gotovo cijele Evrope, pa time i prostora neposrednog sliva rijeke Drine u Gradu
Bijeljina.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 32
Populacije ima najviše oko opštinskih centara dok su druga mala naselja manje naseljena.
Opština Bijeljina ima znatno veću gustinu naseljenosti u poređenju sa prosjekom u RS (57.6
stanovnika/km²) i predstavlja jednu od najgušće naseljenih opština u RS.
Opština Bijeljina ima stepen urbanizacije oko 46%, uzimajući u obzir ukupan broj stanovnika u
općini i populaciju u gradu. Procjenjuje se da u gradu Bijeljini živi oko 50.000 ljudi. Prema
preliminarnim informacijama popisa stanovništva, domaćinstava i ustanova u BiH 2013, na
teritoriji Republike Srpske na područjima koja obuhvataju mjesne zajednice Bijeljine, na kojim se
planira izgradnja nasipa nalazi se 6104 domaćinstava i živi preko 22.000 stanovnika.
Najveći broj radnih mjesta u odnosu na populaciju ima Bijeljina a najniži udio radnih mjesta u
odnosu na populaciju ima općina Pale-Prača. Također, u apsolutnim vrijednostima Općina
Bijeljina ima najviše zaposlenih što implicira da Bijeljina predstavlja najrazvijeniju opštinu u grupi
opština koje se analiziraju.
Starosna struktura populacije pokazuje veoma mali broj mladih ljudi, u prosjeku oko 14%
populacije i oko 19% populacije preko 64 godine. Može se zaključiti da demografsku strukturu
ove tri opštine karakteriše prosječna starosna dob populacije od oko 41 godine. Najmanja
prosječna veličina domaćinstva u sadašnjoj procjeni je u opštini Pale-Prača a najveća prosječna
veličina domaćinstva u opštini Foča-Ustikolina.
Zaključak demografske analize je:
-
Negativan rast populacije je karakteristika većine opština projektnog područja;
Značajan broj raseljenih lica zbog rata i nakon njega živi u lošim uslovima;
Značajno manji broj stanovnika u poređenju sa 1991. godinom u opštinama Bosanskopodrinjskog kantona;
Većina populacije je koncentrisana u naseljima duž rijeke Drine;
Visoka stopa nezaposlenosti.
Cjelokupan demografski rezultat je nepovoljan jer većina opština, to se posebno odnosi na
opštine Bosansko-podrinjskog kantona, ne mogu pružiti osnovne životne uslove da bi se
zadržala populaciju u području i ohrabrio dalji razvoj demografije.
Na ovom prostoru postoji veliki broj kulturno istorijskih spomenika. Najstariji sakralni centar i,
ujedno, najstarija građevina u opštini Bijeljina je Manastir Tavna sa crkvom Svete Trojice,
građen, vjerovatno, početkom 14. vijeka.
3.4.
Opis mogućih uticaja projekta
3.4.1. Uticaji u fazi pripreme projekta
Ne očekuju se značajni negativni uticaji na prirodnu okolinu u operacionoj fazi. Štaviše, uticaji
na operacioni fazu se smatraju veoma pozitivnim jer je cilj projekta da spriječi rizike po okolinu,
ljude i imovinu (objekti koje je napravio čovjek).
Međutim, kako se projekat izgradnje odbrambenog nasipa Grada Bijeljine od poplava rijeke
Drine, tj, planirana izgradnja tzv. lijevog drinskog nasipa realizuje isključivo na teritoriji BiH
realizacijom planiranih aktivnosti jedan dio objekata koji se nalaze na teritoriji Republike Srbije,
a istovremeno i na lijevoj obali rijeke Drine naći će se između dva nasipa. Ova činjenica može u
određenoj mjeri dovesti do zainteresovanosti javnosti i institucija Republike Srbije za projekat i
uticaje projekta na susjednu državu, još u fazi pripreme projekta.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 33
Nakon detaljnijeg uvida u predložena tehnička rješenja došli smo do zaključka da planirana
izgradnja i eksploatacija odbrambenog nasipa od poplava rijeke Drine od naselja Balatun do
Glavičica na teritoriji Grada Bijeljina neće imati uticaje na drugu državu. Prema tome i prema
''Konvenciji o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica'', Espoo, Finska 1991.
godine (Bosna i Hercegovina je potpisnica te konvencije), ne postoji obveza da se za ovaj
projekat između ostalih analizira i prekogranični uticaj planiranog zahvata.
3.4.2. Uticaji u fazi izgradnje
Mjere kontrole poplava na rijeci Drini i njenim pritokama uključuju pojačavanje riječnog koridora
građenjem rip-rap obaloutvrda, betonskih pragova, pregradnih zidova, zemljanih nasipa i
presijecanja meandara. Naglasak u fazi planiranja/pravljenja projekta treba biti na primjeni, gdje
je moguće, tehnika sa slabim uticajem na ekološke aspekte riječnih habitata i krajolika. Zbog
toga upotreba biljnih vrsta (tehnike bioinženjeringa) i stjenovitog materijala dostupnog na dnu
bujice treba da bude osnovna ako je to moguće. Ovo doprinosi smanjenju zagađivača u plavnim
vodi dok se stvaraju ili održavaju prirodni koridori, što pomaže pri širenju i očuvanju živih vrsta
unutar priobalnih ekosistema. Ekološka uloga priobalne vegetacije se mora stoga uzeti u obzir u
intervencijama na riječnim sistemima.
Potencijalni negativni uticaj projekta uključuje:
-
Štete uzrokovane radovima na izgradnji od strane izvođača radova uključujući odlaganje
iskopane zemlje i drugih materijala iz iskopa;
Dugoročni rizik od kontaminacije površinskih i podzemnih voda;
Erozija zemljišta povezana sa postojećim praksama poljoprivredne proizvodnje.
Za potrebe izgradnje sistema neophodno je prisustvo građevinske mehanizacije (rovokopača,
buldožera) manjih gabarita i radnika na terenu, te uspostavljanje zone gradilišta.
Glavni uticaji izgradnje će uključivati upravljanje iskopanom zemljom i građevinskim otpadom, te
otpadnim vodama i gorivima i mazivima na gradilištu, ali također mogu uključivati:
-
Ometanje pristupa i kretanja;
Poremećaj u odvijanju poljoprivrednih aktivnosti koje proizlaze iz pristupa ograničenja,
sabijanje tla i kopanja kanala;
Otpad, buku, blato i prašinu na lokaciji i na pristupnim saobraćajnicama;
Oštećenje stabala ili drugog rastinja na mjestu izvođenja radova;
Uznemiravanje životinjskog svijeta na i u blizini područja.
Zagađenje tla i vode
Tokom aktivnosti izgradnje kada se koriste mašine postoji mogućnost kontaminacije tla zbog
ulja/nafte i hemikalija. Kontaminacija vode zbog otpada sa građevinskog područja i mrlje srednje
veličine su također moguće, u slučaju akcidenta. Podprojekti će trebati da uzmu u obzir ovu
vjerovatnoću i da razviju sisteme koji bi uticali na ove incidente, uključujući konačno uklanjanje
kontaminiranog tla i zadržavanje zagađivača u zemlji i površinskoj vodi.
U području Bijeljine će se objekti za zaštitu od poplava izgraditi unutar kopna, najviše na zemlji
u privatnom vlasništvu koje se trenutno koristi za poljoprivredne potrebe. Posebna pažnja se
mora obratiti da se sačuva veoma vrijedno poljoprivredno zemljište i spriječi bilo kakvo
zagađenje tla koje bi moglo da utiče na zaradu farmera. Pitanje kupovine zemlje se također
treba razmotriti zbog izgradnje nasipa u Bijeljini. Ne očekuje se uticaj na kvalitet vode Drine.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 34
Erozija tla i širenje prašine
Građevinske aktivnosti će uključiti uklanjanje vegetacije, iskopavanje tla, eksploatacija, kidanje i
punjenje itd. Sve ove aktivnosti se moraju pažljivo provoditi da ne bi došlo do erozije tla. Zbog
aktivnosti se tlo može pomaknuti i može se povećati stopa gubljenja tla iz područja sa druge
strane, područja u prirodnim uslovima. Ovo kretanje tla će do određene mjere dovesti do širenja
prašine. Stoga će biti potrebno intenzivno uvesti specijalne mjere smanjenja da bi se napravio
balans sa erozijom tla i širenjem prašine.
Vazduh
Kao posljedica izvođenja građevinskih radova očekuje se povećana koncentracija zagađujućih
materija, prvenstveno prašine i izduvnih gasova iz motornih vozila. Aktivnosti koje će
prouzrokovati emisiju zagađujućih materija su: izgradnja privremenih pristupnih puteva, prevoz
nepokrivenog građevinskog materijala, kretanje mašinerije i vozila na gradilištu, kao i radovi na
nasipanju obrambenog nasipa.
Prašina, kao poslјedica transporta i izvođenja radova (iskopi, utovar i istovar materijala), izduvni
gasovi građevinskih mašina i motornih vozila mogu uticati na smanjenje kvaliteta vazduha u
zoni građevinskih radova za vrijeme izvođenja radova. Uticaj na kvalitet vazduha se očekuje na
području udaljenom nekoliko stotina metara od mjesta na kojem će se odvijati radne aktivnosti.
Ipak, značajan uticaj na lokalno stanovništvo se ne očekuje, kao ni prekoračenje zakonom
dozvoljenih koncentracija za emisije u vazduh. Stoga su svi uticaji usko vezani za lokaciju
izvođenja radova, privremenog su karaktera sa tendencijom vraćanja u prvobitno stanje po
završetku radova.
Nivoi buke
Korištenje opreme na mjestima izgradnje kao što su bageri, buldožeri, kamioni za prijevoz
materijala, valjci, mašine za razbijanje kamena i stijena stvaraju buku koja je daleko iznad nivoa
ambijentalne buke u ruralnim područjima. Važno je uvesti mjere kontrole buke kao dio mjere
ublažavanja faze izgradnje da bi se nivoi buke pri izgradnji doveli do prihvatljivog nivoa. Nivoi
pozadinske ambijentalne buke će se morati mjeriti i onda uporediti sa tipičnim vrijednostima za
buku koju izaziva oprema za izgradnju.
Flora i fauna
Građevinski radovi će izazvati privremene promjene kvaliteta vode u koritu rijeka Drine ovo se
isključivo odnosi na pozajmišta građevinskog materijala jer će se nasip graditi na kopnu. Ovo je
posebno važno za postojanje ranjivih i zaštićenih vrsta koje žive u vodenom ekosistemu rijeke
Drine. Stoga je preporučeno da se izbjegava izgradnja u osjetljivim periodima godine (sezona
razmnožavanja je od februara do maja) i tokom ljeta kada minimalni tokovi smanjuju efekt
razrjeđivanja. Veliki uticaj na ornitofaunu se ne očekuje. Ptičje vrste koriste rijeku kao izvor
hrane i pitke vode. Samo u slučaju velikog zagađenja, što ovdje sigurno neće biti slučaj,
opstanak tih vrsta može biti ugrožen. Otkrivene drevne vrste obično ne naseljavaju urbana
područja i ona koja su pod uticajem ljudskih aktivnosti. Stoga se ne očekuje uticaj na njih.
Radovi u području Bijeljine neće uticati na ekosistem rijeke Drine jer će nasip biti napravljen
unutar kopna, na nekim dijelovima do 1 km od obale rijeke.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 35
Uticај nа ihtiоfаunu
Uticај nа flоru i fаunu pоčinjе оd priprеmnih rаdоvа zа izgrаdnju оbјеkаtа. Uticај u оvој fаzi sе
оglеdа krоz uklаnjаnjе bilјnоg pоkrivаčа u zоni оbјеkаtа, kао i gubitkа stаništа u zоni izgradnje.
Zа оčеkivаti је dа ćе sе diо fаunе iz ugrоžеnе zоnе brzо prеsеliti i prilаgоditi nа nеštо višim
kоtаmа. Меđutim, diо аkvаtičnе flоrе i fаunе u zоni projekta ćе nаkоn izgradnje biti pоd trајnim
uticајеm, nа pojedinim dijеlovima vоdоtоkа dоlаzi dо trајnе prоmеnе аkvаtičnоg stаništа.
Pоznаtо је dа izgrаdnjа grаđеvinskih оbјеkаtа nа vоdаmа, оdnоsnо svih оbјеkаtа kојi
uspоrаvајu prirоdаn tоk, imајu uticај nа prоmjеnu аmbiјеntаlnih uslоvа (tеmpеrаturа, kisеоnik),
pа је nеоphоdnо dа оnај kојi izvоdi rаdоvе rаzmišlја dа pоrеd nеsumnјivо pоzitivnоg
еkоnоmskоg uticаја štо višе smаnji ili kоmpеnzuје nеgаtivni uticај nа živоtnu srеdinu.
Оbilаskоm budućеg rеgiоnа izgrаdnjе objekata uоčili smо dа su dnеvnе оscilаciје nivоа vоdе u
rijеci Drini vеlikе, štо sigurnо nеgаtivnо utičе nа biološke prоcеsе kоd pоstојеćih riblјih vrstа.
Oscilacije nivoa vode rijeke Drine su posljedica rada uzvodnih hidroenergetskih objekata.
Uopšteno, svi negativni uticaji u fazi izgradnje su privremeni i mogu se ublažiti primjenjujući
dobre građevinarske prakse.
Upravljanje poplavama ima za cilj smanjenje gore pomenutih potencijalnih rizika koristeći razne
tehnike. Bilo koji objekat za upravljanje poplavama neupitno ima pozitivan uticaj na ljude,
imovinu i okolinu. Ali razne strukturalne mjere, koje uključuju različite vrste radova i intervencija
radi kontrole poplava, mogu imati i negativne uticaje prirodne hidrološke i posljedično ekološke
procese u ekosistemu rijeke.
Ovaj projekat na područiju opštine Bijeljina, neće imati uticaja na ihtiofaunu obzirom da
kompletan projekat se izvodi na kopnu.
3.4.3. Uticaji u fazi korištenja
U ovom projektu određeni broj vanjskih pozitivnih uticaja se pojavljuje u vezi implementacije.
Među glavnim vanjskim efektima treba spomenuti slijedeće:
-
Izbjegnute štete na poljoprivrednom zemljištu i objektima (Privatne kuće; stambene
zgrade; industrijski/poslovni objekti; škole, obdaništa, javne zgrade) zbog poboljšane
zaštite od poplava;
-
Izbjegnuti gubici u poslovanju zbog neprekidne proizvodnje/usluga;
-
Zdravstveni efekti zbog smanjenja zagađenja u vodi;
-
Izbjegnuti saobraćajni prekidi;
-
Rekreacione koristi;
-
Razvoj turizma;
-
Zaštita okoline (izbjegnuti troškovi zamjene);
-
Izbjegnuti troškovi privatne zaštite;
-
Efekti ekonomskog razvoja;
-
Izbjegnuti rizik od gubitka ljudskih života.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 36
3.4.4. Pozitivni uticaji projekta na upravljanje okolinom
Izgradnjom nasipa osiguraće se ekonomske, socijalne i ekološke koristi, korisnicima zemljišta i
lokalnoj zajednici u ovom području. Iskustava sličnih projekata, govore da će projekat imati
brojne pozitivne uticaje na životnu sredinu kroz promociju dobrih praksi upotrebe zemljišta,
metoda uzgoja i upravljanjem štetočinama.
Podprojekt bi trebao pomoći ojačati lokalne kapacitete u ekološko održivim pristupima razvoju
poljoprivrede.
Dodatno zapošljavanje
U slučaju nezaposlenosti i siromaštva u projektnom području, izvori radne snage neće biti
smanjeni. Ako se zapošljava iz grupe nezaposlenih ili zapošljavanje ima uticaj na
nezaposlenost, projekat stvara društven koristi zbog smanjene društvene podrške ili pomoći
nezaposlenima. To je slučaj u projektima zaštite od poplava. Nastat će slijedeće društvene
koristi od dodatnog zapošljavanja:
-
Povećanje broja radnih mjesta tokom implementacije investicije (privremeni efekt);
Povećanje radnih mjesta zbog potrebe za obavljanjem poslova održavanja;
Nova radna mjesta kao posljedica ekonomskog razvoja koji je omogućen
implementacijom investicije.
Smanjenje razvojnih razlika među regijama
Uticaj projekta na smanjenje razvojnih razlika među regijama proizlazi najviše iz proširenja
pristupa tehničkoj infrastrukturi. Zadaci završeni u okviru projekta imaju pozitivan uticaj na
povećanje investiranja u cijeloj regiji. Dva aspekta su od ključne važnosti za smanjenje stepena
razvoja među regijama:
-
Proširenje infrastrukture je osnovni element razvoja u regiji i stanovnici ga smatraju
uslovom. Nedostatak infrastrukture vodi ka degradaciji u regiji i odlasku ljudi u područja
koja su razvijenija;
Drugi element u smanjenju razvojnih razlika među regijama se tiče uske veze između
proširenja infrastrukture i adekvatne zaštite od poplava. Projekat omogućava poslovni
razvoj u području trgovine i usluga. Poplave koje prijete su velika prepreka razvoju ovih
područja. To obeshrabruje potencijalne investitore od razvojnih aktivnosti u područjima
kojima nedostaje osnovna infrastruktura.
Drugi društveni efekti
Drugi društveni efekti, kao izbjegnuti saobraćajni prekidi, rekreacione koristi, razvoj turizma,
zaštita okoline (izbjegnuti troškovi zamjene), rizik od gubitka ljudskih života i izbjegnuti troškovi
privatne zaštite te efekti ekonomskog razvoja nisu ocjenjivani. Potencijalna veličina ovih efekata
bi mogla biti kao i vrijednost izbjegnutih šteta.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
3.5.
| 37
OKVIRNA POLITIKA RASELJAVANJA
3.5.1. Uvod
Kompleksniji i zahtjevniji projekti gradnje, kakav je Projekat izrade zaštitnog nasipa na lijevoj
obali Drine od Balatuna uzvodno do Glavičica, za posljedicu imaju i potrebe za djelimičnim ili
potpunim izuzimanjem nepokretnosti od njihovih vlasnika, odnosno uspostavu prava služnosti
nad tim nepokretnostima. Imovina koja se u određenim slučajevima u potpunosti izuzima može
biti takvog obima da više ne ostavlja mogućnost za nastavak egzistencije na tom području, te
dovesti do potrebe za preseljenjem vlasnika nepokretnosti iz njihovih dotadašnjih prebivališta u
neka druga područja.
Postupak navedenog preseljenja vlasnika imovine koja se izuzima inače je povezan sa
mnoštvom različitih okolnosti društvenog, pravnog, socijalno-ekonomskog i kulturnog karaktera,
a isti je uređen sa većim brojem različitih propisa i pravila donesenih od strane više različitih
ustanova i institucija.
Osim toga, kada je riječ o pravu na imovinu, potrebno je istaći da se radi o jednom od osnovnih
ljudskih prava koje je inače zaštićeno kako domaćim zakonodavstvom (ustavom i zakonima),
tako i međunarodnim konvencijama i standardima za zaštitu ljudskih prava. Pored ovog, u cilju
što kvalitetnije zaštite prava vlasništva i samog vlasnika i korisnika, utvrđena su i egzistiraju
određena pravila posebnih ustanova i institucija. Pomenuta posebna i specifična pravila u vezi
sa preseljavanjem predstavljaju direktive, standardi i zahtjevi Svjetske banke.
Činjenica je takođe da u situacijama postojanja opšteg (javnog) interesa, kada su ispunjeni
zakonom propisani uslovi, pravo vlasništva, odnosno imovina u propisanom postupku može biti
ograničena ili u potpunosti izuzeta. Međutim, u tom slučaju se pojavljuje i obaveza države kao i
strane u čiju korist se izuzimanje vrši da obezbijede odgovarajuću naknadu za tu imovinu, te
pored toga da i na drugi odgovarajući način zaštite osobu čija imovina se izuzima, odnosno
očuvaju njen dostignuti životni standard i generalno njene životne, društvene, ekonomske
socijalne, kulturne i slične prilike.
3.5.2. Pravni i politički okvir
3.5.2.1. Zahtjevi Svjetske banke - Operativna pravila OP 4.12
Specifični Zahtjevi Svjetske banke u vezi sa preseljavanjem sadržani su u Operativnim pravilima
OP 4.12 koja se odnose na nedobrovoljno (prisilno) preseljenje.
Za suštinu politike preseljenja najbitnija pitanja su ona koja se odnose na osiguranje i rješavanje
naknade za izuzetu imovinu, te pomoć osobama od kojih se imovina izuzima i koje se
preseljavaju, mjerama u postupku izuzimanja tokom i nakon preseljenja. U vezi sa ovim,
posebno mjesto i pažnja su posvećeni ranjivim grupama stanovništva.
Zaštitna politika Svjetske banke o socijalnim aspektima - OP 4.12 nedobrovoljno preseljavanje
je bazirana na sljedećim principima:
Ø Nedobrovoljno preseljenje treba izbjegavati gdje god je to moguće ili ga svesti na
minimum;
Ø Tamo gdje nije moguće izbjeći preseljenje, aktivnosti preseljenja trebaju biti
organizovane i izvršene kroz program održivog razvoja, uz obezbjeđenje dovoljno
finansijskih sredstava i podjelu koristi od projekta raseljenim osobama.
Ø Raseljene osobe je potrebno detaljno konsultovati i dati im mogućnost učestvovanja u
planiranju i sprovođenju programa preseljenja.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 38
Ø Raseljenim osobama potrebno je pomoći u njihovim naporima za poboljšanje uslova
života i životnog standarda ili im barem obezbijediti u realnim uslovima, kvalitet života
koji je prethodio preseljenju ili uslovima u kojima su živjeli prije početka realizacije
projekta, zavisno od toga koji nivo kvaliteta života je viši.
Ø Obaveza da se raseljenim osobama pomogne i pruži odgovarajuća zaštita postoji bez
obzira na način sticanja imovine i posjeda, odnosno na zakonitost istih (dakle i u slučaju
kada isti nemaju obezbijeđen pravni osnov, nego su bespravni korisnici)
Ø Raseljenim osobama se obezbjeđuju troškovi preseljenja u punom iznosu, te naknada
za izuzetu imovinu u iznosu koji omogućava kompenzaciju, odnosno zamjenu izuzete
imovine novom.
Pomoć u toku procesa kompenzacije i preseljenja uključuje:
Ø Pomoć u toku cenzusa (popisa),
Ø Organizacija individualnih sastanaka u cilju pojašnjavanja prava na naknadu i drugih
prava,
Ø Pomoć u toku procesa isplate naknade (osiguranje da dokumenti koji se tiču naknade
budu razumljivi, te da će ranjive osobe moći naplatiti čekove i slično), te
Ø Osiguranje novca nakon isplate (npr. stavljanjem na bankovni račun) u cilju sprječavanja
krađe ili nenamjenskog korištenja novca.
Pomoć u toku selidbe uključuje:
Ø
Ø
Ø
Ø
Pomoć prilikom selidbe ličnih stvari,
Očuvanje, transport i/ili prodaju materijala iz starog objekta,
Prevoz članova domaćinstva uz medicinsku pomoć, ako je potrebna, te
Pomoć prilikom ulaska u posjed novih nekretnina.
Obavezna pomoć kod preseljenja zbog izuzimanja nepokretnosti naročito je naglašena
prethodno citiranim Operativnim pravilima Svjetske banke. U okviru ovog, posebna pažnja je
posvećena ranjivim grupama stanovništva. U smislu tih pravila, ranjivo stanovništvo (AP)
predstavljaju grupe ljudi pod uticajem projekta, koje po polu, etničkoj pripadnosti, starosti,
fizičkom ili mentalnom hendikepu, ekonomskom stanju ili društvenom statusu mogu biti
ugrožene preseljenjem koje uslovljava Projekt više, nego druge grupe stanovništva, ili im može
biti ograničen pristup i mogućnost dobijanja pomoći prilikom preseljenja.
U ranjive grupe stanovništva, između ostalih, se uključuju:
Ø Socijalno ugrožene osobe, osobe bez zemlje, starije osobe, žene i djeca, autohtono
stanovništvo, pripadnici etničkih manjina, hendikepirane osobe, izbjeglice i raseljena lica,
te druge raseljene osobe, čija prava na naknadu nisu predviđene, odnosno zaštićene
nacionalnim zakonodavstvom.
Pomoć ranjivim grupama stanovništva, zavisno od analize individualnih slučajeva, uz podršku
nadležnih organa i ustanova uključuje adekvatnu naknadu, (u vidu druge nekretnine ili u
novčanom obliku), obezbjeđenje mogućnosti za zapošljavanje ili samozapošljavanja, te
naseljavanje u mjesto približno istih standarda u pogledu infrastrukture, mogućnosti
obrazovanja, zdravstvene zaštite, socijalne zaštite i kulturnih sadržaja.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 39
3.5.2.2. Nacionalni okvir
3.5.2.2.1. Ustavom garantovana prava
Prava na imovinu, uključujući prava na nekretninama, generalno su zaštićena međunarodnim
konvencijama, Ustavom i zakonima, a zaštita imovinskog integriteta građana, pored prava na
život i prava na slobode, predstavlja jedan od osnovnih postulata brojnih međunarodnih
konvencija, koje slijede navedena načela štiteći između ostalog pravo na imovinu3. Vrlo je
važno u vezi sa ovim imati u vidu činjenicu da su ova prava u Bosni i Hercegovini često ostajala
bez zaštite, odnosno bila su i nasilnim putem od strane države izuzimana od njihovih titulara.
USTAV BIH
Ustav BiH4 štiti navedena prava na način da članom II 2. određuje da se "Prava i slobode
predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim
protokolima direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini, te da imaju prioritet nad svim ostalim
zakonima".
USTAV REPUBLIKE SRPSKE
Ustav Republike Srpske5 članom 49. propisuje da se «Slobode i prava ostvaruju, a dužnosti
ispunjavaju neposredno i na osnovu Ustava, osim kada je Ustavom predviđeno da se uslovi za
ostvarivanje pojedinih od njih utvrđuju zakonom. Zakonom se može propisati način ostvarivanja
pojedinih prava i sloboda samo kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje», te da se „u
slučaju različitosti u odredbama o pravima i slobodama između Ustava Republike Srpske i
Ustava Bosne i Hercegovine, primjenjuju one odredbe koje su za pojedinca povoljnije".
3.5.2.2.2. Imovinsko pravni propisi od značaja za projekat
U nastavku su navedeni zakonski akti Republike Srpske i BiH relevantni za predmetni projekat i
njihov suštinski sažetak:
1. Zakon o eksproprijaciji („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 112/06, 37/07 i 110/08)
2. Zakon o stvarnim pravima RS („Službeni iz glasnik Republike Srpske", broj 124/08 i
58/09,95/11).
3. Zakon o vodama RS("Službeni glasnik Republike Srpske ", broj: 50/06, 92/09,121/12)
4. Zakon o vanparničnom postupku RS ("Službeni glasnik RS ", broj: 74/05 i 36/09);
5. Zakon o uređenju prostora i građenju („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 40/13)
6. Zakon o građevinskom zemljištu („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 112/06) – član
44
3 Univerzalna deklaracija o pravima čovjeka od 10. XII 1948. godine, članom 17. ustanovljava načelo da "niko ne smije biti samovoljno
lišen svoje imovine" - Članom 1. Prvog protokola konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda iz 1950. godine, koji se odnosi na
zaštitu imovine, je propisano da: "Svako fizičko ili pravno lice ima pravo na neometano uživanje svoje imovine. Niko ne može biti lišen
svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i općim načelima međunarodnog prava" - Međunarodni
pakt o građanskim i političkim pravima je članom 26. odredio: "Sva su lica jednaka pred zakonom i imaju pravo bez ikakve diskriminacije
na podjednaku zaštitu zakona. U tom smislu, zakon mora da zabranjuje svaku diskriminaciju i da obezbedi svim licima podjednaku i
uspješnu zaštitu protiv svake diskriminacije, naročito u pogledu rase, boje, pola, jezika vjere, političkog ili drugog ubjeđjenja, nacionalnog
i socijalnog porijekla, imovnog stanja, rođenja ili svakog drugog stanja", kao i Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim
pravima od 16. decembra 1966. godine proklamujući nediskriminatorski pristup osnovnim pravima čovjeka, gdje se u članu 4. navodi:
"elementarna ekonomska, socijalna i
kulturna prava čovjeka država može ograničiti samo zakonom i to u onoj mjeri koja je u saglasnosti sa prirodom ovih prava i isključivo u
cilju unapređenja opšteg blagostanja u demokratskom društvu".
Ustav Bosne i Hercegovine (Aneks IV Općeg mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu, parafiran 21. 11. 1995. u Daytonu i potpisan
14. 12. 1995. u Parizu, kada je i stupio na snagu).
4
5Ustav
Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske», broj: 3/92, 6/92, 8/92, 15/92 i 19/92).
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 40
7. Zakon o poljoprivrednom zemljištu RS ("Službeni glasnik RS", broj: 93/06, 86/07, 14/10 i
5/12)
8. Zakon o šumama RS ("Službeni glasnik RS", broj: 75/08, 60/13)
9. Zakon o opštem upravnom postupku RS („Službeni Glasnik RS", broj: 13/02, 87/07,
50/10);
10. Zakon o upravnim sporovima RS („Službeni Glasnik RS", broj: 109/05, 63/11);
11. Zakon o utvrđivanju i prenosu prava raspolaganja imovinom na jedinice lokalne
samouprave („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 70/06)
12. Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 93/06,
86/07, 14/10 i 5/12)
13. Zakon o premjeru i katastru RS ("Službeni Glasnik Republike Srpske", broj 6/12).
14. Zakon o zemljišnim knjigama RS ("Službeni Glasnik Republike Srpske", broj: 67/03,
46/04, 109/05 i 119/08).
15. Zakon o koncesijama („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 59/13)
16. Zakon o notarima RS ("Službeni glasnik RS", broj: 86/04, 2/05, 74/05, 76/05, 91/06,
37/07 i 50/10, 78/11)
17. Pravilnik o obračunu naknade troškova uređenja gradskog građevinskog zemljišta
(„Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 95/13)
18. Uredba o uslovima, načinu obračuna i plaćanju naknade za legalizaciju objekata
(„Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 97/13)
Ø Zakon o eksproprijaciji Republike Srpske
Ovim zakonom uređuju se uslovi, način i postupak eksproprIjacije nepokretnosti za izgradnju
objekata od opšteg interesa, odnosno izvođenje radova od opšteg interesa, a akcenat se stavlja
na poštovanje načela pravične naknade koja ne može biti niža od tržišne vrijednosti ukoliko
dođe do eksproprijacije odnosno oduzimanja ili ograničenja prava vlasništva nad
nepokretnostima.
