SUSTAV STRATEŠKOG PLANIRANJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Analiza usklađenosti i razine vertikalne integriranosti strateškog planiranja na različiti administrativnim razinama javne uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine Davorin Pavelic listopad / oktobar 2012 Sadržaj Sadržaj ............................................................................................................................... 2 SKRAĆENICE ...................................................................................................................... 3 I. UVOD ............................................................................................................................ 4 II. METODOLOGIJA ........................................................................................................... 4 III. DEFINIRANJE OPĆIH ELEMENATA SUSTAVA STRATEŠKOG PLANIRANJA U FBiH 6 IV. ZAKONSKI I REGULATORNI OKVIR ........................................................................... 7 V. ENTITETSKE STRATEGIJE ........................................................................................... 18 VI. STRATEŠKI PLANOVI NA RAZINI KANTONA/ŽUPANIJA ........................................ 23 VII. STRATEŠKI PLANOVI NA RAZINI JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE ............... 27 VIII. INSTITUCIONALNI OKVIR ................................................................................... 35 IX. PROGRAM JAVNIH INVESTICIJA .............................................................................. 36 2 SKRAĆENICE BiH Bosna i Hercegovina FBiH Federacija Bosne i Hercegovine UNDP United Nations Development Programme DEP Direkcija za ekonomsko planiranje DCU Jedinica za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvoj pri Federalnom ministarstvu financija FZZPR Federalni zavod za programiranje razvoja DOB Dokument okvirnog budžeta USAID United States Agency for Internationa Development OSCE Organization for Security Cooperation in Europe REC Regional Environmental Center GAP Government Accountability Project JURA Jedinica za upravljanje razvojem 3 I. UVOD Dokument predstavlja pregled stanja u sustavu strateškog planiranja Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). Polazna točka analize postojeće razine vertikalne i horizontalne integracije sustava strateškog planiranja kroz analizu postojećeg pravnog i regulatornog okvir. Drugi dio analize se odnosi na i strateške dokumente različitih nivoa javne administracije u Federaciji Bosne i Hercegovine. Dokument predstavlja polaznu točku i temelj za diskusiju predstavnika relevantnih institucija o upravljanju strateškim planiranjem u Federaciji Bosne i Hercegovine. U analizi dijela sustava koji se odnosi na politike, ograničili smo se na razmatranje samo jednog dijela politika koje bi sustav strateškog upravljanja i planiranja razvoja treba proizvoditi. Analiza je fokusirana prvenstveno na strategije razvoja i pripadajuće sektorske strategije, koje proizilaze iz opće razvojne strategije. Analiza je izrađena u okviru druge faze Projekta integriranog lokalnog razvoja (ILDP) koji predstavlja zajedničku inicijativu Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC) i Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP). Naknadna analiza će povezati gore navedene elemente sa procesom izrade proračuna i programima javnih investicija. II. METODOLOGIJA Analizu strateških dokumenata u FBiH, njihove usklađenosti radimo na osnovu analize usklađenosti korištenih metoda (metodologija) korištenih pri izradi strategija, na osnovu vertikalne i horizontalne integriranosti strateških prioriteta, ciljeva, mjera i programa, i usklađenosti i vertikalne povezanosti sustava praćenja i vrednovanja (M&E) i integriranja izvještavanja. Slika br. 1 nam daje prikaz osnovnih elemenata analize uvezanosti i vertikalne i horizontalne uvezanosti strategija u Federaciji Bosne i Hercegovina. 4 Slika 1 Prikaz osnovnih elemenata analize vertikalne i horizontalne uvezanosti strategija u FBiH • Struktura • Str. prioriteti • Procesi • Alati • Vremenski okvir • Mjere • Programi • Dinamika Metodologija Bit (Sadržaj) M&E • Vrste zajedničkih indikatora • M&E dinamika • Izvještavanje Pri analizi strateških dokumenata pokušavamo utvrditi da li se u dokumentima nalazi opis metode izrade strategije. Interesira nas postoji li opis procesa i koraka u izradi strategije i koliko su ti procesi i koraci standardizirani. Pri analizi strateških dokumenata pokušavamo utvrditi koliko su terminologija, formati i struktura dokumenata međusobno usklađeni. Pri analizi povezanosti biti (suštine) strateških planova -­‐ podrazumjevamo analizu vertikalne i horizontalne integracije strateških i operativnih ciljeva i mjera. Pored analize suštinske povezanosti ciljeva i mjera pokušavamo utvrditi dali se u strateškom dokumentu u metodološkom dijelu autor referira na povezanost ciljeva i mjera njegove strategije sa drugim. Pored toga analiziramo usklađenost obuhvata i vremenskog okvira analiziranih strategija. Pri analizi sustava M&E i izvještavanje analiziramo povezanost sustava monitoringa i evaluacije, povezanost i kompatibilnost indikatora i obveze izvještavanja o napretku implementacije strategija različitih administrativnih razina jedne prema drugoj. Pri analizi zakonskog i regulatornog okvira polazna točka je bila definiranje glavnih elemenata koji čine funkcionalan sustav upravljanja strateškim planiranjem. Po definiranju tih temeljnih elemenata funkcionalnog sustava pristupilo se analizi postojećeg sustava u Federaciji Bosne i Hercegovine. Sustav strateškog planiranja u FBiH se analizirao kroz prizmu od svakih od definiranih temeljnih elemenata funkcionalnog sustava strateškog planiranja. 5 III. DEFINIRANJE OPĆIH ELEMENATA SUSTAVA STRATEŠKOG PLANIRANJA U FBiH Polazna osnova u izradi analize sustava strateškim razvojnim planiranjem u FBiH su karakteristike funkcionalnog modela strateškog razvojnog planiranja i upravljanja razvojem. Ovaj model, sa jasno definiranim karakteristikama sustava, biti će ponuđen na usaglašavanje referentnim institucija na svim administrativnim razinama u FBiH. Što čini i koje su karakteristike adekvatanog modela sustava strateškog planiranja, koji osigurava vertikalnu i horzontalnu integraciju strateških planova u uvezivanje sa procesima planiranja proračuna i izrade plana javnih investicija? Funkcionalna i efikasan sustava strateškog planiranja u javnoj administraciji ima: (i) normiran1 okvir koji jasno definira: (ii) usaglašenu standardiziranu metodologiju izrade strateških planova za sve razine administrativne uprave koja definira terminologiju, principe, procese i korake, elemente i strukturu planova i alate za izradu planova; (iii) razvijen mehanizam povezivanja razvojnog planiranja i planiranja i izrade proračuna; (iv) razvijen mehanizam povezivanja prioriteta razvojnog planiranja i planiranja javnih investicija; (v) razvijen mehanizam povezivanja strateških planova koji osigurava horizontalno i vertikalno integriranje istih; (vi) institucije sa odgovarajućim organizacijskim, ljudskim i financijskim kapacitetima za upravljanje razvojnim procesom na svim administrativnim razinama. Imajući u vidu težnju i proces pridruživanja BiH Europskoj uniji (EU) funkcionalni sustav strateškog planiranja mora uzeti u obzir zahtijeve i obveze koje sustav strateškog planiranja ima prema EU. Tu prije svega mislimo na izradu Nacionalnog razvojnog plana, ili u slučaju Bosne i Hercegovine Razvojne strategije Bosne i Hercegovine i Strategije socijalne uključivanja koji su rađeni na temelju metode otvorene koordinacije (od strane sustava trenutno prepoznate kao metod modularnog planiranja). U funkcionalnom sustavu strateškog planiranja horizontalna i vertikalna integracija suštine strateških dokumenata omogućava ostvarivanje sinergijskih efekata pri ostvarivanju definiranih ciljeva i mjera tijekom implementacije strategija. U funkcionalnom sustavu povezanost strateških planova se ostvaruje preko inidkatora mjerenja implementacije strategija. Mjerenje istih indikatora pri implementaciji strategija i planova omogućava praćenje utjecaja ostvarenja politika i ciljeva od vrha prema dolje. Obveza praćenja inidkatora je povezana sa obvezama izvještavanja o napretku implementacije strategije. Istovjetnost metodologija, procesa i koraka korištenih pri izradi stratetegija rezultiraju približno istom kvalitetom dokumenata. Usklađenost terminologije i strukture korištene pri izradi strateških dokumenata omogućavaju usporedivost i usklađivanje strateških dokumenata. Usklađenost vremenskih okvira trajanje strategija, kalendara izrade strategija, dinamike revizije i ažuriranja strategija su osnova bez koje je teško uskladiti i vertikalno i horizontalno integrirati strateške dokumente. Vertikalna uvezanost 1 Normiranje aspekata strateškog planiranja se može napraviti na razini zakonskog dokumenta ili na razini podzakonskih akata. Odluka o tome će biti jedan od rezultata rada radne grupe. 6 strateških ciljeva, mjera i programa teško je ostvariva uz različite rokove trajanja i različite kalendare izrade strategije. Radi horizontalne uvezanosti strategija i planova na jednoj administrativnoj razini ispravan slijed bi bio prvo raditi opća/generičku strategiju razvoja koja predstavlja osnov za izradu sektorski strategija (opća politika vlade). Generičke strategije imaju duži rok implementacije od sektorskih i imaju strateške ciljeve koji su općenitiji od ciljeva u sektorskim strategijama. Nakon toga se izrađuju sektorske strategije u ministarstvima koje su kraćeg roka implementacije i određenijih ciljeva. IV. ZAKONSKI I REGULATORNI OKVIR Zakonski i regulatorni okvir relevantan za strateško planiranje u FBiH: •
Ustav Federacije Bosne i Hercegovine; •
Zakon o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine; •
Zakon o Federalnim ministarstvima i drugim tijelima Federalne uprave; •
Zakon o poljoprivredi FBiH; •
Zakon o zaštiti okoliša FBiH; •
Uredba o procesu strateškog planiranja, godišnjeg planiranja i izvještavanja u Federalnim ministarstvima; •
Uredba o načnu pripreme, procjeni utjecaja i odabiru politike u postupku izrade akata koje predlažu i donose vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Federalna ministarstva; •
Uredbom o uspostavi koordinacionog mehanizma za upravljanje i koordinaciju sredstava razvoja u FBiH („Službene novine FBiH” broj 48/03); •
Zaključak Vlade FBiH broj 810/10 •
Zakon o principima lokalne samouprave Federacije BiH; •
Kantonalno zakonodavstvo o lokalnoj samoupravi (Kanton Sarajevo i Tuzlanski kanton); Ustavi Posavskog kantona, Tuzlanskog kantona, Ustav Zeničko-­‐dobojskog, Bosansko-­‐podrinjskog, Zapadno-­‐hercegovačkog kantona i Ustav Kantona 10 navode, između ostalih, isključive nadležnosti: donošenje i provođenje propisa, u okviru utvđene ekonomske politike za podsticanje privrednog i društvenog razvoja. •
•
Zakoni o kantonalnim vladama; •
Zakoni o kantonalnim ministarstvima i drugim organima uprave; •
Pravilnik o metodologiji za identifikaciji, formulaciju i utvrđivanje programa javnih investicija i prioriteta i razvojnih programa i projekata (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine broj 07/04). . 7 Slika 2 Ustavi entiteta i
kantona Zakoni o
administraciji
FBiH Sektorski
zakoni FBiH Federalni i
kantonalni
zakoni o lok.
