Jadranka Žderić
GOVORIMO, ČITAMO,
PIŠEMO HRVATSKI 3
jezik i čitanka iz hrvatskoga jezika
za treći razred osnovne škole
Jadranka Žderić
GOVORIMO, ČITAMO, PIŠEMO HRVATSKI 3
jezik i čitanka iz hrvatskoga jezika za treći razred
Sretna knjiga,
Zagreb, Vlaška ulica 102
Za izdavača
urednica Jadranka Žderić, prof.
Recenzentice
Dr. sc. Vlatka Štanger Velički
Olieta Horvat Kardoš, prof.
Lektura
Jasenka Ružić, prof.
Korektura
Maja Matković
Ilustrirali
Ivana Guljašević
Gordana Vučilovski
Dubravka Kolanović
Marsela Hajdinjak Kreč
Tomislav Zlatić
Likovno-grafički oblikovala
Karmena Šipek
Jadranka Žderić
GOVORIMO, ČITAMO,
PIŠEMO HRVATSKI 3
jezik i čitanka iz hrvatskoga jezika
za treći razred osnovne škole
SADRŽAJ
LEGENDA O ZNATIŽELJI
Stjepan Jakševac: Učili... učili...
Nina Vadić: Pogledaj
Nada Horvat: Slikar
Grigor Vitez: Jedna breza mala
Sanja Pilić: Tko malo jede – visoko leti
Krešimir Rožman: Što je to sreća
Mirjana Mrkela: Ime rijeke
VELIKO SLOVO U IMENIMA VODA I GORA
Ivica Jembrih: Jesen sanja
Mirjana Mrkela: Jesen
Vladimir Nazor: Progonjeno jelenče
PRIPOVIJEDANJE
Palma Katalinić: Rješavanje križaljke
IMENICE
Ivica Jembrih: Ana je već spavala
Jadranka Škrobar: Tajna
Nada Iveljić: Šestinski kišobran
PISANJE IMENA MJESTA
Igor Novosel: Ja sam samo vjetar
Mladen Bjažić: Prozor
Luko Paljetak: Jedna se mačka samo smijala
MladenKušec:Legendaoznatiželji
GLAGOLI
Zlatko Bastašić: Dosadno mi je, što da radim?
STVARANJE ZAJEDNIČKE PRIČE PREMA POTICAJU
DA MI JE BOŽIĆ BRAT
Ivan Novački: Zeko
Slavka Škobić: Lisica i divlja svinja
Božidar Prosenjak: Novi dječak
Silvija Šesto: Brod
RUŽIČASTA SANJARICA
Mato Lovrak: Tuča
RASPRAVA
Ivica Jembrih: Zimska večer nad ravnicom
Ivica Jembrih: Mala breza u prvom snijegu
Jasna Popović-Poje: Da mi je Božić brat
Tin Kolumbić: Isus će nas pohoditi
Jadranka Škrobar: Kako je nastao ponos
Denis Mazur: Lažljiva djevojčica
L. F. Baum: Leteća kuća
PRIDJEVI
Vesna Krmpotić: Stari kineski car
Ivana Brlić-Mažuranić: Noć u zapećku
SPORAZUMIJEVANJE HRVATSKIM JEZIKOM
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
30
31
32
33
35
36
37
38
39
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
50
51
52
53
Hrvatska narodna bajka: Mala vila
Pravi mali vodenjak
UMANJENICE I UVEĆANICE
Ulomak iz Pripovijesti o doktoru Dolittleu Hugha Loftinga: Životinjski raj
Mirjana Mrkela: Otok dragulja
BUBAMARE U KUTIJI ŠIBICA
Marela Mimica: Proljetnice
Vjekoslav Majer: Visibaba
Irina Korschunow: Bila sam podla
Učenica Maja: Bila sam ružno pače
Stjepan Jakševac: Travanj
Dragutin Horkić: Moljci, Mrav, Bumbar
Salih Isaac: Pupuljak
IZRAŽAJNO ČITANJE
Jadranka Škrobar: Dosadna priča
STVARALAČKO PISANJE – OBLIKOVANJE SASTAVKA
Ivica Jembrih: Poslije rata ...72Gustav Krklec: Tereza iz Brezja
Dragutin Horkić: Sudar s gusjenicama
Mirjana Mrkela: Ehkolozi
IZVJEŠĆIVANJE O OBAVLJENOM ZADATKU
Mirna Grbec: Ozonske rupe
PISANJE IMENA NEBESKIH TIJELA
Jadranka Gegić: Bubamare u kutiji šibica
Dragutin Horkić: Moja prva koliba
Matija Babić: Nogometna momčad
OBAVIJEST
Svebor Vidmar: Šljapkov strah
MONOLOG JEDNOG SLONA
Jasna Popović: Kad naljutim mamu
Grigor Vitez: Kako živi Antuntun
Palma Katalinić: Priča o lastavici i lastavićima
DVOTOČJE I ZAREZ U NABRAJANJU
Jadranka Čunčić-Bandov: Monolog jednog slona
Jadranka Čunčić-Bandov: Điđipal i Điđilija
Natalija Šugar: Frka u svemiru
J. M. Barrie: Voda do grla
Palma Katalinić: Dva broda
STVARALAČKO PISANJE – OBLIKOVANJE SASTAVKA
Rikard Katalinić Jeretov: Hrvatski mornar
Tin Kolumbić: Hrvatski zvonici
Gianni Rodari: Čipolone nagazio na nogu kraljeviću Limunu
Bruno Kuman: Bo-Juov bubanj
Mirjana Mrkela: Sladoledarska kolica
Učenici: Bura
Stanislav Femenić: Suton na žalu
Igor Novosel: Molio bih...
KRATICE
54
56
57
58
59
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
73
74
76
77
78
79
80
81
82
83
84
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
102
103
104
105
106
107
Legenda o znatiželji
Otkrij čudesni svijet
Svako živo biće nešto treba naučiti da bi opstao u svijetu.
Učili... učili...
Učile krave
travologiju
učile trave
kravologiju,
učile ptice
muhologiju,
učile muhe
kljunologiju,
učile rode
žabologiju,
učile žabe
skokologiju,
učili lovci
puškologiju,
učila zvjerad
bježologiju!
Učili tako,
učili
redom svi –
kako bi
dulje,
Kako bi
ljepše
poživjeli!
Stjepan Jakševac
Svuda oko nas – mediji
Pročitaj pismo dječaka. Što bi mu ti odgovorio/odgovorila?
Zašto mi ljudi moramo učiti?
Dragi moj «Y»!
Evo kratka odgovora: ništa se ne mora, može se ostati i
glup. Neki učenici čvrsta karaktera tvrdoglavo ustraju u tom
Uroni u pjesmu
nastojanju, pa izdrže sve pritiske roditelja i nastavnika. Na
• Tko je učio koji predmet? Zašto muha kljunologiju?
žalost, tek kasnije shvate koliko su bili glupi kad nisu barem
• Zašto trave kravologiju?...
malo pazili dok su sjedili u klupi. Među ostalim, problem je i
• Zašto svi oni uče?
to što mnogi učenici misle da moraju učiti samo zato što je to
• U čemu će tebi pomoći koji predmet?
• Zašto je važno učiti, otkrivati mnoštvo raznovrsna znanja? važno njihovim roditeljima.
dr. Zlatko
Izrazi doživljaj
O kojim se učenicima pjeva u pjesmi?
8
Otkrij čudesni svijet
Promotri neki prizor u školi, dvorištu... vrlo, vrlo pozorno.
Tko je to uočio?
Pogledaj
Pogledaj ovu jabuku crvenu
Pogledaj staru stolicu drvenu
Pogledaj ovaj ormar sivi
U svima njima crvić živi
Pogledaj iznad dvorišnih vrata
Pogledaj iznad zidnog sata
Tko se to sakrio u podu
Maleni pauk sa osam nogu
Vidi, pod listom gusjenica navlači bijelu čahuricu
u velikom cvijetu bubamara oblači novu košuljicu
pronađi malu gusjenicu ako se sjećaš gdje se skrila
pogledaj! rodio se leptir prekrasnih svjetloplavih krila.
Nina Vadić
Izrazi doživljaj
Što je neobično u pjesmi?
Uroni u pjesmu
• Na koga pjesnikinja upućuje u prvoj, drugoj i trećoj strofi?
• Gdje se sve nalaze male životinje?
• Bojiš li se nekih od njih?
Svuda oko nas – mediji
Promatraj i malene i velike životinje s jednakom
pažnjom.
Većina se životinja kloni ljudi. Zato pazi da ih ne
preplašiš svojim kretanjem.
9
Otkrij čudesni svijet
Što misliš, zašto slikari slikaju? A ti?
Slikar
Da sam ja slikar,
ne bih bojao dugu
prugu po prugu.
S bojama zaplesao bih
na sve strane sivog svoda.
A ljudi bi pomislili:
- To je neka nova moda.
Valjda se duga
zasitila pruga.
Izrazi doživljaj
Ovaj slikar je:
razigran
I kad bi htjeli javit’
gradskom meteorologu,
pljusak bi sprao s neba
plesače lakih nogu
i sve mrlje s nebeskog plesališta
pa se dokazati ne bi moglo ništa.
Nada Horvat
rastužen?
Uroni u pjesmu
• Kako bi slikar prikazao dugu?
• Što bi ljudi pomislili da vide neobičnu dugu na nebu?
• Tko bi pomogao da opet duga počne nalikovati na dugu?
10
Svuda oko nas – mediji
Saznaj u tekstu ponešto o ružičastim dupinima.
Ružičasti dupini koji žive u rijeci Amazoni su, kada se
rode, gotovo crni, ubrzo promijene boju u sivu, da bi onda
iz bijele postali ružičasti.
Pretpostavlja se da su ‘obojeni’ zbog načina prehrane:
hrane se, među ostalim, i rakovima i školjkama u kojima
se nalazi crveni pigment.
Otkrij čudesni svijet
Sjećaš li se vremena kada si bio/bila puno manji/manja? Pričaj o tome.
Jedna breza mala
Jedna breza mala
Htjela je da bude velika,
Pa je svaki dan rasla, rasla, rasla...
Jednom je kraj nje mlada srna pasla,
A breza tiho vjetru prišaptala:
– Više nisam mala!
Čak sam i jednoj srni
Hlada dala.
I doleti ptica.
Na grančici se njenoj zanjihala.
A breza opet vjetru prišaptala:
– Više nisam mala!
Na moje grane
Već i ptica stane.
Došao oblak.
I spustila se kiša.
A breza se dizala na prste
Da bude što viša.
Grigor Vitez
Izrazi doživljaj
Što je breza silno željela?
Uroni u pjesmu
• Koji stihovi opisuju trajanje brezina rasta?
• Zbog čega je breza silno ponosna u drugoj strofi? A u trećoj?
• Imaš li i ti snažnu potrebu da odrasteš, budeš veći/veća?
• Na koji način ti želiš, poput breze, komu pomoći, učiniti uslugu...?
Svuda oko nas – mediji
Zamisli na trenutak da si
neka odrasla osoba koja ti je
uzor. Što ona sve mora činiti
tijekom jednoga dana?
11
Otkrij čudesni svijet
Imaš li neku lošu naviku koje se svakako treba riješiti?
Tko malo jede – visoko leti
Jasna je najviše voljela žvakati žvakaće gume.
Jasna najviše nije voljela jesti. Nije voljela ni
juhu, ni meso, ni med, ni voće, ni povrće, ni
kekse, niti mlijeko.
Jasna je samo žvakala žvakaću gumu, rastezala
je i napuhavala balone.
Njezini baloni bili su najveći.
Jasna je sve više žvakala, a baloni
su sve više rasli. I jednoga dana
dogodilo se nešto STRAAAŠNO...
Jasna se probudila kao i obično oko
sedam sati. Otišla je u kupaonicu.
Oprala je lice, ruke i zub, a onda se sjetila i
uzela žvakaću gumu umjesto doručka. Mlijeko
je prolila u zahod, kekse je razmrvila pticama... Sjedila je u
kuhinji i žvakala. Onda je počela napuhavati balone. Željela je napraviti
posebno veliki balon pa je uzela nekoliko žvakaćih guma i tako se
zabavljala. Usta su joj bila puna, kao da je u njih stavila veliku jabuku. Žvak, žvak – čulo se. I Jasna je napravila
jedan balon, pa drugi... No, kad je treći put napuhavala balon, počeo je on sve više rasti. Prestala je puhati,
ali je balon svejedno bivao sve veći i veći, sve okrugliji i okrugliji. Pokušala je odvojiti usnice od njeg, ali nije
uspjela. Balon je postao tako velik da ju je na kraju podigao sa zemlje. Jasna je mahala rukama i nogama, ali se
nije uspjela odvojiti od balona. Izletio je kroz kuhinjski prozor uzevši i nju sa sobom. Jasna je plakala, ali balon
je letio sve dalje i sve više i uskoro su zajedno plovili između oblaka. Dugo su tako putovali i Jasna se već malo
smirila, kad je odjednom iz nekog svijetlosivog oblaka iznenada izletjela golema ptica dugačkog, zašiljenog
kljuna. Približila se i naglo PŠŠŠŠŠŠšššš kljunom probušila balon. Jasna je počela padati, padati i padati i bup
– pala je s kreveta! Na sreću, sve je to bio samo san. Ah, kako je bila vesela! Otrčala je u kuhinju i brže-bolje
popila čašu mlijeka. I kekse je pojela. I žličicu meda. Mama ju je začuđeno promatrala. Bila je sretna. Napokon
joj kći jede. A i Jasna je bila sretna i mislila kako je zaista sve dobro što se dobro svrši.
tema priče
Izrazi doživljaj
Zašto je sve
dobro završilo?
12
Sanja Pilić
Uroni u priču
• Što je Jasna voljela, a što nije voljela?
• Kada je njezin problem postao velik?
• Na koji ju je način ponio ne dopuštajući da iskaže svoju volju?
• Što je u tom nemilom događaju bilo korisno?
• Ima li štogod smiješno u Jasninu snu?
• Što je tema priče?
Svuda oko nas – mediji
Napiši slogan za oglas
koja potiče zdrav odnos
prema nekoj vrsti
namirnica ili hrani.
Otkrij čudesni svijet
Prisjeti se trenutka koji je bio izuzetno sretan u tvome životu?
Po čemu se vidjela tvoja sreća?
Što je to sreća
Kažu da nije sreća
Kad ti je novaca puna vreća.
Kažu isto da sreća nije
Kad se veseliš i kad ti se smije.
Nije sreća ni kad si svima dragi i mili
Ni kad su tvoji skupi automobili.
Isto tako nije sreća niti tada
Kad živiš skromno od svojega rada.
Niti je sreća kada si bogat jako
Kada sve ti je dostupno lako.
Nije sreća čak ni tad
Kada si lijep i mlad
A sreća nije niti to
Kada imaš godina sto.
Pa je li sreća uopće išta?
Ili je sreća jednostavno ništa?
O sreći kažu mudri Kinezi,
Koji o tome znaju više nego Englezi:
Nije sreća imat iz bajke zlatnu gusku
Ni dobiti skupu bundu rusku,
Prava je sreća izuti cipelu usku!
Krešimir Rožman
Izrazi doživljaj
Slažeš li se s
pjesnikom?
Uroni u pjesmu
• Što je sve pjesnik nabrojio kao primjer ne baš osobite
sreće?
• Objasni primjere s kojima se slažeš.
Svuda oko nas – mediji
Budi novinar. Pitaj svoje ukućane,
susjede ili neke članove rodbine što je
za njih sreća. Zamoli ih da ti odgovore
sažeto.
13
Otkrij čudesni svijet
Jesu li sve rijeke koje znaš bistre i čiste?
Ime rijeke
Došli ljudi na obalu neke rijeke. Bila je bezimena, a bistra i puna riba.
Svađali se ljudi oko njezinog imena. Napokon je nazvali Bistrica.
Sazidali ljudi zgrade, ulice i trgove. Bistrica im počne smetati.
Jednom čak nabuja i poplavi grad. Zato joj dadu novo ime:
Povodnja.
Imali ti ljudi sve više otpada. Što s njim? Najlakše im je
bacati sve u Povodnju.
Rijeka postade prljava i smrdljiva. Nazovu je Smrdaja.
Ne žele ljudi više trpjeti tu vodu! Ni za što im ne koristi.
Zasipaju je i izbetoniraju.
A ime joj zaborave.
Mirjana Mrkela
Izrazi doživljaj
Što misliš o postupku
ljudi iz priče?
Koje osjećaje u tebi budi
njezin kraj?
14
Uroni u pjesmu
• Zašto je ljudima rijeka Bistrica počela smetati?
• Kojom su joj prigodom prvi put promijenili ime?
• A drugi put?
• Kakva je postala rijeka?
• Zašto je prestala teći?
• Je li dobro što su je ljudi zaboravili?
• Pronađi u kojim su prilikama ljudi iskazali svoju:
bezobzirnost
svadljivost
nepromišljenost
glupost
Svuda oko nas – mediji
Pročitaj u časopisima za
djecu jednu dobru i jednu
lošu vijest koja pokazuje
ljudsku glupost i ljudsku
mudrost u odnosu s
prirodom.
Otkrij hrvatski jezik
VELIKO SLOVO U IMENIMA VODA I GORA
Kakvim je početnim slovom
napisano ime rijeke iz priče.
Bistrica
Povodnja
Smrdaja
Možeš li po imenima ovih rijeka pretpostaviti
neke njihove osobitosti?
Dobra
Mrežnica
Kakvim su početnim slovima napisana imena rijeka s više riječi?
Kupa
Drava
Korana
Sava
Plitvička jezera
Slapovi Krke
Jezero Bajer
Pročitaj razgovor.
Zapetljala mi se
mreža.
Vidim. Kakav si ti ribar!
More ne podnosi
nestrpljive.
Naše će me
Jadransko more
čekati.
Zašto je u jednoj rečenici naziv mora napisan velikim početnim slovom, a u drugoj malim?
Prvo slovo u imenima rijeka piše se velikim početnim slovom.
Ostale se riječi pišu malim početnim slovom osim ako druga riječ nije ime.
Pišu li se nazivi gora na isti način?
Papuk
Bilogora
Risnjak
Zagrebačka gora
Vaganski vrh
Velika Kapela
Prvo slovo u imenima gora piše se velikim početnim slovom.
Ostale se riječi pišu malim početnim slovom osim ako druga riječ nije ime.
15
Otkrij čudesni svijet
Da je jesen živo biće, o čemu bi mogla sanjati?
Jesen sanja
Jesen sanja med, mirisno voće
i sunce, i tople dječje ruke,
da doseći mogu svaku granu
bez veranje i kuke.
Jesen sanja vreće oraha,
jabuke u žitu
i kestene vruće
u bakinu koritu.
Jesen sanja, sanja...
a sinoć vidjeh užas zloće:
u kontejnere za smeće
bacali su skupo, trulo voće...
Ivica Jembrih
Bogatimo rječnik
kontejnere/kontejneri - spremnici za otpatke
Izrazi doživljaj
Koji je jesenji san tebi
najprivlačniji?
16
Uroni u pjesmu
• Čemu se jesen veseli u prvoj strofi?
• O kojim plodovima mašta u drugoj strofi?
• Koji je od njih tebi najdraži?
• Što se pjesniku nije svidjelo?
Svuda oko nas – mediji
O čemu sanjaju djeca u
jesen, a o čemu odrasli?
Pitajte odrasle kao novinari.
Složite plakat s
najzanimljivijim izjavama.
Otkrij čudesni svijet
Što voliš u godišnjem dobu jeseni? A što ne voliš?
Jesen
Pitam se zašto ljudi ne vole jesen. Te im je sivo, mokro, pa onda mutno,
tmurno, vlažno, tužno, nesnosno i ružno.
A meni se sviđaju te rumene boje, crvena i narančasta, žuta i svijetlosmeđa.
Sviđa mi se miris tek pokisle trave, ali i miris nadolazećega snijega.
Sviđa mi se i skakanje u lokve, a, moram, moram priznati, ne marim ni za
čarape mokre.
No, još je nešto neizmjerno važno: obožavam kad me topli čaj zagrije snažno!
Mirjana Mrkela
Izrazi doživljaj
Slažeš li se sa
spisateljicom?
Uroni u pjesmu
• Smeta li i tebi isto ono što se nabraja u priči u prvoj rečenici?
• Čime je spisateljica oduševljena? A ti?
• Navedi jesenske zgode i nezgode koje te mogu razveseliti.
Svuda oko nas – mediji
Dopisuj se s nekim djetetom
iz udaljene škole izvan tvoga
zavičaja.
Usporedite obilježja jeseni u
tvome i njegovu zavičaju.
17
Otkrij čudesni svijet
Postoje li trenutci kada životinja traži pomoć čovjeka? U kojim trenutcima od njega osjeća opasnost?
Progonjeno jelenče
Sunce je naginjalo na zapad, kada guščarica ču
lajanje pasa i viku lovaca. Lovci su za nekim
trčali kroz šumu prema potoku. Anka je
htjela izaći iz grma i potjerati guske na
suho, kad netko skoči preda nju. Bila je to
izranjena košuta, koju su lovci pogodili.
Ona se šćućuri pokraj guščarice i
pogleda ju svojim krupnim očima. Kao
da je molila djevojčicu, da je obrani i
sakrije. Anka je pogladi po glavi, ustupi
joj svoje mjesto, pokrije ju granama i
suhim lišćem te izađe iz grma.
S druge strane potoka vidje kneza Boda,
lovce i mnogo pasa. Bodo se ljutio, što je
potok tako nabujao, da ne može preko vode.
On viknu: „Ej ti, guščarice, kamo je pobjegla
košuta, što je tamo skočila?“
Anka nije htjela lagati, ali ne htjede ni izdati jadnu
životinju.
Ona ne odgovori.
Knez se Bodo naljuti: „Čuješ, odrpanice jedna! Što je s košutom?“ Anka šuti.
Onda se knez zacrveni od ljutine kao rak. „Da si mi blizu, sve bi ti kosti pucale. Gagarilova seko, hoćeš li
progovoriti?“
Anka je i sada šutjela. Onda se Bodo uzvrpolji kao da će iz kože iskočiti. Digne kamen i baci ga na djevojčicu.
Pogodi je u golo koljeno. Kamen razdere kožu, i krv poteče.
U taj čas zalajaše psi negdje drugdje. „Možda je košuta tamo!“ vikne netko, i svi lovci udariše niz potok.
Ulomak iz pripovijetke Bijeli jelen Vladimira Nazora
Izrazi doživljaj
Koji je najneizvjesniji
trenutak u priči?
18
Uroni u pjesmu
• Tko je potražio utočište u grmu do guščarice Anke?
• Je li guščarica najprije vidjela lovce ili ih je čula?
• Što su od nje htjeli doznati?
• Zašto nisu mogli doći do nje?
• Što ih je razljutilo u Ankinu ponašanju?
• Čime su joj prijetili?
• Kada su napokon otišli od nje?
• Lovci su iskazali svoju:
hrabrost okrutnost
grubost
radoznalost
samoživost?
Svuda oko nas – mediji
Osmisli plakat kojim
izražavaš svoj stav prema
lovu i krivolovu životinja.
Otkrij hrvatski jezik
PRIPOVIJEDANJE
Pročitaj kako je Ana ispripovijedala ulomak iz priče.
Jelenče je bilo jako uplašeno, ali se nadalo da će naći spas od
lovaca pored guščarice. Zato se kod nje skrilo u grmlju.
Uskoro su dojurili lovci. Tražili su od djevojčice da im kaže kamo
je protrčalo jelenče. Djevojčica nije htjela lagati da ne zna, ali
nije htjela odati ni ranjenu životinju. Lovce je to razljutilo, pa ju je
jedan pogodio kamenom u nogu.
Sva sreća da ih je razdvajao potok pa im se nije dalo trčati preko
njega.
