Jadranka Žderić
GOVORIMO, ČITAMO,
PIŠEMO HRVATSKI 2
jezik i čitanka iz hrvatskoga jezika
za drugi razred osnovne škole
1
Jadranka Žderić
GOVORIMO, ČITAMO, PIŠEMO HRVATSKI 2
jezik i čitanka iz hrvatskoga jezika za drugi razred
Sretna knjiga,
Zagreb, Vlaška ulica 102
Za izdavača
urednica Jadranka Žderić, prof.
Recenzentice
Dr. sc. Vlatka Štanger Velički
Olieta Horvat Kardoš, prof.
Lektura
Jasenka Ružić, prof.
Ilustracije
Gordana Vučilovski
Dubravka Kolanović
Marsela Hajdinjak Kreč
Tomislav Zlatić
Likovno-grafički oblikovala
Karmena Šipek
2
Jadranka Žderić
GOVORIMO, ČITAMO,
PIŠEMO HRVATSKI 2
jezik i čitanka iz hrvatskoga jezika
za drugi razred osnovne škole
3
SADRŽAJ
Moj dom, moja školica, moje nadraže ulice..............................................................................7
Gustav Krklec: Radosni početak………....................................................................……………..8
Grigor Vitez: Neposlušne stvari….....................................................................................……10
Rečenice….................................................................................................……………………….11
Božidar Prosenjak: Neću biti Luca…..................................................................................…….12
Zvonimir Golob: Čemu služim ja?...............................................................................................13
Zlatko Bastašić: Prvi dan u školi – uopće ne boli!.......................................................................14
Imenice……………………………………………………........................................................…….15
Želimir Hercigonja: Moja učiteljica Dubravka B……..........................................................……..16
Obavijest........................................................……………....................................……………….18
Izvješćivanje o prošlome događaju/Izvješćivanje o obavljenome zadatku....................................19
Palma Katalinić: O mami…………………………………..............................................………….20
Palma Katalinić: O tati………………………………….................................................………….21
Stvaralačko pisanje – sastavak………………………..................................................…………..22
Pisanje riječce li...........................................................................................................................23
Grigor Vitez: Vjeveričino najslađe selo…………………......................................................……..24
Veliko slovo u imenima gradova……………………....................................................…………..25
Slavka Škobić: U gradu…………………...............................................................................…..26
Veliko slovo u imenima ulica i trgova………………….......................................................……..27
Žuta jesen, šarene stvari..., pssst, počinje film.....................................................................29
Anto Gardaš: Magleno jutro………….....................................................................................…30
Sunčana Škrinjarić: Kiša………….....................................................................................…….31
Sunčana Škrinjarić: Šetnje……………...................................................................................…31
Grigor Vitez: Vijuš i Šuško…......................................................................................………….32
Grigor Vitez: Djed sa crvenom bradom......................................................................…………..32
Ratko Zvrko: Kad su laste odlazile….......................................................................……………33
Šimo Ešić: Priča o samoglasnicima…................................................................………………..34
Otvornici i zatvornici.............................................................................................………………35
Stanislav Femenić: Tele………………….............................................................................……36
Slogovi……………………………….........................................................................................…37
Stjepan Jakševac: Pjesma cipela……………….................................................………………..38
Rastavljanje riječi na kraju retka, spojnica…………................................................…………….39
Vera Zemunić: Patuljci………………………….......................................................……………..40
Vili i Mili……………………………………...................................................................…………..41
Dragutin Horkić: Tužbalica……….............................................................……………………….42
Silvija Šesto: Budilica……………................................................................……………………..44
Silvija Šesto: RUŽIČASTA SANJARICA.............................................................……………….44
Zvonimir Balog: Slon i mrav…………….......................................................…………………….46
Jesne i niječne rečenice…………............................................................................……………47
Mirjana Mrkela: Moj tata nema vremena……....................................................………………..48
Larisa Mravunac: Narančasta priča Kako sam s didom hranio životinje…...............................49
Mile Železnjak: Dobar dan………………..........................................................................……. 50
Opisivanje likova…….............................................................................................................…..52
Filmska priča..................................................................................................................………..54
Red riječi u rečenici……...........................................................................................……………55
Kako biti dobar iz inata, kako naći pomoć, kako poslati sretne misli... .............................57
Božidar Prosenjak: Kako je Matija kupio sreću……................................................…………….58
Mirna Grbec: Bit ću dobar iz inata…………………..............................................……………….59
4
Sunčana Škrinjarić: Zima i mraz…………................................................………………………..60
Niveska Juraga-Kovačev: Tužni snješko…………………..........................................................61
Tamara Vrbanović: Vrabac……………………………...............................................…………….62
Pripovijedanje prema poticaju……………………………...............................................…………..63
Ivan Boždar: Sveta noć………………………..............................................……………………..66
Veliko početno slovo u imenima blagdana………..................................…………………………68
Čestitka i razglednica.................................................................................................................69
Tin Kolumbić: Sveta noć………………...............................................……………………………70
Grigor Vitez: Dimnjačar………………................................................……………………………72
Josip Ivanković: Mjeseci – pereci……..............................................…………………………….73
Jurg Schübiger: Kako naći pomoć…..............................................……………………………….74
Ivica Jembrih: Bijeli, slijepi pas………...............................................…………………………….76
Skupovi ije/je…………………………......................................................................………………77
Čuda oko nas, čudnovati razgovori, čudesni svijet bajki.........................................................79
Hans Christian Andersen: Palčica…................................................………….......……………..80
Lidija Dujić: Putokaz…………………….....................................................…………………..….82
Mladen Kušec: Najveći………………....................................................………………………….84
Grigor Vitez: Pismo………………….....................................................………………………….85
Danijel Načinović: Zubar iz Albadara…..................................................…………………………86
Dobriša Cesarić: Što su sanjale životinje jedne lijepe mjesečne noći…...................……………88
Neda Iveljić: Mišji Kolumbo…………………………….............................................................…89
Carlo Coollodio: Pinokio……………………………..........................................................……….90
Dubravko Horvatić: Filmska zvijezda…………..................................................………………….92
Opisivanje predmeta......................................................................................…………………….93
Charles Parault: Ljepotica i zvijer………………………..............................................…………..94
Izražajno čitanje………………………………………......................................................………..96
Karel Čapek: Poštarska bajka………………………..............................................……………..98
Razgovor..............................................……………………….................................................100
Telefonski razgovor..................................................................................................................101
Stanislav Femenić: Praščići……………………………….....................................................102
Čitav svijet u proljetnoj travi, oplovimo čitavi svijet, čitavi svijet na mom dlanu... ...............105
Jadranka Čunčić – Bandov: Razgovor u travi……….......................................................……106
Marela Mimica: Uskrsna pjesma………………..........................................................…………108
Zlata Kolarić-Kišur: Moj zeko………………................................................................………109
Anto Gardaš: Pjesme - Višnja u cvatu……....................................................…………………110
Milan Taritaš: Gdje izvire potok………………......................................................……………112
Nada Iveljić: Pipo……………………………...........................................................……………114
Želimir Hercigonja: Mišić Janko…………........................................................…………………115
Sonja Tomić: Graditelj……………….......................................................………………………116
Zlatko Krilić: Jaja…………………………………….........................................................………117
Drago Ivanišević: Da sam ptica…………………......................................................…………118
August Harambašić: Moj zavičaj……………….......................................................……………119
Stanislav Femenić: Bubamara………………….............................................................………120
Tonči Petrasov Marović: Cvit i dite………...............................................................……………121
Tin Kolumbić: Dijete se igra…………….............................................................………………121
A. Milne: Medo Winnie zvani Pooh…...................................................................………………122
Palma Katalinić: Moj grad s dvadeset i prvog kata………...............................................……124
Šimo Ešić: Što rade djeca lučka?.............................................................................................125
Vladimir Nazor: Halugica…………………….................................................................………126
5
6
Moj dom,
moja školica,
moje nadraže ulice...
7
Otkrij čudesni svijet
Evo nas na početku drugoga razreda. U drugome ćeš razredu saznati i otkriti mnoge
zanimljivosti. Kako se osjećaš kao učenik/učenica drugoga razreda?
Poslušaj pjesmu kojom je u davnim vremenima pjesnik opisivao početak škole.
Radosni početak
Stigao je smeđ i bujan
mjesec rujan.
Sve je ispod plavog svoda
puno ploda.
Spremaju se na put ptice
lastavice.
Svijaju se teške grane
neobrane.
Raduje se škola bijela
usred sela.
Vinograde sunce mori;
grožđe zori.
Sa svih strana stižu đaci –
veseljaci.
A u školi čeka mladost
rad i radost...
Gustav Krklec
Bogatimo rječnik
bujan – pun života, snažan
mori/moriti – pritišće
zori/zriti – zrije
svoda/svod – oblik neba kakav se
vidi okom
8
Izrazi doživljaj
Podsjeća li te po čemu ono što
opisuje pjesnik s tvojim polaskom
u školu? Što je drukčije?
Uroni u pjesmu
• Gdje se nalazi pjesnikova škola?
• A tvoja: u gradu, selu, na otoku, na planini ili negdje drugdje?
• Što se u prirodi događa u vrijeme kada počinje škola?
• Od čega se svijaju grane?
• Što u tvojem zavičaju zori?
• Kakvo je vrijeme?
• Tko se sprema na put i odlazi? A tko ulazi u škole?
• Koji retci pjevaju o osjećaju radosti u školama?
Svuda oko nas – mediji
Promotri fotografije raskošne jeseni.
Što te čini radosnim/radosnom kad promatraš
jesenske prizore?
Promotri fotografiju djece pred školom.
Usporedi prikazano sa svojim početkom
školske godine.
9
Otkrij čudesni svijet
Je li ti se kada dogodilo da ne možeš naći svoje stvari? Kakav te osjećaj tada obuzima?
Neposlušne stvari
– Uh, ma što je s mojim čarapama?
Jesi li ih gdje vidjela, mama?
– Da, vidjela sam jednu bijelu vranu,
Gdje ih nazuva jutros na tavanu!
– Olovka mi je sinoć ovdje bila,
A sad je nema. Gdje se samo skrila?
– Ah da, sjećam se:
Mačak je svom pokojnom djedu
Pisao pismo,
A gdje ju je metnuo –
To vidjeli nismo!
– Šal sam ovdje negdje ostavio,
Reci, mama, gdje bi on sad bio?
– Jutros prođoše dva šarena zeca,
Kažu, treba im za put do Mjeseca!
Grigor Vitez
Izrazi doživljaj
Što je šaljivo u majčinim
odgovorima dječaku?
Uroni u pjesmu
• Tko razgovara u pjesmi?
• Koji je majčin odgovor najsmješniji?
• Je li moguće ono što ona
odgovara sinu?
• Što mu time želi poručiti?
Igrokaz – je tekst koji se sastoji od razgovora između
likova. Namijenjen je izvođenju u kazalištu.
10
Svuda oko nas – mediji
Jedan čitač glumi mamu, a
drugi dječaka. Treći glumi
bez riječi ono što pjesma
pokazuje.
Otkrij hrvatski jezik
Rečenice
Što nam kazuju rečenice u prvome, što rečenice u drugome, a što rečenice u trećemu stupcu?
Olovka mi je sinoć ovdje bila.
A sada je nema.
Jesi li ih gdje vidjela, mama?
Gdje se samo skrila?
Kažu, treba im za put do Mjeseca!
To vidjeli nismo!
Pri čitanju i govoru poštujemo rečenične znakove. Izjavnom se rečenicom
potvrđuje, izjavljuje. Upitnom se rečenicom pita. Uskličnom se rečenicom
naglašava poruka.
Stavi na kraj rečenice odgovarajući
rečenični znak.
Pročitaj rečenice pazeći na izgovor izjavne,
upitne i usklične rečenice.
Jooj, slomio mi se vršak olovke
Gdje je moja olovka
Složila sam olovke u pernicu
Dobio sam šareni šal.
Kakve je boje šal?
Brrr, hladno je iako imam šal!
Izražajno pročitaj rečenice.
Hej požuri se,
stiže oluja.
Vrati se u
mravinjak, otpuhnut
će te vjetar!
Što si rekao?
11
Otkrij čudesni svijet
Voliš li ti svoje ime? Imaš li i nadimak? Poslušaj što muči djevojčicu Lucu.
Neću biti Luca
Luca baki kaže:
«Neću biti Luca,
hoću biti Maja!»
Baka Luci veli:
«Nećeš biti Luca?
Onda budi Maja!»
Luca mami reče:
«Nisam više Luca,
ja sam sada Maja.»
Mama tužno šmrcne:
«Ja ne volim Maju,
volim svoju Lucu!»
Luca mami šapne:
«Nisam više Maja,
sad sam opet Luca!»
Božidar Prosenjak
Izrazi doživljaj
Što je smiješno
u ovoj pjesmici?
Jesi li i ti kada
poželio/poželjela
drukčije se zvati?
12
Uroni u pjesmu
• Tko se složio s Lucinom
odlukom?
• Je li Lucinoj mami bila
draga njezina odluka?
• Zašto je Luca brzo
ponovno odlučila zvati
se Luca?
Bogatimo rječnik
Luca baki kaže
Baka Luci veli
Luca mami reče
U ovim se stihovima pojavljuje jedna riječ koja
isto znači, ali je drukčija.
Koja?
Svuda oko nas – mediji
Na kraju tvoje omiljene
televizijske emisije
piše tko je sudjelovao
u njezinu pripremanju.
Pročitaj nekoliko imena
i prezimena ljudi.
Na početku ove knjige
pročitaj nekoliko imena
i prezimena ljudi koji su
također sudjelovali u
njezinoj pripremi.
Otkrij čudesni svijet
Što sve činiš tijekom dana? Kojim riječima označavaš vrijeme tijekom dana? A kojim
riječima označavaš sve što radiš?
Čemu služim ja?
Čemu služim ja?
Mislim, to se zna:
U osam doručak u krevet,
na travi s loptom oko devet,
u deset i po džem od šljiva,
do dvanaest se od mame skrivam,
u pola pet je trbuh prazan,
na kruhu maslac je namazan,
u jedan ručak, zatim drijemam,
do dva za igru volje nemam,
u pet u kino: Pajo Patak,
pa opet igra, dan je kratak,
u dva pod mostom i na trgu
već čekam Tanju ili Grgu,
u sedam slutim neki nemir,
očekuje me let u svemir.
u tri ću biti moreplovac,
u četiri poštar ili lovac,
Za stol ću oko osam sjesti
i jesti, jesti, jesti, jesti,
a oko devet u svoj krevet.
Izrazi doživljaj
Sviđa li ti se dječakov
plan kako će provesti
dan?
Uroni u pjesmu
• Što čini i želi dječak?
•Usporedi njegove želje
sa svojima.
I tako redom sve do petka,
pa zatim opet od početka.
Zvonimir Golob
Svuda oko nas – mediji
Pročitaj ulomak iz Prava
djece. Slažeš li se s njima?
Ti si dijete i ti si važan/na, najvažniji/ja.
Tvoje je prvo pravo, pravo na život.
Ti imaš svoje ime, imaš mamu i tatu i imaš domovinu.
Nitko ti ne smije oduzeti ni mamu ni tatu.
Ako se oni i posvađaju, imaš pravo viđati ih oboje.
Možeš reći što misliš i imaš pravo govoriti u svoje vlastito ime.
Ići u školu je tvoje pravo. Bez škole život je siromašan.
Izvadak iz Prava djece
13
Otkrij čudesni svijet
Sjećaš li se svoga polaska u prvi razred? Sjeti se kako si se tada osjećao/osjećala.
Kojim riječima možeš imenovati osjećaje? Uzbuđenje...
Prvi dan u školi – uopće ne boli!
U obitelji naših dragih susjeda bio je to dan pun uzbuđenja.
Pa kako i ne bi bio kada unuka, kći, nećaka, sestrična,
starija sestra Željka prvi put kreće u školu. Tu su baka, djed,
stric i tetka, mama i tata, bratić, mlađi brat, susjeda Fanika
i naravno pas Piko. Svi su vidljivo uzbuđeni i uključeni u
pripreme. A u do vrha punoj torbi smjestio se i medo, vjeran
prijatelj još od ranog djetinjstva. No u takvim prilikama
ne može bez nevolje, a one su počele kada se Željka trebala
odjenuti za školu. To je izgledalo otprilike ovako:
– Mama, koju haljinu da izaberem?
– Pa obuci onu s prugicama!
– Ali ta mi se ne sviđa, visi mi zadnji kraj.
– Onda onu s cvjetićima – odgovara majka.
– Ali, mama, ni ta mi se ne sviđa! – plačući će Željka.
– Naravno, kada si je naopako obukla...
Ništa bolje nije bilo kada su na red došle cipelice, o čarapama
da i ne govorimo. Vrijeme za odlazak sve se više bližilo, a
Željka nije spremna. Konačno je ipak cijela karavana krenula
na put prema školi. Naprijed je išao djed, a iza njega kročili
su majka i otac, pa stric i strina, mlađi brat s biciklom, baka s
užinom i naravno Piko, koji je trčao od jednog člana do drugog
prebrojavajući ih i komentirajući sve to svojim pasjim jezikom.
Pred školu su se s raznih strana slijevale slične kolone. Škola je
izgledala poput goleme životinje u čijem ždrijelu kroz velika vrata
nestaju kolone malih, srednjih i velikih učenika. A onda se oglasilo
školsko zvono i uslijedio je oproštaj. Na opće veselje i Piko je uletio
u školu skupa sa Željkom.
Bogatimo rječnik
karavana – povorka ljudi
kolone – kretanje ljudi jedan za drugim
Zlatko Bastašić
Izrazi doživljaj
Po čemu zaključuješ da je
Željka ubuđena?
Uroni u priču
• Prema čemu se vidjelo da je čitava obitelj silno uzbuđena?
• Nabroji sve članove uže i šire obitelji koji su sudjelovali u pripremama
za polazak u školu. U čemu je djevojčica bila neodlučna prije polaska?
• Pročitaj naglas rečenicu o izgledu škole i završnom događaju.
• S čime je pisac usporedio školu u trenutku kada u nju ulaze djeca?
14
Svuda
oko nas
– mediji
Pokušaj pokretima tijela prikazati oblačenje.
Poredajte članove Željkine pratnje. Preuzmite ulogu
djeda i drugih članova te pratnje.
Otkrij hrvatski jezik
Imenice
Čija su imena u prvom, a čija u drugom stupcu?
Koja je razlika između riječi u prvom i u drugom stupcu?
sestra
medo
škola
pas
Željka
Fanika
Piko
U kojem se stupcu nalaze nazivi predmeta koji su Željki potrebni za školu, a u kojem su imena
članova obitelji koji su je pratili?
baka
stric
tetka
mama
tata
haljina
torba
užina
cipelice
čarape
Pročitaj kamo moraju poći likovi prikazani na crtežu.
A ja idem
na koncert.
Moram ići u školu.
OŠ Mravko Mravić
OŠ Marka Travića
selo Mravinci
grad Mravograd
grupa Tehno-mrav
OŠ Mravko
Mravić
Mravinci
grupa
Tehno
mrav
A ja moram u grad.
Imenice su riječi kojima imenujemo sve što nas okružuje.
U kojem se stupcu nalaze imenice, a u kojemu ne?
susjeda
biciklom
prijatelj
vrata
tetka
užinom
nevolje
spremna
uzbuđeni
govorimo
ali
kada
su
odgovara
Pronađi u priči još
poneku imenicu.
15
Otkrij čudesni svijet
U učionici vas čeka učiteljica ili učitelj. Poslušaj priču u kojoj jedna djevojčica piše o svojoj učiteljici.
Moja učiteljica Dubravka B.
Moja učiteljica je Dubravka B., vama na znanje. Ha, muči vas ovo B., je li?! Htjeli biste znati
njezino prezime? Aaaa..., ne bi išlo! B, točka i gotovo. Nećete to saznati od mene.
Gospođa Dubravka poučava učenike u našoj školi... Ah, nesmotrenosti, gotovo sam se
zaletjela i rekla o kojoj je školi riječ. Zamislite da kažem sve podatke, a vi lijepo dodate i
ukradete mi voljenu učiteljicu. Da, ukradete! Zar mislite da se učiteljica ne može ukrasti?!
To mislite? Lopovi danas kradu sve i svašta pa, ako treba, i učiteljice. Ništa danas više nije
sigurno. Mama kaže da se ne brinem jer nije dosad ni čula ni pročitala da je neka učiteljica
bila ukradena. Ali jednom uvijek mora biti prvi put, zar ne?! A lopovi su sve domišljatiji:
surfaju po internetu i znaju mnogo toga. Zamislite, samo, da saznaju da negdje, tamo u
dalekoj Nigdjezemskoj, hitno trebaju učiteljicu jer ih nemaju dovoljno. Ha, zamislite! I što
bi se dogodilo? Ukrali bi gospođu Dubravku i prodali je u Nigdjezemsku, za dobre novce.
A nema tog novca kojim se može platiti moja učiteljica. Nema i točka! A zamislite da joj se
ondje i svidi, jer su tamošnja djeca bistrija i poslušnija od nas, pa odluči živjeti u toj čudnoj
zemlji. Zamislite, koji bi to bio problem!
Dominika ni to ne zabrinjava: kaže da nigdje nema bistrije djece od nas. Nigdje i točka!
Možda samo poslušnije. Možda.
Bog, pozdrav od Ide iz 2.d razreda!
Želimir Hercigonja
Bogatimo rječnik
internet – je svjetska mreža računala
kojom se ostvaruje komunikacija
surfaju/surfati – pregledavanje sadržaja
na internetu
16
Izrazi doživljaj
Kakva je Idina ljubav prema njezinoj učiteljici?
U časopisu za djecu mogu se naći
raznovrsni tekstovi. U njima objavljuju
radove književnici za djecu, novinari,
stručnjaci i - djeca. Ondje se mogu
pročitati zanimljivosti o životu djece,
odraslih, prirodi užega i širega zavičaja
ili čitavoga svijeta.
Uroni u priču
• Zašto Ida ne želi reći prezime svoje učiteljice?
• Čega se ona boji?
• Po čemu vidite da je silno uplašena?
• Što misliš, odakle Idi tako teške misli i strahovi?
• Brine li se njezin brat Dominik poput Ide?
• Što bi ti savjetovao/savjetovala djevojčici Idi?
• Pročitaj izražajno usklične rečenice koje izgovara Ida.
Svuda oko nas – mediji
Pročitaj zanimljivosti iz
časopisa za djecu.
17
Otkrij hrvatski jezik
Obavijest
Pročitaj o čemu pišu ova dva napisa na školskoj oglasnoj ploči.
Obavijest
Dragi učenici!
s da će u
Obavještavamo va
te Kvak
našoj školi Kazališ
Dvije
odigrati predstavu
drugoga
papige za učenike
a će se
razreda. Predstav
u 12 sati.
održati u knjižnici
Obavijest
U subotu 1
5. 6. u dvo
rištu
naše škole
bit će spre
mnik za
papirnati o
tpad. Poziv
aju se
svi učenici
i njihove ob
itelji
da donesu
papirnati o
tpad iz
svojih dom
ova.
Obavijest – pismena ili usmena – poručuje nam pojedinosti o budućem događaju.
Sadrži vrijeme i mjesto događaja te sudionike.
Svake godine učenici jedne škole
sudjeluju u akciji u kojoj mijenjaju
predmete koje skupljaju. Uz pomoć
navedenih pojedinosti napiši
obavijest o događaju.
vrijeme održavanja događaja subota u 10 sati
mjesto - školsko dvorište
aktivnost - mijenjanje predmeta
18
Otkrij hrvatski jezik
Izvješćivanje o prošlome događaju/Izvješćivanje o obavljenome zadatku
Tina priča o događaju o kojemu je čitala u novinama.
