Godišnji izvještaj 2012.

Udruženje „Žene Ženama“
Godišnji izvještaj 2012.
Udruženje „Žene Ženama“
Naslov
Udruženje „Žene Ženama“
Godišnji izvještaj 2012.
Izdavačice
Udruženje „Žene Ženama“
Lektura i dizajn
Selma Kemalović
Prijevod
Emina Frljak i Zorana Savić
Pripremila
Indira Mujić
Štampa
Cober d.o.o.
Sadržaj
1. Identitet organizacije
1.1. Misija, mandat, strategije i ciljevi
1.2. Područja rada
1.3. Radni programi
1.4. Metodologija i načela rada
1.5. Struktura organizacije
1.6. Partnerstvo, solidarnost i suradnja
1.7. Članstvo u mrežama
1.8. Donatori u 2012. godini
2. Prepoznatljivi programi
2.1. Osnaživanje žena i ženskih organizacija
2.2. Ženska ljudska prava u kontekstu ravnopravnosti spolova
2.3. Žene u obrazovanju i djelovanju
2.4. Feminističke teorije i praksa
3. Zagovaranje - lobiranje - suradnja
3.1. Suradnje
3.2. Kampanje i ulične akcije
3.3. Online platforme/mediji
3.4. Posjete
3.5. Publikacije
4.
Finansijski izvještaj
1.
Identitet organizacije
1.1. Misija, mandat, strategije i ciljevi
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
Udruženje “Žene Ženama” je nevladina organizacija žena i za žene, kako to njihovo ime samo govori. Sve akcije i aktivnosti
koje su realizovane u okviru projekata obavljane su sa posebnom pažnjom na žene, kako one koje su direktno učestvovaleosoblje, članice i volonterke, tako i na direktne i indirektne korisnice projekta. Nastala 1997. godine, bazirana na članstvu,
organizacija raspolaže sa širokim iskustvom koje doprinosi razvoju civilnog društva kroz osnaživanje žena i ženskih grupa i
zagovaranje poštivanja ljudskih prava žena u svim sferama privatnog i javnog života. “Žene Ženama“ su razvile program
koji integrira rodne perspektive u interpretaciji ljudskih prava, demokracije, feminizma i nenasilne
komunikacije pomoću jedinstvenog i kreativanog modela učenja i djelovanja žena i ženskih grupa u kontekstu Bosne i
Hercegovine i regije. Stoga, sve aktivnosti koje su bile uključene u projekte doprinosile su i doprinose borbi protiv nejednakosti
među polovima, kršenja ljudskih prava, te zaštiti žena žrtva diskriminacije ili nasilja bilo koje vrste u toku ili poslije rata.
4
1.2. Područja rada
Područje rada Udruženja su žene, mir, sigurnost i pravda, ravnopravnost polova i rodne politike u javnom životu, rodno
uvjetovano nasilje (RUN), sudjelovanje žena na svim razinama donošenja odluka i vodstvo, zaštita i poštivanje ženskih
ljudskih prava, uključivanje načela ravnopravnosti u periodu poslije sukoba i mirovnim procesima.
1.3. Radni programi
Radni programi su obrazovanje, istraživanje, izdavaštvo i javni rad / lobiranje / umrežavanje; organiziranje / sudjelovanje u
relevantnim seminarima, konferencijama i komisijama; lobiranje i izgradnja kapaciteta nevladinih organizacija i
vladinih institucija u vezi prava žena, lobiranje za mijenjanje društvenih stavova prema ženskim ljudskim pravima.
1.4. Metodologija i načela rada
Timski rad (sudjelovanje i odgovornost) i feministički principi u kreiranju ciljeva i vrijednosti organizacije (dobar protok
informacija, poštivanje različitosti, dobra komunikacija, motivacija, volonterstvo, partnerstvo, solidarnost i transparentnost
u radu i aktivnostima).
1.5. Struktura organizacije
Skupština Udruženja, Savjetodavni odbor, Uprava organizacije, radni timovi, administrativne i financijske usluge,
Nadzorni odbor i Vijeće grupa korisnika.
1.6. Partnerstvo, solidarnost i suradnja
Podrška i pomoć: Misije EUFOR-a u i EUPM-a u BiH.
Mehanizmi: Gender Centri FBiH i RS, Agencija za ravnopravnost polova BiH, Komisije za ravnopravnost polova na državnom
entitetskom i lokalnom nivou (Komisija za ravnopravnost polova Istočno Sarajevo).
Institucije: Grad Sarajevo, Grad Istočno Sarajevo, Federalni zavod za zapošljavanje, Kantonalni zavod za zapošljavanje,
Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Privredna Komora Kantona Sarajevo, Javna Ustanova Centar za socijalni rad Kantona
Sarajevo, MUP KS, MUP RS, Ministarstvo sigurnosti, Općina Centar, Općina Ilijaš, Općina Hadžići, Općina Vogošća, Općina
Ilidža, Općina Istočna Ilidža, Općine Višegrad, Čelić, Ustikolina, Tuzla, Fakultet političkih nauka, osnovne škole „Hasan Kaimija“,
„Alija Nametak“, „Silvije Strahimir Kranjčević“, „Nafija Sarajlić“ i „Vladislav Skarić“, Centar za interdisciplinarne postdiplomske
studije, Centar za ljudska prava.
1.7. Članstvo u mrežama
Udruženje „Žene Ženama“ je član slijedećih mreža: Women Waging Peace; RWL (Regionalnog ženskog lobija), Mreže
Žene u crnom, V-Dan (globalni pokret za okončanje nasilja nad ženama i djevojčicama), Sigurne mreže (odnosi se na nasilje
nad ženama); Ženske mreže BiH, Referentne grupe Tuzla, Vijeća nevladinih organizacija u BiH, Mreže Plus, Mreže civilnog
društva u sektoru pravde i Mreže mira u BiH.
1.8. Donatori u 2012. godini
FOSY NY (Foundation Open Society Institute), Global Fund for Women, Centri civilnih inicijativa BiH- Sarajevo, FIGAP
program, Marta Drury - The Heart and Hand Fund, UnWomen, BCSP (Beogradski centar za bezbjednost), Friedrich-Ebert–
Stiftung, Općina Centar Kanton Sarajevo.