Ø Zakon o stvarnim pravima Republike Srpske
Zakon o stvarnim pravima RS je zakon koji uređuje pitanja od značaja za sticanje, korišćenje,
raspolaganje, zaštitu i prestanak prava svojine, drugih stvarnih prava i državine.
Zakon o stvarnim pravima predstavlja određeni vid kodifikacije propisa o stvarnim pravima6, te
isti kreira savremeni građansko-pravni režim, tipičan za kontinentalno evropski građansko
pravni sistem, odnosno kreira odgovarajuća zakonodavno pravna rješenja u cilju prelaska iz
aktuelnog stvarno pravnog sistema, uređenog velikim brojem propisa koji se odnose na stvarna
prava, u novi sistem stvarnih prava jedinstveno uređen tim zakonom.
Novi pravni sistem i definisani okvir za stvarna prava počiva na osnovnim principima određenim
citiranim Zakonom o stvarnim pravima, kao što su nečelo jedinstva nekretnine, jednovrsnost
vlasništva, jednak položaj države, odnosno javno pravnih lica sa drugim vlasnicima, te načelo
da vlasništvo obavezuje.
Stupanjem na snagu ovoga zakona prestao je da važi Zakon o uzurpaciji („Sl. glasnik Republike
Srpske“, broj 70/06).
Jedinstveno uređuje pitanja u vezi sa stvarnim pravima, te stavlja van snage posebne propise koji su uređivali stvarna prava na
pojedinim oblicima imovine.
6
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 41
Ø Zakon o vodama Republike Srpske
Zakon o vodama RS uređuje način upravljanja vodama, korištenje i zaštitu voda, te finansiranje
i organe uprave, javne službe i institucije u sektoru voda. Od značaja za Projekt izrade zaštitnog
nasipa na lijevoj obali Drine od Balatuna uzvodno do Glavičica su odredbe Zakona o vodama
RS kojim se uređuju pitanja u vezi sa zaštitom od poplava.
Prema ovom zakonu poslovi i djelatnosti od opšteg interesa su: priprema i sprovođenje odbrane
od poplava, uređenje riječnih korita i obala, upravljanje vodnim objektima i sistemima od
interesa za Republiku Srpsku, procjena i upravljanje rizikom od poplava, kao i drugi poslovi koji
su propisani ovim zakonom. Neposredne aktivnosti sprovođenja poslova i djelatnosti koje su od
opšteg interesa i kao takve definisane ovim zakonom, kao što su poslovi odbrane od poplava,
uređenja riječnih korita i obala, upravljanje vodnim objektima i sistemima od interesa za
Republiku Srpsku, te vršenje drugih sličnih poslova iz oblasti koje su definisane ovim zakonom
obavlja Javna ustanova „Vode Srpske“.
Ø Zakon o vanparničnom postupku Republike Srpske
Ovim zakonom utvrđuju se pravila vanparničnog postupka po kojima sudovi ili drugi organi
postupaju i оdlučuju o ličnim, porodičnim, imovinskim i drugim pravima i pravnim interesima koji
se po zakonu rješavaju u vanparničnom postupku.
Ukoliko sporazum o naknadi za eksprorpisanu nekretninu ne bude postignut pred organom
uprave u roku od dva mjeseca od dana pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji, isti je dužan da
predmetno rješenje sa svim spisima dostavi nadležnom sudu, koji po službenoj dužnosti u
vanparničnom postupku odlučuje o visini naknade, shodno odredbama Zakona o vanparničnom
postupku.
Postupak odredjivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost sud vodi po službenoj dužnosti i
isti se mora završiti što prije, a najkasnije u roku od 30 dana od dana pokretanja postupka pred
sudom. Sud u vezi sa ovim određuje ročište na kojem omogućuje učesnicima da se izjasne o
obliku i obimu, odnosno visini naknade, kao i o dokazima o vrijednosti nepokretnosti. Troškove
postupka određivanja naknade za eksproprisane nepokretnosti snosi korisnik eksproprijacije,
osim troškova koji su izazvani neopravdanim postupcima ranijeg vlasnika.
Ako učesnici zaključe sporazum da se naknada za eksproprisanu zgradu ili stan odredi u obliku
davanja druge zgrade ili stana, sporazumom se određuje i rok za izvršenje uzajamnih obaveza.
Ako taj rok ne odrede, sud će rješenjem o naknadi odrediti rok o iseljenju iz eksproprirane
zgrade, odnosno stana kao posebnog dijela zgrade, shodno Zakonu o eksproprijaciji. Ove
odredbe se shodno primjenjuje i na zemljoradnika kad mu je po sporazumu s korisnikom
eksproprijacije ili na njegov zahtjev naknada za eksproprirano poljoprivredno zemljište određena
davanjem u vlasništvo druge nepokretnosti.
Nakon sto provede postupak i utvrdi bitne činjenice sud donosi rješenje kojim određuje oblik i
obim, odnosno visinu naknade za eksproprisanu nepokretnost. Ako sudionici zaključe sporazum
o obliku i obimu, odnosno visini naknade, sud svoje rješenje temelji na tom sporazumu, ukoliko
utvrdi da sporazum nije u suprotnosti sa propisima kojima su uređeni vlasnički odnosi na
nepokretnostima.
Ø Zakon o poljoprivrednom zemljištu
Poljoprivrednim zemljištem, u smislu ovog zakona, smatraju se: njive, vrtovi, voćnjaci, vinogradi,
livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se po svojim prirodnim i
ekonomskim osobinama može najracionalnije koristiti za poljoprivrednu proizvodnju.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 42
Prema Članu 27 ovog Zakona, trajna ili privremena promjena namjene obradivog
poljoprivrednog zemljišta I, II, III, IV i V katastarske, odnosno bonitetne klase u nepoljoprivredne
svrhe može se vršiti samo u skladu sa zakonom kada je donesen odgovarajući planski akt kojim
je na tom zemljištu predviđena izgradnja objekata od opšteg intresa u oblasti: zdravstva,
obrazovanja, socijalne zaštite, kulture, vodoprivrede, sporta, saobraćajne, energetske i
komunalne infrastrukture, objekata za potrebe državnih organa i lokalne zajednice, objekata za
potrebe odbrane zemlje, obezbjeđenja zaštite životne sredine i zaštite od elementarnih
nepogoda, za eksploataciju rudnog bogatstva, kao i za izgradnju objekata, ako je za to donesen
regulacioni plan ili drugi planski akt prema kojem se smatra da je utvrđen opšti interes za tu
izgradnju (naknada za promjenu namjene u skladu sa ovim zakonom se ne plaća u slučaju
izgradnje objekata koji služe za odbranu od poplava – član 36).
Opšti interes za izgradnju objekata utvrđuje Vlada Republike Srpske.
Ø Propisi o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata
Od elementarnog su značaja činjenice da je za zakonitu gradnju nophodno obezbijediti
lokacijskе uslovе, građevinsku dozvolu i upotrebnu dozvolu za objekte u skladu sa odredbama
Zakonа o uređenju prostora i građenju, da bi nakon toga bilo izvršeno uplanjenje određene
građevine u katastar u skladu sa odredbama Zakona o premjeru i katastru zemljišta/ nekretnina
i upis u zemljišne knjige u skladu sa odredbama Zakona o zemljišnim knjigama. Međutim, u
oblasti prostornog planiranja, uređenja i gradnje, koja treba da obezbijedi što racionalnije
korištenje prostora, građenje u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom, te
zadovoljavanje i usklađivanje individualnih potreba građana s jedne strane i širih potreba
društvene zajednice s druge strane, u Republici Srpskoj i BiH susrećemo specifične i
rasprostranjene probleme u urbanim područjima, područjima koja tek treba urbanizirati i onim
koja uopće nisu predviđena za gradnju. U pitanju je fenomen bespravne gradnje, koji zapadni
svijet uopšte ne poznaje i vrlo teško razumijeva. Neki od razloga bespravne gradnje su:
nefunkcionisanje pravnog sistema, teška ekonomska situacija velikog broja građana, (isti često
grade objekte bez adekvatne urbanističko-tehničke i građevinske dokumentacije, potrebnih
saglasnosti i dozvola zbog previsokih iznosa novca koji je potrebo izdvojiti na ime plaćanja
različitih naknada u postupku njihovog pribavljanja), kao i gradnja tokom i poslije rata brojnih
naselja, bez pribavljanja neophodne dokumentacije.
Postupak legalizacije je uređen odredbana Zakonа o uređenju prostora i građenju Republike
Srpske dok Uredba o uslovima, načinu obračuna i plaćanju naknade za legalizaciju
objekata
pobliže definiše uslove, način obračuna i plaćanju naknade za legalizaciju objekata.
Legalizacija, predstavlja naknadno izdavanje lokacijskih uslova, građevinske dozvole i
upotrebne dozvole za objekte, odnosno dijelove objekta izgrađene, započete ili rekonstruisane
bez građevinske dozvole, kao i za objekte izgrađene na osnovu građevinske dozvole na kojima
je prilikom građenja odstupljeno od građevinske dozvole i glavnog projekta, a koji su izgrađeni ili
čija izgradnja je započela do dana stupanja na snagu ovog zakona. Prema odredbama Zakona
o uređenju prostoira i građenju zahtjev za legalizaciju podnosi se u roku od dvije godine
računajući od dana stupanja na snagu ovog zakona.
I u vezi sa ovim propisima može se konstatovati njihov značaj za Projekt izrade na lijevoj obali
Drine od Balatuna uzvodno do Glavičica budući da isti omogućavaju utvrđivanje prava
vlasništva na objektima, pod propisanim uslovima u korist osoba koje su vlasnici i korisnici, te
upisa u katastar i zemljišnu knjigu, što takođe i u ovom slučaju nudi mogućnost obezbjeđenja
zahtijevane zaštite u smislu navedenih Operativnih pravila Svjetske banke.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 43
Ø Zakon o građevinskom zemljištu Republike Srpske
Prema zakonu o građevinskom zemljištu iz 2006. godine (Službeni glasnik Republike Srpske
broj 112/06), zemljište može biti u državnom i privatnom vlasništvu (privatno vlasništvo na
građevinskom zemljištu prvi put se spominje u Zakonu o građevinskom zemljištu iz 2003.
godine, za razliku od ranijih zakonskih rješenja po kojima je građevinsko zemljište samim
utvrđivanjem postajalo isključivo državno/društveno vlasništvo, a nakon toga više nisu postojale
pravne mogućnosti za promijene vlasničkog karaktera). Navedeni zakon је inače predstavljaо
prvi korak u transformaciji prava korištenja i raspolaganja u pravo vlasništva na građevinskom
zemljištu, a zakon iz 2006. godine je napravio slijedeći korak pa je reprivatizirao i
nacionalizirano građevinsko zemljište, kao i ono koje je posebnim zakonima proglašeno
građevinskim, dok se ovaj proces konačno zaokružuje Zakonom o stvarnim pravima RS, koji je
prelaznim i završnim odredbama predvidio definitivnо pretvaranje prava raspolaganja i prava
korištenja na građevinskom zemljištu u pravo vlasništva, odredbe Zakona o građevinskom
zemljištu, koje za svoj sadržaj imaju stvarna prava su stavljene van snage.
Stupanjem na snagu novog Zakona o uređenju prostora i građenju („Službeni glasnik Republike
Srpske“, br. 40/13) prestao da važi gore pomenuti Zakon o građevinskom zemljištu Republike
Srpske (112/06), osim člana 44.
Pomenuti član 44 podrazumijeva sledeće:
1. Stupanjem na snagu ovog zakona, po sili zakona prestaje državno vlasništvo na
građevinskom zemljištu koje nije privedeno namjeni u skladu sa regulacionim planom, a
u društveno, odnosno državno vlasništvo je prešlo na osnovu:
a. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta ("Službeni list
FNRJ", broj 52 58),
b. Zakona o određivanju građevinskog zemljišta u određenim naseljima gradskog
karaktera ("Službeni list SRBiH", broj 24.68), koji se odnosi na opštine Banja
Luka, Doboj, Rudo, Višegrad i Zvornik.
2. Prestanak vlasništva iz st. 1. i 2. ovog člana, kao i uspostavljanje ranijeg vlasničko
pravnog odnosa, utvrđuje se rješenjem nadležnog organa uprave za imovinsko pravne
poslove.
3. Rješenje iz stava 2. ovog člana može se osporavati žalbom u postupku pred
Republičkom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
4. Pravosnažno rješenje iz stava 2. ovog člana dostavlja se po službenoj dužnosti organu
nadležnom za evidenciju prava na nekretninama na sprovođenje.
Ø Zakon o šumama Republike Srpske
Zakonom o šumama uređena su pitanja statusa, vlasništva, korištenja, raspolaganja i otuđenja,
kao i zaštite ovog prirodnog resursa. Krčenje šuma i trajna promjena namjene šumskog
zemljišta može se vršiti, pored ostalog, ako je u skladu sa zakonom koji uređuje oblast
prostornog planiranja, uz dostavljanje investiciono-tehničke dokumentacije, na osnovu koje je
na određenom zemljištu neophodno krčenje šuma, odnosno promjena namjene zemljišta, zatim
na osnovu akta nadležnog organa o utvrđivanju opšteg interesa, te radi izgradnje objekata za
zaštitu ljudi i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i odbrane zemlje kao i u postupku
komasacije poljoprivrednog zemljišta i šuma.
Prijedlog za krčenje šume i trajnu promjenu namjene šumskog zemljišta zbog postojanja opšteg
interesa mogu podnijeti pravna lica korisnici eksproprijacije za djelatnosti za koje je propisima o
eksproprijaciji dozvoljeno utvrđivanje opšteg interesa.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 44
Ø Zakon o opštem upravnom postupku Republike Srpske
Po ovom zakonu dužni su da postupaju državni organi, kad u upravnim stvarima, neposredno
primjenjujući propise, rješavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima pojedinaca,
pravnog lica ili druge stranke, kao i kad obavljaju druge poslove utvrđene ovim zakonom. Po
ovom zakonu dužni su da postupaju i organi grada i opštine kad na osnovu zakona obavljaju
poslove državne uprave, kao i preduzeća, ustanove i druge organizacije, kada u vršenju javnih
ovlašćenja, koja su im povjerena zakonom rješavaju, odnosno kad obavljaju prethodno
navedene poslove.
Odluke organa uprave, odnosno grada i opštine donose se u obliku rješenja nakon što se
provede postupak propisan ovim Zakonom. Protiv rješenja donesenog u prvom stepenu može
se izjaviti žalba. Samo zakonom može se propisati da u pojedinim upravnim stvarima žalba nije
dopuštena i to ako je na drugi način obezbjeđena zaštita prava i pravnih interesa stranke i
zaštita zakonitosti.
Zakon je članom 43. dao mogućnost postavljanja privremenog zastupnika аko procesno
nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika, ili ako neku radnju treba preduzeti protiv lica
čije je prebivalište, odnosno boravište nepoznato, a koje nema punomoćnika, organ će postaviti
takvoj stranci privremenog zastupnika, ako to traži hitnost predmeta, a postupak se mora
sprovesti.
Ako pravno lice, organizacija, naselje, grupa lica i drugi koji nemaju svojstvo pravnog lica
nemaju zakonskog zastupnika, ovlaštenog predstavnika ili punomoćnika, organ, ovog člana će
postaviti toj stranci privremenog zastupnika i o tome će je odmah obavijestiti. Pravnom licu se
privremeni zastupnik postavlja, po pravilu iz reda službenih lica tog pravnog lica.
Na isti način postaviće se privremeni zastupnik i kad treba izvršiti radnju koja se ne može
odložiti, a stranku, odnosno njenog zakonskog zastupnika, ovlaštenog predstavnika ili
punomoćnika nije moguće blagovremeno pozvati. O tome će se stranka, zakonski zastupnik,
ovlašćeni predstavnik ili punomoćnik odmah obavijestiti.
Lice koje se postavlja za privremenog zastupnika dužno se primiti zastupanja, a zastupanje
može odbiti samo iz razloga koji su predviđeni posebnim propisima. Privremeni zastupnik
učestvuje samo u postupku za koji je izričito postavljen, i to dok se ne pojavi zakonski zastupnik
ili ovlašćeni predstavnik, odnosno samo stranka ili njen punomoćnik.
3.5.2.3. Objedinjeni zahtjevi domaćeg zakonodavstva i svjetske banke koji će se
primjenjivati na projekat
Operativna pravila Svjetske banke OP 4.12, kao i međunarodno prihvaćeni standardi sadrže u
isto vrijeme određene elemente koji prate stvarna prava (na primjer pravo vlasništva - zaštita,
naknada i slično), kao i neka druga, odnosno dodatna ekonomsko-socijalna prava ranjivih
kategorija stanovništva. Prema tome, po obimu Operativna pravila Svjetske banke, s obzirom
na elemente društvenog, socijalnog i kulturnog karaktera znatno prevazilaze ono što predstavlja
sadržaj zaštite stvarnih prava u slučaju izuzimanja nepokretne imovine.
U vezi sa ovim, neophodno je imati u vidu činjenicu da su pitanja vlasništva, utvrđivanja, zaštite
i prenosa ovog prava u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj regulisana Ustavom, te setom
većeg broja imovinsko-pravnih propisa. Pitanje posebnog statusa određenih (ranjivih) kategorija
stanovništva, te pomoći za ovu kategoriju je regulisano drugim setom propisa statusnog i
socijalnog karaktera.
Da bi se u određenim slučajevima, omogućila zaštita i realizacija prava, prethodno bi bilo
neophodno da se provedu postupci sa ciljem rješavanja pitanja vlasništva i utvrđivanja ovog
prava, odnosno domaće zakonodavstvo za rješavanje svih navedenih pitanja postavlja uslov da
je utvrđeno pravo vlasništva lica koje se raseljava.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 45
Navedeno podrazumijeva da je to lice svoje pravo dokazalo ili putem zemljišnoknjižnog izvatka,
odluke suda ili rješenjem nadležnog organa uprave u postupku legalizacije, postupku rješavanja
prava vlasništva i sl. Pomenuti postupci legalizacije i rješavanja prava vlasništva su regulisani
važećim propisima i isti mogu rezultirati utvrđivanjem prava vlasništva posjednika (korisnika)
kada su za to ispunjeni propisani uslovi. Dakle, bez navedenih postupaka sam posjed
nekretnine ne omogućava zahtjevanu zaštitu prava. Pored vođenja navedenih postupaka,
mogućnost sporazumnog rješavanja pitanja izuzimanja nekretnina omogućila bi zaštitu prava na
način kako to zahtijevaju prethodno citirana Operativna pravila Svjetske banke.
U konkretnom slučaju, rješavanja pitanja naknada, preseljenja i pomoći u okviru Projekta
izrade zaštitnog nasipa na lijevoj obali Drine od Balatuna uzvodno do Glavičica u postupcima
eksproprijacije, u skladu sa prethodno navedenim propisima, pravilima i standardima
neophodno bi bilo obezbijediti i objediniti komponente imovinsko-pravnog, statusnog i
socijalnog karaktera. U cilju realizacije prethodno navedenih aktivnosti neophodno bi bilo
uključiti više subjekata nadležnih za statusna pitanja, socijalnu pomoć i zaštitu (Ministarstvo
zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, te opštinska služba i centar za socijalni rad
Opštine Bijeljina), te izvršiti prenošenje određenih obaveza i odgovornosti na ove organe.
S obzirom na prethodno istaknute okolnosti, potrebno je imati u vidu činjenice da pored propisa,
koji generalno uređuju imovinsko-pravna pitanja kao i postupke u vezi sa istim, postoji
mogućnost sporazumnog rješavanja pitanja eksproprijacije i pripadajuće naknade, kao i
donošenja posebnih odluka, kojim bi se regulisalo određeno pitanje, odnosno obezbijedilo neko
dodatno pravo. Obaveza rješavanja bitnih pitanja na navedeni način može biti utvrđena
posebnim Protokolom i Ugovorom sa Vladom RS, a prethodno naznačena pitanja bi trebalo
predvidjeti i obuhvatiti Akcionim planom preseljenja, uz navođenje posebnih odluka i
institucija/organa koji bi bili nadležni za donošenje istih (vlada, nadležna ministarstva i slično).
3.5.2.4. Postupak izuzimanja/eksproprijacije i preseljenja
Izuzimanje nekretnina se uglavnom provodi u postupku eksproprijacije, u skladu sa Zakonom o
eksproprijaciji. U postupku nepotpune eksproprijacije se može uspostaviti i služnost, a pored
toga, služnost može biti uspostavljena sporazumno ili odlukom suda, u skladu sa odredbama
Zakona o stvarnim pravima Republike Srpske.
Za suštinu politike preseljenja najbitnija pitanja su ona koja se odnose na osiguranje i
rješavanje naknade za izuzetu imovinu, te pomoći osobama od kojih se imovina izuzima i koji se
preseljavaju, mjerama u postupku izuzimanja tokom i nakon preseljenja. U vezi sa ovim,
posebno mjesto i pažnja su posvećeni ranjivim grupama stanovništva.
3.5.2.4.1. Eksproprijacija
Važeći Zakon o eksproprijaciji Republike Srpske propisuje da eksproprijacija predstavlja
oduzimanje ili ograničenje prava vlasništva na nekretninama uz naknadu (član 1.). Ovim se
eksproprijacija definiše kao potpuna (izuzimanje nekretnina) i nepotpuna (ograničenje prava
vlasništva - na primjer uspostavom služnosti). Naknada za slučaj eksproprijacije u skladu sa
pomenutim Zakonom definiše se kao pravična naknada, koja ne može biti niža od tržišne
vrijednosti.
Zakon određuju da se nekretnina može eksproprisati kada je to potrebno radi izgradnje
privrednih, stambenih, komunalnih, zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih objekata, objekata
narodne odbrane i drugih objekata od opšteg interesa, uz taksativno navođenje određenih
slučajeva (član 2.).
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 46
Kao predmet eksproprijacije određene su nekretnine u vlasništvu fizičkih i pravnih lica (član 4.),
što predstavlja generalno značajnu novinu u odnosu na ranija rješenja kada su mogle biti
eksproprisane isključivo nekretnine u vlasništvu građana i građanskopravnih lica (udruženja
građana, vjerske zajednice, vjerske ustanove i zadužbine).
Postojanje prethodno utvrđenog opšteg interesa je pretpostavka eksproprijacije, dok izgradnja
objekata i izvođenje radova mora biti u skladu sa dokumentima prostornog uređenja (član 5.).
Eksproprijacija se može vršiti za potrebe Republike Srpske i jedinica lokalne samouprave (ovi
korisnici su na dalje ovlašteni da eksproprisane nekretnine prenose investitorima radi izgradnje.
Eksproprijacijom nekretnina, nekretnina postaje vlasništvo korisnika eksproprijacije, istom se
može ustanoviti služnost na zemljištu i zgradi, kao i zakup na zemljištu, a predviđena je i
mogućnost vršenja pripremnih radnji na nekretnini radi eksproprijacije (čl. 7. - 9.).
Korisnik eksproprijacije stiče pravo da nekretninu koristi isključivo za svrhu radi koje je
eksproprijacija izvršena (član 10.).
Na zahtjev vlasnika se može izvršiti i eksproprijacija preostalog dijela nekretnine kada se utvrdi
da vlasnik nema privredni interes da koristi taj dio, odnosno ako je na tom dijelu onemogućena
ili bitno pogoršana dotadašnja egzistencija ili je onemogućeno normalno korištenje dijela
(član11.).
Za eksproprisanu nekretninu vlasniku pripada naknada u vidu druge nekretnine, a ako korisnik
eksproprijacije ne može osigurati drugu nekretninu, naknada (pravična, odnosno po tržišnoj
vrijednosti) se određuje u novcu. Ukoliko vlasnik stanuje u eksproprisanoj stambenoj zgradi ili
stanu kao posebnom dijelu zgrade, prije rušenja zgrade korisnik eksproprijacije je u obavezi da
obezbijedi korištenje drugog odgovarajućeg stana. Ista pravila važe i za slučaj eksproprijacije
poslovne prostorije u kojoj je vlasnik obavljao poslovnu djelatnost (član 12.).
3.5.2.4.2. Naknada za eksproprisane nekretnine
Naknadu za slučaj eksproprijacije Zakon o eksproprijacijama RS definiše kao pravičnu naknadu,
koja ne može biti niža od tržišne vrijednosti.
U vezi sa naknadom za eksproprisane nekretnine je propisano da se pri određivanju naknade
za poljoprivredno i građevinsko zemljište cijeni korist koju zemljište može dati redovnim
iskorištavanjem, korist koju je raniji vlasnik imao od zemljišta, naročito vodeći računa o tržišnoj
cijeni, te su definisana i pitanja naknade za eksproprisano zemljište pod voćnjakom, naknada za
voćna stabla i vinovu lozu, zemljište pod šumom, drvnu masu, mlade sadnice, starija stabla,
neplodna zemljišta i kamenjar, kao i građevinske objekte. Lične i porodične prilike ranijeg
vlasnika se uzimaju u obzir kao korektiv uvećanja visine naknade ako su od bitne važnosti za
njegovu egzistenciju. Zakonima su utvrđena i pravila o naknadi kada je u pitanju eksproprijacija
stambene zgrade ili stana kao posebnog dijela zgrade. Visina naknade se u postupku pred
organom uprave određuje prema okolnostima u vrijeme zaključenja sporazuma o naknadi, a u
sudskom postupku u vrijeme zaključivanja poravnanja, odnosno u vrijeme donošenja
prvostepenog rješenja o naknadi. Naknada se u pravilu obezbjeđuje davanjem u zamjenu, u
cjelini ili djelimično, druge odgovarajuće nekretnine, a ako se ovo ne može osigurati, onda u
gotovom novcu, dok je strankama ostavljena mogućnost da se mogu sporazumjeti da se
naknada riješi i u nekom drugom obliku.
Za Projekat izrade zaštitnog nasipa na lijevoj obali Drine od Balatuna uzvodno do Glavičica
naročito je značajno da Zakon RS za bespravno izgrađene objekte graditelju predviđa pravo na
naknadu u visini izvršenih ulaganja, ukoliko su u vrijeme izgradnje objekta bili ispunjeni uslovi za
njegovu legalizaciju. Dakle, u vezi sa ovim očita je usklađenost ovih odredaba sa Operativnim
pravilima Svjetske banke, kojim se zahtijeva zaštita prava za korisnike, bez obzira na zakonom
utemeljenu osnovanost njihovog posjeda (i za bespravne graditelje).
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 47
Predviđeno je i to da raniji vlasnik ima pravo na naknadu zbog izgubljene dobiti. Kod
ustanovljavanja zakupa, naknada se određuje u visini tržišne vrijednosti zakupnine u
jednokratnom iznosu ili u povremenim davanjima od dana stupanja u posjed zemljišta, a na isti
način se reguliše i naknada za privremeno zauzimanje zemljišta.
U slučaju ustanovljavanja služnosti naknada se određuje u iznosu za koji je usljed ustanovljene
služnosti umanjena tržišna vrijednost nekretnine, kao i za nastalu štetu na toj nekretnini (čl. 53. 67. Zakona).
Možemo konstatovati da, iako drugačije formulisane i postavljene u citiranim zakonima, odredbe
koje propisuju pravičnu naknadu, koristi od zemljišta, lične i porodične prilike ranijeg vlasnika,
naknada u visini izvršenih ulaganja, nastale štete, te naknada zbog izgubljene dobiti u suštini
omogućavaju dostizanje standarda zaštite predviđenih Operativnim pravilima Svjetske banke.
3.5.2.4.3. Stvarne služnosti
Pitanja u vezi sa stvarnim služnostima kao stvarnim pravima su uređena odredbama
odredbama čl. 186. - 263. Zakona o stvarnim pravima RS.
U smislu odredaba zakona, stvarna služnost predstavlja pravo vlasnika jedne nekretnine
(povlasna nekretnina) da za potrebe te nekretnine vrši određene radnje na nekretnini drugog
vlasnika (poslužna nekretnina) ili da zahtjeva od vlasnika poslužne nekretnine da se uzdržava
od vršenja određenih radnji koje bi inače imao pravo vršiti na svojoj nekretnini. Inače, stvarna
služnost se može ustanoviti i na određeno vrijeme ili za određeno doba godine. Navedeni
propisi poznaju i propisuju dosjelost kao mogućnost stjecanja služnosti, tako da se stvarna
služnost stječe dosjelošću kada je vlasnik povlasne nekretnine faktički ostvarivao služnost za
vrijeme od dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine se tome nije protivio. Ovdje se
skreće pažnja na činjenicu da se stvarna služnost ne može steći dosjelošću ako je vršena
zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, prevarom ili ako je
služnost ustupljena do opoziva. Inače dosjelost je način stjecanja prava po sili zakona (ex lege),
s tim da je neophodno da se ovo pravo utvrdi odlukom suda, koja je u ovom slučaju nema
konstitutivno dejstvo, već je deklaratornog karaktera (istom se deklarativno konstatuje činjenica
postojanja određenog prava).
Zakonom je određeno da stvarna služnost prestaje: ako se vlasnik poslužne nekretnine protivi
njenom vršenju, a vlasnik povlasne nekretnine tri uzastopne godine nije vršio svoje pravo, ako
se služnost ne vrši za vrijeme potrebno za njeno sticanje dosjelošću, ako ista osoba postane
vlasnik poslužne i povlasne nekretnine i ako propadne povlasna ili poslužna nekretnina. Ako se
povlasna nekretnina podijeli, stvarna služnost ostaje u korist svih njenih dijelova.
Stvarna služnost može biti konstituisana i u postupku nepotpune eksproprijacije za čije vođenje
je nadležan organ uprave, odnosno opštinska služba za imovinsko pravne poslove, u skladu sa
odredbama Zakona o eksproprijaciji.