Slaže li se njezino prepričavanje s onim što piše u priči?
Je li uspjela prepričati događaje redoslijedom kojim su se dogodili?
Pokušaj ti prepričati ulomak iz priče. Prisjeti se svih događaja i doživljaja likova. Također, unesi svoj
doživljaj pročitanoga.
O kakvom je događaju pričao Tibor?
U mojoj ulici mačka je rodila pet
mačića. Njihova je majka stradala u
prometu. Srećom svi su osim jednoga
našli vlasnika. Sivi mačić dugo je lutao
ulicom. Tresao se od zime. Padala je
kiša pa se i zablatio. Ipak, došao je do
mojih vrata.
I postao je moj kućni ljubimac. Sada
zadovoljno prede pored mojih nogu.
Možemo pripovijedati o vlastitim događajima ili o onima o kojima smo doznali od
drugih ljudi, pročitali u knjigama, novinama... Važno je prenijeti istinite događaje.
Može se opisati i svoj doživljaj vezan uza sadržaj onog što smo vidjeli i čuli.
19
Otkrij čudesni svijet
Voliš li rješavati križaljke? Pomaže li ti tko pritom?
Rješavanje križaljke
Posebna mi je radost rješavanje križaljke.
Od kvadratića do kvadratića upisujem slova i nižem riječi...
Najradije rješavam kad su mama i tata kod kuće. Od
vremena do vremena izbacim pitanje u našu
kućnu tišinu:
– Kako glasi auto-oznaka za Čakovec?
– Drugi naziv za oporuku?
– Otok na Jadranu s tri slova?
Na ta moja križaljska pitanja mama i tata
strpljivo odgovaraju. Lijepo i bez naprezanja
upisujem u prazna polja. Kad je križaljka
ispunjena, sretno kličem:
– Riješio sam!
Mama i tata smiju se takvom rješavanju križaljke. Vele da
sam izgubljeni slučaj za tu vrstu naprezanja mozga.
Jednoga dana bijah sam kod kuće i počeh rješavati veliku
križaljku od tisuću kvadratića.
Rješavao sam i rješavao... Gore i dolje, vodoravno i okomito! A prazna polja nikako da popunim. Tada sam
u pomoć uzeo tatine enciklopedije, maminu kuharicu, tetine antologije, svoje atlase, susjedine rječnike... Ali
bilo je takvih riječi koje nisam mogao uza sva ta pomagala riješiti. Sjetio sam se telefonskog broja za razne
obavijesti. Pitao sam za riječi koje ne mogoh pronaći u knjigama. Molio sam stričeka s onu stranu telefonske
žice da mi kaže dio ruke s četiri slova?
– Nos! – kriknuo je i zaklopio telefon.
Uvidjeh da je on veća neznalica od mene. Naprezao sam se da bih sam dokučio odgonetku nekim riječima.
I tako mi je izašlo da je domaća životinja – kašalj, ljekovita biljka – spomenik, muzička nota – krik, sportski
čamac – krevet, lična zamjenica – novac, egipatsko božanstvo – telefon!
Palma Katalinić
Izrazi doživljaj
Je li dječakovo
rješavanje križaljke
uspješno?
20
Uroni u priču
• Što dječak iznimno jako želi naučiti?
• Koga moli za pomoć?
• Gdje je tražio pomoć kad nije bilo roditelja?
• Je li dobio točan odgovor?
• Što je zaključio o sugovorniku?
• On mu se htio:
narugati
pomoći mu.
• Koju osobinu iskazuje dječak?
Upornost. Radoznalost.
Lijenost.
• U čemu nas križaljke poučavaju?
Svuda oko nas – mediji
Pronađi u rječniku
značenje ovih riječi:
paprenjak,
lopoč,
hrbat.
Otkrij hrvatski jezik
IMENICE
Dječak je križaljku popunjavao imenima za različite predmete, biljke, osjećaje...
Pročitaj pa odgovori za što još.
________________________
novac
spomenik
teta
Marko
kuharica
mama
biljka
nos
ruka
________________________
telefon
Vis
Jadran
tata
atlas
________________________
križaljka
Čakovec
________________________
________________________
________________________
Imenice su vrsta riječi kojima se imenuju bića, stvari i pojave. Ako imenuju vlastita
imena, nazivaju se vlastitim imenicama i pišu se velikim početnim slovom.
Usporedi pisanje imena i naziva u sljedećim primjerima.
ime učiteljice
naziv ustanove
ime najboljega prijatelja/prijateljice
Marta Ivić
Ana Grgić
OŠ Ivane Brlić-Mažuranić
Zavičajni muzej
Pomorski muzej
Petar Marić
Tina Lovrić
Riješi dopunjaljku.
21
Otkrij čudesni svijet
Kakve osjećaje budi u tebi jesen?
Ana je već spavala
Trudna jesen je bila,
Poput bakice umorne,
Kada sam odletio iz krila
Rujanske večeri sumorne.
Obraz mi podragala grana:
One jabuke drage
Za me je ubrala Ana.
Mati, u sumrak,
Bijelim rupcem je mahala...
Iz torbe jabuke mirišu –
Ana je već spavala...
Ivica Jembrih
Bogatimo rječnik
trudna – umorna
sumorne – turobne, mračne
Izrazi doživljaj
Doima li se
jesen i tebi
trudnom?
22
Uroni u pjesmu
• S kime je pjesnik usporedio jesen?
• Tko je pjesnika darovao jabukama?
• Koji stih govori da je putovao?
• Ugođaj pjesme je:
tugaljiv
sanjiv
razigran?
• Pokušaj pronaći stih koji potvrđuje odabrane tvrdnje.
• Kako je pjesnik doživio ljuljanje grane?
Svuda oko nas
– mediji
Opiši ugođaj
prikazan na
slici.
Otkrij čudesni svijet
Imaš li neku svoju tajnu? Imaš li potrebu povjeriti je nekomu? Što očekuješ od onoga komu
bi povjerio/povjerila tajnu?
Tajna
Ne znam je li to dobro ili nije
za moje godine. Imam tajnu.
Razmišljam o tome da je nekom
otkrijem, ali ne znam komu.
Tata misli da sam vrlo neozbiljan
i zato s njim neću voditi
ozbiljne razgovore. On kaže da
ću u školi možda biti najbolji
nogometaš jer stalno trčim i jer
sam najbrži u ulici, ali da nikad
neću biti najbolji matematičar
zato jer sam brzoplet. A ja još
nisam u školu ni pošao. On me
nimalo ne razumije i stalno me
škaklja, a ja to mrzim. Ni mami
ne mogu povjeriti svoju tajnu. Ona
se veoma ljuti kad tata samo spomene svoju
tajnicu. Što bi tek rekla da tata ima tajnu
veliku poput moje?
Ali ja imam i tebe. Ti si mi prijatelj, a prijatelji
zato i postoje da ih ne odaš nikom. Moram ti
nešto reći. Moja je tajna nerazumljiva. To je
osobitost svake velike tajne, razumjet ćeš je tek jednom kada narasteš. Sada slušaj dobro: Una milov,
una milov. Rekao sam ti da nećeš ništa razumjeti. Sada barem znaš moju tajnu. Voli te Luka.
Jadranka Škrobar
Izrazi doživljaj
Možeš li odgonetnuti Lukinu tajnu?
Uroni u pjesmu
• Smatra li dječak tatu dovoljno ozbiljnim da mu povjeri svoju tajnu?
• Komu će povjeriti tajnu? Komu bi ti povjerio/povjerila tajnu?
• Zašto želiš nekomu povjeriti tajnu?
Svuda oko nas – mediji
Neka svatko na plakat napiše svoju tajnu tako
da bude zagonetna ostalima.
23
Otkrij čudesni svijet
Promotri šestinski kišobran. Opiši njegove šare. Po čemu je dobio ime?
Šestinski kišobran
Selo Šestine smjestilo se između grada Zagreba i gore Medvednice. Najviši vrh te gore zove se Sljeme. Eto, to
je valjalo reći zbog čitatelja koji možda ne znaju gdje se nalazi ovo živopisno selo.
Nad njime se jednog ljetnog jutra prolomio pljusak. Bio je toliko snažan da je za sobom povukao patke koje
su brćkale po potoku i bijelo oprano rublje što se sušilo na grmlju i plotovima. Razbjegle se koke s pilićima,
zamukale u stajama krave, zaroktali praščići, a psi se zavukli u svoje kućice. Jao, kako je padalo! Kao da nikad
neće prestati. Sve se živo sklonilo u kuće ili pod nadstrešnice; samo su stabla kisnula, pod udarcima vjetra
otkidale se jabuke s grana i kotrljale po raskvašenu tlu. Ako vam kažem da su pobjegle i patke i guske koje
vole vodu, možete zamisliti da je toga pljuska ipak bilo previše.
Svima je smetao, samo ne malom Šestinčaninu Iveku. Ivek još nije išao u školu, ali je zato rado išao svakamo
kamo nije trebalo. Upravo za proloma oblaka pojavio se bos na pragu, pogleda pljusak i – učinilo mu se
zgodnim da baš tada malko prošeće! Vratio se po tatine gumene čizme, uzeo veliki crveni kišobran, te – Žljap!
– Žljap! – pošao od kuće. – Vidi ga-ga! – zagakale guske. – Kamo ideš sada-da kada-da kiša pada-da?!
– Ide put grada! Pa-da, pa-da! – odgovarale su guske iz drugog dvorišta.
– Pi-pi-pi-pi! Alaj će se smočiti! – pijukali su pilići, a koke pitale: – Tko to? Ko-ko?
– Naš Ivek, vek-vek – lajao je Garo. – Smočit će se sav, av-av!
Briga Iveka! On čvrsto stišće u ruci drvenu dršku crvenog kišobrana i gleda nad sobom njegov šareni obrub
što nalikuje na dugin luk. Čizme klopoću, potoci klokoću, a Ivek ide i ide da vidi kamo teče ta silna voda.
Misli kako negdje mora postojati golemi mlin, kad je tolika voda tamo navalila.
A ono pljušti bez prestanka, voda preplavljuje putiće. Nakon što se nekoliko puta pokliznuo i pao, Ivek je sjeo
u izvrnuti kišobran kao u barku, pa u njemu zaplovio. Čizme skinuo, nataknuo ih na ruke i njima vesla. Smije
se, baš mu je lijepo. Sav je mokar, kiša mu pada u usta, a on zijeva i zubima hvata kapljice.
Kišobran se nekoliko puta pokušavao vratiti u prijašnji položaj, činilo mu se nekako nedoličnim da hoda
naopačke, ali Ivek ne da, nasjeo u njeg svom težinom, kormilari i pjeva. Izgubio je jednu čizmu, izgubio i
drugu. Zatim je kiša naglo prestala padati, kao što i biva za ljetnih pljuskova. Zasjalo sunce, pojavila se duga.
– Vidi, vidi! – primijeti Ivek. – Sunce također ima šestinski kišobran s raznobojnim obrubom. Samo je njegov
veći od mojega.
I taj, što ga je imao, bio je prevelik za Iveka. Stalo bi u nj nekoliko takvih dječačića. Lako mu je bilo ploviti
poput lađice kad je Ivek lagan kao perce. Držao se za dugačku ručku kao za jarbol i pjevao da se sve orilo.
– Ma što je ono? – čudili se ljudi koji su nakon pljuska pootvarali prozore.
– To je neki mali Šestinčanin doplovio do Zagreba – smijali se drugi.
Na prilazu u grad kišobran je zapeo; čim je potekla voda, i plovidba je prestala. Ivek uspravi kišobran da se
osuši, a taj, sretan što više nije izvrnut naglavačke kao šišmiš ili cirkusant na trapezu, stane pjevušiti:
Kišan je bio dan.
Radovao se kišobran.
Sad se suši, gradom šeta
I nikomu baš ne smeta.
Ne samo da ljudima nije smetao, njima se, štoviše, svidio seljački kišobran s golemom, drvenom drškom.
Veselo se on i Ivek guraju između prolaznika.
Umorivši se, Ivek sjedne na klupu u parku, a kišobran stavi pokraj klupe. Suši se kišobran, suše se Ivekova
kosa i košuljica. Samo mama kod kuće suze lije, jer je nedaleko kuće našla čizme, a Iveka nije. Nije našla ni
kišobran.
Dječaka, koji je zaspao na klupi, probudi vjetar.
– Zar nije bilo dosta kiše i vjetra!? – trljajući sneno oči naljuti se Ivek.
– Uhu-u-što ćeš, mali, tu-ću? – hukao je vjetar.
Dok se Ivek razbudio, on je njegov lijepi kišobran kroz drvored otkotrljao na ulicu, gdje mu je u prometnoj
stisci nestao svaki trag.
– Heej, vrati mi moj kišobran! – molio je dječak, ali vjetar je bio brži od njegovih bosih nogu.
Nada Iveljić
24
Izrazi doživljaj
Sviđa li ti se Ivekov postupak?
Uroni u pjesmu
• Gdje se nalaze Šestine?
• Što se dogodilo kao posljedica padanja jakoga pljuska?
• Čemu se Ivek domislio?
• Što su o tome mislili prolaznici?
• S čime je Ivek usporedio sunce kada se pojavilo
nakon kiše?
• Zašto je mama bila zabrinuta?
• Je li vožnja do kraja bila uspješna?
Svuda oko nas – mediji
Doznaj ponešto iz knjiga, računala o mjestu koje je najbliže
ovom u kojem živiš.
Otkrij hrvatski jezik
PISANJE IMENA MJESTA
Kojim je početnim slovom napisano ime mjesta iz priče?
Šestine
I oko drugih hrvatskih gradova ima
mnogo zanimljivih manjih mjesta.
U blizini Karlovca je Duga Resa.
U blizini Dubrovnika je Cavtat.
U blizini Osijeka je Bilje.
U blizini Šibenika su Vodice.
U blizini Zaboka je Donja Stubica.
U okolici Zagreba ima
puno drugih naziva
mjesta:
Podsused
Čučerje
Vugrovec
Kakvim se početnim slovom pišu nazivi mjesta? Kako se piše početno slovo prve, a kako početno
slovo druge riječi?
Karlovac
Dubrovnik
Cavtat
Šibenik
Vodice
Duga Resa
Donja Stubica
Slavonski Brod
Nova Gradiška
Imena mjesta pišu se velikim početnim slovom.
25
Otkrij čudesni svijet
Zamisli da si vjetar. Što bi u tome bilo zanimljivo?
Ja sam samo vjetar
Lijepo je biti vjetar
I puhati kada se sjetiš.
Raznosiš li novine,
list po list niz glavnu ulicu,
nećeš biti raznosač novina.
Zamrsiš li kosu dječurliji sa sladoledom,
nećeš biti frizer.
Prestrašiš li papagaja zaspaloj bakici na terasi,
nećeš biti mačak.
Zalupiš li vrata kao zločesto dijete
Svi će s olakšanjem odmahnuti rukom:
– To je samo vjetar!
A ti niz mene pustit ćeš zmaja
i uprijeti čvršćim korakom.
Shvatit ćeš da ja
ne mogu natjerati slonove u let
ma kako raširili ušesa,
ma koliko čaja za mršavljenje iskapili,
ma koliko krugova
optrčali oko uglova
tvoje zgrade.
Igor Novosel
Izrazi doživljaj
Uroni u pjesmu
Što je privlačno u životu • Što sve vjetar može,
vjetra?
a da se na njega ne možemo naljutiti?
• Što ljudi ipak ne mogu shvatiti, a dijete može?
• Što vjetar uopće ne može?
26
Svuda oko nas – mediji
Naslikaj vjetar koji čini brojne
nepodopštine.
Otkrij čudesni svijet
Prisjeti se što vidiš kroz prozor tijekom četiri godišnja doba.
Razlikuje li se prizor?
Prozor
S proljeća moj prozor
Pupa i cvjeta
Kao slika
Krajolika
Sa stare razglednice.
Ljeti se danomice
U snu kupa
I cvrkut ptica
U sobu nosi.
U jesen počne da se rosi,
Da sluša žubor
Uvela lišća
I topot kestenja
Na putu.
Zimi,
U bijelom kaputu,
Pun mrvica čeka
Da ptice slete
I okite ga,
Umjesto cvijeća,
Do proljeća.
Mladen Bjažić
Izrazi doživljaj
Koji ti se prizor najviše sviđa?
Uroni u pjesmu
• Što u proljeće pupa na prozoru?
• Što se ljeti čuje s prozora?
• Koji se zvuk čuje u jesen? Od čega se u jesen prozor može rositi?
Od hladnoće.
Od kiše.
Od topline.
• Zašto se čuje topot kestenja?
• Tko u bjelini prozora skuplja mrvice?
• Izgled prirode, živih bića, izgled prozora tijekom godišnjih se doba:
izrazito mijenja
Svuda oko nas
– mediji
Promotri različite
načine na koje ljudi
ukrašavaju svoje
prozore i vrata.
Razgovarajte o
tome što ti se sviđa.
27
Otkrij čudesni svijet
Zamisli da se životinje mogu smijati ili plakati. Kojima bi to najbolje uspijevalo? Oponašaj ih.
Jedna se mačka samo smijala
Jedna se mačka samo smijala
i samo masne šale zbijala,
samo se kesila
samo se mijesila
samo je vrištala
samo je njištala.
Od smijeha je samo pucala,
od smijeha je samo štucala,
ključala poput čajnika
od repa pa do krajnika.
Toliko je uspjeha imala
da je i ploče snimala
za tmurne noćne barove,
za tužne bračne parove.
Te ploče bile su pravi hit
jer smijala se kao kit;
tako bi razvukla vilice
da bi joj nabrekle žilice.
Ta mačka tresla se od smijeha,
ta mačka je od smijeha prela
i jednog dana ispod streha
jednog je malog miša srela.
Taj miš je uvijek tužan bio
i cijeli dan je suze lio,
samo je šmrcao
samo je grcao
samo je kišio
samo je mišio
28
samo je suze cijedio
i sve je više blijedio.
Taj miš je putem klecao
taj miš je stalno jecao
stalno je cmoljio, šmrkao,
stalno je suze srkao,
stalno je suze točio,
stalno je rubac močio.
I nosio je crni dres
i čitao “Bonjour tristesse”
i nije išao na ples;
samo je tužne snove snivao
u suzama je samo plivao.
Kad je ta mačka tog miša srela
i kada ga je pojesti htjela,
tako se smijati stala
da skočit nije znala,
da je na leđa pala,
da je na pod ko kvaka tresla,
toliko se od smijeha stresla.
A miš bi bio skočio
i miš bi bio strugnuo
da nije suze točio;
ovako, sav se ugnuo
i posve se ukočio.
Samo je tako stajao,
samo je tako zdvajao:
i tako nije bilo ništa.
Mačka je vidjela da dobro nije
što se toliko puno smije,
pa je odlučila da više ne njišti
pa je odlučila da više ne vrišti
da ne kesi se poput lude
da ozbiljna u svemu bude.
I obukla je crni dres
i kupila “Bonjour tristesse”.
Od smijeha više nije pucala
od smijeha više nije štucala.
Otad je samo šmrcala
otad je samo grcala
otad je samo plačkala
otad je samo mačkala
otad se samo kmezila
i rep je u čvor svezala;
tako je bila tužna
tako je bila južna.
I miš je vidio da dobro nije
da cmizdri i da suze lije,
pa je počeo čitati stripove
i neozbiljne skupljati tipove,
i tražit samo vedru družinu,
i ujutro je jeo užinu,
i nije više klecao
i nije više jecao.
I čitao mini-top humor
i nije znao što je umor,
samo se kesio,
samo se mijesio
samo je ištao
samo je vrištao;
tako je bio jedar
tako je bio vedar.
Miša je opet ta mačka srela
i opet ga je smazati htjela,
ali ovako cmoljkava
ali ovako oljkava
vidjela nije rep pred okom,
a kamoli da jednim skokom
smaže ga kako spada.
Pala je kao klada!
i samo tako sjedila
i samo tako gledila
i samo suze cijedila
i samo suze točila:
i samog miša smočila.
Kad je miš vidio kako je nujna
kad je miš vidio kako je bujna
nije se mogao pomaći,
kamoli rupe domaći.
Od smijeha sve mu se ljuljalo
od smijeha sve mu je kuljalo,
sve ga je štreckalo
sve ga je peckalo
sve ga je štipkalo
sve ga je pipkalo
sve ga je rackalo
sve ga je žackalo
sve ga je lickalo
sve ga je grickalo
sve mu je nešto bilo vickasto
sve mu je nešto bilo mickasto:
i tako nije bilo ništa.
Luko Paljetak
Uroni u pjesmu
Izrazi doživljaj
Što ti je bilo šaljivo • Kakva je bila mačka opjevana u prve četiri strofe?
• Što znači da se od smijeha mijesila?
u ovoj pjesmi?
Presavila se u tijelu od smijeha.
Mijesila tijesto.
• Od smijeha se kesila, što znači da je imala:
širom rastvorena usta u osmijeh
da je imala skupljena usta.
• Koji stihovi opisuju silinu njezina smijeha?
• Po čemu se vidi da su i drugi primijetili njezin smijeh?
• Kakav je bio miš kojega je srela mačka?
• Pokušaj oponašati glasanjem, izrazima lica, pokretima tijela svaki
glagol koji se odnosi na njegovo plakanje?
• Što se dogodilo kada su se sreli tužni miš i nasmijana mačka?
• Što je istinito?
Tuga je s miša prešla na mačku.
Tuga je s mačke prešla na miša.
Smijeh je s mačke prešao na miša.
Smijeh je s miša prešao na mačku.
• Pročitaj ovu pjesmu naglašavajući glagole.
Svuda oko nas – mediji
Uvježbajte izražajno čitanje ove
pjesme u parovima.
Organizirajte natjecanje
u razredu. Neka pobijede
najuvjerljivija mačka i miš.
29
Otkrij čudesni svijet
Bojiš li se mraka? Na koji se način može boriti protiv straha od mraka?
Legenda o znatiželji
Iza sedam gora,
Preko sedam mora,
K’o što žive mak i slak,
Živjeli su mirno
Jedan čvak i kvak.
U prvi mah
Bilo ih je strah,
Ali onda
Odlučili su poći
Do sredine noći.
Oduvijek su čvakovi
Pa bili makakovi,
Poštovali znan im trag
Da se kreću unatrag.
Da vrijeme ne bi zavlačili,
Hrabro su zakoračili,
Za nešto su se zakvačili,
U nešto su se uvlačili,
Iz nečeg su se izvlačili,
Kroz nešto se provlačili,
S nečim se navlačili,
Dva puta se oblačili,
Tri puta presvlačili,
Oduvijek su i kvakovi,
Dobri i nikakovi,
Poštovali stari znak:
Skakanje i glasni kvak.
A onda su odjednom
Ne znajući razlog tom,
Taj crveni natrag čvak
I zeleni hopla kvak
Odlučili zaviriti
U najcrnji crni mrak.
Na večer,
Kad nitko ih nije gledao,
I kad je dan
Već otišao u hotel
Gdje je po noći odsjedao,
Crveni čvak
I zeleni kvak
Duboko su udahnuli zrak
I skočili u mrak.
Sedam znakova označili,
Pola noći straćili
I sami se tako smračili
Da su se s tamom izjednačili.
I da dan nije bio jak,
Progutao bi ih mrak
Kad su to shvatili,
Crveni čvak
I zeleni kvak
Natrag su se vratili,
I sad mirno čvakaju
I zadovoljno kvakaju,
Jer bila im tek je želja
Ispunjena znatiželja!
Mladen Kušec
Uroni u pjesmu
Izrazi doživljaj
Jesu li neobični likovi udovoljili svojoj znatiželji?
• Što su jedne noći odlučili čvak i kvak?
• Kako su se suočili s mrakom:
naglo, hrabro, bojažljivo?