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
Partnerske organizacije uključene u provedbu programa:
„Vive žene” Tuzla, „Budućnost” Modriča, „Žene sa Une” Bihać, „Ružičnjak- Los Rosales” Mostar, „Žena BiH” Mostar,
„Bonaventura” Sarajevo, „Žena Trnova” Trnovo, „Most “ Višegrad, Udruženje žena Tuzla, “Jagoda” Čelić, “Cvijet“ Čapljina,
„Ženska soba” Zagreb, BCSP „Beogradski centar za bezbjednost” Beograd, (OCD) iz Albanije (Institut za demokratiju i
posredovanje), Makedonija (Centar za istraživanje i kreiranje politike) i Kosovo (Kosovski Centar za bezbjednost politike),
Udruženje tužitelja FBiH, Udruženje žena sudija BiH, „Infoteka“ Zenica, „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”, Centar za
pravnu pomoć ženama Zenica, Fondacija lokalne demokratije, Forum žena Bratunac, One World See, Udruženje za kulturu i
umjetnost „CRVENA“ Sarajevo, Udruženja žena i porodica Gradiška, Hca Banja Luka.
5
Osnovne informacije o organizaciji u 2012.:
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
Naziv:
6
Udruženje „Žene Ženama“
Skraćeni naziv:
NVO „Žene Ženama“
Osnovana:
04. mart/ ožujak 1997. godine
Adresa:
Derebent 41
Grad:
Sarajevo
Zemlja:
Bosna i Hercegovina
Telefon:
+ 387 33 219 640
Fax:
+ 387 33 219 640
E-mail:
[email protected]
Web site:
www.zenezenama.org
Savjetodavni odbor:
Jagoda Ribica, Lidija Živanović, Melika Mahmutbegović, Stana Mimić, Rada Češko,
Slavica Milutinović, Dragica Radović i Vinka Radovanović Berjan
Predsjednica odbora:
Sanja Alatović
Nadzorni odbor:
Branka Inić, Enisa Gaši i Ivana Mostarac
Predsjednica skupštine Udruženja:
Ranka Katalinski
Menadžment tim Udruženja:
Sanja Alatović, Ranka Katalinski i Memnuna Zvizdić
Knjigovodstvena agencija:
„Dealming“ Sarajevo
Revizorska agencija:
„Reviqual“ Istočno Sarajevo
Kontakt osoba:
Memnuna Zvizdić - izvršna direktorica, [email protected]
Osoblje:
Mirjana Musić- psihologinja, Zorana Savić- Program manager, Emina Japalakadministrativna asistentica, Indira Mujić – Financijsko administrativna
koordinatorica, Amir Milić - Web designer
Pripravnik:
Igor Kljajić
Volonteri:
Jasmina Merdžanić, Belma Kovačević, Elma Korić, Damir Bašić, Melisa
Mulabečirević, Asawari Sodhi, Alyson Anderson- Lewis
7
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
2.
Prepoznatljivi programi
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
2.1. Osnaživanje žena i ženskih organizacija
8
Domaći koncept ženskog osnaživanja je simbioza između specifičnosti kultura u kojima živimo,
akcija i ideja zasnovanih na feminističkoj teoriji i praksi koje provodimo.
Nije onda ni čudno da nas, „Žene Ženama”- njene osnivačice, članice, a i podržavateljice, već odavno
prepoznaju kao jedinstveni kreativni koncept ženskog osnaživanja u prostorima civilnog djelovanja na
nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou. Koncept ženskog osnaživanja ostvaruje se:
Edukacijom, Podrškom, Promocijom i Zagovaranjem.
Šta ovaj koncept znači i kako projekat od 1997. godine doprinosi osnaživanju žena možda najbolje
pojašnjava mišljenje naših partnerskih organizacija: „„Žene Ženama” je organizacija koja je podstakla
veći aktivizam kod građana, a posebno žena na cijelom prostoru države, zahvaljujući entuzijazmu u
vezi demokratskog razvoja nakon rata. Iskreno se angažujući na pružanju pomoći svim članovima
društva, uspjele su zadobiti povjerenje i osnažiti žene da osnivaju nove grupe i organizacije.
Veći angažman žena u lokalnim zajednicama doveo je do umrežavanja i okupljanja oko zajedničkih
interesa odnosno problema u tranziciji, a vezani su za ljudska prava, socijalnu i pravnu zaštitu,
ravnopravnost polova, zapošljavanje, tranzicijsku pravdu i izgradnju mira. Važno je uključivati što
više organizacija u žensku mrežu koja će svojim zahtjevima djelovati prema vladi da počne donositi
racionalne političke odluke.“
Uključivanje i osnaživanje su principi koncepta ovog programa ali i
identiteta organizacije. Danas smo jedna sigurna neformalna mreža žena u svim akcijama koje
doprinose rekonstrukciji ženskog subjekta, kako u privatnom tako i u javnom životu.
Žene pokretači mira u okviru PROGRAMA “ŽENE GRADE MIR“
Suštinu programa čini:
RAD NA SEBI
i
IZGRADNJA ODNOSA SA DRUGIM
Aktivnosti projekta: interaktivne radionice (6), koncipirane u prijepodnevnim
sesijama u trajanju od 4 sata u periodu od marta do septembra 2012.
Učesnici/učesnice: žene i muškarci (NVO, lokalne uprave i samouprave,
škole, mediji, ustanove, građani).
Mjesta provedbe: Višegrad, Rogatica, Ustikolina, Čelić, Simin Han i Čapljina.
Ovaj program je korišten za strukturu interventnog projekta „Žene pokretači
mira“, koji se provodi u lokalnim zajednicama Bosne i Hercegovine u
poslednje tri godine uz podršku Fondacije Friedrich Ebert BiH (ured u
Sarajevu) i u partnerstvu sa ženskim organizacijama i predstavnicima lokalnih
uprava u Opštinama/Općinama obuhvaćenih projektnim aktivnostima.
Partneri i suradnici: NVO „Most“ Višegrad,
Udruženje žena Tuzla, „Jagoda“ Čelić, „Los
Rossalles- Ružičnjak“ Mostar, „Cvijet“ Čapljina,
Opštine/Općine (Višegrad, Ustikolina, Tuzla,
Čelić)
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
Program „ Žene grade mir“ Udruženje „Žene Ženama“ provodi od 1997.
godine kroz različite projekte, akcije i aktivnosti. „Žene grade mir“, definirali
smo kao predanost i pripadnost žena u Bosni i Hercegovini ka
samopromjenama u obnovi poremećenih ljudskih odnosa i ženskoj mirovnoj
politici (dobrim praksama izgradnje mira). Posebna pažnja u provedbi ovog
programa se poklanja standardima Rezolucije UN-a Žene, mir i sigurnost
(SCR 1325 iz 2000.) i strateškom razvojnom dokumentu UN-a za SCR 1325
( UN Strategic Results Framework on Women, Peace and Security 20112020).
