Pregled drvnog sektora

Pregled drvnog sektora
1
Sadržaj:
UVOD ......................................................................................................................................... 3
SITUACIONA ANALIZA ................................................................................................................ 3
SWOT ANALIZA ........................................................................................................................ 16
AKCIONI PLAN .......................................................................................................................... 22
CILJANJE TRŽIŠTA ..................................................................................................................... 29
2
Uvod
Drvni sektor je jedan od tri sektora koji imaju pozitivan trgovinski bilans. On učestvuje u ukupnom
izvozu sa 11,16%, odnosno u apsolutnim vrijednostima, izvoz drvnog sektora u 2010. godini iznosio je
BAM 813.946.335, od BAM 7,3 milijarde ukupnog izvoza.
Sektor se sastoji od nekoliko podsektora: drvo i proizvodi od drveta (rezana građa, ploče, furnir,
građevinska stolarija, podovi i parketi i drvena ambalaža), namještaj i montažna drvena gradnja.
Najveći udio izvoza zabilježen je za izvoz sjedišta (6,20%), dok su rezana građa i namještaj ukupno
činili preostalih 5% u približno jednakim procentima. Ovo su neki od osnovnih pokazatelja učešća i
relevantnosti sektora, ne samo u pogledu obima njegovog izvoza, već i u pogledu njegove uloge u
zapošljavanju, kao i njegovog učešća u BDP-u zemlje.
Tabela 1: Sažeti pregled indikatora u sektoru drvne industrije
Udio u BDP-u
3,08%
Udio u izvozu
11,16%
Broj aktivnih kompanija
1.642
Broj uposlenika
35.975
Ovaj sektor se, uprkos zadovoljavajućem izvozu, suočava sa brojnim izazovima, ali i sa mnogim
prilikama da postane profitabilniji, te preraste u visoko konkurentnu industriju u regiji. U nastavku su
dati nalazi fokus grupe koju su činili praktičari i predstavnici kako iz javnog, tako i iz privatnog sektora.
Situaciona analiza
1.1. Stanje drvne industrije BiH do 1992. godine
Drvna industrija BiH učestvovala je sa 10% u bruto nacionalnom dohotku (oko 3 milijarde USD), a sa
11% u izvozu BiH. Kapacitete drvne industrije činili su 220 različitih srednjih i velikih firmi pretežno
organiziranih u okviru ŠIPADA (83%) i KRIVAJE (17%). Drvna industrija zapošljavala je oko 61.000
radnika ili 13% ukupnog broja radnika u industriji i rudarstvu, od toga u primarnoj preradi 15.000, a u
finalnoj 46.000. Asortiman drvne industrije obuhvatao je raznovrsne proizvode, a prema dostupnim
podacima za 1991. godinu u BiH su se godišnje proizvodili proizvodi u količinama kako je to dato u
tabeli 2.
3
Tabela 2 Instalirani kapaciteti drvne industrije BiH u 1991. god.
Proizvod
Rezana građa lišćara i četinara
Furnirske ploče
Panel ploče
Vlaknatice
Iverice
Mediapan ploče
Furnir
Građevinska stolarija
Parket
Brodski pod i obloge
Montažne drvene kuće
Drvena ambalaža
Garniture namještaja
Ostali namještaj
Šibice
Proizvodi od pruća
Pluto
Proizvodi od pluta
Količina
2.000.000
70.000
37.000
47.000
223.000
89.000
90.000
1.650.000
1.450.000
500.000
250.000
300.000
50.000
5.700.000
200.000
1.500.000
350
600
Jedinica
3
m
m3
3
m
m3
m3
3
m
3
m
kom.
2
m
m2
m2
3
m
garnitura
kom.
kom.
kom.
tona
m3
Kapaciteti drvne industrije su daleko prevazilazili potrebe BiH, pa je veliki dio proizvedenih roba
plasiran na inostrano tržište, prvenstveno na konvertibilno. Za te potrebe se razvila veoma snažna
mreža vlastitih firmi i predstavništava širom svijeta. Drvna industrija je bila aktivni izvoznik. Uvoz za
potrebe drvne industrije u 1990. godini iznosio je oko 5% ostvarenog izvoza.
1.2. Drvna industrija BiH danas
Drvna industrija je značajan sektor industrijske proizvodnje BiH. Svoj razvoj zasniva na korištenju
domaćih prirodnih resursa i tradicionalno je izvozno orjentirana.
1.2.1. Sirovinski resursi
Prema zvaničnim podacima, šume i šumska zemljišta u Bosni i Hercegovini se prostiru na površini od
oko 2.709.800 ha, što čini 53% površine države, od čega su:
-
u državnom vlasništvu oko 2.186.300 ha i
-
u privatnom vlasništvu oko 523.500 ha.
Drvna zaliha svih šuma se procjenjuje na oko 340 miliona m3, od čega četinara oko 135 miliona m3, a
lišćara oko 205 miliona m3. Godišnji zapreminski prirast je cca 9 miliona m3, od čega četinara 4
miliona m3, a lišćara 5 miliona m3. Na osnovu planova gospodarenja šumama FBiH i RS mogući
godišnji obim sječa je oko 6 miliona m3, od čega četinara 2,5, a lišćara 3,5 miliona m3. U poređenju s
4
okruženjem, posebno Srbijom (drvna zaliha 235 miliona m3) i Hrvatskom (drvna zaliha 320 miliona
m3), BiH ima izražene komparativne prednosti. Stanje drvnih zaliha Slovenije, jedne od najšumovitijih
zemalja EU iznosi 320 miliona m3. Stanje drvnih zaliha BiH dato je u tabeli 3.
Tabela 3 Drvna zaliha u m3 u BiH
KATEGORIJA ŠUMA
Naziv i šifra kat. šuma
Sve visoke šume FBiH
Vrsta drveća
lišćari
74.340.149,0
602.997,3
70.309.000,0
lišćari
92.402.000,0
548.566,0
236,1
296,6
19.357.747,0
279.436,1
četinari
19.357.747,0
69,3
81.000,0
lišćari
ukupno
162.711.000,0
po 1 ha
0,0
lišćari
ukupno
Ukupno visoke i izdanačke šume FBiH i RS
142.400.249,0
četinari
četinari
Izdanačke šume RS
na cijeloj površini
68.060.100,0
ukupno
Izdanačke šume FBiH
DRVNA ZALIHA u m3
četinari
ukupno
Sve visoke šume RS
POVRŠINE ha
18.929.000,0
174.310,0
19.010.000,0
četinari
138.450.100,0
lišćari
205.028.896,0
109,1
ukupno
1.605.219,4
343.478.996,0 213,98
(*FBiH – Informacija o gospodarenju šumama u FBiH u 2009. god. i planovi gospodarenja šumama za 2010. god.
*RS – Proizvodno-finansijski plan za 2010. god; stanje na dan 31.12.2008.)
Zapreminski prirast je dat u tabeli 4.
Tabela 4 Zapreminski prirast u m3 u BiH
KATEGORIJA ŠUMA
Naziv i šifra kat. šuma
Sve visoke šume FBiH
Vrsta drveća
1.967.732,0
lišćari
1.564.502,0
602.997,3
2.204.000,0
lišćari
2.233.000,0
548.566,0
četinari
5,99
8,08
634.061,0
279.436,1
četinari
634.061,0
2,27
8.000,0
lišćari
ukupno
4.437.000,0
po 1 ha
0,0
lišćari
ukupno
Izdanačke šume RS
3.532.234,0
četinari
ukupno
Izdanačke šume FBiH
na cijeloj površini
četinari
ukupno
Sve visoke šume RS
POVRŠINE ha
ZAPR. PRIRAST u m3 (godišnje)
593.000,0
174.310,0
601.000,0
3,4
5
Ukupno visoke i izdanačke šume FBiH i RS
četinari
4.179.732,0
lišćari
5.024.563,0
ukupno
1.605.219,4
9.204.295,0
5,7
(*FBiH – Informacija o gospodarenju šumama u FBiH u 2009. god. i planovi gospodarenja šumama za 2010. god.
*RS – Proizvodno-finansijski plan za 2010. god; stanje na dan 31.12.2008.)
Plan sječa u m3 dat je u tabeli 5.
Tabela 5 Plan sječa u m3 u BiH
3
KATEGORIJA ŠUMA
Naziv i šifra kat. šuma
Sve visoke šume FBiH
Vrsta drveća
lišćari
14.017.670,0
602.997,3
13.409.000,0
lišćari
16.668.000,0
548.566,0
279.346,1
54,82
2.325.740,0
8,3
7.000,0
lišćari
3.288.000,0
174.310,0
3.295.000,0
četinari
26.162.550,0
lišćari
36.299.410,0
ukupno
44,5
2.325.740,0
četinari
ukupno
30.077.000,0
po 1 ha
0,0
lišćari
ukupno
Ukupno visoke i izdanačke šume FBiH i RS
26.864.220,0
četinari
četinari
Izdanačke šume RS
na cijeloj površini
12.746.550,0
ukupno
Izdanačke šume FBiH
PLAN SIJEČA u m (za 10 godina)
četinari
ukupno
Sve visoke šume RS
POVRŠINE ha
1.605.219,4
18,9
62.561.960,0
(*FBiH – Informacija o gospodarenju šumama u FBiH u 2009. god. i planovi gospodarenja šumama za 2010. god.
*RS – Proizvodno-finansijski plan za 2010. god.; stanje na dan 31.12.2008.)
1.2.2. Instalirani kapaciteti
Drvna industrija BiH danas je organizirana u okviru većeg broja malih i srednjih preduzeća privatnog
vlasništva, dok u jednom broju preduzeća, posebno u oblasti proizvodnje namještaja, još nije
završena vlasnička transformacija. Procjenjuje se da godišnja vrijednost proizvodnje sektora iznosi
preko BAM 900 miliona, pri čemu se više od 2/3 plasira na inozemno tržište. Drvna industrija BiH sa
svojim potencijalima spada u najznačajnije industrijske grane. Okosnicu drvne industrije čini
proizvodnja sljedećih proizvoda:
elementi za namještaj,
6
sve vrste namještaja (tapacirani, masivni od punog drveta, pločasti, spavaće sobe, dnevne sobe,
dječije sobe, kuhinje, trpezarije, uredski namještaj, namještaj za škole i vrtiće, predsoblja, vrtne
garniture),
građevinska stolarija,
parketi i podovi,
rezana građa,
montažna drvena gradnja,
masivne ploče,
palete i drveni ambalažni materijal.
Preduzeća drvne industrije BiH čine kapaciteti za proizvodnju proizvoda nižih faza prerade odnosno
niske dodane vrijednosti, posebno rezane građe, kao i preduzeća iz oblasti finalne prerade drveta,
posebno namještaja, građevinske stolarije, montažne drvene gradnje, dok su kapaciteti za
proizvodnju furnira i ploča većim dijelom izvan pogona koji se s malim ulaganjima mogu staviti u
pogon. Kapaciteti primarne prerade drveta prekoračuju mogućnosti sirovine. Iako nema preciznih
podataka, procjenjuje se da instalirani kapaciteti pilanske prerade iznose oko 6,5 miliona
m3/godišnje.
Nakon rata, državna preduzeća su bila uglavnom devastirana, djelimično zatvorena ili rasprodata,
dajući tako prostor i poslovne šanse malim privatnim preduzećima. Mnogi novi mali pilanski pogoni
su osnovani, uglavnom za lokalno tržište, bez ikakvih ili sa malo mogućnosti da generiraju prihode od
izvoza ili da budu konkurentni na tržištu. Najveću devastaciju doživjeli su kapaciteti za proizvodnju
ploča od usitnjenog drveta. Od postojećih 5 preduzeća danas u BiH nije u funkciji niti jedna tvornica
za proizvodnju ploča od usitnjenog drveta. Procjenjuje da su prijeratni kapaciteti prerađivali negdje
oko 500.000 m3 sirovine.
Sada u BiH postoji negdje oko 1.500 pilanskih kapaciteta u poređenju sa 61 pilanom prije 1991
(Tabela 6). Manje pilane, obično, nisu u mogućnosti proizvesti veću količinu građe šireg asortimana i
visokog kvaliteta koji se traži u izvozu, pa su tako uglavnom usmjerene na lokalno tržište. Međutim,
uprkos ovim problemima sektor ima veoma značajnu ulogu u ekonomiji BiH, prevashodno u
zapošljavanju i izvozu. Potrošnja pilanskih proizvoda na nivou države je nedovoljna, a glavni fokus
sektora trebao bi biti na izvozu proizvoda s višom dodanom vrijednošću. Komparativna prednost
sektora na globalnom tržištu su niski troškovi rada, dobri šumski resursi i blizina tržišta Evropske
unije.
7
Tabela 6 Kapaciteti drvne industrije u BiH 1991. – 2005. godine
Vrsta industrije
Ukupan broj objekata drvoprerađivačke industrije za BiH
1991
2005
Pilane, furnir
61
1 500
Šperploče / pločasti elementi
47
35
Celuloza i papir
3
0
Stolarija / prozori i vrata
30
183
Namještaj
50
37
Ostalo / paneli, specijalni
elementi
31
23
Ukupno drvoprerađivačke
industrije
222
1 700+
(*FIRMA Fostering Interventions for Rapid Market Advancement  Procjena tržišta pilanskih trupaca, august
2010 god.)
Danas, značajan broj pilana, vjerovatno njih više od 50% nema potrebne dozvole za rad. Pilane sa
niskom godišnjom proizvodnjom nemaju mogućnosti da budu konkurentne izvan lokalnog tržišta, s
tim da one imaju neopravdane konkurentske prednosti sa aspekta poštivanja zakonske legislative u
poređenju sa većim i učinkovitijim pilanama, koje doprinose stvaranju prihoda od izvoznog
poslovanja za cijelu zemlju.
Može se zaključiti da je neusklađenost primarnih i finalnih kapaciteta najveći problem i da postoji
potreba za restruktiranjem pilanske industrije na manji broj većih i konkurentnijih jedinica. Također,
postoji velika potreba da vlada definira politiku sektora, dopuni postojeće standarde za pilane i
dosljedno provede postojeće zakone.
1.2.3. Osnovni statistički pokazatelji
Prema statističkim podacima drvna industrija BiH spada među najznačajnije izvoznike, a prema
ostvarenom suficitu ova industrijska grana zauzima prvo mjesto. Prema podacima Uprave za
indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, drvna industrija Bosne i Hercegovine u 2010. godini
ostvarila je izvoz od BAM 708.744.110, što je za 8,3% više nego 2009. U okviru toga izvoz proizvoda u
skupini drvo i proizvodi od drveta (primarna i polufinalna prerada drveta) činio je 59,3% , a izvoz
finalnih proizvoda 40,1%, što je nešto lošije nego prošle godine. Trend ukupnog izvoza sektora od
2004. do 2007./08. godine, odnosno do pojave ekonomske krize je pozitivan.
8
U okviru skupine izvoza drvo i proizvodi od drveta, izvoz proizvoda šumarstva činio je 15,6%, što je
10% više nego 2009. i 101% više nego 2004. godine. Proizvodi šumarstva su se najviše izvozili u:
