PDF verzija - Odjel za informacijske znanosti

SVEUČILIŠTE U ZADRU
Odjel za informacijske znanosti
Zadar, 12. srpnja 2013.
Izvanredni dvogodišnji sveučilišni diplomski studij knjižničarstva, ak. god. 2013./2014. i 2014./2015.
OBAVIJEST O NATJEČAJU
ZA IZVANREDNI DVOGODIŠNJI SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ KNJIŽNIČARSTVA
ZA UPIS 35 STUDENATA
Službeni natječaj bit će objavljen u rujnu 2013.
Studij nosi 120 ECTS-a. Cijena studija je 5.500,00 kn po semestru.
Studij mogu upisati pristupnici koji su završili
1) preddiplomski studij i stekli akademsko zvanje sveučilišnog prvostupnika u području
informacijskih znanosti;
2) bilo koji drugi preddiplomski studij i stekli akademsko zvanje sveučilišnog prvostupnika (uz
obvezno polaganje razlikovnih ispita);
3) višu školu i proveli prevođenje diplome (na osnovi ECTS-a) te svoj stupanj izjednačili najmanje s
akademskim zvanjem sveučilišni prvostupnik (uz obvezno polaganje razlikovnih ispita);
4) bilo koji četverogodišnji sveučilišni studij (uz obvezno polaganje razlikovnih ispita i moguće
priznavanje ispita s prethodnog studija).
Preduvjeti za upis na studij
1)
Studenti koji su završili preddiplomski studij i stekli zvanje sveučilišnog prvostupnika iz
područja informacijskih znanosti ne polažu razlikovne ispite.
2)
Studenti koji su završili bilo koji drugi preddiplomski studij i stekli zvanje sveučilišnog
prvostupnika te poznaju jedan strani jezik (poželjno najmanje pasivno poznavanje engleskog
jezika) polažu razlikovne ispite (predviđena cijena ispita je 100,00 kuna po jednom ECTS-u) iz
predmeta:
1. Osnove informacijskih djelatnosti – 4 ECTS-a (pismeni ispit)
2. Uvod u znanstvenoistraživački rad – 4 ECTS-a (pismeni ispit)
3. Informacijski izvori i službe II – 4 ECTS-a (pismeni ispit)
3)
A) Studenti koji su diplomirali na višoj školi (pedagoškog, upravnog, organizacijskog,
ekonomskog i srodnih usmjerenja), te svoj stupanj izjednačili najmanje s akademskim zvanjem
sveučilišni prvostupnik i položili stručni ispit iz knjižničarstva te poznaju jedan strani jezik
(poželjno najmanje pasivno poznavanje engleskog jezika), polažu razlikovne ispite (predviđena
cijena ispita je 100,00 kuna po jednom ECTS-u) iz predmeta:
1. Osnove informacijskih djelatnosti – 4 ECTS-a (pismeni ispit)
2. Uvod u znanstvenoistraživački rad – 4 ECTS-a (pismeni ispit)
B) Studenti koji su diplomirali na višoj školi (pedagoškog, upravnog, organizacijskog,
ekonomskog i srodnih usmjerenja), te svoj stupanj izjednačili najmanje s akademskim zvanjem
sveučilišni prvostupnik a nisu položili stručni ispit iz knjižničarstva, te poznaju jedan strani jezik
(poželjno najmanje pasivno poznavanje engleskog jezika), polažu razlikovne ispite (predviđena
cijena ispita je 100,00 kuna po jednom ECTS-u) iz predmeta:
1. Osnove informacijskih djelatnosti – 4 ECTS-a (pismeni ispit)
2. Uvod u znanstvenoistraživački rad – 4 ECTS-a (pismeni ispit)
3. Informacijski izvori i službe II – 4 ECTS-a (pismeni ispit)
4)
A) Studenti koji su završili bilo koji četverogodišnji sveučilišni studij i položili stručni
ispit iz knjižničarstva te poznaju jedan strani jezik (poželjno najmanje pasivno poznavanje
engleskog jezika), polažu razlikovne ispite (predviđena cijena ispita je 100,00 kuna po jednom
ECTS-u) iz predmeta:
1. Osnove informacijskih djelatnosti – 4 ECTS-a (pismeni ispit)
2. Uvod u znanstvenoistraživački rad – 4 ECTS-a (pismeni ispit)
B) Studenti koji su završili bilo koji četverogodišnji sveučilišni studij i nisu položili
stručni ispit iz knjižničarstva te poznaju jedan strani jezik (poželjno najmanje pasivno
poznavanje engleskog jezika), polažu razlikovne ispite (predviđena cijena ispita je 100,00 kuna
po jednom ECTS-u) iz predmeta:
1. Osnove informacijskih djelatnosti – 4 ECTS-a (pismeni ispit)
2. Uvod u znanstvenoistraživački rad – 4 ECTS-a (pismeni ispit)
3. Informacijski izvori i službe II – 4 ECTS-a (pismeni ispit)
Vijeće studija priznavat će na osnovi zamolbi pojedine položene predmete s prethodnog studija, a
radi smanjenja obima programa.