9
Mogućnost zapošljavanja za mlade i žene u ruralnim općinama Istočno Novo
Sarajevo, Kalinovik, Miljevina (Foča), Trnovo, te ruralnim općinama Kantona
Sarajevo: Ilijaš, Hadžići, Vogošća i Ilidža
Cilj projekta:
 Analiza potreba i mogućnosti za povećanu podršku zapošljvanja.
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
 Povećanje odgovornosti lokalnih vlasti u osam (8) opština za smanjenje nezaposlenosti u istim, kroz
uspostavljenje i primjenu lokalnih politika, tj. uspostavljanje fondova iz budžeta za lakše i brže
zapošljavanje u svakoj od uključenih opština.
10
 Uspostavljenje dodatnih mehanizama i kanala komunikacije između poslodavaca, nezaposlenih,
biroa za zapošljavanje štampanim materijalom, te posebno ojačati dostupnost informacija mladim i
ženama u ruralnim sredinama gdje savremeni komunikacioni sistemi nisu dovoljno zastupljeni.
 Ojačati saradnju sa lokalnim preduzećima, privrednicima i biroima za zapošljavanje u cilju
efikasnijeg rješavanja problema nezaposlenih, monitoringom primjene novouspostavljenih opštinskih
politika, te praćenjem njihovih efekata.
Ojačati saradnju sa državnim i entitetskim niovoima vlasti u cilju većeg uključivanja mladih iz ruralnih
sredina u projekte i programe zapošljavanja.
Partneri u projektu: „Žena Trnova“, Trnovo.
Saradnici: Federalni zavod za zapošljavanje, Kantonalni zavod za zapošljavanje, Agencija za rad i
zapošljavanje BiH, Privredna Komora Kantona Sarajevo, Općina Ilijaš, Općina Hadžići, Općina
Vogošća, Općina Ilidža, privrednici, žene i mladi.
Vrijeme trajanja projekta: mart 2012.- april 2013.
Donator: Centri Civilnih Inicijativa (CCI).
2.2. Ženska ljudska prava u kontekstu ravnopravnosti spolova
Grad ravnopravnosti – Ostvarivanje rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou
Projekat “Grad ravnopravnosti- Ostvarivanje rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou” ima za cilj
poboljšati ravnopravnost muškaraca i žena po modelu Evropske povelje o rodnim politikama na
lokalnom Nivou.
Specifični cilj 2 - Kreiranje Akcionog plana za implementaciju Europske povelje o rodnoj
ravnopravnosti na lokalnom nivou (Grad Sarajevo, Grad Istočno Sarajevo).
Specifični cilj 3 - Umrežavanje predstavnika gradskih uprava (Grad Sarajevo i Grad Istočno
Sarajevo) koji će preuzeti odgovornost za provedbu i monitoring Akcionih
planova.
Specifični cilj 4 - Promocija rodne ravnopravnosti u drugim sredinama koristeći metodologiju i
okvirni akcioni plan.
Partneri u projektu: Grad Sarajevo i Grad Istočno Sarajevo
Vrijeme trajanja projekta: januar 2011.- april 2013.
Donator: Grad ravnopravnosti je finansijski podržan iz sredstava FIGAP programa.
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
Specifični cilj 1 - Izrada detaljnog prikaza stanja rodnih politika na lokalnom nivou.
11
Rodne (ne)jednakosti na tržištu rada u B&H- ženska strana priče - Istraživanje
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
Zašto žene u Bosni i Hercegovini imaju ograničen pristup tržištu rada? Zašto čine većinu
nezaposlenog radno sposobnog stanovništva? Jesu li stereotipne rodne uloge jedini određujući faktor
prilikom izbora zanimanja i zapošljavanja? Jesu li žene ugroženije od drugih? Je li rat uticao na porast
stope nezaposlenosti žena? Je li sprječavanje diskriminacije po osnovu pola u zapošljavanju problem
kojim se treba sistemski baviti ili se radi o marginalnoj pojavi i individualnim događajima? Zašto su
ženama ograničeni pristupi poduzetničkim kreditima? Zašto nemaju imovine na svom imenu koja bi
služila kao sredstvo osiguranja kredita?
12
To je samo dio pitanja na koja ova knjiga nudi odgovore. Nastala je kao rezultat istraživanja koje je
provelo Udruženje „Žene Ženama“ u suradnji sa ženskim nevladinim organizacijama iz Sarajeva,
Istočnog Sarajeva, Tuzle, Stoca, Banja Luke, Prijedora, Višegrada, Trebinja, Bihaća, u periodu
februar-juli 2012. godine.
Namjera nam je bila da sistematizujemo iskustva žena, otkrijemo uzroke podzastupljenosti ženskog
pola i podstaknemo javne rasprave o pozicioniranju rodne (ne)jednakosti na tržištu rada u Bosni i
Hercegovini, a sve s ciljem da žene osvijeste svoj vlastiti i društveni položaj kao i razloge svoje
utišanosti i nemoći.
Pozicioniranje rodne (ne)jednakosti ima dvije dimenzije. Prva se odnosi na društveni kontekst koji
žene smiješta individualno i oduzima im moć, a druga dimenzija se odnosi na afirmaciju ženskog
kolektivnog prava kako bi se preuzela odgovornost za rodni identitet.
Vjerujemo da će podaci iz ove knjige poslužiti svima koji se u svom radu susreću s pitanjem rodne
(ne)jednakosti na tržištu rada i da će biti koristan izvor za stručna usavršavanja.
Partnerska organizacija: Fakultet političkih nauka, Odsjek socijalnog rada
Voditeljica projekta: Doc. dr . Sanela Bašić
Konsultantice: Prof. dr. Milanka Miković, redovna profesorica FPN, i mr.sci. Memnuna Zvizdić,
„Žene Ženama“.