Italiju, Sloveniju, Srbiju, Austriju, Hrvatsku, Egipat.
Izvoz rezane građe opada i čini 29,6% izvoza, što je za 0,8% više nego 2009. i 28% manje nego 2004.
godine posmatrano u strukturi izvoza. Najviše građe u prethodnom periodu izvozilo se u: Srbiju,
Hrvatsku, Italiju, Sloveniju, Austriju, Njemačku. U 2010. godini je nešto povećan izvoz ploča, furnira i
parketa, dok je izvoz građevinske stolarije smanjen u odnosu na 2009. godinu.
Izvoz namještaja činio je 39,8% ukupnog izvoza, što je 10,5% više nego 2009. godine. U njegovoj
strukturi najviše se izvozilo: sjedišta i dijelovi od drveta, namještaj za trpezarije i dnevne sobe, ostali
drveni namještaj, namještaj za spavaće sobe, drveni kuhinjski namještaj. Namještaj se najviše izvozio
u: Njemačku, Hrvatsku, Sloveniju, Francusku, Italiju, Srbiju, Španiju i Belgiju.
Izvoz montažne drvene gradnje u 2010. godini iznosio je BAM 6.960.032 ili 13% manje nego 2009.
godine.
Struktura izvoza drvne industrije BiH po grupama proizvoda, koji su najviše zastupljeni u izvozu, data
je u tabeli 7.
Tabela 7 Izvoz drvnog sektora BIH u periodu 2004 - 2010 godina
Grupe proizvoda
Proizvodi šumarstva
Vrijednost ostvarenog izvoza Bosne i Hercegovine u BAM
2004
2005
2006
2007
48.320.152
47.818.912
70.723.487
78.437.313
290.503.110
231.724.611
265.786.858
30.381.427
31.918.995
21.527.461
17.909.125
2008
2009
2010
83.111.998
100.660.976
110.793.963
312.546.947
287.266.382
193.217.853
210.036.136
41.826.586
39.041.393
32.745.972
25.253.309
27.377.948
19.620.501
22.988.865
23.073.880
15.136.888
18.813.387
Rezana građa
Ploče, furnir
Parket i ostalo
profilirano drvo
Građevinska stolarija
Uk. drvo i proizvodi od
24.271.998
28.928.558
45.318.895
51.731.378
47.054.481
43.602.291
40.790.999
425.823.992
371.798.143
458.938.703
524.405.361
492.789.737
391.420.038
420.773.460
137.595.618
159.792.321
202.638.919
247.548.009
250.087.048
254.432.648
281.010.619
3.554.619
989.320
4.894.532
4.991.903
7.950.776
8.060.679
6.960.032
566.974.229
532.538.784
666.472.154
776.945.273
750.827.561
653.913.365
708.744.110
drveta
Namještaj
Montažna gradnja
Uk. izvoz
(*VTK BiH – Informacija o ostvarenoj proizvodnji, izvozu i uvozu drvne industrije i šumarstva BiH 2004.-2010.
god.)
9
slika 1 Struktura izvoza u periodu 2004.-2010. godina
Ostvareni uvoz drvne industrije Bosne i Hercegovine u 2010. godini iznosio je BAM 252.839.023 ili
2,5% više nego u 2009. Prema raspoloživim podacima pokrivenost uvoza izvozom raste svake godine i
u prošloj godini iznosila je 280%, što je za 15% više nego 2009. godine.
U strukturi ukupnog uvoza još uvijek je najznačajnija stavka namještaj 39,7% i njegovo učešće je
nešto više nego 2009. godine. Pretežno se uvozio: kuhinjski namještaj, namještaj za spavaće sobe,
namještaj za trpezarije i dnevne sobe, uredski namještaj. Namještaj se najviše uvozio iz: Srbije,
Slovenije, Hrvatske, Italije, Poljske, Njemačke i Kine.
Uvoz proizvoda iz skupine drvo i proizvodi od drveta u prošloj godini činio je 60,3% ukupnog uvoza, u
okviru čega se najveći uvoz odnosio na ploče (iverice, mediapan, šperploče) 35,2% ukupnog uvoza
drvne industrije i građevinsku stolariju 4,9% ukupnog uvoza. Razlog za enorman uvoz ploča od
usitnjenog drveta leži u činjenici da u BiH ne postoje kapaciteti za takvu proizvodnju. U odnosu na
2004. godinu uvoz ploča i drugih proizvoda od drveta povećan je za 50%. Trend uvoza je pozitivan.
Regionalno posmatrano, ploče su se najviše uvozile iz: Hrvatske, Mađarske, Slovenije, Austrije,
Njemačke i Češke, a građevinska stolarija se najviše uvozila iz: Hrvatske, Srbije, Slovenije, Njemačke,
Italije i Austrije.
Iz navedenih pokazatelja se vidi da u sektoru drveta dominira uvoz namještaja s negativnim trendom,
zatim ploča i građevinske stolarije. Uporedna struktura uvoza ostvarenog u periodu 2004. - 2010.
godina vidi se iz tabele 8.
10
Tabela 8 Uvoz drvnog sektora BiH u periodu 2004. – 2010. godina
Grupe proizvoda
Vrijednost ostvarenog uvoza Bosne i Hercegovine u BAM
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
Ploče
57.922.954
74.845.694
81.265.802
113.152.038
127.192.890
83.979.637
89.199.829
Građevinska stolarija
13.134.183
13.845.253
10.995.751
17.748.543
19.734.490
15.572.056
12.586.605
27.311.538
34.725.538
27.308.351
41.939.964
60.640.160
48.909.315
50.870.636
98.368.675
123.416.485
119.569.904
172.840.545
207.567.540
148.461.008
152.657.070
105.313.540
98.126.361
98.149.969
133.010.195
130.176.043
97.851.461
99.408.115
133.769
35.595
98.613
201.664
359.127
196.767
773.838
203.816.984
221.578.441
217.818.486
306.052.404
338.102.710
246.509.237
252.839.023
Ostali proizv. od drveta
Ukupno drvo i proizvodi
od drveta
Namještaj
Montažna gradnja
Ukupan uvoz
(*VTK BiH – Informacija o ostvarenoj proizvodnji, izvozu i uvozu drvne industrije i šumarstva BiH 2004.-2010.
god.)
slika 2 Struktura uvoza u periodu 2004.-2010. godina
Broj zaposlenih u sektoru drvne industrije u 2009. godini prikazan je u tabeli 9.
Tabela 9 Broj zaposlenih u BiH za 2009. godinu
Zaposleni po područjima i oblastima KD
D
FBiH
RS
BiH
20
Prerada drveta i proizvodnja proizvoda od drveta i pluta osim namještaja
7.052
6.456
13.508
36
Proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka industrija, d.n.
4.927
2.226
7.153
11.979
8.682
20.661
UKUPNO
11
Na slici 3 prikazan je broj zaposlenih u sektoru drvne industrije za posljednjih pet godina. Indeks
zaposlenih za D20 i D36 za VIII mjesec 2010. godine za RS prema Mjesečnom statističkom pregledu RS
dat je u tabeli 9. Iz ovog pregleda se vidi da je broj zaposlenih u primarnoj (polufinalnoj) preradi
drveta daleko veći od broja zaposlenih u finalnoj preradi. To je posljedica niske dodane vrijedosti po
radniku.
slika 3 Broj zaposlenih u sektoru drvne industrije u BiH od 2005. do 2010. godine
Tabela 10 Indeks zaposlenih za VIII mjesec 2010. godine u RS
Zaposleni po područjima i oblastima KD
D
VIII 2010./2009.
(2009=100)
20
Prerada drveta i proizvodnja proizvoda od drveta i pluta osim namještaja
96,2
36
Proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka industrija, d.n.
87,2
1.2.4. Stanje tehnologije
Bosna i Hercegovina je jedna od najnerazvijenijih zemalja Evrope. Nedovoljan progres uslovljen je
raspadom Jugoslavije, koji je rezultirao ratom i doveo do destrukcije kako materijalnih tako i ljudskih
resursa. Istovremeno je započeo i proces društvene i ekonomske transformacije u tržišnu ekonomiju.
Nizak nivo tehnološkog razvoja sektora ima za posljedicu nizak kvalitet ili nisku produktivnost finalnih
proizvoda, što rezultira smanjenjem prodajnih cijena i ukupnog prihoda. Zastarjela tehnologija i
nepopunjenost kapaciteta kao i nerazvijenost viših faza prerade, uzrokuju ukupan prihod industrijske
prerade drveta nešto nižim u odnosu na sirovinski potencijal. Niska iskorištenost proizvodnih
kapaciteta, naročito u primarnoj preradi drveta (preveliki broj pilana), znatno utiče na poslovne
rezultate.
12
Jačanjem drvoprerađivačke industrije, usvajanjem novih tehnologija, te poticanjem inovacija u tom
području, BiH sigurno može još bolje profilirati svoju drvnu industriju i postići bolji imidž na svjetskom
tržištu. Dio jačanja imidža mogao bi biti i koncipiranje novih proizvoda, prije svega pasivnih kuća
odnosno integralnog dizajna enterijera i namještaja za potrebe elitnih objekata u svijetu utemeljenog
na korištenju autohtonog bosanskog drveta npr. bukve, uz moderan i prepoznatljiv dizajn. Ovo je
moguće ostvariti investicijom u moderne kompjuterski vođene obradne sisteme, moderna sušionička
postrojenja i nabavku CNC strojeva za proizvodnju masivnog namještaja. Ono što je trenutno
karakteristično za sektor drvne industrije BiH je:
 nedovoljne investicije u tehnološki razvoj
 relativno niska vrijednost ulaganja u sektor/po zaposlenom/
 ekološki prihvatljiva tehnologija
Na kraju kao neizbježan korak u daljnjem razvoju sektora svakako je revitaliziranje i
moderniziranje tehnologije i jače povezivanje sa pratećim industrijama.
Cijena radnog mjesta u 2009. godini kreće se u rasponu BAM 100.000 do BAM 15.000. Razlike u
cijeni radnog mjesta su prvenstveno određene vrstom proizvodnje, stepenom automatizacije i
dostignutim stepenom restruktuiranja.
1.2.5. Kadrovska struktura
U ovome dijelu analizirana je obrazovna struktura zaposlenih u drvnoj industriji BiH, te je provedena
komparacija sa obrazovnom strukturom drvne industrije susjednih zemalja. Stepeni stručnog
obrazovanja koji se statistički prate u BiH odnose se na tri osnovne kategorije: visoko obrazovanje
(VSS), više obrazovanje (VŠS) i srednje obrazovanje (SSS). Dodatno, stepen stručnog obrazovanja
unutar visokog obrazovanja detaljnije se može podijeliti na magistre i doktore nauka. U drvnoj
industriji BiH najviše je radnika sa srednjom stručnom spremom. Njihov udio u ukupnoj strukturi
zaposlenih čini nešto više od 60%, dok je udio nekvalifikovanih radnika iznosi oko 20%, a visoko
obrazovanih radnika samo 2%. Važno je napomenuti da i kod radnika SSS spreme prevladavaju struke
koje nisu bliske drvarskoj struci. Kvalifikaciona struktura zaposlenih u drvnoj industriji BiH, u
komparaciji sa Hrvatskom i Slovenijom jako je nepovoljna. Kadrova sa VSS najmanje je u BiH oko 2 %,
Hrvatskoj 4 % i Sloveniji oko 6 %, s tim da je učešće VŠS, tzv. operacionog menadžmenta u BiH još
nepovoljnije. Danas se na visokoškolske ustanove drvnoindustrijskog smjera u BiH upisuje negdje oko
50 studenata, da bi svake godine na tržištu rada bilo negdje oko 10 do 15 svršenih inžinjera ili
diplomiranih inžinjera, što je za preko 100% manje nego prije 1991. godine. Analiza strukture
zaposlenih indicira sljedeće:
13
 nezadovoljavajuće učešće VSS kadrova u strukturi zaposlenih
 potreba većeg korištenja znanja, vještina i stručnosti
Tendencije usmjerene ka podizanju nivoa obrazovanja zaposlenika, te dodatno obrazovanje u
području raznih specijalizacija, dokvalifikacija i ovladavanja savremenim tehnologijama proizvodnih
procesa predstavljaju važnu odrednicu u nastojanjima da se poboljša konkurentnost i efikasnost
drvne industrije BiH. Poboljšanje obrazovne strukture zaposlenih u drvnoj industriji u cilju postizanja
veće efikasnosti i međunarodne konkurentnosti drvne industrije, pretpostavlja poduzimanje
konkretnih mjera i aktivnosti na svim nivoima vlasti, kao i unutar samih industrijskih subjekata.
Ulaganje u obrazovanje zaposlenika nije trošak kako to praksa u BiH pokazuje, već ključni faktor
konkurentnosti preduzeća. Cjeloživotno obrazovanje je način savremenog pristupa ovoj problematici
u vidu permanentnog usavršavanja i osposobljavanja kroz rad i vanjske aktivnosti. Ono je u BiH
izrazito slabo razvijeno. Zadatak je svih nosioca ekonomske politike da se aktivno uključe u poticanje
nastavka obrazovanja, naročito nakon ulaska na tržište rada. S aspekta razvoja drvne industrije,
značajnije uključivanje u razne oblike cjeloživotnog obrazovanja sigurno bi doprinijelo većoj
konkurentnosti industrijskih preduzeća. Drvna industrija sa naprednijom tehničko-tehnološkom
osnovicom i zaposlenicima sa višim nivoom obrazovanja zajedničkim djelovanjem omogućava
postizanje proizvodnje sa visokim stepenom finalizacije i kvaliteta proizvoda što direktno dovodi do
višeg učešća dodane vrijednosti. Takav koncept razvoja koji uključuje paralelan razvoj ljudskih
potencijala i unapređenje tehnologije je važno strateško opredjeljenje koje poprima i dimenziju
sigurnosti održavanja kontinuiteta poslovanja i ostvarivanja pozitivnih tržišnih rezultata, a posebno u
vremenima negativnih globalnih ekonomskih kretanja.
1.2.6. Ekonomski pokazatelji
Ostvareni rezultati u sektoru industrijske prerade drveta dobrim dijelom posljedica su njezinih
komparativnih prednosti (velik udio domaćih sirovina, jeftina radna snaga, relativno niska ulaganja u
proizvodne objekte itd.). Komparativne prednosti nisu dovoljne za daljnji opstanak i razvoj. Otuda i
potreba za poticajem njenih konkurentskih i izvoznih sposobnosti u budućnosti, orijentiranih na
finalnu proizvodnju. Ekonomski pokazatelji su posljedica tehnološkog razvoja i kadrovske strukture
zaposlenih. Razlozi slabe ekonomske moći sektora su:
 nedovoljno domaće tržište, konkurencija i nedovoljan izvoz
 nezadovoljavajuća struktura izvoza
14
 nezadovoljavajući asortiman i kvalitet proizvoda
 nepostojanje brenda drvne industrije BiH
Unutarnja i vanjska ograničenja (SWOT analiza)
Snaga/Strength (S)