• Što su sve činili u mraku?
• Kako zovemo riječi kojima se izražava njihovo kretanje?
• Jesu li bili zadovoljni svojim pothvatom? Koji stih to potvrđuje?
• Što je tema pjesme?
Strah. Veselje.
30
Svuda oko nas – mediji
Preboji crnom kredom bijeli papir.
Tada drvcem, čačkalicom iscrtaj nešto lijepo, nešto što voliš.
Taj će ti crtež pomoć da prebrodiš crni mrak.
Otkrij hrvatski jezik
GLAGOLI
Što su Kvak i Čvak radili? Što se događalo?
uvlačili
izvlačili
provlačili
presvlačili
označili
smračili
straćili
shvatili
Što Ana radi, a što joj se događa?
Crta.
Pleše.
Smije se.
Spava.
Odijevai se.
Zalijeva.
Jede.
Što izriču ove riječi?
pleše
zalijeva
jede
crta
spava
oblači se
smije se
Glagoli su riječi koje izriču što tko radi ili što se događa.
31
Otkrij čudesni svijet
Pročitaj naslov. Jesi li kada sebi postavio/postavila to pitanje? Što tada obično činiš?
Dosadno mi je, što da radim?
Filip i Domagoj jadaju mi se da im roditelji ne dopuštaju predugo gledati televizor. Vjerojatno niste znali, ali
postoji i ovisnost o televiziji: kao i svaku drogu moraš je gutati sve više, sve više serija, sve više crtića – i na
kraju jednostavno ne možeš bez ekrana. Dečki, ne očajavajte, i radio je dobar izum. Zašto? E, neka vam to
objasni moj prijatelj, koji mi je ispričao ovo:
Danas mi je očajno dosadno. Nedjelja je, kiša pada, sve je nekako sivo, buljim kroz prozor – što da radim?
Cijela obitelj zuri u ekran, u nekakvu dosadnu trakavicu. Mogao bih možda čitati, ali ne da mi se. Moja “bad”
razmišljanja prekida zvonce. Ha, bit će to Snoopy, moj prijatelj s trećega kata, s kojim idem u isti razred.
Odlazimo u moju sobu i slažemo legiće, ali i to nam je pomalo dosadno, ne znamo što bismo novoga još mogli
sagraditi. Iznenada Snoopy uzima moj novi kazić. Zabavljamo se snimajući svoje glasove, oponašamo ukućane,
susjede, nastavnike. Snoopy je pravi majstor u oponašanju. Tada mi iznenada sijevne: – Hej, zašto ne bismo
napravili radiopriču?
– Ali ... kako?
– Pa, možemo priču najprije smisliti, a onda se dogovoriti što će tko glumiti.
Priča je polako nastajala, a kad smo je završili, podijelili smo uloge i dogovorili se što će tko govoriti.
Nedostajala nam je samo glumica za ženske likove – tu nam je u pomoć priskočila moja sestra. Najviše smo se
zabavljali s tzv. zvučnim efektima – nikad nam ih nije bilo dosta. Moj ormar jezivo škripi kada ga se otvara i
taj nam je zvuk dobro došao za Drakulin dvorac. Kad
smo oponašali čudovišta, ispuštali smo stravične
krikove. Malo-pomalo i priča je bila gotova.
Nismo vjerovali da je već prošlo deset
sati kad je zabrinuta Snoopyjeva
mama pozvonila na
naša vrata. Ipak, iako
je bilo kasno, ukućani
su saslušali našu priču, a
Snoopy i ja odlučili smo
napraviti cijelu seriju o
dogodovštinama naših
junaka.
Zlatko Bastašić
Bogatimo rječnik
trakavica - naziv za serijske filmove s puno epizoda
Izrazi doživljaj
Što misliš o Zlatkovu
prijedlogu za rješavanje
dosade?
32
Uroni u priču
• Na koje opasnosti upozorava Zlatko?
• Na koji je način predložio prijatelju Snoopyju
da se riješe dosade?
• Kako su proizveli različite zvukove za
radiodramu?
• Što je na kraju nastalo?
Svuda oko nas – mediji
U svakom od nas mnogo toga čeka da se
ostvari, samo to moramo probuditi. Nitko to
ne može učiniti umjesto nas. Snoopy i njegov
prijatelj uspjeli su. Na redu ste vi. Napišite
kako pobjeđujete dosadu.
Otkrij hrvatski jezik
STVARANJE ZAJEDNIČKE PRIČE PREMA POTICAJU
Stvorite zajedničku priču služeći se nekim dijelovima priče.
________ je padala kiša. (dugo, kratko)
Žabe su _________ kreketale. (glasno, tiho)
Najprije smo _________ čekali. (strpljivo, nestrpljivo)
Potom smo počeli _________. (šetati, spavati)
Odjenom je zvaladao tajac. Što se dogodilo?
Pokušaj nastaviti priču.
Od skupina riječi sastavi nekoliko rečenica.
vjetrokaz
vjetar
puše
okretati
zalutali
zrakoplov
vjetar
tresti
ptica
pilot
ribar
mreža
sirena
zaspati
oluja
Promotri crtež. Opiši prikazanu
situaciju. Što je u njoj neobično?
Opiši prikazane likove. Zamisli njihov
razgovor.
33
34
Da mi je Božić brat
35
Otkrij čudesni svijet
Koja ti je životinja najdraža, a često se o njoj piše i u pjesmama i u pričama?
Zeko
Jutros je
Zeko jedan
Do kreveta moga
Doskakutao
Tko zna
Iz koje
Je priče
Dolutao
Ivan Novački
Izrazi doživljaj
Što ti se
svidjelo u
pjesmici?
36
Uroni u pjesmu
• Je li ovo stvaran doživljaj?
• Po čemu bi mogao biti stvaran, a po čemu nestvaran?
• Iz kojih bi pjesama i priča mogao dolutati zeko?
• Kada kažeš riječ zeko, koje ti još riječi padaju na
pamet?
Svuda oko nas – mediji
Pročitaj savjet Udruge Prijatelja životinja o
tome što zeko voli. Ostalo istražite sami.
Volimo kad nam se obraćate tiho, nježno
s mnogo osjećaja i ljubavi. Tada nam se
srce topi od miline. A jeste li znali da kunići
mogu razumjeti neke riječi? Na primjer:
za sve što ne smiju naglašavajte riječ i
ponavljajte ‘NE’ ili ‘FUJ’. Ja znam što to
znači. Ali isto tako kad je nešto umirujuće
i dobro, stalno ponavljajte blago i nježno
‘Dooobroo, dooobro.’ Ima još riječi koje
možemo naučiti. Otkrijte sami.
Otkrij čudesni svijet
Jesi li čitao/čitala neku priču u kojoj su glavni likovi životinje?
Lisica i divlja svinja
Vidjela lisica kako se jedan praščić odvojio od svoje majke, divlje svinje, i braće pa
odluči pojesti ga. Da mati ne bi čula njegovo skvičanje dok ga kolje, trebala ga je odvući
što dalje od nje. Stoga ona reče praščiću:
– Pođi sa mnom, maleni. Dat ću ti nešto lijepo.
– Tko si ti? – upita je praščić. – I što ćeš mi dati?
– Ja sam jedna dobra teta – odgovori lisica. – Odvest ću te u hrastovu šumu na čijem
tlu ima mnogo žirova. Kakva gozba za tebe!
– Samo da se javim mami – reče praščić.
v Pusti je – dočeka lisica. – Izgubit ćemo vrijeme jer će ostale divlje svinje sve pojesti. Samo pođi za mnom.
Praščić joj povjeruje i lisica ga povede duboko u šumu.
No, divlja je svinja primijetila da nema jednog praščića pa ga ode potražiti. Nađe ga s lisicom koja se upravo
pripremala da ga pojede. Divlja se svinja ustoboči pred njom pokazujući joj svoje kljove.
– Ej, lijo – reče joj prijeteći. – Što si nakanila s mojim sinom?
– Htjela sam ga odvesti u hrastovu šumu da se najede žirova – umilno će lisica. – Tako je dražestan. Šumi na
diku po ponašanju i liku. Samo je jadan gladan.
– Pa hrastova šuma je na drugoj strani – priklopi divlja svinja. – Ovo je borova šuma.
– Ma da! – tobože se iznenadi lisica. – Gle, a ja sam se čudila kako su to
hrastovi smotali svoje lišće u iglice. Sigurno sam zalutala. Kako ću se
sada vratiti kući? Dobro si naišla da odvedeš sina.
– Odvest ću i tebe, lijo – reče sumnjičavo divlja svinja. – Samo
pođi ispred mene.
– Kako ću ja ići ispred tebe kad ne znam put? – na to će
lisica koja se bojala kazne.
– Dobro, onda idi iza mene i ja ću te odvesti kući – kaza
joj divlja svinja.
Pođoše tako divlja svinja i praščić sprijeda, a lisica straga.
Kad malo odmakoše, strugne lisica i izgubi se u šumi. Vrlo dobro je znala
gdje je njezina kuća.
Slavka Škobić
Izrazi doživljaj
Uroni u priču
Tko je koga nadmudrio? • Kamo je lisica pozvala malenoga praščića divlje svinje?
• Koji je bio njezin pravi cilj?
• Praščić je pristao i time pokazao:
naivnost
neopreznost
hrabrost.
• Njegova je mama uočila da nema praščića:
na vrijeme
zakasnila je s pomoći?
Svuda oko nas – mediji
Razgovarajte u parovima
o vašim dobrim
osobinama i onima što ih
treba u određenoj mjeri
mijenjati. Prikažite na
šaljiv način glumom neku
svoju manu.
37
Otkrij čudesni svijet
Što misliš: kako je biti nova djevojčica/ nov dječak u ulici, školi...?
Novi dječak
Novi je dječak doselio u ulicu. Gledao je tužno kroz prozor
svoje kuće. Sve mu je bilo tuđe, a djeca nepoznata. Spustio
je glavu na prsa i sjećao se svojih prijatelja iz staroga
naselja. Bilo ih je mnogo, a njihove igre bile su žive i vesele.
Imali su svoje tajno skrovište. Kad je bilo lijepo vrijeme,
odlazili su na igralište, a za kišovita vremena u nečijem bi
stanu igrali šah ili monopol.
Razmjenjivali su sličice nogometaša, poštanske marke i
stari novac. Odlazili su zajedno biciklom na izlete. Zvali
su se međusobno telefonom, prepričavali događaje i slavili
rođendane. Bio je to lijep život, kao u raju.
A u novoj je kući, istina, bilo puno više prostora. Dječak je
dobio čak i vlastitu sobu, a u dvorištu mu je tata postavio
košarkaški koš. Ali što je sve to vrijedilo kada nije imao
prijatelja. Virio je kroz prozor i gledao dječake kako
poskakuju, dodaju jedan drugomu loptu, šale se i smiju.
Već ih je znao i po imenu. Pa, ipak, on nije bio s njima.
A htio bi biti! I on bi se rado igrao. Srce mu je odjednom
življe zakucalo. Donio je odluku. Poskočio je, obuo svoje
najljepše tenisice i otrčao pred kuću. Ponio je sa sobom i
veliku čokoladu da je podijeli s novim društvom. Pun nade,
upitao je:
– Dečki, mogu se igrati s vama?
Ali oni ga nisu ni pogledali. Samo su rekli:
– Gubi se!
Božidar Prosenjak
Uroni u priču
• Kakav je bio dječakov život u starom naselju?
• Što je sve dječak radio s prijateljima?
odlazili su na igralište
igrali šah ili monopol
razmjenjivali su sličice nogometaša, poštanske marke i stari novac
odlazili su zajedno biciklom na izlete
zvali su se međusobno telefonom
prepričavali događaje
slavili rođendane
• Što je bilo bolje u novom naselju?
• Je li to dječaka učinilo sretnim?
• Što mu je nedostajalo?
• Što misliš o postupku dječaka u novom naselju kada je novom
društvu predložio da se zajedno igraju?
• Što bi poručio/poručila dječacima?
• Kojih se ti igara igraš sa svojim prijateljima?
• Možeš li zamisliti život bez prijatelja?
38
Izrazi doživljaj
Je li ovo priča sa sretnim
svršetkom?
Koje osjećaje u tebi budi kraj priče?
Svuda oko nas – mediji
Lijepo je stjecati nove
prijatelje. Pročitaj u
dječjim časopisima ili na
internetskim stranicama
za djecu adrese onih koji
se žele dopisivati. Napiši
poruku novomu prijatelju.
Napiši nešto zanimljivo o
sebi.
Otkrij čudesni svijet
Koji je tvoj načešći san?
Brod
Sanjam da sam kapetan broda koji
plovi velikim morima. Pravim
se važan i mučim svoje mornare,
no – kad naiđe oluja – toliko
se prestrašim da cijelo vrijeme
provedem u brodskom zahodu. Onda
iz te prostorije slušam kako mi se
smiju iza leđa. Kad sam izišao, misleći
da se oluja smirila, uvidio sam da je
brod oštećen i da tonemo. Prvi sam
se ubacio, onako strogo kukavički, u
čamac za spašavanje i ostavio svoje
ljude na cjedilu, pardon – brodu.
Na obali me čekala mama, koja mi
je rekla: - Ja ti više neću opravdavati
prve sate. Ovu bi budilicu čuo i slon.
Danas ideš ranije spavati.
Poslije ovoga sna osjećao sam se
prilično budalasto.
Silvija Šesto
Šifra: Kapetan kukavica
RUŽIČASTA SANJARICA
Ima nešto istine u tom tvom snu. Neki ljudi zbilja smatraju da je beskorisna ona životinja od koje nemamo
koristi, koja ne daje mlijeko, krzno i slično. I takve ljude treba shvatiti i pokušati svoje “beskorisne” ljubimce
držati daleko od njihovih očiju i njihovih ruku. Ne mogu tvrditi da su se oni, dok si ti spavao, riješili tvoje
mačke, ali teško bi mačka samo tako nestala: kad ona jednom pojede hranu u kući, drži se te kuće ko pijana
plota. No, dobro, ne moramo ih odmah kriviti, no san te upozorava da ne trebaš sve shvaćati zdravo za gotovo.
I ispod smijeha se katkad kriju opasni zubi, dolazili oni i od tvoje najbliže obitelji. A to što si sanjao mačku,
bez obzira na tužan nastavak priče, znači da ćeš uskoro upoznati jednu prekrasnu djevojčicu, te, također, da u
životu nikada nećeš imati problema s lovom. Možda je upravo ta prekrasna djevojčica neka mala bogatašica.
Onda ćeš moći otvoriti i hotel za mačke.
Izrazi doživljaj
Kako bi ti protumačio/protumačila dječakov san?
Svuda oko nas
– mediji
Promotri ovaj
prizor iz nekog
sna.
Opiši ga.
Silvija Šesto
Uroni u priču
• Kako se u snu ponašao dječak prema mornarima?
• A u trenutku dok je brod tonuo?
• Što dječaku nije bilo po volji da se dogodilo u snu?
• Sjećaš li se nekog sna koji je tebe mučio?
• Koji te problem najviše muči i htio/htjela bi ga riješiti?
39
Otkrij čudesni svijet
Ispričaj zbog čega je zadnji puta došlo do nekog sukoba u tvome razredu?
Tuča
Draga se opet u dvorištu stalno nešto dogovarala s djevojčicama. Onda su sve druge otrčale u razred, a Draga
je ostala na bunaru da se napije vode. Ljuban je skočio po drva u štagalj, kad nabasa na Dragu kako se muči i
ne može izvući težak drveni čabar s vodom.
“Pusti! Ja ću ti izvući!” veli on Dragi i uhvati za kotač. Kotač se okretao brzo, a kad je čabar skočio gore, opazi
Ljuban da Drage nema. Zamisli se začas. Onda pljucne u
stranu. Skoči po naramak drva. Zagrabi lončić svježe
vode i odnese u razred. Najprije stavi vodu na klupu
pred Dragu, a onda odnese drva k peći.
“Hihihi, gle ti Ljubana kako je uslužan momčić!”
nasmijaše se djevojčice. A Draga gurnu lončić pun
vode. Nastade čitava bara na podu.
“Tužit ću učitelju! skoči Pero.
“Koga? Dragu?”
“Ne. Ljubana!”
“Pa nije on prolio!”
“Ipak je on kriv!”
“On? Nije istina!”
“Jest! Nije! Jest! Nije! Bum! Pljus! Jao! Uh! Udri! Ne
daj se! K meni! U pomoć! Bum! Bum!!!”
Sav se razred zaratio, i ne znaš tko koga udara. Koliko
đaka, toliko stranaka! Tresu se prozori. Vika i plač drmaju
razredom.
Zvono se utiša. Kad se smiriše na svojim mjestima, ala su
lijepo izgledali dječaci! Crveni, izbijeni, izgrebeni do krvi, poderana odijela, prorijeđene
kose, istegnutih ušesa! A Ljuban? On je već našao neku krpu i briše vodu s poda.
Ulomak iz romana Vlak u snijegu Mate Lovraka
Izgled i ponašanje lika
Izrazi doživljaj
Je li se ovaj
sukob trebao
dogoditi?
40
Uroni u pjesmu
• Kako se ponašao Ljuban prema Dragi:
susretljivo,
svadljivo?
• Je li Pero s pravom optužio Ljubana zbog prolivene vode?
• Što misliš: zašto je Draga prolila lončić s vodom?
• Koje riječi prikazuju svađu djece? Kako su izgledali nakon svađe?
• Tko je bio najprisebniji?
• Pročitaj ulomak po ulogama.
• Koje je osobine iskazao Ljuban?
Ljuban je skočio po drva u štagalj.
Želi pomoći.
Ljuban je pomogao Dragi iznijeti čabar vode.
Želi popraviti što je loše.
Ljuban je obrisao krpom prolivenu vodu.
Vrijedan.
• O kojim se osobinama može zaključiti po ponašanju likova?
Hihotanje djevojčica.
Tučnjava djece.
Djeca su se maloprije potukla.
Vika i plač djece.
Razbarušen izgled djece.
Zadirkivanje dječaka.
Svuda oko nas - mediji
Prisjetite se nekoga sukoba
u svome razredu. Pokušajte
se dogovoriti koji bi bio
najbolji način rješavanja toga
problema.
Otkrij hrvatski jezik
RASPRAVA
O čemu je preporučljivo raspravljati u skupinama, a o čemu ne?
neki događaj u školi
načinu odlaganja otpada
skupoći odjeće
boji očiju
uspjeh u školi
odnos s roditeljima
odnosu prema sestri, braći, prijateljima
prehrambenim navikama
načinu proslave rođendana
Smatram da
rođendane trebamo
u svom razredu
slaviti na isti način.
Predlažem
da se kupuje
zajednički dar
ili se izradi.
Također, obvezno
moramo izraditi
čestitku i sastaviti
poruku svakome
drukčiju.
urednosti razreda
Ja ne bih tako.
Obvezno treba
donijeti tortu...
Slavljenik nek’ donese
malo slatkiša. I to je to.
Raspravljati treba pristojno. Valja saslušati sugovornika pa iznijeti svoje mišljenje.
Može se dogoditi da te netko uvjeri u ispravnost svojih misli.
41
Otkrij čudesni svijet
Po čemu se vidi da priroda zimi miruje?
Zimska večer nad ravnicom
Ravnica počiva
U snježnoj posteljini.
Korijenje sniva:
Leti izdaleka
Žarka ptica
Povrh zaleđenih rijeka.
Taj san i grlicu prene.
Ganut gugut ravnicu obleti,
Takne uho srne snene,
Cvijeća, laneta je sjeti...
Leti izdaleka
Žarka ptica
Povrh zaleđenih rijeka.
Ravnica počiva
U snježnoj posteljini...
Bogatimo rječnik
ganut/ganuti – potresti, dirnuti (koga)
gugut – ono što se čuje kad se glasa ptica gu-gu
Ivica Jembrih
Izrazi doživljaj
Ima li što neobično u
pjesmi?
42
Uroni u pjesmu
Svuda oko nas - mediji
• Koji se stihovi u pjesmi ponavljaju?
Promotri sliku zime. Kakav dojam
• Čije se kretanje u pjesmi ponavlja?
ostavlja na tebe?
• Ponavljanjem stihova prikazuje se:
Bruegel Pieter, Zima
letenje ptica
padanje snijega
kretanje sunca?
• Što je žarka ptica zapravo?
• Kad ona dotakne uho srni, grlicu... čega se one sjete?
• Može li se žarka ptica boriti pored hladne zime?
• Koji stihovi govore o nepomičnosti snježna pokrivača?
Otkrij čudesni svijet
S kojim se nedaćama suočava drvo zimi?
Mala breza
u prvom snijegu
- Kao da sam zalutala
u ovu pustinju bijelu –
vjetru je šaputala,
a on bi je zagrlio cijelu.
- Ne saginji me,
i tako sam blijeda od zime,
ove pustinje nijeme
željela bih čuti ime.
- Snijeeeeggg,
već jedan metaarrr,
a ja sam, brezo,
vjetaarrr!
Ivica Jembrih
Izrazi doživljaj
Koje osjećaje budi kraj pjesme?
Uroni u pjesmu
• Što breza moli vjetar?
• Kakav je vjetrov zagrljaj za brezu?
• Želi li breza vjetrov zagrljaj?
• Kako se doima breza, a kako vjetar?
brz krhka snažan nježna hladan
• U kojoj strofi riječi zvuče poput zavijanja vjetra? Zašto?
Svuda oko nas - mediji
Promotri fotografiju breze zimi i usporedi je s
prikazom breze u pjesmi.
43
Otkrij čudesni svijet
Kako se pripremaš u mislima za božićne blagdane?
Da mi je Božić brat
Da mi je Božić brat,
Iz štalice bih ga preselio.
Kraj tople peći
S njim bih se igrao i veselio.
Da mi je Božić brat,
Dobro bih ga pokrio
Da mi se ne bi od studeni
Onako malen prehladio.
Da mi je Božić brat,
Na sanjke bih ga stavio
I cijeli dan
Selom vozio.
Jasna Popović-Poje
Izrazi doživljaj
Što ti se sviđa u pjesmi?
Uroni u pjesmu
• Na koji bi se način dječak malenomu Božiću pokazao
svoju brigu i ljubav?
• Na koji bi način ti brinuo/brinula o božjem djetešcu?
44
Svuda oko nas - mediji
Pročitaj u časopisima za djecu što piše o tome
kako ljudi svake godine slave Isusovo rođenje.
S jedne je strane Božić otkrio da je Bog
kršćanstva okrenut prema čovjeku: želi ga, voli
ga, ljubi ga. S druge strane daje na znanje da je
time, što je Sin Božji postao čovjekom, njegovo
učovječenje postalo put našeg očovječenja.
Tako je u kršćanstvu bogoljublje nerazdvojivo od
čovjekoljublja. Jer: Tko ne ljubi svoga brata kojega
vidi, Boga kojega ne vidi ne može ljubiti (1 Iv
4,20).
Otkrij čudesni svijet
Na koji se način u svojim mislima pripremaš za predstojeće blagdane?
Isus će nas pohoditi
Večeri
čine riječi
pune svjetlosti.
U njezinu pogledu
sjala je zvijezda
ruke su joj bile
topla gnijezda.
Zvijezde, mjesec
nad kućom su cvali,.
prijateljski se javio
naš konj u štali.
Božjim mirom
kuća nam je disala,
a moja je soba
kao ljubav mirisala.
Zadivljen ljepotom
pitao sam majku
što će se dogoditi
Izrazi doživljaj
Usporedi svoju pripremu
s pjesnikovom.
– Budi dobar – reče
– naš dom će noćas
Isus pohoditi.
Tin Kolumbić
Uroni u pjesmu
• Pronađi za sljedeće osjećaje stihove što ih izriču:
toplina
svjetlost
nada
blagost
dom
mir
očekivanje
vjera.
