STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I
POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG
PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
Varaždin, ožujak 2012.
SADRŽAJ
1.
PROJEKT SOCPOD .......................................................................................................................................................... 4
2.
SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO U EU ....................................................................................................................... 5
2.1.
Mogućnosti financiranja u sklopu EU ........................................................................................................ 10
3.
SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO U SLOVENIJI ..................................................................................................... 14
4.
SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO U HRVATSKOJ .................................................................................................. 16
4.1.
4.1.1.
Autonomni centar – ACT (Čakovec).................................................................................................. 20
4.1.2.
PRONI Centar za socijalno podučavanje ......................................................................................... 20
4.1.3.
Udruga RODA ............................................................................................................................................. 21
4.1.4.
Udruga za kreativni razvoj Slap .......................................................................................................... 21
4.1.5.
Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek ........................................................................ 22
4.1.6.
Uslužno- proizvodna zadruga NEOS ................................................................................................. 22
4.1.7.
Zadruga Ruke ............................................................................................................................................. 23
4.1.8.
Udruga za rad s mladima „Breza“ ...................................................................................................... 23
4.1.9.
GONG.............................................................................................................................................................. 23
4.1.10.
Udruga MOGU............................................................................................................................................. 23
4.1.11.
100lica Udruga za kreativnu borbu protiv vjetrenjača ............................................................. 24
4.1.12.
Coca Cola ...................................................................................................................................................... 24
4.1.13.
Podravka ...................................................................................................................................................... 24
4.2.
5.
Primjeri dobre prakse ...................................................................................................................................... 19
Zakonski okviri.................................................................................................................................................... 25
4.2.1.
Zakon o udrugama ................................................................................................................................... 25
4.2.2.
Zakon o zakladama i fundacijama...................................................................................................... 26
4.2.3.
Zakon o ustanovama ............................................................................................................................... 26
POTPORNI MEHANIZMI ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U HRVATSKOJ ..................... 27
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
2
6. GOSPODARSKE DJELATNOSTI POGODNE ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U
VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI .................................................................................................................................................. 31
6.1.
Struktura nezaposlenosti ................................................................................................................................ 31
6.2.
Obrtništvo ............................................................................................................................................................. 34
6.3.
Poljoprivreda ....................................................................................................................................................... 39
6.4.
Socijalna skrb ....................................................................................................................................................... 40
6.5.
Civilno društvo .................................................................................................................................................... 42
6.6.
Zaključak ................................................................................................................................................................ 43
7. DIONICI I POTENCIJALNA PARTNERSTVA U SOCIJALNOM PODUZETNIŠTVU NA PODRUČJU
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE................................................................................................................................................... 44
8.
SWOT ANALIZA RAZVOJA SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI ............. 48
9. SMJERNICE ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA NA PODRUČJU VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE .................................................................................................................................................................................. 50
10.
BAZA PROJEKTNIH IDJEA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA NA PODRUČJU
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE................................................................................................................................................... 56
11.
LITERATURA............................................................................................................................................................. 58
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
3
1. PROJEKT SOCPOD
Projekt SOCPOD akronim je projekta Upotreba lokalnih resursa za razvoj socijalnog
poduzetništva. Projekt je odobren za financiranje u sklopu 2. Javnog poziva u okviru operativnog
programa IPA Slovenija – Hrvatska 2007 – 2013. Iznos IPA sredstava je 376.072,78 Eur-a, dok je ukupna
vrijednost projekta 456.443,96 Eur-a. Projekt SOC POD traje ukupno 24 mjeseca, a predviđen datum
završetka njegove provedbe je 31.ožujak 2013. godine. U provedbi ukupno sudjeluje 6 projektnih
partnera i to: MOZAIK – Društvo za socialno vključenost kao vodedi partner, Zeleni prst – Zavod za
zdravo okolje Černelavci, Pomurska gospodarska zbornica, Tehnološki park Varaždin d.o.o., Specijalna
bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice te Udruga PET+.
SOC POD ima tri opda prekogranična cilja i to:
1. Jačati suradnju i umrežavanje između poslovnih subjekata i drugih organizacija koje djeluju na
području socijalne ekonomije i poduzetništva u Sloveniji i Hrvatskoj
2. Promicati širenje dobre prakse za razvoj socijalnog poduzetništva inicijativama koje nude
proizvode/usluge pogodne za zapošljavanje osoba iz ranjivih socijalnih skupina, u skladu s potrebama i
raspoloživim resursima koje diktira lokalna sredina
3. Pridonijeti vedoj socijalnoj uključenosti ranjivih socijalnih skupina na osnovi njihova
zapošljavanja u razvojno perspektivnim djelatnostima (ekološke poljoprivrede, prerade bilja,
prehrambene industrije, eko-turizma i zaštite okoliša).
Aktivnosti koje de se provoditi u sklopu projekta su umrežavanje subjekata socijalnog
poduzetništva, istraživanje i razvoj novih proizvoda/usluga socijalnog poduzetništva, promocija i
marketing proizvoda, osposobljavanje u području proizvodnje, prerade i prodaje ekoloških proizvoda za
osobe iz ranjivih socijalnih skupina te obavještavanje javnosti o socijalnom poduzetništvu, projektu i
njegovim rezultatima.
Projekt je namijenjen organizacijama koje djeluju na području socijalne ekonomije,
potencijalnim nosiocima socijalno-poduzetničkih ideja, potpornim institucijama, stručnoj javnosti u
području profesionalne rehabilitacije, obrazovnim institucijama, ranjivim socijalnim skupinama te široj
javnosti.
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
4
2. SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO U EU
Institucije Europske unije kao socijalno poduzetništvo definiraju svaku vrstu poduzetništva koje
počiva i doprinosi socijalnim vrijednostima. Odnosno, primarni cilj socijalnog poduzetnika je da utječe
pozitivno na društvo, a ne da ostvari profit za poduzetnika. Socijalni poduzetnici su poduzetnici u
pravom smislu riječi, posluju na tržištu, proizvode i pružaju usluge na inovativan način te svoj dio profita
ne zadržavaju za sebe ved ga ulažu u aktivnosti koje doprinose rješavanju društvenih problema, odnosno
u područja od društvenog interesa.
Socijalno poduzede (social business = social entrepreneur) u okvirima EU je:




usmjereno na društveni utjecaj, a ne na stjecanje profita
na inovativan i poduzetan način sa svojim proizvodima i uslugama posluje na tržištu
viškove, profit ulaže u postizanje socijalnih ciljeva
njime odgovorno i transparentno upravlja socijalni poduzetnik koji uključuje svoje
zaposlenike, klijente i dionike na koje utječu te poslovne aktivnosti.
Trenutno je u EU socijalno poduzetništvo nedovoljno iskorišteno u odnosu na potencijale.
Zakonska regulativa za profitno orijentirana, tradicionalna poduzeda je uređena i omogudava im
korištenje prednosti jedinstvenog tržišta. Situacija sa socijalnim poduzedima je drugačija. Bez obzira na
ekonomsku krizu socijalna poduzeda nisu u istom položaju u odnosu na tradicionalna i otežanim im je
pristup financiranju. Njihov rad se još uvijek dovoljno ne prepoznaje i ne cijeni, a zbog svojih posebnih i
specifičnih regulativa tretiraju se drugačije. Ono što je zadada socijalnog poduzetništva je da utječe na
društvo i okolinu te doprinese ostvarenju ciljeva utvrđenih u Strategiji razvoja Europe 2020 (European
Growth Strategy 2020 – A Europe strategy for smart, suistainable and inclusive growth).
Europska razvojna strategija EU 2020 (EUROPE 2020, A European strategy for smart, sustainable
and inclusive growth) postavila je pet ciljeva (Tablica1).
T ABLICA 1. – EU STRATEGIJA 2020 – CILJEVI I INDIKATORI
EU strategija 2020 - "Strategija za pametan, održiv i uključiv razvoj - rast"
Ciljevi
Indikatori
Zaposlenost
zaposleno 75% Europljana u dobi od 20 – 64 godine
Istraživanje i inovacije
ulaganje 3% BDP-a (kombinirano javni i privatni udio)
Klimatske promjene
/Energija
emisija stakleničkih plinova smanjena za 20% (ili čak 30%) – manja
emisija nego li izmjerena 1990. godine
20% energije iz OIE
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
5
20% povedanje energetske učinkovitosti
Obrazovanje
smanjenje broja napuštanja obrazovanja za 10%
najmanje 40% osoba u dobi od 30 – 34 godine završavaju tredi stupanj
obrazovanja (trogodišnja srednja škola)
Siromaštvo / socijalna
isključenost
do 2020 izvudi najmanje 20 milijuna ljudi iz siromaštva i socijalne
isključenosti
Izvor: http://ec.europa.eu/europe2020/reaching-the-goals/targets/index_en.htm
Opda uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i socijalnu inkluziju (Directorates-General (DG)
for Employment, Social Affairs & Inclusion - DG EMPL) bavi se pitanjima čiji je djelokrug u velikoj mjeri u
vezi s projektima socijalnog poduzetništva. Socijalna politika kao i politika zapošljavanja u EU doprinose
građanima na način da im omogudavaju lakše pronalaženje posla, daju mogudnost zapošljavanja u
drugim državama EU, u stjecanju i razvijanju vještina potrebnih za zapošljavanje i dr. Uz pomod
Strategije zapošljavanja u Europi (European Employment Strategy) koja ujednačava nacionalne politike
zapošljavanja te uz pomod Europskog socijalnog fonda (European Social Fund) iz kojeg se izdvaja 9
milijardi € godišnje za države članice EU, DG želi doprinijeti otvaranju novih i boljih radnih mjesta. Na
socijalnu uključenost DG utječe na način da podupire aktivnosti koje utječu na smanjenje siromaštva,
socijalnu isključenost te potiču reformu sustava socijalne i zdravstvene skrbi. Nadalje, DG je aktivan u
razvijanju boljih radnih uvjeta i zalaže se za slobodu kretanja radnika te za koordinaciju sustava socijalne
i zdravstvene skrbi.
Tri od EU 2020 ciljeva direktno su u vezi s radom DG-a i to 1., 3. i. 4. Trenutno stanje i način na
koji de DG EMPL doprinijeti njihovom ostvarivanju prikazano je u Tablici 2.
T ABLICA 2. – EU STRATEGIJA 2020, NJENI CILJEVI , TRENUTNA SITUACIJA I CILJEVI DG EMPL- A
EU strategija 2020 – „Strategija za pametan, održiv i uključiv razvoj – rast“
Indikatori
Ciljevi
Trenutna situacija
Stopa zaposlenosti u dobi od 20 – 64 god.
75% do 2020.
69%
Udio napuštanja nižih stupnjeva
obrazovanja
10%
15%
Udio populacije koja završava tredi
stupanj u dobi od 30 – 34 god.
40%
31%
rizik od siromaštva manji
za 20 mil. ljudi
80 mil. (16% ukupne EU pop.)
Br. Europljana koji žive u siromaštvu
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
6
Opdi ciljevi DG EMPL-a koji doprinose EU strategiji 2020
1. Promocija povedanog sudjelovanja na tržištu rada
2. Razviti sigurno, prilagodljivo i mobilno Europsko tržište rada
3. Unaprijediti inkluziju, borbu protiv siromaštva i modernizirati socijalnu zaštitu
4. Promicati socijalnu i ekonomsku koheziju
5. Osigurati kompetentnu, učinkovitu i prilagodljivu organizaciju koja de modi odgovoriti na nove
političke ciljeve, posebno EU strategiji 2020, te koja de zadovoljiti nastale potrebe građana EU
Izvor: DG EMPL Plan upravljanja 2011. (DG Employment, Social Affairs & Inclusion 2011 Management Plan)
U skladu s rezultatima istraživanja te izvještajem Međunarodnog centra za istraživanje i
informacije o javnoj, socijalnoj i zadružnoj ekonomiji (CIRIEC - International Centre of Research and
Information on the Public, Social and Cooperative Economy) na zahtjev Europskog ekonomskog i
socijalnog odbora (EESC-a - European Economic and Social Committee) iz 2006. godine zemlje EU 25
možemo podijeliti u tri grupe odnosno na:
1. Zemlje s najvedom razinom prihvadanja koncepta socijalne ekonomije: Francuska, Italija,
Portugal, Španjolska, Belgija, Irska i Švedska.
2. Zemlje sa srednjom (relativnom) razinom prihvadanja koncepta socijalne ekonomije: Cipar,
Danska, Finska, Grčka, Luksemburg, Latvija, Malta, Poljska i Velika Britanija, u kojima je zajedno sa
socijalnim poduzetništvom prisutan i neprofitni sektor, dobrovoljni sektor te društvena poduzeda.
3. Zemlje s malim ili nikakvim prepoznavanjem koncepta socijalne ekonomije: Austrija, Češka,
Estonija, Njemačka, Mađarska, Litva, Nizozemska i Slovenija – socijalna ekonomija je u početnoj fazi dok
su prepoznati neprofitni, dobrovoljni i nevladin sektor.
Trenutno, socijalno poduzetništvo u Europi i njegove osnovne karakteristike možemo izvudi iz
Projekta PASE (Public Policies and Social Enterprises) financiranog od strane programa INTERREG IVC u
sklopu Prioriteta - Inovacije i ekonomija temeljena na znanju ("Innovation & knowledge economy") –
razdoblje provedbe od 1.10.2008. – do 30.11.2011. godine. U projekt su uključeni partneri iz 7 EU država
članica i to: Španjolska, Francuska, Rumunjska, Njemačka, Poljska, Belgija, Italija.
Socijalno poduzetništvo u svakoj državi ima svoju definiciju, odnosno da su to poduzeda
financirana isključivo od strane donatora u kojem rade samo volonteri pa do profitnih poduzeda u
privatnom vlasništvu koja posluju na inovativan način te doprinose društvu. Ovakve različitosti
definiranja socijalnog poduzetništva proizlaze iz širokog spektra politika i mjera koje postoje u državama,
a definiraju socijalno poduzetništvo. Izazovi s kojima se gospodarstvo EU suočava, kao što su
nezaposlenost, siromaštvo i socijalna isključenost može riješiti i spriječiti velikim dijelom socijalno
poduzetništvo koje se direktno bavi tim društvenim problemima.
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
7
U Italiji socijalno poduzetništvo čine socijalne zadruge osnovane kao trgovačka društva (d.o.o.)
koje ili pružaju socijalne usluge (tip A) ili se bave uključivanjem rizičnih skupina na tržište rada (tip B).
U Austriji nema zakonske definicije socijalnog poduzetništva. Socijalna poduzeda u Austriji
osnivaju se sa svrhom omogudavanja zapošljavanja, promoviranja (re)integracije u društvo kroz
edukaciju te dobrog poslovanja kroz pristup orijentiran na potrebe tržišta. Kada govorimo o vrsti
socijalnih poduzeda onda su to socijalno-ekonomska poduzeda i neprofitni projekti/poduzeda za
zapošljavanje. Austrijska socijalna poduzeda mogu se registrirati u nekoliko oblika: udruga, zadruga,
d.o.o. te društva osnovana u skladu s građanskim pravom.
U Sloveniji kao i u Austriji socijalno poduzetništvo nije definirano. Socijalno poduzetništvo u
Sloveniji zastupljeno je u svim gospodarskim sektorima. Tipovi organizacija i njihove karakteristike koje
se pojavljuju kao socijalni poduzetnici su socijalne zadruge (ima ih malo i ne posluju dobro), socijalna
poduzeda (mali broj zbog nedostatka regulativa koje bi definirale njihov status, destimulirajuda porezna
politika), volonterske organizacije (brojne, ne mogu stvoriti nova radna mjesta), socijalno orijentirane
udruge (brojne, bez mogudnosti zapošljavanja i uključivanja ranjivih skupina), humanitarne organizacije
(dobro organizirane, orijentirane na klasičan humanitarni rad), organizacije za zaštitu okoliša (mnogo
lokalnih grupa u start-up fazi), agencija za ruralni razvoj i inovacijski centri za ruralni razvoj
(mnogobrojni, ali bez kapaciteta), uslužne zadruge za mlade (postoji nekoliko centara za mlade koji su
osnovani kao javne institucije) te udruge (mnogobrojne, bez mogudnosti zapošljavanja).
U sklopu projekta PASE definirane su perspektive razvoja socijalnog poduzetništva na području
Europske unije bududi da u proteklih 15 godina sve više poslovnih subjekata, pojedinaca i institucija
razmišljaju o socijalnom poduzetništvu.