Od čega je obolio?
Je li ozbiljno bolestan?
Prošloga se tjedna u
zagrebačkom Zoološkom
vrtu razbolio slon Tili.
Hoće li dugo
bolovati?
Pročitaj.
Vijest
Susjedna je škola kupila
nekoliko kanarinaca. Već
je nazivaju raspjevanom
školom.
Vijest nas sažeto obavješćuje
o nekom događaju.
Odgovara na neka od ovih pitanja:
Što se dogodilo?
Kada se dogodilo?
Gdje se dogodilo?
Kome se dogodilo?
Zašto se dogodilo?
U OŠ Tina Ujevića, učenici 2. i 3. razreda održali su lutkarsku predstavu.
Gdje?
Tko?
Što?
Novac od ulaznica utrošit će za izlet na kraju školske godine.
Što?
Zašto? Kada?
Sastavi vijest o događaju u mravljoj
školi. Pomoći će ti pitanja.
Mravi su posadili cvijeće.
Neki su bojili klupice ispred škole.
Postavili su kamenčiće na stazice.
19
Otkrij čudesni svijet
Kada kažeš riječ mama, što osjećaš? Kada kažeš riječ tata, što osjećaš?
Postoji li neka druga riječ tebi jako važna?
O mami
– Pričat ću vam o mami
– rekoh ja.
Moja se mama svake večeri
kao neka ptica njiše na trapezu
pod samim krovom cirkusa.
Ona se njiše, svi joj se dive i
svima zastaje dah.
I ja je gledam, i ja joj se divim,
i meni svaki put zastaje dah.
Kad, baš kao ptica u letu, skoči
s jednog trapeza na drugi, ja
joj se još više divim, ali mi
još više zastane dah i htio bih
viknuti:
– Mama! –
ali ne mogu, jer u grlu nema
glasa.
Kad mama siđe s trapeza,
uvijek se grlimo i to su naši
najčvršći zagrljaji.
20
O tati
– Pričat ću vam o tati – rekoh ja.
Moj otac je tako dobar i tako mudar
da ga slušaju i lavovi.
Palma Katalinić
Bogatimo rječnik
trapez – sprava koja se sastoji od prečke
obješene o dva konopca
mudar – promišljen, pametan
Izrazi doživljaj
Što dječak osjeća prema roditeljima?
Uroni u priču
• Koje rečenice govore o dječakovoj
zabrinutosti za majku?
• Zašto je dječak ponosan na svoga oca?
• Kojim se zanimanjima bave tvoji roditelji?
• Što o tome možeš reći?
Svuda oko nas – mediji
Što prikazuje slika?
Kojim bi bojama ti
prikazala majčin ili lik tebi
drage osobe?
G. Klimt, Majka i dijete
21
Otkrij hrvatski jezik
Stvaralačko pisanje – sastavak
Prema rečenicama koje izriču mravi u obitelji Mravić sastavi priču.
Mimi: Evoo,
djede, toplog
čaja.
Djed: Baš ti hvala.
Baka: Zar ne
vidiš da ti je
na stolu?
Mama: Opet niste
pospremili igračke!
Martin: Nisam stigao.
Tata: Kamo mi je nestalo
nalivpero?
Što se dogodilo u mravljem domu?
Ispričaj pa sastavi rečenice prema onomu što je tko rekao.
Mama se ljuti na Martina jer nije
pospremio igračke.
Tata traži svoje nalivpero.
Baka ga je našla na stolu.
Mimi nudi djedu topli čaj.
Djed joj ljubazno zahvaljuje.
Sastavi nekoliko rečenica
o onome što prikazuje
fotografija.
22
O onome što se događa, što vidimo
i osjećamo možemo pismeno
sastaviti rečenice.
Otkrij hrvatski jezik
Pisanje riječce li
Promotri crtež. Čemu se mravi čude?
Koliko li je mrava došlo!
Vodite li računa da se ne gurate?
Koliko li mrava!
Koliko li cvijeća!
Smiješnih li bića!
Kako se piše riječ li u rečenicama što ih izgovaraju likovi iz nacrtanoga prizora?
Riječ li piše se odvojeno od ostalih riječi.
Pronađi u pitanjima riječcu li. Odgovori na ova pitanja. Nastat će sastavak o tebi.
Dječji leksikon
Voliš li plesati?
Voziš li dobro bicikl?
Smiješ li se često?
Znaš li plivati?
Koja ti je igračka najdraža?
Koga najviše voliš?
Koja je tvoja omiljena grupa?
Znaš li svirati neki instrument?
23
Otkrij čudesni svijet
Ti možeš stvarati nove riječi. Koje nove riječi možeš stvoriti od riječi orah, smokva, bor? Tim
riječima imenuj mjesto (selo ili grad).
Vjeveričino
najslađe
selo
Vjeverica vjeverala,
Šest je sela preverala,
Tek u sedmom večerala.
Skočila je
u
Hrastovac
Iz Hrastovca
u
Bukovac
Iz Bukovca
u
Lipovac
Iz Lipovca
Izrazi doživljaj
Jesi li se nasmijala/
nasmijao vjeveričinoj
potrazi za večerom?
Što je smiješno?
24
u
Brezovac
Iz Brezovca
u
Ljeskovac
U Ljeskovcu pet lješnjaka nađe
Od svih sela to joj je najslađe.
Uroni u pjesmu
• Kojim riječima pjesnik opisuje kretanje vjeverice?
• Od koje je riječi stvorena riječ vjeverala?
• Što vjeverica traži? Kroz koja je sela prolazila?
• Koje joj je selo bilo najslađe i zašto?
Grigor Vitez
Svuda oko nas – mediji
Zamisli da si brza vjeverica.
Pokušaj pokretima prikazati njihovo
kretanje.
Otkrij hrvatski jezik
Veliko slovo u imenima gradova
Promatraj putokaze s nazivima mjesta u našoj domovini. Pronađi što više gradova i sela.
Moje Dugo Selo
dugo je i veselo.
Slavonski Brod
Požega
Modri
no Se
lo
Moj Zelengrad nije zelen,
ali je mlad.
c
Hrastova
Zelengrad
Lipovac
Vukovar
Kakvim su početnim slovima napisana imena mjesta?
Brestovac
Split
Dubrovnik
Vukovar
Zadar
Vrbovac
Moj Slavonski Brod ima brod,
nad sobom plavi svod.
Imena mjesta pišu
se velikim početnim
slovima.
Kakvim se početnim slovom piše prva riječ u imenu, a kakvim druga?
Slavonski Brod
Babina Greda
Hrvatska Kostajnica Modrino Selo
Donji Lipovac
Kaštel Žegarski
Ako se ime mjesta sastoji od dvije riječi, obje se pišu velikim početnim slovom.
Jesu li sve adrese točno napisane?
Ovo je lako. Početno je
slovo uvijek veliko.
Imena mjesta
mogu imati više
riječi.
Goli Vrh Netretički
Sveti Filip Jakov
Ličko Petrovo Selo
Sveti Petar u Šumi
Biograd na Moru
Sveti Martin pod Okićem
Riječi kao što su na, u, pod i sl. u nazivu mjesta od više riječi pišu se
malim slovom. Sve ostale riječi pišu se velikim slovom.
25
Otkrij čudesni svijet
U kući, na ulici u prirodi osjećamo različite mirise. Zamisli cvjetnu
livadu i mirise koji se šire.
U gradu
Na putu do Trga bana Jelačića mama i trogodišnji Dalibor
stignu do Narodnog kazališta. Tu ih dočekaše gredice pune
prelijepa cvijeća.
– Kakvo krasno cvijeće! – oduševi se mama. – Kako opojan
miris!
- Da pomirišem – reče Dalibor,
pusti maminu ruku, pohita do
prve gredice, čučne, zabi nosić
u busenčić crvenih cvjetića i,
uvlačeći miris u sebe, ushićeno
izusti: - Mmhaaa...
Prođoše mimo kazališta i dođoše do Masarykove ulice. Po
njoj su jurili automobili jedan za drugim. Posljednji je imao
neispravnu ispušnu cijev i iz nje je kuljao gust, crnkasti dim.
- Kakav auto – frkne mama zastavši. – Kakav užasan smrad!
- Da posmrdim – kaza Dalibor i pobrza do ruba pločnika
vukući za sobom mamu i, udahnuvši u sebe zagađeni zrak,
razočarano otpuhne: – Bljak!
Slavka Škobić
Izrazi doživljaj
Koje si mirise osjetila/osjetio u priči?
Bogatimo rječnik
opojan – svojstvo mirisa koji opaja, omamljuje
ushićeno – radosno, oduševljeno, razdragano
izusti – izreče
Uroni u priču
• Koji je miris na putu kojim se kretao Dalibor s mamom bio ugodan?
• Kojom ga je riječju mama imenovala?
• Kojim je riječima Dalibor iskazao svoje oduševljenje?
• A razočarenje smradom?
• Kako se zovu trg i ulica kojima su prolazili?
• Kakvim su početnim slovima napisani nazivi?
Svuda oko nas – mediji
Na što te potiče vijest?
Vijest iz OŠ Slatina
Od same odluke o osamostaljenju škole 1997., počinje se oplemenjivati i uređivati unutrašnjost školskog
prostora te osmišljavati izgled školskog vrta. Intenzivno se radi na nabavci sadnica, priprema se tlo te postavlja
stazica od oblutaka. Od blatne površine pred predivnom školskom zgradom, uspjeli smo napraviti pravu malu
zelenu oazu, koju su stručnjaci proglasili najljepšim školskim vrtom osnovnih škola primorsko-dalmatinskog
pojasa u 2001.
Osim vrta, njegujemo bilje u svim prostorima škole, tako da je svaki njezin kutak ozelenjen.
�
Fijolica
26
Otkrij hrvatski jezik
Veliko slovo u imenima ulica i trgova
Kojim će sve ulicama i trgovina proći mravi da bi stigli do Zelenog trga?
Ondje hrane golubove. Bit će
mrvica. Požurimo se.
Trebamo stići od Cvjetnog
trga do Zelenog trga.
Stigli smo od Trga baruna
Trenka. Idemo prema Trgu
kralja Tomislava.
U telefonskom imeniku pronađi što više ulica koje su dobile ime po nekoj
poznatoj osobi, naselju ili pojmu iz svijeta prirode.
MARKO, Ulica vrba 1
TONKO, Ulica jasena 4
LIVIJA, Zagrebačka ulica 55
VITOMIR, Avenija Marina Držića 9
MIRKO, Krapinska ulica 25
SANJA, Ulica Stjepana Radića 8
IVAN, Ulica grada Vukovara 15
MAJA, Ulica platana 2
Kako se piše početno slovo prve riječi u nazivu ulice? Kako se pišu ostale riječi?
priroda
Ulica vrba
Ulica jasena
Cvjetna cesta
mjesta
Zagrebačka ulica
Krapinska ulica
Ulica grada Vukovara
ljudi
Avenija Marina Držića
Ulica Ivane Brlić-Mažuranić
Ulica Stjepana Radića
Početno slovo u
nazivima ulica uvijek
je veliko. Ostale se
riječi, osim vlastitih
imena, pišu malim
slovom.
Napiši nazive ulica i trgova kojima prolaziš na putu do svoje škole.
Cvjetni trg
Zeleni trg
Trg kralja Tomislava
Trg baruna Trenka
Početno slovo u nazivima
trgova uvijek je veliko.
Ostale se riječi, osim
vlastitih imena, pišu malim
slovom.
Ovdje se trg piše malim
slovom! A ovdje velikim!
To je isto kao i u
nazivima ulica.
27
28
Žuta jesen,
šarene stvari...
pssst, počinje film
29
Otkrij čudesni svijet
Svaku će kratku pjesmu pročitati jedan čitač. Ostali učenici trebaju zatvoriti oči i slušati prijatelje koji
čitaju. Zamišljaj sliku za vrijeme slušanja.
Pjesme
Magleno jutro
Ljutiti vjetar
Istrgnuo papirnatog zmaja
Iz dječakove ruke.
Kako je sladak
miris toploga kruha
iz krušne peći!
Nikako da uočim
što li to vrapčić
kljucka pred sobom.
Do tvoga povratka
čuvat ću ti gnijezdo,
lastavice.
Suncokreti
otežali; glave oborene
prema zemlji.
Stazu na njivi
pretrčao poljski miš...
pa još jedan...
Anto Gardaš
Izrazi doživljaj
Koja je pjesma
na tebe ostavila
najsnažniji dojam?
Pokušaj objasniti
čime.
30
Uroni u pjesme
• U kojim se pjesmama pojavljuju i djeca?
• Što rade?
• Koja pjesma pjeva o brzim pokretima likova?
• Tko se brzo kreće?
• Koja pjesma pjeva o jednom stanju u kojem se
nalazi lik?
• Koja pjesma opisuje i miris? Kakav je taj miris?
• Koja pjesma izražava radoznalost likova,
a koja brižnost?
• Pjesnik riječima predstavlja ono što želi.
Ti možeš zrečeno zamisliti.
• Koja ti je od ovih slika najzanimljivija?
pretrčavanje miševa
oborene glave suncokreta
dječak čuva lastavičje gnijezdo
promatranje vrapčića u kljuckanju
Bogatimo rječnik
oboriti – spustiti glavu, pokunjiti
otežali (otežati) – koji su postali teški
Pjesnička slika – Zamišljena slika
koju pjesnik iznese u pjesmi naziva
se pjesnička slika.
Svuda oko nas – mediji
Koju pjesničku sliku
možeš predočiti
pokretom?
Otkrij čudesni svijet
Ako danas pada kiša ili vjetar razbacuje lišće, zastani i osluhni.
Koji su zvukovi tihi, uspavljujući, pomalo tužni? A koji veseli?
Glasovima i riječima iskaži što čuješ.
Kiša
Kesten pred mojom kućom
skinuo je lišće.
Žaba prošetala drumom
s novim kišobranom
Kiša mi prozor pere
jutros, već zorom ranom.
Šetnje
Gumeni čovječuljci šetali su noćas ulicama
i igrali nogomet s kestenima.
Ljudi ih nisu spazili
jer previše žure ulicom
i ne zagledaju pločnike.
To čine samo djeca.
Bogatimo rječnik
drumom (drum) – cesta, put
Sunčana Škrinjarić
Izrazi doživljaj
Koje neobične prizore možeš prepoznati u ovim pjesmama?
Uroni u pjesmu
• Tko je uspio zapaziti kestene na ulicama?
• Zašto odrasli često ne zastanu da bi vidjeli zanimljive prizore?
• Podcrtaj retke u pjesmi Kiša koji su stvarni, a zatim one koji nisu stvarni.
• Pročitaj naglas stihove o kestenu. Opiši kesten bez lišća.
• U pjesmu je ušetala žaba. Pročitaj stihove o žabinoj šetnji. Kako se ponaša?
• Što radi kiša? Koja riječ označava da kiša jako pada?
Svuda oko nas – mediji
Zamisli da si novinar/novinarka
i s ulice izvještavaš o nečemu
neobičnom što se događa u jesen.
Primjerice, ježići išetali iz parkova na
ulice...
Što misliš da treba učiniti? Oprezno,
bodljikavi su.
31
Otkrij čudesni svijet
U zagonetkama su riječi zagonetne. Pokušajte u skupinama pronaći njihove odgonetke. Pokušaj
zamisliti ono što se opisuje u njima.
Vijuš i Šuško
Bijesan Vijuš ide,
Sve sa Šuška skide.
Djed sa crvenom bradom
Svatko ga znade:
Crvene je brade,
A zuba žuta,
Na sebi nosi
Devet kaputa.
Izrazi doživljaj
Jesi li zamislio/
zamislila
opisane likove
iz zagonetki?
Grigor Vitez
Uroni u zagonetke
• Tko bi mogao biti Šuško?
• A Vijuš?
• Što to Vijuš skida sa Šuška?
• Što je crvena brada?
• A žuti zubi?
• A toliki kaputi?
• Koliko je redaka u prvoj, a koliko u
drugoj zagonetki?
• Koji ti je redak u zagonetkama ponajviše
pomogao da pronađeš odgonetku?
Svuda oko nas – mediji
U časopisima za djecu često nailazimo na
rebuse.
Oni su zagonetka prikazana uz pomoć crteža,
slova, pravopisnih znakova...
Odgonetni ovu.
Stih je redak u pjesmi.
.
kabanica
32
Otkrij čudesni svijet
Promotri jesenski prizor koji vidiš promatrajući okoliš kroz prozor.
Kad su laste odlazile
Kad su laste odlazile
potočiću dah je stao,
jorgovan je suzom žutom
za lastama zaplakao.
Nad šumom se magle vile,
na cesti je vjetar meo;
zec od tuge cijelog dana
nije ništa, ništa jeo.
Gavranu se od žalosti
(il’ od zime) treslo krilo...
Kad su laste odlazile
sve je, sve je tužno bilo.
Ratko Zvrko
Bogatimo rječnik
jorgovan – vrsta grmolikoga cvijeća
Izrazi doživljaj
Kakav te
osjećaj
obuzeo dok si
slušao/slušala
pjesmu?
Uroni u pjesmu
• U prvom dijelu pjesme pjesnik se obraća onima koji
tuguju kao da su:
ljudska bića,
životinje,
biljke?
• Zamisli da si vjetar iz drugoga dijela pjesme.
• Oponašaj vjetar koji mete cestu.
• Po čemu se vidjelo da su životinje tužne u trećem
dijelu pjesme?
Strofa je cjelina koja se sastoji od jednog ili više
stihova.
Svuda oko nas – mediji
Pokušaj slušajući čitača kako čita ovu
pjesmu otplesati tužan ples i
pokretima prikazati tugaljiv ugođaj
pjesme.
33
Otkrij čudesni svijet
Pokušaj izgovoriti riječ dobar izostavljajući glasove o i a. Hoće li riječ biti razumljiva? Poslušajte priču
u kojoj su likovi na čudan način počeli izgovorati riječi.
Priča o samoglasnicima
Tini Tin, Zu-Zu, Boni, Sova i Čvak dobri su prijatelji. Igraju se
i uče zajedno, vole se i pomažu. I u ovaj zamak ušli su riješeni
da savladaju sve prepreke i otkriju sve njegove tajne.
Ali, hoćeš! Već na prvom koraku dočekao ih je čarobnjak i
poslao na njih svoj začarani vjetar. I, gle, što se dogodilo! Dobri
prijatelji su odjednom postali svađalice. Počeli su se gurkati i
smišljati razne pakosti.
Tini Tin je ugrabio slovo a: – Ovo je moje! – rekao je.
Zu-Zu je zgrabila slovo e, Boni je dograbila slovo i, Sova je uzela slovo o, ono joj
se najviše svidjelo jer liči na njene oči, a Čvak je bio najsporiji i njemu je ostalo
slovo u: – Ne dam ga nikome – rekao je, zgrabio ga i pobjegao na najvišu granu.
I da onda vidiš čuda! Svi su počeli govoriti nekim čudnim jezikom, nitko nikoga
više nije razumio. Tako je, na primjer, njihov prijašnji, lijepi prijateljski pozdrav «dobar dan, kako ste»,
Tini Tin izgovarao ovako: DABAR DAN, KAKA STA,
Zu-Zu ovako: DEBER DEN, KEKE STE,
Boni ovako: DIBIR DIN, KIKI STI,
Sova ovako: DOBOR DON, KOKO STO,
a Čvak ovako: DUBUR DUN, KUKU STU!
Stvari su postajale sve ozbiljnije. Tako je Tini Tin upao u
bunar želja, jer nije razumio Boni koja mu je vikala:
– PIZI, TINI TIN, TI TI JE BINIR!
Lijepo mu je govorila: «Pazi, Tini Tin, tu ti je bunar!» Ali on
to nije razumio, išao, išao, nije pazio i upao u bunar. Jedva ga je Sova izvukla.
Siroti Čvak može još gore nastradati. On upravo ide prema jednoj velikoj rupi u
stijeni, a Sova mu viče iz svega glasa:
– ČVOK, NO OLOZO O TO POĆONO, TO ŽOVO STROŠNO MODVJOD!
Ako ne odgonetnete šta Sova opominje Čvaka, jadni Čvak će nastradati, a ako odgonetnete, skinut ćete
čaroliju s naših junaka i moći ćete zajedno s njima u nove avanture. Dakle, na posao – odgonetka je:
ČV_K, N_ _L_ Z_ _ T_ P_Ć_N_, T_ Ž_V_ STR_ŠN_ M_DVJ_D!
Bogatimo rječnik
prijašnji – nešto što se nalazi ili se dogodilo prije čega
Izrazi doživljaj
Koje je rješenje odgonetke? Bravo, spasio/
spasila si Cvaka.
Uroni u svijet priče
• Zašto su prijatelji počeli smišljati pakosti jedni drugima?
• Na koji način su međusobne smicalice postale vidljive?
• Kada su krađe glasova postale opasne za njihov život?
• Što nam glasovi i slova omogućavaju?
(Rješenje: Čvak, ne ulazi u tu pećinu, tu živi strašni medvjed!)
34
Šimo Ešić
Svuda oko nas
– mediji
Što poručuje ovaj
plakat? Izrazi
svoje tumačenje
riječima.Bi li
njegova poruka bila
razumljiva kada ne
bi bilo slova koja su
označena crvenom
bojom?
Otkrij hrvatski jezik
Otvornici i zatvornici
Koja su slova na napisana pogrješnim mjestima?
Dabar dan! Kaka sta?
Deber den! Keke ste?
Dibir din! Kiki sti?
Dobar dan! Kako ste?
Dubur dun! Kuku stu?
Riječi bez pojedinih slova (ili na pogrješnim mjestima) otežavaju i
onemogućavaju razumijevanje.
Mravi su se poigrali i umjesto cijele riječi izgovorili samo neke glasove. Umetni slova koja
nedostaju pa ćeš otkriti što su rekli. Potom te riječi napiši. Koja si glasova umetnula/umetnuo?
Pogodi što sam rekla!
D BR JTR!
Dobro jutro,
shvatio sam!
GDJ T J T RB ?
Joj, zaboravio
sam je kod kuće.
Pročitaj riječi koje izgovara mrav. Koja slova nedostaju?
D( )BR( ) J( )TR( )
Otvornici su glasovi koji mogu
samostalno stajati. To su a, e, i,
o, u.
Katkad mogu dobiti značenje
i tada nisu samo glas, već su i
riječ. Bez otvornika riječi nisu
potpune. Sva ostala slova su
zatvornici.
35
Otkrij čudesni svijet
Pjesnik će nam pomoći da uz pomoć jedne riječi uskočimo u mnoštvo drugih.
Odgonetni koja je to riječ.
Tele
Čudna zgoda,
Čudan prizor:
Budalasto
Tele neko
Skočilo u
Televizor!
Nije znalo
Za bonton,
Skočilo u
Telefon!
Načinilo
Triput – hop!
Skočilo u
Teleskop!
Tog bi dosta!
Ali nije,
Triput nije!
Bunio se televizor:
– Ja ne želim
Biti
Vizor!
Žalio se telefon:
– Ja ne želim
Biti
Fon!
Govorio teleskop
– neću biti
samo
skop!
Što će tele,
Jadno tele...?
Izrazi doživljaj
Što je šaljivo u ovoj pjesmi?
Uroni u priču
• U kojim se sve riječima pjesme nalazi i riječ tele?
• Koje mu se slovo istrgnulo?
