Prof.dr.sc Ivan Štefanić MAKROEKONOMIKA Činitelji koji određuju veličinu potražnje • • • • Prihodi Cijena (cijena substituta) Potrebe organizma / prag saturacije Prehrambene navike – – – – raspoloživi izvori hrane klima kultura religija • Vrijeme potrebito za pripremu • Svijest o zdravlju i važnosti načina prehrane • ... Krivulja potražnje jedinična cijena proizvoda 35 33 31 29 27 25 potražnja 1 2 3 4 5 6 7 broj traženih proizvoda Elastičnost potražnje • Elastična potražnja - mala promjena u cijeni uzrokuje veliku promjenu u potražnji • Neelastična potražnja - promjena u cijeni ima mali utjecaj na promjenu potražnje • Činitelji elastičnosti – – – – dostupnost supstituta odnos cijene i prihoda vrsta proizvoda nužnost kupovine Elastičnost potražnje Prihod Normalno dobro Prihod Inferiorno dobro Količina cijena Količina cijena Savršena neelastičnost količina cijena Elastičnost količina Savršena elastičnost količina Dobro razumjevanje utjecaja promjene cijene na potražnju - ključ za određivanje cijene proizvoda! • Osnovno pravilo: cijena raste-potražnja pada • Mjera za stupanj kojim kupci reagiraju na promjenu cijene: elastičnost potražnje (originalna količina-nova količina) /originalna količina Elastičnost=-----------------------------------------------------------------------------(originalna cijena-nova cijena)/originalna cijena • Primarna (generička) potražnja: ukupna tržište za cijelu klasu proizvoda • Selektivna potražnja: potražnja određenih marki proizvoda • Za industrijske proizvode primarna potražnja često je neelastična, a selektivna često elastična Cjenovna elastičnost • Cjenovna neelastičnost (E < 1): ukupan prihod nakon smanjivanja cijene je manji od originalnog prihoda – savršena neelastičnost: prodaje se isti broj proizvoda bez obzira na cijenu • Cjenovna elastičnost (E > 1): ukupan prihod nakon smanjivanja cijene je veći od originalnog prihoda – savršena elastičnost: Markova pšenica donosi istu cijenu bez obzira na količinu koju on proizvede • Jedinična cjenovna elastičnost potražnje (E=1): ukupni prihodi prije i poslije snižavanja cijene su identični Primjer: • 1985. cijena osobnog računala je $800, a prodano je 20.000 komada • 1986. cijena pada na $700, a prodaje se 22.000 komada (20000-22000)/20000 E=--------------------------- = - 0.8 ($800-$700)/$800 1985. 1986. $800 x 20000 = 16 mil.$ $700 x 22000 = $15,4 mil. $ Vrelo: Principles of Marketing by Kinnear & Bernhardt Matrica tržišnih stanja MNOGO MALO JEDAN POTPUNA KONKURENCIJA OLIGOPSON MONOPSON MALO OLIGOPOL BILATERALNI OLIGOPOL KVAZIMONOPSON JEDAN MONOPOL KVAZIBILATERALNI MONOONOPOL MONOPOL Potražnja Ponuda MNOGO Činitelji koji određuju veličinu ponude • • • • Cijena proizvoda Cijena rada Cijena kapitala Stupanj (razina) tehnologije Krivulja ponude jedinična cijena proizvoda 35 33 31 29 27 25 ponude 1 2 3 4 5 6 7 broj ponuđenih proizvoda Krivulja ponude i potražnje jedinična cijena proizvoda 35 33 31 29 27 25 Tržišna ravnoteža potražnja ponuda 1 2 3 4 5 6 7 broj proizvoda Faze gospodarskih ciklusa Prosperitet Recesija Depresija Oporavak Proizvodni sustav INPUTI -RAD -PRIRODNI RESURSI -KAPITAL -MENADŽMENT TROŠKOVI PROCES PROIZVODNJE FINANCIJSKI REZULTAT OUTPUTI -PROIZVODI -USLUGE PRIHODI Odnos proizvod - proizvod Output svježe mlijeko Granica proizvodnih mogućnosti Output sir Odnos proizvod-proizvod definiran je granicom naših proizvodnih mogućnosti i predstavlja ključ koncepta alokacije resursa. Odnos faktor - faktor Input Y 20 15 10 Input X Odnos faktor-faktor - opisuje različite kombinacije dvaju varijabilnih faktora koje imaju za rezultat istu količinu proizvoda. Odnos proizvod - faktor Linearna proizvodna funkcija Odnos faktor-proizvod - opisuje odnos proizvoda i jednog od inputa, dok su ostali inputi fiksni. Progresivna proizvodna funkcija Degresivna proizvodna