CARINSKI MENADŽMENT I CARINSKE POLITIKE - predavanja - NASTAVNIK: Doc.dr Sanel Jakupović Banja Luka, 2011/2012 KLJUČNE RIJEČI Carina, Carinska politika, Carinska unija, Carinski sistem, Carinski sistem BiH, Carinski sistem EU, Upravljanje rizikom u carini, Slobodna trgovina, 3/19/2012 2 SADRŽAJ PREDAVANJA - EKONOMSKA TEORIJA CARINA I SLOBODNE TRGOVINE dat je prikaz osnovnih elemenata spoljnotrgovinskih odnosa, navedeni su razlozi uvođenja slobodne trgovine, s jedne strane, kao i razlozi uvođenja zaštite (protekcionizma), s druge strane. Obrađena je zaštitna politika u međunarodnim ekonomskim odnosima i carinska politika kao dio zaštitne politike. Zatim su prikazani instrumenti carinske zaštite, instrumenti vancarinske zaštite (netarifne mjere), i institucionalni karakter međunarodnih ekonomskih odnosa i integracija. 3/19/2012 3 SADRŽAJ PREDAVANJA - OPŠTA RAZMATRANJA TEORIJE CARINSKOG SISTEMA obrađuje definisanje i objašnjenje pojmova sistem i carinski sistem. Zatim se daje model opšte definicije carinskog sistema primjenom sistemskog pristupa sa sadržajnim elementima procesnog modela carinskog sistema. - ANALIZA OSNOVNIH KARAKTERISTIKA LEGISLATIVE CARINSKOG SISTEMA BOSNE I HERCEGOVINE I IZVORA CARINSKOG I TRGOVINSKOG PRAVA KOJI SE PRIMJENJUJU U EVROPSKOJ UNIJI - detaljno se analizira pravni okvir carinskog sistema BiH, prikazan u tzv."osnovnoj legislativi" carinskog sistema BiH, tj. u okviru Zakona o carinskoj politici BiH, Zakona o carinskoj tarifi BiH i Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje. Također, u ovome dijelu su predstavljene najznačajnije karakteristike osnovnih instituta carinskog sistema - carinske tarife, carinske vrijednosti i porijekla robe. Na kraju je dat i sažet prikaz izvora carinskog i trgovinskog prava koji se primjenjuju u Evropskoj uniji; obrađeni su svjetsko trgovinsko pravo, međunarodno carinsko pravo, evropsko pravo i nacionalna prava država članica Evropske unije. 3/19/2012 4 SADRŽAJ PREDAVANJA ANALIZA OSNOVNIH KARAKTERISTIKA CARINSKE SLUŽBE BOSNE I HERCEGOVINE. Najprije je analizirana organizacija Uprave za indirektno oporezivanje, tj. njena organizaciona struktura, pravna osnova, misija i osnovne nadležnosti. Zatim je istražena organizacija i rad carinske službe Bosne i Hercegovine u okviru Uprave za indirektno oporezivanje, tj. u prvom redu kadrovska popunjenost Sektora za carine, opis poslova i radnih zadataka u Sektoru za carine, naplata prihoda u carinskom postupku, obim spoljno-trgovinskog poslovanja, obim carinskih prijava po vrstama carinskih postupaka, kao i integrisani informacioni sistem UIO. - OSNOVNE KARAKTERISTIKE PROCESA INTEGRACIJA BOSNE I HERCEGOVINE U EVROPSKU UNIJU I CARINSKA POLITIKA EVROPSKE UNIJE - prikazane su osnovne informacije o Evropskoj uniji, njena kratka istorija nastanka, razumijevanje proširenja EU, proces stabilizacije i pridruživanja i u okviru toga dat je sublimirana prikaz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju zaključen između BiH i EU. U drugom dijelu ovog poglavlja date su informacije o carinskoj politici Evropske unije i direkciji za poreznu i carinsku politiku Evropske komisije (DG TAXUD), a na kraju se daju osnovne informacije o napretku Bosne i Hercegovine u procesu stabilizacije i pridruživanja u oblasti carine. 3/19/2012 5 SADRŽAJ PREDAVANJA - PRIMJENA KONCEPTA STRATEŠKOG MENADŽMENTA U UNAPREĐENJU I RAZVOJU SAVREMENOG CARINSKOG SISTEMA BOSNE I HERCEGOVINE U PROCESU INTEGRACIJA U EVROPSKU UNIJU - analiziraju se pojmovi strategije i strateškog menadžmenta-strateškog planiranja, implementacije strategije, kao i sistema strateške kontrole, predstavlja se model WCO za primjenu koncepta strateškog menadžmenta u izgradnji kapaciteta carinske službe, kao i WCO - Okvir standarda za osiguranje i olakšanje globalne trgovine. Detaljno se analizira primjena koncepta strateškog menadžmenta putem uspostavljenih smjernica za oblast carine koja su data od Evropske komisije (customs blueprints), kao i uloga carinskih loboratorija u izgradnji savremene carine (model WCO). Također, date su i preporuke Svjetske banke za upravljanje rizikom u carini. Na kraju se daje prijedlog modela strateškog plana razvoja određenih elemenata carinskog sistema BiH za period 2009. 2011.godina. 3/19/2012 6 SPOLJNOTRGOVINSKI ODNOSI Međunarodne ekonomske odnose čine međunarodno kretanje: robe (i usluga), kapitala, i ljudi. Ukupni spoljnotrgovinski odnosi neke zemlje predstavljaju: integralni dio privrednog sistema i ekonomske politike, regulisani su uzajamno povezanim i usklađenim podsistemima i politikama kojima se regulišu carinsko, spoljnotrgovinsko, devizno poslovanje, a posredno i poreskim sistemom i poreskom politikom. 3/19/2012 7 EKONOMSKA TEORIJA CARINA I SLOBODNE TRGOVINE Zahtjevi za neograničenom trgovinom slobodnom trgovinom – u suprotnosti su sa zahtjevima za uvođenjem carina i drugim trgovinskim ograničenjima – protekcionizmom. SLOBODNA TRGOVINA ≠ PROTEKCIONIZAM (ZAŠTITA) 3/19/2012 8 RAZLOZI UVOĐENJA SLOBODNE TRGOVINE i. ii. iii. iv. v. vi. Argument poboljšane alokacije proizvodnje putem međunarodne podjele rada, Argument specijalističkih prednosti putem međunarodne podjele rada, Argument povećanja efikasnosti putem svjetske konkurencije, Argument većeg izbora proizvoda i manjih cijena, Argument političke stabilnosti, Argument jačanja međunarodne pozicije, 3/19/2012 9 RAZLOZI UVOĐENJA SLOBODNE TRGOVINE vii. viii. ix. x. Argument nižih troškova transakcija i informacija, Argument povećanja tržišta prodaje, Argument domaćeg rasta, Argument komparativnih prednosti u troškovima. Apsolutna slobodna trgovina nije izvodiva (Adam Smith: To je“utopija”) 3/19/2012 10 LIBERALIZACIJA TRGOVINE PUTEM REGIONALNIH TRGOVINSKIH SPORAZUMA Regionalni trgovinski sporazumi ∆ Udio izvoza trgovinskih blokova na svjetski izvoz u procentima Udio izvoza unutar trgovinskih blokova na njihove ukupne izvoze u procentima EU-15 NAFTA ASEAN MERCOSUR Andean Group SADC CACM COMESA CARICOM CEMAC UEMOA Evropska Unija Sjevernoamerička zona slobodne trgovine Savez jugoistočno-azijskih nacija Zajedničko tržište Južne Amerike Grupa Andskih zemalja Južnoafrička razvojna zajednica Zajedničko tržište Srednje Amerike Zajedničko tržište za istočnu i južnu Afriku Karibijska zajednica i zajedničko tržište Privredna i monetarna unija centralne Afrike Zapadnoafrička privredna i monetarna unija ∆ 60,6 37,9 56,7 23,7 11,6 9,5 9,3 11,1 17,2 6,3 1,4 0,8 0,7 0,4 6,4 12,5 0,4 0,2 1,5 0,1 12,3 0,1 Izvor: Glania/Matthes, Institut der deutschen Wirtschaft Koeln, 2005. 3/19/2012 11 LIBERALIZACIJA TRGOVINE PUTEM REGIONALNIH TRGOVINSKIH SPORAZUMA Regionalni trgovinski sporazumi: Poželjni oblik saradnje Sporazumi koji su prijavljeni i važeći kod WTO Trgovinski sporazumi: po godinama stupanja na snagu Stanje: novembar 2004; izvor podataka: WTO 3/19/2012 12 RAZLOZI UVOĐENJA ZAŠTITE (PROTEKCIONIZMA) i. Argument zaštite domaćih privrednih grana ii. Argument zaštite novih privrednih grana (tzv.”odgojne carine”) – Fridrich List, J.Stuart Mill iii. Argument vlastitog opskrbljivanja u vremenu krize (tzv.”Autarkie argument”) 3/19/2012 13 ZAŠTITNA POLITIKA U MEĐUNARODNIM EKONOMSKIM ODNOSIMA Sastavni dio EKONOMSKOG i POLITIČKOG SISTEMA svake države. Zasniva se na definisanim oblicima: CARINSKE ,I NECARINSKE ZAŠTITE. Primarni efekat zaštitne politike: POTPUNO, ILI ODREĐENO OGRANIČAVANJE MEĐUNARODNE ROBNE RAZMJENE 3/19/2012 14 ZAŠTITNA POLITIKA U MEĐUNARODNIM EKONOMSKIM ODNOSIMA OSNOVNI CILJEVI ZAŠTITNE POLITIKE: zaštita strukture nacionalnog dohotka, supstitucija izvoza i uvoza robe i faktora proizvodnje, 3/19/2012 dugoročno povećanje stepena efikasnosti nacionalne proizvodnje. ss 15 CARINSKA POLITIKA KAO DIO ZAŠTITNE POLITIKE Integralni element ukupne ekonomske politike države Sastavni dio nacionalne zaštitne politike u međunarodnim ekonomskim odnosima. Definicija (Stanković M.): “Pod carinskom politikom jedne zemlje treba podrazumijevati svjesno usmjeravanje od strane društva instrumenata i instituta u vezi sa carinskom zaštitom, razvoja domaće proizvodnje i drugim vitalnim pitanjima koja su od interesa za privredu jedne zemlje” 3/19/2012 16 CARINSKA POLITIKA KAO DIO ZAŠTITNE POLITIKE Definicija (Jakupović S.): Opšta definicija carinske politike proizilazi iz utvrđenih ciljeva i strategije razvoja određene državne zajednice (unije) u posmatranom vremenskom periodu. "Carinska politika određene države (unije) predstavlja efikasno korištenje njenih definisanih elemenata u cilju unapređenja ukupnog stepena razvoja privrednog sistema države, prije svega u zaštiti domaće proizvodnje, osiguranju uslova za ostvarivanje prihoda državnog budžeta po osnovu indirektnih poreza koji nastaju kao rezultat spoljnotrgovinske robne razmjene, kao i zadovoljavanju i drugih potreba i zahtjeva u okviru definisanih uslova datog društveno-ekonomskog sistema i međunarodnih standarda, u posmatranom vremenskom periodu." 