Svuda oko nas - mediji
Oslikaj najdojmljiviju
strofu.
45
Otkrij čudesni svijet
Jesi li kada žarko željela/želio neku igračku? Je li se tvoja želja
ostvarila?
Kako je nastao ponos
Marko je prolazio ulicom i odjednom mu je pogled
pao na prekrasan autić u izlogu. Kako mu je
pogled pao, tako mu se i nos zalijepio za staklo u
izlogu. Niti je mogao podići pogled s autića, niti
je mogao nos odlijepiti od stakla. I što sad?
Neka netko zove vatrogasce da odlijepe
nos, neka netko zove padobrance da
nauče Marka kako padati polako i
pažljivo, osobito kad je riječ o pogledu,
policajce, staklorezače... Ali ne...S Markom je
i mama koja je čekala samo pet minuta i ni
minute više svoga sina čiji se nos zalijepio za
izlog. Svojim najdužim prstom kvrcnula je
Marka po nosu i – gle čuda – nos se odlijepio
jer je mama rekla: – Kad ispraviš onu jedinicu
iz matematike, možemo razgovarati o crvenom
autiću.
Danas je Marko koji je tada dobio po nosu
ponosan jer je ispravio svoju jedinicu i
dobio četvorku – eto kako je nastao ponos!
Ne znamo je li i mama održala obećanje i
razgovarala s Markom o crvenom autiću i još
ne znamo što je bilo dalje, ali o tome drugom
zgodom.
Jadranka Škrobar
Izrazi doživljaj
Što je šaljivo u
ovoj pjesmi?
46
Uroni u pjesmu
• Koja rečenica izriče da se automobil igračka veoma svidio
Marku?
• Je li se njegov nos doista zalijepio?
• Zašto nije trebalo zvati vatrogasce, staklorezače...?
• Kada je Marko dobio po nosu, a kada ponos?
• Kada si ti zadnji put osjećao/osjećala ponos?
• Ima li situacija kada si osjećao/osjećala sram?
• Koji je osjećaj bolji?
Svuda oko nas – mediji
Koje su tvoje najomiljenije
igračke? Trebaju li ti za sve
igre igračke?
Otkrij čudesni svijet
Jesi li kada nešto slagao/slagala? Imaš li za to opravdanje?
Lažljiva djevojčica
Svi su u našoj školi poznavali Ivu. Išla je u treći razred i, osim što je bila najbolja učenica, bila je i najveća lažljivica u
razredu. Svi su njezini prijatelji znali koliko voli izmišljati i lagati te joj nikada nisu previše vjerovali.
Upravo je zbog toga Iva bila vrlo nesretna. Na njezine doživljaje uglavnom bi svi odmahivali rukom i odlazili smijući
joj se. Ostajala bi sama i kajala se što je uopće ikada nešto slagala, iako su joj namjere uvijek bile dobre. I njezini
roditelji znali su dobro kakva je...
Prve večeri zimskih praznika Ivini su roditelji bili pozvani na rođendansko slavlje njezina strica. Budući da je Iva
već bila dovoljno odrasla, roditelji su odlučili da će posljednji put, prije negoli nešto drastično poduzmu, pokloniti
povjerenje svojoj djevojčici.
– Sigurno nećeš sama izlaziti? – pitala ju je mama.
– Ne, ako ti tako kažeš – odgovorila je Iva.
– Strogo ti zabranjujemo da sama noću lutaš ulicom. Jasno? – još jednom ju je upitala mama.
– Da – rekla je Iva i roditelji su otišli svojim putem.
Najprije je Iva pogledala svoj omiljeni film s videokasete, a potom prišla prozoru. U dvorištu su roditelji ostavili
upaljeno svjetlo, tako da je jasno mogla vidjeti mačkicu koja se sklupčala ispred ulaznih vrata. Nije to bila njihova
mačka, ali Ivi je bilo žao ostaviti je na hladnoći. Otvorila je vrata, no mačkica se uplašila i pobjegla. Kako bi je
prizvala, Iva je pošla za njom i mijaukala. Mačkica je stala i dopustila djevojčici da joj priđe. Iva ju je uzela i brzo
utrčala u kuću. Nahranila ju je i smjestila u svoju sobu te se ponovno vratila videokasetama. Odgledala je još
jedan film, a tada su došli i roditelji.
– Onda, Iva, jesi li izlazila? – upitala je mama.
– Ne – odgovorila je djevojčica.
– Ali tvoje se stope jasno vide u snijegu što je upravo prestao padati. Opet si slagala – izgrdila ju je
mama. Iva se, baš kao i mačkica na hladnoći, sklupčala u naslonjaču.
– Da – prvi put u životu Iva je priznala da je slagala. – Slagala
sam, ali i ovoga puta sam to učinila iz dobrog razloga
– rekla je i ispričala kako je pomogla mačkici.
Ispričala je i ono zbog čega je sve dosad lagala i
objasnila kako to nikada nije činila iz sebičnih
namjera.
– Ne lažeš li i sada? – pitala ju je mama, iako
je znala da je Iva ovaj put iskrena. Sve to Iva je
sljedećih dana ispričala i svojim prijateljima.
– Vidiš kako su u “laži kratke noge” – rekla joj
je baka. – Odao te snijeg. To ti je samo dokaz
da više ne smiješ lagati.
Denis Mazur
Izrazi doživljaj
Što je djevojčica često
činila?
Uroni u pjesmu
Svi su njezini prijatelji znali koliko voli izmišljati i lagati te joj
nikada nisu previše vjerovali.
Upravo je zbog toga Iva bila vrlo nesretna.
• Iva je bila nesretna jer joj prijatelji ______________________
• Je li se ona kajala zbog svojih laži? Da. – Ne.
• Ako često lažeš, neće ti vjerovati ni kada govoriš:
laž
istinu
• Misliš li da svi ljudi uvijek govore istinu?
• Razgovarajte o tome u razredu s učiteljicom/učiteljem.
Svuda oko nas – mediji
Organizirajte okrugli
stol s temom – Što
laž može učiniti, a što
istina?
47
Otkrij čudesni svijet
Čega se najprije sjetiš kada se kaže vremenska nepogoda?
Leteća kuća
Dorothy (Doroti) je živjela u Kansasu (Kenzas), usred
goleme prerije, kod tetka Henryja (Henri), ratara, i
njegove žene, tete Eme. Kuća je bila malena jer je građu
za nju trebalo dovoziti iz daleka. Imala je četiri zida,
pod i krov – sve u svemu, jednu sobu, a u sobi zahrđalu
peć, ormar za suđe, stol, tri-četiri stolca i krevete – u
jednom je kutu stajao veliki krevet tetka Henryja i tete
Eme, a u drugom Dorothyn krevetić. Nije imala ni
tavana ni podruma, osim jedne male izbe iskopane u
zemlji, u koju su se sklanjali pred vjetrovima. U nju se,
naime, obitelj mogla sakriti kad bi naišao poneki od
onih snažnih vihora koji su toliko jaki da ruše svaku
kuću što im se nađe na putu. U sklonište se ulazilo
kroz otvor u sredini poda, odakle su ljestve vodile u malu, mračnu prostoriju.
.....
Toto je bio izvor Dorothyna smijeha; on joj je ublažavao turobnost okoline. Toto nije bio siv – bio je to crni psić
duge svilaste dlake i crnih očica kojima je veselo treptao s obje strane svoje smiješne njuškice. Toto se igrao po
cijele dane, Dorothy se igrala s njim i silno ga voljela.
Ali danas se nisu igrali. Tetak Henry je sjedio pred kućnim vratima i zabrinuto gledao nebo, oblačnije nego inače.
I Dorothy je promatrala nebo stojeći na vratima s Totom u naručju. Teta Ema je prala suđe.
Daleko sa sjevera čulo se prigušeno zavijanje vjetra, a tetak Henry i Dorothy gledali su kako se visoka trava povija
i leluja pred nastupom oluje. Uto začuju prodorni fijuk s juga, a kad su se okrenuli u tom smjeru, spaziše i na toj
strani povijanje trave.
Tetak Henry naglo ustane.
“Dolazi oluja, Ema”, viknuo je svojoj ženi. “Ja ću pričuvati stoku.” Zatim je otrčao prema barakama u kojima su
držali krave i konje.
Teta Ema ostavi posao i izađe na vrata. Jedan je pogled bio dovoljan da uoči kako je opasnost blizu.
“Dorothy! Brzo u sklonište!”, zaviče.
Toto skoči iz Dorothyna naručja i sakrije se pod krevet, a djevojčica skoči za njim. Teta Ema, sva prestravljena,
podigne poklopac otvora u podu i spusti se ljestvama u malu, mračnu izbu. Dorothy napokon uhvati Tota i
krene za tetom. Tek što je prešla polovicu sobe prolomi se snažan urlik vjetra i kuća se tako zatrese da joj se noge
omaknu i u trenu se nađe na podu.
A onda se dogodi čudo.
Kuća se dvaput, triput zavrti i polako se vine uvis. Dorothy se činilo kao da uzlijeće balonom.
Sjevernjak i vjetar s juga sudarili su se baš nad njihovom kućom i ona se nađe u samom središtu vihora. U
središtu vihora zrak je uglavnom bio miran, ali veliki pritisak vjetra sa svih strana podizao je kuću sve više i više,
dok nije zastala i zatim odlebdjela kilometre i kilometre daleko, kao da je lagana poput perca.
Jako se smračilo i vjetar je strašno zavijao oko nje, ali Dorothy ustanovi da je sasvim ugodno lebdjeti. Poslije
prvih kovitlaca i jednog trenutka u kojem se kuća opasno nakrenula, činilo joj se da je netko nježno njiše, kao
dijete u kolijevci.
Totu se to nije sviđalo. Trčao je po sobi amo-tamo i glasno lajao. Dorothy je nepomično sjedila na podu i čekala
što će se dalje zbiti.
48
U jednom trenutku Toto se previše približio otvoru na podu i upao u nj. Djevojčica je već bila pomislila da
ga je izgubila, ali malo zatim ugleda kako mu jedno uho viri iz otvora; snažni ga je uzgon zraka sprečavao da
propadne. Ona dopuže do otvora, uhvati Tota za uho i opet ga uvuče u sobu. Nakon toga spusti poklopac, da se
takve nezgode ne bi ponovile.
Iz romana L. F. Bauma Čarobnjak iz Oza
Bogatimo rječnik
prerija – prostrana nizina obrasla travom, široka stepa u
Sjevernoj Americi
malokad – rijetko
kovitlac – vrtlog
uzgon – sila tekućine ili plina koja djeluje prema gore
doskora – za kratko vrijeme, uskoro
Izrazi doživljaj
Koji je najnapetiji trenutak u ulomku?
Uroni u pjesmu
• Gdje je živjela Doroty? Kakav je bio njezin dom?
• Što je bila stalna prijeteća opasnost njihovom domu?
• Tko je najavio nailazak vihora?
• Što se našlo u središtu vihora?
• Jako se smračilo i vjetar je strašno zavijao oko nje, ali Dorothy
ustanovi da je sasvim ugodno lebdjeti.
• Opisan položaj kuće mogao bi se nazvati:
srećom u nesreći
nesrećom u sreći?
• Tko se više uplašio: Doroty ili Toto?
Kako se Toto spasio od ispadanja iz kuće?
• Jesi li se ti kada našao/našla u nekoj nesvakidašnje
opasnoj situaciji?
Svuda oko nas - mediji
Pogledaj prizore iz filma Čarobnjak iz Oza.
Opiši glavne likove.
Pročitaj već desetljećima jedan od
najčitanijih dječjih romana.
49
Otkrij hrvatski jezik
PRIDJEVI
Kakva je bila Dorothyina kuća i prostorije u njoj? Psić? A kakav je bio vihor?
kuća
malena kuća
zahrđala peć
mračna prostorija
psić
crne očice
smiješna njuškica
duga, svilasta dlaka
vihor
snažni vihor
snažan urlik
Opiši kuću, psića i vihor pomoću riječi iz priče.
Čiji je psić? Čija je kuća?
Dorothyin psić.
Ujakova i ujnina kuća.
Promotri prizor iz filma pa opiši lik djevojčice Dorothy i dobre vile.
dugačka
kovrčava
ružičasta
ljubičasta
smeđa
široka
crvena
balonasti
bijela
srebrna
raširene
začuđeni
blago
veselo
duga
kratka
Pridjevi su riječi koje opisuju imenicu i odgovaraju
na pitanje kakvo je što, čije je što.
50
kosa
položaj ruku
rukavi
haljina
košulja
kruna
lice
Otkrij čudesni svijet
Možeš li zamisliti neki čudesan plan kako ratovanje ljudi pretvoriti u mir. Pročitaj kako je to riješio kineski
car.
Stari kineski car
Jedan je kineski car cijeloga života ratovao s carevima
susjednih zemalja. Netom bi jednoga pobijedio, već bi se
drugi ustremio na nj.
Pobjeda se nizala za pobjedom, ali su i porazi
učestali. Tako je to trajalo godinama. Car se već
umorio od neprekidnoga vojevanja.
– Zar ovomu nikada neće doći kraj? – pomisli.
– Taman se riješim jednoga protivnika, a već se na
obzoru pomalja novi. Moram smisliti način kako
da ih sve zbrišem – neprijatelje kako unutar carstva,
tako i one izvan granica!
Car je dugo razmišljao. A onda dade pozvati
savjetnike, pobočnike, činovnike i dvorjane, pa im
svečano objavi:
– Prije nego umrem, ja ću pobijediti sve svoje
neprijatelje!
Svi bijahu znatiželjni, ali i malo uplašeni. Jer ne znači
li ta odluka nove ratove, novo siromašenje, nove pogibije, nove namete i poreze?
Tih dana carevi su suradnici hodali zabrinuta lica, zapitkujući jedni druge ima li kakvih novih vijesti o
kraljevoj objavi. Nitko nije ništa ni čuo ni dočuo.
Jednoga dana svi se presenetiše. Ugledaše cara kako šeće vrtom u društvu svojih najljućih neprijatelja.
Veselo su razgovarali i smijali se.
– Nije li car rekao da će pobijediti sve svoje protivnike? – pitali su se ostali. – A gle sada, on se s njima
prijateljski ophodi!
Kad su kasnije pitali cara o tomu, on im odgovori:
– Upravo sam i učinio ono što sam rekao da ću učiniti. Od svojih sam neprijatelja napravio prijatelje!
Uistinu sam ih pobijedio!
Kineska priča, prevela i prepričala Vesna Krmpotić
Izrazi doživljaj
Kako ti se svidjelo carevo rješenje?
Bogatimo rječnik
vojevanja/vojevanje – ratovanja/ratovanje
presenetiše/presenetiti – iznenadiše/iznenaditi
Uroni u pjesmu
• Što je cara mučilo u njegovoj carevini?
• Je li sam odlučio što učiniti ili se posavjetovao sa svojim savjetnicima, dvorjanima...?
• Kako je car pobijedio neprijatelje:
pretvorivši prijatelje u neprijatelje
pretvorivši neprijatelje u prijatelje?
• Car je time pokazao:
mudrost
glupost.
Svuda oko nas - mediji
Napiši osnovnu poruku ove priče.
Potom je ilustriraj fotografijama,
crtežima koji pokazuju kako od
neprijatelje učiniti prijatelja.
51
Otkrij čudesni svijet
Šegrt Hlapić je glavni lik romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića.
Što mu se dogodilo kada je ostao bez prenoćišta?
Noć u zapećku
Pastirići i Hlapić s Gitom dugo su razgovarali o svem što se dogodilo, pa je već počeo i sumrak da se hvata i bilo
je vrijeme da se ide kući s kravama.
No oni su tako živo razgovarali i sve gledali u vatru da ne bi te večeri ni opazili da je sunce zašlo niti bi se sjetili ići
kući s kravama.
Najveća bijela krava, što je oko njih pasla, priđe k malom Mišku i tiho ga lizne upravo po goloj nožici:
“Hajdemo, Miško kući”, mislila je tim reći krava.
I zbilja! Miško podigne glavu te opazi da je sunce zašlo.
“Aj! Već je mrak!”, vikne on.
I svi ostali podignu glave i vide da je vrijeme da se ide kući te stanu brže sakupljati krave.
Gita upita Hlapića:
“A kuda ćemo mi?”
To nije znao ni sam Hlapić. Bilo je prekasno da se ide dalje, a noćišta nijesu imali.
Sad je Hlapić bio u neprilici.
Ali Gita je upamtila što je danas vidjela.
Ona je sad znala da Hlapić nosi šilo i dretvu uza se i znala je da je to veliko blago.
“Ponudi se pastirima da ćeš im u kući pokrpiti opanke, pa će nas primiti na noćište”, reče Gita.
Hlapić se zastidi da se on, tako mudar, nije bez Gite mogao dosjetiti kako da se prehrani sa svojim zanatom.
Pastiri obećaše da će ih primiti na noćište i tako pođoše svi zajedno u selo, koje nije bilo daleko.
Krave sa zvoncima išle su naprijed!
Za kravama išao je Bundaš, koji ih je u red tjerao kao da je pastirski pas. A iza Bundaša išlo je pet pastirića, pa
Hlapić i Gita.
Hlapić je nosio na ramenu Gitinu papigu, s kojom se vrlo sprijateljio.
Papiga je toga dana toliko puta čula ime “Grga” da joj je to ime
ostalo na jeziku. Jer papige nose svoje znanje na
jeziku, a ne u glavi. Kad su dakle došli u selo, vikala je
papiga svakom seljaku kojega bi sastali:
“Dobar večer, Grga!”
Tomu se dakako svaki smijao: i onaj koji se zvao Grga
i onaj koji se nije zvao.
Tako je cijelo selo još iste večeri znalo za Hlapića i
Gitu.
Hlapić i Gita unišli su za kravama i s Miškom i
njegovim bratom u jedno dvorište.
Hlapić obeća Miškovim roditeljima da će im
sjutradan pokrpati sve opanke u kući, a oni
primiše njega i Gitu na konak. No to bi oni ionako
bili učinili, jer su seljaci uvijek dobra srca naprama
siromašnoj djeci.
Poslije večere pođoše spavati.
Djeca su spavala u zapećku. Zapećak je širok i prostran. Zimi
grije, a ljeti hladi. Iako ih je sada bilo četvero, ipak se slatko spavalo.
52
Samo Gitina papiga morala je da bude zatvorena u košari, koja je visjela nad zapećkom na gredi.
“Ta zelena sova ima grbav nos kao vještica”, rekao je Miško. “Mogla bi nam po noći izvaditi srce!”
A baka, koja je spavala na krevetu, pogledala je papigu sa strane. I njoj se činilo da bi to moglo biti. Baka i Miško
uvijek su, naime, složno mislili i zato je morala papiga u poklopljenu košaru, pa na gredu.
Onda svi zaspaše.
Ulomak iz romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića Ivane Brlić-Mažuranić
Izrazi doživljaj
Jesu li se Gita
i Hlapić uspjeli
snaći?
Uroni u priču
• Tko je prvi zapazio da valja poći kući? Gdje su se djeca nalazila?
• Tko se dosjetio kako osigurati prenoćište?
• Gita je time iskazala svoju:
radoznalost
domišljatost
nesnalažljivost
• Pročitaj još jednom ulomak u kojem se opisuje kojim su se redom kretala djeca i životinje prema
selu. • Zašto su se kretali baš tim redom?
• Zašto se brzo pronio glas da su Gita i Hlapić u selu?
• Bi li ih seljaci ugostili i bez njihova obećanja da će im pokrpati opanke ujutro?
• Gdje su djeca spavala? Je li ti štogod neobično u mjestu spavanja?
Otkrij hrvatski jezik
SPORAZUMIJEVANJE HRVATSKIM JEZIKOM
Gita i Hlapić razgovaraju. Tko govori, a tko odgovara?
Gita upita Hlapića:
“A kuda ćemo mi?”
To nije znao ni sam Hlapić.
Gita pita.
GOVORNIK
Hlapić odgovara.
SUGOVORNIK
Što je Gita željela doznati?
“Ponudi se pastirima da ćeš im u kući pokrpiti opanke, pa će nas primiti
na noćište”, reče Gita.
Što je Gita svojim govorom poručila Hlapiću?
PORUKA – način kako osigurati prenoćište
U razgovoru govornik i sugovornik prenose poruke jedno drugomu.
Tko je objašnjavao zašto papigu treba poklopiti košarom?
Tko je slušao i slagao se?
Miško govori. GOVORNIK.
Baka sluša.
SLUŠATELJ.
Samo Gitina papiga morala je da bude zatvorena u košari, koja je visjela nad zapećkom na gredi.
“Ta zelena sova ima grbav nos kao vještica”, rekao je Miško. “Mogla bi nam po noći izvaditi srce!”
A baka, što je spavala na krevetu, pogledala je papigu sa strane. I njoj se činilo da bi to moglo biti.
Može li biti razumijevanja čak i između ljudi i životinja bez govora?
Najveća bijela krava, što je oko njih pasla, priđe k malom Mišku i tiho ga lizne upravo po goloj nožici:
“Hajdemo, Miško, kući”, mislila je time reći krava.
I zbilja! Miško podigne glavu te opazi da je sunce zašlo.
Poruke se može prenijeti tumačenjem pokreta tijela i lica.
53
Otkrij čudesni svijet
Vile su česti likovi u bajkama. Kako ti zamišljaš vile?
Mala vila
Bio kralj i kraljica, pa imali jedinca sina. Kad je
kraljević narastao, proslaviše njegovo šišano
kumstvo i na čast pozvaše najviđenije ljude
iz svoga kraljevstva. Bijeli dvori zasjaše
od zlata, srebra i dragog kamenja i
od hiljadu svijeća. Kad uveče u bašti
povedoše kolo, uhvatiše se djevojke sve
jedna ljepša od druge, a sve gledahu u
kraljevića milo i drago, da ga pojedu
očima.
U ponoć se raziđoše gosti, a kraljević
ode u gaj od starih lipa, jer je bila
mjesečina ko dan, a njemu se nije
spavalo. Čarobno bješe pogledati na tamne
sjenke debeloga drveća. Kroz granje se
uvlačila mjesečina i padala po zemlji u čudnim
šarama. Lipe su mirisale kao tamjan iz crkve.
Kraljević je polagano šetao zamišljen po mekanoj travici.
Kad je izašao na proplanak, najednom ugleda pred sobom
usred mjesečine na travi malu vilu odjevenu u krasne haljine od finog ćerećeta zlatom vezena. Kosa joj je bila
duga i spuštena niz pleći, a na glavi joj blistaše zlatna kruna ukrašena drugim kamenjem. Ali je bila posve,
posve mala. Kao lučica! Kraljević u čudu zastane i zagleda se u nju, a ona progovori glasom, kao da srebreno
zvonce zvoni:
– Moj lijepi kraljeviću! I ja sam bila pozvana na tvoje kumovanje, ali nijesam smjela doći u kolo, jer sam tako
malena: nego ti se ovdje klanjam na ovoj sjajnoj mjesečini, koja je meni sunčev sjaj.
Kraljeviću se mala vila veoma svidje. Nije se nimalo poplašio od ove noćne pojave, nego joj pristupi i uze je za
ručicu. Ali mu se ona ote i nestade je. Ostade mu u ruci samo njena rukavica tako mala, da je jedva navukao na
svoj najmanji prjst. Nekom tugom se vrati u dvore i nikom ne reče ni riječi, s kim je bio.
Ali drugu noć opet dođe u baštu. Hodio je po bijeloj mjesečini i tražio malu vilu. Ali nje nigdje ne bješe.
Od žalosti izvadi iz njedara malu rukavicu i poljubi je. U taj mah stvori se vila pred njim. Kraljević se tako
obradovao, da se ne može iskazati kako. Sve mu je igralo srce u grudima od miline. Dugo su šetali po mjesečini
i čavrljali. Kraljević se začudi, kad opazi da mala vila sve jednako raste, dok s njime govori. Kad su se rastali,
bila je dvaput veća nego sinoć. Kad joj je vratio rukavicu, nije je mogla više navući.