• Kojim se zatim riječima priključilo?
• Koji se kućanski uređaji spominju u pjesmi?
Televizija je medij koji se koristi za prenošenje
poruka, informacija, učenje i zabavu.
Svuda oko nas – mediji
Nacrtaj televizor. I njegov ekran.
A sada unutar ekrana nacrtaj prizor svoje omiljene
televizijske emisije. Za ostvarivanje tih ciljeva snima se
televizijski program. Djeci su namijenjene emisije za djecu.
36
Svi ga žele
I ne žele...
Na kraju mu se iz repa
Istrglo
Slovo E...!
I zar je to sve?
– Ne!
Tada su od njega
načinili
Hotel,
Motel,
I na kraju ispao
Koktel!
Stanislav Femenić
Bogatimo rječnik
motel – hotel na prometnici
hotel – ugostiteljski objekt namijenjen odmoru
koktel – vrsta pića
Otkrij hrvatski jezik
Slogovi
Pokušajte se prisjetiti što više riječi koje imaju dva otvornika. Napišite ih u bilježnicu. Zatim
svatko neka izgovori riječi koje je zapisao. Izgovara ih tako da ih rastavi na dva dijela i izgovor
svakog dijela poprati pljeskanjem ruku ili udarcem lopte o pod ili zid.
te-le
lop-ta
tra-va
vra-ta
bon-ton
te-le-fon
no-go-met
te-le-skop
te-le-vi-zor
Lupkajte rukama i izgovarajte ove riječi:
vatromet
nogomet
krokodil
drvored
Pročitaj riječi tako da zastaneš kod svake
crtice.
te-le-fon
te-le-vi-zor
o-lov-ka
sun-co-bran
ki-šo-bran
pa-pu-če
Riječi se mogu rastaviti u manje cjeline – slogove.
Koliko samoglasnika ima u svakom slogu?
ča-ša
tra-va
Koliko slogova ima svaka navedena riječ?
Slogova ima onoliko, koliko
ima otvornika.
ki-šo-bran
Imenuj predmete koje će pomesti mravica. Napiši ih. Koliko slogova imaju te riječi? Na koliko se
slogova mogu rastaviti riječi koje izgovara mravica?
Stalno moram
čistiti oko
mravinjaka.
Jednosložne riječi
kist
list
kist – list
gljiva – šljiva
bombon – balon
lula – frula
Dvosložne riječi
glji-va
lu-la
Višesložne riječi
kri-je-sni-ce
le-pti-ri-ce
Promatram
krijesnice, zvjezdice,
leptirice.
37
Otkrij čudesni svijet
Prošećimo se razredom (ili dvorištem u cipelama). Kako bi riječima dočarao zvuk
cipela u hodu, trčanju? Poslušaj pjesmu koja je puna takvih riječi.
Pjesma cipela
Idu muške –
Tupa tup!
A vojničke –
trupa trup!
posve nove –
škrip škrip
ženske lake –
Šik šik šik
pa djedove –
Hlapa hlup
i bakine –
lapa šlup
poderane –
huup up
a dječačke –
tipi tup
potkovane –
cvink cvank
raskvašene –
zvink zvank
još neke –
klip klap
i poneke –
cip cap cap!
stalno tako –
jedan dva –
slušam pjesmu
cipela!
Stjepan Jakševac
Izrazi doživljaj
Koji ti se dio
pjesme najviše
sviđa?
38
Uroni u pjesmu
• Čiji ti se zvuk cipela pri koračanju najviše sviđa?
• Pokušaj objasniti zašto pojedine cipele baš tako
zvuče kada se u njima hoda.
Bogatimo rječnik
potkovane – cipele sa željeznim
potkovicama
Svuda oko nas – mediji
Na velikom listu papira (ili novinskom
papiru) svaki učenik neka flomasterom
nacrta jedan par cipela u kretanju. Nakon
toga uz svoje cipela napiši kakav si korak
prikazao/prikazala (lak, težak, otmjen,
brz...).
Otkrij hrvatski jezik
Rastavljanje riječi na kraju retka, spojnica
Djeca i djed govore stihove pjesmice u ritmu lupkanja cipela.
Tupa tup!
Trupa trup!
Hlapa, hlup!
Kakve su riječi u prvom, a kakve u drugom stupcu prema broju
slogova? Mogu li se riječi iz oba stupca rastaviti na slogove?
tu-pa
tup
tru-pa
trup
hlu-pa
hlup
šlu-pa
šlup
Koje su jednosložne, a
koje dvosložne riječi?
pjesma
djed
baka
štap
Jednosložne se riječi ne mogu rastaviti na slogove.
Koje riječi nisu stale u jedan redak? Na kojem se mjestu u retku rastavlja svaka takva riječ?
Imam
groznu zubobolju.
Boli me zub.
Otišao sam zubaru.
zub
zubaru
zubobolja
Kada na kraju retka u nj ne stane cijela riječ, riječ se rastavlja na slogove
tako da se iza zadnjeg sloga u retku piše crtica koju zovemo spojnica (-).
Ispravno
rastavljene
riječi
Što si to sve nagurao u
mravinjak? Odmah izbaci
pogrješno rastavljene riječi!
gljiva, list,
latice, tenisica, mrvica, čačkalica, sjemenka, travčica, stabljika, vlat
tenisica
čačkalica
39
Otkrij čudesni svijet
Zamisli da si se smanjio/smanjila na veličinu malih patuljaka.
Sada kada si u njihovu svijetu, poslušaj pjesmicu o njihovu životu tijekom četiri godišnja doba.
Patuljci
Poslije kiše
šumica svaka
puna je malih
patuljaka.
Ljeti,
u krilu hrastove sjene,
gdje se jagode rumene,
kaputići njihovi žarko se
crvene.
U proljeće
Traži ih pod travom,
tamo se skrivaju
u modroj kapici
i odijelcu plavom.
S jeseni
– sve je rjeđe
pronaći njihove kapice smeđe.
Zimi, u snu,
duboko u lišću,
jedan uz drugog se stišću,
a za to vrijeme
šumska vila
odore proljetne, modre im šila.
Vera Zemunić
Bogatimo rječnik
Spoji riječi istog ili sličnog značenja.
odora
plavo
modro
jarko
žarko
crvene
rumene
odijelo
40
Izrazimo doživljaj
Što misliš, koje je godišnje
doba najzanimljivije u svijetu
patuljaka?
Uroni u pjesmu
• Kada je puna šuma patuljaka?
• A kada ih su rijetki?
• Gdje se skrivaju u proljeće?
• Gdje borave zimi?
•Koja ti je pjesnička slika
najprivlačnija?
Strip - je niz sadržajno povezanih prizora. Priča treba biti ispričana čitatelju (gledatelju) putem slika, statičnih ili
pomičnih. Strip dolazi od američkog naziva Comic Strip što doslovno znači komična traka.
Svuda oko nas – mediji
Nacrtaj patuljke u nizu slika – stripu. Jedan prizor u proljeće, jedan ljeti, jedan u jesen i posljednji zimi. Možeš ga
prvo nacrtati olovkom jer ga je tako lakše popraviti. Nakon toga crtaj tušem, kistom, flomasterom ili opet olovkom.
Kvadrate ili pravokutnike postavi tako da oko svakoga bude prostora jer je strip tako čitljiviji i jasniji. Raspoloženja
likova dočaraj izrazom lica i pokretima tijela. Oblačići u kojima se nalazi tekst koji likovi izgovaraju neizostavni je dio
stripa. Onaj sa strjelicom prema liku je znak da lik govori, a onaj sa kružićima od lika do oblačića je znak da lik misli.
Oblačići se uvijek čitaju s lijeva na desno i od gore prema dolje.
41
Otkrij čudesni svijet
Na što se ti obično tužiš, žališ? Kada tvoji rođaci ili prijatelji dođu u jesen, na što se žale?
Tužbalica
Moj brat, selski puž,
iz puž – jarka,
živi daleko bolje
nego ja, gradski puž
iz parka.
On živi na selu
i stalno ima kožu
bijelu,
a ja,
stalno sam crn,
crn od tabana do
roga,
crn od smoga!
Dragutin Horkić
Bogatimo rječnik
jarak – otvoreni kanal za odvođenje vode
Izrazi doživljaj
Suosjećaš li sa
seoskim ili gradskim
pužem?
42
Uroni u pjesmu
• Zašto se gradski puž žali na svoj život?
• Po čemu se vidi da mu šteti onečišćeni zrak?
• Što misliš, prijeti li još neka opasnost puževima iz gradskih parkova?
• Što bi rekao/rekla za sebe: jesi li gradsko ili seosko dijete?
Svuda oko nas – mediji
Pročitaj neke od ovih plakata na
kojima su djeca napisala u kakvom
gradu i okružju žele živjeti.
Jasna Popović
Pronađi stihove kojima se iskazuje želja:
da ne onečišćujemo prirodu,
da uživamo u njezinim mirisima,
da se veselimo životu,
da živimo u skladu s prirodom.
crtaj na svome plakatu svoje mjesto kakvo želiš da je u budućnosti.
43
Otkrij čudesni svijet
Prisjeti se nakoga svoga neobična sna. Snovi su puni neobičnosti. Pokušat ćemo ući u san jedne
djevojčice.
Budilica
Sanjala sam da šećem sa svojom prijateljicom Ivom
i da svako malo na putu pronalazimo budilice.
Nakon nekog vremena torbe su nam bile pune
svakojakih budilica: malih, malo većih, okruglih,
četvrtastih, šarenih, jednobojnih. Iva je rekla da će
njezina mama misliti da je ona ukrala te budilice,
jer je jednom ukrala krušku iz samoposluživanja,
pa me zamolila neka ih sve ponesem svojoj kući.
Jedva sam ih strpala u torbu i džepove. Ostale, na
koje smo nailazile kasnije, nismo više uzimale.
Kad sam došla kući i naumila tati i mami pokazati
budilice, njih više nije bilo. Torba mi je bila prazna,
a roditelji su me ismijali rekavši da izmišljam i
sanjam. Mama je još dodala da je to od pretjeranog
uživanja čokolade.
Šifra: Skupljačica budilica
RUŽIČASTA SANJARICA
Da si slučajno sanjala da te budi budilica, zasigurno
bi nešto bitno zaboravila. Ovako, tvoj san upućuje
da ćeš morati učiniti neke stvari koje ti baš i nisu
po volji. Čini mi se da se to ponajviše odnosi
na spremanje tvoje sobe. Imam osjećaj da voliš
gomilati stvari, a kad dođe vrijeme ne znaš ih
staviti na njihovo mjesto. Zato nerijetko ne možeš
pronaći neku stvar koju tražiš, nego je nađeš kad
je već kasno. Preporučujem ti da se usredotočiš na
red i očistiš sobu. Tako ćeš pronaći i svoju davno
izgubljenu i zaboravljenu budilicu.
Silvija Šesto
Bogatimo rječnik
samoposluživanje – trgovina u kojoj se kupac
sam poslužuje
gomilati – skupljati mnoštvo čega
svakojakih – svakakvih
nerijetko – nije rijedak slučaj
Izrazi doživljaj
Što je neobično u ovome snu?
44
Uroni u priču
• Gdje su se gomilale budilice?
• Kakvih je sve budilica bilo?
• Kakva je oblika tvoja budilica?
• Kakav je njezin zvuk?
• Što je Iva pomislila da će reći mama odakle joj tolike budilice?
• Koji ti je dio opisanoga sna bio neugodan? Pročitaj.
• Kako je sanjarica protumačila san? A kakvo je tvoje viđenje Ivina sna?
• Što bi preporučila djevojčici?
Svuda oko nas – mediji
Čest san mnoge djece je da lete poput Petra Pana.
Pokušaj maštati o tome ili o onome što si ti sanjao/
sanjala. Napiši sastavak.
Kad bi ljudi letjeli
Kad bi ljudi letjeli ne bi
trebali ceste, a kuće bi mogle
biti na visokim stijenama.
Postojali bi ljudi selice i
ljudi stanarice. Brali bi voće
odozgo. Svatko bi uletio kroz
prozor u svoju sobu. Letjeli
bi sa svojim pticama kao
kućnim ljubimcima. Igrali bi
nogomet na oblacima. Kad bi
padala kiša odletjeli bi iznad
oblaka i uživali u toplom
suncu.
Nebo puno letećih ljudi
izgledalo bi kao veliki
mravinjak.
Učenik, Igor Šipek
45
Otkrij čudesni svijet
Slon i mrav se razlikuju po veličini. Jedan je golem, a drugi majušan. Mogu li se ipak zajedno igrati,
otkrit će nam priča.
Slon i mrav
Slon i mrav su se igrali skrivača. Najprije se sakrio slon a mrav ga je tražio.
– Vidim te – zavrišti mrav. – Priznaj da si se sakrio iza tratinčice.
– Jesam – tužno prizna slon. – Što ti znaš tražiti, mrave, joj to je pravo čudo. A mogu li se, mrave, još sakriti? Kladim
se o moje klempave uši da me nećeš više tako lako pronaći.
– Možeš, slone, i kladim se o tvoje klempave uši da ću naći. Jesi li se sakrio?
– Jesam, mrave.
– Mogu li te tražiti, slone?
– Možeš, mrave.
– Vidim te – zaurla mrav. – Priznaj da si se sakrio iza bubamare.
– Em ti tvoga, lako si me našao kad se bubamara pomaknula. Mogu li se, mrave, još jednom sakriti? Kladim se o
moje klempave uši da me nećeš pronaći.
– Može – pristane mrav.
Ovoga puta slon se odlučio mudrije sakriti. Mislio je da će biti najbolje ako zažmiri.
– Ako ja ne vidim njega dok zažmirim, neće niti on mene – poraduje se slon i zaklopi oči.
– Mogu li ići, slone?
– Možeš, mrave.
– Već te vidim – usklikne mrav.
– Reci onda gdje sam.
– Baš si ti pravi slon, ako misliš da ne znam. Sakrio si se iza
očnih kapaka.
– Jesam – prizna slon. – Joj što ti znaš tražiti, mrave.
– Sad je na meni red – reče mrav i sakrije se odjednom tri
puta.
– Jesi li se sakrio, mrave?
– Jesam.
– Mogu li ići?
– Možeš, slone.
Slon je tražio i nije našao mrava. Još i danas vuče surlu
po zemlji ne bi li mu ušao u trag. A da je slon oprao uši, čuo bi da mu se mrav sakrio u uho.
– Hej, mrave, neću se više igrati – reče slon. – Ti si se tri puta sakrio odjednom, a to ne važi.
– Važi, važi! – oglasi se mrav. – Tri puta me moraš tražiti odjednom.
– Da, mrave, vidiš to se nisam ni sjetio.
I samo što je ponovo krenuo u traženje, slon naiđe na kolonu od četiri mrava.
– Joj, mrave – poraduje se slon – vidim te četiri puta.
– Ne vidiš me četiri puta – razjasni mrav – nego vidiš četiri mrava.
– Joj meni sad više ništa nije jasno – uzdahne slon i zaustavi svojih toliko i toliko tona slona. Ali nije se zaustavio tri
puta odjednom, nego se jedva jedvice zaustavio jednom od tri pokušaja.
Zvonimir Balog
Bogatimo rječnik
klempave – kojemu uši
nisu dovoljno priljubljene
uz glavu
Izrazi doživljaj
Što ti je najsmješnije u
priči?
46
Uroni u priču
• Gdje se sve slon skrivao?
• Je li se slon mogao uspješno sakriti mravu? Pojasni.
• Tko je u ovoj igri domišljatiji?
• Pronađi rečenice koje potvrđuju da se slon zbunio u igri
skrivača s mravom? Iako je slon uvidio da je mrav bolji u
skrivanju, je li mu zamjerio?
• Pronađi pitanja u kojima se nalazi upitna riječ li.
• Potcrtaj ih.
Svuda oko nas – mediji
Nacrtaj slona koji se
sakrio iza tratinčice.
Nacrtaj slona koji se
sakrio iza bubamare.
Nacrtaj slona koji se
sakrio iza očnih kapaka.
Otkrij hrvatski jezik
Jesne i niječne rečenice
Pročitaj rečenice. Koja rečenica nešto potvrđuje, a koja niječe?
Ne ću se igrati.
Nemam surlu.
Ne vidim te.
Hoću se igrati.
Imam surlu.
Vidim te.
Jesne rečenice potvrđuju ono što se njima izriče.
Niječne rečenice niječu ono što se njima izriče.
Pročitaj poruke koje mrav smatra važnima. Jesu li to jesne ili niječne rečenice?
Ne gazi
travu.
!
e!
ve ak
ra nj !
m vi ire !
zi ra pt
e
ga ši m j le žev
a
Ne e ru vat j pu
N h ca
Ne ba
Ne
Zašto ne bi
pisalo i ovo!
Pročitajte u parovima kratke razgovore.
Ti si jako hrabar mrav jer
braniš druge.
Jesam.
Jesam.
Ti si jako dobar mrav jer se
brineš za druge.
Riječca ne u
niječnim izjavnim
rečenicama piše
se odvojeno od
ostalih riječi.
Ti si savršen mrav.
Nisam.
Ja jesam dobar.
Ti si hrabar.
On nije vrijedan.
Nikako nemoj zakasniti.
U nijekanju se riječca ni piše zajedno s riječima (nisam, nisi, nije, nikad, nikako,
nikud...) ili odvojeno (ni od koga, ni s kim...).
Koje su rečenice iz priče jesne, a koje niječne?
Ne vidiš me četiri puta.
To je pravo čudo.
Baš si pravi slon.
I nije našao mrava.
47
Otkrij čudesni svijet
Je li čuo/čula da netko kaže: Nemam dovoljno vremena! Tko to obično kaže?
Moj tata nema vremena
Moj se tata u zadnje vrijme stalno žali
da nema vremena. Kad god ga zamolim
da mi ispriča nešto smiješno, njemu
ponestane vremena. On ne bi imao ništa
protiv da me povede u park kad bi imao
dovoljno vremena. Danas sam se pojavio
na vratima njegove sobe i zamolio ga da
mi nešto objasni, a on je pogledao na sat i
rekao: “Oprosti, ali sada nemam dovoljno
vremena.” Odlučio sam stvar uzeti u svoje
ruke.
Na tatiu radnom stolu blistao je prekrasan
ručni sat. Nikada mi nije dao da se njime
poigram. Kad je tata nakratko izašao,
utrčao sam u sobu i uzeo sat sa stola.
Morao sam provjeriti što se dogodilo s njegovim vremenom. Sve je bilo na mjestu.
Kazaljke su se i dalje jednako pomicale, na prvi pogled sve je bilo u redu. Morao sam vidjeti što to unutra
nije valjalo. Pokušao sam otklopiti sat, ali nije išlo. Morao sam upotrijebiti silu. Samo sam malo lupio po
stolu, a vrijeme se razletjelo na sve strane. Ako i vi imate sličnih problema, možete slobodno doći k meni.
Kad pokupim sve tatino vrijeme ispod kreveta, stola i stolaca, imat ću ga punu ladicu, a to je za početak
sasvim dovoljno da vam posudim ono što vam je najvažnije.
Mirjana Mrkela
Izrazimo doživljaj
Što je tata stalno ponavljao?
Uronimo u priču
• Koliko mu vremena nedostaje?
• Je li dječak namjerno razbio očev sat?
• Što je bila njegova želja?
• Može li se vrijeme izvući iz samoga sata?
• Imaš li sličnih problema?
48
Svuda oko nas – mediji
Napiši i ti nekoliko stihova o svome tati.
PRAVI TATA
Pravi tata sa mnom zadaću radi,
Pravi tata sa mnom razne igre pravi.
Kad padnem, uvijek me digne,
Kad pobijedim, uvijek mi namigne.
Kad sam tužna, odmah postanem sretna,
Kad sam nespretna, postanem spretna.
Pravi tata priča sa mnom o mojim problemima,
I uvijek mi dolazi s novim rješenjima.
Sva je ovo bila šala, mala,
Jer pravi je tata onaj koji me voli,
I nikad ne bude da me ne voli!
Učenica, Ana Orlić
Otkrij čudesni svijet
Prisjeti se pitanja koja si postavio/postavila
nekoj starijoj osobi.
Narančasta priča
Kako sam s didom
hranio
životinje
...
Dida je uzeo džepnu svjetiljku (uzeo sam i ja svoju,
manju), obukao jaknu (i ja sam svoju), obuo šlape
za dvorište (i ja sam), i pošli smo van. Baka nam je
iz kuhinje doviknula da se ne zadržimo predugo.
– Dida? – pitao sam ga čim smo izašli.
– Molim, Matija.
– Hoćemo danas opet ići gledati konje?
– Ako baš želiš...
– A kad?
– Poslijepodne.
– U koliko sati?
– U pet.
– A možemo u tri?
– Ne možemo.
– Zašto?
– Jer konji tada spavaju.
– Kako spavaju?
– Odmaraju se poslije ručka, kao i ti.
– Dida?
– Molim, Matija.
– Kakav je to konj od godinu dana?
– Mlado ždrijebe. Zove se još i «ome»... ili «omica»,
ako je ženka.
– Znao sam to. A kakav je konj od tri godine?
– Vrlo mlad konj.
– A od četiri?
– Isto.
– A od četiri?
– Isto.
– A od sedam?
– Pravi mladi vranac.
– A od deset godina?
– To je zreo konj.
– A od dvanaest godina? Malo je stariji?
– Da.
– A od petnaest godina?
– To je stariji konj.
– A od devetnaest?
– Oh, to je već starac.
– Dida, a kakav je to konj od šest godina?
– A onaj koji ima dvije godine?
– To je dosta mlad konj...
– Dida?
– Molim.
– Kakav je to konj od pet godina?
– Ne znam, Matija!
Ulomak iz zbirke priča Zapitkivalice
(kad sam bio mali) Larise Mravunac
Bogatimo rječnik
vranac – konj crne dlake
Izrazi doživljaj
Zašto dječak zapitkuje djeda?
Uroni u priču
• Čemu se dječak veselio?
• Što ga je naročito zanimalo?
• Koju je osobinu iskazao djed odgovarajući svome unuku?
• Je li znao odgovore baš na sva pitanja?
• Među mnoštvom dječakovih pitanja pronađi jedno dječakovo pitanje koje je
tebi najzanimljivije.
• Čitaj priču po ulogama.
Svuda oko nas - mediji
Pogledaj sliku Konj Antuna
Maslea.
U kojemu se položaju nalazi konj?
Po pokretima kista što možeš
zaključiti, koje je kretanje konja
slikar prikazao?
49
Otkrij čudesni svijet
Kako se pozdravljamo svakoga jutra? A svakoga dana odgonetnimo kamo odlaze dani.
Dobar dan
Već sam ispružila ruku k prekidaču svjetiljke, kad me Iva iznenada upita:
– Kamo odlaze dani kad se smrači? Gdje spavaju?
– Gdje spavaju?! U svojim krevetićma. Kasno je. Bilo bi bolje da i ti već spavaš.
– Ne znaš?! – iznenadila se.
– Ne znam. Ta tko bi znao odgovor na sva tvoja pitanja?! Ali raspitat ću se.
S police sam uzimala knjigu po knjigu, ali ni u jednoj nisam našla odgovor. Možda je trebalo reći da nestaju iza
planine, ili da spavaju u šumi, kao vjeverice. A možda imaju gnijezda na brijestu.
– Nisi u pravu! – čula sam iza sebe, ali nikog nisam vidjela.
– Tko se to javlja? I to ovako kasno – pitala sam.
– Dobar Dan.
– Nije dan. Rekla bih da je odavno noć.