3/19/2012 17 INSTRUMENTI CARINSKE POLITIKE OSNOVNI (dugoročni): Carinske stope, Carinska osnovica, i Carinski preferencijali. POMOĆNI (kratkoročni): 3/19/2012 Carinski kontigenti-kvote, Antidampiške carine, Sezonske carinske stope, Itd. 18 INSTRUMENTI CARINSKE ZAŠTITE CARINE SU KLASIČNI INSTRUMENT PROTEKCIONIZMA (ZAŠTITE), kojim jedna zemlja ostvaruje prednost na teret druge zemlje. Označava se i kao “TARIFNA ZAŠTITA”. Carina je instrument pasivne i aktivne zaštite: 3/19/2012 Pasivno dejstvo: opterećenje cijene uvoza (najčešći oblik), Aktivno dejstvo: uticaj na formiranje izvoznih cijena i količinu izvoza. 19 DEFINICIJA POJMA “CARINE” Riječ "carina" dolazi od izraza "careva dažbina", koja je prvobitno naplaćivana u korist cara (vladara) (Popović, M.) Carinom se, prije svega, u savremenom smislu riječi, smatra dažbina (indirektan porez) koja se u vidu novčanog iznosa i to, prije svega, u domaćoj valuti naplaćuje na robu po unaprijed utvrđenim kriterijumima i po utvrđenim carinskim stopama u carinskoj tarifi, najčešće od strane države uvoznice, bilo u cilju zaštite domaće privrede ili iz fisklalnih, političkih, socijalnih i drugih ciljeva. (Stanković, M.) Carine su vrsta posrednog poreza na uvoz ili izvoz proizvoda kojim se opterećuje proizvod koji prelazi carinsku granicu. (Čenić, J.G.) Carina je dažbina koja se naplaćuje na stranu robu koja se uvozi na carinsko područje određene zemlje, ili se sa tog područja izvozi. To je iznos davanja uvoznika robe u domaćoj valuti po osnovu uvoza, odnosno prelaska robe preko carinske linije jedne države, odnosno prelaska preko granice. (Todorović,T.) 3/19/2012 20 DEFINICIJA POJMA “CARINE” “Carine i ostale uvozne dažbine naplaćuju se na robu koja se uvozi, unosi ili prima u carinsko područje Bosne i Hercegovine, po stopama određenim u Carinskoj tarifi BiH, koja je sastavni dio ovog zakona, osim gdje međunarodni ugovori BiH i zakoni BiH nalažu drugačije” (Zakon o carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine, od 03.02.1998.,"Službeni glasnik BiH", broj 1/98, čl.1.st.1 .) 3/19/2012 21 ISTORIJSKI RAZVOJ CARINE Stari Rimljani – stationes (carinske stanice) – fiskalna uloga; Stara Grčka (5.vijek prije Hrista)-cestarine, mostarine, trošarine (fiskalna uloga); Feudalizam – tranzitne carine u unutrašnjem prometu (fisklana uloga); Merkantilizam – zaštita domaće proizvodnje od inostrane konkurencije (zaštitna i fisklana uloga); Liberalizam – razvoj nove industrije (“argument infant industrije”) – zaštitna i fisklana uloga; Do Svjetske privredne krize 1929.godine - carina jedini instrument zaštite domaće proizvodnje; Nakon drugog svjetskog rata (1945.) – carine prepreka slobodnoj međunarodnoj robnoj razmjeni – smanjivanje carina u okviru GATT-a i WTO-a 3/19/2012 22 ISTORIJSKI RAZVOJ CARINE U BOSNI I HERCEGOVINI VIII vijek – srednjovijekovne države Južnih Slovena; Otomansko carstvo – carina pod nazivom “đumruk”; Austro-Ugarska monarhija – sporazum o carinama između Austrije i Ugarske, prihod od carina služio za finansiranje troškova zajedničkih poslova. SAVREMENA CARINA: PRVI PERIOD: CARINSKI SISTEM SFRJ (1945. – 1992.), DRUGI PERIOD: CARINSKI SISTEM BIH (od 1995.godine do danas). 3/19/2012 23 ISTORIJSKI RAZVOJ CARINE U BOSNI I HERCEGOVINI U skladu sa USTAVOM BiH (Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma) – oblast CARINSKE POLITIKE na nivou državnih institucija BiH, 1998.godine na državne institucije BiH prenesena zakonodavna nadležnost (Zakon o carinskoj tarifi BiH), 2004.godine na institucije BiH prenesena upravna nadležnost (Zakon o carinskoj politici BiH). 3/19/2012 24 VRSTE CARINA A. S obzirom na smjer kretanja robe: 1. Uvozne carine 2. Izvozne carine 3. Provozne ili tranzitne carine – ukinute su Barcelonskom konvencijom iz 1921. godine. B. S obzirom na svrhu carine: 1. Zaštitne carine 2. Fiskalne carine 3. Prohibitivne carine 3/19/2012 25 VRSTE CARINA C. S obzirom na osnovicu za obračun carine: 1. Carine na vrijednost uvezene robe („ad valorem") 2. Specifične carine 3. Kombinovane carine D. S obzirom na subjekte odlučivanja: 1. Autonomne ili samostalne carine 2. Ugovorne ili konvencionalne carine E. S obzirom na uravnoteženje domaćih i inostranih carina: 1. Antidampinške carine 2. Konsolidovane carine 3/19/2012 26 EFEKTI CARINA EKONOMSKI EFEKTI instrumenata protekcionističke politike neke zemlje podrazumijevaju promjene u vrijednostima parametara i promjeni odnosa koje primjena instrumenata izaziva u nacionalnoj ekonomiji i u drugim zemljama, učesnicima robne razmjene (Čenić, J.G.) Efekti carina po J.E.Meade – u: Primarni efekti: obuhvataju promjene u dohotku i cijenama, Sekundarni efekti: odnose se na supstituciju, Tercijarni efekti: obuhvataju sve promjene u cilju uravnoteženja platnog bilansa. 3/19/2012 27 EFEKTI CARINA Prema C. Weert-u, najznačajniji efekti carine su: 1. uticaj na cijene, 2. uticaj na preraspodjelu (gubitak efikasnosti i blagostanja), 3. fisklani uticaj za ubiranje državnih prihoda, 4. argument za carinske pregovore (Evropske zajednice), 5. odbrana od zaštitnih mjera drugih država (retorzione ili kaznene carine), 6. odbrana od dampinga drugih država (antidampinške mjere). 3/19/2012 28 EFEKTI CARINA – PREDNOSTI I NEDOSTACI PREDNOSTI: Optimalna carinska zaštita nacionalne privrede, Uticaj na ravnotežu trgovinskog bilansa. NEDOSTACI: Smanjenje prihoda državnog budžeta, Smanjenje obima svjetske trgovine, Redistribucija dohotka od potrošača prema proizvođačima, Prelijevanje prihoda od proizvođača na svjetskom nivou prema nerentabilnim proizvođačima unutar nacionalne ekonomije, Povećanje cijena, Smanjivanje ličnog blagostanja svakog pojedinca. 3/19/2012 29 EFEKTI CARINA – UTICAJ NA CIJENE CARINA UTIČE NA POVEĆANJE CIJENA NA DOMAĆEM TRŽIŠTU: tačno za iznos carine (proizvodnja i potrošnja zavise od uvoza, a troškovi proizvodnje su konstantni), 3/19/2012 za manji iznos od carine (troškovi proizvodnje nisu konstantni, povećanje produktivnosti snižava troškove), za veći iznos od carine (rast tražnje na domaćem tržištu, nedovoljna ponuda iz uvoza). 30 EFEKTI CARINA – UTICAJ NA CIJENE CARINA NE UTIČE NA CIJENE NA DOMAĆEM TRŽIŠTU U SLUČAJU: 3/19/2012 Kada postoji dovoljna domaća proizvodnja po stabilnim cijenama, Kada ne postoji dovoljna količina domaćih proizvoda – ako inostrani prodavac snizi prodajnu cijenu za iznos carine (efekat prevaljivanja carine sa kupca na prodavca). 31 EFEKTI CARINA – FISKALNI UTICAJ Odražava se na povećanje prihoda države po osnovu uvođenja carina u međunarodni robni promet (Čenić, J.G.), Fiskalni efekat carina predstavlja samo sekundarni efekat koji ona ispoljava kao snažno sredstvo prihoda države (M.Stanković), Značajan element finansiranja državnog budžeta u siromašnim i zemljama u razvoju koje imaju izražene probleme prilikom prikupljanja poreza, U EU ne postoji sistem prikupljanja carina isključivo za finansiranje budžeta (tzv. finansijska carina) i taj sistem je zabranjen između država članica EU (član 25., stav 2. Uredbe o EZ). 3/19/2012 32 EFEKTI CARINA – FISKALNI UTICAJ U BOSNI I HERCEGOVINI Fisklani efekat carinskih dažbina u BiH - još uvijek relativno značajan izvor prihoda državnog budžeta, U 2008.god. UIO naplatila 4,926 mlrd KM indirektnih poreza u neto iznosu po odbitku povrata od PDV-a i ostalih indirektnih poreza ili 6,13% više nego u 2007.g. 3/19/2012 Prihod od carina 642.917.958,26 KM, ili 16,07% ukupnih prihoda od indirektnih poreza 33 EFEKTI CARINA – FISKALNI UTICAJ U BOSNI I HERCEGOVINI Kretanje u naplati indirektnih poreza u BiH (2002. - 2008.) Izvor: Odjeljenje za makroekonomsku analizu UO UIO, Banja Luka, 2009. 3/19/2012 34 EFEKTI CARINA – FISKALNI UTICAJ U BOSNI I HERCEGOVINI Godišnje promjene u naplati indirektnih poreza u BiH (2003. - 2008.) Izvor: Odjeljenje za makroekonomsku analizu UO UIO, Banja Luka, 2009. 3/19/2012 35 EFEKTI CARINA – FISKALNI UTICAJ U BOSNI I HERCEGOVINI Promjena u naplati carina usljed primjene SSP (2007 / 2008) Izvor: Odjeljenje za makroekonomsku analizu UO UIO, Banja Luka, 2009. 3/19/2012 36 EFEKTI CARINA – TRGOVINSKI DEFICIT Izvoz i uvoz BiH u periodu 2003 - 2008 Uvoz Izvoz 2003 8365183 2428234 2004 9422969 3012763 2005 11180797 3783199 2006 11388783 5164295 2007 13898242 5936583 2008 16287044 6714302 Saldo 5936949 6410206 7397598 6224488 7961659 9572742 Stopa pokrivenosti 29,03% 31,97% 33,84% 45,35% 42,71% 41,22% Izvor: Agencija za statistiku BiH, 2009. 3/19/2012 37 EFEKTI CARINA – ZAŠTITA DOMAĆE PRIVREDE NOMINALNA, EFEKTIVNA, NETO EFEKTIVNA I UKUPNA CARINSKA ZAŠTITA: Nominalna carinska zaštita – svaka država reguliše nominalnu carinsku politiku na nacionalnom nivou, kojom su definisane opšte granice zaštite nacionalne privrede. To nisu precizni, konkretni pokazatelji u smislu visine carinskog opterećenja, ali se preciziraju proizvodnja i proizvodi koji su bitni za ukupni privredni razvoj. Efektivna carinska zaštita – za razliku od nominalne zaštite, efektivna zaštita ogleda se kroz konkretne zaštitne odredbe, njihovu visinu i primjenu, a realizuju se kroz carinsku tarifu, uvozne i izvozne kvote, zabrane uvoza i izvoza i sl. 3/19/2012 38 EFEKTI CARINA – ZAŠTITA DOMAĆE PRIVREDE NOMINALNA, EFEKTIVNA, NETO EFEKTIVNA I UKUPNA CARINSKA ZAŠTITA: 3/19/2012 Neto efektivna carinska zaštita – je ustvari efektivna zaštita korigovana promjenom kursa nacionalne valute.Pad kursa domaće valute poskupljuje uvoz, što utiče na uvozne cijene, a posredno i na samu količinu uvoza Ukupna zaštita – određenog sektora privrede izračunava se na način da se stopi efektivne zaštite doda i zaštita uslovljena promjenom kursa, odnosno promjena kursa domaće valute utiče na stepen zaštite. 