– Uzmi je, pa je čuvaj kao amanet – reče mala vila i nestade je.
– Nosit ću je na srcu – reče kraljević.
Svaku noć su se odsad sastajali njih dvoje u bašti. Dok je sunce sjalo, kraljević je muku mučio. Cio dan je bio
tužan, jedva je čekao da izađe mjesec i samo je na nju mislio i pitao se:
54
– Hoće li noćas doći?
Kraljević je sve većma ljubio malu vilu, a ona je svaku noć rasla i bila sve veća i veća. Kad je prošlo devet noći,
bješe pun mjesec, a vila je narasla velika kao kraljević. Veselo ga dočeka i proguka:
– Dokle god bude mjesečina, ja ću ti dolaziti.
– A ne, moja draga! Ja ne mogu živjeti bez tebe. Ti moraš biti sasvim moja. Ja ću te učiniti kraljicom.
– Dragi moj – reče vila – hoću biti tvoja, ali samo tako ako ćeš me uvijek i samo mene voljeti.
– Uvijek, uvijek – vikao je kraljević bez promišljanja – i samo tebe, a druge nikad ni pogledat neću.
– Dobro! Ali pamti što velju: samo dokle budeš držao riječ bit ću tvoja.
Poslije tri dana učiniše svadbu dvoje mladih. Ljepoti vilinoj se divio sav svijet. Sretno su živjeli sedam godina,
i onda umrije stari kralj. Na ukop mu dođoše mnogi podanici. Kraj mrtvačkoga lijesa čuvale su mrtvaca
najljepše gospođe iz čitave zemlje. Bila je tude i jedna ljepojka crvene kose, a crna oka. Ta se nije bogu molila,
nit je mrtvog kralja gledala, neg je samo očima pratila mladoga kraljevića. Vidio je i on da ga lijepa gospođa
gleda i bilo mu drago. Kad je veliki sprovod krenuo na groblje, pogledao je kraljević tri puta u zamamljivu
ljepojku vodeći za ruku svoju ženu. Najednom mu se žena potepe na svoju suknju i malo što ne pade.
– Ju! Gle suknja mi je preduga! – uzviknu kraljevićka. Kraljević nije ni opazio da se ona smanjila. Kad su
ukopali staroga kralja, pođe ona ljepotica crvene kose namah uz kraljevića putem kući, a on je ispod oka sve u
nju gledao. Tako i nije vidio da mu je žena sve manja. Kad stigoše kući pod stare lipe – nestade je posve.
Sada kraljević uzme za ženu gospođu crvene kose, a crnih očiju. Ali s njom nije ni tri dana sretno živio.
Tražila je da joj kupi postelju od samog alema, željela je sad ovo, sad ono, a sve same stvari kakvih i nema na
svijetu. Kad on nije mogao da joj ispuni želju, ona je plakala, svađala se s njim, ružila ga. Kad mu bješe već
dozlogrdilo, on je otjera.
Sad tek vidi što je učinio. Uzdisao je i jadikovao za malom vilom. Opet pođe svaku mjesečnu noć pod stare
lipe da dozove svoju lijepu i dobru vilu. Zvao je i zvao, čekao i čekao, već postao i starac. Ali se ona nikada više
nije vratila.
Hrvatska narodna bajka
Bogatimo rječnik
šišano kumstvo – svečan obred prvog šišanja djeteta pri kome onaj tko šiša dijete ostaje njegov kum
tamjan (grč.) – smola dobivena iz mirisnog drveta, koja zapaljena razvija ugodan miris i upotrebljava se pri vjerskim obredima
proplanak – čistina na rubu ili u sredini šume
ćereće (tur.) – platno protkano svilenim ili pamučnim nitima
lučica – lutkica
amanet (ar.) – zalog, predmet koji se daje na čuvanje
velju (pokr.) – kažem
potepsti se (pokr.) – posrnuti, spotaknuti se
alem (tur.) – dragulj, dijamant
Izrazi doživljaj
Ima li ova bajka
sretan kraj kao
i većina bajki?
Uroni u pjesmu
Svuda oko nas - mediji
• Tko je sve došao na proslavu šišana kumstva?
Potraži u knjižnici još koju
• Pročitaj drugi ulomak. Pronađi rečenice koje opisuju ljepotu vrta.
hrvatsku narodnu bajku.
• Koga je susreo na proplanku? Kakva je bila vila?
• Što se događalo svake noći nakon njihova susreta?
• Što je kraljević obećao vili? Je li održao obećanje?
• Što se dogodilo kao posljedica kraljevićeve nevjere?
• Što se bajkovito događa u bajci?
• Spoji crtom uzrok i posljedicu ponašanja likova.
Mala vila nije došla na kumovanje.
Kraljević je obećao voljeti samo malu vilu.
Mala vila je sve veća.
Kraljević je iznevjerio obećanje.
Mala vila je sve manja.
Maloj vili treba mjesečina.
55
Otkrij čudesni svijet
Zamisli da u vodi postoji život nalik ljudskome.
Pravi mali vodenjak
Kad se vodenjak jednoga dana vratio kući, žena vodenjak mu reče: “Danas moraš biti jako tih. Znaš, dobili
smo maloga dječaka.”
“Ma što ne kažeš!”, uskliknuo je vodenjak presretno. “Pravoga malog dječaka?”
“Da, pravoga malog vodenjaka”, odgovorila je žena. “Molim te skini čizme i tiho uđi. Mislim da još spava.”
Vodenjak je izuo svoje žute čizme i na vrhovima prstiju ušao u kuću koja je bila sagrađena od vlati trstike, a
stajala je na samom dnu ribnjaka pokraj vodenice. Kuća je, umjesto žbukom, bila obložena blatom. Jasno, jer
bila je to kuća vodenjaka. Po svemu je drugome bila ista kao i ostale kuće, samo puno manja. Imala je kuhinju,
blagovaonicu, dnevnu sobu, spavaću sobu i hodnik. Podovi su bili čisti i posuti bijelim pijeskom, na prozorima
su visjele vesele zelene zavjese satkane od algi i puzavica. I, naravno, sve su sobe, hodnik, kuhinja, pa i
smočnica, bili puni vode. Kako bi drugačije i moglo biti kad se kuća nalazila na dnu ribnjaka pokraj vodenice?
Dakle, vodenjak se na vrhovima prstiju odšuljao kroz hodnik u kuhinju. Iz kuhinje se odšuljao u dnevnu sobu,
a iz dnevne se sobe odšuljao u spavaću. I kad je tada tiho, tiho prišao krevetu, vidio je maloga vodenjaka kako
leži u košarici od šaša. Dječak je imao sklopljene oči i spavao je.
Ručice su mu ležale na uzglavlju lijevo i desno od punašnoga crvenog lica. Izgledalo je kao da si je mali
vodenjak začepio uši.
“Kako ti se sviđa?”, upitala je žena vodenjak. I ona je ušla za vodenjakom u sobu i sad mu je gledala preko
ramena.
“Prilično je malen”, rekao je vodenjak, “ali inače mi se doista sviđa.” Nagnuo se nad košaricu od rogoza i
brojio: “Jedan, dva, tri, četiri, pet...”
“Što to brojiš?”, upitala je žena vodenjak.
“Samo brojim ima li sve prste”, rekao je vodenjak tiho. “Ma, pogledaj samo te
kršne nožice! Kad naraste, dobit će par lijepih žutih čizama, kaput zelen
poput rogoza, smeđe hlače i jarko crvenu kapu s kićankom! Najviše mi
se sviđa njegova kosa. Jesam li ti već rekao da sam oduvijek želio imati
takvoga malenog dječaka zelene kose?!”
“Hej, budi oprezan!”, opomenula ga je žena. “Što to sada radiš?”
“Pusti me”, rekao je vodenjak. “Moram provjeriti ima li plivaće
kožice među prstićima. To je za vodenjačkog dječaka jako važno.”
Htio je dječaku otvoriti šačicu, ali se mali vodenjak probudio i
protrljao oči.
“Pogledaj!”, uskliknuo je odjednom glasno tata vodenjak. “Vidiš
li? Vidiš li ti isto što i ja?”
“Što? Zar ipak ima i plivaće kožice među prstićima?”, nasmijala
se majka.
“Ima, ima!”, uzviknuo je vodenjak veselo. “Ali sada znam i
kakve oči ima! Zelene su! Zelene! Prave vodenjačke oči!”
Tata vodenjak izvadio je svoga malog vodenjaka iz košarice
od rogoza i dignuo ga visoko iznad glave. A onda je zaplesao s
njim po sobi tako da su se zidovi od rogoza zaljuljali, a bijeli se pod
uzvitlao. Pritom je zapjevao: “Imamo svoga malog vodenjaka! Imamo svoga
malog vodenjaka!”
U taj su čas sa svih strana doplivale ribe i svojim se izbuljenim očima zagledale kroz prozore. Mali je vodenjak
zadovoljno mahao ručicama i nožicama. I tko je god dobro pogledao, već je na prvi pogled mogao vidjeti da je
to stvarno pravi mali vodenjak!
Otfried Preussler
Izrazi doživljaj
Što ti je
neobično u
ovoj priči?
56
Uroni u pjesmu
• Što je iznenadilo vodenjaka kada se jednoga dana vratio s posla kući?
• Kakva je bila vodenjakova kuća? Što je najčudnije
u vodenjakovoj kući?
• Pronađi rečenice koje ju opisuju:
• Po čemu se vidi da je tata vodenjak vrlo sretan?
Svuda oko nas - mediji
Na fotografiji jezera nacrtaj
nekoliko vodenjaka.
Napiši i naziv jezera te njihova
imena.
Otkrij hrvatski jezik
UMANJENICE I UVEĆANICE
Kako bi se jednom riječju mogao nazvati mali vodenjak i mali dječak?
vodenjačić
dječačić
mali vodenjak
mali dječak
Umanjenice su imenice koje
imenuju nešto umanjeno.
Što je vodenjačić
imao, a ljudsko
biće nema?
Među prstićima je imao plivaće
kožice.
Kako glase riječi od kojih su izvedene ove umanjenice?
prstići
kožice
prsti
kožice
Pročitaj umanjenice koje imenuju ostale
dijelove tijela.
ruke
prsti
koža
noge
oči
ručice
prstići
kožica
nožice
očice
Kako bi glasile imenice da označavaju
dijelove tijela nekoga diva?
ručetine
prsturine
kožurina
nožetine
očurde
Uvećanice su imenice koje imenuju nešto uvećano.
Kojih je sve predmeta bilo u vodenjakovoj kući?
Pronađi pripadajuću umanjenicu.
košara
krevet
hodnik
kuhinja
sobe
sobica
kuhinjica
krevetić
hodničić
košarica
Podcrtaj ili zaokruži uvečanice ovih riječi.
soba
krevet
košaretina
krevetina
sobetina
košara
Promotri prizor iz filma Velika
pustolovina Stuarta Maloga.
Imenuj umanjenice za nazive
pojedinih dijelova tijela miša i
ptice
kljun
rep
uho
njuška
krilo
57
Otkrij čudesni svijet
Svijet ljudi i životinja ne živi uvijek u skladnom suživotu. Navedi neke primjere. Zamisli da postoji prostor
za životinje u koji ne dolazi ljudska noga.
Životinjski raj
Ali u sredini se prostirala ugodna uvala, koja je ležala u zavjetrini, a nevidljiva s morske strane. U toj golemoj
kotlini, koja je imala dobrih trideset milja u promjeru, dinosauri su spokojno živjeli već hiljadama godina, hraneći
se zrelim bananama i uživajući na suncu.
Onda je dinosaur vodio Johna Dolittla i Đipa po cijelom Otoku Bez Ljudi.
Dolje na sprudovima rijeka pokazali su Doktoru velike čopore nilskih konja kako se hrane sočnom trskom što
raste uz obalu. Na prostranim poljima pasli su nosorozi i slonovi visoku sočnu travu. Na strminama, gdje su šume
bile prorijeđene, ugledao je dugovrate žirafe kako brste lišće s drveća. I majmuna i svih mogućih vrsta divljači
bilo je na pretek, a ptice su posvuda polijetale. Zaista je tu bilo svih vrsta životinja koje se ne hrane mesom, i
sve su živjele spokojno i sretno s drugima u toj zemlji, koja je u izobilju pružala biljne hrane i gdje nikad nisu
odjekivali i širili stravu ljudski koraci.
Stojeći na vrhu brežuljka između Đipa i dinosaura,
Doktor obuhvati pogledom ovu veliku
kotlinu, prepunu zadovoljnih životinja,
te uzdahne.
“Ova bi se lijepa zemlja također
mogla zvati “Životinjski Raj”,
promrmlja on. “Neka životinje još
dugo u njemu uživaju! I neka ova
lijepa zemlja zaista ostane Otok
Bez Ljudi – zauvijek!”
“Ti si, Doktore”, reče dinosaur
dubokim glasom tik do njegova ramena,
prvi ljudski stvor koji je poslije hiljadu
godina nogom stupio na ovo tlo.
Ulomak iz Pripovijesti o doktoru Dolittleu Hugha Loftinga
Bogatimo rječnik
dinosaur – izumrli gmaz vrlo velika tijela
čopor – više životinja u zajednici, obično zvijeri
sprud – površina tla od morskog ili riječnog pijeska uz obalu neke vode
Izrazi doživljaj
Što ti je
neobično u
ovom ulomku
romana?
58
Uroni u pjesmu
• Gdje su živjeli dinosauri? Kakav im je bio život? Tko ih nije ometao u miru?
• Potcrtaj rečenice koje opisuju spokojan život raznovrsnih životinja.
• Koji bi naziv mogla imati ta zemlja? Zašto bi ljudi mogli biti opasnost za njih?
Svuda oko nas - mediji
Pronađi na internetskim
stranicama vijesti o tome
kako je moguće pridonijeti
zaštiti životinja koje
ugrožavaju ljudi.
Otkrij čudesni svijet
Što je za tebe najveće blago?
Otok dragulja
Na golemom, tihom jezeru bio prostrani
otok. Ni od zemlje, ni od kamena, nego od
dragulja. Zato su njegovi stanovnici bili
vrlo bogati, prebogati.
Krckali su oni svoj otok, malo pomalo.
Otkidali, bušili i kopali. Sve više i
dublje. Nikad im nije bilo dosta
dragulja. Jednog se dana otok toliko
prošuplji da u njega provali voda
i potopi ga. Nestanu svi dragulji i
druge dragocjenosti. Nestanu i svi oni
bogataši.
A po zemlji još uvijek hodaju ljudi željni
dragulja. Traže ono golemo, tiho jezero. Nose
velike bušilice. Voze moćne rovokopače.
Istražuju, mjere, njuškaju i raspituju se...
Mirjana Mrkela
Izrazi doživljaj
Koje osjećaje budi u
tebi ova priča?
Uroni u pjesmu
• Prostrani otok na tihom jezeru bio je poseban
po tome jer se satojao od:
kamena
dragulja
zemlje.
• Zašto su njegovi stanovnici isprva bili silno
bogati?
• U čemu su pogriješili? Koja se nesreća
dogodila zbog bušenja otoka?
• Jesu li tada shvatili svoju pogrješku?
Svuda oko nas – mediji
Koja od ovih vijesti u časopisu pokazuje da se ljudi nisu dobro
brinuli za okružje u kojem žive?
Priča o tri praščića prva je
pomisao pri spomenu na
slamnate kuće. Vuk je s
lakoćom otpuše, a nesretni
praščić beskućnik bježi k bratu
koji je sazidao kućicu od cigle
Da je to zbilja tako, ova
tehnika gradnje ne bi toliko
dugo opstala, piše Bruno Motik
za Burin.
Stvar je u tome što praščić nije
znao da treba koristiti baliranu
slamu i nije znao da se slama
može ožbukati, kao i bilo koji
drugi zid.
Iako će zbog toga mjesečno
gubiti skoro pola milijuna dolara,
Zanzibar je zabranio uvoz i
proizvodnju plastičnih vrećica
kako bi očuvao svoj okoliš i
turističku industriju.
Otočje Zanzibar, dio Tanzanije,
nalazi se na jednom od glavnih
putova za prijevoz plastičnih
vrećica u istočni dio afričkog
kontinenta. Procjenjuje se da
svaki mjesec kroz zanzibarske
luke prođe više od 200 tona
plastičnih vrećica.
Pika spašava Zemlju
59
zgusn
60
Bubamare u kutiji šibica
61
Otkrij čudesni svijet
Zatvori oči pa se sjeti najljepše proljetne slike. Slušaj zatvorenih očiju pjesme o proljeću. Pritom zamišljaj slike.
Koja ti se proljetna slika najviše svidjela?
Dvije jamice
na malom licu – osmijeh
novoj igrački
Na pisanici
zec u košarici nosi
jaja na stol
Djevojčica na misi
pogledava u košarici
Nova zvona...
oslikana jaja
stara katedrala zvoni
mir Uskrsa
Novom proljeću
Osunčan pločnik
na vratima zvone
nadlijeću vrapci – po njemu
mlade visibabe
trče njihove sjene
PROLJETNICE
Na staroj klupi
mašna od papira
boja je svježa
Mladi ptić
sprema se na probni let
do najbližeg stabla
Proljeće u kosi
na Vesnin cvjetni vjenčić
slijeće pčela
Dok vozim bicikl
motri me svježina
proljetnog jutra
Djevojčica stavlja
crvene naušnice
dvije trešnje
Uroni u pjesmu
• Pronađi jednu pjesničku sliku koja:
opisuje tebi zanimljiv prizor
opisuje kretanje
opisuje zvukove.
• Koja pjesma budi najjači osjećaj radosti?
• Koja pjesma opisuje doživljaj sličan tvomu?
62
Pljusak otvara
narančasti kišobran
u ruci cvijet
Marela Mimica
Svuda oko nas - mediji
Promotri ovu sliku. Pokušaj napisati nekoliko stihova
nakon toga.
Otkrij čudesni svijet
Promotri fotografiju visibabe. Kako te se doima?
Visibaba
Ja sam mala visibaba,
Snivam prvi san,
Padne prva kaplja kiše,
Na moj sitni dlan;
Čitavu me zaljuljala,
Prestrašim se sva:
Kako ću sve daljnje
Kaplje
Izdržati ja?!
Vjekoslav Majer
Izrazi doživljaj
Koja opasnost prijeti
visibabi?
Uroni u pjesmu
• Što se dogodilo kada je prva kaplja pala na malu visibabu?
• Zašto visibaba i dalje strahuje?
Svuda oko nas - mediji
Zamisli još neko majušno
biće kojemu prijeti
mnoštvo opasnosti.
Piši o tome.
63
Otkrij čudesni svijet
Jesi li učinio/učinila ili rekao/rekla nešto zbog čega ti je kasnije bilo žao?
Bila sam podla
Zovem se Ana. U školi sjedim pored Carole. Ranije je ona bila moja prijateljica. Družile smo se skoro svakog
popodneva, kod kuće, kod nje ili kod mene. Najradije smo se igrale kazališta. Imale smo jednu veliku kutiju sa
starom odjećom za presvlačenje, a pokatkada su i naše majke došle do nas da nas pogledaju. Ali sve je to sada
prošlo, i to samo zbog glupih naočala. I zato jer sam ja bila podla.
Carola je dobila naočale prije dva tjedna. Nije ih htjela nositi. Plakala je, a ja sam joj rekla neka se ne pravi.
– Toliko ljudi nosi naočale – rekla sam. – ak i poznati pop-pjevači! To fakat nije ništ’ posebno.
Ali kada je Carola s naočalama došla u školu, Udo Hofmann je za njom viknuo: – aočarka.
Taj odvratni bezobraznik! Carola je smjesta opet zatulila i otada je u školi bila sasvim drukčija. Jedva je govorila.
Više se nije ni javljala. Sjedila je i buljila u klupu, drugo ništa. Samo u popodnevnim satima, dok smo se igrali
kazališta, bila je koji put onako vesela kao prije. Sve do prošlog utorka.
Tog utorka htjele smo se kod mene igrati “Kraljevne i svinjara”. Ja sam od mame dobila jednu staru spavaćicu,
koja je gore na rukavima imala čipke.
– Ja ću kao kraljevna obući ovo – rekla sam.
– Ne, ja ću – rekla je Carola. – Ti si već toliko puta bila kraljevna.
– Ne više od tebe – rekla sam. Odjednom se Carola razbjesnjela. To se još nikada nije dogodilo.
–Ti uvijek hoćeš biti u pravu – izderala se na mene.
A tad sam se i ja počela derati.
– Spavaćica je moja – vikala sam.
– Onda se sama igraj s tom tvojom glupom spavaćicom! Ti misliš da sa mnom možeš raditi što hoćeš! – vikala je
Carola, a ja, jer mi se to učinilo nepravednim i jer sam je htjela naučiti pameti, viknula sam: – Briši, ti naočarko!
Znam još kako sam se uplašila kad mi je izletjela ta riječ. Najradije bih je bila progutala. Ali, rečeno je bilo
rečeno.
Carola je zurila u mene. Šutjela je. Uzela je stvari i pošla.
I sad više ne razgovara sa mnom.
Gleda pored mene kao da ne postojim. Rado bih joj nešto rekla.
– Žao mi je – to bih joj rekla. – Bila sam podla. Neću više nikad. Daj da se opet sprijateljimo.
No kad hoću porazgovarati s Carolom, ona se okrene i ode.
Irina Korschunow
Izrazi doživljaj
Što je tužno u ovoj priči?
64
Uroni u priču
• Kojih su se igara djevojčice rado igrale?
• Je li djevojčičino ponašanje u početku bilo u redu?
• Tko se Caroli prvi narugao?
• Po čemu vidiš da joj je bilo teško?
• Zašto je ta riječ vrlo uvredljiva?
• Zašto je djevojčica ponovila tu riječ?
• Je li mogla prihvatiti ispriku?
• Treba li njezina prijateljica ponovno pokušati ispričati se?
• Kako bi joj se ti pokušao/pokušala približiti?
Svuda oko nas - mediji
Pronađi u novinama neku
vijest kojom se iskazuje
neka loša osobina
odraslih.
Otkrij čudesni svijet
Napiši u jednoj rečenici problem koji te najviše opterećuje. Usporedi ga s onim djevojčice Maje.
Bila sam ružno pače
Kad sam bila mala, bila sam povučeno i sremežljivo dijete. Sva su me djeca izbjegavala i rugala mi se. Osjećala
sam se tužno i osamljeno, kao ružno pače. Gotovo svakog dana nosila sam istu odjeću. Druge djevojčice su se
dotjerivale. Nisam mogla shvatiti
da im je toliko važno što nosim
na sebi. Jednog dana trčala sam
po livadi. Maleno društvo išlo je
na igru k jednoj djevojčici. Zvala
se Silvija. Uvijek se izdvajala jer
je imala svaki dan drugu krasnu
haljinu. Oko vrata je nosila
zlatni lančić sa srcem. Žalosno
sam gledala za djecom. I ja bih
se rado s njima družila. Otišla
sam kući plačući. Mama me
je utješila. Obećala je da ćemo
prirediti vrtnu zabavu za djecu.
Pozvala sam sve djevojčice.
Odazvale su se rado. Čak i
Silvija. Bila sam sretna što su
me napokon prihvatile u kolo
prijateljstva.
Učenica Maja
Izrazi doživljaj
Je li njezin problem bio
veći od tvojega?
Osjećaš li se kada poput
Maje nedovoljno lijepim/
lijepom?
Uroni u priču
• Zašto su se Maji rugala djeca? Što misliš o njihovu postupku?
• Zašto se Maja nije uklapala u društvo Silvije i njezinih
prijateljica?