Geografski položaj
Infrastruktura
Asortiman proizvodnog programa
Industrijska tradicija u regiji
Pouzdanost dobavljača
Energetsko okrupnjavanje resursa
Prilike/Opportunity (O)






Organizacija preduzeća
Korištenje kapaciteta
Nabava osnovnih sirovina
Širenje tržišta
Strana ulaganja
Tržište radne snage
Slabosti/Weakness (W)






Visoki troškovi proizvodnje
Problemi prodaje
Zastarjela tehnologija
Struktura kapitala
Sporo donošenja odluka
Sporo otvaranje novih tržišta
Prijetnje/Threat (T)






Konkurencija stranog tržišta
Ekološki zahtjevi
Skupa finansijska sredstva
Mogućnost supstitucije proizvoda
Struktura kupaca
Visok kvalitet uvoznih proizvoda
1.3. Mogući strateško razvojni ciljevi:
1.
Unapređenje poslovnih odnosa između šumarstva i preduzeća koja se bave preradom
drveta
2.
Izrada strateških dokumenata na nivou BiH
3.
Pokretanje postojećih kapaciteta za proizvodnju furnira i furnirskih ploča i instaliranje novih
kapaciteta za proizvodnju ploča iz usitnjenog drveta
4.
Definisanje ciljnih proizvoda i tržišta i podrška većim fazama prerade
5.
Promocija preduzeća i zajednički nastup na tržištu – izvozna strategija
6.
Unapređenje kvaliteta proizvoda i procesa proizvodnje
7.
Kadrovi i obrazovanje