39 CARINSKA STOPA Carinska stopa je brojčano izražena visina carine koja se naplaćuje za jednu vrstu robe. Ona se u carinskoj tarifi može pojaviti u vidu procenta (ako se naplata carine vrši po vrijednosti robe) ili u određenom fiksnom novčanom iznosu (ukoliko se carina naplaćuje po jedinici mjere robe). (Bogićević, T.) Carinska stopa d se određuje putem carinskog tarifnog svrstavanja u Carinskoj tarifi (c, customs classification) i zavisi od zemlje porijekla (o, origin) i vremenskog perioda podnošenja carinske prijave (ti, time). (Weerth, C.) d = co, ti 3/19/2012 40 PRORAČUN VISINE CARINSKIH DAŽBINA Visina carinskih dažbina (t, tariff) se proračunava uz pomoć tri varijable (Weerth, C.): Carinske vrijednosti (v, value), Stope carine (d, duty), i Količine (q, quantity). Formula: Proračun visine carinskih dažbina: t = v*d*q, (u novčanim jedinicama). q = 1 (kod “ad valorem” stopa), v = 1 ( kod specifičnih car.stopa). 3/19/2012 41 VRSTE CARINSKIH STOPA A. S OBZIROM NA NAČIN IZRAŽAVANJA CARINSKE STOPE: 1) Carinske stope u postotku – primjenjuju se kod „ad valorem“ carina 2) Carina u apsolutnom iznosu – primjenjuje se kod specifičnih carina B. S OBZIROM NA RASPON: 1. Minimalne, 2. Maksimalne, 3. U rasponu od min. do max. C. S OBZIROM NA SAMOSTALNOST ODLUČIVANJA: 1. Samostalne ili autonomne carinske stope 2. Konvencionalne carinske stope 3/19/2012 42 CARINSKE STOPE U CARINSKOJ TARIFI BIH Carinska tarifa BiH za 2009.godinu sadrži više kolona carinskih stopa: Nominalnu (autonomnu) stopu carine, Konvencionalne stope carine (SSP, CEFTA, Turska). Visina carinske stope u Carinskoj tarifi BiH: Min. 0%, Max. 15%. 3/19/2012 43 NECARINSKA ZAŠTITA – “NETARIFNE MJERE” (NTM) NTM – eng. “Non - tariff – measures” Definicija: “Netarifne mjere predstavljaju sve državne mjere koje vrše preoblikovanje međunarodne trgovine robe i usluga po obimu, sastavu robe ili regionalnim obavezama“. (Hasenpflug, H.). Definicija: Netarifne mjere predstavljaju sva trgovinska ograničenja koja nastaju pored carine, ali i mjere koje unaprjeđuju trgovinu (npr.,subvencije). 3/19/2012 44 NETARIFNE MJERE - OBLICI Kontigenti i kvote (Kvantitativno ograničenje uvoza ili izvoza) Dobrovoljno ograničenje izvoza Otvaranje tržišta pregovorima Sanitarne, fitosanitarne i tehničke prepreke trgovini 3/19/2012 45 NETARIFNE MJERE - OBLICI Zabrane i ograničenja u Evropskoj uniji - grafikon Trgovačko političke mjere privredne vrste (član 1.tačka 7.UPCK-a) u okviru međunarodnih sporazuma autonomne mjere u slučaju nužde kvote nadzorne mjere Zaštitne mjere neprivredne vrste (član 58. stav 2.UPCK-a) za provođenje/u okviru međunarodnih sporazuma zabrane sa/bez mogućnosti oslobađanja autonomne zaštitne mjere Moraju se ispuniti ograničenja, odnosno određeni uslovi Izvor: Lux, M.: Das Zollrecht der EG, Bundesanzeiger, Köln, 2004 3/19/2012 46 OLAKŠICE U TRGOVINI Definicija: Pod pojmom "olakšice u trgovini" podrazumijeva se unaprijeđenje privrednog i političkog okruženja u kojem se obavljaju transakcije, uključujući, ali ne ograničavajući se na usklađivanje i pojednostavljivanje carinskih procedura, veću transparentnost propisa i postupaka, upotrebu IT tehnologija, kao i reformu i koordinaciju aktivnosti institucija koje su angažirane na implementaciji uvođenja olakšica u trgovini. 3/19/2012 47 MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE I INTEGRACIJE Opšti sporazum o carinama i trgovini – GATT (1947.) i Revidirani GATT (1994.) Svjetska trgovinska organizacija – 1994. (World Trade Organisation-WTO) – Ženeva, Savjet za carinsku saradnju (CCC) – 1952.god., Svjetska carinska organizacija - 1994. (World Customs Organisation-WCO) – Brisel, Ekonomska komisija za Evropu (Economic Commission for Europe – ECE), regionalni forum Ujedinjenih naroda (UN) – Ženeva, 3/19/2012 48 OPŠTI SPORAZUM O CARINAMA I TRGOVINI - GATT GATT 1947. - Multilateralni trgovinski sporazum između autonomnih ekonomskih subjekata (nije ograničeno na države, npr. carinska teritorija) koji ima za cilj povećanje međunarodne trgovine kao način za povećanje blagostanja u svijetu. GATT 1994. - Predstavlja glavnu reviziju Opšteg sporazuma o carinama i trgovini. Nastao je u pregovorima Urugvajske runde u periodu 1986. 1994. i predstavlja kamen temeljac WTO pravila o trgovinskim odnosima u području roba i carina. GATT 1994 je priložen kao aneks WTO Sporazumu i sadrži poziv na GATT 1947. 3/19/2012 49 OPŠTI SPORAZUM O CARINAMA I TRGOVINI - GATT Glavni princip GATT - PRINCIP NAJPOVLAŠTENIJE NACIJE (ČLAN 1.): 3/19/2012 "MFN - Most-favoured-nation treatment MFN – Tretman najpovlaštenije nacije. Obaveza države da tretman koji daje svojima najpovlaštenijim trgovinskim partnerima proširi na sve svoje trgovinske partnere. Na primjer, ukoliko Bosna i Hercegovina uvede 2% carinu na uvoz jabuka iz Poljske, MFN tretman bi zahtijevao da isti tretman proširi na uvoz jabuka iz drugih članica WTO-a. Zajedno sa Nacionalnim tretmanom, MFN predstavlja jezgro principa nediskriminacije koji je sadržan u “srcu” trgovinskog prava." 50 OPŠTI SPORAZUM O CARINAMA I TRGOVINI - GATT MULTILATERALNI PREGOVORI (RUNDE) U OKVIRU GATT-a: Runde Razdovlje prije GATT-a (1934.-1947.) I runda: Ženeva 1947. II runda: Annecy 1949. IIIrunda: Torquay 1950. IV runda: Ženeva 1955.-1956. V (Dillon) runda: Ženeva 1961.-1962. VI (Kenedijeva) runda: 1964.-1967. VII (Tokijevska) runda: 1973.-1979. VIII (Urugvajska) runda: 1986.-1994. Prosječno smanjenje prema carinskoj tarifi (%) Prosječno smanjenje svih carina (%) 44,0 32,2 35,0 21,1 35,1 1,9 26,0 3,0 15,6 3,5 12,0 2,4 45,5 36,0 29,6 Prosječno smanjenje carina na industrijske proizvode za 40% NEUSPJEŠNE RUNDE: SEATTLE (1999.) i DOHA (2001. – 2006.) 3/19/2012 51 SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA - WTO WTO 1995. - jedinstveni institucionalni okvir koji obuhvata Opšti sporazum o carinama i trgovini (GATT) i sve sporazume i pravne instrumente koji su dogovoreni Urugvajskom rundom. (MVT i EO) WTO sačinjava zajednički institucionalni okvir za trgovačke odnose između zemalja i carinskih područja čije su vanjskotrgovinske veze potpuno autonomno konstituisane.(Lux, M.) Termini “GATT” i “WTO” označavaju i organizaciju i multilateralni sporazum koji uređuje međunarodnu trgovinu. 3/19/2012 52 SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA - WTO WTO PRINCIPI: 3/19/2012 Primjena klauzule najpovlaštenije nacije – preuzet iz GATT-a, Princip nacionalnog tretmana – preuzet iz GATT-a, Princip slobodnog tržišta – u širem smislu podrazumjeva cjelokupan proces liberalizacije trgovine u državama članicama, Princip unaprjeđenja poštene konkurencije – izražava namjeru WTO-a da se bori protiv svih oblika nelojalne konkurencije u području razmjene roba, usluga i intelektualnog vlasništva, Princip poticanja razvoja i ekonomskih reformi – prvenstveno je usmjeren državama u razvoju i prema tranzicijskim ekonomijama, na način da razvijene države liberalizuju uvoz iz tih država. 53 REGIONALNE EKONOMSKE INTEGRACIJE NAJZNAČAJNIJI OBLICI: Preferencijalno grupisanje, Asocijativni sporazum, Zona slobodne trgovine, Carinska unija, Zajedničko tržište, Ekonomska unija (npr., EU). 3/19/2012 54 REGIONALNE EKONOMSKE INTEGRACIJE – CARINSKA UNIJA Definicija (prema GATT-u): “Pod carinskom unijom podrazumijeva se zamjena dvaju ili više carinskih područja jednim carinskim područjem kada ta zamjena ima za poljedicu: Da se carina i druga trgovinska ograničenja ukidaju za najveći dio trgovinske razmjene između područja koja sačinjavaju uniju, ili bar najveći dio razmjene proizvoda porijeklom sa tih područja, Da carine i druga ograničenja koje članovi unije primjenjuju na trgovinu sa državama van unije budu u suštini identične.” 3/19/2012 55 EFEKTI CARINSKE UNIJE Razni autori uglavnom spominju tri simultana efekta (Kandžija, V.): EFEKAT STVARANJA TRGOVINE – rezultira iz zamjene manje efikasnih nacionalnih proizvođača uvozom uz niže troškove, porijeklom iz države partnera, EFEKAT POTROŠNJE – pripisuju se smanjenju cijena, a koje dovodi do povećanja potrošnje i porasta ukupnog uvoza, EFEKAT SKRETANJA TRGOVINE – sastoji se u gubitku dijela tržišta trećih država u korist uvoza država partnera. 