– Nisam ti zaželio dobar dan, predstavio sam se. Raspitivala si se o meni.
Zacijelo to ima veze s Ivinim pitanjem, mislila sam. Nepoznati je potvrdio:
– Ako bolje pogledaš, sve će ti biti jasno.
Sobom su plovili mali ružičasti oblačići, trčkarali znatiželjni zečevi. Slova su se hvatala za ruke i cupkala po
sagu.
Tek sad mi ništa nije bilo jasno. Očekivala sam razrokog patuljka, ili mudru sovu, bilo koga tko bi mi objasnio
što se dešava. Sobom su i dalje poskakivali pjenušavi potočići, a želje se kotrljale kao i šareni bomboni na stolu.
– Da ti pomognem? Iskrao sam se na trenutak ispod jastuka na kojem Iva spava.
Začudila sam se, a moga kasnog posjetioca je to nasmijalo.
– Došao sam da vidiš kako izgleda sretan dan, za razliku od tvojih dana.
– Mojih dana? Zar nemamo svi iste dane?
– Ti si doista neznalica. Ništa ne znaš o danima.
To je bilo točno. Mislim da sam pocrvenjela zbog toga. Sad mi je postalo jasnije. To je, zacijelo, jedan od onih
radosnih dana kakvih se i ja sjećam.
Željela sam ga zadržati. Još nisam
uspjela ništa reći, a on mi je već
odgovorio:
– Odlazim u sjećanje. Tamo svi mi
odlazimo i čekamo da nas se netko
sjeti. Ja ću se možda i vratiti, ako Iva to
poželi.
Iz sobe su polako nestajali ružičasti
oblaci. Radoznali zečevi pokupili su
bombone i odskakutali. Razmišljala
sam o onome što sam upravo
doživjela, dozvajući iz sjećanja one
davne sretne dane. Budem li istrajno
mislila o njima, znala sam da će mi se
opet vratiti i unijeti radost u moj život.
Iz zbirke priča Sretne priče Mile Železnjak
50
Bogatimo rječnik
brijest – vrsta drveta
cupkala/cupkati – ravnomjerno poskakivati u mjestu ne podižući
od tla prste, nego samo pete
Izrazi doživljaj
Kakvi dani su najbolji dani?
Uroni u priču
• Što je zanimalo Ivu? Koji su joj odgovori ponuđeni?
• Kada je Iva zaspala, što se neobično dogodilo?
• Kakav se dan iskrao ispod njezina jastuka?
• Pronađi ulomak u kojem se napeto iščekuje da se netko
pojavi.
• Kakav je bio dan koji se pokazao?
• Pokušaj se prisjetiti sretnoga dana i jednoga koji bi
najradije zaboravio/zaboravila.
• Koje dane treba pažljivo čuvati u sjećanju?
Svuda oko nas – mediji
Medvjedići su omiljene igračke
mnogih djevojčica i dječaka širom
svijeta.
Toliko su popularni da im djeca
pridaju mnoštvo osobina.
Promotri ovu izložbu starinskih
medvjedića i otkrij kakvi su. Svakako
opiši i svoga iako se možda s njime
više ne igraš.
Odjenuo sam svečano
odjelo s mašnom i
kapicom.
Volim juriti na
biciklu.
Volim vježbati u
prugastom trikou.
Volim čipkaste
haljinice.
Razlikujem se bojom
krzna.
51
Otkrij hrvatski jezik
Opisivanje likova
Okrenite se u razredu jedni prema drugima. Jedan igrač neka nasumce dobaci lopticu drugome.
Taj igrač mora izreći najmanje tri rečenice koje kazuju što neki od učenika voli i koje su mu
najuočljivije osobine.
Maja voli plesati.
Mršava je.
Često veže
kosu u repiće.
Skuplja sličice
pjevača.
Lijepo čita i
zaljubila se u
Tina.
Koje riječi opisuju izgled, a koje osobine?
Osobine
Izgled
rado pleše i pjeva
voli čitati
druželjubiv
veseo
lijepo čita
debeljuškast
Ivan voli
računala.
Voli se družiti s
Markom.
Voli se smijati i
pričati viceve.
Debeljuškast je.
mršava
zaljubljena
Kad opisujemo ljude, možemo opisati njihov izgled i njihove osobine.
Koja mama opisuje osobine svoga djeteta, a koja izgled?
Tiki je miran kao prava
bubica. Voli grickati sve
do čega stigne. Rijetko
plače.
52
Miki je sličan svom
djedu. Ima krupne
oči i često se smije.
Opiši izgled dječaka prateći
redoslijed opisivanja – plan.
osmijeh
kosa
oči
nos
zubi
Usporedi svoj opis s napisanim opisima.
S kojima se tvoj opis više slaže?
Dječak se stidljivo smiješi.
Kroz rumene usne vire bijeli zubići.
Ima plavu kratku kosu i plave oči.
Nos mu je pravilna oblika.
Dječak se smije na sav glas.
Kroz rumene usne vire bijeli zubići.
Ima crnu kosu i plave oči.
Nos mu je prćast i posut pjegama.
Pročitaj kojim riječima mravi opisuju djecu.
Čudni likovi!
Pomalo su nalik na naš svijet
bubica i zvjerčica.
Marica je krhka i nježna kao
leptirica. Martinova frizura strši.
Sliči ježevim bodljama.
Tibor je ljutit poput bumbara.
Opiši prijatelja/prijateljicu pored koga/koje sjediš.
53
Otkrij hrvatski jezik
Filmska priča
Za svaki crtež izreci jednu rečenicu. Pokušaj što točnije opisati što je prikazano na pojedinom crtežu.
Slastičar nosi tortu.
Zakoračio je lijevom nogom.
Zakoračio je lijevom nogom.
Ponovno desnom.
Pa lijevom.
Spotaknuo se o kamenčić na putu.
...
Film je djelo u kojem se pokretnim
slikama i zvukom prikazuje zapis
izvanjskoga svijeta. Ono što se snima
može biti raznoliko:crtež, lutke, ljudi u
nekom prostoru, gluma ljudi...
U crtanom se filmu
kreću nacrtani
likovi. Crtani film
stvara se tako da
se pojedinačno
snima niz crteža
u kojima se
prikazuju faze
nekog pokreta.
Snima se kvadrat
po kvadrat,
odnosno crtež po
crtež, a svaki crtež
je dio budućega
cjelovitog pokreta.
U filmskoj priči
prati se određeni
slijed događaja.
Oni su
predstavljeni uz
pomoć filmskih
likova.
•Tko je glavni, a tko
sporedni lik u prikazanoj
filmskoj priči?
Kopiraj pa izreži sličice i složi ih jednu na drugu po redu tako da je sličica br. 1 na vrhu, a br.
16 na dnu. Složene sličice pričvrsti spajalicom na sredini s lijeve strane. Jednom rukom primi
sličice, a drugom ih brzo listaj. Činit će ti se da gledaš crtani film.
54
Otkrij hrvatski jezik
Red riječi u rečenici
Poveži riječi iz pojedine skupine u rečenice.
pršti
vatromet
bučan
knjiga
ukusno
pletena
lijepa
crteži
zanimljiva
tamnomodre
košarica
osvjetljava
grožđe
bobice
knjigu
čitam
lijepu
Čitam lijepu i zanimljivu knjigu.
Sastavi sam/sama nekoliko rečenica.
Vatromet je bučan.
Pršti na sve strane.
Osvjetljava nebo.
sočno
Dobila sam knjigu.
Zanimljiva je.
Ima lijepe crteže.
i
zanimljivu
Rečenice nam kazuju nešto o
nekome ili nečemu.
U košarici je grožđe.
Jako je ukusno i sočno.
Bobice su mu tamnomodre.
Pročitajte što piše u oblačićima. Jesi li to barem djelomično razumio/razumjela? Pravilno
poredaj riječi i dobit ćeš rečenicu.
sam dobio
bicikl novi
i početku bilo
u padova je
Dobio sam novi bicikl.
sada vožnji pravi
u sam majstor
Iz dviju skupina odaberi riječi od kojih možeš složiti rečenice. Zatim
nacrtaj ono što rečenice kazuju. Nastat će mala priča i strip.
djevojčica
jesti
jabuka
baciti
mrav
odgristi
pojesti
55
56
Kako biti dobar iz inata,
kako naći pomoć,
kako poslati sretne misli...
57
Otkrij čudesni svijet
Što je za tebe sreća? Pročitat ćemo priču o dječaku koji je otkrio što je sreća.
Kako je Matija kupio
sreću
Mali je Matija strašno žalostan. Ništa ga ne
veseli. Sve mu je nekako glupo i dosadno.
Želio bi biti veseliji, no čini mu se da se
uzalud trudi. Pokušao je popraviti ocjene, ali
žar učenja kratko ga je držao. Počeo je svirati
gitaru, no već nakon nekoliko sati prestao
je vježbati. Učinilo mu se da bi bilo mnogo
lakše i mudrije trenirati nogomet. Nogometaši dobro
zarađuju. Ali trener ga nije odmah uvrstio u prvu momčad
pa je izgubio strpljenje i odjednom otkrio da je zapravo rođen za
slikara. Međutim, učiteljica je njegove crteže nazvala packarijama
i to ga je strašno uvrijedilo. Sad je ljut i na mamu jer mu je dala
premalo novca za sve što je želio.
– Nesretan, ja sam strašno nesretan! – govorio je sam sebi u bradu.
Dok se vukao prema trgovini kao lijena mačka i razmišljao što bi si
kupio, pridružio mu se prijatelj iz razreda.
– Jakove, molim te reci mi koliko ti džeparca dobivaš od mame? – upita ga
Matija.
– Kako to misliš? – upita ga Jakov. – Nikad nisam imao džeparac. Moja mama je
sretna kad nam uspije zaraditi za kruh.
Matija se odjednom postidi, a u glavi mu sine čudna misao. Pogleda dječaka pokraj sebe, odmjeri ga
dugim i ozbiljnim pogledom pa reče:
– Hoćeš li da ti ja danas dadem svoj džeparac?
Toga dana Matija je prvi put izašao iz trgovine vesela koraka. Nosio je sreću u srcu.
Božidar Prosenjak
Bogatimo rječnik
džeparac – novac za sitne
svakodnevne potrebe
Izrazi doživljaj
Što je Matiju učinilo sretnim?
Uroni u priču
• Na početku priče Matija je nesretan iz raznih razloga. Navedi neke.
• Jesu li njegovi problemi doista veliki i teški?
• Što je dječaka razveselilo?
58
Svuda oko nas – mediji
Pročitaj u novinama jednu lošu vijest,
a zatim brzo jednu vedru.
Je li tvoja tuga veća ili manja od te
tuge o kojoj si čitao/čitala?
Otkrij čudesni svijet
Jesi li se odlučio/odlučila nastojati bolje se ponašati u nekim prigodama?
Bit ću dobar iz inata
Baš se danas neću tući!
Danas ću baš dobar biti!
Iz škole ću
ravno kući
baš na vrijeme se vratiti!
I špinat ću sav pojesti.
Pokazat ću mami, tati
uredan
da mogu biti.
Baš se neću zaprljati!
Pa nek’ vide kako mogu,
pa nek’ znaju da sam “pravi”
i da i ja
“nešto imam u čupavoj svojoj glavi”.
Sad me ljube,
sad me hvale,
a ne znaju mama, tata:
Sve što hoću, to i mogu!
Sad sam dobar – iz inata.
Mirna Grbec
Bogatimo rječnik
inat – namjerno postupanje protiv volje koga drugoga zbog ponosa
Izrazimo doživljaj
Zašto je dječak odlučio biti dobar?
Uronimo u pjesmu
• Je li inat dobar pokretač njegova ponašanja?
• U čemu bi on postao sve bolji i bolji?
• Je li dječak odlučio činiti ono što inače rado radi ili ono s čime inače
ima problema?
• Pročitaj stihove koji na kraju imaju uskličnik.
• Pročitaj ih naglas.
Svuda oko nas – mediji
Odaberi svoju omiljenu radijsku
emisiju za djecu.
Neka ti ona dan učini ljepšim i
zanimljivijim. Pričaj o tome što si
čuo/čula.
59
Čudesni svijet riječi
Zamisli da je zima živa. U koji bi je lik pretvorio/pretvorila? Poslušaj što je spisateljica napisala o zimi.
Zima i mraz
U bijelom ogrtaču
sa žezlom od snijega
ogrnuta čipkom ledenih zvjezdica
pošla je na jutarnju šetnju
vladarica Zima.
Pošla je polako
bijela kao ruža ili cvijet ljiljana
bijela kao visibaba
ili neka biljka koja živi
na dalekom jugu
i koja se boji Zime
i njene braće – mrazova.
Sunčana Škrinjarić
Bogatimo rječnik
čipka – fini komad ukrasne
tkanine s očicama
žezlo – štap ili palica kao
simbol kraljevske vlasti
ogrtač – dio odjeće koji
pokriva tijelo do ispod
koljena
Uronimo u pjesmu
Izrazimo doživljaj
• Kako izgleda vladarica Zima?
Poklapa li se tvoja Zima
sa Zimom predstavljenom • Odjeća joj je:
neuredna
u pjesmi?
urešena
smiješna
šarena
• Njezino je držanje:
otmjeno pognuto ispravno kruto
• Kako spisateljica dovodi u vezu zimu i
sjever s toplinom i jugom?
60
Svuda oko nas – mediji
Oponašaj držanje tijela vladarice
zime.
Otkrij čudesni svijet
Koji osjećaj u tebi budi pogled na snježni, hladni krajolik?
Tužni snješko
U pustoši snježnobijeloj,
Uspravan ko div,
Uzdignuo bijelo čelo
Sretan što je živ.
Ovila ga gusta noć,
Rezati se može,
Studen, zima, drhtavica,
Ušli ispod kože.
Osvanuo novi dan
Plače snješko naš:
– zašto uvijek nakon zime
dođe sunce baš?
Niveska Juraga-Kovačev
Bogatimo rječnik
uzdignuo – podignuo
pustoš – pust, prazan, nenaseljen kraj
Izrazi doživljaj
Veseli li snješka sunčan dan?
Uroni u pjesmu
• Kada se snješko osjeća dobro?
na suncu
u pustoši pustinjskoj
u pustoši snježnobijeloj
• Zašto pjesnikinja kaže da je noć – gusta?
• Koje riječi govore da je zima jako hladna:
uzdignuo bijelo čelo, studen, zima, drhtavica?
Svuda
oko nas
– mediji
Opiši
snježni
prizor.
61
Otkrij čudesni svijet
Promotraj zimu kroz prozor svoga doma. Tko sve može stradati zbog hladnoće?
Vrabac
Zapuhao je hladan
studeni vjetar. – Brr što
je hladno – zacvrkuće
vrabac u opustjeloj
krošnji tužne breze.
Više nema listova da se
mogu sakriti. –
Vjetar je i dalje puhao,
nemilosrdno savijajući
grane. Vrabac se
stisnuo uz deblo.
Proveo je još jednu
hladnu, nemirnu noć.
Kako sam gladan
– prostenje slabašno,
pogladivši prazan
trbuščić. Poleti prema
livadi. No golubi su
pojeli i zadnju bačenu mrvicu kruha.
Vrabac pogleda prema zgradama. U stanovima su se počela paliti svijetla. Na oknu
jednog prozora ugleda nasmiješeno lice djevojčice. Otvorila je prozor i na dasku je sasula
komadiće kruha. – Dođi maleni – nježno ga pozove. Zatvori prozor i nestane u sobi.
Vrabac uplašeno doleti. Glad je bila jača od straha. No na prozoru nije bilo nikoga. Drugog
jutra dočekale su ga nove mrvice kruha. Dok je jeo, na prozoru ugleda sjajne, vesele oči.
Tog jutra na prozoru dječje sobe započelo je prijateljstvo jedne djevojčice i gladne smrznute
ptičice.
Tamara Vrbanović
Izrazimo doživljaj
Je li ovo priča sa sretnim
svršetkom?
62
Uronimo u priču
• Što je nagnalo vrapca da svlada svoj strah prema ljudima?
• Od koga je dobio mrvice hrane?
• Po čemu možeš zaključiti da će se to prijateljstvo nastaviti?
Svuda oko nas – mediji
Pročitaj i promotri fotostrip pa
prepričaj prikazane doživljaje.
Otkrij hrvatski jezik
Pripovijedanje prema poticaju
Imaš li ti psa?
Pas ti je super!
Na žalost nemam, a
silno bih ga željela.
Zašto ne zamoliš
mamu i tatu da ti
ga kupe?
Jesam već tisuću puta,
ali kažu da sa psima ima
previše posla.
Želiš li ga uzeti u ruke?
Kasniš pola sata! Gdje si bila?
Trebaš ga redovito
hraniti, izvoditi u šetnju i
povremeno kupati i četkati.
To baš i nije strašno.
Oprosti! Bila sam kod
Svena. Ima prekrasnog
psića i malo sam se
poigrala s njim.
Znam, ali...
Vau!
Aaaa!
Tata ju je jutros donio.
Ako odabereš ime i
obećaš da ćeš se o
njemu brinuti - tvoja je.
63
Otkrij hrvatski jezik
Pripovijedanje prema poticaju
Što najviše voliš raditi s članovima svoje obitelji? Donesi fotografije i nacrtaj.
Zatim neka svatko u najmanje tri rečenice ispriča što radi.
Na kraju izaberite najboljeg pripovjedača.
Najradije idem s djedom planinariti.
Obujemo planinarske cipele, uzmemo
svježu vodu i sendviče. Kad se popnemo
na neku planinu, možemo vidjeti daleko.
Sjednemo i polako jedemo.
Što prikazuje slika, a što fotografija?
Na crtežu, slici, fotografiji možemo zapaziti tko se ili što na njoj nalazi, što radi, u
kojem je položaju, kako izgleda. Možemo opisati i osjećaj koji slika u nama budi.
64
Promotri niz sličica i opiši što se na njima prikazuje.
Ovo je glavni
osumnjičenik za
krađu voća.
Promotri strip pa dopuni rečenice.
U _____ mrav izlazi iz _____. Iz _____ iznosi krušku.
Kada?
Čega?
Čega?
Šulja se mravljim _____. Daje ju _____. Jež je nosi na _____.
Čim?
Komu?
Čemu?
Kako su mravi uspjeli otjerati ježa? Promotri strip pa ispričaj.
O čemu pripovijeda djevojčica?
Tihana i ja smo najbolje prijateljice. Dosad smo uvijek svuda
išle zajedno. Jedino ne idemo zajedno u isti razred. Ona ide
u c, a ja u a. No dogodilo se nešto što me je rastužilo. Ivana
se odselila u drugo naselje. Ispisat će se iz naše škole.
Više se nećemo moći zajedno igrati jer bih do nje morala ići
autobusom.
Možemo pripovijedati o onome što nam se dogodilo
(događaj) i kako smo se pritom osjećali (doživljaj).
65
Otkrij čudesni svijet
Za Badnju se noć često kaže da je sveta. U toj noći vladaju čudesan mir i radost.
Sveta noć
Iz visina,
iz daljina
i dubina,
sve što živi,
sve što raste,
sve što buja,
očekuje Božjeg Sina,
aleluja!
I u našem
skromnom domu
trepti svijeća,
bor svjetluca.
Nek noćas
na svaka vrata,
bez nemira i oluja
sreća kuca,
aleluja!
Ivan Boždar
Bogatimo rječnik
aleluja – «hvalite Boga», pripjev u katoličkoj misi
trepti/treptati – svjetlucanje svijeće
66
Izrazi doživljaj
Koja riječ najbolje opisuje ugođaj pjesme:
iščekivanje
nestrpljenje
mir?
Uroni u pjesmu
• Koji stihovi govore o želji za susretom s Božjim Sinom?
• Tko sve očekuje Božjega Sina?
• Na koji se način dočekuje Božić u opisanom domu?
• Koja riječ opisuje da gore svijeće?
• Što pjesnik svima želi?
• Koja se riječ ponavlja na kraju svake strofe?
Svuda oko nas – mediji
Pogledaj sliku Poklonstvo
pastira Jacopa Bassana.
Na što slikar usmjerava
tvoju pozornost? Kojim je
tonovima prikazana Marija
s Isusom u rukama? Kakav
te osjećaj obuzima dok
promatranja slike?
67
Otkrij hrvatski jezik
Veliko početno slovo u imenima blagdana
Jedan učenik ima zavezane oči. U ruci drži ključić. Kreće se zavezanih očiju i ispruženih
ruku. Kada dođe do nekog od ostalih učenika, predaje mu ključić izgovarajući pritom stihove
pjesmice. Taj učenik ključić zanjiše i izgovori svoju božićnu želju.
Želim da se tata za Božić
vrati kući s plovidbe.
Zanjihan je ključić sreće
Na božićnom drvcu.
Dječja ruka k njemu kreće
S ljubavi u srcu.
Želim da moj novogodišnji dar
bude – pas.
Na Božić se želim pomiriti
sa svojom sestrom.
Želim da za Novu godinu baka
Marica dođe k nama.
U kojem su stupcu napisana imena blagdana?
Kakvim se početnim slovom pišu?
Imena blagdana i praznika mogu se sastojati od više riječi.
Kako se piše prva, a kako ostale riječi?
Dan državnosti
Nova godina
Uskrs
Bajram
Dan neovisnosti
Dan domovinske zahvalnosti
Prvi svibanj – međunarodni praznik rada
Tijelovo
Koje riječi značavaju blagdan, a koje cijelu godinu?
Nova godina
nova 2007. godina
68
U imenima blagdana i
praznika prva se riječ piše
velikim, a ostale malim
početnim slovom.
Otkrij hrvatski jezik
Draga
t
Česti eta Ivana
t Bož
!
ić,
sretn
u
puno Novu godi
zdrav
nu,
lja i
vesel
ja
želi v
am To
ni.
Čestitka i razglednica
Čime počinje čestitka?
Čime završava?
Draga Lana!
Želim ti
sretan i raspjevan
rođendan.
Tvoja Dada
Čestitku obično stavljamo u omotnicu.
Na poleđini omotnice pišemo adresu onoga kome čestitku šaljemo.
Na licu omotnice pišemo svoju adresu.
Donesite razglednice koje ste dobili od svojih prijatelja, rođaka.
Pročitajte ih naglas prijateljima u razredu.
Tko je po vašem mišljenju napisao najzanimljiviju razglednicu?
Bok, Saša!
Javljam ti se s Raba.
Ovdje je lijepo vrijeme,
ali nije baš toplo.
Zato svaki dan idem na
pecanje.
Išli smo i na ribolov s
ribarima.
Pozdrav, Martin.
Draga moja unučice,
odmaram se ovdje u
toplicama, ali sam ti
ipak
isplela lijepu vesticu.
Uskoro se vidimo.
Puno te voli tvoja baka.
Kamo da je pošaljem?
Nema ime grada niti
poštanskog broja.
Dragi naši,
kupamo se svaki dan,
šećemo se uz more i
mislimo na vas.
Da ste barem ovdje.
Teta Marta.
Adresa:
Tina Zdunić
Ivana Zajca 5
Prepiši adresu i dopuni je Tina živi u Rijeci.
Razglednicom se šalju poruke s putovanja, iz mjesta u kojima boravimo.
Na razglednicu treba napisati točnu adresu osobe kojoj je upućena.
69
Otkrij čudesni svijet
Bliži se noć radosnog božićnog iščekivanja. Tada se prije mnogo ljeta svijetom proširila radosna
vijest. Nabroji nekoliko riječi kojima se može isreći ljepota radosne vijesti. Otkrij u priči ljepotu te
noći.