• Koje rečenice iskazuju Majinu tugu?
• Koju je osobinu iskazala Maja pozvavši prijateljice
na vrtnu zabavu:
upornost
stidljivost
pomirljivost
praštanje
svadljivost?
Objasni svoj odabir.
• Je li Maja manje vrijedna jer se ne odijeva poput Silvije?
Svuda oko nas - mediji
Pročitaj Andersenovu
bajku Ružno pače i
pogledaj istoimeni film.
65
Otkrij čudesni svijet
Što je posebno radosno u travnju?
Travanj
U travnju
Trave
Travuju,
Travnjaci
Travni
Travnuju.
Travanjska
Travo
Travina,
Travanj je
Travna
Tratina!
Stjepan Jakševac
Izrazi doživljaj
Od koje je riječi izvedena
riječ u svakom stihu?
66
Uroni u pjesmu
• U prvoj strofi kazuje se da trave:
rastu
venu.
• Što se zaziva u trećoj strofi?
• S čime pjesnik uspoređuje mjesec travanj u četvrtoj strofi?
• Zašto?
Svuda oko nas - mediji
Pokušaj doznati zašto se
obično kaže da je travanj
luckast mjesec.
Otkrij čudesni svijet
Promatraj kretanje kukaca, osluškuj njihovo glasanje. Što zapažaš?
Moljci
Sve su nam prošupljili
moljci,
a sada naokolo
lete
kao baršunasti
mirotvorci!
Mrav
iako idem
cik-cak,
tvrditi mogu
čak
da moj put je
prav!! –
značajno izjavi
Mrav.
Bumbar
Sam po sebi
ja sam miran.
Ali, ipak, pazite:
otraga nisam
izoliran.
Dragutin Horkić
Izrazi doživljaj
Što je pisac najzanimljivije primijetio?
Uroni u pjesmu
• Koji osjećaj pisac izražava u pjesmici Moljac?
Ljutnju.
Radost.
Zavist.
• Mrav u istoimenoj pjesmici poručuje da je njegov put:
bez pravog cilja
ravan
ispravan.
• Bumbar u trećoj pjesmi:
ljubazno pozdravlja
uspozorava
šuti?
Svuda oko nas
- mediji
Promatraj
fotografiju
kukca.
Opiši ga.
67
Otkrij čudesni svijet
Promatraj cvjetne pupoljke. Što možeš reći o njima – kakvi su?
Pupuljak
Zapupoljio u polju Pupuljak,
Zaćupoljio ime u ćupuljak
– bubri cvjetni zametuljak,
buja cvjetni zamotuljak
– u kovčežiću cvjetni
zaključan patuljak!
Kad će se raspupoljiti?
Tko će ga rašćupoljiti?
Sunčev mu ključić jutros vršak
Nabrekli nače
I tako mu se cvjetno – na K – ime zače,
Te KR – krunasto mu procuri napuklo
vime
I – slovo po slovo – iz Pupuljka izmuza
se ime:
Odmah su KRA namirisali leptiri i
bube
I KRAS iz zelene istisnuli tube,
Po KRASU rilcima i krilcima ljube
– obraćali oklop na sve strane puca:
KRASULJ je ime koje se ne muca!
Bljesnula je potom ko bajna vlasulja
U latičnjak razlatičena bujna KRASULJA
i...
i sad je to bivši PUPULJAK
– ljupki ljepotan peludnim se
puderom sipkim posipa,
kićeni kicoš polenovim se
ružom gipkim osipa
i, da ljepšim bude,
mednom pomazuje se
kremom
i zanosno opojnim
miriše parfemom
okupan još u
jutrošnjoj rošnji...
Zbacivši zgužvane pelene zelene pidžame
U podne se iscvijetio KRASULJAK
– cvjetni patuljak gizdavi
u gizdavoj cvjetnoj nošnji!!!
Salih Isaac
Bogatimo rječnik
kicoš – raskošno uređen, dotjeran
polenovim/polen – pelud, cvjetni prah
rošnji/rošenje – padanje rose
68
Izrazi doživljaj
Što je
neobično u
pjesmi?
Uroni u pjesmu
• Gdje se zapupoljio
pupoljak?
• Što mu je pomoglo u
rastu?
Sunce.
Vjetar.
Zima.
• S rastvaranjem pupoljka,
nastajalo je i njegovo:
ime
prezime
nadimak?
• Pročitaj još jednom treću
strofu.
• Čime se sve posipao
novopropupao ljepotan?
• Na kraju je zelenu nošnju
zamijenio:
zelenim lišćem
cvjetnim laticama?
Svuda oko nas - mediji
Promotri fotografije cvijeća. Koji
ti se cvijet najviše sviđa?
Opiši ga neobičnim riječima.
• Koje se riječi mogu zamijeniti
drugim riječima?
• Zapupoljio u polju Pupuljak:
propupao
prolistao?
• Tko će ga rašćupoljiti?
rastvoriti
rastrgati?
Otkrij hrvatski jezik
IZRAŽAJNO ČITANJE
Pročitaj najprije prvu i zadnju strofu pazeći na točan
izgovor svake riječi.
Pazi na izgovor glasova č, ć, lj, riječi sa -ije, -je.
Iznova pročitaj tekst, ali brže.
Pročitaj strofu tako da naglasiš čitanje označenih riječi.
Zapupoljio u polju Pupuljak,
Zaćupoljio ime u ćupuljak
– bubri cvjetni zametuljak,
buja cvjetni zamotuljak
– u koferiću cvjetni
zaključan patuljak!
Kad će se raspupoljiti?
Tko će ga rašćupoljiti?
Zbacivši zgužvane pelene zelene pidžame
U podne se iscvijetio KRASULJAK
– cvjetni patuljak gizdavi
u gizdavoj cvjetnoj nošnji!!!
69
Otkrij čudesni svijet
Nemoj poslušati savjet iz prve rečenice. Ipak pročitaj priču.
Dosadna priča
Nemojte čitati ovu priču. Dovoljno
je već da se dosađuje Ivan kojega je
na čitanje nagovorila mama. Sjedio je
za stolom i uzdisao. Priča je bila tako
dosadna da se to ne može ni zamisliti.
Već je skoro došao do polovice teksta, a
još se ništa nije dogodilo.
– Kakva glupost – rekao je Ivan kada je
u priču ušao čudan morski jež.
– No, da vidim što će se dogoditi
– prezirno je otpuhnuo dječak kad je u
priču ušla čarobna morska zvijezda.
Tog trenutka sva su se slova iznenada
uskovitlala i pred Ivanovim očima odletjela ravno kroz prozor! Priča je zajedno s naslovom, od svoje prve do
posljednje rečenice, iščezla kao kakva nepristojna ptica što se ne da uhvatiti.
Ivan je ostao buljiti ne vjerujući u čudo koje mu se dogodilo. Kako je to moguće? – pitao se, ali nije našao
odgovor. – Što da radim?
Pomislio je na čarobnu morsku zvijezdu koja je sišla u priču namjeravajući mu nešto reći, a koju je otjerao
svojom nadutom nepristojnošću.
Ta, nije mogao vjerovati u čaroliju! Ali čarobna je zvijezda morala slutiti što se zbiva u njegovu srcu, gdjegod
da se sada nalazi. Zna kako je velika dječakova želja da se opet vrate slova, zarezi i dvotočke između čarobnih
riječi i rečenica.
Jadranka Škrobar
Izrazi doživljaj
Što je stvarno, a što nestvarno u priči?
Uroni u pjesmu
• Kako bi ti ovu priču učinio/učinila zanimljivom?
• Slova su se uskovitlala? To znači da su:
se zavrtjela u zrak pometena.
• Dječak je otjerao čarobnu morsku zvijezdu.
Zbog toga mu je bilo žao.
I dalje mu je bilo dosadno.
Bio je sretan zbog toga
70
Svuda oko nas - mediji
Promotri fotografiju
morske zvijezde pa
ispričaj priču o njoj.
Otkrij hrvatski jezik
STVARALAČKO PISANJE – OBLIKOVANJE SASTAVKA
Pomisli poput dječaka na nešto lijepo, čudesno, zanimljivo.
Pomisli zapravo na što god hoćeš (na nešto tužno, smiješno, strašno, snažno,
majušno...) pa neko vrijeme o tome razmišljaj.
Zapiši prve riječi, dijelove rečenica koje ti padnu na pamet.
Potom od tih riječi sastavi priču.
morska zvijezda
dno mora
olupina broda
plastična vrećica
zamotati
opasnost
morski konjic
spasitelj
71
Otkrij čudesni svijet
Što sve, po tvojem mišljenju, može ugasiti sjaj, vedrinu u dječjim očima?
Poslije rata
Jedna djevojčica mi reče:
“Imala sam i ja brata, brata i brata...
A mama, a tata – to je grozna priča...
Sada imam baku, djeda na štakama
i jednog šepavog psića...”
Ivica Jembrih
Izrazi doživljaj
Koje osjećaje budi u tebi
ova pjema?
Uroni u pjesmu
• Koga je sve djevojčica imala prije?
• Koga ima nakon rata?
• Koga je sve djevojčica izgubila zauvijek?
• Je li dobro što su djevojčici ipak ostale drage
osobe i jedan psić?
• Po čemu je rat strašan?
72
Svuda oko nas – mediji
Raspitaj se o
humanitarnim akcijama
što se provode u našoj
domovini kako bi se
umanjile posljedice rata.
Otkrij čudesni svijet
Postoji li neka osoba koje si se bojao/bojala? Ili se još bojiš?
Je li tvoj strah opravdan?
Tereza iz Brezja
U selu Brezju, sred bijelih breza,
živjela nekoć stara Tereza.
Krezuba, sitna, bez ikog svoga,
s kvrgavim štapom od divljeg gloga.
Al’ ja je jednom sretoh, a ona
dade mi krušku i dva bombona,
i još mi čelo, pod breze granom,
dotaknu nježno drhtavim dlanom.
Plašile njome bake nas naše,
kako nad selom na metli jaše,
kako sred noći u modroj pari
napitke kuha i otrove vari.
Pa krenu dalje, bez ikoga svoga,
s kvrgavim štapom od divljeg gloga.
Starica bijedna, sitna Tereza
iz sela Brezja, sred bijelih breza.
Sudeć po svemu, ta žena stroga
vještica bješe, il’ baba-roga.
Sudeć po svemu, ta žena mila
nije ni roga, ni vještica bila.
Mrtva je davno stara Tereza.
Pusto je Brezje, nestade breza.
Tek tu i tamo bake još naše
uzalud djecu rogama plaše.
Gustav Krklec
Bogatimo rječnik
vari/variti – dugotrajno kuhati
glog – vrsta samonikloga grmlja
Izrazi doživljaj
Što je dirljivo
u pjesmi o
Terezi?
Uroni u pjesmu
• Je li bilo dobro što su bake plašile djecu starom Terezom?
• Kako je izgledala?
• Treba li suditi o ljudima po izgledu?
• Koji stihovi svjedoče da je Tereza voljela djecu?
• Pronađi stihove koji svjedoče o njezinu usamljenu životu.
• Što se još, osim što više nema Tereze, promijenilo?
Svuda oko nas
– mediji
Pogledaj
fotografiju stare
kuće pa objasni
po ćemu je
starinska.
73
Otkrij čudesni svijet
Znaš li za neko manje poznato ponašanje životinja? Pričaj.
Pročitaj naslov priče. Što se, po tvom mišljenju, dogodilo?
Sudar s gusjenicama
U ono doba radija nije bilo, pa se vijest o sudaru pročula tek drugoga dana kad su sva jutarnja izdanja novina
masnim slovima na prvoj stranici objavila: vlak se sudario s gusjenicama!
Mislite – šalim se. Ali – iako je otada prošlo već mnogo godina – ni danas mi nije do šale. Kad se sjetim onog
jezivog prizora, onog mljackanja pod kotačima, pištanja, cviljenja, još uvijek osjetim kako mi žmarci poput
dlakavih gusjenica gmižu niz leđa. Da, još danas – pa, evo, i sada dok vam ovo pripovijedam – sav pretrnem
kad se sjetim onog pomičnog zelenog saga koji je, valjajući se, prelazio tračnice.
Bilo je to jednog ljetnog jutra u šumama ispred Vinkovaca. Punom sam brzinom ušao u zeleni usjek prosječen
kroz staru hrastovu šumu i, kao obično, na tom mjestu dao malo jaču paru da bih svladao uzvišicu što je ovdje
poput male prepreke dočekivala svaki vlak.
I tada sam, u posljednji čas, iza jednoga zavoja spazio zelen sag prebačen preko pruge. Lecnuo sam se od
iznenađenja, ali sam odmah shvatio o čemu je riječ. Žalosni, poharani izgled šume, što su je gusjenice do golih
grana obrstile, bio je i te kako rječit. Dodao sam još malo pare i bez najmanje grižnje savjesti teškim vlakom
naletio na nepreglednu kolonu proždrljivih štetočina. Tko zna s koliko gusjenicama su se sudarili moji kotači.
Tko zna koliko su ih stotina tisuća pregazili, presjekli, ali kod jedne – možda je to bila milijun i prva gusjenica
– lokomotiva je stala. Iako
je lišće što su ga gusjenice
pojele bilo hrastovo, a ne
maslinovo, tračnice su bile
kliske kao da su namazane
uljem. Kotači su se okretali
na mjestu i vlak nije mogao
ni koraka dalje. Čekao sam
neko vrijeme u nadi da ću
ugledati kraj zelenog saga,
ali kako ni sagu ni čekanju
nije bilo kraja, vozni je red
došao u pitanje pa se valjalo
prihvatiti posla. A prihvatili
smo ga se složno. I ja i ložač
i petsto sedamdeset i šest
putnika. Napravili smo metle
od brezova granja i pomeli
74
tračnice, nasip, i sve prilaze pruzi.
Kao što smo složno meli, složno smo i odbacili brezove metle i trkom krenuli svaki na svoje mjesto. Ložač i ja
u lokomotivu, a putnici u vagone. Ispustio sam pod kotače pijesak i punom parom krenuo.
A kada sam došao na vrh uspona i s olakšanjem se osvrnuo, imao sam što vidjeti: zeleni sag – začas prekinut
našim metlama – opet se satkao, spojio i – kao da ništa nije bilo – ponovno se, sa svim svojim gusjenicama,
blago valjajući prebacivao preko pruge.
Gladne su gusjenice kao poplava. Nema toga što ih može zaustaviti. Barem onda nije bilo, kad se još nije znalo
za DDT i slične ubojite praškove.
Na svu sreću, gusjenica nije bilo više nego što ih je bilo, te je, kao i svaki sag, i ovaj imao svoj kraj. Dok je došao
drugi vlak, gusjenice su prešle prugu da bi – nakon što su za doručak obrstile pola šume – za ručak izjele i
drugu polovicu.
Dragutin Horkić
Izrazi doživljaj
Što misliš: zašto su gusjenice morale preko pruge?
Uroni u pjesmu
Što se dogodilo vlakovođi jednoga dana za vrijeme
vožnje vlaka?
Jesu li ga gusjenice iznenadile? Što se dogodilo s
vlakom?
Jesu li gusjenice odustale od prelaženje pruge? Čemu
su se ljudi domislili?
Zašto su gusjenice morale prijeći prugu?
Svuda oko nas - mediji
Pročitaj tekst pa podcrtaj najzanimljivije rečenice.
Svileno vlakno proizvode gusjenice dudova svilca.
Porodica leptira svilaca obuhvaća više od stotinu
vrsta. Za proizvodnju svile potrebno je mnogo
gusjenica. Mnoge se japanske obitelji još uvijek time
bave.
Ženka dudova svilca može izleći i do 500 jajašaca,
a svako od njih veliko je kao glavica pribadače.
Nakon 20 dana iz njih se izlegu gusjenice i imaju
nevjerojatan apetit. U samo 18 dana bit će 70 puta
veće i 4 puta će se presvući.
75
Otkrij čudesni svijet
Na koji način učestvuješ u razvrstavanju otpadaka u školi i kućanstvu?
Ehkolozi
Trećaši se prave važni. Oni su učili ovo, oni su učili ono! Oni znaju koja je obala desna, a koja lijeva! Oni su
vidjeli model hidro... nečega!
Toliko su se školovali da je njihovo znanje počelo preplavljivati dvorište. Jesmo li mi kad čuli za ekologiju? Ne
smijemo mučiti kukce, strašiti ptice i gađati mačke! A smeće neka se smjesta pokupi! Dali su nam rukavice.
Pokupili smo.
Tako je pokraj kontejnera nastala velika hrpa. Ekolozi su rekli da treba razvrstati otpad. Sara je rekla:
– Fuj! Ja odustajem.
Sve djevojčice za njom. Nisam htio biti baba pa sam ostao. Nisam znao
kako se “sortira”. Trećaši su odredili pravila. Umorili smo se. Višnjica
je povraćao. Trećaši su telefonirali smetlarima. Došao je samo jedan
kamion. Rekli su da ih nemaju više. Sve su ponovno ispremiješali, utrpali
u vozilo i odvezli.
Ekolozi nisu odustali. Uskoro su na dvorištu osvanula četiri različita
kontejnera za različite vrste otpada. Svi smo bili poslušni i vrijedni.
Bacali smo smeće u te kontejnere prema uputama trećaša. Kad su se
kontejneri napunili, dođe neki stručnjak, pregleda sve i kaže:
– Ništa ne valja! Sa staklenih boca nisu poskidani čepovi. S kutija
nisu odlijepljene naljepnice. Vrećice su masne, papir je pun spajalica
i koječega. Među lijekovima ima boca od sprejeva i jedna živa
mačka.
Gospodin Mile jako se zabrinuo za mačku. Mi se zabrinusmo za
svoje zdravlje. Razboljet ćemo se ako budemo morali sve ispočetka.
I opet dođe kamion, i opet sve pomiješaju i potrpaju. Svi su se
smijali kad je mala Dora rekla:
– Eh, ti ehkolozi!
Mirjana Mrkela
Izrazi doživljaj
Jesu li ekolozi krivi zato što su morali razvrstavati otpatke ispočetka?
Uroni u priču
• Što su sve trećaši znali?
• Što su morali iznova napraviti?
• U djevojčičinoj priči osjeća se:
zavist prema starijem razredu
potajno divljenje
ruganje?
• Objasni jednu ili više tvrdnji.
• Što misliš: koje osobine krase trećaše?
upornost
umišljenost
želja za promjenom nabolje
lijenost
neznanje
76
Svuda oko nas - mediji
Organizirajte okrugli stol s temom Otpadci oko nas. Koji ti se od
ovih problema, nastalih zbog neodgovorna bacanja otpadaka, čini
najopasnijim?
Problem otpadaka
Otpadci mogu biti opasni - privlače bakterije i glodavce te mogu biti
zapaljivi. Neki otpadci, poput razbijena stakla ili medicinskih šprica,
mogu biti vrlo opasni za ljude i životinje.
Otpadci su skupi - lokalne vlasti troše mnogo novaca na čišćenje naših
ulica, parkova, rijeka i šumaraka od otpadaka.
Većina otpadaka s naših ulica dolazi od ljudi koji ih bacaju na
nogostupe, u odvodne kanale ili iz automobila.
Prepunjeni koševi za smeće također proizvode otpadke - smeće može
ispadati iz njih ili koševi mogu biti prevrnuti.
S internetske stranice Pika spašava zemlju
Otkrij hrvatski jezik
IZVJEŠĆIVANJE O OBAVLJENOM ZADATKU
Da su djeca napisala popis obavljenih poslova, koje bi rečenice ušle u izvješće?
Izvješće
Razvrstavali smo otpad.
Telefonirali smo čistačima.
Zvali smo mobitelima mame da nam donesu sendviče.
Nabavili su četiri spremnika za različite vrste otpada.
Nije bilo dobro to što sa staklenih boca nismo poskidali
čepove.
S kutija nismo odlijepili naljepnice.
Promatrali su nas začuđeni drugaši.
Vrećice su bile masne, papir je pun spajalica i koječega.
Među lijekovima ima boca od sprejeva.
Sjetili smo se da sutra dolazi zubar.
Ubuduće ćemo bolje pripremati otpad za razvrstavanje.
O obavljenom treba izvješćivati sažeto pišući o onome što je bitno za taj posao.
77
Otkrij čudesni svijet
Znaš li što je ozonska rupa?
Ozonske rupe
Ponad ove naše Zemlje
vrtilice, čudne kugle,
osvanule neke rupe
dugoljaste i okrugle.
Kao da su filmske zvijezde
satelit stalno slika,
iz visine drsko zbore:
- Ti si dijete staklenika!
Kao da su povrh svega,
ništa njima nije sveto.
Zbog njih zima – nije zima,
ljeto više nije ljeto.
Za početak ja ću – kažem
zasaditi drvo jedno!
Namršti se na to rupa.
Aha! Nije joj svejedno!
Gdje da samo nađem iglu
da zašijem rupe lude,
da na ovoj našoj Zemlji
kao nekad dobro bude?
Svako dijete jedno drvo
nek’ posadi ispred kuće.
Drvo rupu silno straši,
u sebe se sva uvuče...
sva uvuče...
sva uvuče...
nema rupe!
Mirna Grbec
Izrazi doživljaj
Slažeš li se s
rješenjem koje
se predlaže na
kraju pjesme?
78
Uroni u pjesmu
• Kako se naziva zemaljska kugla u prvoj strofi?
• Koji problem muči Zemlju pa time i sve nas?
• Može li se iglom i koncem riješiti problem?
• Što je za Zemlju igla i konac koji može
pridonijeti da se rupe smanje pa i postupno
uklone?
Svuda oko nas - mediji
Doznaj što je ozonski omotač koji nas štiti od
šetnih zračenja.
Atmosferu čine različiti slojevi. U najnižem
sloju zraka stvaraju se oblaci, a o njemu ovise i
vremenske prilike.
Zrakoplovi lete visoko iznad oblaka, gdje je nebo
čisto. Zrak je tamo rjeđi i u njemu ima manje kisika.
Iznad zrakoplova je ozonski sloj. Djeluje poput
kreme za sunčanje i štiti nas od žarkih Sunčevih
zraka.
Otkrij hrvatski jezik
PISANJE IMENA NEBESKIH TIJELA
Promatram nebeski
svod. Prepun je
svijetlih zvjezdica.
A ja znam nazive planeta u
Sunčevom sustavu:
Merkur, Venera, Zemlja,
Mars, Jupiter, Saturn, Uran.
Ali zvijezde nisu
točkice. One
se odavde čine
malima.
Neke su i veće od
našega planeta i
imaju svoje ime.
Ja npr. znam nazive
zvijezda s početnim
slovom s.
Sirius, Sjevernjača,
Supernova, Superdiv...
Imena nebeskih tijela pišu se velikim početnim slovom.
Kako se pišu višečlana imenai?
Veliki medvjed
Orionov krak
Smeđi patuljak
Mliječni put
Mala kola
Kumova slama
Velikim početnim slovom piše se prvi (ili jedini) član imena nebeskih tijela:
Danica, Mjesec, Saturn, Sunce, Venera, Vlašići, Zemlja; Kumova slama, Mala
kola, Mliječna staza, Veliki medvjed…
Kada su mjesec, sunce i zemlja opće imenice, a ne
imena tijela, pišu se malim početnim slovom.
79
Otkrij čudesni svijet
Jesi li kada promatrao/promatrala život životinjica na livadi? Što te oduševljavalo?
Bubamare u kutiji šibica
Kao mala, voljela sma trčkarati njivama na kojima je djed sijao djetelinu. Znala sam da je ona, kad se osuši,
omiljena hrana svakoj stoci. Kasnije sasm naučila u školi da je ljudi siju kako bi njihove umorne njive ponovno
bile bogate hranjivom zemljom jer djetelina hrani zemlju.