Donator: Fondacija Friedrich Ebert BiH
Građenje mreže za rodnu sigurnost na Zapadnom Balkanu
Glavni cilj projekta: Projekat ima za cilj da omogući bezbjednost i
profesionalace za pitanja roda iz Srbije, BiH, Kosova, Albanije i
Makedonije da uspostave saradnju i razmjene iskustva o najboljim
načinima za uvođenje politike rodne ravnopravnosti u upravljanje
sektorom bezbjednosti, kroz razvoj i unaprjeđenje NAP/APS za
implementaciju Rezolucije 1325 SB UN u svojim zemljama.
- Inicijalna online obuka svih partnerskih organizacija
- Sprovođenje istraživanja
- Pisanje prvog nacrta izveštaja
- Testiranje rezultata iz prvog nacrta tokom stručnih sastanaka/
konsultacija
- Opširni intervjui sa zainteresovanim akterima, sa ciljem da se
obezbijede dalja znanja o konkretnim pitanjima koja proizilaze iz
istraživanja i konsultacija
- Procjenjivanje izveštaja
- Pisanje završnog izvještaja za procjenjivanje i njegovo predstavljanje
na zajedničkoj regionalnoj konferenciji
-Medijsko predstavljanje
-Konačni rezultati studije i njihovo predstavljanje u svakoj zemlji
(okrugli stolovi, medijsko predstavljanje)
Mjesto provedbe: Albanija, BiH, Makedonija, Kosovo i Srbija.
Trajanje projekta: 15. septembar 2012. - 15. septembar 2013.
Donator: UNWOMEN
Partneri: Projekat je realizovan u saradnji sa
Beogradskim centrom za bezbjednosnu
politiku BCSP-om i četiri organizacije civilnog
društva: (OCD) iz Albanije (Institut za
demokratiju i posredovanje), BiH („Žene
Ženama“), Makedonije (Centar za istraživanje
i kreiranje politike) i Kosova (Kosovski Centar
za bezbjednost politike).
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
Aktivnosti:
13
Nasilje nad ženama – prepoznaj i spriječi! (II faza)
Cilj projekta: educiranje i podizanje svijesti uposlenika/ca vladinih institucija i NVO-a u svrhu unaprjeđenja prijavljivanja i
procesuiranja slučajeva nasilja nad ženama, uspostavljanja i osnaživanja multi – sektorske mreže koja će pratiti
implementaciju postojećih zakona i donositi neophodne preporuke i protokole za njihovu primjenu, te reducirati nasilje u
zajednici. Fokus je na porodičnom nasilju, seksualnom nasilju i spolno zasnovanom nasilju u post konfliktnim zemljama.
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
Partneri i saradnici: „Ženska soba” Zagreb, „Vive žene” Tuzla, „Budućnost” Modriča, „Žene sa Une” Bihać, „Ružičnjak- Los
Rosales” Mostar, „Žena BiH” Mostar, „Bonaventura” Sarajevo.
14
Mjesto realizacije projekta: Istočna Ilidža, Istočno Sarajevo, Bihać, Brčko, Modriča, Mostar, Bratunac, Goražde, Doboj, Tuzla,
Živinice, Kalesija, Derventa, Šamac, Brod, Čitluk, Čapljina, Konjic, Jajce, Zenica, Prijedor, Cazin, Trebinje, Banja Luka,
Jablanica, Orašje, Vitez i Tomislavgrad.
Aktivnosti:
Radionice za ranjive grupe: 5
Tribine: 5
TOT za profesionalce: 5
Predavanja za službenike/ice u
institucijama: 40
Kontinuirana medijska kampanja
Trajanje projekta: 2 godine
I faza (juni 2011.- april 2012.)
II faza (juni 2012. – maj 2013.)
Donator: FOSY NY (Foundation Open
Society Institute)
2.3. Žene u obrazovanju i djelovanju
Rodna senzibilizacija za rodnu perspektivu
Mjesto realizacije projekta: Općina Centar Kanton Sarajevo- 5 osnovnih škola na području općine Centar:
„Hasan Kaimija“, „Alija Nametak“, „Silvije Strahimir Kranjčević“, „Nafija Sarajlić“ i „Vladislav Skarić“.
Tokom provedbe projekta održano je:
•
20 interaktivnih radionica, od toga 15 radionica za učenike/ice šestih, sedmih i osmih razreda i 5
radionica za roditelje i nastavnike/ce.
•
radni sastanci (4) sa predstavnicama 5 osnovnih škola Općine Centar Sarajevo
•
istraživanje
•
završna javna prezentacija
Teme interaktivnih radionica: Uvažavanje dječijih prava s aspekta ravnopravnosti polova, Odgoj za
ravnopravnost, stereotipi i predrasude o ravnopravnosti spolova, nasilje/ nenasilje, rješavanje
konflikta i sigurnost.
Trajanje projekta: januar -juli 2012.
Donator: Općina Centar, Kanton Sarajevo
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
Cilj projekta: Podučiti mlade o rodnim razlikama, koje uzimaju u obzir različita iskustva i različite potrebe
kako bi se naglasila jednaka prava i ostvarila podjednaka korist i za dječake i za djevojčice. Uzimanjem
u obzir ovih Različitosti, uvećava se njihova sposobnost da spriječe rodno nasilje i da se formiraju u
snažne i otvorene ličnosti koje će se boriti za jednaka prava i uključivanje mladih u procese reforme
obrazovanja.
15
16
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
2.4. Feminističke teorije i praksa
Ženske studije “Žarana Papić”
Ženske studije su interdisciplinarni studij o ženskim temama, koji udruženje „Žene Ženama“ sprovodi već
petnaestu godinu za redom. Ženske studije „Žarana Papić“ predstavljaju alternativni vid obrazovanja i mjesto ženskog pogleda
na društvene discipline. To je siguran prostor za otvorenost i kritičnost u uspostavljanju veze između teorije i aktivizma. Ženski
studij je i mjesto podrške i mjesto obuke. Baviti se temama roda, identiteta, ženskih ljudskih prava, pravednosti i sigurnosti znači
posvetiti se istraživanjima mehanizama društvene marginalizacije. Ženski studij nudi učenje kao slobodu i vlastite kreacije,
osposobljavanje za naučni rad i aktivistički angažman, informacije i nove načine sticanja znanja u teorijskom.
16 radionica, žensko studijski program- kontinuirani, jednogodišnji program za studentsku populaciju (4 kolegija)- 14
učesnika/ca.
