REGULATORNAKOMISIJAZAENERGETIKU
REPUBLIKESRPSKE
IZVJEŠTAJORADU
ZA2011.GODINU
Trebinje,maj2012.godine
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
SADRŽAJ
PREDGOVOR...................................................................................................................................................7
UVOD................................................................................................................................................................9
A.AKTIVNOSTIREGULATORNEKOMISIJENAREGULACIJIENERGETSKOGSEKTORAU
REPUBLICISRPSKOJ...................................................................................................................................10
1. PRAVNIOSNOVZAREGULACIJUENERGETSKOGSEKTORAINADLEŽNOSTI
REGULATORNEKOMISIJE.........................................................................................................................10
2. KLJUČNEAKTIVNOSTIREGULATORNEKOMISIJE.....................................................................12
2.1. SJEDNICE,SASTANCIIJAVNERASPRAVE...............................................................................................12
2.2. REGULISANJESEKTORAELEKTRIČNEENERGIJE...................................................................................13
2.2.1. Donošenjeiodobravanjepravilaipropisa................................................................................................13
2.2.3. Nadgledanjeposlovnihaktivnostikorisnikadozvola...........................................................................17
2.2.4. Izdavanjesertifikatazaproizvodnopostrojenje....................................................................................18
2.2.5. Regulacijacijena..................................................................................................................................................18
2.2.6. Otvaranjetržištaelektričneenergije...........................................................................................................20
2.2.7. Zaštitakupacaelektričneenergije...............................................................................................................21
2.3. REGULISANJESEKTORAPRIRODNOGGASA..........................................................................................25
2.3.1.DONOŠENJEIODOBRAVANJEPRAVILAIPROPISA................................................................................25
2.3.2. Izdavanjedozvola................................................................................................................................................25
2.3.3. Nadgledanjeposlovnihaktivnostikorisnikadozvola...........................................................................25
2.3.4. Regulacijacijenaiotvaranjetržištaprirodnoggasa...........................................................................26
2.3.5. Zaštitakupacaprirodnoggasa......................................................................................................................27
2.4. REGULISANJESEKTORANAFTEIDERIVATANAFTE.............................................................................28
2.4.1. Donošenjeiodobravanjepravilaipropisa................................................................................................28
2.4.2. Izdavanjedozvola................................................................................................................................................28
2.4.3. Nadgledanjeposlovnihaktivnostikorisnikadozvola...........................................................................28
2.4.4. Regulacijacijenaiotvaranjetržištanafteiderivatanafte................................................................29
2.4.5. Zaštitakupaca.......................................................................................................................................................30
2.5. SARADNJA.............................................................................................................................................30
2
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
2.5.1. Energetskazajednica.........................................................................................................................................30
2.5.2. ERRA–Regionalnoudruženjeenergetskihregulatornihtijela........................................................30
2.5.3. SaradnjasaMinistarstvomindustrije,energetikeirudarstvaRepublikeSrpske.....................31
2.5.4. Saradnjasadrugimregulatornimkomisijama.......................................................................................31
2.5.5. Saradnjasaostaliminstitucijama................................................................................................................31
2.5.6. Učešćeuraduskupova,konferencijaiseminara....................................................................................32
3. ZAPOSLENI,ORGANIZACIJAIJAVNOSTRADA............................................................................32
3.1. ZAPOSLENI,ORGANIZACIJARADAISISTEMATIZACIJARADNIHMJESTAREGULATORNEKOMISIJE....32
3.2. JAVNOSTRADAREGULATORNEKOMISIJE............................................................................................34
4. FINANSIRANJEREGULATORNEKOMISIJE...................................................................................34
4.1. FINANSIRANJE.......................................................................................................................................34
4.2. REVIZORSKIIZVJEŠTAJ.........................................................................................................................36
5. INFORMACIONISISTEMREGULATORNEKOMISIJE..................................................................40
B. REGULATORNIIZVJEŠTAJOTRŽIŠTUELEKTRIČNEENERGIJE,PRIRODNOGGASAI
NAFTEIDERIVATANAFTEUREPUBLICISRPSKOJ..........................................................................42
1. SEKTORELEKTRIČNEENERGIJE....................................................................................................42
1.1. PROIZVODNJAELEKTRIČNEENERGIJE..................................................................................................42
1.1.1. Proizvodnjaelektričneenergije–instalisanikapaciteti,bilansiostvarenje.............................42
1.1.2. Obnovljiviizvorienergije..................................................................................................................................46
1.1.3. Proizvodnjaelektričneenergije–zaštitaživotnesredine..................................................................51
1.2. PRENOSELEKTRIČNEENERGIJE............................................................................................................55
1.3. DISTRIBUCIJAELEKTRIČNEENERGIJE..................................................................................................56
1.3.1. OperatoridistributivnogsistemauRepubliciSrpskoj..........................................................................56
1.3.2. MetodologijazautvrđivanjetarifnihstavovazakorisnikedistributivnihsistemauRepublici
Srpskoj59
1.3.3. Izjednačavanjedistributivnemrežnetarife..............................................................................................60
1.3.4. Preuzimanjeipotrošnjaelektričneenergijeudistributivnojmreži...............................................61
1.3.5. Gubicielektričneenergijeudistributivnojmreži....................................................................................62
1.4. SNABDIJEVANJETARIFNIHKUPACAELEKTRIČNOMENERGIJOM..........................................................66
3
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
1.4.1. Potrošnjaelektričneenergije..........................................................................................................................66
1.4.2. Sigurnostsnabdijevanja‐proizvodnjaipotrošnjaelektričneenergije.........................................67
1.4.3. Prihoddistribucijeisnabdijevanjatarifnihkupaca..............................................................................68
1.5. KVALITETSNABDIJEVANJAELEKTRIČNOMENERGIJOM.......................................................................68
1.5.3. Komercijalnikvalitetuslugedistribucijeisnabdijevanja....................................................................75
2. SEKTORPRIRODNOGGASA.............................................................................................................79
2.1. UPRAVLJANJETRANSPORTNIMSISTEMOMPRIRODNOGGASA............................................................79
2.2. TRANSPORTPRIRODNOGGASA............................................................................................................81
2.3. DISTRIBUCIJAIUPRAVLJANJESISTEMOMZADISTRIBUCIJUPRIRODNOGGASA..................................81
2.4. SNABDIJEVANJEPRIRODNIMGASOM....................................................................................................82
2.5. KVALITETPRUŽENIHUSLUGAZADJELATNOSTIIZSEKTORAPRIRODNOGGASA................................83
2.6. METODOLOGIJAIPOSTUPAKUTVRĐIVANJATARIFNIHSTAVOVAUSEKTORUPRIRODNOGGASA.....85
3. SEKTORNAFTEIDERIVATANAFTE..............................................................................................87
3.1. PROIZVODNJADERIVATANAFTE..........................................................................................................87
3.2. PROIZVODNJADERIVATANAFTE‐ZAŠTITAOKOLINE.........................................................................89
4. INFORMACIJEOCIJENAMAITRŽIŠTUU2011.GODINI...........................................................91
4.1. OTVORENOSTTRŽIŠTAELEKTRIČNEENERGIJE....................................................................................91
4.2. VELEPRODAJNOTRŽIŠTEELEKTRIČNEENERGIJE.................................................................................92
4.2.1. Proizvođači.............................................................................................................................................................92
4.2.2. Trgovci......................................................................................................................................................................93
4.2.3. Cijeneelektričneenergijenaveleprodajnomtržišu...............................................................................93
4.3. MALOPRODAJNOTRŽIŠTEELEKTRIČNEENERGIJE...............................................................................94
4.3.1. Snabdjevači.............................................................................................................................................................94
4.3.2. Kupci..........................................................................................................................................................................94
4.4. PROSJEČNACIJENAELEKTRIČNEENERGIJEUREPUBLICISRPSKOJ.....................................................95
4.4.1. CijenakorišćenjadistributivnemrežepremametodologijiEurostata..........................................95
4.4.2. KretanjeprosječnihcijenaelektričneenergijezakrajnjekupceuRepubliciSrpskoj..............96
4.4.3. ProsječnecijeneelektričneenergijezakrajnjekupceuBosniiHercegovini..............................97
4.5. UPOREDNIPODACIOCIJENAMAELEKTRIČNEENERGIJEUREPUBLICISRPSKOJIOKRUŽENJUZA
STANDARDNOGKUPCA.....................................................................................................................................99
4
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
4.5.1. Novipristupobradipodatakaiprezentacijicijenaelektričneenergije........................................99
4.5.2. CijeneelektričneenergijeuRSiokruženju‐starametodologijaobradepodataka.............104
4.6. TRŽIŠTEPRIRODNOGGASA...............................................................................................................106
4.7. OTVORENOSTTRŽIŠTAPRIRODNOGGASA........................................................................................107
4.8. VELEPRODAJNOTRŽIŠTEPRIRODNOGGASA.....................................................................................108
4.9. MALOPRODAJNOTRŽIŠTEPRIRODNOGGASA...................................................................................109
4.9.1. Prosječnecijenegasazakrajnjekupce‐domaćinstva...................................................................110
4.9.2. Poređenjecijenaprirodnoggasa................................................................................................................110
4.10. ELEKTRIČNAENERGIJAIPRIRODNIGAS‐UPOREDNIPRIKAZCIJENA...............................................113
5. ZAŠTITAKUPACAELEKTRIČNEENERGIJEIPRIRODNOGGASA........................................114
5.1. ZAŠTITASOCIJALNOUGROŽENIHKUPACA........................................................................................114
5.2. OBAVEZAJAVNEUSLUGE...................................................................................................................115
5.3. PRIUŠTIVOSTELEKTRIČNEENERGIJEKUPCIMAIZKATEGORIJE"DOMAĆINSTVA"..........................116
5
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
IZVJEŠTAJORADU
REGULATORNEKOMISIJEZAENERGETIKU
REPUBLIKESRPSKE
ZA2011.GODINU
6
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
PREDGOVOR
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpske,kojijepredvama,
sadrži detaljnu prezentaciju poslovanja Regulatorne komisije u 2011. godini i osnovne
pokazateljetržištaelektričneenergije,prirodnoggasainafteiderivatanafteuRepublici
Srpskoj.
RadRegulatornekomisijeu2011.godini,kojiseodvijaouskladusaplanomposlovnih
aktivnosti i odobrenim budžetom, usmjeravan je osnovnom misijom Regulatorne
komisije koja podrazumijeva uspostavljanje i unapređenje regulatornog okvira
potrebnogzafunkcionisanjeenergetskogsektorauRepubliciSrpskojnanačinkojiće,u
tržišnim uslovima, obezbijediti sigurnost snabdijevanja kupaca energijom i održivi
razvojkrozzaštituživotnesredine,energetskuefikasnostikorišćenjeobnovljivihizvora
energije. Djelovanje u okvirima nadležnosti i obaveza propisanih zakonom, poštovanje
unaprijed donesenih i objavljenih pravila i procedura, javnost i otvorenost rada koji
uključuju obavezno konsultovanje javnosti kod donošenja odluka, osnovni su principi
radaRegulatornekomisije.
Pored uobičajenih aktivnosti koje Regulatorna komisija obavlja u elektroenergetskom
sektoru, značajno je napomenuti donošenje inoviranog akta o kvalifikovanom kupcu
kojimjenapravljenregulatorniokvirzasuštinskiiskorakkaotvaranjutržištaelektrične
energije. Otvaranje tržišta u prelaznom periodu podrazumijeva pravo kupaca, izuzev
kupaca iz kategorije domaćinstva, da slobodno izaberu snabdjevača koji će ih
snabdijevati električnom energijom ili, ako ne uspiju da izaberu snabdjevača, da imaju
mogućnost da se snabdijevaju od dodijeljenog ("javnog/rezervnog") snabdjevača po
cijenama koje su kontrolisane i uporedive u odnosu na cijene na tržištu. Obavezu
otvaranjatržištaelektričneenergijeiprirodnoggasa,uključujućiivremenskiraspored
pojedinih faza otvaranja, Bosna i Hercegovina i Republika Srpska su preuzele
potpisivanjemUgovoraouspostavljanjuEnergetskezajednice.
Donošenjem propisa o korištenju obnovljivih izvora energije uspostavljen je sistem
podsticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, čime je
stvorenjedanodvažnihpreduslovazainvesticionaulaganjauobnovljiveizvoreenergije
uRepubliciSrpskoj.
Sektor prirodnog gasa u Republici Srpskoj, iako je nedovoljno razvijen s obzirom na
kapacitete gasne infrastrukture i broj kupaca i, dodatno, opterećen problemom
neriješenog funkcionisanja gasnog sektora na nivou Bosne i Hercegovine, bilježi blagi
razvoju 2011.godini,kakou pogledunove infrastrukturetako i upogleduregulisanja
sektora.Nedovoljnaosposobljenost,odnosnonezadovoljavajućinapredakupoboljšanju
osposobljenosti pojedinih preduzeća iz sektora prirodnog gasa da odgovore uslovima
izdatihdozvolaidaljeostajeozbiljnapreprekabržemrazvojuovogsektora.
7
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
UVOD
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpske(udaljemtekstu:
Regulatornakomisija)za2011.godinupredstavljaintegrisantekst,kojiobjedinjujedva
poglavlja, u kom su date informacije o aktivnostima Regulatorne komisije u protekloj
godinikaoistanjeuenergetskomsektoruuRepubliciSrpskoj.
Djelokrug rada i nadležnosti Regulatorne komisije su propisane Zakonom o energetici,
Zakonomoelektričnojenergiji,ZakonomogasuiZakonomonaftiiderivatimanafte.
Odredbom člana 26. Zakona o energetici, propisana je obaveza Regulatornoj komisiji,
kao nezavisnom tijelu, da najmanje jednom godišnje, podnese Izvještaj o svom radu
NarodnojskupštiniRepublikeSrpskenausvajanje.
Prvi dio izvještaja je podijeljen na cjeline, u kojima su predstavljene najznačajnije
aktivnostiRegulatornekomisije,akojeseodnosena:
-
pokazatelje o održanim redovnim sjednicama, internim sastancima i javnim
raspravamakaoibrojuivrstidonesenihakata,
aktivnostiusektoruelektričneenergije,
aktivnostiusektoruprirodnoggasa,
aktivnostiusektorunafteiderivatanafte,
saradnju u radu sa drugim regulatornim komisijama, ministarstvima u Republici
Srpskoj/Bosni i Hercegovini, te učešće u radu skupova koji su od značaja za rad
Regulatornekomisije,
zaposleneuRegulatornojkomisijii
finansiranjeifinansijskepokazateljeposlovanja.
Udrugomdijeluizvještaja,uformiprilagođenojformiizvještavanjazazemljeEvropske
unije i zemlje potpisnice Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, dat je regulatorni
izvještaj o funkcionisanju energetskog sektora i tržišta električne energije, prirodnog
gasainafteiderivatanafteuRepubliciSrpskoj.
9
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
A.AKTIVNOSTIREGULATORNEKOMISIJENAREGULACIJI
ENERGETSKOGSEKTORAUREPUBLICISRPSKOJ
1. Pravniosnovzaregulacijuenergetskogsektorainadležnosti
Regulatornekomisije
Pravniosnovzaregulacijuenergetskogsektora,naosnovukojihRegulatornakomisijasprovodi
svojeaktivnosti,čine:
- zakoni:




-
Zakonoenergetici(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,broj49/09),
Zakonoelektričnojenergiji(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,broj8/08,34/09,
92/09i1/11),
Zakonogasu(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,broj86/07)i
Zakononaftiiderivatimanafte(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,broj36/09)i
podzakonskaakta:
















Statut Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske ‐ prečišćeni tekst
(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,broj6/10),
EtičkikodekszačlanoveizaposleneuRegulatornojkomisijizaelektričnuenergiju
RepublikeSrpske(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,broj49/04),
Poslovnik o radu Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske (Službeni
glasnikRepublikeSrpske,broj59/10),
Odlukaoregulatornojnaknadiza2011.godinu(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,
broj15/11),
Odluka o visini jednokratnih regulatornih naknada (Službeni glasnik Republike
Srpske,broj16/09),
Opšti uslovi za isporuku i snabdijevanje električnom energijom (Službeni glasnik
RepublikeSrpske,broj85/08i79/10),
Pravilnikoizdavanjudozvola(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,broj39/10),
Pravilnik o tarifnoj metodologiji i tarifnom postupku (Službeni glasnik Republike
Srpske,broj61/05),
Odluka o tarifnom sistemu za prodaju električne energije u Republici Srpskoj
(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,broj28/06,40/06,59/07i114/07),
Pravilnik o metodologiji za utvrđivanje naknade za priključenje na distributivnu
mrežu(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,broj123/08),
Pravilnik o tarifnoj metodologiji u sistemu transporta, distribucije, skladištenja i
snabdijevanjaprirodnimgasom(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,broj9/09),
Odluka o sadržaju i formi obrazaca u tarifnom postupku (Službeni glasnik
RepublikeSrpske,broj65/05),
Odluka oodređivanju obrazacazahtjevazaodobrenjecijena itarifaiobrazacaza
tehničke i finansijske podatke (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 65/05 i
59/07),
Pravilnik o sticanju statusa kvalifikovanog kupca (Službeni glasnik Republike
Srpske,broj88/06i29/10),
Pravilnik o kvalifikovanom kupcu (Službeni glasnik Republike Srpske, broj
131/11),
Pravilnik o javnim raspravama i rješavanju sporova i žalbi (Službeni glasnik
RepublikeSrpske,broj70/10),
10
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu










Pravilnik o povjerljivim informacijama (Službeni glasnik Republike Srpske, broj
10/07),
Pravilnikoizvještavanju(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,broj70/10),
Odlukaojedinstvenomregulatornomkontnomplanu(SlužbeniglasnikRepublike
Srpske,broj39/10),
Uredba o proizvodnji i potrošnji energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije
(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,broj28/11),
Pravilnik o izdavanju sertifikata za proizvodno postrojenje koje proizvodi
električnuenergijukoristećiobnovljiveizvoreenergijeiliuefikasnojkogeneraciji
(SlužbeniglasnikRepublikeSrpskebroj25/11),
Uputstvo za proračun uštede primarne energije kogenerativnog postrojenja
(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,broj25/11),
Pravilnik o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i u
efikasnojkogeneraciji(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,broj128/11),
Odluka o visini garantovanih otkupnih cijena i premija za električnu energiju
proizvedenu iz obnovljivih izvora ili u efikasnoj kogeneraciji (Službeni glasnik
RepublikeSrpske,broj128/11),
Odluka o visini naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz
obnovljivih izvora ili u efikasnoj kogeneraciji (Službeni glasnik Republike Srpske,
broj128/11)i
Pravilnik o radu, unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta
Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske, broj I‐46‐670‐102/11 od
30.11.2011.godine.
Osnovne nadležnosti Regulatorne komisije u sektoru električne energije su propisane
odredbamaZakonaoelektričnojenergiji,aodnosesenasljedeće:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
nadzor i regulisanje odnosa između proizvođača, distributera, snabdjevača,
trgovacaikupacaelektričneenergije,
propisivanje metodologije i kriterijuma za utvrđivanje tarifa za korišćenje
distributivnemrežeitarifazasnabdijevanjenekvalifikovanihkupacaelektričnom
energijom i metodologije za utvrđivanje naknade za priključenje na distributivnu
mrežu,
donošenjetarifnogsistemazaprodajuelektričneenergijeikorišćenjedistributivne
mreže,
utvrđivanje tarifnih stavova za korisnike distributivnih sistema i tarifnih stavova
zanekvalifikovanekupce,
utvrđivanjecijenaelektričneenergijenapraguelektrane,
izdavanjeioduzimanjedozvolazaobavljanjedjelatnosti:proizvodnje,distribucije,
snabdijevanja tarifnih kupaca električnom energijom i trgovine i snabdijevanja
električnomenergijomnateritorijiBiH,tedozvolazaizgradnjuelektroenergetskih
objekata,
donošenjeopštihuslovazaisporukuisnabdijevanjeelektričnomenergijom,
zaštitukupacaelektričneenergijei
zaštitu proizvođača električne energije i kvalifikovanih kupaca i drugih korisnika
distributivnemrežekojimajeneosnovanoodbijenpristupmrežiilisunezadovoljni
uslovimapristupa.
U sektoru prirodnog gasa, nadležnost Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske
propisanajeZakonomogasuiobuhvatasljedeće:
a)
utvrđivanje metodologije za obračunavanje troškova proizvodnje, transporta,
distribucije,skladištenjaisnabdijevanjaprirodnimgasom,
11
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
b)
c)
utvrđivanjemetodologijezaobračunavanjetroškovapriključenjanamrežu,
donošenje tarifnog sistema za obračunavanje cijene za korišćenje sistema za
proizvodnju, transport, distribuciju i skladištenje prirodnog gasa, kao i tarifnog
sistemazaobračuncijenaprirodnoggasazasnabdijevanjetarifnihkupaca,
d)
utvrđivanje kriterijuma i propisivanje uslova za dobijanje, izmjenu i oduzimanje
dozvolazaobavljanjedjelatnosti, terješavanjeupostupkuza dobijanje,izmjenei
oduzimanjedozvolazaobavljanjedjelatnostiusektoruprirodnoggasa,
e)
rješavanje po žalbi na rješenje operatora transportnog i distributivnog sistema u
postupcimadavanjaodobrenjazakorišćenjemrežeiodobrenjazapriključenjena
mrežu,
f)
utvrđivanje minimalne godišnje potrošnje prirodnog gasa kojom se stiče status
kvalifikovanog kupca i utvrđivanje statusa, te vođenje registra kvalifikovanih
kupacaprirodnoggasa,
g)
davanjesaglasnostinapravilaradatransportnemrežeprirodnoggasauRepublici
Srpskoj, pravila rada distributivne mreže prirodnog gasa i na opšte uslove za
snabdijevanjeprirodnimgasomi
h)
davanjesaglasnostienergetskimsubjektimanacijeneuslugaicijenesnabdijevanja
prirodnimgasom.
U sektoru nafte i derivata nafte, Regulatorna komisija, na osnovu odredbi Zakona o nafti i
derivatimanafte,nadležnajeda:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
2.
2.1.
utvrđuje metodologije za obračun troškova transporta nafte naftovodima i
transportaderivatanafteproduktovodima,
donosi tarifni sistem za obračun cijene za korišćenje naftovoda, odnosno
produktovoda,
odobravacijenezakorišćenjenaftovoda,odnosnoproduktovoda,
utvrđujekriterijumeipropisujeuslovezadobijanje,izmjenu,dopunuioduzimanje
dozvolezaobavljanjedjelatnosti,rješavaupostupkuzadobijanje,izmjenu,dopunu
ioduzimanjedozvolezaobavljanjedjelatnostiuoblastinafteiderivatanafteivodi
registar izdatih dozvola i privremeno ili trajno oduzetih dozvola za obavljanje
djelatnostiuoblastinafteiderivatanafte,
rješavaudrugomstepenupožalbi,
vrši nadzor nad obavljanjem djelatnosti za koje izdaje dozvole u oblasti nafte i
derivata nafte u skladu sa zakonom i načelima utvrđenim zakonom, uključujući
praćenjeprimjenetarifnihsistemaimetodologijazapristupikorišćenjenaftovoda,
odnosnoproduktovodai
obavljaidrugeposloveuskladusazakonom.
KljučneaktivnostiRegulatornekomisije
Sjednice,sastanciijavnerasprave
U toku 2011. godine Regulatorna komisija je održala 17 redovnih sjednica i 26 internih
sastanaka.Naredovnimsjednicamarazmatranasuidonesenaaktaizregulatornenadležnostiu
skladu sa Zakonom o energetici, Zakonom o električnoj energiji, Zakonom o gasu i Zakonom o
nafti i derivatima nafte, a na internim sastancima su razmatrana pitanja i usvajani akti
organizaciono‐administrativneprirode.Utabeli1sudatipodaciostrukturiibrojuusvojenih
akatanaredovnimsjednicamaiinternimsastancima.
12
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Redovnesjednice–17
Vrstadokumentasa
redovnesjednice
Usvojeneodluke
Usvojenarješenja
Internisastanci–26
8
51
Vrstadokumentasa
internogsastanka
Usvojeneodluke
Usvojenarješenja
Usvojenizaključci
63
Usvojenizaključci
21
Usvojeniopštiaktiiz
regulatornenadležnosti
Obavještenjazajavnost
Zapisnici
6
Usvojenipravilnici
1
25
17
Uputstva
Zapisnici
1
26
Broj
Broj
76
11
Tabela1‐Strukturaibrojdonesenihdokumenata
Regulatorna komisija, uvažavajući načelo javnosti svog rada, je održala više javnih rasprava u
skladu sa Pravilnikom o javnim raspravama i rješavanju sporova i žalbi. U toku 2011. godine,
Regulatornakomisijajeodržala17javnihraspravaito:


upostupcimadonošenjaopštihnormativnihakatai
upostupcimaizdavanjadozvolaza:
o obavljanjeelektroenergetskihdjelatnostii
o obavljanjedjelatnostiizsektoraprirodnoggasa.
Utabeli2prikazanjebrojjavnihraspravapovrsti:
Vrstajavne
rasprave
Pravilai
propisi
Izdavanje
dozvole
Tarifei
tržište
Rješavanje
sporova
Ukupan
broj
održanih
rasprava
Opštejavne
rasprave
Tehničkerasprave
Formalne
rasprave
UKUPNO
6
11
‐
‐
17
‐
‐
‐
‐
_
‐
‐
‐
‐
‐
6
11
‐
‐
17
Tabela2‐Strukturaibrojjavnihrasprava
2.2.
Regulisanjesektoraelektričneenergije
2.2.1. Donošenjeiodobravanjepravilaipropisa
Regulatorna komisija je, u okviru svoje nadležnosti, tokom 2011. godine donijela više
normativnihakatausektoruelektričneenergije.
Takođe, Regulatorna komisija u skladu sa svojim nadležnostima, propisanim zakonom, daje
saglasnostnavišedokumenataizsektoraelektričneenergije.
2.2.1.1.
Pravilnikoizdavanjusertifikatazaproizvodnopostrojenjekoje
proizvodielektričnuenergijukoristećiobnovljiveizvoreenergijeiliu
efikasnojkogeneraciji
Zakonoenergeticidetaljnijepropisujenačinregulacijeikorišćenjaobnovljivihizvoraenergijei
efikasnekogeneracije. Odredbamačlana29. ovog zakonadefinisana jenadležnost Regulatorne
komisije da izdaje sertifikate za proizvodna postrojenja koja proizvode električnu energiju
13
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
koristećiobnovljiveizvoreenergijenaekonomskiprimjerannačinuzzaštituživotnesredineiliu
efikasnojkogeneraciji.Utompogledu,Regulatornakomisijajena20.redovnojsjednici,održanoj
26. januara 2011. godine, donijela Pravilnik o izdavanju sertifikata za proizvodno postrojenje
koje proizvodi električnu energiju koristeći obnovljive izvore energije ili u efikasnoj
kogeneraciji, dok je utvrđivanje Nacrta ovog pravilnika, kao i njegovo javno razmatranje
obavljenoudrugojpolovini2010.godine,štojeizvanovogizvještajnogperioda.
Pravilnikomoizdavanjusertifikatazaproizvodnopostrojenjekojeproizvodielektričnuenergiju
koristeći obnovljive izvore energije ili u efikasnoj kogeneraciji propisan je sadržaj sertifikata,
procedure i kriterijumi pod kojima proizvođač električne energije u proizvodnom postrojenju
kojekoristiobnovljiveizvoreenergijenaekonomskiprimjerennačinuzzaštituživotnesredine
iliuefikasnomkogeneracijskompostrojenjumožedobitisertifikatzaproizvodnopostrojenje.
Pribavljanjem sertifikata za proizvodno postrojenje, proizvođač ispunjava jedan od ključnih
kriterijuma za ostvarenje prava na podsticaj proizvodnje električne energije iz obnovljivih
izvora energije i u efikasnoj kogeneraciji ili izdavanje sertifikata (garancije) o porijeklu
električneenergije.
2.2.1.2.
Pravilnikopodsticanjuproizvodnjeelektričneenergijeizobnovljivih
izvoraiuefikasnojkogeneraciji
Zakonom o energetici propisana je uloga Regulatorne komisije u promovisanju obnovljivih
izvoraenergije,teda,poredostalog,RegulatornakomisijauzsaglasnostVladeRepublikeSrpske
posebnim pravilnikom utvrđuje sistem podsticanja proizvodnje energije korišćenjem
obnovljivih izvora energije i kogeneracije, kao i način obezbjeđenja i korišćenja podsticajnih
sredstava.
Regulatornakomisijaje,na22.redovnojsjednici,utvrdilanacrtesljedećihakataopodsticanju:
 Pravilnik o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i u
efikasnojkogeneraciji,
 Odluku o visini garantovanih otkupnih cijena i premija za električnu energiju
proizvedenuizobnovljivihizvorailiuefikasnojkogeneracijii
 Odlukuovisininaknadezapodsticanjeproizvodnjeelektričneenergijeizobnovljivih
izvoraiuefikasnojkogeneraciji.
U postupku javnog razmataranja ovih akata održano je pet opštih rasprava na kojima su
učestvovali predstavnici MH "Elektroprivreda Republike Srpske" Matično preduzeće a.d.
Trebinje, elektrodistributivnih preduzeća u Republici Srpskoj, nevladinog sektora, potencijalni
investitori,kaoidrugazainteresovanalica,kojasuizložilasvojekomentareisugestijenanacrt
ovihakata.
Regulatornakomisijajena33.redovnojsjednici,održanoj25.10.2011.godinausvojilanavedene
akte, a Vlada Republike Srpske dala je saglasnost na akte o podsticanju 06.12.2011. godine.
Primjenaovihakata,atimeipočetakoperativnogsprovođenjasistemapodsticanjaotpočelaje
od01.01.2012.godine.
Pravilnik o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i u efikasnoj
kogeneracijiseprimjenjujeupostupkurješavanjazahtjevaproizvođačazautvrđivanjepravana
podsticaj proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i u efikasnoj kogeneraciji,
utvrđivanja garantovanih otkupnih cijena i premija i obračuna naknade za obnovljive izvore.
Naknadu za obnovljive izvore, u skladu sa Zakonom o energetici, plaća svaki krajnji kupac
električneenergijeuRepubliciSrpskoj.
Ovim Pravilnikom se propisuju vrste podsticaja proizvodnje električne energije korišćenjem
obnovljivihizvoraenergijeiuefikasnojkogeneraciji,kriterijumi,usloviipostupcizaostvarenje
prava na podsticaj, operativno sprovođenje sistema podsticaja, metodologija za utvrđivanje
garantovane otkupne cijene električne energije, referentne cijene i premije i način utvrđivanja
iznosa i korišćenja sredstava potrebnih za funkcionisanje sistema podsticanja proizvodnje
14
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
električneenergijeizobnovljivihizvoraiuefikasnojkogeneracijiinačinobračunanaknadeza
obezbjeđenjetihsredstava.
2.2.1.3.
Pravilnikokvalifikovanomkupcu
Naosnovučlana48.Zakonaoelektričnojenergiji,Regulatornakomisijajenadležnadapropisuje
kriterijumezasticanjestatusakvalifikovanogkupca.Regulatornakomisijajeuseptembru2006.
godine donijela Pravilnik o sticanju statusa kvalifikovanog kupca koji je propisao uslove,
kriterijume i postupak za sticanje statusa kvalifikovanog kupca. Ovim Pravilnikom se takođe
uređuju prava i obaveze kvalifikovanog kupca i snabdjevača kvalifikovanih kupaca, kao i
dinamika otvaranja tržišta. Cilj donošenja ovog Pravilnika je postepeno otvaranje tržišta
električneenergijeuRepubliciSrpskojiBosniiHercegovini.Umartu2010.godineRegulatorna
komisijaje,uciljuusaglašavanjasaizmjenamaidopunamaZakonaoelektričnojenergiji,kaoi
potrebe za izmjenom pojedinih odredbi ovog Pravilnika u cilju skraćenja rokova za promjenu
snabdjevača, donijela Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o sticanju statusa
kvalifikovanogkupca.
Pravilnikosticanjustatusakvalifikovanogkupcaiz2006.godinepropisivaoje,poredostalog,da
svi kupci u Republici Srpskoj osim kupca iz kategorije domaćinstva imaju mogućnost da se
snabdijevajukaokvalifikovanikupcipočevod01.01.2008.godine,tedaporedtogaovikupciu
prelaznomperioduotvaranjatržištado01.01.2012.godineimajumogućnostdase,ukolikotako
odaberu,snabdijevajukaonekvalifikovani(tarifni)kupci.Pravilnikje,takođe,propisivaodaće
Regulatorna komisija prije isteka prelaznog perioda propisati prava krajnjeg kupca na
univerzalnuuslugu,uključujućiipravonarezervnogsnabdjevača,kaoiuslovepodkojimakupac
možeostvarititopravo.UskladusaovimRegulatornakomisijajeutoku2011.pristupilaanalizi
i izmjenama postojećeg pravilnika, ali se zbog obimnosti izmjena odlučila za donošenje novog
pravilnikakojimsepropisujupravaiobavezekvalifikovanogkupcanakon01.01.2012.godine.
Regulatorna komisija je, po okončanju procedure za donošenja akata, na 36. redovnoj sjednici
donijela novi Pravilnik o kvalifikovanom kupcu kojim se propisuje vremenski raspored
otvaranja tržišta, način snabdijevanja kvalifikovanih kupaca na tržištu električne energije u
RepubliciSrpskoj,ulogajavnog(rezervnog)snabdjevača,pravaiobavezekvalifikovanogkupca
električne energije, prava i obaveze snabdjevača kvalifikovanih kupaca i javnog (rezervnog)
snabdjevača,postupakpromjenesnabdjevačainačinodređivanjacijenazakvalifikovanekupce
kojisesnabdijevajuusistemuobavezejavneusluge,uključujućiiuniverzalnuuslugu.
2.2.2. Izdavanjedozvola
Jedna od ključnih aktivnosti Regulatorne komisije je i izdavanje dozvola za obavljanje
energetskih djelatnosti za koje je nadležna, izdavanje dozvola za izgradnju elektroenergetskih
objekatainstalisanesnageiznad1MW,kaoinadzornadpoštovanjemuslovaizdatihdozvola.Od
ukupno 48 dozvola za obavljanje elektroenergetskih djelatnosti, koje su na snazi zaključno sa
31.12.2011. godine, u sektoru električne energije je na snazi 35 dozvola. U toku 2011. godine
godine izdato je devet novih dozvola, a dvije dozvole za obavljanje djelatnosti trgovine i
snabdijevanjaelektričnomenergijomnateritorijiBosneiHercegovinesuoduzete.Vrstadozvole,
uslovidozvole,rješenjeoizdavanjudozvole,kaoirokvaženja,objavljenisuuZbirnomregistru
izdatihdozvolanainternetstraniciwww.reers.ba.
U tabeli 3 je dat pregled vođenih postupaka u toku 2011. godine po korisnicima
dozvola/podnosiocimazahtjeva,vrstamadozvola,kaoidatumiizdavanjairokovivaženja.
15
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Korisnikdozvole/
Podnosilaczahtjeva
MH"ElektroprivredaRS"
Matičnopreduzećea.d.
Trebinje
ZP''RiTEUGLJEVIK''A.D.
Ugljevik
MHERS‐TrebinjeZPRiTE
GackoA.D.Gacko
"BOBARTAUBINGER
ELEKTRIK"d.o.oBrodna
Drini,Foča
MH''ERS''ZP''Elektro
Doboj''ADDoboj
MHERSZEDP''Elektro‐
Bijeljina''a.d.Bijeljina
MHERS‐Matično
preduzećeA.D.TrebinjeZP
''Elektrokrajina''A.D.
Banjaluka
MHERSZP
''Elektrodistribucija''a.d.
Pale
MHERSTrebinjeZP
''Elektro‐Hercegovina''a.d.
Trebinje
"IDIMTRADE"d.o.o.
Bijeljina
Statusiperiod
važenja
Vrstedozvole
Dozvolazaobavljanje
djelatnostitrgovinei
snabdijevanja
električnomenergijom
nateritorijiBiH
Napomena
Dozvolaizdata,
28.12.2011.na
periododpet
godina
Izdatanova
dozvola
(produženje)
Dozvolazaobavljanje
Dozvoleizdate,
djelatnostiproizvodnje 28.12.2011.na
električneenergije
periododšest
godina
Izdatenove
dozvole
(produženje)
Dozvolazaproizvodnju Dozvolaizdata,
električneenergijeu
01.04.2011.na
MHE"BistricaB‐5a''
periododdvije
godine
Dozvolazaobavljanje
Dozvoleizdate,
djelatnosti
28.12.2011.na
snabdijevanjatarifnih
periododtri
kupacaelektričnom
godine
energijom
Postupakzapočeo
u2010.godini
Izdatenove
dozvole
(produženje)
Dozvolaoduzeta, Dozvolaoduzeta
Dozvolazaobavljanje
31.08.2011.
zbognepoštovanja
djelatnostitrgovinei
godine
uslovadozvole
snabdijevanja
električnomenergijom nateritorijiBiH
"LTS"d.o.o.BanjaLuka
Dozvolazaobavljanje
Dozvolaoduzeta
Dozvolaoduzeta,
djelatnostitrgovinei
zbognepoštovanja
03.11.2011.
snabdijevanja
uslovadozvole
godine
električnomenergijom
nateritorijiBiH
Dopribavljanja
"TECHNORENERGYAS"
Dozvolazaizgradnju
Postupci
potrebne
d.o.o.BanjaLuka
“HECijevna1”,narijeci privremeno
dokumentacije
Bosni
prekinuti
10.02.2011.
Dozvolazaizgradnju
“HECijevna2”,narijeci godine
Bosni
Dozvolazaizgradnju
“HECijevna4”,narijeci
Bosni
Tabela3‐Pregledpostupakausektoruelektričneenergijeu2011.godini
16
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Neophodno je navesti da su postupci u vezi sa dozvolama, obrasci zahtjeva i potrebna
dokumentacija(dokazi)propisaniPravilnikomoizdavanjudozvola.Doeventualnogproduženja
postupka izdavanja dozvola najčešće dolazi zbog podnošenja nekompletne dokumentacije od
stranepodnosiocazahtjeva.
2.2.3. Nadgledanjeposlovnihaktivnostikorisnikadozvola
Nadgledanje poslovnih aktivnosti korisnika dozvola obuhvata nadzorne provjere i analiziranje
podataka i informacija dostavljenih kroz postupak redovnog ili vanrednog izvještavanja.
Nadzorne provjere se obavljaju u prostorijama korisnika dozvole, te se uz prisustvo njihovog
ovlašćenog osoblja pristupa objektima, opremi i dokumentaciji preduzeća. Poslije izvršene
nadzorne provjere izrađuje se izvještaj sa nadzorne provjere, koji Regulatorna komisija
razmatranaredovnojsjednicitepopotrebidonosirješenjeopreduzimanjumjerazaotklanjanje
nepravilnostiupogledupoštovanjauslovaizdatihdozvola.
2.2.3.1.
Nadzorneprovjere
U skladu sa odredbama zakona, Pravilnika o izdavanju dozvola, te uslovima izdatih dozvola,
Regulatorna komisija je, u toku 2011. godine, nastavila obavljanje nadzornih provjera kod
korisnikadozvolazaobavljanjeenergetskihdjelatnostiidozvolazaizgradnjuelektroenergetskih
objekata.Planobavljanjanadzornihprovjeradonesenjenaosnovuutvrđenogoperativnogplana
Regulatornekomisije.
Provjere su rađene u cilju praćenja usaglašenosti rada korisnika dozvola sa uslovima izdatih
dozvola, te utvrđivanja nivoa provedenih mjera od strane korisnika dozvole po rješenjima sa
prethodnih nadzornih provjera i pripremljenosti pojedinih preduzeća za proces otvaranja
tržišta. Izvještaj sa nadzorne provjere sadrži utvrđeno stanje u pogledu poštovanja uslova
dozvole i utvrđene nepravilnosti korišćenja dozvole. Izvještaje sa nadzornih provjera, čiji
sastavnidiosuiprijedlozikorektivnihmjerazaotklanjanjenepravilnosti,Regulatornakomisija
je dostavljala na komentarisanje korisnicima dozvole. Nakon analize dostavljenih izvještaja sa
nadzornih provjera i podnesenih komentara, Regulatorna komisija je rješenjem propisivala
mjere za otklanjanje utvrđenih nedostataka koje sadrže i rok otklanjanja nedostataka kao i
obavezu izvještavanja o izvršenosti utvrđenih mjera iz rješenja. U 2011. godini izvršene su
provjerekodsljedećihkorisnikadozvola:





MH ERS ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, redovna nadzorna provjera
dozvolezaobavljanjedjelatnostiproizvodnjeelektričneenergije;
"Eling MHE" d.o.o Teslić, redovna nadzorna provjera dozvole za obavljanje
djelatnostiproizvodnjeelektričneenergije;
ERS d.o.o. male hidroelektrane Banja Luka, redovna nadzorna provjera dozvole za
obavljanjedjelatnostiproizvodnjeelektričneenergije;
MHERSZP "Elektrokrajina"a.d.BanjaLuka,redovna nadzornaprovjera,dozvoleza
obavljanjedjelatnosti:
o distribucijeelektričneenergijei
o snabdijevanjatarifnihkupacaelektričnomenergijomi
MHERS"Elektro‐Hercegovina"a.d.Trebinjeredovnanadzornaprovjera,dozvoleza
obavljanjedjelatnosti:
o distribucijeelektričneenergijei
o snabdijevanjatarifnihkupacaelektričnomenergijom.
17
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Regulatorna komisija je 01.04.2011. godine donijela rješenje o preduzimanju mjera nakon
obavljenenadzorneprovjereupreduzećuMHERSZP"HidroelektranenaVrbasu"A.D.Mrkonjić
Grad,akojajeobavljenakrajem2010.godine.
2.2.3.2.
Izvještavanje
Nadgledanje poslovnih aktivnosti korisnika dozvola se, osim kroz sprovođenje nadzornih
provjera,vršiikrozprocesredovnogizvještavanja.Uslovimadozvolasvimkorisnicimadozvola
jepropisanaobavezadauperioduvaženjadozvoleredovnoizvještavajuRegulatornukomisijuu
skladu sa Pravilnikom o izvještavanju. Ovo izvještavanje u globalu obuhvata dostavljanje
finansijskih,tehničkih,organizacionihidrugihpodatakakakojenavedenouPravilniku.
Tokom nadzornih provjera u elektroenergetskim preduzećima koje su obavljene u toku 2011.
godine, naročito u distributivnim preduzećima, skrenuta je pažnja i insistirano je da se proces
izvještavanja poboljša i upotpuni. Efikasno pribavljanje i korišćenje pouzdanih podataka su
naročitoznačajniprilikomtarifnihpostupaka,tesuurješenjimasanadzornihprovjeraizricane
mjere kad je u pitanju izvještavanje. Može se konstatovati da je napredak u izvještavanju i u
2011.godinievidentan,iakojepotrebnojošdostaraditinanjegovomupotpunjavanju.
2.2.4. Izdavanjesertifikatazaproizvodnopostrojenje
Kako je početkom 2011. godine donesen i stupio na snagu Pravilnik o izdavanju sertifikata za
proizvodnopostrojenjekojeproizvodielektričnuenergijukoristećiobnovljiveizvoreenergijeili
u efikasnoj kogeneraciji, Regulatornoj komisiji su podneseni i prvi zahtjevi za izdavanje
sertifikata za proizvodno postrojenje koje koristi obnovljive izvore energije. U toku godine
podnesenasuukupnotrizahtjevazaizdavanjesertifikatazaproizvodnapostrojenjaitoza:
o
o
o
Malu hidroelektranu "Divič" koja koristi energetski potencijal vodotoka rijeke
VrbanjeuopštiniKotorVaroš,
Malu hidroelektranu "Bistrica B‐5a" koja koristi energetski potencijal vodotoka
rijekeBistriceuopštiniKalinoviki
Maluhidroelektranu"Štrpci"uopštiniRudo.
Procedura izdavanja sertifikata za proizvodno postrojenje je jasno i precizno propisana
Pravilnikomoizdavanjusertifikatazaproizvodnopostrojenjekojeproizvodielektričnuenergiju
koristeći obnovljive izvore energije ili u efikasnoj kogeneraciji i zahtijevaju dostavljanje
dokumentacije (dokaza) i ispunjenje neophodnih kriterijuma za izdavanje sertifikata. U 2011.
godininijebiloizdatihsertifikatazaproizvodnopostrojenje.
2.2.5. Regulacijacijena
2.2.5.1.
Tarifnipostupci
Utoku2011.godinenijebilozahtjevazapromjenucijenaitarifauelektroenergetskomsektoru.
Uprimjenisutarifnistavoviutvrđeniutarifnompostupkuvođenomkrajem2009.godineikoji
sunasnaziod01.01.2010.godine.
2.2.5.2.
Naknadazapodsticanjeproizvodnjeelektričneenergijeizobnovljivih
izvoraiuefikasnojkogeneraciji
Odlukomovisininaknadezapodsticanjeproizvodnjeelektričneenergijeizobnovljivihizvoraiu
efikasnoj kogeneraciji, utvrđena je naknada kojom se obezbjeđuju sredstva za isplatu premija
proizvođačima električne energije koji ostvaruju pravo na obavezan otkup po garantovanoj
otkupnoj cijeni i pravo na premiju, te sredstva potrebna za funkcionisanje Operatora sistema
podsticaja.Odlukajestupilanasnaguudecembru2011.godine,apočeladaseprimjenjujeod
01.01.2012. godine. Naknada se obračunava svakom krajnjem kupcu u Republici Srpskoj u
18
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
iznosukojijejednakproizvodupreuzeteaktivneelektričneenergijeijediničnenaknadekojaje
za2012.godinuutvrđenauvisiniod0,0018KM/kWh,bezporezanadodatuvrijednost.
2.2.5.3.
Garantovaneotkupnecijeneipremijezaelektričnuenergiju
proizvedenuizobnovljivihizvorailiuefikasnojkogeneraciji
Odluka o visini garantovanih otkupnih cijena i premija za električnu energiju proizvedenu iz
obnovljivih izvora ili u efikasnoj kogeneraciji je stupila na snagu u decembru 2011. godine, a
počela da se primjenjuje od 01.01.2012. godine. Ovom odlukom utvrđene su sljedeće
garantovaneotkupnecijeneipremije:
Tipelektranepremavrstiizvora
energije
Hidroelektrane
Prodajanatržištui
Prodajauobaveznomotkupupo
potrošnjazavlastite
garantovanimotkupnimcijenama
potrebe
Garant.
Premija(u
otkupna Referentna garantovanoj Referentna Premija
cijena
cijena
cijeni)
cijena
KM/kWh KM/kWh
KM/kWh
KM/kWh
KM/kWh
 douključivo1MW
0,1468
0,0541
0,0927
0,0843
0,0625
 preko1MWdouključivo5MW
0,1264
0,0541
0,0723
0,0843
0,0421
 preko5MWdouključivo10MW
Vjetroelektrane
(garantovanaotkupnacijenaza
postrojenjadouključivo10MW,a
premijabezograničenja)
Solarneelektranesa
fotonaponskimćelijama
0,1186
0,0541
0,0645
0,0843
0,0343
0,1652
0,0541
0,1111
0,0843
0,0809
 douključivo50kW
0,5357
0,0541
0,4816
0,0843
0,4514
 preko50kWdouključivo1MW
0,4521
0,0541
0,3980
0,0843
0,3678
 preko1MW
0,4013
0,0541
0,3472
0,0843
0,3170
Elektranenačvrstubiomasu
snage:
 douključivo1MW
 preko1MWdouključivo10MW
Elektranenapoljoprivredni
biogasdouključivo1MW
0,1988
0,0541
0,1447
0,0843
0,1145
0,1730
0,0541
0,1189
0,0843
0,0887
0,2254
0,0541
0,1713
0,0843
0,1411
Konvencionalniizvorienergijeuefikasnomkogenerativnompostrojenju
(garantovanaotkupnacijenazapostrojenjadouključivo10MW,apremijazaprodajunatržištuipotrošnju
zavlastitepotrebezapostrojenjadouključivo30MW)
 Novakogenerativnapostrojenja
nagas
 Starakogenerativnapostrojenja
nagas
 Novakogenerativnapostrojenja
nalignit
 Starakogenerativnapostrojenja
nalignit
0,1505
0,0541
0,0964
0,0843
0,0662
0,1351
0,0541
0,0810
0,0843
0,0508
0,0882
0,0541
0,0341
0,0843
0,0039
0,0541
0,0541
0
0
0
19
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
2.2.6. Otvaranjetržištaelektričneenergije
Djelatnosti koje se obavljaju u sektoru električne energije mogu se podijeliti na monopolske
(mrežne djelatnosti ‐ upravljanje prenosnom i distributivnom mrežom električne energije) i
djelatnosti koje se mogu obavljati u tržišnim uslovima (proizvodnja, trgovina i snabdijevanje
kupaca električnom energijom). Monopolske djelatnosti su predmet potpune regulacije od
strane nadležnog tijela, dok "tržišne" djelatnosti zahtijevaju proces liberalizacije uslova za
njihovoobavljanje,odnosnouvođenjetakvihtržišnihmehanizamaukojimaćesemoćiostvariti
njihovtržišnikarakter.
Odredbomčlana1.Zakonaoelektričnojenergijipropisanjeciljzakonausmisludaon"težida
promoviše postepenu liberalizaciju nacionalnog tržišta električne energije slijedeći principe
nediskriminacije i ravnopravnosti lica i svojine''. Regulatorna komisija, utvrđivanjem cijena za
korišćenjedistributivnemrežeipropisivanjemuslovaotvaranjatržišta,doprinosiostvarivanju
ovogcilja.
Jedan od osnovnih ciljeva procesa otvaranja tržišta je uspostavljanje prava kupcima na izbor
snabdjevača električnom energijom i obratno, omogućavanje jednakih, transparentnih i
nepristrasnih uslova snabdjevačima da vrše djelatnost snabdijevanja kupaca električnom
energijom. Bez obzira na to što su donošenjem Pravilnika o sticanju statusa kvalifikovanog
kupca u septembru 2006. godine stvorene osnovne pretpostavke za izlazak kvalifikovanih
kupaca (svi kupci osim kupaca iz kategorije domaćinstava koji to pravo stiču 01.01.2015.
godine)natržište,dosadanijedankupacuRepubliciSrpskojnijeiskoristiotopravo.
Pravilnikom osticanjustatusakvalifikovanogkupcapropisanojedautokuprelaznogperioda,
koji traje do 01.01.2012. godine, svi kvalifikovani kupci imaju pravo na izbor načina
snabdijevanja(kaokvalifikovaniilikaotarifni)ipravonarezervnogsnabdjevača.
Pravilnikom o kvalifikovanom kupcu koji je Regulatorna komisija donijela u decembru 2011.
godine utvrđen je način snabdijevanja kvalifikovanih kupaca do potpunog otvaranja tržišta
01.01.2015. godine kao inačinsnabdijevanja kvalifikovanih kupaca nakonpotpunog otvaranja
tržišta. Stupanjem na snagu ovoga pravilnika, prestao važiti Pravilnik o sticanju statusa
kvalifikovanogkupcaiz2006.godine,
Naime, u skladu sa odredbama ovog Pravilnika produžen je rok do koga kvalifikovani kupci
imajumogućnostdasesnabdijevajukaotarifnikupcido01.07.2012.godine.Nakonistekaovog
roka, kvalifikovani kupci koji, na tržištu, ne izaberu snabdjevača kvalifikovanih kupaca mogu
kupovatielektričnuenergijuodjavnog(rezervnog)snabdjevačausistemuobavezejavneusluge,
uključujući i univerzalnu uslugu do 01.01.2015. godine, po cijenama javnog (rezervnog)
snabdijevanja.
Nakon01.01.2015.godine,svikvalifikovanikupciosimmalihkupacaidomaćinstavakupovaće
električnu energiju isključivo na otvorenom tržištu i zaključivati ugovor o snabdijevanju sa
snabdjevačemkvalifikovanihkupacakogaizaberu.Istovremeno,domaćinstvailimalikupcikoji
ne izaberu snabdjevača kvalifikovanih kupaca imaće pravo da kupuju električnu energiju od
javnog (rezervnog) snabdjevača, tj. da se snabdijevaju električnom energijom standardnog
kvaliteta po ekonomski opravdanim, lako i jasno uporedivim i transparentnim cijenama
(univerzalnausluga).
Na ovaj način se od 01.07.2012. godine ukidaju regulisane cijene za snabdijevanje tarifnih
kupaca za sve kupce u Republici Srpskoj osim za domaćinstva i male kupce. Cijenu javnog
(rezervnog) snabdijevanja za ove kupce, u skladu sa metodologijom koju je propisala
Regulatornakomisija,utvrđujejavni(rezervni)snabdjevačuzsaglasnostRegulatornekomisije.
Javni(rezervni)snabdjevačido01.01.2015.godinesukorisnicidozvolazaobavljanjedjelatnosti
snabdijevanjatarifnihkupacauRepubliciSrpskojkojeizdajeRegulatornakomisija.
20
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
2.2.7. Zaštitakupacaelektričneenergije
2.2.7.1.
Regulatorniokvirzaštitekupaca
OdredbamaZakonaoelektričnojenergijidefinisanesunadležnostiRegulatornekomisijeuvezi
sazaštitomkupaca.OvimodredbamajepropisanodajeRegulatornakomisijanadležnaza:
 regulisanje kvaliteta usluge i tarifa, imajući u vidu interese kupaca i potrebe
preduzećazaisporukuelektričneenergije,
 obezbjeđenje transparentnogi nediskriminatorskogponašanjana tržištu električne
energije,
 donošenje mjera za sprečavanje zloupotrebe monopolskog položaja korisnika
dozvolaizdatihodstraneRegulatornekomisije,
 učešće u rješavanju sporova i postizanju sporazuma između kupaca i distributera i
snabdjevačaelektričnomenergijomi
 obezbjeđenjeidrugihindirektnihciljevazaštitekupacaprilikompropisivanjauslova
dozvolazaobavljanjeodređeneelektroenergetskedjelatnosti.
PitanjezaštitekupacaelektričneenergijejeobrađenouDirektivi2003/54/EZ.UAneksuAove
Direktive navedene su mjere za zaštitu kupaca koje obuhvataju: pravo na ugovor koji sadrži,
između ostalog, unaprijed definisane uslove snabdijevanja, kvalitet ponuđene usluge, obavezu
pravovremenog informisanja kupca, pravo na nadoknadu i obeštećenje, rješavanje sporova i
druga pitanja, obavezu blagovremenog obavještavanja o uslovima i načinu promjene cijene,
obavezu informisanja o cijenama i tarifama pod standardnim uslovima, pravo na izbor načina
plaćanjaiinformacijuopravunauniverzalnuusluguzakupceelektričneenergije.
Regulatorna komisija je kroz odredbe Opštih uslova za isporuku i snabdijevanje električnom
energijom obezbijedila poseban oblik zaštite krajnjih kupaca električne energije, a posebno
ugroženih kupaca, u pogledu mjera pomoći da se izbjegne isključenje i mjera zaštite krajnjih
kupacauudaljenimpodručjima.Ovimodredbamasupropisaniuslovipodkojimasekupacmože
isključiti sa mreže, procedura isključenja, a posebno je propisana zabrana isključenja u dane
državnihpraznika,danevikendailidanekadaneradiuslužnicentarkorisnikadozvole.Takođe,
zabranjenojeisključenjekrajnjihkupacakojikoristeelektro‐medicinskuopremuzaodržavanje
zdravlja. U slučaju ekstremno hladnog vremena, obustava isporuke se može primijeniti samo
kaokrajnjamjera.
U cilju obezbjeđenja ravnopravnosti i nediskriminacije krajnjih kupaca u pogledu uslova za
priključenje objekata na distributivnu mrežu, Regulatorna komisija je donijela Pravilnik o
metodologijizautvrđivanjenaknadezapriključenjenadistributivnumrežu,teodobrilatipove
priključkainaknadezapriključenjenadistributivnumrežu.
Tarifnimstavovimazakorisnikedistributivnihsistemaitarifnimstavovimazanekvalifikovane
kupce električne energije u skladu sa odredbama Pravilnika o tarifnoj metodologiji i tarifnom
postupku, koje Regulatorna komisija utvrđuje, obezbijeđeno je da cijene električne energije
budu utvrđene na osnovu unaprijed definisane metodologije, zasnovane na objektivnim
kriterijumima,objavljeneprijeprimjeneiprimijenjenebezdiskriminacije.
2.2.7.2.
Rješavanjesporova
Naosnovuodredbičlana28.Zakonaoelektričnojenergiji,Regulatornakomisijajenadležnada
pozahtjevustrankerješavasporovenatržištuelektričneenergijeuvezisa:
 pravomnanapajanjeelektričnomenergijom,
 pravompristupanadistributivnumrežu,
 obavezomisporukeelektričneenergije,
 tarifamapokojimaseenergijaisporučuje,
 zastojimaunapajanjuelektričnomenergijom,
21
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu


odbijanjemisporukeelektričneenergijei
kvalitetomnapajanjaelektričnomenergijom.
U toku 2011. godine, Regulatornoj komisiji su podnesena 273 zahtjeva krajnjih kupaca za
rješavanjesporovameđuučesnicimanatržištuelektričneenergije.
Brojpodnesenihzahtjeva,sobziromnarazlogepodnošenja,jesljedeći:






4zahtjevauvezisapravomnanapajanjeelektričnomenergijom,
7zahtjevauvezisapravompristupanadistributivnumrežu,
117zahtjevauvezisatarifamapokojimaseenergijaisporučuje,
27zahtjevauvezisaodbijanjemisporukeelektričneenergije,
7zahtjevauvezisakvalitetomnapajanjaelektričnomenergijomi
111zahtjevaizdrugihrazloga(otpisduga,zastarjelost,prenosduga,mjerenje).
Na slici 1 dat je prikaz zahtjeva prema razlogu podnošenja. Evidentno je da je najčešći razlog
podnošenjazahtjevazarješavanjesporauvezisatarifamapokojimaseenergijaisporučuje.
Slika1‐Zahtjevizarješavanjesporovapremarazlogupodnošenja
Od ukupno podnesenih 273 zahtjeva za rješavanje spora u 2011. godini, na dan 31.12.2011.
godinestanjeriješenostipredmetajebilosljedeće:
 252zahtjevasuriješena(konačnimrješenjimailiodgovoromkrajnjimkupcima),a
 21zahtjevjebioupostupkurješavanja.
Uvrijemeizradeovogaizvještaja,svizahtjevizarješavanjesporovapodneseniu2011.godinisu
riješeni.
Broj zahtjeva za rješavanje sporova podnesenih od strane krajnjih kupaca sa distributivnih
područjapojedinihelekroenergetskihpreduzećau2011.godinijesljedeći:
 195 zahtjeva je podneseno od strane krajnjih kupaca sa područja MH ERS ZP
"Elektrokrajina"a.d.BanjaLuka,
 7zahtjevajepodnesenoodstranekrajnjihkupacasapodručjaMHERSZP"Elektro‐
Hercegovina"a.d.Trebinje,
 34 zahtjeva je podneseno od strane krajnjih kupaca sa područja MH ERS ZEDP
"Elektro‐Bijeljina"a.d.Bijeljina,
 10 zahtjeva je podneseno od strane krajnjih kupaca sa područja MH "ERS" ZP
"Elektro‐Doboj"ADDoboj,
 9 zahtjeva je podneseno od strane krajnjih kupaca sa područja MH ERS ZP
"Elektrodistribucija"a.d.Pale.
Na slici 2 prikazan je procentualni udio sporova po elektroenergetskim preduzećima,
korisnicimadozvolezaobavljanjedjelatnostidistribucijeisnabdijevanjaelektričnomenergijom
uRepubliciSrpskoj.
22
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Slika2–ProcentualniudiosporovapodistributivnimpreduzećimauRS
2.2.7.3.
Rješavanježalbi
Naosnovuodredbičlana72.Zakonaoelektričnojenergiji,Regulatornakomisijajenadležnada
odlučuje o žalbi na rješenje distributera o izdavanju elektroenergetske saglasnosti za
priključenjeiponuđeniugovoropriključenju.
U toku 2011. godine, nije bilo podnesenih žalbi krajnjih kupaca kojim bi se osporavala izdata
rješenjaoelektroenergetskojsaglasnostiiusloviponuđenihugovoraopriključenju.
2.2.7.4.
Upravnisporovi
Protiv konačnih rješenja Regulatorne komisije donesenih u postupku rješavanja spora,
podnesenesudvijetužberadiocjenezakonitostiovihrješenjapredOkružnimsudomuTrebinju,
kaonadležnimsudomzaovuoblast.Odlučujućiopodnesenimtužbamauupravnomsporu,sud
je donio pravosnažne presude kojima su tužbeni zahtjevi krajnjih kupaca odbijeni kao
neosnovani,odnosnopotvrđenesuodlukeRegulatornekomisije.
2.2.7.5.
Karakteristikepojedinihvrstaučestalihsporova
Sporoviuvezisaisporukomelektričneenergijedijelovimadistributivnemrežekojajeuprivatnom
vlasništvusubjekatakojinemajudozvoluzaobavljanjedjelatnostidistribucijeelektričneenergije
Na osnovu informacija i dokumentacije prikupljene u postupcima po zahtjevima za rješavanje
sporakrajnjihkupacaelektričneenergijevođenimkodRegulatornekomisije,karakterističnisu
zahtjevi krajnjih kupaca koji se odnose na snabdijevajnje objekata krajnjih kupaca preko
transformatorskih stanica, odnosno dijela distributivne mreže, koja je u vlasništvu drugih
krajnjih kupaca, odnosno subjekata koji nemaju dozvolu za obavljanje djelatnosti disribucije
električne energije. Po osnovu prava vlasništva nad dijelom distributivne mreže, vlasnici
uslovljavaju isporuku električne energije plaćanjem određenih naknada, mimo cijene koja je
propisanazatarifnekupce.Dakle,ovimsekrajnjikupcistavljajuuneravnopravanpoložaj,tese
dovodiupitanjepravopristupaelektrodistributivnojmreži,štojeusuprotnostisaodredbama
člana38,39,41.i65.Zakonaoelektričnojenergiji.
Dakle, na osnovu navedenih zakonskih odredbi nesporno je da je distributer, kao korisnik
dozvole za obavljanje djelatnosti distribucije električne energije, dužan da obezbijedi pristup
mrežiisigurnostsnabdijevanjaelektričnomenergijomsvimkrajnjimkupcimaunutarpodručja
za koje je dozvola izdata. Broj ovih trafostanica koje su u vlasništvu subjekata koji nemaju
dozvolu za obavljanje djelatnosti distribucije električne energije je značajan, a prema
prikupljenim informacijama u 2011. godini, samo na području koje pokriva MH ERS ZP
"Elektrokrajina" a.d. Banja Luka, ovih trafostanica je 677, preko kojih se snabdijeva 13.141
23
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
krajnjikupac.Usljedovakvogstanja,distributerimakojiimajudozvoluzaobavljanjedjelatnosti
distribucije električne energije je otežano ostvarenje prava pristupa i sigurnosti snabdijevanja
krajnjih kupaca. U smislu Zakona o sistemu javnih službi (Službeni glasnik Republike Srpske,
broj68/07),djelatnostiizoblastienergetikesudjelatnostiodopšteginteresa,paimajućiovou
vidu kao i izvršenje obaveza distributera‐snabdjevača propisanih zakonom, neophodno je ovu
problematiku sistemski riješiti u smislu regulisanja korištenja i upravljanja distributivnom
mrežomsubjekatakojinemajudozvoluzaobavljanjedjelatnostidistribucijeelektričneenergije
ilipakrješavanjapitanjavlasništvanaddijelovimadistributivnemreže,kakobisezaštitioopšti
interes.
Sporoviuvezisaugovoromoreprogramudugazautrošenuelektričnuenergiju
Podnesenojevišezahtjevakrajnjihkupacaizrazlogaštokorisnikdozvolejednostranomijenja
ugovororeprogramuduga,udijelukojiseodnosinakorekcijuiznosakamatakojijeutvrđenu
potpisanomugovoruoreprogramiranjuduga.Ovakvisporovisuuglavnomsporovigrađansko‐
pravne prirode, proistekli iz zaključenih ugovora o reprogramu duga, za čije rješavanje je
nadležansud.
Sporoviuvezisaobračunomkamatakadakamataprelaziiznosglavnogduga
Sporoviuvezisaprimjenomodredbečlana4b.Zakonaovisinistopezateznekamate(Službeni
glasnik Republike Srpske broj 19/01, 52/06 i 103/08), pri čemu korisnik dozvole ne vrši
korekciju kamata, kada iznos kamata prelazi iznos glavnog duga. Po ovom pitanju su usvajani
zahtjevi krajnjih kupaca u postupcima rješavanja sporova kod Regulatorne komisije, pa je na
osnovu donesenih rješenja, distributer‐snabdjevač vršio korekcije obračuna u korist krajnjih
kupaca.
Sporoviuvezisaredomuračunavanjauplataduga
Odredbama člana 312. i 313. Zakona o obligacionim odnosima (Službeni glasnik SFRJ, broj:
29/78,39/85i57/89)i(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,broj:17/93,3/96i39/03)propisan
je"reduračunavanjaobaveza"i"uračunavanjekamataitroškova".Odredbomčlana312.stav1.
Zakonaoobligacionimodnosimapropisanojeda,kadaizmeđuistihlicapostojivišeistorodnih
obaveza,paonoštodužnikispuninijedovoljnodabisemoglenamiritisveobaveze,ondase,ako
o tome ne postoji sporazum povjerioca i dužnika, uračunavanje vrši onim redom koji odredi
dužnik najkasnije prilikom ispunjenja. Prema tome, korisnik dozvole mora poštovati nalog
dužnika o uplati, ako je njime određeno koji dug se plaća, jer se takav nalog za uplatu prema
navedenoj odredbi mora uvažavati, a ne odredbe o redu uračunavanja koje su u Zakonu
propisane i koje važe samo u slučaju kada takvog naloga dužnika nema. Ovo je značajno iz
razlogaštosemožedovestiupitanjenaplativostpotraživanjaupostupkupredsudomukoliko
dužnikistakneprigovorzastarjelosti.
Sporovi u vezi zaključenja ugovora o snabdijevanju sa krajnjim kupcem („prijava/odjava“) u
slučajupromjenevlasništva
U praksi se pojavio veći broj sporova u vezi sa primjenom odredbi člana 53. stav 2‐7 Opštih
uslovazaisporukuisnabdijevanjeelektričnomenergijomkadajeupitanjupromjenavlasništva,
pri čemu korisnik dozvole suprotno ovim odredbama dug prethodnika prenese na novog
vlasnika, što je takođe u suprotnosti sa odredbom člana 15. Zakona o obligacionim odnosima
(Službeni glasnik SFRJ, broj: 29/78, 39/85i 57/89) i(Službeni glasnik Republike Srpske, broj:
17/93,3/96i39/03)iodredbomčlana48.stav2.ZakonaozaštitipotrošačauRepubliciSrpskoj
(Službeni glasnik Republike Srpske, broj 6/12). Ovo može imati negativne posljedice na
naplativost potraživanja, jer često se u praksi dešava da protekne veći vremenski period od
neosnovanogzaduženjanovogvlasnikadoodlučivanjaozahtjevuzaodgovarajućomkorekcijom,
24
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
pa se direktno dovodi u pitanje izvjesnost naplate prema prethodnom vlasniku, s obzirom da
krajnjikupcinajčešćenepropuštajuprilikudaistaknuprigovorzastarjelosti.Uokvirupostojeće
regulative,jedininačindaseotklonenegativneposljediceovakvihpojavazakorisnikadozvoleje
kontinuirano praćenje svih promjena kod krajnjih kupaca u vezi sa isporukom električne
energijeiažuriranjenaplatepotraživanjapoosnovuisporučeneelektričneenergije.
Sporovi u vezi sa primjenom pogrešne obračunske konstante mjernog sloga prilikom obračuna
utrošeneelektričneenergije
Posebnupažnjukorisnicidozvolamorajuposvetitieliminisanjuuzrokazasporove,kojiseonose
na korekciju obračuna utrošene električne energije uslijed pogrešne primjene obračunske
konstante mjernog sloga, prilikom obračuna utrošene električne energije. U ovakvim
slučajevima, obračunska konstanta mjernog sloga je zapisnički pravilno utvrđena. Međutim,
prilikom obračuna primjenjivala se pogrešna vrijednost konstante mjernog sloga, uglavnom
manja od utvrđene. Ukoliko se prilikom obračuna primjenjivala manja vrijednost konstante
mjernog sloga od zapisnički utvrđene duži niz godina, korisnik dozvole neće u cjelosti moći
izvršitikorekcijuobračunazaukupnoisporučenuelektričnuenergiju,budućidajepropisanrok
za korekciju obračuna u takvim slučajevima u trajanju od dvije godine. Za otklanjanje uzroka
ovakvih sporova, potrebno je kontinuirano provjeravati da li se zapisnički utvrđene konstante
koristeprilikomobračunautrošeneelektričneenergije.
2.3.
Regulisanjesektoraprirodnoggasa
2.3.1. Donošenjeiodobravanjepravilaipropisa
Preduzeće "BIJELJINA ‐ GAS" d.o.o. Bijeljina je 07.12.2011. godine dostavilo Regulatornoj
komisiji "Opšte uslove snabdijevanja prirodnim gasom" na davanje saglasnosti. Regulatorna
komisijajenaredovnojsjedniciodržanoj22.12.2011.godinerazmatraladostavljenidokumenti
konstatovala da sadržajno ima sve potrebne elemente neophodne za davanje saglasnosti, te je
donijelaodlukuodavanjusaglasnostinapomenutidokumentna37.redovnojsjednici.
2.3.2. Izdavanjedozvola
Shodno Zakonu o energetici i Zakonu o gasu Republike Srpske i podzakonskim aktima
Regulatorne komisije u cilju nastavka sprovođenja nadležnosti u vezi sa regulisanjem sektora
prirodnoggasa,u2011.godinipokrenutjepostupakizdavanjadozvolezaobavljanjedjelatnosti
trgovineisnabdijevanjaprirodnimgasompreduzeću"Bijeljinagas"d.o.o.Bijeljina.Zaključnosa
krajem 2011. godine, u sektoru prirodnog gasa, ukupno je 10 važećih dozvola za obavljanje
djelatnosti.
2.3.3. Nadgledanjeposlovnihaktivnostikorisnikadozvola
2.3.3.1.
Nadzorneprovjere
Nadzorne provjere u sektoru prirodnog gasa se obavljaju u cilju praćenja usaglašenosti rada
licenciranih preduzeća sa uslovima izdatih dozvola. Izvještaj sa nadzorne provjere sadrži
utvrđeno stanje upogledupoštovanja uslovadozvole,kaoi eventualnoutvrđene nepravilnosti
korišćenjadozvole.IzrađeneizvještajesanadzornihprovjeraRegulatornakomisijadostavljana
komentarisanje korisnicima dozvole. Nakon analize dostavljenih izvještaja sa nadzornih
provjera i podnesenih komentara, Regulatorna komisija po potrebi donosi rješenje o
preduzimanjumjerazaotklanjanjenepravilnostiupogledupoštovanjauslovaizdatihdozvola.
25
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
U2011.godinijeizvršenanadzornaprovjeraupreduzećima:
 „Sarajevo‐gas“a.d.IstočnoSarajevozaobavljanjesljedećihdjelatnosti:
o transportaprirodnoggasa,
o distribucijeiupravljanjasistemomzadistribucijuprirodnoggasa,
o snabdijevanjatarifnihkupacaprirodnimgasomi,
o trgovineisnabdijevanjaprirodnimgasom.