Socijalno poduzetništvo je sektor koji se razvija, odnosno on može uz financijske i ljudske
kapacitete te javnu administraciju riješiti probleme u društvu kao što su: socijalna isključenost,
siromaštvo, položaj deprivilegiranih skupina, mijenjanju obiteljske strukture i dr. Socijalno
poduzetništvo iz razloga što je prilagodljivo, fleksibilno i učinkovito djeluje na promjene u
društvu te je traženo posebno u gospodarskom sektoru gdje profitna poduzeda nemaju razvojni
potencijal.
Socijalno poduzetništvo je nova ekonomija, odnosno postepeno ekonomijom EU dominiraju
socijalna poduzeda pa u skladu s time ekonomija postaje socijalna. Sve vedi broj socijalnih
poduzetnika bavi se rješavanjem i uspostavljanjem održivog razvoja koji je jedan od prioriteta
unutar kohezijske politike EU. U socijalnoj ekonomiji ne želi se samo zadovoljiti potrebe društva
ved se potrošačima žele ponuditi proizvodi i usluge koji su nastali na način da poštuju pojedinca,
odnosno pojedinac je imao osigurane dobre radne uvjete te je za svoj rad pravedno pladen,
proizvodnja nema štetan utjecaj za okolinu i način na koji su ponuđeni je inovativan.
Socijalno poduzetništvo je platforma za socijalno odgovorno poslovanje koje poštuje tri stupa
održivog razvoja (ekonomskog i društvenog razvoja te zaštite okoliša). Socijalno odgovorno
poslovanje može omoguditi provedbu novih regulativa za bolje korporativno upravljanje, bez
obzira na veličinu poduzeda.
Socijalno poduzede je vektor za lokalni razvoj. Uključivanje deprivilegiranih skupina i pružanje
usluga može poboljšati lokalne kapacitete za korištenje dostupnih lokalnih resursa zatim
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
8
sposobnost da se stvori i održava socijalni kapital te usvoje njihove metode upravljanja koje su
povezane s održivim razvojem. Ono što Europi treba je jedinstven okvir unutar kojeg de se
poticati i razvijati socijalno poduzetništvo.
Europska komisija je prepoznala socijalno poduzetništvo kao rješenje za uspostavljanje održivog
razvoja u Europi te je stoga u listopadu 2011. godine pokrenula Inicijativu za socijalno poduzetništvo
(The Social Business Initiative). Inicijativa se temelji na nekoliko različitih dokumenata1. Cilj je da se u
Europskoj uniji osigura potporno okruženje za razvoj socijalnog poduzetništva bez obzira na njegov
zakonski okvir u pojedinoj zemlji članici te da se iskoristi njegov velik potencijal u osiguranju europskog
napretka.
Inicijativa za socijalno poduzetništvo želi ubrzati razvoj socijalnog poduzetništva u Europskoj uniji i to
kroz aktivnosti podizanja svijesti o tom sektoru kao i o njegovim potencijalima. Inicijativa de na
jedinstvenom EU tržištu dati prednost socijalnom poduzetništvu, odnosno biti de „pozitivno
diskriminirano“. U Inicijativi je predložen i „kratkoročni“ akcijski plan sa svojih 11 mjera koje su
podijeljene u tri teme, odnosno mjere usmjerene na poboljšanje pristupa izvorima financiranja za
socijalne poduzetnike, povedanje vidljivosti socijalnog poduzetništva te unapređenje postojedih
zakonskih okvira u vezi sa socijalnim poduzetništvom.
Poboljšanje pristupa izvorima financiranja za socijalne poduzetnike je prva tema u sklopu koje su 4
mjere i to:
1. Predstaviti europski pravni okvir za Etički investicijski fond do kraja 2011. godine
2. Poticati razvoj mikrokredita u Europi
3. Osnovati EU financijski instrument s fondom od 90 milijuna Eur-a za lakši pristup financiranju
socijalnim poduzetnicima
4. Ulaganja u socijalne poduzetnike postaviti kao prioritet Europskog socijalnog fonda i Europskog
fonda za regionalni razvoj.
Povedanje vidljivosti socijalnog poduzetništva druga je tema koja se, isto kao i prva, sastoji od 4
mjere:
1. Identificirati primjere dobre prakse te osnovati detaljni registar socijalnih poduzetnika u Europi
2. Stvoriti javnu bazu podataka o certifikatima i oznakama upotrebljivu za socijalne poduzetnike u
Europi
3. Pomodi nacionalnim i regionalnim javnim upravama da uvedu mjere za potporu, promociju i
financiranje socijalnog poduzetništva
1
Dodatni dokumenti su: Communication on the Innovation Union (IP/10/1288 i MEMO/10/473), the Platform against poverty
and social exclusion (IP/10/1729), prijedlog EU komisije za osnivanje Programme on Social Change and Innovation (IP/11/1159)
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
9
4. Stvoriti platformu (multijezičnu, informacijsku te za razmjenu) namijenjenu socijalnim
poduzetnicima, poslovnim inkubatorima i klasterima, kao i investitorima u socijalno
poduzetništvo. Povedati vidljivost EU programa koji potiču socijalno poduzetništvo i pomodu
kojih je lakše ostvariti financiranje.
Treda tema je unapređenje postojedih zakonskih okvira u vezi sa socijalnim poduzetništvom na način da
oni postanu socijalni (naklonjeni socijalnim poduzetnicima). Unutar ove teme su ukupno tri mjere:
1. Pojednostavniti pravila koja prepoznaju Europu kao društvo europske suradnje; stvoriti pravni
okvir za zaklade, provesti studiju o stanju zajedničkog (uzajamnog) društva
2. Postaviti kvalitetne i radne uvjete da u procedurama javne nabave, posebno iz područja
zdravstvenih i usluga socijalne skrbi budu važniji nego li su trenutno
3. Pojednostaviti pravila za dodjelu državne pomodi za socijalne i lokalne službe (koje de imati
koristi od socijalnih poduzetnika).
2.1. MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA U SKLOPU EU