unapređenje obrazovnog procesa na svim nivoima

permanentna stručna edukacija u preduzećima – cjeloživotno učenje

obrazovanje kadrova za uspješan marketing i promociju proizvoda

posvetiti veću pažnju edukaciji u smislu kvaliteta i završne obrade
15
SWOT analiza
U SWOT analizi su detaljno obuhvaćeni svi problemi (slabosti i prijetnje) čiji se utjecaj osjeća na mikro
nivou ekonomije. Važno je napomenuti da je fokus grupa razmatrala sektor u širem kontekstu,
povezujući ga sa šumarstvom, s jedne strane i razvojem ljudskih resursa, s druge. Smatra se, a to je
potvrđeno i statističkim podacima, da, generalno postoji malo dodane vrijednosti u izvozu ovog
sektora. Komparativna prednost koja se sastoji u ogromnim šumskim resursima se može pretvoriti u
slabost, ukoliko se resursima ne gospodari na ispravan način. Bukovo drvo predstavlja najvrjedniji
izvor sirovine u ovom sektoru. Ipak, njegova vrijednost nije u cjelosti iskorištena. Ono se izvozi kao
rezana građa ili kao poluproizvod. Finalizacija proizvoda, uz korištenje ovog konkretnog drveta, se
mora povećati. Brendiranje i prvo priznavanje kvaliteta se mora pažljivo izgrađivati i kontinuirano
promovirati. Postoje dvije grupe proizvoda, odnosno potencijalnih klastera u ovom sektoru:
1. namještaj i kuhinje od punog drveta;
2. građevinski elementi i montažni objekti.
Namještaj od punog drveta, u mnogim slučajevima, trpi zbog zastarjelog dizajna i tehnologije koja se
ne zasniva na potrebama ciljnih kupaca na međunarodnom planu. Ipak postoji nekoliko svijetlih
primjera koji dokazuju da je moguće proizvesti dizajnerski namještaj visoke klase, a ovo je upravo
područje na koje bi se bh proizvođači trebali usredočiti.
Građevinski elementi ne uključuju samo prozore i vrata, već i unutrašnje zidne panele, brodske
podove, parkete i druge proizvode.
Za montažne objekte moguće je koristiti neke od građevinskih elemenata dostupnih u zemlji, te
proširiti svoje asortimane kako bi ispunili potrebe pažljivo ciljanih kupaca. Kao i kod svih sektora u
BiH, marketing (ne samo promocija, kako se to često pogrešno shvata) predstavlja jednu od glavnih
slabosti. Tradicionalne obuke iz oblasti marketinga nisu uvijek dovoljne, već su potrebni prilagođeni
programi, uključujući posjete drugim preduzetnicima i učešće na međunarodnim sajmovima.
Programi razmjene upravljačkih kadrova bi se, također, trebali koristiti u budućnosti kako bi se
ubrzala promjena svijesti što je neophodno kako bi se u cjelosti iskoristio ovaj obećavajući sektor. U
nastavku se nalazi cjelokupna SWOT analiza za sektor drvne industrije.
16
SWOT ANALIZA SEKTORA DRVNE INDUSTRIJE
Snage
Tradicija industrijske
proizvodnje
Niski troškovi radne snage
Geografski položaj
Raspoloživa infrastruktura u
sektoru
Raspoloživost osnovne sirovine
Instalirani kapaciteti prerade
Organizaciona fleksibilnost
proizvođača u odnosu na
konkurenciju
(plaćanje/isporuke)
Opravdanje-Zašto
Popratne činjenice- dokaz
Značaj-utjecaj
Iskustvo, uspostavljene veze
Promet (745 milliona USD u 2009.-oj godini)
Mogućnost za intenzivniju
saradnju sa kupcima
(uspostavljene veze)
Reference za nove kupce
Velika ponuda radne snage
Niske plate - prosječna plata radnika u prerađivačkoj
industriji iznosi BAM 569, a u šumarstvu BAM 648
(2009. godina)
Niža cijena koštanja proizvoda
Strateška tržišta
Utjecaj na cijenu koštanja gotovog
proizvoda
Nedovoljne investicije u tehnologiju i menadžment
Potencijal za Catch-up na bazi
tuđih iskustava
Niži troškovi prevoza za EU tržište,
(0.60 - 1EUR/km za voznu jedinicu
3
100m ) ovisno o tržištu destinacije, i da
li ima povratnog transporta
kulturni senzitivitet
Mnogi kapaciteti iz perioda prije 1992.
godine nisu u funkciji (tvornice ploča i
furnira)
Mogućnost korištenja vlastite
kvalitetne sirovine
Mogućnost daljeg razvoja kapaciteta i
novih proizvoda
Postojanje manjih kompanija s manje
od 100 zaposlenih
Servisiranje manjih kupaca
Raspoloživost kvalitetne sirovine, manji troškovi
prevoza-2,5 miliona m3 pilanskih trupaca
Krivaja: godišenje max. Kapaciteti za preradu trupaca
45.000 m3 (bukovi trupci F.L: do 20% I klasa), u furnir,
a od te količine furnira dobija se cca 14.000 m3
gotovog proizvoda (vodootporna šperploča,
multiplex ploče, multiplex lajsne, latoflex lajsne,
otpresci i krevet ulošci).
Promet i broj kupaca
Manja zavisnost od uvoza
Mogućnost vertikalne integracije
Mogućnost ‘’gerila’’ nastupa na
tržištu
Diverzifikacija
Mogućnost za testiranje novih
proizvoda
17
Slabosti
Opravdanje-Zašto
Popratne činjenice- dokaz
Značaj-utjecaj
Zastarjelost tehnologije
Nedovoljno ulaganje u modernu
opremu
Niska produktivnost, nemogućnost zadovoljenja
potreba kupaca
Negativan utjecaj na
konkurentnost
Organizacija i menadžment
(upravljačka struktura)
Neefikasno upravljanje organizacijom,
nestručnost
Nepostojanje sistema upravljanja
Niska produktivnost po uposlenom
Neefikasna organizaciona
struktura firmi
Neusklađenost prerađivačkih
kapaciteta sa sirovinskom
osnovom
Preinvestiranje u male pilanske
kapacitete koji su nedovoljno
opremljeni
Instalirani kapaciteti prerade u pilanama 2,5 puta
veći od sirovinske osnove
Poteškoće u redovnom
snabdijevanju sirovinama
Nepostojanje aktivnih
kapaciteta za proizvodnju ploča
od usitnjenog drveta
Devastirani, zastarjeli
Postoji samo jedna tvornica koja nije u funkciji
(Maglic, Foča) , veliki uvoz ploča
Smanjenje uvoza (uvozi se u
iznosu od BAM 100 miliona
trenutno)
U RS postoji jedinstven certifikat FSC za cijelo Javno
preduzeće
U Federaciji certificirano 1 kantonalno preduzeće
(dio USK)
Od 01.01.2012. neće biti moguće izvoziti proizvode
od drveta
Problem je u održavanju certifikata zbog uvjeta
(pozitivno poslovanje)
Problem će nastati za veće kompanije izvoznike
FSC je pretpostavka za veći izvoz u
EU
Komparacija izvoza sa veličinom izvoznog tržišta (ITC
podaci)
Teže osvajanje liderske pozicije
Teža cjenovna konkurentnost
(Kina)
Prosječna iskorištenost nove opreme do 30%,
postojeće opreme do 50%
Niža konkurentnost
Nedostatak FSC na području
FederacijeBiH
Atomiziranost industrije
Niska produktivnost u odnosu
na angažirana sredstva rada
Nepostojanje koordinirane aktivnosti u
FBiH
Nedostatak finansijskih sredstava
Menadžment šumarstva
nezainteresiran, jer je to u interesu
izvoznika
Organizaciono rješavanje Šumarstva
predviđeno kroz Strategiju FBiH za
šumarstvo
Nepostojanje ekonomije obima
Nedovoljna saradnja među
kompanijama u podsektoru
Nepostojanje vertikalno integrisanih
sistema
Veći troškovi proizvodnje
18
Visok negativni utjecaj na
sposobnost diverzifikacije,
brendiranja, testiranja
Prepreka za stvaranje “unikatnih”
proizvoda
Budući deficit kvalifikovane radne
snage
Odumiranje tradicije u narednom
periodu
Visok negativan utjecaj na
sposobnost konkurentnosti
Dizajn (product design)
Obrazovni sistem
Orginalni dizajn
Stručna radna
snaga/raspoloživost i interes
kadrova za angažman u sektoru
Obrazovni sistem, učenje
Kvalitet, produktivnost
Standardizacija (CE, ISO 9000...)
Nemogućnost ulaska na tržišta
Broj kompanija koje ih posjeduju
Prilike
Opravdanje-Zašto
Popratne činjenice- dokaz
Značaj-utjecaj
Potreba za izgradnjom šumskih puteva, razminiranja,
promjene dimenzija pilanskih trupaca prema
zahtjevima prerađivača
Trenutno se koristi 75% od sječivog etata.
Sigurnije snabdijevanje sirovinom
Iskorištenost svih drvnih sortimenata kao i potreba za
radnom snagom
Animiranje cjelokupnog sustava u
drvnom sektoru
Stvara se jedna sigurnost i garancija za cjelokupni
sustav u drvnom sektoru
Postojanje obrazovnih institucija iz oblasti šumarstva
i drvne industrije
Bolje mogućnosti za pojavljivanje
na međunarodnom tržištu
Mnogi kapaciteti devastirani
BAM 78 miliona uvoz u 2009.
Smanjenje deficita
Kapaciteti pilana nisu adekvatni
potrebama industrije
Postojanje 1500 pilana
Bolje snabdijevanje prerađivačkih
kapaciteta
Povećanje vrijednosti u uvjetima
slobodne trgovine polu-proizvodima
Cijena bukove građe je BAM 90-120/m3 +10% prevoz
trenutno
Brendiranjem kvaliteta cijena bi mogla biti BAM 150180/m3
Gubitak profita, utiče na
profitabilnost grane
Povećanje korištenja sječivog
etata i bolje korištenje osnovne
sirovine
Povećanje stupnja finalizacije
proizvoda
Strana ulaganja u drvni sektor
Postojanje obrazovnih institucija
Supstitucija uvoza ploča od
usitnjenog drveta
Restrukturiranje pilanske
industrije
Brandiranje sirovine
Da bi se povećala raspoloživa sirovina
za kapacitete pilana i ploča u slučaju
povećanja konjukture
Napomena: pod povećanjem sječivog
etata ne podrazumjeva se povećanje
sirovine za izvoz u obliku sirovine ili
polu-proizvoda
Maksimalno korištenje domaće
sirovine, samim time proširenje
asortimana proizvoda
Povoljni uvjeti kreditnih i sličnih
aranžmana
Zapošljavanje mladog stručnog kadra
Veća konkurentnost
19
Brendiranjem 20% povećanje cijene
Cijena brodskih podova BAM 50-70/m2
2
Jelov pod BAM 10-16/m
Bukov parket BAM 25-30/m2
Razvoj novih poluproizvoda
(brodski podovi...)
Potrebna diverzifikacija radi povećanja
dodane vrijednosti
Carinski preferencijal
Cjenovna konkurentnost
Image evropskog proizvođača
Veća prihvaćenost od EU potrošača
Korištenje tradicionalno dobrih veza sa
tržištem Sjeverne Afrike
Tržišni trendovi
Buđenje ekološke svijesti
“outdoor” dizajn, dizajn u skladu s
ambijentom
Potrebno je otkloniti slabosti u certificiranju i
investirati u tehnologiju.
Krivaja i Šipad su bili dugi niz godina prisutni na EU
tržištima, a nove BiH firme polako ulaze na ta tržišta
Preferencija materijala koji se mogu reciklirati
Gradnja objekata koja se uklapaju u ambijent (u
prirodi kuće od drveta...)
Prijetnje
Opravdanje-Zašto
Popratne činjenice- dokaz
Značaj-utjecaj
Jeftiniji i kvalitetniji proizvod
Pojava jeftinijih novih materijala
Podaci o vrijednosti izvoza pojedinih zemalja i
trendovi rasta (izvor: ITC)
Smanjenje izvoza iz BiH
Globalna konkurencija uz
dominaciju Kine
Nepovoljna finansijska sredstva
( revolving obrtna sredstva i
zahtjev za kolateralom, izvozne
garancije...)
Nedovoljna ulaganja u opremu
Cjenovna konkurentnost
Brzina odlučivanja o poslovnim
poduhvatima
Propuštene prilike
Drvni sektor ima duži ciklus naplate i
nisku akumulaciju (3 mjeseca ciklus,
plaćanje sirovine avansno, i rok
naplate gotovog proizvoda 15 dana,
niska akumulacija)
Kamate u BiH na obrtna sredstva su 7-8%, slične su u
okruzenju.
Ne postoje dovoljni poticaji domaćoj proizvodnji
Sva razvojna sredstva se plasiraju preko
komercijalnih banaka što ista poskupljuje i usložnjava
procedure za krajnjeg korisnika.
Nepostojanje brand-ova
Nepostojanje razvojnog centra za
projektiranje tehnoloških procesa te
proizvodnih i razvojnih programa
Nijedan bh proizvod od drveta nije međunarodno
certificiran (USAID FIRMA)
Mobilnost radne snage kroz
liberalizaciju viznog režima
Tržište rada postaje šire, te omogućava
zaposlenima u sektoru da rade u regiji i
Nemoguće izmjeriti. Puni efekti liberalizacije se tek
očekuju, pogotovo s obzirom na nisku atraktivnost
Gubitak profita, utiče na
profitabilnost grane
Moguća konkurentska prednost
Otvara mogućnosti za stvaranje
dodane vrijednosti i diverzifikaciju
Veći broj potencijalnih kupaca
Poteškoće u poslovanju
Nemogućnost većih investicija,
većeg plasmana proizvoda, brže i
efikasnije dostave proizvoda
Postoje određeni poticaji pri Mini.
Obrta u FBiH, Razvojnoj banci RS.
Neprepoznatljivost proizvođača
na tržištu
Neprepoznatljivost proizvoda na
tržištu
Nemogućnost diferenciranja
Rast cijena rada u budućnosti u
20
inostranstvu u potrazi sa boljim
standardom
sektora za radnike u proizvodnji
sektoru koji nije dovoljno
akumulativan
Erozija raspoloživih kadrova svih
profila
Nedostatak koordinacije tržišta
rada, obrazovnog i naučnog
sistema
Obrazovni sistem ne prati zahtjeve
industrije
Naučne institucije ne generiraju
inovativna rješenja i know-how
Mladi nisu zainteresirani za zanate
Na cca 100,000 uposlenih u sektoru samo je 10
inžinjera tehnologije drveta godišnje
Ne postoje predmeti na tehničkim fakultetima
orjentirani ka dizajnu i menadžmentu
Primjeri kompanija koje za majstore nude tri puta
prosječnu platu u sektoru, ali ih ne mogu naći
Visoki i dugoročni utjecaj na
konkurentnost
Uzak asortiman proizvoda
Nepostojanje potrebnih preradjivackih
kapaciteta
Potreba za uvozom nekih proizvoda
Povecanje troskova proizvodnje u
zemlji, niža konkurentnost
Niska dodana vrijednost poluproizvoda
Iz toga slijedi niža profitabilnost koja se
može dokazati posmatranjem učešća
izvoza sektora u BDP-u.
Učešće sektora u ukupnom izvozu 10%
u 2009.-oj godini.
BDP učešće drvnog sektora oko 6%.
Razvojem novih proizvoda, i
otvaranjem stranih tržišta s
direktnom vezom za potrošaćima,
dodana vrijednost bi se povećala.
Trgovinska politika BiH
Necarinske barijere pri izvozu
(subvencije, različiti standardi,
certifikati)
Slabija pregovaračka pozicija
Propuštene prilike
Cjenovna konkurentnost
Konkurentnost u odnosu na regiju
Visok utjecaj na konkurentnost
Nedovoljni i neujednačeni
Poticajni programi za ulaganja
ino kapitala i zapošljavanje na
nivou BiH
Manja atraktivnost sektora za
potencijalne investicije
Nestimulativna fiskalna politika (visoka
ukupna opterećenja)
Visoki doprinosi po zaposlenom destimulišu
poslodavca (69% na placu u FBiH, 52% u RS) da zadrži
uposlenog nakon isteka poticajnog programa za
zapošljavanje što je povezano sa nestabilnošću
prihoda od prodaje
Različiti poticajni programi na različitim nivoima
(entiteski, kantonalni, opstinski) vrše distroziju tržišta
stvarajući različite konkurentske pozicije. Poticaji
moraju biti usaglašeni da bi tržište fer konukrencije
funkcionisalo.
Marginalizacija BiH od strane
potencijalnih investitora
Nesigurnost domaćih investitora
Usporavanje rasta postojećih
proizvođača
21
Akcioni plan
Akcioni plan definira tri sektorska cilja:
1. pozicioniranje drvnog sektora kao vodećeg izvoznog sektora;
2. unaprjeđenje efikasnosti poslovanja u šumarstvu kao osnove za stabilnost sektora;
3. usklađivanje obrazovnog sistema, kompetencija i naučno-istraživačkog rada sa potrebama sektora.
Svaki od ovih ciljeva je detaljnije obrađen kroz mjere koje su sastavljene od niza aktivnosti koje se moraju poduzeti kako bi se ostvarili ovi ciljevi. Projektne
zamisli su navedene u tabeli koja slijedi:
AKCIONI PLAN ZA SEKTOR DRVNE INDUSTRIJE
MJERE
AKTIVNOSTI
NADLEŽNE INSTITUCIJE
VODEĆI INCIJATOR
ISPRED INSTITUCIJA
ROK
PROJEKTI
BUDŽET
Cilj 1: Pozicioniranje sektora drvne industrije kao vodećeg izvoznog sektora
1.1. Jačanje
marketinga kroz
cijeli sektor
1.1.1. Utvrđivanje