„Gaspromet“a.d.IstočnoSarajevo‐Palezaobavljanjesljedećihdjelatnosti:
o upravljanjasistemomzatransportprirodnoggasa,
o transportaprirodnoggasa,
o trgovineisnabdijevanjaprirodnimgasom.
Rješenja o preduzimanju mjera za oba preduzeća su donijeta na 25. redovnoj sjednici
Regulatornekomisije.
2.3.3.2.
Izvještavanje
Pravilnikom o izvještavanjupropisanisunačini,obrasci irokovi zadostavljanjeizvještaja koje
sukorisnicidozvolaizsektoraprirodnoggasadužnidostavljatiRegulatornojkomisiji.
Korisnici dozvola iz sektora prirodnog gasa dužni su da izvještaje dostavljaju na propisanim
obrascima i oni obuhvataju finansijske, tehničke i organizacione podatke, podatke o kvalitetu
pruženih usluga itd. Analiza dostavljenih izvještaja je jedan od elemenata na osnovu kojih se
pored uslova izdatih dozvola definiše program nadzornih provjera pojedinačno za svaku od
djelatnostikorisnikadozvola.
Nakon usvajanja Pravilnika o izvještavanju kod većine korisnika dozvola u sektoru prirodnog
gasau2011.godinije,upogleduizvještavanja,došlodonapretkaiakojepotrebnoidaljeraditi
nanjegovomupotpunjavanju.
2.3.4. Regulacijacijenaiotvaranjetržištaprirodnoggasa
2.3.4.1.
Tarifnipostupci
U toku 2011. godine Regulatorna komisija je dva puta dala saglasnost na promjenu tarifnih
stavovazasnabdijevanjetarifnihkupacapreduzeća"Sarajevo‐gas"a.d.IstočnoSarajevo.Razlog
zapromjenutarifnihstavovauobaslučajajebilopovećanjenabavnecijeneprirodnoggasa.
Prvizahtjevzaodobrenjetarifnihstavovazasnabdijevanjetarifnihkupacaprirodnimgasomje
podnesen15.04.2011.godine,azbogpovećanjanabavnecijeneprirodnoggasasa0,68KM/Sm3
na 0,75 KM/Sm3. Regulatornakomisijaje, rješenjem od 26.04.2011. godine, dalasaglasnostna
tarifne stavove za snabdijevanje tarifnih kupaca koje je preduzeće "Sarajevo‐gas" a.d. Istočno
Sarajevo dostavilo u svom zahtjevu. U skladu sa ovim rješenjem, tarifni stav za potrošnju
prirodnog gasa za tarifnekupcepreduzeća "Sarajevo‐gas", a.d. Istočno Sarajevoje promijenjen
sa 0,79604 KM/m3 na 0,86604 KM/m3 i primjenjivao se od 01.05.2011. godine. Naknada za
mjernomjestoostalajenepromijenjenaiiznosi3,00KM/mjernommjestu.
Drugizahtjevzaodobrenjetarifnihstavovazasnabdijevanjetarifnihkupacaprirodnimgasomje
podnesen 27.10.2011. godine. Razlog za podnošenje zahtjeva bila je promjena nabavne cijene
prirodnog gasa sa 0,75 KM/Sm3 na 0,85 KM/Sm3. Regulatorna komisija je, rješenjem od
03.11.2011. godine, dala saglasnost na tarifne stavove za snabdijevanje tarifnih kupaca koje je
preduzeće "Sarajevo‐gas" a.d Istočno Sarajevo dostavilo u svom zahtjevu. U skladu sa ovim
rješenjem tarifni stav za potrošnju prirodnog gasa "Sarajevo‐gas", a.d. Istočno Sarajevo je
promijenjen sa 0,86604 KM/m3 na 0,96604 KM/m3 i primjenjuje se od 03.11.2011. godine.
Naknadazamjernomjestoostalajenepromijenjenaiiznosi3,00KM/mjernommjestu.
26
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
U novembru 2011. godine preduzeće A.D. "Zvornik‐stan" Zvornik dostavilo je zahtjev za
odobrenje tarifnih stavova za korisnike distributivnog sistema i zahtjev za odobrenje tarifnih
stavova za snabdijevanje nekvalifikovanih (tarifnih) kupaca. Nakon toga, zahtjevi su više puta
dopunjavani, održana je formalna rasprava i Regulatorna komisija je dala saglasnost na
zahtijevanetarifnestavoveuaprilu2012.godine.
2.3.4.2.
Tržišteprirodnoggasa
Djelatnosti transporta i distribucije prirodnog gasa, te skladištenje prirodnog gasa su, kao
monopolske djelatnosti, predmet potpune regulacije, dok su proizvodnja, trgovina i
snabdijevanjekupacaprirodnimgasomdjelatnostikojesemoguobavljati utržišnimuslovima,
tezahtijevajuprocesliberalizacijeuslovanjihovogobavljanja,odnosnouvođenjetakvihtržišnih
mehanizamaukojimaćesemoćiostvaritinjihovtržišnikarakter.
U cilju što boljeg organizovanja, regulacije i funkcionisanja sektora prirodnog gasa, te
obezbjeđenjasigurnostisnabdijevanjairazvojasistemaprirodnoggasa,Zakonogasupropisuje
da Regulatorna komisija utvrđuje metodologije za obračunavanje troškova proizvodnje,
transporta, distribucije, skladištenja i snabdijevanja prirodnim gasom i metodologiju za
obračunavanje troškova priključka na mrežu, te u cilju sprečavanja zloupotrebe monopolskog
položaja daje saglasnost energetskim subjektima na cijene snabdijevanja tarifnih kupaca
prirodnimgasomicijenepristupaikorišćenjatransportnogidistributivnogsistemailiskladišta.
NakondonošenjaZakonaogasuuRepubliciSrpskoj,Regulatornakomisijaje,uskladusasvojim
nadležnostima, započela sa sprovođenjem aktivnosti koje se odnose na tržište prirodnog gasa.
PremaZakonuogasu,svikupciosimkupacaizkategorijedomaćinstavasukvalifikovanikupci,
pajeuskladustimRegulatornakomisijadonijelatarifnumetodologijuu2008.godini,pokojoj
saglasnost na tarifne stavove za snabdijevanje daje samo za tarifne kupce (domaćinstva).
Međutim,bezobziranamogućnostdijelakupacadasesnabdijevajukaokvalifikovani,činjenica
daje"BH‐Gas"d.o.o.SarajevojedinidobavljačprirodnoggasanapodručjuBosneiHercegovine
(istovremeno i transporter prirodnog gasa u Federaciji Bosne i Hercegovine, gdje ne postoji
odgovarajući regulatorni okvir niti transparentan pristup utvrđivanja cijene transporta i
nabavkeprirodnoggasa)predstavljaozbiljnupreprekuzaotvaranjetržišta.
Utoku2011.godine,osimpovećanjacijenegasazakrajnjekupcezbogpovećanjanabavnecijene
gasa,nijebilodrugihznačajnihpromjenanatržištuprirodnoggasauRepubliciSrpskoj.
2.3.5. Zaštitakupacaprirodnoggasa
2.3.5.1.
Regulatorniokvirzaštitekupacaprirodnoggasa
NadležnostiRegulatornekomisijeuvezisazaštitomkupacasudefinisaneodredbamaZakonao
gasu.OvimodredbamajepropisanodajeRegulatornakomisijanadležnaza:
 regulisanjekvalitetauslugeitarifa,imajućiuviduinterese kupacaipotrebepreduzeća
zaisporukuprirodnoggasa,
 usmjeravanjerazvojatržištaprirodnoggasanaprincipunediskriminacije,konkurencije,
javnostiičuvanjaposlovnetajneučesnikanatržištuprirodnoggasai
 rješavanjeudrugomstepenupožalbi(prigovoru)narješenjeoperatoratransportnogili
distributivnogsistemaupostupkudavanjaodobrenjazapristupikorišćenjetransportne
ilidistributivne mreže iliskladišta,kaoi upostupku davanja odobrenjazapriključenje
natransportnuilidistributivnumrežu.
Pitanjezaštitekupaca prirodnoggasajeregulisanoi Direktivom 2003/55/EZ.U Aneksu Aove
Direktive navedene su mjere za zaštitu kupaca koje obuhvataju: pravo na ugovor koji sadrži,
između ostalog, unaprijed definisane uslove snabdijevanja, kvalitet ponuđene usluge, obavezu
pravovremenog informisanja kupca, pravo na nadoknadu i obeštećenje, rješavanje sporova i
27
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
druga pitanja, obavezu blagovremenog obavještavanja o uslovima i načinu promjene cijene,
obavezu informisanja o cijenama i tarifama pod standardnim uslovima, pravo na izbor načina
plaćanja.
Regulatornakomisijaje,usvajanjemPravilnikaodozvolamaiPravilnikaotarifnojmetodologijiu
sistemu transporta, distribucije, skladištenja i snabdijevanja prirodnim gasom, te davanjem
saglasnosti na Opšte uslove za snabdijevanje prirodnim gasom, stvorila početne uslove za
praćenjeiomogućavanjezaštitekrajnjihkupacaprirodnoggasauokvirusvojihnadležnostikoje
proističuizZakonaogasu.
2.3.5.2.
Rješavanjesporovaižalbi
Naosnovuodredbečlana4.tačkad)Zakonaogasu,Regulatornakomisijajenadležnadarješava
u drugom stepenu po žalbi na rješenje operatora transportnog ili distributivnog sistema u
postupku odobrenja za pristup i korišćenje transportne ili distributivne mreže ili skladišta i u
postupkuodobrenjazapriključenjenatransportnuilidistributivnumrežu.Utoku2011.godine
nijebilopodnijetihžalbinarješenjaoperatorasistema.
2.4.
Regulisanjesektoranafteiderivatanafte
2.4.1. Donošenjeiodobravanjepravilaipropisa
Uciljusprovođenjaregulatornihnadležnostiusektorunafteiderivatanafte,shodnoZakonuo
energetici i Zakonu o nafti i derivatima nafte u Republici Srpskoj, Regulatorna komisija je
donijelanoviPravilnikoizdavanjudozvolau2010.godini,kojisetakođeodnosiinadjelatnosti
kojeseobavljajuusektorunafteiderivatanafte.
Pravilnikom o izdavanju dozvola su obuhvaćena proširenja na sektor nafte i derivata nafte,
propisan je postupak za izdavanje, produženje, izmjenu i dopunu, prenos, poništenje i
oduzimanje dozvola, kao i uslovi dozvola za obavljanje djelatnosti u sektoru nafte i derivata
nafte.
2.4.2. Izdavanjedozvola
ShodnoZakonuoenergeticiiZakonuonaftiiderivatimanafte,energetskisubjekatjeobavezan
da ima dozvolu za obavljanje sljedećih energetskih djelatnosti: proizvodnja derivata nafte,
transport nafte naftovodima, transport derivata nafte produktovodima i skladištenje nafte i
derivatanafte.U2011.godininijebilopodnijetihzahtjevazaizdavanjedozvola.Usektorunaftei
derivatanafteukupnosu,dosada,izdatetridozvolezaobavljanjedjelatnosti."Rafinerijanafte"
a.d. Brod je korisnik dozvole za obavljanje djelatnosti proizvodnje derivata nafte i dozvole za
obavljanjedjelatnostiskladištenjanafteiderivatanafte,a''RafinerijauljaModriča"a.d.Modriča
jekorisnikdozvolezaobavljanjedjelatnostiskladištenjanafteiderivatanafte.Dozvolesuizdate
26.11.2010.godinenaperiodvaženjaodpetgodina.
Takođe, postupci za izdavanje dozvole za obavljanje djelatnosti proizvodnje derivata nafte i
dozvole za obavljanje djelatnosti skladištenje nafte i derivata nafte, pokrenuti 12.08.2010.
godine, po zahtjevu preduzeća "OPTIMA grupa" d.o.o. BanjaLuka, privremenosu prekinutijoš
26.11.2010. godine Zaključkom Regulatorne komisije, a na zahtjev podnosioca ni u toku 2011.
godinenisuponovopokretani.
2.4.3. Nadgledanjeposlovnihaktivnostikorisnikadozvola
Nadgledanje poslovnih aktivnosti korisnika dozvola obuhvata nadzorne provjere koje se
obavljaju u sjedištu korisnika dozvola, a odnose se na analiziranje podataka i informacija
28
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
dostavljenih kroz postupak redovnog ili vanrednog izvještavanja, te donošenje mjera za
otklanjanjenepravilnostiupogledupoštovanjauslovaizdatihdozvola.
2.4.3.1.
Nadzorneprovjere
Regulatornakomisijaje,utoku2011.godine,obavilanadzornuprovjerupreduzeća"Rafinerija
nafte"a.d.Brod,korisnikadozvolazaobavljanjedjelatnostiproizvodnjederivatanafteidozvole
zaobavljanjedjelatnostiskladištenjanafteiderivatanafte.
Provjera je rađena u cilju praćenja usaglašenosti rada korisnika dozvole sa uslovima izdatih
dozvola,teutvrđivanjanivoausaglašenostiposlovnihaktivnostikorisnikadozvolesapropisima.
Izvještaj sa nadzorne provjere sadrži utvrđeno stanje u pogledu poštovanja uslova dozvole i
utvrđenenepravilnostikorišćenjadozvole.Izrađeniizvještajsanadzorneprovjere,čijisastavni
dio su i prijedlozi korektivnih mjera za otklanjanje nepravilnosti, Regulatorna komisija je
dostavila na komentarisanje korisniku dozvola. Nakon analize dostavljenog izvještaja sa
nadzorneprovjereipodnesenihkomentara,Regulatornakomisijajerješenjempropisalamjere
za otklanjanje utvrđenih nedostataka koje sadrže i rok otklanjanja nedostataka kao i obavezu
izvještavanjaoizvršenostipropisanihmjera.
Rješenje o preduzimanju mjera je doneseno na 34. redovnoj sjednici Regulatorne komisije
održanoj03.11.2011.godine.
2.4.3.2.
Izvještavanje
Dozvolama za obavljanje djelatnosti u sektoru nafte i derivata nafte propisani su rokovi za
dostavljanje finansijskih i tehničkih podataka Regulatornoj komisiji. U toku 2011. godine
korisnicidozvolasudostavljaliizvještajeupropisanimrokovima.
2.4.4. Regulacijacijenaiotvaranjetržištanafteiderivatanafte
2.4.4.1.
Tarifnipostupci
SobziromdauRepubliciSrpskojnemamopravnihsubjekatakojiobavljajudjelatnosttransporta
naftenaftovodimaitransportaderivatanafteproduktovodima,nijenibiloaktivnostivezanoza
ovedjelatnostiu2011.godini.
2.4.4.2.
Tržištenafteiderivatanafte
U skladu sa Zakonom o nafti i derivatima nafte, cijene derivata nafte formiraju se u skladu sa
tržišnimuslovima.
Uciljuregulacijeifunkcionisanjasektoranafteiderivatanafte,Zakononaftiiderivatimanafte
propisujedaRegulatornakomisijautvrđujemetodologijezaobračunavanjetroškovatransporta
naftenaftovodimaitransportaderivatanafteproduktovodima,donositarifnisistemzaobračun
cijenezakorišćenjenaftovodaodnosnoproduktovodaiodobravacijenezakorišćenjenaftovoda,
odnosnoproduktovoda.
Takođe, Regulatorna komisija je nadležna da prati primjenu tarifnih sistema i metodologija za
pristupikorišćenjenaftovodaodnosnoproduktovoda.
AktivnostiRegulatornekomisijeuvezisaobavljanjemdjelatnostitransportanaftenaftovodimai
transporta derivata nafte produktovodima u 2011. godini nije bilo jer nemamo pravnih
subjekatakojiobavljajuteposlove.
29
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
2.4.5. Zaštitakupaca
2.4.5.1.
Regulatorniokvirzaštitekupaca
Na osnovu odredbe člana 9. tačka d) Zakona o nafti i derivatima nafte, propisano je da je
Regulatornakomisijanadležnadarješavažalbeudrugomstepenunapristup.
2.4.5.2.
Rješavanjesporovaižalbi
Utoku2011.godinenijebilopodnesenihžalbiizsektoranafteiderivatanafteusmisluodredbe
člana9.tačkad)Zakonaonaftiiderivatimanafte.
2.5.
Saradnja
2.5.1. Energetskazajednica
Bosna i Hercegovina je potpisnica Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice. Cilj ovog
Ugovora je kreiranje stabilnog regulatornog i tržišnog okvira koji može privući investicije u
sektore električne energije i prirodnog gasa u regionu i obezbijediti dugoročnu sigurnost
snabdijevanjaovimenergetima.
Potpisivanjem Ugovora, Bosna i Hercegovina je prihvatila pravne tekovine Evropske unije u
oblasti energetike i preuzela obavezu da svoje zakonodavstvo uskladi sa tim pravnim
tekovinamaurokovimakojisuutvrđeniUgovorom.
U organizaciji Sekretarijata Energetske zajednice, zaposleni i članovi Regulatorne komisije
učestvovalisuna:
Seminaruootvaranjuveleprodajnogtržišta,
Tri sastanka radne grupe za obnovljive izvore energije (član ove Radne grupe,
predstavnikRSodnosnoBiHjezaposleniuRegulatornojkomisiji),
‐ Investicionojkonferencijioenergetskojefikasnostiiobnovljivimizvorimaenergije,
‐ Seminaruoenergetskojstatistici,
‐ Šestomgasnomforumu,
‐ Trećemnaftnomforumui
‐ Četvrtomsocijalnomforumu.
Troškove učešća na skupovima koje organizuje Sekretarijat Energetske zajednice, za
predstavnikeRegulatornekomisije,dosadajedjelimičnosnosioorganizator.
‐
‐
2.5.2. ERRA–Regionalnoudruženjeenergetskihregulatornihtijela
Regionalno udruženje energetskih regulatornih tijela je dobrovoljna organizacija koju čine
nezavisna regulatorna tijela prvenstveno iz centralne Evrope i Evroazije, te tijela iz Azije i
SrednjegistokaiSAD.
Početakaktivnostiovogudruženjaobilježiojerazmjenuiskustavaizmeđudvanaestregulatornih
tijela za energetiku. Udruženje regulatornih tijela SAD‐a, putem Sporazuma o saradnji sa
Agencijom za međunarodni razvoj SAD‐a obezbjeđuje tehničke forume, sastanke i studijska
putovanja za regulatore za energetiku gore pomenutih regiona još od 1999. Za vrijeme ovih
sastanaka, učesnici su izrazili potrebu za sličnim udruženjem koje bi moglo obezbijediti
formalniju platformu za bolju razmjenu iskustava i ideja. Stoga je 1999. godine, Upravljački
odborpočeosaizradomstrukturalnihioperativnihelemenatabudućegudruženja,uključujućii
njihovu svrhu i zadatke. U decembru 2000. godine, petnaest članica je potpisalo osnivački akt
čimejeformiranoudruženjeERRAuBukureštu.
30
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
ERRAtrenutnoima23punopravnai9pridruženihčlanova.Udruženjejezvaničnoregistrovano
uMađarskojuaprilu2001.isjedištenjegovogSekretarijatajeuBudimpešti.NARUC(Udruženje
regulatornihtijelaSAD)iUSAIDidaljeobezbjeđujupodrškuzaradUdruženja.
Kao pridruženi član ERRA‐e, u kojoj je ovo članstvo stečeno u sklopu održavanja Devete
konferencije o investiranju u energetiku i regulaciji u Budimpešti 21.04.2010, zaposleni
Regulatornekomisijeučestvujuuradudvastalnakomiteta(zadozvoleitarife)ijednojradnoj
grupi(zapravnapitanja).Sastancistalnihkomitetairadnegrupeodržavajusetriputagodišnje.
U protekloj godini, zaposleni Regulatorne komisije učestvovali su na: dva sastanka stalnog
komiteta za dozvole, sastanku radne grupe za pravna pitanja, kao i na tri sastanka stalnog
komitetazatarife.
2.5.3. SaradnjasaMinistarstvomindustrije,energetikeirudarstvaRepublike
Srpske
Regulatorna komisija je u toku 2011. godine aktivno sarađivala sa Ministarstvom industrije,
energetike i rudarstva Republike Srpske u cilju ispunjenja zajedničkih ciljeva u vezi sa
funkcionisanjem energetskog sektora Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Saradnja sa
ministarstvom obuhvatala je, između ostalog, razmjenu stručnih mišljenja u okviru sljedećih
aktivnosti:









PraćenjaizradeStrategijerazvojaenergetikeRepublikeSrpskeidavanjekomentara,
IzmjenaidopunaZakonaoelektričnojenergiji,
KomentarisanjeZakonaokoncesijama,
PripremaZakonaoobnovljivimizvorimaenergije,
Izrade Uredbe Vlade Republike Srpske o proizvodnji i potrošnji električne energije iz
obnovljivihizvoraenergijeikogeneracije,
IzradeUredbeosigurnostisnabdijevanjaiisporuciprirodnoggasa,
Učešćauraduradnegrupezaizradumapeputazaenergetskuefikasnost,te
KonsultacijauvezisaaktivnostimaEnergetskezajednicei
drugihaktivnostiuciljuispunjavanjaobavezakaEnergetskojzajedniciiEvropskojuniji.
2.5.4. Saradnjasadrugimregulatornimkomisijama
I u protekloj godini, Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske ostvarila je punu
saradnju sa druge dvije komisije koje djeluju na prostoru Bosne i Hercegovine: Državnom
regulatornomkomisijomzaelektričnuenergiju(DERK)iRegulatornomkomisijomzaelektričnu
energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) na donošenju pravila i propisa iz svoje
nadležnosti,kaoinarazmjeniiskustvaisaznanjaizpojedinihoblastiregulatornedjelatnosti.
Saradnja sa regulatornim komisijama u Bosni i Hercegovini ostvaruje se kroz razmjenu
iskustavaiinformacijakojesuznačajnezadjelokrugradakomisija,kaoipopitanjudonošenja
odlukakadajeriječozauzimanjuzajedničkogstavakadaseradionekomopštempitanju.
Krajem 2009.Regulatorne komisije koje djeluju napodručju Bosnei Hercegovine su formirale
radnugrupuzaotvaranjetržišta.Radpomenuteradnegrupejenastavljentokom2010.i2011.
godine,pričemujenajvećapažnjaposvećenaanaliziprepreka,preduslovairješenjazauspješno
funkcionisanjeiotvaranjetržištaelektričneenergijeuBosniiHercegovini.
2.5.5. Saradnjasaostaliminstitucijama
Tokom 2011. godine, Regulatorna komisija je uspješno sarađivala i sa Ministarstvom spoljne
trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, u cilju ispunjenja obaveza preuzetih
potpisivanjemmeđunarodnihugovora.
31
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
U radu radne grupe za tržište aktivno su učestvovali i predstavnici USAID‐ovog projekta
Asistencijeregulativiireformienergetskogsektora(REAPprojekat),kojitrajeod2007.godine.
Usklopuopsežnihaktivnosti,uznjihovuasistenciju,održanojenekolikoseminaraootvaranju
tržišta,analiziopterećenjaianalizislučaja.
Evropskabankazarekonstrukcijuirazvoj(EBRD)finansiralajeprojekatpodnazivom"Projekat
direktnogfinansiranjaprojekataodrživeenergijezaZapadniBalkan,Izgradnjainstitucionalnih
kapaciteta".Usklopuovogprojekta,RegulatornakomisijazaenergetikuRepublikeSrpskebilaje
uključenautrizadatkaito:
‐
Zadatakbroj3:Garancijaporijekla,
‐
Zadatakbroj4:Fleksibilnemjerei
‐
Zadatakbroj5:Institucionalnaimplementacijašemepodsticanja.
Svakiodovihpomenutihzadatakapratiodgovarajućiizvještaj.
Tokom2011.godinepredstavniciRegulatornekomisijesuuzeliaktivnoučešćeuprojektupod
nazivom "Pregled legislative u sektoru električne energije u Bosni i Hercegovini" koji je
sproveden pod pokroviteljstvom delegacije Evropske unije u BiH. Cilj projekta bio je, kao što i
sam naziv kaže, pregled usklađenosti postojećeg zakonodavstva u BiH sa zakonodavstvom
Evropskeunijeusektoruelektričneenergije.
2.5.6. Učešćeuraduskupova,konferencijaiseminara
Tokom 2011. godine, članovi i zaposleni Regulatorne komisije učestvovali su u radu skupova,
seminara i konferencija koje organizuju druge institucije i asocijacije, a koji razmatraju
problematiku koja je od značaja za rad Regulatorne komisije tj. koja se odnosi na regulaciju
energetskog sektora i čiji je cilj unapređenje rada ovog sektora. Prisustvo i učešće članova i
zaposlenihuraduovihskupovajeprvenstvenoradiboljeizgradnjekapacitetaiusavršavanja,a
kojiseodnose,izmeđuostalog,na:
‐
‐
‐
‐
‐
‐
‐
‐
‐
‐
nadziranjetržištaenergije,
regulacijucijenaitarifa,
obnovljiveizvoreenergije,
regulacijusektoraprirodnoggasa,
regulacijusektoranafte,
investiranjeuenergetskomsektoru,
međunarodneračunovodstvenestandarde,
zaštituživotnesredineiizazoveklimatskihpromjena,
energetskuefikasnosti
energetskubudućnostBalkana.
Obezbjeđujući prisustvo i aktivan rad na pomenutim skupovima, predstavnici Regulatorne
komisije daju podršku boljoj formulaciji mjera i pravaca djelovanja, te predstavljanju interesa
energetskogsektoraizRepublikeSrpskenapravilannačin.
3. Zaposleni,organizacijaijavnostrada
3.1.
Zaposleni,organizacijaradaisistematizacijaradnihmjesta
Regulatornekomisije
Regulatornakomisijajetokom2011.godineimala33zaposlena,uključujućiinjenečlanove.Rad
zaposlenih u Regulatornoj komisiji je organizovan u četiri sektora i svi zaposleni ispunjavaju
propisane uslove prema Pravilniku o radu, unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih
mjesta Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske, i stručno su osposobljeni za
poslovekojeobavljaju.
32
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Slika3‐Organizacionašema
33
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
3.2.
JavnostradaRegulatornekomisije
Tokom 2011. godine, Regulatorna komisija je, donošenjem nekoliko podzakonskih akata,
aktuelizovalaproblematikuizdomenasvoje nadležnostikojaje podstakla velikointeresovanje
javnosti. Posebno interesovanje šire javnosti za djelokrug rada Regulatorne komisije počelo je
donošenjemsetadokumenataizoblastiobnovljivihizvoraenergijekaoidonošenjemPravilnika
o kvalifikovanom kupcu kojim se razmatra problematika otvaranja tržišta. Sem zvaničnih
obraćanja javnih servisa, u protekloj godini Regulatornoj komisiji je upućen značajan broj
pojedinačnih zahtjeva kako od strane fizičkih tako i pravnih lica. Analizirajući segmente
interesovanja javnosti, Regulatorna komisija redovno ažurira odgovorajuće sekcije na svojoj
internetstranici,timeobezbjeđujućikontinuiranpregledpojašnjenjasapitanjimaiodgovorima
zaopšterazumijevanješirepopulacije.
RadRegulatornekomisijejeotvorenzajavnost.Svakiobrazloženupitkojijeupućennaadresu
Regulatornekomisijeserazmotraidajeseodgovor.
Sve odluke i rješenja iz domena regulatorne nadležnosti koje donese Regulatorna komisija
objavljujuseuSlužbenomglasnikuRepublikeSrpskeinainternetstranici.
U postupcima koji se odnose na odobravanje tarifa, izdavanje dozvola, zaštitu kupaca tj.
rješavanje sporova kao i prilikom izrade akata kojima se definiše obavljanje djelatnosti iz
regulatorne nadležnosti, Regulatorna komisija organizuje javne rasprave i to: opšte, tehničke i
formalnekojesuotvorenezajavnost.Obavještenjaoodržavanjujavnihraspravaseobjavljujuu
sredstvima javnog informisanja, na internet stranici Regulatorne komisije kao i na njenoj
oglasnoj tabli. Zainteresovana lica, putem dostavljanja pisanih komentara, imaju mogućnost
učešća u postupcima koji se vode pred Regulatornom komisijom. Time se pomaže provjeri
ispravnostipredloženihrješenjaprijenjihovogkonačnogusvajanja.
Regulatorna komisija je i dalje otvorena za pitanja, bilo usmene ili pismene prirode,
zainteresovanihlicakojaseodnosenanjenrad.Natajsenačinjavnostupućujeiobavještavao
pravcima aktivnosti, istovremeno formirajući jasnu sliku o ulozi Regulatorne komisije u
energetskomsektoru.
4. FinansiranjeRegulatornekomisije
4.1.
Finansiranje
Članom24.stav1.Zakonaoenergeticitečlanom25.StatutaRegulatornekomisijepropisanoje
da se finansiranje rada Regulatorne komisije obezbjeđuje iz godišnjih naknada od energetskih
subjekata, korisnika dozvola za obavljanje jedne ili više energetskih djelatnosti i jednokratnih
naknadazadozvolekojeizdaje.
Članom 26. Statuta Regulatorne komisije propisano je da se djelatnost Regulatorne komisije
možefinansiratiiizdonacijananepovratnojosnoviodstranihvladinihinevladinihorganizacija.
Regulatorna komisija je na 19. internom sastanku održanom 21.10.2010. godine utvrdila
Prijedlog Budžeta za 2011. godinu, koji je usvojen na 3. sjednici Narodne skupštine Republike
Srpskeodržanoj7.12.2010.godine.
Ova analiza izvršenja Budžeta za 2011. godinu je prilagođena obrascu po kome je Budžet i
usvojen.
34
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
IZVRŠENJEBUDŽETAZA2011.GODINU
SINTETIČKIPRIKAZ
I
R.
br.
1
1.
2.
3.
I
PRIHODI
Stanjenadan31.12.2011.
OPIS
Ostvarenje
do31.12.
2011
Učešćeu
ostv
prihodima
%
ostvarenja
prihoda
2
3
4
5
6
Uplaćenajednokratna
naknadau2011.godini
Ostaliprihodi
UKUPNIPRIHODI
Povratregulatornenaknade
Ukupniprihodipoizvršenompovratureg.naknade
RASHODI
2.270.000
2.273.642
103,52
20.000
1.000
2.291.000
0
2.291.000
21.000
9.958
2.304.600
108.205
2.196.395
0,96
105,00
0,45
995,80
104,93
100,59
4,93 100,00
95,87
Ostvarenje
do31.12.
2011
Budžetza
2011.
OPIS
1
Budžetza
2011.
Prihodiodregulatornihnaknadaodlicenciranih
korisnikakojiobavljajuenergetskudjelatnost
R.
br.
2
3
A
1.
1.1.
1.2.
2.
2.1.
2.2.
3.
3.1.
3.2.
3.3.
4.
TEKUĆITROŠKOVI
Troškovimaterijala,goriva,energijeigrijanja
Troškovimaterijala
Troškovigorivaenergijeigrijanja
Troškovibrutozaradainaknadaiost.ličnihpr.
Troškovibrutozaradainaknada
Troškovibrutoostalihličnihrashoda
Troškoviproizvodnihusluga
Troškovikomunalnihusluga
Troškoviodržavanja
Zakupninaimovineiopreme
4.1.
Učešćeu
ostv.
rashodima
%
ostvarenja
rashoda
4
100,16
5
6
2.291.000
83.000
28.000
55.000
1.812.000
1.714.000
98.000
199.100
37.500
14.600
147.000
111.900
2.196.395
77.363
26.935
50.428
1.776.518
1.710.548
65.970
172.138
32.697
3.182
136.259
74.108
100,00
3,52
1,23
2,30
80,88
77,88
3,00
7,84
1,49
0,14
6,20
3,37
95,87
93,21
96,20
91,69
98,04
99,80
67,32
86,46
87,19
21,79
92,69
66,23
Troškovineproizvodnihusluga
49.500
28.875
1,31
58,33
4.2.
Troškoviosiguranja
11.000
8.174
0,37
74,31
4.3.
Troškovibankarskihusluga
1.000
858
0,04
85,80
Nematerijalnitroškovi
5.
Ugovoreneiostaleusluge
50.400
36.201
1,65
71,83
6.
Amortizacija
85.000
80.352
3,66
94,53
15.916
0,72
85.000
6.000
79.000
2.291.000
60.578
3.844
56.734
2.196.395
2,76
0,18
2,58
100,00
71,27
64,07
71,82
95,87
7
Rashodipoosnovuispravkepotraživanjazareg.naknadu
B.
KAPITALNIRASHODI
Nematerijalnaulaganja(DMS)
Oprema
1.
2.
A+B
UKUPNIRASHODI
Tabela4–Ostvarenjebudžeta
Obračunatasredstvau2011.godiniposvimosnovamaiznose2.304.600KMštojevišeza0,59%
uodnosunaplaniraniiznosod2.291.000KM.Razlikaseodnosinauplateregulatornihnaknada
35
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
za dozvole izdate u 2011. godini, jednokratnih regulatornih naknada za izdavanje dozvola,
finansijskihidrugihprihoda.
Odukupnogobračunaoprihodovanoje2.196.395KMito:
‐poosnovuredovneregulatornenaknade ‐poosnovujednokratnihregulatornihnaknada
‐poosnovufinansijskihprihoda
‐izostalihizvora
2.166.325KM,
21.000KM,
348KMi
8.722KM.
U2011.godiniukupnirashodisuiznosili2.196.395KMimanjisuuodnosunausvojenibudžet
za4,13%.
Zavišakprihodanadrashodimauiznosuod108.204,87KMili4,93%,Regulatornakomisijaje
odobrilaregulisanekompanije,odnosno,zateiznoseumanjilaobavezeza2012.godinu.
Tekućitroškovi(A)suostvarenisa95,87%:
‐
‐
‐
‐
‐
Troškovimaterijala,goriva,energijeigrijanja(1)suostvarenisa93.21%,aodnosesena
troškovekancelarijskogmaterijala,autogumaidrugihdijelova,goriva,energijeigrijanja
igorivaimazivazamotornavozila.
Troškovi zarada, naknada zarada i ostalih ličnih rashoda (2) su ostvareni sa 98,04%.
Ovdje su uključeni i troškovi toplog obroka, regresa, naknada u slučaju smrti članova
porodice itd. te troškovi dnevnica u zemlji, troškovi dnevnica u inostranstvu, troškovi
prevoza i smještaja na službenom putu u zemlji, troškovi prevoza u inostranstvu i
troškovismještajauinostranstvu.
Troškovi proizvodnih usluga (3) su ostvareni sa 86,46%, a odnose se na troškove
komunalnihusluga,troškovetelefonaiinterneta,troškoveodržavanjamotornihvozilai
ostaleopremekaoizakupnineu2011.godini.
Nematerijalni troškovi (4) su ostvareni sa 66,23%, a odnose se na troškove
računovodstvenihusluga,troškovegodišnjeeksternerevizije,troškoveuslugastručnog
usavršavanja, troškove usluga čišćenja poslovnih prostorija, osiguranja imovine,
osiguranjalicaosiguranjamotornihvozila,bankarskihusluga, troškovereprezentacije,
troškoveodržavanjaiunapređenjainternetstranice,troškoveraznihčlanarina,troškove
objavljivanja akata u štampanim medijima, troškove nabavke stručne literature,
troškovetaksi,porezaitd.
Amortizacija(6)jeostvarenasa94,53%.
Kapitalnirashodi(B)suostvarenisa71,27%.
Prilikomostvarenjatroškova,Regulatornakomisijajesagledavalasvojepotrebe,vodećiračuna
dasepoštujeusvojenibudžetidanedođedonjegovogprekoračenja,štojevidljivoiztabelarnog
pregleda.
Za potraživanja po osnovu regulatorne naknade čija naplativost nije izvjesna izvršena je
ispravkauiznosuod15.916KM.
4.2.
Revizorskiizvještaj
StatutomRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskepredviđenajeobaveznagodišnja
revizijafinansijskihizvještaja.
Prilikom priprema za izradu završnog računa za 2011. godinu, 03.10.2011. godine raspisan je
javni oglas za izbor nezavisnog revizora, shodno Zakonu o postupku nabavke roba, usluga i
ustupanjuradova.
Po provedenoj proceduri, 25.11.2011. godine izabran je nezavisni revizor "EF Revizor" Banja
Luka, koji je utvrđenom dinamikom izvršio reviziju finansijskih izvještaja, izrazio revizorsko
mišljenje i podnio izvještaj 27.03.2012. godine, iz koga prezentujemo Izvještaj nezavisnog
revizora,Bilansstanja‐skraćenašemaiBilansuspjeha‐skraćenašema.
36
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
37
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
BILANSSTANJA–skraćenašema
(Izvještajofinansijskompoložaju)
nadan31.12.2011.godine
uKM
Iznostekućegodine
POZICIJA
1
A.SREDSTVA
ISTALNASREDSTVA
Nekretnine,postrojenjaioprema
Biološkaimovina
Ostalastalnamaterijalnasredstva
Goodwill
Ostalanematerijalnasredstva
Ulaganjaunekretnine
Ulaganjaupridruženapravnalica
Ostalidugoročniplasmani
Sredstvaklasifikovanakaosredstvanamijenjena
zaprodaju
Odgođenaporeskasredstva
IITEKUĆASREDSTVA
Zalihe
Datiavansi
Potraživanjaodprodajeidrugapotraživanja
Kratkoročnifinansijskiplasmani
Gotovinaiekvivalentigotovine
Aktivnavremenskarazgraničenja
B.IZVORISREDSTAVA
IKAPITALKOJIPRIPADAVLASNICIMA
MATIČNOGPREDUZEĆA
IIMANJINSKIINTERES
IIIDUGOROČNEOBAVEZE
Dugoročnefinansijskeobaveze
Odgođeneporeskeobaveze
Dugoročnarezervisanja
Dugoročneobavezeklasifikovaneugrupusa
sredstvimanamijenjenimzaprodajuiliotuđenje
IVKRATKOROČNEOBAVEZE
Obavezepremadobavljačimaidrugeobaveze
Kratkoročnefinansijskeobaveze
Tekućidiodugoročnihfinansijskihobaveza
Tekućeobavezezaporeznadobit
Pasivnavremenskarazgraničenja
Dugoročneobavezeklasifikovaneugrupusa
sredstvimanamijenjenimzaprodajuiliotuđenje
Iznos
prethodne
godine
(početno
stanje)
6
707.746
301.876
227.734
0
Bruto
Ispr.
vrijed.
Neto
(3‐4)
3
904.307
660.363
572.063
0
4
400.496
378.260
350.631
0
5
503.811
282.103
221.432
0
0
88.300
0
0
0
0
27.629
0
0
0
0
60.671
0
0
0
0
74.142
0
0
0
0
0
0
0
0
243.944
0
833
150.185
0
92.926
0
503.811
0
22.236
0
0
22.236
0
0
0
0
0
221.708
0
833
127.949
0
92.926
0
503.811
0
405.870
0
0
105.516
0
300.354
0
707.746
276.046
0
276.046
276.046
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
227.765
105.906
121.859
0
0
0
0
0
0
0
0
0
227.765
105.906
121.859
0
0
0
431.700
319.934
111.766
0
0
0
0
0
0
0
Tabela5–Bilansstanja
38
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
BILANSUSPJEHA–skraćenašema
(Izvještajoukupnomrezultatuuperiodu)
od01.01.do31.12.2011.godine
IZNOS
POZICIJA
Tekuća
godina
1
POSLOVNIPRIHODI
Prihodiodprodaje
Promjenavrijednostibiološkeimovine
Promjenavrijednostizalihaučinaka
Ostaliposlovniprihodi
Prihodiodpridruženihpreduzeća
POSLOVNIRASHODI
Nabavnavrijednostprodaterobe
Troškovimaterijala
Troškovibrutozaradainaknada
Troškoviamortizacije
Gubiciodobezvrjeđenjastalnematerijalneimovine
Ostaliposlovnirashodi
Finansijskirashodi
DOBIT(GUBITAK)PRIJEOPOREZIVANJA
Poreznadobit
NETODOBIT(GUBITAK)PERIODA
Diokojipripadavlasnicimamatičnogpreduzeća
Diokojipripadamanjinskimvlasnicima
Prethodna
godina
3
2.196.395
0
0
0
2.196.395
4
2.093.004
0
0
0
2.093.004
2.196.395
0
77.363
1.776.518
80.352
0
262.013
149
0
0
0
0
0
2.093.004
0
76.756
1.658.593
66.041
0
291.525
89
0
0
0
0
0
Tabela6–Bilansuspjeha
39
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
5. InformacionisistemRegulatornekomisije
Početkom 2011. godine u Regulatornoj komisiji je implementiran integrisani sistem za
upravljanje dokumentacijom (eDMS) sa pripadajućom softverskom infrastrukturom. Sistem
omogućava istovremeni rad svih korisnika, definisanje i dodavanje novih poslovnih procesa i
proširivanjepostojećih,obuhvatiarhiviranjesvihpotrebnihdokumenatauposlovnomsistemu.
Sadrži centralizovanu arhivu čiji je sadržaj dostupan na osnovu definisane autorizacije svim
korisnicima.Centralno(fizičko)arhiviranjesekoristizaarhiviranjedokumenataipodataka,pri
čemu se indeksirani podaci o dokumentima/predmetima arhiviraju u logičkoj arhivi. Digitalni
arhivpredstavljajedinstveniprostorzasvevrstesadržajakojiseuraznimformatimakreirajuili
dostavljajuRegulatornojkomisiji.
ZahvaljujućiuvođenjueDMSsistemaubrzanjeprotokidostupnostdokumentacijekrozsektore,
omogućenojecentralizovanopraćenjeaktivnostiiučešćesvihizvršilaca.Bitnaprednostsistema
jeste stalna dostupnost aktuelne i arhivirane dokumentacije svim zaposlenim u Regulatornoj
komisiji, zavisno od vrste autorizacije, uz izuzetno kratko vrijeme pretraživanja arhiva po
različitimkriterijumima,unaprijeddefinisanimilikreiranimpopotrebi.
Tokom2011.godinesuizvršenezamjenedotrajalihradnihstanicaumanjemobimu,aizvjestan
broj procesorskih jedinica iz prvih nabavki se još uvijek koristi. U narednom periodu je
planiranadaljazamjenadotrajaleračunarskeopreme.
Kadasuupitanjuaplikacijenamijenjenezaobavljanjestandardnihkancelarijskihposlova,alii
ispunjavanje specifičnih zahtjeva obrade dokumenata i podrške servisima unutar računarske
mreže Regulatorne komisije, u protekloj godini su obnovljene istekle licence za antivirusni
softver na radnim stanicama, serverima i Juniper firewall uređaju, kao i licence za server
elekotronskepošte.
Redovno informisanje javnosti o svim aktuelnim pitanjima u radu Regulatorne komisije je
omogućeno pravovremenim ažuriranjem Internet stranice novim sadržajima. Ostvareni broj
posjeta internet stranici Regulatorne komisije u odnosu na prethodnu godinu, u blagom je
porastu,štosevidiizpriloženihdijagrama(slikabr.4).
Slika4‐PregledposjećenostiinternetstraniceRegulatornekomisije,2010/2011.
40
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Ukupan broj posjeta internet stranici Regulatorne komisije tokom 2011. godine iznosio je
23.353,odčegasu50,13%pregledanapraviliposjetiocikojisuprviputnaovojinternetadresi,
dok su preostale posjete napravili čitaoci koji su već koristili resurse na web stranici
Regulatornekomisije(slikabr.5).
Slika5‐StatistikaposjećenostivebstraniceRegulatornekomisije,novi/stariposjetioci
Statistika posjećenosti web stranice Regulatorne komisije tokom 2011. godine, bazirana na
demografskimpokazateljima:zemlje,odnosnogradoviuokruženju,predstavljenajenaslikama
br.6i7.
Slika6–PosjećenostwebstraniceRegulatornekomisije/zemljeuokruženju
Slika7–PosjećenostwebstraniceRegulatornekomisije/gradoviuokruženju
41
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
B. REGULATORNIIZVJEŠTAJOTRŽIŠTUELEKTRIČNEENERGIJE,
PRIRODNOGGASAINAFTEIDERIVATANAFTEUREPUBLICI
SRPSKOJ
1. Sektorelektričneenergije
1.1.
Proizvodnjaelektričneenergije
1.1.1. Proizvodnjaelektričneenergije–instalisanikapaciteti,bilansiostvarenje
Proizvodnja električne energije u Republici Srpskoj obavlja se u pet elektrana kojima je
proizvodnja osnovna (licencirana) djelatnost, kao i u osam malih hidroelektrana. Četiri male
hidroelektrane rade u sastavu elektrodistributivnih preduzeća (tri male hidroelektrane imaju
dozvolu zaproizvodnju), a u okviru Mješovitog Holdinga"ElektroprivredaRepublike Srpske" ‐
Matično preduzeće a.d. Trebinje. Male hidroelektrane: "MHE Divič", "MHE Štrpci" i "MHE
Sućeska R‐S‐1" i "MHE Bistrica B‐5a" su u privatnom vlasništvu, pri čemu proizvedenu
električnuenergiju"MHEDivič"predajeudistributivnumrežuMHERSZP"Elektrokrajina",a.d.
Banja Luka, a "MHE Štrpci", "MHE Sućeska R‐S‐1" i "MHE Bistrica B‐5a" predaju proizvedenu
električnu energiju u distributivnu mrežu MH ERS ZP "Elektrodistribucija Pale" a.d. Pale.
Proizvodnjaelektričneenergijeseobavljaiupreduzeću"Energolinija"d.o.o.Zvornikkojejedo
sadaproizvodiloelektričnuenergijusamozavlastitepotrebe.
Nazivelektrane
HEnaTrebišnjici
HEnaDrini
HEnaVrbasu
RiTEGacko
RiTEUgljevik
MHEMesići
MHEBogatići
MHETišča
MHEVlasenica
MHEŠtrpci
MHESućeskaR‐S‐1
MHEDivič
MHEBistricaB‐5a
Energolinija
Instalisanasnaga
MW
2x54+1x63
2x1081
1x8
3x105
2x55
1x300
1x300
3,2
8
2
0,9
0,06
1,80
2,28
3,93
2x12
Tabela7‐InstalisanasnagaproizvodnihkapacitetauRepubliciSrpskoj
MalehidroelektraneMHEVlasenica,MHEŠtrpci,MHEDivič,MHESućeskaR‐S‐1,MHEBistricaB‐
5a, kao i preduzeće Energolinija nemaju, prema uslovima dozvole, obavezu pružanja javne
uslugeradisnabdijevanjatarifnihkupacaelektričnomenergijomuRepubliciSrpskoj.
Ostvarena proizvodnja svih elektrana u Republici Srpskoj koje su isporučivale električnu
energiju u mrežu u 2011. godini, iznosila je 5297,59 GWh. Pored ove proizvodnje, preduzeće
"Energolinija" d.o.o. Zvornik je u 2011. godini proizvelo 19,14 GWh električne energije za
sopstvenepotrebe.Utabeli8suprikazaneplaniranaiostvarenaproizvodnjaelektričneenergije,
isporučenaumrežu.
1
Trenutno samo jedan agregat HE Dubrovnik (G2) je vezan u EES RS. 42
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Nazivelektrane
HEnaTrebišnjici
HEnaDrini
HEnaVrbasu
Ukupno
hidroelektrane
RiTEGacko
RiTEUgljevik
Ukupno
termoelektrane
MHEMesići
MHEBogatići
MHEVlasenica
MHETišča
MHEŠtrpci
MHESućeskaR‐S‐1
MHEDivič
MHEBistricaB‐5a
UkupnoMHE
UKUPNO
PROIZVODNJARS
Bilans
2011.
(GWh)
(1)
1.020,02
916,00
268,83
Ostvarenje
2011.
(GWh)
(2)
927,40
717.37
174,46
(3)=(2)/(1)
90,92%
78,32%
64,90%
2.204,85
1.540,00
1.770,00
1.819,22
1.613,53
1.836,22
85,10%
104,77%
103,74%
3.310,00
17,49
30,56
4,37
5,41
0,25
1,73
4,62
7,62
72,04
3.449,76
14,04
0,01
4,37
3,30
0,21
1,37
2,62
2,69
28,61
104,22%
80,27%
0,00%
100,00%
60,10%
84,00%
79,20%
56,71%
35,30%
38,71%
5.586,89
5.297,59
94,82%
Ostvarenje/
Bilans
Tabela8‐Planiranaiostvarenaproizvodnjau2011.godini
Ostvarena proizvodnja električne energije u preduzećima koja imaju obavezu pružanja javne
uslugeiznosilaje5.286,33GWh,dokjepremaElektroenergetskombilansuRepublikeSrpskeza
2011.godinuplaniranaproizvodnjaod5.568,31GWh.
Iznos ostvarene proizvodnje električne energije u najvećim preduzećima koja imaju obavezu
pružanjajavneusluge,uodnosunaElektroenergetskibilansRepublikeSrpskeza2011.godinu,
prikazanjenaslici8.
43
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Slika8‐Planiranaiostvarenaproizvodnjau2011.godini
Utabeli9prikazanojeostvarenjeproizvodnjeuperioduod2005.do2011.godineizkojesevide
značajne razlike u ostvarenju, a koje su u dobroj mjeri posljedica promjenljivih hidroloških
prilika.
Nazivelektrane
HEnaTrebišnjici
HEnaDrini
HEnaVrbasu
Ukupno
hidroelektrane
RiTEGacko
RiTEUgljevik
Ukupno
termoelektrane
MHE
UKUPNO
PROIZVODNJA
2005.
1.252,56
1.167,95
326,59
Proizvodnjaostvarenapogodinama
(GWh)
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
1.150,40
769,42
863,91 1.236,64 1.610,01
1.103,33
815,22
788,97 1.054,13 1.283,05
297,27
211,31
251,28
286,58
353,85
2011.
927,40
717.37
174,46
2.747,10 2.551,00
1.423,87 1.527,39
960,57 1.275,11
1.795,95
1.149,42
1.441,50
1.904,16
1.532,07
1.523,36
2.577,35
1.434,02
1.559,00
3.246,91 1819,22
1.540,28 1613.53
1.315,72 1836.22
2.384,44 2.802,50
69,10
51,69
2.590,92
56,53
3.055,43
41,88
2.993,02
44,30
2.856,00 3449,76
71,00
28,612
5.200,64 5.405,19
4.443,40
5.001,47
5.614,67
6.173,92 5297,59
Tabela9‐Proizvodnjaelektričneenergijeuperiodu2005‐2011.godine
Nekaodzapažanjaizostvarenjaproizvodnje:
 Odpočetkaregulatornogperiodaprimjetanjekonstantaniosjetanporastproizvodnjeu
termoelektranama dok je proizvodnja u hidroelektranama zavisila isključivo od
hidrološkihprilika,
2
U 2011. MHE Bogatići nisu radili zbog pojave klizišta (sem kratkog perioda). 44
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu

UrudnikuPKGračanicasuu2011.godiniostvareninajvećiproizvodnirezultatiugljai
otkrivke od početka rada rudnika. Proizvedeno je 2.451.000 tona uglja i 5.677.560
m3čm otkrivke sa međuslojnom jalovinom, sa specifičnim utroškom uglja od 1,44
kg/kWh i specifičnim utroškom dizela od 0,80 l/m3čm. Količine na osnovu kojih je
određivana cijena proizvodnje iznose 5.928.312 m3čm otkrivke, 2.058.442 t uglja, sa
specifičnim utroškom uglja od 1,35 kg/kWh i specifičnim utroškom dizela od 1,15
l/m3čm,
 U rudniku PK Bogutovo Selo je u 2011. godini ostvarena najveća godišnja proizvodnja
ugljaodpočetkaradaijednaodnajvećihproizvodnjiotkrivke.Proizvedenoje2.085.640
tona uglja, 9.448.360 m3čm otkrivke sa međuslojnom jalovinom, sa specifičnim
utroškomugljaod1,15kg/kWhispecifičnimutroškomdizelaod0,81l/m3čm.Količine
na osnovu kojih je određivana cijena proizvodnje iznose 7.462.649 m3čm otkrivke,
1.597.998tuglja,saspecifičnimutroškomugljaod1,10kg/kWhispecifičnimutroškom
dizelaod1,00l/m3čm.
Naosnovudostavljenihmjesečnihizvještajautabeli10prikazanjepregledprodajeiostvarenog
prihoda od prodaje električne energije proizvođača iz Republike Srpske, koji imaju obavezu
pružanjajavneuslugeradisnabdijevanjatarifnihkupacaelektričnomenergijom.
Prodajaelektričneenergije
u2011.godini(kWh)
Prihododprodajeelektričneenergije
u2011.godini(KM)
Ukupno
prodata
količina
električne
energije
Prihodod
prodaje
zatarifne
kupce
Prihodod
izvozai
prodaje
ostalim
kupcima5
Ukupan
prihod
Isporukaza
tarifnekupce3
Isporukaza
kupceiz
izvozai
ostalekupce4
644.806.110 282.589.976
927.396.086
25.856.725
18.635.612 44.492.337
HEnaDrini
547.320.864 170.047.136
717.368.000
7.826.687
13.136.100 20.962.787
HEnaVrbasu
152.318.937 22.139.523
174.458.460
7.725.571
1.829.723 9.555.294
RiTEGacko
1.030.063.706 583.470.094
1.613.533.800
71.383.415
43.858.823 115.242.238
RiTEUgljevik
1.138.118.617 698.105.383
1.836.224.000
87.748.946
52.322.415 140.071.361
Ukupnovelike
el.
3.512.628.234 1.756.352.112
5.268.980.346
200.541.344
MHETišča
2.594.680 710.957
3.305.637
149.454
56.758 206.212
MHEMesići
9.445.802 4.595.350
14.041.152
496.850
359.119 855.969
5.191 0
5.191
163
0 163
3.524.673.907 1.761.658.419
5.286.332.326
201.187.811
Elektrana
HEna
Trebišnjici
MHEBogatići
UKUPNO
129.782.673 330.324.017
130.198.550 331.386.361
Tabela10‐Prodajaiprihododprodajeelektričneenergije
Od ukupno ostvarene prodaje električne energije proizvodnih preduzeća koja imaju obavezu
pružanjajavneusluge,67%odnosisenaplasmanzatarifnekupceuRepubliciSrpskoj.Ostvareni
3
Isporuka po tarifnim stavovima odobrenim od strane Regulatorne komisije. Uvećano za dodatnu isporuku tarifnim kupcima po drugim cijenama. 5
Sadrži i prihod od dodatne isporuke domaćem konzumu po drugim cijenama. 4
45
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
prihodpotomosnovučini61%ukupnogprihodaodprodateelektričneenergijeu2011.godini.
Na ostale kupce se odnosi 33% ukupno proizvedene električne energije, a udio ostvarenog
prihodaodprodajeostalimkupcimaje39%ukupnogprihoda.
Prosječno ostvarena cijena, koju su proizvođači koji posluju u sastavu MH "Elektroprivreda
RepublikeSrpske"–Matičnopreduzećea.d.Trebinjeikojiimajuobavezupružanjajavneusluge
ostvariliodostalihkupacau2011.godini,iznosilaje0,0739KM/kWh,štojevećeodostvarene
prosječnecijeneu2010.godinikadajeiznosila0,0626KM/kWhi2009.godinikadajeiznosila
0,0702KM/kWh,štojeposljedicasmanjeneponudeelektričneenergijenatržištu.
1.1.2. Obnovljiviizvorienergije
Obnovljivi, nefosilni izvori energije su: energija vjetra, energija sunca, aerotermalna
energija,geotermalnaenergija,hidrotermalnaenergija,hidroenergija,energijabiomase,
energija deponijskog gasa, energija gasa iz postrojenja za tretman otpadnih voda i
energijadrugihbiogasova.
Podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u interesu je sigurnosti
snabdijevanja, očuvanja životne sredine i sprečavanja klimatskih promjena, osiguranja
konstantnog i razumnog povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji
energije,omogućavanjaekonomičneupotrebeprirodnihresursateuinteresuodrživograzvoja
jedinicalokalnesamoupraveisocijalnekohezije(zaposlenje,smanjenjemigracijeislično).
1.1.2.1.
ZakonskiokviruRepubliciSrpskoj
Zakon o električnoj energiji i Zakon o energetici uređuju oblast obnovljivih izvora energije.
Zakon o energetici posebno propisuje ulogu Vlade Republike Srpske i Regulatorne komisije u
promovisanjuobnovljivihizvoraenergije:

VladaRSdonosiuredbukojompropisujemjerekojedoprinoseostvarenjuciljeva,akojese
odnose na povećanje ukupne proizvodnje iz obnovljivih izvora, učešće potrošnje električne
energijeproizvedeneizobnovljivihizvoraiefikasnekogeneracijeuukupnojpotrošnjielektrične
energije u Republici Srpskoj i učešće potrošnje biogoriva u ukupnoj potrošnji goriva u
transportu;

Vladauspostavljainstitucionalnustrukturuzaoperativnosprovođenjesistemapodsticaja;

Regulatorna komisija uz saglasnost Vlade Republike Srpske, posebnim pravilnikom
utvrđuje sistem podsticanja proizvodnje energije korišćenjem obnovljivih izvora energije i
kogeneracije,načinobezbjeđenjaikorišćenjapodsticajnihsredstava;

Regulatornakomisijaizdajesertifikatzaproizvodnopostrojenje;

Regulatorna komisija izdaje sertifikat o porijeklu za električnu energiju proizvedenu iz
obnovljivihizvora.
1.1.2.2.
PravnetekovineEvropskeunije
20%povećanjeenergetskeefikasnosti
20% smanjenje emisije stakleničkih
gasova
20%udioobnovljivihizvorauukupnojEU
potrošnjienergijedo2020.godine
U decembru 2008. godine na
ministarskom nivou Evropske unije
postignut je dogovor o klimatsko‐
energetskom zakonskom paketu koji je
popularnonazvan"20‐20‐20":
Cilj od 20% udjela obnovljivih izvora u
ukupnoj potrošnji čine: krajnja potrošnja
električne energije dobijene iz obnovljivih izvora, krajnja potrošnja energije za grijanje i
hlađenjeikrajnjapotrošnjaenergijeutransportuizobnovljivihizvora.Državečlaniceslobodno
odlučujuodoprinosusvakogodovatrisektoraupostizanjudefinisanognacionalnogcilja.
46
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Direktivaoobnovljivimizvorimaenergije2009/28/ECkojajeobjavljenauSlužbenomglasniku
Evropske unije u junu 2009. godine
uspostavlja zajednički pravni okvir i na
Nova direktiva 2009/28/EC važeća od juna jedinstven način uređuje podsticanje
upotrebe električne energije proizvedene
2009.godine
korišćenjem
obnovljivih
izvora
na
Direktiva sadrži izmjene i dopune ranije unutrašnjemtržištuipodsticanjekorišćenja
važećih direktiva 2001/77/EC i 2003/30/EC i bio‐goriva ili drugih obnovljivih goriva u
dajeihobjedinjeno.
transportu.
Direktiva
propisuje
uspostavljanje:
 Obaveznih nacionalnih ciljeva za sveukupni udio energije iz obnovljivih izvora u bruto
krajnjojpotrošnjienergijeizaudioenergijeizobnovljivihizvorautransportu(+10%);
 Fleksibilnosti između država članica i pravila koja se odnose na statističke transfere
međuzemljamačlanicama;
 Zajedničkihprojekatameđuzemljamačlanicamaiprojektesatrećimzemljama;
 NacionalnihakcionihplanovazaOIE;
 Garancijeporijekla;
 Smanjenjaadministrativnihiregulatornihpreprekatepitanjaokomreže;
 Kriterijumaodrživostizabiogorivaibiotečnostii
 Izvještavanjaitransparentnosti.
Ova direktiva još uvijek nije obavezujuća za Bosnu i Hercegovinu, ali su u okviru Sekretarijata
Energetskezajednice,uzučešćesvihzemaljačlanicaEnergetskezajednice,utokuaktivnostina
definisanju obaveza koje bi proistekle iz ove direktive. Takođe, bitno je napomenuti da je
MinistarskisavjetEnergetskezajednicenasvomzasijedanju24.septembra2010.godinedonio
Preporuku broj 2010/01/MC‐EnCo promovisanju upotrebe energije izobnovljivihizvora. Ova
preporukaseodnosinapomenutudirektivuoobnovljivimizvorimaenergije2009/28/EC.
1.1.2.3.
UredbaVladeRepublikeSrpske
ZakonskaobavezaVladeRepublikeSrpskejedadefinišeivodienergetskupolitiku.Uskladusa
ovlašćenjimaizZakonaoenergetici,VladaRepublikeSrpskejepočetkom2011.godineusvojila
Uredbuoproizvodnjiipotrošnjielektričneenergijeizobnovljivihizvoraiefikasnekogeneracije
(Službeni glasnik Republike Srpske, broj 28/11 i 39/11). Ovom uredbom utvđuju se ciljevi i
mjere za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i efikasnih
kogenerativnih postrojenja, način obezbjeđenja i korišćenja sredstava za podsticanje
proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i efikasne kogeneracije, indikativni i okvirni ciljevi
učešćaenergijeizobnovljivihizvoraubrutofinalnojpotrošnjienergijeuRepubliciSrpskoj,kaoi
razvrstavanjeenergetskihpostrojenjazaproizvodnjuelektričneenergijeizobnovljivihizvorai
efikasnekogeneracije.
Ciljevi utvrđeni ovom uredbom su indikativni i u narednom periodu će biti predmet
preispitivanja, prije svega sa stanovišta ostvarenja energetske politike Vlade u pogledu
povećanja učešća energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije u Republici
Srpskoj.
47
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
RegulatornakomisijajezajednosaMinistarstvomzaindustriju,energetikuirudarstvoaktivno
učestvovalanaobezbjeđenjupodlogazaizraduindikativnihciljeva,akojeseodnosenaizradu
pregleda postojećeg stanja, potencijala, kao i mogućih scenarija za promovisanje upotrebe
obnovljivihizvoraenergijeuRepubliciSrpskoj.
1.1.2.4.
Sistempodsticanjaproizvodnjeelektričneenergijeizobnovljivih
izvora
Usvajanjem Uredbe o proizvodnji i potrošnji električne energije iz obnovljivih izvora i
kogeneracije, stvoren je pravni okvir za konačno definisanje sistema podsticanja proizvodnje
električneenergijeizobnovljivihizvoraiefikasnekogeneracije,akojijeuskladusaZakonomo
energetici u nadležnosti Regulatorne komisije. Može se reći da je 2011. godina u Regulatornoj
komisiji započela sa intezivnim aktivnostima na izradi podzakonskih akata, koji su u formi
nacrtauapriluimaju2011.godinepredstavljenijavnosti.Organizovanojepetjavnihraspravai
prikupljeni su brojni komentari, sugestije i primjedbe, a krajem 2011. godine Regulatorna
komisijajeusvojilakonačneaktenakojejeVladaRepublikeSrpskedalasaglasnost.
Pravilnik o izdavanju sertifikata za proizvodno
postrojenje koje proizvodi električnu energiju iz
obnovljivihizvorailiuefikasnojkogeneracijijeaktkoji
jeusvojilaRegulatornakomisijapočetkom2011.godine
i koji se primjenjuje u postupku dobijanja sertifikata tj.
dokumenta koji se izdaje proizvođaču električne
energije za pojedinačno proizvodno postrojenje.
Sertifikatom se potvrđuje da postrojenje ispunjava
propisanekriterijumezaproizvodnjuelektričneenergije
korišćenjem obnovljivih izvora energije na ekonomski
primjeren način i u skladu sa propisima iz oblasti zaštite životne sredine. Posjedovanje
Sertifikatajejedanoduslovadabiproizvodnopostrojenjeostvarilopravonanekiodpodsticaja
kojisupropisaniPravilnikomopodsticanju.
Pravilnikoizdavanjusertifikata
zaproizvodnopostrojenjekoje
proizvodielektričnuenergijukoristeći
obnovljiveizvoreenergijeiliu
efikasnojkogeneraciji
(„SlužbeniglasnikRepublikeSrpske“
broj25/11)
Pravilnik o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i u efikasnoj
kogeneraciji je akt koji je usvojila Regulatorna komisija na 33. redovnoj sjednici održanoj
25.10.2011. godine, a na koji je u decembru 2011.
godine Vlada Republike Srpske dala saglasnost.
Pravilnikopodsticanjuproizvodnje
Pravilnikjepočeodaseprimjenjujeod1.januara2012.
električneenergijeizobnovljivih
godine.
izvoraiuefikasnojkogeneraciji
(„SlužbeniglasnikRepublikeSrpske“
broj128/11)
Pravilnikseprimjenjujeupostupkurješavanjazahtjeva
proizvođača za utvrđivanje prava na podsticaj
proizvodnje električneenergije iz obnovljivih izvorai u
efikasnoj kogeneraciji, u postupku utvrđivanja
garantovanih otkupnih cijena i premija i u postupku
obračunanaknadezaobnovljiveizvorekojuuskladusaZakonomoenergeticiplaćasvakikrajnji
kupacuRepubliciSrpskoj.
Ovim pravilnikom se propisuju vrste podsticaja proizvodnje električne energije korišćenjem
obnovljivihizvoraenergijeiuefikasnojkogeneraciji,kriterijumi,usloviipostupcizaostvarenje
prava na podsticaj, operativno sprovođenje sistema podsticaja, metodologija za utvrđivanje
garantovane otkupne cijene električne energije, referentne cijene i premije i način utvrđivanja
iznosa i korišćenja sredstava potrebnih za funkcionisanje sistema podsticanja proizvodnje
električneenergijeizobnovljivihizvoraiuefikasnojkogeneracijiinačinobračunanaknadeza
obezbjeđenjetihsredstava.
Odluka o visini garantovanih otkupnih cijena i premija za električnu energiju proizvedenu iz
obnovljivih izvora i u efikasnoj kogeneraciji je jedan od tri akta koji je na sjednici održanoj
25.10.2011. godine usvojila Regulatorna komisija i koji je postao pravosnažan davanjem
48
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Odluka
ovisini garantovanihotkupnih
cijenaipremija
zaelektričnuenergijuproizvedenuiz
obnovljivihizvorailiuefikasnoj
kogeneraciji
(„SlužbeniglasnikRepublikeSrpske“
broj128/11)
saglasnosti od strane Vlade Republike Srpske u
decembru 2011. godine. Odluka se primjenjuje od 1.
januara2012.godine.
Ovomodlukomutvrđujusegarantovaneotkupnecijene
i premije za električnu energiju proizvedenu u
postrojenjima koja koriste obnovljive izvore ili u
efikasnim kogenerativnim postrojenjima za koja se
ostvaruje pravo na podsticaj u skladu sa Pravilnikom o
podsticanju proizvodnje električne energije iz
obnovljivihizvoraiuefikasnojkogeneraciji.
Odluka se primjenjuje kod izdavanja rješenja o pravu na podsticaj i kod zaključivanja
kupoprodajnogugovorasaOperatoromsistemapodsticaja.
Ovom odlukom utvrđuje se visina naknade za
podsticanje proizvodnje električne energije iz
obnovljivihizvoraiuefikasnojkogeneracijiuskladusa
odredbama Pravilnika o podsticanju proizvodnje
električne energije iz obnovljivih izvora i u efikasnoj
kogeneraciji. Naknadom iz ove odluke obezbjeđuju se
sredstva za isplatu premija proizvođačima električne
energije koji ostvaruju pravo na obavezan otkup po
garantovanoj otkupnoj cijeni i pravo na premiju i
sredstva potrebna za funkcionisanje Operatora sistema
podsticaja.NaknadasezaračunavasvakomkrajnjemkupcuuRepubliciSrpskojuiznosukojije
jednak proizvodu jedinične naknade i preuzete aktivne električne energije i iskazuje se kao
posebna stavka na računu kupca. Jedinična naknada za 2012. godinu utvrđena je u visini od
0,0018KM/kWh.
Odluka
ovisini naknade
zapodsticanjeproizvodnjeelektrične
energijeizobnovljivihizvorailiu
efikasnojkogeneraciji
(„SlužbeniglasnikRepublikeSrpske“
broj128/11)
1.1.2.5.
Operativnosprovođenjesistemapodsticaja
Zakonom o energetici propisano je da Vlada Republike Srpske uspostavlja institucionalnu
strukturu za operativno sprovođenje sistema podsticaja. Vlada je Uredbom o proizvodnji i
potrošnji električne energije iz obnovljivih izvora i u kogeneraciji u prelaznom periodu do
uspostavljanja operatora sistema podsticanja kao posebnog pravnog tijela, ovlastila Mješoviti
holding„ElektroprivreduRepublikeSrpske“,Matičnopreduzećea.d.Trebinjedaobavljafunkciju
operatora sistema podsticaja (OSP), tj. administrativno‐finansijske i druge operativne poslove
sistemapodsticanjaproizvodnjeelektričneenergijeizobnovljivihizvora.
Operatorsistemapodsticanja(OSP)jekupacelektričneenergijeproizvedeneupostrojenjimaza
koja se ostvaruje pravo na podsticaj i obezbjeđuje balansnu pripadnost i odgovornost za
električnu energiju proizvedenu u postrojenjima koja imaju pravo na obavezan otkup po
garantovanojotkupnojcijeniilipravonaobavezanotkupzastarapostrojenja.
Pravilnikom o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora propisana su
prava i obaveze Operatora sistema podsticanja (OSP), te obaveza ovog tijela da u roku od 60
danaoddanaobjavljivanjaPravilnikadoneseiobjavi„pravilarada“zaoperativnosprovođenje
sistema podsticanja na koja saglasnost daje Regulatorna komisija. U momentu pisanja ovog
izvještajaOperatorsistemapodsticajajeusvojioPravilaradazasprovođenjesistemapodsticaja,
Regulatorna komisijajedalasaglasnostnaovaj aktkojijezajednosasvimostalim aktimakoji
pravno uređuju ovu oblast objavljen na internet stranici Mješovitog holdinga „Elektroprivreda
RepublikeSrpske“,Matičnopreduzećea.d.TrebinjeinainternetstraniciRegulatornekomisije.
49
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
1.1.2.6.
Obnovljiviizvorienergijeuproizvodnjiipotrošnjielektričneenergije
uRepubliciSrpskoj
Obnovljivi izvori energije u smislu instalisanih kapaciteta u Republici Srpskoj su zastupljeni u
mjeri koja, u pojedinim godinama, omogućava, u zavisnosti od hidrologije kao i pogonske
spremnostisvihkapaciteta,visokoučešćeelektričneenergijeproizvedeneizobnovljivihizvorau
ukupnojbrutopotrošnjielektričneenergijeuRepubliciSrpskoj.Slika9pokazujedajeu2010.
godini dostignut nivo od 91% učešća električene energije proizvedene iz obnovljivih izvora u
bruto potrošnji električne energije u Republici Srpskoj, za razliku od 2011. godine gdje je ovo
učešćeiznosilo50,2%inajmanjejezaposmatraniperiododšestgodina.6
Slika9–Učešćeelektričneenergijeizobnovljivihizvorauproizvodnjiibrutopotrošnji
Kompletnaproizvodnjakadasuupitanjuobnovljiviizvorienergijejeizhidroelektrana.
Učešće (%) električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u bruto potrošnji je jedan od
energetskih indikatora koji evropska institucija za statistiku Eurostat redovno objavljuje. U
momentuizradeovogizvještajaEurostatjenasvojojinternetstraniciobjavioovajindikatordo
2009.godine.PoređenjaradizaRepublikuSrpskusunanarednojslici,broj10,uvrštenipodaci
za2009.i2011.godinu.
6
Potrošnja krajnjih kupaca uvećana za distributivne gubitke.
50
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Slika10‐UčešćeelektričneenergijeizOIEubrutopotrošnjiel.energije7
1.1.3. Proizvodnjaelektričneenergije–zaštitaživotnesredine
RegulatornakomisijazaenergetikuRepublikeSrpske,uokvirusvojihnadležnosti,provjeravai
ispunjenostuslovakojiseodnosenazaštituživotnesredinekojisupropisaniuslovimadozvole
zaobavljanjedjelatnosti,akrozvršenjenadzornihprovjeraianalizeizvještajakorisnikadozvola
zaobavljanjedjelatnostiproizvodnjeelektričneenergije.
Korisnicimadozvolanametnutesuobavezeupogleduzaštiteživotnesredine,akojeproizilazeiz
zakonskihpropisakojiregulišuoblastzaštiteživotnesredineinadležnostiRegulatornekomisije.
Kadajeriječozakonimanajvažnijisusvakako:
 Zakon o zaštiti životne sredine (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 28/07, 41/08 i
29/10),
 Zakonozaštitivazduha(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,broj124/11),
 Zakonovodama(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,broj50/06),
 Zakon o upravljanju otpadom (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 53/02 i 65/08) i
drugi.
Jedna od najvažnijih obaveza koju su korisnici dozvola trebali da ispune, svakako je obaveza
dobijanja ekološke dozvole. Dobijanje ekološke dozvole je, zakonskim rješenjima, uslovljeno
pribavljanjem niza drugih dokumenata i dozvola kojima su zaokružene obaveze svakog
korisnikatedozvole.
Kada su u pitanju hidroelektrane u Republici Srpskoj svi korisnici dozvola su dobili ekološke
dozvoleito:
1. ZP''HidroelektranenaDrini''a.d.Višegrad31.januara2008.godine,
2. ZP''HidroelektranenaTrebišnjici''a.d.Trebinje20.marta2008.godinei
3. ZP''HidroelektranenaVrbasu''A.D.MrkonjićGrad12.februara2009.godine.
7
Izvor: Eurostat
51
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Ekološkimdozvolamazasvakogkorisnikadozvolepropisanesumjereipostupcikojekorisnici
dozvolamoraju ispuniti, kako bi uticaje svojihaktivnostina životnusredinusveli na najmanju
mogućumjeru.
Korisnici dozvole ZP ''Hidroelektrane na Vrbasu'' A.D. Mrkonjić Grad, ZP ''Hidroelektrane na
Drini'' a.d. Višegrad i ZP ''Hidroelektrane na Trebišnjici'' a.d. Trebinje posjeduju uveden i
sertifikovansistemupravljanjazaštitomživotnesredineprema standarduISO14001,odnosno
posjeduju izrađene interne planove i programe upravljanja zaštitom životne sredine. Korisnici
dozvolaseuglavnompridržavajusvihdefinisanihmjerazaštiteiunapređenjaživotnesredine.
Takođe, jasno je da je zaštita životne sredine kontinuiran proces te su samim tim aktivnosti
korisnikadozvoleuovojoblastikontinuiraneizahtijevajustalnoangažovanjekakobiseispunile
sveobavezekojeproističuizpropisakojiuređujuoblastzaštiteživotnesredine.
Ukratko, proizvođači električne energije u hidroelektranama pribavili su ekološke dozvole i
proizvodnja električne energije u ovim preduzećima obavlja se uz zadovoljavajuću zaštitu
životne sredine. Bitno je naglasiti da su navedena preduzeća dužna da u narednom periodu
ispuneobavezepropisaneuekološkimdozvolama.
Regulatorna komisija je izdala dozvole za proizvodnju električne energije u šest malih
hidroelektrana.Korisnicidozvolazaproizvodnjuelektričneenergijeumalimhidroelektranama
dobilisuekološkedozvolezasljedećeobjekte:
1.
2.
3.
4.
5.
MH"ERS"ZEDP"ELEKTRO‐BIJELJINA"a.d.Bijeljina‐MHE''Tišča''29.oktobra2009.
"ELINGM.H.E"malehidroelektraned.o.o.Teslić‐MHE''Divič''2.februara2010.
MHEERSZP''Elektrodistribucija''a.d.Pale‐MHE''Bogatići''decembra2009.
MHE''ERS''d.o.o.Laktaši‐MHE''SućeskaR‐S‐1'',izdata28.01.2008.
"HEnaBistrici"d.o.oBrodnaDrini‐MHE''BistricaB‐5a'',izdata09.08.2009.
Uticajovihobjektanaživotnusredinujelokalnogkaraktera.Onoštotrebanaglasitijepotreba
određivanja ekološki prihvatljivog protoka, kako za postojeće objekte tako i za objekte koji se
planirajugraditinaosnovujedinstvenemetodologijekojabibilalakomjerljiva.
Kada su u pitanju termoelektrane u 2011. godini, Regulatorna komisija je po isteku perioda
važenjaprodužiladvijedozvolezaproizvodnjuelektričneenergijeutermoelektranama,tj.izdala
nove dozvole na period važenja od šest godina za MH ERS ‐ Trebinje ZP ''Rudnik i
TermoelektranaGacko''A.D.GackoiZP''RudnikiTermoelektranaUgljevik''A.D.Ugljevik.
U obje termoelektrane koristi se lignit kao gorivo niske kalorične moći. Lignit se dobija iz
površinskihkopovaugljakojisenalazeusastavupomenutihpreduzeća.
Proizvodnjaelektričneenergijeizugljauzrokujebrojneuticajenaživotnusredinu,anajkrupniji
problemi koji se javljaju i postoje pri radu ovih korisnika dozvola, su emisije dimnih gasova,
otpadnevodekojesejavljajuutehnološkomprocesu,deponovanjepepela,tezauzimanjevelikih
površinazemljištaodstranepovršinskihkopovauglja.
Oba korisnika dozvola su u obavezi da izrade i sprovedu detaljne planove aktivnosti za
smanjenjeemisijazagađujućihmaterijauvazduhiizgradnjusistemazaprečišćavanjeotpadnih
voda,usklađenesarokovimaodređenimpropisimaizoblastizaštiteživotnesredine,odnosnoda
realizujuodređeneprojektekakobi,udatimrokovima,obavljanjesvojedjelatnostiuskladilisa
propisimaizoblastizaštiteživotnesredine.
Prema zakonskim aktima Republike Srpske, svi subjekti moraju svoje emisije uskladiti sa
graničnimvrijednostima propisanim Pravilnikomograničnimvrijednostimaemisijeuvazduhiz
postrojenjazasagorijevanje(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,broj39/05),apremaUgovoruo
osnivanjuEnergetskezajednice,BiHjeobaveznadado2017.godineprimijeniodredbeDirektive
2001/80/ECograničnimvrijednostimaemisijauvazduh.
U cilju praćenja emisija dimnih gasova, korisnici dozvola moraju da obezbijede kontinuirano
mjerenje zagađujućih materija u vazduh. Raspoloživi rezultati kontinuiranog mjerenja za TE
GackoiTEUgljevikza2011.godinu,omogućavajudase,stekneorjentacionaslikaoemisijamau
52
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
vazduh iz ovih postrojenja i da se te vrijednosti porede sa graničnim vrijednostima emisija
(GVE).Vrijednostiemisijadobijenepomenutimmjerenjimaprikazanesunaslikama11,12i13.
Kada je u pitanju mjerenje emisija u 2011. godini, za razliku od prethodne godine, situacija je
puno bolja, odnosno u 2011. godini korisnici dozvola su vršili mjerenja emisija kako je to
predviđenouslovimadozvole.
Naosnovuovogamožesezaključitisljedeće:
1. MHERS–TrebinjeZP''RudnikiTermoelektranaGacko''A.D.Gacko:
 emisiječvrstihčesticasuvišeputavećeodgraničnevrijednostiemisija(prosječnemjesečne
vrijednostiu2011.godiniiznosilesuoko700mg/m3ivećesuodvrijednostiu2010.godini
kadasuiznosileoko550mg/m3),
 emisijeoksidaazotasuutrenutnodozvoljenimgranicama(prosječnemjesečnevrijednosti
u2011.godiniiznosilesuoko500mg/m3imanjesuodvrijednostiu2010.godinikadasu
iznosileoko520mg/m3),
 emisije oksida sumpora su više puta veće od graničnih vrijednosti emisija (prosječne
mjesečnevrijednostiu2011.godiniiznosilesuoko2300mg/m3 ivećesuodvrijednostiu
2010.godinikadasuiznosileoko1900mg/m3).
2. ZP''RudnikitermoelektranaUgljevik''A.D.Ugljevik:
 emisije čvrstih čestica su više puta veće od graničnih vrijednosti emisija (prosječne
mjesečne vrijednosti u 2011. godini iznosile su oko 220 mg/m3 i na nivou su vrijednosti
ostvarenihu2010.godini),
 emisijeoksidaazotasuutrenutnodozvoljenimgranicama(prosječnemjesečnevrijednosti
u2011.godiniiznosilesuispod500mg/m3inižesuodvrijednostiu2010.godinikadasu
iznosileoko540mg/m3),
 emisije oksida sumpora su više puta veće od graničnih vrijednosti emisija (prosječne
mjesečnevrijednostiu2011.godiniiznosilesuoko18500mg/m3ivećesuodvrijednostiu
2010.godinikadasuiznosileoko15000mg/m3).
Slika11–EmisijeNOxičvrstihčestica
53
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Slika12‐EmisijeSO2–TEGacko Slika13–EmisijeSO2–TEUgljevik
U tabeli 11 dat je pregled specifične potrošnje uglja, dizela i mazuta po proizvedenom kWh
električneenergijenapraguuRiTEGackoiRiTEUgljevik.
proizvodnja
električneenergije
[MWh]
RiTE
Gacko
1.613.534
RiTE
Ugljevik
1.836.224
potrošnja
ugalj
dizel[l]
mazut[kg]
ukupna
spec.
potrošnja
ukupna
spec.
potrošnja
2.320.327[t]
1,438
[kg/kWh]
2.119.964[t]
1,15
[kg/kWh]
6.163.219
0,00382
[l/kWh]
9.348.822
0,00510
[l/kWh]
2.230.975
0,00170
[kg/kWh]
2.812.000
0,00153
[kg/kWh]
Tabela11–Pregledspecifičnepotrošnjeuglja,dizelaimazutauTEGackoiTEUgljevik
Već je pomenuto da u sastavu ovih korisnika dozvola rade i površinski kopovi uglja, koji
zauzimaju velike površine zemljišta. Utvrđeno je da za oba rudnika postoje urađeni projekti
rekultivacijeidasuaktivnostivezanezarekultivacijuotpočelenaonimdijelovimakopagdjeje
eksploatacija rude završena. Proces rekultivacije neophodno je intenzivirati u narednim
godinama.
Deponovanje pepela, koji nastaje u procesu sagorijevanja uglja, u obje termoelektrane se vrši
premaodgovarajućimprojektima.
ZP''RudnikitermoelektranaGacko''A.D.GackojepribaviloekološkedozvolezaPovršinskikop
''Gračanica'' (18. juna 2008. godine) i za postrojenje ''Termoelektrana'' Gacko (23. juna 2008.
godine).
ZP ''Rudnik i termoelektrana Ugljevik'' A.D. Ugljevik je pribavilo ekološku dozvolu za
postrojenje Površinski kop ''Bogutovo selo'' Ugljevik (15.09.2008.), te za postrojenje
''Termoelektrana''Ugljevik10.08.2009.godine.
Ekološkimdozvolamakorisnicimadozvolapropisanesumjereiaktivnostikojemorajusprovesti
udefinisanimrokovima.
Emisija čvrstih čestica je jedan od faktora koji najviše utiče na životnu sredinu u okolini
termoelektrana, te smo mišljenja da je neophodno i u ovogodišnjem izvještaju istaći sljedeće
činjenice:
 Uvidom u ekološku dozvolu za TE Gacko (Rješenje Ministarstva za prostorno uređenje,
građevinarstvoiekologijubr.15‐96‐112/08od23.juna2008.godine)možeseprimijetiti
da je u tački 3.2.1. definisana obaveza TE Gacko da "za emisije čvrstih čestica koristi
vrećastefilterekojićegarantovatiemisijučvrstihčesticamanjuod100mg/m3,uskladusa
Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisije u vazduh iz postrojenja za sagorijevanje
(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,broj39/05)";istaobavezajedefinisanaiutački4.4.
54
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
 Pomenutim pravilnikom definisana je granična vrijednost emisije čvrstih čestica za
postrojenjetoplotnesnagevećeod500MW(toplotnasnagaTEGackojeoko900MW)od
50mg/m3.
 Direktiva2001/80/ECograničnimvrijednostimaemisijauvazduhdefinišetakođegraničnu
vrijednost emisije čvrstih čestica za postrojenje toplotne snage veće od 500 MW od 50
mg/m3.
Imajućiuvidupomenutečinjeniceoemisijamaiuticajemisiječvrstihčesticanaživotnusredinu
u okolini termoelektrana, te obaveze preuzete potpisivanjem Ugovora o osnivanju Energetske
zajednice, mišljenja smo da je u ekološkoj dozvoli neophodno izvršiti korekciju granične
vrijednosti emisije čvrstih čestica na 50 mg/m3. Navedena konstatacija o korekciji granične
vrijednostiemisiječvrstihčesticavrijediizaekološkudozvoluizdatuzaTEUgljevik.
Ekološkim dozvolama za termoelektrane i hidroelektrane propisani su svi segmenti koji se
odnosenazaštituživotnesredine.
Osimpomenutimhidroelektranamaitermoelektranama,Regulatornakomisijaizdalajedozvolu
za obavljanje djelatnosti proizvodnje i preduzeću ''Energolinija'' d.o.o. Zvornik, koje takođe
posjeduje ekološku dozvolu (za postrojenje FG "Birač" AD Zvornik, broj 15‐96‐273/09 od
4.2.2010).
KorisnicidozvolazaizgradnjuproizvodnihelektroenergetskihobjekataodRegulatornekomisije
takođesupribaviliekološkedozvole:
1. "EFT‐RudnikiTermoelektranaStanari"d.o.o.Stanari‐TE"Stanari"19.maja2008.
2. MH"ERS"Trebinje,ZP"ElektroDoboj"a.d.Doboj‐HE"Cijevna3"6.aprila2009.
3. ERSd.o.o.malehidroelektraneBanjaLuka‐MHE"SućeskaR‐S‐2"18.april2008.
4. HE"Bistrica"d.o.o.Foča‐MHE"JanjinaJ‐1"13.maja2009.
5. HE"Bistrica"d.o.o.Foča‐HE"BistricaB‐1"26.avgust2009.
6. HE"Bistrica"d.o.o.Foča‐MHE"BistricaB‐2a"26.avgust2009.
7. HE"Bistrica"d.o.o.Foča‐HE"BistricaB‐3"25.avgust2009.
1.2. Prenoselektričneenergije
Prenosna djelatnost u Republici Srpskoj, odnosno u Bosni i Hercegovini, obavlja se u dvije
posebne kompanije na nivou BiH i to: "Elektroprenos Bosne i Hercegovine" Banja Luka i
"Nezavisni operator sistema Bosne i Hercegovine" Sarajevo. Regulisanje djelatnosti prenosa
električneenergijejeunadležnostiDržavneregulatornekomisijezaelektričnuenergijuuBosnii
Hercegovini.
Naslici14jeprikazanakartaprenosnemrežeBosneiHercegovine.
55
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Slika14‐KartaprenosnemrežeBiH
1.3. Distribucijaelektričneenergije
1.3.1. OperatoridistributivnogsistemauRepubliciSrpskoj
Distribucija električne energije predstavlja prenos električne energije na srednjenaponskoj i
niskonaponskoj mreži radi isporuke krajnjim kupcima, te je, kao i prenos na visokonaponskoj
mreži, monopolska djelatnost i kao takva treba biti regulisana kako se ne bi zloupotrijebio
monopolski položaj distributivnih kompanija koje jedine posjeduju kapacitete za obavljanje ove
djelatnosti na određenom području. Kadaje upitanju razdvajanje distributivne djelatnosti, bolje
reći djelatnosti koju obavlja distributivni sistem operator ‐ distributer, od ostalih komercijalnih
djelatnosti (proizvodnja i snabdijevanje), razdvajanje se nameće kao uslov nepristrasnosti u
pružanjuuslugadistributerakorisnicimadistributivnemreže.
Distributivna djelatnost u Republici Srpskoj se obavlja u okviru pet distributivnih kompanija ‐
distributivnih sistem operatora (distributera). Svaki distributer je nadležan za obavljanje
djelatnosti na određenom geografskom području (slika 15). Obavljanje djelatnosti, uključujući i
određivanjetarifazakorištenjedistributivnemreže,regulišeinadgledaRegulatornakomisija.
56
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Regija Banja Luka
Regija
Doboj
Regija
Bijeljina
Regija Pale
Regija Trebinje
Slika15‐DistributivneregijeuRepubliciSrpskoj
Elektrodistributivna preduzeća u Republici Srpskoj su u sastavu Mješovitog Holdinga
"Elektroprivreda Republike Srpske" – Matično preduzeće a.d. Trebinje, tj. u sastavu vertikalno
integrisanog preduzeća koje je korisnik dozvole za trgovinu i snabdijevanje električnom
energijom. S obzirom da su elektrodistributivna preduzeća posebni pravni subjekti, uslov
pravnograzdvajanjajeispunjen.Funkcionalno‐upravljačkorazdvajanjesetrebaobezbijeditina
način da matično preduzeće može da utiče na upravljanje u pogledu dugoročnog planiranja,
usmjeravanja kapitala i slično, dok se ograničava uticaj na svakodnevne poslovne aktivnosti
distributivnogsistemoperatora‐distributera.
Prikazdistributivnogsistema,sapriključenimmalimhidroelektranamanadistributivnumrežu
datjenaslici16.
57
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Slika16‐Distributivnielektroen.sistemsaokruženjem
Osnovnitehničkipodaciodistributivnojmrežisuraspoloživi naosnovugodišnjihizvještajasa
tehničkim obrascima koje dostavljaju distributivna preduzeća u Republici Srpskoj. U tabelama
12i13jeprikazanostanjenakraju2011.godine.
R.br.
Naponskinivo
1
35kV
2
20(10)kV
4
0,4kV
Ukupno
Tipvoda
Dužina(km)
Nadzemni
Podzemni
Ukupno
Nadzemni
Podzemni
Ukupno
Nadzemni
Podzemni
Ukupno
Nadzemni
Podzemni
Ukupno
850,211
24,396
874,607
9984,804
1267,597
11252,401
29599,443
2201,243
31800,686
40434,458
3493,236
43927,694
Tabela12‐Dužinadistributivnihelektroenergetskihvodova
R.br.
Naponskinivo
1
35/10kV
3
20/0,4kV
4
10/0,4kV
Ukupno
Brojtrafostanica/Instalisanasnaga
kom.
74
MVA
kom.
MVA
kom.
MVA
kom.
MVA
572
2779
601,788
6606
1542,989
9459
2716,777
Tabela13‐Brojiinstalisanasnagadistributivnihtrafostanica
58
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
U2011.godinidistributivnapreduzećasuizgradila87,72kilometrasrednjenaponskenadzemne
mreže, 255,53 kilometara niskonaponske nadzemne mreže, 41,43 kilometra podzemne
kablovske mreže, a istovremeno i sanirala 212,094 kilometara srednjenaponske nadzemne
mreže, 635,017 kilometra niskonaponske mreže, te 13,37 kilometara podzemne kablovske
mreže.Takođe,izgrađenoje87trafostanicaTS10(20)/0,4kVsaukupnominstalisanomsnagom
od21,65MVA,dokjesanirano118TS10(20)/0,4kVsaukupnominstalisanomsnagomod31,72
MVA. Izgrađena i puštena u rad je i jedna trafostanica TS 35/10 kV "Bijeljina IV" instalisane
snage8MVAnadistributivnompodručjuElektro‐Bijeljine.Osimnavedenihpodatakaznačajnoje
napomenutidasuudistributivnomsistemuprisutneidrugetransformacijeTS35/0,4,TS35/6,
TS10/6,TS6/0,4kV,kaoivodovi6kVzapotrebenapajanjaindustrijskihobjekata(rudnika),
mada se značajan dio tih elektroenergetskih objekata koristi i za napajanje krajnjih kupaca u
lokalnoj sredini. Takođe, postoji i određen broj elektroenergetskih objekata koji nisu u
vlasništvudistributera,aslužezanapajanjevećegbrojakrajnjihkupacaelektričnomenergijom.
Podaci o površinama pojedinih distributivnih područja i broju krajnjih kupaca prikazan je na
slici17.
Slika17‐Površinadistributivnihpodručjaibrojkupaca
1.3.2. Metodologijazautvrđivanjetarifnihstavovazakorisnikedistributivnih
sistemauRepubliciSrpskoj
Tarifni stavovi za korisnike distributivnih sistema u Republici Srpskoj utvrđuju se u skladu sa
Pravilnikom o tarifnoj metodologiji i tarifnom postupku (Metodologija) utvrđenim od strane
Regulatornekomisije.Uovetarifnestavove,poredcijenedistribucijekojuutvrđujeRegulatorna
komisija, a koja pokriva troškove distributivne mreže i distributivnih gubitaka, uključuje se i
cijena korišćenja prenosne mreže koju utvrđuje Državna regulatorna komisija za električnu
energiju na osnovu svoje metodologije, a koja obuhvata troškove rada Elektroprenosa BiH,
troškoveradaNezavisnogoperatorasistemauBiHitroškovepomoćnihusluga.
Metodologijom Regulatornekomisijeje propisanodasekao opravdani troškovi distributivnim
kompanijamauRepubliciSrpskojpriznajusljedećitroškovidistributivnemreže:
59
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu



troškovi pogona, održavanja i vođenja distributivne mreže, uključujući troškove
održavanjapriključakaimjernihuređaja,teočitanjamjernihuređaja,
troškovirazvojadistributivnemrežei
troškovizanadoknaduopravdanihtroškovagubitakaelektričneenergijeudistributivnoj
mreži.
Tarifna metodologija zasniva se na obračunu godišnjeg potrebnog prihoda elektroenergetskih
preduzeća, a za učinke definisane elektroenergetskim bilansom za godinu za koju se utvrđuju
tarife.
U skladu sa Metodologijom, regulisana preduzeća ‐ korisnici dozvole za distribuciju električne
energije,podnosezahtjevRegulatornojkomisijizaodobrenjecijena,odnosnotarifnihstavovana
bazi potrebnog prihoda koji se sastoji iz opravdanih troškova uvećanih za povrat na kapital.
Opravdanost zahtjeva Regulatorna komisija utvrđuje u tarifnom postupku, te na osnovu toga
utvrđuje konačne cijene, odnosno tarifne stavove. Odluku Regulatorna komisija donosi
samostalno, odnosno nezavisno od bilo koje druge vladine agencije, poštujući odluke Državne
regulatorne komisije BiH u vezi sa cijenama korišćenja prenosne mreže. Dužina trajanja
regulatornog perioda nije posebno propisana, a tarifni postupak se pokreće ili na inicijativu
regulisanihpreduzećailinainicijativuRegulatornekomisije.
Za izračunavanje tarifnih stavova koriste se tehnički i finansijski podaci i dokumentacija koju
distributivne kompanije dostavljaju Regulatornoj komisiji u skladu sa Pravilnikom o
izvještavanjuupropisanimvremenskimintervalima,aiusamomtarifnompostupku.Naosnovu
ovih podataka, Regulatorna komisija sagledava obim, vrstu i kvalitet usluga koje distributivne
kompanije pružaju svojim korisnicima, kao i troškove njihovog poslovanja, odnosno njihovu
opravdanost.Opravdanosttroškaprocjenjujesepremapriroditroškaanalizomsvrsishodnosti,
analizomkoličineicijeneiuporednomanalizom(benchmarking).Utarifnimpostupcimakojeje
Regulatornakomisijadosadaprovodilakorišćenesuuporedneanalizeizmeđupetdistributivnih
kompanijauRepubliciSrpskojradisagledavanjatroškovaradaiodržavanjamreže.
Tarifna metodologija propisuje jedinstvene tarifne stavove za sve korisnike distributivnih
sistemauRepubliciSrpskoj.
1.3.3. Izjednačavanjedistributivnemrežnetarife
Gustinanaseljenostiipopunjenostipodručjastambenimiprivrednimobjektima,kaoikoličinai
struktura distributivnih postrojenja i opreme koji su uključeni u regulativnu osnovu, kao
osnovna sredstva za obavljanje djelatnosti distribucije, se značajno razlikuju po distributivnim
područjima u Republici Srpskoj, što prouzrokuje i različite prosječne troškove obavljanja
djelatnostidistribucije,pojediniciisporučeneelektričneenergijeisnage."Gustinapotrošnje"je
prikazanautabeli14.
Distributivnopodručje
Elektrokrajina
Elektro‐Bijeljina
ElektroDoboj
ElektrodistribucijaPale
Elektro‐Hercegovina
Ukupno
Površina
područja(km2)
8.629
3.697
2.836
5.064
3.844
24.070
Brojkrajnjih
kupaca
Brojkrajnjih
kupacapo
(km2)
244.117
103.694
92.563
56.790
29.202
526.366
28
29
33
10
7
21
Tabela14‐Razuđenostkupacapriključenihnadistributivnumrežu
Regulatornakomisijaje,uskladusanačelomravnopravnostikupacaizaštitekupacauudaljenim
i slabo naseljenim područjima, utvrdila iste tarifne stavove za sve kupce na cijeloj teritoriji
Republike Srpske. Imajući u vidu različite "gustine potrošnje" i različite troškove obavljanja
djelatnosti, Regulatorna komisija je utvrdila i koeficijente za poravnanje prihoda između
60
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
distributivnih preduzeća, kojim se distributivna preduzeća dovode u ravnopravan položaj u
pogleduostvarivanjaprihodaiopravdanihtroškovaobavljanjadjelatnosti.
1.3.4. Preuzimanjeipotrošnjaelektričneenergijeudistributivnojmreži
Električna energija u distributivnoj mreži u 2011. godini u Republici Srpskoj preuzimala se iz
prenosne mreže Elektroprenosa BiH, iz hidroelektrana priključenih na distributivnu mrežu i iz
drugih distributivnih sistema iz Bosne i Hercegovine i susjednih država. Struktura preuzete
električneenergijedatajenaslici18.
Slika18‐Preuzetaelektričnaenergijaudistributivnumrežuu2011.godini
Odukupnopreuzeteelektričneenergijeudistributivnumrežu,u2011.godini,uiznosuod3.556
GWh, krajnjim kupcima je isporučeno 2.980 GWh, a 576 GWh električne energije su gubici u
distributivnojmreži.Naslici19datajestrukturanetopotrošnjepodistributivnimpreduzećima.
Slika19‐Netodistributivnapotrošnjau2011.godini
61
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
1.3.5. Gubicielektričneenergijeudistributivnojmreži
Veliki problem distributivnih preduzeća u Republici Srpskoj i dalje je nivo gubitaka električne
energije u distributivnoj mreži. Politika Regulatorne komisije je da, određivanjem odobrenih
troškovanaimegubitakaelektričneenergijeutarifnompostupku,motivišekorisnikedozvolada
smanje distributivne gubitke. Istovremeno korisnici dozvola za distribuciju električne energije
su obavezni da donesu planove mjera i aktivnosti na smanjenju distributivnih gubitaka i da
podnesuizvještajeonjihovomsprovođenju.
Slika20‐Ostvarenapotrošnjaigubicielektričneenergijeudistributivnojmrežiu2011.godini
Regulatorna komisija u tarifnom postupku odobrava procentualni iznos gubitaka za svaki
naponski nivo i samo taj odobreni iznos (13,2% prosječno) se uračunava u tarifne stavove za
korišćenje distributivne mreže, dok manje ili veće ostvarenje gubitaka ide u korist ili na štetu
distributera.
Premapodacimakojesudostaviledistributivnekompanije,ostvarenigubicielektričneenergijeu
2011. godini iznosili su 16,21%, odnosno 576.420 MWh, tj. 133.295 MWh više nego što je
odobreno (13,2% prosječno). Ostvarena potrošnja i gubici električne energije u distributivnoj
mrežiuRepubliciSrpskoju2011.godiniprikazanisunaslici20,doksuostvarenigubicielektrične
energijeudistributivnojmrežipomjesecimaprikazaninaslici21.
62
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Slika21‐Ostvarenigubiciaktivneelektričneenergijeudistributivnojmrežipomjesecima2011.
godine
Nivogubitakaelektričneenergijeudistributivnojmrežipodistributivnimpodručjima,izraženkao
procentualniodnosostvarenihgubitakaelektričneenergijeiukupnopreuzeteelektričneenergije
u distributivnu mrežu, kreće se od 8,84% u ZP ''Elektro Doboj'' AD Doboj do 21,00% u ZP
''Elektrokrajina''A.D.Banjaluka,štojeprikazanonaslici22.
Slika22‐Nivogubitakaelektričneenergijeudistributivnojmrežipodistributivnim
područjima
Na slici 23 prikazan je uporedni pregled ostvarenih distributivnih gubitaka u
elektrodistributivnimpreduzećimauperioduod2005.do2011.godine.
63
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
26%
25%
24%
23%
22%
21%
20%
19%
18%
17%
16%
15%
14%
13%
12%
11%
10%
9%
8%
21,00%
20,00%
17,35%
17,15%
16,1%
2005.
2006.
Elektrokrajina
EdPale
2007.
2008.
2009.
ElektroDoboj
Elektro‐Hercegovina
16,53%
2010.
16,21%
2011.
Elektro‐Bijeljina
UkupnigubiciuRS
Slika23‐Pregledostvarenihdistributivnihgubitakanavišegodišnjemnivou(%)
UkupnidistributivnigubiciuRepubliciSrpskojod16,21%u2011.godinisumanjiza0,32%,ili
u energetskoj vrijednosti 5,9 GWh u odnosu na 2010. godinu, dok je ukupno preuzimanje
električne energije u distributivnoj mreži u tom periodu veće za 34,03 GWh u odnosu na
preuzimanjeelektričneenergijeu2010.godini.
Smanjivanjem gubitaka električne energije u distributivnoj mreži Republike Srpske na nivo
prosječnih gubitaka u Evropi (9,5%), moguće je staviti na raspolaganje dodatnu količinu
električneenergijeodoko230GWhgodišnje,štoodgovaranpr.godišnjojproizvodnjielektrane
nominalneaktivnesnage25MW,punomsnagomtokomcijelegodine.
Energetske vrijednosti distributivnih gubitaka i ukupno preuzete električne energije su
prikazanenaslici24.
Slika24‐Odnosgubitakaiukupnopreuzeteelektričneenergijeu2011.godini
64
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Odobrene i ostvarene količine električne energije za distributivne gubitke po preduzećima
prikazanesunaslici25.
Slika25‐Pregledostvarenihiodobrenihgubitakaelektričneenergijepodistributivnim
preduzećima
Naslicibroj26prikazanisu:
- ostvareni trošak nabavke električne energije za neodobrene gubitke koji uključuje i trošak
prenosateenergije,
- neostvareni ‐ izgubljeni prihod, odnosno prihod koji se mogao ostvariti da se električna
energija neodobrenih distributivnih gubitaka isporučila, fakturisala i naplatila krajnjim
kupcimapoprosječnojostvarenojcijenizakrajnjekupcenadistributivnojmreži.
Slika26‐Pregledostvarenihtroškovazbogneodobrenihdistributivnihgubitakaineostvarenog
prihodazbogostvarenihneodobrenihdistributivnihgubitakau2011.
65
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
1.4.
Snabdijevanjetarifnihkupacaelektričnomenergijom
Elektrodistributivna preduzeća u Republici Srpskoj, pored toga što su korisnici dozvola za
distribuciju električne energije, posjeduju i dozvole za obavljanje djelatnosti snabdijevanja
električom energijom tarifnih kupaca. Budući da ova preduzeća, kao jedinstveno pravno lice,
obavljajuidjelatnostdistribucijeidjelatnostsnabdijevanjatarifnihkupacaelektričnomenergijom,
to im je uslovima dozvola propisana obaveza računovodstvenog razdvajanje ovih djelatnosti.
Razdvajanjedjelatnostijeneophodnoradijasneidentifikacijetroškovakorišćenjamreže,odnosno
određivanje tarifa za korišćenje distributivne mreže. U cilju izvršenja ovih obaveza, navedene
kompanije prilagođavaju svoje poslovno‐informacione sisteme novoj organizaciji koju nameće
procesderegulacije.
DjelatnostdistribucijeidjelatnostsnabdijevanjatarifnihkupacauRepubliciSrpskojseobavljajuu
sistemuobavezejavneusluge.
1.4.1. Potrošnjaelektričneenergije
Utabeli15prikazanjebrojtarifnihkupacauRepubliciSrpskoju2011.godinipokategorijama
potrošnje.
Kategorija
potrošnje
110kV
35kV
10(20)kV
0.4kVOP
Domaćinstva
Javnarasvjeta
Ukupno
Elektro
krajina
2
3
286
15.688
228.057
81
244.117
Elektro‐
Bijeljina
1
5
192
5.240
98.245
11
103.694
Elektro
Doboj
2
7
102
4.973
87.460
19
92.563
EDPale
0
3
68
3.747
52.938
34
56.790
Elektro‐
Hercegovina
0
5
27
2.181
26.723
266
29.202
Ukupno
5
23
675
31.829
493.423
411
526.366
Tabela15‐BrojkrajnjihkupacauRepubliciSrpskojnadan31.12.2011.godine
Naslici27prikazanajenetopotrošnjatarifnihkupacapodistributivnimpodručjima,odnosnopo
preduzećima ‐ snabdjevačima tarifnih kupaca u Republici Srpskoj, a na slici broj 28 struktura
ukupnepotrošnjeelektričneenergijeuRepubliciSrpskojpokategorijamapotrošnje.
Slika27‐Potrošnjatarifnihkupacau2011.godini
66
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
OdukupnepotrošnjekrajnjihkupacauRepubliciSrpskoju2011.godini4%otpadanakrajnje
kupcečijisuobjektipriključeninavisokomnaponu(110kV),odnosnonaprenosnumrežu.
Svi krajnji kupci u Republici Srpskoj u 2011. godini su se snabdijevali kao tarifni kupci, po
tarifnimstavovimakojejeutvrdilaRegulatornakomisija.
Pored potrošnje krajnjih kupaca koje su snabdijevali snabdjevači tarifnih kupaca, a koja je
prikazananaslici27,preduzeće"Energolinija"d.o.o.Zvornikjeu2011.godinipotrošilo19,14
GWhelektričneenergijekojujesamoproizvelo.
Slika28‐Strukturanetopotrošnjepokategorijamapotrošnjeu2011.godini
1.4.2. Sigurnostsnabdijevanja‐proizvodnjaipotrošnjaelektričneenergije
Jedanodpokazateljasigurnostisnabdijevanjajenivoiraspoloživostproizvodnihkapaciteta
posmatranuodnosunanivopotrošnjeelektričneenergije.
RepublikaSrpska,kojasesvrstavaugrupuvećihnetoizvoznikaelektričneenergijeuregiji,i
u 2011. godini je ostvarila visok koeficijent obezbjeđenja potrošnje električne energije iz
vlastiteproizvodnje,aštojeprikazanonaslici29.Ipak,vrijednostiostvareneu2011.godini
sumanjeuodnosuna2010.godinu,prvenstvenozbognepovoljnehidrologije.
Slika29‐ProizvodnjaipotrošnjaelektričneenergijeuRSu2010.i2011.godini
67
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
1.4.3. Prihoddistribucijeisnabdijevanjatarifnihkupaca
U tabeli 16 dat je pregled prihoda ostvarenog od obavljanja djelatnosti snabdijevanja
nekvalifikovanih (tarifnih) kupaca električnom energijom, kao i prenesenih troškova na
djelatnostdistribucijeisnabdijevanjaposlijeizvršenogporavnanja(troškovinabavkeelektrične
energije i troškovi korištenja prenosne mreže). S obzirom da Regulatornoj komisiji nisu
dostavljenirevidovanifinansijskiizvještajizasvaelektrodistributivnapreduzeća,podaciutabeli
16sudatinaosnovupodatakaizredovnogmjesečnogizvještavanja.
(000KM)
Ukupnoostvareniprihodod
tarifa
Prenesenitroškovinabavkei
korišćenjaprenosnemreže
(uključeniitroškovi
distributivnihgubitaka)
Prihoddistribucijei
snabdijevanjaodtarifa(nakon
podmirenjatroškova
distributivnihgubitaka
Elektro
krajina
Elektro‐
Bijeljina
Elektro
Doboj
ED
Pale
Elektro‐
Herceg.
Ukupno
RS
177.421
77.057
63.273
36.188
22.037
375.976
126.491
48.920
40.865
20.226
10.336
246.838
50.930
28.137
22.407
15.962
11.701
129.138
Tabela16‐Prihoddistribucijeisnabdijevanjaodtarifnihstavovazasnabdijevanje
nekvalifikovanihkupacau2011.godini
1.5.
Kvalitetsnabdijevanjaelektričnomenergijom
Regulisanje kvaliteta usluge i unapređenje pouzdanosti sistema za distribuciju električne
energijeproizilaziizzakonskenadležnostiRegulatornekomisije.
Regulatorna komisija je donošenjem Opštih uslova za isporuku i snabdijevanje električnom
energijom, a kasnije i Pravilnika o izvještavanju propisala obavezu i formu izvještavanja o
kvalitetu snabdijevanja električnom energijom. Time je započela regulacija kvaliteta
snabdijevanjaelektričnomenergijomuRepubliciSrpskoj.
Opštimuslovimakvalitetsnabdijevanjasedefinišekao:
 kontinuitet isporuke električne energije (sposobnost, adekvatnost elektroenergetske
mreže da osigura kontinuitet napajanja električnom energijom u određenom
vremenskomperiodu,iskazanpokazateljimakontinuitetauisporuci),
 kvalitetkomercijalneusluge(nivopružanjauslugadistributera/snabdjevačapropisanih
Opštimuslovima)i
 kvalitet napona napajanja (standard za kvalitet napona napajanja predstavljaju
nominalni naponski nivoi u tački napajanja i odstupanja od nominalnih vrijednosti,
nominalne vrijednosti frekvencije i dozvoljeno odstupanje, te druge karakteristike
napona ‐ talasni oblik, simetričnost faznih vrijednosti i slično), sa propisanim
dozvoljenimodstupanjima.
Uslovimaizdatihdozvolazaobavljanjedjelatnostidistribucijeelektričneenergijeisnabdijevanja
tarifnih kupaca električnom energijom, korisnicima dozvola su propisane obaveze osiguranja
pouzdanog i kvalitetnog napajanja krajnjih kupaca električnom energijom, preduzimanje
potrebnih mjera radi poboljšanja pokazatelja pouzdanosti i kvaliteta, vođenje evidencija i
formiranjebazepodatakaopokazateljimakontinuitetaisporučeneelektričneenergijeikvaliteta
pruženih usluga i izrada redovnih godišnjih izvještaja o ovim pokazateljima koji treba da su
dostupnijavnostiputemvlastiteinternetstranice.
Navedene propisane obaveze imaju "opšti" karakter, a efikasno regulisanje kvaliteta usluge je
veomakompleksanzadatakkojipodrazumijevaprethodnouspostavljanjestandardakvalitetana
68
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
bazipodatakaopokazateljimakojidefinišukvalitetisporukeelektričneenergije.Odposebnogje
značaja kontinuirano prikupljati pouzdane podatke o kontinuitetu isporuke i o indikatorima
komercijalneuslugeureprezentativnomvremenukojeprethodiutvrđivanjustandardakvaliteta
i nakon toga uvođenju stimulacija, odnosno "naknada" kod određivanja tarifa i uvođenju
plaćanja naknade neposredno kupcima na osnovu utvrđenih garantovanih standarda. Taj
reprezentativni period je u toku, odnosno u toku je stvaranje uslova za prelazak u drugu fazu
regulacije kvaliteta snabdijevanja električnom energijom. Tokom 2011. godine su pripremani
dokumentikojimaćeseutvrditispecifičnistandardikojisadržekodeksponašanjapremakupcui
opštim domaćim i prihvaćenim standardima za električnu energiju prilagođeni sadašnjem
trenutkuibudućojperspektivirazvojaeletrodistributivnogsistema.
Podaci koji se ovdje prezentuju su prikupljeni na nivou 2011. godine i evidentirani su od
korisnikadozvolazadistribucijuelektričneenergijeisnabdijevanjetarifnihkupacaelektričnom
energijom. Takođe, dat je uporedni pregled ovih pokazatelja po distribucijama i za vremenski
period od prethodnih pet godina. Proces prikupljanja podataka o kvalitetu snabdijevanja je
interaktivan proces. Veoma je važno da su prekidi dokumentovani, makar i ručno (knjiga
dnevnikapogonskihdogađaja)jersepodaciprovjeravajuupostupkunadzornihprovjera.Proces
evidentiranja prekida se trenutno obavlja većinom ručno u jedinstvenom obrascu za vođenje
evidencije prekida u isporuci električne energije. U narednom periodu se očekuje, u skladu sa
razvojem daljinskog upravljanja, odnosno uvođenjem SCADA sistema u distributivni sistem,
primjenom novih tehnologija i osavremenjivanjem cijelog distributivnog sistema, da se i
evidencijapokazateljakvalitetasnabdijevanja osavremeniprimjenomodgovarajućihaplikacija,
tesamimtiminjihovunos,obradaianalizamodernizujeipovećatačnostsamihpodataka,ana
krajuisamaprovjeraučinijednostavnijom.
Utabeli17izrađenjeuporednipregledopštihtehničkihpokazateljadistributivnedjelatnostipo
distributivnimpreduzećima:
1
Dužinamreže/površinipodručja(km/km2)
2
Krajnjikupci/površinipodručja(k.k/km2)
3
Krajnjikupci/dužinimreže(k.k/km)
4
Isporučenaenergija/dužinimreže(MWh/km)
5
Isporučenaenergijananiskomnaponu/krajnjem
kupcunaniskomnaponu(kWh/k.k)
6
Isporučenaenergijananiskomnaponu/instalisanoj
snaziuTSH/0,4(MWh/MW)
7
Dužinaizgrađene(rekonstruisane/sanirane)
mreže/dužinimreže(km/km)
8
Snagaizgrađenih(rekonstruisanih/saniranih)
kapaciteta/snazikapaciteta(MVA/MVA)
9
10
ProsjekRS
Elektro‐Hercegovina
Elektrodistribucija
Pale
Elektro‐Bijeljina
Opštitehničkipokazatelji
distribucijeelektričneenergije
Elektrokrajina
R.br.
ElektroDoboj
Distributivnopreduzeće
2011.godina
2,4
2,1
2,6
1,1
0,7
1,8
28,3
28,0
32,6
11,2
7,6
21,9
11,9
13,5
12,6
10,3
10,1
12,0
69,6
86,7
74,5
49,1
63,0
70,4
4,5
4,4
3,8
4,3
4,9
4,4
1,1
1,0
1,0
1,2
1,0
1,1
0,0086
0,0332
0,0566
0,0472 0,0560 0,0289
0,0260
0,0192
0,0066
0,0467 0,0275 0,0214
Neplaniraniprekidiuisporuci/krajnjemkupcu
(sati/k.k)
28,1
23,3
10,6
25,4
14,5
23,1
Planiraniprekidiuisporuci/krajnjemkupcu
(sati/k.k)
13,2
16,5
16,2
10,8
9,7
14,0
69
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
11
12
Neplaniraniprekidiuisporuci/krajnjemkupcu
(broj/k.k)
Planiraniprekidiuisporuci/krajnjemkupcu
(broj/k.k)
13
Gubici/dužinimreže(MWh/km)
14
Gubici/krajnjemkupcu(MWh/k.k)
36,7
17,1
9,6
17,5
10,4
24,5
13,5
5,8
5,3
5,1
4,4
9,1
18,0
10,6
7,1
7,9
10,0
13,1
1,5
0,8
0,6
0,8
1,0
1,1
Tabela17‐Opštitehničkipokazateljidistribucijeelektričneenergije
1.5.1. Kontinuitetisporukeelektričneenergije
Kontinuitetisporukeelektričneenergijejeiskazanprekotripokazatelja:
o
Dužine trajanja prekida napajanja po krajnjem kupcu u toku godine (DTP): Zbir
uključuje sve dugotrajne prekide u toku godine, odvojeno za planirane i neplanirane
prekide,izražavaseuminutamailisatimapokrajnjemkupcu;
o
Broja dugotrajnih prekida napajanja krajnjih kupaca u toku godine (BDP): Zbir
uključuje sve dugotrajne prekide napajanja u toku godine, odvojeno za planirane i
neplaniraneprekidei
o
Broja kratkotrajnih prekida napajanja krajnjih kupaca u toku godine (BKP): Zbir
uključujesvekratkotrajneprekidenapajanjautokugodine.
Dugotrajniprekidi(trajanjeprekidadužeodtriminuta)seprateponaponskomnivouiuzroku
prekida, a kratkotrajni prekidi (trajanje prekida kraće od tri minuta) se prate samo po
naponskomnivou.Dugotrajniprekidiuisporucisedijelenaplanirane(najavljene)ineplanirane
(nenajavljene) prekide. U skladu sa Opštim uslovima za isporuku i snabdijevanje električnom
energijom,distributermožeobustavitiisporukuelektričneenergijeuciljuobavljanjaplaniranih
aktivnosti redovnog i vanrednog održavanja, pregleda i remonta, priključenja objekata novih
kupaca,ispitivanjaikontrolemjerenjaiproširenjamreže.Utimslučajevima,distributerjedužan
informisatikrajnjekupceoterminuplaniranogprekidaisporukeiočekivanomvremenutrajanja
prekida,najkasnije24časaprijeplaniranogprekidaisporuke.
Klasifikacijaneplaniranihprekidapremauzrokuvršisena:
- višusilu,
- odgovornosttrećestranei
- odgovornostdistributera.
Pod višom silom podrazumijevaju se svi događaji koji dovode do prekida isporuke, a izvan su
kontroledistributera:elementarnenepogode(zemljotres,požar,poplava),ekstremnivremenski
uslovi (atmosferska pražnjenja, olujni vjetar, prekomjerni led i sl.), prekidi na prenosnom
naponskom nivou, redukcija opterećenja zbog nestašice električne energije, podfrekventno
rasterećenjesistemainalozinadležnihorgana.
Pod odgovornošću treće strane podrazumijevaju se prekidi uzrokovani djelovanjem trećih lica
kaonpr:prekidioštećenjeprovodnika,oštećenjedalekovoda,krađa,sabotaža,terorizamisl.
Vrijednostipokazateljakontinuitetaisporukeelektričneenergijeza2011.godinudatisunaslici
30, a slika 31 i slika 32 prikazuju trend dužine trajanja i broja ukupnih prekida u prethodnim
godinama.
70
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
a)DTPb)BDPiBKP
Slika30‐PokazateljikontinuitetaisporukeelektričneenergijeRSza2011.godinu
Slika31‐DužinaukupnihprekidauisporucielektričneenergijeuRepubliciSrpskoj
71
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Slika32–BrojukupnihprekidauisporucielektričneenergijeuRepubliciSrpskoj
Sagledavanjem svih podataka, i grafičkih i tabelarnih, i analiziranjem prekida po uzroku,
definisanojpodjelidistributivnihpodručjainaponskomnivoudolazisedoodređenihzaključaka
koji zahtijevaju dublju analizu podataka i od strane samih distributivnih preduzeća. Tako,
značajan udio u neplaniranim prekidima prema dostavljenim podacima čine prekidi izazvani
događajima "više sile". Prekidi isporuke koji se dešavaju na srednjenaponskoj mreži pogađaju
najvećibrojkrajnjihkupaca,štojeizaočekivati.Dužinatrajanjaibrojprekidaisporukeimaju
nekoliko puta veće vrijednosti u seoskim, nego u gradskim područjima. Ako se razmatraju
prekidi u isporuci električne energije na distributivnoj mreži u 2011. godini, sa podacima iz
2010.godinedolazisedosljedećihčinjenica:



ukupni (neplanirani) prekidi po krajnjem kupcu iznose 1383 minuta (nešto iznad 23
sata),pokazateljpopravljenuodnosuna2010.godinuzatrisata;
neplanirani prekidi usljed odgovornosti distributera iznose 5 sati na nivou Republike
Srpske,štojeboljeza2,8satiuodnosuna2010.godinu,aizraženouprocentima21%od
ukupnih (neplaniranih) prekida, i to kod pojedinih distribucija: 3,5 sati (12,5%) na
područjuElektrokrajine,16,5sati(70%)napodručjuElektro‐Bijeljine,11minuta(0,4%)
na području Elektrodistribucije Pale, dok na području Elektro‐Hercegovine i Elekro‐
Dobojapremadostavljenimpodacimanijebiloprekidausljedodgovornostidistributera.
ukupni (neplanirani) prekidi na seoskom području iznose 39,5 sati po krajnjem kupcu,
naprigradskompodručju9,1sati,doknagradskompodručjuiznoseokočetirisata,štoje
vidnopoboljšanjeuodnosunaisteparametreu2010.godini(uprocentimaod20%na
seoskompodručjudo50%nagradskompodručju).
Pokazateljikontinuitetaisporukeelektričneenergije,kaoštosevidiinaslici31islici32,imaju
različitevrijednostinapojedinimdistributivnimpodručjima,štozavisiodnizafaktora,madase
u2011.godiniprimjećujetrendpribližavanjavrijednostipokazatelja.Takođe,vrijednostiudjela
neplaniranihprekidaizazvanihvišomsilom,odgovornošćudistributerailitrećestranese,prema
dostavljenim podacima, znatno razlikuju po distribucijama, što upućuje na nejednoobrazan
72
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
način primjene metodologije evidentiranja prekida. Potrebno je napomenuti da Pravilnikom o
izvještavanjuiOpštimuslovimanijeodređenkriterijumzaklasifikacijudistributivnihpodručja
nagradsko,prigradskoiseoskopodručje,alisudistributivnapreduzećau2006.godiniizvršila
ovupodjelu.Razlogzavišestrukovećibrojidužinuprekidauseoskimpodručjimajeposljedica
stanja distributivne mreže koja se sastoji od starijih mrežnih objekata nezadovoljavajućih
tehničkih karakteristika. Seoska mreža je radijalnog karaktera sa dugim vodovima, a seoska
područjasunabrdsko‐planinskompodručjuuvećemdijeluRepubilkeSrpske,osimpodručjana
sjeveru i kraških polja u jugoistočnom i jugozapadnom dijelu. Češći kvarovi u takvoj mreži su
uzrok prekida napajanja električnom energijom na seoskom području, sa značajnim trajanjem.
Jedan od realnih uzroka višestruko većih pokazatelja jeste i veliki udio nadzemnih vodova u
distributivnoj mreži Republike Srpske (oko 93%). Koje mjere preduzeti da bi se popravila
situacija u pogledu kontinuiteta isporuke u Republici Srpskoj? U određenim slučajevima,
rješenjejeobezbjeđenjerezervnognapajanjanasrednjenaponskomnivou,zatimunaprijeđenje
tehničke opremljenosti i stepena automatizacije distributivne mreže, kvalitetnije planiranje
redovnogodržavanjadistributivnemreže,tepravovremenoinvestiranjeudistributivnumrežui
iskorištenjeodređenogstepenatehničko‐organizacionerezervezapoboljšanjepouzdanostirada
distributivnogsistema.
Treba imati u vidu da promjena pokazatelja kontinuiteta snabdijevanja električnom energijom
tokomprethodnihgodinazavisiiodobimaipouzdanostiprikupljenihpodataka.Sobziromdaje
potpunost i pouzdanost podataka svake godine sve veća, u narednim godinama će se moći
pouzdanoiocijenititrendovikvalitetasnabdijevanjaupogledukontinuitetaisporukeelektrične
energije.
Idući korak, kao što je u uvodnom dijelu napomenuto, u regulaciji kontinuiteta isporuke jeste
određivanje ciljnih godišnjih vrijednosti ovih pokazatelja, njihova stalna provjera u pogledu
dokumentovanjauzrokapojedinihprekidakaoirefleksijanaposlovanjesamihdistributera.
1.5.2. Kvalitetnaponanapajanja
Osim kontinuiteta isporuke električne energije, tehnički aspekt kvaliteta snabdijevanja čini i
kvalitet napona napajanja. Krajnji kupac, prema propisima, ima pravo na besplatnu provjeru
kvaliteta napona napajanja na svom primopredajnom mjestu. Sistemsko praćenje kvaliteta
napona se vrši odgovarajućim mjerenjima u pojedinim tačkama distributivne mreže, a prema
dostavljenim podacima snimanje naponskih prilika se vrši pomoću više različitih mjerno‐
akvizicionih sistema u trafostanicama SN/NN i tačkama napajanja krajnjih kupaca na niskom
naponu.Kvalitetnaponanapajanjasepratiikrozizvještavanjedistributeraorevitalizacijitrafo
rejona sa lošim naponskim prilikama, broja žalbi krajnjih kupaca upućenih distributeru na
kvalitetnaponanapajanjaibrojapopravkinaponskihprilika.
Standardom IEC 38 od 1983. godine je promovisan prelazak sa napona niskonaponske mreže
220/380Vnavrijednost230/400V.Unapomenijedatodaprelazniperiodbudeštokraći,ane
dužiod15godinaodstupanjanasnaguovogstandarda.Tokomovogperiodatrebalojesvesti
napon unutar opsega 230/400 V (+6% ‐10%) da bi se krajem toga perioda postigao napon
230/400±10%. OvopodržavaisadašnjistandardIEC60038kaoi EN50160kojidajuiostale
karakteristike. Evropske norme standarda EN 50160 su metodom proglašenja prihvaćene od
strane BiH. Republika Srpska se usvajanjem tih tehničkih standarda na nivou Bosne i
Hercegovineobavezaladaćeizupotrebeizbacitii6kVnaponizdistributivnemreže.
U 2011. godini u Regulatornoj komisiji je zaprimljeno pet žalbi na smanjeni kvalitet
snabdijevanja električnom energijom. Pregled dostavljenih žalbi Regulatornoj komisiji za
prethodnegodinedatjenaslicibroj33.Evidentnojesmanjenjebrojažalbiu2011.godini.Ove
godinevećinažalbijebilasadistributivnogpodručjaElektrodistribucijaPaleiElektrokrajina.U
najvećem broju slučajeva žalbe su bile opravdane, pa se poslije izjašnjenja distributera kroz
nadgledanjepratenajavljenerekonstrukcijeisanacijedistributivnemreže.
73
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
14
10
2
2006
3
2007.
5
4
2008.
2009.
2010.
2011.
Slika33‐BrojžalbiRegulatornojkomisijinakvalitetnapona
Rok za potpunu primjenu međunarodnih i evropskih tehničkih standarda koji se tiču kvaliteta
napona(IEC60038iEN50160)je,premaodredbamaOpštihuslovazaisporukuisnabdijevanje
električnomenergijom,01.01.2015.godine.
Pregledbrojažalbidistributerunakvalitetnaponanapajanjaibrojapopravkinaponskihprilika,
naosnovudostavljenihpodataka,prikazanjenaslici34islici35.Odukupnogbrojapodnesenih
žalbinakvalitetnaponapremaizvještajudistribucija547žalbijebiloosnovano,adistributerje
otklonio nedostatke i obezbijedio normalne naponske prilike u 303 slučaja. U protekloj godini
biloje212zahtjevazanaknadušteteodkojihje107biloosnovanoiisplaćenaještetapotom
osnovu. Na području Elektrokrajine, elektroenergetski inspektor je u 27 slučajeva naložio
otklanjanjelošihnaponskihprilika.
Slika34‐Pregledbrojapodnesenihžalbidistribucijama8nakvalitetnapona
8
EK – MH ERS ZP "Elektrokrajina“ a.d. Banja Luka; EB – MH ERS ZEDP "Elektro‐Bijeljina" a.d. Bijeljina; ED – MH ERS ZP "Elektro Doboj" a.d. Doboj; EDP – MH ERS ZP "Elektrodistribucija" a.d. Pale; EH – MH ERS ZP "Elektro‐
Hercegovina" a.d. Trebinje 74
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Slika35‐Pregledbrojapopravkinaponskihprilika
Prosječnovrijemepotrebnozapopravkunaponskihprilikasekrećeodjedandopetmjeseci.
1.5.3. Komercijalnikvalitetuslugedistribucijeisnabdijevanja
Diokvalitetasnabdijevanjajeikvalitetkomercijalneuslugekojiseodnosinavrednovanjeusluga
koje distributer/snabdjevač pruža krajnjim kupcima električne energije. Ove usluge se mogu
podijeliti na određene cjeline, koje su propraćene odgovarajućim obrascima za izvještavanje
Regulatornekomisijeito:






izdavanjeelektroenergetskihsaglasnostiipriključenjeobjekatanadistributivnumrežu,
raduslužnogcentraiodjeljenjazarješavanjeprigovoraižalbi,
tehničkiaspektkomercijalnogkvaliteta,
održavanjemjernihuređaja,
mjerenje,očitanjeiobračunelektričneenergijei
isključenjeiobustavaisporuke.
UproteklomperiodudošlojedoformiranjairadauslužnihcentaraudistribucijamaRepublike
Srpske, čija funkcija upravo i jeste kontakt sa krajnjim kupcima u pogledu pribavljanja
neophodnih informacija u vezi priključenja, dokumentacije, prijave kvara, a i efikasnije
rješavanje prigovora i žalbi. Takođe podatke o tehničkom apektu komercijalnog kvaliteta
dijelompružaidispečerskicentarupravljanjadistributivnommrežomkojiunekimslučajevima
radi u koordinaciji sa uslužnim centrom. Obavljanjem nadzornih provjera u distribucijama
provjeravaseiradovogcentra.Naosnovu dostavljenihpodatakao komercijalnomkvalitetuu
2011. godini, izvršena je njihova analiza i grafičko predstavljanje vrijednosti određenih
pokazatelja. Uslužni centar distributera je nadležan kako za distributivnu djelatnost tako i za
djelatnostsnabdijevanjaelektričnomenergijom.
1.5.3.1.
Izdavanjeelektroenergetskihsaglasnostiipriključenjeobjekatana
distributivnumrežu
Pregledbrojaizdatihelektroenergetskihsaglasnostizakrajnjekupcenaniskomnaponu,tebroj
priključenjaobjekatanadistributivnumrežuizaključenihugovoraosnabdijevanjuprikazanje
naslikamabr.36,37i38.
75
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Slika36‐Brojizdatihelektroenergetskihsaglasnosti(EES)naniskomnaponu
Prosječnovrijemepotrebnozaizdavanjeelektroenergetskesaglasnostisekrećeodpetdoosam
dana od dana podnošenja urednog zahtjeva (30 dana rok prema odredbama Zakona o
električnojenergijiiOpštimuslovima).
Slika37‐Brojpriključenjaobjekatakrajnjihkupaca
76
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Slika38‐Brojzaključenihugovoraosnabdijevanjuelektričnomenergijom
Ubrojzaključenihugovoraosnabdijevanju(srednjiiniskinapon)uključenisui"stari"krajnji
kupcikojinisuimaliugovoreosnabdijevanju.
1.5.3.2.
Raduslužnogcentraiodjeljenjazarješavanjeprigovoraižalbi
Pregled broja prigovora krajnjih kupaca, te broja posjeta uslužnim centrima i broja poziva
krajnjih kupaca prikazan je na slikama br. 39, 40 i 41. Radi poređenja pokazatelja u ovim
segmentimaradadistribucija,brojjeprikazanuodnosuna100krajnjihkupaca.
Slika39‐Brojprigovorana100krajnjihkupaca
Prosječnovrijemepotrebnozaodgovornaprigovorižalbukrajnjegkupcaupisanojformikreće
se od dva do deset dana (10‐15 dana rok prema odredbama Zakona o električnoj energiji i
Opštimuslovima).
Podaci iz Elektrokrajine obuhvataju i reklamacije, pa otuda i nesrazmjera sa drugim
distribucijama,madajeevidentanpovećanbrojprigovoranapodručjuElektrokrajine.
77
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Slika40‐Brojposjetauslužnomcentruna100krajnjihkupaca
Slika41–Brojtelefonskihpozivauslužnomcentruna100krajnjihkupaca
Pregled broja prijavljenih problema sa mjerenjem, te broja isključenih krajnjih kupaca i broja
ponovouključenihnakonisključenjazbogneplaćanjaprikazanjenaslikamabr.42,43i44.
1.5.3.3.
Mjerenje,očitanjeiobračunelektričneenergije
Slika42‐Brojprijavljenihproblemasamjerenjemelektričneenergije
Prosječnovrijemepotrebnozaobezbjeđenjeispravnogmjerenjasekrećeoddvadočetiridana.
Obračunski period između dva očitanja brojila je mjesec dana, a na godišnjem nivou prema
dostavljenimpodacimaimamoneštomanjeod12očitanjabrojila.
78
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
1.5.3.4.
Isključenjeiobustavaisporuke
Slika43‐Brojsvihisključenjakrajnjihkupaca
Slika44‐Brojponovnihuključenjanakonisključenjazbogneplaćanja
Popravilu,ponovnouključenjenakonisključenjazbogneplaćanjadistributerobavljanajkasnije
idućegradnogdana.
Oveuslugekojeposvomkarakteruvećinomimajuprirodujavnihuslugaponekadsuznačajnije
od kvaliteta kontinuiteta isporuke, naročito za krajnje kupce iz kategorije domaćinstava.
Kriterijumivrednovanjaovihuslugasupotrebnovrijemeikvalitetizvršenjapojedinihusluga,za
koje su neki rokovi propisani Opštim uslovima za isporuku i snabdijevanje električnom
energijom.Naosnovuovihpokazatelja,možeseocijenitiraddistributerainjegovonastojanjeda
poboljšauslugekojepružakrajnjemkupcu,aliieventualnosignallošijeinekvalitetneusluge.Iz
navedenihrazlogaveomajevažnopratitiiimatipodatkeoovimparametrimaucjelini.
2. Sektorprirodnoggasa
2.1.
Upravljanjetransportnimsistemomprirodnoggasa
Odlukom Vlade Republike Srpske o imenovanju operatora transportnog sistema (Službeni
glasnik Republike Srpske, broj 114/07) ovlašćenje za obavljanje djelatnosti upravljanja
sistemom za transport prirodnog gasa dodijeljeno je preduzeću "Gas Promet" a.d. Istočno
Sarajevo – Pale. Takođe, navedeno preduzeće je i korisnik dozvole za obavljanje djelatnosti
upravljanjasistemomzatransportprirodnoggasauRepubliciSrpskojkojujeizdalaRegulatorna
komisija. Vlasnička struktura preduzeća je: akcijski fond RS 65.2%, Fond za penzijsko i
invalidskoisiguranjeRS10%,FondzarestitucijuRS5%,a19,8%suakcijeinvesticionihfondova
79
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
i malih akcionara. Operator transportnog sistema je i vlasnik jednog dijela transportne mreže
prirodnoggasauRepubliciSrpskoj(24,2km).
Republika Srpska nema sopstvenih izvora prirodnog gasa. Gas dolazi iz Rusije preko Ukrajine,
MađarskeiSrbijepravcemBeregovo‐Horgoš–Zvornik.TransportnisistemRepublikeSrpskeje
izgrađenuperioduod1979.od1984.godineipovezanjesatransportnimsistemompreduzeća
JP"Srbijagas"Srbijai"BH‐Gas"d.o.o.Sarajevo.UlazgasautransportnisistemizpravcaSrbijeje
kod Šepka, a gas se preuzima u PPS (primopredajna stanica) Karakaj. Izlazi iz transportnog
sistema su na GMRS (glavna mjerno‐regulaciona stanica) Karakaj (za FG "Birač“ a.d. Zvornik i
potrošače u industrijskoj zoni Karakaj), na MRS (mjerno‐regulacionoj stanici) Zvornik (za
potrošačeuZvornikuiMalomZvorniku)imjernojstaniciuKladnju(Starić)kojajeuvlasništvu
preduzeća "BH‐Gas" d.o.o. Sarajevo (za potrošače u FBiH). Na transportnom sistemu postoje
izgrađeni odvojci ka Bratuncu, Šekovićima i Ćotovnik (za Tuzlu) koji nisu u funkciji (slike 45 i
46).
OsnovnekarakteristiketransportnogsistemazaprirodnigasuRSsusljedeće:
- Dužinagasovoda–64,2km,
- Prečniktransportnoggasovoda–406,4mm(16"),
- Maksimalniprojektovanipritisak–50bara,
- Maksimalni projektovana količina prirodnog gasa koja se može
transportovati–1,25x109Sm3/god,
- Pritisaknaulazuutransportnisistemmaks/min/radni‐50/25/35bara,
- Radni protok –750x106Sm3/god(godišnja mogućakoličina prirodnog gasa
kojasemožetransportovatipriulaznompritiskuod35bara),
- Zapremina prirodnog gasa u transportnom sistemu na radnom pritisku
(linepack)‐250000Sm3i
- Brojmjernihmjestaje3(13mjerača).
Ostalipodaci
2009.
2010.
2011.
MaksimalnitehničkikapacitetsatniTWh/h
0,00105
0,00105
0,00105
MaksimalniostavarenikapacitetsatniTWh/h
0,00067
0,00071
0,000685
63,8%
67,6%
65,6%
36,2%
32,4%
34,4%
Procenatiskorišćenjamreže
Slobodnipotencijalmreže
Tabela18‐OstalipodacizatransportnisistemprirodnoggasauRS
Slika45‐Prikazpravcasnabdijevanjaprirodnimgasomipostojećegtransportnogsistema
prirodnoggasauRepubliciSrpskoj
80
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Regulatorna komisija je
rješenjemod11.marta2010.
godine dala saglasnost na
dokument
Pravila
rada
transportne mreže prirodnog
gasa u Republici Srpskoj
korisniku
dozvole
za
obavljanje
djelatnosti
upravljanja sistemom za
transport prirodnog gasa u
RepubliciSrskojtj.preduzeću
"Gas Promet" a.d. Istočno
Sarajevo – Pale. Pravila rada
su objavljena u ''Službenom
glasniku Republike Srpske'',
broj 64/10 i na internet
stranicipreduzeća.
"GAS PROMET"
a.d. Pale - 24.2
Slika46‐ŠematskiprikaztransportnogsistemaprirodnoggasauRepubliciSrpskoj
2.2.
Transportprirodnoggasa
Dozvola za obavljanje djelatnosti transporta prirodnog gasa je izdata energetskim subjektima
"GasPromet"a.d.IstočnoSarajevo‐Palei"Sarajevo‐gas",a.d.IstočnoSarajevo.
Transporter"GasPrometa"a.d.IstočnoSarajevo‐Paletransportujegasnadionicidužine24,2
km od granice sa Srbijom do Zvornika. Transporter "Sarajevo‐gas" a.d. Istočno Sarajevo
transportuje gas na dionici dužine 40 km između Zvornika i Kladnja. Prema podacima
transportera, ukupne transportovane količine prirodnog gasa za period od 2008. do 2011.
godineprezentovanesuutabeli19:
Transporter/godina
"GasPrometa"a.d.Pale
"Sarajevo‐gasa"a.d.IstočnoSarajevo
2008
312
220
2009
231
199
UmilionimaSm3
2010
2011
241
277
206
211
Tabela19‐PodaciotransportovanimkoličinamaprirodnoggasauRS
2.3.
Distribucijaiupravljanjesistemomzadistribucijuprirodnoggasa
Dozvole za obavljanje djelatnosti distribucije i upravljanja sistemom za distribuciju prirodnog
gasaizdatesupreduzećima"Sarajevo‐gas",a.d.IstočnoSarajevoiA.D."Zvornikstan"Zvornik.
Oba distributera nadležna su za obavljanje djelatnosti na određenom geografskom području.
Obavljanjedjelatnosti,kaoiizdavanjesaglasnostinacijenepriključenjanadistributivnumrežui
određivanje tarifa za pristup i korištenje distributivne mreže, reguliše i nadgleda Regulatorna
komisijazaenergetikuRepublikeSrpske.
Distributer "Sarajevo‐gas", a.d. Istočno Sarajevo obavlja distribuciju gasa na teritoriji opština
Istočno Novo Sarajevo i Istočna Ilidža (sa potencijalom razvoja na opštinu Pale). Distributivni
sistem preduzeća "Sarajevo‐gas" a.d. Istočno Sarajevo je priključen na distibutivni sistem
preduzeća"Sarajevogas"a.d.SarajevoizFBiH.Dužinamrežeje71km(PEd32‐200mmiČDN
100‐200),radnipritisak0.1/4/8bar,akapacitetmreže6.678‐11.810Sm3/h.
U tabeli 20 su prikazani podaci o ukupno distribuisanim količinama prirodnog gasa, broju
korisnika i gubicima za preduzeće "Sarajevo‐gas" a.d. Istočno Sarajevo u periodu 2009 ‐ 2011.
godine.
81
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
„Sarajevo‐gas“a.d.IstočnoSarajevo
Godina
Ukupnodistribuirano(Sm3)
Brojkorisnika
2009.
2010.
2011.
2.877.008,00
3.179.445,86
3.408.957,00
2.956
3.278
3.536
Gubici
Sm3
%
138.535,00 4,60%
102.654,55 3,13%
110.384,00 3,13%
Tabela20–Ukupnedistribuiranekoličine,brojkorisnikaigubiciprirodnoggasazapreduzeće
„Sarajevo‐gas“a.d.IstočnoSarajevo
Distributer A.D. "Zvornik stan" Zvornik obavlja distribuciju gasa na teritoriji opštine Zvornik.
Preduzeće u svom sastavu ima i toplanu kojom snabdijeva korisnike toplotnom energijom.
DistributivnamrežaA.D."Zvornikstan"Zvornikjepriključenanatransportnumrežupreduzeća
"Gas Promet" a.d. Istočno Sarajevo ‐ Pale preko GMRS Karakaj i MRS‐ce u Zvorniku. Dužina
mreže je 42,36 km (PE d63,60,90 mm i Č DN 150), radni pritisak 0.2/0.5/3 bar, a kapacitet
mreže570‐5.331Sm3/h.
U tabeli 21 su prikazani podaci o ukupno distribuisanim količinama prirodnog gasa, broju
korisnikaigubicimazapreduzećeA.D."Zvornikstan"Zvornikuperiodu2009‐2011.godine.
A.D.''Zvornikstan''Zvornik
Godina
UkupnodistribuiranoSm3
Brojkorisnika
2009.
2010.
2011.
2.213.132,00
3.033.274,00
2.950.323,00
564
593
615
Gubici
Sm3
(%)
147.020,00 6,20%
230.689,00 7.68%
49.932,00 1.66%
Tabela21–Ukupnedistribuiranekoličine,brojkorisnikaigubiciprirodnoggasazapreduzećeA.D.
"Zvornikstan“Zvornik
Prema podacima preduzeća ukupna dužina distributivne mreže u Republici Srpskoj je 113,36
km.
Oba distributera imaju važeća "Pravila rada distributivne mreže prirodnog gasa" koja su
usvojenaodstranenadležnihorganapreduzećainakojesuizdatarješenjaodavanjusaglasnosti
odstraneRegulatornekomisije.
NasjedniciVladeRepublikeSrpskeod08.decembra2011.godinedonesenojerješenjeododjeli
koncesijezaprojektovanje,izgradnju,korištenjei održavanje distributivnog gasnogsistemasa
priključkom na gasovod u Gornjem Šepku u cilju snabdijevanja opštine Bijeljina prirodnim
gasom preduzeću „Bijeljina gas“ d.o.o. Bijeljina (''Službeni glasnik Republike Srpske'', broj
03/12). Ugovor o koncesiji između Vlade Republike Srpske i ovoga preduzeća potpisan je
29.12.2011. godine. Početak distribucije gasa na području opštine Bijeljina očekuje se krajem
2012.godine.
2.4.
Snabdijevanjeprirodnimgasom
Dozvole za obavljanje djelatnosti snabdijevanja prirodnim gasom izdate su preduzećima
"Sarajevo‐gas"a.d.IstočnoSarajevoiA.D."Zvornikstan"Zvornik.
Preduzeća koja se bave distrubicijom i upravljanjem sistemom za distribuciju prirodnog gasa,
obavljaju i djelatnost snabdijevanja tarifnih kupaca prirodnim gasom. Uslovima dozvola je
definisano da preduzeća obave računovodstveno razdvajanje distribucije od ostalih djelatnosti
kojima se korisnik dozvole bavi, kako bi se omogućila jasna identifikacija troškova pristupa i
korišćenjamreže.
82
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
U tabeli 22 prikazan je broj krajnjih kupaca po kategorijama potrošnje i njihova potrošnja u
2011.godini.
Sarajevo‐gas
domaćinstva
komercijalni
industrija
UKUPNO
Zvornikstan
domaćinstva
komercijalni
industrija
sis.daljinskog
grijanje
UKUPNO
Brojkrajnjih
kupaca
PotrošnjaSm3
3.275
255
6
3.536
2.084.392
985.239
339.326
3.408.957
505
96
13
238.332
1
615
2.174.077
2.950.323
537.914
Tabela22–Brojkrajnjihkupacapokategorijamapotrošnjeinjihovapotrošnjau2011.
Pored potrošnje prirodnog gasa kupaca koje snabdijevaju snabdjevači iz Republike Srpske
(prikazaneutabeli21),snabdijevanjekrajnjihkupacaizRepublikeSrpskeobavljaisnabdjevač
"BH‐Gas"d.o.o.Sarajevokakoslijedi:
- Fabrikaglinice„Birač“A.D.Zvornik
62.793.716Sm3
- IndustrijskazonaZvornik(6kupaca)
532.329Sm3.
2.5.
Kvalitetpruženihuslugazadjelatnostiizsektoraprirodnoggasa
Regulisanje kvaliteta usluge i unapređenje pouzdanosti transportnih i distributivnih sistema
prirodnog gasa biće predmet daljih aktivnosti Regulatorne komisije i kroz nadzor nad
primjenompravilaradaiopštihuslovasnabdijevanjakojesuusvojilinadležniorganipreduzeća,
a na koje je Regulatorna komisija dala saglasnosti. Takođe, uslovima izdatih dozvola za
obavljanje djelatnosti transporta, distribucije i upravljanja sistemom za distribuciju prirodnog
gasaisnabdijevanjeprirodnimgasomkorisnicidozvolaseobavezujudaosigurajuipreduzimaju
svepotrebnemjerezapouzdanoikvalitetnoobavljanjedjelatnosti,davodeažuriranuevidenciju
prekidasnabdijevanja,gubitakasistema,tekvalitetapruženihusluga.Informacijezakorisnikeu
vezi tehničkih mogućnosti sistema, troškova priključenja, pristupa i korišćenja sistema, kao i
mogućnosti podnošenja prigovora i žalbi trebaju biti objavljene na oglasnoj tabli i internet
stranicipreduzeća.Procesprikupljanjapodatakaokvalitetupruženihuslugajezapočeokrajem
2010.godine.
Preduzeća, u okviru obaveza izvještavanja definisanih dozvolama za obavljanje djelatnosti,
dostavljajuRegulatornojkomisijiizvještajeokvalitetusnabdijevanjauskladusaPravilnikomo
izvještavanju.
Prema dostavljenim podacima preduzeća u 2011. godini za djelatnosti transporta prirodnog
gasanijebiloprekidausnabdijevanju.
Premadostavljenimpodacimapreduzećazadjelatnostidistribucijenadistributivnompodručju
preduzeća "Sarajevo‐gas" a.d. Istočno Sarajevo u 2011. godini zabilježena su 3 neplanirana
prekida snabdijevanja prirodnim gasom, kojima je bilo pogođeno ukupno 3476 korisnika sa
ukupnomtrajanjemprekidaod211časova.KodpreduzećaA.D."Zvornikstan"zabilježenasu4
neplanirana prekida snabdijevanja prirodnim gasom, kojima je bilo pogođeno ukupno 2202
korisnika sa ukupnom trajanjem prekida od 30 časova. Prekidi su ugavnom izazvani usled
83
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
oštećenja gasovoda od strane trećih lica. Takođe preduzeće A.D. "Zvornik stan" je izvijestilo o
prekidu snabdijevanja od 18.04‐14.10.2011. godine usled isključenja isporuke gasa od strane
snabdjevača"BHGas"d.o.o.Sarajevo.
U tabelama 23, 24 i 25 prikazani su pokazatelji kvaliteta usluga za djelatnosti distribucije,
snabdijevanjatarifnihkupaca,kaoitrgovineisnabdijevanjaprirodnimgasomza2011.godinu.
Brojpodnijetihzahtjevazapriključenje
Brojodobrenihzahtjevazapriključenje
Brojintervencijanamjernimmjestima
Brojintervencijazbogkvaranamreži
Brojizrađenihpriključaka
Ukupanbrojobavještenjakorisnikaoprekiduisporuke
Brojprijavanaproblemesamjerenjem
Brojzahtjevazaisključenjenazahtjevkrajnjegkupca
Srednjevrijemeizvršenjaisključenjanazahtjevkupca(dan)
Brojponovnihuključenja,nakonisključenjazbogneplaćanja
Sarajevo‐gas
Zvornikstan
Ukupno
26
26
550
3
26
3
5
6
1
52
5
5
73
4
5
5
3
4
1
9
31
31
623
7
31
8
8
10
2
61
Tabela23–Evidencijapokazateljakvalitetauslugedistribucijeprirodnimgasom
Sarajevo‐gas
Zvornikstan
Ukupno
Ukupanbrojposjetauslužnomcentru
Ukupanbrojtelefonskihpoziva
Ukupanbrojdostavljenihpisanihžalbi
Prosječnovrijemeodgovoranaprigovoreižalbekrajnjih
kupaca(dan)
Prosječanbrojočitanjabrojilakrajnjihkupaca
Prosječanbrojsamoočitanjabrojilakrajnjihkupaca
Procenatračunanaosnovuprocijenjenepotrošnje
Ukupanbrojrevidovanihračuna
Ukupanbrojzaključenihugovoraosnabdijevanju
Srednjevrijemeodzaključenjaugovoraosnabdijevanjudo
početkaisporuke(dan)
Ukupanbrojobavještenjaoprekiduisporuke
Prosječnovrijemeponovnoguključenjanakonneopravdanog
isključenja(dan)
Ukupanbrojžalbinakvalitetisporuke
Brojprijavanaproblemesamjerenjem
Srednjevrijemerješavanjaproblemasamjerenjem(dan)
Brojprekidasnabdijevanjanazahtjevkrajnjegkupca
Srednjevrijemeizvršenjaprekidasnabdijevanjanazahtjev
krajnjegkupca(dan)
Brojponovnihuključenjanakonisključenjazbogneplaćanja
924
1452
2
2,5
540
716
2
5
1464
2168
4
3,75
3224
0
0
2
266
2
504
1
0
0
3
1
3728
1
0
2
269
1.5
228
0
2155
5,66
2383
5,66
0
2
3,5
5
1
0
1
1
4
1
0
3
2,25
9
1
40
8
48
Srednjevrijemeuključenjanakonisključenjazbogneplaćanja
(dan/sat)
1/0
0/1
0/12,5
Tabela24–Evidencijapokazateljakvalitetauslugesnabdijevanjatarifnihkupaca
84
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Ukupanbrojposjetauslužnomcentru
Ukupanbrojtelefonskihpoziva
Ukupanbrojdostavljenihpisanihžalbi
Prosječanbrojočitanjabrojilakrajnjihkupaca
Prosječanbrojsamoočitanjabrojilakrajnjihkupaca
Procenatračunanaosnovuprocijenjenepotrošnje
Ukupanbrojrevidovanihračuna
Ukupanbrojzaključenihugovoraosnabdijevanju
Srednjevrijemeodzaključenjaugovoraosnabdijevanjudo
početkaisporuke(dan)
Ukupanbrojobavještenjaoprekiduisporuke
Prosječnovrijemeponovnoguključenjanakonneopravdanog
isključenja(dan)
Ukupanbrojžalbinakvalitetisporuke
Brojprijavanaproblemesamjerenjem
Brojprekidasnabdijevanjanazahtjevkrajnjegkupca
Brojponovnihuključenjanakonisključenjazbogneplaćanja
Srednjevrijemeuključenjanakonisključenjazbogneplaćanja
(dan/sat)
Sarajevo‐gas
Zvornikstan
Ukupno
0
2
0
283
0
0
0
43
2
77
105
0
109
0
0
0
1
1
77
107
0
392
0
0
0
44
1.5
56
1
47
5,66
103
3,33
0
0
0
6
1/0
0
0
0
1
0/1
0
0
0
7
0/12,5
Tabela25–Evidencijapokazateljakvalitetauslugetrgovineisnabdijevanjaprirodnimgasom
2.6.
Metodologijaipostupakutvrđivanjatarifnihstavovausektoru
prirodnoggasa
Pravilnikom o tarifnoj metodologiji u sistemu transporta, distribucije, skladištenja i
snabdijevanjaprirodnimgasom,kojijedonijelaRegulatornakomisija,uređujuseprincipi,način
ipostupakkojimaseutvrđuje:
a. metodologijazaobračunavanjetroškovatransportaiupravljanjatransportnimsistemom,
distribucijeuključujućiiupravljanjedistributivnimsistemom,skladištenjaisnabdijevanja
prirodnimgasom,
b. metodologija za obračunavanje troškova priključenja na mrežu za transport i/ili
distribucijuprirodnoggasai
c. tarifni sistem za obračunavanje cijene za pristup i korišćenje sistema za transport,
distribuciju i skladištenje prirodnog gasa i tarifni sistem za obračunavanje cijene
prirodnoggasazasnabdijevanjetarifnihkupaca.
Tarifnametodologijausektoruprirodnoggasapolaziodsljedećihnačela:
a. Tarifekojeseutvrđujuusektoruprirodnoggasazasnovanesunaopravdanimtroškovima
obavljanjadjelatnostitakodaseobezbijedifunkcionisanjeirazvojsistema;
b. Energetskisubjektimapravodakroztarifedefinisanetarifnimsistemomostvaripotrebni
prihodizkojegmoženadoknaditisveopravdanetroškoveobavljanjadjelatnostiiostvariti
pravičanpovratnauloženasredstvazaobavljanjedjelatnostizakojuseutvrđujutarife;
c. Potrebanprihodiopravdanitroškoviutvrđujuseposebnozasvakuregulisanudjelatnost
usektoruprirodnoggasaizasvakienergetskisubjekat;
d. Troškoviobavljanjadjelatnostialocirajusenaobračunskeelementeikategorijepotrošnje
definisane tarifnim sistemom, računovodstveno razdvojene od ostalih djelatnosti koje se
obavljajuuenergetskomsubjektu;
e. Alokacija troškova energetskih subjekata na obračunske elemente i kategorije potrošnje
zasnivasenanačeluuzročnostikojimseobezbjeđujedasetroškovisistemarasporedena
onekorisnikezbogkojihsutitroškovinastali.
85
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Potrebni godišnji prihod od usluga energetskog subjekta po regulisanim cijenama, obuhvata
sljedećekomponente:
a. opravdane troškove rada i održavanja, uključujući i troškove amortizacije stalnih
materijalnihinematerijalnihsredstava,kojeodobriRegulatornakomisija,
b. odobrenipovratnakapital,naosnovicuipostopikojuodobriRegulatornakomisijai
c. obračunati porez na dobit primjenom propisane stope poreza na oporezivu osnovicu
sadržanuuiznosuodobrenogpovratanavlasničkikapital.
Ovakoutvrđenprihodseumanjujezaostaliprihodostvarenkorišćenjemresursanamijenjenih
obavljanjuregulisanedjelatnosti,akosupripadajućitroškoviuključeniupotrebniprihod.
Prihodom se nadoknađuju opravdani troškovi obavljanja regulisane djelatnosti energetskog
subjektaiskazaniufinansijskimizvještajimakojiuključuju:
- troškovekorišćenjaobjekata,opremeiuređaja,
- troškovematerijala,
- troškoverada,
- troškoveuslugai
- troškoveopštihoperativnihiadministrativnihposlova.
Uopravdanetroškoveuključujeseipripadajućidiotroškovazafinansiranjeupraveizajedničkih
poslovakojiseobavljajuunutarvertikalnoilihorizontalnointegrisanogenergetskogsubjekta.
Potrebnigodišnjiprihodzauslugeusektoruprirodnoggasatrebadaobezbijedi,poredpokrića
troškovatekućegposlovanja,iuslovezaulaganjeurazvojsistema.Opravdanostnastankasvake
vrste troškova ocjenjuje se na osnovu svrsishodnosti nastanka troška, a imajući u vidu uslove,
okolnostiiraspoloživeinformacijeuvrijemekadajedonesenaodlukakojomsutroškovinastali.
Potrebni prihod energetskog subjekta za obavljanje regulisane djelatnosti alocira se na
obračunskeelementeikategorijepotrošnjeponačeluuzročnosti.Načelouzročnostiznačidase
određenom obračunskom elementu pripišu pripadajući troškovi regulisane djelatnosti koji
zavise od količine tog obračunskog elementa, a zatim troškovi pripisani svakom obračunskom
elementu alociraju na kategorije kupaca u zavisnosti od obima i načina njihove potrošnje
prirodnoggasa.
Jediničnecijeneuslugausektoruprirodnog gasa potarifnimstavovima računajusenaosnovu
alociranogpotrebnoggodišnjegprihodaiobimauslugaizraženihuobračunskimelementimaza
datukategorijupotrošnje.
Tarifnim sistemom u sektoru prirodnog gasa definišu se kategorije potrošnje i tarifne grupe
kupaca,teobračunskielementizakojejediničnecijene(tarife)odobravaRegulatornakomisijau
skladu sa odredbama Pravilnika o tarifnoj metodologiji u sistemu transporta, distribucije,
skladištenjaisnabdijevanjaprirodnimgasom.
Tarifni postupak, u kome Regulatorna komisija daje saglasnost na tarifne stavove koje
regulisano preduzeće predlaže na bazi tarifne metodologije, se pokreće na zahtjev regulisanog
preduzeća ili na inicijativu Regulatorne komisije, pri čemu regulatorni period predlaže
energetskisubjektinjegovotrajanjenijeunaprijedpropisano.
Ukolikosetokomregulisanogperiodacijenagasanatržištupromijenizavišeod±5%uodnosu
na cijenu koja je korišćena za obračun tokom tarifnog postupka u djelatnosti snabdijevanja,
energetskisubjektmožekorigovaticijenupokojojsnabdijevatarifnekupcezarazlikupromjene
nabavnecijeneprirodnoggasa.
U djelatnosti transporta primjenjen je zonski tarifni model, zone su podijeljene na dva
transporteraprirodnoggasauRepubliciSrpskoj.
Metodologijazaobračunavanjetroškovapriključenjanamrežu,kojajesastavnidioPravilnikao
tarifnoj metodologiji u sistemu transporta, distribucije, skladištenja i snabdijevanja prirodnim
gasom, obuhvata troškove izgradnje priključka objekta i utvrđuju se sabiranjem sljedećih
troškova: troškovi neophodne opreme, uređaja i materijala za izradu priključka; troškovi
86
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
izvršenih radova; troškovi pribavljanja i izrade dokumentacije, stvaranja drugih uslova za
izgradnjupriključka,kaoidiotroškovasistemanastalihkaopreduslovzapriključenje.
3. Sektornafteiderivatanafte
3.1.
Proizvodnjaderivatanafte
Zakonom o nafti i derivatima nafte propisana je nadležnost Regulatorne komisije da vrši
regulisanjedjelatnostiusektorunafteiderivatanafteito:proizvodnjederivatanafte,transporta
nafte naftovodima, transporta derivata nafte produktovodima i skladištenje nafte i derivata
nafte.
Korisnik dozvole za proizvodnju derivata nafte "Rafinerija nafte" a.d. Brod sastoji se od dva
odvojena primarna postrojenja. Novo primarno postrojenje dovršeno je 2011. godine i ima
kapacitet prerade sirove nafte od 3 miliona tona godišnje. Staro primarno postrojenje čine
postrojenja izgrađena 1968. godine, a instalisani kapacitet prerade sirove nafte iznosi 1,32
milionatonagodišnje.Osimnavedenog,rafinerijaobuhvatapomoćneizvan‐procesnekapacitete
kaoštosuskladišniiugovornikapaciteti,baznapomoćnapostrojenjaitd.
Utabelibroj26datisuosnovnitehničkipodaci"Rafinerijenafte"a.d.Brod.
OSNOVNITEHNIČKIPODACI:PROIZVODNJADERIVATANAFTE
Lokacija:
Tiprafinerije:
Kapacitetirafinerije:
Brod
Preradasirovenafte
Kapacitet
Porjeklo
Godinaizgradnje/
[t/god]
(licenca)
rekonstrukcije
Primarnapostrojenja
Atmosferska
SNAM
destilacija‐02
1.200.000 PROGETI
1968
Atmosferska
3.000.000 TEHNIP
1990/2011
destilacija‐31
Postrojenje
Vakumdestilacija‐
03
550.000
SNAM
PROGETI
1968
Godinapuštanja
urad
Sadau
funkciji
1968
1990/2011
DA
NE
1968
DA
Sekundarnapostrojenja
HDS‐benzinai
platformata‐04
Hidrokreking
vakumgasnogulja‐
05
Proizvodnjavodika‐
06
HDS‐benzina
sekcija‐32
CCR‐katalitički
reformat‐33
HDS‐kerozina
sekcija‐34
HDS‐gasnogulja
270.000
UOP
1968
1968
DA
300.000
UOP
1968
1968
DA
10.000
1968
1968
DA
750.000
SNAM
PROGETI
UOP
1990
1990
DA
530.000
UOP
1990
1991
NE
100.000
IFPTEHNIP
1990
1990
NE
460.000
IFPTEHNIP
1990
2009
DA
87
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
sekcija‐35
Razdvajanje
300.000
PETRO‐HEM 2011
reformata‐04B
INŽINJERING
Proizvodnja
390.000
IFPTEHNIP
1990
bitumena‐42
Proizvodnjaderivatanafte‐Derivati
TNG
Laganibenzin
BenzinBMB95
BenzinBMB98
Evrodizel4
Evrodizel5
LUEL
BUS
Bitumeni
LUS
Sumpor
Obradaiproizvodnjagasova
07‐Pranjesuvog
SNAM
gasa
16.400
PROGETI
1968
08‐Meroxlaganog
SNAM
benzina
35.720
PROGETI
1968
09‐MeroxTNG
SNAM
14.570
PROGETI
1968
36‐Pranjeaminom
IFPTEHNIP
suvoggasa
21.450
1990/2011
37‐TretiranjeTNG
60.390
IFPTEHNIP
1990
57‐Proizvodnja
IFPTEHNIP
azota
5.930
1990
Proizvodnja
SNAM
sumpora"CLAUS"‐
PROGETI
38
13.800
1990
Obradagasovaposle"CLAUS"‐39
IFPTEHNIP
13.800
1990
2011
DA
1991
DA
1968
NE
1968
NE
1968
NE
1990/2011
1990
DA
DA
1990
DA
2009
DA
2009
NE
Ostalo
Sopstvenalaboratorijazaanalizukvaliteta
derivata
Obradaotpadnihvoda
Primarna
obrada
Sekundarnaobrada
Energetskiobjekti
Električnaenergija
1.NE
2.Energetska
proizvodnja
Toplotnaenergija
1.NE
2.Energetska
proizvodnja
Procesnifluid(sirova‐voda,
1.NE
2.DA
rashladnavodaidr.)
DA
Bioobrada
DA
3.Neenergetskaproizvodnja
3.Neenergetskaproizvodnja
‐
Tabela26‐Osnovnitehničkipodaci"Rafinerijenafte"a.d.Brod
Premapodacimakojejedostavila"Rafinerijanafte"a.d.Brodukupnakoličinaprerađenesirove
nafteu2009.godiniiznosilaje986.894t,u2010.godini1.080.071,033t,au2011.godiniiznosi
1.148.135 t. Struktura i količine proizvedenih derivata nafte u "Rafinerija nafte" a.d. Brod u
2009,2010.i2011.godiniprikazanisuutabelibroj27.
88
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Vrstaderivata
BMB‐95
LUS
TNG
LUEL
E.DIZELD‐4(≤50ppm)
E.DIZELD‐5(≤10ppm)
BMB‐98
SUMPOR
BUS
P.PLATFORMAT
P.LAGANIBENZIN
BITUMENI
UKUPNO
Količina(t)
2009.
86.815
236.770
4.480
53.923
260.512
17.801
17.873
0
39.531
17.672
13.402
110.613
859.392
2010.
72.906
189.020
18.127
73.566
264.819
72.419
21.708
2.491
54.036
31.547
16.857
146.304
963.801
2011.
72.353
117.807
15.753
117.707
224.305
165.911
12.552
4.612
84.065
24.236
18.608
158.894
1.017.501
Tabela27‐Strukturaikoličineproizvedenihderivatanafte
Naslici47prikazanisupodaciopreradisirovenafteuRafinerijiBroduperioduod2000.do
2011.godine(podacisudatiu000t).
Slika47–Ostvarenaprerada“Rafinerijenafte“a.d.Broduperioduod2000.do2011.godine9
3.2.
Proizvodnjaderivatanafte‐zaštitaokoline
Regulatornakomisija,uokvirusvojihnadležnosti,provjeravaiispunjenostuslovakojiseodnose
na zaštitu životne sredine koji su propisani uslovima dozvole za obavljanje djelatnosti, a kroz
9
Podaci o ostvarenoj preradi za period od 2000. do 2008. godine preuzeti iz Plana razvoja energetike Republike Srpske do 2030. godine 89
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
vršenje nadzornih provjera i analize izvještaja korisnika dozvola za obavljanje djelatnosti
proizvodnjederivatanafteiskladištenjanafteiderivatanafte.
Korisnicimadozvolanametnutesuobavezeupogleduzaštiteživotnesredine,akojeproizilazeiz
zakonskihpropisakojiregulišuoblastzaštiteživotnesredineinadležnostiRegulatornekomisije.
Kadajeriječozakonimanajvažnijisusvakako:
 Zakon o zaštiti životne sredine (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 28/07, 41/08 i
29/10),
 Zakonozaštitivazduha(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,broj124/11),
 Zakonovodama(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,broj50/06),
 Zakonoupravljanjuotpadom(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,broj53/02i65/08)i
 Zakonohemikalijama(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,broj25/09).
Jedna od najvažnijih obaveza koju su korisnici dozvola trebali da ispune, svakako je obaveza
dobijanja ekološke dozvole. Dobijanje ekološke dozvole je, zakonskim rješenjima, uslovljeno
pribavljanjem niza drugih dokumenata i dozvola kojima će biti zaokružene obaveze svakog
korisnikatedozvole.
KadasuupitanjurafinerijeuRepubliciSrpskoj,svikorisnicidozvolasudobiliekološkedozvolei
to:

„Rafinerijanafte“a.d.Brod,izdatoRješenje06.12.2011.godinei

„RafinerijauljaModriča“a.d.Modriča,izdatoRješenje21.05.2010.godine.
Ekološkom dozvolom za svakog korisnika dozvole propisane su mjere i postupci koje korisnik
dozvole mora ispuniti, kako bi uticaje svojih aktivnosti na životnu sredinu sveli na najmanju
mogućumjeru.
Korisnikdozvole„RafinerijauljaModriča“a.d.Modričaposjedujeuvedenisertifikovansistem
upravljanja zaštitomživotnesredinepremastandarduISO 14001,odnosnoposjedujeizrađene
interneplanoveiprogrameupravljanjazaštitomživotnesredine.
Korisnicidozvolaseuglavnompridržavajusvihdefinisanihmjerazaštiteiunapređenjaživotne
sredine.
Prema zakonskim aktima Republike Srpske, svi subjekti moraju svoje emisije uskladiti sa
graničnimvrijednostima propisanim Pravilnikomograničnimvrijednostimaemisijeuvazduhiz
postrojenjazasagorijevanje(SlužbeniglasnikRepublikeSrpske,broj39/05),apremaUgovoruo
osnivanjuEnergetskezajednice,BiHjeobaveznadado2017.godineprimijeniodredbeDirektive
2001/80/ECograničnimvrijednostimaemisijauvazduh.
"Rafinerija nafte" a.d. Brod je postrojenje koje je posjedovalo dozvolu za rad prije stupanja na
snagu Zakona o zaštiti životne sredine i bilo je obavezno prema Pravilniku o uslovima
podnošenja zahtjeva za izdavanje ekološke dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate
dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti životne sredine (Službeni glasnik Republike
Srpske, broj 50/06), izraditi Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postepeno smanjenje
emisija,odnosnozagađenjaizausaglašavanjesanajboljomraspoloživomtehnikom.
Planaktivnostisamjeramairokovimazapostepenosmanjenjeemisija,odnosnozagađenjaiza
usaglašavanje sa najboljom raspoloživom tehnikom izradila je ovlaštena institucija ‐ Institut
zaštite,ekologijeiinformatike,naučnoistraživačkiinstitutBanjaLuka.
''Rafinerija nafte'' a.d. Brod u svim fazama proizvodnje naftnih derivata prati osnovne
pokazatelje uticajanaživotnusredinu u ciljusmanjenja ekološkihrizika.Rafinerijaje stavila u
funkcijuitzv.ekološkapostrojenjazaprečišćavanjegasova(sekcija36),zapranjesuvihgasova
aminima, zatim postrojenje za rekuperaciju, dobijanje elementarnog sumpora u tečnom i
čvrstomstanjuisekcije39,zadoraduotpadnihgasova.
90
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
EkološkiinstitutizBanjaLukevršiekološkimonitoringemisijadimnihgasova(O2,CO,CO2,SO2,
NO,NO2,NOx,H2SiCH4)ičađidvakotlai15pećiuRafinerijikakojenavedenoPlanomaktivnosti
sa mjerama i rokovima za postepeno smanjenje emisija i za usaglašavanje sa najboljom
raspoloživom tehnikom, odobrenim od strane Ministarstva za prostorno uređenje,
građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, doneseno Rješenjem br. 15‐96‐99/11 od
06.12.2011.godinezaEkološkudozvolu''Rafinerijenafte''a.d.Brod.
Korisnik dozvole je dostavio Izvještaj o stanju životne sredine pri obavljanju djelatnosti
proizvodnje i skladištenja derivata nafte AD "Rafinerije nafte" Brod, broj 300‐912/11 od
12.04.2011.godine,kojijeobavioInstitutuzaštite,ekologijeiinformatike,BanjaLuka.
Ekološkimdozvolamakorisnicimadozvolasupropisaniusloviirokovizanjihovoispunjavanje
te će Regulatorna komisija, u narednom periodu, pratiti ispunjavanje uslova zaštite životne
sredineodstranekorisnikadozvole.
4. Informacijeocijenamaitržištuu2011.godini
4.1.
Otvorenosttržištaelektričneenergije
Stepenotvorenostitržištapredstavljaprocenatukupnepotrošnjeuelektroenergetskomsistemu
jednezemljekojimožebitiugovorennakonkurentskomtržištu.
Pravilnikom o kvalifikovanom kupcu koji je donijela Regulatorna komisija, propisano je da svi
kupciosimkupacaizkategorije"domaćinstva"od1.januara2008.godineimajumogućnostda
električnu energiju nabavljaju na tržištu od snabdjevača po vlastitom izboru. Ostvarena
potrošnja kupaca u Republici Srpskoj u 2011. godini, koji imaju pravo da se snabdijevaju na
tržištu,iznosi1.426.89GWh,štodajestepenotvorenostitržištaRepublikeSrpskeod46%.
Međutim, iako su svi kupci osim kupaca iz kategorije "domaćinstva" imali mogućnost da se
snabdijevajunatržištukaokvalifikovanikupci,nijedankupac uRepubliciSrpskojdosadanije
iskoristio ovu mogućnost, tj. svi kupci su se snabdijevali kao nekvalifikovani (tarifni) kupci po
regulisanimtarifnimstavovimazasnabdijevanjenekvalifikovanihkupaca.
Utabeli28prikazanajestrukturapotrošnjeelektričneenergijeuRSpokategorijamapotrošnjei
stepenotvorenostitržištaipotrošnja.
Kategorija
potrošnje
110kV
35kV
10(20)kV
0.4kVOP
Domaćinstva
Javnarasvjeta
Ukupno
Otvorenoza
tržište
Otvorenoza
tržište%
2009.
2010.
120,90
145,30
455,00
533,40
1.661,80
60,30
2.976,70
110,26
170,94
484,00
540,61
1.685,22
59,06
3.050,09
124,08
176,90
516,10
550,03
1.676,98
59,78
3.103,87
Zastupljenos
tuukupnoj
potrošnjiu
2011
4%
6%
17%
18%
54%
2%
100%
1.314,90
1.364,87
1.426,89
46%
44,2%
44,7%
46,0%
NetopotoršnjaGWh
2011.
GWh
2011/2010
GWh
2011/2009
12,5%
3,5%
6,6%
1,7%
‐0,5%
1,2%
1,8%
2,6%
21,7%
13,4%
3,1%
0,9%
‐0,9%
4,3%
4,5%
8,5%
Tabela28‐StrukturapotrošnjeelektričneenergijeuRSpokategorijamapotrošnjeistepen
otvorenostitržištaipotrošnja
91
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
4.2.
Veleprodajnotržišteelektričneenergije
4.2.1. Proizvođači
Slika48dajegrafičkiprikaztržišnogučešćanajvećihproizvođačanatržištuelektričneenergijeu
posmatranimevropskimzemljama.10
U Republici Srpskoj prisutna je jedna dominantna kompanija MH ''Elektroprivreda Republike
Srpske'' ‐ MP a.d. Trebinje u
okviru
koje
posluju
proizvođači
električne
energije kao zavisna pravna
lica. Dio energije koju
proizvode ova preduzeća u
sistemu
javne
usluge,
proporcionalno učešću u
ukupnoj proizvodnji, odlazi
na snabdijevanje tarifnih
kupaca, a višak proizvedene
energije kompanija MH
''Elektroprivreda Republike
Srpske'' ‐ MP a.d. Trebinje
plasira na tržište na osnovu
bilateralnih
ugovora
o
kupoprodaji
električne
energije sa trgovcima ili
snabdjevačima električnom
energijom.
Proizvodnja
električne
energije
se
najvećimdijelomodvijaupet
elektrana: tri hidroelektrane
ukupneinstalisanesnage715
MW i dvije termoelektrane
instalisane snage 600 MW.
Pored toga u sastavu MH
''Elektroprivreda Republike
Srpske'' ‐ MP a.d. Trebinje
posluju i četiri distributivne
Slika 48
hidroelektrane ukupne snage
13,9 MW. Dakle, ako
posmatramo
Republiku
Srpsku,
tržišno
učešće
najvećegproizvođačaelektričneenergijeiznosi99,8%štonasurangusaevropskimzemljama
stavljameđuzemljesavisokimprocentomučešćajednogdominantnogproizvođačanatržištu.
Prema važećim propisima u Republici Srpskoj, nezavisni proizvođač može sklopiti ugovor o
prodaji električne energije sa snabdjevačem tarifnih kupaca ili sa korisnikom dozvole za
trgovinuisnabdijevanjekupacanateritorijiBosneiHercegovine.
NateritorijiRepublikeSrpskeu2011.godinisuposlovalačetirinezavisnaproizvođačaumalim
hidroelektranama (MHE ''Divič'', MHE "Štrpci", "Mala hidroelektrana Sućeska R‐S‐1" i MHE
''Bistrica B‐5a''). U 2011. godini ovi proizvođači su imali zaključene kupoprodajne ugovore sa
10
Izvor: Eurostat
92
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
snabdjevačima tarifnih kupaca koji rade u okviru distributivnih kompanija nadležnih za
područje gdje se nalaze elektrane. Kupoprodajnim ugovorima, koje su zaključile distributivne
kompanije sa ovim nezavisnim proizvođačima, definisani su uslovi prodaje i cijena električne
energije. Pored proizvodnje u ovim elektranama koje su proizvedenu električnu energiju
plasirale u mrežu, električnu energiju je proizvodila i "Energolinija" d.o.o. Zvornik, ali za sovje
potrebe.
4.2.2. Trgovci
Trgovcielektričnomenergijomsuenergetskisubjekti,korisnicidozvolezaobavljanjedjelatnosti
trgovine i snabdijevanja električnom energijom na teritoriji BiH koju izdaje Regulatorna
komisija, odnosno dozvole za snabdijevanje drugog reda koju izdaje Komisija za električnu
energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) i korisnici dozvole za obavljanje djelatnosti
međunarodnetrgovinekojuizdajeDržavnaRegulatornaKomisija(DERK).
U2011.godinikorisnicidozvolezatrgovinuisnabdijevanjeelektričnomenergijomnateritoriji
BiH obavljali su kupovinu i prodaju električne energije na unutrašnjem tržištu BiH, a na bazi
unaprijedzaključenihbilateralnihugovorasaproizvođačimausastavutripostojećekompanijeu
BiH(MHERS,EPBIHiEPHZHB).
Ovitrgovciimajuistovremenoipravodanamaloprodajnomtržištusnabdijevajukvalifikovane
kupce,međutimudosadašnjemperioduuRepubliciSrpskojnisuobavljalioveposlove,jernijeni
bilokupacakojisuiskazaliinteresdasesnabdijevajunaotvorenomtržištu.
4.2.3. Cijeneelektričneenergijenaveleprodajnomtržišu
UBosniiHercegovinineodvijasetrgovanjena"organizovanomtržištu"(berzi)većsetrgovanje
električnom energijom odvija na "bilateralnom tržištu" na bazi bilateralnih ugovora koje
sklapajutrgovcisaproizvođačima(uglavnomsatrielektroprivrede)ilisadrugimtrgovcima.
U 2011. godini na veleprodajnom tržištu na svim evropskim berzama primjetna je relativna
stabilnostcijenaelektričneenergijeuzočekivaneoscilacije,madananeštovišemnivouuodnosu
naprethodnugodinuibezdrastičnihporemećajakojisunpr.bilikarakterističniu2008.godini.
Cijenaelektričneenergije("bazne")u2010.godiniuglavnomsekretalaizmeđu40i50€/MWh,
au2011.godiniizmeđu45i60€/MWh.
Slike 49 i 50, koje su preuzete sa internet stranice Evropske komisije
(http:/ec.europa.eu/energy/observatory/emos/emosen.hmt), a koju dnevno objavljuje"EMOS"
(Energy Markets Observation System), daje objedinjen trend kretanja veleprodajnih cijena
električneenergijenaevropskimberzama(DayaheadBaseLoad),odnovembra2009.godinepa
zaključnosapočetkomdecembra2010.godine,aza2011.godinuzaperiodod1.januara2011.
dojanuara2012.godine.
Slike49i50–Trendkretanjaveleprodajnihcijenaelektričneenergijenaevropskimberzama11
11
(http:/ec.europa.eu/energy/observatory/emos/emosen.hmt)
93
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Kadajeupitanjucijenaelektričneenergijekojusuproizvođačielektričneenergije,kojiposlujuu
sastavu Mješovitog Holdinga ''Elektroprivreda Republike Srpske'' – Matično preduzeće a.d.
Trebinje, ostvarili na tržištu nakon podmirenja potreba tarifnih kupaca u 2010. godini u
Republici Srpskoj ona je u prosjeku iznosila 35,40 €/MWh, a u 2011. godini ostvarena je
prosječnacijenananeštovišemnivouod42,97€/MWh.
4.3.
Maloprodajnotržišteelektričneenergije
4.3.1. Snabdjevači
U 2011. godini kao i prethodnih godina, djelatnost snabdijevanja tarifnih kupaca u Republici
Srpskoj u potpunosti se odvijala unutar Mješovitog Holdinga ''Elektroprivreda Republike
Srpske''–Matičnopreduzećea.d.Trebinje.
Snabdjevačielektričnomenergijomsusubjektikojivršedjelatnostsnabdijevanja.Snabdijevanje
električnom energijom vrši se u skladu sa Opštim uslovima za isporuku i snabdijevanje
električnomenergijom,Tarifnimsistemomzaprodajuelektričneenergije uRepubliciSrpskoji
ugovoromkojizaključujusnabdjevačikupac.
URepubliciSrpskojpostojedvijekategorijesnabdjevačaelektričnomenergijom:

snabdjevačinekvalifikovanih(tarifnih)kupacai

snabdjevačikvalifikovanihkupaca.
Snabdjevači nekvalifikovanih (tarifnih) kupaca u RS su korisnici dozvole za snabdijevanje
tarifnih kupaca koju izdaje Regulatorna komisija i koji električnu energiju za krajnje kupce
dobavljajuiisporučujunaregulisannačin.
NateritorijiRSdjelujepetpreduzećaizsastavaMješovitogHoldinga''ElektroprivredaRepublike
Srpske'' – Matično preduzeće a.d. Trebinje koja posjeduju dozvolu za snabdijevanje tarifnih
kupaca, a koja su ujedno i operatori distributivnog sistema na tom području. Pojedinačni udio
svakogodnjihnatržištuRSdetaljnijejeopisanudijeluB1.4ovogizvještaja.
Snabdjevači kvalifikovanih kupaca su korisnici dozvole za obavljanje djelatnosti trgovine i
snabdijevanjaelektričnom energijomnateritoriji Bosne i Hercegovine koju izdaje Regulatorna
komisija,kaoikorisnicidozvolezasnabdijevanjedrugogredakojuizdajeKomisijazaelektričnu
energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK). Ove dozvole podrazumijevaju prodaju
uključujućiipreprodajuelektričneenergije.NainternetstraniciRegulatornekomisije,uokviru
registra dozvola, dostupni su podaci o izdatim dozvolama za obavljanje djelatnosti trgovine i
snabdijevanjaelektričnomenergijomnateritorijiBiH.
Na teritoriji Republike Srpske, korisnici ovih dozvola uglavnom su se bavili trgovinom ali ne i
snabdijevanjem kvalifikovanih kupaca električnom energijom. Razlog za to je i činjenica da
nijedankupacsateritorijeRepublikeSrpskenijepokazaointeresdasesnabdijevanatržištu,već
su koristili svoje pravo da se u prelaznom periodu mogu snabdijevati i kao tarifni kupci po
regulisanimcijenama.
4.3.2. Kupci
Regulatorna komisija u okviru svojih nadležnosti, putem podzakonskih akata, postepeno
uspostavlja regulatorni okvir za otvaranje tržišta u Republici Srpskoj. Pravilnikom o sticanju
statusa kvalifikovanog kupca od septembra 2006. godine propisani su uslovi, kriterijumi i
postupak za sticanje statusa kvalifikovanog kupca, te uređena prava i obaveze kvalifikovanih
kupaca i snabdjevača kvalifikovanih kupaca. Ovim pravilnikom je omogućeno da zaživi
maloprodajno tržište električne energije koje se do tada, kada su kupci u pitanju, zasnivalo na
prodaji električne energije isključivo nekvalifikovanim ili tarifnim kupcima po regulisanim
cijenama koje utvrđuje Regulatorna komisija u skladu sa usvojenom metodologijom.
Pravilnikom o sticanju statusa kvalifikovanog kupca je propisana dinamika otvaranja tržišta i
94
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
prelazniperiodotvaranjatržištakojitrajedo1.januara2012.godine.Takođeovimpravilnikom
jepropisanodaćeRegulatornakomisijablagovremeno,prijeistekaprelaznogperiodapropisati
pravo krajnjeg kupca na univerzalnu uslugu snabdijevanja električnom energijom kao i uslove
podkojimakrajnjikupcimoguostvarititopravonakon1.januara2012.godine.
Prije isteka prelaznog perioda, tačnije na redovnoj sjednici održanoj dana 22.12.2011. godine
RegulatornakomisijajeusvojilaPravilnikokvalifikovanomkupcu.Ovimpravilnikompropisuje
se vremenski raspored otvaranja tržišta, način snabdijevanja kvalifikovanih kupaca na tržištu
električne energije u Republici Srpskoj, uloga javnog snabdjevača, postupak promjene
snabdjevača,pravaiobavezekvalifikovanogkupcaelektričneenergije,načinodređivanjacijena
za kvalifikovane kupce koji se snabdijevaju u sistemu obaveze javne usluge, uključujući i
univerzalnuuslugu,tepravaiobavezesnabdjevačakvalifikovanihkupacaijavnogsnabdjevača.
Cilj donošenja ovog pravilnika je realizacija dugoročnih ciljeva energetske politike Republike
Srpskekojimaseobezbjeđujepodsticanjekonkurencijenaenergetskomtržištuputemotvaranje
tržištaelektričneenergijeuRepubliciSrpskojiBosniiHercegovini.
Od momenta otvaranja tržišta, pa ni u 2011. godini, nijedan kupac u Republici Srpskoj nije
iskoristio mogućnost kupovine električne energije na tržištu, te se još uvijek svi kvalifikovani
kupcisnabdijevajukaotarifniuskladusaodredbamapravilnikakojiimjetopravoomogućiou
tokutrajanjaprelaznogperioda.
4.4.
ProsječnacijenaelektričneenergijeuRepubliciSrpskoj
4.4.1. CijenakorišćenjadistributivnemrežepremametodologijiEurostata
U skladu sa svojim nadležnostima i utvrđenom Metodologijom, a na zahtjev distributivnih
kompanija,Regulatornakomisijajeutvrdilatarifnestavovezakorisnikedistributivnihsistemau
RepubliciSrpskoj:prviputumartu2006.godine,drugiputudecembru2007.godineitrećiput
u decembru 2009. godine (koje se primjenjuju od 1. januara 2010. godine). Tarifni stavovi za
korisnikedistributivnemreže,utvrđeninabaziopravdanihtroškovaialociraninakrajnjekupce
na način da svaki kupac plaća onu cijenu koja se odnosi na troškove koje on prouzrokuje
sistemu, su objavljeni na internet stranici Regulatorne komisije i važe za kvalifikovane kupce
električne energije. U tabeli 29 prikazana je cijena korišćenja distributivne mreže od 2007. do
2011. godine za krajnjeg kupca iz kategorije "industrija", izračunata prema staroj metodologiji
Eurostata.
Prosječnacijenakorištenjamrežezakrajnjegkupcaizkategorije"industrija"
(Ie‐2000MWh)
godina
potrošnja
kWh
zasnagu
KM
zaenergiju
KM
ukupno
KM
prosječnacijena
mrežepf/kWh
2007
2.000.000
40.608
8.250
48.858
2,44
2008/2009
2.000.000
33.342
27.300
60.642
3,03
2010
2.000.000
36.755
27.450
64.205
3,21
2011
2.000.000
36.755
27.450
64.205
3,21
Tabela29–Prosječnacijenakorištenjadistributivnemrežezakrajnjegkupcaizkategorije
"industrija"
Utvrđeni tarifni stavovi za korisnike distributivnih sistema ugrađeni su dalje u cijenu za
snabdijevanje tarifnih kupaca električnom energijom u Republici Srpskoj za sve kategorije
potrošnje, osim za kupce iz kategorije "ostala potrošnja" na niskom naponu kojima se
obračunskasnaganeutvrđujemjerenjemikupceizkategorije"domaćinstva",jerizmeđunjihjoš
95
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
uvijek postoji unakrsno subvencionisanje, koje Regulatorna komisija nastoji postepeno da
eliminiše.
Prema utvrđenim tarifnim stavovima za korisnike distributivnih sistema, primjenom
metodologijeEurostatacijenekojebiplaćaostandardnipotrošačizkategorije"domaćinstva"da
nijesubvencionisan,prikazanesuutabeli30.
dvotarifno
jednotarifno
Prosječnacijenakorišćenjamrežezakrajnjegkupcaizkategorije"domaćinstva"
(Dc‐3500kWhgodišnjapotrošnjaodčega1300kWhnoću)
prosječnacijena
zasnagu
zaenergiju
ukupno
godina
kWh
mreže
KM
KM
KM
pf/kWh
2007
3500
68,71
143,85
212,6
6,07
2008/2009
3500
73,85
162,75
236,6
6,76
2010
3500
86,63
167,13
253,8
7,25
2011
3500
86,63
167,13
253,8
7,25
2007
3500
108,26
146,32
254,6
7,27
2008/2009
3500
116,38
159,67
276,0
7,89
2010
3500
136,51
163,31
299,8
8,57
2011
3500
136,51
163,31
299,8
8,57
Tabela30–Prosječnacijenakorištenjadistributivnemrežezakrajnjegkupcaizkategorije
"domaćinstva"
4.4.2. KretanjeprosječnihcijenaelektričneenergijezakrajnjekupceuRepubliciSrpskoj
Utabeli31inaslici51prikazanojekretanjeostvarenihprosječnihcijenakategorijapotrošnjei
tarifnihgrupakrajnjihkupacauRepubliciSrpskojzaperiodod2003.do2011.godine.
Kategorija‐
naponskinivo
110kV
35kV
10kV
0,4kV‐ostala
potrošnja
0,4kV‐
domaćinstva
domaćinstva
domaćinstva‐VS
domaćinstva‐NS
javnarasvjeta
Prosječnaostvarenacijena(pf/kWh)
tarifna
grupa
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
ITG
IITG
IIITG
VITG
VIITG
ITG
IITG
IIITG
5,26
7,04
9,22
13,56
23,99
23,44
10,94
8,95
33,79
4,39
6,46
8,27
12,48
22,32
21,67
5,99
6,83
8,57
12,85
20,53
20,54
11,01
12,64
10,49
9,85
6,30
6,55
8,30
12,17
18,14
18,18
10,61
9,78
10,41
10,05
6,44
6,42
8,05
11,59
16,16
16,93
10,97
9,84
10,41
9,95
6,75
7,48
9,05
12,58
18,78
18,13
12,66
11,05
11,80
10,97
6,42
7,83
8,84
12,57
18,76
18,15
12,72
10,78
11,77
11,04
6,54
7,62
9,39
13,35
18,74
17,96
13,46
11,57
12,63
11,91
6,35
7,41
9,18
13,17
18,63
17,70
13,70
11,34
12,67
11,99
10,43
9,59
10,28
10,31
10,29
11,60
11,61
12,46
12,51
11,90
8,65
11,99
11,04
7,82
11,27
12,01
8,19
12,00
12,09
8,26
12,39
11,99
8,28
12,53
12,84
10,15
13,74
12,77
10,18
13,74
13,24
11,08
15,08
13,84
10,99
15,08
9,98
8,82
96
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
svikupcina0,4
kV
prosječna
cijena
11,89
10,63
10,91
10,66
11,36
12,73
12,73
13,53
13,45
11,89
10,63
10,91
10,66
10,50
11,68
11,64
12,23
12,11
Tabela31‐Trendpromjeneprosječnihcijenaelektričneenergije2003‐2011.uRS
12,50
12,00
12,23
pf/kW
11,68
11,64
2008
2009
11,50
12,11
11,89
10,91
11,00
10,66
10,63
10,50
10,50
10,00
9,50
2003
2004
2005
2006
2007
2010
2011
Slika51‐ProsječnoostvarenaukupnacijenaelektričneenergijeuRS
4.4.3. ProsječnecijeneelektričneenergijezakrajnjekupceuBosniiHercegovini
Naslikama52i53datesuuporednoostvareneprosječnecijeneelektričneenergijeuRepublici
SrpskojiFederacijiBiHpokategorijamapotrošnje.
Slika52‐UporedneprosječnecijeneelektričneenergijeuBiHzaperiod2008‐2011.
97
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Slika53–Uporednipregledprosječnoostvarenihcijena
Na slici54 datjeuporedniprikazpromjenaprosječno ostvarenih cijena električne energije po
kategorijamapotrošnjeu2011.uodnosuna2010.godinuzatrielektroprivrednekompanijeu
BosniiHercegovini.
Slika54–Promjenaprosječnoostvarenihcijenaelektričneenergijeu2011.godiniuodnosuna
2010.godinu
98
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
4.5.
UporednipodaciocijenamaelektričneenergijeuRepubliciSrpskoji
okruženjuzastandardnogkupca
4.5.1. Novipristupobradipodatakaiprezentacijicijenaelektričneenergije
Prikupljanje i obrada statističkih podataka o cijenama električne energije definisano je
Direktivom 90/377/EEC od 29. juna 1990. godine. Evropska komisija je usvojila jednu
jedinstvenumetodologijustatističkeobradepodatakaizoblastiproizvodnje,potrošnje,cijenai
razmjene(uvoz‐izvoz)električneenergije.Razvojemtržištaelektričneenergijejavilasepotreba
za inoviranjem Direktive 90/377/EEC, na način da uticaj tržišnih sudionika bude uzet u obzir
kod izvještavanja o prosječnim cijenama za pojedine grupe potrošača. Statistička obrada
prosječnih cijena električne energije u skladu sa metodologijom Eurostata radi se za dvije
osnovnekategorijepotrošačaitozadomaćinstvaiindustriju.Unutarovedvijegrupe,potrošači
sugrupisaniunekolikokarakterističnihgrupauzavisnostiodgodišnjepotrošnjeimaksimalne
snage. U junu 2007. godine Komisija EU je usvojila izmjenu metodologije za prikupljanje ovih
podataka.Suštinanovemetodologijejeusljedećem:

cijenetrebadapredstavljajuprosjekzaposljednjepolugodište,

tipičnistandardnipotrošačzamijenjenjepotrošnjomubandu,

u cijeni električne energije treba posebno iskazati troškove energije i snabdijevanja, te
troškovemrežei

cijene ne sadrže porez na dodatnu vrijednost, a uključuju rad agencija, obavezan otkup
električneenergije,vođenjeevidencijeougovorimaiakcize.
4.5.1.1.
Cijeneelektričneenergije‐DOMAĆINSTVA
Zarazlikuodnačinaprikupljanjapodatakaocijenamazaindustrijskepotrošačekojijepropisan
Direktivom 90/377/EEC i kroz novu metodologiju inoviran, grupisanje podataka o cijenama
električneenergijezadomaćinstvajebaziranonadobrovoljnomsporazumudržavačlanicaEU‐a,
pokomesugrupepotrošačaudomaćinstvuodDadoDedefinisanegodišnjompotrošnjom,ašto
jedatoutabeli32.
Da
(<1000kWh)
Db
(1000<2500kWh)
Dc
(2500<5000kWh)
Periodizvještavanja:
H1‐prvopolugodištetekućegodine(januar‐jun)
H2‐drugopolugodištetekućegodine(jul‐decembar)
Dd
(5000<15000kWh)
De
(>=15000kWh)
Tabela32‐Karakterističnegrupekupacaelektričneenergije"domaćinstva"
Cijenezadomaćinstvatrebadapredstavljajuukupnuprosječnucijenu,uvažavajućiitržišniudio
snabdijevanja električnom energijom, tamo gdje je tržišni faktor prisutan kod snabdijevanja
krajnjih potrošača u domaćinstvu. Kako tržište u BiH za ovu kategoriju kupaca još uvijek nije
otvorenotoseprezentiraniobračuncijenaianalizezasnivanaregulisanimcijenama.Analizaje
urađenasapodacimakojejeuredovnomizvještajuzaprvopolugodište2011.godinedostavilo
preduzećeZDPElektro‐Bijeljina,a.d.Bijeljina.Izvještavanjeuovusvrhujeurađenouskladusa
novommetodologijomEurostata.
Na slici 55 prikazana je promjena cijene za krajnje kupce iz kategorije domaćinstva u prvom
polugodištu 2011. godine u odnosu na isti period 2010. godine.12 Cijene su bez poreza i za
standardnog potrošača u domaćinstvu (Dc) sa godišnjom potrošnjom između 2500 i 5000
kWh.13
12
Izvor: ZDP Elektro‐Bijeljina, a.d. Bijeljina, Izvještaj za prvo polugodište, Obrazac 5.T.‐C 13
Izvor Eurostat 99
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Slika55‐Promjenaprosječnecijeneelektričneenergijeu"domaćinstvima"uprvompolugodištu
2011.uodnosunaistiperiod2010.
Struktura cijene za prosječnog potrošača u domaćinstvu koji troši između 2500 i 5000 kWh
godišnjedatajeutabeli33inaslici56.
Struktura cijene za kategoriju "domaćinstva" DA (god.potrošnja < 1000 kWh) DB (godišnja potrošnja 1000>= kWh<2500) DC (godišnja potrošnja 2500>= kWh<5000 ) DD (godišnja potrošnja 5000>= kWh<15000 ) DE (godišnja potrošnja >=15000 kWh) Ukupno KM/kWh KM/kWh KM/kWh KM/kWh KM/kWh KM/kWh Energija i snabdijevanje 0,0022 0,0456 0,0505 0,0531 0,0557 0,0508 Mreža 0,3395 0,0989 0,0726 0,0600 0,0533 0,0725 Porez (PDV) 0,0581 0,0246 0,0209 0,0192 0,0185 0,0210 0,3998 0,1691 0,1441 0,1324 0,1275 0,1443 UKUPNO Tabela33‐Strukturacijenezakategoriju"domaćinstva"
100
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Slika56‐StrukturaprosječnecijenezadomaćinstvauRSkojatrošeizmeđu2500i5000kWh
izraženauprocentima–prvopolugodište2011.godine
4.5.1.2.
Cijenaelektričneenergije‐INDUSTRIJA
Novametodologija,nakojojEurostatzasnivaprikupljanjepodatakaocijenamazakrajnjekupce
u industriji i koja je stupila na snagu u junu 2007. godine, bazira se na podacima za nekoliko
kategorija industrijskih kupaca svrstanih u grupe (band) u zavisnosti od potrošnje, a što je
prikazanoutabeli34.
Ia
Ib
Ic
Id
Ie
If
<20MWh
20<500MWh
500<2000MWh
2000<20.000MWh
20.000<70.000MWh
70.000<150.000MWh
Periodizvještavanja:
H1‐prvopolugodištetekućegodine(januar‐jun)
H2‐drugopolugodištetekućegodine(jul‐decembar)
Tabela34‐Karakterističnegrupekupaca
električneenergije"industrija"
Po ovoj metodologiji industrijski kupci su svi kupci osim kupaca iz kategorije „domaćinstva“.
Analizajeurađenasapodacimakojejeuredovnomizvještajuzaprvopolugodište2011.godine
dostavilopreduzećeZDPElektro‐Bijeljina,a.d.Bijeljina.Izvještavanjeuovusvrhujeurađenou
skladusanovommetodologijomEurostata.
Naslici57prikazanajepromjenacijenezakrajnjepotrošačeizkategorije"industrija"uprvom
polugodištu2011.godineuodnosunaprvopolugodište2010.godinezaIcgrupupotrošačakoji
trošeizmeđu500i2000MWhgodišnje.
101
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Slika57‐Promjenaprosječnecijeneelektričneenergijeu"industriji"uprvompolugodištu2011.u
odnosunaistiperiod2010.godine14
Struktura cijene u Republici Srpskoj za karakterističnog potrošača u industriji prikazana je u
tabeli35inaslici58.
Struktura cijene za kategoriju "industrija" Energija i snabdijevanje Mreža Porez (PDV) UKUPNO IA (godišnja potrošnja < 20 MWh) IB (godišnja potrošnja 20 ‐ 500 MWh) IC (godišnja potrošnja 500 ‐ 2.000 MWh) ID (godišnja potrošnja 2.000 ‐ 20.000 MWh) IF (godišnja potrošnja 70.000 ‐ 150.000 MWh) Ukupno KM/kWh KM/kWh KM/kWh KM/kWh KM/kWh KM/kWh 0,09824464 0,0722 0,0565 0,0552 0,0449 0,0624 0,0982199 0,0602 0,0366 0,0246 0,0168 0,0428 0,0333 0,0216 0,0158 0,0136 0,0105 0,0176 0,2297 0,1540 0,1090 0,0934 0,0723 0,1229 Tabela35‐Strukturacijenezakategoriju"industrija"
14
Izvor: Eurostat 102
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Slika58‐StrukturaprosječnecijenezaindustrijskogpotrošačauRS–prvopolugodište2011
Naslici59prikazanesucijeneelektričneenergijezaprvopolugodište2011.godine,bezporeza,
a za potrošače u domaćinstvu (Dc) sa godišnjom potrošnjom između 2500 i 5000 kWh i
potrošačeuindustriji(Ic)sagodišnjompotrošnjomizmeđu500i2000MWh.15
Slika 59 ‐ Uporedniprikazcijenazastandardnogindustrijskogpotrošača(Ie)istandardnog
potrošačaudomaćinstvu(Dc)16 15
Ic: Izvor Eurostat 16
Izvor Eurostat
103
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
4.5.2. CijeneelektričneenergijeuRSiokruženju‐starametodologijaobradepodataka
U ovom dijelu izvještaja se daju podaci za 2011. godinu obrađeni po staroj metodologiji
Eurostata koja je bila u primjeni do 31. decembra 2007. godine. S obzirom da su podaci o
cijenamaelektričneenergijezasnovaninanovojmetodologijiobradepodatakateškodostupniza
većinuzemaljaizneposrednogokruženja,akakosuupravoovezemljezbogsvojihspecifičnostii
činjeniceda pripadaju Energetskojzajednicikao i BiHza nas realnijipokazatelj, u ovomdijelu
izvještajajeprezentovanaanalizacijenazakarakterističnepotrošačeudomaćinstvuiindustriji
po"staroj"metodologiji.
4.5.2.1.
Domaćinstva‐kategorijakupacaelektričneenergije
Za staru metodologiju je karakteristično da definiše nekoliko grupa kupaca za kategoriju
domaćinstvaprikazanihutabeli36.
Da
Godišnjapotrošnja
Odčega
Ukupno
noću
600kWh
Db
1200kWh
Dc
3500kWh
1300kWh
Standardanpotrošaču
domaćinstvupostaroj
metodologijiEurostata
Tabela36‐ Karakterističnegrupekupaca
električneenergijeizkategorije
"domaćinstava"
Dd
7500kWh 2500kWh
De
20000kWh 15000kWh
Uporedni podaci se uobičajeno daju za domaćinstvo kategorije Dc za koju je karakteristična
godišnja potrošnja od 3500 kWh, od čega 1300 kWh noću, uz pretpostavku podjednake
potrošnjeuvišojinižojsezoni.
U tabeli 37 i na slici 60 dat je uporedni pregled prosječne cijene električne energije za
karakterističnog kupca iz kategorije domaćinstva (Dc) u Republici Srpskoj i u zemljama iz
okruženja. Za obračun prosječne cijene u Republici Srpskoj i u zemljama okruženja za
standardnogpotrošačaelektričneenergije,korišćenisutarifnistavovizanekvalifikovanekupce
električneenergijeizkategorije"domaćinstva"kojisubilivažećinadan10.avgust2011.godine
(tarifnistavoviuzemljamaizokruženjapreračunatisupovažećemkursunaistidan).
"domaćinstva"
jednotarifni
dvotarifni
cijene
R.
Srpska
ERS
pf/kWh 12,41
indeks
1
EPHZHB
EPBIH
MAK
SRB
CG
HR
14,43
14,47
12,00 10,62 14,18 19,24 24,34
1,16
1,17
0,97
0,86
1,14
pf/kWh 13,36
14,64
14,69
12,18
9,14
14,41 17,41 23,33
indeks
1,10
1,10
0,91
0,68
1,08
1
1,55
SL
1,30
1,96
1,75
Tabela37–UporednipregledprosječnihcijenazakarakterističnogkupcaDcpostarojmetodologiji
EurostatasaindeksomcijenaizokruženjauodnosunacijeneuRepubliciSrpskoj
104
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Slika60‐Uporednipregledprosječnecijeneupf/kWhzajednotarifnoidvotarifnomjerenjeza
standardnogpotrošačaDc3500(1300noću);Zima‐ljetouodnosu50:5017
Na slici 61 prikazana je promjena prosječne cijene za jednotarifno i dvotarifno mjerenje za
standardnog potrošača Dc 3500 (1300 noću) u avgustu 2011. godine u odnosu na isti period
2010.godine.
Slika61‐Promjenaprosječnecijenezajednotarifnoidvotarifnomjerenjezastandardnog
potrošačaDc3500(1300noću)uavgustu2011.godineuodnosunaistiperiod2010.godine
4.5.2.2.
Industrija‐kategorijakupacaelektričneenergije
Stara metodologija Eurostata definiše nekoliko karakterističnih kupaca za industrijske kupce.
Uporedni podaci se uobičajeno daju za industrijskog kupca kategorije Ie za koju je
karakterističnagodišnja potrošnjaod2000MWhimaksimalnasnaga500kW.Utabeli38ina
slici62datjeuporednipregledprosječnihcijenazapotrošačauindustrijiuRSiuzemljamaiz
okruženja.Cijenesurađenenabazivažećihtarifnihstavovanadan10.avgust2011.godineza
potrošače na 10 kV naponskom nivou (valute zemalja iz okruženja preračunate po važećem
kursunaistidan).
17
Za obračun prosječne cijene u zemljama okruženja za standardnog potrošača električne energije korišćeni su tarifni stavovi za nekvalifikovane kupce električne energije iz kategorije "domaćinstva" koji su bili važeći na dan 10. avgust 2011. godine, a objavljeni na internet strani regulatora ili elektrodistributivnih preduzeća u posmatranim zemljama.
105
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Industrija
Cijene
(pf/kWh)
indeks
EP
HZHB
EPBIH
9,31
16,46
15,84
1,00
1,77
1,70
ERS
MAK
SRB
CG
HR
SL
13,20
10,04
12,08
17,39
18,29
1,42
1,08
1,30
1,87
1,96
Tabela38–UporednipregledprosječnihcijenazapotrošačauindustrijiuRSiuzemljamaiz
okruženja
Slika62‐Cijenaelektričneenergijezaindustrijskogkupcaupf/kWh
Na slici 63 dat je prikaz promjene prosječne cijene u industriji za period avgust 2011/avgust
2010.
Slika63‐Promjenaprosječnecijeneuindustrijiavgust2011/avgust2010.
4.6.
Tržišteprirodnoggasa
SvedjelatnostidefinisaneZakonomogasuuRepubliciSrpskoj, atosu:proizvodnja,transport,
distribucija, skladištenje, snabdijevanje i trgovina prirodnim gasom su djelatnosti od opšteg
interesa.
URepubliciSrpskoj,usektoruprirodnoggasa,učestvujučetirienergetskasubjektaito:
 "GasPromet"a.d.IstočnoSarajevo‐Pale
 "Sarajevo‐gas"a.d.IstočnoSarajevoi
106
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu


A.D."Zvornik‐stan",Zvornik,
„Bijeljinagas“d.o.o.Bijeljina.
Republika Srpska nema proizvodnju prirodnog gasa tako da se snabdijevanje u potpunosti
baziranauvozu.
Postojedugoročniugovoriotransportuprirodnoggasasasljedećiminostranimpartnerima:Sa
"Molom" o transportu prirodnog gasa preko Mađarske za 600 miliona Nm3 godišnje do 2018.
godine i sa JP "Srbijagas"‐om o transportu prirodnog gasa preko Srbije do 2017. godine.
Preduzeće "Energoinvest" je sa "Gaseksportom" iz Ruske Federacije 1997. godine potpisalo
ugovor o isporuci prirodnog gasa za cijelu Bosnu i Hercegovinu pod uslovom otplate duga za
isporukugasau1996.godini.Tojeujednoibiorazlogzbogkojegje"Gaseksport"insistiraoda
"Energoinvest"idaljebudestranauugovoruoisporucigasa.
Proces nabavke gasa počinje određivanjem potrebnih količina gasa kod svih distributera i
potrošača.Prikupljenepodatke"BH‐Gas"d.o.o.Sarajevodostavlja"Energoinvestu",kaonosiocu
ugovoraoisporucigasa,kojisepojavljujekaokupackoddobavljača"Gaseksporta".
TransportprirodnoggasaobavljasekrozjedantransportnipravacizRusije,takodasigurnost
snabdijevanja zavisi od raspoloživosti kapaciteta tranzitnih zemalja te je podložna
poremećajimau slučaju prekida transporta u bilo kojoj odtranzitnih zemalja. U januaru2009.
godinezavrijemerusko‐ukrajinskogsporacijelaBosnaiHercegovinabilaje70satiupotpunosti
bezsnabdijevanjagasom.
Potrošnja prirodnog gasa u Republici Srpskoj vrlo je niska kako u apsolutnom iznosu, tako i u
relativnim odnosima. Sezonske oscilacije potrošnje gasa direktno zavise od najvećeg
industrijskog potrošača – fabrike glinice "Birač" iz Zvornika. Potrošnja gasa u industrijskom
sektorujeuglavnomravnomjernatokomcijelegodinedokjeukategorijipotrošnjedomaćinstva,
uslužnom sektoru i toplani (Zvornik stan) izrazito sezonska. Potrošnja gasa u mjesecu sa
najvišompotrošnjomje18,7putavećaodpotrošnjeumjesecusanajnižomljetnompotrošnjom.
4.7.
Otvorenosttržištaprirodnoggasa
Zakonomogasupropisanojedasusvikupciosimdomaćinstavakvalifikovanikupciod1.januara
2008.godine.Uskladustim,Regulatornakomisijajedonijelatarifnumetodologijupokojojdaje
saglasnost na tarifne stavove za korišćenje mreže i tarifne stavove za snabdijevanje tarifnih
kupaca (domaćinstava), dok je ostalim kupcima ostavljena mogućnost slobodnog izbora
snabdjevača. Regulatorna komisija je 2009. godine izdala dvije dozvole za snabdijevanje
kvalifikovanih kupaca i trgovinu prirodnim gasom preduzećima "Sarajevo‐gas" a.d. Istočno
Sarajevo i A.D. "Zvornik stan" Zvornik, a 2010. godine i preduzeću ''Gas Promet'' a.d. Istočno
Sarajevo ‐ Pale. U 2011. godini započet je postupak izdavanja dozvole za snabdijevanje
kvalifikovanihkupacaitrgovinuprirodnimgasompreduzeću„Bijeljinagas“d.o.oizBijeljine.
Prema podacima preduzeća, ukupan broj kvalifikovanih kupaca u 2010. godini u Republici
Srpskojje371,dokjeukupnapotrošnjakvalifikovanihkupaca4.036.556Sm3.
Međutim, iako se ovi kupci snabdijevaju kao kvalifikovani, mogućnost izbora snabdjevača je
ograničena,sobziromdasu"BH‐Gas"d.o.o.SarajevoiEnergoinvestjedinidobavljačiprirodnog
gasa na području Bosne i Hercegovine. "BH‐Gas" d.o.o. Sarajevo je istovremeno i transporter
prirodnoggasauFederacijiBosneiHercegovine,gdjenepostojiodgovarajućiregulatorniokvir,
kao ni transparentan pristup utvrđivanja cijene prirodnog gasa, što predstavlja ozbiljnu
prepreku za otvaranje tržišta. Naime, cijena po kojoj snabdjevači u Republici Srpskoj dobijaju
gasod"BH‐Gasa"d.o.o.Sarajevousebisadrži,poredcijenenabavke,cijenukorišćenjamrežepri
čemuoviiznosinisujasnoiodvojenoiskazani.
107
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
4.8.
Veleprodajnotržišteprirodnoggasa
Slika64–Trendkretanjaveleprodajnihcijenagasau2010.godinii2011.godini18
Slika 64 odvojeno prikazuje trend kretanja veleprodajnih cijena gasa na "UK NBP19" berzi, za
2010. i 2011. godinu. Slika je preuzeta sa internet stranice Evropske komisije20, koju dnevno
ažurira"EMOS"(EnergyMarketsObservationSystem).Primjetnojedasuseveleprodajnecijene
gasa u 2011. godini kretale na višem nivou, bilo da se radi o cijenama „day ahead“ ili „year
ahead“,uodnosunacijeneiz2010.godine.
U2011.godininabavnacijenagasapokojojje"BH‐Gas"d.o.oSarajevovršioisporukupreduzeću
"Sarajevo‐gas"a.d.IstočnoSarajevozaprvačetirimjesecaiznosilaje0,68KM/Sm3,aod1.maja
cijenaje0,75KM/Sm3 ,dabi1.novembradošlodonovogpovećanjainabavnacijenaprirodnog
gasa do kraja 2011. godine iznosila je 0,85 KM/Sm3. U ove cijene je uračunat trošak od 0,03
KM/Sm3zadistribucijukrozdistributivnisistemKJKP„Sarajevogasd.o.o.“Sarajevo.
Kretanje veleprodajne cijene ruskog prirodnog gasa u periodu januar 2011 – januar 2012.
godine prikazano je na slici 65. Radi se o cijenama prirodnog gasa na granici sa Njemačkom u
€/1000m3gasa.
18
(http://ec.europa.eu/energy/observatory/emos/emos_en.htm
National Balancing Point United Kingdom – Virtuelno mjesto za kupovinu, prodaju i razmjenu prirodnog gasa u Velikoj Britaniji
20
(http://ec.europa.eu/energy/observatory/emos/emos_en.htm),
19
108
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Slika65‐CijenaprirodnoggasanagranicisaNjemačkomu€/1000m3gasa21
4.9.
Maloprodajnotržišteprirodnoggasa
Postupak utvrđivanja cijene prirodnog gasa u Republici Srpskoj koji je bio na snazi u 2008.
godinisastojaoseutomedasulokalnezajedniceodobravalecijeneprirodnoggasautvrđeneod
stranepreduzećaizgasnogsektora.Udecembru2008.godineRegulatornakomisijajeutvrdila
metodologijuzaizračunavanjecijenauenergetskimdjelatnostimaizsektoraprirodnoggasa.U
2009.godini,kompanija"Sarajevo‐gas"a.d.IstočnoSarajevopokrenulajeprvitarifnipostupak.
Regulatorna komisija dala je saglasnost na cijene utvrđene u skladu sa metodologijom, a sa
rokomprimjeneod1.januara2010.godine.U2011.godini,Regulatornakomisijajedvaputa
dala saglasnost na promjenu tarifnih stavova za snabdijevanje tarifnih kupaca preduzeća
"Sarajevo‐gas" a.d. Istočno Sarajevo. Razlog za promjenu tarifnih stavova u oba slučaja je bilo
povećanjenabavnecijenegasa.
Utabeli39,naprimjerucijeneprirodnoggasapreduzeća"Sarajevo‐gas"a.d.IstočnoSarajevoi
A.D."Zvornikstan"Zvornikdatajestrukturatroškovacijeneprirodnoggasazakrajnjegkupcaiz
kategorijedomaćinstvaikomercijalnepotrošnjekojesuvažileod1.novembra2011.godine.Na
računu za krajnjeg kupca prirodnog gasa obračunava se "mjerno mjesto" u iznosu od 3,00 KM
mjesečno.
Strukturacijenegasaza
krajnjegkupca
Nabavnacijenaod"BH‐GAS"
Transportneusluge/distr.
usluge
Nabavnacijena
Trošakdistribucije
Trošaksnabdijevanja
21
A.D."Zvornik
stan"Zvornik
"Sarajevo‐gas"a.d.IstočnoSarajevo
KM/Sm3
0,8200
Komercijalni
kupci
KM/Sm3
0,8200
Industrijski
kupci
KM/Sm3
0,8200
0,0300
0,8500
0,0721
0,0439
0,0300
0,8500
0,0876
0,0824
0,0300
0,8500
0,1023
0,0677
Domaćinstva
Svapotrošnja
KM/Sm3
0,8200
0,0030
0,8230
0,1670
Izvor: International Monetary Fund
109
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Cijenagasa
CijenagasasaPDV‐om
Mjernomjesto
0,9660
1,1303
1,0200
1,1934
3KM
1,0200
1,1934
0,9900
1,1583
3KM
Tabela39‐Strukturacijeneprirodnoggasazakrajnjegkupca
4.9.1. Prosječnecijenegasazakrajnjekupce‐domaćinstva
U 2011. godini, za kupce iz kategorije „domaćinstva“ na području koje pokriva preduzeće
"Sarajevo‐gas"a.d.IstočnoSarajevo, ostvarenaje ukupnaprosječna cijena (bezPDV‐a) uvisini
od0,78KM/Sm3.Tabela40prikazujeostvarenuprosječnucijenugasanapodručjukojepokriva
preduzeće"Sarajevo‐gas"a.d.IstočnoSarajevoikojeobračunavacijenugasazadomaćinstvapo
tarifamaodobrenimodstraneRegulatornekomisije.
I
II
I
II
III
IV
Cijena/period
2011
kvartal kvartal polugod. kvartal kvartal polugod.
Prosječnacijena
0,824
0,960
0,850
1,021
0,9846
0,9900
0,908
(KM/Sm3)
Tabela40‐Strukturaprosječneostvarenecijenegasazadomaćinstva"Sarajevo‐gas"a.d.Istočno
Sarajevo
Na slici 66 je prikazana struktura prosječne
ostvarene cijene gasa u 2011. godini, a za
kategorijupotrošnje"domaćinstva"napodručju
koje pokriva preduzeće "Sarajevo‐gas" a.d.
IstočnoSarajevo.
U strukturi cijene, najveće učešće od 73,56%
imanabavkagasa,au2010.godiniovoučešćeje
iznosilo71%.
Slika66–Strukturaprosječneostvarenecijene
gasazadomaćinstvou2011.godini
4.9.2. Poređenjecijenaprirodnoggasa
Pravni osnov za prikupljanje i obradu statističkih podataka na bazi cijena prirodnog gasa
definisan je Direktivom 90/377/EEC od 29. juna 1990. godine. Evropska komisija je usvojila
jedinstvenu metodologiju statističke obrade podataka iz oblasti proizvodnje, potrošnje i cijena
gasa. Zbog liberalizacije tržišta gasa, tada ustanovljena metodologija prikupljanja podataka o
cijenama gasa je zastarjela, te je u junu 2007. godine ustanovljena nova metodologija. Suština
promjenejeusljedećem:



Cijeneseobjavljujuunacionalnojvaluti,
Cijenetrebadapredstavljajuprosjekza6mjesecii
Tipičanstandardnipotrošačjezamijenjenpotrošačemu"bandu".
Statistička obrada prosječnih cijena gasa u skladu sa ovom metodologijom radi se za dvije
osnovnekategorijepotrošačaitozadomaćinstvaiindustriju.Unutarovedvijegrupe,potrošači
sugrupisaniunekolikokarakterističnihgrupauzavisnostiodgodišnjepotrošnjeimaksimalne
snage,štojeprikazanoutabeli41.
110
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Godišnjapotrošnjagasa(GJ)
Industrijskikrajnjikorisnici
Grupa
najniža
najviša
BandI1 <1.000
BandI2 1.000
<10.000
BandI3 10.000
<100.000
BandI4 100.000
<1.000.000
BandI5 1.000.000 <4.000.000
Domaćinstva‐krajnjikorisnici
Grupa
najniža najviša
BandD1
<20
BandD2
20
<200
BandD3
>200
Tabela41‐Karakterističnegrupekupacaprirodnoggasa
Na slici 67 dat je uporedni pregled prosječnih cijena gasa u nekim evropskim zemljama za
krajnjegpotrošačaizkategorije"domaćinstva"čijajegodišnjapotrošnjaizmeđu20i200GJiza
krajnjegpotrošačaizkategorije"industrijskipotrošač"čijajegodišnjapotrošnjaizmeđu10.000i
100.000GJ.Cijenesubezporezaiodnosesenadrugopolugodište2011.godine.22
Cijena gasa za krajnje kupce "Sarajevo‐gas"‐a u Republici Srpskoj, koja je poređenja radi
uvrštenautabelu,obračunatajenabazivažećihtarifnihstavovazaprirodnigasimjernomjesto
nadan1.novembar2011.godine,bezporeza.Obračunprosječnecijeneodnosisenapotrošačau
"domaćinstvu"kojigodišnjepotroši500Sm3ipotrošačaizkategorije"komercijalnapotrošnja"
kojigodišnjepotroši12.284Sm3gasa.
Slika67‐Prosječnecijenegasazadrugopolugodište2011.godine‐kupciizkategorije"D2‐
domaćinstva"i"I1‐industrija"23
22
23
Izvor: Eurostat Izvor: Eurostat 111
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Slika68–Promjenacijenagasau2011.godiniuodnosuna2010.zadomaćinstva
Slika69–Promjenacijenagasau2011.uodnosuna2010.zaindustriju
112
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Prethodne slike donose grafički prikaz promjena (%) cijena gasa u drugom polugodištu 2011.
godine u odnosu na drugo polugodište 2010. godine za karakterističnu grupu kupaca iz
kategorije domaćinstva (slika 68) i karakterističnu grupu kupaca iz kategorije industrije (slika
69). Dat je uporedni prikaz promjene cijena u Republici Srpskoj (cijena gasa za krajnje kupce
"Sarajevo‐gas"‐a)i u zemljamaEU, anabazi prosječnihcijena za zemlje za koje jeu momentu
izradeovogizvještajaEuroststobjaviopodatkeponovojmetodologiji.
4.10. Električnaenergijaiprirodnigas‐uporedniprikazcijena
Ovo poglavlje daje uporedni prikaz prosječnih cijena u €/kWh u novembru 2011. godine za
električnuenergijuigasu"domaćinstvu"i"industriji",slike70i71.Grupestandardnihkupaca
električne energije i prirodnog gasa definisane su po novoj metodologiji Eurostata. Cijene su
prikazanebezporeza.24
Slika70‐Uporedniprikazprosječnihcijenau€/kWhzaelektričnuenergijuigasza
karakteristično"domaćinstvo"
24
Izvor: Eurostat
113
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Slika71‐Uporedniprikazprosječnihcijenau€/kWhzaelektričnuenergijuigasza
karakterističnogkupcau"industriji"
5. Zaštitakupacaelektričneenergijeiprirodnoggasa
5.1.
Zaštitasocijalnougroženihkupaca
BosnaiHercegovinajepotpisnikUgovoraoEnergetskojzajednicikoji,uskladusačlanovima3
(5)Direktivaoelektričnojenergijiigasu(2003/54i2003/55)gdjeseposebnonaglašavavisok
nivo zaštite socijalno ugroženih kupaca, predviđa obavezu donošenja socijalnog programa
zemaljapotpisnica.
U skladu sa tim, Vlada Republike Srpske je u decembru 2007. godine donijela Program zaštite
socijalno ugroženih kategorija potrošača električne energije u čijoj izradi i definisanju je
Regulatornakomisijaaktivnoučestvovala.SocijalniprogramVladeRepublikeSrpskejeimaoza
cilj sprečavanje "tarifnih šokova" za socijalno ugrožene kategorije stanovništva koje nisu u
stanjudapodnesupovećanjacijenaelektričneenergije.
Ovaj Program je realizovan u skladu sa Programom rada Vlade Republike Srpske za 2008.
godinu, u skladu sa Programom rada Vlade Republike Srpske za 2009. godinu i u skladu sa
Programom rada Vlade Republike Srpske za 2010. godinu. Tokom 2011. godine nije vršeno
subvencionisanjeposebnosocijalnougroženihkategorijekupacaelektričneenergije.
Programomsuobuhvaćenesljedećesocijalnekategorijedruštvakojesuzakonskidefinisane:
o
o
o
o
o
penzionerisanajnižimpenzijama,
korisnicistalnenovčanepomoći,
korisnicidodatkazapomoćinjegudrugoglica,
korisnicimaterinskogdodatkai
korisnicidodatkazadjecu.
114
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Iznos subvencije je, u toku prve polovine 2008. godine, bio po 100 kWh električne energije
mjesečno po korisniku. U drugoj polovini 2008. godine, iznos subvencionisane količine
električne energije je povećan na 150 kWh električne energije mjesečno, koliko je bio i iznos
subvencijeu2009.iu2010.godini.
5.2.
Obavezajavneusluge
UgovoroosnivanjuEnergetskezajednicepotvrđujeulogujavneusluge.PolitikaEvropskeunijeu
odnosunaoperatorejavnihuslugasejošuvijekoblikujeuciljuliberalizacijemrežejavneusluge
iproširenjaobimakonkurencijenanacionalnimtržištima.Konceptjavneusluge,podefinicijiEU,
jedvostranjersajednestraneobuhvatasubjektekojipružajuuslugu,asadrugestraneusluguu
opšteminteresu.
Ideja koja stoji iza Povelje o javnoj usluzi Evropske unije je da treba postojati instrument koji
uspostavlja osnovna prava i načela koja uređuju pružanje usluga korisnicima. Načela treba da
obuhvate:
-
kontinuitetusluge,
kvalitet,
sigurnostsnabdijevanja,
jednakpristup,
priuštivecijenei
socijalnu,kulturnuiekološkuprihvatljivost.
Učlanu3,stav2.Direktiveoelektričnojenergiji2003/54EZ,navodisedadržavečlanicemogu,
zbog opšteg ekonomskog interesa, nametnuti preduzećima u elektroenergetskom sektoru
obavezujavneusluge.Takvaobavezajejasnodefinisana,transparentnainediskriminirajuća,a
može se odnositi na bezbjednost, kontinuitet, kvalitet, cijene snabdijevanja, zaštitu životne
sredineidrugo.
Stoga je i odredbom člana 11. Zakona o energetici propisano da su energetske djelatnosti:
transport i upravljanje transportnim sistemom prirodnog gasa, transport nafte naftovodima i
derivata nafte produktovodima, proizvodnja električne energije za snabdijevanje tarifnih
kupaca, distribucija električne energije i prirodnog gasa, snabdijevanje tarifnih kupaca
električnomenergijomigasomidistribucijaisnabdijevanjetoplotnomenergijom,djelatnostiod
opšteginteresaiobavljajuseusistemuobavezejavneuslugeuskladusazakonomidozvolomza
obavljanjetedjelatnosti.
Zakon je termin javna usluga definisao kao uslugu dostupnu svim kupcima i energetskim
subjektima na određenom području po propisanim cijenama i prema regulisanim uslovima
pristupa i korišćenja usluge, uvažavajući sigurnost, uključujući i sigurnost snabdijevanja,
redovnost i kvalitet usluge, efikasnost korišćenja energije, zaštitu okoline i sprečavanje
klimatskihpromjena,akojaseobavljapremanačelimajavnostiradaiuznadzortijelaodređenih
zakonom. Takođe članom 37. Zakona određeno je da će se novčanom kaznom od 5.000,00 do
15.000,00KMkaznitienergetskisubjekatkojienergetskudjelatnost,kojajejavnausluga,obavlja
kaotržišnudjelatnost.
Kroz dostavljanje mjesečnih, kvartalnih i godišnjih izvještaja distributivnih kompanija, te
sprovođenjemredovnihivanrednihnadzornihprovjera,Regulatornakomisijapratiikontroliše
primjeneodgovarajućihtarifnihstavovaaliiuslovepristupaikorišćenjausluge.
Preko indikatora komercijalnog kvaliteta, kao npr. ponovno uključenje nakon isključenja zbog
neplaćanja, broja intervencija na kvar napojnog osigurača krajnjeg kupca, rješavanje žalbi na
kvalitet napona, podataka o izvođenju priključka (broj izrađenih priključaka i srednje vrijeme
izradepriključka,odgovorinaproblemesamjerenjem,obavještenjeoprekidunapajanjaisl.),te
indikatora kontinuiteta napajanja i isporuke električne energije, Regulatorna komisija nastoji
pratitisigurnost,uključujućiisigurnostsnabdijevanja,redovnostikvalitetusluge.
115
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
5.3.
Priuštivostelektričneenergijekupcimaizkategorije"domaćinstva"
Evropske zemlje koriste izraz "energetsko
siromaštvo" za ocjenjivanje i poređenje
priuštivosti električne energije krajnjim
kupcimaizkategorijedomaćinstva.
"ENERGETSKO SIROMAŠTVO" ("fuel poverty") ‐ priuštivost energije krajnjim kupcima Pragenergetskogsiromaštvaodređujesvakazemljanaosnovuvlastitihkriterijumakojizavise
odprosječnihcijenarazličitihvidovaenergenatazadomaćinstvo,raspoloživostirazličitihvrsta
energenata za korišćenje u domaćinstvu, te nacionalnog dohotka po stanovniku, minimalnih i
prosječnihprimanjadomaćinstava.
U nekim evropskim zemljama, domaćinstvo se kategoriše kao energetski siromašno ako je
mjesečni račun za potrošnju električne energije i gasa u domaćinstvu veći od 10% ukupnih
mjesečnihprimanjadomaćinstva.
Regulatornakomisijajezasvojeanalizekoristilauporednipregledodnosaračunazaelektričnu
energiju i “sindikalne potrošačke korpe“ koju objavljuje Savez sindikata RS i koja predstavlja
vrijednostdobaraiuslugapotrebnihzaodržavanjenivoaživotnogstandarda.
URepubliciSrpskojje 1.januara2010.godinestupilanasnaguodlukao promijenjenim,višim
cijenamaelektričneenergije,tesusepovećaliimjesečniizdacizaelektričnuenergijuuodnosu
naprethodnugodinu.U2011.godininijebilopromjenecijeneelektričneenergijeuodnosuna
prethodnu godinu, a "Sindikalna potrošačka korpa" u decembaru 2011. godine koštala je
1813,45 KM, što je za 107,12 KM više u odnosu na decembar 2010. godine kada je iznosila
1.706,33KM.Timejeiizdatakzaelektričnuenergijuzakarakterističnogkupcakojitroši3500
kWh godišnje u 2011. godini u sindikalnoj potrošačkoj korpi smanjen u odnosu na prethodnu
godinuzaistiperiod.Naslici72.Prikazanojeučešćetroškovaelektričneenergijeupotrošačkoj
korpizastandardnogkupcau2011.godini.
Slika72 ‐Učešćetroškovaelektričneenergijeupotrošačkojkorpizastandardnogkupcau2011.
godini
116
IzvještajoraduRegulatornekomisijezaenergetikuRepublikeSrpskeza2011.godinu
Naslici73datjeuporednigrafičkiprikazučešćatroškovaelektričneenergije(uključujućiporez
nadodatuvrijednost)u"sindikalnojpotrošačkojkorpi"zaperiodod2007.do2011.godine.
Slika73‐Učešćetroškovaelektričneenergijeu"sindikalnojpotrošačkojkorpi"uperiodu2007‐
2011.godine
117

Приједлози мјера за нову индустријску политику

“TKALEC-ING” d.o.o.

Република Српска ВЛАДА - Opština Bosansko Grahovo

POLITIKA KVALITETE I ZAŠTITE OKOLIŠA

„MAJSKI PULMOLOŠKI DANI 2014“

POLITIKA KVALITETA - Mondo commerce Sarajevo

ГЛАВНА СЛУЖБА ЗА РЕВИЗИЈУ

Knowledge Management

iii međunarodni simpozijum i xix naučno

rat protiv hrvatske 1991. – 1995.