3/19/2012 56 EFEKTI CARINSKE UNIJE PODJELA EFEKATA CARINSKE UNIJE NA STATIČKE I DINAMIČKE (Strahinja, D.): STATIČKI EFEKTI CARINSKE UNIJE: 1. i. ii. iii. iv. efekti na trgovinu – efekt stvaranja trgovine i efekt skretanja trgovine, efekat supstitucije proizvoda – slično kao i efekat potrošnje, efekat na relokaciju proizvodnje – bescarinska trgovina unutar carinske unije potiče proces relokacije resursa i porizvodnje od porizvođača s višim troškovima prema proizvođačima s nižim troškovima, efekti na uslove razmjene – ukidanjem međusobnih carina mijenja se i odnos njihovih cijena, zavisno o prethodnoj visini carinskog opterećenja, a o visini efekta naročito je bitan odnos elastičnosti između ponude i potražnje. DINAMIČKI EFEKTI CARINSKE UNIJE: 2. i. ii. iii. 3/19/2012 efekat povećanja konkurencije – proširivanjem tržišta država članica povećava se i konkurentnost, a smanjuju monopolističke tendencije, efekat na ekonomiju obima – makroekonomski efekti ekonomije obima rezultiraju iz proširenja nacionalnih u integralno tržište, efekat na investicije – povećanjem tržišta povećava se i ukupna potražnja, kao i kupovna moć stanovništva, a što stvara preduslove za intenziviranje novih investicija. 57 SVJETSKA CARINSKA ORGANIZACIJA - WCO MISIJA: Svjetska carinska organizacija (WCO) je nezavisno međuvladino tijelo, čija je misija poboljšanje efektivnosti i efikasnosti carinskih uprava u svijetu i olakšavanje procedura trgovine, transporta roba i putovanja ljudi širom svijeta. 1952. – Savjet za carinsku saradnju (CCC), 1994. – Svjetska carinska organizacija (WCO), 2009. – Broj članova: 174; BiH najmlađa članica (4.7.2008.), WCO – izvršavanje i nadzor nad 98% međunarodne trgovine Sjedište WCO u Briselu, Rukovođenje WCO – generalni sekretar (Mikuryia,K. – Japan) i komiteti 3/19/2012 58 SVJETSKA CARINSKA ORGANIZACIJA - WCO GLAVNI KOMITETI WCO: Komitet za istrage i borbu protiv krijumčarenja Stalni tehnički komitet Potkomitet za informacioni menadžment Tehnički komitet za pravila o porijeklu Tehnički komitet za vrijednost Komitet za Harmonizirani sistem Potkomitet za reviziju Harmoniziranog sistema Naučni potkomitet Komitet za finansije 3/19/2012 59 INSTRUMENTI WCO – KONVENCIJE I PREPORUKE 3/19/2012 Konvencija o harmonizovanom sistemu naziva i šifarskih oznaka roba Okvirni standardi za bezbjednost i olakšice u međunarodnoj trgovini Carinska konvencija o privremenom uvozu ambalaže Carinska konvencija o privremenom uvozu profesionalne opreme ( kao i Aneks A, Aneks B i Aneks C) Carinska konvencija o privremenom uvozu robe na osnovu ATA karneta Carinska konvencija o materijalu za razonodu pomoraca Međunarodna konvencija o uprošćavanju i usklađivanju carinskih procedura ( kao i Aneks G1, Aneks G2 i Aneks G3) Preporuka Savjeta za carinsku saradnju u vezi sa carinskim tehničkim pitanjima koja se rješavaju na međunarodnom planu 60 INSTRUMENTI WCO – KONVENCIJE I PREPORUKE 3/19/2012 Preporuka Savjeta za carinsku saradnju o olakšavanju privremenog izvoza robe koja se šalje iz jedne zemlje u drugu radi prerade, dorade ili opravke Preporuke Savjeta za carinsku saradnju o povraćaju ili naknadi carinskih dažbina na robu koju je uvoznik odbio da primi pošto ne odgovara uslovima ugovora Preporuka Savjeta za carinsku saradnju o otvaranju prodavnica neocarinjene robe (tax-free shops) Preporuka Savjeta za carinsku saradnju za brže dostavljanje pošiljaka pomoci u slučajevima katastrofa Preporuka Savjeta za carinsku saradnju o uzorcima koje treba smatrati od neznatne vrijednosti u smislu međunarodne Konvencije za olakšavanje uvoza trgovačkih uzoraka i reklamnog materijala Preporuka Savjeta za carinsku saradnju u vezi sa korišćenjem privremenih uvoznih dokumenata za reportažna kola Preporuka u vezi sa supstancama koje nagrizaju ozonski omotač 61 TEORIJA CARINSKOG SISTEMA Definicija pojma sistem: "Pod pojmom 'sistem' podrazumijevamo bilo koju relativno izolovanu cjelinu zasnovanu na konceptu sistemskog mišljenja, koja se sastoji od onolikog broja elemenata, povezanih međusobnim relacijama, koliko je potrebno da se obezbijedi kontinuirano funkcionisanje datog sistema u odnosu na ispunjavanje njegovih utvrđenih ciljeva prema ukupnom okruženju." (Jakupović, S.) Slika-Uslovi označavanja pojave kao sistem CILJEVI RELATIVNO IZOLOVANA CJELINA ELEMENTI SISTEM KRITERIJI 3/19/2012 RELACIJE 62 MODELIRANJE OPŠTE DEFINICIJE CARINSKOG SISTEMA Primjena koncepta sistemskog pristupa iz Opšte teorije sistema. DEFINICIJA: "Carinski sistem države predstavlja relativno izolovanu cjelinu (podsistem) u okviru njenog sistemskog okruženja, sastavljen od strukture koja, u posmatranom vremenskom periodu, funkcioniše u skladu sa postavljenim kriterijima i sinergijski upravlja tokovima robe, ljudi, kapitala, ideja i informacija koje su neophodne za ostvarivanja utvrđenih ciljeva datog carinskog sistema, kao i ciljeva ukupnog sistemskog okruženja.“ (JAKUPOVIĆ, S.) 3/19/2012 63 MODELIRANJE OPŠTE DEFINICIJE CARINSKOG SISTEMA Kategorije sadržajnih faktora koje su obuhvaćene u definiciji “carinskog sistema” S.Jakupovića: 1. Granice carinskog sistema kao relativno izolovane cjeline, kao i sistemsko okruženje carinskog sistema, 2. Ciljevi carinskog sistema i njegovog sistemskog okruženja, 3. Struktura carinskog sistema, koju sačinjvaju elementi i međusobne relacije između njih, 4. Kriteriji za obavljanje funkcije carinskog sistema, i 5. Dimenzija vremenskog posmatranja carinskog sistema. 3/19/2012 64 Država Granica sistemskog okruženja carinskog sistema Društvenoekonomski sistem Grafički prikaz - Model carinskog sistema kao relativno izolovane cjeline u odnosu na sistemsko okruženje (S.Jakupović) Socijalni sistem Privredni sistem Poreski sistem Sistem međ. ekonomskih odnosa SPOLJNOTRGOVINSKI SISTEM Zdravstveni sistem ...... sistem Sistem cijena ...... sistem DEVIZNI SISTEM ...... sistem CILJEVI CARINSKI SISTEM ELEMENTI RELACIJE Granica carinskog sistema kao relativno izolovane cjeline 3/19/2012 KRITERIJI 65 Grafički prikaz – Opšti procesni model carinskog sistema (S.Jakupović) Ulazna okolina (Ou): -ekonomski operatori, -vlada, -vladine agencije, -parlament, -međunarodni subjekti, -financijske institucije, -lokalna zajednica (građani/javnost), -akademska zajednica, -nevladine organizacije, itd. Ulazne veličine (Xu): - ljudi, - roba, - novac, - ideje, - informacije T Procesi P= f(K,C) Upravljački podsistem (Carinska uprava) T Tokovi informacija, ideja, robe, ljudi, kapitala Izlazne veličine (Yi): -usluge, -ljudi, -roba, -novac, Izlazna okolina (Oi): -ideje, -ekonomski operatori, - informacije -vlada, -vladine agencije, -parlament, T -međunarodni subjekti, -financijske institucije, -lokalna zajednica (građani/javnost), -akademska zajednica, -nevladine organizacije, itd. T (Tin, Tid, Tr, Tlj, Tk) P=f(K,C), gdje su K-kriteriji, a C-ciljevi Kriteriji su: -osnovna legislativa carinskog sistema ("carinsko zakonodavstvo":carinski zakon, zakon o carinskoj tarifi, zakon o carinskoj upravi, međunarodni izvori prava), -ostala relevantna legislativa, -druga definisana pravila unutrašnje i vanjske okoline. 3/19/2012 66 OSNOVNA LEGISLATIVA CARINSKOG SISTEMA BIH (A) Nacionalni izvori carinskog prava: (I) zakoni: 1. 2. 3. Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine, Zakon o carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine, i Zakon o Upravi za indirektno oporezivanje; (II) podzakonski akti: 1. 2. 3/19/2012 Odluka o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine, Odluka o usaglašavanju i utvrđivanju Carinske tarife Bosne i Hercegovine. 67 OSNOVNA LEGISLATIVA CARINSKOG SISTEMA BIH (B) Međunarodni izvori carinskog i trgovinskog prava: 1. Bilateralni sporazumi o: i. slobodnoj trgovini (uključujući i carinska pitanja) koje je Bosna i Hercegovina zaključila sa: Turskom; ii. carinskoj saradnji koje je BiH zaključila sa: Hrvatskom, Srbijom, Crnom Gorom, Turskom i Slovenijom 2. Multilateralni sporazumi o: (a) trgovini (uključujući i carinska pitanja) koje je BiH zaključila u okviru: Sporazuma CEFTA i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom (SSP); (b) carinskih konvencija (WCO) koje je ratifikovala BiH: (i) Konvencija o uspostavi Vijeća za carinsku saradnju. 3/19/2012 68 OSNOVNA LEGISLATIVA CARINSKOG SISTEMA BIH U ZNAČAJNOJ MJERI USKLAĐENA I/ILI ZASNOVANA SA/NA: a) svjetskom trgovačkom pravu (WTO multilateralni sporazumi -konvencije: npr., GATT - sporazum), b) međunarodnom carinskom pravu (WCO multilateralni sporazumi -konvencije: npr., Konvencija o HS-u, "Kyoto konvencija"), i c) (carinskom) pravu Evropske unije – tzv. pravna stečevina / acquis communautaire (npr., Carinski kodeks EZ, Kombinovana nomenklatura Evropske unije). 3/19/2012 69 ZAKON O CARINSKOJ POLITICI BIH SADRŽAJ 1. DIO: OPŠTE ODREDBE obuhvataju: Djelokrug i osnovne definicije Glava I (članovi 1. - 4.), Opšte odredbe koje se odnose koje se odnose na prava i obaveze lica u pogledu carinskih propisa - Glava II (članovi 5. - 16.); 2. DIO: ELEMENTI NA OSNOVU KOJIH SE PRIMJENJUJU UVOZNE ILI IZVOZNE DAŽBINE I DRUGE MJERE PROPISANE ZA TRGOVINU ROBOM obuhvataju: Carinsku tarifu BiH i tarifno razvrstavanje robe Glava I (članovi 17. i 18.), Porijeklo robe - Glava II (članovi 19. - 24.), Vrijednost robe za carinske svrhe - Glava III (članovi 25. - 33.); 3. DIO: ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA ROBU UNIJETU U CARINSKO PODRUČJE BIH DOK JOJ SE NE ODREDI CARINSKO ODOBRENO POSTUPANJE ILI UPOTREBA obuhvataju: Ulazak robe u carinsko područje BiH Glava I (članovi 34. - 36.), Pokazivanje robe carini - Glava II (članovi 37. - 39.), Zbirna prijava i istovar robe pokazane carini - Glava III (članovi 40. - 44.), Obaveza da se robi pokazanoj carini odredi carinski odobreni postupak ili upotreba - Glava IV (članovi 45. i 46.), Privremeni smještaj robe - Glava V (članovi 47. - 50.), Odredbe koje se primjenjuju na robu koja nije BH roba, a koja se kretala po postupku provoza - Glava VI (članovi 51. i 52.), Ostale odredbe - Glava VII (članovi 53. i 54.); 3/19/2012 70 ZAKON O CARINSKOJ POLITICI BIH SADRŽAJ 4. 