samoupravi Uredbe Vlade
FBiH Zakonski i regulatorni okvir strateškog planiranja u FBiH • Definiraju samo područja isključive, djeljene i prenesene nadležnosti za
planiranje različitih administrativnih razina uprave
• Definiraju institucije i njihove obveze u planiranju i vrstama planova koje su
obvezni pripremati
• Definiraju detalje sektorskih strateških planova, počev od strateških ciljeva
pa do sadržaja sektorske strategije
• Definiraju vrste planova i njihovu vertikalnu integraciju unutar sektora
• Definiraju područja i nadležnosti u izradi planova na razini lokalne
samouprave
• Definiraju detalje izrade strateških planova federalnih ministarstava skoro
na razini metodologije
• Definiraju institucionalni okvir za koordinaciju i upravljanje sredstvima
Ustavni okvir Ustav Federacije Bosne i Hercegovine entitetskoj razini kao isključivu nadležnost dodjeljuje utvrđivanje ekonomske politike, politiku korištenja zemljišta na federalnoj razini i utvrđivanje energetske politike. Dijeljene nadležnosti FBiH i kantona/županija su u području upravljanja i donošenja politika, i to politika zaštite čovjekove okoline i socijalne politike. Isključive nadležnosti kantona/županija u području donošenja i upravljanja politikama su: •
utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja; •
utvrđivanje i provođenje kulturne politike; •
utvrđivanje stambene politike, uključujući donošenje propisa koji se tiču uređivanja i izgradnje stambenih objekata; •
utvrđivanje politike koja se tiče reguliranja i osiguranja javnih službi; •
utvrđivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, uključujući donošenje propisa o osiguranju njihovog rada i izgradnji; •
provođenje socijalne politike i uspostava službi socijalne zaštite; •
stvaranje i primjenu politike kantonalnog turizma, razvoj turističkih resursa; U nadležnosti grada spadaju: •
financije i poresku politiku, u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonima; •
urbanističko planiranje; 8 •
druge nadležnosti koje gradu povjeri kanton/županija, odnosno koje prenesu općine. Tabela 1 Ustavne podjele nadležnosti nekih od područja relevantnih za donošenje politika Isključivo FBiH Dijeljene FBiH i županije/kantoni Isključivo županija/kanton Općine Ekonomska politika X Financije X Zemljišna politika X Fiskalna politika X Energetska politika X Ljudska prava i slobode X X Zdravstvo X Okoliš X Komunikacije i transportna infrastruktura X X Socijalna politika X X Turizam X X X X X Politika nauke Obrazovna politika X Kulturna politika X Stambena politika X Socijalna politika i zaštita X X Politika korištenja zemljišta i prostorni plan X Humanitarne aktivnosti X Rad i zapošljavanje X Lokalna samouprava X Komunalne usluge X Zaštita životinja i bilja X Urbano planiranje X Nadležnost Korištenje bogatstava prirodnih Upravljanje dobrima općeg interesa Politika javnih ustanova službi od i Ustavi kantona također ne tretiraju ovu oblast, već propisuju općenitu odgovornost kantona za utvrđivanje ciljeva, politika i programa razvoja kantona u različitim oblastima za koje su kantoni nadležni. U šest kantona ustavima je propisana isključiva nadležnost kantona za donošenje i provođenje propisa u okviru utvrđene ekonomske politike za poticanje privrednog i društvenog razvoja. Ni jedan kanton nije donio zakone ili podzakonske akte koji bi regulirali oblast planiranja i upravljanja razvojem. 9 Zakoni Federacije Bosne i Hercegovine Člankom 15g Zakona o Federalnim ministarstvima i drugim tijelima Federalne uprave2, Federalni zavod za programiranje razvoja vrši istrazivačke, stručno-­‐analitičke i druge poslove iz nadležnosti Federacije koji se odnose na: •
programiranje razvoja; •
analizu faktora i mogućnosti privrednog razvoja i njihovu prezentaciju na domaćem i stranom tržištu; •
kreiranje strategije i programa razvoja i izradu mjera razvojne i ekonomske politike; •
analizu i programiranje unapređivanja strukturnih odnosa u privrednom i društvenom razvoju (sektorsko, vlasničko, organizaciono i drugi oblici strukturnih odnosa); •
programiranje korištenja, valorizacije i zaštite prirodnih resursa i mjera za njihovo ostvarivanje; •
izradu makro-­‐ekonomskih bilansa, proporcija i globalnih agregata rasta; •
izradu materijalnih bilansa zemlje; •
analiziranje odnosa u oblasti raspodjele, •
koncipiranje programa naučno-­‐istraživačkog rada od značaja za privredni razvoj i ekonomsku politku; •
programiranje razvoja društvenih djelatnosti u skladu sa strategijom privrednog razvoja; regionalni razvoj i sistem njegovog podsticanja i suradnju sa institucijama koje se bave pitanjima razvoja u zemlji i inozemstvu. Zakonom se i drugim tijelima Federalne uprave dodjeljuju funkcije planiranja. Tako npr. Federalna direkcija za ceste priprema dugoročnih i srednjoročnih planova razvoja javnih cesta, srednjoročne i godišnje planove i programe održavanja, zaštite, rekonstrukcije i izgradnje javnih cesta, planove obnove javnih cesta u Federaciji, itd. Entitetski sektorski zakoni i strateško planiranje Zakon o poljoprivredi FBiH3 definira okvir strateškog planiranja u tom sektoru kroz reguliranje ciljeva agrarne politike: •
povećanje samodovoljosti domaćim poljoprivrednim proizvodima uz stvaranje uslova da se potrošačima osigura zahtijevana ponuda, kako po obimu, tako i u pogledu kvalitete, naročito zdravstveno ispravne hrane, i po prihvatljivim cijenama; 2 Zakon o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, “Službene novine Federacije BiH”, broj 19/03; http://drzavni-­‐ispit.foto55.com/download/03%20Zakon%20o%20fed%20ministarstvima.pdf. 3Zakon o poljoprivredi, “Službene novine Federacije BiH”, broj 88/07, http://www.faz.ba/galerija/zakoni/46/images/dokumenti/46/Zakon%20o%20poljoprivredi%20FBiH.pdf. 04/10 10 •
povećanje i unaprijeđenje poljoprivredne proizvodnje i izvoza s ciljem jačanja konkurentnosti na domaćem i stranom tržištu; •
osiguranje stabilnog poljoprivrednog dohotka i omougćavanje adekvatnog životnog standarda poljoprivrednim proizvođačima; •
tehničko-­‐tehnološko unaprijeđenje sektora poljoprivrede; •
osiguranje harmonizacije i integracije sektora poljoprivrede u EU i globalno tržište; •
racionalno korištenje i očuvanje prirodnih resursa, zaštita okoline i unaprijeđivanje integralne i organske poljoprivede; •
razvoj i očuvanje ruralnih područja i očuvanje tradicionalnih ruralnih vrijednosti, i •
iznalaženje povoljnih uvijeta za rješavanje radno-­‐pravnog statusa poljoprivrednih proizvođača. Zakon o poljoprivredi FBiH također definira i sadržaj Srednjoročne strategije razvoja poljoprivrede FBiH4 te definira mjere kojima se ostvaruju ciljevi poljoprivredne politike. Mjere su podijeljene na: tržišno-­‐cjenovne, strukturne, zemljišne i novčane potpore u poljoprivredi. Kao i u sektoru poljoprivrede, u sektoru zaštite okoliša pravni i regulatorni okvir definiran način planiranja i tip obveznih planova koje donose različite administrativne razine vlasti5. Zakon o zaštiti okoliša FBiH6 jasno je definirana i hijerarhija planova i način njihovog povezivanja i usklađivanja. Na vrhu hijerahije planova je međuentitetski plan zaštite okoliša, a federalna strategija i plan zaštite okoliša se moraju uskladiti sa istim. Županije/kantoni su obvezni izraditi planove zaštite okoliša koji se imaju uskladiti sa federalnom strategijom i akcionim planom zaštite okoliša. Prijedlog kantonalnog/županijskog plana zaštite okoliša dostavlja se relevantnom federalnom ministarstvu i susjednim kantonalnim županijskim ministarstvima radi davanja sugestija i primjedbi. Isto tako planovi zaštite okoliša se imaju uskladiti sa planovima socijalnog i ekonomskog razvoja i planovima prostornog uređenja. Zakon propisuje strukturu strategije i planova7 i da se plan zaštite okoliša donosi na period od najmanje pet godina. Uredba o procesu strateškog planiranja, godišnjeg planiranja i izvještavanja u Federalnim ministarstvima8 utvrđuje obvezu Federalnih ministarstava da izrađuju trogodišnje strateške planove i godišnje planove rada. Uredbom se uređuje sadržaj i strukturu planova, 10 koraka izrade strateških planova, propisuje potrebu konzultacije između federalnih ministarstava i drugih organa, dinamiku izrade radi usklađivanja sa ciklusom izrade proračuna, postupak izrade i usvajanja planova i izvještaja o radu, ukljuĉujući osnovne korake i metodologiju. Pored toga što propisuje potrebu za horizontalnom integracijom sa drugim ministarstivam i organizma, Uredba propisuje i osnove za vertikalnu integraciju strateškog plana jer se od službenika ministarstava zahtijeva da razomtre definirane prioritete Vlade FBiH, te razmotriti relevantne strateške 4 http://fmpvs.gov.ba/texts/228_104_s.pdf. 5 Međuentitetski plan zaštite okoliša; federalna strategija zaštite okoliša i akcioni plan zaštite okoliša, kantonalni plan zaštite okoliša. 6Zakonu o zaštiti okoliša ("Službene novine http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2003/zakoni/41bos.htm. Federacije BiH", br. 33/03); 7 Obrazloženje o sadašnjem stanju okoliša ustanovljeno na osnovu naučnih iskustava i informacija; ciljeve koji se moraju ostvariti u planiranom periodu; načela i smjernice zaštite okoliša; zadatke i dužnosti koje treba obaviti radi ostvarenja ciljeva, redoslijed planiranih aktivnosti i krajnji rok za implementaciju; sredstva i metode za ostvarivanje postavljenih ciljeva sa naznačenim planiranim izvorima finansiranja; naznačena područja u kojima su potrebni posebni instrumenti zaštite okoliša, kao i sadržaje takvih instrumenata. 8 Uredba o procesu strateškog planiranja, godišnjeg planiranja i izvještavanja u federalnim ministarstvima http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/normativni_dokumenti/uredba_o_strateskom_planiranju.pdf. 11 dokumente9, koji ĉine strateški okvir za izradu plana. Međutim potrebno je reći da se zahtijev za vertikalno integriranje strateškog plana ministarstva odnosi samo na strateške planove i dokumente viših administrativnih razine i ne obuhvata vertikalnu integraciju prema dolje, odnosno sa kantonima/županijama i općinama. Postupak izrade strateškog plana opisan je u 10 koraka10. Uredba definira i osnovu strukturu strateškog plana gdje je strateški plan izrađen na prethodnoj definiciji strateških ciljeva i anlizi stanja u predmetnoj oblasti“ i da „Strateški plan sadrži trogodišnji akcioni plan u formi tabele sa jasno prikazanim aktivnostima, nosiocima aktivnosti, rokovima izvršenja, budžetom i indikatorima“ Tipiĉni format strateškog plana treba imati slijedeća kljuĉna poglavlja: (i) opis ministarstva i nadležnosti; (ii) opis okruženja u kojem radi ministarstvo, karakteristike sektora, i unutrašnje prilike u ministarstvu; (iii) izjava o viziji ministarstva; (iv) lista i opis strateških ciljeva ministarstva; (v) lista i opis strateških programa, politika realizacije (vezano za strateške ciljeve) i indikatora za praćenje rezultata na nivou programa; (vi) procjena troškova plana po aktivnostima i procjena izvora sredstava; (vii) opis kriterija za odreĊivanje prioritetnih aktivnosti; (viii) organizacija procesa praćenja i evaluacije izvršenja plana; (ix) akcioni plan (trogodišnji i godišnji) sa prioritetima, nosiocima aktivnosti, rokovima izvršenja i budžetskim sredstvima; (x) procjena doprinosa konkretnih aktivnosti realizaciji strateških ciljeva; (xi) plan monitoringa i izvještavanja. Uredba o načnu pripreme, procjeni utjecaja i odabiru politike u postupku izrade akata koje predlažu i donose vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Federalna ministarstva11 definira metode pripreme, procjene utjecaja i odabira politika kojih će se pridržavati službenici federalnih ministarstava u postupku pripreme zakonskih akata koje predlaže Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: "Vlada FBiH") i podzakonskih akata koje donose Vlada FBiH i federalna ministarstva u skladu sa svojim pravima i dužnostima utvrđenim Ustavom, zakonima i drugim propisima Federacije Bosne i Hercegovine. Uredba propisuje i uporabu Priručnika za izradu javnih politika12. Pod pojmom politike „podrazumijeva se odabrani pristup koji, na osnovu prethodno obavljene procjene utjecaja mogućih opcija politike, obećava postizanje najefikasnijih rezultata u pogledu rješavanja određenog definisanog problema, odnosno unapređenja stanja u određenoj oblasti13. Uredbom o uspostavi koordinacionog mehanizama za upravljanja i koordinaciju sredstava za razvoj14 se osnivaju organizacione jedinice za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvoj u federalnim ministarstvima, kantonima / županijama i općinama i utvrđuje njihov djelokrug rada, organizacija i odgovornosti. Federalna ministarstva putem organizacionih jedinica: (i) koordiniraju pripremu razvojnih politika i strategija za sektor, kao dijela razvojne strategije, (ii) koordiniraju identificiranje, formuliranje i utvrđivanje prioritetnih programa i projekata, 9 Razvojna strategija BiH, Razvojna strategija FBiH, Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine, Entitetske razvojne strategije, Sektorske strategije, Strategija za reformu javne uprave (PAR), Ugovor o partnerstvu sa EU, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, Regionalni i međunarodni sporazumi. 10 1) Priprema za strateško planiranje, ukljuĉujući definiranje uĉesnika, organizaciju i naĉin komuniciranja; 2) Izrada strateškog okvira; 3) Definiranje mandata, misije i vizije; 4) Analiza okruženja (SWOT analiza prednosti, nedostataka, mogućnosti i prijetnji); 5) Definiranje strateških pitanja i strateških ciljeva; 6) Definiranje strateških programa; 7) Utvrđivanje troškova i povezivanje sa budžetskim procesom; 8) Definiranje indikatora za praćenje i evaluaciju; 9 )Utvrđivanje kriterija za određivanje prioritetnih aktivnosti; 10) Izrada akcionog plana (trogodišnjeg i godišnjeg). 11 http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2011/uredbe/19.html. 12http://www.undp.ba/upload/publications/Prirucnik%20za%20razvoj%20javnih%20politika%20latinicna%20verzij
a.pdf. 13 Uredba o načnu pripreme, procjeni utjecaja i odabiru politike u postupku izrade akata koje predlažu i donose vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Federalna ministarstva. 14 http://www.privredahnk.gov.ba/Zakoni/Uredba%20o%20uspostavi%20koordinacijskog%20mehanizma.pdf. 12 u okviru resora na osnovu metodologije koju, uz saglasnost Vlade Federacije, utvrdi Federalno ministarstvo finansija, (iii) dostavljaju prioritetne programa i projekata DCU-­‐u, u cilju pripreme federalnog Programa javnih investicija, (iv) prate i izvještavaju o implementaciji tekućih projekata u okviru resora, na osnovu metodologije koju uz saglasnost Vlade Federacije, utvrdi Federalno ministarstvo finansija, (v) DCU surađuje sa organizacionim jedinicama uspostavljenim u kantonima i općinama, Uloga i odgovornost organizacionih jedinica se utvrđuje pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji federalnih ministarstava. Propisom vlade kantona određuje se jedno ministarstvo u kome će se osnovati organizaciona jedinica, kao poseban organizacioni odjel koji će: (i) koordinirati pripremu kantonalnih/županijskih strategija, (ii) koordinirati proces identificiranja, formuliranja i utvrđivanja prioritetnih programa i projekata kantona/županija, a na osnovu metodologije Federalnog ministarstva financija, (iii) dostavljati prioritetne programe i projekte DCU-­‐u radi pripreme federalnog Programa javnih investicija, (iv) pratiti i izvještavati o napretku implementacije projekata na razini kantona/županija i općina, a po metodologije propisanoj od strane Federalnog ministarstva financija, surađivati sa oranizacionim jedinicama sa razine FBiH i općina. Istim propisom utvrdit će se osnivanje, uloga, odgovornost i djelokrug rada organizacione jedinice u općinama. «Kantoni se po prvi put uključuju u proces strateškog planiranja u BiH zaključkom Vlade FBiH broj 810/10. Naime, Vlada FBiH je na 157. redovnoj sjednici, održanoj 21.09.2010. godine, podržala Strategiju razvoja BiH i Strategiju socijalnog uključivanja BiH, i donijela odluku o uključivanju kantona u proces te imenovala Federalni zavod za programiranje razvoja za koordinatora. Pomenutim Zaključkom zadužuju se vlade kantona da: -