Kurs je zamišljen kao uvod u načela i prakse žensko studijskog programa iz feminističke i aktivističke
prakse, a činila su ga četiri kolegija:
-Feminizmi (teorije i politička praksa)- Valentina Pellizzer
-Žene, sjećanja i pripovijedanja- Nejra Nuna Čengić
-Feministička umjetnost i aktivizam- Danijela Živanović Dugandžić
-Društveni feministički mediji- Valentina Pellizzer
Polaznice/i osnovnog obrazovnog programa: Emina Tafro, Aldijana Kovačević, Emina Japalak, Alma
Imamović, Fatima Kačapor, Avdija Buhić, Amra Jajetović, Amina Pašić, Nina Hadžić, Lejla Hadžiomerović, Zineta Ramić, Adela
Galešić, Maria Thereza Bešić, Safer Grbić.
12 radionica u lokalnoj zajednici- razumijevanje rodne ravnopravnosti u kontekstu ljudskih prava za mlade iz formalnih i
neformalnih grupa i školsku populaciju – 79 ucesnika/ca (žene iz formalnih i neformalnih ženskih grupa i mladi u osnovnim i
srednjim školama)
Teme: Identiteti, Seksualnost, Seksualne i rodne manjine, Gender based violence.
6 tribina koje su povezale žene iz civilnih inicijativa sa ženama iz akademskih krugova oko zajedničkih programa i prioritetnih
tema ženskog obrazovanja, ženske politike i civilne kulture (Istočno Sarajevo, Banja Luka, Bileća, Mostar, Foča i Zenica)-120
ucesnika/ca.
Vrijeme trajanja projekta: maj 2012.- maj 2013.
Donator: Global Fund for Women
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
Aktivnosti:
17
18
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
...ovo je dobar vid informisanja
nezaposlenih osoba o ostvarivanju
prava na zapošljavanje, ali i prilika da
se steknu nova znanja i vještine, ali i
da donosioci odluka saznaju gdje su
problemi i mogučnosti za ostvarivanje
strategija za razvoj i mlade...
...do sada nisam znala da sam
feministkinja...
...nasilje je
kada
zadirkujem
svoju
drugaricu iz
razreda...
...Na razgovoru za posao jedno
od pitanja je bilo: Da li sam udata
i da li planiram porodicu...
...povratnica sam, kuću
sam obnovila, bavim se
poljoprivredom, sa
komšinicom slavim sve
praznike...
…prestale smo se skrivati iza velikog patrijarhalnog „MI“ i
počele govoriti: „JA, meni se čini, moj je doživljaj, moje je
iskustvo“ …
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
Kako da prepoznam
nasilnika?
...radio sam kod
privatnika u veoma
teškim uvjetima, za male
naknade..i nikada nisam
bio prijavljen ...
Kako mogu pokrenuti
vlastiti biznis?
A šta kažu učesnici u programima?
19
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
3.
20
Zagovaranje – lobiranje – suradnja
I tokom 2012. godine nastavili smo sa našim aktivnostima u okviru programa javnog djelovanja kroz procese zalaganja i lobiranja za
implementaciju politika ravnopravnosti u javnim politikama.
Aktivnosti zalaganja odnosile su se uglavnom na:
• Zahtjev da se u političkim strankama dosegne kritična masa žena, jer samo tako one mogu biti ravnopravni partneri i ući u prostor
moći, odlučivanja i resursa;
• Zahtjev za direktnom primjenom standarda Rezolucije UN-a SCR 1325 u oblasti zaštite ženskih ljudskih prava, mira i sigurnosti;
• Zahtjev za dosljednu primjenu Zakona o ravnopravnosti spolova, posebno člana 15. u Izbornom zakonu;
• Zahtjev za poštivanje standarda CEDAW Konvencije, a posebno u oblastima borbe protiv nasilja nad ženama, obrazovanja,
političke participacije i diskriminacije žena i manjinskih grupa;
• Zahtjev za uključivanje žena u ustavne promjene;
• Zahtjev za uključivanje ženskih grupa u izradu državnog izvještaja CEDAW Komitetu (2010)
• Zahtjev da VTS (Visoko sudsko i tužilačko vijeće) uloži dodatne napore za jačanje
nezavisnog sudstva;
• Zahtjev za uključivanje ženskih grupa u proces konsultacija u vezi Proširene Evropske unije
(odnos prema rodnoj ravnopravnosti).
Tradicija da učenici srednjih i osnovnih škola, studenti fakulteta Univerziteta u Sarajevu, te studenti iz Europe volontiraju u “Žene
Ženama” nastavila se i ove godine. Njihov boravak u organizaciji povezan je sa istraživačkim aktivnostima i sticanjem specifičnih
znanja i vještina kroz praksu u trajanju od tri do šest mjeseci.
Lokalni volonteri:
Fakultet Političkih nauka- Jasmina Merdžanić, Belma Kovačević, Elma Korić, Damir Bašić, Melisa Mulabečirević.
Međunarodni volonteri:
Asawari Sodhi – Princeton Univerzitet, Alyson Anderson Lewis – Denver Univerzitet, Maya Yakobova – Krizni centar, Izrael.
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
Međunarodne volonterke:
Asawari Sodhi – Princeton University ,
Alyson Anderson Lewis – Denver University
21
3.1. Suradnje
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
Pismo podrške i
zahvala na uspješnoj
saradnji od Global
Fund for Women
za period 2010.- 2011.
22
Udruženje „Žene Ženama“ je nominovalo Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine za
ovogodišnju nagradu Ujedinjenih naroda za javnu službu, što je najprestižnije međunarodno priznanje
u ovoj oblasti. UN je u kategoriji „Promovisanje rodne ravnopravnosti u javnoj službi“ najboljom
ocijenio inicijativu ovog ministarstva „Učešće javnosti u mirovnim procesima- Rezolucija Vijeća
sigurnosti Ujedinjenih naroda 1325- Žene, mir i sigurnost i njezina provedba u Bosni i Hercegovini“!
„Žene Ženama“ su nominovale ovu instituciju iz razloga jer je Ministarstvo sigurnosti uložilo velike napore u
uključivanje žena u sektor sigurnosti i poduzelo konkretne aktivnosti u integriranju principa ravnopravnosti
spolova i rodnog koncepta u pravni i institucionalni okvir u kontekstu nadležnosti ovog Ministarstva, posebno
na promociji UN Rezolucije 1325 i Akcijskog plana za njezinu provedbu u Bosni i Hercegovini.
„Izvanredan uspjeh vaše institucije je pokazao odlične
razultate u služenju javnom interesu i uvjereni smo da je dao
značajan doprinos unaprjeđenju javne uprave u vašoj zemlji.