Mogudnosti financiranja u sklopu EU namijenjene njenim članicama određuje Europska komisija.
Trenutno sredstva koja koristi i raspoređuje DG EMPL dolaze iz nekoliko izvora i to iz:
1. Europskog socijalnog fonda (European Social Fund - ESF)
2. Programa zajednice PROGRESS - PROGRESS Programme
3. Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji - European Globalisation Adjustment Fund (EGF)
4. Progress europsko mikrofinanciranje - European Progress Microfinance Facility (EMF)
5. Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund – ERDF)
6. Zajednička poljoprivredna politika (CAP):
a. Europski fond za garancije u poljoprivredi (EAGGF) – izravna potpora
b. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) – ruralni razvoj.
Financiranje iz Europskog socijalnog fonda (ESF) namijenjeno je državama članicama EU te je
raspoređeno na nekoliko područja aktivnosti i doprinosi postizanju dvaju ciljeva Kohezijske politike EU
(Konvergencija i Regionalna konkurentnost i zapošljavanje). Iz ESF-a osigurano je cca. 75milijardi € (2007
– 2013) te 84 milijardi € (2014 – 2020.). ESF predstavlja 10% ukupnog budžeta EU. Krilatica ESF-a je
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
10
„Investing in people“ – Ulaganje u ljude. Ciljevi ESF-a su: Pokretanje ekonomske i socijalne kohezije;
Poticanje stvaranja boljih i održivih radnih mjesta; Ohrabrivanje regija u dinamičnom i ekonomkom
socijalnom okruženju u doba globalizacije. Natječaji iz ESF-a provode se u skladu s prioritetima i mjerama
OP-a ESF-a kao i NSFO-om svake pojedine države članice. Natječaji su raspisani na nacionalnom
jeziku(koji je ujedno i službeni jezik EU), dok iznos sufinanciranja ovisi o socio-ekonomskim faktorima
regije (50 - 85%). Konkretno, kada govorimo o projektima usmjerenima na poticanje ulaganja u ljudske
resurse tada govorimo o projektima koji podržavaju cjeloživotno učenje, usmjereni su na inovacije i
poduzetništvo, informatičko društvo, podizanje vještina upravljanja i vođenja, profesionalno
usmjeravanje i obuku predavača. U skladu s potrebom da se gospodarstvo prilagodi gospodarskim
promjenama tada govorimo o projektima koji su usmjereni na restrukturiranje poduzeda kroz ulaganje u
„soft skills“, produktivniju organizaciju rada, stjecanje novih ciljanih znanja i vještina, zapošljavanje i
obuku. Ulaže se također u efikasniji pristup tržištu rada kroz projekte fokusirane na modernizaciju i
jačanje institucija, aktivne mjere zapošljavanja (npr. samozapošljavanje, žene u nesrodnim zanimanjima),
uključivanje žena i imigranata na tržište rada. Isto tako ESF podupire projekte iz područja poboljšanja
javnih usluga, transnacionalni partnerstva i dr. inovativnih aktivnosti.
Program zajednice PROGRESS (Employment and Social Solidarity Programme – PROGRESS) je
Program Unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost i sastoji se od pet komponenti:
1. Zapošljavanje (Employment) - podupire provedbu Europske strategije zapošljavanja (European
Employment Strategy)
2. Socijalna zaštita i uključivanje (Social protection and inclusion) - podupire provedbu Modela
otvorene koordinacije u području socijalne zaštite i uključenosti u društvo
3. Radni uvjeti (Working conditions): podržava poboljšanje radne okoline i radnih uvjeta, što
uključuje zdravlje i sigurnost na poslu
4. Raznolikost i borba protiv diskriminacije (Diversity and combating discrimination): financira
aktivnosti vezane uz učinkovitu implementaciju principa nediskriminacije i promoviranja
europske politike poštovanja raznolikosti
5. Ravnopravnost spolova (Equality): ima za cilj provedbu strategije EU Putokazi ka ravnopravnosti
žena i muškaraca 2006.-2010. i Europskog pakta o ravnopravnosti spolova te podržava
učinkovitu provedbu ravnopravnosti i jednakosti spolova.
Aktivnosti koje se financiraju iz programa su:
1. Analitičke aktivnosti (koje uključuju prikupljanje, kompilaciju i distribuciju statističkih podataka i
indikatora), studije, izvješda i materijale za edukaciju putem interneta i drugih medija
2. Aktivnosti koje uključuju uzajamno učenje, razmjenu informacija i dobre prakse, promociju
inovativnih pristupa te organiziranje sastanaka radnih grupa i seminara na nacionalnoj i
europskoj razini.
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
11
3. Pružanje podrške glavnim izvođačima programa za operativne troškove, organiziranje radnih
seminara, razmjena predstavnika nacionalnih administrativnih tijela i suradnja s međunarodnim
institucijama.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva nadležno je tijelo za koordinaciju Progress-a u RH.
Sudjelovati u programu kao prijavitelji projekata mogu tijela regionalne i lokalne uprave, agencije i
zavodi za zapošljavanje, državni statistički uredi, stručnjaci i savjetnici za istraživanja, sveučilišta i
istraživački centri, mediji, nevladine udruge (poglavito udruge članice europskih mreža udruga) te
socijalni partneri.
Europski fond za prilagodbe globalizaciji (EGF) svake godine ima iznos od 500 milijuna € kojim se
financira razvijanje novih vještina kod radnika koji su zbog globalne i ekonomske krize te zbog mijenjanja
globalnih tržišnih obrazaca (tvornica premjesti svoje postrojenje izvan EU) izgubili svoja radna mjesta.
Aktivnosti koje EGF financira su: pomod u traženju posla, poslovno savjetovanje, edukacije (u skladu s
potrebama), mentorstvo te promocija poduzetništva. Potencijalni prijavitelji, iz zemalja članica EU, svoje
projekte mogu prijaviti nacionalnoj kontakt točki koja zahtjeve prosljeđuje Fondu.
Progress europsko mikrofinanciranje (EMF) pokrenut je 2010. godine s ciljem da bi omogudio
dobivanje mikrokredita koji su u manjoj vrijednosti od 25.000 €. Program podupire Europska komisija i
Euroopska investicijska banka, a njime upravlja Europski investicijski fond. Program direktno ne financira
poduzetnike ved za institucije koje u zemlji korisnici programa daju mikrokredite poveda njihovu kreditnu
sposobnost(mogudnost dobivanja kredita) izdavanjem garancija (dijeljenje rizika u slučaju nemogudnosti
vradanja kredita), financiranje s namjerom da se omogudi dobivanje mirkokredita. Progress ne podržava
mikrokredite namijenjene pokrivanju minusa ili za kratkoročne revolving kredite. U financiranju mogu
sudjelovati osobe koje žele postati poduzetnici/obrtnici ili osnovati mikropoduzede (do 10 zaposlenih),
posebno socijalno poduzede; nezaposlene osobe; osobe koje imaju poteškoda s dobivanjem
konvencionalnih kredita zbog svojeg deprivilegiranog statusa (žena, pripadnik nac. manjine, mlada
osoba, osoba starije(trede) životne dobi, osoba s posebnim potrebama).
ERDF sudjeluje u postizanju sva tri cilja kohezijske politike EU(konvergencija, europska teritorijalna
suradnja, regionalna konkurentnost i zapošljavanje). ERDF ima za cilj jačanje ekonomske i socijalne
kohezije te smanjivanje razlika u razvoju regija u EU. Usmjeren je na infrastrukturne investicije i
proizvodne investicije s ciljem otvaranja novih radnih mjesta kao i na lokalni razvoj i razvoj malog i
srednjeg poduzetništva. Natječaji u sklopu fonda namijenjeni su svim državama članicama i provode se
na nacionalnom jeziku. Kada govorimo o infrastrukturnim projektima važnim za gospodarski razvoj
određenog područja koji u najvedoj mjeri mogu utjecati na socijalno poduzetništvo, tada su oni
usmjereni na lokalne razvojne inicijative za razvoj i podršku MSP-a. Ostali ciljevi ERDF-a koje možemo
identificirati, a da su namijenjeni socijalnom poduzetništvu su: osiguranje održivih radnih mjesta,
smanjenje stope nezaposlenosti.
Zajednička poljoprivredna politika (CAP), u skladu sa svojim ciljevima,osim što doprinosi razvoju
poljoprivrede i poljoprivrednika, izravno financira projekte koji utječu na razvoj ruralnih područja.
Odnosno, među strateškim ciljevima politike do 2020. godine ističe se održavanje vitalnih ruralnih
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
12
zajednica kojima je poljoprivreda osnovna gospodarska aktivnost. Ulaganje u razvoj ruralnih područja
rezultirat de s vedom stopom zaposlenosti te de području dati određenu prednosti na gospodarskom,
socijalnom i okolišnom planu.
Hrvatska je u prosincu 2011. potpisala Ugovor o pristupanju EU te joj predstoji razdoblje do srpnja
2012. kada postaje punopravnom članicom i tada može koristiti i sve mogudnosti financiranja koje do
sada kao država kandidatkinja nije mogla. Trenutne mogudnosti financiranja za projekte s aktivnostima,
u vezi sa socijalnim poduzetništvom su:
1. Instrument pretpristupne pomodi – Instrument (IPA)
2. Program zajednice Progress
3. Program cjeloživotnog učenja – Long Life Learning Programme (LLP)
4. Europa za građane – Europe for Citizens
Program cjeloživotnog učenja(LLP) sa svojim potprogramima ujedno kao ciljane skupine uključuje i
nezaposlene osobe koji se kao pojedinci ili posredstvom organizacije koja sudjeluje u potprogramima
mogu uključiti na aktivnosti potprograma. Takvi potprogrami su Grundtvig (obrazovanje odraslih),
Leonardo da Vinci(strukovno obrazovanje i osposobljavanje) i Comenus (Predškolski odgoj, osnovno i
opde srednjoškolsko obrazovanje). Program LLP koordinira i provodi u RH Agencija za mobilnost i
programe EU.
Program Europa za građane provodi se u Hrvatskoj od 2007. godine, a Ured za udruge Vlade RH
imenovan je nositeljem Programa i djeluje kao kontakt točka. U programu mogu sudjelovati različite
neprofitne organizacije. Jedna od prioritetnih tema programa koja se dotiče i socijalnog poduzetništva je
Blagostanje stanovništva u Europi: zapošljavanje, socijalna kohezija i održivi razvoj.
IPA program sastoji se od 5 komponenti koje Hrvatska može koristiti. IPA pomaže zemljama
kandidatkinjama i zemljama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne
stečevine EU te je priprema za korištenje strukturnih fondova. Države korisnice programa prikazane su
na Slici 1. Socijalno poduzetništvo provlači se direktno ili indirektno kroz svih 5 komponenti: jačanje
kapaciteta i izgradnja institucija, prekogranična suradnja - 6 posebnih CBC programa, regionalni razvojJačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, razvoj ljudskih potencijala te ruralni razvoj.
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
13
S LIKA 1. – D RŽAVE KORISNICE IPA PROGRAMA
Izvor: http://ec.europa.eu/enlargement/candidate-countries/index_en.htm
3. SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO U SLOVENIJI
Tematiku socijalnog poduzetništva u Sloveniji razmotrit demo iz razloga njihove dugogodišnje
tradicije, ponajprije u oblicima invalidskih poduzeda i zadruga, a pojavljuje se i u drugim oblicima –
društva, zavodi, ustanove. Ved kratki pregled opsega usluga koje nude organizacije u Europi pokazuje da
je u Sloveniji taj sektor još uvijek nerazvijen te ima mnogo mogudnosti za daljnji razvoj, no ipak je u
naprednijoj fazi nego u Hrvatskoj. Ovaj se primjer naglašava i iz razloga što postoje brojne dodirne točke
u pokretanju inicijativa socijalnog poduzetništva koje tek počinje stvarati svoje temelje kroz različite
studije koje de usmjeriti i u prvom redu definirati razmjere socijalnog poduzetništva na nacionalnom,
regionalnom i lokalnom nivou.
U vrijeme kad je u mnogim državama članicama (kao i u novim članicama - Poljska, Češka, s kojima
se u zadnje vrijeme uspoređuje) socijalna ekonomija na zavidnom nivou jer taj sektor osigurava do 10%
radnih mjesta na tržištu rada, u Sloveniji je još uvijek na začetku.
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
14
Ipak, u posljednje dvije godine je financijska i ekonomska kriza pripomogla vedem zanimanju za
poticanje razvoja socijalne ekonomije u Sloveniji, koja po uzoru na druge europske države nudi nove
razvojne mogudnosti i mogudnosti zapošljavanja.
Zbog činjenice da je za ujednačen regionalni razvoj potrebno razvijati socijalno poduzetništvo koje
omogudava ravnopravno uključivanje na tržište rada svih ciljnih skupina, proveden je projekt Uvođenje
modela socijalnog poduzetništva u tri pilot regije u Sloveniji. U okviru projekta izrađena je Studija
različitih sistema socijalne ekonomije i primjera dobre prakse u državama EU. Studija je pokazala da je
klima za razvoj socijalnog poduzetništva u Sloveniji još uvijek nepovoljna radi činjenice da se o socijalnoj
ekonomiji, odnosno socijalnom poduzetništvu tek počinje razmišljati. Unatoč brojnim inicijativama iz
prošlosti, još je uvijek poticajno okruženje neadekvatno, društvena odgovornost gospodarstva je na
zanemarivoj razini, a veliki broj inicijativa za razvoj socijalnog poduzetništva traži svoj razvojni potencijal
i prije svega dugoročne izvore financiranja. U okviru Studije partneri su oblikovali model razvoja
socijalnog poduzetništva u Sloveniji te dali svoje preporuke za poticanje njegovog razvoja u Sloveniji.
Ukazano je na potrebu za sustavnim pristupom koji uključuje odgovarajude zakonodavne okvire i ulogu
države te potrebne oblike pomodi koji se u početnoj fazi očituju u odgovarajudem obrazovanju i
osposobljavanju menadžmenta tzv. socijalnih poduzeda koje ne teže povedanju dobita za vlasnike, ved
djeluju s ciljem osiguravanja društvenog blagostanja i nude inovativne pristupe za zapošljavanje rizičnih
skupina na tržištu rada (invalidi, dugotrajno nezaposleni, bivši ovisnici, mladi, žene, starije osobe i dr.).
S ciljem razvoja i daljnjeg poticanja socijalnog poduzetništva provodi se i projekt Izvrsnost
osposobljavanja u sektoru socijalnog poduzetništva u EU. Projektom se želi razviti i ubrzati kvaliteta
stručnog obrazovanja te istovremeno uspostaviti međunarodna mreža za razmjenu i rast znanja i
centara izvrsnosti na području socijalnog poduzetništva. Projekt je logični nastavak uspješne provedbe
projekta Uvođenje modela socijalnog poduzetništva u tri pilot regije u Sloveniji bududi da je jedna od
glavnih komponenti uvođenja socijalnog poduzetništva u Sloveniji neprestani razvoj obrazovanja
menadžmenta u tom sektoru, s ciljem poboljšanja njegove učinkovitosti.
Kako ujednačen razvoj Slovenije nede biti mogud bez razvijanja novih oblika moderne socijalne
ekonomije ona je uključena u važne strateške razvojne dokumente. Državni razvojni program Republike
Slovenije za razdoblje 2007. – 2013. u prvi plan stavlja političku i gospodarsku viziju Slovenije kao
socijalno tržišno gospodarstvo, koje de povezivati liberalno i tržišno gospodarstvo s gospodarsko
učinkovitom i prilagodljivom, ali socijalnom i partnerskom državom.
Ministarstvo rada, obitelji i socijalne skrbi je aktivnosti za razvoj i potporu socijalne ekonomije
predvidjelo ved kod pripreme Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala za razdoblje 2007. –
2013., koji se financira iz sredstava Europskog socijalnog fonda (ESS). Zajednički ciljevi operativnog
programa su povedanje zaposlenosti, smanjenje socijalne isključenosti, viši životni standarda ljudi i
smanjenje regionalnih razlika, a to de se modi ostvariti povedanjem ulaganja u ljudske resurse koji de
osiguravati vedi stupanj inovativnosti, zaposlenosti i gospodarskog rasta. U okviru tog programa i
razvojnog prioriteta 4. Jednake mogućnosti i poticanje socijalne uključenosti te mjere 4.1. Jednake
mogućnosti na tržištu rada i oporavak socijalne uključenosti, 2009. godine objavljen je javni poziv za
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
15
poticanje razvoja socijalnog poduzetništva. Za tu namjenu dodijeljena su sredstva u visini od 2 milijuna
EUR-a za 9 projekata.
Vlada Republike Slovenije prihvatila je Zakon o socijalnom poduzetništvu koji je stupio na snagu
01.01.2012. godine. Cilj zakona je da se na tržište rada vrate dugotrajno nezaposlene osobe i da ih se
angažira na način da de u okviru socijalnog poduzetništva modi samostalno stvarati prihode i brinuti o
vlastitom preživljavanju. Do sada razvijeni oblici pomodi nezaposlenim osobama, kao što su
zapošljavanje preko javnih radova i razno subvencioniranje zapošljavanja, nisu doprinijeli trajnom
napretku kod mogudnosti zapošljavanja.
Postoje brojni razlozi za uvođenje zakona:
1. Demografske promjene (nizak natalitet, produljen životni vijek ljudi)
2. Globalizacija i tehnološke promjene (napuštanje tradicionalnih djelatnosti i seljenje proizvodnje
na jeftinija tržišta)
3. Udio zaposlenih u uslužnim djelatnostima u Sloveniji uvrštava državu na rep članica EU
4. Povedanje regionalnih razlika u Sloveniji (selidbe iz ruralnih područja u veda mjesta).
Predlagatelji zakona su na temelju analize tržišta rada, ekonomske situacije, globalne krize i
trenutnog stanja gospodarstva u Sloveniji došli do zaključka da posljedice krize u Sloveniji povedavaju
potrebu za najrazličitijim uslugama koje inače tradicionalno obavljaju neprofitne organizacije. Jedino tim
organizacijama glavni cilj nije ostvarenje dobiti.
Socijalna poduzeda u Sloveniji imati de kraticu so.p. i djelovati de na područjima socijalne, roditeljske
skrbi, zaštite invalida, znanosti, izobrazbe, odgoja, zdravstvene skrbi i osiguranja, osiguravanja socijalne
uključenosti, poticanja zapošljavanja i stručne osposobljenosti osoblja, ekološke proizvodnje hrane,
očuvanja prirode i okoliša, socijalnog turizma, socijalne trgovine, kulture i očuvanja kulturne baštine,
amaterskog športa i tjelesne kulture, spašavanja i zaštite, poticanja razvoja lokalne zajednice i potpornih
usluga socijalnog poduzetništva.
4. SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO U HRVATSKOJ
Socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj predstavlja novi pristup društvenim problemima, odnosno
problemima zajednice. Socijalnim problemima se počinje pristupati i na jedan poduzetnički način. Takav
pristup karakterizira primjena poduzetničkih načela u društvenom sektoru s ciljem unapređenja kvalitete
življenja, a služi lokalnoj zajednici ili specifičnoj skupini ljudi te promovira smisao za odgovornost na
razini zajednice. Važno je napomenuti da projekti socijalnog poduzetništva generiraju “socijalnu
vrijednost”, a ne profit.
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
16
Smatra se kako ključna razlika između poduzetnika i socijalnog poduzetnika, uvriježena u svijetu pa
tako i u Hrvatskoj, leži u ciljanoj skupini i priželjkivanom krajnjem ishodu, bududi da za razliku od
poduzetnika, socijalni poduzetnik ne cilja na tržište, ved na društvo u cjelini. On se ne nada nužno
financijskoj dobiti kao ishodu nakon što tržište usvoji njegovu ideju, nego se koncentrira na one
zanemarene, potlačene i ugrožene društvene skupine koje nemaju financijskih sredstava i političkih modi
kako bi sami promijenili svoju situaciju. To ne znači nužno da socijalni poduzetnici mahom odbijaju
profit. Postoje i profitna i neprofitna socijalna poduzetništva, ali primarni cilj i jednima i drugima je uvijek
socijalna dobrobit.
Da bi neka privredna aktivnost imala obilježje socijalne ekonomije, treba istovremeno imati sve tri
bitne odrednice:
1. Socijalnu – udružiti se
2. Ekonomsku – poduzeti
3. Inovativnu – ostvariti nešto novo i „drugačije“
Prema navedenim definicijama socijalnog poduzetništva nositelji socijalne ekonomije mogu se svesti
na dvije skupine:
1. Poduzeda koja nisu vođena interesima kapitala, nego uz ekonomske stvaraju i socijalne učinke
2. Različiti akteri civilnog društva koji se udružuju s ciljem stvaranja poduzeda koje de zadovoljiti
temeljne potrebe ciljanih socijalnih skupina ili zajednica.
U Hrvatskoj se nastoje definirati sljededi kriteriji za društvena poduzeda:
-
registriran poslovni subjekt
visok stupanj autonomije (poduzede koje vodi skupina ljudi)
kontinuirana proizvodnja
barem 1 pladeni djelatnik
preuzimanje financijskog rizika
demokratsko upravljanje
rješavanje problema lokalne zajednice u kojoj je pokrenuto
dobit se usmjerava prema cilju poduzeda.
Uobičajeni(najviše zastupljeni) oblici stjecanja dohotka su:
-
intelektualno vlasništvo
pružanje usluga
prodaja
investicije
vlasništvo
članarina.
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
17
U ideji socijalnog poduzetništva treba razlikovati dvije osnovne razine poduzetničke djelatnosti:
a) dohodovna djelatnost - asocijacije građana koja ostvaruju prihod/dobit iz gospodarske
djelatnosti, koji se usmjerava (reinvestira) u razvoj vlastite djelatnosti;
b) socijalno zapošljavanje - u okvirima asocijacija građana koje samostalno ili u partnerstvu pokredu
program socijalnog zapošljavanja za članove lokalne zajednice i to na dva načina:
- osiguravaju tehničku i/ili financijsku pomod korisnicima za pokretanje vlastite djelatnosti
(obrt, zadruga ili poduzede);
- osniva novi pravni subjekt (obrt, zadrugu ili poduzede) s osnovnim ciljem zapošljavanja što
vedeg broja socijalno marginaliziranog/ugroženog ili dugotrajno nezaposlenog stanovništva.
(Ivana Šuntid, Branislav Vorkapid: „Udruge i socijalno poduzetništvo“).
Oblici društveno odgovornog poslovanja su:
-
Ulaganja u tehnologiju i sustave upravljanja koji pogoduju zaštiti okoliša
-
Ulaganja u razvoj ljudskih potencijala
-
Ulaganja u lokalni društveni razvoj.
S druge strane, u neprekidnoj potrazi za različitim izvorima financijskih prihoda i nastojanju da
osiguraju trajni priljev sredstava, mnoge hrvatske organizacije civilnog društva okredu se alternativnim,
poduzetničkim strategijama (strategijama socijalnog poduzetništva) kako bi osigurale financijsku
potporu donatora (Varga, 2006). NESsT (Nonprofit Enterprise and Self-sustainability Team) je 2005.
godine proveo istraživanje o socijalnom poduzetništvu u Hrvatskoj. Ovo je istraživanje poslužilo kao
osnova za procjenu i analizu oblika socijalnog poduzetništva koje provode hrvatske udruge te izazova s
kojima se suočavaju u njihovom planiranju i provedbi. NESsT definira socijalno poduzetništvo kao
poslovne pothvate potaknute misijom koje provode organizacije civilnog društva. NESsT definira
organizacije civilnog društva kao nevladine organizacije, neprofitne organizacije, grupe iz lokalne
zajednice, volonterske udruge i druge pravne osobe koje su odvojene od vladinog i poslovnog sektora i
promiču zajedničko ili javno dobro. U kategoriju organizacija civilnog društva spadaju sve formalno
registrirane neprofitne i nedržavne organizacije ili udruženja te grupe iz lokalnih zajednica koje ne
pripadaju u vladin i poslovni sektor.
Trenutačno se vedinom socijalnog poduzetništva pod rukovodstvom organizacija civilnog društva
diljem Hrvatske upravlja ad hoc i neučinkovito, uz malo ili nimalo planiranja ili pripreme i uz nedovoljan
pristup financijskom kapitalu i potpori potrebnoj za proširenje i napredak. Mnogo je razloga tomu, no
jedan od ključnih je nedostatak mogudnosti, ljudskih potencijala i stručnog znanja potrebnog za
poduhvat socijalnog poduzetništva. Mnogi voditelji organizacija civilnog društva su visokokvalificirani u
području svoje struke (okoliš, invaliditet, socijalna pomod), ali im nedostaje praktično poslovno
obrazovanje. (Varga, 2006.)
Organizacije civilnog društva u Hrvatskoj imaju eksplicitno odobrenje za bavljenje trgovačkim
djelatnostima, ali u skladu s “ograničenjem distribucije”, odnosno, sav višak prihoda ili profita mora se
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
18
ponovo uložiti u socijalnu svrhu organizacije civilnog društva umjesto u bogadenje dioničara (Varga,
2006.)
4.1. PRIMJERI DOBRE PRAKSE
Prikaz primjera socijalnog poduzetništva daje sliku široke lepeze mogudnosti i potencijala ovog
sektora u rješavanju društvenih problema i omogudava snažno osvještavanje javnosti o fenomenu
socijalnog poduzetništva, bilo da se radi o djelovanju organizacija civilnog društva u sferi socijalnog
poduzetništva ili tvrtki koje aktivno primjenjuju politiku društveno odgovornog poslovanja. Osim toga
postoje i druge institucije koje ved provode ili započinju pripremu projekata na temu socijalnog
poduzetništva, što de biti predmet daljnjih studija.
NESsT (Nonprofit Enterprise and Self-sustainability Team) - međunarodna neprofitna udruga koja
radi na rješavanju kritičnih društvenih problema na tržištima zemalja u razvoju, razvijajudi i podržavajudi
socijalna poduzetništva koja jačaju održivost udruga građanskog društva i maksimaliziraju njihov
društveni utjecaj. Njihov usmjeren praktičan rad kao i proširena istraživanja, dokazala su da socijalna
poduzetništva imaju jak potencijal da istodobno djeluju izravno preko društvenog utjecaja udruge
civilnog društva (civil society organizations - CSOs) u Hrvatskoj, kao i da stvaraju svoje financijske izvore,
dopunjujudi druge izvore financiranja. Od kada je prisutan na tržištu, od 2005. godine, NESsT je
sponzorirao tri natječaja socijalnog poduzetništva, pomažudi više od 40 građansko – društvenih udruga
sa samofinancirajudom inicijativom te uložio u tri zrela socijalna poduzetništva do sada.
Primjer udruge Dupinov san predstavlja jedan od čestih oblika socijalnog poduzetništva u
Republici Hrvatskoj, ali i svijetu. Radi se o nevladinoj i neprofitnoj organizaciji, osnovanoj 2001. godine s
ciljem ostvarivanja eko komunikacijskih projekata, akcija i edukativnih modula koji na pozitivan,
proaktivan i motivirajudi način ostvaruju senzibiliziranje javnosti prema očuvanju prirodne baštine
jadranske regije (mora, obale i otoka). Upravo problemi iz područja ekologije često predstavljaju
poseban interes socijalnih poduzetnika. Članovi udruge svojim radom promiču povezivanje građana
"jadranske" i kontinentalne" Hrvatske na projektima zaštite i očuvanja prirodne baštine Jadrana,
jadranske obale i otoka, socijalno poduzetništvo, humanizam i filantropiju, zaštitu morskih sisavaca i
ostalih raznolikih životnih sustava. Djelovanje udruge temelji se na promicanju ekološke svijesti, kvalitete
života i aktivizma, poticanju održivog razvoja, interaktivnoj ekoedukaciji, te promicanju ekoodrživog
turizma. Udruga svoje poslovanje financira iz različitih izvora, odnosno donacijama, državnim
subvencijama, sponzorstvima i vlastitim sredstvima. U realizaciji projekata ostvaruju kvalitetnu suradnju
s međunarodnim fondacijama, gospodarskim sektorom (promičudi sustav marketinga za društvene
ciljeve - Cause-Related Marketinga), tijelima lokalne i državne uprave te elektronskim i tiskovnim
medijima.
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
19
Ustanova za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem
- URIHO Zagreb pod ovim imenom posluje od 1996. godine. Osnivači Ustanove su Grad Zagreb i Hrvatski
savez gluhih i nagluhih osoba. Ukupno je zaposleno oko 570 radnika od čega preko 52% čine osobe s
invaliditetom različitih kategorija i profila. U sklopu svoje osnovne djelatnosti URIHO surađuje s
obrazovnim centrima, institucijama, udrugama i sl. koje se bave problematikom osoba s invaliditetom te
ih osposobljava za stjecanje različitih zanimanja i omogudava zaposlenje.
4.1.1. AUTONOMNI CENTAR – ACT (ČAKOVEC)
Autonomni centar – ACT je neprofitna nevladina organizacija osnovana u siječnju 2003. sa
sjedištem u Čakovcu a radi na razvoju civilnoga društva i zajednice kroz neformalnu edukaciju,
informiranje i savjetovanje potičudi društvenu promjenu na područjima otvorenih tehnologija, socijalnog
poduzetništva, filantropije i medija. ACT teži društvu aktivnog građanstva s jednakim mogudnostima i
slobodnim pristupom znanju i informacijama. ACT je u 2008. provodio 10 projekata u raznovrsnim
područjima (neformalna edukacija, jačanje kapaciteta nevladinih organizcija, nezavisna kultura, razvoj
socijalnog poduzetništva...). ACT vodi peteročlani upravni odbor na čelu s predsjednikom. Izvršni tim na
čelu s izvršnim direktorom u 2008. brojao je 6 zaposlenika i preko 30 honorarnih stručnih suradnika. U
2008. ACT je imao gotovo 720.000,000 kn prihoda, od čega je 5% bilo od samofinancirajudih djelatnosti.
Poduzede zapravo djeluje po principu zadruge – svi koji rade imaju podjednako pravo odlučivanja. Inače,
i samo zapošljavanje radnika/suradnika ima u sebi socijalnu komponentu – zapošljavaju se samohrani
roditelji, dugotrajno nezaposlene osobe i slično. Socijalna komponenta ocrtava se u radu poduzeda u
nekoliko segmenata. Primjerice, sav prihod u 2007. i 2008. raspodijeljen je programima i projektima
ACT-a koji nisu našli dovoljnu potporu donatora. Tako je 2007. zahvaljujudi tim sredstvima realiziran
projekt edukacije za ravnopravnost u koji su bili uključeni osnovnoškolci iz romske zajednice, a dobit iz
2008. iskorištena je za edukacijski projekt udruga osoba s invaliditetom. Početkom 2009. osnovano je i
drugo poduzede – ACT Konto d.o.o. Kako vedina neprofitnih organizacija, naročito u sektoru civilnog
društva ne upravlja financijskim sredstvima niti vodi financijsko poslovanje sukladno zakonima, ACT je
prepoznao potrebu pružanja podrške organizacijama civilnoga društva u financijskom poslovanju
(računovodstveni, knjigovodstveni i revizijski poslovi te porezno savjetovanje za neprofitne organizacije
(udruge, građanske inicijative, lokalne zaklade)). Kako ACT ima za jedan od svojih strateških ciljeva
razvijanje socijalnog poduzetništva uz konkretnu praksu socijalnog poduzetništva, ACT također želi raditi
na edukaciji i prenošenju iskustava zainteresiranim organizacijama. Unatoč značajnom povedanju
prihoda od početka djelovanja socijalnih poduzeda, ACT ipak ne uspijeva pokriti sve svoje troškove. ACTističe i poteškode u poslovanju unutar postojedih zakonskih i poreznih okvira.
4.1.2. PRONI CENTAR ZA SOCIJALNO PODUČAVANJE
PRONI Centar za socijalno podučavanje je nevladina, neprofitna udruga građana koja posebnu
pozornost u svom radu posveduje mladima, uvažavajudi različitosti etničkog podrijetla, vjere, kulture,
spola i rase. U PRONI-ju smatraju kako neprofitne organizacije u današnjim okolnostima neizbježno
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
20
moraju biti okrenute profitnim aktivnostima. PRONI Centar je stoga rano počeo razvijati i nuditi različite
edukacijske programe zainteresiranim udrugama, institucijama i poslovnom sektoru,a tijekom godina
razvili su ekspertizu u raznovrsnim područjima edukacije (od međusektorske suradnje, rada u zajednici,
prevencije pušenja do timskog rada, odnosa s javnošdu, upravljanja projektnim ciklusom, upravljanja
volonterima...). Tako je desetak institucija i organizacija angažiralo PRONI Centar za izvođenje različitih
obrazovnih programa tijekom 2008. Drugi izvor prihoda organizacije je Trening centar u Pirovcu. PRONI
Centar provodi dvogodišnje sveučilišno obrazovanje za voditelje rada s mladima i rada u zajednici.
Korisnici Trening centra su primarno nevladine organizacije iz Hrvatske i inozemstva te u novije vrijeme
osnovne škole u svrhu provođenja projektne nastave ili nastave u prirodi. Osim provođenja vlastitih
poduzetničkih aktivnosti, PRONI Centar provodi projekte kojima podiže kapacitete za socijalnu
ekonomiju drugih organizacija i pojedinaca.
4.1.3. UDRUGA RODA
“RODA – Roditelji u akciji” skupina je zainteresiranih građanki i građana koja se zauzima za
dostojanstvenu trudnodu, roditeljstvo i djetinjstvo u Hrvatskoj. Svojim djelovanjem postali su prepoznati
u javnosti u područjima ostvarivanja prava na adekvatnu rodiljnu naknadu i prava na rodiljni dopust;
medicinski potpomognute oplodnje, trudnode i poboljšanja uvjeta rađanja; promocije, edukacije i
savjetovanja o dojenju; edukaciji i podršci roditeljima i bududim roditeljima; sigurnosti djece u prometu
te zagovaranju prava djeteta i roditelja za vrijeme bolničkog liječenja djeteta. Udruga RODA dosad je u
provedbi svojih aktivnosti surađivala s brojnim organizacijama: Hrvatskim društvom za pedijatriju,
Unicefom, Uredom pravobranitelja za djecu, Hrvatskom udrugom primalja, Udrugom odgajatelja, s
brojnim hrvatskim i međunarodnim udrugama i stručnjacima koji rade u interesu djece.
4.1.4. UDRUGA ZA KREATIVNI RAZVOJ SLAP
Udruga za kreativni razvoj Slap iz Osijeka organizacija je koja se bavi razvojnim projektima kroz
koje potiče socijalno zapošljavanje, društveno odgovorno poslovanje, međusektorsku suradnju, te kroz
svoj trening centar radi na održivosti organizacija civilnog društva. Trenutno sudjeluju u provedbi 8
projekata financiranih iz različitih komponenti IPA predpristupnog fonda Europske unije:
4.1.4.1. SEFOR - Social Entrepreneurs Forum | 2011.
Kako bi se olakšalo i potaknulo socijalno poduzetništvo od organizacija civilnog društva
povezanih od strane Udruge Slap, krenula je inicijativa stvaranja Foruma socijalnog poduzetništva kao
mreže koja bi trebala raditi na stvaranju poticajnijeg okvira za razvoj socijalnog poduzetništva u
Hrvatskoj. Za provedbu ciljeva Foruma socijalnog poduzetništva osigurana su novčana sredstva
predpristupnog EU fonda kroz IPA IV komponentu Razvoj ljudskih potencijala.
4.1.4.2. Ethno-brand | 2009.-2010.
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
21
Kroz projekt Ethno-brand koji je financiran od Europske unije (INTERREG ADRIATIC Programme)
stvorena je robna marka rukotvorina Panona. Riječ je o brandu koje je temeljen na tradicionalnim
vrijednostima i motivima, utkanima u moderne i upotrebne predmete, namijenjen poslovnoj, uspješnoj i
samosvjesnoj ženi. Ujednačavanjem standarda kvalitete i podizanjem kapaciteta udruga koje se bave
rukotvorinama te pojedinaca i malih obrta, objedinjavanjem šarolike ponude pod brandom Panona, Slap
nastoji stvoriti temelje za povedanje zapošljavanja teže zapošljivih skupina društva. Izrada rukotvorina
jedno je od područja kroz koja je to mogude ostvariti. Projekt Ethno-brand je završen pokretanjem webshopa na adresi www.panona.net kroz koji de rukotvorine udruga žena i malih obrta biti dostupne tržištu
24 sata dnevno.
4.1.4.3. YES - Youth Employment Support Programme | 2006.-2010.
Poticanje zapošljavanja mladih i žena glavni je cilj projekta YES kojega financira talijanska zaklada
Unidea. Završena su dva ciklusa projekta koji je ukupno trajao 36 mjeseci, a obuhvadao je module za
osposobljavanje ekopoduzetnika, agroturističkog animatora, coop managera, za izradu rukotvorina te za
jačanje kapaciteta udruga žena.
4.1.4.4. Training centar
Osim navedenih projekata, Udruga Slap kroz svoj Trening centar pruža kontinuirane usluge
radionica i konzultacija za sve organizacije civilnog i poslovnog sektora te jedinice lokalne samouprave,
na teme održivosti udruge, prikupljanja sredstava, pozicioniranja, neprofitnog poduzetništva i slično.
4.1.5. UDRUGA ZA ZAŠTITU PRIRODE I OKOLIŠA ZELENI OSIJEK
Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek je neprofitna udruga građana osnovana 1995.
godine u Osijeku s ciljem aktiviranja građana za zaštitu prirode i okoliša te unaprjeđenje kvalitete
življenja kroz zagovaranje, promociju i primjenu ekološki opravdanih tehnologija i održivog razvoja.
4.1.6. USLUŽNO- PROIZVODNA ZADRUGA NEOS
Osječka Zadruga Neos izvrstan je primjer socijalnog poduzetništva. U svojim djelatnostima
zapošljava bivše i rehabilitirane ovisnike i na taj način im pomaže u resocijalizaciji i povratku u normalan
život. Zadruga Neos (Ne ovisnost) osnovana je 2009. godine od strane volontera i korisnika Udruge Neos.
Ovakav primjer socijalnog poduzetništva iznimno je važan za bivše ovisnike koji radom u zadruzi stječu
radnu naviku, uče se novim poslovima i zarađuju novac kojime sami raspolažu. Članovi zadruge danas se
bave raznim poslovima.
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
22
4.1.7. ZADRUGA RUKE
Zadruga Ruke proizašla kao rezultat Pilot projekta osnaživanja žena ruralnih područja. U projektu
je educirano 25 žena koju su zatim zaposlene u zadruzi. Cilj zadruge nije stvaranje profita, nego stvaranje
uvjeta da ljudi u potrebi dobiju priliku da započnu svoj posao. Zadrugare i kooperante čeka daljnja
edukacija, priprema projekata (suradnja udruge i zadruge) te rad na ujednačavanju kvalitete proizvoda.
4.1.8. UDRUGA ZA RAD S MLADIMA „BREZA“
Udruga „Breza“ osnovana je 2001. godine u Osijeku, a razvila je tri područja svoga djelovanja:
stambena zajednica, savjetovalište za obitelj, projekti za djecu i mlade. Stambena zajednica ˝Breza˝
skrbi o djeci i mladima na principu velike obitelji. Jedina je internacionalna stambena zajednica u
Hrvatskoj jer smještava mlade iz inozemstva: Švicarske i Njemačke. Načinom rada odstupa od klasičnog
institucionalnog sustava skrbi. Pruža mogudnost smještaja za najviše 8 - 10 korisnika dobi od 14 - 21
godine. Stambena zajednica nastoji pomodi mladima koji imaju poteškoda u vlastitoj obitelji (poremedeni
obiteljski odnosi, zlostavljanje, dezorijentiranost, gubitak samopouzdanja, nedostatak smisla i životnih
ciljeva). Udruga Breza ima 7 zaposlenih, a financira se iz različitih izvora (MZSS, inozemni centri za
socijalnu skrb, prodaja vlastitih proizvoda, savjetodavne usluge, projekti, donacije).
4.1.9. GONG
GONG je udruga građana utemeljena 1997. radi poticanja građana na aktivnije sudjelovanje u
političkim procesima. GONG provodi nestranačko nadgledanje izbornog procesa, vrši edukaciju građana
o njihovim pravima i dužnostima, potiče obostranu komunikaciju građana i njihovih izabranih
predstavnika, zalaže se za transparentnost rada svih javnih službi, provodi kampanje javnog zagovaranja
te potiče i pomaže samoorganiziranje građana.
4.1.10.
UDRUGA MOGU
Udruga Mogu provodi programe terapijskog, rekreativnog i sportskog jahanja za osobe svih
dobnih skupina s različitim oblicima fizičkih, mentalnih i/ili emocionalnih oštedenja. Cilj Udruge je
unaprijediti kvalitetu življenja osoba s posebnim potrebama kroz izvanredne učinke terapijskog jahanja
dijeledi znanje, iskustvo i inspiraciju te unaprijediti odnose između ljudi i prirode. Udruga postoji od
1998. godine, a u svojim aktivnostima surađuje s medicinskim, pedagoškim, psihološkim i ostalim
stručnjacima i institucijama, u cilju osiguranja kvalitete i uspjeha u aktivnosti terapijskog jahanja.
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
23
4.1.11.
100LICA UDRUGA ZA KREATIVNU BORBU PROTIV VJETRENJAČA
Ciljevi Udruge su međusobno povezivanje i okupljanje afirmiranih i neafirmiranih umjetnika te
kreativnih ljudi s područja djelovanja Udruge i njihovo predstavljanje široj publici; širenje vidika
prosječnog suvremenog čovjeka; promicanje i unapređenje urbane i alternativne kulture i umjetnosti. Za
svoj multimedijalni, umjetnički i humanitarni projekt dobila je nekoliko značajnih nagrada i priznanja.
4.1.12.
COCA COLA
Coca-Cola Beverages Hrvatska kao društveno odgovorna kompanija u zajednicu ulaže više od
milijun kuna godišnje. Društveno odgovorno ponašanje strateška je odrednica Coca-Cole Beverages
Hrvatska, kao i matične tvrtke Coca-Cole Hellenic te The Coca-Cola Company. Djeluje uglavnom na
principu sponzorstva. Sponzorstvom smatraju financijsko, organizacijsko i medijsko povezivanje s
osobama ili projektima radi ostvarivanja poslovnih ciljeva, podršku koju pružaju ili poslovni dogovor, tj.
ugovorni odnos u koji stupaju. Sponzorstvo uglavnom realiziraju u novcu, resursima, znanju ili ljudima
koje ustupaju. Odlučuje za projekte koji imaju kapacitet da potaknu pozitivne promjene za šire društvo, a
ne samo za manju skupinu ljudi. To ne moraju nužno biti veliki projekti, ali je važno da identificiraju
konkretno područje u kojem žele napraviti pomake na bolje i da imaju viziju kako de to napraviti. U tom
slučaju oni daju «početni novac», znanje i druge resurse i čuvaju projekt dok on ne naraste do te mjere
da se može dalje razvijati i bez njihove pomodi. Idealno partnerstvo za konkretne pomake u društvu čini
suradnja i javnog i civilnog i gospodarskog sektora – takozvano među-sektorsko partnerstvo države,
civilnog društva i tvrtki.
4.1.13.
PODRAVKA
Podravka kroz donacije, sponzorstva, osnivanja fondova i druge aktivnosti konkretno sudjeluje u
poboljšavanju socijalne realnosti. Njihov cilj je društveno odgovorno poslovanje, tj. unapređenje društva
i kvalitete života građana. Podravka od svog osnutka ulaže u humanitarne projekte, znanost i
obrazovanje, održivi razvoj, kulturu, umjetnost i sport. U vrednovanju projekata prednost imaju
kvaliteta, posebnost i korist koju realizacija projekta predstavlja za lokalnu zajednicu. Sudjeluju u
nekoliko takvih projekata (Top stipendija za top studente tjednika Nacional, jedan su od osnivača
Biotehničke zaklade na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, sponzoriraju Podravske motive,
Renesansni festival, prate aktivnosti Hrvatskog društva za celijakiju, sponzoriraju osječki HNK, Čokolino
višebojac i brojne druge aktivnosti, društva, udruge i projekte). Podravkina zaklada „Uvijek sa srcem"
osnovana je sa svrhom poboljšanja ekonomskog i materijalnog položaja hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata koji su radnici Podravke te članova njihovih obitelji, promicanjem socijalne sigurnosti
u slučajevima kada to nije mogude postidi primjenom odredbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i članova njihovih obitelji kao i primjenom drugih propisa. Godine 2001. Podravka je
osnovala Zakladu "prof. Zlata Bartl". Osnovna ideja Zaklade je promicanje stvaralačkog i inovativnog rada
studenata. Sredstva iz Podravkine Zaklade koriste se za dodjelu stipendija i potpora redovitim
studentima dodiplomskih i poslijediplomskih studija, državljanima Republike Hrvatske.
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
24
Jedna od zamki ulaganja privatnog sektora u zajednicu jest i razmišljanje o tome bi li novac možda bio
bolje uložen u nova radna mjesta, no s druge strane postoje brojne prednosti društveno odgovornog
poslovanja kao, između ostalog, novog oblika komunikacije koji nudi mnogo mogudnosti za stvaranje
goodwilla kod ciljanih javnosti. Uz to rješavaju se konkretni problemi u društvu, čime se dobiva na
važnosti u lokalnoj sredini te snažan interni motivirajudi faktor. Prije svega ipak tvrtke smatraju da je
njihova najveda društvena odgovornost poslovati profitabilno, kako bi sve to bili u mogudnosti i ostvariti.
4.2. ZAKONSKI OKVIRI
Pregledom zakona u Republici Hrvatskoj koji bi mogli utjecati na uvođenje socijalnog poduzetništva,
vidljivo je da se neki zakoni (Zakon o udrugama, Zakon o zakladama i fundacijama, Zakon o trgovačkim
društvima, itd.) dotiče jednim dijelom socijalnih poduzeda, no nigdje eksplicitno ne navodi točne
zakonske okvire njihovog djelovanja. Postojedi zakonski okvir daje određenu osnovu za djelovanje
socijalnog poduzeda, a ona je definirana sljededim zakonima:









Zakon o udrugama, Narodne novine br.: 88 (11.10.2001.)
Zakon o zakladama i fundacijama, Narodne novine br.: 36 (01.06.1995.)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zakladama i fundacijama, Narodne novine br.: 64
(16.07.2001.)
Zakon o radu, 137 1.10.2004. pročišdeni tekst
Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Narodne novine br.: 47 (12.07.1995.)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Narodne novine br.: 90
(25.07.2005.)
Zakon o porezu na dobit, Narodne novine br.: 177 (15.12.2004.)
Zakon o ustanovama,
Zakon o trgovačkim društvima.
4.2.1. ZAKON O UDRUGAMA
Ovim se Zakonom uređuje osnivanje, registracija, pravni položaj i prestanak postojanja udruga
sa svojstvom pravne osobe, te registracija i prestanak djelovanja stranih udruga u Republici Hrvatskoj,
ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Udruga u smislu ovoga Zakona je svaki oblik slobodnog i
dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba, koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili
zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, te ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna,
nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena
ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i
djelovanje toga oblika udruživanja. Svaka poslovno sposobna fizička osoba i pravna osoba može, pod
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
25
jednakim uvjetima utvrđenim ovim Zakonom i statutom udruge, postati članom udruge. Osobe bez
poslovne sposobnosti ili s ograničenom poslovnom sposobnošdu mogu biti članovi udruge, ali bez prava
odlučivanja u tijelima udruge. Način njihova sudjelovanja u radu tijela udruge uređuje se statutom
udruge. Udruga može od osnutka obavljati djelatnosti kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni
statutom. Uz djelatnosti propisane ovim zakonom, udruga može obavljati djelatnost kojom se stječe
prihod, sukladno zakonu no ona se ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili trede
osobe. Ako u obavljanju djelatnosti udruga ostvari dobit, ona se mora sukladno statutu udruge koristiti
isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti udruge, kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni
statutom.
4.2.2. ZAKON O ZAKLADAMA I FUNDACIJAMA
Ovim se Zakonom uređuju osnivanje, ustrojstvo, djelatnost i prestanak zaklada i fundacija,
registracija i prestanak predstavništava stranih zaklada, odnosno fundacija te nadzor nad njihovim
radom. U smislu ovoga Zakona zaklada sama, odnosno prihodima što ih stječe, trajno služi ostvarivanju
neke opdekorisne ili dobrotvorne svrhe. Fundacija je definirana kao imovina koja u određenom
vremenskom razdoblju služi ostvarivanju neke opdekorisne ili dobrotvorne svrhe odnosno unapređuje
kulturnu, prosvjetnu, znanstvenu, duhovnu, dudorednu, športsku, zdravstvenu, ekološku ili drugu
društvenu djelatnost, odnosno opdenito materijalno stanje društva. Dobrotvornom svrhom definira se
potpora osobama kojima je potrebna pomod. Prema zakonu svrha zaklade je opdekorisna, odnosno
dobrotvorna ako se tiče samo osoba koje pripadaju određenom staležu, pozivu, nacionalnoj, jezičnoj,
kulturnoj, znanstvenoj i vjerskoj grupi ili slično, određenom krugu osoba, odnosno osoba koje žive na
određenom području ili su obuhvadene djelatnošdu određene udruge, ustanove ili druge pravne osobe.
Zaklada i fundacija su pravne osobe. Država primjerenim propisima potiče i olakšava rad zaklada.
4.2.3. ZAKON O USTANOVAMA
Ustanova je pravna osoba čije je osnivanje i ustrojstvo uređeno ovim Zakonom.
Ustanova se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja,
športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i
druge djelatnosti, ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti. Na pravnu osobu koja djelatnost obavlja radi
stjecanja dobiti primjenjuju se propisi o trgovačkim društvima. Zakonom se može propisati da se
pojedine djelatnosti ne mogu obavljati radi stjecanja dobiti.
U ostalim navedenim zakonima može se iščitati niz pravila primjerice o sprečavanju rada na
crno, obavljanju dopunskih djelatnosti na seoskim domadinstvima, obavljanju djelatnosti u javnom
interesu i druge situacije koje se svrstavaju u sferu socijalnog poduzetništva. Takva detaljna istraživanja i
analize predmet su nacionalnih strateških dokumenata, s obzirom da se zakonodavstvo i može mijenjati
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
26
samo na tom nivou, odnosno mogu biti predmet zasebne studije na regionalnoj razini koja de dati
preporuke za izmjenu istih.
5. POTPORNI MEHANIZMI ZA RAZVOJ SOCIJALNOG
PODUZETNIŠTVA U HRVATSKOJ
Socijalno poduzetništvo ili socijalna ekonomija danas se ubrzano razvija i privlači sve vedu
pozornost u privatnom, javnom i neprofitnom sektoru. Mada je relativno nepoznat pojam, socijalno se
poduzetništvo u Hrvatskoj počinje razvijati. Sam pojam socijalnog poduzetništva mnogo je jasniji nego
prije tri godine, no potrebno je uložiti još mnogo napora da bi socijalno poduzetništvo bilo prepoznato
kao jedan od načina smanjenja broja nezaposlenih i socijalno isključenih.
Ova analiza pokazuje kako postoje brojne definicije socijalnog poduzetništva. Najsažetije rečeno,
socijalni poduzetnici pokredu organizaciju ne radi profita ved i radi šire socijalne vrijednosti za svoju
okolinu, a to se može očitovati i kroz socijalne ciljeve, kao što su održivost neprofitne organizacije,
stvaranje novih radnih mjesta, zapošljavanje marginaliziranih skupina i sl.
Stoga je potreban dokument, odnosno strategija koja de definirati pitanja i stvarati poticajno
okruženje za razvoj socijalnog poduzetništva. Iz tog je razloga pokrenuta inicijativa da se pristupi izradi
Strategije za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj socijalnog poduzetništva, čiji je nositelj izrade
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. U 2010. godini od strane MINGORP-a dodijeljeno je
ukupno 2,5 milijuna proračunskih kuna za proizvodno – uslužne zadruge, odnosno za početna ulaganja,
materijalnu proizvodnju i savjetodavne usluge. Od tog novca, zadrugama koje razvijaju socijalno
poduzetništvo dodijeljeno je milijun kuna. Također, u program Promemorija – program stvaranja
egzistencije socijalnog poduzetništva – uloženo je 1,5 milijuna kuna, a provodi se na području cijele RH s
ciljem izobrazbe poduzetnika početnika, poduzetnika u rastu i razvoju, poticanje poduzetništva socijalno
isključenijih kategorija (branitelji, žene, nezaposleni s 50 i više godina…).
U Hrvatskoj je okvir za razvoj socijalnog poduzetništva formuliran Nacionalnom strategijom
stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2006. – 2011. i pripadajudim Operativnim
planom. Ciljevi definirani ovom Strategijom, a odnose se na socijalno poduzetništvo su:
-
Poticati programe socijalnog poduzetništva, socijalne ekonomije i socijalnog zapošljavanja
stvarajudi poticajni zakonodavni i porezni okvir za poduzeda i neprofitne organizacije
Razviti mjere sustavnog pradenja učinaka i procjene uspješnosti ulaganja u neprofitno
poduzetništvo u odnosu na ekonomske i socijalne učinke
Predložiti subjekte koji mogu biti nositelji programa socijalnog zapošljavanja te koji bi na temelju
određenih uvjeta mogli ostvarivati određene olakšice u poslovanju
Sustavno raditi na razvijanju mjera za izgradnju kapaciteta i infrastrukturne podrške za sve
subjekte socijalnog poduzetništva
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
27
-
-
Razvijati središta podrške za socijalno poduzetništvo te razvijati regionalne i nacionalne forume
za socijalno poduzetništvo
Razmotriti mogudnost da se osiguraju financijska sredstva podrške za početna ulaganja u
socijalno poduzetništvo i za održivost u kasnijim razvojnim fazama poduzetničkog poslovanja
Poticati profitni sektor da se aktivnije uključuje u programe socijalnog zapošljavanja, kako kroz
programe sufinanciranja programa neprofitnog poduzetništva, tako i osiguravanjem pristupa
tržištu te pružanjem mentorskih usluga organizacijama koje se bave neprofitnim
poduzetništvom
Poticati zajedničke programe socijalnog zapošljavanja javnog, poslovnog i neprofitnog sektora
na lokalnim razinama kroz javno-privatno partnerstvo
Osigurati potrebne porezne uvjete za programe neprofitnog poduzetništva
Izračunati i uključiti ekonomske pokazatelje socijalne ekonomije u izračun BDP-a
Poticati umrežavanje sa srodnim organizacijama u Europi i svijetu.
Ciljevi su operacionalizirani kroz konkretne mjere čiji su nositelji javna tijela, a najznačajnija su
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ured za udruge vlade RH te Nacionalna zaklada za
razvoj civilnog društva – potporne institucije koje se bave promicanjem i potporom socijalnog
poduzetništva.
Ipak, u tom je razdoblju malo toga učinjeno sukladno zacrtanim ciljevima. Jedan od razloga je taj što
je određeno mnogo nositelja razvoja koji su imali upitnu mod odlučivanja. Kako se bliži novo strateško
planiranje i stvaranje novog dokumenta, pokušati de se redefinirati mjere i njihovi nositelji te u
narednom razdoblju imati mogudnost učiniti mnogo više na razvoju socijalnog poduzetništva. Ono na što
treba staviti naglasak svakako je analiza postojedeg zakonodavstva, uspostavljanje centara podrške,
promocija i edukacija.
Ministarstvo gospodarstva ima u planu osigurati 150 milijuna kuna iz IPA programa kroz 9 novih
grant shema koje de biti dogovorene do kraja ove godine. No, ogromne mogudnosti za socijalno
poduzetništvo otvoriti de socijalni fond EU koji de staviti na raspolaganje 350 milijuna eura kroz 20 grant
shema. U Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi rade na pripremama za dolazak sredstava iz socijalnog
fonda, koji de omoguditi udrugama i zadrugama prijavljivanje na natječaje kojima de cilj biti olakšavanje
pristupa socijalno ugroženim skupinama na tržištu rada te daljnji razvoj svih aktivnosti koje doprinose
zapošljavanju socijalno isključenih kategorija.
Problem nezaposlenosti gorudi je problem hrvatskog gospodarstva. No, još je vedi problem što je
među nezaposlenim velik broj onih koji su isključeni iz tržišta, s malom ili nikakvom mogudnosti za
pronalaženje posla – bilo zbog godina, neiskustva, neodgovarajude spreme, imovinskog ili fizičkog stanja
i ostalih predispozicija. Koncept socijalnog poduzetništva i socijalnog zapošljavanja u svijetu sve više
prihvada kao odgovor na takvu situaciju.
Kako bi se olakšalo i potaknulo socijalno poduzetništvo od organizacija civilnog društva povezanih od
strane Udruge Slap krenula je inicijativa stvaranja Foruma socijalnog poduzetništva – mreže koja bi
trebala raditi na stvaranju poticajnijeg okvira za razvoj socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj. Za
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
28
provedbu ciljeva Foruma osigurana su novčana sredstva predpristupnog EU fonda kroz IPA IV
komponentu Lokalna partnerstva, a biti de provedene sljedede aktivnosti:
-
Ustroj mreže – Foruma socijalnog poduzetništva
Pradenje i popularizacija socijalnog poduzetništva
Izgradnja kapaciteta
Marketinške usluge
Pokretanje nagrade za socijalnog poduzetnika godine.
Forum koji predstavlja institucionalnu potporu socijalnom poduzetništvu, orijentirao se na
promociju društvenog poduzetništva te resursnih centara, odnosno Clustera za eko-društveni razvoj
(obuhvada 5 resursnih centara koji uključuje stručni tim savjetnika iz različitih polja djelovanja). Tu je i
Mreža eko-društvene ekonomije južne/istočne Europe – Esensee, inicirana od 7 organizacija: Zdravi
grad, ACT, Slap, ESCOOP, Grupa 484, ORT i Little People of Kosovo u suradnji s Programom UN-a za
razvoj – Projekt COAST. Specifični ciljevi su društveno-gospodarsko umrežavanje, izgradnja kapaciteta
OCD-a i predstavnika organizacija eko-društvene ekonomije.
Hrvatske organizacije svakog se dana susredu s nesigurnostima u smislu svoje održivosti. Gotovo
nijedna od njih nema osnovno financiranje, što ih prisiljava da se oslanjaju isključivo na nepredvidljiv
priljev projektnih sredstava. Strani su se donatori uglavnom povukli iz Hrvatske zbog planiranog
pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji, što predstavlja trend u financiranju prisutan i u ostalim zemljama
regije.
Sve više hrvatskih udruga okredu se tržištu kako bi pokušale ostvariti prihode za financiranje svog
rada. Socijalno poduzetništvo može se financirati na različite načine:
-
Honorari za usluge: usluge koje neprofitna organizacija napladuje, često na temelju neke
postojede vještine i stručnosti osoblja
Prodaja proizvoda: prodaja proizvoda koje se proizveli korisnici udruge, prodaja proizvoda
korisnicima udruge, prodaja doniranih proizvoda ili proizvodnja i prodaja novih proizvoda
Korištenje nematerijalne imovine: ostvarivanje prihoda od patenata, licenci, naknada za
intelektualno vlasništvo ili prijenosa prava iz vrijednosnih papira
Korištenje materijalne imovine: iznajmljivanje nekretnina, prostora, opreme i dr., kada se ne
koriste za aktivnosti povezane s misijom
Kamate od ulaganja: kamate od aktivnih ili pasivnih ulaganja financijskih sredstava (npr.
ušteđevine, rezervna sredstva…)
Članarine: članovi ili korisnici usluga neprofitne organizacije pladaju članarinu u zamjenu za
proizvode, usluge ili druge pogodnosti.
Postoji vrlo malo alternativnih izvora financiranja, osim nekoliko donatora kao što je Nacionalna
zaklada za razvoj civilnog društva, koja dodjeljuje institucionalne potpore različitih iznosa kako bi
pomogla organizacijama civilnog društva u postizanju održivosti. Nacionalna zaklada svake četiri godine
radi strateški plan djelovanja. Posljednji, još aktualni, donesen je u Strategiji djelovanja za razdoblje od
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
29
2008. – 2011. godine. U okviru cilja 5 - Razvoj društvenog poduzetništva i zapošljavanja u neprofitnom
sektoru, zaklada djeluje na:
-
stvaranju uvjeta za zapošljavanje u neprofitnom sektoru
promicanju koncepta društvenoga (socijalnog) poduzetništva
decentralizaciji i deetatizaciji pružanja društvenih/socijalnih usluga (mladi, kultura, socijalna
skrb, zaštita zdravlja, obrazovanje, zaštita okoliša, informiranje, itd.)
sudjelovanju u procesu standardizacije uvjeta za pružanje društvenih/socijalnih usluga i
društveno (socijalno) poduzetništvo
razvoju servisa u lokalnoj zajednici
osiguranju mogudnosti udruživanja sredstava s organizacijama civilnoga društva i drugim
dionicima u svrhu privlačenja sredstava iz fondova Europske unije.
Na kraju svake godine četverogodišnjeg plana Nacionalna zaklada radi analizu i vrednovanje
aktivnosti i rezultata u prethodnoj godini i na temelju tih saznanja unapređuje djelovanje i unosi
promjene/prilagodbe u operativnom i financijskom planu za narednu godinu.
Gotovo sva socijalna poduzetništva u Hrvatskoj pokrenule su same organizacije civilnog društva,
rijetko kad uz vanjsku potporu. One su odabrale aktivnost koja je najbolje odgovarala njihovim
organizacijskim sredstvima u smislu raspoložive stručnosti i minimalnih financijskih troškova osnivanja.
Te se organizacije opdenito slažu da socijalno poduzetništvo pozitivno utječe na njihov ugled i pomaže
im u djelotvornijem ostvarenju njihove misije.
Kako bi bilo što više uspješnih primjera u Hrvatskoj, potrebno je stvoriti uvjete za njihovo nastajanje.
U tom smislu potrebno je:
-
-
u zakonodavnom smislu osigurati različite poticajne mjere i olakšice za organizacije koje de
svojim djelovanjem pridonositi vlastitoj održivosti, osobito socijalnom zapošljavanju
sustavno raditi na izgradnji kapaciteta i stvaranju infrastrukture potpore stvaranjem referentnih
centara potpore te osnivanjem regionalnih i nacionalnog foruma za socijalno poduzetništvo
osigurati financijska sredstva za početna ulaganja u socijalno poduzetništvo i za održivost u
kasnijim fazama poduzetničkog poslovanja
poticati poslovni sektor da se aktivnije uključe u programe socijalnog zapošljavanja
sufinanciranjem programa neprofitnog poduzetništva i osiguravanjem pristupa tržištu te
pružanjem mentorskih usluga organizacijama koje se bave neprofitnim poduzetništvom
njegovati i promovirati primjere dobre prakse te javno pohvaljivati i nagrađivati uspješne
socijalne poduzetnike.
Prioriteti koji su ved jasno definirani od strane dionika koji imaju određena iskustva u socijalnom
poduzetništvu odnose se na nužnost osnivanja fonda za razvoj socijalnog poduzetništva koji bi
organizacijama pružao financijska sredstva, zatim osnivanje referentnih centara za potporu razvoju
poduzetničkih inicijativa u neprofitnom sektoru te stvaranje poticajnog zakonodavnog okvira u ovom
području.
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
30
6. GOSPODARSKE DJELATNOSTI POGODNE ZA RAZVOJ
SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U VARAŽDINSKOJ
ŽUPANIJI
Kako Studija, kao jedna od prvih u Hrvatskoj, nastoji približiti i definirati pojam socijalnog
poduzetništva te identificirati mogudnosti razvoja u ovom području, jedan od elemenata analize je i
razmatranje gospodarskih djelatnosti koje su pogodne za zapošljavanje socijalno ugroženih skupina ili
stvaranja poduzetničkih aktivnosti organizacija civilnog društva. Naime, definicija socijalnog poduzetnika
definira ga kao subjekta koji pokrede organizaciju ne radi profita ved i radi šire socijalne vrijednosti za
svoju okolinu, a to se može očitovati i kroz socijalne ciljeve, kao što su održivost neprofitne organizacije,
stvaranje novih radnih mjesta, zapošljavanje marginaliziranih skupina i sl. U ovom kontekstu potrebno je
uzeti u obzir i dvije osnovne razine poduzetničke djelatnosti. Prva se odnosi na dohodovnu djelatnost, a
druga na socijalno zapošljavanje.
Da bismo identificirali potencijale na području Varaždinske županije potrebo je sagledati nekoliko
segmenata koji određuju smjer razvoja socijalnog poduzetništva:
-
struktura nezaposlenosti
stanje u gospodarstvu (poljoprivreda i obrtništvo)
socijalna skrb
civilno društvo
6.1. STRUKTURA NEZAPOSLENOSTI
Da bismo dobili jednu realnu sliku potencijala razvoja socijalnog poduzetništva potrebno je,
između ostalog, sagledati stanje nezaposlenosti i zapošljavanja na području Varaždinske županija i to
unatrag nekoliko godina.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Područne službe Varaždin, Varaždinska
županija je u razdoblju od 2006. do 2009. godini bilježila kontinuirani pad broja nezaposlenih osoba
prijavljenih u evidenciji HZZ-a - Područne službe Varaždin, s prosječnom stopom od 12,7 % godišnje.
Zbog poremedaja2 na tržištu rada, u 2010. godini zabilježen je rast prosječne nezaposlenosti u svim
županijama, pa tako i u Varaždinskoj županiji.
2
Gospodarske promjene mogu utjecati na tržište rada u smislu vede nezaposlenosti, neodgovarajudih radnih
mjesta te nižeg životnog standarda pa kažemo da je došlo do poremedaja na tržištu rada.
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
31
Varaždinska županija proteklih godina bilježi konstantno povedanje udjela nezaposlenih žena, koji
u prosincu 2011. godine iznosi 46,1% od ukupno zaposlenih. Ipak u 2010. i 2011. godini taj se broj
smanjuje zbog vedeg broja novo prijavljenih muškaraca.
U Varaždinskoj županiji zabilježen je porast korisnika novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti.
Godine 2006. novčanu naknadu u prosjeku je koristilo 33,1% nezaposlenih, dok je u prosincu 2011.
godine taj postotak iznosio 35,9%, a istovremeno udio korisnika novčane naknade za vrijeme
nezaposlenosti na državnoj razini iznosi 23,1%.
Nepovoljna struktura nezaposlenih osoba prijavljenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje vidljiva
je i iz udjela dugotrajno nezaposlenih3 osoba u ukupnoj masi nezaposlenih. Tako je 2006. godine u
prosjeku bilo 5.113 ili 58,1% dugotrajno nezaposlenih osoba, dok ih je u prosincu 2011. godine bilo
4.158, odnosno 39%.
Pregled nezaposlenih prema kvalifikacijskoj strukturi u prosincu 2011. godine pokazuje nam da
osobe sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom, kao i osobe sa završenom
visokom školom, I. stupnjem fakulteta i stručnim studijem sudjeluju u ukupnoj masi nezaposlenih osoba
s udjelom nešto vedim od 9%, dok najvedi broj nezaposlenih osoba ima završenu srednju trogodišnju
školu i školu za KV i VKV radnike (37,5%).
Karakteristika kretanja dobne strukture nezaposlenih osoba prijavljenih na evidenciji Hrvatskog
zavoda za zapošljavanje - Područne službe Varaždin pokazuje da se od 2006. do 2009. godine udio osoba
starijih od 45 godina povedavao uz istovremeno smanjenje udjela osoba mlađih od 30 godina. U 2009.
godini došlo je do preokreta, udio osoba starijih od 45 god. se smanjuje, a udio osoba mlađih od 30 g. se
povedava.
Gledajudi strukturu zanimanja nezaposlenih osoba, prema podacima HZZ-a - Područne službe
Varaždin, među prvih 6 zanimanja koja najduže čekaju na zaposlenje (duže od godine dana) nalaze se:
obudarski radnik, čistačica, radnik u održavanju, tekstilni radnik, skladišni radnik, radnik visokogradnje. S
druge strane, iz te se skupine dva zanimanja pojavljuju kao ona u kojem se nalazi najvedi broj
nezaposlenih u evidenciji u prosincu 2011. godine. Najvedi broj nezaposlenih bilježe zanimanja
prodavača i čistačice.
3
Dugotrajno nezaposlenim osobama smatraju se osobe koje su više od godine dana prijavljene u evidenciji Zavoda
za zapošljavanje.
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
32
T ABLICA 3: P REGLED NEZAPOSLENIH OSOBA PREMA DJELATNOSTI PRETHODNOG ZAPOSLENJA U
PROSINCU 2011. GODINE
GRUPE DJELATNOSTI
Ukupno
Muškarci
Žene
394
252
142
Rudarstvo i vađenje
Prerađivačka industrija
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