Stvarne služnosti se mogu uspostaviti odlukom suda, pravnim poslom između stranaka i
odlukom organa uprave kada se radi o građevinskom zemljištu. Navedene odluke ili pravni
posao sklopljen u propisanoj formi između vlasnika povlasne i poslužne nekretnine predstavljaju
i isprave podobne za upis, odnosno uknjižbu prava služnosti u zemljišnim knjigama u skladu sa
odredbama Zakona o zemljišnim knjigama, odnosno u skladu sa Zakonom o katastru RS.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 48
3.5.2.4.4. Naknada za uspostavljenu služnost
U skladu sa odredbama citiranih zakona, stvarna služnost se zasniva pravnim poslom, odlukom
nadležnog organa i dosjelošću. Kod zasnivanja stvarne služnosti pravnim poslom, strane vlasnici povlasne i poslužne nekretnine će sporazumno izraženom voljom urediti pitanja u vezi
sa služnošću koja se na ovaj način uspostavlja, pa između ostalog i pitanje naknade. Kod druga
dva načina uspostavljanja služnosti, volja stranaka nije presudna za isto, budući da se služnost
uspostavlja odlukom nadležnog organa nakon što je isti u prethodno vođenom postupku utvrdio
da su ispunjeni zakonom propisani uslovi za isto, odnosno na osnovu i po sili samog zakona
protekom zakonom propisanog roka u vremenu od dvadeset godina, u kojem je faktički
ostvarivana služnost a vlasnik poslužne nekretnine se tome nije protivio. U svakom slučaju, na
zahtjev vlasnika poslužne nekretnine, nadležni organ, je u skladu sa zakonom u obavazi da
utvrđuje i naknadu koju vlasnik povlasne nekretnine duguje vlasniku poslužne nekretnine. Isto
tako, vlasnik poslužne nekretnine ne može uskratiti uspostavu služnosti, ukoliko za istu postoje
zakonom propisani uslovi, a u vezi sa uspostavom služnosti vlasnik poslužne nekretnine polaže
pravo na naknadu.
3.5.2.4.5. Postupak eksproprijacije
Zakon propisuje postupak za utvrđivanje opšteg interesa, Vladu Republike Srpske te zakonsku
pretpostavku da u slučaju postojanja regulacionog plana, urbanističkog projekta ili urbanističkog
plana sa parcelacijom postoji utvrđen i opšti interes, te postupak u vezi sa pripremnim radnjama
za eksproprijaciju (čl. 14. - 22. Zakona RS). Postupak vodi služba za imovinsko-pravne poslove,
na prijedlog korisnika eksproprijacije u kojem moraju biti precizirani korisnik, nekretnina i njen
vlasnik, te objekat, odnosno radovi zbog kojih se eksproprijacija predlaže, odluka o izgradnji
investicionog objekta, odgovarajuća isprava kao dokaz da korisnik eksproprijacije ima
obezbijeđena i izdvojena na posebnom računu kod banke financijska sredstva za plaćanje
naknade, te dokaz o utvrđenom općem interesu. Posebno se skreće na propisani uslov da
predlagač eksproprijacije uz prijedlog mora dostaviti i dokaz da je prethodno sa vlasnikom
nekretnine pokušao sporazumno riješiti pitanje sticanja prava vlasništva na toj nekretnini.
Prvostepenom organu uprave je dato ovlaštenje da u slučaju neslaganja zemljišnoknjižnog i
faktičkog stanja na nekretnini raspravi pravo vlasništva kao prethodno pitanje, što takođe
predstavlja značajnu mogućnost za Projekt, odnosno omogućavanje postavljenih standard
zaštite u smislu Operativnih pravila Svjetske banke. Rješenje o eksproprijaciji se donosi u
skladu sa Zakonom o upravnom postupku RS, a žalba na isto se može podnijeti upravi za
geodetske i imovinsko - pravne poslove (čl. 23. - 31. zakona RS).
3.5.2.4.6. Ulazak u posjed eksproprisane nekretnine
Pravo na posjed eksproprisane nekretnine stiče se danom pravosnažnosti rješenja o
eksproprijaciji, uz novi uslov koji je zakon predvidjeo - da je korisnik ranijem vlasniku do tada
isplatio naknadu, odnosno predao u posjed drugu odgovarajuću nekretninu. U protivnom, ovo
pravo se stiče danom isplate naknade, odnosno predajom u posjed druge nekretnine. Izuzetno,
na zahtjev korisnika eksproprijacije Vlada može odlučiti da se nekretnina preda i prije
pravosnažnosti, odnosno konačnosti rješenja kada je to neophodno zbog hitnosti ili da bi se
otklonila znatnija šteta. Ova mogućnost je isključena kada je u pitanju stambena ili poslovna
zgrada, za koju korisnik eksproprijacije nije osigurao drugu odgovarajuću nekretninu. Zakon o
eksproprijaciji RS ostavlja mogućnost vođenja upravnog spora protiv predmetnog rješenja
vlade. Ukoliko je korisnik eksproprijacije ušao u posjed prije pravosnažnosti rješenja a prijedlog
za eksproprijaciju bude odbijen, dužan je naknaditi štetu koju je vlasniku time nanio (čl. 33. i 34.
Zakona).
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 49
3.5.2.4.7. Deeksproprijacija
Korisnik eksproprijacije može do pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji potpuno ili djelimično
odustati od prijedloga za eksproprijaciju, uz uslov da se time ne vrijeđaju prava vlasnika.
Pravosnažno rješenje će se poništiti ili izmijeniti i u slučaju kada to korisnik eksproprijacije i raniji
vlasnik zajednički zahtijevaju, a na zahtjev ranijeg vlasnika u slučaju da korisnik nije u roku od tri
godine od pravosnažnosti rješenja izvršio prema prirodi objekta znatnije radove na istom (u
ovom slučaju je moguća kako potpuna tako i djelimična deeksproprijacija).
U slučaju da su eksproprisane nekretnine bile u suvlasništvu za njihovu deeksproprijaciju je
potreban zahtjev suvlasnika većeg dijela nekretnine, a zahtjev se može podnijeti po proteku
roka od tri godine od pravosnažnosti rješenja, pa sve dok korisnik eksproprijacije nije izvršio
znatnije radove. O ovom zahtjevu odlučuje organ koji je odlučivao i o prijedlogu za
eksproprijaciju, a u slučaju spora oko imovinskih odnosa između korisnika eksproprijacije i
bivšeg vlasnika isti rješava nadležni sud. Navedeni rok od tri godine ne teče za vrijeme trajanja
elementarnih nepogoda (čl. 35. - 37. zakona RS).
3.5.2.4.8. Troškovi postupka eksproprijacije
Troškove postupka eksproprijacije snosi korisnik. Postupak je određen kao hitan (čl. 39. i 40.
Zakona).
3.5.2.4.9. Postupak za određivanje naknade za eksproprisane nekretnine
Postupak za određivanje naknade vodi služba za imovinsko-pravne poslove nakon
pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji sa ciljem postizanja sporazuma između korisnika i
bivšeg vlasnika. Sporazum je zaključen kada ga potpišu obe strane, kao takav ima snagu
izvršnog rješenja koje kada se radi o nenovčanim obvezama izvršava navedeni organ nadležan
za imovinsko-pravne poslove. Ukoliko se sporazum ne postigne u roku od dva mjeseca od dana
pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji služba za imovinsko - pravne poslove je u obavezi da
sve spise predmeta dostavi nadležnom sudu koji po službenoj dužnosti u vanparničnom
postupku odlučuje o visini naknade. Troškove postupka, za sporazumno određivanje naknade,
koji je po svojoj prirodi zakonom određen kao hitan, snosi korisnik eksproprijacije, a troškove
sudskog postupka sud određuje srazmjerno uspjehu stranaka (čl. 68. - 71. zakona).
3.5.2.5. Žalbeni postupak
Zaštita prava vlasnika, odnosno korisnika nekretnina koje se eksproprišu se obezbjeđuje
putem dvostepeno uređenog upravnog i sudskog postupka, uz zagarantovano pravo na žalbu.
Poštovaće se slijedeći principi:
-
Protiv rješenja o eksproprijaciji dopuštena je žalba o kojoj odlučuje nadležna uprava za
geodetske i imovinsko-pravne poslove;
Žalba se predaje prvostepenom organu koji je donio rješenje o eksproprijaciji (opština),
rok za podnošenje žalbe je 15 dana;
Na sve žalbe će se odgovoriti i biti će obrađene u zakonskom roku od 30 dana;
Protiv rješenja drugostepenog organa može se pokrenuti upravni spor tužbom kod
nadležnog suda u roku od 30 dana od dana prijema ovog rješenja;
Sastavni dio svakog rješenja je pouka o pravnom lijeku;
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
-
-
-
| 50
Ako se ne postigne sporazum o naknadi u roku od dva mjeseca od dana pravomoćnosti
rješenja o eksproprijaciji opštinska služba za upravu dostavit će, bez odlaganja,
pravomoćno rješenje o eksproprijaciji sa svim spisima nadležnom sudu na čijem
području se nalazi eksproprisana nekretnina;
Ako opštinska služba za upravu u određenom roku ne postupi prema gore navedenom,
raniji vlasnik i korisnik eksproprijacije mogu neposredno se obratiti nadležnom sudu radi
određivanja naknade;
U odnosu na Zakon o eksproprijaciji žalbeni postupak se provodi po Zakonu o upravnom
postupku;
U slučaju rješavanja nastalih sporova koji se nisu mogli riješiti direktnim dogovorom
strana primjenjivaće se medijacija kao dobrovljni način vansudskog rješavanja sporova,
angažovaće se treća stranu, nepristrasnog medijatora koji će biti obavješten o svakom
spornom slučaju;
Nadležni sud po službenoj dužnosti u vanparničnom postupku odlučuje o visini naknade
za eksproprisanu nekretninu;
Postupak za određivanje naknade za eksproprisanu nekretninu je hitan. Postupak se
mora završiti što prije, a najkasnije u roku od 30 dana od dana pokretanja postupka pred
sudom,
Protiv rješenja suda o utvrđivanju naknade dozvoljena je posebna žalba.
3.5.2.5.1. Pravo građenja
S obzirom na to da pravo građenja omogućava korištenje nekretnine, koja se nalazi u vlasništvu
druge osobe isto može biti od značaja i za Projekt izrade zaštitnog nasipa na lijevoj obali Drine
od Balatuna uzvodno do Glavičica. S obzirom da se radi o novom institutu stvarnog prava, koji
je trenutno samo u Republici Srpskoj u primjeni, u nastavku će se napraviti nešto detaljniji osvrt.
Pravo građenja predstavlja tradicionalni institut stvarnog prava, sa izvorištem u rimskom pravu
(superficies), koje je uređeno Zakonom o stvarnim pravima. Predmetno pravo je utemeljeno na
ovlaštenju gradnje zgrade na tuđem zemljištu ili ispod nje, te obavezi vlasnika zemljišta da to
trpi.
Zemljište može biti opterećeno na način da onome u čiju korist se vrši opterećenje pripada
pravo da na zemljištu ili ispod površine zemljišta ima građevinu, a to pravo se može otuđiti ili
naslijediti. Lice u čiju korist se vrši opterećenje stiče određena prava kako na građevini tako i na
zemljištu; pravo građenja se može osnovati i na već postojećoj građevini.
Nosilac predmetnog prava može na ili ispod površine tuđeg zemljišta izgraditi trajnu i fizički
povezanu građevinu na kojoj stiče pravo vlasništva. Navedeno lice ima prava i obaveze
plodouživatelja na tuđem zemljištu.
Ovo nastaje sklapanjem ugovora i upisom u zemljišne knjige. Ugovorne strane se obavezuju da
će osnovati, odnosno steći pravo građenja. Za valjanost navedenog ugovora neophodna je
notarska obrada u skladu sa članom 68. Zakona o notarima RS.
Ukoliko ugovorom nije drugačije regulisano, pravo građenja predstavlja trajno pravo. Vrijeme
trajanja prava građenja se može ograničiti i na određen period, uz obavezu da se ispoštuje
pravna priroda ovog instituta i njegova dugoročna namjera.
Ugovor može pored ograničenja trajanja ovog prava sadržavati i klauzulu na osnovu koje po
isteku ugovorenog vremena vlasnik zemljišta postaje i vlasnik građevine (povrat na vlasnika).
Međutim i bez takve klauzule, prestankom prava građenja vlasnik zemljišta postaje i vlasnikom
objekta. U tom slučaju se vlasnik zemljišta može zadovoljiti i nižom rentom ili se pak iste odreći.
Smisao prava građenja je da se vlasniku nekretnine omogući dugoročno crpljenje koristi iz
zemljišta, a da pri tome ne izgubi vlasništvo nad istim, dok se istovremeno i drugom licu koje ne
posjeduje sredstva za kupovinu nekretnine omogućava izgradnja određenog objekta.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 51
Pravo građenja prestaje njegovim brisanjem iz zemljišne knjige. Osnov za brisanje može
predstavljati istek ugovorenog vremena ili nastupanje drugih okolnosti koje su regulisane
ugovorom, a koje mogu dovesti do brisanja prava građenja, kao na primjer propast stvari i
odricanje nosioca prava građenja.
Pravo građenja daje nosiocu tog prava mogućnost korištenja zemljišta shodno njegovim
potrebama. Njegovo pravo korištenja tako ne može biti ograničeno na način da mu se
onemogući upravljanje građevinom ili sporednim objektima. Pravo građenja se ne odnosi kako
na zemljište ispod zgrade ili postrojenja tako i na površinu koja je potrebna za redovno
korištenje te zgrade.
Zgrada ili postrojenje izgrađeno na osnovu prava građenja predstavlja sastavni dio tog prava
(vlasništvo na zgradi, odnosno vlasništvo na postrojenju), koje ga dijeli od zemljišta. Zgrada ili
postrojenje kao sastavni dio prava građenja dijeli i njegovu sudbinu. Sticalac prava građenja
prenosom tog prava stiče i vlasništvo na građevini (već postojećoj ili novoizgrađenoj).
Nosilac prava građenja je vlasnik objekta, te isti može opteretiti i sa njime raspolagati kao i svaki
drugi vlasnik u skladu sa propisima i mogućnostima prema ugovoru o građenju. Kako predmet
opterećenja može biti samo cijela parcela, a ne i dio parcele, za materijalnu valjanost ugovora
kojim se želi postići opterećenje prava građenja, je neophodno da se precizno odredi predmet
sporazuma, kako bi se mogao ishoditi upis u zemljišne knjige.
Pravo građenja predstavlja teret zemljišta na kom se osniva, te se u C-list zemljišta koje je tim
pravom opterećeno upisuje kao teret. Istovremeno se po službenoj dužnosti uspostavlja
poseban zemljišno-knjižni uložak zgrade odnosno prava građenja gdje se upisuje nosilac tog
prava kao i svi tereti vezani za pravo građenja.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 52
3.5.3. Postupak izuzimanja/eksproprijacije i preseljenja (tabela 10)
U sledećoj tabeli dat je pregled aktivnosti po fazama u postupku izuzimanja/eksproprijacije i preseljenja u skladu sa zahtjevima domaćeg
zakonodavstva i zahtjevima Operativnih pravila Svjetske banke OP 4.12.
Tabela 10 Postupak eksproprijacije
FAZA
ZAKONSKI OKVIR
POSTUPKA
Zakon o eksproprijaciji
Prije
pokretanja
postupka
eksproprijacije
Prije
pokretanja
postupka
eksproprijacije
Prije
Zakon o eksproprijaciji
pokretanja zvaničnog postupka
eksproprijacije
Zakon o eksproprijaciji
Pokretanje
postupka
eksproprijacije
Pokrenut
eksproprijacije
postupak Zakon o eksproprijaciji
Zakon o opštem upravnom
postupku
RADNJE/AKTIVNOSTI
NAPOMENA
Utvrđivanje opšteg interesa
Uslov da bi se mogao voditi postupak eksproprijacije
Informisanje i javne rasprave
Zahtjev u smislu Operativnih pravila Svjetske banke 4.12
Sporazumno rješavanje prenosa Pogodan način i za rješavanje nekih od spornih ili
prava vlasništva
problematičnih slučajeva (na primjer slučaj izgradnje objekta
bez pribavljenih saglasnosti i dozvola)
Podnošenje prijedloga
U prijedlogu moraju biti precizirani: korisnik, nekretnina i njen
vlasnik. Uz prijedlog se mora priložiti: odluka o izgradnji
investicionog objekta, dokaz da korisnik eksproprijacije ima
obezbijeđena i izdvojena na posebnom računu kod banke
financijska sredstva za plaćanje naknade, dokaz o utvrđenom
opštem interesu, te dokaz da da je predlagač prethodno sa
vlasnikom nekretnine pokušao sporazumno riješiti pitanje
sticanja prava vlasništva na toj nekretnini
Utvrđivanje prava vlasništva
Ako postoji neslaganje zemljišnoknjižnog i faktičkog stanja na
nekretnini, opštinska služba za imovinsko-pravne poslove
raspraviće pravo vlasništva kao prethodno pitanje u skladu sa
odredbama člana 27. stav 3. zakona. Ova propisana
mogućnost je izuzetno značajna budući da daje ovlaštenje
navedenoj službi da prethodno raspravi, odnosno utvrdi pravo
vlasništva, što je daleko efikasniji način u odnosu na posebne
postupke, koji se vode pred drugim organima.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
Postupak
odlučivanja
eksproprijaciji
o Zakon o eksproprijaciji
Postupak
odlučivanja
eksproprijaciji
o Zakon o eksproprijaciji
Postupak
odlučivanja
eksproprijaciji
o Zakon o eksproprijaciji
Zakon o opštem upravnom
postupku
Drugostepeni upravni postupak Zakon o eksproprijaciji
po žalbi
Zakon o opštem upravnom
postupku
Upravni spor
Zakon o
eksproprijaciji
Zakon o opštem upravnom
postupku
Zakon o upravnim
sporovima
Postupak eksprorpijacije je Zakon o eksproprijaciji
pravosnažno okončan
Zakon o zemljišnim knjigama
Postupak eksprorpijacije
pravosnažno okončan
Sudski
(vanparnični) postupak
Postupak eksprorpijacije
pravosnažno okončan
je Zakon o eksproprijaciji
Zakon o opštem upravnom
postupku
Zakon o eksproprijaciji
Zakon
o
vanparničnom
postupku
je Zakon o eksproprijaciji
Zakon o upravnom postupku
| 53
Eksproprijacija preostalog dijela Na zahtjev vlasnika može se izvršiti i eksproprijacija
nekretnine
preostalog dijela nekretnine kada se utvrdi da vlasnik nema
privredni interes da koristi taj dio, odnosno ako je na tom dijelu
onemogućena ili bitno pogoršana dotadašnja egzistencija ili je
onemogućeno normalno korištenje preostalih nekretnina.
Pravilo: u posjed se ulazi nakon pravosnažnosti rješenja o
Ulazak u posjed
eksprorpijaciji. Izuzetno: na zahtjev korisnika eksproprijacije
eksproprisane
Vlada može odlučiti da se nekretnina preda i prije
nekretnine
pravosnažnosti, odnosno konačnosti rješenja kada je to
neophodno zbog hitnosti ili da bi se otklonila znatnija šteta.
Ova mogućnost je isključena kada je u pitanju stambena ili
poslovna zgrada, za koju korisnik eksproprijacije nije osigurao
drugu odgovarajuću nekretninu.
Odustanak od prijedloga za Obustava postupka
eksproprijaciju
Rješavanje o žalbi na rješenja o Rješava uprava za geodetske i imovinskopravne poslove
eksprorpijaciji
Odlučivanje o tužbi protiv rješenja Odluku donosi Okružni sud u Bijeljini
o eksprorpijaciji
Uknjižba vlasništva
stvarnih prava
i
drugih Uknjižba vlasništva i drugih stvarnih prava na eksproprisanoj
nekretnini, kao i na nekretnini koja je data ranijem vlasniku na
ime naknade vrši se na osnovu pravosnažnog rješenja o
eksproprijaciji i dokaza o isplaćenoj naknadi, odnosno dokaza
o stjecanju prava vlasništva ranijeg vlasnika na drugoj
odgovarajućoj nekretnini.
Određivanje visine naknade u Sporazumno pred opštinskom službom za imovinskopravne
upravnom postupku
poslove
Određivanje visine naknade u Odluka opštinskog suda o visini naknade
sudskom postupku
Zahtjev za
deeksproprijaciju
nekretnina
Poništavanje pravosnažnog rješenja o eksproprijaciji iz
razloga što izuzeta nekretnina nije privedena namjeni ili se ne
koristi u svrhe zbog kojih je izuzeta
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 54
3.5.4. Matrica za ostvarivanje prava na naknadu (tabela 11)
U nastavku je dat tabelarni prikaz prava na naknade u skladu sa važećim zakonima RS ili specifičnim zahtjevima Svjetske banke, a zavisno od vrste
prava ili imovine koje se opciono mogu naći pod uticajem Projekta izrade zaštitnog nasipa na lijevoj obali Drine od Balatuna uzvodno do Glavičica:
Tabela 11 Matrica naknada
VRSTA PRAVA ILI IMOVINE POD
UTICAJEM PROJEKTA
Uknjižena zemljišna parcela sa
uknjiženim stambenim objektom
Uknjiženi nestambeni
objekat, na uknjiženom
zemljištu
ZAKONSKI OKVIR
Zakon o eksproprijaciji
Zakon o građevinskom
zemljištu
Zakon o eksproprijaciji
Zakon o građevinskom
zemljištu
Uknjižena
poljoprivredna
parcela
Zakon o eksproprijaciji
Jednogodišnje poljoprivredne kulture
(prinos)
Zakon o eksproprijaciji
Zakon o poljoprivrednom zemljištu
PRAVA NA NAKNADE
OPCIJA 1: Preseljenje uz zamjenske
nekretnine
Zamjenske nekretnine uključujući stambenu
parcelu slične veličine i karakteristika, te
stambeni objekat slične veličine i karakteristika
ILI
OPCIJA 2: Novčana naknada
- Novčana naknada za parcelu i objekat prema
tržišnoj, odnosno punoj vrijednosti
i
- Naknada za pokrivanje troškova selidbe
Novčana naknada vlasniku objekta prema
tržišnoj,
odnosno punoj vrijednosti
i
Novčana naknada za parcelu prema tržišnoj
vrijednosti
Obezbjeđenje zamjenske poljoprivredne
parcele
slične veličine i karakteristika
ili
Novčana naknada prema zamjenskoj
vrijednosti
Novčana naknada prema tržišnoj, vrijednosti
vlasniku kulture ukoliko ima dokaz o
zakupodavnom odnosu
sa vlasnikom zemljišta
Novčana naknada vlasniku zemljišta po
tržišnoj vrijednosti
PROCES I SPEČIFIČNI USLOVI
Prenos vlasništva putem
sporazumnog dogovora ili u postupku
eksproprijacije
Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske
banke 4.12
Prenos vlasništva putem sporazumnog
dogovora ili u postupku eksproprijacije
Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske banke
4.12
Prenos vlasništva putem sporazumnog
dogovora ili procesa eksproprijacije
Ako dio predmetne parcele pod uticajem
Projekta iznosi 10% ili manje od ukupne
površine poljoprivredne parcele, opcija
zamjenske parcele neće biti na
raspolaganju. Samo opcija novčane
naknade će biti na raspolaganju.
Ako je ostatak parcele nakon eksporpijacije
njenog dijela neupotrebljiv, vlasnik polaže
pravo na potpunu eksproprijaciju (cijele)
parcele i naknadu u skladu sa time
Novčana naknada za kulturu će biti na
raspolaganju jedino ako se godišnji prinos
ne može ubrati u toku raspoloživog roka
Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske banke
4.12
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
Višegodišnje
poljoprivredne
kulture
Zakon o eksproprijaciji
Zakon o
poljoprivrednom zemljištu
Poslovna djelatnost
Zakon o eksproprijaciji
Šumsko zemljište u
privatnom
vlasništvu
Zakon o eksproprijaciji
Zakon o šumama
SLUČAJEVI ZA KOJI NAKNADE NISU PROPISANE ZAKONOM ILI SU UPITNE
Zakon o eksproprijaciji
Poljoprivredna parcela uknjižena
Zakon o stvarnim pravima
na ime druge osobe
Zakon o poljoprivrednom zemljištu
(ne na ime korisnika)
Zakon o zemljišnim knjigama
Novčana naknada po tržišnoj vrijednosti
vlasniku poljoprivrednih kultura ukoliko ima
dokaz o
zakupodavnom odnosu sa
vlasnikom zemljišta
Novčana naknada vlasniku zemljišta po
tržišnoj vrijednosti
Ranijem vlasniku eksproprisane poslovne
prostorije u kojoj je obavljao poslovnu
djelatnost korisnik eksproprijacije dužan je prije
rušenja poslovne prostorije osigurati drugu
odgovarajuću prostoriju u vlasništvu.
Vlasniku zemljišta novčana naknada prema
tržišnoj vrijednosti parcele i
Novčana naknada vlasniku drveta prema
tržišnoj vrijednosti izgubljenog drveta
Novčana naknada prema zamjenskoj
vrijednosti za
zemljište vlasniku zemljišta ili njegovim
nasljednicima
i
Novčana naknada za bilo kakva unaprjeđenja
(razvojne aktivnosti)
vlasniku tih unaprjeđenja
(primjenjivo na objekte
navodnjavanja ili odvodnju, zasade
višegodišnjih kultura, objekte, itd.)
| 55
Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske banke
4.12
Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske banke
4.12
Prenos vlasništva putem sporazumnog
dogovora ili u postupku eksproprijacije
Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske banke
4.12
Utvrđivanje prava vlasništva za korisnika,
(na primjer u postupku
rješavanja uzurpacija), te prenos vlasništva
putem sporazumnog dogovora ili u postupku
potpune eksproprijacije
Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske
banke 4.12
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 56
Pod uslovom da se uspješno provede proces
legalizacije:
Upisana parcela sa stambenom
jedinicom bez građevinske dozvole,
koju je izgradio vlasnik parcele
Zakon o eksproprijaciji
Propisi o legalizaciji
Stambena jedinica izgrađena
bespravno na parceli koja je u
vlasništvu nekog drugog lica
Zakon o eksproprijaciji
Propisi o legalizaciji
Zakon o stvarnim pravima
Stambena jedinica izgrađena
bespravno na parceli koja je u javnom
vlasništvu
Zakon o eksproprijaciji
Propisi o legalizaciji
Zakon o građevinskom zemljištu
Bespravno izgrađeni nestambeni
objekti na uknjiženom zemljištu
Zakon o eksproprijaciji
Propisi o legalizaciji
Zakon o građevinskom zemljištu
Zakon o stvarnim pravima
OPCIJA 1: Preseljenje uz zamjenske
nekretnine
Zamjenska imovina uključujući stambenu
parcelu slične veličine i karakteristika i
stambenu jedinicu slične veličine i
karakteristika (zamjenska nekretnina) i parcelu
koja se nalazi uz imovinu
i
Pomoć za selidbu
ILI
OPCIJA 2: Novčana naknada
Novčana naknada i za parcelu i za stambenu
jedinicu po zamjenskoj (tržišnoj) vrijednosti
i
Pomoć za selidbu
Pod uslovom da se uspješno provede proces
legalizacije:
Novčana naknada po tržišnoj vrijednosti
vlasniku objekta
i
Pomoć za selidbu vlasniku objekta
i
Novčana naknada po tržišnoj vrijednosti za
parcelu vlasniku i/ili nasljednicima vlasnika
parcele
Pod uslovom da se uspješno provede proces
legalizacije:
Novčana naknada po tržišnoj vrijednosti objekta,
vlasniku objekta
i
Pomoć za selidbu vlasnika objekta
Pod uslovom da se uspješno provede proces
legalizacije:
Novčana naknada po tržišnoj vrijednosti za
objekat vlasniku objekta
i
Novčana naknada po tržišnoj vrijednosti za
parcelu vlasniku parcele i/ili njegovim
nasljednicima
Nakon uspješno okončanog postupka
legalizacije do donošenja rješenja o
eksproprijaciji može se vršiti eksproprijacija
Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske banke
4.12
Nakon uspješno okončanog postupka
legalizacije do donošenja rješenja o
eksproprijaciji može se vršiti eksproprijacija
Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske banke
4.12
Nakon uspješno okončanog postupka
legalizacije do donošenja rješenja o
eksproprijaciji može se vršiti eksproprijacija
Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske banke
4.12
Nakon uspješno okončanog postupka
legalizacije do donošenja rješenja o
eksproprijaciji može se vršiti eksproprijacija
Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske banke
4.12
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
Bespravno izgrađeni nestambeni
objekat na parceli koja je u vlasništvu
nekog drugog lica
Bespravno izgrađeni nestambeni
objekti na parceli koja je u javnom
vlasništvu
Zakon o eksproprijaciji
Propisi o legalizaciji
Zakon o građevinskom zemljištu
Zakon o stvarnim pravima
Zakon o eksproprijaciji
Propisi o legalizaciji
Zakon o građevinskom zemljištu
Pod uslovom da se uspješno provede proces
legalizacije:
Novčana naknada po tržišnoj vrijednosti za
objekat vlasniku objekta
i
Novčana naknada po tržišnoj vrijednosti za
parcelu vlasniku parcele i/ili njegovim
nasljednicima
Pod uslovom da se uspješno provede proces
legalizacije:
Novčana naknada po tržišnoj vrijednosti za
objekat - vlasniku objekta
i Novčana naknada po tržišnoj vrijednosti za
parcelu
| 57
Nakon uspješno okončanog postupka
utvrđivanja vlasništva građenjem na tuđem
zemljištu
i
Postupka legalizacije do donošenja rješenja
o eksproprijaciji može se vršiti
eksproprijacija
Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske banke
4.12
Nakon uspješno okončanog postupka
legalizacije do donošenja rješenja o
eksproprijaciji može se vršiti eksproprijacija
Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske banke
4.12
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 58
3.5.5. Ravnopravnost polova i mjere za ublažavnje uticaja
Uspostavljanje ravnopravnosti polova jedan je od ključnih ciljeva i prioriteta razvoja svakog
savremenog društva. Ravnopravnost polova znači jednaku vidljivost, osnaživanje i učešće oba
pola u svim sferama javnog i privatnog života i ima za cilj promovisanje punog učešća žena i
muškaraca u društvu.
Pojam gender/rod predstavlja društveno uslovljene uloge žena i muškaraca, njihove
odgovornosti i mogućnosti, te njihove međusobne odnose. Gender označava sociološku i
kulturološku razliku između žena i muškaraca. Odnosi se na sve one uloge i osobine koje nisu
uslovljene ili određene isključivo prirodnim ili biološkim faktorima, nego su prije svega
proizvod normi, konvencija i tradicije i kroz vrijeme su promjenljive kategorije.