funkcija Proizvodna funkcija Činitelji značajni za određivanje lokacije poduzeća • • • • • • • • Udaljenost od tržišta Udaljenost od sirovinske baze Prometna povezanost Uvjeti okoliša Raspoloživa infrastruktura Raspoloživa radna snaga Politički i vojni čimbenici ... Prof.dr.sc Ivan Štefanić EKONOMSKA POLITIKA Komponente ekonomske politike • Monetarna politika • Fiskalna politika • Tečajna politika • Dohodovna politika Monetarna (i kreditna) politika • obavezna rezerva • kamatna stopa – – – – – – nominalna inflacija realna profitna stopa premija za rizik i vrijeme platni promet • sanacija banaka Fiskalna politika • Porezi na dohodak – Porez na dohodak – Porez na dobit • Porezi na potrošnju – Porez na dodanu vrijednost – Trošarine • Porezi na imovinu Ukupna porezna presija u maloj i otvorenoj zemlji ne bi trebala biti veća od 25-30% GDP Bruto društveni proizvod- ukupna vrijednost roba i usluga proizvedenih tijekom određenog razdoblja. Mjeri se u nacionalnoj valuti za cijelu zemlju. • Oportunitetni trošak robe ili usluge je najbolja alternativa od koje moramo odustati da bi proizveli ili pribavili .željeno dobro. • Supstituti - su robe kod kojih povećanje cijene za jednu uzrokuje povećanje potražnje za drugom vrstom robe i obrnuto, uz uvjet da su ostali činitelji nepromjenjeni. Primjer su: Ford i Chevy; Pepsi i Coke,.. • Porez - zakonski propisan iznos (udjel ili postotak) od ukupne vrijednosti prihoda, prodaje ili imovine koji vlasnici poduzeća ili imovine plaćaju vladi • – porezna osnovica – porezna stopa • • Inflacija - kontinuirano povećanje opće razine cijena Marginalna analiza - proces istraživanja utjacaja odluke za proizvodnju jedne ili više manjih promjena . Prof.dr.sc Ivan Štefanić Strukturalne promjene i konkurentnost prehrambene industrije EU Konkurentna industrija (sektor) aje ona industrija koja posjeduje i zadržava sposobnost profitabilnog osvajanja i zadržavanja tržišnog udjela na domaćem i/ili stranom tržištu. aU cilju mjerenja učinka poduzeća u sektoru potrebni su nam sljedeći podaci o proizvodnji, izvozu, ili dodana vrijednost za više zemalja Otkrivena komparativna prednost Revealed comparative advantage RCA aStandardna mjera za konkurentsku prednost. aUspoređujemo udjel izvoza ispitivanog sektora u ukupnom svjetskom izvozu s prosječnim udjelom izvoza svih sektora nacionalne ekonomije. aAko je udjel sektora veći od nacionalnog prosjeka sektor je konkurentan. aŠto je indeks veći, veća je i relativna konkurentnost. + araspoloživi podaci, u pravilu dovoljno disagregirani atehnika vodi računa o veličini nacionalne ekonomije - anaglasak na izvozu, zanemaren učinak na domaćem tržištu azanemaren učinak uvoza i izvoza prethodno uvezenih roba avisok indeks može biti i posljedica izvoza multinacionalne kompanije astatična metoda (promjene tržišta) BCG aTehnika Boston Consulting Group ima nekoliko prednosti u odnosu na RCA `dinamička metoda `vodi računa o porastu tržišta `usredotočena je na određeno tržište u odnosu na RCA koja je opća mjera Mjerenje konkurentskog potencijala aRCA kvantificira, ali ne objašnjava konkurentnost aU literaturi je opisano barem 5 pristupa, od kojih se koncentriramo na 2 `Porterov dijamant `industrijski distrikti Porterov dijamant Prilika Strategija poduzeća, struktura i rivalstvo Uvjeti činitelja proizvodnje Uvjeti potražnje Povezane i podupiruće industrije Država Porter vs. Industrijski distrikti Aspekt Polazna točka Porter Industrijski distrikti globalno lokalno Teoretska osnova ekonomska teorija Priroda klastera nacionalno u globalnom kontekstu Metodologija ekonomski kontekst statistika, pravo, ekonomija, poslovna administracija, politička ekonomija, sociologija regionalno u internacionalnom kontekstu socio-ekonomski kontekst rivalstvo i suradnja Osnova konkurencije rivalstvo
© Copyright 2025 Paperzz