To će zasigurno poslužiti kao inspiracija i podsticaj za druge
koji rade u javnoj službi“, navodi se u obrazloženju nagrade
upućenog Ministartsvu sigurnosti iz UN-a.
Tim povodom upućen je i poziv Ankici Tomić, šefici Odsjeka
za međunarodnu saradnju u Ministarstvu sigurnosti da u junu
prisustvuje obilježavanju Dana javne službe UN u Njujorku.
Osim proglašenja pobjednika i uručivanja nagrade održao
se i Forum na kojem je bilo više od 400 učesnika, uključujući
predsjednika Generalne skupštine UN-a, visoke vladine
dužnosnike iz cijelog svijeta, predstavnike civilnog društva,
akademske zajednice i privatnog sektora, te međunarodnih
organizacija.
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
Jedan od kriterija za dobivanje ove nagrade je bila suradnja vladinog i nevladinog sektora kao i međunarodnih
organizacija. Ministarstvo sigurnosti je dobilo priznanje i pohvalu vezanu za promociju i uključivanje žena u
operacije podrške miru Ujedinjenih naroda kao i njihov zapažen doprinos u izgradnji postkonfliktnih društava.
23
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
Učešće osoblja „Žene Ženama“ na treningu “Rodna ravnopravnost u mirovnim misijama”
u organizaciji PSOTC i Ministarstva sigurnosti BiH, u periodu od 08. – 12.oktobra 2012.
24
Učešće na konferenciji “Masovno silovanje kao dio ratne strategije”
Da bi obilježili dvadesetogodišnjicu od početaka ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini, ali isto tako pokušali
rasvjetliti događaje, posljedice, te ponudili odgovore potrebne za oporavak žrtava, Federacija „Majke za mir” je
sa partnerima, u kontekstu 8. marta kao Međunarodnog dana žena, organizovala 9. i 10. marta 2012. godine u
Sarajevu konferenciju naziva „Masovno silovanje kao dio ratne strategije“.
Posljedice ovakve vrste zlostavljanja su brojne i katastrofalne za cijelu jednu populaciju. Priznavanje činjenice da
su stravični zločini zaista počinjeni ne može, samo po sebi , dovesti do stvarnog oporavka žrtava. Pored trauma,
čestog odbacivanja porodice, siromaštva, te raznih psiholoških problema s kojima su te žene suočene, pridružuju
im se i kolektivna ravnodušnost i zaborav. Pored pojedinačnih inicijativa koje svakako treba istaknuti, do danas
se u Bosni i Hercegovini taj problem marginalizira i žrtve ne uspijevaju pronaći svoje mjesto u društvu.
Priču o ženskim sudovim, možda je najbolje započeti riječima Corrine Kumar, koja je stvorila ideju i pretočila je u
stvarnost, potičući održavanje više od trideset ženskih sudova u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Ona kaže:
„Ženski sudovi traže da se zajedno tkaju objektivne stvarnosti sa subjektivnim svjedočenjima žena, lično sa
političkim te logično sa lirskim kako bi se sjedinile razboritost i osjećajnost u pokušaju da se definiraju novi
prostori za žene, nove politike i novi pojmovi pravde“.
Ženski sud je prostor za glasove žena, za svjedočenja žena o svakodnevnom iskustvu nepravde kako tokom
rata tako i tokom prekida ratnih dejstava i mira nakon rata. Na ženskom sudu žene svjedoče o nasilju u javnom i
privatnom životu. Ovaj novi feministički koncept „pravde kroz izlječenje“ rađa nove vizije odgovornosti, brige i
bezbjednosti u cilju izgradnje pravednog mira.
Inicijativa o ženskom sudu za prostor bivše Jugoslavije rodila se u jesen 2000. godine u Sarajevu na prijedlog
Žarane Papić, filozofkinje i članice mirovnog pokreta iz Beograda, koja je zajedno sa Corrine Kumar gradila viziju
nove pravde iz ženske perspektive i učestvovala u ženskim sudovima u Aziji. Stečeno iskustvo željela je pretočiti
u našu stvarnost i stoga smo se sve zajedno okupile u Sarajevu, mi žene iz Bosne i Hercegovine, Srbije,
Kosova, Hrvatske, Indije i Tunisa kako bi razgovarale o tome da li je moguće suočavanje sa našom prošlošću
kroz koncept ženskog suda iz feminističke perspektive. Inicijativa je izazvala veliko interesovanje, ali i predanost
žena aktivistkinja da preuzmu odgovornost za aktivnosti koje će dovesti do organizacije ženskog suda na našim
prostorima.
Ovo je veoma složen posao u kojem se prepliću različitosti koje se odnose na sjećanja i uspomene, preživljena
iskustva, stavove i mišljenja, nade i brige, očekivanja i odgovornosti ...”
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
Memnuna Zvizdić, direktorica Udruženja „Žene Ženama” je istakla važnost ženskog suda – feminističkog
pristupa pravdi:
25
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
U sklopu projekta “Od zakona do prakse”
implementiranog od strane „Udruženja žena i
porodica“ Gradiška, Udruženje „Žene Ženama“ je
održalo radionicu pod nazivom “Učešće žena u
političkom i javnom životu”. Radionica je održana u
Skupštini Grada Sarajeva 30. 08. 2012. godine.
26
Učesnici/e: 20 (zastupnica Parlamenta BiH- 1 SBB;
zastupnice Parlamenta FBiH (6)- 4 SDP, 1 HDZ i
SDA; zastupnica Skupštine grada Sarajevo- 1 Naša
stranka; članica CIK-a BiH, predstavnica Ministarstva
za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice
Kantona Sarajevo; predstavnice nevladinih
organizacija- 2 iz Gradiške i 5 iz Sarajeva; predstavnici
medija- NTV HAYAT, Oslobođenje, FENA).
Otvorena diskusija se fokusirala na sljedeće:
- Aktuelnost teme i konstataciju da postoji stalna potreba za njom, odnosno za zajedničkim druženjem i radom žena iz
političkih partija i nevladinih organizacija.
- CEDAW- platforma za razumijevanje ženskih ljudskih prava te pitanja roda i rodnih politika.
- Pravni okvir za učešće žena u javnom i političkom životu- zakonska regulativa je dobra ,ali su prepreke u praksi u
njenoj primjeni, također važno je sagledati kontradiktorne norme unutar pojedinih zakona, npr. Izborni zakon (član 2.2 stav
4 i član 2.14 stav 1), te zalagati se za usaglašavanje zakona sa zakonom o ravnopravnosti polova BiH.