U području obuhvata projekta žene imaju veoma važne ekonomsku ulogu i uključene su u vrlo
širokom rasponu od aktivnosti stvaranja prihoda u poljoprivrednom sektoru do aktivnosti u
marketinškom sektoru.
Tokom realizacije projekta izrade zaštitnog nasipa na lijevoj obali Drine od Balatuna uzvodno do
Glavičica, posebna pažnja će se posvetiti osiguranju da žene koje su primaoci naknade za
potencijalnu eksproprijaciju zemljišta odnosno da žene koje su de facto „glava porodice“ budu
jasno navedene kao primaoci naknade te da tu naknadu i ostvare.
U skladu sa gore navedenim potrebno je ispoštovati sledeće principe:
· Uključiti žene kao popisivače uticaja
· Procjenu utjecaja na ranjiva domaćinstva /ranjive osobe izvršiti na način da se dobije
ukupan broj porodica i osoba razdvojenih prema polu koji će dati uvid u tačan broj žena
na koje će projekat vjerovatno uticati (ranjive osobe AP- žene) i njihove životne uslove
prije realizacije projekta.
· Žene trebaju biti glavni učenici u procesima konsultacija i pregovara za prava naknade i
sprovođenje plana raseljavanja.
· Posebnu pažnju potrebno je posvetiti uticaju preseljenja na žene i drugih ranjive grupe u
procesu monitoringa i vrednovanja Plana preseljenja.
3.5.6. Institucionalni okvir
Institucionalni okvir predstavlja sistem državnih ustanova, organa i organizacija koje u skladu sa
zakonom i drugim propisima imaju određene nadležnosti, odnono obaveze i ovlaštenja za
preduzimanje odgovarajućih mjera, te vođenje aktivnosti i konkretnih postupaka u kojima se
odlučuje o pitanjima koja su relevantna za Projekat izrade zaštitnog nasipa na lijevoj obali Drine
od Balatuna uzvodno do Glavičica.
Prije svega značajna uloga u ovom dijelu pripada Vladi Republike Srpske i Ministarstvu za
poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Republike Srpske.
Nadležnost za vođenje postupka eksproprijacije i rješavanje naknada za eksproprisane
nekretnine pripadaju opštinskoj službi za imovinskopravne poslove opštine Bijeljina. Uprava za
geodetske i imovinskopravne poslove Republike Srpske je drugostepeni organ koji odlučuje o
žalbama uloženim na odluku opštinske službe za imovinsko-pravne poslove.
Ocjena zakonitosti odluke ovog drugostepenog organa može biti izvršena u upravnom sporu,
nakon podnošenja tužbe, a nadležnost za postupanje u ovom slučaju ima okružni sud u Bijeljini.
Pitanje naknade za eksproprisane nekretnine stranke mogu sporazumno riješiti pred
opštinskom službom za imovinsko-pravne poslove opštine Bijeljina, a ukoliko sporazum ne bude
postignut o visini naknade odlučuje opštinski sud u Bijeljini. Žalbe na odluku ovog suda mogu se
podnijeti okružnom sudu u Bijeljini.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 59
Drugostepene sudske odluke mogu biti ispitane u postupku po zahtjevima za reviziju, a za
odlučivanje u tom slučaju nadležan je Vrhovni sud Republike Srpske.
Pored navedenih ustanova i organa, s obzirom na specifične zahtjeve sadržane u Operativnim
pravilima Svjetske banke OP 4.12, za rješavanje istih kao nadležno se pojavljuju Ministarstvo
zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, te opštinska služba i centar za socijalni rad.
Nadležnost za rješavanje u postupcima za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata ima
opštinska služba prostornog uređenja, te Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i
ekologiju Republike Srpske.
Značajne nadležnosti svakako pripadaju Javnoj ustanovi "VODE SRPSKE", Bijeljina.
Kada su u pitanju šume, pored Ministarstava za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu
Republike Srpske, značajna ovlaštenja u pogledu upravljanja i korištenja zakonom su dodjeljena
Javnom preduzeću šumarstva „Šume Republike Srpske“ a.d. Sokolac.
Dakle, Institucionalni okvir vezan i bitan za Projekat izrade zaštitnog nasipa na lijevoj obali Drine
od Balatuna uzvodno do Glavičica, sa prethodno navedenim ustanovama, institucijama i
organima i njihovim zakonom propisanim nadležnostima pruža mogućnost vođenja postupaka,
preduzimanja odgovarajućih mjera, na taj način rješavanja problema i zadataka, te realizacije
ciljeva postavljenih ovim Projektom.
3.5.7. Monitoring i evaluacija
Aktivnosti na akviziciji zemljišta i raseljavanju u okviru projekta Izrade zaštitnog nasipa na lijevoj
obali Drine od Balatuna uzvodno do Glavičica će biti predmet monitoringa od strane Jedinice za
implementaciju Projekta pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike
Srpske, a takođe će biti uključena Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove I
njena područna jedinica u Bijeljini.
Monitoring od strane Jedinice za implementaciju Projekta će se obavljati rutinski ili direktno
pružanjem usluga konsultanata. Rezultati monitoring će se kvartalno dostavljati Svjetskoj banci.
Specifični indikatori monitoringa će biti:
Ø
Ø
Ø
Ø
Izvještaj o svim konsultacijama sprovedenim sa osobama pogođenim projektom;
Status otkupa zemljišta i plaćanja naknade za zemljište;
Naknada za obuhvaćene objekata i drugu imovinu;
Isplata naknade za izgubljenu dobit (ukoliko bi se dobit mogla ostvariti).
Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, u skladu sa Zakonom o
Republičkoj upravi ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 118/08 i 74/10), obavlja
upravne i druge stručne poslove koji se odnose na:
· premjer i uspostavljanje katastra nepokretnosti,
· obnovu premjera i katastra nepokretnosti,
· održavanje katastra premjera i nepokretnosti, katastra komunalnih uređaja osim poslova
koji su zakonom preneseni u nadležnost jedinica lokalne samouprave,
· katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljišta,
· kartografisanje teritorije Republike,
· vođenje tehničke arhive originala planova i karata,
· osnovnih geodetskih radova,
· stručni nadzor nad poslovima premjera i katastra nepokretnosti, katastra zemljišta,
katastra komunalnih uređaja,
· komasaciju zemljišta i premjeravanje zemljišta za posebne potrebe,
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
·
·
·
·
·
·
| 60
svojinskopravne i druge stvarnopravne odnose na nekretninama u državnoj svojini,
imovinsko-pravne odnose na zemljištu i zgradama, eksproprijaciju, uzurpacije, agrarne
odnose, prestanak državne svojine,
uspostavljanje ranijih svojinsko-pravnih odnosa na zemljištu u državnoj svojini –
denacionalizacija,
evidencije o nekretninama i pravima na nekretninama,
imovinsko-pravne poslove u vezi sa nekretninama na kojima Republika ima pravo
raspolaganja,
nadzorne, normativno-pravne i analitičke poslove i druge poslove u skladu sa Zakonom.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 61
4. OPIS PREDVIĐENIH MJERA ZA SPREČAVANJE, SMANJIVANE
I OTKLANJANJE ŠTETNIH UTICAJA
4.1.
Plan mjera za prevenciju/ublažavanje ekoloških uticaja
Plan upravljanja životnom sredinom je pripremljen na temelju rezultata ekološke procjene
uticaja i uključuje mjere kako bi se smanjili mogući negativni uticaji koji će se primijeniti
tokom implementacije projekta, uključujući procjenu troškova i odgovornost za njihovu
implementaciju. Mjere ublažavanje su kategorizovane kao:
-
Mjere ublažavanja u fazi planiranja prije izgradnje;
Mjere ublažavanja u fazi izgradnje;
Mjere ublažavanja u fazi korištenja.
Mjere za ublažavanje u fazi prije izgradnje se odnose na ishodovanje svih relevantnih
dozvola, te planiranje vezano za odabir najpovoljnije trase nasipa i način izvođenja
radova.
Mjere za ublažavanje u fazi izgradnje uglavnom se odnose na implementaciju dobrih
građevinskih praksi kako bi se izbjegli negativni uticaji na stabilnost tla, kvalitetu voda i
zemljišta, te na nivo buke, kvalitet vazduha. Njihovo provođenje je odgovornost Izvođača
radova i potrebno ih je, zajedno sa Planom praćenja stanja životne sredine uključiti u
Ugovor sa izvođačem radova.
Troškovi praćenja ovih mjera trebaju biti uključeni u troškove izgradnje, iako oni uglavnom
uključuju mjere dobrog gazdovanja i obično ne zahtijevaju značajna finansijska sredstva.
Klijent i imenovani nadzorni inženjer nadziraće provođenje mjera ublažavanja i Plana
praćenja. Popis dobrih građevinskih praksi i Plan upravljanja otpadom koji trebaju biti
ugrađeni u Ugovor sa izvođačem radova su dati u Prilogu ovog dokumenta.
Mjere za ublažavanje u fazi korištenje se odnose na ublažavanje negativnih uticaja koji
mogu nastati kao posljedica neadekvatnog korištenja i održavanja izgrađenih objekata.
Regulacije rijeka, pored funkcionalnih zahtjeva (hidraulička i morfološka stabilnost korita,
bezbjednost - stepen zaštite od velikih voda, ekonomičnost), moraju da zadovolje i vrlo
bitne socijalne, ekološke i urbane funkcije. Takve funkcije se ne ostvaruju radikalnim
regulacijama, koje vodotok potpunim okivanjem u kamen i beton pretvaraju u otvoreni
kolektor u kome ne mogu da obitavaju ni najprostiji oblici riječnih biocenoza. Takav
radikalan funkcionalistički pristup koji je devastirao veliki broj vodotoka i u Republici
Srpskoj, tako da su prestali da postoje kao vodeni ekosistemi, više nije ni moguć ni
dopustiv.
Neophodan je pristup sa pozicija takozvane naturalne regulacije, koja je u novije vrijeme
postala jedino primjerena kao pristup regulacije i uređenja manjih i srednjih vodotoka. Tim
konceptom se mire ostvarivanje funkcionalnih hidrotehničkih zahtjeva sa ekološkim
zahtjevima da se očuvaju ekološke funkcije vodotoka i da se stvore uslovi, ne samo za
očuvanje, već i za obogaćivanje biodiverziteta u rijeci i njenom priobalju. Mogu se izdvojiti
neki bazni principi naturalne regulacije vodotoka:
-
Regulacija ne smije da ugrozi vodene i priobalne ekosisteme;
Trasu regulisanog vodotoka voditi što prirodnije, prilagođavajući se zahtjevima
očuvanja biotopa u rijeci i njenom okruženju;
Zadržavati dijelove starača i riječne rukavce, kako bi se obezbijedili povoljni uslovi i
za biocenoze stajaćih voda;
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
-
-
| 62
Poprečni presjek regulisanog korita zadržati u obliku koji odgovara stabilizovanim
morfološkim karakteristikama dionice;
Za regulaciju koristiti prirodne materijale, bez radikalnih zahvata u koritu
oblaganjem kosina i dna korita;
Prostor uz rijeku prilagoditi višenamjenskom korišćenju, usklađujući funkcionalne,
ekološke i socijalne zahtjeve (korito osposobiti za rekracione aktivnosti);
Podužnom niveletom, sa pragovima od prirodnih materijala u vidu kontinuiranih
kaskadnih brzaka, obezbijediti uslove za migraciju svih vrsta vodene faune;
Ukoliko se priobalje štiti nasipima, čitav riječni prostor između nasipa tretirati kao
jedinstven ekosistem, u cilju obogaćivanja vodenih i probalnih biocenoza;
Duž rijeke, u pojasu priobalja, zadržati autohtonu vegetaciju u vidu fitosanacionog
zaštitnog pojasa;
Kod većih rijeka gdje su mogućnosti naturalne regulacije ograničene, ali i manje
potrebne, jer primijenjene metode uređenja korita (naperi, paralelne građevine,
obaloutvrde) ne ugrožavaju ekološke funkcije rijeke, prostor između nasipa i
obalnu zonu treba tretirati kao jedinstven ekološki prostor, namijenjen očuvanju
pune biološke raznovrsnosti.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 63
Tabela 12 Plan za prevenciju i ublažavanje ekoloških uticaja za projekat Zaštite od poplava
Faze
Planiranje/
projektovanje
Planiranje/
Projektovanje
Planiranje/
Projektovanje
Planiranje/
Projektovanje
Izgradnja
Problem
Osigurati usklađenost
sa relevantnom
legislativom iz obl.
građenja, voda, živ.
sredine i koncesija
Potencijalna oštećenja
postojeće infrastrukture
i objekata,
osobito podzemnih
instalacija (vodovod.
i kanalizac. cjevov.
i dr.) što uzrokuje
smetnje u pružanju
usluga korisnicima.
Neovlaštena nabavka
sirovina i građevinskog
materijala predstavlja
pritisak na prirodne
resurse.
Povećana mogućnost
zapošljavanja i
ostvarivanja prihoda za
lokalnu zajednicu.
Erozija tla kao
posljedica krčenja,
čišćenja, iskopavanja
Mjere ublažavanja
planiranje
Troškovi
Inplementacija
Instituc. odgovornosti
planiranje
Inplement.
Predlagač
projekta
Predlagač
projekta
Precizno locirati poziciju infrastrukturnih
objekata i podzemnih instalacija u
saradnji sa nadležnim institucijama na
svim nivoima vlasti.
Izmijeniti trasu ili projektno rješenje
kako bi se umanjila ili izbjegla moguća
oštećenja. dogovoriti saradnju sa
davaocima usluga komunalnih i drugih
usluga kako bi se poduzeli potrebni
zajednički koraci i ne bi došlo do
prekida u isporuci usluge ili
pravovremeno obavijestila javnost o
privremenom prestanku pružanja
usluge
Projektant
Predlagač
projekta u
saradnji sa
projektantima i
predstavnicima nadležnih
institucija
lokalne vlasti.
Nabaviti građevinski materijal od
pravnih lica registrovanih za predmetnu
djelatnost i sa važećim potrebnim
dozvolama (ekološka, vodna, itd.).
Predlagač
Projekta
Izvođač radova
Predlagač
Projekta
Izvođač radova
Izvođač
radova
Izvođač radova
Osigurati građevinsku, Osigurati
Ekološku, Vodne smjernice,
Dati prednost pri zapošljavanju
kvalifikovanom lokalnom stanovništvu.
Osigurati zaštitu padina (zbijanje obala,
stabilizacija ozelenjavanjem, oblaganje
kosina).Odrediti lokaciju odlagališta
zemljanog materijala, a humus sa
travnatim pokrivačem odlagati posebno
kako bi se ponovno mogao koristiti.
izvršiti zamjensko sađenje ili
presađivanje vegetacije. Provoditi Plan
upravljanja otpadom.
Komentar
Problematiku
regulisati kroz
tendersku
dokumentaciju.
Problematiku
regulisati kroz
tendersku
dokumentaciju.
Problematiku
regulisati kroz
tendersku
dokumentaciju.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
Faze
Problem
Mjere ublažavanja
planiranje
Troškovi
Inplementacija
Instituc. odgovornosti
planiranje
Inplement.
Izgradnja
Narušavanje
vegetacijskog
pokrivača
Izvršiti zamjensko sađenje ili
presađivanje vegetacije. Primijeniti
mjere dobre građevinske prakse
Izvođač
radova
Izgradnja
Emisije prašine sa
odlagališta zemljanog
materijala, zbog
kretanja vozila
makadamskim
putevima i izvođenja
građevinskih radova.
Sabiti odloženi zemljani materijal.
Prskati vodom izvore prašine kako bi se
umanjili uticaji prašine na okolno
stanovništvo i vegetaciju.
Kontrolisati brzinu vozila kako bi se
umanjilo podizanje prašine.
Pripremiti i provoditi Plan organizacije
gradilišta koji uključuje mjere dobre
građevinske prakse.
Izvođač
radova
Izgradnja
Emisija gasova i
čestica iz vozila,
mehanizacije i
generatora.
Izgradnja
Buka pri radu teške
mehanizacije i
generatora.
Izgradnja
Povećana mutnoća
voda kao posljedica
izvođenja radova.
Redovno održavanje opreme.
Izvođač je dužan priložiti dokaz o
ispravnosti vozila u skladu sa propisima
o emisiji štetnih gasova.
Pripremiti i provoditi Plan organizacije
gradilišta koji uključuje mjere dobre
građevinske prakse.
Pridržavati se zakonski određenog
radnog vremena na gradilištu.
Zvučno izolovati kućišta za generatore
ukoliko se nalaze u blizini stambenih
objekata.
Osigurati prigušivače zvuka za teške
mašine.
Pripremiti i provoditi Plan organizacije
gradilišta koji uključuje mjere dobre
građevinske prakse.
Iste mjere kao i za kontrolu erozije i
stabilizaciju padina.
Radove vršiti po suhom vremenu.
Pripremiti i provoditi Plan organizacije
Izvođač
radova
Izvođač
radova
Izvođač
radova
| 64
Komentar
Izvođač radova
Problematiku
regulisati kroz
Ugovor o
izvođenju radova.
Izvođač radova
Problematiku
regulisati kroz
Ugovor o
izvođenju radova.
Izvođač radova
Problematiku
regulisati kroz
Ugovor o
izvođenju radova.
Izvođač radova
Problematiku
regulisati kroz
Ugovor o
izvođenju radova.
Izvođač radova
Problematiku
regulisati kroz
Ugovor o
izvođenju radova.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
Faze
Problem
Izgradnja
Zagađenje podzemnih i
površinskih voda uljima
i mastima zbog lošeg
održavanja i popravki
opreme, te sipanja
goriva na gradilištu.
Izgradnja
Ugrožavanje radovima
vrsta koje žive u
vodenom ekosistemu
rijeke Drine.
Izgradnja
Smanjena prohodnost
kroz područje gdje se
izvode radovi.
Izgradnja
Povećani rizici za
stanovništvo od
prometnih nesreća i
građevinskih radova.
Mjere ublažavanja
Izbjegavati servisiranje i sipanje goriva
na terenu.
Kod eventualnog sipanja goriva i
održavanje vozila na gradilištu koristiti
zaštitne folije.
Osigurati apsorbirajući materijal za
slučaj izlijevanja goriva.
Iskorištenim zauljenim materijalima i
sredstvima upravljati u skladu sa
Planom upravljanja otpadom.
Pripremiti i provoditi Plan organizacije
gradilišta koji uključuje mjere dobre
građevinske prakse, mjere iz vodnih
akata i mjere iz Plana upravljanja
otpadom.
Izbjegavati izgradnju u osjetljivim
periodima godine (sezona
razmnožavanja je od februara do maja)
i tokom ljeta kada minimalni tokovi
smanjuju efekt razrjeđivanja.
Planirati premještanje opreme u vrijeme
kada nisu velike dnevne gužve u
saobraćaju.
Osigurati alternativni prolaz za pješake
i vozila u saradnji sa lokalnim vlastima
ili osigurati siguran prolaz kroz
gradilište.
Pripremiti i provoditi Plan organizacije
gradilišta koji uključuje mjere dobre
građevinske prakse.
Osigurati odgovarajuće znakove
upozorenja, osvjetljenje, zaštitne
ograde itd.
Pridržavati se saobraćajnih pravila.
Čistiti gradilište od građevinskog
otpada kako u fazi građenja, tako i
nakon završetka radova, pri zatvaranju
gradilišta.
Kroz institucionalne i administrativne
dogovore sa opštinskim domom
zdravlja osigurati sanitetski materijal i
ljekarsku pomoć na gradilištu
Provoditi Plan organizacije gradilišta.
planiranje
Troškovi
Inplementacija
Instituc. odgovornosti
planiranje
Inplement.
Izvođač
radova
Izvođač radova
Izvođač
radova
Izvođač radova
Izvođač
radova
Izvođač radova
Izvođač
radova
Izvođač radova
| 65
Komentar
Problematiku
regulisati kroz
Ugovor o
izvođenju radova.
Problematiku
regulisati kroz
Ugovor o
izvođenju radova.
Problematiku
regulisati kroz
Ugovor o
izvođenju radova.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
Faze
Problem
Izgradnja
Opasnost od ozljeda
na radu.
Izgradnja
"Chance findings"
slučajnih pronalazaka
kulturno-historijskog
naslijeđa, neeksplodiranih
materijala i slično
Izgradnja
Uticaj na poslovne
aktivnosti i prava
korištenja zemljišta.
Izgradnja
Zagađenje voda i
zemljišta uslijed
neadekvatnog
odlaganja otpada.
Izgradnja
Negativni uticaji na
životnu sredinu zbog
neadekvatnog
odlaganja otpada
nastalog podizanjem
nasipa
Mjere ublažavanja
Zahtijevati od svih radnika da se
pridržavaju Mjera zaštite na radu
Duž trase izgradnje sistema postaviti
znakove upozorenja
Radnicima osigurati sanitarne i
higijenske čvorove
Pripremiti i provoditi Plan organizacije
gradilišta i Plan mjera zaštite na radu.
Obavijestiti nadležne organe i
Republički zavod za zaštitu kulturnoistorijskog naslijeđa Republike Srpske i
preduzme sve mjere kako se pronađeni
predmet ne bi oštetio do dolaska
ovlašćenog lica.
Izraditi odgovarajuće Instrumente
preseljenja u skladu sa Operativnom
politikom 4.12 Nedobrovoljno
preseljavanje. Zakonom o
eksproprijaciji RS.
Pravovremene konsultacije i saradnja
sa ranjivim skupinama kako bi se
smanjile smetnje u svakodnevnim
aktivnostima.
Kratkoročno skladištenje na određenim
lokacijama.
Preuzimanje otpada i zbrinjavanje od
strane ovlaštenih institucija.
Zemlju i drugi inertni materijal iskoristiti
za osiguranje kosina.
Ponovno korištenje i reciklaža otpada
gdje god je to moguće.
Zabranjeno je spaljivanje otpada na
otvorenom i na lokaciji.
Postupanje u skladu sa planom
upravljanja otpadom.
Odlaganje otpada u skladu sa Planom
upravljanja otpadom na ovlaštenim
odlagalištima: Reciklirati otpad koji je
podložan reciklaži.
planiranje
Troškovi
Inplementacija
Instituc. odgovornosti
planiranje
Inplement.
Komentar
Izvođač radova
Problematiku
regulisati kroz
Ugovor o
izvođenju radova.
Izvođač
radova
Izvođač radova
Problematiku
regulisati kroz
Ugovor o
izvođenju radova.
Predlagač
projekta
Predlagač
projekta
Izvođač
radova
Procjena troškova
će biti dostupna
kroz
Ekspropriacioni
elaborat.
| 66
Izvođač
radova
Izvođač radova
Korisnik
sistema
Izvođač radova
Problematiku
regulisati kroz
Ugovor o
izvođenju radova.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
4.2.
| 67
Plan praćenja stanja životne sredine
Tabela 13 Plan praćenja stanja životne sredine za projekat zaštite od poplava
Koji parametar
treba pratiti
Gdje se vrši
praćenje
Izgradnja
Pojava erodiranih
površina i klizišta u
blizini gradilišta
U
neposrednoj
okolini
gradilišta
Izgradnja
Broj i vrsta
zasađenih biljaka.
Površina koja je
podvrgnuta
rehabilitaciji.
Na mjestu
izvođenja
građevinskih
radova
Izgradnja
Lokacije na kojima
se izvode radovi i
vrijeme njihovog
izvođenja.
Na mjestu
izvođenja
građevinskih
radova
Faze
Kako će se
vršiti
praćenje/vrsta
opreme za
praćenje
Kada će se
vršiti praćenjeučestalost
mjerenja ili
Stalno
Zašto je potrebno
praćenje
Vizuelni nadzor
Dnevno
Vizuelni nadzor i
upoređivanje sa
planom
rehabilitacije
degradiranih
područja.
Vizuelni nadzor i
upoređivanje sa
izvedbenim
projektom.
Nakon
implementacije
plana
rehabilitacije
degradiranih
područja
Pojava buke i
aerozagađenje
Na mjestu
izvođenja
radova
Standardna
oprema za
mjerenje
kvaliteta vazduha
i nivo buke.
Izgradnja
Kontrola radnog
vremena.
Na mjestu
izvođenja
radova
Vizuelno i
upoređivanje sa
planom
organizacije
gradilišta.
Izgradnja
Implementacija
plana organizacije
gradilišta,
zaprimljene
pritužbe građana
zbog smanjenja
prohodnosti,
povećanog
saobraćaja i
neuređenosti
gradilišta i slično.
Na gradilištu
Vizuelno i
upoređivanje sa
planom
organizacije
gradilišta.
Izgradnja
U toku izvođenja
radova
Po zaprimanju
pritužbi građana
Po zaprimanju
pritužbi građana
Stalno
Troškovi
Planiranje
Odgovornost
Implemen.
Planiranje
Implemen.
Zbog utvrđivanja pojave
erozije tla i klizišta
uzrokovanih
građevinskim radovima
Ugrađeno u
troškove
izvođenja
nadzora
Izvođač
nadzora
Izvođač
nadzora
Zbog potrebe vraćanja
zemljišta u prvobitno
stanje
Ugrađeno u
troškove
izvođenja
nadzora
Izvođač
nadzora
Izvođač
nadzora
Zbog zaštite vrsta koje
žive u vodenom
ekosistemu rijeke Drine.
Ugrađeno u
troškove
izvođenja
nadzora
Izvođač
nadzora
Izvođač
nadzora
Izvođač
nadzora
Izvođač
nadzora
Izvođač
nadzora
Izvođač
nadzora
Izvođač
radova
Izvođač
nadzora
Radi utvrđivanja nivoa
aerozag. i buke te
uporedba sa zakons.
granič.vrijed. U slučaju
odstupanja dodatne
mjere ublažavanja.
Radi utvrđivanja
poštovanja radnog
vremena i ograničenja
emisije buke na dnevne
radne sate.
Radi utvrđivanja
usklađenosti sa Planom
organizacije gradilišta i
izbjegavanja negativnih
uticaja na stanovništvo
Ugrađeno u
troškove
izvođenja
nadzora
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
Faze
Izgradnja
Izgradnja
Izgradnja
Koji parametar
treba pratiti
Upravljanje
otpadom
Broj evidentiranih
nezgoda
Postojanje
higijenskih uslova
za radnike,
Korištenje zaštitne
opreme
Uticaj na
stanovništvo zbog
ograničavanja
poslovne aktivnosti
i prava na
korištenja zemljišta
Gdje se vrši
praćenje
Kako će se
vršiti
praćenje/vrsta
opreme za
praćenje
Na gradilištu
Vizuelno i
upoređivanje sa
planom planom
upravljanja
otpadom.
Na gradilištu
Vizuelno i
uvidom u
evidenciju
U lokalnoj
zajednici
Uvidom u
evidenciju
Izgradnja
Kvalitet izvedenih
radova
Kvalitet materijala
koji se ugrađuje
Na gradilištu
Korištenje
Pojava korovskih
biljaka i štetočina
Na lokaciji
projekta
Vizuelno
opažanje i kroz
evidenciju
Vizuelna
identifikacija i
prebrojavanje
jedinki.
Kada će se
vršiti praćenjeučestalost
mjerenja ili
Stalno
Zašto je potrebno
praćenje
Stalno
Stalno u toku
izvođenja
radova
Nakon
zaprimljenih
pritužbi građana
Stalno u toku
izvođenja
radova
i uklanjanja
gradilišta
Dnevno
Troškovi
Odgovornost
Implemen.
Planiranje
Implemen.
Radi utvrđivanja
usklađenosti sa Planom
upravljanja otpadom i
izbjegavanja negativnih
uticaja na životnu
životnu sredinu
Ugrađeno u
troškove
izvođenja
nadzora
Izvođač
radova
Izvođač
nadzora
Radi utvrđivanje
provedbe mjera zaštite
na radu.
Ugrađeno u
troškove
izvođenja
nadzora
Izvođač
radova
Izvođač
nadzora
Radi pravovremenog
sprečavanja uticaja
Ugrađeno u
troškove
izvođenja
nadzora
Predlagač
projekta
Predlagač
projekta
Korisnik
sistema
Korisnik
sistema
Slab nadzor i ocjena
kvalitete izvođenja
radova može uzrokovati
štete po okolinu,
nekvalitetne konstrukcije
i upotrebu nekvalitetnih
materijala, što može
dovesti do oštećenja
konstrukcija i izložiti
stanovnike rizicima i
mogućim nesrećama
Radi utvrđivanja potrebe
za primjenom
fitofarmaceutskih
sredstava
Planiranje
| 68
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 69
5. KRATAK PREGLED ALTERNATIVA KOJE JE NOSILAC
PROJEKTA RAZMATRAO I NAVOĐENJE RAZLOGA ZA
IZABRANO RJEŠENJE, S OBZIROM NA UTICAJE NA ŽIVOTNU
SREDINU
Tokom dizajna preliminarnog rješenja razmatrano je više alternativa sa stanovišta
položaja novoprojektovanog nasipa u odnosu na "vjerovatnu pozicija državne granice", jer
je to bio i jedan od investicionih preduslova, i ostvarenih mjera zaštite od poplava koje se
postižu takvom dispozicijom nasipa. U ovom razmatranju alternativnih položaja nasipa
velika pažnja je posvećena i traženju rješenja sa što manjim uticajem na životnu sredinu,
prije svega na stanovništvo izbjegavanjem pozicioniranja nasipa kroz naselja. U nastavku
su opisana razmatrana alternativna rješenja.
Jedan od preduslova tokom izbora optimalnog rješenja (pravca) od tri opcije je bila
"vjerovatna pozicija državne granice". Zvanični sporazum između BiH i Republike Srbije u
vezi pozicije granice ne postoji. Kada će se takav sporazum potpisati je teško reći.
Prvo je eliminisan pravac razmatrajući nasip najbliži Drini. Na ovom dijelu Drina značajno
vijuga i državna granica je definisana prema pravcu Drine od prije oko 100 godina. Stoga
je teško znati gdje se danas tačno nalazi državna granica između Bosne i Hercegovine i
Republike Srbije; čini se da je ovaj pravac najviše na teritoriji Republike Srbije.
Najudaljenija opcija, iako skoro bez spornih dijelova u vezi pozicije "vjerovatne državne
granice", bi ostavila značajne dijelove poljoprivrednog zemljišta bez zaštite. Pozitivan
uticaj nasipa bi bio znatno manji.