urade svoje akcione planove kojima će navedene strategije biti podržane na kantonalnom i lokalnom nivou. -
formiraju implementacione jedinice koje će vršiti monitoring, evaluaciju i izvještavanje o urađenim aktivnostima na godišnjem nivou i o tome obavještavati Federalni zavod za programiranje razvoja.15»16 Zakoni o lokalnoj samoupravi u Federaciji Bosne i Hercegovine Zakon o principima lokalne samouprave u FBiH17 definira nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Među nadležnostima jedinice lokalne samouprave koje su relevantne za analizu strateškog planiranja su: •
donošenje budžeta jedinice lokalne samouprave; •
donošenje programa i planova razvoja jedinice lokalne samouprave i stvaranje uslova za privredni razvoj i zapošljavanje; •
utvrđivanje i provođenje politike uređenja prostora i zaštite čovjekove okoline; •
donošenje prostornih, urbanističkih i provedbenih planova, uključujući zoniranje; •
utvrđivanje i provođenje stambene politike i donošenje programa stambene i druge izgradnje; 15 „Službene novine FBiH“ br.62/2010. 16
Izvor: Situaciona analiza strateškog planiranja na nivou kantona u Federaciji Bosne i Hercegovina; UNDP BiH; oktobar / listopad 2012. 17 http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2006/zakoni/34bos.htm. 13 •
utvrđivanje politike korištenja i utvrđivanje visine naknada za korištenje javnih dobara; •
utvrđivanje i vođenje politike raspolaganja, korištenja i upravljanja građevinskim zemljištem; •
utvrđivanje politike upravljanja i raspolaganja imovinom jedinice lokalne samouprave; •
utvrđivanje politike upravljanja prirodnim resursima jedinice lokalne samouprave i raspodjele sredstava ostvarenih po osnovu njihovog korištenja; Zakon uređuje obvezu planiranja i kada propisuje dokumenta koja usvajaju općinska vijeća18, te kada definira nadležnosti općinskog načelnika i njegove obveze u izradi planova19. Kantonalni/županijski zakon o lokalnoj samoupravi samo navodi osnovne funkcije kantona/županije, grada i općine. Kada su u pitanju detalji prava i obveza općina, kantonalni/županijski zkon se referira na Zakon o principima lokalne samouprave u FBiH. Čak i kada su u pitanju dijeljene odgovornosti, identificiran je nedostatak kapaciteta Vlade FBiH da koordinira razvoj i implementiranje politika sa županijama/kantonima. Postojeće podzakonski akti nisu dostatni da bi imali jasan sustav naputaka i procedura koji reguliraju način horizontalne koordinacije između ministarstava pri izradi i implementaciji politika Zaključak Pravni okvir koji definira sustav strateškog menadžmenta i planiranja je nedorečen i nejasani i ne osigurava jasnu podjelu uloga i odgovornosti u procesu strateškog planiranja. Pri analizi zakonskog i regulatornog okvira pokušali smo odgovoriti na slijedeća pitanja: ! Koliko pravni i regulatorni okvir uspostavlja jasnu vezu između političkih prioriteta (politika) definiranih od strane vlade sa strateškim planiranjem, ciklusom planiranja proračuna i planiranjem javnih investicija? ! Do koje razine pravni i regulatorni okvir definira mehanizme koordinacije horizontalno? ! Da li pravni i regulatorni okvir definira obvezu i mehanizme koordinacija između ministarstava, učešće ministarstava (ovisno o temi), vremenske rokove dostavljanja mišljenja / komentara? ! Do koje razine pravni i regulatorni okvir definira mehanizme koordinacije vertikalno? ! Da li pravni i regulatorni okvir definirane institucije zadužene za koordinaciju ! Da li pravni i regulatorni okvir jasno definira ulogu, obveze i odgovornosti institucija zaduženih za koordinaciju ! Da li pravni i regulatorni okvir propisuje metodologiju izrade strategija, metodologija izrade politika, metodologija koordinacije procesa planiranja, metodologija procjene utjecaja, itd. 18 Općinska vijeća usvajaju proraču, razvojne, prostorne i urbarinstičke planove. 19 Općinski načelnik izrađuje i podnosi općinskom vijeću na usvajanje nacrt i prijedlog proračuna, ekonomske i razvojne planove, investicione programe, prostorne i urbanističke planove i ostale planske dokumente koji se odnose na korištenje i upravljanje zemljištem. 14 Jedino sektorski zakoni na razini Federacije Bosne i Hercegovine djelomično definiraju vrste politika i načine primjene istih. Pod time mislimo na zakone kao što su Zakon o poljoprivredi FBiH i Zakon o zaštiti okoliša FBiH. Djelomično definiranje vrsta planova, načina njihove izrade, strukture i sadržaja u nekim od sektorskim zakonima nije dostatno za sustavni strateški menadžment razvoja u FBiH. Ti zakoni do određene granice definiraju i način uvezivanja (vertikalne integracije) sektorskih strategija koje razvijaju različite administrativne razine uprave. Uredba o strateškom planiranju detaljno definira osnovne tremine koje se koriste u strateškom planiranju kao što su vizija, misija, strateški cilj itd. Postojeći zakonski okvir određuje sistem prostornog planiranja i detaljno propisuje jedinstvenu metodologiju izrade planskih dokumenata. Unatoč tome, postoji potreba za daljim radom na zakonskim rješnjima, unaprijeđenju i inoviranju u cilju otklanjanja određenih poteškoća u njegovoj primjeni i obezbjeđivanju kvalitetnijeg i efikasnijeg modela zakona.20 Također je potrebno unaprijediti koordinaciju procesa strateškog planiranja i procesa prostornog planiranja radi izbjegavanja potencijalne kolizije u definiranju strateških opredjeljenje i postizanja sinergijskih razvojnih efekata. Institucije odgovorne za upravljane razvojem se određuju u Zakonima o vladi ili zakonima o ministarstvima i drugim organima uprave. Dok je na razini Federacije Bosne i Hercegovine FZZRP definiran kao centralna institucija strateškog planiranja, na kantonalnoj/županijskoj razini postoji veliki broj različitih rješenja. U nekim slučajevima su to sva ministarstva kantonalne/županijske vlade, u drugom slučaju je do posebna insitucija kao što je Zavod za planiranje Kantona Sarajevo ili Business Centar Kanotona Zenica. U nekim kantonima nema institucije zadužene za strateško planiranje. Na razini BiH, FBiH i kantona/županija se uspostavljaju institucije za implementaciju strategija. Trenutno je u tijeku inicijativa izgradnje sustava institucija strateškog planiranja na svima administratvnim razinama. Ova inicijativa je isključivo povezana sa implementiranjem Strategije razvoja BiH i Strategije socijalne uključenosti BiH a institucije na entitetskoj i kantonalnoj/županijskoj administrativnoj razini su u biti jedinice za implementaciju. Pored toga Vlada FBiH je usvojila Uredbu o uspostavi koordinacionog mehanizama za upravljanja i koordinaciju sredstava za razvoj FBiH. Tom uredbom se osnivaju organizacione jedinice za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvoj u federalnim ministarstvima, kantonima/županijama i općinama. Uredba utvrđuje njihov djelokrug rada, organizacija, odgovornosti kao i druga pitanja od značaja za njihovo djelovanje. Ne postoji zakonski i/ili regiulatorni okvir koji bi definirao načine i mehanizme vertikalne koordinacije rada institucija u procesu izrade strategija razvoja. To je, kako smo već naveli, slučaj jedino u određenim sektorskim zakonima na razini Federacije Bosne i Hercegovine i u tom slučaju se odnosi samo na planove iz tog sektora. Horizontalna koordinacija pri izradi stategije razvoja i sektorskih strategija je djelomično definirana na entitetskoj razini Uredbom o procesu strateškog planiranja, godišnjeg planiranja i izvještavanja u Federalnim ministarstvima. Niti jedan zakonski i podzakonski akt ne regulira način uključivanja organizacija civilnog društva u procese izrade razvojnih planova i upravljanje razvojem. Uključivanje organizacija civilnog društva i socijalnih partnera ovisi jedino od ekspertnog tima koji predlaže metod izrade strategije. Kao što smo vidjeli pri analizi trenutno aktualnih strategija, mali broj tih dokumenata je izrađen uz uključivanje oragnizacija civilnog društva i socijalnih partnera. 20
Izvor: Situaciona analiza strateškog planiranja na nivou kantona u Federaciji Bosne i Hercegovina; UNDP BiH; oktobar / listopad 2012. 15 Ne postoji zakonski i/ili podzakonski akt kojim se uređuje dinamika izrade strategija i planova razvoja i sektorskih strategija i planova. Ovo pitanje nije uređena ni u slučaju horizontalne koordinacije ni u slučaju vertikalne koordinacije izrade planova na različitim administrativnim razinama javne uprave. Uredbom o procesu strateškog planiranja, godišnjeg planiranja i izvještavanja u Federalnim ministarstvima se uređuje dinamika izrade strateških planova federalnih ministarstava i usklađivanje kalendara sa dinamikom pripreme proračuna. Tako se npr. određuje da se «nacrt strateškog plana za period od naredne tri godine treba biti pripremljen prije roka za dostavljanje tabela pregleda prioriteta budžetskih korisnika za naredni trogodišnji period i dostavljen Federalnom ministarstvu financija do 31. marta/ožujka godine koja prethodi trogodišnjem periodu ili drugog roka koji odredi Ministarstvo financija”. Isto tako Uredba propisuje da se “revidirani nacrt strateškog plana treba biti urađen prije roka za dostavljanje budžetskih zahtijeva budžetskih korisnika za narednu godinu i dostavljen Ministarstvu financija do 15. august/kolovoz godine koja prethodi godini za koju se donosi budžet ili drugog roka koji odredi Ministarstvo finansija”21. Uloge, ovlasti, odgovornosti i obveze institucija i organizacija na svakoj od administrativnih razina u implementiranju strategija i planova su djelomično definirane Uredbom o uspostavi koordinacionog mehanizama za upravljanja i koordinaciju sredstava za razvoj. Isto vrijedi i za definiranje uloge, ovlasti, odgovornosti i obveze institucija i organizacija na svakoj od administrativnih razina u nadzoru i evaluaciji nad implementacijom strategija i planova. Uredba definira obvezu organizacijskih jedinica da prate i izvještavaju o napretku impelmentacije programa i projekata, ali prvenstveno onih koji su povezani sa Programom javnih investicija. Niti jedan zakonski i/ili podzakonski akt ne definira obvezu organzacija i institucija o redovnom ažuriranju i revidiranju strateških planova. Preporuke ! Uskladiti dinamiku/cikluse i kalendare izrade i revidiranja strateških planova vertikalno i horizontalno na svim administrativnim razinama javne uprave. ! Uskladiti dinamiku/cikluse, kalendar izrade i revidiranja strategija na svim administrativnim razinama javne uprave sa ciklusima i kalendarima izrade proračuna. ! Potrebno je definirati jednu metodologiju strateškog planiranja za sve administrativne razine javne uprave i standardizirati strukturu dokumenata i time osigurati minimum kvalitete planova. ! Inzistirati na uporabi i primjeni miPro metodologij na razini jedinica za lokalnu samoupravu, sa obzirom da su Vlada FBiH i Savez općina i gradova FBiH usvojili ovu metodologiju i njenu primjenu preporučili jedinicama lokalne samouprave. ! Uskladiti postojeće propise koji djelomično na različite načine definiraju određene elemente metodologije izrade strategije (Uredna o procesu strateškog planiranja, godišnjeg planiranja i izvještavanja u federalnim ministarstvima, Zakon o poljoprivredi FBiH, Zakon o zaštiti okoliša FBiH. ! Potrebno je jasno definirati način usvajanja strategija i načine izvještavanja o napretku implementacije prema onima koji su je usvojili. 21 Uredbom o procesu strateškog planiranja, godišnjeg planiranja i izvještavanja u Federalnim ministarstvima.
16 ! Bilo bi neophodno precizirati vezu i definirati način osiguravanje povezanosti između strategija razvoja kantona i akcionih planova za realizaciju SR BiH i SSU BiH. 22 ! Postojeći zakonski okvir određuje sistem prostornog planiranja i detaljno propisuje jedinstvenu metodologiju izrade planskih dokumenata. Unatoč tome, postoji potreba za daljim radom na zakonskim rješnjima, unaprijeđenju i inoviranju u cilju otklanjanja određenih poteškoća u njegovoj primjeni i obezbjeđivanju kvalitetnijeg i efikasnijeg modela zakona.23 ! Kroz pravni i regulatorni okvir definirati: i. vrste politika i dokumenata i odgovarajući način uporabe i primjene istih od različitih razina javne administracije; ii. institucije odgovorne za upravljanje razvojem24 na FBiH, županijskoj / kantonalnoj i općinskoj razini; iii. uloge, ovlasti, odgovornosti i obveze institucija i organizacija na svakoj od administrativnih razina u procesu izrade strategija i planova; iv. način i mehanizme vertikalne koordinacije rada institucija u procesu izrade strategija razvoja; v. način i mehanizme horizontalne koordinacije rada institucija u procesu izrade strategije razvoja i sektorskih strategija; vi. način i mehanizme uključivanja i koordinacije učešća civilnog društva, socijalnih partnera i drugih dionika u procese razvojnog planiranja i upravljanja razvojem; vii. usklađenu dinamiku izrade strategija i planova razvoja i sektorskih strategija i planova; viii. usklađenu dinamiku izrade strategija i planova razvoja i sektorskih strategija i planova između različitih administrativnih razina uprave; ix. uloge, ovlasti, odgovornosti i obveze institucija i organizacija na svakoj od administrativnih razina u implementiranju strategija i planova; x. uloge, ovlasti, odgovornosti i obveze institucija i organizacija na svakoj od administrativnih razina u nadzoru i evaluaciji nad implementacijom strategija i planova; xi. dinamiku i odgovornosti u sustavu izvještavanja; xii. dinamiku i odgovornosti u sustavu revidiranja i ažuriranja strategija i planova. 22
Izvor: Situaciona analiza strateškog planiranja na nivou kantona u Federaciji Bosne i Hercegovina; UNDP BiH; oktobar / listopad 2012. 23
Izvor: Situaciona analiza strateškog planiranja na nivou kantona u Federaciji Bosne i Hercegovina; UNDP BiH; oktobar / listopad 2012. 24 Upravljanje razvojem podrazumijeva dostatne kapacitete administracije za: makroekonomsko planiranj, upravljanje fiskalnom politikom, izradu razvojnih planova, programa, projekata i njihovu implementaciju, pripemu i upravljanje ciklusom izrade proračuna, financijsku kontrolu, tehničku ekspertizu u sektorima za koje su odgovorni. 17 V. ENTITETSKE STRATEGIJE Trenutno na razini Vlade FBiH postoji minimalno 17 strategija čija implementacija je u tijeku. Za neke od strategija nije bilo mogućno utvrdi da li su i formalnu usvojene od Predstavničkog doma FBiH i Doma naroda FBiH ili Vlade FBiH. Kada su u pitanju formalno usvojene strategije, neke su prošle parlamentarnu proceduru usvajanja a neke je bez parlamentarne procedure usvojila Vlada FBiH. Kada je u pitanju Razvojna strategija Federacije Bosne i Hercegovine pri analizi dokumenta smo radili usporedbu sa Razvojnom strategijom BiH koja je velikim dijelom bila polazna točka izrade Razvojne strategije FBiH. Pregled dijela trenutno aktualnih općih i sektorskih strategija Vlade FBiH je prikazan tabelom 2. Tabela 2 Lista aktualnih federalnih strategija ODGOVORNA INSTITUCIJA NAZIV STRATEGIJE DATUM USVAJANJA Federalni zavod za planiranje razvoja Strategija razvoja FBiH 2010. – 2020. Federalno ministartsvo razvoja, poduzetništva i obrta Razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Nepoznato FBiH (2009. – 2012. ??) Federalno ministarstvo rudarstva, energetike i industrije Razvoj industrijske politike FBiH 2010.-­‐