- Vidljivost žena se povećala (veći broj žena na kandidatskim listama i veći broj žena izlazi na izbore).
- Iskustvo žena u politici važno za motivaciju i mobilizaciju mladih žena.
- Saradnja žena aktivistkinja i političarki na svim poljima, od edukacije preko motivacije do zagovaračkih kampanja.
- Prepreke koje onemogućavaju veće učešće žena u javnom životu.
„Žene Ženama“ i Fondacija lokalne demokratije, organizirale su Javnu prezentaciju rada Sigurne mreže,
koja se održala 13. 11. 2012. godine u sali Gradskog vijeća Grada Sarajeva.
Javna prezentacija se organizovala u okviru projekta “Podrška Sigurnoj mreži” kojeg finansira Fondacija OAK,
a implemetira Fondacija lokalne demokratije.
U okviru projektnih aktivnosti predviđeno je da stalne članice Sigurne mreže BiH, njih osam, na teritoriji cijele
Bosne i Hercegovine, održe javne prezentacije rada mreže, u cilju unaprjeđenja saradnje između nevladinih
organizacija koje su aktivne na polju borbe protiv nasilja na osnovu spola.
Proširenje mreže će se vršiti na osnovu jasno definisanih kriterija za prijem u članstvo Sigurne mreže, usvojenih
od strane Sekretarijata Sigurne mreže.
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
Svrha javnog predstavljanja je bilo upoznavanje sa Platformom mreže, motivacija i mobilizacija novih članica i
dogovaranje načina saradnje da bi povećali članstvo sa novim, manjim ili većim, ali relevantnim NVO-ima.
27
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
3.2. Kampanje i ulične akcije
28
Ulična akcija povodom 8. marta
Udruženje „Žene Ženama“ u suradnji sa Žene za žene Internacional,
Fondacijom lokalne demokratije, Mikrokreditnom organizacijom
MIKRA i fondacijom CURE povodom obilježavanja međunarodnog
dana žena organizovale su akciju “Pridruži mi se na mostu – Join me
on the Bridge 2012”, koja se istovremeno održava u više od 70
zemalja svijeta.
Učesnici akcije, pristigli iz mnogih bosanskohercegovačkih gradova,
okupili su se ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu i uputili prema
Ajfelovom mostu na Skenderiji, gdje im se pridružila grupa koja je
došla iz pravca Starog Grada.
Aktivistice navedenih udruženja, ali i mnogih drugih, ove godine
zajedničkim obilježavanjem 8. marta imale su za cilj skrenuti pažnju
na pojavne oblike spolne i rodne neravnopravnosti i nakon 101.
godine zahtijevati ukidanje diskriminacije nad ženama.
Glavni cilj je bio podsjetiti na razloge zbog kojih se obilježava 8. mart,
zatim na kršenje ženskih prava i na mogućnost svake osobe da
doprinese rodnoj i spolnoj jednakosti.
Internacionalna kampanja “Stop silovanju i rodnom nasilju u
konfliktu” 6.- 13. maja 2012. godine
Ova kampanja je nastala na osnovu suradnje između Nobel Peace
Laureates, međunarodnih organizacija i skupina, pojedinaca koji djeluju
u sukobljenim područjima na lokalnom i regionalnom nivou.
Cilj kampanje je da se čuje i glas onih koji su preživjeli silovanje te da se
utiče na zaustavljanje istog.
Međunarodna kampanja “Stop silovanju i Rodnom nasilju u konfliktim
zajednicama je ujedinila zemlje i oni koji su je dio, uložili su napor za
promjene. Ovo je bio poziv političkom vodstvu kako bi se spriječilo
silovanje u sukobima, kako bi se zaštitili civili i oni/e koje su preživjele
silovanje. Ovo je bio poziv na pravdu za sve – uključujući procesuiranje
onih koji su odgovorni.
Tri osnovna stupnja kampanje su:
SPRIJEČITI, ZAŠTITI, PROCESUIRATI
Zemlje u fokusu: Burma, Kolumbija, Demokratska Republika Kongo i
Kenija.
U sklopu kampanje "16 dana aktivizma:
Zaustavimo nasilje nad ženama", Udruženje „Žene
Ženama“, u ponedjeljak, 3. decembra 2012. godine,
organizovalo je uličnu akciju podjele promotivnog
materijala i potpisivanja peticije "Zaštita žrtve od
rodno zasnovanog nasilja".
Posebna pažnja se posvetila izradi informativnog
letka koji je podijeljen prolaznicima. Letak je imao
sadržaj: šta je to zapravo Kampanja „16 dana
aktivizma“, koji su ključni datumi koji obilježavaju
ovu kampanju, kako prepoznati da li se osoba
nalazi u nasilnoj vezi i kako prepoznati nasilnika.
Kampanja “Glasajte za žene”
Kampanju su sprovele “Ženske grupe BiH'',
odnosno dvadeset i tri partnerske
organizacije iz 14 gradova Bosne i
Hercegovine. Ulična akcija u okviru ove
kampanje je održana 6.septembra
2012.godine, u gradovima širom Bosne i
Hercegovine. Organizacije su se ujedinile
sa ciljem kako bi što efikasnije doprinijele
položaju žena u politici, te posebno
senzibilizirale mlade političare i političarke
za rodna pitanja, ali i posebnu pažnju
posvetile ženskom glasačkom tijelu u
ruralnim sredinama.
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
Globalna kampanja “16 dana aktivizma”
29
3.3. Online platforme/mediji
Kao jedan od medija, Internet je postao važno sredstvo komunikacije s ciljnim grupama, donatorima, partnerima i
saradnicima. Posebno se naglašava njegova interaktivnost, kao i prednosti koje će u budućnosti imati nad
tradicionalnim medijima. Internet se razlikuje od ostalih medija, jer inicijativa izlaganja ovom mediju dolazi od ciljne
grupe, koja aktivno traži informacije koje su im potrebne. Interaktivnost koju omogućava Internet značajna je radi
kreiranja posebne veze s ciljnim grupama i razmjene informacija.
Internet donosi niz prednosti za našu organizaciju. Moguća je 24- satna dostupnost informacijama na bilo kojoj
lokaciji.