Opcija između ove dvije prethodno opisane opcije je pravac koji je najprikladniji iz raznih
gledišta ("pravac 2"). Međutim, tokom glavnog projekta ovaj pravac treba još optimizirati
na pojedinim mjestima.
Na osnovu idejnog projekta i na osnovu glavne odluke o "pravcu 2", raspravljalo se i
preporučen je najhitniji dio za implementaciju (uzimajući u obzir da se navjerovatnije neće
moći finansirati „također urgentne" dionice cijele dužine "pravca 2", odnosno dionicu od
oko 10 km nizvodno od Pavlovića mosta do postojećeg nasipa (koji završava oko 5 km
uzvodno od ušća u rijeku Savu), te dionicu od oko 15 km uzvodno od kanala Glogovac).
Vertikalan u odnosu na Drinu je sagrađen nasip (koji je također glavni put) koji se proteže
od Bijeljine do Pavlović mosta. Ovaj nasip je projektovan na odgovarajućoj visini kada je u
pitanju maksimalni stogodišnji protok, ali tokom poplava 2010. godine je lokalno
stanovništvo iskopalo rupe kroz njega i voda je poplavila nizvodni dio.
To je razlog zašto su 2010. godine područja nizvodno od navedenog nasipa/ceste bila
poplavljena. Procijenjeni protok 2010. godine je bio povratnog perioda 1/60 godina.
Za izbor najpovoljnije varijante u principu su odabrani kriteriji koji se odnose na
finansijske, tehničko-tehnološke i ekološke pokazatelje.
Projektom je predviđeno da se zaštiti područje od poplava opštine Bijeljina, ukupne
površine 6400 ha.
U sklopu "EC IPA 2007 Programa za BiH" implementiran je projekt "Podrška vodnoj
politici u BiH". Glavni dokument je „Dokument o vodnoj politici“ u kojem su identifikovani
glavni problemi koji se tiču poplava u državi.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 70
Njihova rješenja su pripremljena u dokumentu koji se naziva „Tehnička osnova za
pripremu podstrategije za implementaciju EU Direktive o poplavama.“ Naglašena su dva
glavna pravca:
- Potrebne aktivnosti za implementaciju Direktive o poplavama i
- Hitne mjere radi zaštite građana i infrastrukture.
S obzirom da se sadašnji objekti zaštite od poplava (nasipi, pumpne stanice, bazeni za
zadržavanje vode) nedovoljno održavaju i neke od njih su oštećene, bit će dosta posla da
bi se dostigao nivo zaštite iz 1992. godine. Procijenjeno je da bi za rekonstrukciju
postojećih sistema za zaštitu od poplava u BiH trebalo oko 134 mil. KM (68,5 mil €).
Operacioni troškovi su procijenjeni na 10%, 6,7 mil KM/godišnje (3,4 mil €/godišnje).
Regija Semberija (koja se nalazi „između" rijeke Save i rijeke Drine sa glavnim gradom
Bijeljinom, kao i sa najvećim poljoprivrednim potencijalom u BiH) koja obuhvata površinu
od 41.000 ha, od kojih je 7.000 ha ugroženo poplavama.
U okviru finansijskih kriterija razmatrani su:
-
Investiciona ulaganja;
Operativni troškovi – tekuće i investiciono ulaganje i plate zaposlenih radnika;
Pogonski troškovi rada i održavanja nasipa.
U pogledu tehničko-tehnoloških pokazatelja razmatrana je sigurnost i tehnička efikasnost
planiranog nasipa, a u pogledu ekoloških pokazatelja izvršeno je ekološko vrednovanje
razmatranih varijanti.
Analiza tehničke učinkovitosti naglašava tehničke aspekte u vezi izvedivosti
implementacije (tehnički rizici), status pripreme tehničke dokumentacije itd. Konsultant je
pregledao svu dostupnu dokumentaciju.
Pošto projekt ne donosi bilo kakvu zaradu, finansijska analiza je pojednostavljena i više
pažnje je posvećeno ekonomskoj analizi.
Operativni troškovi uključuju stalno održavanje (košenje trave dva puta godišnje i
održavanje krunskih nasipa i obaloutvrda te pristupnih puteva), periodične i parcijalne
popravke izgrađenih objekata.
6. IZVOD IZ PLANSKOG AKTA
Izvod iz planskog akta područja treba dostaviti nosilac projekta prilikom podnošenja
zahtjeva za izdavanje građevinske i ekološke dozvole.
7. INFORMACIJE O MOGUĆIM TEŠKOĆAMA NA KOJE JE
NAIŠAO NOSILAC PROJEKTA PRI PRIKUPLJANJU
PODATAKA
Tokom prikupljanja potrebnih informacija za izradu Plana upravljanja životnom sredinom i
Procjene uticaja na društvo, za projekat zaštite od poplava područja Bijeljine, naišlo se na
niz problema zbog nepostojanja tehničke dokumentacije vezano za pomenuti projekat, a
samim tim i nemogućnost tačnog definisanja prostornog obuhvata i zemljišnih podataka
vezanih za eksproprijaciju koji se odnose na broj obuhvaćenih parcela, kvalitet zemljišta,
ukupno zemljište u vlasništvu fizičkih ili pravnih lica, ukupno zahvaćeno područje, broj
zahvaćenih pravnih lica itd.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 71
8. NETEHNIČKI REZIME
Obuhvat projekta
Preliminarno tehničko rješenje obuhvata izgradnju odbrambenog nasipa na lijevoj obali za
zaštitu od poplavnih voda rijeke Drine područja Semberije i Janje u Gradu Bijeljina.
Odbrambeni nasip treba pozicionirati od Balatuna, gdje se nadovezuje na postojeći Lijevi
Drinski nasip, pa uzvodno do Glavičica (Slika 2). Nasip treba da obezbijedi zaštitu od
poplava naseljima: Balatuna, Međaša, Dvorova, Popova, Amajlija, Janje i novog naselja
Nova Janja, te značajne poljoprivredne površine (plavi se 8 350 ha) visokih bonitetnih
klasa za poljoprivrednu proizvodnju. Procjenjuje se da će ukupna dužina nasipa iznositi
oko 33,36 km. Na desnoj obali rijeke Drine (u Republici Srbiji), desni nasip se nadovezuje
na postojeći kod Badovinaca, pa uzvodno proteže se do Banje Koviljače.
Da bi se isključili paralelni tokovi u rukavcima i staračama rijeke Drine, te da se
skoncentriše samo na glavno korito, treba predvidjeti pregradne građevine u rukavcima.
Cilj im je da usmjere vode u glavni tok, pospješe taloženje materijala i vremenom potpuno
isključe rukavac iz toka, te da se spriječi meandriranje rijeke Drine prema odbrambenim
nasipima i ugrožavanje pratećih nasipa.
Projektom je predviđeno da se zaštiti područje od poplava opštine Bijeljina, ukupne
površine 6400 ha.
Postojeći sistemi za zaštitu od poplava
Pored akumulacija u slivu rijeke Drine, koji imaju uticaj na smanjenje poplavnog talasa
kroz obezbijeđenje rezerve u svojim akumulacionim prostorima, u donjem toku Drine
izgrađeni su i linijski sistemi (nasipi) zaštite. Ovim sistemima zaštite štite se velika
prostranstva Semberije i Mačve sa rangom zaštite od stogodišnjih velikih voda. U donjem
toku Drine, izgrađeni su slijedeći linijski sistemi zaštite, desna obala Drine:
-
Zaštitni nasip oko Crne Bare, dužina nasipa 7,14 km, širina krune nasipa b = 5,00
m, nagib kosine naispa prema rijeci 1:2, a nagib kosine nasipa prema branjenom
području 1:2 i kota krune nasipa 83,30 – 85,50 m.n.m.,
Zaštitni nasip Crna Bara-Badovinci, dužina nasipa 7,96 km, širina krune nasipa b =
6,0 m, nagib kosine nasipa sa riječne strane 1:2, a sa branjene strane 1:2,50 i kota
krune nasipa 86,00 – 92,74 m.n.m.,
Zaštitni nasip – obilazni put oko Loznice, dužina nasipa 10,30 km, širina krune
nasipa b = 3,00 m, nagib kosine nasipa sa riječne strane 1:2, a sa branjene strane
1:2,50 i kota krune nasipa 122,40 – 127,40 m.n.m.
Svi navedeni izgrađeni linijski zaštitni sistemi imaju rang zaštite od stogodišnjih velikih
voda i zaštitnom visinom nasipa od 0,80 – 1,00 m.
Lijeva obala Drine:
-
Lijevi Drinski nasip duž Balatuna, dužina nasipa 8,00 km, širina krune nasipa b =
5,00 m, nagib kosine nasipa prema riječnoj strani 1:3, a prema branjenoj strani
1:2,50 i kota krune nasipa 83,50 – 85,70 m.n.m.
Razmatrana su tri rješenja za zaštitu od poplava za područje Semberije i Janje:
Prvo je eliminisan pravac razmatrajući nasip najbliži Drini. Na ovom dijelu Drina značajno
vijuga i državna granica je definisana prema pravcu Drine od prije oko 100 godina.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 72
Stoga je teško znati gdje se danas tačno nalazi državna granica između Bosne i
Hercegovine i Republike Srbije; čini se da je ovaj pravac najviše na teritoriji Republike
Srbije.
Najudaljenija opcija, iako skoro bez spornih dijelova u vezi pozicije, vjerovatne državne
granice, bi ostavila značajne dijelove poljoprivrednog zemljišta bez zaštite. Pozitivan uticaj
nasipa bi bio znatno manji.
Opcija između ove dvije prethodno opisane opcije je pravac koji je najprikladniji iz raznih
gledišta (pravac 2). Međutim, tokom glavnog projekta ovaj pravac treba još optimizirati na
pojedinim mjestima.
Na osnovu idejnog projekta i na osnovu glavne odluke o „pravcu 2“, raspravljalo se i
preporučen je najhitniji dio za implementaciju (uzimajući u obzir da se navjerovatnije neće
moći finansirati „također urgentne“ dionice cijele dužine „pravca 2, odnosno dionicu od
oko 10 km nizvodno od Pavlovića mosta do postojećeg nasipa (koji završava oko 5 km
uzvodno od ušća u rijeku Savu), te dionicu od oko 15 km uzvodno od kanala Glogovac).
Za izbor najpovoljnije varijante u principu su odabrani kriteriji koji se odnose na
finansijske, tehničko-tehnološke i ekološke pokazatelje.
Potrebne mjere za područje Bijeljine vezano za odbranu od poplava
Hitne mjere zaštite od poplava. Zbog specifične situacije koju je izazvao rat i teškog
ekonomskog stanja, hitne mjere zaštite protiv poplava se primarno sastoje od hitnih
popravki i radova obnove. Prema hitnim potrebama za izgradnju obaloutvrda (kameni
nabačaj), da bi se izbjegla erozija na obalama rijeke (na najnizvodnijem dijelu, u dužini od
20 km). U ovom trenutku se samo hitne popravke postojećih obaloutvrda ili izgradnja
novih na oštrim zavojima rijeke mogu finansirati iz ograničenih fondova.
Srednjoročne mjere zaštite od poplava. Kada se implementiraju kratkoročne mjere
zaštite od poplava, još uvijek će otprilike ista dužina, nizvodno od Pavlović mosta, biti pod
prijetnjom poplavama, kao i oko 15 km uzvodno od kanala Glogovac. Na ovim područjima
bi takođe urgentno bila potrebna izgradnja nasipa, posebno na dionici od oko 10 km od
Pavlovića mosta nizvodno do postojećeg nasipa (koji završava oko 5 km uzvodno od ušća
u Savu), i dionici od oko 15 km uzvodno od kanala Glogovac. Imajući u vidu da je 11 km
između Pavlovića mosta i kanala Glogovac urgentnije, jer će ova dionica imati najviše
uticaja na zaštitu Bijeljine, te iz razloga ograničenih finansijskih sredstava, projekta i
ograničenja u kapacitetu za izgradnju, dionice nizvodno od Pavlovića mosta, odnosno
uzvodno od kanala Glogovac, jedine su kategorisane u srednjoročne mjere.
Opis mogućih uticaja Projekta
Uticaji u fazi izgradnje:
-
Potencijalni negativni uticaj projekta uključuje: Štete uzrokovane radovima na
izgradnji od strane izvođača radova uključujući odlaganje iskopane zemlje i drugih
materijala iz iskopa;
Dugoročni rizik od kontaminacije površinskih i podzemnih voda;
Erozija zemljišta povezana sa postojećim praksama poljoprivredne proizvodnje.
Za potrebe izgradnje nasipa neophodno je prisustvo građevinske mehanizacije
(rovokopača, buldožera) manjih gabarita i radnika na terenu, te uspostavljanje zone
gradilišta.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 73
Glavni uticaji izgradnje će uključivati upravljanje iskopanom zemljom i građevinskim
otpadom, te otpadnim vodama i gorivima i mazivima na gradilištu, ali također mogu
uključivati:
- Ometanje pristupa i kretanja;
- Poremećaj u odvijanju poljoprivrednih aktivnosti koje proizlaze iz pristupa
ograničenja, sabijanje tla i kopanja kanala;
- Otpad, buku, blato i prašinu na lokaciji i na pristupnim saobraćajnicama;
- Oštećenje stabala ili drugog rastinja na mjestu izvođenja radova;
- Uznemiravanje životinjskog svijeta na i u blizini područja.
Uticaji u fazi korištenja
U fazi ekploatacije nisu identifikovani negativni uticaji, izuzev potrebe za održavanjem
nasipa i uništavanje otrovnih i invazivnih biljaka u periodu od Aprila do Oktobra.
U ovom projektu određeni broj vanjskih pozitivnih uticaja se pojavljuje u vezi
implementacije. Među glavnim vanjskim efektima treba spomenuti slijedeće:
-
Izbjegnute štete na poljoprivrednom zemljištu i objektima (Privatne kuće; stambene
zgrade; industrijski/poslovni objekti; škole, obdaništa, javne zgrade) zbog
poboljšane zaštite od poplava;
Izbjegnuti gubici u poslovanju zbog neprekidne proizvodnje/usluga;
Zdravstveni efekti zbog smanjenja zagađenja u vodi,
Izbjegnuti saobraćajni prekidi;
Rekreacione koristi;
Razvoj turizma;
Zaštita okoline (izbjegnuti troškovi zamjene);
Izbjegnuti troškovi privatne zaštite;
Efekti ekonomskog razvoja;
Izbjegnuti rizik od gubitka ljudskih života.
Mogući uticaji na društvo
Prema dosadašnjim raspoloživim podatcima na planiranoj lokaciji izgradnje nasipa u
svrhu odbrane od poplava neće biti privremenog ili trajnog preseljenja stanovništva,
samo je predviđena eksproprijacija koja će se izvršiti prema važećim direktivama,
propisima i standardima.
Opis predviđenih mjera za sprečavanje, smanjivanje ili uklanjanje štetnih
uticaja Projekta
Mjere ublažavanje su kategorizovane kao:
-
Mjere ublažavanja u fazi planiranja prije izgradnje;
Mjere ublažavanja u fazi izgradnje;
Mjere ublažavanja u fazi korištenja.
Mjere za ublažavanje u fazi izgradnje uglavnom se odnose na implementaciju dobrih
građevinskih praksi kako bi se izbjegli negativni uticaji na zagađenje zemljišta i vode,
erozija zemljišta, širenje prašine, vazduh, nivoi buke, flora i fauna.
Mjere za ublažavanje u fazi korištenje se odnose na ublažavanje negativnih uticaja koji
mogu nastati kao posljedica neadekvatnog korištenja i održavanja izgrađenih objekata.
Neophodan je pristup sa pozicija takozvane naturalne regulacije, koja je u novije vrijeme
postala jedino primjerena kao pristup regulacije i uređenja manjih i srednjih vodotoka.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 74
Tim konceptom se mire ostvarivanje funkcionalnih hidrotehničkih zahtjeva sa ekološkim
zahtjevima da se očuvaju ekološke funkcije vodotoka i da se stvore uslovi, ne samo za
očuvanje, već i za obogaćivanje biodiverziteta u rijeci i njenom priobalju.
Mogu se izdvojiti neki bazni principi naturalne regulacije vodotoka:
-
Regulacija ne smije da ugrozi vodene i priobalne ekosisteme;
Trasu regulisanog vodotoka voditi što prirodnije, prilagođavajući se zahtjevima
očuvanja biotopa u rijeci i njenom okruženju;
Zadržavati dijelove starača i riječne rukavce, kako bi se obezbijedili povoljni uslovi i
za biocenoze stajaćih voda;
Poprečni presjek regulisanog korita zadržati u obliku koji odgovara stabilizovanim
morfološkim karakteristikama dionice;
Za regulaciju koristiti prirodne materijale, bez radikalnih zahvata u koritu
oblaganjem kosina i dna korita;
Prostor uz rijeku prilagoditi višenamjenskom korišćenju, usklađujući funkcionalne,
ekološke i socijalne zahtjeve (korito osposobiti za rekracione aktivnosti);
Podužnom niveletom, sa pragovima od prirodnih materijala u vidu kontinuiranih
kaskadnih brzaka, obezbijediti uslove za migraciju svih vrsta vodene faune;
Ukoliko se priobalje štiti nasipima, čitav riječni prostor između nasipa tretirati kao
jedinstven ekosistem, u cilju obogaćivanja vodenih i probalnih biocenoza;
Duž rijeke, u pojasu priobalja, zadržati autohtonu vegetaciju u vidu fitosanacionog
zaštitnog pojasa;
Kod većih rijeka gdje su mogućnosti naturalne regulacije ograničene, ali i manje
potrebne, jer primijenjene metode uređenja korita (naperi, paralelne građevine,
obaloutvrde) ne ugrožavaju ekološke funkcije rijeke, prostor između nasipa i
obalnu zonu treba tretirati kao jedinstven ekološki prostor, namijenjen očuvanju
pune biološke raznovrsnosti.
Pozitivni uticaji projekta na upravljanje okolinom
Izgradnjom nasipa osigurat će se ekonomske, socijalne i ekološke koristi, korisnicima
zemljišta i lokalnoj zajednici u ovom području. Iskustava sličnih projekata, govore da će
projekat imati brojne pozitivne uticaje na životnu sredinu kroz promociju dobrih praksi
upotrebe zemljišta, metoda uzgoja i upravljanjem štetočinama.
Podprojekt bi trebao pomoći ojačati lokalne kapacitete u ekološko održivim pristupima
razvoju poljoprivrede.
Dodatno zapošljavanje
U slučaju nezaposlenosti i siromaštva u projektnom području, izvori radne snage neće biti
smanjeni. Ako se zapošljava iz grupe nezaposlenih ili zapošljavanje ima uticaj na
nezaposlenost, projekat stvara društven koristi zbog smanjene društvene podrške ili
pomoći nezaposlenima. To je slučaj u projektima zaštite od poplava. Nastat će slijedeće
društvene koristi od dodatnog zapošljavanja:
-
Povećanje broja radnih mjesta tokom implementacije investicije (privremeni efekt);
Povećanje radnih mjesta zbog potrebe za obavljanjem poslova održavanja;
Nova radna mjesta kao posljedica ekonomskog razvoja koji je omogućen
implementacijom investicije.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 75
9. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM
Plan upravljanja otpadom dat je u Prilogu 1.
10.
PREGLED POTREBA ZA DOZVOLAMA
Organ nadležan za procjenu uticaja na životnu sredinu – Ekološke procjene su u
nadležnosti Ministrastva prostornog planiranja, građevinarstva i ekologije RS. Procjene
uticaja na životnu sredinu u RS se rade u sklopu procedure izdavanja ekološke dozvole.
U cilјu dobijanja ekološke dozvole za projekat izgradnje zaštitnog nasipa na lijevoj obali
Drine od Balatuna uzvodno do Glavičica u okviru izrade tehničke dokumentacije
neophodno je obratiti se Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju
Republike Srpske sa dokumentacijom definisanom odredbama člana 64. Zakona o zaštiti
životne sredine (Sl. glasnik RS, br. 71/12). Ovo je potrebno zbog toga što predmetni
projekat prema odredbama Pravilnika o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na
životnu sredinu i kriterijumima za odlučivanje o potrebi sprovođenja i obimu procjene
uticaja na životnu sredinu (Sl. glasnik RS, br. 124/12) spada u red projekata za koje
resorno Ministarstvo u pojedinačnim slučajevima odlučuje o potrebi sprovođenja procjene
uticaja. Ako Ministarstvo odluči da je potrebno raditi procjenu uticaja na životnu sredinu o
tome donosi rješenje i nalaže nosiocu projekta da najkasnije u roku od šest mjeseci od
dobijanja rješenja podnese zahtjev ovlašćenoj organizaciji za izradu studije uticaja, za
aktivnosti određene Lokacijskim uslovima i tim rješenjem.
Javna ustanova „Vode Srpske“ je nadležna za izdavanje vodoprivredne saglasnosti čiji
uslovi čine sastavni dio ekološke dozvole.
Pregled ekoloških zahtjeva Svjetske banke
Zaštitne politike i procedure Banke koje se odnose na zaštitu životne sredine za potrebe
ovog projekta su:
-
OP/BP 4.01 Procjena životne sredine
OP/BP 4.04 Prirodna staništa
OP 4.07 Upravljanje vodnim resursima
OP 7.50 Projekti na međunarodnim plovnim putevima
Projekat odbrane od poplava koji obuhvata ulaganja u obnovu, modernizaciju i izgradnju
infrastrukture za zaštitu od poplava, kategorisan je kao projekat B kategorije i stoga
zahtijeva procjenu uticaja na životnu sredinu.
11.
ANALIZA O OPCIJAMA ZA SPREMNOST U SLUČAJU
POPLAVA
Osim rasprava o tehničkim mjerama za hitnu i kratkotrajnu zaštitu od poplava, upravljanje
poplavama se mora posmatrati obuhvatnije. Treba da postoji opšta svijest da su poplave
prirodni fenomen koji se uopšteno ne može spriječiti. Stoga, u nekoj mjeri, spremnost u
slučaju poplava treba uvijek da bude komponenta upravljanja poplavama. Kao što je
rečeno u EU Direktivi o poplavama 2007/60/EC "Planovi upravljanja poplavama će se
baviti svim aspektima upravljanja rizikom od poplava fokusirajući se na prevenciju, zaštitu,
spremnost, uključujući prognoze o poplavama i sisteme ranog upozoravanja, uzimajući u
obzir karakteristike posebnih riječnih slivova i podslivova."
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 76
U daljem tekstu se govori o određenim pristupima koji se tiču spremnosti u slučaju
poplave. Ali prvo se spominje da se spremnost može optimalno odrediti samo u okviru
pravilnog sveobuhvatnog upravljanja rizicima od poplava. Za ovu svrhu, 3 koraka
istaknuta u EU Direktivi o poplavama treba da se implementiraju:
-
-
Preliminarna procjena rizika od poplava;
Mape opasnosti od poplava i mape rizika od poplava;
Planovi upravljanja rizicima od poplava.
Mjere zaštite od poplava su predviđene za pojedine poplave, uopšteno za interval 1/100
za naselja, postoje uvijek scenariji niže vjerovatnoće koja može uticati na zaštićenu
zemlju. Na primjer, rušenje (probijanje) zaštitne objekte u slučaju nepostojanja ili
nepravilnog održavanja ili brige, kod na primjer zemljanih nasipa. Takođe, prelijevanje
preko nasipa može dovesti do narušavanja sistema zaštite od poplava.
Stoga trebaju biti identifikovana područja koja mogu potencijalno biti poplavljena u slučaju
pojave većih poplava u odnosu na projektovane, ili u slučaju probijanja, rušenja i sl.
zaštitnih objekata, (scenariji treba da se definišu u skladu sa Agencijama). U tim
područjima potencijal štete ne bi trebao biti povećan ako je moguće. Mjere za osiguranje
ili čišćenje tih područja se mogu odrediti u planu o uzbunjivanju u slučaju poplave.
U slučaju poplava iznad projektovanog nivoa ili u nekim slučajevima i za poplave manje
od projektovanih, prelivi mogu pružiti dodatnu sigurnost za sistem zaštite od poplava.
Posebno zemljani nasipi mogu biti uništeni ako ih voda preplavi. Stoga se mogu ugraditi
dijelovi koji su posebno osigurani na nižim kotama (bez slobodnog nadvišenja).
Određivanje lokacije ovih prelivnih objekata mora biti projektovano u odnosu na područja
sa visokom potencijalnom štetom, tako da se u slučaju velikih voda, minimiziraju
negativne posljedice.
U području Bijeljine ove objekte treba identifikovati kada se definiše konačna trasa nasipa
Odluka o izdizanju ili izmiještanju će se morati razmatrati u zavisnosti od ostvarivosti,
posljedica i troškova takvih mjera.
U područjima gdje su poplave česte treba koristiti što je moguće više prinose koji su
otporni na poplave. Ovo je posebno primjenjivo na poljoprivrednom zemljištu između
planiranih nasipa i rijeke Drine u području Bijeljine. Osim toga, treba procijeniti metode
upravljanja i objekte za smanjenje erozije tla, tamo gdje je to potrebno.
U nekim slučajevima pojedinačno naselje ili objekti se ne mogu razmatrati u šemi zaštite
od poplava. Zavisno od situacije tehnička zaštita se može implementirati da se izbjegne ili
smanji šteta. Ali takođe je važno za vlasnike i odgovorne osobe da se smanji potencijalna
šteta koliko je moguće i da se ne oslanjaju samo na zaštitne objekte. Na primjer, na
prizemlju bi trebala da bude što manje predmeta koje bi poplava mogla uništiti.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
12.
| 77
JAVNA RASPRAVA
Javu raspravu su vodili predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Republike Srpske, pomoćnik ministra gdin Mihajlo Stevanović i gđa Jelena Đukić.
Nakon uvodne riječi i kratkog upoznavanja prisutnih sa projektom predstavnici resornog
Ministarastva su pozvali predstavnike konsultanata da prezentuju Plan upravljanja
životnom sredinom i procjenu uticaja na društvo predmetnog projekta. Prezentaciju
predmetnog dokumenta je uradio gdin Saša Dunović ispred Instituta za građevinarstvo
„IG“ Banja Luka, a nakon te prezentacije prisutnima je detaljnije prezentovano i samo
tehničko rješenje planiranog sistema odbrane od poplava rijeke Drina od strane gdina
Uroše Hrkalovića ispred Zavoda za vodoprivredu Bijeljina. Sa ove dvije prezentacije
prisutnima je dato dovoljno informacija o predmetnom projektu i njegovim uticajima tako
da se u nastavku mogla održati kvalitetna rasprava koju je otvorio gdin Stevanović.
Predstavnik Grada Bijeljina gdin Tomica Stojanović je prvi uzeo riječ. On je istakao da je
Grad Bijeljina dobio na vrijeme poziv i materijal za predmetnu raspravu. Gdin Stojanović je
istakao da je primjetio da se u dokumentu koristi naziv naselja Obrijež, a radi se u stvari o
naselju Nova Janja, a naselje Obrijež se nalazi iza naselja Nova Janja i ne može
geografski imati veze sa ovim projektom, sa čime su se Konsultanti složili i dogovoreno je
da će primjećeni propust biti ispravljeni.
Gdin Stojanović je potom dodao da se provjere navedeni podaci o poplavama koje su se
desile 2010. godine, o protocima rijeke Drine koji su tada registrovani, o plavljenju
područja naselja Dvorovi i Dazdarevo sa mišljenjem da je naselje Dazdarevo plavljeno na
opisani način, a da je naselje Dvorovi i Bakračić plavljeno vodom koja je došla niz nasip
magistralnog puta Bijeljina – Pavalovića most. Konsultanti su na ove navode odgovorili da
su upoznati sa različitim tvrdnjama i o uzrocima poplava i o veličinama protoka rijeke
Drine i da se i danas koriste različiti podaci dobijeni različitim metodologijama što samo
daje na značaju potrebi izrade šire regionalne hidrološke analize rijeke Drine, izvršiti
uravnoteženje tih vodostaja i odrediti odgovarajuće proticaje. U Studiji izvodljivosti za ovaj
projekat biće predloženo da se prije svega uradi ova analiza. Konsultanti su dodali i to da
je novoprojektovani nasip dimenzionisan za prirodno stanje životne sredine, ne uzimajući
u obzir postojeće hidroakumulacije na uzvodnom dijelu jer se tim akumulacijama ne
upravlja koordinisano kako bi se mogle koristi kao aktivna mjera zaštite od poplava, jer ni
jedna od tih akumulacija nema izrađen Plan upravljanja akumulacijom što bi isto trebalo
da se izradi u narednom periodu.
Gdin Stojanović je nastavio dalje i sa pitanjem da li se razmišljalo da se novoprojektovani
nasip i njegova trasa iskoristi i za izgradnju putne infrastrukture i četvrte faze obilaznice za
Grad Bijeljinu koja još uvijek nije izgrađena upravo sa te strane. Konstultanti su odgovorili
da je u sklopu ovog projekta predviđena širina nasipa od 6 m, što ipak nije uobičajeno ali
zbog sigurnosti nasipa ipak je usvojena ova širina, a ako bi se željela još i saobraćajnica
na nasipu njegova širina bi morala biti veća što bi dodatno poskupilo njegovu izgradnju i
trebali bi se tražiti novi izvori finansiranja, ali da je to tehnički moguće.
