Djeca i mobiteli Za prvi djetetov mobitel ima vremena Prema američkoj agenciji za istraživanja C&R, 22 posto djece u dobi od šest do devet godina ima mobitel, 60 posto njih u dobi od 10 do 14 te u dobi od 15 do 18 njih 84 posto. Prema studiji Sveučilišta u Firenci čak i četverogodišnjaci u vrtićima imaju mobitele Mobitel je postao dio naše svakodnevnice i život bez njega je postao nezamisliv. Prosječna obitelj danas raspolaže s nekoliko mobitela, a njihovi korisnici su i djeca pa i ona predškolskog uzrasta. Brojna istraživanja pokazuju razne rezultate, od toga da je korištenje mobitela korisno u svakoj situaciji i za svakoga do toga da je prekomjerno korištenje štetno za zdravlje, posebno najmlañih. Koliko je i je li uopće korisno i preporučljivo da se djeca te dobi službe mobitelom upitali smo socijalnu pedagoginju Doru Kralj iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, koja navodi da se o djeci u predškolskim ustanovama brinu odgojiteljice, a one roditelje mogu u svakom trenutku kontaktirati u vezi bilo čega što se tiče njihova djeteta. Procijeniti dječje potrebe - Za djetetov zdravi razvoj važnije su didaktičke igračke, slikovnice, a pogotovo osobni kontakti s vršnjacima. Predškolska je dob nenadoknadiva u razvoju djeteta i u tom razdoblju djeca puno uče kroz konkretnu igru. Mislim da je u takvoj situaciji posebno važna roditeljeva osjetljivost i jasnoća u razlikovanju djetetovih potreba i želja. Djeca poznaju svoje želje, no nisu uvijek u mogućnosti procijeniti koje su njihove potrebe. Tako četverogodišnje dijete može tražiti mobitel, kao što traži gotovo sve igračke koje vidi na reklamama. Starija djece se počinju usporeñivati s vršnjacima i tražiti ono što imaju njihovi prijatelji. Meñutim, to što ima netko drugi, ne znači da treba imati. Budući da mala djeca nemaju kognitivne sposobnosti potrebne za usmjeravanje i održavanje neovisnosti o mobitelu, računalu i ostalim medijima s kojima dolaze u dodir, važna je uloga roditelja koji će odrediti pravila u korištenju istih, nadgledati sadržaje koje dijete konzumira te potaknuti dijete na druge vidove zabave, druženje s vršnjacima, omogućiti različite tipove aktivnosti. Za prvi mobitel uvijek ima vremena, iako je važnije pitanje kako ga koristiti u funkciji razvoja i boljitka djeteta, a ne kada - ističe Kralj. Govoreći o dobrim i lošim stranama korištenja mobitela kod školske djece naša sugovornica ističe: - Najkorisnija je funkcija mobitela kod djece komunikacija i održavanje kontakta s osobama koji su djetetu važni te izmjena informacija izmeñu roditelja i djeteta, što pridonosi osjećaju sigurnosti roditelja i djeteta. Korištenjem mobitela, koji danas imaju niz drugih mogućnosti i funkcija, dijete razvija i brojne vještine korištenja suvremenom tehnikom. Čini se da mobiteli, kao i druge suvremene tehnologije poput računala, interneta, videoigara, fotoaparata, postaju vrlo rano sastavnim dijelom dječjeg života i razvoja i važno je dati podršku djeci u razumijevanju njihovih funkcija, uloga i utjecaja na njih same i druge. Kao i druge stvari u životu, mobiteli uvijek imaju prednosti i koristi za nas, ali nas izlažu i nekim rizicima ako ih ne naučimo koristiti na siguran način. Opasni sadržaji Dodaje da skupi mobiteli mogu dijete učiniti metom krañe, bilo odraslih, vršnjaka ili starijih učenika. - Mobiteli su takoñer često pokazatelj socijalnog statusa, pa tako se djeca s jeftinijim mobitelima, a pogotovo ona bez mobitela meñu vršnjacima mogu smatrati manje vrijednom i biti izložena zadirkivanju i vršnjačkom nasilju. Nadalje, s obzirom na nove mogućnosti mobitela, djeci mogu biti dostupni štetni sadržaji te internet bez roditeljske kontrole, što osim uvećanja troškova može djelovati nestimulativno na djetetov razvoj i obrazovanje te ostavlja više prostora za izloženost djece nasilju putem moderne tehnologije. Važno je ne zaboraviti i potencijalnu štetnost zračenja mobitela - kaže Kralj. Ističe da se u svijetu pokazalo da sve više djece ima mobilni telefon, sasvim je uobičajeno da ga imaju i osnovnoškolska djeca, a sve više i predškolska. Prema američkoj agenciji za istraživanja C&R, 22 posto djece u dobi od