Uživala sam s vrha padine gledati kako vjetar savija zelene busene koji pod naletima mijenjaju boju od svijetle
do tamne.
Ponekad sam sanjala da letim preko tog zelenila ili da po njemu plivam i u snu se čudila kako ne padnem na
zemlju kad to nije more nego – samo djetelina.
No, ono što me najviše vuklo takvim njivama bile su bubamare. Male, crvene bubice s crnim točkicama po
krilima kao da su najviše voljele upravo djetelinu jer ih je u njoj bilo tako puno da mi sve ne bi odjednom stale
u šaku. Zato bih od kuće ponijela nekoliko praznih kutija šibica, napunila ih listićima i cvjetnim laticama i u
njih stavljala po dvije bubamare – da ne budu same. Mislila sam: to je za
njih najbolja kućica, tu im neće biti hladno, ali svaki put kad bih
unutra provirila, moje su bubamare stisnute stajale u kutu, kao
mrtve. Ne bi se pomakle ni na moje gurkanje prstom, ne bi bježale
ni kad bih im izmakla listiće ispod tijela.
Ali čim bi ih par trenutaka pustila na miru, a one
osjetile dašak svježeg zraka, popele bi se do ruba
kutijice, raširile krila i poletjele u visinu. U kutiji
bi ostali suhi listići i nekoliko žutih točkica koje su
bubamare ostavljale iza sebe.
Nisam znala zašto im se novi dom uopće nije sviđao ni zašto
su baš sve bježale iz tih kutijica koje sam se trudila urediti
najbolje za njih, ali sada znam.
Tko može prostranstvo zelene njive i mirisne djeteline zamijeniti
domom u kutiji šibica!
Jadranka Gegić
Izrazi doživljaj
Ima li ova priča sretan kraj?
Bogatimo rječnik
busene/bus – komad zemlje iskopan zajedno s travom
Uroni u pjesmu
• Što je spisateljica voljela činiti na livadi kao djevojčica?
• Tko ju je posebno oduševljavao?
• Kako ih je htjela zadržati uza se?
• Mislila sam, to je za njih najbolja kućica, tu im neće biti hladno, ali svaki put kad bih
unutra provirila, moje su bubamare stisnute stajale u kutu, kao mrtve.
• Ova rečenica pokazuje da:
su se bubamare lijepo odmarale u kutiji šibica
ukočile su se od straha?
• Što je na kraju djevojčica shvatila?
80
Svuda oko nas – mediji
Zamisli da tebe tko zatvori
u nekom prostoru i nemaš
mogućnost slobodnoga
kretanja.
Otkrij čudesni svijet
Jesi li kada sam/sama ili sa svojim prijateljima/prijateljicama gradio/gradila neko tajno mjesto za
igru? Pričaj o tome.
Moja prva koliba
Nitko me nije učio graditi kolibu. Kako se gradi, oduvijek sam
znao. Negdje u kutku iza uha, negdje u vršcima prstiju ostala je poruka,
stoljećima je čekala uputa dalekog, pradavnog pretka, koji je sebe i svoj
mali čopor u kolibu skrio, zaštitio od sunca i kiše.
U zemlju sam, na razmaku od tri koraka, zabio dva podebela
kolca, koji su na vrhu imali dvoprste rašlje, u rašlje umetnuo i učvrstio
jak poprečni kolac – gredu; s obje strane u zemlju pobo grane lijeske;
pri vrhu, na sljemenu krova vezao ih oguljenim grančicama vrbe,
poslušnim i gipkim kao uzica; zidove isprepleo, povezao izbijeljenim,
još ljepljivim vrbovim šibljem, a onda brižljivo, red po red, sloj po sloj,
čitav pleter – tu zapravo veliku, naopako okrenutu košaru – prekrio
krupnim lopuhovim lišćem. Pa kada sam, malo se odmaknuvši,
procijenio da je građevina i skladna i čvrsta, a krov siguran, spokojno
sam i zadovoljno ušao kroz vrata od žilave grabovine napeta u luku te ispunjen svečanim čuvstvima sjeo usred
malene, zelene sobe.
Sjećam se te svoje prve, davne građevine, svoje prve kolibe i sada, u novoj kući na brežuljku iznad
Bregane, ispunjen istim onim svečanim i pobožnim čuvstvima što ih potiče taj vlastiti, u svemiru izdvojeni
sićušni Prostor, koji je postao vidljiv tek kada je bio ograđen.
Dragutin Horkić
Izrazi doživljaj
Kako se osjećao dječak kada je
izgradio sklonište?
Uroni u priču
• Što dječak misli: od koga je
naslijedio želju za gradnjom kuće?
• Od kojih je materijala počeo s
gradnjom?
• Što je sve učinio? Ukratko opiši.
Bogatimo rječnik
čuvstvima/čuvstva – osjećajima/osjećaji
rašlje – drvo ili grana što se razdvaja u dva kraka
gredu/greda – dugačak, četvrtast komad drveta koji nosi težinu građevine
poprečni/poprijeko – koji je postavljen poprijeko, po širini čega
pleter – ograda, plot, zid od gusto prepletena pruća ili granja
lopuhovim/lopuh – vrsta trave široka lista
žilave/žilav – pun žila, žilica; preneseno – čvrste građe
Svuda oko nas - mediji
Doznaj od čega se sve mogu graditi nastambe.
U Istri su se kuće nekada gradile slaganjem
kamena na kamen: kažun (ili casita) kružno
je poljsko sklonište napravljeno od kamena
u suhozidu. Kamenje za gradnju skupljalo se
unaokolo po polju, s kojeg ga je valjalo ukloniti.
Krov se oblikovao slažući tanke ploče kamena
u sve užim krugovima, bez ikakva veziva.
Kažun je služio kao zaklon, kao mjesto gdje
se ostavljao alat, te za nadgledavanje polja i
vinograda neposredno prije žetve i berbe, u
vrijeme kada je urod bio metom kradljivaca.
81
Otkrij hrvatski jezik
OBAVIJEST!
Nogometna momčad
TATA MI JE KUPIO
LOPTU, NOVU, KOŽNU,
MARKO I JA SKUPLJAMO
MOMČAD JEDNU SLOŽNU.
VRATAR NAM JE POTREBAN
I OBRAMBENA DVA-TRI.
SREDNJI RED TAKOĐER,
A NAPADAČI SMO MI.
TKO ŽELI NEKA DOĐE
NA LIVADU U PREČKO:
PRIPREME ZAPOČINJU
ZA PRVENSTVO SVJETSKO!
Matija Babić
82
podlog
Obavještavamo sve zainteresirane
da okupljamo nogometnu
momčad.
Trebaju nam:
vratari
dva-tri obrambena igrača
igrači srednjeg reda
napadači.
Pozivamo sve zainteresirane da
dođu na pripreme u Prečko.
Što nedostaje u ovom oglasu?
vrijeme održavanja pripreme, dob igrača
Nedostaje li još što?
Obavijest je sažeta poruka oglašivača onomu koga traži.
83
Otkrij čudesni svijet
Što znaš o životu na hladnom i dalekom sjeveru?
Šljapkov strah
Na dalekom Grenlandu živjela je obitelj kitova. Nije to bila cjelovita obitelj. Nedostajao je otac koji je iznenada
nestao dok su djeca bila još sasvim mala. U vezi s njegovim nestankom među stanovnicima mora raspredale
su se najneobičnije priče.
Za male kitove brinula se majka Debela Berta, poznata po svojoj velikoj ljubavi prema njima. Bilo ih
je devet. Uz mamu Bertu bio je tu najstariji Borg, pa Morton, zatim Debeli, Pospanko, Brzi, Tibor, Bergman i
najmlađi kit Šljapko.
Šljapko je bio i najmanji među njima. Ime je dobio po šljap-šljap udarcu male peraje kojom je
proizvodio velike valove. To je bilo neobično uzme li se u obzir njegova veličina. Od ostalih kitova razlikovao
se i bojom. Dok su drugi bili tamniji, Šljapkova glatka koža bila je predivne ljubičaste boje. Zbog njegove
veličine braća su ga često zadirkivala, što se Šljapku uopće nije sviđalo. Govorili bi mu: – Šljapko, pogledaj
84
kako si malen! Nikada nećeš odrasti. Mi smo u tvojim godinama već lovili ribu, a ti si stalno uz mamu.
Sve je to bilo točno. Šljapko nije naučio loviti ribu kao njegova braća. Imao je nepodnošljiv strah od
morskih dubina u kojima se skrivao veliki, bijeli morski pas. Među životinjama Grenlanda kružila je priča da
je baš on usmrtio njegovog tatu. Ali to se moglo samo nagađati, jer nitko nije znao što se točno zbilo.
Od svog oca Šljapko pamti samo njegovo ime – Sven. Po pričama, bio je to najveći i najljepši kit
na Grenlandu koji je znao pomoći u nevolji. Jednom je tako spasio tuljane zarobljene ispod dugačke sante
leda, razbivši je snažnim udarcem peraje u tisuću komada. Uspio je pronaći i mladunče bijele medvjedice,
izgubljeno među fjordovima. Pomoću snažnog mlaza iz štrcala odbacio ga je na snježni brijeg, odakle je
sigurno skliznuo u majčino naručje.
Na žalost, sve se promijenilo jednog jutra kad se Sven otisnuo u potragu za račićima, mekušcima
i ribom. Tada mu se zameo svaki trag. Prolazili su dani, a on se nije vraćao. Svi su bili uzdrmani njegovim
nestankom. S vremenom su galebovi proširili priču da ga je pojeo veliki, bijeli morski pas.
Nesretni događaj znatno je narušio sklad na Grenlandu. Životinje su se počele bojati morskog psa, pa
je taj strah obuzeo i Šljapka. Malom je kitu psina postala prava noćna mora. Stalno je gledao ispod sebe, bojeći
se da ga velika neman krvoločnim zubima ne odvuče u mračne dubine. Zbog toga je stalno bio uz mamu.
Jedino se uz nju osjećao sigurnim. Volio je slušati priče o tati Svenu i njegovim pustolovinama. Poželio je
postati hrabar baš kao i on.
No zbilja je bila drukčija. Plašljivost mu nije dopuštala da se odvaži na pustolovine. Ni braća mu
nisu pomagala u tom naumu. Neprestano su ga zadirkivali, jer je bio najmlađi i najslabiji. I tako je svaki
Šljapkov pokušaj završio u suzama. Debela Berta suosjećala je sa sinom, ali je dobro znala da je vrijeme da se
osamostali.
Svebor Vidmar
Izrazi doživljaj
Što Šljapko osjeća očekujući budući život?
Uroni u pjesmu
• Gdje je živjela obitelj kitova?
• Tko je sve činio Šljapkovu obitelj?
• Tko je nedostajao?
• Po čemu je Šljapkov otac bio poznat?
• Po kome je Šljapko dobio ime?
• Kojih se igara igrao sa svojom braćom?
• Je li u tome bio uspješan?
• Čemu je polako došlo vrijeme?
• Osjeća li se Šljapko spremnim za osamostaljivanje?
• Na koji se način odnosio pojedini brat prema njegovoj
tuzi zbog rastanka?
• Tko je odlučio da se Šljapko mora osamostaliti?
• Zašto je to važno?
Svuda oko nas - mediji
Naporima skupine dobrovoljaca i njegove majke prošle je godine na
australskoj plaži spašeno mladunče kita.
Novorođeni kit grbavac nasukao se na obalu nakon što se odvojio
od svoje majke koja je ugrozila vlastiti život ostajući u plitkim vodama u
blizini svoga mladunčeta.
Turisti, mještani i policija stvorili su vojsku dobrovoljaca od 60
članova kako bi mladunče pogurali preko pješčanog spruda gdje bi ga
mogla prihvatiti njegova 15 metara duga majka.
– Mogli smo iz helikoptera vidjeti veliku ženku kako je prišla i
pokupila mladog kita. Na svom ga je nosu izgurala i usmjerila prema
moru. Došla je i sebe izložila riziku – izjavio je australskoj, agenciji AAP
Trevor Long, znanstveni direktor morskog parka Sea World.
85
86
Monolog jednog slona
87
Otkrij čudesni svijet
Prisjeti se čime si zadnji puta naljutio/naljutila mamu.
Kad naljutim mamu
Zatvore se ljuto ladice,
zalupe vrata,
iskipi mlijeko
i razbije se vaza.
Seka se neće više
igrati,
a brat mi jezik plazi.
Kad naljutim mamu,
svjetla se gase
i ostajem sam
u mraku sobe.
Jasna Popović
Pablo Piccasso, Tužna majka s djetetom
Izrazi doživljaj
Uroni u pjesmu
Kako je završio
• Koje ponašanje upućuje na ljutnju?
sukob s mamom? • Tko je na koga ljut?
• Što misliš: zašto je dječak završio u mraku
sobe?
• Pjesma tebi kao promatraču opisuje svađu
s mamom.
• Je li to ugodan doživljaj?
• Usporedi svoj nesporazum s mamom s
dječakovim opisom svađe?
• Priznaješ li kada da nisi bio/bila u pravu?
88
Svuda oko nas - mediji
Promotri boje i linije. Što
misliš, koji su osjećaji
obuzimali slikara u vrijeme
dok je slika nastajala?
Otkrij čudesni svijet
Postoji li štogod neobično što bi želio/željela učiniti ili već jesi?
Kako živi Antuntun
U desetom selu
Živi Antuntun.
U njega je malko
Neobičan um.
On posao svaki
Na svoj način radi:
Jaja za leženje
On u vrtu sadi.
Kad se jako smrači,
On mrak grabi loncem.
Razlupano jaje
On zašiva koncem.
Da l’ je jelo slano,
On to uhom sluša.
A ribu da pjeva
Naučiti kuša.
Na livadi tjera
Bicikl da pase.
Da mu miše lovi,
On zatvori prase.
Guske sijenom hrani,
Snijegom soli ovce.
A nasadi kvočku
Da mu leže novce.
Kad kroz žito ide
On sjeda u čun.
Sasvim na svoj način
Živi Antuntun.
Šaljiva pjesma – pjesma koja zbog svog ugođaja i
postupaka likova izaziva osjećaj šaljivosti
Izrazi doživljaj
Koja je od stvari što ih je pokušao učiniti
Antuntun tebi najšaljivija?
Uroni u pjesmu
• Postoji li išta što se Antuntunu može ostvariti od
tih neobičnih pokušaja?
• Postoji li nešto što ti činiš na svoj način? Što?
Grigor Vitez
Svuda oko nas - mediji
Djevojčica Lana napisala je pjesmu neobična i šaljiva
sadržaja. Poigraj se riječima poput nje.
Šuškaralo mućkaralo
Šuškavo šuškaralo šuškalo,
Razbilo vrč i reklo črč, brč, mrč.
Mućkavo mućkaralo mućkalo,
ukralo ključ i reklo bljuć, mljuć, fljuć.
Šuškaralo črčkalo,
brčkalo i mrčkalo,
mućkaralo, bljućkalo,
mljućkalo i fijućkalo.
Naljutilo se šuškaralo,
nadurilo se mućkaralo,
šuškaralo otrčkaralo,
mućkaralo odskakutaralo.
Lana Adamović
89
Otkrij čudesni svijet
Jesi li kada razmišljao/razmišljala kako se odrasli brinu za svoju djecu? Navedi nekoliko primjera.
Priča o lastavici i lastavićima
Kad je u proljetnom gnijezdu izlegla lasta pet bijelih jaja, sjedila je, brižna, na njima. Sjedila ona i mužjak.
Kad se iz pet bijelih jaja izleglo pet goluždravih lastavića, hranili ih i mazili i lasta i mužjak.
I ne samo da su ih hranili i mazili, i branili su ih od neprijatelja.
I ne samo da su ih hranili, mazili i branili od neprijatelja, nego im i gnijezdo čistili, da im djetinjstvo bude što
udobnije.
A zatim su ih učili letjeti.
Vježbalo se svaki dan: od gnijezda do žice, od žice pod strehu, a zatim sve dalje.
I tako sve dok je došla jesen, a s njom i dugi, dugi let.
Mladi su već bili dobri letači, krenuli su sigurno, a stari ih onda ostavili.
Već na proljeće mladi su imali svoja gnijezda i svoju mladunčad.
Hranili ih, mazili, i branili od neprijatelja.
I ne samo to, i gnijezdo su im čistili, da im djetinjstvo bude što udobnije.
A zatim su ih učili letjeti.
Vježbalo se svaki dan: od gnijezda do žice, od žice pod strehu, a zatim sve dalje.
I tako sve dok je došla jesen, a s njom i dugi, dugi let.
I stari su u starom gnijezdu imali svoje lastaviće.
Hranili ih, mazili i branili od neprijatelja.
I gnijezdo im čistili, da im djetinjstvo bude što udobnije.
A zatim ih učili letjeti, učili ih, učili iz dana u dan.
Koji put tako u letu sreli se stariji i mlađi roditelji.
Sreli se, a u žurbi i brizi nisu jedni drugima rekli ni »Dobar dan!«
Gnijezda su im bila sasvim blizu, a nisu se ni prepoznali.
A bili su roditelji i djeca.
Tako je među lastavićima.
Palma Katalinić
Izrazi doživljaj
Je li slično i
u ljudskom
svijetu?
Usporedi.
90
Uroni u pjesmu
Što su sve radili roditelji lastavića? Osim što su ih hranili, čemu su ih
učili? Pronađi nekoliko rečenica koje potvrđuju da je njihova briga bila
stalna, iz dana u dan.
Što sve tvoji roditelji čine za tebe iz dana u dan, iz godine u godinu?
Na kraju lastavice nisu prepoznale svoju poodraslu djecu.
Je li tako i u svijetu ljudi? Na koji način ti svojim roditeljima ili odraslima
koji se za tebe brinu pokazuješ zahvalnost?
Svuda oko nas - mediji
Daruj roditeljima darak
kojim ćeš iskazati svoju
zahvalnost za sve što čine
za tebe mnoge dane i
godine.
Otkrij hrvatski jezik
DVOTOČJE I ZAREZ U NABRAJANJU
Što se u ovoj rečenici nabraja?
Kojim su znakom odvojeni dijelovi rečenice koji označavaju nabrajanje?
Hranili ih, mazili, i branili od neprijatelja.
Pročitaj rečenicu. Koji se znak nalazi ispred nabrajanja?
Vježbalo se svaki dan:
od gnijezda do žice, od žice pod strehu, a zatim sve dalje.
I tako sve dok je došla jesen, a s njom i dugi, dugi let.
Prije nabrajanja stavlja se dvotočje.
Dijelovi rečenice koji označavaju nabrajanje odvajaju se zarezom.
91
Otkrij čudesni svijet
Jesi li kada imao/imala prigodu duže govoriti pred kim? O čemu?
Monolog jednog slona
Vi sigurno ne znate,
a možda i znate,
mi slonovi ponekad nosimo kravate.
Ako nas, recimo, zovne na čaj
neki otmjeni papagaj.
To se razumije,
takav je bonton,
i nitko se ne čudi što ste slon.
Kad već tako biti mora,
ja svoju surlu vežem u tri čvora
a zatim prebacim preko vrata,
pa mi tako surla
visi k’o kravata.
Jadranka Čunčić-Bandov
Rima ili srok – dva se stiha podudaraju ako im se podudara kraj stiha
Monolog – govor ili pisanje jedne osobe
Izrazi doživljaj
Što je šaljivo u
pjesmi?
92
Uroni u pjesmu
• U kojim prigodama slon nosi kravatu?
• Kakav dojam želi ostaviti?
• Čemu se dosjetio slon?
• Zamisli slona u još nekim prigodama:
pije čaj, pleše balet...
• Kako bi se tada snašao/snašla?
• Promotri zadnje riječi u stihovima? Što uočavaš?
• Koje se riječi podudaraju u nekim slovima, odnosno glasovima?
čaj
papagaj
bonton
slon...
Svuda oko nas - mediji
Sjeti se nekoga problema
što ga smatraš važnim da
se o njemu nešto kaže.
Razmisli imaš li potrebu
što reći o tome, pa neka
onaj tko želi pred cijelim
razredom iznese svoje
mišljenje.
Otkrij čudesni svijet
Zamisli razgovor između dviju životinja. One imaju ljudske osobine.
Pročitaj pjesmu u paru.
(Papagaj i papiga)
PAPIGICA: Susjede Điđipal,
Spremate li se na bal?
ĐIĐIPAL: Pojma nemam da li da se spremam
Ili ne spremam.
PAPIGICA: Ali, susjede Điđipal,
Tko će pjevati umjesto vas?
Vi imate tako prekrasan glas.
ĐIĐIPAL: Što to čujem,
Zahvaljujem, zahvaljujem.
Ali, što će reći moja najmilija Điđilija?
PAPIGICA: Điđilija?
Neka i ona pođe s nama,
Neće valjda ostati sama.
ĐIĐIPAL: Neka pođe s nama,
Neka pođe s nama!
Điđilija! Idemo na bal!
ĐIĐILIJA (dolazi):
Điđipal! Kakav je to bal?
PAPIGICA: Susjedo Điđilija, to je papagajski bal.
Možda će vas zanimati,
najšarenija će se papiga birati.
ĐIĐILIJA: Što onda čekamo,
Vrijeme je da se krene
Jer šarenije papige
Nema od mene!
Jadranka Čunčić-Bandov
Dijalog – razgovor dviju osoba
Izrazi doživljaj
Jesu li se papige
na kraju uspjele
dogovoriti?
Uroni u pjesmu
• Kamo je pozvan susjed Điđipal?
• Kojim ga je primjedbama nagovarala papigica?
• Tko se još pridružio pozivu?
• Pronađi stihove koji pokazuju da papigice vrlo pristojno
razgovaraju.
• Tko hvali koga? A tko hvali samu sebe?
Svuda oko nas - mediji
Napiši vijest o tome kako je
protekao ples u tvojoj školi,
maskenbal ili neko drugo
veselje.
93
Otkrij čudesni svijet
Sjećaš li se neke vijesti koja ti se učinila neobičnom? Po čemu?
Frka u svemiru
Od jučer radiopostaja Mijau javlja
neobičnu vijest:
Poštovane mačke!
Jučer je u Svemiru zabilježen
događaj nezapamćen.
Tri mačke odmetnice od jučer
Svemirom lete.
Obilaze planete kojih se sjete.
Još k tome odjenule su odjeću u boji,
glume astronaute,
misle da im “odjeća” dobro stoji.
Drage mačke, da stvar bude gora,
one lete na balonima, na avionima,
na krumpirima i na šeširima.
Natalija Šugar
Izrazi doživljaj
Što je neobično u ovoj
priči? A šaljivo?
94
Uroni u priču
• Je li ova vijest stvarna ili nije?
• Što su mačke nezapamćeno učinile?
• Njihovo se ponašanje prikazuje:
opasnim
dobrodušnim
smiješnim?
Objasni.
• Kako biste ih spasili?
• Koje biste životinje poslali u Svemir da ih vrate?
Svuda oko nas
- mediji
Koja je od ovih
vijesti neobična?
Po čemu?
Otkrij čudesni svijet
Jesi li se kada našao/našla u kojoj opasnoj situaciji?
Voda do grla
Kad su njihovi glasovi zamrli, ledena je šutnja zavladala lagunom, a zatim se čuo slab jauk:
– U pomoć, u pomoć!
Dvije sitne prilike s mukom su se probijale prema grebenu; djevojčica se onesvijestila i ležala u
dječakovu naručju. Posljednjom snagom Petar ju je izvukao na stijenu i položio kraj sebe. Premda je i sam bio
na rubu nesvijesti, uočio je da se voda diže. Znao je da će zamalo potonuti, a ništa više nije mogao poduzeti.
Dok su tako ležali, jedna sirena uhvati Wendy za noge i počne je lagano povlačiti u vodu. Petar je
osjetio kako mu izmiče iz ruke, trgnuo se u snu i u posljednjem je času povuče natrag. Sad joj je morao reći
istinu.