Sledeći je diskutovao Dragan Sarić predstavnik mjesne zajednice Balatun. Istakao je
značaj izgrađenog nasipa u ovom naselju. Pitao je gdje je tačno mjesto spajanja
novoprojektovanog nasipa sa postojećim u ovom mjestu, jer postoji više mogućih spojnih
mjesta. Na ovo pitanje odgovor je dao gdin Stevanović ističući da je spoj
novoprojektovanog nasipa sa postojećim u ovom naselju nalazi na mjestu gdje kanal
Selište tangira postojeći nasip, tj. mjesto sa kojeg se ranije išlo na skelu i za mjesnu
„Bracinu“ šljunkaru.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 78
Predstavnik ove mjesne zajednice je dalje pitao za predviđenu trasu novog nasipa, tj. da li
je predviđeno da ta trasa ide katastarskom granicom opštine ili granicom Bosne i
Hercegovine na šta je gdin Stevanović odgovorio da je trasa novog nasipa postavljena
tako da ide što bliže katastarskoj granici opštine Bogatić, tj. gdje god je to bilo moguće
nasip je postavljen na granici naših katastarskih opština (Balatun, Međaši, Popovi,
Amajlije, itd.) kako bi se nasipom zaštitile što veće površine i da što manje zemljišta
ostane sa drugu stranu nasipa, tj u nebranjenom području, ali da se u cijelosti nasip gradi
na teritoriji BiH. Na ovaj način dobija se nešto veće inudaciono područje, samim tim i
manji uticaji izgradnje nasipa na nizvodno područje i desnu obalu rijeke Drine od
podizanja nivoa voda i na taj način su izbjegnuti i uticaji ovog projekta na drugu državu i
ne očekuju se problemi oko usaglašavanja nivelete i položaja nasipa sa Republikom
Srbijom. Sa Republikom Srbijom dogovaraće se i vrijednosti velikih voda na koje će nasip
biti dimenzionisan. Pored ovog projekta sa Republikom Srbijom i Crnom Gorom planirana
je realizacija i drugih projekata koji se tiču rijeke Drine, prije svega riječ je o izradi
Integralnog plana upravljanja rijekom Drine.
Ovaj predstavnik je pitao i da li ima svrhe graditi ovaj nasip ako se zna da je Pavlovića
most „usko grlo“ koji ne može propusti velike vode rijeke Drine, a koje dovode do poplava
na ovom području na šta je gdin Stevanović odgovorio da je Pavlović most izgrađen tek u
prvoj fazi i da tek predstoji njegova izgradnja u drugoj fazi u kojoj se mora premostiti
kompletna inudacija čime bi se otklonio ovaj problem.
Nakon predstavnika mjesne zajednice Balatun riječ je uzeo i predsjednik ove mjesne
zajednice, gdin Miodrag Arsenović tražeći da se još jednom pojasni tačno mjesto spajanja
novoprojektovanog nasipa sa postojećim u ovom mjestu, jer jedinu plodnu zemlju imaju u
južnom dijelu, prema mjesnoj zajednici Međaši i ako tuda bude postavljena trasa nasipa
javiće se veliki problem sa stanovništvom ove mjesne zajednice. Na ovaj upit gdin
Stevanović je opet ponovio gdje će se tačno spajati novi nasip sa postojećim i da će trasa
novog nasipa od ovog naselja ići južno prateći katastarsku granicu opština u Gradu
Bijeljina gdje god je to moguće kao bi se izbjeglo presjecanje parcela i kako bi se zaštitile
što veće površine obradivog zemljišta.
Predstavnik Grada Bijeljina gdin Predrag Jović je u svom izlaganju istako tešku
materijalnu situaciju u kojoj se nalazi Grad Bijeljina i pitao da li postoji mogućnost da se
dio sredstava za eksproprijaciju zemljišta obezbijedi Gradu kroz kredit Svjetske Banke na
šta je gdin Stevanović odgovorio da se o tome može razgovarati sa Svjetskom Bankom i
da se Memorandum koji je potpisao Gradonačelnik Grada Bijeljina sa resornim
Ministarstvom ne odnosi na ovaj projekat već na projekata koji se realizuje ne rijeci Savi i
koji se završava u ovoj godini.
Eksproprijacija zemljišta za ovaj projekat biće kasnije razmatrana, kada će se govoriti i o
visini naknada, ekspropiacionom pojasu i ističe mogućnost da se predloži da se o tome
razgovara sa Svjetskom Bankom iako do sada nije bila praksa da se ovi troškovi
finansiraju iz kreditnih sredstava. Nama je sada bitno da je projekat prihvatljiva za Grad,
za mjesne zajednice, da nema velikih uticaja na poljoprivredno zemljište, ako taj nasip
približimo katastarskoj granici između dvije katastarske opštine.
Stručnjak za zaštitu okoliša u Uredu Svjetske banke za BiH gđa Esma Kreso je pismenim
putem skrenula pažnju kako je u studiji navedeno da bi moglo doći do nizvodnog
plavljenja površina koje do sada nisu bile plavljene, te kako je moguć uticaj i na Republiku
Srbiju. Nakon ovog upozorenja, stavova sa javne rasprave i dodatnih pojašnjenja
tehničkih rješenja novoprojektovanog nasipa konsultanti su zaključili da realizacijom ovog
projekta ipak neće doći do plavljenja površina koje do sada nisu bile plavljene, te se ne
može očekivati značajniji uticaj na Republiku Srbiju. Naime, trasa novog nasipa je
postavljena tako da ide što bliže katastarskoj granici opštine Bogatić, ali tako da se nasip
u cijelosti gradi na teritoriji BiH.
Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 79
Na ovaj način dobija se veliko inudaciono područje (područje između dva nasipa, na lijevoj
i desnoj obali, je širine i nekoliko kilometara). Velikim inudacionim područjem osigurava se
dovoljno prostora da se u slučaju nailaska velikih, plavnih, voda nivo vode ne diže toliko
visoko da bi izazvao plavljenja okolnog područja. Ovakvim pozicioniranjem nasipa
minimiziraju se uticaji izgradnje nasipa na nizvodno područje i desnu obalu rijeke Drine od
podizanja nivoa voda i na taj način su izbjegnuti i uticaji ovog projekta na Republiku
Srbiju.
Operativna savjetnica u Uredu Svjetska banke u Zagrebu gđa Vera Dugandžić je
pismenim putem poslala više primjedbi i sugestija na izrađeni Plan upravljanja životnom
sredinom i procjenu uticaja na društvo. Pravo je gđa Dugandžić pitala da li konsultanti
mogu navesti relevantne zakone i propise RS i BiH u skladu sa kojima će se vršiti
eksproprijacija zemljišta ukoliko se javi potreba za istom na području obuhvata projekta?
Nakon urađene analize zakonske regulative u poglavlju Imovinsko pravni propisi od
značaja za projekt konsultanti su dali pregled zakonskih akata Republike Srpske i BiH koji
su relevantni za predmetni projekat, te kratki osvrt na svaki navedeni zakon u kontekstu
njegove primjene na implementaciju projekta izrade zaštitnog nasipa na lijevoj obali Drine
od Balatuna uzvodno do Glavičica.
Gđa Dugandžić je zamolila i da se u Planu konsultanti pozovu na World Bank OP. 4.12 i
da izlistaju sve zaštitne mjere kako je navedeno u opisu zadataka sukladno Bančinoj
operativnoj politici, kao i da se u okviru pravnog i institucionalnog okvira da više
informacija u pogledu zakona i propisa koji se odnose na agencije koje su odgovorne za
sprovođenje aktivnosti preseljenja, te izvrši paralelna analiza i eventualna odstupanja
između politike Svjetske banke i zakona RS i BiH koji tretiraju ovo pitanje.
Nakon ovog konsultanti su u poglavlju Analiza zahtjeva Svjetske banke i BiH u postupku
raseljavanja i Pravni i institucionalni okvir obradili sve specifične zahtjeve Svjetske banke
u vezi sa preseljenjem, a koji su sadržani u Operativnim pravilima OP 4.12 koji se odnose
na nedobrovoljno (prisilno) preseljenje. Takođe je obrađena politika i principi Svjetske
banke u slučaju nedobrovoljnog preseljenja, zatim šta uključuje pomoć u toku procesa
kompenzacije, preseljenja i selidbe. Paralelnom analizom zahtjeva Svjetske banke u vezi
sa preseljenjem koji su sadržani u Operativnim pravilima OP 4.12 i važeće zakonske
legislative na teritoriji RS i BiH definisan je način rješavanja imovinsko-pravnih pitanja,
kao i postupci u vezi sa istim, mogućnost sporazumnog rješavanja pitanja eksproprijacije i
pripadajuće naknade, kao i donošenja posebnih odluka kojima bi se regulisalo određeno
pitanje, odnosno obezbijedilo neko dodatno pravo.
Dalje je gđa Dugandžić sugrisala da se „prava na naknade“ obrade u obliku tablice kako
bi se izbjegao nepotrebno dug opis, kao i to da je potrebno obraditi ravnopravnost polova i
moguće mjere za ublažavanje koje trenutna verzija dokumenta ne pokriva. Kao odgovor
na ovu sugestiju u okviru poglavlja Prava na naknade tabelarno obrađena su prava na
naknade u skladu sa važećim zakonima ili specifičnim zahtjevima Svjetske banke, a
zavisno od vrste prava ili imovine koje se opciono mogu naći pod uticajem Projekta izrade
zaštitnog nasipa na lijevoj obali Drine od Balatuna uzvodno do Glavičica (tabela „Matrica
naknada“). Takođe, dodato je novo poglavlje Ravnopravnost polova i mjere za ublažavnje
uticaja u kojem je obrađeno ovo pitanje.
Na dalje gđa Dugandžić je primjetila i da navedeni sastav tima nije ispoštovan iako je u
Projektnom zadatku vrlo eksplicitno navedeno koji su pravni i socijalni stručnjaci potrebni.
Analizom ove primjedbe uočeno je da tehničkim propustom i činjenicom da dokument nije
potpisivan, već poslat elektronskim putem, u sastav tima nisu uvršetni svi stručnjaci koji
su radili na ovom dokumentu i ovaj propust je ispravljen.
13.
PRILOZI
PRILOG BR 1 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|1
PRILOG BR. 1: PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM
PRILOG BR 1 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|2
1. UVOD
Upravljanje otpadom je provođenje propisanih mjera postupanja sa otpadom u okviru
sakupljanja, transporta, skladištenja, ponovnog iskorištenja i odlaganja otpada, uključujući
i nadzor nad tim aktivnostima. U skladu sa članom 26 Zakona o upravljanju otpadom („Sl.
glasnik RS“ 53/02, te „Sl. glasnik RS“ 65/08 - izmjene i dopune), kao i Zakona o
upravljanju otpadom („Sl.novine FBiH“ br. 33/03) i Zakona o izmjenama i dopunama
zakona o upravljanju otpadom („Sl.novine FBiH“ br.72/09), operator postrojenja za koje je
potrebna ekološka dozvola izrađuje Plan o upravljanju otpadom.
U skladu sa Članom 27. operator postrojenja, kao proizvođač otpada, mora odrediti lice
odgovorno za poslove upravljanja otpadom, odnosno koordinatora za otpad. Prilikom
izrade ovoga Plana uzete su u obzir odredbe Pravilnika o kategorijama otpada s
katalogom („Sl. Glasnik RS“ 39/05) i odredbe Člana 2. Pravilnika o uslovima za prenos
obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača na operatera sistema
prikupljanje otpada („Sl. Glasnik RS“ 118/05), kao i Pravilnika o kategorijama otpada sa
listama ((„Sl.novine FBiH“ br.9/05).
U cilju potpunog razumijevanja ovog Plana, u nastavku se daju pojašnjenja osnovnih
pojmova koja se koriste, a proizlaze iz Zakona o upravljanju otpadom:
-
-
-
-
“otpad” znači sve materije ili predmete koje imalac odlaže, namjerava odložiti ili
mora odložiti u skladu sa jednom od kategorija navedenih u podzakonskom aktu
kojeg donosi ministar nadležan za zaštitu životne sredine, a nalaze se u Katalogu
otpada usvojenom u posebnom zakonskom propisu; („Sl. Glasnik RS“ 39/05);
"komunalni otpad" - znači iz domaćinstva i ostali otpad, koji je po svojoj prirodi ili
sastavu sličan otpadu iz domaćinstva;
"opasni otpad" - znači otpad koji je utvrđen posebnim propisom i koji ima jednu ili
više karakteristika datih u podzakonskom aktu koji donosi ministar nadležan za
zaštitu životne sredine koje uzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i životnu sredinu,
po svom porijeklu, sastavu ili koncentraciji, kao i otpad koji je naveden u katalogu
otpada kao opasni otpad i regulisan posebnim propisima;
"neopasni otpad" - znači otpad koji nije definisan kao "opasni otpad";
"inertni otpad" - znači otpad koji nije podložan značajnim fizičkim, hemijskim ili
biološkim promjenama. Inertni otpad se neće rastvarati, spaljivati ili na drugi način
fizički i hemijski obrađivati, biološki razgrađivati ili nepovoljno uticati na druge
supstance sa kojima dolazi u kontakt na način da prouzrokuje zagađenje životne
sredine ili ugrožavanje zdravlja ljudi;
"imalac" znači svako fizičko ili pravno lice, koje posjeduje otpad;
"proizvođač" je pravno ili fizičko lice čijom djelatnošću se proizvodi otpad ili pravno
ili fizičko lice koje obavlja predtretman, sortiranje ili druge operacije koje dovode do
promjena fizičkih karakteristika ili sastava otpada;
"pravno ili fizičko lice" je fizičko ili pravno lice odgovorno za bilo koju vrstu
djelatnosti upravljanja otpadom;
"upravljanje otpadom" – je sistem djelatnosti i radnji koji podrazumijevaju
prevenciju nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i njegovih opasnih
karakteristika, tretman otpada, planiranje i kontrolu djelatnosti i procesa upravljanja
otpadom, transport otpada, uspostavljanje, rad, zatvaranje i održavanje uređaja za
tretman otpada nakon zatvaranja, monitoring, savjetovanje i obrazovanje u vezi
djelatnosti i radnji upravljanja otpadom.
PRILOG BR 1 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|3
2. UPRAVLJANJE OTPADOM U FAZI IZGRADNJE
2.1. Klasifikacija otpada koji se javlja u fazi izgradnje i uklanjanja objekta
U nastavku se određuje klasifikacijski spisak svih vrsta otpada koje mogu nastati u toku
pripreme, uređenja i zatvaranja gradilišta u toku građenja i u fazi zatvaranja objekta. Za
svaku kategoriju daju se smjernice za postupanje odnosno, načine sakupljanja, prijevoza,
prerade i odstranjivanja otpada.
Tabela 1 Klasifikacija otpada koji se javlja u toku izgradnje
Br.
Grupa
Neopasni otpad
OPŠTINSKI OTPAD
1.
1.1.
Miješani opštinski otpad
1.2.
Papir i karton
1.3.
Plastika
1.4.
Drvo
GUME
2.
2.1.
Potrošene gume
GVOŽĐE
3.
3.1.
Struganje i obrada ferometala
3.2.
Struganje i obrada obojenih metala
3.3.
Gvožđe i čelik
GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA
4.
4.1.
Beton
4.2.
Cigle
4.3.
Pločice i keramika
Mješavina betona, opeke i keramičkih pločica koje ne
sadrže opasne materije
4.4.
Drvo, staklo i plastika
Zemlja i kamenje, iskopana zemlja radom bagera
4.5.
Izolacioni materijali
4.6.
Miješani otpad od građenja i rušenja drugačiji od onih
navedenih pod 17 09 01, 17 09 02 i 17 09 03
Opasni otpad
OTPADNA ULJA, BITUMEN,SUPSTANCE KOJE SADRŽE ULJA
1.0.
1.1.
Mješavine bitumena koje sadrže katran od uglja
1.2.
Biorazgradiva hidraulična ulja
1.3.
Mašinska ulja
1.4.
Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih materija ili su
kontaminirane sa štetnim tvarima
1.5.
Olovne baterije
1.6.
Apsorbenti, materijali za filtere, krpe za brisanje, zaštitna
odjeća, koji su kontaminirani opasnim supstancama
1.7.
Neorganska sredstva za zaštitu drva
1.8.
Otpad nastao iz primjene i uklanjanja boja i lakova
1.9.
Mješavina ulja i masti iz uljnih/vodnih separatora
1.10. Sintetička ulja za prenos toplote
Šifra
20 03 01
20 01 01
20 01 39
20 01 38
16 01 03
12 01 01
12 01 03
17 04 05
17 01 01
17 01 02
17 01 03
17 01 07
17 02 01, 02 i 03
17 05 04 i 06
17 06 04
17 03 01*
13 01 12*
13 02 06* i 07*
15 01 10*
16 06 01*
15 02 02*
03 02 04*
08 01 11*, 13*,
15*,17*,19* i 21*
19 08 10*
13 03 08*
PRILOG BR 1 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|4
2.2. Plan upravljanja otpadom u fazi izgradnje i uklanjanja objekta
Metode prikupljanja, skladištenja i rukovanja sa otpadom
Cilj selektivnog prikupljanja, skladištenja i rukovanja otpadom je spriječiti ugrožavanje
čovjekova zdravlja i životne sredine, a posebno ispuštanje štetnih materija u vode i tlo.
Skupljanje i skladištenje otpada će biti organizovano na prostoru gradilišta, a temelji se na
osnovnim načelima upravljanja otpadom:
-
Načelu odvojenog prikupljanja,
Prevencije,
Reciklaže.
Otpad nastao na području gradilišta će se skupljati selektivno, odnosno u odvojenim
posudama u skladu sa klasifikacijom otpada. Sakupljani otpad se ne smije spaljivati na
licu mjesta na otvorenom.
Osnovni princip je odvajanje opasnog od neopasnog otpada, zatim odvajanje
građevinskog od ostalih kategorija, te posebno odvajanje otpada koji se može reciklirati.
Opasni otpad i njihova ambalaža moraju biti označeni u skladu sa propisima koji uređuju
označavanje opasnih stvari. Opasni otpad treba skupljati i sortirati po kategorijama koje su
definisane u gornjoj tabeli.
Otpadna ulja treba skupljati i čuvati odvojeno. Zabranjeno je izlijevanje otpadnih ulja u
površinske i podzemne rijeke, kanalizaciju ili na tla, što važi i za tvari u kojima su
mineralna ili sintetička ulja.
Skladištenje ili čuvanje razdvojenog otpada se izvodi na za to posebno određenim
mjestima u odgovarajuće kontejnere:
-
Kontejner za opasni otpad- miješani opasni otpad (15 01 10*, 16 06 01*, 15 02
02*, 08 01 11*, 13*, 15*, 17*, 19* i 21*, 03 02 04*),
Kontejner za neopasni otpad- miješani opštinski otpad (20 03 01),
Kontejner za neopasni otpad- miješani ambalažni otpad koji se može reciklirati (20
01 01 , 38 i 39),
Kontejner za neopasni otpad – miješani metalni otpad koji se može reciklirati (12
01 i 03 i 17 04 05).
Kontejneri moraju biti proizvedeni za navedene namjerne, iz kojih materijali ne smiju curiti.
Svaki kontejner mora biti odgovarajuće označen.
Skupljena otpadna ulja (13 02 06* i 07*) će se skladištiti u burad ili druge odgovarajuće
posude, tako da ne može doći do isticanja. Servisiranje vozila se smije odvijati isključivo
na servisnom platou koji je udaljen od vodotoka i osjetljivih područja, gdje će se
pozicionirati i burad za čuvanje otpadnih ulja.
Za zbrinjavanje kategorija građevinskog otpada, Izvođač treba predvidjeti privremene i
trajne lokacije za deponovanje duž trase, u zoni građenja i na posebnoj lokaciji.
Privremene deponije potrebne su za deponovnje humusa, iskopanih materijala, kao i za
manje količine tamponskog materijala i kamenih frakcija. Izvođač je dužan identifikovati
lokacije za stalno i privremeno deponovanje te ishodovati sve potrebne saglasnosti.
PRILOG BR 1 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|5
Odvoz otpada
Proizvođač otpada će sav selektivno prikupljeni otpad predati ovlaštenim preduzećima za
prikupljanje, transport i preradu otpada u skladu sa Zakonom o otpadu („Sl. glasnik RS“
53/02).
U postupku traženje najbolje ponude za odvoz (opasnog) otpada proizvođač će od
ponuđača zatražiti dokaz o registraciji za obavljanje poslova upravljanja otpadom u skladu
sa odgovarajućim propisima.
Izvođač će potpisati ugovor sa odabranom firmom.
Vođenje evidencije
Proizvođač otpada će voditi evidenciju o vrsti i količinama otpada koji proizvede.
Evidencija podrazumijeva sljedeće podatke:
-
Podaci o proizvedenom otpadu i uzrocima njihova nastanka;
Skladištenje otpada;
Uklanjanje otpada.
Proizvođač će za svaku pošiljku otpada pripremiti evidencijski list u dva primjerka, čiji
jedan primjerak predaje Preduzeću za prikupljanje, transport i preradu otpada, a jedan
čuva u vlastitoj arhivi.
Evidencijske liste predanog otpada treba čuvati u stalnom uredu Izvođača a kopiju na
privremenim lokacijama radi inspekcije.
Odgovornost
Izvođač je dužan imenovati lice koje će biti odgovorno za poslove nadzora nad
upravljanjem otpada na gradilištu (koordinatora za otpad).
PRILOG BR 1 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|6
3. UPRAVLJANJE OTPADOM U FAZI KORIŠTENJA
3.1. Klasifikacija otpada koji se javlja u fazi korištenja
U fazi korištenja otpad se javlja kod održavanja pumpnih stanica ili drugih objekata
sistema npr. u slučaju potrebe za zamjenom cijevi radi kvarova, pucanja ili sličnog.
Pumpne stanice su predviđene kao automatske bez posade, tako da jedini otpad koji se
može javiti je otpad nastao od održavanja elektroenergetske opreme i pumpi za vodu.
U nastavku se prezentiraju vrste otpada koji nastaje na pojedinim lokacijama u toku
korištenja.
Tabela 2 Klasifikacija otpada koji se javlja u toku korištenja sistema
Br.
Grupa
Neopasni otpad
OPŠTINSKI OTPAD
1.
1.1.
Miješani opštinski otpad
GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA
2.
2.1.
Plastika
2.2.
Zemlja i kamenje, iskopana zemlja radom bagera
Opasni otpad
OTPADNA ULJA, BITUMEN,SUPSTANCE KOJE SADRŽE ULJA
1.0.
1.1.
Mašinska ulja
1.2.
Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih materija ili su
kontaminirane sa štetnim tvarima
1.3.
Apsorbenti, materijali za filtere, krpe za brisanje, zaštitna
odjeća, koji su kontaminirani opasnim supstancama
Šifra
20 03 01
17 02 03
17 05 04 i 06
13 02 06* i 07*
15 01 10*
15 02 02*
3.2. Upravljanje otpadom u fazi korištenja
Skupljanje i skladištenje otpada će se i u ovom slučaju temeljit će na načelima prevencije i
odvojenog prikupljanja. Upravljanje otpadom prezentira se kao što slijedi:
U fazi rada i održavanja sistema moguće je da će doći do pojave taloga u kanalima za
odvodnjavanje (talozi od pranja i čišćenja 02 01 01) koje je potrebno redovno čistiti i
odložiti na adekvatan način. Ovaj otpad koji se uglavnom sastoji od zemlje i otpadnih
biljnih tkiva treba tretirati zajedno sa otpadnim biljnim tkivima.
Prilikom redovnog održavanja elektroenergetske opreme i pumpi za vodu u pumpnim
stanicama nastaje otpad u vidu zamašćenih i zauljenih krpi, otpadnih ulja i drugo, označen
kao 15 02 02* u Tabeli 1. Ovaj otpad treba prikupiti, selektirati i privremeno odložiti na
lokaciji planiranih objekata za vrijeme trajanja održavanja. Za čuvanje skupljenih otpadnih
ulja (13 02 06* i 07*), koja spadaju u opasni otpad, nabavit će se burad ili druge
odgovarajuće posude, propisno označene, tako da ne može doći do zagađenja okoliša.
Ovako prikupljen otpad plasirati preduzećima koja se bave zbrinjavanjem ove vrste
otpada sa kojim korisnici sistema. U slučaju mjestimične pojave curenja ulja i masti, iste
treba odstraniti krpom, a zauljene krpe privremeno odložiti u metalnu burad. Mast koja se
mjestimično odstranjuje sa opreme, zbog pojave mehaničkih čestica ili zbog zamjene,
treba odstraniti na isti način.
Prilikom izvođenja radova kod zamjene cijevi u slučaju kvarova, pucanja cijevi ili sličnog
zemljani sloj (17 05 04 i 06) posebno deponirati i nakon postavljanja cijevi vratiti.
Eventualni višak materijala nakon sanacije potrebno je deponovati na unaprijed
predviđenim lokacijama, do odvoza na deponiju.
PRILOG BR 1 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|7
Sakupljani otpad se ne smije spaljivati na licu mjesta na otvorenom.
Odvoz otpada
Za odvoz i zbrinjavanje svih nastalih vrsta otpada potrebno je sklopiti ugovore sa
preduzećima koje imaju ishođene sve potrebne dozvole za upravljanje otpadom.
Proizvođač otpada će sav (selektivno) prikupljeni otpad predati operatoru, odnosno
ovlaštenim poduzećima za prikupljanje, transport i preradu otpada u skladu sa Uredbom o
selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada, koja preuzimaju obvezu
transporta do konačne prerade otpada, odnosno konačnog zbrinjavanja.
Konačno zbrinjavanju komunalnog otpada će se vršiti redovno na općinskoj/regionalnoj
deponiji kamionima općinskog javnog komunalnog poduzeća prema ugovoru koji treba
sklopiti sa njima.
Opasni otpad će se predavati ovlaštenim operaterima za opasni otpad. U toku transporta
mora biti označen i pakiran u skladu sa posebnim propisom. Prijevoz opasnog otpada
mora biti usklađen sa općim zahtjevima za prijevoz opasnih roba. Transport opasnog
otpada bit će praćen odgovarajućom dokumentacijom utvrđenom u skladu sa Pravilnikom
o kategorijama otpada, karakteristikama koje ga svrstavaju u opasni otpad, djelatnostima
povrata komponenti i odlaganja otpada.
Vođenje evidencije
Korisnika sistema će voditi evidenciju o nastajanju svih vrsta otpada na lokaciji. Potrebno
je voditi zapise o vrsti i količinama otpada.
Proizvođač će za svaku pošiljku otpada pripremiti evidencijski list u dva primjerka, čiji
jedan primjerak predaje ovlaštenom preduzeću a jedan čuva u vlastitoj arhivi.
Na osnovu pohranjenih dokumenata se lako utvrđuje tačna količina predanog opasnog i
neopasnih otpada.
PRILOG BR 2 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|1
PRILOG BR. 2: DOBRE GRAĐEVINSKE PRAKSE
PRILOG BR 2 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|2
Zahtjevi u pogledu dobrih građevinskih praksi koji će biti uključeni u Ugovor o izvođenju
radova su slijedeći:
Opšti zahtjevi:
- Izvođači će biti dužni slijediti praksu dobre okolišne gradnje u svim građevinskim
djelatnostima, te smanjiti na najmanju moguću mjeru štete nanesene vegetaciji,
tlu, podzemnim vodama, površinskim vodama, krajoliku, kao i uznemiravanje
naselja i lokalnih komunikacija.
- Primjena zaštite okoliša i mjera za ublažavanje, kao i monitoring, provodit će se
paralelno s građevinskim aktivnostima. Oni će početi u trenutku kada se radnici,
oprema i/ili materijal smjeste na gradilište, a završit će s prestankom građevinskih
radova, kada svi radnici, oprema i/ili materijal napuste gradilište i kada okoliš bude
vraćen u prvobitno stanje.
- Izvođač ima obvezu da imenuje koordinatora za zaštitu na radu i zaštitu okoliša
koji će biti odgovoran za osiguranje usklađenosti sa zakonima i ciljevima zaštite
okoliša, sigurnosti na radu i zaštite od požara.
- Izvođač treba osigurati red, disciplinu i profesionalnu odgovornost svih zaposlenika
na gradilištima. Rad i boravak moraju biti ograničeni isključivo na zonu
građevinskih radova, a štetu na privatnom vlasništvu, zemljištu i usjevima treba
izbjegavati. Treba osigurati redovne kontakte s predstavnicima lokalnih stanovnika
(mjesnih zajednica) sa svrhom razmjene informacija ili radi pronalaženja rješenja
za eventualne sporove (nastale povredom prava vlasništva, oštećenjima prilikom
građevinskih radova, itd.).
Snabdijevanje i prevoz materijala
- Prilikom kupovine materijala za izgradnju nasipa za odbranu od poplava, Izvođač
će odabrati proizvođača/dobavljača koji radi u skladu s važećom okolišnom
dozvolom, ukoliko mu je ista potrebna u skladu sa Zakonom o zaštiti životne
sredine RS („Službeni glasnik RS“ br. 28/07), ili drugim okolišnim standardima koji
su priznati u BiH i/ili EU.
- U cilju sprječavanja emisije prašine, Izvođač je dužan prevoziti asfalt, šljunak,
kamen, zemlju i drugi materijal u kamionima prekrivenim ceradom. Prevoz kamena
i šljunka vrši se u vlažnom stanju. Brzina vozila ne smije prelaziti 30 km/h. Izvođač
će izbjegavati nepotrebne vožnje.
Organizacija gradilišta
- Izgradnja bi trebala početi (ako je moguće) u doba godine kada se mogu koristiti
prednosti suhog tla, tj. kada je zbijanje i degradacija kroz korištenje na minimalnoj
razini.
- Koristit će se odgovarajuće mašine i/ili zaštitne ploče koje bi mogle spriječiti
zbijanja tokom uklanjanja zemljišta, npr. korištenjem tračnica ili pneumatika niskog
tlaka na mjestima koja ukazuju na mogućnost zbijanja. Koristit će se odgovarajući
postupci za odvojeno uklanjanje, rukovanje, skladištenje i zamjenu humusa i
podzemlje.
- Izvođač će uspostaviti privremeno odlagalište za građevinski materijal, prostor za
ispiranje pumpi za beton i miješalica, te prostor za pranje auto-guma s
odgovarajućim sredstvom za čišćenje. Privremena odlagališta za iskopni
materijalom (zemlja) bit će smanjen na maksimalno 2 m visine, kako bi se
spriječilo zbijanje uzrokovano težinom zemlje, a vrijeme čuvanja će se smanjiti na
minimum.
- Izvođač će osigurati da je sva građevinska oprema licencirana i odobrena u skladu
s lokalnim propisima, i ako je moguće, certificirana u skladu sa standardima EU.
- Izvođač radova dužan je koristiti moderne mašine i vozila koji zadovoljavaju
okolišne standarde u pogledu emisije štetnih gasova (potpuno izgaranje). Također
će koristiti filtere za smanjenje emisije čestica čađi, i gorivo sa povoljnom
hemijskom strukturom (nizak sadržaj sumpora) i učinkovito/sigurno pretakanje.