strateških izvoznih linija
proizvoda u drvnom
sektoru
1.1.2. Promocija i
jačanje pozicije sektora
na ciljnim tržištima
1.1.1. MoFTER/ExCo
1.1.1. BHEPA I
Asocijacija drvne
industrije i
šumarstva VTKBIH
početak: odmah po
usvajanu strategije;
kraj: prvo
tromjesečje 2012
1. Analize trenutne izvozne
strukture i ključni proizvodi i
prednosti BiH;
2. Identifikacija ključnih tržišta i
proizvoda
50,000 EUR
1.1.2. MVTEO, VTK BiH
i MVP
1.1.2. BH EPA i
Asocijacija drvne
induastrije VTK BiH u
saradnji sa
entitetskim
komorama
početak: drugo
tromjesečje 2012
kraj: kontinuirana
aktivnost
3. Priprema sektorskih/tržišnih
strategija rasta
100,000 EUR
22
1.2. Jačanje
poslovnih veza
1.1.3. Podrška jačanju
marketinga na nivou
preduzeća
1.1.3. VTK BiH - privatni
sektor (Podjela
troškova unutar grant
šema)
1.1.4. Brendiranje
bukovog drveta i
povezanih proizvoda
1.1.4. Entitetska
ministarstva šumarstva
u saradnji sa VTKBiH,
entitetskim komorama
i Institutom za
intelektualno vlasništo
BiH
1.2.1. Lobiranje i
podrška zajedničkim
izvoznim naporima bh
preduzeća na bilo
kojem tržištu
korištenjem postojećih
ureda u inozemstvu
1.2.1. VTKBiH u
saradnji sa MVP
1.1.3. BHEPA uz
saradnju sa
privatnim sektorom
1.1.4. Asocijacija
drvne industrije VTK
BiH
1.2.1. VTKBiH
početak: odmah
nakon obezbjeđenja
budžeta; kraj:tri
ciklusa po godinu
dana
4. Izrada Plana učešća u
finansiranju troškova sa
sveobuhvatnim marketinškim
planom, uključujući sve elemente
marketinga
početak: odmah u
prvom tromjesečju
2012; kraj: prvo
tromjesečje 2014
5. Testirati bukovo drvo i
uporediti ga sa drugim zemljama
porijekla;
6. Certificirati u akreditovanoj
laboratoriji EU;
7. Zaštititi trgovačke marke;
8. Dizajnirati logotip;
9. Licencirati zainteresirane
proizvođače;
početak: odmah u
četvrtom
tromjesečju 2011,
kraj: kontinuirana
aktivnost
10. Organizirati redovne
mjesečne sastanke preduzeća iz
sektora u cilju pokretanja
stvaranja poslovnih alijansi za
izvoz;
11. Identificirati vodeće izvoznike
za pojedinačna tržišta kroz
konsultativni proces unutar
udruženja, a na osnovu broja i
vrste tržišnih kontakata koje
posjeduje bilo koje od tih
preduzeća;
12. Pripremiti spisak preduzeća
za koja postoje uspostavljeni
kontakti i iskoristiti vodeće
izvoznike da se poveća izvoz na
300,000 EUR
23
ciljna tržišta.
1.2.2. Pojedinačna
podrška preduzećima u
odabiru i pripremi
asortimana u skladu sa
potražnjom na bilo
kojem zadatom ciljnom
tržištu
1.2.3. Podrška MSP-ima
u razvoju funkcija
poslovanja
(međunarodno
ugovaranje, planiranje
kupovine i zaliha i sl.)
1.2.2. VTKBiH u
saradnji sa entitetskim
komorama koristeći
lokalne konsultante i
univerzitete
1.2.3. VTKBiH
1.2. VTK BiH uz
podršku MVTEO BiH
početak: odmah
četvrto tromjesečje
2011, kraj:
kontinuirana
aktivnost
13. Identificirati preduzeća koja
već posjeduju znanja o
potrebama svojih ciljnih tržišta i
kojima je potrebna tehnička
pomoć u prilagođavanju
asortimana proizvoda;
14. Raditi sa vodećim
preduzećima u cilju proširivanja
njihovih znanja o potrebama
kupaca; definirati programe i
pružiti pomoć domaćim vodećim
preduzećima u pogledu njihove
saradnje sa domaćim
dobavljačima.
1.2.3. VTKBiH
početak: odmah
prvo tromjesečje
2011, kraj:
kontinuirana
aktivnost
15. Obuke u cilju unapređenja
ključnih funkcija poslovanja
potrebnih za profitabilan izvoz;
24
1.3.1. Studija o
proizvodnji ploča od
usitnjenog drveta i
furnirskih ploča
1.3. Kontinuirani
razvoj novih
proizvoda
1.4. Jačanje
tehnološkog nivoa
i sposobnosti
proizvodnih
kapaciteta
1.3.1. MVTEO BiH i
entitetska ministarstva
industrije
1.3.1. MVTEO BiH uz
podršku donatora
početak: odmah
četvrto tromjesečje
2011, kraj: drugo
tromjesečje 2012
16. Pripremiti studiju izvodljivosti
za proizvodnju furnirskih i ploča
od usitnjenog drveta u BiH
1.3.2. FIPA
1.3.2. MVTEO kao
koordinator u
saradnji sa
entitetskim
ministarstvima
početak:treće
tromjesečje 2012,
kraj: treće
tromjesečje 2013
17. Pripremiti plan promocije
ulaganja za proizvodnju ploča od
usitnjenog drveta i furnirskih
ploča;
18. Izvršiti ciljanu promociju i
neposredno predstavljanje
potencijalnim investitorima
1.4.1. Uspostaviti fond
za industrijski razvoj
(privatizacija, razvojne
banke)
1.4.1. Entitetska
ministarstva industrije
1.4.1. Entitetska
ministarstva
industrije
početak: prvo
tromjesečje 2012;
kraj: revolving
19. Definirati načela Fonda za
industrijski razvoj
20. Definirati izvore finansiranja i
mehanizme provedbe i otplate;
21. Operacionalizirati fond
1.4.2. Jačanje IGA-e za
pružanje podrške u
pogledu priprema za
izvoz
1.4.2. Ministarstvo
finansija i trezora BiH
1.4.2. Vijeće
ministara bazirano
na incijati Izvoznog
vijeća BiH
početak: prvo
tromjesečje 2012;
kraj: revolving
22. MVTEO BiH treba obezbijediti
dodatni kapital IGA-i za program
„priprema za izvoz“
1.3.2. Promocija
stranih ulaganja za
ploče od usitnjenog
drveta i furnirske ploče
1.4.3. Fondovi EU –
edukacija, priprema
projekta, te mehanizmi
za pomoć pri
tehnološkim
transferima
1.4.4. Programi
kontrole kvaliteta i
sistema osiguranja
kvaliteta za MSP-e (FSC
CoC, ISO, itd.)
1.4.3. VTKBiH
1.4.3. VTKBiH
početak: prvo
tromjesečje 2012;
kraj: revolving
23. Serija obuka: Svjesnost o EU–
Drvo i drvena građa; Fondovi EU
– načela, kriteriji i mehanizmi za
korištenje, kako za učesnike iz
javnog, tako i za učesnike iz
privatnog sektora
1.4.4. VTKBiH
1.4.4. VTKBiH
početak: treće
tromjesečje 2012;
kraj: revolving
24. Niz obuka o kontroli kvaliteta;
25. Sistem vaučera za uvođenje
raznih standarda i sistema
kontrole kvaliteta
25
Cilj 2: Unaprjeđenje efikasnosti poslovanja u šumarstvu kao osnove za stabilnost sektora
2.1. Jačanje nivoa
kontrole kvaliteta i
standardizacije
2.1.1. Uvesti i
održavati FSC i FSC
lanca nadzora u BiH
2.1.2. Pomoć za ISO
standardizaciju
2.2. Veća
učinkovitost
poslovanja javnih
preduzeća
3.1. Jačanje
konkurentnosti
kroz razvoj
ljudskih resursa
2.2.1. Usvojiti Zakon o
šumama u FBiH (zakon
je već usvojen u RS-u)
2.2.2. Usvojiti i provesti
Strategiju i programe za
unapređenje
poslovanja šumarstva
kako u RS, tako i u FBiH
2.1.1. Federalno
ministarstvo šumarstva
u saradnji sa
kantonalnim
ministarstvima i RS
ministarstvo
sumarstva.
2.1.1. Entitetska
ministarstva
šumarstva
početak:prvo
tromjesečje 2012;
kraj:prvo
tromjesečje 2013
26. Obuke iz oblasti FSC-a;
27. Program tehničke pomoći za
„održivo poslovanje šumskoprivrednih preduzeća
N/A
2.1.2.Entitetska
ministarstva industrije
2.1.2 VTK BiH u
saradnji sa
Institutom za
Standardizaciju
početak:drugo
tromjesečje 2013;
kraj:drugo
tromjesečje 2014
28. Provedba programa ISO
certificiranja u dvije komponente:
a) obuka, b) finansijska pomoć
kroz mehanizme učešća u
finansiranju troškova.
N/A
2.2.1. Vlada FBiH
2.2.1. Federalno
ministarstvo
šumarstva
početak:prvo
tromjesečje 2012;
kraj: treće
tromjesečje 2013
Nije primjenjivo
N/A
2.2.2. Entitetska
ministarstva
šumarstva
početak:četvrto
tromjesečje 2013;
kraj:treće
tromjsečje 2014
29. Tehnička i finansijska podrška
u provedbi projekata iz Programa
šumarstva FBiH;
30. Tehnička i finansijska podrška
u razvoju projekata iz Programa
šumarstva RS-a.
N/A
2.2.2. Entitetska
ministarstva šumarstva
Cilj 3: Usklađivanje obrazovnog sistema, kompetencija i naučno-istraživačkog rada sa potrebama sektora
31. Organizirati niz sastanaka
preduzeća, odnosno poslodavaca
radi definiranja zajedničkog
početak: prvo
3.1.1. Promoviranje
3.1.1. Asocijacija
promotivnog plana za privlačnost
tromjesečje 2013;
obrazovanja i
3.1.1. VTKBiH
drvne industrije VTK
sektora;
kraj:četvrto
zapošljavanja u sektoru
BiH
32. Pripremiti zajednički budžet
tromjesečje 2013
za medijsku promociju vodećih
subjekata u sektoru;
26
33. Organizirati sastanke sa
kantonalnim i entitetskim
ministarstvima obrazovanja.
3.1.2. Uvođenje novog
nastavnog plana i
programa u cilju jačanja
konkurentnih
kompetencija (nove
tehnologije, moderni
dizajn...)
3.1.2 Ministarstva
obrazovanja kantona u
FBiH Ministarstvo
obrazovanja RS
3.1.3. Poboljšati
kompetencije (razvoj
radnih sposobnosti) u
upravljanju i
proizvodnji
3.1.3. VTKBiH,
entitetske komore,
lokalni konsultanti,
regionalne razvojne
agencije
3.1.2 Poslovne
incijative preko
VTKBiH i
Ministarstva civilnih
poslova BiH
početak: drugo
tromjesečje 2013;
kraj: drugo
tromjesečje 2014.
3.1.3. VTKBiH
početak: prvo
tromjesečje 2012;
kraj:prvo
tromjesečje 2013
34. U saradnji sa privatnim
sektorom i mrežama lokalnih
konsultanata, pripremiti prijedlog
za jačanje visokog obrazovanja;
35. Organizirati okrugle stolove
sa ministrima obrazovanja i
predstavnicima univerziteta.
36. Pripremiti plan strukovnog
obrazovanja za drvni sektor u
saradnji sa preduzećima iz
privatnog sektora, uključujući
budžet zasnovan na raspodjeli
troškova unutar konzorcija
preduzeća, s jedne i podrške
budžetu s druge strane;
37. Pripremiti poziv za
podnošenje prijedloga za
pružaoce usluga u cilju
provođenja plana strukovnog
obrazovanja;
38. Provedba praćenja i
izvještavanja prema svim
korisnicima
27
3.2. Jačanje
inovativnih
sposobnosti
3.2.1. Pružiti podršku
razvoju modernog
Istraživačko-razvojnog
instituta za drvo BiH na
državnom nivou
3.2.1. Entitetska
ministarstva industrije
3.2.1. Entitetska
ministarstva
industrije
početak: drugo
tromjesečje 2012;
kraj: drugo
tromjesečje 2013
3.2.2. Pružiti podršku
projektima inovacija
3.2.2.Entitetska
ministarstva industrije
3.2.2.Entitetska
ministarstva
industrije
početak: treće
tromjesečje 2013;
kraj: kontinuirana
aktivnost
39. Pripremiti Studiju izvodljivosti
za uspostavljanje Instituta, kao i
poslovni plan;
40. Uspostaviti Institut (kroz
model PKM-a ili neki sličan
modalitet)
41. Program učešća u finansiranju
troškova u cilju pružanja podrške
pojedinačnim preduzećima da
provedu svoje aktivnosti na
razvoju proizvoda
28
Ciljanje tržišta
5.1. Izvozni potencijal u regiji
Obzirom da su zemlje iz okruženja u svjetskim okvirima posmatrano relativno mala tržišta,
prethodno prezentirana analiza primarnih i sekundarnih izvoznih tržišta za BiH nije odgovarajuća.
Obzirom na značaj ovih tržišta u kontekstu geografske blizine, članstva u CEFTA-i, zajedničkoj historiji,
jezičkim, kulturološkim i drugim sličnostima, za procjenu izvoznog potencijala ovih tržišta neophodno
je bilo osmisliti drugačiji pristup. Za procjenu značaja ovih tržišta koristili smo tzv. indikativni tržištni
potencijal (ITP). Ovaj pokazatelj istovremeno uzima u obzir potencijalnu ponudu (BiH) i potencijalnu
potražnju (zemlja partner) određenog proizvoda. Potencijalna ponuda je predstavljena ukupnim BiH
izvozom određenog proizvoda, dok je potencijalna potražnja predstavljena ukupnim uvozom
analizirane zemlje partnera za dati proizvod. Nakon poređenja potencijalne ponude i potencijalne
potražnje, biramo vrijednost koja je manja. Na kraju se od ove vrijednosti oduzima BiH izvoz u
analizranu zemlju za taj specifični proizvod. Visoke vrijednosti tržišnog potencijala ukazuju da se
istovremeno radi o značajnom izvoznom proizvodu za BiH, kao i da je analizirana zemlja partner
značajan uvoznik datog proizvoda što otvara više prostora za međusobnu razmjenu. Nasuprot tome,
niske vrijednosti ITP znače, ili da se iz BiH perspektive ne radi o značajnom izvoznom proizvodu, ili da
analizirana zemlja nije značajan uvoznik datog proizvoda, što svakako utiče na potencijal međusobne
razmjene.
Indikativni tržišni potencijal smo računali za svaku od zemalja na šestom nivou HS
klasifikacije. Nakon toga ovi su pokazatelji grupirani po pojedinim kategorijama proizvoda (Tabele 1,
2, 3 i 4). Od posebnog je značaja vrijednosti ITP-a usporediti sa trenutnim prisustvom BiH na datom
tržištu (prvi red u analizi). Konačno, analizu smo dopunili sa listom od pet ključnih izvoznih
konkurenta na svakom od tržišta. Ova informacija pomaže da se upotpuni slika o stvarnom
potencijalu penetracije na određeno tržište.
Najznačajnije prisustvo u Hrvatskoj i Srbiji. Nominalno izraženo u ovim zemljama je i najviše
potencijala za povećanje trgovine u budućnosti. Značajno manje trenutno prisustvo u preostale tri
zemlje. Također prisutan značajan potencijal za proširenje trgovine, posebno posmatrano u odnosu
na trenutnu poziciju BiH na ovim tržištima. Tu se prije svega misli na papir i proizvode od papira u
Albaniji i Makedoniji, te namještaja u Crnoj Gori.
29
Tabela 11: Analiza tržišnog potencijala u susjednim zemlljama za drvo, proizvode od drveta, papir i proizvode
od papira, te industriju namještaja
Indikator
Država
Albanija
Drvo i
proizvodi
od drveta
Bh izvoz (000 $)
Indikativni trgovinski
potencijal (000 $)
Glavni konkurenti
celuloza
Indikativni trgovinski
Crna Gora
Srbija
39 327
2 255
3 965
41 845
27 779
78 342
28 163
16 432
62 443
Austrija,
Bugarska,
Srbija,
Austrija,
Slovenija,
Turska,
Hrvatska,
Rumunija,
Njemačka
Srbija
Slovenija
Mađarska
254
24 376
5 073
4 657
19 191
30 718
40 565
27 827
15 742
52 472
Grčka,
Turska
Bh izvoz u 2010 (000 $)
Makedonija
4 029
Italija,
Papir i
Hrvatska
potencijal u 2010 (000 $)
Glavni konkurenti u 2010
Namještaj
Bh izvoz u 2010 (000 $)
Indikativni trgovinski
Italija,
Njemačka,
Srbija,
Srbija,
Njemačka,
Francuska,
Italija,
Njemačka,
Slovenija,
Italija,
Grčka
Austrija
Slovenija
Poljska
Poljska
48
36695
680
4811
15888
43001
138570
37469
55247
69594
Kina, Italija,
potencijal u 2010 2010
(000 $)
Glavni konkurenti u 2010
Italija,
Italija,
Turska,
Srbija,
Kina,
Kina,
Srbija,
Italija,
Slovenija
Italija
Kina
Turska
Njemačka
5.2. Računanje atraktivnosti EU i svjetskog tržišta
Način identificiranja potencijalnih tržišta u EU je znatno drugačiji. Atraktivnost tržišta zemalja EU za
izvoz određenih grupa proizvoda iz izabranih ključnih sektora je analizirana i ocijenjana na osnovu pet
najznačajnijih faktora korištenjem ITC baze podataka, što je prikazano u tabeli 12.
30
Tabela 12 : Računanje atraktivnosti EU i svjetskog tržišta za bh proizvode
Veličina tržišta
(vrijednost uvoza)
Tržišne dinamike
Postojanje trgovinskih
barijera
Bh prisustvo na tržištu
Top 10 uvoznih tržišta za specifični proizvod
2
Top 30 uvoznih tržišta za specifični proizvod
1
Rastuća tržišta između 2006-2010
Ekvivalentna tarifna stopa < 10%
1
1
BiH najmanje učestvuje sa 10% u ukupnom izvozu ili sa minimalno BAM
1 milion u kategoriji tog proizvoda na tom tržištu
1
Visoko potencijalna tržišta smo ocijenili sa 5, što je ujedno i maksimum, dok su srednje potencijalna
ocjenjena sa 4. Ostali faktori se takođe trebaju razmotriti, međutim i ova analiza pruža izvoznicima i
agencijama početni pristup za tržišnu klasifikaciju.
31
I DRVO I PROIZVODI OD DRVETA
Strana ponude:

Ova grupacija zapošljava 14 850 radnika, što čini nešto više od 10% zaposlenih u
prerađivačkoj industriji. Od ukupno registriranih 1 126 subjekata, njih 173 su sa 20 i više
zaposlenih.

Od ovih firmi najveći broj (120) je registriran u rezanju drveta. Značajno prisustvo nalazimo
još i u proizvodnji građevinske stolarije i elemenata – 37 kompanija sa 20 i više zaposlenih.

Od registriranih kompanija samo dvije se ubrajaju u kategoriju velikih i one upošljavaju 4,6%
radnika. Prisutne su čak 363 MSP i one upošljavaju glavninu radnika (76,5%). Konačno, 764
mikro preduzeća zapošljavaju 18,9% radnika.

Za ovu grupu proizvoda na top tri izvozna proizvoda otpada 51,4% ukupnog tržišta iako je
izvoz evidentiran u 49 od mogućih 59 proizvoda na šestom nivou HS klasifikacije.
Generalni zaključak: Obzirom na relativno veliki broj firmi konstatujemo da je na strani ponude
prisutan potencijal za geografsku diversifikaciju. Kada je u pitanju diversifikacija proizvoda situacija je
nešto manje povoljna obzirom na neravnomjernu distribuciju firmi prema industrijskim razredima i
rezultirajuću visoku koncentraciju izvoza na nivou tri najznačajnija proizvoda.
Strana potražnje:

Od 98 pozicija sa najvećim tržišnim potencijalom u proizvod-tržište matrici, prisustvo BiH je
evidentirano na samo njih 10. Ovo je dijelom i očekivano obzirom da je učešće top 3 izvozna
tržišta u ukupnom izvozu ove grupe proizvoda 52%.

Primarna tržišta: Njemačka, Italija, Francuska i Austrija. Sve značajne izvozne pozicije BiH
koncentrisane su u tri od četiri ove zemlje: Njemačka 4 pozicije, Austrija 4 pozicije i Italija 2
pozicije. U Francuskoj nije evidentirano značajnije prisustvo BiH niti u slučaju jednog od ove
grupe proizvoda.

Sekundarna tržišta: Belgija, Švicarska, Velika Britanija, Holandija i Španija. Posebnu pažnju
privlači činjenica da značajan izvoz BiH nije evidentiran niti u slučaju jednog proizvoda na
tržištima ove grupe zemalja.

Od zemalja novih članica EU od posebnog značaja kao ptencijalno izvozno tržište se pojavila
Poljska.
Generalni zaključak: Sa aspekta potražnje postoji značajan prostor za povećanje izvoza kako u
pogledu geografske tako i u pogledu proizvodne diverzifikacije izvoza.
32
Značaj pojedinih tržišta iz perspektive izvozne promocije za grupu proizvoda "Drvo i
proizvodi od drveta"
80
70
60
50
40
Skor
30
20
10
0
GE
IT
FR
AU
BE
SWI
UK
NE
SP
POL
NOR
33
Tabela I – Značaj EU tržišta u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda “Drvo i proizvodi od drveta”
Grupa
kompanija
(NACE
klasifikacija)
Glavne karakteristike
(ukupan izvoz u 2010.
broj zaposlenih u 2008.
potencijalne izvozne
kompanije u 2008)
EU TRŽIŠTA
Oznaka proizvoda
Izvoz iz
BiH
AU
I cluster
2010
Proizvodnja
rezane građe;
impregnacija
drveta
Ukupan izvoz - 128.256
Broj zaposlenih – 6.306
Broj kompanija – 120
2020
Proizvodnja
furnira,
šperploča,
panel-ploča,
iverica i sličnih
ploča i tabli
Ukupan izvoz - 13.159
Broj zaposlenih – 408
Broj kompanija – 4
2030
Proizvodnja
građevinske
Ukupan izvoz - 32.530
Broj zaposlenih – 2.314
Broj kompanija – 37
Drvna građa, bukva
Drvna građa, četinari
(meko drvo) 6 mm i
deblje
Piljevina i drvni ostaci i
otpadci
41182
Drvna građa, hrast
Drvna građa, ne-četinari
nes
Uzdužno oblikovano
četinarsko (meko) drvo
Drvo u listićima,
necrnogorično
Željeznički/tramvajski
pragovi drveni nes
Drvo u listićima,
crnogorično
Šperploča, necrnogorično
drvo nes. manje od 6 mm
debljine
Zgusnuto (sabijeno) drvo
u blokovima, pločama,
trakama ili profilima
Panel, 1 vanjski sloj
crnogoričnog drveta nes
15335
Montažne zgrade
Građevinski materijali i
stolarija od drveta nes
12780
BE
CZ
67
58
34
3
3
2
3
4
5
4
3
5
4
4
DE
35
FR
GE
IT
NE
68
73
70
4
4
4
2
4
3
4
4
4
4
3
50
POL
SLV
SP
42
30
46
2
3
3
4
2
3
2
4
4
3
4
5
4
3
3
1
2
3
4
2
2
4
4
4
3
3
3
2
3
3
4
3
5
4
2
4
4
4
3
4
3
SWE
36
UK
SWI
NOR
57
58
42
2
2
2
3
2
3
4
2
3
3
2
4
3
41140
17234
2243
737
537
524
520
1
3
3
3
4
3
3
3
3
3
5
2
3
4
2
3
2
4
3
2
4
5
4
2
4
2
4
4
4
2
2
1
4
3
4
3
5
4
3
3
3
3
3
2
2
2
4
4
3
4
2
2
3
4
1
4
3
3
4
2
4
3
4
3
3
4
3
3
2
2
2
3
3
4
4
4
4
4
4
4
3
4
6810
3
4
3
2668
2555
8765
3
2
1
2
1
34
stolarije i
elemenata
2040
Proizvodnja
ambalaže od
drveta
2051
Proizvodnja
ostalih
proizvoda od
drveta
Ukupan izvoz - 5.802
Broj zaposlenih – 204
Broj kompanija – 5
Ukupan izvoz - 1.883
Broj zaposlenih – 228
Broj kompanija – 7
Vrata, okvirovi i pragovi
za vrata, od drveta
Prozori, francuski prozori
mi njihovi okvirovi od
drveta
Palete, palete sanduci i
druga utovarna ambalaža
od drveta
Gajbe, kutije, sanduci.
Kalemovi i slična
ambalaža od drveta;
kalemovi za kablove od
drveta
Drvni proizvodi nes
5808
3
3
2
4
4
3
1
5
3
4
3
4
4
4
4
3
3
5
4
3
4
4
4
4
4
3
3
4
3
1
4
4
4
4
3
4
4
2
3
4
5
5
4
3
3
3
4
4
4
2
2
4
4
4
3
2
4
3
2
4
3
3
3
2
4
2
2
3
4
3
3
4696
3430
490
2
1883
Table II – Značaj ostalih tržišta u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda “Drvo i proizvodi od drveta”
Grupa
kompanija
(NACE
klasifikacija)
Glavne karakteristike (ukupan izvoz u 2010. broj
zaposlenih u 2008. potencijalne izvozne
kompanije u 2008)
OSTALA TRŽIŠTA
Oznaka proizvoda
Izvoz iz BiH
SAD
I cluster
2010
Proizvodnja
rezane građe;
impregnacija
drveta
Ukupan izvoz - 128.256
Broj zaposlenih – 6.306
Broj kompanija – 120
Drvna građa, bukva
Drvna građa, četinari (meko drvo) 6 mm i
deblje
41182
Piljevina i drvni ostaci i otpadci
17234
Drvna građa, hrast
15335
41140
CHINA
48
30
3
3
3
3
3
3
CAN
JAP
60
50
KOREA
37
2
2
3
2
4
3
3
3
2
2
35
2020
Proizvodnja
furnira,
šperploča,
panel-ploča,
iverica i sličnih
ploča i tabli
Ukupan izvoz - 13.159
Broj zaposlenih – 408
Broj kompanija – 4
2030
Proizvodnja
građevinske
stolarije i
elemenata
Ukupan izvoz - 32.530
Broj zaposlenih – 2.314
Broj kompanija – 37
2040
Proizvodnja
ambalaže od
drveta
Ukupan izvoz - 5.802
Broj zaposlenih – 204
Broj kompanija – 5
2051
Proizvodnja
ostalih
proizvoda od
drveta
Ukupan izvoz - 1.883 Broj zaposlenih – 228
Broj kompanija – 7
Drvna građa, ne-četinari nes
2243
3
Uzdužno oblikovano četinarsko (meko) drvo
737
3
Drvo u listićima, necrnogorično
537
1
Željeznički/tramvajski pragovi drveni nes
524
1
Drvo u listićima, crnogorično
Šperploča, necrnogorično drvo nes. manje od 6
mm debljine
Zgusnuto (sabijeno) drvo u blokovima,
pločama, trakama ili profilima
520
2
6810
Panel, 1 vanjski sloj crnogoričnog drveta nes
2555
Montažne zgrade
2668
3
3
3
2
3
3
3
4
4
3
4
1
3
4
3
3
3
2
3
2
4
1
2
2
4
4
4
3
4
12780
3
4
3
Građevinski materijali i stolarija od drveta nes
8765
3
3
3
Vrata, okvirovi i pragovi za vrata, od drveta
Prozori, francuski prozori mi njihovi okvirovi od
drveta
Palete, palete sanduci i druga utovarna
ambalaža od drveta
Gajbe, kutije, sanduci. Kalemovi i slična
ambalaža od drveta; kalemovi za kablove od
drveta
5808
3
4
3
4
3
2
1
Drvni proizvodi nes
4696
3430
3
2
3
4
2
3
3
4
4
3
3
2
4
3
2
490
1883
36
II PAPIR I CELULOZA
Strana ponude:

Ova grupacija zapošljava 2 200 radnika, što čini 1,5% zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Od
ukupno registriranih 101 subjekata, njih 25 su sa 20 i više zaposlenih.

Od ovih firmi najveći broj (16) je registriran u djelatnosti izdavaštva i printanja koja je slabo
izvozno orijentisana – samo jedan izvozni proizvod sa izvozom nešto većim od BAM 1 milion.

Prisutan je visok stepen industrijske koncentracije budući da se samo dvije kompanije
ubrajaju u kategoriju velikih i da one upošljavaju čak 63,7% radnika. Prisutne su 21 MSP i one
upošljavaju 22,9% radnika. Konačno, 78 mikro preduzeća zapošljavaju 13,4% radnika.

U dva od 5 industrijskih razreda gdje su prisutni značajni izvozni proizvodi, evidentiran samo
po jedan proizvod sa vrijednošću izvoza većom od BAM 500 hiljada. Ovo je u određenoj mjeri
uticalo na to da za ovu grupu na top tri izvozna proizvoda otpada 60% izvoza iako je BiH izvoz
evidentiran u čak 60 proizvoda. U zemljama najvećim izvoznicima u voj industriji ukupan broj
izvoznih proizvoda je oko 90.
Generalni zaključak: Sa aspekta ponude prostor za povećanje izvoza i diversifikaciju je vrlo limitiran.
Kao što smo mogli vidjeti razlog ne leži u broju izvoznih proizvoda nego prevashodno u broju
kompanija i njihovoj koncentraciji po industrijama.
Strana potražnje:

Od 129 pozicija sa najvećim tržišnim potencijalom u proizvod-tržište matrici, pozicija BiH je
evidentirana na samo njih 10. Očekivano obzirom da je učešće top 3 izvozna tržišta u
ukupnom izvozu 52,3%.

Primarna tržišta: Francuska, Njemačka i Belgija. Od 15 proizvoda sa vrijednošću izvoza većom
od BAM 500 hiljada, u ovim zemljama je identificirano značajnije prisustvo sa samo dva
proizvoda u slučaju Njemačke i Francuske. U Belgiji nije evidentirano značajnije prisustvo niti
u slučaju jednog od ovih proizvoda.

Sekundarna tržišta: Velika Britanija, Italija, Austrija, Holandija i Španija. Slična situacija je i sa
izvozom BiH na ova tržišta. Značajan izvoz nije evidentiran niti u slučaju jednog proizvoda na
tržištu Holandije i Španije. Interesantno je da su značajne izvozne pozicije, iako je njiho broj
kao što smo ranije naveli vrlo mali, ostvaren sa različitim proizvodima što upućuje na
zaključak da sa aspekta izvozne konkurentnosti proizvodnje ima prostora za povećanje
geografske diversifikacije izvoza u ovoj oblasti.

Visoko pozicionirane i neke od novih zemalja članica: Poljska i Češka
37
Generalni zaključak: Sa aspekta potražnje postoji značajan prostor za povećanje izvoza kako u
pogledu geografske tako i u pogledu proizvodne diverzifikacije izvoza.
Značaj pojedinih tržišta iz perspektive izvozne promocije za grupu proizvoda "Papir i
celuloza"
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
Skor
FR
GE
BE
UK
IT
AU
NE
SP
POL SWI
DE
SWE
CZ
38
Table III – Značaj EU tržišta u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda “Papir i celuloza”
Grupa
kompanija
(NACE
klasifikacija)
Glavne karakteristike
(ukupni izvoz u 2010,
broj zaposlenih u
2008, potencijalne
izvozne kompanije u
2008)
EU TRŽIŠTA
Oznaka proizvoda
Izvoz iz BiH
AU
II klaster
2112
Proizvodnja
papira i kartona
Ukupan izvoz 62.665,7
Broj zaposlenih – 468
Broj kompanija – 2
Papir, kraft papir za
vreće, u rolnama,
nebijeljen, nepremazan
Papir, za
domaćinstvo/sanitarije,
rolne širine >36 cm,
jednostrani listovi >36
cm
Papir, kraft, rolne ili
listovi,</=150g/m2,
nebijeljen,
nepremazan, nes
Ostaci i otpadci od
papira i kartona,nes
(uključujući nesortirane
otpatke i komadiće)
Ostati i otpadci od
papira/kartona nastali
uglavnom iz mehaničke
pulpe,nes
Papir i karton,
nepremazan, u
rolnama širine > 36 cm
69
BE
86
CZ
47
DE
50
FR
GE
IR
IT
37
71
68
63
67
4
3
4
2
2
3
3
3
3
4
5
4
2
3
3
4
4
4
3
2
3
4
90
90
3
3
5
2
4
5
4
3
3
2
4
4
5
4
2
3
4
4
4
2
3
4
4
4
HU
35
NE
POL
SP
SWE
50
UK
SWI
75
61
36049,8
5
3
14160,8
2
3
5206,8
3
2
2
3074,1
2
2
4
4
3
2
4
4
3
2
2
1340,5
876,6
39
2121
Proizvodnja
talasastog papira
i kartona i
ambalaže od
papira i kartona
2122
Ukupan izvoz 8.857,7
Broj zaposlenih –
1202
Broj kompanija – 6
Ukupan izvoz -
Testliner "reciklirani
slojeviti karton",
nepremazan, u
rolnama širine > 36 c
Fluting papir,
nepremazan, u
rolnama širine > 36 cm
Papir, kraftlajner, u
rolnama, nebijeljeni,
nepremazani
Papir i karton,
nepremazan, u
rolnama širine > 36 cm
Kese i vreće, od papira,
nes; uključujući fišeke
Talasasti papir, u
rolnama ili listovima
Kutije za spise, ladice
za spise i slični
proizvodi od papira koji
se koriste u
kancelarijama i sl.
Vreće i kese, od papira,
sa širinom osnove 40
cm ili više
Kartoni, kutije i
sanduci, od valovitog
papira i kartona
Kartoni, kutije i
sanduci, složivi, od
nevalovitog papira ili
kartona
Ambalaža za
pakovanje, nes od
papira
Toaletni papir
3
4
4
3
4
4
3
4
2
4
2
3
4
4
3
4
3
2
4
3
4
2
4
2
3
4
3
3
4
3
4
4
618,3
4
3
570,8
2
2
3
3
2
4
4
3
2
2
4
2
4
3
5
4
4
3
3
3
3
3
452,6
4
3
4
3
3
2
3
4
4
4
4
4
4
4
3
3
4
3
3
4
4
3
3
4
4
4
5
1
3
4
3
3
4
4
4
3
3
4
3
4
3
3
4
4
2
2
4
3
4
1
2
4
4
2
2
2
3
4
3
4
4
3
3
3
315,5
3608,74
1740,4
3
3
4
2
4
3
4
4
3
3
2
3
3
3
3
3
4
4
4
4
4
2
4
3
4
4
3
2
4
4
3
3
1
2
2
4
1426,3
2
799,0
722,2
289,2
271,9
11209,5
40
Proizvodnja
papirnih
proizvoda za
domaćinstvo,
higijenske i
toaletne potrebe
2125
Proizvodnja
ostalih proizvoda
od papira i
kartona, d.n.
2222 Printnje
n.e.c.
11.209,5
Broj zaposlenih – 52
+ vio
Broj kompanija – 2 +
1
Ukupni izvoz - 284,7
Broj zaposlenih –
Broj kompanija –
Ukupan izvoz 1.388,7 Broj
zaposlenih – 803
Broj kompanija – 16
Džepne maramice,
maramice za čišćenje
lica i ubrusi, od papira
Sanitarni proizvodi od
papira, uključujući
sanitarne ubruse i
salvete (pelene) za
djecu
Stolnjaci i salvete, od
papira
Papirne etikete svih
vrsta, printane
Registri,
knjigovodstvene knjige,
sveske, dnevnici i slični
artikli od papira
4
4
3
2
4
3
4
4
3
3
3
3
3
3
4
4
2
3
2
3
3
4
4
4
4
4
4
2
2
3
3
3
4
3
4
3
4
5
4
2
2
3
2
3
3
3
4
4
3
2
4
5
2
3
3
4
3
4
2
3
3
2
3
4
4
3
5
4
2
3
3
4
3
5615.69
3363.99
2879.76
284.66
1388.67
Table IV – Značaj ostalih tržišta u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda “Papir i celuloza”
Grupa kompanija (NACE klasifikacija)
Glavne karakteristike (ukupni
izvoz u 2010, broj zaposlenih u
2008, potencijalne izvozne
kompanije u 2008)
OSTALA TRŽIŠTA
Oznaka proizvoda
Izvoz iz BiH
SAD
II klaster
2112 Proizvodnja papira i kartona
Ukupan izvoz - 62.665,7
Broj zaposlenih – 468
Papir, kraft papir za vreće, u
rolnama, nebijeljen,
36049,8
CAN
81
4
JAP
75
1
MEX
36
AUSTR
52
38
4
41
Broj kompanija – 2
nepremazan
Papir, za domaćinstvo/sanitarije,
rolne širine >36 cm, jednostrani
listovi >36 cm
Papir, kraft, rolne ili
listovi,</=150g/m2, nebijeljen,
nepremazan, nes
Ostaci i otpadci od papira i
kartona,nes (uključujući
nesortirane otpatke i komadiće)
Ostati i otpadci od
papira/kartona nastali uglavnom
iz mehaničke pulpe,nes
Papir i karton, nepremazan, u
rolnama širine > 36 cm
Testliner "reciklirani slojeviti
karton", nepremazan, u rolnama
širine > 36 c
Fluting papir, nepremazan, u
rolnama širine > 36 cm
Papir, kraftlajner, u rolnama,
nebijeljeni, nepremazani
2121 Proizvodnja talasastog papira i
kartona i ambalaže od papira i
kartona
Ukupan izvoz - 8.857,7
Broj zaposlenih – 1202
Broj kompanija – 6
Papir i karton, nepremazan, u
rolnama širine > 36 cm
Kese i vreće, od papira, nes;
uključujući fišeke
Talasasti papir, u rolnama ili
listovima
Kutije za spise, ladice za spise i
slični proizvodi od papira koji se
koriste u kancelarijama i sl.
4
3
4
3
4
4
3
4
2
3
3
4
4
2
4
3
3
2
4
2
4
4
2
3
4
4
2
3
4
4
2
14160,8
2
2
5206,8
3074,1
1340,5
2
876,6
2
618,3
570,8
452,6
4
2
2
315,5
3608,74
1740,4
3
3
4
2
3
2
1426,3
42
Vreće i kese, od papira, sa
širinom osnove 40 cm ili više
799,0
Kartoni, kutije i sanduci, od
valovitog papira i kartona
722,2
Kartoni, kutije i sanduci, složivi,
od nevalovitog papira ili kartona
289,2
Ambalaža za pakovanje, nes od
papira
271,9
Toaletni papir
2122 Proizvodnja papirnih proizvoda
za domaćinstvo, higijenske i toaletne
potrebe
Ukupan izvoz - 11.209,5
Broj zaposlenih – 52 + vio
Broj kompanija – 2 + 1
2125 Proizvodnja ostalih proizvoda od
papira i kartona, d.n.
Ukupni izvoz - 284,7
Broj
zaposlenih – Broj kompanija –
2222 Printnje n.e.c.
Ukupan izvoz - 1.388,7 Broj
zaposlenih – 803 Broj kompanija
– 16
Džepne maramice, maramice za
čišćenje lica i ubrusi, od papira
Sanitarni proizvodi od papira,
uključujući sanitarne ubruse i
salvete (pelene) za djecu
Stolnjaci i salvete, od papira
Papirne etikete svih vrsta,
printane
Registri, knjigovodstvene knjige,
sveske, dnevnici i slični artikli od
papira
11209,5
4
2
4
3
4
2
4
4
3
3
3
2
2
4
2
4
3
3
2
4
4
2
4
4
3
4
4
4
4
3
4
4
4
3
1
3
5615.69
3
3363.99
2879.76
284.66
1
2
3
3
4
2
4
1388.67
43
III NAMJEŠTAJ
Strana ponude:

Ova grupacija zapošljava 7 900 radnika, što čini 5,4% zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Od
ukupno registriranih 183 subjekata, njih 29 su sa 20 i više zaposlenih.

Od firmi sa 20 i više zaposlenih najveći broj (9) je registriran u proizvodnji kuhinjskog
namještaja. Nakon toga slijedi proizvodnja stolica i sjedišta (8), te proizvodnja uredskog
namještaja (6).

Industrijska koncentracije je nešto manja u odnosu na prethodnu grupu budući da 7 velikih
preduzeća zapošljava 53,1% radnika. Značajno je i prisustvo MSP (ukupno 69). Ove kompanije
zapošljavaju 41,8% radnika. Konačno, 78 mikro preduzeća zapošljavaju 5,1% radnika.

Za ovu grupu na top tri izvozna proizvoda otpada 77,1% ukupnog tržišta iako je izvoz
evidentiran u 34 od mogućih 37 proizvoda na šestom nivou HS klasifikacije.
Generalni zaključak: Obzirom na nešto veće prisustvo MSP konstatujemo da je na strani ponude,
uprkos relativno malom broju subjekata, prisutan određeni potencijal za povećanje izvoza i
diversifikaciju. Kada je u pitanju diversifikacija proizvoda situacija je nešto manje povoljna obzirom na
visoku koncentraciju izvoza na nivou tri najznačajnija proizvoda.
Strana potražnje:

Od 112 pozicija sa najvećim tržišnim potencijalom u proizvod-tržište matrici, prisustvo BiH je
evidentirano na samo njih 34. Ovo je mnogo bolji rezultat u odnosu na prethodne dvije grupe
proizvoda. Ipak treba imati na umu da je polovina navedenih značajnih pozicija ostvarena sa
samo tri proizvoda. Učešće top 3 izvozna tržišta u ukupnom izvozu ove grupe proizvoda
65,3%.

Primarna tržišta: Francuska i Njemačka. Ovu su također i vrlo značajna tržišta za BiH
proizvode. Naime, veliki dio značajnih izvoznih pozicija skoncentrisan je u upravo ove dvije
zemlje. Ud ukupno analiziranih 16 proizvoda, u Njemačkoj je ostvareno značajno prisustvo sa
7 proizvoda, a u Francuskoj sa 6 proizvoda.

Sekundarna tržišta: Belgija, Austrija, Italija, Holandija, Švicarska i Velika Britanija. Sa
izuzetkom Velike Britanije, značajne izvozne pozicije zabilježene su na svakom od ovih tržišta.
Prednjače, Belgija i Holandija sa po 4 proizvoda, Italija sa 3 i Austrija sa 2 proizvoda. Osim
ovih zemalja značajne izvozne pozicije evidentirane su i na tržištima Švedske i Švicarske.

Od zemalja novih članica EU najviše je rangirana Češka Republika, zatim slijedi Poljska.
44
Generalni zaključak: Sa aspekta potražnje postoji značajan prostor za povećanje izvoza kako u
pogledu geografske tako i u pogledu proizvodne diverzifikacije izvoza.
Značaj pojedinih tržišta iz perspektive izvozne promocije za grupu proizvoda
"Namještaj"
80
70
60
50
40
Skor
30
20
10
0
FR
GE
BE
AU
IT
NE
SWI
UK
SP
SWE
45
Table V – Značaj EU tržišta u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda “Namještaj”
Grupe
kompanija
(NACE
klasifikacija)
Glavne
karakteristike
(ukupni izvoz u
2010. zaposlenost
2008.
Potencijalne
izvozne
kompanije 2008)
EU TRŽIŠTA
Oznaka proizvoda
Izvoz iz BiH
AU
III klaster
Dijelovi sjedišta bez
zaglavlja No 94.02
36.11
Proizvodnja
sjedišta i stolica
36.12
Proizvodnja
ostalog
Ukupni izvoz 270915
Broj zaposlenih –
2248
Broj kompanija –
8
Ukupni izvoz 650,66
Broj zaposlenih –
Tapicirana sjedišta sa
drvenim okvirom, d.n.
Sjedišta koja se mogu
pretvoriti u ležajeve
(isključujući baštenske
stolice ili opremu za
kampovanje)
Sjedišta sa drvenim
okvirom, d.n.
Okretna sjedišta s
podešavanjem visine, bez
zaglavlja 94.02
Sjedišta sa metalnim
okvirovima, d.n. bez
zaglavlja No 94.02
Tapicirana sjedišta sa
metalnim okvirom d.n. bez
zaglavlja No 94.02
171020
BE
CZ
59
62
41
3
3
5
4
5
3
4
3
4
DE
43
FR
GE
GR
35
IT
NE
59
59
POL
SP
SWE
UK
SWI
NOR
34
52
52
58
59
47
4
5
2
4
3
69
69
4
5
3
5
5
2
4
5
2
3
4
4
4
3
3
4
4
3
2
4
3
2
4
3
3
5
3
3
2
2
3
5
2
4
4
2
2
2
3
3
2
4
4
3
3
4
4
2
4
4
3
4
3
3
3
3
3
4
2
3
4
5
3
4
4
2
4
4
4
4
3
3
4
2
3
4
5
2
3
3
2
4
3
4
4
3
2
4
2
2
4
3
2
5
3
3
3
3
4
2
2
3
3
3
4
4
3
3
3
3
4
3
4
4
3
50974
3812
1915
998
866
417
Sjedišta za motorna vozila
331
Kancelarijski drveni
namještaj, d.n.
650
46
kancelarijskog
namještaja
36.13
Proizvodnja
ostalog
kuhinjskog
namještaja
36.14
Proizvodnja
ostalog
namještaja
36.15
Proizvodnja
madraca
968
Broj kompanija –
6
Ukupni izvoz 3528,16
Broj zaposlenih –
628
Broj kompanija –
9
4
4
3
4
5
3
3
2
4
2
3
3
4
4
5
Kuhinjski drveni namještaj,
d.n.
3528
Ukupni izvoz 100499
Broj zaposlenih–
4014
Broj kompanija –
5
Drveni namještaj d.n.
45553
5
5
4
3
5
5
3
5
5
3
3
5
4
4
3
Dijelovi namještaja d.n.
Drveni namještaj za
opremanje spavaćih soba
d.n.
14493
4
5
3
3
5
5
2
5
3
3
3
5
4
3
4
5
4
2
2
5
4
2
4
5
3
3
4
4
2
Metalni namještaj, d.n.
2073
4
3
2
3
5
4
3
3
4
3
4
4
3
5
3
Ukupni izvoz 13824; Broj
zaposlenih – 52;
Broj kompanija –
1;
Nosači madraca
Madraci sa
oprugama/punjeni/interne
širine/od bilo kojeg
materijala
12780
4
5
3
2
4
5
2
3
5
3
4
3
4
4
3
3
2
3
4
4
2
3
4
4
3
3
10192
4
1043
Table VI – Značaj ostalih tržišta u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda “Namještaj”
Grupe kompanija (NACE
klasifikacija)
Glavne karakteristike
(ukupni izvoz u 2010.
zaposlenost 2008.
Potencijalne izvozne
kompanije 2008)
OSTALA TRŽIŠTA
Oznaka proizvoda
Izvoz iz BiH
SAD
36.11 Proizvodnja sjedišta i
Ukupni izvoz - 270915
Dijelovi sjedišta bez zaglavlja No 94.02
CAN
JAP
KOREA
AUSTR
III klaster
49
59
49
29
46
171020
4
4
4
3
2
47
stolica
36.12 Proizvodnja ostalog
kancelarijskog namještaja
36.13 Proizvodnja ostalog
kuhinjskog namještaja
36.14 Proizvodnja ostalog
namještaja
36.15 Proizvodnja madraca
Broj zaposlenih –
2248
Broj kompanija – 8
Ukupni izvoz - 650,66
Broj zaposlenih – 968
Broj kompanija – 6
Ukupni izvoz 3528,16
Broj zaposlenih – 628
Broj kompanija – 9
Ukupni izvoz -100499
Broj zaposlenih–
4014
Broj kompanija – 5
Ukupni izvoz - 13824;
Broj zaposlenih – 52;
Broj kompanija – 1;
Tapicirana sjedišta sa drvenim okvirom, d.n.
Sjedišta koja se mogu pretvoriti u ležajeve
(isključujući baštenske stolice ili opremu za
kampovanje)
50974
Sjedišta sa drvenim okvirom, d.n.
Okretna sjedišta s podešavanjem visine, bez
zaglavlja 94.02
Sjedišta sa metalnim okvirovima, d.n. bez
zaglavlja No 94.02
Tapicirana sjedišta sa metalnim okvirom d.n. bez
zaglavlja No 94.02
1915
Sjedišta za motorna vozila
331
Kancelarijski drveni namještaj, d.n.
650
3
4
4
3
4
3
3
3
2
2
3
3
3
3
3
3
4
4
4
4
3
3
4
4
4
3
3
3
2
3
4
3
4
3812
998
866
417
3
3
3
3
4
3
2
2
Kuhinjski drveni namještaj, d.n.
3528
Drveni namještaj d.n.
45553
3
3
4
2
3
Dijelovi namještaja d.n.
Drveni namještaj za opremanje spavaćih soba
d.n.
14493
3
4
3
2
3
3
4
3
3
4
Metalni namještaj, d.n.
2073
3
4
3
Nosači madraca
12780
2
3
1
Madraci sa oprugama/punjeni/interne širine/od
bilo kojeg materijala
1043
3
4
4
10192
3
3
4
48

Download Report