Sveta noć
Cvjetovi i stabla, zemlja i kamen, ratari i
pastiri zamoliše te večeri sunce da im prije odlaska na
počinak ostavi bar malo svjetlosti. Sva stvorenja i stvari
u raju osjećali su da će se u noći dogoditi nešto čudesno
i zato su željeli biti još ljepši i raskošniji, a svjetlost je
najljepši ures. Sunce usliša njihove želje i prije zalaza ostavi svima obilje svjetlosti.
Pala je noć, a na zemlji svaka stvar i sva stvorenja zrače tajanstvenim svjetlom. Na nebu zvijezde
raskošno svijetle, u polju blistaju cvjetovi. Pastiri uz vatru sjede i šute. Ne mogu se načuditi i nadiviti
čudesnoj ljepoti noći i najradije bi zapjevali, ali milije im je slušati, jer oko njih sve pjeva. Tko je te
noći slušao srcem, mogao je čuti pjesmu kamena i zemlje, cvijeća i stabala, vode i vjetra. Pjevale su i
zvijezde zajedno s nebeskim anđelima.
Nad Betlehemom cvale su zvijezde te se činilo da će se svakoga trenutka otvoriti nebeska vrata i na
njima se pojaviti zbor anđela s trubljama.
Nebo se približilo zemlji, ali i zemlja je krenula u susret nebu. Mir i ljubav nosi na svaki dom, ulazi
u svako ljudsko srce. Do štalice u blizini Betlehema vodi zvjezdana staza. Po njoj pastiri idu u susret
radosnoj vijesti. Vodi ih zvijezda.
Kad su pastiri došli u štalicu, nađoše se u čudu. Na slami u jaslama leži Djetešce, Sin Božji. Praznih
ruku oni stoje pred kraljem neba i zemlje. Padoše ničice pred njim i darovaše mu jedino blago koje su
imali – svoju ljubav. Djetešce se razveseli njihovu daru i pastiri bijahu sretni. U tom trenutku Božja ih
milost preplavi.
Vraćajući se svojim kućama, govorili su među sobom: “Došli smo Gospodinu praznih ruku, a vraćamo
se puni darova.” Žurili su k svojima, jer su željeli s njima
podijeliti radost susreta s Bogom. Od sada će
svim ljudima dobre volje darivati milost
koju su primili od Gospodina i živjeti
u miru i ljubavi.
Tin Kolumbić
70
Bogatimo rječnik
ures – ukras
usliša – ispuni
trubljama – trubama
ničice – pasti pred nekoga te tako iskazati poštovanje
Izrazi doživljaj
Koji ti je prizor dio teksta
najljepši?
Kakav je ugođaj priče?
smiren
radostan
dostojanstven
sretan
tužan
Uroni u priču
• Pronađi ulomak u kojem se opisuje susret zemlje i neba.
• Pronađi ulomak koji opisuje čudesno lijepo i svjetlo nebo u noći kada se
rodio Isus.
• Pronađi ulomak koji kazuje što su dobili od Isusa i opisuje njihovu radost.
• Pronađi i potcrtaj tebi najljepšu rečenicu.
• Došli smo Gospodinu praznih ruku, a vraćamo se puni darova.
• Koji su dar dobili pastiri?
• Pronađi još neke riječi koje pobliže opisuju druge.
radosna vijest
zvjezdana staza
nebeski anđeli
Svuda oko nas – mediji
Pročitaj razgovor sa časnom sestrom Samuelom
Sve što je lijepo pripada Bogu
Sestra Samuela godinama širi radost oko sebe
izrađujući različite predmete od prirodnih materijala.
Iz njezinih vrijednih ruku niklo je mnoštvo jaslica,
božićnih ukrasa, vrtova punih raznovrsna bilja...
Zvrk: Odakle Vam prirodnine od kojih stvarate svoje
predmete?
Samuela: Volim prirodu. Iz djetinjstva pamtim sliku
žitnoga polja s makovima. Volim i dalmatinski kamen, more koje izbacuje zanimljive sitnice. Također,
otpad koji drugi često bace, ja skupljam. Stara kora
drveća, suho lišće, grančice vinove loze, slama,
kamenje, sasušeno cvijeće...
Zvrk: Odakle Vam ideje za stvaranje?
Samuela: Valja promatrati svijet oko sebe, otkrivati
ljepotu u njemu. Ono što osjećam u dubini duše, to i
radim.
Ljubav prema stvaranju i oblikovanju rukama
baštinila sam iz djetinjstva. Tada nije bilo gotovih
igračaka pa je moja prva lutka bila napravljena od
krpica.
Od kukuruznih stabljika radili smo lađice i u jesen ih
puštali niz potok. Stvaralo se od onoga čega je bilo...
Iz časopisa Zvrk
71
Otkrij čudesni svijet
Zamisli da si dimnjačar. Što bi ti bilo zanimljivo?
Dimnjačar
Da sam dimnjačar, smio bih biti crn
Kao najcrnji kotao sa ognjišta,
Smio bih nagaravljen hodati ulicom
I nitko mi ne bi ništa.
Nosio bih na pletenim žicama četke,
Jednu manju i jednu veću,
Na kojima svaka čekinja
Donosi sreću.
Obilazio bih kuće kao pod crnom
maskom,
Samo bi mi se smijali bijeli zubi i dva oka,
Peo bih se iznad krovova kuća
I gledao grad s visoka.
A kad bih sreo neko dijete koje je tužno
I koje nesreća danomice lupa,
Dopustio bih mu da iz moje četke
Jednu čekinju iščupa.
Grigor Vitez
Bogatimo rječnik
ognjište – mjesto u kući na kojem se održava vatra
čekinja – oštra dlaka životinja
Izrazimo doživljaj
Što je smiješno, a što tužno u pjesmi?
Svuda oko nas – mediji
Dimnjačar crn kao gar,
Uronimo u pjesmu
sreću donosi na dar
• Zašto dimnjačar smije biti crn?
Što radi dimnjačar?
• Što mu se jedino bijeli?
Prvo, svaki dimnjačar
• Što je još privlačno u
čisti dimnjake samo u
dimnjačarskom poslu?
«svojim ulicama». To
• Iako se vjeruje da dimnjačar
znači da ljudi iz tih ulica i
donosi sreću, ponekad su
iz tih kuća imaju svojega
djeca nesretna.
dimnjačara, a on ima njih
• Što bi dimnjačar iz pjesme
i njihove peći. S njima se
tada učinio?
dogovara kada će doći
• Kako se ti rješavaš tuge
očistiti peći i dimnjake.
ako si ponekad nesretan/
nesretna?
72
A je li Vas strah od penjanja po krovovima?
Nije. Tamo gdje je krovište jako strmo i oštećeno,
čistimo drugačije. S prvih dostupnih vrata dimnjaka,
prije krova čistimo dimnjake. Kad smo već na krovu,
vidimo grad s visine, pozdravljaju nas golubovi ili se
mačka malo naljuti što je ometamo. Ponekad nam
smetaju antene ako su preblizu
dimnjacima. Dimnjačar voli
svoj posao jer svakom domu
daruje više topline i čuva kuću
od požara. kada se dimnjaci ne
bi čistili, dim bi se vraćao kroz
peć u kuću i to bi nam svima
smetalo, zar ne?
Iz časopisa Zvrk
Otkrij čudesni svijet
U kojemu si mjesecu rođen/rođena? Na što te podsjeća ime mjeseca?
Upoznajmo njihove osobitosti što bolje.
Mjeseci – pereci
Siječanj drvosječa
studen ne osjeća.
Veljača tkalja
po snijegu se valja.
Srpanj se znoji
otkad postoji.
Ožujak se, kaže,
s proljećem slaže.
Kolovoz još gazi
po sunčanoj stazi.
Travanj u travi
rođendan slavi.
Rujan dojurio,
jesen požurio.
Svibanj svija svibe
i ostale šibe.
Listopad pada,
kiši se nada.
Lipanj lipom cvjeta
na početku ljeta.
Studeni od juče
kroz maglu se vuče.
Prosinac na putu
u zimskom kaputu.
Josip Ivanković
Bogatimo rječnik
svibe – grmolika biljka
studen – hladnoća
Izrazi doživljaj
Koji ti je mjesec
najdraži? Pojasni.
Uroni u pjesmu
• Zašto siječanj drvosječa ne osjeća studen?
• Odakle travnju ime?
• Koji je mjesec na početku ljeta?
• U kojem je mjesecu magla?
• Pjesnik uspoređuje mjesece s: vodom, živim bićima?
• Pronađi u pojednim stihovima primjere za to.
Svuda oko nas – mediji
Pročitaj u dnevnim
novinama, na televiziji,
poslušaj na radiju koji je
danas dan i mjesec.
73
Otkrij čudesni svijet
Jesli li kada trebao/trebala hitno pomoć? Pričaj gdje i kako si je tražio/tražila.
Kako naći pomoć
Jednoj djevojčici nužno je trebala pomoć, jer je nije
imala i jer je bila još mala. Ali kako da je nađe, a krasti
se ne smije? Mala bi je djevojčica čak i ukrala, samo da
je znala gdje. I tako jednog dana ode u šumu divljem
vuku. Reče mu: “Dragi divlji vuče, treba mi pomoć jer
sam još mala.”
“Zašto ti treba pomoć, mala djevojčica?” pitao je divlji
vuk.
“Pomoć ti uvijek može trebati”, rekla je mala djevjojčica,
“recimo, kad šuma gori.”
“Na to nikada nisam pomislio”, rekao je divlji vuk. “Nažalost je ni ja nemam, ali snažni bik izgleda mi kao
netko tko bi je mogao imati.”
Odu dakle skupa snažnom biku. Pa mu reče divlji vuk: “Dragi snažni biku, mala djevojčica treba pomoć.
Imaš li je?” A snažni bik upita: “Zašto maloj djevojčici treba takvo što?”
“To uvijek može trebati”, odgovorio je divlji vuk, “Recimo, kad šuma gori.”
A mala djevojčica doda: “I kad rijeka poplavi obalu.”
“Imate pravo, divlji vuče i djevojčice mala”, rekao je snažni bik. “Doduše, ni ja nemam pomoć, ali rado ću
vam pomoći u traženju. Ako pomoć postoji, sigurno ćemo je naći kod velike žene.”
Odu dakle svi troje velikoj ženi koja je stanovala na brdu. “Draga velika ženo”, reče joj snažni vuk, “mala
djevojčica traži pomoć. Imaš li je?”
“Treba li maloj djevojčici pomoć jer je još mala, snažni biku” upitala je velika žena.
“Da, zato joj treba”, rekao je snažni bik. “Ali, i uopće, recimo, kad šuma gori i kad rijeka poplavi obalu.” A
mala djevojčica dopuni: “I kad umre netko tko mi je drag.”
“To je točno, snažni biku, divlji vuče i mala djevojčice”, rekla je velika žena, “pomoć treba. Ali, ni ja je
nemam, baš nimalo.”
U taj se čas na brijeg, na kojem stajahu, spusti nevrijeme. Sijevalo je oštro i grmjelo glasno. “Kad bi munja
sada zapalila šumu, divlji vuče, snažni biku i velika ženo”, rekla je mala djevojčica, “ili kad bi padalo sve
dok rijeka ne bi poplavila obalu”, dodala je, “ili kada bi u vatri ili u vodi poginuo netko tko nam je drag”,
još je rekla, “što bismo učinili?”
Mala djevojčica, divlji vuk, snažni bik i velika žena bojali su se. “Upomoć!” vikali su. A zatim su stali jedno
uz drugoga, dok je kiša šumeći padala s neba. I ostali su tako sve dok nevrijeme nije prošlo.
Mnogo, mnogo poslije ponovno sine sunce. Divlji se vuk stresao, velika žena stala je plesati, a mala
djevojčica skinula je mokru odjeću i objesila je snažnom biku o rogove kako bi se osušila. Još su neko
vrijeme ostali skupa na brijegu, mala djevojčica, divlji vuk, snažni bik i velika žena. Sve četvero sušilo se na
sunčevoj toplini. Prije nego što su se rastali, upitao je snažni bik: “Kad ćemo se ponovno sresti?!
“I gdje?”, pitao je divlji vuk.
“Za mjesec dana, u isto vrijeme, ovdje, na ovome mjestu”, predložila je velika žena. A mala je djevojčica
rekla: “Za mjesec dana ili za tjedan dana, ako nekome od nas već tada zatreba pomoć.”
74
Jurg Schübiger
S njemačkog preveo Dubravko Torjanac
Izrazi doživljaj
Trebaju li svi ponekad
pomoć? Koji je lik prvi tražio
pomoć?
Uroni u priču
• Što je tražila djevojčica?
• Koga je sve pitala za pomoć?
• Koje je sve situacije ona smatrala opasnima?
• Na koji način su pomogli jedno drugome kada im je pomoć stvarno zatrebala?
• Koja bi poslovica najbolje izrazila poruku priče?
Na muci se poznaju junaci.
Zrno do zrna pogača, kamen do kamena palača.
Ne čini drugome ono što ne bi želio da se tebi učini.
• Pročitajte priču po ulogama.
Bogatimo rječnik
nevrijeme - općenito ružno vrijeme
Svuda oko nas – mediji
Profesor Baltazar je lik iz omiljenoga crtanoga filma. On svima rado pomaže. Pritom upotrebljava svoj
čudnovati stroj. Promotri stroj profesora Baltazara. Od čega se sastoji? Za koje bi probleme tražio/tražila
njegovu hitnu pomoć?
75
Otkrij čudesni svijet
Što osjećaš kada ugledaš životinje lutalice?
Bijeli, slijepi pas
Bijeli pas zalutao u snijegu.
– O, kako je lijep!
– Jest, ali je slijep!
I jedna djevojčica
koricu mu pruži:
– O, kako si lijep!
Pesek, zakaj si slijep!
On je to čuo,
krenuo je za njom
do njezinih vrata.
– O, imaš peseka,
bijelog kao snijeg!
I peseka je tata podragal oko vrata.
– Tata, on je slijep!
– Srce moje,
on je lijep!
– Hvala, tata...
Bogatimo rječnik
Pronađi i potcrtaj riječi pisane kajkavkim narječjem.
Kako se one kažu štokavski ili na narječju kraja u kojem živiš?
pesek – psić
podragal – podragao
zakaj – zašto
Ivica Jembrih
Svuda oko nas – mediji
Izrazi doživljaj
Ima li ova pjesma sretan kraj? Uključi se u akcije koje pomažu zbrinjavanju pasa lutalica, čuvanju životinja.
Zašto?
Uroni u pjesmu
• Koji stihovi svjedoče da je i
djevojčičin tata prihvatio psa?
• Djevojčica je zalutalom
psu dala koricu kruha i tako
iskazala:
suosjećanje,
milost,
strah,
sablažnjivost?
76
Internetska stranica
Otkrij hrvatski jezik
Skupovi ije/je
Jedan učenik započinje igru. Zadaje npr.: “Pijetle! Pjetliću! Zakukuriči!” Ostali učenici oponašaju
pijetlovo kukurikanje. Tko je u tome bio najbolji, odrjeđuje učenik koji je zadao zadatak. Pobjednik
nastavlja igru zadajući novi zadatak. Zadatci mogu biti različiti (npr. za pjetlića: poleti, šepuri se,
svađaj se...).
Pijetle! Pjetliću!
Zakukuriči!
A sada vi!
Korijene! Korjenčiću! Rasti!
Mijehu! Mješčiću! Puši!
Dijete! Djetešce! Smij se!
Rijeko! Rječice! Šumi!
Zvijezdo! Zvjezdice! Sjaji!
Pravilno pročitaj riječi. Pritom pazi na izgovor skupova ije, je.
pijetao
mijeh
korijen
dijete
rijeka
pjetlić
mješčić
korjenčić
djetešce
rječica
Pročitaj što djed mrav govori unucima. Sličice zamijeni prikladnom riječi iz dviju skupina. Pritom
tekst najprije pomno pročitaj u sebi, zatim naglas.
Jedne jesenske večeri poveo me
pronašao
da promatramo sjajni
s četiri lista. Sjećam se još da je ubrzo naš
No, ja sam sačuvao
da me sjeća na dane kada sam bio
mjesec
djetetlina
djed
djetinjstvo
.
zasuo
je
.
. Ona je moj
.
dijete
brijeg
snijeg
lijek
77
78
Čuda oko nas,
čudnovati razgovori,
čudesni svijet bajki...
79
Otkrij čudesni svijet
U bajci Palčica pripovijeda se o životu malene djevojčice Palčice.
Upoznajmo dio te bajke o njoj. Zamisli da se nađeš zimi na ledu. Prikaži tu situaciju glumom.
Palčica
Prođu tako ljeto i jesen, ali onda dođe zima, duga, hladna zima. Sve su ptice, što su joj dotad
tako lijepo pjevale, odletjele svojim putem, s drveća lišće opalo, uvenulo cvijeće, a onaj veliki
list kiselice pod kojim je Palčica boravila sav se skvrčio – ostala samo požutjela, uvela stabljika.
Djevojčica se smrzavala, odjeća joj se raspala, a ona tako nježna i sićušna, jadna mala Palčica,
umrijet će od studeni. Počeo je padati snijeg, a svaka snježna pahuljica što bi na Palčicu pala,
bila bi kao da na nas netko stane bacati lopatu punu snijega; jer mi smo veliki, a ona jedva palac
visoka. Onda se ogrnula suhim listom, ali je list nije ugrijao – sva se tresla od studeni.
Na samom kraju šume, kamo je sada stigla, prostirala se velika njiva; žito je na njivi bilo davno
požeto, ostalo je samo golo, suho strnje što strši iz smrznute zemlje. Dršćući od studeni hodala je
tim strništem – to za nju bijaše čitava šuma. Idući
tako stigne na vrata poljskomu mišu; bijaše
to jedna mala rupa ispod strnja. Tu se
mišica toplo i ugodno smjestila:
imala je sobu punu žita, lijepu
kuhinju i spremnicu. Uboga
Palčica stane pred vrata, kao
i druga kakva djevojčica što
prosi, te zamoli komadić
ječmena zrna, jer već dva
dana nije ništa okusila.
– Mala sirotice! – reče
poljska mišica, starica
dobra srca. – Uđi u moju
sobu, pa ćeš sa mnom
jesti.
Budući da se mišici
Palčica svidjela, ona
joj se smilova: – Možeš
kod mene zimovati, ako
ti je milo, samo mi moraš
pospremati ovu sobu i pričati
80
mi priče, jer ih vrlo volim.
Palčica je činila ono što je dobra, stara mišica zahtijevala, te je živjela da ne može bolje.
– Uskoro će nam i gosti doći – reče stara mišica. – Susjed me posjećuje svaki dan u tjednu; živi
bolje od mene, ima prostrane dvore, oblači se u krasno crno baršunasto krzno! Da ti se udati za
nj, blago bi ti bilo, imala bi što ti srce želi. Samo, on ne vidi. Moraš mu pričati najljepše priče što
ih znaš!
No Palčicu nije bilo briga za sve to, nije joj bilo do susjeda, jer taj susjed bijaše krt. Dođe krt u
pohode, došeta se u svome crnom baršunastom krznu.
Ulomak iz priče Palčica Hansa Christiana Andersena
Bogatimo rječnik
skvrčio/skvrčiti se – savio grčevito/grčevito se saviti
strnište – njiva poslije kosidbe žitarica
spremnica – prostorija u kući za čuvanje raznih predmeta ili hrane
Izrazi doživljaj
Koji te osjećaj
obuzeo, na
početku, a koji na
kraju ulomka?
Uroni u priču
• Koje je godišnje doba bilo jako teško za Palčicu?
• Pronađi rečenice koje opisuju kako joj je štetila i svaka snježna pahuljica.
• Koga je zamolila za pomoć?
• Je li joj mišica pružila utočište?
• Pročitaj naglas rečenice kojima se obratila Palčici.
• Koji su bili njezini uvjeti da može kod nje prezimiti?
• Koji su likovi u priči nastvarni?
• Koji su događaji nestvarni?
Bajka je priča o čudesnim
događajima i likovima.
Svuda oko nas – mediji
Promotri prizor iz crtanoga filma
Palčica. Usporedi Palčicu iz filma i
ilustraciju Palčice u tvojoj čitanci.
81
Otkrij čudesni svijet
Znaš li svoju točnu adresu? Zamisli situaciju u kojoj je neobično važno znati svoju adresu napamet.
Pročitaj priču u sebi.
Putokaz
Moj prijatelj Lujo voli pomagati ljudima pa ga često zovem samaritancem. Dokazao je to neku večer dok
sam sa šestogodišnjom Suzanom čekala ispred kazališta njezine roditelje, koji su zaboravili svoje dijete,
vjerovali ili ne, kao kišobran u tramvaju.
Umjesto da čekamo, Lujo je predložio da Suzanu jednostavno odvezemo kući. Naravno, ako Suzana zna
gdje stanuje.
A ona nam je to objasnila ovako:
– Mariborska 16! Znaš gdje je ona slastičarnica?... E, onda samo prijeđeš prugu i peta ulica lijevo.
Večer je bila prohladna. Krenuli smo i lako pronašli slastičarnicu, ali pruge nije bilo nigdje.
– Mislim da ćemo morati zaokrenuti – rekla je Suzana. – Ja ovdje nikada nisam bila!
Lujo je strpljiva osoba, no ipak je zaustavio automobil i na prvom kiosku pokušao pronaći Suzaninu ulicu
na planu grada.
– Moramo se vratiti na glavnu cestu – objasnio je – a zatim skrenuti u treću ulicu lijevo.
– Ne, nego u petu ulicu – pobunila se Suzana, ali je već u sljedećem trenutku dodala: - Ovuda prolazim
82
kad idem na ritmiku! A je li, ide li se ovuda zubaru?
Nismo znali kojem zubaru Suzana ide, no to i nije bilo važno jer smo upravo ulazili u Mariborsku ulicu.
Suzanina kuća bila je u potpunu mraku. Izašla je i došla do ograde, a potom se vratila u automobil:
– Mislim da mi nitko nije kod kuće – rekla je zijevajući i legla na stražnje sjedište. – A već sam trebala
spavati. Ujutro idem u školu.
Lidija Dujić
Bogatimo rječnik
samaritancem/samaritanac – milosrdan čovjek koji dobrovoljno pruža pomoć
Izrazi doživljaj
Bi li se ti ponašao/ponašala kao
Suzana?
Uroni u priču
• Što se dogodilo Suzani? Što misliš o postupku Suzaninih roditelja?
• Tko joj je priskočio u pomoć? No, što je Luju ometalo u pružanju pomoći?
• Je li Suzana točno znala put do kuće?
• Uz pomoć čega su pronašli njezinu ulicu?
• Što misliš, gdje su bili roditelji s obzirom na to da je u kući bio mrak?
• Kojim se redoslijedom što dogodilo?
Suzana je zaspala u automobilu.
Suzanini roditelji nisu na vrijeme došli ispred kazališta.
Djevojčica je izrekla svoju adresu.
Davala je upute za put do kuće.
Lujo je na planu grada otkrio gdje se nalazi Suzanina kuća.
Slušajući Suzanine upute nisu stizali do njezinoga doma.
Redoslijed događaja u priči – U svakoj priči iznosi se slijed događaja u
kojemu čitatelji otkrivaju međusobnu povezanost.
Svuda oko nas – mediji
Zamisli da se netko ili nešto izgubio.
Treba sastaviti oglas i staviti ga na
vidljivo mjesto ne bi li netko tko zna
nešto o izgubljenom zna gdje se
može javiti.
