Ocjena: AA Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma Preddiplomski studij Šumarstvo, 2. godina, IV semestar Akad. god. 2014./2015. VJEŽBE IZ EKOLOGIJE ŠUMA Vježba 4 KLIMA HRVATSKE I IZRADA KLIMADIJAGRAMA Vježbu izradio/la: ______________________________________ Zagreb, 30. 03. 2015. Vježbe iz Ekologije šuma 2014./2015. 0 Naziv vježbe: Klima Hrvatske i izrada klimadijagrama Obrazloženje: Meteorologija je znanost o atmosferi, odnosno znanost o klimi i vremenu u fizikalnom smislu. Vrijeme je fizikalno stanje atmosfere na odreñenom mjestu u kraćem vremenskom razdoblju. Klima je dugoročno stanje vremena i predstavlja prosječno stanje vremena za duže razdoblje. Klima je definirana kao statistika vremena odreñenog područja u odreñenom vremenskom intervalu. Klima je presudna za normalno odvijanje životnih funkcija organizama. Ona je posredni (neizravni) ekološki čimbenik koji zajedno sa ostalim čimbenicima (tlo, matična podloga, reljef, biotski čimbenici) utječe na rast, razvoj i pridolazak organizama, posebno biljnih organizama koji su se prilagodili na odreñene klimatske uvjete. Odnos klime i biljaka, tj. šumskih zajednica u značajnoj je vezi, jer s jedne strane klima utječe na rasprostranjenost organizama i tipova vegetacije, a s druge strane šuma utječe na klimu, odnosno modificira klimu. Klimatogene (klimazonalne) zajednice, predstavljaju najvećim dijelom rezultantu djelovanja mnogobrojnih klimatskih čimbenika i pružaju najbolji odraz regionalne klime nekog područja. Kako je klima vrlo kompleksan ekološki čimbenik dugo se težilo opisati i prikazati klimu nekog područja sa što manje numeričkih vrijednosti, pa su nastali različiti pristupi opisivanju klime. Cilj vježbe: Upoznati se sa klimom šumskih ekosustava Hrvatske, analizom klime, te izradom klimadijagrama prema H. Walteru. Zadatak: 1. Iz podataka Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske (DHMZ) neophodnih za izradu klimadijagrama prema H. Walteru popuniti tablicu 1. Studenti trebaju izračunati broj godina motrenja, srednju godišnju temperturu zraka, godišnju količinu oborina i srednje kolebanje temperature zraka, te Langov kišni faktor. Studenti trebaju pronaći mjesece sa srednjom i apsolutnom temp. zraka ispod 0°C, te Vježbe iz Ekologije šuma 2014./2015. 1 srednji maksimum i srednji minimum temperature zraka. Podatke je potrebno upisati u tablicu 1. 2. Izraditi klimadijagram na programu KlimaSoft 2.0. 3. Opisati klimu za odreñenu meteorološku postaju. Opis klime odreñene meteorološke postaje treba sadržavati podatke o tipu klime prema Köppenu, Langovom kišnom faktoru, srednjoj godišnjoj temperaturi zraka, godišnjim količinama oborina, rasporedu oborina, ekstermnim temperaturama, mogućnosti pojavljivanja mraza, trajanju razdoblja suše i suhoće, te vlažnog ili humidnog razdoblja i ostale podatke iz analize. Prilozi: Klimadijagrami prema H. Walter-u Prikaz klime pomoću klimadijagrama predstavlja grafički prikaz osnovnih klimatskih elemenata (temperature zraka i količine oborine) za odreñenu meteorološku postaju u odreñenom vremenskom razdoblju. Uobičajeno je prikazivati klimu za 30-godišnje razdoblje motrenja, a prikazane vrijednosti predstavljaju srednje vrijednosti. Klimatogrami su nizovi klimadijagrama koji prikazuju klimatske prilike svake pojedine godine. Kod izrade klimadijagrama i klimatograma ucrtavaju se srednje mjesečne vrijednosti