SVEUČILIŠTE U ZADRU
Odjel za informacijske znanosti
Izvanredni dvogodišnji sveučilišni diplomski studij knjižničarstva, ak. god. 2013./2014. i 2014./2015.
Zadar, 12. srpnja 2013.
TEMELJNA LITERATURA ZA RAZLIKOVNE ISPITE
OSNOVE INFORMACIJSKE DJELATNOSTI
1. Barbarić, Ana. Povijesni pregled razvoja OPAC-a. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 3/4(2003), 4858. http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/87
2. Buckland. M. Preoblikovanje knjižničnih službi i usluga. Lokve; Rijeka: Naklada Benja; Gradska
knjižnica Rijeka, 2000., str. 13–36.
3. Faletar Tanacković, S. ; B. Badurina. Suradnja: izazov za hrvatske narodne knjižnice. // Vjesnik
bibliotekara Hrvatske 52, 1/4(2009), 188-219. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/99
4. Krtalić, M. ; D. Hasenay ; T. Aparac-Jelušić. Upravljanje zaštitom pisane baštine u knjižnicama:
teorijske pretpostavke. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 1/2(2011), 1-36. Dostupno na:
http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/103
5. McIllwaine, I. C. Univerzalna decimalna klasifikacija: upute za uporabu. Lokve ; Zagreb : Naklada
Benja : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2003. (prva tri poglavlja)
6. Pehar, F. Od statističke bibliografije do bibliometrije: povijest razvoja kvantitativnog pristupa
istraživanju pisane riječi. // Libellarium: časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova, 3,
1(2010), 1-28. Dostupno na: http://ozk.unizd.hr/libellarium/index.php/libellarium/article/view/33/32
7. Pelc, M. Pismo – knjiga – slika. Uvod u povijest informacijske kulture. Zagreb : Golden marketing,
2002. Str. 237 – 276.
8. Petrak, J.; T. Aparac-Jelušić. Knjižnice na hrvatskim sveučilištima: tradicija i promjene. // Vjesnik
bibliotekara Hrvatske, 48, 1(2005), 13-30. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/89
9. Svenonius, E. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve ; Osijek : Naklada Benja :
Filozofski fakultet, 2005. (prva dva poglavlja)
INFORMACIJSKI IZVORI I SLUŽBE
1. Bosančić, Boris. Online referentne usluge: pregled razvoja u teoriji i praksi. // Vjesnik bibliotekara
Hrvatske, 53, 1(2010), 64-86. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/
2. Devadason, F. J.; Pratap Lingam, P. A Methodology for the Identification of Information Needs of
Users. 62nd IFLA General Conference – Conference Proceedings – August 25-31, 1996. Dostupno na:
http://archive.ifla.org/IV/ifla62/62-devf.htm
3. Konjević, Sofija. Hrvatski znanstveni i znanstvenostručni časopisi u elektroničkome mrežnom
okruženju. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 52, 1/4(2009), 75-88. Dostupno na:
http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/99
4. Rubinić, D. ; I. Stričević. Visokoškolska knjižnica u programma informacijskog opismenjavanja
studenata. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 54, 4(2011), 23-48. Dostupno na:
http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/105
5. Sečić, Dora. Informacijska služba u knjižnici. 2. dopunjeno i prošireno izd. Lokve : Naklada Benja,
2007.
6. Stojanovski, Jadranka: Online baze podataka : priručnik za pretraživanje : najvažnije svjetske baze
podataka dostupne hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj zajednici. Zagreb : CARNet, 2003.
7. Stričević, I.; S. Jelušić. Knjižnične usluge za mlade: modeli i koncepti. // Vjesnik bibliotekara
Hrvatske. 53, 1 (2010.), str. 1-34. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/100
8. Tadić, K. O bibliografiji s osvrtom na bibliografsku heuristiku. // Izazovi pisane baštine: zbornik
radova u povodu 75. obljetnice života Aleksandra Stipčevića. Osijek . Filozofski fakultet, 2005. Str. 193205.
UVOD U ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD
1. Marušić, M. et al. Uvod u znanstveni rad u medicini. Treće, obnovljeno i dopunjeno izdanje. Zagreb :
Medicinska naklada; 2004. Str. 1-36; 48-74; 85-98; 137-200.
2. Oraić Tolić, Dubravka. Strategije i tehnike akademskog pisma. // Akademsko pismo: strategije i
tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente. Zagreb: Naklada Ljevak, 2011., str. 164235; 259-303; 435-474.
3. Pažur, I. Autori znanstvenih članaka i autorsko pravo. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 47, 1-2 (2004),
str. 95-109. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/86