PRILOG BR 2 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
-
-
-
-
|3
Izvođač radova dužan je koristiti moderne mašine i vozila koji predstavljaju izvore
buke (motor, ispušni sistem). Ovo uglavnom podrazumijeva nabavku novih mašina
ili provođenje mjera za ugradnju dodatne zvučne izolacije, kao i njeno konstantno
održavanje. Osim toga, preporučuje se da mašine jedino trebaju raditi u razdoblju
07-17 sati na svim dionicama trase čija udaljenost od najbliže stambene kuće
iznosi manje od 60 m.
Izvođač radova dužan je koristiti biorazgradiva maziva i ulja za mjenjače.
Održavanje, punjenje i čišćenje mašina mora biti obavljeno izvan gradilišta i izvan
područja s površinskom vodom.
Izvođač će odrediti i slijediti kontrolne mjere za prašinu koja nastaje tokom
rukovanja s opremom i/ili prilikom radova na obnovi. Izvođač mora dostaviti plan u
kojem su predloženi putevi za prevoz materijala, a također treba dati izjave o
predloženoj metodi za kontrolu prašine na mjestima gdje se ne može izbjeći
prevoz kroz naselja.
Izraditi projekt organizacije gradilišta sa odgovarajućim rješenjima za odvodnju i
tretman sanitarnih otpadnih voda, kao i oborinske vode iz zone gradilišta. Odvoditi
korištenu vodu sa gradilišta sa odgovarajućim kanalizacionim sistemima, po
potrebi sakupljati u vodonepropusnim spremnicima i tretirati na propisani način
(bilo na licu mjesta, ili na udaljenoj lokaciji), a prije ispuštanja u recipijent ili sistem
gradske kanalizacije.
Izvođač će osigurati da se parkirna mjesta mašina i vozila te smještajni kontejneri
radnika ne nalaze unutar šumskih područja, da ne utječu na vodotoke i ne utječu
na ugroženu floru i faunu.
Izvođač će osigurati zaštitu područja koja su osjetljiva na eroziju s agentima
stabilizacije (privremene brane, ograde, jame) i presađivanje nakon završetka
građevinskih radova.
Izvođenje građevinskih radova
- Kako se ne bi ugrozila stabilnost tla, na nestabilnim ili uslovno stabilnim terenima,
građevinski radovi će se obavljati u kraćim intervalima.
- Tokom izvođenja zemljanih radova, humusni sloj će se odlagati na hrpe koje neće
biti više od 2 m i bit će zaštićen od zagađenja kako bi zadržao svoju plodnost.
- U cilju smanjenja negativnih uticaja na rijeku i riječne obale na minimum, aktivnosti
na izgradnji koje se vrše na ili u blizini površinskih vodnih tijela, trebaju se provoditi
u vrijeme sezone malih voda, koja je najčešće u razdoblju od jula do septembra.
Preporučuje se da se ovo uzme u obzir prilikom pripreme rasporeda aktivnosti.
- Sva rukovanja sa naftom i njenim derivatima u procesu izgradnje i nabavke
mašina, obavljaju se uz najveće mjere zaštite radi izbjegavanja prolijevanja. Sva
ambalaža za naftu i ostale naftne derivate mora biti sakupljena i odnesena na
kontrolirano odlagalište Izvođača, odakle će biti odvezeni od strane ovlaštenog
komunalnog poduzeća. U slučaju nesreća, izlijevanja goriva ili maziva u okoliš,
potrebne su hitne intervencije u skladu s postupcima za ispuštanje goriva i maziva.
- Mašine i vozila se neće prati u zoni radova.
- Otpadne vode iz WC-a radnika neće biti ispuštene u zemlju niti u vodotoke.
- Otpadom će se upravljati u skladu sa Planom upravljanja otpadom (detalji su dati u
nastavku).
- Odlaganje iskopanog materijala i bilo kakvog drugog čvrstog otpada u vodotoke bit
će zabranjeno.
- Vožnja mašina u rijekama, potocima, ili na njihovim obalama ne bi trebala biti
dozvoljena, osim u situacijama kada se to ne može izbjeći zbog izgradnje neke
posebne strukture.
- Dna korita rijeka će biti zaštićena i ne smiju biti potpuno blokirana tokom kopanja u
cilju zaštite postojećih vodnih koridora za neometanu komunikaciju između živih
vrsta koje žive na dnu i onih koji slobodno plivaju. Restauraciju postojećih obala
treba osigurati kroz sadnju odgovarajuće vegetacije na oštećenim terenima.
PRILOG BR 2 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
-
-
-
|4
Izvođač će provesti odgovarajuće mjere kontrole prometa, u skladu sa zakonom,
za vrijeme trajanja ugovora, i takve mjere moraju najprije biti odobrene od strane
Nadzornog inženjera. Mjere za upravljanja sigurnosti u prometu će uključivati
privremenu rasvjetu i odgovarajuću signalizaciju tokom kopanja i radova na
rehabilitaciji.
Izvođač treba imenovati stalno osoblje koji će biti angažirano na pitanjima
sigurnosti u prometu, te će biti odgovorno za provedbu mjera sigurnosti prometa i
provedbu prometnih mjera koje su propisane državnim zakonima, a koje će
uključivati: (I) pregled stanja i položaja opreme za kontrolu prometa u upotrebi, (II)
pregled nacrta - dio koji se odnosi na opremu za kontrolu prometa koja je potrebna
za osiguranje sigurnog i učinkovitog protoka prometa, (III) ispravka svih prometnih
nedostatka gdje je to primjenjivo, (IV) kontrola radnih zona, rukovanje opremom i
skladištenje, rukovanje materijalom i skladištenje vezano uz sigurnost u prometu.
Izvođač ne smije ostaviti iskopane rovove bez nadzora, te mora ograditi i označiti
sve otvorene rovove kako bi se spriječile eventualne nesreće.
Organizacija gradilišta nakon završetka radova
- Izvođač također mora ukloniti sve posebne objekte i mjesta koja se koriste kao
podrška izgradnji uključujući privremene zgrade i njihove temelje, privremene
instalacije (elektro, vodne i kanalizacijske instalacije) i opremu (bazen za
sedimentaciju), vraćanje privremenih cesta u prvobitno stanje (posebno u
šumskom području i na privatnoj imovini), i radnih površina, uklanjanje ograde,
znakova i obavijesti.
- Izvođač će ukloniti sav građevinski otpad.
- Sva građevinska područja i ostala područja koja su bila pod uticajem tokom
izgradnje, vratit će se u prvobitno stanje, ovisno o budućem korištenju zemljišta.
- Aktivnosti na vraćanju u prvobitno stanje će započeti odmah nakon zakopavanja
cijevi.
- Građevinsko područje se mora zasaditi vrstama sačuvanim u tresetu i dopunjeno
odgovarajućim materijalom, ako je potrebno.
- Poljoprivredne površine moraju se vratiti u stanje koje je prikladno za
zemljoposjednika kako bi mogli ponovno saditi vlastite zasade
PRILOG BR 3 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|1
PRILOG BR. 3: DETALJNA ANALIZA DRUŠTVENE PROCJENE
PRILOG BR 3 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|2
1. REZULTATI KVALITATIVNOG ISTRAŽIVANJA
1.1. Pregled postojećih informacija
Plan je da se izgradi zaštitni nasip na lijevoj obali kako bi se zaštitilo područje Semberije i
Janje od poplava rijeke Drine, od Balatuna uzvodno do Glavičice. Nasip će biti spojen sa
postojećim nasipom na rijeci Drini. Time će se osigurati zaštita od poplava za naselja:
Balatun, Medjasi, Dvorovi, Popovi, Amajlije, Janja i Nova Janja i zaštita značajnih
poljoprivrednih površina.
Procjenjuje se da će ukupna dužina nasipa biti veća od 36 km. Na lijevoj obali rijeke Drine,
nasip će biti spojen sa postojećim u mjestu Badovinac, i protezaće se uzvodno do Banje
Koviljače.
Tokom pripreme socioloških istraživanja i same lokacije planiranih aktivnosti identifikovani su
ključni akteri:
1. Javna ustanova "VODE SRPSKE",
2. Odsjek za civilnu zaštitu Grada Bijeljine i
3. Grad Bijeljina.
Za potrebe predmetnih istraživanja predstavnici konzorcijuma su intervjuisali predstavnike
identifikovanih ključnih aktera i saznali njihove stavove koje navodimo u nastavku, a odnose
se na društvne i sociološke komponente planiranih projektnih aktivnosti.
S obzirom da na projektnoj lokaciji postoje naseljena mjesta i zemljišta u privatnom
vlasništvu, sa značajnim brojem stanvnika bilo je potrebno saznati u što većoj mjeri stavove
stanovnika predmetnih projektnih lokaliteta zbog čega je izvršeno anketiranje. Anketiranje je
izvršeno u svim mjesnim zajednicama obuhvaćenih projektom, tj. domaćinstva koja žive u
neposrednoj blizini projektne lokacije. U neposrednoj blizini prostora gdje će biti realizovan
Projekat nalaze se mjesne zajednice Balatun, Međaši, Dvorovi, Popovi, Amajlije, Janja i
Nova Janja. Prema preliminarnim informacijama popisa stanovništva, domaćinstava i
ustanova u BiH 2013, na teritoriji Republike Srpske na područjima koja obuhvataju ove
mjesne zajednice nalazi se 6104 domaćinstava i živi preko 22.000 stanovnika.
Tabela 1 Broj stanovnika u obuhvatu projekta
R.br.
MJESNA
UKUPAN BROJ
ZAJEDNICA
POPISANIH LICA
1
Balatun
1165
2
Međaši
917
3
Dvorovi
5178
4
Popovi
1314
5
Amajlije
1165
6
Janja
12233
7
Nova Janja
192
UKUPNO
22164
UKUPAN BROJ
DOMAĆINSTAVA
311
305
1527
412
311
3184
54
6104
UKUPAN BROJ
STANOVA
437
495
1903
551
437
4272
111
8206
Izvor: Popis stanovništva, domaćinstava i ustanova u BiH 2013, na teritoriji Republike Srpske, Republički zavod
za statistiku, Banja Luka 2013
Tokom istraživanja stavova javnosti korišten je metod ispitivanja ispitanika putem
anketiranja. Prije istraživanja planirano je da se u cilju reprezentativnosti ispitivanog uzorka
formira uzorak iz svih mjesnih zajednica veličine ne manje od 20 ispitanika tako da je
formiran uzorak od 140 ispitanika. Uzorak je obavezno uključivao i predsjednike predmetnih
mjesnih zajednica jer su to ljudi koji u suštini, predstavljaju ljude mjesne zajednice i štite
njihove stavove i interese.
PRILOG BR 3 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|3
Anketiranje je sprovedeno direktno na terenu ispitivanjem slučajnih prolaznika u predmetnim
mjesnim zajednicama.
1.2. Intervjui
U okviru kvalitativnog istraživanja, na području Grada Bijeljina sprovedeni su individualni
intervjui sa tri ključna aktera: predstavnikom Grada Bijeljina, predstavnikom ustanove Javno
preduzeće Vode Republike Srpske i sa predstavnikom odsjeka za civilnu zaštitu Grada
Bijeljine.
Radi lakšeg poređenja i formiranja jasnije slike o trenutnom stanju na predmetnom plavnom
području grada Bijeljina, o mišljenjima i saznanjima o planiranom projektu odbrane od
poplava, imovinsko-pravnim problemima sa kojima bi se projekat mogao suočiti i prema
njima mogućim rješenjima, u narednoj sekciji predstavićemo istovremeno odgovore gore
pomenutih predstavnika.
Učesnici istraživanja su saglasni da je oduvijek postojao dobara odnos opštinske vlasti
prema mjesnim zajednicama, udruženjima/zadrugama i poljoprivrednicima plavljenih
područja opštine Bijeljina?
"Oduvijek su bili aktivni, jer Bijeljina živi sa tim. U okviru svojih finansijskih
mogućnosti uvijek je izlazila u susret, koliko su u mogućnosti da izdvoje od godine do
godine. Nikad ovo područje nije bilo zanemarivo"......(JU Vode Srpske )
"Postoji, pogotovo ova plavna područja uz rijeku Drinu koja je nebranjeni dio, gdje
Drina nažalost, redovno plavi, gdje ugrožava poljoprivredno zemljište. Obično im
Opština izlazi u susret,...., zato što na tom području nema nasipa. Često izvidi
situaciju gradonačelnik sa resornim načelnicima iz odjeljenja za privredu i
poljoprivredu i u razgovoru sa ljudima, stručnjacima za poljoprivredu i izvrši se
procjena i određena naknada, koliko toliko"....(Civilna Zaštita)
Stavovi učesnika istraživanja se ne razlikuju kada je riječ o najvećem potencijalu za razvoj
predmetnog područja i svi ističu da se radi o veoma kvalitetnom zemljištu koje je podobno
prije svega za ratarstvo, za šta se i trenutno najviše i koristi?
"Kraj Semberija uvijek je bio usmjeren prema povrtlarskim kulturama (ratarstvo) i s
tim u vezi uvijek je bilo potrebe da to bude koliko toliko stabilno i zaštićeno. Razvijan
je i projekat odvodnje površinske vode, da se taj sistem dovede u funkciju
navodnjavanja, pri čemu bi lakše moglo da se obezbijedi"....(JU Vode Srpske )
"Najveći potencijal bi imali poljoprivreda i ratarstvo i stočarstvo. One su najviše
zastupljene i ljudi od toga žive"....(Civilna Zaštita)
"Uglavnom poljoprivreda, stočarstvo, ratarstvo"....(Grad Bijeljina)
O stanju poljoprivredne proizvodnje u područjima pogođenim poplavama i glavnim
problemima sa kojima se poljoprivredni proizvođači susreću predstavnici JU Vode Srpske i
Civilne Zaštite usaglasili su se da su najveći problemi za poljoprivrednu proizvodnju
predmetnih područja poplave i posljedice koje ostaju poslije izlijevanja rijeke Drine na plodno
oranično zemljište, dok predstavnik Grada Bijeljina smatra da se problemi sa kojima se
susreće poljoprivredna proizvodnja na predmetnim područjima ne razlikuju od problema sa
kojima se inače susreće poljoprivredna proizvodnja. Predstavnik JU Vode Srpske ističe i
nikada ranije rješavan problem upravljanja vodom rijeke Drine, energetske interese,
nesaradnju ključnih korisnika vode rijeke Drine, ne izučenost sliva Drine i ne postojanje
objedinjenih podataka o padavinama u slivu.
PRILOG BR 3 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|4
“Drina je u donjem toku specifičan vodotok. Ona zbog rada hidrocentrala uzvodnog
dijela i sistema Elektroprivrede koji... na prvom mjestu je uvijek bila električna
energija, taj ekonomski momenat je uvijek bio presudan, tako da je ta koordinacija na
radu hidroelektrana škripala oduvijek. Trebalo bi da oni to regulišu, međutim, sistem
osmatranja, javljanja ostao je u nekom bivšem vremenu. Nastavljeno je ovako kako
jeste, jer da imamo pouzdane podatke o padavinama uzvodno, a sliv Drine je do
Albanije ima ga i tamo. To je široko jedno područje koje bi sad, da ima prave podatke
i da je to izmodeliran sliv, lako bi moglo da se predpostavi koliki bi doticaj bio, s tim u
vezi da se izvrši predpražnjenje. A u svakom slučaju da se to usaglasi sa kolegama
iz Srbije. I da se nivo zaštite od poplava u donjem toku gdje je najkritičnije izniveliše i
sigurno bi bilo za dobrobit ovog kraja”....(JU Vode Srpske )
“Najveći im je problem plavljenja. Jer voda kada poplavi to područje bude preko pola
metra na njivama i oranicama i kad se povuče to nije trenutna šteta, ona dovuče i
raznog materijala, šljunka i to im pravi probleme. Zemlja više ne dobija onaj kvalitet
kao što je imala. Nastaje degradacija zemljišta”....(Civilna Zaštita)
“Isto kao i svuda”....(Grad Bijeljina)
Na pitanje o saznanjima vezanim za planirani projekat odbrane od poplava rijeke Drine
područja Semberije i Janje, od Balatuna uzvodno do Glavičice predstavnici JU Vode Srpske
i Civilne Zaštite ističu da su upoznati ili bar djelomično upoznati, uglavnom jer se radi o
problemu koji je na ovom području prisutan mnogo godina i da je već bilo planova za
njegovo rješavanje, smatraju da je ovaj problem već trebao biti riješen i da je ovo sada samo
opet aktuelizovanje ranijih nastojanja da se ovaj problem riješi, dok predstavnik Grada
Bijeljina nije imao detaljnijh informacija o planiranim aktivnostima.
“Upoznati jesmo, znam da je Svjetska Banka to u nekom ranijem periodu
kandidovala i da je trebalo da se završi puno toga do ovog perioda i sad je to
aktuelizovano. Trebalo je to i ranije krenuti u neke aktivnosti da bi to bilo, ali bolje
ikad nego nikad”....(JU Vode Srpske )
“Upoznati smo uglavnom iz medija. Radi se o prvoj fazi izgradnje Drinskog nasipa
što je nebranjeni dio, od MZ Janje do Pavlovića mosta, dužine 11 km. To je
najkritičnije od navedenih područja. Od Balatuna, od ušća rijeke Drine u Savu, do
Glavičica, najkritičniji je dio Janja, Pavlovića most dužine 11 km. Ako se to uradi 90%
problema je riješeno....(Civilna Zaštita)
“Ne”....(Grad Bijeljina)
O značaju i ideji projekta postoje zanimljive razlike među intervjuisanim sagovornicima.
Predstavnik JU Vode Srpske ističe da ovaj projekat treba da ima jedan širi aspekt od same
odbrane od poplava (energetski i putni), jer je ranije na taj način razmišljano o njemu i
predlaže proširenje ključnih učesnika u planiranom projektu na Elektroprivredu i Direkciju za
puteve. Predstavnik Civilne Zaštite ističe samo neprocjenjivu funkciju i vrijednost odbrani od
poplava planiranog nasipa, dok predstavnik Grada Bijeljina ističe da se realizacijom
planiranog projekta samo na teritoriji BiH dovode u opasnost naselja u Republici Srbiji, koja
do sada nisu bila plavljena tako da planirana rješenja gube značaj.
“......Za taj projekat koji radi u ovoj fazi... o njemu je, bar u ovoj instituciji razmišljano
dosta ranije i tu bi trebalo objediniti više onih koji su zainteresovani, od
Elektroprivrede koja je radila neke analize za uređenje donjeg toka rijeke Drine i
postoji energetsko rješenje, ali ono podrazumjeva neke visoke nasipe i sa jedne i sa
druge strane, ali treba ga objediniti. S druge strane ako se bude radio taj nasip sa
vrlo malim ulaganjem, to bi mogla da bude putna komunikacija. Ima tu i
zainteresovanosti i od Direkcije za puteve da se pored Drine, kad već postoji trasa
da se napravi jedan put koji bi bio od Zvornika, pa pored Drine, do Rače”. ...(JP Vode
RS)
PRILOG BR 3 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|5
“Ogroman značaj. To je neprocjenjiva vrijednost. Semberija je ipak jedan ravničarski
predio i jedan od najplodnijih dijelova BiH i RS i zaštitiće se jedna veoma velika
površina tj. kvalitetna zemlja”....(Civilna Zaštita)
“Treba zaštiti obe strane, tj ako se napravi nasip na strani BiH, opet će da plavi u
Srbiji, pa šta smo onda napravili”....(Grad Bijeljina)
Na pitanje o uticaju projekta na stanovništvo branjenog područja svi su saglasni da je to
veliki pozitivni uticaj. Predstavnik Civilne Zaštite je dao i detaljnju analzu naseljenosti
predmenog područja iz koje je proizilazi hitnost rješavanja ovog problema za MZ Janja.
"Najveći problem je u MZ Janja, jer je naseljena na samoj obali Drine. Međutim od
Janje pa do Pavlovića mosta eksproprijacija zemlje je 99%, samo je zemlja, nema
objekata, nema naselja. Od MZ Balatun je gušća naseljenost. Od Pavlovića mosta
do Balatuna nije toliko ali ima nešto...Amajlije su skoro 2 km udaljene i Međaši, a
Balatun ima nasip 8 km dužine, za Bogatiće ne znam to je u Srbiji"....(Civilna Zaštita)
O nedostatcima planiranog projekta zaštite od poplava rijeke Drine, od Balatuna uzvodno do
Glavičice intervjuisani predstavici ključnih učesnika u projektu su imali različita mišljenja.
Predstavnik JU Vode Srpske ističe da to treba biti multifunkcionalan objekat, a predstavnik
Civilne Zaštite ističe da je sa obzirom na stanje i stalne prijetnje poplavama bilo kakav
projekata zaštite dobro došao, dok predstavnik Grada Bijeljina smatra da je najveći
nedostatak projekta uslov da se realizuje samo na teritoriji BiH.
O mogućim imovinsko-pravnim problemima koje bi implementacija projekta mogla izazvati i
prijedlozima za njihovo prevazilaženje predstavnici ključnih učesnika projekta isto imaju
različite stavove. Predstavnik JU Vode Srpske ističe da je potrebno zauzeti jedinstven stav
kada je eksproprijacija u pitanju i taj problem rješavati sistematski kroz institucije države
proglašavanjem javnog interesa na tom području i samim tim definisati i jedinstvene uslove
za otkup zemljišta. Predstavnik Civilne Zaštite smatra da se zbog velikog prostornog
obuhvata projekta mogu očekivati određeni problemi, ali da se mogu smanjiti
transparetnošću projekta i dodatnim angažovanjem na edukaciji i informisanju stanovnika
predmetnog područja, dok predstavnik Grada Bijeljina smatra da ne bi trebalo očekivati
velike probleme i da će novac biti najadekvatnije rješenje za te probleme, tj. novčana
nadoknada za zauzimanje zemljišta i da se ne može unificirati cijena za otkup, tj. smatra da
treba da bude zasnovana na kvalitetu zemljišta.
“Uvijek je to otvoreno pitanje, ali ne poznajem zakonodavnu regulativu, možda može
nešto da se proglasi javnim interesom, bezbjednosnim, pa se unificira vrijednost
otkupa da se ne desi eskalacija nekih cijena gdje se sa prolaskom takvog nekog
infrastrukturnog objekta kvalitet života, i ako bude saobraćajnica, diže na veći
nivo......Sa urađenim idejnim rješenjem, treba da se uradi eksproprijacioni elaborat.
Da se sa tim ponudi neka cijena, da se proba dogovoriti, da se ponudi nešto. Bolje
dogovor nego sudska procedura”.....(JU Vode Srpske )
“Velika je to površina...tu će biti sa određenim ljudima problema. Ipak je do velika
površina i dužina....Prije početka projekta treba da se sa tim ljudima popriča, da se
upoznaju, koliki je to značaj, iako su oni svjesni, da ih ubijede da će imati daleko više
koristi nego oduzimanje zemlje, i uz određenu adekvatnu naknadu, da li u novcima
ili ponovo u zemlji koja njemu koliko toliko odgovara”....(Civilna Zaštita)
“Neće biti toliko strašno. Moći će se postići nekakav dogovor....ali samo keš u većini
slučajeva. Cijena naknade zavisi od kvaliteta zemljišta. Zavisi da li je to šuma, njiva,
pašnjak i itd....(Grad Bijeljina)
PRILOG BR 3 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|6
Predstavnici Civilne Zaštite i Grada Bijeljina imaju pozitivan stav kada je u pitanju uloga i
zadaci mjesnih zajednica, udruženja/zadruga planiranog branjenog područja u realizaciji
planiranog projekta izgradnje odbrambenog nasipa i smatraju da njihova uloga može biti
velika, dok predstavnik JU Vode Srpske smatra da oni nisu dovoljno organizovani da bi
njihova uloga u projektu bila značajnija.
“Jako je to neorganizovano i današnje nevladine organizacije ne znam da li se mogu
nazvati tako, jer svi oni na neki način zavise, od vlade. Sa druge strane zadruge nisu
na nivou na kojem bi trebale da budu. To bi moralo daleko organizovanije....... samo
kroz kvalitetnije organizovanje zadruga na ovim područjima moguć je njihov uticaj”....
(JU Vode Srpske )
“Uloga MZ je velika. I sad kad se branimo od poplava mi imamo saradnju sa njima.
Predsjednik savjeta mjesne zajednice komanduje svojom jedinicom u MZ. Takođe,
oni imaju veliki uticaj na stanovništvo, što se tiče planiranog branjenog područja da
mogu i preko svojih mjesnih zajednica dosta uticati na njih. Lakše bi bilo informisati
stanovništvo preko njih”....(Civilna Zaštita)
“Imali bi veliku ulogu, oni najbolje znaju narod kao diše i šta radi, znali bi i cijene i ko
bi šta volio. Najbolje bi znali tako, preko mjesnih zajednica, da se izorganizuju”....
(Grad Bijeljina)
Kada je su pitanju društvene sfere na koje će se projekat odbrane od poplava pozitivno
odraziti predstavnici Civilne Zaštite i Grada Bijeljina imaju identičan stav da je to u prvom
redu poljoprivreda, ali i zdravlje ljudi zbog manjeg nivoa stresa i veće sigurnosti koja će se
dobiti realizacijom ovog projekta, dok predstavnik JU Vode Srpske smatra da je odbrana od
poplava opšti interes.
“Nekad je u ovom sistemu zaštita od poplava bila opšta korist, međutim vodoprivrede
naknade su ukinute, ne znam iz kog razloga. Danas u vodoprivredi ne postoji ni
jedna marka koja se izdvoji po osnovu zaštite od poplava, ni po kojem osnovu, ni od
zemljoradnika. Ovdje je opšti interes u pitanju, zaštita od poplava...(JU Vode Srpske )
“Najviše na poljoprivredu ali i na psihičku sferu stanovništva. Daleko će biti sigurniji.
Imali smo problema sa Savskim nasipom. Došlo je do pucanja nasipa i mogao je da
se probije nasip i da se ugrozi 20-30 hiljada stanovnika. Ljude interesuje kako se vrši
sanacija tog nasipa, jer oni žive u strahu da će se to opet desiti. Imamo nebranjeno
područje skoro 30 km i kad bi imali nasip ljudi bi imali tu jednu sigurnost, ne samo za
zdravlje već i za materijalna ulaganja i investicije, jer oni mnogo ulažu u tu zemlju,
stoku i itd....(Civilna Zaštita)
“Na poljoprivrednu proizvodnju. Poslije rata ljudi su dobili zemlju pored Drine, na
plavnom području da grade kuće. Nisu oni krivi što im se kuće plave, već oni koji su
im dodijelili tu zemlju”....(Grad Bijeljina)
PRILOG BR 3 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|7
2. REZULTATI KVANTITATIVNOG ISTRAŽIVANJA
Detaljne tabele sa prikupljenim podacima date su u Prilogu ovog izvještaja. U daljem tekstu
neki od podataka su predstavljeni tabelarno radi ilustracije.
2.1. Socio-demografski profil ispitanika
U ovom istraživanju 83% ispitanika su muškog pola, a 17% ispitanika je ženskog pola.
Prosječna starost ispitanika je 51 godina. Anketirana domaćinstva u prosjeku imaju po 3
člana.
Kada je riječ o obrazovnom profilu, najviši procenat ispitanika je završio srednju
školu/gimnaziju (46,4%), a potom osnovnu školu (39,3%). Nije zanemarljiv ni procenat od
6,4% ispitanika koji su bez osnovne škole ili nisu završili osnovnu školu. 5,7% ispitanika ima
više obrazovanje, 1,4 % visoko obrazovanje.
U više od polovine domaćinstava poljoprivreda je glavna aktivnost (56,4%). U 37,3%
domaćinstava neko od članova domaćinstva je zaposlen negdje drugo, a ne u
poljoprivrednoj djelatnosti. Prosječan broj članova domaćinstva koji su zaposleni negdje
drugo je jedan član po anketiranom domaćinstvu.
Većina anketiranih domaćinstava (78,6%) imaju i druge prihode osim poljoprivredne
proizvodnje. Ispitanici koji su naveli da njihovo kućanstvo ima i druge izvore prihoda, naveli
su i strukturu tih prihoda: 52,7% domaćinstava ima nekog zaposlenog člana i na osnovu
toga prihode po osnovu plate; u 37,3% domaćinstava neko od članova prima penziju.
35,7% ispitanika navodi da je poljoprivreda osnovni izvor prihoda njihovog domaćinstva.
Najčešći odgovori o prosječnim mjesečnim prihodima domaćinstava su: za isti procenat
ispitanika, 20% u rasponu od 301 do 500 KM, 21,4% u rasponu od 501 do 700 KM. Za
19,3% ispitanika prihod je u rasponu od 101 do 300 KM, a za 8,6% ispitanika u rasponu od
701 do 900 KM. 10,7% ispitanika navodi da su im prihodi u rasponu od 901 do 1500 KM, a
najniže prihode do 100 KM ima 3,6% ispitanika.
96,4% ispitanika navodi da su vlasnici zemljišta na području obuhvata projekta. Od ukupnog
broja vlasnika zemljišta, 21,9% ih je zemljište kupilo, a 82,4% ispitanika zemljište su
naslijedili.
Prosječna površina zemljišta koja je u vlasništvu ili posjedu ispitanika iznosi 30520 m2. A
prosječna površina zemljišta koja je u upotrebi za poljoprivrednu proizvodnju je 15370 m2.
Većina ispitanika, 79,3%, za poljoprivrednu proizvodnju koristi zemljište na više odvojenih
parcela. (Tabela 2) Prosječan broj parcela je 4.
Tabela 2 Koliko odvojenih zemljišnih parcela koristite za poljoprivrednu proizvodnju?
P5. Koliko odvojenih zemljišnih parcela koristite za poljoprivrednu proizvodnju?
N
%
Jedna parcela
29
20,7
Više parcela
111
79,3
Total
140
100,0
Kada je u pitanju vrijednost zemljišta u vlasništvu, zanemarljivo mali broj ispitanika je dao
konkretan odgovor. Većina ispitanika, 85,7%, ne zna ili nije sigurna. (Tabela 3)
PRILOG BR 3 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|8
Tabela 3 Možete li izvršiti procjenu trenutne stvarne tržišne vrijednosti zemljišta u KM/m2
koje je u Vašem vlasništvu, posjedu?
P7. Možete li izvršiti procjenu trenutne stvarne tržišne vrijednosti zemljišta u KM po
m2 koje je u Vašem vlasništvu, posjedu?