5. 6. 7. 8. 9. 3/19/2012 DIO: CARINSKO ODOBRENO POSTUPANJE ILI UPOTREBA obuhvataju: Opšte odredbe - Glava I (član 55.), Carinske postupke Glava II (članovi 56. - 158.), Druge vrste carinski odobrenih postupanja ili upotreba - Glava III (članovi 159. - 174.); DIO: ROBA KOJA NAPUŠTA CARINSKO PODRUČJE BIH obuhvata odredbe člana 175. (Roba koja napušta carinsko područje BiH); DIO: POVLAŠTENI POSTUPCI obuhvataju: Oslobađanja o plaćanja dažbine - Glava I (član 176.), Vraćanje izvezene robe - Glava II (članovi 177. - 179.), Proizvodi morskog ribolova i drugi proizvodi izvađeni iz mora - Glava III (član 180.); DIO: CARINSKI DUG obuhvataju: Garanciju za pokriće carinskog duga Glava I (članovi 181. - 192.), Nastanak carinskog duga - Glava II (članovi 193. - 209.), Naplata iznosa carinskog duga - Glava III (članovi 210. 225.), Otpis carinskog duga - Glava IV (članovi 226. i 227.), Povrat i odustajanje od naplate dažbina - Glava V (članovi 228. - 235.); DIO: ŽALBE obuhvataju odredbe članova 236. i 237., i DIO: ZAVRŠNE ODREDBE obuhvataju odredbe članova 238. i 239. 71 CARINSKA TARIFA - POJAM DEFINICIJA: CARINSKA TARIFA je propisom utvrđen sistematizovani spisak robe koja podliježe naplati carine, sa naznačenim carinskim stopama, kao i odredbama o načinu utvrđivanja carinske vrijednosti, oslobađanjima od plaćanja carine, fleksibilnim carinskim instrumentima i drugim odredbama u vezi naplate carine. CARINSKA TARIFA U ŠIREM SMISLU - sastoji se iz dva dijela: popisa robe sa naznačenim carinskim stopama i dijela koji sadrži normativne odredbe značajne za naplatu carine i primjenu drugih mjera ekonomske i drugih politika države. CARINSKA TARIFA U UŽEM SMISLU (spisak proizvoda sa carinskim stopama) - sastoji se od : 3/19/2012 tarifnih oznaka, naimenovanja robe i stopa carine. 72 VRSTE CARINSKIH TARIFA a) Prema pravcu kretanja robe: 1. 2. 3. Uvozne CT – prema njima naplaćuje se carina na robu koja se uvozi, Izvozne CT – uvode se za zaštitu domaćih resursa i malobrojne su, Provozne CT – na osnovu kojih se naplaćuje carina na robu koja se provozi, ukinute su Barcelonskom konvencijom iz 1921. godine. b) Prema broju stopa carine: 1. 2. Jednokolone CT – sadrže jednu kolonu i jednu stopu carine, Dvokolone CT – u jednoj koloni sadrže minimalne stope carine koje se primjenjuju prema državama s kojima postoji ugovor o primjeni povlašetnih stopa carine, a u drugoj koloni sadrže najviše stope carine koje se primjenjuju prema drugim državama, Višekolone CT – nastale su kao kombinacija autonomnih i ugovornih tarifa i Carinska tarifa BiH je višekolona. 3. 3/19/2012 73 VRSTE CARINSKIH TARIFA c) Prema načinu donošenja: 1. 2. Autonomne CT – donose ih pojedine države samostalno, Ugovorne ili konvencionalne CT – donose se temeljem međunarodnih ugovora, a mogu biti bilateralne (ugovor između dvije države) i multilateralne (ugovor između više država). d) Prema načinu određivanja, odnosno obračunavanja carine: 1. CT prema vrijednosti ili „ad valorem“- kod njih se carina naplaćuje u procentu od vrijednosti robe Specifične CT – carina se naplaćuje po mjernoj jedinici, odnosno količini robe (kilogram, litar, komad i sl.) Kombinovane CT - predstavljaju kombinaciju CT prema vrijednosti i specifične CT, te imaju prednost obiju vrsta CT, a uklanjaju njihove nedostatke. 2. 3. 3/19/2012 74 VRSTE CARINSKIH TARIFA e) Prema carinskim obveznicima na koje se odnosi: 1. 2. Opšte CT – odnose se na sve uvoznike i izvoznike, Posebne ili specifične CT – na osnovu kojih se obavlja naplata za svu robu koju uvoze/izvoze samo određeni uvoznici ili izvoznici. f) Prema vrsti robe na koju se tarifa primjenjuje: 1. 2. Opšta CT – primjenjuje se na svu robu, Djelomična ili parcijalna CT – primjenjuje se samo na neke vrste robe kada je uvoze svi uvoznici. g) Prema broju stopa: 1. 2. Uniformne CT – imaju jednu stopu carine za svu robu, Specijalizirane CT – imaju različite stope carine za različitu robu. 3/19/2012 75 HARMONIZOVANI SISTEM – (HS) Harmonizovani sistem sastoji se od jedinstvenog seta tarifnih brojeva i podbrojeva, koji zajedno sa Osnovnim pravilima za primjenjivanje HS-a i napomenama uz odjeljke, glave i tarifne podbrojeve, predstavlja osnov za sistematično i jednoobrazno svrstavanje svih roba koje su predmet međunarodne trgovinske razmjene. Konvencija o Harmonizovanom sistemu naziva i šifarskih oznaka robe (čiji je sastavni dio i Harmonizovana nomenklatura) jeste međunarodni multilateralni pismeni ugovor kojim su regulisani uvođenje, stupanje na snagu i primjena Harmonizovane nomenklature. Ovaj multilateralni ugovor je potpisan 14.juna 1983.godine, a stupio je na snagu 1.januara 1988.godine. HS primjenjuje više od 200 država, područja, ekonomskih i carinskih unija U Evropi, jedino Bosna i Hercegovina nije potpisnica Konvencije o HS-u, iako je u potpunosti u svoju legislativu ugradila HS nomenklaturu 3/19/2012 76 HARMONIZOVANI SISTEM – (HS) Izgradnja nomenklature HS-a raščlanjena je prema sljedećoj sistematici: Odjeljci (označeni rimskim brojevima I do XXI) (npr., tekstil Odjeljak XI) Glave (označene arapskim brojevima 01 do 76 i 78 do 97), u datom slučaju i razdjeli (npr., odjeća od tekstila - Glava 62.) o Tarifni brojevi (označeni četverocifrenim arapskim brojevima) (npr., ženski mantili - tarifni broj 6202) 3/19/2012 Tarifni podbrojevi (označeni šesterocifrenim arapskim brojevima) (npr., ženski mantili od vune – tarifni podbroj 6202 11). 77 KOMBINOVANA NOMENKLATURA EVROPSKE UNIJE - (KN EU) 3/19/2012 Kombinovana nomenklatura Evropske unije (KN EU) predstavlja sistemski popis robnih oznaka koji je zasnovan na Harmonizovanom sistemu i koji služi za primjenu Carinske tarife Zajednice, vanjskotrgovinske statistike i mjere trgovinske politike (član 1. Uredbe (EEZ) br. 2658/87, „Službeni list EU“ br. L 256/1987, str. 1) Uredba o Kombinovanoj nomenklaturi sastoji se od 17 članova i prilogom koji ustvari sadrži nomenklaturu robe. Objavljuje se u Službenom glasniku Evropske unije (vrste L), svake nove godine, najkasnije do 31.oktobra za sljedeću kalendarsku godinu, kompletna zajedno sa stopama carine, koje mjere su i utvrđene od Vijeća ili Komisije. 78 KOMBINOVANA NOMENKLATURA EVROPSKE UNIJE - (KN EU) U skladu sa članom 1., stav 2. Uredbe o KN, Kombinovana nomenklatura obuhvata: a) nomenklaturu HS-a (nivo 6 cifara), b) podpodjele nomenklature na nivou Zajednice, tzv. "podbrojevi KN", ukoliko im je dodijeljena stopa carine (nivo 8 cifara), c) uvodni propisi, dodatne napomene uz Odjeljke i glave i fus-note koje se odnose na tarifne podbrojeve. 3/19/2012 79 ZAKON O CARINSKOJ TARIFI BIH Zakon sačinjen iz dva dijela: 1. Tekst zakona sa 13 članova, 2. Carinska tarifa BiH Vijeće ministara BiH donosi Carinsku tarifu BiH za svaku kalendarsku godinu putem Odluke o usaglašavanju i utvrđivanju Carinske tarife BiH a) b) Carinska tarifa BiH - zasnovana na: Harmonizovanom sistemu (HS) i Kombinovanoj nomenklaturi Evropske unije (CN EU) (čl.17.tačka 4. pod a) Zakona o carinskoj politici BiH) Prema odredbama člana 18., stav 2. SSP-a (BiH i EU), u klasifikaciji roba u trgovini između strana primjenjivati će se Kombinovana nomenklatura (KN EU). 3/19/2012 80 ZAKON O UPRAVI ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE ZAKONOM JE REGULISANA: nadležnost, organizacija, rukovođenje Upravom za indirektno oporezivanje (UIO), prava i dužnosti njenih zaposlenih, upravljanje ljudskim potencijalima i ostala pitanja. UIO - samostalna upravna organizacija i ima status pravnog lica. UIO za svoj rad putem Upravnog odbora odgovara Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. UIO – rukovodi direktor Sjedište UIO je u Banja Luci. UIO - ovlaštena za primjenu i sprovođenje zakonskih propisa o indirektnom oporezivanju 3/19/2012 81 IZVORI CARINSKOG I TRGOVINSKOG PRAVA U EVROPSKOJ UNIJI A. SVJETSKO TRGOVINSKOG PRAVO: 1. GATT 1947. i GATT 1994. 2. WTO multilateralni ugovor (runde) B. MEĐUNARODNO CARINSKO PRAVO: 1. Svjetska carinska organizacija (WCO) – 1994. 