2015. Federalno ministarstvo rudarstva, energetike i industrije 13.01.2009 Strateški plan i program razvoja (predstavnički) energetskog sektora FBiH 19.03.2009 (Dom naroda) Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 20.10.2010 Strategija upravljanja vodama FBiH (predstavnički) i 2010-­‐2022. 20.12.2011 (Dom naroda) Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Strategija gospodarenja poljoprivrednim zemljištem (izrađena Nepoznato 2011) Federalno ministarstvo okoliša Strategija zaštite okoliša FBiH 2008. -­‐
i turizma 2018 21.9.2010 (Vlada FBiH) 22.06.2010. (Vlada FBiH) 26.10.2009 (Dom naroda) Federalno ministarstvo okoliša Strategija razvoja turizma FBiH 2008. – 14.12.2010 (Vlada FBiH= i turizma 2018. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke Strateški razvoja nauke u FBiH 2011.-­‐
2021. Federalno ministarstvo pravde Strategija obuke za JLS u FBiH 2011. – 22.02.2012. (Vlada FBiH) 2015. Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH Strategija zapošljavanja FBiH 2009. – 29.09.2009. 2013. FBiH) Federalno ministarstvo zdravstva Strateški plan razvoja zdravstva u FBiH Nepoznato 2008. – 2018. Federalno ministarstvo zdravstva Strategija prevencije kontrole i tretmana malignih neoplazmi u FBiH 28.03.2012 (Dom naroda) 2012. – 2020. Federalno ministarstvo zdravstva Strategija za unapređenje seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u FBiH 21.09.2010. (Vlada FBiH) 2010. -­‐2019. Nepoznato (Parlament 18 Federalno ministarstvo zdravstva Strategija razvoja primarne zdravstvene Nepoznato zaštite Federalno ministarstvo zdravstva Strategija mladi i zdravlje Federalno ministarstvo zdravstva Nacrt strategija mentalnog zdravlja u Nepoznato FBiH 2011-­‐2020. Nepoznato Sektorske strategije federalnih ministarstava Dokument «Razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Federaciji Bosne i Hercegovine» ima kratak opis metode izrade dokumenta koja uglavnom opisuje način prikupljanja podataka. Metodološki opis ne povezuje dokument sa ostalim strateškim dokumentima i planovima u BiH i FBiH. Iz pregleda dokumenta i opisa metode se može zaključiti da se radi o dokumentu koji je prvenstveno proizvod rada ekspertnog tima sa kojim je ugovorena izrada dokumenta. Plan implementacije se naziva Prijedlog programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva od 2009. do 2012. godine. Stukturno, program je napravljen kao razrada strateškog cilja na prioritete, a prioriteti se dalje razrađuju kroz mjere. Dokument nema razređen financijski okvir, niti ima plan praćenja i vrednovanja (monitoringa i evaluacije) i izvještavanja o napretku implementacije plana. Strategija gospodarenja poljoprivrednim zemljištem nema definiran vremenski period implementacije. Iz dokumenta se može zaključiti da je početak izrade strategije 2010. godina. Strategija je prvenstveno proizvod rada ekspertnog tima sa kojim je ugovorena izrada dokumenta. Strategija nema posebno obrađen metodološki dio kojim se opisuje procesi i koraci izrade strategije. Isto tako strategija ne uspostavlja vezu sa drugim strateškim dokumentima na drugim administratvinim razinama vlasti. Akcioni plan se sastoji od mjera i aktivnosti. Nema financijskog okvira implementacije strategije i nema plana praćenja i vrednovanja (monitoringa i evaluacije) i izvještavanja o napretku implementacije strategije. Strategija razvoja nauke u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011. – 2021. je prvenstveno ekspertni dokument. Strateški ciljevi su u biti preuzeti zaključci sa održanog savjetovanja Stanje i perspektive razvoja naučnoistraživačke i istraživačkorazvojne djelatnosti u FBiH održano 23. septembra/rujna 2010. godine u organizaciji Akademije nauka i umjetnosti BiH. Strategija nema posebno obrađen metodološki dio niti uspostavlja vezu sa drugim strateškim dokumentima na različitim administrativnim razinama vlasti u FBiH. Strukutru strategije čine ciljevi (odnosno zaključci održanog savjetovanja) i aktivnosti pobrojane u akcionom planu. Akcioni plan definira i financijski okvir implementiranja strategije. Strategija nema nema plana praćenja i vrednovanja (monitoringa i evaluacije) i izvještavanja o napretku implementacije strategije. Strategija upravljanja vodama Federacije Bosne i Hercegovine 2010. – 2020. je izrađena kroz konzultacije sa širokim krugom relevatnih predstavnika javnih insitutcija, javnih poduzeća i ekspertima iz područja upravljanja vodama. Strategija je podjeljena na područja unutar kojih se intervenira i to: pravni okvir, ekonomski okvir, institucionalni okvir, uporaba voda, zaštita voda i zaštita od voda. Metodološki strategija polazi od milenijskih razvojnih ciljave, međunarodnih obveza FBiH, i obveza koje proizilaze iz procesa EU pridruživanja (EU direktive, itd.). Hijerarhijsku strukturu strategije čine strateški ciljevi-­‐operativni ciljevi-­‐mjere. Strategija ima plan implementiranja ciljeva i mjera i projekciju financijskih sredstava potrebnih za implementiranje ciljeva i mjera. Unutar plana implementiranja ciljeva i mjera je također definiran i način praćenja implementacije strategije kao «parametri za ocjenu uspješnosti mjera». Tu su definirane i obveze o izvješćivanju. 19 Federalna strategija zaštite okoliša je usvojena 26.10.2009. godine. Metodologija izrade strategija je detaljno razrađena i bazirana na širokom konzultativnom procesu kroz formiranje devet grupa. Kroz 9 grupa su uključene župnije/kantone i općine u proces izrade strategije ali i nevladin i privatni sektor. Kada je u pitanju horizontalna koordinacija osnovano je međusektorski koodinacioni odbor u kojem su predstavnici ministarstava koja pokrivaju područja poljiprivrede, industrije, energetike, rudarstva, turizma, prometa i komunikacija, financija, prostornog uređenja, komisije za koncesije, itd. Strategija je rađena participatornim pristupom korištenjem radnih grupa i radionica. Sadržaj strategije je propisan zakonom25. Internu hijerhiju dokumenta čine ciljevi i mjere. Iako Zakon o zaštiti okoliša FBiH propisuje da su kantoni/županije dužni donijeti svoje planove zaštite okoliša usklađene sa federalnom strategijom u ovoj oblasti, do sada je jedino Kanton Sarajevo izradio i usvoji takav plan. Unsko-­‐sanski kanton planira izradu plana zaštite okoliša (KEAP) u 2013. godini. Slika 3 Koraci u izradi glavnih elemenata Strategije zaštite okoliša FBiH26 Strategija razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine 2008. – 2018. je ujedno strategija razvoja turizma i svih županija/kantona jer je metodološkim pristupom definirano da pri izradi polazi od užih destinacija, odnosno županija/kantona. Pošto je strategija rađena prije Strategije razvoja FBiH nema povezanosti strateških ciljeva, mjera i programa. Isto tako ne postoji značajnija horizontalna veza sa drugim sektorskim strategijama. Strategija je vodila računa o zaštiti okoliša i prirodnih resursa i kulturnih spomenika. Interna hijerarhija dokumenta obuhvata područaj27-­‐strateške ciljeve-­‐mjere-­‐
programi-­‐zadaci. Strategija razvoja turizma ima plan implementacije i plan monitoringa implementacije. Strategija nema financijski plan implementacije. Strateški plan razvoja zdravstva u Federaciji Bosne i Hercegovine u peridou do 2008. do 2018. godine ima dio metodologije koji ne opisuje proces, korake, metode, alate, način uključivanja dionika. Metodološki dio se bavi objašnjenjem korištenog analitičkog okvira odnosno područja analize i ne opsiju načine i korake u kojima je rađena 25 Zakon o zaštiti okoliša FBiH. 26 Strategija za zaštitu okoliša FBiH; Početni izvještaj; IPSA Institut, Bosna – S Oil Services Company. 27 Strategijom su prvo definirana glavna područja unutar kojih su grupirani i definirani strateški ciljevi : ekonomija, socio-­‐kulturni, zaštita okoliša. 20 analiza. Interna hijerarhija dokumenta je opći cilj-­‐specifični ciljevi-­‐aktivnosti. Strategija nema plan monitoringa i evaluacije. Strategija nema ni financijski okvir implementacije strategije. Pored Strategije razvoja zdravstva, Federalno ministarstvo zdravstva implementira još čitav niz drugih strategija kao što su: Strategija prevencije kontrole i tretmana malignih neoplazmi u FBiH 2012. – 2020., Strategija za unapređenje seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u FBiH 2010. -­‐2019., Strategija razvoja primarne zdravstvene zaštite, Strategija mladi i zdravlje, Strategija mentalnog zdravlja u FBiH 2011.-­‐2020. Zaključak Jedan od primjera različitog vremenskog okvira i istih strateških ciljeva su strategije razvoja BiH i FBiH. Iako imaju identične strateške ciljeve, vremenski period implementacije razvojnih strategija BiH i FBiH je različit. Razvojna strategija Bosne i Hercegovina je rađena za period od 2010. do 2014. godine, a Razvojna strategija Federacije Bosne I Hercegovine za period od 2010. do 2020. godine. Ako na razini BiH ostvare zacrtane ciljeve u periodu od 5 godina nije jasno što će raditi entitet još dodatnih pet godina kada su ciljevi već ostvareni od strane javne administracije na razini BiH. Za 4 od 16 sektorskih strategija Vlade FBiH nije bilo mogućno utvrditi vremenski period trajanja implementacije. Od 12 sektorskih strategija, za koje je bilo moguće utvrditi vremenski period trajanja implementacije, 5 ih je izrađeno prije usvajanja opće Strategije razvoja FBiH 2010. – 2020. Od 12 sektorskih strategija za koje je bilo moguće utvrditi vremenski period implementacije, 7 ima desetogodišnji period implementacije, 4 imaju petogodišnji period implementacije i 1 period implementacije od 12 godina. Uredbom o uspostavi koordinacionog mehanizma za upravljanje i koordinaciju sredstava razvoja u FBiH („Službene novine FBiH” broj 48/03) zadužuje Federalno ministarstvo financija za pripremu različitih metodologija. Ove metodologije se odnose na identificiranje, pripremu i praćenje programa i projekata koji će biti sastavni dio plana javnih investicija. Na razini Federacije Bosne i Hercegovine ne postoji formalno propisan sveobuhvatan metodološki okvir za strateško planiranje razvoja. Autori strategije navode da “se koristi metodologija susretnog planiranja, koja podrazumjeva određivanje razvojnih ciljeva, kako na osnovu već usvojenih strateških (srednjoročnih i dugoročnih) dokumenata na razini Federacije BiH (pojedinačnih federalnih sektorskih strategija, strategije zapošljavanja i dr.) tako i na osnovu strateških dokumenata na razini Bosne i Hercegovine.”28 Ono što je razvidno iz citiranog teksta je korištenje metode “susretnog” planiranja prvenstveno za horizontalno integriranje ciljeva federalnih sektorskih strategija, odnosno strategija ministarstava Vlade FBiH. Iako ne postoji formalno metodologija razvojnog planiranja, izrada sektorskih strateških planova i strategija federalnih ministarstava je detaljno razrađena sektorskim zakonima i Uredbom o procesu strateškog planiranja, godišnjeg planiranja i izvještavanja u Federalnim ministarstvima. U pojedinim sektorima, na razini Federacije Bosne i Hercegovine zakonima su propisane neki elementi metodologije strateškog planiranja. Tako npr. Zakon o poljoprivredi FBiH regulira način donošenja i sardržaj Srednjoročne strategije razvoja poljoprivrednog sektora. Isti zakon definira i strateške ciljeve agrarne politike. Isto tako Uredbom o procesu strateškog planiranja je detaljno propisan proces, struktura i sadržaj strateškog planiranja na razini federalnih ministarstava. Procesi, struktura i sadržaj sektorskih planova i metodologija izrade sektorskih strategija federalnih ministarstava ovise o tome sa kim je ugovorena izrada 28 Strategija razvoja Federacije Bosne i Hercegovine 2010. – 2012.; Vlada Federacije Bosne i Hercegovina; 2010. godina. 21 strategije. Svaki od eksternih konzultanata (konzultantskih trvtki) uposlenih od ministarstava radi izrade sektorske strategije koristi svoj pristup i metod izrade strategije što je često onemogućava horizontalno povezivanje i integriranje sektorskih strategija. Većina sektorskih strategija je urađena isključivo od strane ekspertnog tima sa kojim je ugovorena izrada dokumenta – participatorni pristup sveden na minimum. Samo mali dio strategija uključuje u proces izrade dokumenta organizacije civilnog društva ili predstvnika privatnog sektora u proces izrade. Ako u procesu izrade strategije postoji korak u kojem se obavljaju konzultacije, onda su to konzultacije unutar organa javnog sektora ili konzultacije sa ekspertima ili ekspertnim institucijama iz područja koje obrađuje strategija. Usporedba strukture i sadržaja sektorskih strategija ukazuje na odsustva minimuma standardizacije. Jedini zajednički element za koji možemo reći da ga imaju sve strategije je analiza postojećeg stanja. Taj dio dokumenta čini u prosjeku oko 70% cijele strategije. Čak kada je u pitanju i ovaj analitički dio dokumenta, kotištene metode i alati značajno se razlikuju. U značajnom broju analiziranih strateških dokumenata nema jasno definiranih strateških ciljeva, a terminologija i interna hijerarhija strategija nisu standardizirani. U nekim slučajevima strateški ciljevi su definirani “projektnim zadatkom” odnosno od strane naručioca dokumenta. Dok kod nekih strategija postoji lanac strateški cilj-­‐operativni cilj-­‐mjere-­‐zadaci ili strateški cilj-­‐prioriteti-­‐mjere, kod drugih je to svedeno na mjere-­‐aktivnosti ili samo aktivnosti. Niti jedna od analiziranih sektorskih strategije se ne poziva na strategije viših ili nižih razina administracije ili na opće strategije razvoja pri izradi definiranju svojih strateških ciljeva, prioriteta i mjera. Sukladno tome, nismo uspjeli pronaći uspostavljene veze između sektorskih strategija i Strategije razvoja Federacije Bosne i Hercegovine. Postojanje financijskog plana za implementiranje strategije je izuzetak a ne pravilo. Samo u nekoliko sektorskih strategija imamo procjenu financijskih sredstava potrebnih za implementaciju strategije. Te pricjene su sastavni dio tabele akcionong plana implementacije strategije. Većina sektorski strategije nema izrađen plan praćenja i vrednovanja (monitoringa i evaluacije). Samo nekoliko strategija ima definirane indikatore (u jednom slučaju “rezultati”) praćenja ostvarivanja ciljeva i mjera. Indikatori su uglavnom dio tabele akcionog plana implementacije strategije. Skoro niti jedna sektorska strategija nema jasno definiran plan izještavanja i informiranja o napretku implementacije. Izuzev strategija vezani za stanje okoliša i voda u Federaciji Bosne i Hercegovine, niti je u njima definirana obveza, način i dinamika izvještavanja o napretku implementiranja strategije. Strateški ciljevi Strategije razvoja Federacije Bosne i Hercegovine su gotovo istovjetni u strateškim ciljevima Strategije razvoja BiH. Šest strateški ciljeva razvoja Bosne i Hercegovine su: (1) Makroekonomska stabilnost, (2) Konkurentnost, (3) Zapošljavanje, (4) Održivi razvoj, (5) EU integracije, (6) Socijalna uključenost. U Strategiji razvoja FBiH imamo djelomično izmjenjenu formulaciju ciljeva namjesto EU integracije je ubačen javni sector kao cilj. Kao okvirni strateški ciljevi Razvojne strategije Federacije Bosne i Hercegovine definirani su: (1) Stabilni makroekonomski okvir, (2) konkurentnost i output, (3) javni sektor, (4) zaposlenost, (5) održivi rast i razvoj, dok je šesti cilj (6) Socijalna uključivost poseban dokument donešen na nivou BiH kao „Strategija socijalnog uključivanja”.29 29 Strategija razvoja Federacije Bosne i Hercegovine 2010. – 2012.; Vlada Federacije Bosne i Hercegovina; 2010. godina. 