83
Otkrij čudesni svijet
Koji te se čovjekov izum, građevina... posebno doima?
Najveći
Veliki su
I kitovi
I slonovi
I prekooceanski brod.
Veliki su
I mostovi
I piramide
I nebeski svod.
Al najveći ipak,
Neka vas ne čudi,
Najveći su uvijek
Ljudi.
Mladen Kušec
Bogatimo rječnik
prekooceanski – prekomorski
piramide – stare građevine u obliku piramide
Izrazimo doživljaj
Slažeš li se s
pjesnikom?
84
Uronimo u pjesmu
• Što je nabrojano kao veliko? Navedi još neke
primjere.
• Zašto pjesnik smatra da su najveći ljudi?
• Navedi jedan primjer u kojem ljudskost zadivljuje?
• Jesi li ti doživio/doživjela nečiju iznimnu dobrotu,
plemenitost, hrabrost, požrtvovnost?
• Pričaj o tome.
Svuda oko nas – mediji
Uzmi neke dječje novine (može i za
odrasle) i pročitaj barem pet dobrih
vijesti koje pokazuju kako su ljudi
– veliki.
Otkrij čudesni svijet
Jesi li kada razmišljao/razmišljala o životu djece u nekoj dalekoj zemlji?
Pročitaju sebi pismo dječaku koji živi u dalekoj južnoj zemlji.
Pismo
Dragi, dragi, veseli dječače Majumbu,
Iz kraja, gdje je vječno ljeto,
Iz lijepa sela Tumbulumbu,
Naselje dvadeset peto,
Gdje je kraj palminih stabala
Koliba tvoja mala
U kojoj ti spavaš na mirisnoj slami,
Napiši pismo mojoj mami,
Kako se ne moraš svako jutro umivati,
Kako se ne moraš obuvati ni izuvati,
Kako se ne moraš oblačiti ni svlačiti,
Kako trčiš bos, a ipak živ i zdrav
I veseo i nestaneš sav,
Kako jedeš datula i banana
Gotovo svakog dana
I drugo južno voće
Kad god ti se hoće.
Napiši, dragi Majumbu, toplo te molim ja,
Neka te stvari i moja mama zna.
Grigor Vitez
Izrazi doživljaj
Na čemu zavidi dječak iz pjesme dječaku u dalekoj zemlji?
Svuda oko nas - mediji
Pročitaj u časopisima za djecu kako žive
djeca u dalekim zemljama.
Uroni u svijet pjesme
• Koji stihovi opisuju selo u kojem živi dječak Majumbu?
• Što autora pisma oduševljava u životu dječaka u
dalekoj zemlji?
• A tebe?
• Zašto mu je važno da mama dozna pojedinosti iz
njegova života?
• Zašto Majumbu neke stvari ne treba raditi, a autor
pisma ipak mora?
85
Otkrij čudesni svijet
Znaš li nekoga tko jako voli zanimanje kojim se bavi? A obrnuto?
Zubar iz Albadara
Stolari, bačvari, vozači, mornari, marljivi i lijeni, svi su u Albadaru voljeli svoj posao. Svi, osim zubara
Hermenegilda. On je svoj zubarski posao jednostavno mrzio! Mrzovoljan bi ustajao iz postelje i gunđajući
odlazio na posao, naježen već pri pomisli da će, eto, iznova morati zuriti u tuđa usta, slušati dernjavu
nemirne djece i vaditi neoprane zube.
Jednoga je on dana sve te nevolje lijepo skinuo s leđa i bacio ih u najdonju ladicu zaborava.
Sjeo je na bicikl i otputio se iz Albadara u dolinu, gdje su – na rijeci Cintiliji – bradati pustolovi, ispirući
šljunak, tražili zlato. I Hermenegildo je želio iskušati sreću. – Pronaći ću grumen zlata – sokolio se – i
njime kupiti sve što zaželim... Neću više morati vaditi zube!
Danima je do koljena u vodi, pržeći se na suncu, uvijek mrzovoljan i narogušen, tražio zlato: no, sreće nije
bilo.
Ali, gle što se potom zbilo!
Jednoga ponedjeljka ili utorka, Hermenegildov se pogled zaustavi na sivim obrisima u daljini. A bijaše,
naime, bivši zubar čuo da se zlato i u brdima, u napuštenim kamenolomima, nalazi... – Tko će ga znati
– mislio je, brišući znoj sa čela – možda me na onome brdašcu čeka komad sreće? Hitro je uzjašio bicikl i
krenuo.
Što se više bližio svomu cilju, više mu se činilo da se brdašce – sada već brdo – pomiče. Trljao je oči, gutao
slinu i ...
Jao, kakva li iznenađenja! Ne bijaše ono brdašce niti brdo, nego ogroman stari zmaj, posljednji zmaj na
svijetu, o kojem je zubar Hermenegildo u prašnjavim knjigama čitao!
- Sunce i oblaci, što li ću sada? – poviknu čovjek iz Albadara. – Što će biti ako me zmaj napadne, a oružja
nisam ponio...?
No, zmaj se jedva micao, rušeći kamenje pred sobom, i tužno gledao dvonogoga gosta. S vremena na
vrijeme, iz zmajeva bi grla bolni uzdah proparao zrakom.
- Možda je gladan! – dosjeti se Hermenegildo i smjesta iz svoje torbe dobaci krišku kruha i komad slanine
pred zmajeva usta.
Zmaj je još tužnije zajauknuo.
- Što li mu je? – čudio se zubar, satima motreći i proučavajući golemu životinju, sve dok mu ne sinu
pomisao:
- Pa, možda... možda zmaja bole zubi!?
Nije bilo, druge nego pomoći jadnomu stvoru.
Vratio se Hermenegildo kolibi pokraj rijeke Cintilije, gdje su pustolovi, tražeći zlato, pjevali tužne pjesme
86
– vratio se i ostao nekoliko dana. Zatim se opet uputio prema onome sivom brdašcu, prema zmaju, vukući
na kolicima: čekić, kliješta, veliku čašu vode, ogromnu četkicu... i pastu za zube, i – od bijela mramora
načinjene – umjetne zube.
Stigavši k zmaju, zubar iz Albadara je odmah primijetio kako se životinja zadovoljno smješka. Zacijelo je
zmaj znao da će mu dobri čovjek pomoći.
Hermenegildo se odmah dao na posao. Objesio je svjetiljku oko vrata, zasukao rukave, uzeo čekić i kliješta
i odvažno ušao u zmajeva usta, velika poput kakve pećine.
Majstor kakav je bio, odmah je pronašao jedan jedini stari zub. Iščupao ga je kao od šale i otkotrljao iz
tamnih dubina. Stari zmaj je pociknuo od radosti!
Gle sad čuda! Izvađeni zub bio je od čistoga zlata! Sjajio se na suncu da ga gledati nisi mogao...
– Blago meni! Prizvao sam sreću! – stade vikati Hermenegildo, poskakujući sav ozaren oko velika komada
zlata.
Uozbiljivši se naglo, zmaju je namjestio umjetni zub.
Gurajući zatim zlatan zub pred sobom, otputio se kući. Naravno, ne više u kolibu pokraj rijeke Cintilije,
nego na zaprežnim kolima nekoga dobrog trgovca, vijugavom stazom što vodi prema Albadaru. Odlazeći,
iz daljine je Hermenegildo vidio kako se tamo daleko smije veliki zmaj, a svijetli mu se novi zub!
Onoga je dana zubar iz Albadara zavolio svoj posao.
Više od pola zlatnog zuba prodao je i novac podijelio siromašnim ljudima u gradu i neznanim lutalicama.
Ostatak je zadržao za sebe, a ljudima je zube povazdan vadio besplatno.
I meni je ljetos – evo, pogledajte! – izvadio dva zuba.
Danijel Načinović
Kazalište je mjesto
gdje se održavaju
predstave.
Predstava je
događaj u kojoj
skupina ljudi glumi
drugoj skupini,
odnosno publici.
Glumci su osobe
koje predstavljaju
neki lik iz teksta
(glume).
Bogatimo rječnik
pustolovi – oni koje vole pustolovine
(neobične događaje, avanture)
motreći - promatrajući
sokoliti se - hrabriti se
grumen - komad čega krutog
stvoru/stvor - živo biće
Pozornica
je mjesto
na kojem
se odigrava
predstava.
Može biti u
zatvorenom
i otvorenom
prostoru.
Koji bi ti lik rado odglumio/
odglumila?
Izrazimo doživljaj
Ima li ova bajka sretan
kraj?
Svuda oko nas – mediji
Ova je bajka pogodna za uprizorenje.
Dakle, možete je prikazati u vašem
razrednom kazalištu.
Uronimo u priču
• Jesu li stanovnici Albadara voljeli svoj posao?
• A zubar Hermenegildo?
• Što je krenuo tražiti? Kome je odlučio pomoći? Što je promijenilo
njegov odnos prema zubarskom poslu?
• Kako je zahvalnost izrazio zmaj, a kako Hermenegildo?
• Koji lik u priči potiče različite događaje?
• Koje likove susreće pritom?
Glavni likovi - zubar Hermenegildo, zmaj
Sporedni likovi - pustolovi
87
Otkrij čudesni svijet
Znaš li da doista mnoge životinje mogu sanjati?
Što su sanjale životinje
jedne lijepe mjesečne noći
Vrabac je te noći snivo,
Da je mačku zadirkivo.
Miš je sanjo da je sila,
Lija da je svima mila.
Zec je svu noć lovce ganjo,
Đogo se bez sedla sanjo.
A kunić je – tko mu krati? –
Opet sanjo o salati.
Puž se u snu utrkivo.
Prasac nije ništa snivo.
Dobriša Cesarić
Bogatimo rječnik
snivo/snivati – snivao
zadirkivo/zadirkivati – zadirkivao
Pronađi još riječi koje su u pjesmi napisane
u skraćenom obliku.
Izrazi doživljaj
Čiji ti je san najjasniji?
Uroni u pjesmu
• Može li se ostvariti na javi ono što
su životinje sanjale?
• Kojoj se životinji može ostvariti
san, a kojima ne?
• Tko je najdublje spavao?
88
Svuda oko nas – mediji
Jeste li znali da:
papiga voli spavati
viseći naglavačke
koala može spavati i do
15 sati dnevno,
sova spava danju,
abudna je noću jer u to
vrijeme lovi?
Otkrij čudesni svijet
Kristofor Kolumbo otkrio je na svojem brodu prije mnogo godina kontinent – Ameriku. Put je bio
dugotrajan i naporan. Zamisli da si maleni mišić na slavnome brodu. Što bi ti se svidjelo, a što ne?
Mišji Kolumbo
Kad je Kolumbo Ameriku otkrio,
na njegovu brodu
jedan je mali miš plovio.
S mornarima je gladovao, strepio.
Želudac mu se za leđa prilijepio.
Mnogo je propatio.
Ali zato, čim se kući vratio,
bio je glavni,
mišić nadasve slavni.
Darovali su mu sira veliki kontingent,
jer je otkrio
novi kontinent.
U sve je mišje enciklopedije uveden
kao hrabri moreplovac.
Čak su ga i pokazivali za novac.
Bogatimo rječnik
kontinent – kopno, jedan od glavnih dijelova
Zemlje okružen morem
kontigent – količina robe
Mišji Kolumbo zvali su ga svi.
Poslije je još bio na plovidbe tri,
zatim su mu dosadile lađe.
Živjeti u rupi činilo mu se slađe.
Iako je s Kolumbom Ameriku otkrio,
ipak je on samo običan reponja bio.
Neda Iveljić
Izrazi doživljaj
Što je simpatično u ovoj pjesmi?
Uroni u pjesmu
• Kako je mišiću bilo na brodu?
• Što je morao trpjeti?
• Kada se vratio kući, čime je bio nagrađen?
• Što je mišiću ipak bilo najslađe, draže i od
slave?
Svuda oko
nas – mediji
Opiši radosni
trenutak
otkrivanja
Amerike.
89
Otkrij čudesni svijet
Jesi li kada razmišljao/razmišljala koji bi osobinu volio/voljela kod sebe? Navedi barem jednu osobinu.
Pinokio
PINOKIO SE, OSLOBOĐEN, UPUTI PREMA VILINOJ
KUĆI. PUTEM NAIĐE NA GROZNU ZMIJU...
- Toliko mi se nesreća dogodilo...! Sve ih zaslužujem! Jer sam
tvrdoglav i svadljiv lutak... i sve želim raditi po svom, a da
ne poslušam ne koji me vole i koji su tisuću puta razumniji
od mene!... Ali, odsada pa nadalje želim promijeniti život i
postati dobro i poslušno dijete... Ionako sam dosada naučio
da se neposlušnoj djeci uvijek nešto dogodi i nemaju sreće s
nijedne strane. Hoće li me moj otac čekati?... Hoću li ga naći
u Vilinoj kući? Prošlo je puno vremena, siroti čovjek, što me
nije vidio, a i ja čeznem da ga pomilujem i izljubim! A Vila,
hoće li mi oprostiti onu ružnu stvar koju sam učinio?... A od
nje sam toliko naučio i toliko ljubavi primio; i to što sam živ
danas dugujem njoj! Postoji li dijete koje je nezahvalnije i
bezosjećajnije od mene?...
Dok je tako govorio, odjednom se užasnut zaustavi i napravi
četiri koraka unatrag. Što je to vidio?... Vidio je golemu
zmiju, protegnutu preko puta; imala je zelenu kožu, vatrene
oči i točkast rep koji se pušio kao dimnjak. Nemoguće je
uopće i zamisliti lutkov strah: on se udaljavajući pola kilometra, sjedne na hrpicu kamenja, čekajući da
zmija ode jedanput zauvijek svojim poslom i oslobodi mu put. Čekao je sat vremena; dva sata; tri sata;
ali zmija je bila još uvijek tamo i čak se izdaleka vidjelo crvenilo njezinih vatrenih očiju. Tada Pinokio
smogne hrabrosti i približi joj se te slatkim, laskavim i ugodnim glasom reče:
- Oprostite, gospođo Zmijo, možete li mi ugoditi i pomaknuti se malo u stranu, tek toliko da prođem?
Bilo je kao da je govorio zidu. Nitko se ne makne. Tada ponovi još jedanput istim glasom:
- Trebate znati, gospođo, da idem kući gdje je moj otac koji me čeka i kojeg nisam dugo vidio!... Biste li
mogli, dakle, nastaviti svoje putovanje?
Čekao je odgovor na svoje pitanje, ali odgovor nije došao; dapače, zmija, koja se do tada činila živahna i
puna života, postane nepokretna i gotovo ukočena. Oči joj se zatvore, a rep prestane dimiti.
- Da nije umrla? - upita se Pinokio, napravivši pokret rukama od zadovoljstva. Ne gubeći vrijeme, počne
se penjati preko nje da prijeđe na drugu stranu. Ali nije ni nogu do kraja dignuo kada se zmija najedanput
uspravi kao odapeta opruga, a lutak padne na zemlju. I padne tako da se glavom zabio u blato, a noge
ispružio u zrak. Kada vidje tog lutka koji se nevjerojatnom brzinom koprcao glavom nadolje, zmija se
počne toliko smijati, i smijala se, smijala, smijala...
90
Ulomak iz priče Pinokio Carla Coollodija
Bogatimo rječnik
smogne/smoći – smoći snage za što
crvenilo – rumenilo
opruga – gibak komad metala koji se vraća u početni položaj
koprcao/koprcati se – osloboditi se, iskočiti iz čega
Izrazi doživljaj
Kako te se doima život jednoga lutka?
Uroni u priču
• Zašto se Pinokio odlučio popraviti?
• Koje osobine zamjera samome sebi?
• Tvrdoglavost, svadljivost...
• Prema kome se nije ponio dobro?
• Koja se nova nevolja našla na njegovu putu?
• Kako je najprije pokušao maknuti je s puta?
• Što je potom je zmiju silno nasmijalo?
• Je li to smijanje potrajalo?
• Što misliš o njezinom odnosu prema Pinokiu?
• koja bi poslovica najviše odgovarala njezinu ponašanju:
Tko se zadnji smije, najslađe se smije.
Tko pod drugim jamu kopa, sam u nju upada.
Tko rano rani dvije sreće grabi.
Svuda oko nas – mediji
Pročitaj ulomak iz časopisa za djecu. Prvo
poglavlje neobičnih doživljaja lutka Pinokija
objavljeno je u dječjim novinama 1881. godine
i odmah postiglo velik uspjeh. Godine 1883.
objavljena je knjiga o Pinokiju koju poznaju
sva djeca svijeta. Priča je postala tema brojnih
slikovnica, predstava i animiranih filmova, a
najpoznatiji animirani film snimio je 1940. godine
Walt Disney.
91
Otkrij čudesni svijet
Jesi li ikada maštao/maštala o tome kako postati filmska zvijezda? Pričaj
o tome.
Filmska zvijezda
Na rukave ću prikvačiti kvačice,
na glavu ću staviti zavjesu staru,
a s nekoliko broševa što leže u
ormaru
prikopčat ću šareni stolnjak na
hlačice.
U kosu ću uplesti dvije-tri slamke
koje su pale iz ptičjeg gnijezda.
Mislim da me nitko neće prepoznati
jer izgledat ću – kao filmska zvijezda!
Iz zbirke Stanari u slonu Dubravka Horvatića
Bogatimo rječnik
broševi – ženski nakit koji se iglom
pričvršćuje na odjeću
Izrazi doživljaj
Je li tvoj san o zvijezdi nalik ovome u pjesmi?
Uroni u pjesmu
• Što će djevojčica sve učiniti kako bi nalikovala filmskoj zvijezdi?
• Koju osobinu djevojčica iskazuje dok se uređuje:
maštovitost,
domišljatost,
radoznalost?
• Svi odgovori mogu biti točni. Koji ti se čini najviše točan? Objasni ga.
92
Svuda oko nas – mediji
Promotri fotografije s
glumicom koja je bila
filmska zvijezda već kao
djevojčica.
Opiši njezin izgled.
Otkrij hrvatski jezik
Opisivanje predmeta
U neprozirnu vreću stavi jedan predmet. Osim igrača koji pogađa, svi ostali znaju koji je to
predmet. On pak mora zavući ruku u vreću i ne gledajući, pogoditi što je to. Dok pogađa, učenik
opisuje predmet. Ako je opis približno točan, ostali govore “toplo”, a ako nije, govore “hladno”.
hrapav
toplo
lomljivo
slatko
tvrdo
trulo
neugodno
kiselo
čvrsto
glatko
meko
ravno
hladno
brježuljkasto
jako
ugodno
Predmeti koji nas okružuju imaju neka svojstva (miris, oblik,
mekoću, tvrdoću). Ta svojstva i naš doživljaj možemo opisati.
U kojem stupcu riječi kazuju kakav je
predmet na opip, a u kojem kakav je po
mirisu?
Kojim bismo riječima mogli opisati predmet
na fotografiji?
toplo
trulo
ravno
slatkasto
lomljivo ugodno
93
Otkrij čudesni svijet
Ljepotica i zvijer jedna je od poznatih bajki. Poslušajte ulomak iz nje.
Ljepotica i zvijer
Na te riječi Ljepotica ustane, položi prsten na stol i vrati se u postelju. Tek što je legla usne; kad se
probudila, radosno opazi da je u palači Zvijeri. Obuče se vrlo veličanstveno da bi joj se svidjela i nasmrt se
dosađivala cijeli dan čekajući devet sati uveče; ali sat je uzalud zvonio. Zvijer se nije pojavljivala. Ljepotica
se tada uplaši da je skrivila njezinu smrt. Protrčala je cijelu palaču glasno vičući; bila je očajna. Kad je već
sve pretražila, sjeti se sna i potrča u vrt prema rukavcu gdje ju je vidjela spavajući. Našla je jadnu Zvijer
ispruženu, bez svijesti i mislila je da je mrtva. Bacila se na tijelo bez osjećaja užasa zbog njezina izgleda i
kad je osjetila da srce još kuca, uzela je vode iz rukavca i polila joj glavu. Zvijer otvori oči i reče Ljepotici:
- Zaboravili ste svoje obećanje. Bol što sam vas izgubio, naveo me na odluku da umrem od gladi; umirem
sretan, jer sam vas evo još jednom vidio.
- Ne, draga Zvijeri, nećete umrijeti – reče Ljepotica – živjet ćete da postanete moj muž; od ovog trenutka
dajem vam svoju ruku i kunem se da ću biti samo vaša. Jao, mislila sam da za vas osjećam samo
prijateljstvo, ali bol koju osjećam pokazuje mi da ne bih mogla živjeti da vas ne vidim.
Tek što je Ljepotica izgovorila te riječi, cijeli se dvor obasja sjajem; vatrometi, glazba, sve je najavljivalo
svečanost. Ali sve te ljepote nisu osvajale njezin pogled; okrenula se prema svojoj dragoj Zvijeri koja je
bila u opasnosti i za koju se bojala. Kojeg li iznenađenja! Zvijer je nestala, a pred svojim nogama vidjela
je kraljevića, ljepšeg nego Ljubav i on joj je zahvaljivao što je prekinula njegovu začarnost. Premda je
kraljević zasluživao svu njezinu pažnju, nije se mogla savladati pa zapita gdje je Zvijer.
- Vidite je pred svojim nogama – reče joj kraljević. – Zla me vila osudila da ostanem pod onim oblikom
sve dok jedna lijepa djevojka ne pristane da se za mene uda, a zabranila mi je da pokažem išta od svoje
pameti. Tako ste jedino vi na svijetu bili dovoljno dobri da vas gane dobrota moje naravi i nudeći vam
svoju krunu ja se još uvijek ne rješavam obaveza prema vama.
Ljepotica ugodno iznenađena, pruži ruku lijepom kraljeviću da ga digne. Zajedno su pošli u dvor i
Ljepotica je gotovo umrla od sreće kad je u velikoj dvorani ugledala oca i cijelu svoju obitelj što ih je lijepa
gospođa koju je vidjela u snu
prenijela u dvor.
- Ljepotice – reče ta
gospođa koja je bila velika
vila – primite nagradu za
svoj pravilan izbor: više ste
cijenili vrlinu nego ljepotu i
pamet, zaslužujete da nađete
sva ta svojstva sjedinjena
u jednoj osobi. Postat ćete
velika kraljica: nadam se
da prijestolje neće uništiti
vaše vrline. A vi, gospođice
– reče Vila dvjema sestrama
– poznam vaše srce i svu
zlobu koju krije, postanite
kipovi, ali sačuvajte razum
pod kamenom koji će vas
94
obuhvaćati. Stajat ćete na vratima palače svoje sestre i ne namećem vam drugu kaznu nego da budete
svjedoci njezine sreće. Nećete se moći vratiti u svoje prijašnje stanje sve do trenutka kada ćete priznati
svoje pogreške; ali bojim se da ćete zauvijek ostati kipovi.
U tom času vila zamahnu štapićem i prenese sve koji su bili u toj dvorani u kraljevićevu kraljevinu.
Podanici su ga radosno primili i on se oženi Ljepoticom koja je s njim živjela vrlo dugo i u sreći koja je bila
savršena jer je bila građena na vrlini.
Ulomak iz bajke Ljepotica i zvijer Charlesa Paraulta
Bogatimo rječnik
palači/palača – velika, raskošno uređena zgrada velika
rukavcu/rukavac – ogranak rijeke ili potoka kojise odvaja od glavnoga toka
veličanstveno – uzvišeno, izaziva divljenje
usne/usnuti – zaspe/zaspati
Izrazi doživljaj
Sviđa li ti se kraj bajke?
Uroni u priču
•Što se umalo dogodilo na početku ulomka?