temperatura zraka i količina oborina za odreñenu meteorološku postaju prema odreñenom mjerilu. Vrijednosti temperatura zraka (t) i količina oborina (O) se ucrtavaju u odnosu 1:2, tj. za vrijednost temperature zraka od 10°C na ordinati odgovara količina oborina od 20 mm, za vrijednost temperature od 20°C odgovara količina oborina od 40 mm itd. Taj odnos vrijedi sve do vrijednosti 50°C i 100 mm oborina. Sve vrijednosti količina oborina do 100 mm na grafikonu se označavaju okomitim crtama. Za vrijednosti količine oborina iznad 100 mm, odnos t:O je 1:10, a ucrtane vrijednosti se označavaju crno. Vježbe iz Ekologije šuma 2014./2015. 2 Opis klimatskih parametara i vrijednosti na klimadijagramu: 1 = meteorološka postaja, nadmorska visina postaje (metara) 2 = broj godina motrenja 3 = srednja godišnja temperatura zraka (°C) 4 = srednja godišnja količina oborina (mm) 5= srednje mjesečne temperature zraka 6= vlažno (humidno) razdoblje 7 = sušno razdoblje 8 = razdoblje suhoće 9 = srednje mjesečne količine oborina 10 = mjeseci sa srednjim minimumom temperature zraka ispod 0°C 11 = mjeseci sa apsolutnim minimumom temperature zraka ispod 0°C 12 = apsolutni maksimum temperature zraka 13 = srednji maksimum temperature zraka najtoplijeg mjeseca 14 = srednje kolebanje (amplituda) temperature zraka 15 = srednji minimum temperature zraka najhladnijeg mjeseca 16 = apsolutni minimum temperature zraka 3 1 2 4 12 13 9 14 5 15 16 10 11 Slika 1: Primjer klimadijagrama prema Walteru za meteorološku postaju Sljeme-Puntijarka. Vježbe iz Ekologije šuma 2014./2015. 3 U slučaju kada se presjecaju krivulje srednjih mjesečnih količina oborina i srednjih mjesečnih temperatura zraka dobivamo razdoblje suše, a nanesemo li krivulju srednjih mjesečnih količina oborina za dobiveno razdoblje suše u mjerilu t:O = 1:3, dobivano razdoblje suhoće. Svaka brojčana veličina u dijagramu se upisuje na odreñeno mjesto, a ako nije unešena, znači da je nema u podacima. 6 7 8 Slika 2: Primjer klimadijagrama prema H. Walteru za meteorološku postaju Dubrovnik. Pitanja: 1. Što je vrijeme? 2. Što je klima? 3. Na što kod organizama utječe klima? 4. Koji se klimatski elementi prikazuju na klimadijagramu? 5. Za koje razdoblje se obično izrañuje klimadijagram? 6. Što je klimatogram? 7. Kako se na klimadijagramu prikazuje razdoblje suše? Vježbe iz Ekologije šuma 2014./2015. 4 Tablica 1: Podaci potrebni za izradu klimadijagrama Meteorološka postaja: ______________________ Razdoblje motrenja: ______________________ Broj godina motrenja: _______ I II III Srednje mjesečne i godišnja temperatura zraka IV V VI VII VIII IX X XI XII God. I II III Srednje mjesečne i godišnja količina oborina IV V VI VII VIII IX X XI XII God. Mjeseci sa srednjom minimalnom temperaturom zraka ispod 00 C _____________________________ Mjeseci sa apsolutnim minimum temperature zraka ispod 00C _____________________________ Srednji makismum temp. zraka najtoplijeg mjeseca _____________________________ Srednje kolebanje (amplituda) temperature zraka _____________________________ Srednji minimum temperature zraka najhladnijeg mjeseca _____________________________ Apsolutni minimum temperature zraka _____________________________ Apsolutni maksimum temperature zraka _____________________________ Langov kišni faktor (O/t) _____________________________ Vježbe iz Ekologije šuma 2014./2015. 5
© Copyright 2024 Paperzz