Opskrba vodom; uklanjanje otp. voda, gosp. otpadom te dj. san.
okoliša
Građevinarstvo
Trgovina na veliko imalo; popravak motornih vozila i motocikala
Prijevoz i skladištenje
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
Informacije i komunikacije
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
Poslovanje nekretninama
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
Administrativne i pomodne uslužne djelatnosti
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
Obrazovanje
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
Umjetnost, zabava i rekreacija
Ostale uslužne djelatnosti
Djelatnosti kudanstava kao poslodavaca; djelatnosti kudanstava koja
proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite
potrebe
Djelatnost izvanteritorijalnih organizacija i tijela
34
2.959
6
155
30
1.467
4
108
4
1.492
2
47
1.384
1.358
260
524
74
72
28
178
216
316
159
146
45
291
85
1.272
580
175
168
46
24
16
105
99
188
38
23
14
110
15
112
778
85
356
28
48
12
73
117
128
121
123
31
181
70
Ukupno
8.684
4.734
3.950
Osobe bez prethodnog radnog iskustva
1.289
643
646
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Pregled nezaposlenih osoba prema djelatnosti prethodnog zaposlenja u prosincu 2011. godine
pokazuje nam najvedi postotak u prerađivačkoj industriji, zatim građevinarstvu, trgovini, djelatnosti
pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, odnosno poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. S
druge strane, najviše nezaposlenih prema rodovima zanimanja bilo je jednostavnih zanimanja (26,4%) i
zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (21,%).
HZZ - Područna služba Varaždin, od 18. siječnja 2011. godine provodi mjere Nacionalnog plana
za poticanje zapošljavanja u okviru kojih su u 2011. godini sklopljeni ugovori za sufinanciranje
zapošljavanja i obrazovanja za 1.171 osobu te se 631 osoba obrazuje u sklopu projekata. Mjere
obuhvadaju potpore za zapošljavanje (dugotrajno nezaposlenih osoba, posebnih skupina nezaposlenih
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
33
osoba te osoba iznad 50 godina, prvog zapošljavanja mladih osoba bez radnog staža te
samozapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba), potpore za samozapošljavanje, potpore za
usavršavanje, obrazovanje nezaposlenih, stručno osposobljavanje za rad te sufinanciranje/financiranje
zapošljavanja u javnom radu. Osim navedenih mjera, provode se i mjere iz Nacionalnog programa za
Rome (Akcijski plan Desetljeda za uključivanje Roma 2005.-2015.). U okviru mjere Financiranje
zapošljavanja osoba romske nacionalne manjine kroz programe javnih radova zaposleno je 12 osoba
romske nacionalne manjine u 2011. godini.
Kako je i navedeno u temeljnom strateškom dokumentu Županije, Županijskoj razvojnoj strategiji
2011.-2013., sljededi su problemi usko povezani s problemima koji se nastoje riješiti razvojem socijalnog
poduzetništva:
-
Smanjenje broja zaposlenih; povedanje broja nezaposlenih
-
Nepovoljna struktura nezaposlenih (visok udio nisko obrazovanih te osoba starije životne dobi u
strukturi nezaposlenih)
-
Otežano zapošljavanje osoba starije životne dobi i osoba s invaliditetom
Stvaranje novih stimulativnih mogudnosti zapošljavanja kroz porezne olakšice i druge
makroekonomske instrumente, posebno za mlade i poduzetnike-početnike te ostale skupine teže
zapošljivih osoba te izrada fleksibilnih programa zapošljavanja na regionalnoj razini, korištenje sredstava
EU fondova te ostalih izvora financiranja za poticanje zapošljavanja prijedlozi su navedeni u Strategiji kao
jedna od temeljnih razvojnih potreba.
6.2. OBRTNIŠTVO
Obrtnici Varaždinske županije unatrag 4 godine posluju u uvjetima gospodarske krize što pokazuju
podaci u Tablici 4. o smanjenju broja obrta i zaposlenih u zadnje 4 krizne godine (2008, 2009, 2010. i
2011.), a pad boja obrta i zaposlenih nastavljen je i u 2012. godini.
T ABLICA 4: K RETANJE BROJA OBRTNIČKIH RADIONICA I BROJA ZAPOSLENIH U ZADNJIH 6 GODINA
Godina
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Broj
obrtnika
3 357
3 305
3 260
3 094
2 964
2 862
Broj
6 850
zaposlenih
7 017
6 605
5 905
5 299
5 081
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
34
Potrebno je napomenuti kako smo se na području Varaždinske županije po broju obrtnika u
2011. godini vratili unatrag na stanje prije 15 godina, dok je stanje broja zaposlenih jednako stanju od
prije 10 godina.
T ABLICA 5: B ROJNO STANJE OBRTA PO DJELATNOSTIMA U 2006. I 2010. GODINI
VARAŽDINSKA ŽUPANIJA
Skupine djelatnosti
1. Proizvodni obrti (uključeni
građevinari i poljoprivrednici)
Brojno stanje obrta
Razlika
Indeks
31.12.2006. 31.12.2010.
+ ili -
%
1 090
925
-165
84,86
2. Uslužni obrti
861
880
19
102,2
3. Trgovački obrti
521
369
-152
70,82
4. Autoprijevoznički obrti
479
427
-52
89,14
5. Ugostiteljski obrti
406
363
-43
89,4
3 357
2 964
-393
88,29
UKUPNO:
Najvede smanjenje broja obrta u proteklom četverogodišnjem razdoblju je u trgovačkim
obrtima i iznosi oko 29,18 % (152 obrta manje), zatim u proizvodnim obrtima 15,14 % ili 165 obrta
manje, autoprijevozničkih obrta je manje za 10,86 % (52 obrta), ugostiteljskih obrta je manje za 10,60 %
ili 43 obrta, a jedino je broj uslužnih obrta povedan za 2,20 %, odnosno 19 obrta.
T ABLICA 6: P OLOŽENI ISPITI O STRUČNOJ OSPOSOBLJENOSTI PREMA ZANIMANJIMA
ZANIMANJE
2007
2008
2009
2010
2011
Sveukupno
Cvjedar - aranžer
2
7
4
2
1
105
Drvogalanterist
1
-
-
-
-
7
Keramičar
5
3
4
1
1
43
Maser
8
12
4
2
8
89
Pečenjar
-
1
-
-
-
11
Pomodni prodav.
1
5
6
1
-
19
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
35
Posluž. jela i pida
18
22
15
18
20
390
Prip.jed.jela i slas
8
1
2
1
2
142
Prip.bureka i pica
-
-
-
-
2
2
Teracer
-
-
-
-
Trgovačko posl.
2
9
3
8
2
46
Trgov.posl. i poz.r
4
1
3
1
4
34
7
Ispit o stručnoj osposobljenosti u 2011. godini položilo je ukupno 40 osoba, što predstavlja lagan
rast u odnosu na prošlu godinu (34) no u posljednjih 7 godina bilježi se vedi pad (2001. godina – 91).
Majstorski ispit je u 2011. godini položilo ukupno 29 osoba što predstavlja značajan pad u odnosu 2008.
godinu (76).
T ABLICA 7: P OPIS AKTIVNIH TRADICIJSKIH OBRTA U V ARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI
Red.
broj
Tadicijski obrti -djelatnosti
Broj obrtnika
1.
Bačvarsko-stolarski obrt
2
2.
Četkari
2
3.
Dimnjačari
4
4.
Knjigoveža
2
5.
Košarač
1
6.
Kovač
1
7.
Lončar-grnčar
4
8.
Keramičar-pedar
2
9.
Kamenoklesari
11
10.
Staklari
10
11.
Postolar
2
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
36
12.
Licitari
1
13.
Izrada glazbala
1
14.
Ručno kovanje-umjet.bravarija
5
15.
Restauracija namještaja
2
16.
Urar
5
17.
Zlatar
7
UKUPNO
62
Sljededi obrti su navedeni su kao aktivni no bez registriranog broja obrtnika:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Staklar-šuplje staklo
Izrada vitraja
Bakrokotlar
Kišobranar
Krovopokrivač od slame
Remenar
Ručno tkanje
Ljevanje lakih metala
Užar
Klobučar
Krznar
Kitničar
Puškar
T ABLICA 8: P OPIS REGISTRIRANIH DOMAĆIH RADINOSTI I SPOREDNIH ZANIMANJA ZA RAZDOBLJE
2007.-2011. GODINE
2007.
DOMADA
RADINOST
2
SPOREDNO
ZANIMANJE
-
2008.
5
1
2009.
8
3
2010.
2
1
2011.
8
7
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
37
Identificirani problemi u obrtništvu na području Varaždinske županije:
-
-
nelikvidnost (jer su obrtnici najčešde zadnji u procesu pladanja za proizvode i usluge i njih)
značajno je povedan rad na „crno“ koji uzima i ono malo prometa obrtnicima koji legalno posluju
(najvedi broj obrta koji se zatvori nastavlja rad na „crno“)
manja je potražnja za proizvodima i uslugama obrtnika od 20 do 30 % zbog pada kupovne modi
stanovništva(svakim danom sve je više nezaposlenih osoba, a u zadnje vrijeme dolazi do
značajnog povedanja cijena prehrambenih proizvoda i komunalnih usluga )
nepovoljni uvjeti kreditiranja.
Zbog svega gore navedenog dolazi do zatvaranja obrta jer obrtnici više ne mogu pladati sve svoje
zakonske obveze, poreze i doprinose na državnoj i lokalnoj razini.
Obrtnička komora Varaždinske županije predlaže neke od sljededih mjera za poboljšanje položaja
obrtništva u uvjetima gospodarske krize:
-
-
smanjenje nelikvidnosti,
smanjenje sive ekonomije,
povedanje potpora malom gospodarstvu na tri razine, državnoj, županijskoj i lokalnoj,
smanjenje poreza, doprinosa i naknada
povoljniji uvjeti kreditiranja,
porezno rasteredenje obrtništva koje se odnosi na oslobođenje od pladanja poreza na dohodak
ili dobit za prve tri godine poslovanja novootvorenih obrta,
posebne porezne olakšice za tradicijske i deficitarne obrtničke djelatnosti,
podizanje granice za obvezni ulazak u sustav PDV-a sa sadašnjih 85.000,00 kuna na 200.000,00
kuna (zbog toga jer preko 50 % obrtnika rade sami i to najviše u uslužnim djelatnostima, te su im
usluge i proizvodi skuplji za iznos PDV-a, koji plada krajnji potrošač ),
poboljšati zakonski i institucionalni okvir za razvoj sustava obrazovanja za obrtnička zanimanja.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička
komora provode projekt "Vrijedne ruke", usmjeren na promociju proizvoda tradicijskih i umjetničkih
obrta, domade radinosti, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i malog gospodarstva. Projekt
"Vrijedne ruke" pokrenut je kako bi se afirmirao rad ljudi koji svojim umijedem i znanjem stvaraju novu
vrijednost, koji hrane sebe i svoju obitelj, neki od njih zapošljavaju i druge stvarajudi proizvode u
tradicijskom duhu, a više od 2000 ljudi je prepoznato kroz tu aktivnost. Za proizvodnju tradicijskih
proizvoda obrazovanje gotovo više i ne postoji te je u pitanju opstanak takvih obrta. Navedeni projekt
također ističe potrebu zaštite proizvođača autohtonih proizvoda, njihova stimuliranja te vrednovanja.
Projekt "Vrijedne ruke" pokrenut je radi informiranja javnosti o postojanju ljudi koji svojim umijedem i
znanjem proizvode ekološke proizvode, suvenire, rukotvorine, tradicijske proizvode nastale u malim
obrtima, zadrugama, obiteljskim gospodarstvima i malom poduzetništvu kako bi takvi proizvodi doprli
do potrošača. Podupirudi poduzetničke aktivnosti koje se naslanjaju na kulturnu tradiciju potiče se
javnost na osvješdivanje važnosti kupovine takvih proizvoda kako bi se pridonijelo povedanju ukupne
konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, ali i očuvanju hrvatskog nacionalnog ali i lokalnih identiteta.
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
38
Hrvatska obrtnička komora, s ciljem upozoravanja na potrebu očuvanja i razvoja starih, dijelom
autohtonih hrvatskih obrta kojima prijeti izumiranje, promicanja strukovnog obrazovanja za takva
zanimanja te razvoja i promocije umjetničkih obrta koji njeguju dugu tradiciju u hrvatskoj povijesti, u
skladu s Pravilnikom o tradicijskim i umjetničkim proizvodima/uslugama, od 2009. godine dodjeljuje
znak tradicijskim i umjetničkim proizvodima/uslugama.
Katalog „Vrijedne ruke“ s područja Varaždinske županije predstavlja čak 100 različitih proizvoda
tradicijskih i umjetničkih obrta, domade radinosti, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i malog
gospodarstva.
T ABLICA 9: B ROJ PROIZVOĐAČA U KATALOGU „V RIJEDNE RUKE “ PREMA VRSTI OBRTA / PROIZVODA
ZA V ARAŽDINSKU ŽUPANIJU
Vrsta
obrta/proizvoda
Broj
proizvođača
suveniri i rukotvorine
38
kiparstvo
4
lončarstvo
5
proizvodnja hrane
19
slikarstvo
17
uzgoj cvijeda
8
medičarstvo
1
bačvarstvo
1
pčelarstvo
2
tkanje
1
klesarstvo
1
drvena galanterija
4
klobučarstvo
1
vodeničarstvo
1
6.3. POLJOPRIVREDA
Reljefno raznovrsna područja Varaždinske županije pogodna su za različite vrste poljoprivredne
proizvodnje: brdoviti dio za vinogradarstvo, vodarstvo, stočarstvo, a nizinski za ratarstvo, vrtlarstvo,
cvjedarstvo, stočarstvo i vinogradarstvo.
Poljoprivreda Varaždinske županije bazira se uglavnom na obiteljskim poljoprivrednim
gospodarstvima (OPG). U 2010. godini u upisniku obiteljskih gospodarstava bilo je upisano 10.195 OPG-
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
39
a. Svega tredina njih nastupa na tržištu komercijalno, dok dvije tredine OPG-a proizvodi za vlastite
potrebe.
Na području Varaždinske županije, u svrhu poticanja razvoja civilnog društva iz područja
poljoprivrede, osnovan je Županijski savez poljoprivrednih udruga.
Varaždinska županija također s udrugama/zadrugama aktivno radi na zaštiti autohtonih i
tradicionalnih proizvoda i robnih marki na području Varaždinske županije i to: Purek z Bednje,
Varaždinsko zelje, Varaždinski klipič, Prosta trnovečka makovnjača, Varaždinsko bučino ulje, Ludbreški
rozetlin, Zagorski puran z varaždinskih brega i Zagorski puran.
Županijskom razvojnom strategijom definirane su neke od sljededih potreba za poticanje daljnje
razvoja poljoprivrede na području Varaždinske županije:
-
Poticanje udruživanja poljoprivrednika u proizvodne i tržne zadruge
-
Sustavna edukacija poljoprivrednika
-
Poticanje mladih osobe na bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom
-
Unapređenje proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima
-
Poticanje ekološke proizvodnje
Prema saznanjima o postojedim projektima i aktivnostima koje provode akteri regionalne i lokalne
samouprave može se zaključiti da je sektor poljoprivrede jedan od najzanimljivijih što se tiče razvoja
socijalnog poduzetništva na području Varaždinske županije. Mnogi projekti koji omogudavaju poticanje
zapošljavanja ciljnih skupina socijalnog poduzetništva sažeti su primjerice pod aktivnostima poticanja
poljoprivredne djelatnosti na području Županije (sufinanciranje saveza poljoprivrednih udruga,
sufinanciranje ekološke poljoprivrede, projekt Domade mlijeko, sufinanciranje sadnica).
6.4. SOCIJALNA SKRB
Korisnik socijalne skrbi je samac ili obitelj koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih
životnih potreba, a nisu u mogudnosti ostvariti ih svojim radom ili prihodom od imovine ili iz drugih
izvora. Korisnik socijalne skrbi je i tjelesno ili mentalno oštedeno ili psihički bolesno dijete, odrasla osoba,
starija, nemodna i druga osoba koja zbog trajnih ili privremenih promjena u zdravstvenom stanju ne
može udovoljiti osnovnim životnim potrebama. Kao takav, korisnik socijalne skrbi, dio je socijalnog
poduzetništva jer predstavlja značajnu ciljnu skupinu u okviru postojedih i/ili potencijalnih projekata na
području Varaždinske županije. U 2011. godini u Centrima za socijalnu skrb bilo je evidentirano 3.427
korisnika stalne pomodi, odnosno 1,9% u odnosu na broj stanovnika županije.
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
40
U Varaždinskoj županiji živi 15,3% osoba starijih od 65 godina prema popisu stanovništva iz 2001.
godine, te oni stoga čine glavnu skupinu korisnika socijalno-zdravstvenih usluga. Mreža socijalnih usluga
u županiji razvija se u zadnjih nekoliko godina, posebice izvaninstitucionalne usluge (skrb za starije i
nemodne osobe koje žive u vlastitim kudanstva u ruralnim sredinama). Značajan projekt u ovom
području koji provodi Društvo crvenog križa Varaždinske županije je „Pomod u kudi“ namijenjen starijim i
nemodnim osobama. Ono što ga svrstava u sferu socijalnog poduzetništva je što je isti spojen s
projektom zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih žena naziva „Geronto domadice“. Projekt zapošljava
žene koje se nalaze u evidenciji HZZ – Područne službe Varaždin duže od tri godine. Projektom je u 2011.
godini bilo obuhvadano 250 korisnika te zaposleno 11 geronto domadica. Kako bi se projekt dalje razvijao
traži se podrška od strane JLS-a u županiji koji bi pružili financijsku potporu. Isto tako, u planu je
proširenje projekta koje bi zahtijevalo dodatno zapošljavanje a odnosi se na pružanje dodatnih usluga
korisnicima (teže fizičke aktivnosti) za koje bi se zapošljavali dugotrajno nezaposleni muškarci. Za daljnji
nastavak projekta potrebne su i aktivnosti poput edukacije, promicanje dobrosusjedskih odnosa te
jačanja lokalne zajednice.
Varaždinska županija inicirala je i osnivanje Zaštitne radionice s ciljem skrbi osoba s invaliditetom
koje se ne mogu zaposliti ili održati zaposlenost u opdim ili posebnim uvjetima na otvorenom tržištu
rada. Povod su bili i podaci iz Hrvatskog registra osoba s invaliditetom iz 2009. godine, prema kojem na
području Varaždinske županije živi 11,8% osoba s invaliditetom, od kojih je najvedi broj u radno aktivnoj
dobi. U provođenju radionica nailazi se na određene probleme, poput stvaranja konkurentnosti
poduzetnicima te prevelika administracija koja poduzetnicima oduzima mnogo vremena. Neka od
rješenja za dalju uspješnu provedbu zaštitnih radionica jest pružanje pomodi poduzetnicima u
administraciji te utvrditi proizvode koji de imati tržište kako bi se osigurala održivost proizvodnje, te
fokusiranje na uslužne djelatnosti.
Osim toga, Varaždinska županija financira oko 40 udruga u okviru socijalne skrbi (uglavnom
braniteljske udruge te udruge s ciljem pružanja potpore osobama s invaliditetom). Problemi koji se
pojavljuju jesu statičnost udruga, strah od udruživanja i gubljenja samostalnosti te time i financiranja,
nezainteresiranost za edukaciju i sudjelovanje u projektima.
Temeljem svega navedenog, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Varaždinske županije kao
potrebu navodi razvoj mreže socijalnih usluga u obitelji i zajednici s posebnim naglaskom na povedanju
dostupnosti sluga u zabačenim i rijetko naseljenim područjima, gdje je najprimjerenije razvijati usluge
pomodi i njege u kudi, nabavke potrepština te dostave obroka i prijevoz liječniku te jačanje udruga iz
domene socijalne skrbi.
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
41
6.5. CIVILNO DRUŠTVO
Uključivanje poslovnog sektora u rad civilnog društva potiče socijalno poduzetništvo i njegov
razvoj. Najčešdi oblici pomodi poslovnog sektora civilnom društvu su financijska pomod, osiguranje
pristupa tržištu rada te pružanje mentorskih usluga organizacijama civilnog društva koje se bave
socijalnim poduzetništvom. Primjer dobre prakse daju nam države članica EU koje potiču da u upravnim
odborima civilnih društava sudjeluju predstavnici gospodarskog sektora koji prenose znanja i
usmjeravaju civilna društva da se lakše snalaze sa svojim aktivnostima, proizvodima i uslugama na
tržištu.
Osim udruga, civilno društvo predstavljaju i zaklade, fundacije, vijeda i koordinacija nacionalnih
manjina (neprofitne pravne osobe), sindikati, privatne ustanove i neformalne građanske inicijative. Na
području Varaždinske županije registrirano je ukupno šest zaklada i jedna fundacija te jedna strana
udruga. Udruge su po broju najzastupljenije u sektoru civilnog društva i u Varaždinskoj županiji ih je
registrirano ukupno 1621 (Tablica 10). Ukoliko pretpostavimo da je u svakoj od ovih udruga aktivno
samo petero građana, tada govorimo o ukupno 8105 osoba angažiranih u civilnom sektoru.
Civilno društvo na nacionalnom nivou ima svoj strateški dokument „Nacionalna strategija
stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva„ koji je vrijedio za razdoblje od 2006. do 2011.
godine, dok je Strategija istog naziva za razdoblje 2012. do 2016. još uvijek u izradi. U strategiji su
navedene smjernice za organizacije civilnog društva kao i potporne institucije i načini na koji se može
unaprijediti civilno društvo, stvoriti poticajno okruženje za njegov razvoj i razviti bolji financijski, pravni
institucionalni okvir. Sadržaj nove Strategije4 je definiran i društveno (neprofitno) poduzetništvo je njezin
dio pod nazivom „Civilno društvo i društvena kohezija“ zajedno s volonterstvom, umrežavanjem i
pružanjem javnih (socijalnih) usluga. Na regionalnom nivou civilno društvo je sektor koji se obrađuje u
regionalnim strateškim dokumentima, na primjer na području Varaždinske županije to je Županijska
razvojna strategija.
Djelatnosti koje postojede udruge kao i dr. organizacije civilnog društva ved koriste kao oblike
gospodarskih djelatnosti u socijalnom poduzetništvu su tradicijski obrti, izrada suvenira, nakita i
rukotvorina. Najčešde udruge koje se takvim oblicima socijalnog poduzetništva bave su kulturne udruge,
udruge žena i zadruge. Provođenje ovakvih aktivnosti ima svrhu očuvanja kulturne baštine, tradicije i
financijske dobiti za članove udruga ili za samu udrugu koja na taj način financira svoju egzistenciju ili
ostale godišnje aktivnosti kao što su humanitarne akcije, darivanja obitelji s slabijim imovinskim
4
Izvor: http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=202
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
42
statusom i slično. Primjeri takvih socijalno poduzetničkih poduhvata su: Zadruga Lepoglavske čipke,
Udruga žena Preslica, Udruga žena Vidovec, Udruga Žene iz centra svijeta. Ove djelatnosti imaju učinak
na društvo, ali nemaju velik ekonomski učinak. Zadruge koje se ponašaju kao socijalne vedinom su
angažirane u sektoru poljoprivrede, dok se udruge najviše angažiraju u prodaji (suveniri, rukotvorine i
sl.).
6.6. ZAKLJUČAK
Kada promatramo socijalno poduzetništvo kao tradicionalno, tada zapravo nema potrebe ograničiti se
na pojedine gospodarske djelatnosti iz razloga što svaka od njih izuzev proizvodnje alkoholnih pida,
duhanskih proizvoda, kemijskih tvari, pesticida, područje B (rudarstvo i vađenje) te druge djelatnosti za
koje možemo redi da na negativan način utječu na zajednicu. Takve djelatnosti koje na negativan način
utječu na okolinu niti se nede u samom startu smatrati socijalnim poduzetništvo jer da bi se one
definirale kao takve njihov utjecaj na zajednicu je pozitivan. Ipak, mogude je izvudi određene zaključke
koji nam ukazuju na područja koja su pogodna za razvoj socijalnog poduzetništva na području
Varaždinske županije:

Sektori koji se mogu prepoznati da budu u pravom smislu motori socijalnog poduzetništva su ICT
sektor, poljoprivredni sektor, prehrambeni sektor i tekstilni sektor. Ovi sektori su ujedno i
najzastupljeniji u Varaždinskoj županiji. ICT sektor prvenstveno počiva na inovacijama i na taj
način se ICT tvrtke uključuju u socijalno poduzetništvo. ICT tvrtke mogu biti socijalni poduzetnici
na način da razvijaju software namijenjen osobama s posebnim potrebama koji de im omoguditi
da mogu biti ravnopravni na tržištu rada. U poljoprivrednom sektoru socijalno poduzetništvo
može biti uključeno na način da deprivilegirane skupine budu unutar sektora radna snaga, kao
što je obavljanje sezonskih poslova koje ne mogu obavljati strojevi. Što se tiče tekstilnog i
prehrambenog sektora, on se može uključiti na način da svoje postojede etape proizvodnje koja
je zastarjela zamijeni s novima koje su prilagođene i možda jednostavnije u njihovom
upravljanju, a da ne narušavaju efikasnost proizvodnje i kvalitetu proizvoda, a pri zapošljavanju,
osobe s posebnim potrebama stavljaju u ravnopravan položaj.
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
43
7. DIONICI I POTENCIJALNA PARTNERSTVA U
SOCIJALNOM PODUZETNIŠTVU NA PODRUČJU
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Kako je i navedeno u prethodnim poglavljima, postoje različite ciljne skupine koje su dio aktivnosti i
projekata namijenjenih razvoju socijalnog poduzetništva na regionalnoj razini. Promatrajudi područje
Varaždinske županije dionike demo podijeliti u nekoliko skupina.
S jedne strane, ciljne skupine koje mogu biti predmet socijalnog poduzetništva na području
Varaždinske županije mogu se promatrati kroz socijalnu isključenost koja dijeli dionike prema uzroku5:
-
s obzirom na ekonomski status (siromašni, nezaposleni, posebice dugotrajno nezaposlene
osobe, beskudnici/e, kudanice, povratnici/e, raseljene osobe, migranti),
- s obzirom na obiteljsku strukturu (jednočlana kudanstva, jednoroditeljske obitelji, djeca bez
roditeljske skrbi, parovi s troje ili više djece),
- s obzirom na identifikaciju (nacionalne/etničke/rasne/vjerske manjine, seksualne manjine,
osobe s alternativnim stilom života (npr.punkeri/ce),
- s obzirom na dob (mlade osobe u dobi između 15 i 29 godina, starije osobe 65 i više godina te
umirovljenici/e)
- s obzirom na počinjenje zločina (zatvorenici/e i bivši zatvorenici/e, maloljetni/e delikventi/ce,
žrtve zločina),
- s obzirom na obrazovanje (osobe s nižim stupnjevima obrazovanja),
- s obzirom na zdravstveno stanje (osobe s posebnim potrebama, osobe s mentalnim bolestima,
osobe zaražene HIV/AIDS-om i hepatitisom C, osobe s problemom ovisnosti o alkoholu i opojnim
drogama, osobe oboljele od genetskih i kroničnih bolesti),
- s obzirom na invaliditet (osobe s tjelesnim i senzoričkim invaliditetom, osobe s
mentalnim/intelektualnim teškodama).
S druge strane tu je sektor civilnog društva na području Varaždinske županije čija je zastupljenost
prikazana u sljededim tablicama(tablica 10, 11 i 12):
5
Raspoživi podaci o pojedinim skupinama na području Varaždinske županjie obrađeni su u prethodnom poglavlju.
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
44
T ABLICA 10: B ROJ REGISTRIRANIH UDRUGA NA PODRUČJU V ARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Sjedište udruge
Varaždinska županija
Djelatnost
Br. registriranih udruga
(RuRHMU)
Duhovna
5
Ekološka
50
Etnička
2
Gospodarska
156
Hobistička
11
Humanitarna
14
Informacijska
9
Kulturna
184
Nacionalna
12
Okupljanje i zaštita djece, mladih i obitelji
41
Okupljanje i zaštita žena
36
Ostale djelatnosti
159
Prosvjetna
15
Socijalna
69
Tehnička
213
Udruge domovinskog rata
21
Zaštita prava
9
Zdravstvena
26
Znanstvena
14
Športska
592
UKUPNO
1621
Izvor: Registar udruga RH Ministarstva uprave, obrada AZRA siječanj 2012.
T ABLICA 11: R EGISTRIRANE ZAKLADE NA PODRUČJU V ARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Zaklade u Varaždinskoj županiji
HUMANITARNA ZAKLADA "CIVILIZACIJA LJUBAVI"
ORGULJAŠKA ZAKLADA DON PETAR NAKID
ZAKLADA PRUDENS FUTURI
ZAKLADA SOLIDARNOSTI GRADA VARAŽDINA
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
45
ZAKLADA ZA POMOD DJECI VITA
HUMANITARNA ZAKLADA ZA POMOD OBOLJELIMA OD RAKA
"KNAPUT - BRANKO BEK"
Izvor: Ministarstvo uprave RH
T ABLICA 12: F UNDACIJE REGISTRIRANE NA PODRUČJU V ARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Fundacije u Varaždinskoj županiji
FUNDACIJA PRO VITAE - ZA ŽIVOT
Izvor: Ministarstvo uprave RH
Osim navedenih dviju skupina, dionike socijalnog poduzetništva na području Varaždinske
županije sagledali smo kroz dva segmenta. Dionici koji ved sudjeluju u poticanju razvoja socijalnog
poduzetništva putem provođenja različitih mjera, projekata i aktivnosti te dionici koji su iskazali interes
za sudjelovanjem sukladno djelatnosti institucije/organizacije iz koje dolaze. Popis dionika temelji se na
prikupljenim projektnim idejama te iskazu interesa za uključivanjem u projekte socijalnog poduzetništva,
te sudjelovanjem u radnoj skupini. Malen broj dionika ukazuje nam na ved istaknuti problem
neosviještenosti dionika o tome što socijalno poduzetništvo predstavlja. Upravo iz tog razloga baza
projekata u posljednjem poglavlju biti de „živa“ baza koja de se konstanto ažurirati i biti jedan od važnih
pokazatelja provedbe ove Studije.
T ABLICA 13: D IONICI RAZVOJA SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA NA PODRUČJU V ARAŽDINSKE ŽUPANIJE
JAVNI SEKTOR
INSTITUCIJA/ORGANIZACIJA
Varaždinska županija
Grad Varaždin
AZRA d.o.o.
DAN d.o.o.
Tehnološki park Varaždin
HZZ-Područna služba Varaždin
HGK Županijska komora Varaždin
Obrtnička komora Varaždin
Zavod za socijalnu skrb u Varaždinskoj županiji
Specijalna bolnica za kronične bolesti Novi Marof
Obiteljski centar
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
46
CIVILNI SEKTOR
Srednja strukovna škola
Centar za prevenciju ovisnosti
INSTITUCIJA/ORGANIZACIJA
U.N.I.O.R.
Šahovski savez Varaždinske županije
Društvo naša djeca
Udruga mladih Moving
Tenis klub Varaždin
Bedem ljubavi
Zelena mreža 042
Zajednica Cenacolo
Era slobodnih ruku
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
47
8. SWOT ANALIZA RAZVOJA SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U VARAŽDINSKOJ
ŽUPANIJI
Snage