– Mi smo na stijeni, Wendy, a ona postaje sve manja. Uskoro će biti pod vodom.
Još uvijek nije shvaćala.
– Moramo otići – rekla je gotovo radosno.
– Da – odvratio je slabim glasom.
– Petre, hoćemo li plivati ili letjeti?
Morao joj je reći.
– Wendy, bi li mogla otplivati ili odletjeti do otoka bez moje
pomoći?
Priznala je da je preumorna.
Jauknula je da je preumorna.
Jauknuo je.
– Što ti je? – upitala je jako zabrinuta za njega.
– Ja ti ne mogu pomoći, Wendy. Hook me ranio. Ne mogu ni letjeti ni plivati.
– Znači da ćemo se oboje utopiti?
– Pogledaj kako raste voda.
Prekrili su rukama oči da ne vide. Mislili su da im je došao kraj. Dok su tako sjedili, nešto lako kao poljubac
dotaklo je Petra i ostalo kraj njega kao da stidljivo pita: – Mogu li ikako pomoći?
Bio je to rep Michaelova zmaja; napravio ga je prije nekoliko dana, ali mu je zmaj kliznuo iz ruku i odletio.
– Michaelov zmaj – rekao je Petar bezvoljno, ali već sljedeće sekunde zgrabio je taj rep i počeo ga privlačiti.
– Michael je ovim letio – uzbuđeno reče – zašto ne bi i ti?
– Oboje!
Ulomak iz romana Petar Pan J. M. Barriea
Izrazi doživljaj
Kakav je ulomak
ove priče:
napet
usporen,
smiješan?
Uroni u priču
• Što je Petar učinio s Wendy na početku ulomka?
• Koje riječi govore da je to bilo iznimno teško?
• Zašto su shvatili da postoji opasnost da se oboje utope?
• Što je bio spas u zadnji čas:
Svuda oko nas - mediji
Michaelov zmaj
Odglumite prizor iz
Michaelov zrakoplov?
ulomka.
• Koji je trenutak tebi bio iznimno težak:
kada su shvatili da je Wendy preumorna da bi letjela
kada su shvatili da će stijena biti uskoro potopljena?
•Što su na kraju odlučili?
Petar je pokazao ________ (hrabrost, kukavičluk) spasivši onesviještenu Wendy.
Wendy je pokazala _______ (nesebičnost, sebičnost) kada je rekla da se najprije Petar poveze zmajem.
95
Otkrij čudesni svijet
Kako iskazuješ radost kada susretneš neko drago lice, prijatelja, člana rodbine?
Dva broda
U ranu zoru opraštala se dva broda u luci.
– Hu-hu! – tulio je onaj koji je kroz maglu krenuo prema pučini. – Ostaj zdravo, prijatelju! Vidjet ćemo se
uskoro. Dok oplovim svijet.
Drugi veliki brod, koji je mirovao u luci, ne začudi se toj izjavi.
– Mislim da ću te čekati. Popravljaju me. Ostariosam. Čuvaj se oluja i podvodnih klisurina! Sretan put i mirno
more – pozdravljao je svog druga.
– Hu-hu! – otplovio je brod.
Vratio se nakon pola godine
s ranom na boku. Ali nije
plakao. Nije htio rastužiti
prijatelja. Radije mu je
pričao o plesu valova, o
krezuboj oluji, o šalama
dupina. Bio je to vrlo hrabar
brod.
Stjecajem okolnosti oba
broda zajedno su isplovila,
jedan prema istoku, a drugi
malo zaokrećući na zapad.
Poslije su se sreli negdje
na otvorenu moru. Bila
je to prava svečanost, kao
što uvijek biva kada se u
moru tuđih stvari i pojava
susretnu dva bliska broda,
dva bliska sidra ili srca.
Palma Katalinić
Izrazi doživljaj
Koji ti se
trenutak pri
plovidbi i
susretanju
brodova najviše
svidio?
96
Uroni u pjesmu
• O čemu bi brodovi rado govorili kad bi se sreli u luci?
• Koji ih je susret najviše razveselio?
• Zašto brod koji se vratio oštećen s puta oko svijeta nije htio pričati
o svojem oštećenju:
da ne bi rastužio prijatelja
da bi mu pričao samo lijepe doživljaje
zato što se volio hvaliti
zato što je volio lagati.
• Što misliš:
zašto se planinari kada se susretnu pozdravljaju iako se ne poznaju?
Svuda oko nas – mediji
Poigrajte se igre ljubazna
pozdravljanja.
Okreni se prema svojem
prijatelju/svojoj prijateljici.
Zamislite različite situacije
kada se srećete (dolazak u
školu, susret kod liječnika,
u trgovini, na igralištu...) sa
svojim prijateljima, odraslim
osobama. Odglumite pozdrave.
Otkrij hrvatski jezik
STVARALAČKO PISANJE – OBLIKOVANJE SASTAVKA
Zamisli o kojim je dogodovštinama pričao jedan brod, a o kojima drugi.
Usred dalekoga oceana u daljini
ugledao sam točkice. More je bilo
mirno. Zato sam jasno vidio kako
točkice postaju sve većima. Kad
su nam se približile na nekoliko
kilometara udaljenosti, ugledao sam
jato kitova...
A meni se dogodilo nešto
neobično pokraj ledenjaka.
Plovio sam vrlo sporo da se
ne bih sudario s ledenjakom u
vodi. Odjednom, kada sam bio
pokraj neke velike bijele sante,
paluba se zanjiše. A na nju
skoči – bijeli medvjed...
Nastavi pričati priču čiji ti se početak više svidio.
97
Otkrij čudesni svijet
Bi li htio/htjela poput mornara putovati širom svijeta?
Hrvatski mornar
Po širokom plovim moru,
stanak mi je lagan brod;
naokolo sinje more,
a nada mnom neba svod.
Po jarbolu ja se penjem,
bijela jedra zatvaram;
svakom jedru i konopu,
svakoj spravi ime znam.
Mlad sam Hrvat, mlad sam mornar,
ne bojim se mora ja,
ne bojim se ljute bure,
ne plašim se valova.
Huji vjetar, val se diže,
a s uzdanjem u svoj spas
veseo sam ma da vidim
smrt pred sobom svaki čas.
Mlad sam Hrvat, mlad sam mornar,
što ostavi mili dom,
ali i u tuđem svijetu
vjeran ja sam rodu svom!
Rikard Katalinić Jeretov
Izrazi doživljaj
Što ti se najviše sviđa u putovanju mladoga mornara?
Bogatimo rječnik
sinje/sinji - koji je boje pepela, sivoplav
stanak – maleni stan
jedro – platno razapeto od jarbola na brodu, naprava koja
pokreće brod koristeći se vjetrom
svod – oblik neba i svemira kakav se vidi okom
Uroni u pjesmu
• Kakvo je more kojim on plovi? Što je njegov svakodnevni posao?
• Koji stihovu kazuju o neustrašivosti hrvatskog mornara? Iako je daleko od
doma, što osjeća spram hrvatskoga roda?
• Kako neki ljudi za boravka ili života izvan domovine pronose glas o svojoj
domovini iako nisu u njoj?
sportaši
planinari
veleposlanici
putnici...
98
Svuda oko nas – mediji
Što bi ti volio/voljela
istražiti u svojoj
domovini, a što u svijetu?
Otkrij čudesni svijet
Znaš li što je sve porušeno u Hrvatskoj za vrijeme Domovinskoga rata?
Hrvatski zvonici
Pjesma vaših zvona
Zanosna je molitva,
Ali i gorčina suza.
Vi ste svjedoci slavlja,
Tihe patnje i uza.
Izrasli iz srca puka,
Zalutalima vi ste
Pružena ruka.
Vaš vitki bijeli lik
Stremi u visine.
Kao prkosni krik.
Nikad niste sami.
I kad zemlja u mrak tone,
K vama silaze anđeli
I pjevajući zvone.
Dok spaljena sela
I srušene crkve
Čekaju u samoći,
Kao svjetionici duha
Vi svjetlite u noći.
Tin Kolumbić
Izrazi doživljaj
Kakav osjećaj
budi u tebi ova
pjesma?
Bogatimo rječnik
uza/uze – okovi koji porobljuju
svjedoci – oni koji prisustvuju nekom događaju
pa mogu potvrditi njegovu istinitost
Uroni u pjesmu
• Zašto su zvonici svjedoci slavlja, ali i patnje?
• U kojim prigodama zvone zvona?
• Kada su porušeni mnogi zvonici u našoj domovini?
• Kako zvuk zvona pomaže zalutalima?
• S čijom glazbom pjesnik uspoređuje zvuk zvona?
• Ako je zvuk zvona anđeoski, znači da je:
milozvučan
bezvučan
neumilan?
• Iako su mnogi svjetionici porušeni, znači li to svršetak Crkve i
njezinih zvonika?
• Koji od ovih stihova o tome svjedoče?
Svuda oko nas – mediji
Koje osjećaje budi u tebi
pogled na srušeni zvonik?
Nikad niste sami.
I kad zemlja u mrak tone,
kao svjetionici duha
vi svijetlite u noći.
99
Otkrij čudesni svijet
Je li ti kada učinjena nepravda?
Čipolone nagazio na nogu kraljeviću Limunu
Čipolino je bio sin Čipolona i imao je sedmoro braće: Čipoleta, Čipolota, Čipoluča itd., sve imena koja
pripadaju časnoj obitelji luka. Pošteni ljudi, to treba odmah reći, ali manje-više nesretni.
Što ćete, gdje ima luka, tu ima i suza.
Čipolone i njegovi sinovi stanovali su u potleušici od drveta, jedva nešto većoj od onih mnogih kućica kakve
možete vidjeti kod vrtlara. Bogataši, koje bi put nanio tim krajem, s gađenjem su okretali njuškice na drugu
stranu:
– Majko moja, što zaudara na luk – govorili su i naređivali kočijašu da ubrza.
Jednom je trebao tuda proći čak i vladar, kraljević Limun. Dvorski dostojanstvenici bili su zabrinuti za njegov
nos.
– Što će reći Njegova Visost kad osjeti zadah siromaha?
– Mogli bismo ih namirisati – predloži veliki komornik.
Dvanaestak limunovaca smjesta je otpremljeno onamo da namirišu siromahe. Za tu priliku ostavili su kod
kuće mačeve i topove, a na leđa uprtili boce sa štrcaljkom: boce su bile napunjene kolonjskom vodom,
mirisom ljubičica i najboljim bugarskim ružinim uljem.
Čipolone je sa svojim sinovima i roditeljima izveden iz barake. Poredali su ih uza
zid i poprskali od glave do pete, tako da se Čipolino prehladio.
Najednom se začu zvuk trube i pojavi se vladar osobno,
u pratnji svih svojih limunaca i limunovaca.
Kraljević Limun bio je sav u žutome.
Žuta mu je bila i kapa, a na vrhu
kape imao je zlatni zvončić.
Ali dvorski limunci imali
su srebrne, a limunovci
nižeg ranga brončane
zvončiće. Zvonjava
tih zvončića stvarala je
veličanstven koncert, i ljudi
su istrčavali da vide što se
to zbiva: mislili su da dolazi
glazba.
Čipolone i Čipolino probili su
se u prvi red, tako da su im po
leđima pljuštali udarci i bubotci
svih onih koji su stajali iza njih.
Da bi uhvatio malo prostora, jadni starac počeo
je vikati:
– Natrag! Natrag!
100
Kraljević Limun ga je čuo. Zaustavio se pred njim, čvrsto se osovio na kratke nožice, ščepao ga za kosu i strogo
prekorio:
– Zašto vičete “natrag, natrag”? Ne sviđa vam se, možda, što se moji vjerni podanici hoće probiti naprijed da
me vide?
– Visosti – prišapnu mu u uho veliki komornik – čini mi se da je taj čovjek opasan prevratnik. Bilo bi dobro da
motrimo na njega.
Odmah jedan stražar poče motriti na Čipolona posebnim dalekozorom, koji se upotrebljava za motrenje
prevratnika, a svaki stražar imao je po jedan takav dalekozor.
Jadni je Čipolone pozelenio od straha.
– Visosti – usudi se reći – guraju me!
– Imaju pravo – grmnu kraljević Limun. – Imaju potpuno pravo!
Veliki se komornik tada obrati mnoštvu i održa sljedeći govor:
– Ljubljeni podanici, Njegovo Visočanstvo zahvaljuje vam za vašu ljubav i za vaše guranje. Gurajte, građani,
gurajte što jače!
– Ali oborit će vas – napomene Čipolino.
Odmah jedan stražar uperi dalekozor i prema Čipolinu, te poče motriti i na nj, pa Čipolino pomisli kako je
najbolje da se izgubi, provlačeći se između nogu građana.
Ovi u prvi mah nisu toliko gurali da im se ne dogodi kakvo zlo, ali veliki ih komornik ošinu s nekoliko mrkih
pogleda da se mnoštvo počelo talasati kao voda u kanti. Gurali su toliko da je Čipolone završio ravno na nozi
kraljevića Limuna. Njegovo Visočanstvo, koje je imalo kurje oči, vidjelo je sve zvijezde na nebu i bez pomoći
dvorskog astronoma. Desetak limunovaca nižeg ranga skočiše kao jedan na zlosretnog Čipolona i staviše mu
lisice na ruke.
– Čipolino! Čipolino! – vikao je starac dok su ga odvodili.
Čipolino je u tom času bio daleko, ali mnoštvo oko njega znalo je već sve: dapače, kao što i biva u takvim
slučajevima, znalo je još i više.
1
Gianni Rodari
Izvedeno od talijanske riječi la cipolla, što znači luk (nap. red.).
Izrazi doživljaj
Obuzima li te koji od ovih osjećaja?
ljutnja žalost suosjećanje veselje
Bogatimo rječnik
potleušici/potelušica – vrlo skromna kućica
dostojanstvenici/dostojanstvenik – onaj koji ima službu vezanu uz čast i dostojanstvo
bubotci – udarci šakom ili laktom u tijelo u tučnjavi ili grubom guranju
Uroni u pjesmu
• Tko je bio Čipolino? Gdje je živio?
• Kako su se limunovci odnosili prema siromašnim građanima?
• Na koji su način pokazivali da im smeta njihov miris?
• Zašto je kraljević Limun pozivao građane da priđu bliže:
da bi mu iskazali svoje divljenje
da bi ga napali
da bi ga zamolili nešto?
• Što se tijekom guranja slučajno dogodilo?
• Limunovci su njegov postupak protumačili:
zlonamjernim slučajnim?
• Koja rečenica opisuje ružan postupak limunovaca?
Svuda oko nas
Prolistaj novine za odrasle. Pročitaj poneki
naslov. Otkrivaš li kakav primjer nepravde?
101
Otkrij čudesni svijet
Čemu se veseliš da ćeš raditi kada odrasteš?
Što već sada smiješ, a nisi smio/smjela prije tri godine?
Bo-Juov bubanj
U malom slamnatom selu u srcu Afrike, kao
pripadnik plemena M-gunga, rodio se Bo-Ju. Rastao
je bezbrižnim životom, kao i svi njegovi vršnjaci dok
nije zavrijedio da dobije bubanj. Posjedovanje i pravo
na bubanj značilo je prvi korak prema odrastanju.
Sada je trebao usavršiti vještinu koja je pripadnicima
njegova plemena u krvi – s tim ritmom kao da se rađaju.
Ipak, vježbom se može dodatno usavršiti, ustaliti tempo. Bo-Ju je
to brzo savladao. Tm-tam-tim-tam – znao je to da ga probude
u bilo koje doba noći. Bubnjao je tako, dok je jednom slučajno
– nakon tam-tam-tam-tim-tam – lupio dum i shvatio da se
u bubnju skriva još puno ritmova. I počeo je svirati tam-dudam-tam-ta-tam-tim-tam-du-dam. Oko njega su se okupili
vršnjaci, dok su se stariji zgražali nad bukom. No, vidjevši
da mlađi uživaju u novom ritmu, mudri poglavica plemena
M-gunga pozvao je plemenske starješine i vrača. Nakon
nekoliko dana vijećanja zaključili su da i novi naraštaj ima
pravo na svoj ritam, ali da se stari ne smije zaboraviti.
Toj odluci veselili su se uz vatru i ples cijelu noć, dok su
ritmovi bubnjeva tam-tam-tim-tam i tam-du-damtama-ta-tam-tim-tam-du-dam nadaleko odzvanjali
međusobno se izmjenjujući.
Bruno Kuman
Bogatimo rječnik
plemenske/pleme – zajednica ljudi povezana rodovskim vezama
starješina – onaj koji pripada starijima, njihov vođa
Izrazi doživljaj
Čemu se razveselio
Bo-Ju?
102
Uroni u pjesmu
• Kako je napredovao u učenju bubnjanja?
• Što mu se dogodilo jednoga dana tijekom sviranja?
• Tko je pritom negodovao?
• Što su plemenski starješine odlučili nakon vijećanja?
Svuda oko nas – mediji
Napiši u svojem domu,
susjedstvu oglas o
događaju na koji ćeš
pozvati sukobljene strane.
Otkrij čudesni svijet
Nekada su se sladoledi razvozili u sladoledarskim kolicima.
Otkrij kako je to izgledalo.
Sladoledarska kolica
Oduvijek zavidim sladoledarima
na kolicima
s ručkama crvenim
i s golemim
kotačima žutim.
Oduvijek sam zavidna
sladoledarskim kolicima
na onoj torbi kockastoj,
škrinjastoj,
sladoledastoj!
Torbi s poklopcima
i preljevima čokoladnim, gustim,
urešenoj kornetima
šiljastim
i hvataljkama
srebrnastim, tustim!
Mirjana Mrkela
Bogatimo rječnik
tustim/tusto – ugojen, debeo
škrinjastoj/škrinjast – u obliku škrinje, starinske kutije
Izrazi doživljaj
Što ti se najviše sviđa na sladoledarskim kolicima?
Uroni u pjesmu
• Koji stihovi opisuju sladoledarska
kolica?
• S kojim predmetom pjesnikinja
uspoređuje sladoledarska kolica?
• Što je unutra?
• Koje riječi opisuju okus sladoleda i
krema?
Svuda oko nas – mediji
Povratkom Marca Pola iz Kine, 1295.
godine, sladoled se pojavljuje i u
Italiji. Ova je slastica u Italiji doživjela
velik uspjeh. U 17. stoljeću sladoled
se proširio po cijeloj Europi, postavši
luksuznim proizvodom namijenjenim
kraljevskim dvorima.
Za sladoled se može reći da je
najstarija slastica na svijetu i u
mnogim zemljama najpopularniji
desert.
Opiši izgled starinskih bicikala.
103
Otkrij čudesni svijet
U mnogim krajevima Hrvatske puše jak vjetar – bura.
Jesi li osjetio/osjetila njegovu snagu?
Bura
Bura je jaka,
sve nosi!
Štipa, grize,
baca, lomi, leti,
luduje!
Bura je prejaka
za nas malene.
Odnijeti nas može
kao suho lišće!
Bura je jako, jako puhala.
Raznosila papire, razbacivala
smeće. Ona napravi urnebes u našem gradu.
Gura nas u kutove,
ne možemo otvoriti vrata.
Ona nam se ruga!
Učenica Ivona Šupraha
Pogledam na prozor
sva se smrznem i zaledim.
Pitam se kako ću ići u školu,
a da me bura ne grize i štipa.
Ona luduje na sve strane,
rasprši sve što u kante stane!
Učenica Vedrana Šćiran
Uroni u pjesmu
• Što sve bura čini na ulicama?
• Što radi djeci?
• Što može biti opasno?
• Kojim se glagolima nabraja što sve bura čini?
• Nastavi pomoću glagola nabrajati što sve radi bura.
Bura: štipa, grize, baca, lomi, leti, luduje...
Svuda oko nas – mediji
Prati vremensku prognozu.
Kada najčešće puše bura?
U kojim hrvatskim
krajevima?
104
Učenica Nina Malešević
Otkrij čudesni svijet
Sjećaš li se nekoga prizora u prirodi koji ti se osobito svidio? Pričaj o tome.
Suton na
žalu
Sunce
Tone u
Moru,
Vjetar
Šumi u
Boru,
Cvrčci
Cvrče u
Zboru...
Pred san...
Galeb sniva na valu,
Val se primiče žalu,
U jednu uvalu malu
Pred san...
Nečujno
Stanislav Femenić
Bogatimo rječnik
suton – sumrak, polumrak između zalaska sunca i početka noći
žal – obala mora izložena stalnom djelovanju valova
Izrazi doživljaj
Kako djeluje ova
pjesma na tebe?
Stigle su
Sjene,
Do jedne
Samotne
Stijene,
Gdje se
Valovi
Pjene
Pred san...
Svuda oko nas - medfiji
Opiši zalazak sunca na fotografiji.
Uroni u pjesmu
• Zašto se čini da sunce tone u moru?
• Koji su zvukovi opisani u prvoj strofi?
• U kojem je položaju galeb? A što se događa s valom?
• Što se još pomiče, a opisano je u trećoj strofi?
• Koji se stihovi ponavljaju?
• Ti stihovi pojačavaju dojam:
smirivanja prirode pred večer
buđenja prirode ujutro.
• Ponavljanjem stihova naglašava se doživljaj pjesme.
105
Otkrij čudesni svijet
Što očekuješ od predstojećih školskih odmora? Pročitaj što želi jedan div.
Molio bih...
Molio bih vas
šaljite poštom:
tri kile reda,
pet tona mira,
pa opet:
pet kila mira,
tri tone reda,
za običnog diva – to nek’ piše
sprijeda!
Pa tri kile reda,
pa opet tona mira,
i opet jednog cvrčka što svira!
Da ne bi nekom
palo na pamet,
da nam buči,
da nas tlači,
i samo zato što je od diva jači,
samo zato
da nas za uši navlači.
i, molim
– bez ljutnje.
Jer, ako nemate ništa slično
neka vas to ne dira.
Div hoće, zbog svog mira,
samo jednog
cvrčka što svira.
Igor Novosel
Za ovo ljeto, molim,
tri kile tišine,
pet oktana šutnje,
Izrazi doživljaj Uroni u pjesmu
Želiš li slično? • Za čime žudi div?
• Po mjerama što ih nabraja zaključi koliko mu treba odmora?
• S kime se jedino voli družiti?
• Voliš li i ti cvrčanje cvrčka?
106
Svuda oko nas - mediji
Nacrtaj strip o divu koji se
odmara na različite načine.
Otkrij hrvatski jezik
KRATICE
Što se mjeri u kilogramima, tonama?
Kako se mogu skraćeno napisati te mjere?
tri kile reda
pet tona mira
3 kg
5 t
Pročitaj!
Voljela bih imati na
primjer mnogo vremena
pa se uputiti s cvrčkom
na ramenu na dugu, dugu
šetnju. Zajedno bismo
šetali, pjevali, trčali, cvrčali
i tako dalje.
Koje se riječi mogu pisati skraćeno?
na primjer
i tako dalje
npr.
itd.
Pročitaj i ove riječi. Što se piše iza ovih kratica?
razred
učenik
r.
uč.
Neke se riječi mogu pisati u skraćenom obliku. Poslije nekih stavlja se točka
(npr., itd., sl.). Nakon kratica oznaka za mjere ne stavlja se točka (kg, m, t).
107

Udžbenik (pdf format)

Udžbenik (pdf format)

Bol - Zdravstveno veleučilište Zagreb

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Samsara – Put na istok

Test - RTS Oko

Zbornik učeničkih radova-Tolerancijom protiv nasilja

listić br.4 - Župa sv. Josipa Radnika Osijek

Čarobni štapić za sretniji život

Radni listići (pdf format)

ŽIVI SVIJET VODA

Samo bez panike, molim! Evo nekoliko činjenica