šest do devet godina ima mobitel, 60 posto njih u dobi od 10 do 14 te u dobi od 15 do 18 njih 84 posto. Prema studiji Sveučilišta u Firenci, čak i četverogodišnjaci u vrtićima nose mobitele. Odgovarajući na upit koliko se kod nas polaže na educiranje načina korištenja mobitela od rane dobi, Dora Kralj kaže da se u Hrvatskoj trenutačno provodi nekoliko preventivnih programa zaštite od zlostavljanja putem moderne tehnologije, tj. kako se sigurno koristiti internetom ili mobitelima u obliku brošura i letaka. - S obzirom na sve veći porast slučajeva nasilja putem mobitela, potrebno je kontinuirano educirati djecu o mogućnostima i prednostima korištenja mobitela, ali i o mogućim opasnostima te kako da se zaštite od njih. Takoñer je važno educirati i roditelje kako da prepoznaju je li im dijete žrtva takvog oblika zlostavljanja, ali i ako zloupotrebljava mobitel da bi povrijedilo druge. Naša sugovornica ističe da je djeci važno dati smjernice kako koristiti mobitele na funkcionalan način te im pritom priznati interes, samostalnost i napredak tehnologije. Postaviti jasna pravila - Neki negativni faktori ne mogu se potpuno ukloniti, ali se mogu umanjiti. Primjerice, djetetu se može kupiti bon za mobitel i reći mu koliko ima novca na raspolaganju. Važno je postaviti jasna pravila kada i kako koristiti mobitel, gdje ga smije koristiti, a gdje i kada ne, razgovarati o tome kome smije dati broj i kada s roditeljima razgovarati o tome, što je posebno važno za mlañe dijete. S obzirom na sve veći porast djece izložene seksualnom zlostavljanju putem mobitela, potrebno je naučiti djecu kako sigurno koristiti mobitele, kako prepoznati moguće opasnosti i rizična ponašanja te kako se zaštititi. U slučaju nasilja putem mobitela potrebno je obavijestiti policiju te je dobro sačuvati poruke u mobitelu ili na neki drugi način zadržati sadržaj poruke te datum i vrijeme kada je poruka primljena. Prevencija bi trebala biti usmjerena na tinejdžere, što uključuje mlade u završnim razredima osnovne škole i srednjoškolce. Važno je naučiti djecu koje aktivnost su opasne i rizične u razmjenjivanju fotografija i služenja mobitelom. Uz to, nužno je u edukaciju uključiti roditelje i stručnjake koji rade s djecom kako bi znali pružiti podršku djeci u razumijevanju sebe i svijeta koji ih okružuje, pokazati interes za dječje aktivnosti i pomoći im kada se nañu u nekim problematičnim situacijama - navodi Kralj. Stručni suradnik psiholog u DV Trnoružica i DV Maksimir mr. Joško Sindik ističe da je korištenje mobilnih telefona naša realnost, a rasprave o tome jesu li potrebni i korisni davno je prekrila prašina ili su reciklirane. - Pravo je pitanje kako koristiti mobitele. Oni bi trebali biti u funkciji razvoja i boljitka djeteta. Sindik iznosi svoju viziju pozitivnih i negativnih načina korištenja mobitela kod mlañe djece, navodeći da je nedvojbeno korisna funkcija informiranja roditelja o djetetovim aktivnostima tijekom dana. Informiranje pridonosi osjećaju sigurnosti roditelja i djeteta, zbog brzine i pravodobnosti informiranja, bez obzira na to je li to usmeno ili putem SMS-a, kratkih pisanih poruka. Dodaje da je priopćavanje neugodnih vijesti na vrijeme, posebno putem SMS-a, olakšava i djetetu i roditelju da se trezveno pripreme za kasnije izravno suočavanje te preispitaju adekvatnost svojih mogućih reakcija. Štetna pretjerana informiranost - Sigurno je da će ovaj način smanjiti stres i kod jednih i kod drugih, a kočenje impulzivnih reakcija samo može podići kvalitetu komunikacije. SMS pridonosi razvijanju sposobnosti informativnog i sažetog izražavanja kod djece, ali i kod roditelja. Naime, u usmenoj se komunikaciji često od silne redundance ne uočava bit problema odnosno informacije. Korištenjem mobitela djetetu se razvijaju vještine korištenja suvremenom tehnikom. Na drugoj strani, negativna strana korištenja mobitela, prema Sindiku, ogleda se u prečestom djetetovom informiranju roditelja (kod nesigurne ili pretjerano odgovorne djece) bitno može uzrujavati roditelja i ometati ga u dnevnim poslovima. Isto tako, roditeljevo često provjeravanje djeteta može stvoriti negativan osjećaj nepovjerenja kod