Slabosti
Postojanje velikog broja inicijativa za razvoj socijalnog

poduzetništva (aktivno civilno društvo, županijski projekti i
poticaji)

nacionalnoj i regionalnoj razini

Postojanje potpornih institucija koje mogu poticati razvoj
socijalnog poduzetništva (tehnološki park, razvojne agencije,
komore)

Postojanje fonda za rehabilitaciju na nacionalnoj razini

Postojanje nacionalnih programa poticanje određenih oblika
socijalnog poduzetništva (javni radovi, projekti udruga – Bedem
ljubavi, Ludbreško sunce, Franjo Koščec)
Nepostojanje strategije za razvoj socijalnog poduzetništva na
Nedostatak aktivnosti potpornih institucija i JLS-a za poticanje
socijalnog poduzetništva

Nedovoljna svijest javnosti o socijalnom poduzetništvu

Raspršeni i međusobno neusklađeni zakonodavni okviri i
potporni mehanizmi

Loš predznak u javnosti o socijalnom poduzetništvu

Ukidanje dobrih primjera socijalnog poduzetništva u prošlosti (pr.
zaštitne radionice)

Nepostojanje sustava mentorstva za pomod ciljnim skupinama u
ulasku na tržište rada

Nedostatak institucije za rehabilitaciju ciljnih skupina
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
48
Prilike

Prijetnje
Izrada strategije za planski pristup poticanja socijalnog

poduzetništva u županiji

Promocija i podizanje svijesti javnosti o mogudnostima i
nacionalnoj razini

prednostima socijalnog poduzetništva za razvoj gospodarstva i
smanjenje nezaposlenosti

Uvođenje potpornih mjera za razvoj socijalnog poduzetništva

Edukacija - ciljnih skupina, mentora, javnosti, gospodarskog
Senzibilizacija poduzetnika na uključenje u projekte socijalnog
Nedostatak suradnje između resornih ministarstava koji bi trebali
poticati socijalno poduzetništvo

Nezainteresiranost nacionalne, regionalne i lokalne vlasti za
sufinanciranje projekata socijalnog poduzetništva

sektora

Nepostojanje strategije za razvoj socijalnog poduzetništva na
Nedostatak koordinacije institucija koje se bave aktivnostima
poticanja socijalnog poduzetništva

Narušavanje konkurencije na tržištu
poduzetništva

Uspostava ureda za razvoj socijalnog poduzetništva (pružanje
informacija, koordinacija aktivnosti, pružanje podrške ciljnim
skupinama – socijalno ugroženim skupinama, civilnom sektoru,
poduzetnicima)
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
49
9. SMJERNICE ZA RAZVOJ SOCIJALNOG
PODUZETNIŠTVA NA PODRUČJU VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
Temeljem svega ranije navedenog razvidno je da postoji dovoljno prostora i neiskorištenih resursa
za kvalitetan razvoj socijalnog poduzetništva (SP) na području Varaždinske županije/Sjeverozapadne
Hrvatske. Osim toga trenutna gospodarska situacija te projekcije bududeg razvoja gospodarstva u
županiji i sjeverozapadnoj regiji namedu potrebu jačanja ovog oblika poduzetništva.
Kako bi se angažirali i na održiv način koristili svi raspoloživi resursi potrebni za razvoj i održivost
svih oblika socijalnog poduzetništva potrebno je odrediti smjernice razvoja, odnosno prioritete, mjere i
mogude aktivnosti razvoja socijalnog poduzetništva.
Suština djelovanja javne uprave na svim razinama njezinog utjecaja je da pokrede (inicira) aktivnosti
koje opdenito doprinose razvoju društva i zajednice u njezinom okruženju. To je i osnovni razlog zašto je
značajan dio mjera i aktivnosti koje predviđaju predložene smjernice razvoja SP-a usmjerena na javni
sektor.
Opdenito gledajudi, smjernice za razvoj socijalnog poduzetništva trebaju biti usmjerene prema
sljededim sektorima u kojima se nalaze potencijalni socijalni poduzetnici (Thompson, 2002) kao nositelji
razvoja socijalnog poduzetništva, odnosno:
1. profitnom sektoru u kojem organizacije imaju do određene mjere razvijenu odgovornost da
trebaju činiti dobro i pomagati društvu i zajednici u kojoj posluju (stručnom potporom,
donacijama, osnivanjem zaklada i sl.)
2. socijalnim poduzedima koja su osnovana s ciljem ostvarivanja socijalne koristi, ali koje nisu u
potpunosti prihvatile i provele načela poslovanja u skladu s vrijednostima SP-a
3. civilnom sektoru kojeg uglavnom pokredu volonteri (najvedi udio u SP-u).
I neki drugi autori koji se bave problematikom SP-a kao što je Charles Leadbeateru (1998) navode da
su tri glavna izvora iz kojih dolaze socijalni poduzetnici upravo javni, privatni i volonterski sektor. Sva tri
sektora bilježe porast inovacijskih aktivnosti i u određenom smislu predstavljaju polazište za
implementaciju mjera i aktivnosti koje proizlaze iz smjernica za razvoj socijalnog poduzetništva. Bitno je
napomenuti da samo suradnja između ova tri sektora može proizvesti održivu socijalnu inovaciju i
stvoriti održivu socijalnu vrijednost za društvo u cjelini.
Koliko je važna ta međusektorska isprepletenost i uspostavljanje partnerskih odnosa između
različitih sektora govori i Sherill Johnson(2000) koji smatra da, socijalni poduzetnici imaju sposobnost
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
50
ukloniti tradicionalne prepreke između javnog, privatnog i neprofitnog sektora. On njihove organizacije
naziva hibridnim organizacijama koje različitim profitnim i neprofitnim aktivnostima razvijaju nove
pristupe rješavanju društvenih problema.
Zbog ranije navedenih razloga smatramo da je smjernice za razvoj socijalnog poduzetništva
potrebno provoditi putem sektorskih cjelina koje imaju zajednički interes promicati i razvijati socijalno
poduzetništvo te je neminovna njihova uključenost u proces razvoja socijalnog poduzetništva (Slika 2.).
Osim toga, ovim sektorima valja pridružiti i financijski sektor bez kojeg bi bilo znatno teže realizirati
smjernice i provoditi poticajne mjere. Postoje primjeri dobre prakse gdje je upravo bankarski sektor
pokazao kako se mogu ostvariti odlični rezultati u razvoju SP-a putem dobro osmišljenih kreditnih linija
za mikropoduzetnike.
S LIKA 2. - I NTERESNI SEKTORI NEOPHODNI ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA
Svaki od navedenih sektora ima svoju ulogu u poticanju i razvoju SP-a, odnosno uključen je neku
od navedenih smjernica. Tako javni sektor ima odlučujudu ulogu u iniciranju i promociji ideje o SP-u te
stvaranju pozitivnog okruženja za njezin razvoj. Osim toga javni sektor ima i najvedu odgovornost za
donošenje političkih odluka kojima se određuje zakonska legislativa SP-a kao i pri donošenju potpornih
mjera. Privatni i civilni sektor kao važne komponente u implementaciji vrijednosti SP-a sudjeluju u
smjernicama kao korisnici potpora, ali i kao oni koji unaprjeđuju ovaj vid poduzetništva putem vlastitih
udjela, edukacijom, promocijom, informiranjem, pružanjem stručne potpore dionicima i ostalim
aktivnostima.
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
51
T ABLICA 14: S MJERNICE , MJERE I PRIJEDLOG AKTIVNOSTI ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA
NA PODRUČJU V ARAŽDINSKE ŽUPANIJE /S JEVEROZAPADNE H RVATSKE
Smjernice
Mjere
Prijedlog aktivnosti
IZRADA STRATEGIJE I
AKCIJSKOG PLANA
RAZVOJA SOCIJALNOG
PODUZETNIŠTVA U
VARAŽDINSKOJ
ŽUPANIJI
Izrada metodologije za
strategiju i akcijski plan