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
Širenje informacija važna je funkcija komunikacije putem Interneta, a troškovi komunikacije znatno su niži od
komunikacije putem tradicionalnih medija. Posebna pogodnost koju nudi Internet, odnosi se na mogućnost
povezivanja sa ciljnim grupama.
30
Web stranice „Žene Ženama“ nude mogućnost pružanja informacija, odgovaranja na zahtjeve, bilježenje
prigovora i pohvala, što predstavlja dodatnu prednost.
http://www.zenezenama.org/
je osnovna stranica Udruženja
gdje posjetitelji mogu pronaći
ko smo zapravo mi, koji su naši
programi, publikacije koje smo
izdali, koje su novosti, ko su naši
partneri i informacije o
projektima i aktivnostima.
Ove godine smo radili
rekonstrukciju stranice i
prilagodili se novim
tehnologijama, promjenili dizajn i
vršili redovno ažuriranje iste.
Žene Ženama
Web portali Žene Ženama:
http://www.gbv-zene.org/ ; http://zenskestudije.oneworldseepartner.org/ , http://www.grad-ravnopravnosti.net/
U sklopu projekta „Nasilje nad ženama, prepoznaj i spriječi“ nastao je portal http://www.gbv-zene.org/. Njegova
osnovna namjena je da posjetitelji mogu pronaći informacije vezane za rodno uvjetovano nasilje (mehanizme, zakone
i propise BiH, međunarodne dokumente, edukacijske materijale, publikacije, iskustva i aktivističku praksu).
Projekat Ženskih studija “Žarana Papić” popraćen je web portalom http://zenskestudije.oneworldseepartner.org/.
Cilj uspostave portala je bio informisati o tome šta su to Ženske studije, o tome ko je tim koji je uključen u
implementaciju projekta, te razmjena informacija između učesnika/ca, predavačica i šire javnosti.
Pratite nas i na:
Facebook stranici: www.facebook.com/zene.zenama
Twitter-u: twitter.com/zenezenama
Youtube-u: http://www.youtube.com/user/zenezenama?feature=mhee
Google+: plus.google.com/photos/113261814134002809912/albums
Blogu: http://zenezenama-tmbesic.blogspot.com/
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
 Portal http://www.grad-ravnopravnosti.net/ uspostavljen je s ciljem prezentovanja rezultata projekta „Grada
ravnopravnosti“, razmjene informacija, dokumenata i dobrih praksi.
31
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
Mediji koji su pratili naš rad:
32
RTV BiH
BH Radio 1
FTV BiH
TV Sarajevo
NTV Hayat
TV Vogošća
Pink TV
Radio Čapljina
TV Tuzlanskog Kantona
TV1
RTV Živinice
Radio 7 Tuzla
Radio Kameleon
USKTV
Radio Bihać
Oslobođenje
FENA
Onasa
3.4 Posjete:
Studenti – Škola geografije i arheologije, Državni Univerzitet Irske, Galway
Studenti – Šabanci Univerzitet, Istanbul
Studenti - Nebraska
Studenti – Hunt Alternatives Fund
Botkyrka Kongregacija, Švedska
Janet M. Powers, Professor Emerita, Gettysburg College, USA
3.5. Publikacije i promo materijal
Grad ravnopravnosti je moguć
Primjeri dobrih praksi lokalnih vlasti i nevladinih organizacija iz oblasti rodne
(ne)ravnopravnosti - priručnik
Ostvarivanje rodne ravnopravnosti u zajednici – leaflet
Ako tražite posao, pridružite nam se – leaflet
Zašita od nasilja u ženskom iskustvu bosanskohercegovačke stvarnosti- istraživanje
Nasilje nad ženama – prepoznaj i spriječi – poster i leaflet
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
Znaj svoja prava! – leaflet povodom „16 dana aktivizma”
33
4.
Finansijski izvještaj
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
I. Prihodi
Br.
34
1
1.1.
1.2.
2
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
2.6.
3
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.
3.6.
3.7.
4
Opis
Budžetska sredstva
Općina Centar Kanton Sarajevo
Federalni zavod za zapošljavanje pripravnika
Donatorska sredstva
FOSI (Foundation Open Society Institute)
Global Fund for Women
Centri civilnih inicijativa, Žena Trnova
FIGAP program
Marta Drury - The Heart and Hand Fund
UnWomen, BCSP (Beogradski centar za bezbjednost)
Ostali prihodi
Fondacija lokalne demokratije, Sarajevo
Infoteka, Zenica
Udruženje žena i porodica, Gradiska
Pozitivna kursna razlika
Kamata po bankarskim izvodima
Članarina
Ostalo (zaključna knjiženja i usaglašavanja)
Saldo 2011 godine
Ukupno prihodi
II. Rashodi
Br.
Opis
1
Troškovi osoblja (plate i ugovori o djelu)
2
Operativni troškovi
3
Projektne aktivnosti
4
Tr. školovanja, članarine, fin. pomoći i ostalo
5
Troskovi bankarskih provizija
6
Negativna kursna razlika
7
Preneseni saldo u 2013 godinu
Ukupno rashodi
Iznos BAM
12092,66
6650,00
5442,66
236897,84
155878,62
32788,43
27537,12
13300,00
4676,78
2716,89
5024,50
1000,00
150,00
975,00
279,81
91,92
2315,77
212,00
45634,26
299649,26
Iznos EUR
1,95583
6182,88
3400,09
2782,79
121123,94
79699,47
16764,46
14079,51
6800,18
2391,20
1389,12
2568,99
511,29
76,69
498,51
143,06
47,00
1184,03
108,39
23332,43
153208,23
%
15,23
100,00
Iznos BAM
106894,68
18287,51
61950,80
10470,05
4769,19
1973,60
95303,43
299649,26
Iznos EUR
54654,38
9350,26
31674,94
5353,25
2438,45
1009,09
48727,87
153208,23
%
35,67
6,10
20,67
3,49
1,59
0,66
31,80
100,00
4,04
79,06
1,68
I Prihodi
Budžetska
sredstva
Donatorska
sredstva
Ostali prihodi
II Rashodi
Troškovi osoblja
(plate i ugovori o
djelu)
Operativni
troškovi
Projektne
aktivnosti
Preneseni saldo
u 2013 godinu
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
Saldo 2011
godine
35
36
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
Udruženje „Žene Ženama” - Godišnji izvještaj 2012.
Hvala vam na podršci i saradnji!
Tim „Žene Ženama”
37

Download Report