22 VI. STRATEŠKI PLANOVI NA RAZINI KANTONA/ŽUPANIJA Analizu strateškog planiranja na razini kantona/županija smo radili na uzorku aktualnih razvojnih (općih) strategija razvoja kantona/županije i sektorskih strategija kantona/županije. Tabela 3 Razvojne i sektroske strategije kantona/županija ODGOVORNA INSTITUCIJA NAZIV STRATEGIJE DATUM USVAJANJA Vlada Tuzlanskog kantona Strategija razvoja poljoprivrede u Tuzlanskom kantonu za period 2009.-­‐ 06.12.2008. (Vlada TK) 2013. (2015.??) Vlada Tuzlanskog kantona Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 10.11.2009. 2008-­‐2013. TK) Vlada Tuzlanskog kantona .Strategija zapošljavanja Tuzlanskog 06.12.2008 (Vlada TK) kantona 2008.-­‐2013 Vlada Ze-­‐Do kantona Strategija razvoja Zeničko-­‐Dobojskog 21.09.2009. (Vlada Ze-­‐Do) kantona 2010.-­‐2020. Vlada Ze-­‐Do kantona Strategija omladinske politike na području Ze-­‐Do kantona za period 09.2009. 2009.-­‐2014. Vlada Kantona Sarajevo Strategija razvoja Kantona Sarajevo 12/1999 (Skupština KS) 1999 – 2015. Ministarstvo nauke KS obrazovanja (Skupština i Strategija razvoja visokog obrazovanja u 03.2010. KS 2010. -­‐2015. Vlada BPK Program razvoja BPK do 2014. godine 2011. (Skupština BPK) Ministarstvo privrede HNK Strategija razvoja malog i srednjeg poduzetništva u Hercegovačko-­‐ 03.2012. Neretvanskom kantonu 2012.-­‐2020 Strategija razvoja poljoprivrede Kantona Tuzla je rađena na participatoran način. Samo u procesu definiranja vizije kontaktirali su oko 500 pojedinaca. Od toga 412 predstavnika poljoprivrednog sektora po općinama Tuzlanskog kantona kroz direktno intervjuiranje i organizovane rasprave po općinama i 52 predstavnika formirane radne grupe za izradu strategije kroz radionice. Stručni tim za izradu strategije 22 člana koji su se redovno sastajali tijekom izrade strategije. Strategija nije uvezana sa strategijama entiteta ili strategijama općina. Nije učinjen ni značajniji napor da se strategija horizontalno uveže na razini kantona. Internu hijerarhijsu struktura strategije čine vizija-­‐
strateški ciljevi-­‐specifični ciljevi-­‐mjere-­‐projekti. Strategija ima akcioni plan i plan praćanja implementacije strategije. Strategija nema financijski plan niti procjenu sredstava potrebnih za implementiranje strategije. Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008.-­‐2013. u metodološkom dijelu navodi neke od načina uključivanja civilnog društva (kroz forum mladih), te korištenje 23 informacionih tehnologija za uključivanje javnosti u process izrade strategije. U pripremi procesa izrade strategije indetificirane su sve zainteresirane strane i uključene kroz partnersku grupu i radne grupe. Kao polaznu osnovu autori navode dugoročno Strategiju razvoja Tuzlanskog kantona 2000.-­‐2015. i Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005.-­‐
2025. pa možemo reći da je ostvaren određeni stupanj horizontarlne uvezanosti strategija i planova na razini kantona. Interna hijerahiska struktura strategije je vizija-­‐strateški ciljevi-­‐prioritetni ciljevi-­‐mjere-­‐projekti. Unutar strategije razvijeni su i sektorski planovi (energetika, trgovina, zdravstvo, itd.) za koje su definirane vizije-­‐sektorski ciljevi-­‐
prioriteti-­‐mjere. Strategija ima plan implementacije i procjene potrebnih finacijskih sredstava za implementiranje mjera. Strategija ima i plan praćenja implementacije. Strategija zapošljavanja Tuzlanskog kantona 2008.-­‐2013. u metodološkom dijelu navodi da je rađena uz suradnju sa partnerskom grupom i uz tri fokus grupe. Također se navodi da je urađeno identificiranje i procjena zainteresiranih strana koje sum ogle doprinijeti procesu izrade strategije. Dokument analizira Strategiju razvoja TK i Strategiju razvoja poljoprivrede TK i ciljeve postavljene unutar ova dva plana, ali ne radi na uvezivanju svojih strateških ciljeva sa ciljevima ova dva dokumenta. Također nema povezivanja ciljeva, prioriteta i mjera sa ciljevima prioritetima i mjerama drugih administrativnih razina uprave. Interna hijerarhijska strujtura strategije je strateški cilj-­‐
mjere-­‐programi. Strategija ima akcioni plan sa procjenom potrebnih financijskih sredstava. Plan praćenja i vrednovanja (monitoringa i evaluacije) je obrađen više kao uvod u teoriju monitoringa i evaluacije nego praktičan plan praćenja napretka implementacije i evaluiranja ostvarivanja ciljeva. Strategija razvoja Zeničko-­‐dobojskog kantona 2010.-­‐2020. u metodološkom dijelu navodi koncept održivog razvoja kao temelj za izradu strategije. Strategija je rađena na participatorni način služeći se motodom Agende 21. Održano je 11 sektorskih radionica, tri focus grupe i organizira Savjet za izradu strategije. Interna hijerarhijska struktura strategije je vizija-­‐strateški ciljevi-­‐prioritetni ciljevi-­‐programi-­‐mjere. Strategija ima akcioni plan i teoretsko objašnjenje monitoringa i evaluacije. Dokument nema financijski plan i procjenu financijski sredstava za implementacije strategije. Strategija omladinske politike na području Zeničko-­‐dobojsog kantona 2009.-­‐2014. nema metodološki dio koji objašnjava procese i korake izrade strategije. Zbog toga ne možemo utvrditi na koji način je izrađena. Za pretpostaviti je da se radi o dokumentu koji je izrađen od strane eksperata bez snažnijeg uključivanja organizacija civilnog društva. Strategija se povezuje sa drugim dokumentima. Tako npr. u odjeljku u kojem se bavi borbom protiv bolesti o ovisnosti kao svoje preuzima opće ciljeve iz dokumenta Državna strategija nadzora nad opojnim drogama, sprečavanja i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga u Bosni i Hercegovini. Interna hijerarhijska struktura strategije strateški cilj-­‐
mjere. Strategija ima “radni” plan u kojem definira mjere, zaduženja za izvršenje mjera i rokove. Dokument nema financijski plan ili procjenu potrebnih financijskih sredstava za implementiranje strategije. Dokument nema plan monitoringa i evaluacije niti plan izvještavanja o napretku implementacije strategije. Strategija razvoja malog i srednjeg poduzetništva u Hercegovačko-­‐neretvanskom kantonu 2012.-­‐2020., sukladno navodima u dijelu metodološkog opisa, rađena je na participatoran način. Održane su konzultacije sa privatnim sektorom i organizacijama civilnog društva. Ukupno su održane tri sjednice (konferencije) na kojima je definirana vizija, SWOT, strateški i prioritetni ciljevi. Pri analizi uzeto je u obzir postojećih 38 dokumenata među kojima su i strategije viših administrativnih razina javne uprave. Također su posjetili i obavili konzultacije sa svim jedinicama lokalne samouprave. Na taj način je napravljena određena vertikalna integracija sa priroritetima nižiš i viših administrativnih razina javne uprave. Interna hijerarhijska struktura dokumenta je strateški cilj-­‐prioritetni ciljevi-­‐zadatci-­‐aktivnosti. Dokument ima akcioni plan, godišnji 24 plan rada, godišnji budžet strateških projekata izrađen u suradnji sa ministarstvom financija. Dokument ima plan monitoringa i evaluacije i plan izvještavanja o nepretku implementacije strategije (polugodišnji i godišnji izvještaj). Strategija razvoja visokog obrazovanja Kantona Sarajevo 2010.-­‐2015., je ekspertni dokument. Ne postoji metodološki dio koji objašnjava proces i korake izrade strategije. Interna hijerahijska struktura strategije je strateški cilj (opredjeljenje)-­‐strateški zadatak. Nema pokušaja uvezivanja sa drugim planovima. Nema akcionong i financijskog plana. Definirani su indikatori za praćenje procesa implementacije ali nema plana monitoringa i evaluacija. Zaključak Vlade FBiH kojim se kantoni / županije uključuju u proces akcionog planiranja odnosi se isključivo na akciono planiranje u svrhu podrške realizaciji SR BiH i SSU BiH bez uspostavljanja bilo kakve veze između ovih akcionih planova kantona i strategija razvoja koje utvrđuju opće pravce razvoja kantona. Pomenutim zaključkom kantoni su zaduženi da izrade svoje akcione planove i uspostave implementacione jedinice koje će vršiti monitoring, evaluaciju i izvještavanje o urađenim aktivnostima na godišnjem nivou i o tome obavještavati Federalni zavod za programiranje razvoja. Na osnovu Zaključka Vlade FBiH, vlade sedam kantona su svojim odlukama, zaključcima i rješenjima inicirale procese akcionog planiranja i uspostavile neophodna tijela.30 Zaključak Skoro sve kantonalne/županijske strategije (opće ili sektorske) su rađene prije Razvojne strategije FBiH. Zbog tog ne možemo govoriti o vertikalnoj integraciji razvojnih strategija kantona / županija i FBiH. Strategije su rađene uglavnom za period od 5 godina. Jedino se Razvojna strategija Ze-­‐Do kantona vremenski i periodom trajanja poklapa sa Strategijom razvoja FBiH i sa općinskim strategijama rađenim na temelju miPro metodologije. Uz potporu UNDP BiH trenutno se radi na definiranju metodologije strateškog planiranja na razini kantona/županija. Metodološki okvir za planiranje razvoja kantona/županija sadrži slijedeće elemente: ! Održivi razvoj; ! Integrirani pristup; ! Horizontalna integracija – usaglašenost razvojnih strategija kantona sa ssktorskim strateškim dokumentima planom javnih investicija I proračunom; ! Participacija; ! Standardizacija; ! EU harmonizirani pristup. ! Integrirana strategija razvoja kantona za period od 7 godina (2014 – 2020). Na kantonalnoj/županijskoj razini rijetko se nastoji uvezati sa strateškim prioritetima viših i nižih administrativnim razinama javne uprave. Isto vrijedi i za strategije jedinica lokalne samouprave. Iako u nekim strategijama možemo naći informaciju da su uzeti u razmatranje strateški dokumenti drugih razina javne uprave, suštinski nema nikave uvezanosti. Različita dinamika, ciklusi izrade i vremenski period 30
Izvor: Situaciona analiza strateškog planiranja na nivou kantona u Federaciji Bosne i Hercegovina; UNDP BiH; oktobar / listopad 2012. 25 trajanja strategija, kao što je prije navedeno, također predstavljaju određenu prepreku u horizontalnoj i vertikalnoj integraciji planova. Sve izrađene strategije odražavaju različit pristup razvoju i obuhvataju različite vremenske okvire što u velikoj mjeri doprinosi sveukupnoj nekoherentnosti sistema planiranja. To je jedna od posljedica nepostojanja jedinstvenog metodološkog okvira za izradu startegija razvoja na nivou kantona. U većini slučajeva napredak u implementaciji strategija je zanemariv. Implementacija strategija razvoja je izostala usljed nepostojanja odgovarajućih operativnih elemenata: realnih planova implementacije sa finansijskim projekcijama, povezanost prioriteta i finansijskih planova strategije sa PJI i budžetima kantona i sl. Postojeće strategije razvoja u najvećem broju slučajeva ne odražavaju sektorske prioritete, prioritete viših nivoa vlasti niti prioritete općina u sastavu kantona.31 «Uvrštavanje kantona u sveukupan proces strateškog planiranja i uspješna realizacija razvojnih prioriteta na svim nivoima vlasti zahtijeva harmonizaciju pristupa planiranju na nivou kantona i definiranje operativnih mehanizama koji bi omogućili realizaciju strategija razvoja u praksi. Neophodno bi bilo definirati i institucionalizirati jedinstvene principe i metodološki okvir koji bi omogućio standardizaciju planiranja razvoja na nivou kantona kroz utvrđivanje minimalnih zajedničkih elemenata. Uz osiguravanje dovoljne fleksibilnosti za specifične potrebe i situaciju različitih kantona, takav metodološki okvir bi: •
•
•
•
•
definirao opću strukturu, minimalne elemente i proces izrade strategija razvoja kantona; definirao faze i načine osiguravanja vertikalne usaglašenosti strateških prioriteta kantona sa prioritetima viših i nižih nivoa vlasti; definirao operativne elemente strategija razvoja kako bi one bile usaglašene sa finansijskim planiranjem i planiranjem javnih investicija kantona; definirao postupke monitoringa, evaluacije i izvještavanja o realizaciji strategija razvoja kantona; ponudio preporuke u pogledu uspostavljanja odgovarajućeg institucionalnog okvira neophodnog za učinkovitu realizaciju strategija razvoja.»32 «Postojeći zakonski okvir određuje sistem prostornog planiranja te propisuje jedinstvenu metodologiju izrade planskih dokumenata, ali postoji potreba za daljim radom na zakonskim rješnjima, unaprijeđenju i inoviranju u cilju otklanjanja određenih poteškoća u njegovoj primjeni i obezbjeđivanju kvalitetnijeg i efikasnijeg modela zakona. Postojeća zakonska regulativa se ne dotiče veze prostornog planiranja sa planiranjem razvoja kantona, što je od posebnog značaja za teritorijalni razvoj i pružanje usluga na području kantona. Stoga bi od posebnog značaja bilo osiguravanje usaglašenosti između prostornih planova i strategija razvoja kantona u praksi, kako bi se osiguralo da oba planska dokumenta predstavljaju osnovu za uklanjanje razvojnih prepreka i ostvarivanje razvojnih prioriteta kantona.»33 31
Izvor: Situaciona analiza strateškog planiranja na nivou kantona u Federaciji Bosne i Hercegovina; UNDP BiH; oktobar / listopad 2012. 32
Izvor: Situaciona analiza strateškog planiranja na nivou kantona u Federaciji Bosne i Hercegovina; UNDP BiH; oktobar / listopad 2012. 33
Izvor: Situaciona analiza strateškog planiranja na nivou kantona u Federaciji Bosne i Hercegovina; UNDP BiH; oktobar / listopad 2012. 26 «Uprkos činjenici da se kroz povezivanje PJI sa strateškim prioritetima kantona omogućava bolja povezanost između prioritetnih projekata i procesa alokacije svih raspoloživih sredstava za njihovu realizaciju kao i planiranje raspodjele sredstava planiranih kroz proces izrade Dokumenta okvirnog budžeta, ovakvo povezivanje se rijetko dešava u praksi. S tim u vezi, bilo bi neophodno uspostaviti sistem strateškog planiranja koji uzima u obzir sve elemente i alate za planiranje unutar kantona, te kroz definiranje jasnih procesa povezivanja strategija razvoja, PJI i budžeta kantona uspostavlja operativni okvir za realizaciju razvojnih prioriteta.”34 VII. STRATEŠKI PLANOVI NA RAZINI JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE Većina općina ima određenu vrstu strateškog plana. Većina urađenih razvojnih strategija su rezultat suradnje općina sa međunarodnim organizacijama (UNDP, OSCE, REC), koje su im pružale pomoć u izradi strategija ili lokalnih organizacija koje dobiju ugovore na tenderima (Ekonomski institut Sarajevo, različiti fakulteti iz BiH i Hrvatske, Inženjerski biro d.d. itd.). Izgleda da veliki broj razvojnih agencija kako regionalnih tako i lokalnih imaju malu ulogu u pripremi strategija i planova. U samo par sati internet istraživanja moguće je identificirati 51 trenutno aktualne općinske strategije u FBiH koje se mogu dobiti u elektronskoj formi. Za identificiranje trenutnog stanja u području strateškog planiranja i identificiranja općina u FBiH koje imaju aktualne razvojne strategije ili druge oblike strateški planova (strategija integriranog lokalnog razvoja, strategije komuniciranja sa javnosti, plan razvoja poduzetništva, LEAP, SEAP, plan ruralnog razvoja, strategija održivog razvoja, strategija socijalne zaštite, itd.) potrebno je napraviti istraživanje. Pored gore navedenih vrsta planova, općine rade i petogodišnje planove kapitalnih investicija po metodologiji koju je razvio Government Accountability Project (GAP), koji financira SIDA i USAID. Tabela 4. Uzorak aktualnih strategija u općinama FBiH koje su dostupne na internetu Strategija razvoja općine Prozor-­‐