USPOSTAVA
INSTITUCIJE NA
REGIONALNOJ
RAZINI, ZA
UPRAVLJANJE
RESURSIMA ZA RAZVOJ
SOCIJALNOG
PODUZETNIŠTVA
UNAPREĐENJE
ZAKONSKOG OKVIRA
ZA RAZVOJ SP NA
LOKALNOJ,
REGIONALNOJ I
NACIONALNOJ RAZINI
OBRAZOVANJE ZA
SOCIJALNO
PODUZETNIŠTVO I
RAZVOJ
INFRASTRUKTURNE
POTPORE
OBRAZOVANIM
INSTITUCIJAMA
Analiza postojedih resursa
na regionalnoj razini u cilju
razvoja socijalnog
poduzetništva



istraživanje, prikupljanje podataka,
analize na području RH i VŽŽ
prikupljanje primjera dobre prakse iz
područja socijalnog poduzetništva
komparacija stanja sa zemljama u
okruženju i zemljama s razvijenim SP-om
definiranje prioriteta, strateških ciljeva,
mjera i aktivnosti
analizirati resurse u vlasništvu jedinice
lokalne samouprave i drugih institucija
(prostor, poljoprivredna zemljišta…)
analiza raspoloživih ljudskih resursa na
lokalnoj/regionalnoj razini
definirati uvjete i mogudnosti za
stvaranje potpore kroz korištenje resursa
Izgradnja baze podataka o
postojedim kapacitetima
za razvoj SP-a

Osnivanje partnerstva
između predstavnika
zakonodavnih tijela i
nositelja razvoja socijalnog
poduzetništva

radionice, okrugli stolovi, seminari s
ciljem prijenosa obveza unaprjeđenja
zakonskog okvira prema zastupnicima u
predstavničkim tijelima
Osiguranje cjeloživotnog
obrazovanja za potrebe
socijalnog poduzetništva

analizirati postojede obrazovne programe
različitih institucija
utvrditi potrebe za novim obrazovnim
programima u skladu s zahtjevima tržišta
rada i potencijala za razvoj socijalnog
poduzetništva



umrežavanje s bazama postojedih
institucija (HZZ, HGK, HOK i dr.)
ažuriranje i prezentacija podataka
osigurati sufinanciranje za programe
kvalifikacije i prekvalifikacije za koje
postoji najviše potrebe
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
52
Uključivanje redovnih
obrazovnih institucija u
razvoj i implementaciju
programa edukacije za
socijalno poduzetništvo





Osnivanje specijalističkog
studija SP



ŠIRENJE SVIJESTI O
ULOZI I POTREBI
RAZVOJA SOCIJALNOG
PODUZETNIŠTVA U
ZAJEDNICI
Izrada marketinške
strategije popularizacije
socijalnog poduzetništva
opremiti obrazovne institucije dodatnom
opremom i posebnom didaktičkom
opremom
uvoditi alternativne oblike edukacije
osigurati obrazovanje na daljinu
izrada nastavnog programa iz područja
socijalnog poduzetništva
podrška kreiranju novih proizvoda (od
zamisli do prodaje i samo-održivosti),
poslovnih procesa i projekata u sklopu
društvenog poduzetništva
izrada kurikuluma za specijalistički studij
SP-a
opremanje visokoobrazovnih institucija
potrebnom opremom
osposobljavanje nastavnika –
postdiplomsko obrazovanje
Provođenje informativnih kampanja u cilju
podizanja svijesti javnosti o važnosti
socijalnog poduzetništva
 organizirati motivacijske radionice u cilju
unaprjeđenja i razvoja motiviranosti za
uključenjem u neki oblik socijalnog
poduzetništva


informirati udruge civilnog društva o
socijalnom poduzetništvu
uključivanje svih vrsta medija na lokalnoj
i regionalnoj razini
Tematsko informiranje o važnosti i oblicima
SP-a za pojedine dionike
 organizirati tematske radionice u cilju
podizanja svijesti i informiranja za
pojedinu skupinu dionika da bi se
prikazale prednosti i potrebe za razvojem
i uključivanjem u socijalno poduzetništvo
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
53
OSIGURATI PODRŠKU
INSTITUCIJAMA
SOCIJALNOG
PODUZETNIŠTVA
Uspostaviti partnerstvo
između institucija i
organizacija na lokalnoj i
regionalnoj razini u cilju
pružanja tehničke podrške
za razvoj socijalnog
poduzetništva

uspostaviti neformalni oblik udruženja za
pružanje tehničke podrške u osnivanju,
registraciji i vođenju poslovanja u okviru
socijalnog poduzetništva

predstaviti utvrđene partnerske oblike
podrške javnosti
kapacitiranje potpornih razvojnih
institucija za pružanje tehničke podrške

Provođenje programa
podrške socijalnom
poduzetništvu



POBOLJŠANJE
KVALITETE ŽIVOTA
CILJNIH SKUPINA
NAKON UKLJUČIVANJA
U SOCIJALNO
PODUZETNIŠTVO
POTICANJE
VOLONTERSKOG
RADA I PARTNERSTVA
ZA RAZVOJ
SOCIJALNOG
PODUZETNIŠTVA U
OKVIRU CIVILNOG
SEKTORA
Uspostava mehanizama
mjerenja učinkovitosti
razvoja socijalnog
poduzetništva

Olakšavanje pristupa
tržištu rada i društvenoj
integraciji osobama u
nepovoljnom
položaju/marginaliziranim
skupinama

Jačanje stručnog
kapaciteta različitih
neprofitnih organizacija


Potpore projektima
civilnog sektora za
poticanje socijalnog
poduzetništva






definirati djelatnosti u okviru kojih se
provodi tehnička podrška
definirati godišnje planove za pružanjem
tehničke podrške i analizirati ostvarene
rezultate
analizirati rad nakon pružene tehničke
podrške, utvrditi nedostatke i potrebe za
rješavanjem istih
utvrditi kriterije za mjerenje učinaka
socijalnog poduzetništva na kvalitetu
života
utvrditi prednosti koje su ostvarene
nakon uključivanja u neki oblik socijalnog
poduzetništva
osnivanje zaštitnih radionica/radnih
centara, te društvenih poduzeda
uključivanje specijaliziranih socijalnih
ustanova i ostalih relevantnih
organizacija (ustanova, udruženja…) u
socijalno poduzetništvo
mentoriranje
pružanje stručne podrške civilnom
sektoru od strane privatnog i javnog
sektora
osnivanje, otvaranje lokalnih edukacijskih
centara, ureda pri određenoj instituciji
koji bi služili kao potpora nosiocima
inicijativa SP u određenoj sredini
pružanje tehničke, administrativne i
financijske podrške za projekte socijalnog
poduzetništva
sufinanciranje i financiranje projekata
socijalnog poduzetništva
poticanje osnivanja zaklada i fundacija
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
54
Povezivanje u interesne
organizacije na regionalnoj
ili nacionalnoj razini


DEFINIRANJE
PRIJEDLOGA
POTICAJNE POLITIKE I
PROGRAMA ZA
RAZVOJ SOCIJALNOG
PODUZETNIŠTVA U
RAZLIČITIM
GOSPODARSKIM
SEKTORIMA
Izravne financijske
potpore i porezno
rasteredenje nositeljima
socijalnog poduzetništva u
gospodarstvu







Institucionalna potpora
gospodarskom sektoru za
razvoj socijalnog
poduzetništva
(administrativna i tehnička
pomod)



stvaranje krovnih organizacija radi
jačanja kapaciteta i utjecaja pojedinih
interesnih udruženja
uspostava međunarodne suradnje sa
srodnim organizacijama
strukturirane financijske potpore
poduzedima koja bi se uključila u SP
porezne i druge olakšice poduzetnicima
koji su angažirani u radu s udrugama i
određenim poduzedima
osnivanje posebnog fonda za financiranje
SP na regionalnoj razini
osmišljavanje kreditnih linija za SP– niže
kamatne stope / mikrokreditiranja
razvijati projekte mentorstva - primjeri
dobre prakse SP
tehnička, stručna potpora organizacijama
i pojedincima za pripremu i pisanje
projekata SP
financijske potpore osnivanju zadružnog
sustava, posebno u poljoprivredi,
šteditno-kreditnoj djelatnosti,
građevinarstvu i dr
inkubacijske potpore
poticanje zadrugarstva, posebno u
poljoprivrednom sektoru, građevinarstu,
šteditno-kreditnom sektoru,
ugostiteljstvu, prodaji na malo i dr.
poticanje osnivanja zaklada i fundacija
Kod izrade konačnog programa poticanja razvoja SP-a na temelju navedenih smjernica i
predloženih aktivnosti moraju se primjenjivati preporuke i EU direktive kako bi se ostvarila održivost u tri
primarna područja – ekonomski i društveni razvoj te zaštita okoliša.
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
55
10. BAZA PROJEKTNIH IDJEA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA NA
PODRUČJU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Baza projektnih ideja izrađena je na temelju prikupljanja projektnih ideja od strane Radne skupine za razvoj socijalnog poduzetništva u
Varaždinskoj županiji, civilnog sektora te članova partnerstva uključenih u izradu Županijske razvojne strategije koja se sastoje od javnog, civilnog
i privatnog sektora Varaždinske županije zatim analize projektnih prijedloga, identificiranja projekata te na kraju definiranja partnerstva po
pojedinom projektu.
T ABLICA 15: P ROJEKTNE IDEJE
NAZIV PROJEKTA
PREDLAGATELJ
PARTNERI
KRATKI OPIS
IZNOS PROJEKTA
Palijativna skrb
Specijalna bolnica za kronične
bolesti Novi Marof,
Varaždinska 2, Novi Marof
/
Projekt obuhvada izgradnju i opremanje
objekta za zbrinjavanje i njegu palijativnih
bolesnika.
1.600.000,00 eura
MBO nije zlo!
Regionalni tjednik, Varaždin,
Mildetida 13
VTV, radio, T7 VIS, Udruga
za otpad, Varkom
Projekt obuhvada informiranje javnosti o
prednostima mehaničko-biološke obrade
otpada u odnosu na zakopavanje otpada u
zemlju ili bacanja u okoliš.
40.000,00 eura
Sportski turizam
Tenis klub Varaždin,
Vukovarska 7, Varaždin
Grad Varaždin i Varaždinska
županija
Projekt obuhvada organizaciju sportskih
sadržaja na različitim lokacijama u
Varaždinskoj županiji. Ukupno trajanje
projekta odnosi se na mjesec ili više dana na
različitim lokacijama i s različitim sportskokulturno-turističkim sadržajima.
Minimalno 20.000,00
eura
Eko vrtid
d.o.o. u osnivanju, Vukovarska
7, Varaždin
Grad Varaždin i Varaždinska
županija
Projekt obuhvada uspostavu tematskog vrtida
koji de u svoje poslovanje uklopiti korištenje
obnovljivih izvorima energije.
Minimalno 70.000,00
eura
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
56
Mobilna škola šaha
Šahovski savez Varaždinske
županije, Alojzija Stepinca 1,
Varaždin
Upravni odjel za prosvjetu,
kulturu i sport Varaždinske
županije
Projekt mobilna škola šaha pokušaj je da se
poveda prisutnost i popularizira šah u
osnovnim školama Varaždinske županije te da
se time od najranije dobi potiče i trenira
kreativno razmišljanje mladih.
20.000,00 eura
Domade mlijeko
Varaždinska županija,
Franjevački trg 7, Varaždin
Grad Ivanec, Grad
Lepoglava, Opdina Bednja,
Opdina Klenovnika
Cilj projekta je povedati domadu proizvodnju i
preradu mlijeka na obiteljskim
poljoprivrednim gospodarstvima kroz
izgradnju mini-mljekare u gradu Ivancu, u
Hrvatskoj. Na temelju dokumenta o osnivanju
tvrtke bilo koji mali proizvođač mlijeka može
imati udjela u mini-mljekari (jedan proizvođač
može posjedovati do 5 posto mljekare). To
daje mini-mljekari socijalni karakter i
osigurava način i sredstva za male
proizvođače mlijeka da se natječu na
otvorenom tržištu.
2.000.000 eura
Miomirisna oaza u
dječjem odmaralištu
Varaždin na Rabu
Proizvodnja novog
asortimana drvenih
didaktičkih igračaka
Društvo naša djeca Varaždin,
Varaždin, Kralja P. Krešimira IV
15/1
LOTUS trgovina usluge i
proizvodnja, Kučanska 14,
42000 Varaždin
Grad Varaždin i Grad Rab
Uređenje površine od 250 m u miomirisnu
oazu uz Dječje odmaralište Varaždin na otoku
Rabu
Projekt obuhvada nabavu novog stroja za
izradu didaktičkih igračaka i pomagala za
djecu i osobe s posebnim potrebama,
odnosno uvođenje novog proizvodnog
asortimana te certifikaciju obrta i proizvoda.
Cilj projekta je zadovoljavanje potreba
domadeg i tržišta EU za didaktičkim igračkama
i pomagalima za djecu i osobe s posebnim
potrebama.
Širenje mreže socijalnih
usluga
Udruga „Franjo Koščec“,
A. Šenoe 10a
42000 Varaždin
/
/
2
Projektom se nastoji volontera proširiti mrežu
socijalnih usluga za osobe s različitim vrstama
invalidnosti boljim umrežavanjem nevladinih
udruga.
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
/
60.000,00 eura
/
57
11. LITERATURA
Socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj
1. Civilno društvo.hr, časopis br.11/12, 2006.godina, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva
2. NESsT Practitioner Series: Pokreni se – Iskustva održivog socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj,
2007.; L. Comolli, E. Varga, P. Varga
3. Mreža mladih Hrvatske: Sam svoj majstor – početnica iz socijalnog poduzetništva za organizacije
mladih i za mlade, prosinac 2009.
4. Pomakonline – Magazin za društveni razvitak, rujan 2011.
5. Mladi i poduzetni, priručnik; Ivana Šuntid; 2011.
6. Udruge i socijalno poduzetništvo,priručnik; Ivana Šuntid, Borislav Vorkapid
7. Socijalno poduzetništvo – mogudnosti, izazovi, perspektive“, prezentacija; Teo Petrčevid,
Autonomni centar – ACT, 04.10.2011.
8. Socijalno poduzetništvo,prezentacija;prof. dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka,
mr.sc. Mirela Alpeza, mr.sc. Julia Perid, mr.sc. Anamarija Delid
9. „O socijalnom poduzetništvu u svijetu i u Republici Hrvatskoj“, pregledni znanstveni rad; prof.
dr. sc. Marica Škrtid, Mihaela Mikid, dipl. oec., Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina
5, 2007.
10. http://www.zeneposao.com/?lang=hr&index=39
11. http://www.beskucnici.info/messages/cat/bitibeskucnik/50
Primjeri dobre prakse
12. NESsT Practitioner Series: Pokreni se – Iskustva održivog socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj,
2007.; L. Comolli, E. Varga, P. Varga
13. http://www.dupinovsan.org/index.php
14. http://www.uriho.hr/o-nama/ustanova-uriho
15. http://www.kulturpunkt.hr/i/indeks/3/
16. http://www.proni.hr/index.php/o-nama/
17. http://roda.hr/article/category/o-udruzi
18. http://www.pomakonline.com/content/view/118/61/
19. http://www.zeleni-osijek.hr/o-nama.php
20. https://fullbusiness.com/tvrtka/zadruganeos.htm
21. http://www.pomakonline.com/content/view/580/29/
22. http://www.obz-invest.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=157
23. http://www.mogu.hr/sto_cinimo.php
24. http://www.100lica.net/
25. http://www.podravka.hr/odgovornost
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
58
Zakonski okviri
26. Zakon o udrugama, Narodne novine br.: 88 (11.10.2001.)
27. Zakon o zakladama i fundacijama, Narodne novine br.: 36 (01.06.1995.)
28. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zakladama i fundacijama, Narodne novine br.: 64
(16.07.2001.)
29. Zakon o radu, 137 1.10.2004. pročišdeni tekst
30. Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Narodne novine br.: 47 (12.07.1995.)
31. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Narodne novine br.: 90
(25.07.2005.)
32. Zakon o porezu na dobit, Narodne novine br.: 177 (15.12.2004.)
33. Zakon o ustanovama, Narodne novine br. 76 (16.08. 1993.)
Potporni mehanizmi za razvoj socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj
34. NESsT Practitioner Series: Pokreni se – Iskustva održivog socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj,
2007.
35. Mreža mladih Hrvatske: Sam svoj majstor – početnica iz socijalnog poduzetništva za organizacije
mladih i za mlade, prosinac 2009.
36. Civilnodruštvo.hr, časopis br. 11/12, 2006. godina
37. Pomakonline – Magazin za društveni razvitak, rujan 2011.
Socijalno poduzetništvo u sloveniji
38. Uvajanje socialnega podjetništva v Sloveniji – Primerjalna študija: Italija, Avstrija, Slovenija;
studeni 2004.
39. INTEGRA, Inštitut za raziskovanje človeških virov: Socialna ekonomija v Sloveniji – osnova za
rasoravo, 2009.
Smjernice
40. www.ashoka.org/facts
41. Johnson Sherrill: Literature Review on Social Entrepreneurship. Research Associate. Edmonton:
Canadian Centre for Social Entrepreneurship, 2000.
42. Leadbeater Charles: The rise of the Social Entrepreneur. London: Demos, 1997.
43. Matica Vanja: Socijalno podjetništvo – tema za 21. stoletje, diplomska naloga. Ljubljana:
Univerza v Ljubljani Ekonomska fakulteta, 2007.
44. Thompson John: The World of the Social Entrepreneur. The International Journal of Public
Sector Management, Huddersfield, 15 (2002), 4/5, str. 415-431.
STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH
59

Danijela Baturine

Poslovni uzlet grada Pregrade program.pdf

Agenda 2013

PROJEKT OBRAZOVANJE ZA PODUZETNIŠTVO za 2012. godinu

“Socijalno poduzetništvo – inovacija za dobrobit čovječanstva”, 2011.

Ispiši članak PDF

Komercijalisti - trgovačka škola zagreb

Časipis Zdravi grade

Newsletter - Poduzetništvo i zapošljavanje - rujan/2014 - START

Poziv