•Zašto je zvijer skoro umrla?
•Zašto je osjećala tugu?
•Što se na kraju pokazalo?
•Kada je Ljepotica izrazila svoju ljubav, što se dogodilo?
•Koji su se još čudesni događaji zbili?
•Je li ti se kada dogodilo da o nekome sudiš prema njegovu izgledu, a ne prema
njegovim osobinama?
Svuda oko nas – mediji
Promotri prizor iz filma i slikovnice.
Usporedi ih.
95
Otkrij hrvatski jezik
Izražajno čitanje
Zamisli da glumiš neki lik. Izgovori istu rečenicu na različite načine!
Ja sam kraljica?
tužno
Ja sam kraljica.
plašljivo
Ja sam kraljica!
ponosno
Pročitaj naglas svaku rečenicu
poštujući rečenične znakove.
A sada vi!
Idem u trgovinu!
poletno
ljutito
plačljivo
pomirljivo
nestrpljivo
MRAV TRČI PO SURLI?
MRAV TRČI PO SURLI?
MRAV TRČI PO SURLI!
Upitnik je pravopisni znak kojim se označuje upitnost.
Uskličnik je pravopisni znak kojim se označuje uskličnost (radost,
čuđenje, šaljivost, strah, upozorenje itd.).
Odglumi što rečenice kazuju, osobito ono što nalažu jače otisnute riječi.
Uredno slažem majice.
Žurno stavljam stvari u torbu.
Jedva sam je zatvorio.
Uh, baš je teška!
96
Pročitaj ulomak iz pjesme G. Viteza Paun.
Od riječi potok, zec i patuljak napravi riječ kakve je od riječi glas oblikovao pjesnik.
Pokušaj ih izgovoriti.
Ja pjevam divno! Pjevam prekrasno!
Slavuj je za mene tek mali ptičić
A glas njegov je njegov bijedni glasičić,
Kažem vam – sitan glasičičić.
Mačak zimi
Prepiši pjesmicu i slovo c zamijeni slovima č
ili ć.
Pored vrča leži mačak
Mačak – jedan podugačak
Zimski vjetar šalje zračak:
Probudi se, crni mačak.
Frkne, šmrkne jedan frrr – frčak.
Dok mu sunca tračak
Ne dirne brčak
Ne budi se mačak
Nastavi svoj zimski hrrr – hrčak!
Macak u proljece
Zašto sam sretan?
Zato što su procvjetali cvjetici,
Zato što su razlistali listici,
Zato što se zažutio livadski maslacak,
Zato što se zamirisao proljetni tracak,
Zato što sam ja pravi macak!
Jadranka Žderić
Žive vrve
Poslenik
Žive mrve u travi vrve,
Manje od zrna kave,
Crne mrve bijele mrve
Prenose preko glave.
Od zore do mraka
Dobar krt
Prekopa cijeli vrt.
Marljivo radi kao
Krtica
Pa nije čudo
Da ga navečer
Od rada boli trtica.
Enes Kišević
Dragutin Horkić
97
Otkrij čudesni svijet
Iako su pošte stvarne ustanove, u bajkama se i ondje mogu događati neobičnosti.
Poštarska bajka
Našemu gospodinu Kolbabi, po zvanju
poštaru i listonoši, nekako je dosadio
njegov poštarski zanat: koliko se samo jedan
listonoša nahoda, natrči, najuri, naleti,
nagazi i nabježi, a iz dana u dan mora prijeći
dvadeset i devet tisuća sedamsto trideset i pet
koraka, u što ulazi osam tisuća dvjesto i četrdeset
devet stuba gore i dolje, onda ta pisma koja raznosi, to
su ionako sami obrasci, računi i druge gluposti koje nikomu ne
donose ni trunka veselja; pa taj poštanski ured, to je
tako neveselo i dosadno mjesto na kojem se nikada ne događaju
nikakve bajke. Tako je i još kojekako mrmljao gospodin Kolbaba,
žaleći se na svoje poštarsko zvanje.
Jednom je tako, sve od žalosti, sjeo u pošti kod peći i zaspao, ne
primijetivši da je već šest sati; a kad je odbila šesta ura i svi drugi
oštari otišli i zatvorili poštu, gospodin Kolbaba ostao je unutra
zaključan i mirno spavao.
Moglo je biti oko pola noći kada ga je probudio nekakav štropot,
kao kad miševi tapkaju po podu. Aha, pomislio je gospodin
Kolbaba, ima ovdje miševa; trebalo bi im postaviti stupicu. Gleda on tako okolo i traži
miševe, kad ono – nisu to nikakvi miševi, nego poštanski patuljci. To su vam majušni i
brkati čovječuljci, otprilike kao omanji primjerak vijandotske kokoši, ili kao vjeverica
ili zec, tako nekako; a na glavama imaju kape kao pravi poštari i nose pelerine kao pravi
listonoše.
Prokletstvo, rekao je gospodin Kolbaba u sebi, ali inače
nije ni prozborio, ni beknuo, ni pisnuo, da ih ne uplaši.
Vidi, vidi, jedan je poštanski patuljak slagao pisma koja
će gospodin Kolbaba raznositi sljedećeg jutra, drugi je
razvrstavao poštu, treći je vagao pakete i na njih lijepio
ceduljice, četvrti se ljutio što kutija nije vezana po
propisu, peti je sjedio na šalteru i prebrojavao novac,
kao što rade poštanski službenici. “Mogao sam i misliti”,
98
mumljao je taj patuljak, “taj se poštanski čovjek opet preračunao za jedan novčić;
moram mu to ispraviti.” Šesti vragolan sjedio je za
telegrafom i otkucavao brzojav, nešto kao: tak-tak tak
tak taktaktak tak.
No gospodin Kolbaba razumio je što javlja. Na
običnom jeziku bilo je to: “Halo, ministarstvo
pošta? Ovdje poštanski
vražićak broj sto trideset
i jedan. Javljam da je
sve u redu, stop. Kolega
vilenjak Brljobrk kašlje,
prijavljuje bolovanje, nije
došao na posao, stop.
Pozdrav, stop.”
Karel Čapek
Bogatimo rječnik
ured – poslovna prostorija
vrvi/vrvjeti – ispuniti prostor uz neko komešanje i kretanje
brzojav – telegram (pismovna poruka koja se hitno odašilje)
zvanje – zanimanje
Vijandotka (engl. Wyandotte) = vrsta kokoši
Izrazi doživljaj
Što je neobično u ovoj bajci?
Uroni u priču
•Zašto je poštaru i listonoši Kolbabi dosadio njegov
posao?
•Pronađi riječi koje izriču što sve jedan poštar mora raditi
tijekom dana.
•Koga je ugledao jedne noći u pošti? Opiši izgled patuljak.
•Što su patuljci sve radili?
Svuda oko nas – mediji
U časopisima za djecu možeš se obratiti želiš li naći
prijatelja, ako ti je dosadno. Možeš neko svoje zanimljivo
iskustvo podijeliti s drugima. Pritom je važno napisati
točnu adresu.
Dragi Zvrku!
Jako volim čitati vaš časopis. Razveselili ste me tablicom
množenja i Abecedom iz našeg dvorišta. Kada mi Zvrk
dođe u ruke, odmah pročitam sve stripiće i riješim sve
rješavalice... Dobro, ne baš sve. I moj te brat Domagoj čita
je si suuuper. Najbolja od svih priča bila je Vuk koji je želio
pojesti Djeda Mraza.
Voli te, Matea K.
99
Otkrij hrvatski jezik
Razgovor
Dogovorite se o čemu želite razgovarati. Sjedeći u krugu, razgovarajte u paru ili u grupama od 3 do 4 učenika.
Neka svatko nešto kaže o odabranoj temi, ali možete i izreći svoje mišljenje o onome što je netko drugi rekao.
Ne smijemo, a htjeli bismo
A ja ne smijem govoriti kad
starija sestra uči.
Ja ne smijem glasno govoriti
dok tata spava.
Često to zaboravim.
I mene smeta
kad netko
viče, a ja
pišem zadaću.
Ja volim šljapkati po lokvama.
Mama to odmah otkrije po
vlažnim cipelama.
Razgovarajte o sljedećim temama:
Ponekad me
sram...
Jako mi je
smiješno...
Najradije
jedem...
Razgovorom razmijenjujemo misli i osjećaje. Kada naizmjenično govore dva ili više
govornika, kažemo da razgovaraju. Oni sudjeluju u razgovoru pa ih nazivamo –
sugovornicima. Sugovornici govore ono što žele, ali i slušaju što drugi govore.
U kojoj ustanovi razgovaraju prikazani likovi? Kakav je njihov razgovor s obzirom na duljinu?
Dobar dan, izvoli.
Dobar dan.
Želim poslati pismo u
Mravograd. Trebam jednu
marku i omotnicu.
Razgovor može biti
kratak ili dug, ovisno
o tome s kim i o čemu
razgovaramo.
U trgovini, pošti,
knjižnici... obično
razgovaramo kratko.
Želi li mrav opširan odgovor od bake Mravke? Je li pristojno prekinuo razgovor?
Gdje si bila,
bako Mravko?
100
Bila sam na livadici. Razgovarala sam sa susjedom Nelicom, častila
me mrva punom zdjelicom. Njezin se zaručio sin – onaj koji nije baš
fin. Srela sam još i susjeda puža, Pužimirkina drugoga muža.
Oprosti, bako
Mravko, žurim,
ne mogu
razgovarati.
Kasnije ćeš mi
sve ispričati.
U razgovoru se
mogu postavljati
pitanja i davati
odgovori.
Razgovorom se
mogu iznositi
vlastita mišljenja.
Otkrij hrvatski jezik
Telefonski razgovor
Zamisli da telefonski moraš razgovarati s nekom službenom osobom (poštar,
zubarica, vatrogasac, policajac itd.). Pokušaj što bolje odglumiti razgovor.
TELEFONSKI ODGOVOR
TELEFONSKI POZIV
Halo, Vjerane. Što prije izađi. Ako
ne možeš, pričekaj u stanu. Doći
ćemo za pet minuta. Gdje stanuješ?
HALO, DOBAR DAN. Ja sam
Vjeran Horvat. Iz stana do moga
izbija dim. Što trebam raditi?
Pozovi telefonom prijatelja na rođendan. Saznaj u koliko sati u dječjem kazalištu igra neka
predstava. Nazovi informacije i pitaj koji je telefonski broj tvoga prijatelja.
Telefonski razgovor treba biti kratak i jasan.
Što je izazvalo nesporazum?
Dopuni razgovor rečenicama koje nedostaju.
Molim? Koga trebate?
Hej, hej, jesi li bio na
utakmici?
Preoblikuj razgovor tako da prodavačica ljubazno razgovara
s Mravoslavom. Kako je pristojno, a kako nije, razgovarati
telefonom?
Hmmm... Dobar dan. Ja
sam Igor, trebam Davida.
Mislio sam da je on.
Telefonski razgovor
počinje predstavljanjem.
Završavamo ga
pozdravom.
Kada telefoniramo, trebamo biti ljubazni i strpljivi.
Dobar dan. Ovdje
Mravoslav. Molim, jeste li
dobili crvene ruže?
Nismo. Nemojte više zvati. Pozvat
ćemo Vas čim ih dobijemo.
Hvala lijepa. Do slušanja.
101
Otkrij čudesni svijet
Zamisli da si praščić; što bi mogao/mogla, a kao dječak/djevojčica ne smiješ.
Praščići
– Tko je ovaj musavi praščić? – upitala je glasno rokćući, kada joj se
Musko približavao.
– To sam ja! To sam ja! – kmečao je Musko sav sretan.
– Odlazi od mene! Ti nisi moj praščić! Ne vidim ti ni oči, ni njuškicu,
ni onu bijelu prugu na leđima!
– Ja sam to, ja sam to, majčice!
– A koji si ti, da te ne mogu prepoznati?
– Ja sam Musko, deseti po redu!
Pogledala Gica svog musavog praščića. Onjušila ga – i veselo zaroktala.
– Oh, ti si to! Pa tko bi te prepoznao, nesretni sine?!
I toga je dana Musko pobijedio i dobio prvu nagradu na takmičenju
– bio je najzamazaniji praščić. A bio je blatan od glave – do repića! Za vrijeme svečanog ručka, sjedio
je na počasnom mjestu, za stolom. Svi su se iskreno veselili Muskovoj pobjedi, jer je bio najmanji.
Najzadovoljnije je roktala mama Gica. Da ste ih samo vidjeli! Nekome prljava njuškica, nekome šapa – a
nekome podbradak. Kakav je bio Musko to smo već čuli.
– Pa ti si prljaviji nego ja! – reče mama Gica i veselo mljacne jezikom od zadovoljstva...
Musko je bio tako gladan, da je najglasnije mljackao i prvi obliznuo tanjur. Onda je zadrečao, kao da ga iz
sve snage netko poteže za uho. To je na prasećem jeziku značilo:
– Molim još!
Dobio je još i svi koji su zakmečali, dobili su još. Jeli su tako glasno, da se čulo
do guravoga duda, kako zadovoljno mljackaju jezicima i kako se oblizuju.
Poslije jela, nitko nije obrisao usta, koja su se svima – od prvog, do
posljednjeg – mastila i sjajila kao ogledalca.
– Baš nas briga! Tko će se još s tim zadržavati – govorili su praščići,
a mama Gica se nije zbog toga uzbuđivala... Stolnjak, koji je bio
na stolu, za vrijeme ručka – bio je prepun mrlja i otisaka prstiju.
Izgledao je kao da je na njemu neki đak ostavio tragove svog
slikarskog neznanja.
– Oh, kako im je lijepo! – uzdahnuo je Slavko Prljavko, čim je
pročitao ovu priču.
– Baš im zavidim! – reče i ode na pranje, na koje ga je i danas
natjerala mama.
Stanislav Femenić
Bogatimo rječnik
dud – vrsta stabla sa slatkim plodom
počasnom (počasni) – kojim se iskazuje čast, priznanje
102
Izrazi doživljaj
Što je neobično u priči?
Uroni u priču
• Zašto mama na početku priče nije mogla prepoznati svojega praščića?
• Smeta li njegova nečistoća njegovoj mami?
• Na što je mama ponosna?
• Kojim se riječima opisuje zadovoljstvo mame Gice svojim sinčićem?
• Kojim se se pak tvojim osobinama ponosi tvoja mama?
Svuda oko nas – mediji
Pročitaj razgovor s djevojčicom koja živi na selu sa svojom obitelji.
Katarina ima 9 godina. Živi u Odranskom Obrežu. Ispričala nam je kako je živjeti na selu, koje sve životinje ima i što
posebno voli.
NA SELU JE VESELO
Tko je sve u tvojoj obitelji?
Mama Ksenija, tata Tihomir, sestre Matea i Barbara, baka Klara, djed Stjepan i teta Marija. Sestre i ja smo djedove i
bakine maze. Mama se nekad ljuti, ali tata je najstroži.
Što ti se najviše sviđa u tvojoj obitelji?
Najviše volim kad se za ručak svi okupimo oko stola. Onda je baš veselo. Tako je svaki dan, a ne samo kad je
rođendan.
Zašto voliš živjeti na selu?
Zato što imamo puno životinja, polje traktor i veliko dvorište. Imamo bikove, krave, svinje, purane i mačke.
Kako putuješ do škole?
Autobusom. Kad imam školu, ustajem najkasnije u sedam sati i žurim na autobus.
Iz časopisa Zvrk
103
104
Čitav svijet u proljetnoj travi,
oplovimo čitavi svijet,
čitavi svijet na mom dlanu...
105
Otkrij čudesni svijet
Zamisli razgovor životinjica u travi.
Razgovor u travi
Lutke: puž, miš
Puž (dolazi do kućice miša pjevajući, a onda uzdiše): O, o, o, ...
Miš (proviruje kroz prozor): Tko to uzdiše svakog dana kraj mog mišjeg stana?
Puž: Oprosti, nisam znao da sam i danas ovdje stao. Nešto kao da me vuče u blizinu tvoje
kuće.
Miš: A, tako znači! A što te to najviše privlači?
Puž: Obuzima me sreća gledajući tvoju kućicu između cvijeća. Pogledaj moju, suviše je
stara i nema baš nikakvog čara.
Miš: To tebe ne bi trebalo smetati. Sjeti se da si ti jedini koji s kućom možeš šetati.
Puž: Istina, to je tako, ali kako da me ne smeta kad kraj moje kućice nema ni jednog cvijeta.
Miš: Da, to je stvarno šteta. Dođi k meni, dat ću ti sjemenku suncokreta.
(Puž pjevajući ulazi u kućicu miša.)
Jadranka Čunčić - Bandov
Bogatimo rječnik
Napiši riječi koje prikazuju nešto umanjeno
iz igrokaza.
kuća - kućica
puž
miš
sjemenka
Izrazi doživljaj
Što je najprivlačnije u
razgovoru puža i miša?
Uroni u igrokaz
• Za čime je čeznuo miš?
• Što mu se sviđalo u mišjoj kućici?
• Koje je dobro obilježje puževe kućice?
• Je li mu miš pomogao?
106
Svuda oko nas – mediji
Razgovarali smo s lutkaricom Vlastom Pokrivkom o njezinu svijetu lutaka.
Što je najljepše u tome svijetu?
Lutkarica Vlasta: Između lutkara i njegove lutke događaju se tihe igre bez kraja. Oni se dodiruju rukama, glasom,
njihove se duše isprepliću.
Kojih sve vrsta lutaka ima?
Lutkarica Vlasta: Od najstarijih vremena scenske lutke dijele se na dvije osnovne skupine. Prvu čine marionete, koje
se pokreću koncima odozgo. Drugu čine ručne lutke, koje se pokreću odozdo i javljaju se u najrazličitijik oblicima kao
ginjol, javanke, lutka na štapu, mimička lutka, plošna, lutka sjene itd.
Kakve vi lutke izrađujete?
Lutkarica Vlasta: Scenske lutke izrađujem od različitih materijala i različitih uporabnih prdmeta kao što su metlice,
četke, čarape, rukavice, košarice i sl. Ipak, osušena tikva najdraži mi je materijal. Ona iznenađuje raznom veličinom,
oblikom i bojom.
107
Otkrij čudesni svijet
Uskrsna pjesma
Travanj je travnat
mjesec mlad,
Uskrs mu je ures
blagdan radostan.
Travanj se kiti,
Oblakuje i vedruje,
kao ja i ti
Uskrsu se raduje.
Travanj ušeta,
Priroda zapjeva:
- Uskrsna nedjelja,
u meni je prava.
Travnatu odjeću
na sebe stavlja,
svečanim zvonima
Uskrs pozdravlja.
U vazu spusti
Vrbine pupove,
Janje po livadi
Na igranje zove.
Opijen je mirisom
zlaćane sirnice,
zatravljen Duhom
bijele golubice.
Marela Mimica
Bogatimo rječnik
ures - ukras
zlaćane – koji je bojom i sjajem poput zlata
zatravljen (zatraviti) – opčaran, opčinjen
Izrazi doživljaj
Koji stihovi
bude najveću
radost?
108
Uroni u pjesmu
• U kojim se sve strofama pjeva o travnju
kao mjesecu u kojem raste trava?
• U kojim se strofama opisuje proljetno veselje
uz pomoć zvukova?
• U kojim se strofama opisuje radost Uskrsa?
• Čime se travanj može kititi? Čime oblakuje,
vedruje?
Svuda oko nas – mediji
Recept za uskrsni ponedjeljak
Umjesto zla i pakosti jedan kilogram radosti.
Umjesto kave sa šećerom jedan poljubac s
čokoladnim preljevom.
Dvije kriške dobrote zaliti sa čašom ljepote.
Umjesto plača i tuge pojedite kolač neka radost
svuda bude!
Učenica, Marija Biskup
Otkrij čudesni svijet
Koja ti je životinja iznimno lijepa izgleda? Koja te osobina životinje privlači?
Moj zeko
U mojega zekana
Šapica je mekana.
Uho mu je dugačko,
srce mu je junačko.
Moj zekane brkati,
znaš li brke frkati?
A tvoj repić kusasti,
zar ti neće narasti?
Ma bio i kusorep,
ti si meni ipak lijep.
Zlata Kolarić-Kišur
Bogatimo rječnik
kusorep – kratkorep
Izrazi doživljaj
Koji osjećaj u tebi budi ova pjesma?
Uroni u pjesmu
• Što je sve na zečiću dražesno?
• Je li njegovo srce doista junačko?
• Sviđa li se pjesnikinji baš sve na zečiću?
• Po kojim to stihovima možeš zaključiti?
Svuda oko nas – mediji
Promotri pojedine
dijelove tijela zečića
pa ih opiši. Navedi
koje osjećaje izaziva
pogled na njega. Napiši
preporuku svima koji
sretnu zečića ili ga imaju
za kućnoga ljubimca
kako se brinuti za njega,
iskazati mu ljubav.
109
Otkrij čudesni svijet
Proljeće nas razveseljava svojom toplinom, bojama...
Koji proljetni prizor oduševljava tebe?
Pjesme - Višnja u
cvatu
Pod rascvalom trešnjom
odbačen stari štednjak
izjeda hrđa.
Parkiran auto –
crno mu ulje kaplje
na tratinčice.
Hej, vi, vrapčići!
Nemojte se svađati
nasred ulice!
Anto Gardaš
110
Bogatimo rječnik
hrđa - prevlaka koja nastaje na željezu uslijed vremenskih utjecaja
Izrazi doživljaj
Koja ti se proljetna
sličica najviše sviđa?
Uroni u pjesme
• Koje dvije sličice opisuju ljudsku nebrigu o prirodi?
• Upozorava li pjesnik vrapčiće strogo ili...?
• Koja pjesmica opisuje glasanje životinje?
• Zašto je kozica zameketala?
• Koja trava ne vene?
• Što pjesnik želi poručiti o važnosti djece?
Svuda oko nas – mediji
Proljetna radost se može izraziti na mnogo
različitih načina. Promotri izložbu slika s
proljetnim motivima. Odaberi tebi najljepšu.
Promotri je i napiši pet riječi koje ti prve
padnu na pamet.
Serijal slika Ivana Rabuzina s temom proljeće
111
Otkrij čudesni svijet
Djeca znaju pitati mnoštvo važnih pitanja. Jedno od njih je i ovo: Gdje izvire potok?
Pokušajte dati odgovor.
Gdje izvire potok
Dvije sestrice Goga i Nina stale kraj vodoskoka i promatraju njegove šiknule mlazove.
- Gdje je taj potok? – upita Zrinka.
- Potok je negdje ispod vode – odgovara Goranka.
- A gdje je to ispod vode?
Iako je imala pet godina, na pitanje mlađe sestre Goga nije znala odgovoriti. I one odluče
upitati prvog šetača gdje je to ispod vode.
- Ispod vode? – začudi se prolaznik. Ha, ispod vode!?
Ispod vode vam je na livadi, a livada je iza grada – u polju.
- A gdje je polje? – začude se djevojčice.
- Polje je tamo gdje nema grada, gdje ima puno slobodne zemlje i trave.
- A kako se tamo ide?
- Ide se tramvajem i pješice.
Goga i Zrinka nisu ponijele novaca i
uputiše se pješice.
Lutale su dugo, dugo i
bilo im je jako vruće
jer je lipanjsko
sunce pržilo
112
nesmiljeno.
Onda su bile sve manje kuće, pa sve rjeđe i na kraju je ispred djevojčica planula velika
travnata površina s mnogo cvijeća, leptira i pčelica. Mališanke su nestašno pravile stazice
u gustoj travi koja im je šuštala oko nogu. Trčeći, nedaleko od vrbika začuju nekakav zvuk
poput onoga kraj vodoskoka. I povikaše sretne:
- Tu je “ispod vode”!