2. Konvencije WCO-a (npr., Kyoto konvencija) C. EVROPSKO PRAVO: 1. Primarno pravo: Ugovori o osnivanju: EZ, EEZ, EURATOM, EZUČ i EU 2. Sekundarno pravo: Pravni akti – npr., Uredba o vanjskoj trovini, Zajednički carinski kodeks EZ, Uredba o statističkoj i carinsko-tarifnoj nomenklaturi i dr. D. NACIONALNO PRAVO DRŽAVA ČLANICA EU: 1. Formalni pravni okvir – upravna struktura i upravne radnje 2. Princip subsidijariteta 3/19/2012 82 UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE BIH - MISIJA Uprava za indirektno oporezivanje je samostalna upravna organizacija koja provodi zakonske i druge propise o indirektnom oporezivanju i vrši naplatu i raspodjelu indirektnih poreza (carina, PDVa, akciza i putarine) na teritoriji BiH. 3/19/2012 83 UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE BIH - ISTORIJAT 29.12.2003. – usvojen Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja – pravni okvir za formiranje UIO 2004. – spajanje bivših carinskih uprava entiteta i Distrikta Brčko u jedinstvenu carinsku administraciju BiH u okviru UIO 01.01.2005. – UIO počela stvarno funkcionisati kao jedinstvena cjelina na teritoriji BiH 3/19/2012 84 UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE BIH – PRAVNA OSNOVA Ključni zakoni na kojima se zasniva rad UIO su: Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH („Sl.Glasnik BiH“ br. 44/03, 52/04), Zakon o Upravi za indirektno oporezivanje („Sl.Glasnik BiH“ br. 89/05), Zakon o postupku indirektnog oporezivanja(„Sl.Glasnik BiH“ br. 89/05), Zakon o postupku prinudne naplate indirektnih poreza („Sl.Glasnik BiH“ br. 89/05), Zakon o carinskoj politici BiH („Sl. glasnik BiH“ broj 57/04 i 51/06), Zakon o carinskim prekršajima BiH („Sl.Glasnik BiH“ br. 88/09), Zakon o carinskoj tarifi BiH („Sl.glasnik BiH“ broj 1/98, 5/98, 7/98, 22/98, 31/02, 32/04, 11/05, 48/05, 76/06, 80/07 i 9/09) Zakon o porezu na dodatnu vrijednost („Sl. glasnik BiH“ broj 9/05, 35/05, i 100/08), Zakon o akcizama („Sl. glasnik BiH“ broj 62/04 i 48/05), i Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda („Sl.Glasnik BiH“ br. 55/04). 3/19/2012 85 STRUKTURA FISKALNOG SISTEMA BIH ORGANIGRAM 3/19/2012 86 ORGANIGRAM SREDIŠNJEG UREDA UIO (Stanje:22.04.2009.) DIREKTOR UIO SEKTOR ZA CARINE SEKTOR ZA POREZE KABINET DIREKTORA ODJELJENJE ZA PRAVNE POSLOVE ODJELJENJE ZA INTERNU REVIZIJU ODJELJENJE ZA KOMUNIKACIJE SEKTOR ZA POSLOVNE USLUGE SEKTOR ZA INFORMACIONE TEHNOLOGIJE SEKTOR ZA POŠTIVANJE PROPISA Odsjek za tarifu i vrijednost Odsjek za pružanje usluga poreskim obveznicima Odsjek za administrativne poslove Odsjek za održavanje i razvoj IT Odsjek za obavještavanje Odsjek za procedure Odsjek za reviziju i Internu kontrolu Odsjek za upravljanje ljudskim potencijalima Odsjek za vanjsku podršku IT Odsjek za suzbijanje krijumčarenja Odsjek za kontrolu Odsjek za kontrolu velikih poreskih obveznika Odsjek za upravljanje dugom Odsjek za internu podršku IT Odsjek za istrage Odsjek za obradu poreskih prijava Odsjek za financijsko upravljanje Odsjek za centr.obavještavanje i saradnju Odsjek za stručnu obuku 3/19/2012 87 ORGANIGRAM UIO U REGIONALNIM CENTRIMA (Stanje:22.04.2009.) DIREKTOR UIO Odjeljenje za Internu reviziju Odjeljenje za pravne poslove Grupa za internu reviziju u RC-u Grupa za pravne poslove u RC-u SEKTOR ZA CARINE SEKTOR ZA POREZE SEKTOR ZA POSLOVNE USLUGE SEKTOR ZA INFORMACIONE TEHNOLOGIJE SEKTOR ZA POŠTIVANJE PROPISA Odsjek za carine u Regionalnom centru Odsjek za poreze u Regionalnom centru Odsjek za poslovne usluge u Regionalnom centru Grupa za IT u Regionalnom centru Odsjek za poštivanje propisa u Regionalnom centru 3/19/2012 Grupa za tarifu i vrijednost Grupa za pružanje usluga poreskim obveznicima Grupa za procedure Grupa za reviziju i kontrolu Grupa za suzbijanje krijumčarenja Grupa za kontrolu Grupa za kontrolu velikih poreskih obveznika Grupa za istrage Carinske ispostave Grupa za obradu poreznih prijava Carinski referati na Graničnim prelazima Grupa za prinudnu naplatu Grupa za obavještavanje 88 CARINSKA SLUŽBA BIH (SEKTOR ZA CARINE UIO) - ORGANIGRAM SEKTOR ZA CARINE Odsjek za carinsku tarifu i vrijednost Odsjek za carinske procedure Odsjek za naknadnu kontrolu Odsjek za carine u Regionalnom centru Grupa za tarifu i vrijednost Grupa za kontrolu Grupa za procedure Carinske ispostave Carinski referati na graničnim prelazima 3/19/2012 89 REGIONALNA ORGANIZACIJA CARINSKE SLUŽBE BIH 3/19/2012 90 SEKTOR ZA CARINE UIO (CARINSKA SLUŽBA BIH) - NADLEŽNOSTI 3/19/2012 Stvaranje osnove za prikupljanje indirektnih poreza, Carinska kontrola i nadzor, te provođenje carinskih postupaka u vezi robe koja je predmet prekograničnog prometa, što uključuje i kontrolu roba pod posebnim režimima uvoza/izvoza, Carinska tarifa, carinska vrijednost i porijeklo robe, Postupci proizvodnje (unutrašnja/vanjska obrada,itd) Naknadna kontrola provedenih carinskih postupaka, Izrada prijedloga odgovarajućih zakona i podzakonskih akata , Sprečavanje i otkrivanje carinskih prekršaja i drugih nezakonitih radnji u carinskom postupku. 91 PODACI O GRANICI I GRANIČNIM PRELAZIMA U BIH Dužina granice: - Vodena: - Kopnena: 1463.2 km 813.8 km 649.4 km GRANIČNI PRELAZI: Vrsta graničnog prelaza Količina Robni Putnički 1. Drumski* 24 2. Željeznički 8 3. Vazdušni 4 4. Vodeni * 3/19/2012 16 Podgrupe drumskih graničnih prelaza: - Međunarodni za robni promet - Međunarodni za putnički promet 92 SEKTOR ZA CARINE UIO (CARINSKA SLUŽBA BIH) – BROJ LOKACIJA 30 CARINSKIH ISPOSTAVA 4 SLOBODNE ZONE 59 CARINSKIH REFERATA NA GRANIČNIM PRELAZIMA: 3/19/2012 25 CR za robni promet, 15 CR za putnički promet 8 za međunarodni željeznički saobraćaj, 4 za međunarodni vazdušni saobraćaj, 3 za međunarodni poštanski saobraćaj. 93 PROCEDURA I KONTROLA NA GRANIČNIM PRELAZIMA 1. Ubrzanje i olakšanje trgovine i transporta 2. Kontrola 3. Analiza rizika i selektivitet 4. Razmjena relevantnih podataka na horizontalnom i vertikalnom principu unutar carine 5. Saradnja i razmjena podataka između carinskih službi zemalja u okruženju a) Saradnja na centralnom nivou b) Saradnja na regionalnom nivou c) Saradnja na lokalnom nivou (granični prelazi) 3/19/2012 94 CARINSKA SLUŽBA BIH – PREGLED BROJA ZAPOSLENIH (31.12.2008.) R/B Organizaciona jedinica UIO POPUNJENO RADNIH MJESTA 1. SREDIŠNJI UREDSektor za carine 72 43 2. RC BANJA LUKA-Odsjek za carine 365 386 3. RC SARAJEVO- Odsjek za carine 185 230 4. RC TUZLA- Odsjek za carine 300 305 5. RC MOSTAR- Odsjek za carine 308 317 1.230 1.281 UKUPNO: 3/19/2012 SISTEMATIZOVANO RADNIH MJESTA 95 OBIM SPOLJNOTRGOVINSKOG PROMETA PO REGIONALNIM CENTRIMA UIO (2008.godina) R/B Regionalni Uvoz Izvoz Ukupno centar 1. Banja 4.963.196.315,43 1.745.362.408,22 6.708.558.723,65 Luka 2. Tuzla 3.771.465.050,59 1.754.104.946,54 5.525.569.997,13 3. Sarajevo 3.728.877.875,46 1.797.132.953,14 5.526.007.828,60 4. Mostar 3.469.009.412,51 1.550.724.238,45 5.019.733.650,96 UKUPNO : 3/19/2012 15.932.545.653,99 6.847.324.546,35 22.779.870.200,20 96 NAPLATA PRIHODA IZ CARINSKOG POSTUPKA PO REGIONALNIM CENTRIMA UIO (2008.godina) Regionalni centar Banja Luka Naplaćeni iznos (KM) % 1.312.659.449,80 30,67 Tuzla 906.064.576,05 21,17 Sarajevo 958.279.918,11 22,39 1.102.942.093,95 25,77 Mostar 3/19/2012 97 NAPLATA PRIHODA PO ZAPOSLENOM CARINSKOM RADNIKU (2004. - 2008.) Godina Broj zaposlenih Naplaćeni prihodi Indeks po zaposlenom ukupno po zaposlenom u odnosu na 2004.god. 2004. 2.227 1.591.040.611,84 714.432,25 2005. 1.208 1.811.513.336,43 1.499.597,13 209,90 2006. 1189 3.273.488.558,35 2.753.144,29 385,36 2007. 1247 3.869.403.245,17 3.102.969,72 434,33 2008. 1280 4.279.946.037,91 3.343.707,84 468,02 3/19/2012 98 OBIM CARINSKIH PRIJAVA PO VRSTAMA CARINSKIH POSTUPAKA (2006. - 2008.) VRSTE CARINSKIH PRIJAVA 2006.god. 2007.god. 2008.god. INDEKS 2006/7 2007/8 JCI za uvoz (IM 0-9) 558.644 630.624 681.790 112,88 108,11 JCI za izvoz (EX 1-3) 209.630 227.363 225.817 108,46 99,32 UKUPNO : 768.274 857.987 907.637 111,68 105,77 3/19/2012 99 INFORMACIONI SISTEM UIO ISIP(2006) – Integrisani sistem indirektnog oporezivanja integriše informacije iz: 1) ASYCUDA – Carinski podsistem 2) ALICE – PDV podsistem 3) Podsistem ostalih prihoda 4) CABase podsistem 5) IT sistem Centralne banke BiH 3/19/2012 100 INFRASTRUKTURA NA GRANIČNIM PRELAZIMA U BiH - (GP“KARAKAJ”) 3/19/2012 101 KODEKS PONAŠANJA SLUŽBENIKA UIO Direktor UIO BiH 26.06.2006.godine potpisao KODEKS PONAŠANJA. Kodeks ponašanja je zasnovan na preporukama iz “ARUSHA DEKLARACIJE” i Izmjenjene ARUSHA deklaracije. 3/19/2012 102 PROCES PRIDRUŽIVANJA U EVROPSKU UNIJU - KRITERIJI KRITERIJI IZ KOPENHAGENA 1993. I MADRIDA 1995.: 3/19/2012 Politički: stabilne institucije koje garantuju demokratiju, vladavinu zakona, poštovanje ljudska prava i prava i zaštitu manjina; Ekonomski: funkcionalna tržišna ekonomija i kapaciteti koji su sposobni da se izbore sa konkurancijom i uslovima koji vladaju na tržištu EU-a; Sposobnost da se preuzmu obaveze koje proizilaze iz članstva, uključujući posvećenost političkim, ekonomskim i monetarnim ciljevima Unije; Usvajanje Acquis Communautaire (cjelokupna evropska legislativa) i njegova djelotvorna provedba kroz odgovarajuće administrativne i pravosudne strukture. 