N
1
3
120
16
140
0-10 KM
Više od 20
Ne zna/Nije siguran/a
Bez odgovora
Total
%
0,7
2,1
85,7
11,4
100,0
Velika većina ispitanika za kulture koje uzgajaju navode luk (99,3%), krompir (96,4%), salatu
(94,3%), mrkvu (89,3%), paradajz (91,45%), papriku (85,7%) i kupus (96,4%). Druge kulture
koje su u značajnom postotku navedene kao kulture uzgoja su: kukuruz (90,7%), pšenica
(78,6%), voće (70%).
Iz tabele 4 vidljivo je da se 90% ispitanika izjasnilo da imaju članove domaćinstva koji se
stalno bave poljoprivrednom proizvodnjom.
Tabela 4 Da li su sve odrasle osobe koje rade stalno na zemlji članovi Vaseg
domaćinstva/kućanstva?
P10. Da li su sve odrasle osobe koje rade stalno na zemlji članovi Vaseg
domaćinstva/kućanstva?
N
%
Da
126
90,0
Ne
3
2,1
Bez odgovora
11
7,9
Total
140
100,0
Velika većina ispitanika (66,5%) proizvodi samo za ličnu upotrebu, dok ih 30,4%
poljoprivredne proizvode plasira na lokalnom tržištu.
Mali procenat ispitanika posjeduje plastenike (3,4%). Traktor posjeduje velika većina
ispitanika (73,6%), freze 10,8% ispitanika, itd.
Prema rezultatima istraživanja najviše uticaja na smanjenje prinosa u poljoprivrednoj
proizvodnji predmetnog područja ima visoka cijena đubriva (23%), suša (19,5%) i poplave
(17,4%), zatim tu su niska otkupna cijena (17,7%) i nedostatak tržišta za plasman (8%).
60,7% ispitanika očekuje da će se u narednom periodu, od npr. 5 godina, poljoprivredna
proizvodnja donekle pogoršati. 19,3% ispitanika ne očekuje promjene, a djelimična
poboljšanja u poljoprivrednoj proizvodnji očekuje 9,3% ispitanika.
Niti jedan ispitanik ne očekuje da će se proizvodnja jako poboljšati, a 1,4% ispitanika
očekuje da će se proizvodnja jako pogoršati. 40,2% ispitanika misli da na poljoprivrednu
proizvodnju najveći uticaj ima ekonomska situacija, 21,3% da je to odnos zvaničnih
institucija, a 14,2% ispitanika da je to generalni nedostatak promjena.
PRILOG BR 3 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|9
Prama rezultatima iz tabele 5 27,9% ispitanika smatra da će planirane mjere zaštite od
poplava na teritoriji opštine Bijeljina uvelikoj mjeri uticati na njihovu poljoprivrednu
proizvodnju, dok ih 40% smatra da će planirane aktivnosti zaštite od poplava donekle uticati,
15% ih smetra da će to biti mali uticaj, dok ih 10% nije sigurno da će projekat imati bilo
kakav uticaj na njihovu poljoprivrednu proizvodnju.
Tabela 5 U kojoj mjeri će planirane mjere zaštite od poplava na teritoriji opštine Bijeljina
uticati na Vašu poljoprivrednu proizvodnju?
P16. U kojoj mjeri će planirane mjere zaštite od poplava na teritoriji opštine Bijeljina
uticati na Vašu poljoprivrednu proizvodnju?
N
%
U velikoj mjeri
39
27,9
Donekle
56
40,0
Malo
21
15,0
Nimalo
10
7,1
Ne zna/Nije siguran/a
14
10,0
Total
140
100,0
Ispitanici koji su odgovorili da će planirane zaštite od poplava uticati u velikoj mjeri (27,9%),
donekle (40%) i malo (15%) na njihovu poljoprivrednu proizvodnju, odgovarali su na
detaljnija pitanja o ovom uticaju. 57,8% ispitanika smatra da će realizacija projekta imati
pozitivan uticaj na njihovu poljoprivrednu proizvodnju, 15,5% ih smatra da će se realizacija
projekta negativno odraziti na njihovu poljoprivrednu proizvodnju, a 24,1% ispitanika ne zna
ili nije sigurno na koji način će realizacija Projekta uticati na njihovu proizvodnju.
72,9% ispitanika nije spremno ustupiti dio svoje zemlje za potrebe realizacije projektal. Od
ovih ispitanika, njih 41,2% zemlju ne bi ustupili ni pod kojim uslovima, 33,3% bi zemlju ipak
ustupili uz dogovor/nadoknadu, 24,5% bi zemlju prodali.
Tabela 6 Da li biste bili spremni ustupiti dio svoje zemlje za potrebe realizacije projekta?
P18. Da li biste bili spremni ustupiti dio svoje zemlje za potrebe realizacije
projekta?
N
%
Da
32
22,9
Ne
102
72,9
Ne zna/Nije siguran/a
5
3,6
Bez odgovora/Odbijanje
1
0,7
Total
140
100,0
Tabela 7 Da li biste pristali da dio Vašeg zemljišta bude predmet eksproprijacije (izuzet uz
nadoknadu) ukoliko bi bilo neophodno za realizaciju Projekta?
P21. Da li biste pristali da dio Vašeg zemljišta bude predmet eksproprijacije (izuzet uz
nadoknadu) ukoliko bi bilo neophodno za realizaciju projekta?
N
%
Da
74
5,0
Ne
63
87,0
Ne zna/Nije siguran/a
2
4,5
Bez odgovora/Odbijanje
1
3,5
PRILOG BR 3 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 10
87% ispitanika ne bi pristalo da dio njihovog zemljišta bude predmet eksproprijacije ukoliko
bi bilo neophodno za izgradnju sistema odbrane od poplava. Od ovih ispitanika, njih 22,7%
ne bi pristali ni pod kojim uslovima, 33,3% bi zemlju ipak ustupili uz dogovor/nadoknadu,
36,4% bi zemlju prodali.
89,1% ispitanika ne bi pristalo na privremeno preseljenje ukoliko bi bilo neophodno radi
izgradnje sistema odbrane od poplava. Od ovih ispitanika, njih 54,9% ne bi pristali ni pod
kojim uslovima, a 39,3% bi ipak pristali uz dogovor/nadoknadu.
93,6% ispitanika ne bi pristalo na trajno preseljenje ukoliko bi bilo neophodno radi izgradnje
sistema odbrane od poplava. Od ovih ispitanika, njih 16% ne bi pristali ni pod kojim
uslovima, a 72,5% bi ipak pristali uz dogovor/nadoknadu.
Lokalne vlasti u veoma maloj mjeri (85,7% ispitanika) i u prilično maloj mjeri (7,9%
ispitanika) uvažavaju zahtjeve poljoprivrednika u vezi sa njihovom proizvodnjom. (Tabela 8)
Gotovo svi ispitanici (97,1%) navode da ne mogu uticati na odluke koje se donose na
lokalnom i višem nivou vlasti vezano za poljoprivredu.
17,1% ispitanika koristilo je poticaje ili neku vrstu pomoći za poljoprivrednu proizvodnju. Ovu
pomoć najčešće su dobijali s entitetskog nivoa vlasti (66,7%), te od Opštine (16,7%),
poljoprivredne zadruge (12,5%), itd. 97,9% ispitanika nisu članovi udruženja ili zadruge
poljoprivrednika.
Tabela 8 U kojoj mjeri lokalne vlasti uvažavaju vaše zahtjeve u vezi s poljoprivrednom
proizvodnjom?
P31. U kojoj mjeri lokalne vlasti uvažavaju vaše zahtjeve u vezi s poljoprivrednom
proizvodnjom?
N
%
U prilično značajnoj mjeri
1
0,7
U prilično maloj mjeri
11
7,9
U veoma maloj mjeri
120
85,7
Ne zna/Nije siguran/a
4
2,9
Bez odgovora/Odbijanje
4
2,9
140
100,0
Total
PRILOG BR 3 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 11
2.2. Podaci prikupljeni putem kvantitativnog istraživanja
D05. Koliko članova ima Vaše domaćinstvo?
Tabela D01. Pol ispitanika
D01. Spol ispitanika
N
%
Muški
116
82,9
Ženski
24
17,1
Total
140
100,0
N
M
140
51
N
%
Bez osnovne
škole ili
nezavršena
osnovna škola
9
6,4
Završena
osnovna škola
55
39,3
Srednja
škola/gimnazija
65
46,4
Viša škola (6
stepen)
8
5,7
Fakultet (7
stepen)
2
1,4
Ne želi
odgovoriti
1
0,7
140
100,0
Total
3
N
%
Da
53
37,9
Ne
87
62,1
Total
140
100,0
Tabela D07. Koliko članova
zaposleno negdje drugo?
vašeg
domaćinstva
je
D07. Koliko članova vašeg domaćinstva je
zaposleno negdje drugo?*
N
M
87
1
*Samo ispitanici koji su naveli da su članovi domaćinstva
zaposleni negdje drugo
Tabela D08. Da li osim poljoprivredne proizvodnje Vaše
domaćinstvo ima i druge izvore prihoda?
D08. Da li osim poljoprivredne proizvodnje Vaše
domaćinstvo ima i druge izvore prihoda?
N
%
Da
110
78,6
Ne
29
20,7
Bez
odgovora/Odbijanje
1
0,7
140
100,0
Total
Tabela D09. Koji su to izvori prihoda?
Tabela D04. Da li je u Vašem domaćinstvu poljoprivreda
glavna ili sporedna aktivnost?
D04. Da li je u Vašem domaćinstvu poljoprivreda
glavna ili sporedna aktivnost?
N
%
Glavna
79
56,4
Sporedna
34
24,3
Ne želi
odgovoriti
27
19,3
Total
140
D06. Da li je neko od članova Vašeg domaćinstva
zaposlen negdje drugo, a ne u Vašoj poljoprivrednoj
djelatnosti?
Tabela D03. Možete li reći koji je Vaš najviši završeni
stepen obrazovanja?
D03. Možete li reći koji je Vaš najviši završeni
stepen obrazovanja?
M
Tabela D06. Da li je neko od članova Vašeg domaćinstva
zaposlen negdje drugo, a ne u Vašoj poljoprivrednoj
djelatnosti?
Tabela D02. Koliko imate navršenih godina?
D02. Koliko imate navršenih godina?
N
140
100,0
Tabela D05. Koliko članova ima Vaše domaćinstvo?
D09. Koji su to izvori prihoda?
N
%
Plata/plaća
58
52,7
Penzija/mirovina
41
37,3
Više izvora
9
8,2
Ostalo
2
1,8
Total
110
100,0
*Samo ispitanici koji su naveli da njihovo kućanstvo ima i
druge izvore prihoda
Tabela D10. Da li je poljoprivredna proizvodnja osnovni
izvor prihoda vašeg domaćinstva?
D10. Da li je poljoprivredna proizvodnja osnovni izvor
prihoda vašeg domaćinstva?
N
%
Da
50
35,7
Ne
89
63,6
Bez
odgovora/Odbijanje
1
0,7
140
100,0
Total
PRILOG BR 3 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
Tabela D11. Kako biste opisali prosječni mjesečni prihod
Vašeg domaćinstva iz svih izvora, znači kada uračunate
sve plate, i sva ostala primanja svih članova domaćinstava?
D11. Kako biste opisali prosječni mjesečni prihod
Vašeg domaćinstva iz svih izvora, znači kada
uračunate sve plate, i sva ostala primanja svih članova
domaćinstava?
N
%
Do 100 KM
5
3,6
Od 101 do 300 KM
27
19,3
Od 301 do 500 KM
28
20,0
Od 501 do 700 KM
30
21,4
Od 701 do 900 KM
12
8,6
9
6,4
6
4,3
3
2,1
Od 901 do 1100
KM
Od 1101 do 1500
KM
Od 1501 do 2000
KM
Od 2001 do 3000
KM
Ne zna/Nije
siguran/a
Bez
odgovora/Odbijanje
Total
1
0,7
17
12,1
2
1,4
140
100,0
Tabela P1. Da li ste vlasnik, posjednik ili zakupac parcele
na području obuhvata projekta?
Tabela P3. Pod koji uslovima koristite zemlju kao zakupac,
na koji period, po kojoj cijeni godišnje?
P3. Pod koji uslovima koristite zemlju kao zakupac,
na koji period, po kojoj cijeni godišnje?*
Period (godine)
%
135
96,4
Posjednik
2
1,4
Zakupac
2
1,4
Bez
odgovora/Odbijanje
1
0,7
140
100,0
Vlasnik
Total
Tabela P2. Da li ste zemlju naslijedili ili kupili?
P2. Da li ste zemlju naslijedili ili kupili?*
N
%
Naslijedio/la
112
82,4
Kupio/la
21
21,9
Bez
odgovora/Odbijanje
3
2,6
136
100,0
Total
*Samo ispitanici koji su vlasnici parcela, ili nisu dali
odgovor.
N
M
0
.
Godišnja cijena
2
(KM)
*Samo ispitanici koji su zakupili zemljište
1470
Tabela
P4.
Navedite
površinu
zemljišta
u
vlasništvu/posjedu/pod zakupom? Kolika je površina
zemljišta u upotrebi za poljoprivrednu proizvodnju? (u m2)
P4. Navedite površinu zemljišta u vlasništvu/posjedu
pod zakupom? Kolika je površina zemljišta u upotrebi
2
za poljoprivrednu proizvodnju? (u m )
N
M
Površina zemljišta u
vlasništvu/posjedu/pod
80
30520
zakupom
Površina zemljišta u
upotrebi za
132
15370
poljoprivrednu
proizvodnju
Tabela P5. Koliko odvojenih zemljišnih parcela koristite za
poljoprivrednu proizvodnju?
P5. Koliko odvojenih zemljišnih parcela koristite za
poljoprivrednu proizvodnju?
P1. Da li ste vlasnik, posjednik ili zakupac parcele na
području obuhvata projekta?
N
| 12
N
%
Jedna parcela
29
20,7
Više parcela
111
79,3
Total
140
100,0
Tabela P6. Možete li navesti broj parcela?
P6. Možete li navesti broj parcela?*
N
M
Prosječan broj
111
4
parcela
*Samo ispitanici koji imaju više parcela
Tabela P7. Možete li izvršiti procjenu trenutne stvarne
tržišne vrijednosti zemljišta u KM po m2 koje je u Vašem
vlasništvu, posjedu?
P7. Možete li izvršiti procjenu trenutne stvarne
2
tržišne vrijednosti zemljišta u KM po m koje je u
Vašem vlasništvu, posjedu?
N
%
0-10 KM
1
0,7
Više od 20
3
2,1
Ne zna/Nije
siguran/a
120
85,7
Bez odgovora
16
11,4
Total
140
100,0
PRILOG BR 3 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
Tabela P8. Koje sve od navedenih kultura uzgajate?
| 13
Tabela P11. Šta od navedene poljoprivredne opreme i
mehanizacije posjedujete?
P8.Koje sve od navedenih kultura uzgajate?
Kukuruz
N
%
127
90,7
P11. Šta od navedene poljoprivredne opreme i
mehanizacije posjedujete?
N
%
Plastenik
5
3,4
Motokultivator
4
2,7
2
1,4
Pšenica
110
78,6
Mrkva
125
89,3
Kombajn
Paprika
120
85,7
Traktor
109
73,6
2
1,4
Freza
16
10,8
Nešto drugo
12
8,1
Krompir
135
96,4
Bez odgovora
54
36,5
Luk
139
99,3
Salata
132
94,3
Paradajz
128
91,4
Kupus
135
96,4
Vinova loza
Tabela P12. Gdje sve
poljoprivredne proizvode?
plasirate/prodajete
P12. Gdje sve plasirate/prodajete svoje poljoprivredne
proizvode?
N
%
Proizvodim samo
za ličnu upotrebu
129
66,5
Duhan
5
3,6
Jagodičasto
voće
15
10,7
Na lokalnom tržištu
59
30,4
Voće
98
70,0
Na širem tržištu
BiH
0
0,0
Cvijeće
102
72,9
Na inostranom
tržištu
0
0,0
Nešto drugo
59
42,1
Ne zna/Nije
siguran/a
0
0,0
Total
140
100,0
Bez
odgovora/Odbijanje
6
3,1
Tabela P13. Koji od navedenih problema, ili neki drugi ima
najviše uticaja na smanjenje prinosa u Vašoj poljoprivrednoj
proizvodnji?
Tabela P9. Koliko osoba radi na zemlji?
P9. Koliko osoba radi na zemlji?
N
Stalno
98
Sezonski
140
svoje
P13. Koji od navedenih problema, ili neki drugi ima
najviše uticaja na smanjenje prinosa u Vašoj
poljoprivrednoj proizvodnji?
Tabela P10. Da li su sve odrasle osobe koje rade stalno na
zemlji članovi Vaseg domaćinstva/kućanstva?
P10. Da li su sve odrasle osobe koje rade stalno na
zemlji članovi Vaseg domaćinstva/kućanstva?
N
%
Da
126
90,0
Ne
3
2,1
Bez odgovora
11
7,9
Total
140
100,0
N
%
Suša
110
19,5
Poplava
98
17,4
Nedostatak radne
snage
8
1,4
130
23,0
45
8,0
100
17,7
19
3,4
39
6,9
Nešto drugo
15
2,7
Bez
odgovora/Odbijanje
0
0,0
Skupo đubrivo
Nedostatak tržišta
za plasman
Niska otkupna
cijena
Nelojalna
konkurencija
Nedostatak
kvalitetnog
sjemena
PRILOG BR 3 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
Tabela P14. Kakva su vaša očekivanja od poljoprivredne
proizvodnje u narednom periodu, od npr. 5 godina?
P14. Kakva su vaša očekivanja od poljoprivredne
proizvodnje u narednom periodu, od npr. 5 godina?
P16. U kojoj mjeri će planirane mjere zaštite od
poplava na teritoriji opštine Bijeljina uticati na Vašu
poljoprivrednu proizvodnju?
N
%
Ne zna/Nije
siguran/a
Jako će se
poboljšati
0
0,0
Total
Donekle će se
poboljšati
13
9,3
Ostati će približno
ista
27
19,3
Donekle će se
pogoršati
85
60,7
Jako će se
pogoršati
2
1,4
Ne zna/Nije
siguran/a
12
8,6
Bez
odgovora/Odbijanje
1
0,7
140
100,0
Total
Tabela P15. Zbog čega tako mislite?
P15. Zbog čega tako mislite?*
%
Nema promjena,
generalno
18
14,2
Ekonomska
situacija
51
40,2
Nezainteresovanost
mladih
3
2,4
Odnos zvaničnih
institucija
27
21,3
Optimističnost
12
9,4
Ostalo
2
1,6
Ne zna/Nije
siguran/a
11
8,7
Bez
odgovora/Odbijanje
3
2,4
127
100,0
Total
*Samo ispitanici koji imaju određena očekivanja od
poljoprivredne proizvodnje u narednom periodu
Tabela P16. U kojoj mjeri će planirane mjere zaštite od
poplava na teritoriji opštine Bijeljina uticati na Vašu
poljoprivrednu proizvodnju?
P16. U kojoj mjeri će planirane mjere zaštite od
poplava na teritoriji opštine Bijeljina uticati na Vašu
poljoprivrednu proizvodnju?
N
%
U velikoj mjeri
39
27,9
Donekle
56
40,0
Malo
21
15,0
Nimalo
10
7,1
N
%
14
10,0
140
100,0
Tabela P17. Na koji način mislite da će mjere zaštite od
poplava na teritoriji opštine Bijeljina uticati na Vašu
poljoprivrednu proizvodnju?
P17. Na koji način mislite da će mjere zaštite od
poplava na teritoriji opštine Bijeljina uticati na Vašu
poljoprivrednu proizvodnju?*
N
%
Pozitivno
67
57,8
Negativno
18
15,5
28
24,1
3
2,6
116
100,0
Ne zna/Nije
siguran/a
Bez
odgovora/Odbijanje
Total
N
| 14
*Samo ispitanici koji očekuju da će planirane mjere zaštite
od poplava na teritoriji opštine Bijeljina uticati u velikoj mjeri,
donekle ili malo na njihovu poljoprivrednu proizvodnju
Tabela P18. Da li biste bili spremni ustupiti dio svoje zemlje
za potrebe realizacije projekta?
P18. Da li biste bili spremni ustupiti dio svoje zemlje
za potrebe realizacije projekta?
N
%
Da
32
22,9
Ne
102
72,9
5
3,6
1
0,7
140
100,0
Ne zna/Nije
siguran/a
Bez
odgovora/Odbijanje
Total
Tabela P19. Pod kojim bi uslovima pristali da date na
korištenje dio svoje zemlje za ove potrebe? Šta biste tražili
zauzvrat?
P19. Pod kojim bi uslovima pristali da date na
korištenje dio svoje zemlje za ove potrebe? Šta biste
tražili zauzvrat?
N
%
Uz nadoknadu
19
59,4
Po dogovoru
10
31,3
3
9,4
0
0,0
Ne zna/Nije
siguran/a
Bez
odgovora/Odbijanje
PRILOG BR 3 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
P19. Pod kojim bi uslovima pristali da date na
korištenje dio svoje zemlje za ove potrebe? Šta biste
tražili zauzvrat?
Total
N
%
32
100,0
P23. A pod kojim bi uslovima ipak pristali da Vaše
zemljište bude predmet eksproprijacije?
Ni pod kojim
uslovima
Po
dogovoru/nadoknada
*Samo ispitanici koji navode da bi pristali ustupiti dio svoje
zemlje, ne znaju/nisu sigurni ili nisu dali odgovor.
Prodaja zemljišta
Tabela P20. A pod kojim bi uslovima ipak pristali da date na
korištenje dio svoje zemlje za potrebe Projekta?
Ne zna/Nije
siguran/a
Bez
odgovora/Odbijanje
P20. A pod kojim bi uslovima ipak pristali da date na
korištenje dio svoje zemlje za potrebe Projekta?
N
%
42
41,2
34
33,3
Prodaja zemlje
25
24,5
Bez
odgovora/Odbijanje
1
1,0
102
100,0
Ni pod kojim
uslovima
Uz
dogovor/nadoknadu
Total
*Samo ispitanici koji navode da ne bi pristali ustupiti dio
svoje zemlje
Tabela P21. Da li biste pristali da dio Vašeg zemljišta bude
predmet eksproprijacije (izuzet uz nadoknadu) ukoliko bi
bilo neophodno za realizaciju Projekta?
P21. Da li biste pristali da dio Vašeg zemljišta bude
predmet eksproprijacije (izuzet uz nadoknadu) ukoliko
bi bilo neophodno za realizaciju Projekta?
Total
N
%
15
22,7
22
33,3
24
36,4
2
3,0
3
4,5
66
100,0
*Samo ispitanici koji ne bi pristali da njihovo zemljište bude
predmet eksproprijacije, ne znaju/nisu sigurni ili nisu dali
odgovor.
Tabela P24. Da li biste pristali na privremeno preseljenje,
ukoliko bi bilo neophodno radi izgradnje?
P24. Da li biste pristali na privremeno preseljenje,
ukoliko bi bilo neophodno radi izgradnje?
N
%
Da
1
0,7
Ne
122
89,1
4
2,9
10
7,3
137
100,0
Ne zna/Nije
siguran/a
Bez
odgovora/Odbijanje
Total
Tabela P25. Pod kojim bi uslovima pristali da se privremeno
preselite? Šta biste tražili zauzvrat?
N
%
Da
74
5,0
Ne
63
87,0
P25. Pod kojim bi uslovima pristali da se
privremeno preselite? Šta biste tražili zauzvrat?
2
4,5
N
%
1
3,5
Po dogovoru
1
100,0
140
100,0
Total
1
100,0
Ne zna/Nije
siguran/a
Bez
odgovora/Odbijanje
Total
| 15
*Samo ispitanici koji bi pristali na preseljenje
Tabela P22. Pod kojim bi uslovima pristali da Vaše
zemljište bude predmet eksproprijacije? Šta biste tražili
zauzvrat?
P22. Pod kojim bi uslovima pristali da Vaše
zemljište bude predmet eksproprijacije? Šta biste
tražili zauzvrat?*
N
%
Dogovor
31
41,9
Novčana
naknada
43
58,1
Total
74
100,0
Tabela P26. A pod kojim bi uslovima ipak pristali da se
privremeno preselite?
P26. A pod kojim bi uslovima ipak pristali da se
privremeno preselite?
Ni pod kojim
uslovima
Uz
dogovor/nadoknadu
Prodaja zemljišta
*Samo ispitanici koji bi pristali da njihovo zemljište bude
predmet eksproprijacije
Ne zna/Nije
siguran/a
Bez
odgovora/Odbijanje
Tabela P23. A pod kojim bi uslovima ipak pristali da Vaše
zemljište bude predmet eksproprijacije?
Total
N
%
67
54,9
48
39,3
5
4,1
2
1,6
0
0,0
122
100,0
*Samo ispitanici koji ne bi pristali na preseljenje
PRILOG BR 3 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
| 16
Tabela P27. Da li biste pristali na trajno preseljenje, ukoliko
bi bilo neophodno radi izgradnje?
Tabela P30. U kojoj mjeri lokalne vlasti uvažavaju vaše
zahtjeve u vezi s poljoprivrednom proizvodnjom?
P27. Da li biste pristali na trajno preseljenje, ukoliko bi
bilo neophodno radi izgradnje?
P30. U kojoj mjeri lokalne vlasti uvažavaju vaše
zahtjeve u vezi s poljoprivrednom proizvodnjom?
N
%
Da
4
2,9
Ne
131
93,6
Ne zna/Nije
siguran/a
3
2,1
Bez
odgovora/Odbijanje
2
1,4
140
100,0
Total
Tabela P28. Pod kojim bi uslovima pristali da se trajno
preselite? Šta biste tražili zauzvrat?
P28. Pod kojim bi uslovima pristali da se trajno
preselite? Šta biste tražili zauzvrat?
N
%
Po dogovoru
3
75,0
Prodaja
zemljišta
1
25,0
Total
4
100,0
*Samo ispitanici koji bi pristali na trajno preseljenje
U prilično značajnoj
mjeri
U prilično maloj
mjeri
U veoma maloj
mjeri
Ne zna/Nije
siguran/a
Bez
odgovora/Odbijanje
Total
P29. A pod kojim bi uslovima ipak pristali da se trajno
preselite?
Ne zna/Nije
siguran/a
Bez
odgovora/Odbijanje
Total
1
0,7
11
7,9
120
85,7
4
2,9
4
2,9
140
100,0
Tabela P31. Da li možete uticati na odluke koje se donose
na lokalnom i višem nivou vlasti vezano za poljoprivredu?
P31. Da li možete uticati na odluke koje se donose na
lokalnom i višem nivou vlasti vezano za
poljoprivredu?
N
%
Da
0
0,0
Ne
136
97,1
4
2,9
140
100,0
Total
Prodaja zemljišta
%
Bez
odgovora/Odbijanje
Tabela P29. A pod kojim bi uslovima ipak pristali da se
trajno preselite?
Ni pod kojim
uslovima
Uz
dogovor/nadoknadu
N
N
%
21
16,0
95
72,5
11
8,4
1
0,8
3
2,3
131
100,0
*Samo ispitanici koji ne bi pristali na trajno preseljenje
Tabela P32. Da li ste koristili poticaje ili neku vrstu pomoći
za poljoprivrednu proizvodnju?
P32. Da li ste koristili poticaje ili neku vrstu pomoći za
poljoprivrednu proizvodnju?
N
%
Da
24
17,1
Ne
115
82,1
1
0,7
140
100,0
Bez
odgovora/Odbijanje
Total
Tabela P33. Od koga ste dobili taj poticaj ili pomoć, s kog
nivoa vlasti ili od nekog udruženja?
P33. Od koga ste dobili taj poticaj ili pomoć, s kog
nivoa vlasti ili od nekog udruženja?
N
%
Opština
4
16,7
Entitet
16
66,7
3
12,5
1
4,2
24
100,0
Poljoprivredna
zadruga
Udruženje
poljoprivrednika
Total
*Samo ispitanici koji su koristili poticaje ili neku drugu vrstu
pomoći za poljoprivrednu proizvodnju
PRILOG BR 3 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
Tabela P34. Da li ste član udruženja poljoprivrednika ili
poljoprivredne zadruge?
P34. Da li ste član udruženja poljoprivrednika ili
poljoprivredne zadruge?
N
%
Da
3
2,1
Ne
137
97,9
Total
140
100,0
| 17
PRILOG BR 4 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|1
PRILOG BR. 4: UTICAJ NA OTKUP ZEMLJIŠTA I RASELJAVANJE
PRILOG BR 4 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo
|2
Tražene podatke iz tabele Uticaj na otkup zemljišta i raseljavanje ili Summary Table:
Impact on Land Acquisition and Resettlement nije moguće korektno definisati na osnovu
sada dostupnih podataka u fazi pripremnih radova-preliminarne procjene Projekta, kada
nemamo ni usvojeno Idejno rješenje sa trasom nasipa i prioritetima – fazama njihove
izrade. Iste je moguće sagledati nakon izrade Idejnog projekta i elaborata eksproprijacije.
Nivo projektne dokumentacije koja se trenutno radi – Studije uticaja i izvodljivosti tek daje
mogućnost sagledavanja površine eksproprijacije i okvirne vrijednosti, te i podatke o
preseljenjima, kojih u našem slučaju nema.
Podatke o eksproprijaciji i procjenjenim vrijednostima eksproprijacije mogu se dati, a za
sve ostale precizne podatke moguće je pribaviti u narednim fazama projektovanja.
Ovi podaci trenutno nisu dostupni, a biće kada se uradi elaborat o eksproprijaciji, trenutno
ove podatke možemo izraziti preko ukupno zahvaćenih površina i površina pod nasipom.
Predviđene količine zemljišta za eksproprijaciju zemljišta po fazama:
Faza 1 : od St. 0+000,00 – St. 9+450,00, dužine 9,45 km
-
Eksproprijacija zemljišta : 65,79 ha
Pod nasipom : 10,98 ha
Faza 2 : od St. 9+450,00 – St. 25+500,00, dužine 16,05 km
-
Eksproprijacija zemljišta : 117,44 ha
Pod nasipom : 24,35 ha
Faza 3 : od St. 25+500,00 – St. 33+360,00, dužine 7,86 km
-
Eksproprijacija zemljišta : 55,17 ha
Pod nasipom : 12,48 ha
UKUPNO : od St. 0+000,00 – St. 33+360,00, dužine 33,36 km
-
Eksproprijacija zemljišta : 238,40 ha
Pod nasipom : 47,82 ha