Strategija razvoja poduzetništva Strategija razvitka općine Posušje Rama 2011.-­‐2020. općine Kupres 2012.-­‐2020. Strategija razvoja socijalne Strateški plan razvoja općine Strategija integriranog razvoja zaštite općine Kakanj 2011.-­‐
Bihać 2008.-­‐2013. općine Bužim 2011.-­‐2020. 2015. Strategija razvoja općine Sapna Strategija razvoja općine Centar Strategija razvoja općine 2009.-­‐2014. Sarajevo do 2015. godine Srebrenik 2011.-­‐2020. Strategija razvoja općine Cazin Strategija razvoja općine Doboj Strategija razvoja općine Zenica 2011.-­‐2020. Istok 2011.-­‐2020. 2011.-­‐2020. Strategija razvoja općine Livno Strategija razvitka općine Grude Strategija razvoja općine Goražde 2008.-­‐2015. do 2015. Godine 2012.-­‐2016. Strategija razvoja poljoprivrede Strategija razvoja općine Strategija razvoja općine Žepče na području općine Vogošća Kladanje 2011.-­‐2020. 2011.-­‐2018. 2011.-­‐2016. Strategija razvoja općine Hadžići Strategija razovoja općine Konjic Strategija razvoja općine 2011.-­‐2015. 2008.-­‐2017. Bosanski Petrovac Strategija integriranog razvoja Strategija razovja omladinske Strategija razvoja općine općine Zavidovići 2012.-­‐2016. politike općine Bihać 2010.-­‐2015. Gračanica 2011.-­‐2020. Strategija integriranog lokalnog Strategija održivog razvoja Strategija razvoja općine Ključ razvoja općine Odžak 2011.-­‐
općine Trnovo 2012.-­‐2016. 2007.-­‐2013. 2020. Strategija razvoja općine Travnik Strategija razvoja općine Bos. Strategija razvoja općine Velika 2011.-­‐2015. Krupa 2011.-­‐2020. Kladuša 2007. -­‐2017. Strategija razvoja općine Tešanj Strateški plan razvoja općine Lokalni akcioni gender plan 34
Izvor: Situaciona analiza strateškog planiranja na nivou kantona u Federaciji Bosne i Hercegovina; UNDP BiH; oktobar / listopad 2012. 27 2007,-­‐2015. Strategija razvoja općine G. Vakuf-­‐Uskoplje 2010.-­‐2015. Strategija integriranog razvoja općine Orašje 2011.-­‐2020. Strategija komuniciranja općine Busovača sa javnošću 2008. -­‐
2015. Strategija komunikacije s havnošću općine Novo Sarajevo Lokalni ekološki akcioni plan općine Lukacac 2012.-­‐2017. Strategija održivog razvoja općine Ilijaš 2013.-­‐2017. Novo Sarajevo do 2015. godine Strategija razvitka općine Kiseljak utemeljena na poštivanju ljudskih prava 2006.-­‐2013. Plan razvoja socijalne zaštite općine Breza 2011.-­‐2013. Strategija komuniciranja općine Cazin sa javnošću do 2016. godine Strategija komuniciranja općine Grude sa građanima i javnosti Lokalni akcioni plan za okoliš općine Novi Grad 2005.-­‐2015. Turistički master plan općine Ljubiški do 2020. godine općine Novi Travnik Strategija Jablanica razvoja općine Strateški plan razvoja općine Fojnica 2010.-­‐2015. Strategija komuniciranja općine Jajce Komunikacijska strategija općine Doboj Istok Strategija razvoja banjsko-­‐
rekreativnog turizma Olovo Strategija razvoja općine Tuzla do 2026. Godine Zahvaljujući postojanje standardizirane metodologije (miPro), strategija jedinica lokalne samouprave koje su primjenjivale ovu metodologiju su dobro struktuirane. Imaju obrađene sve bitne elemente strateškog dokumenta uključujući situacionu analizu, strateški dio, operativni dio, implementacija, monitoring i evaluacija, financijski okvir i veza sa proračunom. Strategije jedinica lokalne samouprave koje nisu koristile propisanu metodologiju uglavnom nemaju neke od bitnih elemenata strateškog dokumenta. U većini slučajeva nedostaju plan monitoringa, evaluacije i izvještavanja i financijski plan. Trenutno 23 općine u BiH imaju urađene razvojne strategije po formalno usvojenoj metodologiji paniranja lokalnog razvoja miPro. Postoji određeni broj općina koje su bez tehničke potpore UNDP-­‐a izradili razvojne strategije koristeći miPro metodologiju. ovom periodu počinje suradnja između UNDP-­‐a i novih 18 općina na izradi lokalnih razvojnih strategije po miPro metodologiji. Istovremeno UNDP će pružiti tehničku potporu prvom krugu općina u procesu implementacije usvojenih razvojnih strategija. Vremenski period trajanja razvojnih planova je u prosjeku pet godina. Metodologija miPro definira stratešku platformu razvoja lokalne zajednice za period od 10 godina, a sektorske i operativne planova na periode do 3 -­‐ 5 godina. Ovakav vremenski period trajanja i trenutni kalendari i dinamika izrade strateških planova nisu usklađeni sa kalendarima i dinamikom izrade strateških planova na višim administrativnim razinama FBiH. Isto tako kalendar i dinamika nisu usklađeni sa ciklusom planiranja u EU. Izrada Strategije razvoja općine Goražde za period 2012.-­‐2016. se temelji na konceptu održivog razvoja a pri izradi je uzete u razmatranje 26 drugih aktualnih strategija i planova koji su relevantni za općinu Goražde. Strategija je rađena uz tehničku potporu REC-­‐a. U metodološkom uvodu se tvrdi kako se pri izradi strategije općine vodilo računa o usklađenosti sa ciljevima i programima definiranim strategijama viših administrativnih razina javne uprave, uključujući strategije sa razine BiH, FBiH, Bosansko-­‐podrinjskog kantona i Sarajevske ekonomske makro-­‐regije. Dokument taksativno nabraja 19 strategija i planova relevatnih za razvoj općine Goražde: (i) Strategiju protivminskog djelovanja BiH (2009.-­‐2019.); (ii) Federalna strategija zaštite okoliša; (ii) Federalna strategija zaštite zraka, (iii) Federalna strategija upravljanja otpadom, (iv) Federalna strategija upravljanja vodama; (v) Strateški plan i program razvoja energetskog sektora Federacije BiH: (vi) Strategije razvoja BiH (2010-­‐2014.); (vii) Strategije rasta izvoza iz BiH za period 2012.-­‐2015. godina; (viii)Strategije razvoja Federacije BiH (2010-­‐2020.); (ix) Projekt i Akcioni plan: Razvoj industrijske politike u Federaciji BiH (2011.-­‐2015.); (x) Razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Federaciji BiH: (xi) Strategije razvoja turizma Federacije BiH (2008.-­‐2018.); (xii) Srednjoroĉne strategije razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH (2006.-­‐2010. još u primjeni); (xiii) 28 Program suzbijanja i kontrole bruceloze kod ovaca i koza u Federaciji BiH (januar 2010. -­‐ decembar 2016.); (xiv) Strategija i Okvir za implementaciju razvoja Sarajevske ekonomske makroregije; (xv) Program razvoja Bosansko-­‐podrinjskog kantona Goražde do 2014. Godine; (xvi) Strategija razvoja turizma u Gornjem podrinju, (xvii) Strategija zapošljavanja u BiH (2010.-­‐ 2014.); (xviii) Strategije socijalne ukljuĉenosti BiH (2010.-­‐
2014.); (xix) Državna strategija BiH za borbu protiv nasilja nad djecom (2007.-­‐2010. još u primjeni). Uz to općina Goražde ima usvojene i aktualne sektorske strateške i planske dokumente u primjeni: (i) Strategija razvoja općine Goraţde zasnovana na poštivanju ljudskih prava 2008.-­‐2014. godine; (ii) Ažurirani program kapitalnih investicija Općine Goraţde 2012-­‐2016.; (iii)Strategija privlaĉenja investicija u Općinu Goražde; (iv) Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) 2011-­‐2016; (v) Lokalni akcioni plan u oblasti biodiverziteta za Općinu Goražde; (vi) Strategija razvoja omladinske politike Općine Goraţde 2010-­‐2015. (vii) Strategije za izgradnju partnerstva i saradnju sa građanima. Interna hijerarhijska struktura dokumenta je vizija-­‐prioriteti-­‐strateški ciljevi-­‐programi-­‐projekti. Dokument ima razrađen akcioni plan implementacije projekata sa procjenama potrebnih financijskih sredstava za njihovo implementiranje. Unutar dokumenta je priložena odluka o imenovanju komisije za monitoring i evaluaciju ali nema detaljno razrađenog plana monitoringa, evaluacije i izvještavanja. Razvojna strategija općine Travnik je rađena kroz uključivanje organizacija civilnog društva i privatnog sektora. Interna hijerarhihska struktura dokumenta je vizija-­‐strateški ciljevi-­‐prioritetni ciljevi-­‐mjere. Dokument nema adekvatan akcioni plan. Ne postoji ni financijski plan ni plan monitoringa i evaluacije. Strategije integriranog razvoja općine Zavidovići u uvodnom dijelu navodi kako je strategija u skladu sa SR BiH i SSU BiH i drugim sektorskim strategijama na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Strategija kao i sve strategie “integriranog razvoja” ima petogodišnje sektorske planove razvoja ekonomije, društvenog razvoja i zaštite životne sredine u 5 godina. Strategija (kao i “miPro strategije”) ima trogodišnje operativne i godišnje akcione planove. Financijski okvir implementacije stategije i općinski proračun su usklađeni. Strategija općine Trnovo se temeljni na konceptu održivog razvoja. Kao i miPro metodologija, koncept održivog razvoja se temelji na ekonomskoj i društvenoj komponenti, te kompnonentu ekologije. Strategija je urađena uz tehničku potporu organizacije Regional Environmenta Centar (REC). Interna hijerarhijska struktura je vizija-­‐prioritet-­‐strateški cilj-­‐program-­‐projekt. Dokument ima akcioni plan sa finicijskim projekcijama i plan monitoringa. Pri izradi dokumenta napravljen je pregled relevantinh strateških dokumenata usvojenih od viših administrativnih razina javne uprave. Strateški plan razvoja općine Novi Grad Sarajevo do 2015. godine je rađen uz potporu OSCE-­‐a u okviru projekta Ugovor. Strategija je rađena na participatoran način uz učešće većeg broja građana organizacija civilnog društa, predstavnika privatnog sektora i predstavnika javnog sektora. Dokument se ne analizira niti se poziva na strategije viših razina vlasti. Interna hijerahijska struktura dokumenta je vizija-­‐strateški pravci-­‐strateški programi-­‐projekti. Strategija ima detaljno razrađene projekte sa procjenom potrebnih financijskih sredstava. Dokument nema plana monitoring, evaluacije i izvještavanja. Strategija razvoja općine Tešanj 2007.-­‐2015. godine je izrađena uz potporu OSCE-­‐a. Strategija je rađena na participatoran način uz uključivanje organizacija civilnog društva, privatnog sektora, građana i predstavnika javnog sektora. U dokument nema anlize i povezivanja sa strateškim planovima viših administrativnih razina javne uprave. Interna hijerarhijska struktura dokumenta je vizija-­‐strateški pravci-­‐operativni ciljevi-­‐programi-­‐
projekti. Dokument ima razrađen akcioni plan i poglavlje u kojem je opis monitoringa i 29 evaluacije i opća zaduženja za praćenje implementacije. Nema financijskog okvira za implementiranje strategije. Strategija razvoja općine Velika Kladuša 2007. – 2017. je rađana na participatoran način. Pri izradi dokumenta nisu analizirane strategije viših administrativnih razina javne uprave niti je bilo pokušaja integriranja strategije u okvire strateških planova viših administrativnih razina javne uprave. Interna hijerahijska struktura je vizija-­‐strateški ciljevi-­‐prioritetni ciljevi-­‐mjere-­‐projekti. Dokument ima finacijski plan koji obuhvata definira izvore finansiranja, dinamiku implementiranja projekata i projekcije utroška financijskih sredstava. Definirana je vremenska dinamika praćenja, kontrole i evaluacije implementacije strategije sa ali funkcije monitoringa i evaluacije nisu eksplicitno alocirane. Isto tako nije definiran način ažuriranja strategije. Strategija razvoja socijalne zaštite općine Kakanj 2011.-­‐2015. rađena je na participatoran način uz uključivanje organizacija civilnog društva. Strategija je urađena uz tehničku potporu EU projekta “Od socijalne pomoći do socijalne inkluzije”. Pri izradi strategije korišteni su drugi planovi i strateški dokumenti ali uglavnom općinski planovi kao što su: Strategija razvoja socijalne zaštite u općini Kakanj 2005.-­‐2010. godine; Akcioni plan promoviranja reforme sistema dječije zaštite u općini Kakanj u 2006.-­‐2007. godini i Smjernice za preventivno djelovanje protiv bolesti ovisnosti (www.nvo-­‐
alternative.org). Interna hijerahijska struktura strategije je vizija-­‐misija-­‐strateški pravci-­‐
strateški ciljevi-­‐mjere. Dokument ima razrađen akcioni plan. Postoji poglavlje o monitoringu i evaluaciji ali nema plana monitoringa i evaluacije. Ne postoji procjena potrebnih financijskih sredstava i izvora financiranja. Strategija razvoja poduzetništva općine Kupres 2012.-­‐2020. je izrađena od strane Regionalne agencije za razvoj Hercegovine (REDAH). Kao okvir za izradu strategije urađena je analiza Strategije razvoja malih i srednjih poduzeća BiH, Strategija razvojamalih i srednjih poduzeća FBIH, Prostornog plana općine Kupres, Lokalni akcijski plan zaštite okoliša (LEAP), Master plan razvoja turizma za područje Kupresa, te Zakon o malom biznisu za EU. Interna hijerarhijska struktura dokumenta je vizija-­‐strateški ciljevi-­‐
prioritetni ciljevi-­‐mjere-­‐aktivnosti. Dokument ima akcioni plan ali ne i procjenu potrebnih financijskih sredstava i izvora financiranja. Postoji poglavlje o monitoringu i evaluaciji ali ne i plan monitoringa i evaluacije. U poglavlju o monitoringu i evaluaciji zadužuje se općinski načelnik da ravidira strategiju jednom godišnje. Strategija razvoja omladinske politike općine Bihać za period 2010.-­‐2015. kao okvir ne uzima strateške dokumente BiH nego međunarodne povelje i rezolucije: Europsku povelju o učešću mladih u životu na općinskom i regionalnom nivou; Bijela knjiga Evropske Komisije iz 2001 godine; 11 indikatora omladinske politike Vijeća Evrope i Evropskog omladinskog foruma; Prijedlog Rezolucije o mladima Parlamentarne skupštine BiH; Europska povelja o informiranju mladih. Akcioni plan sadrži listu strateških ciljeva, listu željenih rezultata, nositelje realizacije i procjenu potrebnih financijskih sredstava. Zaključak Općinske strategije razvoja su prije donošenja miPro metodologije bile uglavnom rađene na period o 5 godina. Strategije rađene na temelju miPro metodologije imaju strateške platforme na period od 10 godina. Kada je u pitanju kalendar izrade strategija sada su poklopljeni kalendari i trajanje Razvojne strategije FBiH i općinskih strategija rađenih po miPro metodologiji. Ostale općinske strategije su u većini slučajeva rađene prije izrade Razvojne strategije FBiH i razvijane za period od 4 do 5 godina. 