103 DRŽAVE ČLANICE EEZ-a i EZ-a od osnivanja EEZ-a 1968. Godina Države članice Proširenje država članica 1958 BE, NE , LU, DE, IT, FR (EEZ- 6) - 1973 BE, NE , LU, DE, IT, FR, GB, IE, DK (EEZ- 9) GB, IE, DK 1981 BE, NE , LU, DE, IT, FR, GB, IE, DK, GR (EEZ- GR 10) 1986 BE, NE , LU, DE, IT, FR, GB, IE, DK, GR, ES, PT ES. PT (EEZ- 12) 1995 BE, NE , LU, DE, IT, FR, GB, IE, DK, GR, ES, PT, AT, SE, FI AT, SE, FI (EEZ- 15) 2004 BE, NE , LU, DE, IT, FR, GB, IE, DK, GR, ES, PT, EE, LT, LV, PL, HU, CZ, AT, SE, FI, EE, LT, LV, PL, HU, CY, MT, SI, AK, MT, SI, SK, CZ CZ (EEZ- 25) 2007 BE, NE , LU, DE, IT, FR, GB, IE, DK, GR, ES, PT, BG, RO AT, SE, FI, EE, LT, LV, PL, HU, CY, MT, SI, AK, CZ, BG, RO (EEZ- 27) 3/19/2012 104 SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU (SSP) BiH i EU SSP - potpisan 16. juna 2008. godine u Luksemburgu Od 1. jula 2008. godine na snazi Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima SSP – podijeljen u 10 poglavlja: 1) Opći principi; 2) Politički dijalog; 3) Regionalna saradnja; 4) Slobodno kretanje robe; 5) Kretanje radnika, poslovno nastanjivanje, pružanje usluga, kretanje kapitala; 6) Usklađivanje zakona, provođenje zakona i pravila konkurencije; 7) Pravda, sloboda i sigurnost; 8) Politike saradnje; 9) Finansijska saradnja; 10) Institucionalne, opće i završne odredbe. 3/19/2012 105 SSP BiH i EU – POGLAVLJE IV (SLOBODNO KRETANJE ROBE) 3/19/2012 BOSNA I HERCEGOVINA I EVROPSKA UNIJA POSTEPENO ĆE, U PERIODU OD PET GODINA I U SKLADU S ODREDBAMA OPĆEG SPORAZUMA O CARINAMA I TRGOVINI IZ 1994.(GATT 1994.) I SVJETSKE TRGOVAČKE ORGANIZACIJE (WTO), USPOSTAVITI OBLAST SLOBODNE TRGOVINE. U NAVEDENOM PERIODU OBJE STRANE UKINUT ĆE CARINE I KOLIČINSKA OGRANIČENJA NA MEĐUSOBNI UVOZ ROBE. 106 CARINSKA POLITIKA EVROPSKE UNIJE Carinska unija – temelj EU i suštinski element u funkcionisanju zajedničkog tržišta EU Carinsko područje Zajednice obuhvata 27 teritorijalnih područja zemalja članica + Monako, Kanarska ostrva i ostrvo Man Carinski i spoljno-trgovinski propisi su u nadležnosti Zajednice 1. PRIMARNE FUNKCIJE CARINE U EU: Zaštita industrije i poljoprivrede od jeftinih inostranih proizvoda (zaštitne carine) 2. Ostvarivanja prihoda za vlade (fisklane carine) U budžetu EU – udio carina 20% 3/19/2012 107 DIREKCIJA ZA POREZNU I CARINSKU UNIJU EVROPSKE KOMISIJE 3/19/2012 108 NAPREDAK BIH U PROCESU PRIDRUŽIVANJA U OBLASTI CARINE BIH OSTVARILA NAPREDAK I RADI NA PRIORITETIMA (kao npr.): 3/19/2012 Porijeklo robe – UIO jedini organ u BiH ovlašten za izdavanje EUR.1 za trgovinu sa EU i CEFTA, Nomenklatura Carinske tarife BiH – usklađena sa KN EU, Nastavak usklađivanja BH propisa sa acquis communautaire Ukinuta carinska evidencija od 1%, Ukinuta orjentaciona lista carinske vrijednosti i izdata uputstva za procjenu vrijednosti u skladu sa GATT, UIO uključena u zajedničke operacije protiv organizovanog kriminala, Razvoj strategije UIO – u skladu sa smjernicama EU, Razvoj infrastrukture na graničnim prelazima, BiH postala članica WCO (4.7.2008.), itd. 109 PRIMJENA KONCEPTA STRATEŠKOG MENADŽMENTA PRIMJENA KONCEPTA STRATEŠKOG MENADŽMENTA U UNAPREĐENJU I RAZVOJU SAVREMENOG CARINSKOG SISTEMA BIH U PROCESU INTEGRACIJA U EU: CARINSKE SMJERNICE EVROPSKE KOMISIJE (CUSTOMS BLUEPRINTS), PREPORUKE WCO ZA RAZVOJ IZGRADNJE KAPACITETA, OKVIR STANDARDA WCO ZA OSIGURANJE I OLAKŠANJE GLOBALNE TRGOVINE PRIRUČNIK SVJETSKE BANKE ZA MODERNIZACIJU I REFORMU CARINE 3/19/2012 110 GLAVNI KORACI U PROCESU STRATEŠKOG MENADŽMENTA Korak 1: Analiza sredine - interne - eksterne Korak 2: Usmjeravanje organizacije - misija - ciljevi Korak 3: Formulisanje strategije Korak 4: Implementacija strategije Korak 5: Strateška kontrola Izvor: Certo, S.C. and Peter, P.: Strategic management, Concepts and Applications, McGraw Hill, 1991. 3/19/2012 111 KONCEPT STRATEŠKOG MENADŽMENTA – MODEL WCO STRATEŠKI ZAHTJEVI ZA MODERNE CARINE: 1. Transparentnost, 2. Minimalne smetnje, 3. Sigurnost, 4. Partnerstvo, i 5. Profesionalnost. 3/19/2012 112 KONCEPT STRATEŠKOG MENADŽMENTA – MODEL WCO RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI CARINE: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 3/19/2012 Jasni ciljevi, Tačni podaci, Efektivna organizacijska struktura, Upravljački informacioni sistem Savremene tehnike upravljanja Savremene infomacione tehnologije i komunikacije Zalaganje za potrebu partnerstva Redovna vanjska revizija 113 KONCEPT STRATEŠKOG MENADŽMENTA – MODEL WCO Razvoj sposobnosti carine Efektivni trgovinski menadžment i efektivna zaštita društva i sigurnosti i prikupljanje tačnih privrednih podataka vode do Rasta prikupljanja prihoda 3/19/2012 114 KONCEPT STRATEŠKOG MENADŽMENTA – MODEL WCO Četiri glavne uloge carine Trgovinski menadžment Prikupljanje prihoda Zaštita društva/sigurnosti Statističke informacije 3/19/2012 + Prioriteti vlade = Organizaciona struktura 115 KONCEPT STRATEŠKOG MENADŽMENTA – MODEL WCO MISIJA, VIZIJA I STRATEGIJA: Misija je izjava o osnovnim vrijednostima koje izražavaju ulogu organizacije, predstavlja srž identiteta organizacije i određuje šta pokreće organizaciju: Misija izražava organizacijski identitet. Vizija daje sliku željenog stanja organizacije, ne kao krajnjeg stajališta, već kao stremljenja ka tome: Vizija izražava gdje organizacija želi da bude. Strategija pruža sveukupni organizacijski plan koji će pretvoriti viziju organizacije u stvarnost: Strategija pokazuje put kojim se treba kretati organizacija. 3/19/2012 116 Javnost Vlada financije, unutrašnji poslovi, trgovina Trgovina (poljoprivreda, zdravstvo, itd) Slika carine u 21.vijeku – Ključni pokazatelji upravljanja na zalaganju i rezultatima Međunarodni Regionalni uticaj uticaj Strateška znanja Strateške informacije menadžment Specijalistička znanja poslovne zajednice 3/19/2012 Strateški Funkcije Središnjeg ureda politika legislative, itd Carinska specijalistička znanja Usklađenost Podrška Istrage olakšavanje prikupljanja prihoda HR, IT, logistika zaštita sigurnosti i društva financije, obuka, itd 117 ALATI STRATEŠKOG MENADŽMENTA MODEL BALANCED SCORECARD - BSC Područja rezultata Provođenje propisa Mišljenja učesnika Kontrola procesa Učenje i rast 3/19/2012 118 ALATI STRATEŠKOG MENADŽMENTA ANALIZA UČESNIKA (THE STAKEHOLDER ANALYSIS) – MODEL ZA MAPIRANJE UČESNIKA Stepen interesa Nizak Niska snaga Visoka snaga 3/19/2012 Visok A B Minimalni napor Biti informisan C D Imati satisfakciju Ključni igrači 119 ALATI STRATEŠKOG MENADŽMENTA SWOT ANALIZA Ext. Int. Snage Slabosti Mogućnosti Prijetnje Da li nam ove snage omogućavaju Da li nam ove snage omugućavaju korištenje ovih šansi izbjegavanje ovih prijetnji Da li nas ove slabosti sprečavaju u Da li nas ove slabosti sprečavaju korištenju ovih mogućnosti 3/19/2012 od izbjegavanja ovih prijetnji 120 ALATI STRATEŠKOG MENADŽMENTA MODEL UZROKA I POSLJEDICA – STABLO PROBLEMA Nerazvijene elektronske informacije Nije primijenjeno upravljanje rizikom Zašto? Posljedice Ključni problem Ne postoji kompjuterizovani sistem obrade carinskih prijava Nedostatak pravne infrastrukture Zbog Zašto? Zbog Nedostatak resursa (Ljudskih i budžetskih) Zašto? Uzroci U carini nema pravnih eksperata 3/19/2012 Nema treninga za obuku carinskih službenika na računarima Budžet je ograničen i kompjuteri nemogu biti nabavljeni Zbog 121 ALATI STRATEŠKOG MENADŽMENTA The 7’s model Strategija Sistemi Struktura Zajedničke vrijednosti Stil Znanja Osoblje 3/19/2012 122 ALATI STRATEŠKOG MENADŽMENTA MODEL LOGIČKOG OKVIRA – LOGICAL FRAMEWORK (LFW) Planiranje Logički okvir Evaluacija 3/19/2012 Implementacija 123 CARINSKE SMJERNICE EVROPSKE KOMISIJE CARINSKE SMJERNICE EU ZA REFORMU CARINE KOROSNICI: Države kandidatkinje za pristupanje EU , Potencijalne države konadidatkinje EU, Države partneri Evropske susjedske politike, Države koja izgrađuju područje slobodne trgovine ili carinsku uniju, Države koje se pripremaju za pristupanje WTO-u ili za provođenje zahtjeva WTO, Države u svim regijama svijeta koje provode reformu carine ili podsticanja trgovine 3/19/2012 124 CARINSKE SMJERNICE EVROPSKE KOMISIJE 22 KLJUČNA PODRUČJA CARINSKIH SMJERNICA: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. Zakonodavstvo Organizacija i upravljanje Upravljanje ljudskim potencijalima Carinska etika Unutrašnja revizijja Obuka Olakšavanje trgovine i odnosi s poslovnim subjektima Odnosi s javnošću i komunikacije Carinska saradnja Prikupljanje prihoda Upravljanje rizikom Zajednička poljoprivredna politika: kontrole izvoza 3/19/2012 125 CARINSKE SMJERNICE EVROPSKE KOMISIJE 22 KLJUČNA PODRUČJA CARINSKIH SMJERNICA: 13.Kontrola na granici i u unutrašnjosti 14.Provoz i kretanje robe 15.Određivanje carinske vrijednosti 16.Naknadne kontrole i revizija 17.Istraga i provođenje propisa 18.Provođenje carinskih propisa o pravima intelektualnog vlasništva (IPR) 19.Sigurnost lanca nabave 20.Infrastruktura i oprema 21.Carinska laboratorija 22.Informaciona i komunikaciona tehnologija 3/19/2012 126 PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA – ISKUSTVA CARINE AUSTRIJE 3/19/2012 127 PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA – ISKUSTVA CARINE AUSTRIJE Izjava o zajedničkoj misiji EU glasi: "Carina je odgovorna za zaštitu društva i olakšanje međunarodne trgovine putem upravljanja vanjskim granicama i omogućavanjem sigurnog lanca nabave. Obavezujemo se da ćemo omogućiti sigurnost i zaštitu građana, zaštitu financijskih interesa Zajednice i njenih država članica, zaštitu Zajednice od nefer i nelegalne trgovine, te, u isto vrijeme, obavezujemo se da ćemo podržavati legitimne poslovne aktivnosti, povećanje konkurentnosti evropskog biznisa putem savremenih radnih metoda, podržanih sa uspješnim okruženjem. Da bi ostvarili ove ciljeve, sarađivaćemo na nacionalnom i međunarodnom nivou sa drugim organima, posebno sa drugim agencijama za provođenje zakona, u spriječavanju prevara, organizovanog kriminala i terorizama . Naš cilj je da radimo sa integritetom i da pružamo najveći mogući stepen usluge." 