djeteta, prisile te nadzora, što može polučiti stres kod djeteta ili kontraefekt (djetetovu želju da prekine lance kojim ga roditelji sputavaju). Takoñer se ne smije zanemariti potencijalna štetnost zračenja mobitela. Jer, premda je dokazano da poznata zračenja mobitela nisu štetna za zdravlje, ne znamo što je s onima koja još nisu dovoljno ispitana. - Nekontrolirano korištenje mobitela može bitno ugroziti kućni budžet. Mlañoj djeci teško je shvatiti relaciju izmeñu osobnog dohotka roditelja i troškova. Konačno, djeci mogu biti dostupni štetni sadržaji na internetu, što osim uvećanja troškova može djelovati nestimulativno na djetetov razvoj i obrazovanje. Djeci bi bilo korisno dati smjernice kako koristiti mobitele na funkcionalan način. Novo doba i novi način komuniciranja očito zahvaća i najmlañe, a na nama je starijima da nañemo najbolje opcije kako da zaštitimo djecu od negativnosti koji mobiteli i ostala sredstva komunikacije donose. Prevencija i educiranje djece, ali i odraslih jedna je od mjera koja može pomoći. Stoga ne treba ništa prepustiti slučaju, nego već sada djelovati kako djeca sutra, kao odrasli ljudi, ne bi bili suočeni s teškim posljedicama, sve zbog naše nebrige i komoditeta. Rezultati istraživanja Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba i Hrabri telefon proveli su 2008. godine istraživanje o navikama i iskustvima djece i mladih prilikom korištenja interneta, mobitela i drugih suvremenih tehnologija. Istraživanjem su bili obuhvaćeni učenici osnovnoškolske i srednjoškolske dobi, a prosječna je dob djece u uzorku bila 14 godina. Vezano uz iskustvo elektroničkog zlostavljanja putem mobitela, pokazalo se da na uzorku 2650 djece njih 97 posto ima vlastiti mobitel, 16 posto sudionika je primilo uznemirujuću ili prijeteću poruku putem mobitela, 10 posto ih je primilo poruku pornografskog i seksualnog sadržaja, a da to nije željelo. Nadalje, osam posto ih je navelo da je nekome slalo na mobitel uznemirujuće i prijeteće poruke, tri posto ih je navelo da je nekome slalo pornografske i uznemirujuće seksualne sadržaje, iako su znali da ih ta osoba ne želi vidjeti, a 23 posto djece i mladih fotografirali su ili snimali vršnjake u tučnjavi ili drugom nasilnom ponašanju. Rezultati pokazuju da čak 22 posto djece i mladih smatra da uznemiravanje, prijetnje i primanje seksualnih poruka putem mobitela i interneta ne treba prijaviti. Takoñer, 24 posto njih ne zna kome bi trebalo prijaviti uznemirujuća iskustva putem interneta i mobitela, dok devet posto smatra da treba prijaviti administratoru, 37 posto policiji, a 45 posto djece smatra da treba reći roditeljima. Mobitel za najmlañe Irci prednjače u proizvodnji mobitela za najmlañe, pa su tako samo u jednoj godini prodali sedam tisuća mobitela, a taj mobitel namijenjen četverogodišnjacima prodaje se i u Velikoj Britaniji. Spomenuti mobitel nazvan Firefly izgleda poput igračke, no ima sve funkcije pravoga mobilnog telefona, ali u puno jednostavnijoj verziji. Ima samo pet tipki, od kojih su dvije za izravan poziv roditeljima. Brojni Britanci su negodovali zbog prodaje takvih mobitela, ali nadležni odgovaraju da više od polovice britanske djece mlañe od deset godina ima mobitel, što je dovoljan znak da Firefly, proizveden u Dublinu, doñe na njihovo tržište. Ipak, i dalje postoji zabrinutost zbog utjecaja zračenja na dječje zdravlje, a mnogi se ne slažu s time da bi djeca trebala koristiti mobitele, jer uništavaju djetinjstvo. Predstavnici roditeljske udruge Roditelji na sav glas ističu kako je izgovor proizvoñača da je to sve za sigurnost djece, ali je istina da sve to čine samo zbog zarade. Britanski stručnjaci koji proučavaju sigurnost mobitela kažu da ih djeca koja idu u osnovnu školu ne bi smjela koristi. Ako već dopuste djeci da imaju mobitele, roditelji bi ih trebali poticati da se više koriste tekstualnim porukama nego pozivima, jer će tako biti izloženi manjoj količini zračenja. Promotori, pak, ističu da roditelji mogu blokirati nepoznate brojeve i kontrolirati brojeve memorirane u telefon, a neki modeli nemaju opciju pisanja poruka, što bi takoñer trebalo povećati sigurnost.
© Copyright 2024 Paperzz