30 Na razini jedinica lokalne samouprave i dalje su aktualne strategije koje se temelje na različitim razvojnim konceptima. Neki od njih su koncept održivog razvoja, koncept zasnovan na ljudskim pravima i naravno koncept integralnog lokalnog razvoja. Pored toga na lokalnoj razini se i dalje planira sve i svašta i bespotrebno opterećuju ionako nedostatni resursi za strateški menadžment. To se uglavnom dešava zahvaljujući projektima međunarodnih organizacija. U dosta općina ćete pronaći Strateški plan komuniciranja sa građanima i javnosti i strateški plan omladinske politike ali ne i plan razvoja općine. MiPro metodologija za planiranje razvoja na općinskoj razini, dijeli strateški plan na stratešku, taktičku i operativnu razinu planiranja. Prva razina planiranja je strateška platforma s vizijom i ciljevima dugoročnog razvoja zajednice na 10 godina. Drugu razinu čine „sektorski“ petogodišnji planovi, odnosno plan ekonomskog razvoja, plan društvenog razvoja i plan unaprjeđenja zašitite okoliša i očuvanja prirodnih resursa. Trećom razinom planiranja operacionaliziramo stratešku platformu i sektorske planova kroz razradu modaliteta implementacije i financiranja implementacije strategije. Financijski plan, kao dio operacionaliziranja strategije, direktno je uvezan sa procesom trogodišnjeg planiranja općinskog proračuna. Metodologija izričito zahtijeva integriranje općinskih planova sa razvojnim planovima viših administrativnih razina vlasti. Strategije jedinica lokalne samouprave izrađene na temelju miPro metodologije se nastoje uvezati sa strategijama viših administrativnih razina javne uprave. Sama metodologija kao jedan od prvih koraka nameće analizu relevantnih postojećih strategija i planova. OPĆI ZAKLJUČCI ANALIZE STRATEŠKIH PLANOVA Nedostaci u strategijama koje smo identificirali na svim razinama su: neadekvatni procesi uključivanja organizacija civilnog društva, privatnog sektora i socijalnih partnera i drugih zainteresiranih strana, različit obuhvat, različita terminologija i hijerahijska struktura ciljeva, mjera i programa, različita struktura strategija i dužina trajanja, neadekvatno urađeni akcioni planovi, odsustvo financijskih planova i odsustvo planova monitorina, evaluacije i izvještavanja. Postojanje standardizirane metodologije planiranje osigurava kvalitetnije strateške dokumentata. Propisani procesi i koraci izrade strategija, propisana struktura i sadržaj, propisani alati osiguravaju minimum kvalitete i standarda. Strateški planovi koji su rađeni uz financijsku i tehničku potporu međunarodnih organizacija su rađene na participatoran način kroz uključivanje organizacija civilnog društva, predstavnika privatnog sektora i drugih zainteresiranih strana. Strategije koje su rađene isključivo inicijativom općina ili drugih institucija i administrativnih razina javne uprave su i dalje metodološki pokušavale održati privid participatornog pristupa ali su u biti bile ekspertni dokumenti. Jedan od razloga su vjerojatno troškovi i vremenski rokovi definirani za izradu strategije. Općine uglavnom daju kraće rokove izrade strategija nego međunarodne organizacije i imaju dosta manje financijskih sredstava za organiziranje uključivanja velikog broja dionika. Zbog toga se mora pri izradi novih metodologija za strateško planiranje voditi računa o kraćim rokovima i limitiranim financijskim sredstvima. Dinamika (kalendari/ciklusi) izrade i revidiranja strategija i dužina trajanja strategija su značajni elementi koji su jedan od preduvjeta za vertikalno i horizontalno uvezivanje strateških planova. Različiti ciklusi izrade strateških planova i dužina trajanja planova utječu na tip ciljeva na koje se može fokusirati zbog toga što ostvarivanje nekih ciljeva traži više vremena. Zbog različitosti ciljeva uzrokovane različitom vremenskom dinamikom planova upitno je suštinsko uvezinje planova. 31 Dinamika (kalendari/ciklusi) izrade strateški planova je značajan preduvjet uvezivanja procesa izrade strateških planova i izrade proračuna. Proračunski kalendar i procesi su jasno definirani i propisani i kalendari i ciklusi izrade strateških planova trebaju biti prilagoditi proračunskom kalendaru, ciklusu i procesima. Koordinacioni odbor za ekonomski razvoj i europske integracije, usvojio je 2007. godine metod „susretnog planiranja“ kao metod izrade Strategije razvoja BiH (SR) i Strategije socijalnog uključivanja BiH (SSU). Izrada strateških dokumenata se zasniva na modularnom principu. Module čine: FBiH, RS i BD. Modularni principom proces izrade strategije polazi od postojećih razvojnih dokumenata pojedinih modula, definira zajedničke ciljeve, podciljeve, prioritete, mjere i aktivnosti, koji se odnose na cijelu BiH, tj. na module u cjelini, i specifične mjere i aktivnosti za pojedine module. Definirani su i nositelji aktivnosti za sve module.35 Srednja razina vlasti u FBiH, entitetska i županijska/kantonalna administracija, nemaju formalno usvojenu metodu strateškog planiranja. Trenutno u BiH strateško planiranje razvoja je definirano metodološki na razini BiH i na razini općina. Javni sektor i administracija na razini Bosne i Hercegovine (prvenstveno DEP) koriste metod modularnog planiranja. Druga metodologija koja je formalno usvojena je metodologija za integrirano planiranje lokalnog razvoja (miPro). Trenutno se kroz projekt ILDP 2, koji implementira UNDP BiH, radi na izradi na metodologiji strateškog planiranja za kantonalnu/županijsku administrativnu razinu javne uprave. Izrada Razvojne strategije BiH je uključivala i konzultacije sa civilnim društvom i socijalnim partnerima, a izrada Razvojne strategije FBiH se temeljila na analitičkom radu eksternih konzultanata i prikupljanju ulaznih informacija od ministarstava i institucija na razini Federacije Bosne i Hercegovine. Proces izrade Razvojne strategije BiH počeo je analizom postojećih razvojnih dokumenata Vlade Federacije BiH, Vlade Republike Srpske i Vlade Brčko distrikta te kantonalnih i općinskih razvojnih dokumenata, obuhvatila je 50 dokumenata.36 Rezultat ove analize je pregled (inventar) aktualnih ciljeva i podciljeva definiranih analiziranim strateškim dokumentima. Slijedeći korak je ekspertska analiza koju rade eksperti iz pojedinih područja i koji opisuju trenutno stanje i izazove u tom području. Konzultacije su rađene nakon izrade kratkih situacionih analiza organiziranjem dva kruga tematskih radionica koje kao rezutat imaju izrađenu produbljenu situacionu analizu i SWOT analizu. Nakon toga se izrađuje dokument «Strategija razvoja BiH – situaciona anliza» koji ide Savjetodavnom odboru za pripremu SR i SSU na usvajanje. Savjetodavni odbor usvaja i ciljeve Strategije razvoja BiH. Forma razrade ciljeva je slijedeća: opći problemi u referentnoj oblasti; analiza pravnog i institucionalnog okvira; analiza finansijskih resursa; analiza domaćih politika; preporuke, mjere i indikatori (indikatori monitoringa i indikatori poređenja „benchmark indikatori“). Slika 4 Proces izrade i struktura Razvojne strategije BiH i Razvojne strategije FBiH 35 Strategija razvoja Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara, Dirrekcija za ekonomsko planiranje BiH, 2010. godina. 36 Sedam se odnosilo na nivo BiH, dva na nivo FBiH, 25 na nivo RS-­‐a, te 16 na nivo općina (12 FBiH i 4 RS). 32 Strategija razvoja BiH
Strategija razvoja FBiH
Analiza i dijagnostika
Analiza dostignute razine razvoja
Definiranje strateškog okvira
Definiranje faktora razvoja
Konzultacije
Analiza okruženja
Izrada akcionih planova
Izrada vizije i strateških ciljeva
Izrada financijskog okvira
Izrada akcionih planova kantona
Izrada okvira implementacije,
M&E i izvještavanje
Izrada sektorski strategija
Akcioni planovi ministarstava
Kada analiziramo proces, sadržaja i strukturu dokumenta, možemo zaključiti da je Strategija razvoja FBiH izrađena od strane eksperata i bez procesa konzultacija sa drugim bitnim dionicima kao što su civilno društvo i socijalni partneri. Iako se u opisu metode korištene pri izradi dokumenta napominje da se radi o metodi susretnog planiranja, susretno planiranje je svedeno na kompajliranje sektorskih strategija ministarstava Vlade FBiH i korištenje strateških dokumenata razvijenih na razini BiH. Za razliku od procesa izrade Strategije razvoja BiH, gdje su metodom susretnog planiranja obuhvaćene općinske i kantonalne / županijeske strategije, ekspertni tim za izradu Strategije razovoja FBiH nije uključivao planove nižih razina vlasti. Kada je u pitanju uvezivanje sa razvojnim planovima BiH, Strategija razvoja FBiH je preuzela pet strateških ciljeva iz Razvojne strategije BiH. Slika 5 Proces izrade i strukutra strategije Ze-­‐Do kantona i miPro općina 33 Strategija razvoja kantona
Strategija razvoja općina
Identificiranje učesnika
Analiza postojećih strateških
dokumenata
Identificiranje prioritetnih
sektora
Identificiranje učesnika, radne
grupe
Situaciona, SWOT, PEST,
analiza
Socio+ekonomska i SWOT analiza
Vizija i strateški i prioritetni
ciljevi, mjere
Strateška platforma
Plan implementacije
Sektorski planovi
Praćenje implementacije, M&E i
izvještavanje
Operativni i akcioni planovi
M&E i ažuriranje
Kada je u pitanju proces razlike možemo tražiti uglavnom u fazama izrade strategije u kojima se uključuje predstavnici organizacija civilnog društva, privatnog sektora i drugih zainteresiranih strana (dionika). Različiti su mehanizmi kojima se oni uključuju (fokus grupe, radne grupe, radionice, internet radionice, redovni sastanci, konferencije). U dosta slučajeva pod participacijom se podrazumjevaju mehanizmi za prikupljanje informacija (fokus grupe, itd.) ili mehanizmi informiranja na kojima se samo predstavlja urađeno. Pored toga postoje razlike u dinamici uključivanja zainteresiranih strana. U nekim slučajevima dionike uključuju dva do tri puta da bi ih informirali o napretku izrade strategije dok se u drugim slučajevima dionici uključuju svaki put kada treba formulirati glavne elemente strateškog dokumenta i oni uzimaju aktivno učešće u tom procesu (identificiranje ključnih izazova, definiranje vizije, definiranje strateških ciljeva, definiranje programa, projekata i mjera). Glavne razlike u strukturi dokumenata razvojnih strategija nalazimo u tome da li razrađuju posebno sektorske planove ili ne, razlike u hijerarhiji (i terminologiji) definiranja ciljeva, strukturi (postojanju) dijela dokumenta koji obrađuje implementaciju. Jedan dio strategija razrađuje samo opće ciljeve razvoja i onda ih dalje razrađuje i operacionalizira. Drugi dio strategija razrađuje opće ciljeve razvoja i nakon toga razrađuje generičke sektore kao što su ekonomija, okoliš i društvo. Treći skup strategija razrađuje strateške razvojne ciljeve nakon kojih obrađuje pojedine sektore kao što su trgovina, poljoprivreda, turizam, industrija, itd. Terminološki i hijerarhijski postoji razlika u razumijevanju definicija strategških i prioritetnih ciljeva, mjera i programa, itd. Kod razrade plana implementacije (ukoliko postoji) u većini slučajeva imamo strateški cilj i slijedeću razinu cilja i nositelje implementacije. Većina strategija (koje nisu radile međunarodne organizacije) nema financijske planove implementaicije i planove monitoringa i evaluacije. Značajan broj strategija ima poglavalje monitoringa i evaluacije ali se sadržajno zaustavlja na objašnjavanju pojmova i kako bi se monitoring i evaluacija trebali raditi. Strategije koje su rađene po definiranim metodologijama imaju detaljno razrađene operativne planove (akcione planove, finacijske planove, M&E planove, itd). Zbog istovjetnosti strateških ciljeva Razvojne strategije BiH i Razvojne strategije FBiH možem reći da postoji određeni stupanj vertikalne integriranosti razvojnog planiranja ove dvije administrativne razine javne uprave. Za ostale administrativne razine javne uprave nismo mogli donijeti zaključak o postojanju bilo kojeg oblika vertikalne integriranosti strateškog planiranja. Ne postoji niti jedan oblik vertikalne integriranost Razvojne strategije FBiH sa razvojnim planovima i strateškim prioritetima 34 županija/kantona. Sa druge strane od kantona / županija se zahtijeva izrada akcionih planova kojima se implementira ili podržava implementacija Razvojne strategije BiH i Strategije socijalnog uključivanja. VIII. INSTITUCIONALNI OKVIR Odlukom Vlade FBiH kantonalne/županijske vlade su dužne formirati implementacione jedinice (IJ) za nadzor i provedbu SR-­‐a i SSU-­‐a BiH. U 2010. godini Vlada Federacije BiH je usvojila SR i SSU BiH i razvila odgovarajući akcioni plan čime se obvezala na primjenu ove strategije. Na entitetskoj razini, najznačajnije institucije u upravljanju strateškim planiranjem su Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za programiranje razvoja37 i Federalno ministarstvo financija. Federalni zavod za planiranje razvoja (FZZPR), određen glavni koordinator za implementaciju SR i SSU u FBiH. Kao dio svoje odgovornosti, FZZPR je zadužen za koordiniranje cjelokupne aktivnosti strateškog planiranja, pružanje potpore i stručne pomoći kantonima/županijama pri razvoju kantonalnih akcionih planova i uspostavu odgovarajućih sustava praćenja, procjene i izvještavanja i objedinjavanje izvještaja FZZPR je zadužen i za predlaganje akata relevantnih za procese strateškog planiranje i izvještavanje koji su u nadležnosti Vlade FBiH. FZZPR ima ključnu ulogu i u definiranju načina koordinacije implementacije, povezivanja strateškog planiranja i izrade proračuna, povezivanja strateškog planiranja i planiranja javnih investicija. Ministarstvo financija izrađuje dva bitna dokumenta za strateški menadžment i upravljanje razvojem. To su srednjoročni okvir rashoda i plan javnih investicija. Postojanje institucija za pripremu razvojnih strategija i programa, utvrđeno je u Sarajevskom Zeničko-­‐dobojskom, Tuzlanskom i Zapadno-­‐Hercegovačkom kantonu. Analiza razvijenosti funkcije razvojnog planiranja rađena je u osam županija/kantona38. U Kantonu Sarajevo razvojnim strategijama se bave Ministarstvo za privredu KS, Ministarstvo rada i socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo za obrazovanje i nauku KS i Zavod za planiranje razvoja KS i Prosvjetno-­‐
pedagoški zavod kao javne institucije. U Tuzlanskom kantonu sva resorna ministarstva su zadužena za pripremu razvojnih strategija. Ministarstvo za obnovu, razvoj i povratak ima zaduženje da koordinira sve aktivnosti oko pripreme razvojnih strategija. U Zapadno-­‐Hercegovačkom kantonu za funkciju razvojnog planiranja odgovorni su Ministarstvo privrede unutar kojeg je uspostavljeno Odjeljenje za upravljanje i koordiniranje sredstava za razvoj i Razvojna agencija Županije Zapadno-­‐Hercegovačke – HERAG koja je zadužena za strateško planiranje razvoja malog i srednjeg proizvodnog poduzetništva. U Zeničko-­‐dobojskom kantonu Vlada je zadužila Biznis servis centar, kao posebnu stručnu službu Vlade Zeničko-­‐dobojskog kantona, da učestvuje u izradi akcionih planova i implementaciji državnih i federalnih strateških dokumenata. 37 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave (Službene novine FBiH br3, 1996.g.). 38 Zeničko-­‐dobojski, Tuzlanski, Posavski, Livanjski, Srednjobosanski, Zapadno-­‐hercegovački i Kanton Sarajevo, Bosansko-­‐podrinjski kanton. 35 U Unsko-­‐sanskom kantonu 2012. godine je osnovana razvojna agencija od strane Vlade USK. Osnivanjem razvojne agencija Vlada USK je imala za cilj ubrazanje razvoja USK kroz planiranju, koordinaciju i implementaciju razvojnih projekata. Ostali kantoni/županije ne raspolažu posebnim kapacitetima za pripremu razvojnih strategija i programa. S druge strane, određeni pomaci su načinjeni formiranjem implementacionih jedinica za izradu akcionih planova kantona u svrhu podrške realizaciji SR BiH i SSU BiH kojima je FZZPR pružio inicijalnu obuku u pogledu akcionog planiranja, te se može reći da se u jednom broju kantona zasigurno stvara jezgra strateškog planiranja. Niti jedan pregled i analiza stanja u području institucionalnog okvira strateškog planiranja ne uključuje kao bitan element regionalne i lokalne razvojne agencije. To se vidi i prilikom analize postojećih aktualnih strategija na svim administrativnim razinama javne uprave gdje ragionalne i lokalne razvojne agencije nisu bile nosioci procesa izrade kantonalnih/županijski ili općinskih razvojnih i sektorskih strategija. Upravljanje razvojem na razini jedinica lokalne samouprave je uglavnom institucionalno vezano za odjele za ekonomiju ili odjele za lokalni ekonomski razvoj. Trenutno se radi na uvođenju Jedinca za upravljanje razvojem (JURA). Uvođenje ovih jedinica je u fazi pilot projekta i provodi se u oko 15 općina. IX. PROGRAM JAVNIH INVESTICIJA Zakonski i podzakonski akti koji reguliraju ovo područje su: •
Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (''Službene novine Federacije BiH'', br. 1/94, 8/95 i 19/03); •
Uredbe o uspostavi koordinacionog mehanizma za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvitak Federacije Bosne i Hercegovine (''Službene novine Federacije BiH'', broj 48/03; •
Pravilnik o metodologiji za identifikaciji, formulaciju i utvrđivanje programa javnih investicija i prioriteta i razvojnih programa i projekata (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine broj 07/04); •
Odluka o osnivanju Komisije za program javnih investicija Federacije Bosne i Hercegovine. Program javnih investicija Federacije Bosne i Hercegovine se priprema kroz koordinacijski mehanizam uspostavljen za koordinaciju sredstava za razvitak Federacije Bosne i Hercegovine. Svrha izrade Programa javnih investicija je: •
osiguranje povezanosti javnih investicija sa sektorskim politikama i strategijama; •
priprema razvojnih projekata putem procesa identificiranja, prioritetiziranja u okviru realnih izvora domaćih i stranih sredstava; •
omogućiti Vladi FBiH koordiniranje procesa pripreme, programiranja i implementacije razvojnih projekata; •
ponuditi svoje prioritete za financiranje međunarodnoj zajednici; •
omogućiti postepeno uvođenje projektnog planiranja i upravaljanja projektnim ciklusom, osiguravanjem okvira za pripremu, implementiranje, monitoring i evaluaciju investiciojskih projekata; 36 •
povećati učešće i utjecaj kantona/županija i općina u procesu određivanja prioriteta; •
uspostavi sustav odgovornosti za zaduživanje županija / kantona i općina u skladu sa zakonskim mogućnostima, a preko Federacije; •
povećati koordinaciju između županija/kantona i Federacije i unutar županija/kantona posebno u odnosu na županijska/kantonalna ministarstva financija u cilju omogućavanja koordinacije u izdvajanju sredstva razvoja iz domaćih izvora. Konačnu listu prioritetnih programa i projekata u FBiH, kao i Program javnih investicija priprema DCU priprema i dostavlja Vladi FBiH na usvajanje. DCU po potrebi, a najmanje jednom godišnje izvještava Vladu FBiH o implementaciji programa i projekata. Program javnih investicija Federacije BiH u periodu 2009.–2011. godina predstavlja pregled razvojnih programa i projekata koji doprinose ili treba da doprinesu reliziranju vladinih sektorskih politika u narednom srednjoročnom periodu. Pravilnik39 definira obrasce40 za formuliranje razvojnih programa i projekata. Općine, županije/kantoni i nadležna ministarstva Vlade FBiH kandidiraju razvojne programe i projekte koristeći propisane obrasce. Na osnovu kriterija kao što su javni interes, stvaranje uvjeta za zapošljavanje, iznos vlastitih sredstava za financiranje predloženog projekta, izgradnja kapaciteta itd., izrađuje se lista prioritetnih razvojnih programa i projekata. Pri izradi Programa javnih investicija 2004 -­‐ 2006. godina, korišteni su i ovi kriteriji pri odabiru projekata: •
Mjesto na listi prioriteta koje zauzima određeni projekt kandidiran ispred federalnog ministarstva ili županija/kantona; •
Usaglašenost sa Razvojnom strategijom; •
Visina mogućeg zaduživanja županija/kantona; •
Ravnomjerniji regionalni razvoj; •
Financijska ograničenja utvrđena Srednjoročnim okvirom rashoda. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine preuzima i implementira razvojne programe i projekte koji su od značaja za razvoj Federacije Bosne i Hercegovine. Između ostalih tu spadaju i razvojni programi i projekti županija/kantona koji prelaze administrativne granice i ovlasti pojedinačnih županija/kantona. Općinske službe dostavljaju listu prioritetnih razvojnih programa i projekata županijskom/kantonalnom ministarstvu pisanoj formi ili elektronski na obrascima 2 i 3. Prioritetni razvojni programi i projekti općina čine sastavni dio prioritetne liste razvojnih programa i projekata županija/kantona. Županijska/kantonalna ministarstva pripremaju za županijsku vladu listu prioritetnih razvojnih programa i projekata. Županijska/kantonalna ministarstva, listu prioritetnih razvojnih programa i projekata dostavljaju Jedinici za koordinaciju i upravljanje sredstava razvoja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Jedinica za koordinaciju u upravljanje sredstava razvoja izrađuje Program javnih investicija. Program javnih investicija sadrži prioritetne projekte kao i projekte čija 39 Pravilnik o metodologiji za identifikaciji, formulaciju i utvrđivanje programa javnih investicija i prioriteta i razvojnih programa i projekata (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine broj 07/04). 40 Dokument projektne identifikacije-­‐PID -­‐ Obrazac broj 1. Informacija o projektu -­‐IP -­‐Obrazac broj 2. Dinamika finansiranja prema izvoru, lokaciji i strukturi finansiranja -­‐Obrazac broj 3. Nomenklatura sektora -­‐Obrazac broj 4. 37 je implementacija u tijeku, odnosno projekte koji će se financirati ili se financiraju domaćim ili stranim sredstvima. Takva lista se dostavlja Komisiji za program javnih investicija u Federaciji Bosne i Hercegovine na uvid i davanje mišljenja. Komisija41 daje mišljenja na42: •
predloženu listu prioritetnih razvojnih programa i projekata; •
predloženu alokaciju sredstava po sektorima i između kantona i Federacije Bosne i Hercegovine; •
usklađenost predloženih prioritetnih programa i projekata sa Razvojnom strategijom BiH (PRSP); •
usklađenost sa sektorskim prioritetnim programima Vlade Federacije Bosne i Hercegovine; •
listu odobrenih prioritetnih programa i projekata koji treba da čine Program javnih investicija; •
način finansiranja iz domaćih i stranih izvora sredstava; i •
druga pitanja koja utvrdi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Nakon toga sa mišljenjem Komisije, Program javnih investicija se dostavlja Vladi Federacije Bosne i Hercegovine na usvajanje. Program javnih investicija mora biti usklađen sa Srednjoročnim okvirom rashoda Federacije Bosne i Hercegovine. Kada su u pitanju programi javnih investicija na razini kantona / županija Slijedom obaveznosti formiranja organizacionih jedinica, samo su tri kantona formirala ili odredila jedinice za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvoj, a u dva kantona formirane su komisije za program javnih investicija. «Kanton Sarajevo je 2004. godine formirao Službu za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvoj u Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, u skladu sa Uredbom o osnivanju organizacionih jedinica za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvoj43. Vlada Kantona je rješenjem formirala i imenovala Komisiju za program javnih investicija Kantona Sarajevo (2004., a nova Komisija 2012.). Služba upošljava četiri zaposlena, koji osim drugih zadataka, obavljaju i poslove koordinacije i usmjeravanja sredstava za razvoj. Komisija za PJI Kantona Sarajevo, formirana septembra 2012. godine, ima 18 članova, i to iz: Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Ministarstva finansija, Ministarstva prometa i komunikacija, Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša, Ministarstva privrede, Ministarstva stambenih poslova, Ministarstva za boračka pitanja, Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice, Ministarstva zdravstva, Ministarstva obrazovanja i nauke, Ministarstva kulture i sporta, Fonda memorijala Kantona Sarajevo, Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo, i sekretara ispred Organizacione jedinice za upravljanje i koordinaciju sredstava razvoja Kantona Sarajevo. Obzirom na složenost pripreme i izrade PJI, zahtjevnu povezanost sa budžetom Kantona i drugim izvorima finansiranja, i sve veću orijentiranost projekata prema EU fondovima, po dva člana su iz Ministarstva finansija, Ministarstva privrede i Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Uposlenici organizacione jedinice za upravljanje i koordinaciju sredstava za 41 Komisiju čine po jedan član Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša, Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, i Federalnog ministarstva prometa i komunikacija. 42 Odluka o osnivanju Komisije za program javnih investicija Federacije Bosne i Hercegovine. 43
„Službene novine Kantona Sarajevo“ br.34/04. 38 razvoj, kao i neki članovi Komisije, završili su obuku za pisanje projekata prema propisanoj metodologiji. Osim toga, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo je izradio Procedure za izradu Programa javnih investicija. Zadatak Komisije je davanje mišljenja na programe javnih investicija koje predloži Organizaciona jedinica Kantona, pri čemu se posebno razmatra: •
predložena lista razvojnih programa i projekata prema propisanoj metodologiji, •
predložena alokacija sredstava po sektorima i općina, •
usklađenost sa Dokumentom okvirnog budžeta Kantona Sarajevo, •
usklađenot sa budžetom Kantona Sarajevo, •
usklađenost sa godišnjim Akcionim planom Kantona Sarajevo za strateško planiranje koji na kantonalnom nivou podržava Strategiju razvoja Bosne i Hercegovine i Strategiju socijalnog uključivanja Bosne i Hercegovine, •
usklađenost sa Strategijom razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine, Prostornim planom Kantona Sarajevo od 2003. do 2023. i ostalim planskim dokumentima Kantona, •
usklađenost sa Programom javnih investicija FBiH i BiH, •
način finansiranja iz domaćih i stranih izvora sredstava i EU fondova, •
druga pitanja koja utvrdi Vlada Kantona. Tuzlanski Kanton je u Odlukom Vlade odredio Ministarstvo razvoja i poduzetništva kao nadležno za organizaciju i implementaciju projekata od značaja za Kanton. Vlada Kantona je formirala i imenovala Komisiju za PJI Kantona (PJIK). Na poslovima pripreme i izrade programa javnih investicija angažiran je jedan zaposlenik. Komisija ima devet članova i okuplja predstavnike Ministarstva razvoja i poduzetništva, Ministarstva finansija, Ministarstva industrije, energetike i rudarstva, Ministarstva zdravstva, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Minstarstva prostornog uređenja i zaštite okolice, Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Ministarstva turizma, trgovine i saobraćaja i Ministarstva pravosuđa i uprave. Za članove komisije nisu vršene nikakve posebne obuke o pripremanju projekata prema propisanoj metodologiji. U Zapadno-­‐hercegovačkoj županiji, u okviru Ministarstva gospodarstva, Vlada Županije je odlukom formirala odjeljenje za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvitak koje je zaduženo za PJI kantona. Istom odlukom, općine su formirale odjeljenja za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvoj. Uposlenici su imali obuku za pisanje projekata prema propisanoj metodologiji. Ostali kantoni u FBiH nisu uspostavili institucionalno rješenje za pitanja javnih investicija, već se radi o ad hoc poslovima unutar ministarstava koja se odnose na pojedinačne programe ili projekte, a u određenim slučajevima koordinacija je uspostavljena kroz nadležnosti ureda vlada kantona. U upitniku koji je rađen za potrebe ova analize, kantoni su istakli probleme koji su se ispoljili u dosadašnjem radu na pripremi i izradi PJI kantona: •
Općine rade prema svojim metodologijama i nisu sve odgovarale na zatjeve uključivanja u PJI kantona, te povezanost sa općinama i njihovim PJI nije ostvarena (u nekom kantonima). U suštini, nije jasno kako se općinski programi dostavljaju Federalnom ministarstvu finansija koje priprema PJI FBiH; 39 •
Saradnja sa Federalnim ministarstvom finansija koje priprema PJI FBiH ostvaruje se dostavljanjem popunjenih IP obrazaca za projekte, ali kantoni nemaju nikakvog uticaja na projekte kantona koji ulaze u PJI FBiH; •
Poštivanje rokova i zahtjevnost za popunjavanje IP-­‐obrazaca, obzirom da projekti često nemaju razrađene sve neophodne aspekte (npr. uticaj na okoliš, efekti i sl.); Povezanost sa strategijama razvoja i akcionim planom za realizaciju SR BiH i SSU BiH nije ostvarena u većini kantona; •
Uglavnom nedovoljna stručna osposobljenost za pisanje i pripremu projekata prema zadatoj metodologiji i prema zahtjevima EU fondova (vrlo različita slika po kantonima); •
Nedovoljna zainteresiranost vlade ili ministarstava za PJI, i određivanje prioriteta na temelju političke moći a ne prema stvarnim prioritetima, odnosno projektima koji svojim efektima generiraju razvoj; •
Vremenska neusklađenost pripreme i realizacije projekata i donošenja budžeta kantona, tako da se PJI razmatra poslije budžeta (nacrta ili prijedloga), a trebao bi biti sastavni dio budžeta kantona. Zaključci i preporuke Uprkos činjenici da se kroz povezivanje PJI sa strateškim prioritetima kantona omogućava bolja povezanost između prioritetnih projekata i procesa alokacije svih raspoloživih sredstava za njihovu realizaciju kao i planiranje raspodjele sredstava planiranih kroz proces izrade Dokumenta okvirnog budžeta, ovakvo povezivanje se rijetko dešava u praksi. S tim u vezi, bilo bi neophodno uspostaviti sistem strateškog planiranja koji uzima u obzir sve elemente i alate za planiranje unutar kantona, te kroz definiranje jasnih procesa povezivanja strategija razvoja, PJI i budžeta kantona uspostavlja operativni okvir za realizaciju razvojnih prioriteta. Pored toga, kantoni se suočavaju sa nedovoljnim kapacitetima za kvalitetno popunjavanje IP obrazaca i pripremu projekata. Pored toga, navodi se i sljedeće: •
dopuna Uredbe za formiranje komisije za odabir projekata za Vladu FBiH gdje će se uključiti predstavnici svih 10 županija/kantona kroz predstavnike organizacionih jedinica ili Komisija za PJIK ili na drugi način, čime bi se stvorio uvjet za veću zainteresiranost na izradi i implementaciji projekata iz PJI; •
definiranje jedinstvenih i mjerljivih kriterija za odabir projekata (npr. broj stanovnika, učenika u osnovnim i srednjim školama, ukupni prihod kantona/županije, realiziran proračun prethodne godine i dr.). Ukoliko bi se svake godine po jedan projekt realizirao ili započeo u svakoj od 10 županija u FBiH, PJI bi zaživio punim kapacitetom; •
poštivanje Zakona o proračunu u FBiH i kantonima/županijama, gdje se moraju izdvojiti razvojni projekti; •
uspostavljanje baze podataka na nivou FBiH sa mrežom korisnika do općinskog nivoa gdje bi se kontinuirano unosili programi/projekti za koje su izvršene kvalitetne pripreme i dogovori oko finansiranja jer bi se time rokovi za dostavu podataka o projektima izbjegli, a kvalitet kandidiranih projekata poboljšao; •
osiguravanje vremenske usklađenosti projekta u PJI i budžeta kantona.»44 44
Izvor: Situaciona analiza strateškog planiranja na nivou kantona u Federaciji Bosne i Hercegovina; UNDP BiH; oktobar / listopad 2012. 40 

„ŠTA ČLANOVI NADZORNIH ODBORA I UPRAVA TREBAJU ZNATI

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLOBODI PRISTUPA

JABLANICA Razvoj turističkog itinerera u prekograničnoj oblasti

linku - SPUS

Chess Federation of Šahovski savez Federacije Federation of

„Naša riječ“ d.o.o. iz Zenice za organizaciju manifestacije

prva obavijest - farmadrustvo.ba

1. Broj pravnih subjekata RS-FBIH-DB

N udruzivanje.pdf - Ministarstvo za boračka pitanja Kantona Sarajevo

obrazac za prijavu