3/19/2012 128 PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA – ISKUSTVA CARINE AUSTRIJE VIZIJA AUSTRIJSKE CARINE: “Želimo da budemo prepoznati kao partner austrijske ekonomije i faktor kreiranja Austrije kao poslovne lokacije. Našim ekspertizama i kontrolama podržavamo i štitimo austrijsku ekonomiju, zajedničko tržište i građane Evropske Unije protiv konzekvenca od iliegalne trgovine i, u isto vrijeme, štitimo i podržavamo sigurnost, zdravlje i okolinu. Naš cilj: Mi, austrijska carinska administracija, želimo da postavimo i razvijemo našu vrijednost kao jedna od najboljih administracija u Evropi. Želimo se pripremiti za izazove brzorastućih tehnoloških promjena i globalizacije ekonomije i odgovoriti aktivno na iste. Naš cilj predstavlja sredstvo za postizanje svrhe: Interes Austrije i Evropske Unije". 3/19/2012 129 PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA – ISKUSTVA CARINE AUSTRIJE Vision IT Organizaciona strategija strategija Poslovna strategija 3/19/2012 130 PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA – ISKUSTVA CARINE AUSTRIJE STRATEŠKI PRAVCI AUSTRIJSKE CARINE - PRIMJER: "Želimo da, na bazi selektiviteta orjentisanog na riziku, minimizujemo naše kontrole legealne trgovine i spriječimo iliegalnu trgovinu sa svim sredstvima koja nam stoje na raspolaganju. Korištenjem najmodernijih tehnologija koje se koriste za razvoj i IT rješenja želimo da povećamo kvalitet naših proizvoda i promovišemo Austriju kao poslovnu lokaciju. Kao građani blizu uslužne administracije želimo da smanjimo birokraciju i uvećamo kompetentnost za rješavanje problema građana. Povećanjem stepena međunarodne saradnje želimo da učestvujemo u očuvanju vanjskih granica Unije. Također želimo da našem osoblju omogućimo razvoj ljudskih resursa u kontekstu njihovih aktivnosti i pri tome da ih podržavamo. Efikasna i fleksibilna raspodjela posla između različitih ureda trebala bi da promoviše optimalno korištenje resursa i snažnu identifikaciju sa našom administracijom". 3/19/2012 131 PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA – ISKUSTVA CARINE AUSTRIJE SADRŽAJ PLANA UPRAVLJANJA POSLOVNIM PROMJENAMA (BCMP): Faza poslovne implementacije (ova faza uključuje sve potrebne aktivnosti koje se trebaju izvršiti od strane osoblja zaduženog za poslovni dio i organizaciju), Faza implementacije IT-a (ova faza uključuje sve potrebne aktivnosti koje se trebaju izvršiti od strane osoblja zaduženog za I T), Faza obuke (ova faza uključuje sve potrebne aktivnosti koje se trebaju izvršiti od strane osoblja zaduženog za obuke), Operativna faza (ova faza uključuje sve potrebne aktivnosti koje se trebaju izvršiti od strane osoblja zaduženog za poslovni dio, IT i organizaciju). 3/19/2012 132 PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA – ISKUSTVA CARINE SLOVENIJE PREDUSLOVI ZA CARINSKU REFORMU: 1. Snažno obavezivanje i podršku top menadžmenta carinske uprave za promjenama, 2. Razumijevanje ukupnog procesa (prednosti i nedostaci), 3. Odgovarajuća organizacija i ljudski resursi (interni projektni menadžer), 4. Uključenost, razumijevanje procesa i obavezivanje svih odgovornih učesnika/ključnih linijskih menadžera. 3/19/2012 133 PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA – ISKUSTVA CARINE SLOVENIJE METODOLOGIJA GAP ANALIZE 1. Definisati proces GAP analize i postaviti ga u kontekstu sa drugim predpristupnim aktivnostima Carine Slovenije, 2. Predstaviti alate GAP analize i objasniti njihovo korištenje, i 3. Pripremiti nacrt GAP analize u odabranim područjima. TEHNIČKI DIO GAP ANALIZE: 1. Formalni radni okvir kojim se analiziraju pravila/regulative, organizacija,procedure i politike, te 2. Alate, tj. Opremu, infrastrukturu i informacione tehnologije, dok dio analize koji se bavi pitanjima ponašanja obuhvata: praksu, navike, aktivnosti, znanja, sposobnosti, sklonosti, i sl. 3/19/2012 134 PROGRAM STRATEGIJE RAZVOJA CARINSKOG SISTEMA BiH – (2009-2011) Logika projekta Objektivni mjerljivi Pokazatelji Uticaj Ostali korisnici Upoređivanje godišnjih statističkih podataka BiH Ostvarivanje ovoga cilja utiče na stratešku politiku Vijeća ministara BiH Članovi odjela Vijeća ministara BiH i entitetskih vlada, kao i odjela za ekonomiju i sigurnost indikatori uspjeha STRATEŠKI CILJ Zaštititi i razvijati državu Bosnu i Hercegovinu, usmjeravajući pažnju na zaštitu trgovine, sigurnosti i društva Trenutni statistički pokazatelji u pogledu međunarodne trgovine i stranih investicija u BiH su održani i unaprijeđeni Trenutni statistički pokazatelji u pogledu suzbijanja prekograničnog kriminala u BiH pokazuju unapređenje Razmatranje trgovačkih trendova i mišljenja javnosti u BiH Ne postoji značajna promjena u politici Vijeća ministara BiH Ekonomski operatori Javnost Nastaviti trenutne trendove u razvoju trgovine 3/19/2012 135 PROGRAM STRATEGIJE RAZVOJA CARINSKOG SISTEMA BiH – (2009-2011) KRATKORČNI CILJ Razviti carinsku službu Bosne i Hercegovine unutar UIO kao servis za efektivno prikupljanje prihoda i upravljanje granicom 3/19/2012 Održan ili unaprijeđen nivo prikupljanja prihoda u skladu sa inflacijom Smanjivanje mogućnosti korištenja kontrolisane/zabranje ne robe Javno mnijenje prepoznaje unapređenje rada Redovni nadzor statistike prikupljanja prihoda (UIO, Zavod za statistiku) Nadzor cijena i mogućnosti korištenja Razmatranje javnog mišljenja Tarifna politika BiH ostaje konzistentna Stope PDV-a i akcize u BiH, u osnovi, ostaju nepromijenjene. Zabrane i organičenja uvoza/izvoza, u osnovi, ostaju nepromijenjene i u nadležnosti su carinske službe BiH Sektor za poreze UIO Uvoznici/izvoznici , špediteri, logistika, prevoznici, banke, itd. Putnici Međunarodne organizacije Članice Evropske unije, WCO i WTO 136 PROGRAM STRATEGIJE RAZVOJA CARINSKOG SISTEMA BiH – (2009-2011) OČEKIVANI REZULTATI / UČINCI Carinska služba koja je usklađena sa Carinskim smjernicama EU, Kyoto Konvencijom i WCO okvirom standarda SAFE 3/19/2012 Vrednovanje u skladu sa standardima EU, Kyoto konvencijom i Okvirom standarda SAFE Redovni nadzor i pregled od strane programskog menadžmenta UIO, EU, WCO-a i drugih međunarodnih organizacija Preporuke dijagnostičkih misija Evropske komisije i WCO-a su prihvaćene i primjenjene Ekonomski operatori 137 AKTIVNOSTI Troškovi Resursi Preduslovi Provođenje carinskih radnji i operacija Provođenje trenutnog plana Ponovno utvrđivanje pristupa Razvoj poslovnih obavještenja Razvoj srednjeg menadžmenta Razvoj i implementacija: -Politike i procesa efektivnog strateškog menadžmenta, uključujući menadžment upravljanja rizikom -Organizacione strukture koja će pružati punu podršku -Razvoj budžeta i plana njegovog izvršenja -Strategije komunikacija i promocije Ispitivanje i implementacija: -Nove organizacione strukture -Novih procedura -Legislative koja podržava strateški razvoj -Novih kompjuterskih sistema -Nove opreme -Programa za razvoj ljudskih resursa Oblici praktične saradnje sa: -Sektorom za poreze UIO i drugim agencijama za prikupljanje prihoda -Ostalim vladinim agencijama i odjelima -Ekonomskim operatorima -Regionalnim i međunarodnim partnerima Troškovi će biti procijenjeni i utvrđeni u toku faze procjene obima programa Resursi će biti procijenjeni i utvrđeni u toku faze procjene obima programa U najširem smislu riječi, prihvatanje strateške svrhe i rezultata ovog programa od strane Vijeća ministara BiH (i entitetskih vlada) Raspodijeljen je razvoj realnog budžeta Utvrđena je realna vremenska dinamika programa U carinskoj službi BiH stavljeni su u funkciju mehanizmi programskog menadžmenta Osnovni podaci na osnovu kojih se može vršiti nadzor i evaluacija projekta u cilju njegovog uspješnog završetka 3/19/2012 138 MODEL RAZVOJA STRATEŠKIH CILJEVA CARINSKE SLUŽBE BIH - (2009-2011) 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE, USKLAĐIVANJE CARINSKIH PROPISA, ORGANIZACIJA I RUKOVOĐENJE LJUDSKIM RESURSIMA, PRIKUPLJANJE PRIHODA, UPRAVLJANJE RIZIKOM, OLAKŠAVANJE TRGOVINE I ODNOSI SA POSLOVNIM SUBJEKTIMA, UTVRĐIVANJE CARINSKE VRIJEDNOSTI, NAKNADNA CARINSKA KONTROLA, PROVOĐENJE PROPISA O PRAVIMA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA, INFRASTRUKTURA I OPREMA, CARINSKA LABORATORIJA, INFORMACIONA I KOMUNIKACIONA TEHNOLOGIJA, CARINSKA SARADNJA . 3/19/2012 139 HVALA ZA VAŠU PAŽNJU ! 3/19/2012 140 KONTAKT PODACI Ime i prezime Adresa: Doc.dr Sanel Jakupović Panevropski univerzitet Apeiron Banja Luka Članstvo: INCU-International network of customs universities Mobitel E-mail ++387 (0)62 349 379 [email protected] 3/19/2012 141
© Copyright 2024 Paperzz