Bistri je potok vrludao i krivudao kao da želi pobjeći bijelom leptiru što je iznad njega
lepršao.
Goga i Nina sjedoše u meku travu i ispružiše bose noge u vodu. Ispred njih nešto bućne
i malko ih poprska. Žaba zelenjača izviri zatim pri kraju druge obale i zanjiše svoj
podbradak kao da se čudi društvu.
- Tu izvire naš vodoskok! – zaključi Goga.
- Znam. Žabe se u gradu boje tramvaja.
I sestrice se slože, a potom još radosnije zabućkaju potočić nogama.
Milan Taritaš
Bogatimo rječnik
vodoskok – mlaz vode koji prska uvis
vrbik – mjesto obraslo vrbom
bućne/bućnuti – pasti ili skočiti u vodu
podbradak – dio tkiva pod donjom vilicom na licu
Izrazi doživljaj
Jesu li djevojčice
otkrile gdje izvire
potok?
Uroni u priču
• Što su Goga i Nina promatrale kada im je palo na pamet to pitanje?
• Kamo ih je sve vodio trag vode?
• Nakon što su prošle livadu, polje, gdje su ugledale potočić?
• Pronađi rečenice koje svjedoče o njihovoj sreći što su našle potok.
Svuda oko nas – mediji
Odakle dolazi čista voda?
Postoje ograničene zalihe
čiste vode, a mi je počinjemo
iskorištavati brže no što se
ona možeobnoviti. Jednom
kada voda postane zagađena,
vrlo ju je teško očistiti. Više
od polovice pitke vode dolazi
iz podzemnih izvora. Bilo je
potrebo tisuću godina da se
ova voda akumulira, a mi je
trošimo na neizmjerno brz
način. Potoci, rijeke i jezera
sadrže veliku količinu čiste,
pitke vode. Ove se količine
smanjuju jer se mnogo vode
koristi za navodnjavanje i
zalijevanje usjeva. Neke od
zaliha bivaju nepovratno
uništene zagađenjem
otpadom, kemikalijama i
otpadnim vodama iz industrije
i naseljenih mjesta.
Internetska stranica eko udruga
113
Otkrij čudesni svijet
Odaberi jednu od priča u kojima se bake brinu za kućne ljubimce. Možeš, naravno, pročitati obje.
Pipo
Pipo je mače. Maleni tigrasti
mačić. Djeca su ga donijela u
dvorište i ostavila. Igrala se njime,
natezala ga i ostavila. Kad su ih
mame pozvale na večeru, dječaci i
djevojčice razbježali su se kućama.
Pipo je ostao sam pored oleandra
u dvorištu. Popeo se na oleandar.
Učinio je to na svoju sreću jer ga je
zapazila baka iz prizemlja. Naslonila
se na prozor da pogleda je li vedro.
- Vedro je – ustanovi baka.
- Mijao – potvrdi Pipo.
- Ima i zvijezda, mnogo zvijezda –
obradova se baka, a onda primijeti
dvije zvijezde različite od drugih.
- To su moje oči – saopći Pipo, ali
baka nije razumjela mačji jezik.
Čula je neko nejasno mijaukanje,
samo joj se činilo nevjerojatnim da mijauče slatki ružičasti oleandar.
Ode baka po naočale da osmotri one dvije neobične zvijezde. Gleda, gleda i napokon ugleda
mače.
- Pa to je Pipo! – poviče baka. – Ostavila su te tvoja draga djeca. Poslije podne nisu dopustili
ni da se primaknem k tebi. – Dođi – zovne ga ona, i Pipo se useli kod bake.
Spavao je u staroj košarici za kruh, valjao se po starom otiraču za noge, jeo s bakom njene
mliječne obroke. Baka je bila dobra. Pipo je bio dobar.
Ulomak iz zbirke priča Konjić sa zlatnim sedlom Nade Iveljić
Bogatimo rječnik
oleandar – ukrasno bilje primorskoga podneblja
Izrazi doživljaj
Kako ti se svidio
mačić Pipo?
114
Uroni u priču
• Jesu li djeca dobro postupila ostavivši malenoga mačića samog?
• Na što su baki bile nalik Pipove oči?
• Po čemu možeš zaključiti da se Pipu svidio život kod bake?
Mišić Janko
Moja baka Margareta ima kućnoga ljubimca. A taj je
zbilja poseban. Nije ni papigica, ni pas, ni mačka, a ni
zlatna ribica. Ne zove se Piki, Riki, Kiki, Miki, već Janko.
Neobično, zar ne?!
A Janko je kućni mišić, simpatični sivkasti glodavac koji
je na prečac osvojio srce moje bake. Toliko je sićušan
da bi bez problema stao u lončić iz kojega jutrom pijem
kavu. Janko strašno voli sir, ali nije osobito izbirljiv. Jede
sve što mu dođe pod oštre zubiće, pa i stari kruh ako
treba. Baka ga je zavoljela jer živi posve sama. Tepa mu:
Janko Popišanko, a on se na to ni najmanje ne ljuti. A
zašto bi se i ljutio kad se uneredi gdje stigne? Uostalom,
zna on da je baka dobrodušna. Ne boji se on nje, nema
za to razloga. Gdjekad baka sjedi u naslonjaču i plete
džemper, a Janko gricka sir tik do njezinih nogu. A sir
mu je na pod stavila baka kako bi joj mišić činio društvo. Kad pojede sir, podigne svoje sićušne tamne očice
prema baki i oglasi se cijukanjem. Traži još sira.
- Što je? – pita ga baka. – Baš sam te razmazila!
Tada se pridiže i s kuhinjskoga mu stola donosi i pruža još komadić sira. Baka živi u staroj i trošnoj kući na
zagrebačkoj Trešnjevci. A svaka vam takva stara kuća ima pokojeg mišića ili nekoliko njih. Moja je mama,
bakina kći, htjela da baka stanuje s nama u velikome stanu na Zelengaju. Ali, baka neće ni čuti za to. Voli
ona tu kuću u kojoj je provela sretne dane djetinjstva u Gorjanskoj ulici. Njoj je najljepše tu gdje je provela
mladost. U velikome se nepoznatom stanu ne bi snašla. I kako da napusti sve te drage susjede s kojima
godinama prijateljuje! Neka, bolje je njoj ovako. Tu ima mir i osamu i svoje uspomene od kojih živi sretna i
zadovoljna. Da doseli k nama, samo bi nam smetala, kaže. Mama se ne slaže s njom, ali bakina je riječ njoj
svetinja.
Gric, gric, gricka Janko svoj sir i ne brine brigu za hranu. Ta ima on baku Margaretu koja se savjesno brine
o njemu, zar ne?
Bogatimo rječnik
prečac – kraći put, prečica
sićušne – sitne, majušne
dobrodušne – dobronamjerne, dobroćudne
Pronađi što više riječi koje u ovoj priči označavaju nešto umanjeno:
mišić, lončić, očice,
Želimir Hercigonja
Svuda oko nas – mediji
Pročitaj iz časopisa zanimljivosti o kućnim ljubimcima.
Izrazi doživljaj
Je li ti se svidio neobičan kućni ljubimac? Mačka i pas kod veterinara
Pročitaj savjete iz časopisa za djecu kako se valja brinuti za oboljele kućne ljubimce pri posjetu
veterinaru.
PRIPREME ZA POSJET VETERINARU
Prije odlaska veterinaru ne uznemiravaj svojega ljubimca. Mazi ga ili odvedi u kraću šetnju. Psa
Uroni u priču
obvezno vodi na uzici. Ako to ne učiniš, može ti pobjeći neposredno tik prije ulaska u ambulantu.
• Što Janko posebno voli?
Mačku nosi u košarici, a ne na rukama jer bi te od straha mogla ogrepsti.
• Po čemu vidiš da baka voli svojega MIJAU, VAU – STRAH NAS JE
Od straha tvoj ljubimac postaje agresivan. Govori mu tiho, polagano i nemoj ga prekoravati.
ljubimca?
KAKO MAČKI ILI PSU DATI LIJEK
• Bi li i ti htio/htjela imati kakva
Katkad se trebamo poslužiti lukavstvom. Tabletu umotaj u komadić mesa ili maslaca, a ako ni to
neobičnog kućnog ljubimca?
ne uspije, zdrobi je i pomiješaj s vodom te ju svojem kućnom ljubimcu plastičnom štrcaljkom unesi
izravno u usta.
115
Otkrij čudesni svijet
Pročitajmo izreku iz Biblije. Kako bi je pojasnio/pojasnila? Priča će nam pojasniti njezino
značenje.
Graditelj
“Zaista, kažem vam, što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!”
(Mt 25,40)
Neki vrlo poznati graditelj dođe pred vrata raja.
– Kamo bi ti? – upita ga anđeo vratar.
– Pa u raj – odgovori graditelj.
– Dobro, ali vrata su zabrtvljena tezuljom. Za sve dobro što si učinio na Zemlji dobivaš po uteg. Što
bolje djelo, to teži uteg. I kad ih stavim na tezulju, ako prevagnu, diže se onaj dio što brtvi vrata i ona
se otvaraju. Tada možeš ući u raj.
– Nema problema – nasmije se graditelj. – Imam dobrih djela koliko ti drago.
–Dobro – otpovrne anđeo. – Reci!
– Izgradio sam katedralu, najljepšu u mojoj zemlji – ponosno reče graditelj.
Anđeo uze uteg i stavi ga na tezulju, ali ona se ni za dlaku ne pomače.
– I dvije sam krasne kapelice izgradio – reče graditelj.
Anđeo stavi još jedan uteg, ali ništa. Kao da je perce stavio. Graditelj problijedi i brzo nadoda:
– Tri kuće i dva mosta, pet-šest cesta, četiri vjeronaučne dvorane i jednu crkvu.
Anđeo nekoliko utega. Ali, tezulja ni makac.
– Pomogao sam nekom susjedu u podizanju krova.
Anđeo nabaci još jedan uteg i tezulja se prvi put pomakne. Ali, malo. Premalo. Vrata raja i dalje
bijahu zabrtvljena.
– Požuri – reče anđeo. – Evo već dolaze drugi koji bi u raj. Reci ako imaš još štogod. Ako pak ne,
pusti njih da pokušaju ući.
Graditelj se užasne. Niz lice i leđa cijedio mu se znoj. U mislima je grozničavo prebirao nije li negdje
nešto zaboravio. I sjeti se jedne nevažne sitnice. Ali, možda je ipak dobro i to spomenuti. Ako ni
zbog čega, a ono da dobije na vremenu. I vikne:
– Neki je siromah bio gladan i ja mu dao svoj ručak. A njega je to tako dirnulo da mu je od ganuća
suza kanula iz oka.
Anđeo se maši u neku posudu te izvuče suzu i stavi je na tezulju. Istog trena tezulja uz tresak
prevagne na suprotnu stranu i rajska se vrata širom otvoriše. Graditelj se toliko zbunio da se nije
mogao maknuti.
A s one strane praga stajao onaj siromah ogrnut skupocjenim plaštem.
– Dobro došao, prijatelju! Silno sam čeznuo za našim susretom – rekao je i pružio raskriljene ruke
prema graditelju.
(Napisano prema kazivanju Anđe Tomić)
Bogatimo rječnik
Sonja Tomić
Mt – Izvadak iz Evanđelja po Mateju
uteg – predemet koji svojom određenom i poznatom težinom omogućuje mjerenje na vagi
tezuljom/tezulja - vagom/vaga
zabrtvljena/zabrtviti – zatvoriti/zatvorena
Izrazi doživljaj
Pojašnjava li priča
izreku?
116
Uroni u priču
• Tko je jednom došao pred vrata raja?
• Koja je dobra djela počeo nabrajati kako bi ga pustili u raj?
• Koje mu je dobro djelo otvorilo vrata raja?
• Zašto baš to djelo?
• Zašto je ta suza prolivena nad čovjekom koji je bio
gladan imala toliku snagu?
Zbog iskrenosti,
zbog količine?
Svuda oko nas – mediji
Odaberi po tebi najvažniju
rečenicu iz priče. Napiši je
na plakatu ilustrirajući njezin
sadržaj.
Otkrij čudesni svijet
U jajetu se nalazi život, često se može čuti. Što to znači? Otkrij kako život izlazi iz jajeta.
Ako jaja
dugo leže
u njima se
nešto zbiva
nešto živo
iza ljuske
se skriva
nešto diše
nešto kljuca
nešto kuca
nešto će
... izići!
A što to?
Zna se: pi-pi?
Pi-pilići!
Jaja
JOJA (pjeva):
Jaja služe
za kuhanje
za u tavu
za na oko
za kajganu
za doručak
pa za ručak
i večeru
za bjelance
za žumance
za kolače
i gotovo.
Zlatko Krilić
Bogatimo rječnik
kajganu/kajgana – vrsta jela od jaja
žumance – dio jajeta žute boje
Izrazi doživljaj
Kada si slušao/slušala
pjesmu, na što te
podsjetio njezin ritam?
Uroni u pjesmu
• Za što sve služe jaja?
• Što se događa kada jaja dugo leže?
• Koje se riječi ponavljaju u pjesmi?
• Koje riječi bude dojam radosnog
iščekivanja da će se izleći pile?
Svuda oko nas – mediji
Opiši piliće.
117
Otkrij čudesni svijet
Promatrajte ptice u letu. Što sve čine ptice u zraku?
Da sam ptica
Da sam ptica,
ko što nisam ptica,
letio bih oko materina lica,
zeleni bih vijenac ispod stropa spleo,
na prozor bih žute ruže razapeo,
poletio bih tada do daleka trešnjika,
u njemu bih ubro trešnje dvije
(najeo se prije)
donio bih majci,
da mi se nasmije.
Drago Ivanišević
Bogatimo rječnik
trešnjika/trešnjik – voćnjak u kojemu rastu višnje
Kako se zove voćnjak u kojemu rastu višnje, šljive, jabuke?
Izrazimo doživljaj
Bi li i ti volio/voljela biti ptica? Zašto?
Uronimo u pjesmu
• Što bi dječak kao ptica rado činio?
• Čime bi razveselio majku?
118
Svuda oko nas – mediji
Promotri slike koje
prikazuju majku i dijete.
Napiši nekoliko riječi
koje ti prve padnu na
pamet. Od njih sastavi
rečenice.
Otkrij čudesni svijet
Svaki zavičaj krije mnoge ljepte. Zatvori oči i prisjeti se najljepšega dijela svojega zavičaja. U pjesmi
Moj zavičaj otkrit ćemo čemu se sve prije mnogo godina divio pjesnik razmišljajući o hrvatskom
zavičaju.
Moj zavičaj
Preko dola, preko gora,
sve do sinjeg tamo mora
proteže se krasan kraj,
moj hrvatski zavičaj.
U njemu je moje milje,
moje milje i bosilje,
divan vrt je, lug i gaj
moj hrvatski zavičaj.
Modro mu se nebo smije,
sunašce ga žarko grije,
zlatom zlati blag mu sjaj
moj hrvatski zavičaj.
U njemu je sve mi blago,
sve što mom je srcu
drago,
za mene je zemski raj
moj hrvatski zavičaj.
Ja ga zato žarko volim,
te se za njeg Bogu molim:
Blagoslovi, Bože, daj,
moj hrvatski zavičaj!
August Harambašić
Bogatimo rječnik
zemski - zemaljski
lug, gaj – šumica, šumarak
zavičaj – određeni kraj domovine
milje – milina, ugoda
bosilje – vrsta biljke/bosiljak
Izrazi doživljaj
Koji osjećaj prožima
tvorca ovih stihova?
Uroni u pjesmu
• Preko kakvih se sve krajolika proteže
hrvatski zavičaj?
• Što se sve u njemu nalazi?
• Koji stihovi najljepše opisuju pjesnikovo
oduševljenje svojim zavičajem?
Svuda oko nas – mediji
Promotri naslovnicu stare
pjesmarice s pjesmama o
domovini. Pokušaj je opisati
što više detalja.
119
Otkrij čudesni svijet
Bubamara
Jedne noći
bubamara
jako tužna bila
netko joj je sakrio
točkice sa krila.
Plakala je
u samoći
na mirisnom cvijetu
Nitko od nje
Nije bio
tužniji na svijetu
Ujutro je
došlo sunce
Presretna je bila
Stavilo joj
Ono opet
Točkice na krila.
Stanislav Femenić
Uroni u pjesmu
• Zašto se bubamara
rastužila u noći?
• Kako je izrazila svoju
tugu?
• Kada se opet
razveselila?
• Zašto?
120
Svuda oko nas – mediji
Pročitaj zanimljivosti o životu bubamare iz dječjih časopisa.
Kako izgleda bubamara?
Ona je žuta, narančasta ili crvena s crnim točkama. Ima dva para krila: jedan je par čvrst i štiti
drugi par nježnih prozirnih krila.
Kako nastaju bubamare?
Nakon parenja polažu jaja iz kojih izađe ličinka koja je vrlo proždrljiva. Ličinka se pričvrsti,
prestane jesti i zakukulji. Iz kukuljice kasnije izađe mala žuta bubamara bez točkica. Kasnije se
pojave crvena boja i točkice.
Čime se hrane bubamare?
Ličinke su proždrljive i hrane se ušima. I odrasle se bubamare hrane biljnim ušima (dnevno
mogu pojesti 30 - 40 biljnih ušiju).
Tko je bubamarin neprijatelj?
Ptice, ali samo neke. Ostalimaje bubamarina krv vrlo neugodnog mirisa i okusa.
ZANIMLJIVOST
Ljudi kažu da točkice označavaju koliko je stara bubamara, no to nije točno.
Otkrij čudesni svijet
Osjećate li proljetnu radost? Čemu se sve može radovati u proljeće?
Pročitajte u paru jedni drugima pjesmice.
Cvit i dite
Cvite!
Ča od tebe
još lipše
miriše?
– Dite!
Tonči Petrasov Marović
Dijete se igra
Uz more
igra se dijete.
Brodove od papira
šalje u daleki svijet.
Visoko na nebu galeb.
Bogatimo rječnik
dite – dijete
ča – što
lipše – ljepše
U modrini cvijet.
Izrazi doživljaj
Uroni u pjesmu
Koja ti se pjesma • U kojoj pjesmi se opisuje krajolik, a u kojoj miris?
više sviđa?
• Koji je miris, po mišljenju pjesnika ljepši od
Zašto?
mirisa cvijeta?
Tin Kolumbić
Svuda oko nas – mediji
Zamisli da možeš poslati poruku čitavome
svijetu: Što bi napisao/napisala?
121
Otkrij čudesni svijet
Medo Winnie zvani Pooh
Jednoga je dana izašao u šetnju i našao se tako na nekoj čistini usred šume; u sredini čistine bio je golem
hrast, a s vrha stabla širilo se glasno brzikanje i zujanje.
Medo Winnie zvani Pooh sjeo je u podnožje stabla, smjestio glavu među šape pa počeo razmišljati.
Najprije je rekao sebi:
– Ovo zujanje nešto znači. Ne može nešto ovako samo od sebe zujati i zujati, a da to nešto pritom i ne
znači. Ako se čuje zujanje, to onda netko zuji, a jedini je razlog zujanju, koliko ja znam, ako se negdje u
blizini nalaze pčele.
Potom je utonuo u još jedno duboko razmišljanje pa rekao:
– A pčele, koliko ja znam, postoje jedino zato da bi pravile med.
Zatim je ustao pa rekao:
– A one prave med jedino zato da bih se ja njime mogao sladiti. – I tako se počeo penjati na stablo.
Penjao se
i
uspinjao
i
teško
se pentrao,
i
dok
se
tako
s mukom
verao
u
sebi
je
pjesmicu
spjevao.
Pjesmicu ovu:
Zar nije ovo istina čudesna
Kako samo medo voli med?!
Bzz, bzz, družbo zujava,
Zbog čega to medo med obožava?
Onda se popeo malo više... i još samo malo, malo više. Do tada je već smislio drugu pjesmicu.
Baš neobično:
zamislite da se pčele pretvore u rojeve medvjedića,
Svoja bi gnijezda smještale ravno – u podnožje drveća.
I kad bi tako bilo (da medvjedi mogu postati pčelice),
122
Ne bi se uopće morali penjati uz tolike stepenice.
Do tada ga je umor već potpuno shrvao pa je stoga zapjevao pjesmu tužbalicu. Već se gotovo primakao
svome cilju, i samo je trebao stati na onu granu...
Krrrc!
– Oh, u pomoć – vikao je Pooh dok je padao na granu tri metra ispod sebe.
– Da barem nisam... – govorio je dok je letio još šest metara niže na iduću granu.
– Znate, htio sam – objašnjavao je dok se preokretao naglavce pa tresnuo na drugu granu deset metara
niže – htio sam zapravo...
– No, ovo je bilo uistinu... – priznao je dok je proklizavao kroz sljedećih šest grana.
– Sve je to valjda zato – zaključio je dok se opraštao od posljednje grane, zavrtio se tri puta oko sebe i
napokon dražesno sletio na grm borovice – sve je to zato što tako ludo volim med. Oh, u pomoć!
Ispuzao je iz grma, povadio oštre iglice iz njuškice i ponovno se dao u razmišljanje. Prvi na koga je
pomislio bio je Christopher Robin.
A. A. Milne
Bogatimo rječnik
čistine – slobodan, oku otvoren prostor
pentrao/pentrati – s mukom se penjati
verao/verati se – penjati se hvatajući se rukama ili Uroni u priču
• Je li medo prvo začuo ili ugledao pčele?
upirući nogama
• Kako se zove njihovo glasanje?
• Što je medo zaključio - zašto jedino postoje pčele?
• Postoje li pčele doista zato da udovolje medvjediću?
• Na što te podsjećaju riječi koje izgovara dok se uspinje?
Izrazi doživljaj
• O čemu mašta medvjedić da se ne bi morao visoko penjati?
Jesu li ti simpatične nevolje na koje
• Koja mu se nezgoda na kraju dogodila?
nailazi medo Winnie zvani Pooh?
Svuda oko nas – mediji
Medo Winie zvani Pooh
vrlo je popularan film.
Razlikuje li se filmski lik
od medvjedića kakvoga
si zamišljao/zamišljala za
vrijeme čitanja priče? Ako
da, po čemu?
123
Otkrij čudesni svijet
Jeste li kada promatrali svoje mjesto ili neki njegov dio s obližnjega brda ili s visoke zgrade? Upoznat
ćemo se s opisom jednoga mjesta koje se nalazi uz more.
Moj grad s dvadeset i prvog kata
To je duga, duga obala. Na obali je šetalište i luka, park i
tržnica. I mnogo, mnogo kuća.
Postoji još nekoliko ulica kojima se grad penje u brda.
I to je sve.
Pitao sam jednom tatu:
– Ti mnogo putuješ, putuješ po čitavom svijetu, pa mi kaži:
jesu li svi gradovi uz more takvi?
– Kakvi?
– Duga, duga obala, a na obali i šetalište, i luka, park i
tržnica. I još samo nekoliko ulica kojima grad kao da se
penje u brda. I to je sve.
– Uglavnom su takvi.
– Zašto?
– Gradovi su kao ljudi. Vole sunce, more i duge, duge plaže.
Kad sam kod kuće, često sam na prozoru. Kad sam na
prozoru rijetko gledam grad. Gledam luku i more. I
brodove...
Stižu brodovi, a s njima jata galebova...
Kad uplovi u luku veliki, veliki brod, a prati ga veliko jato
nalik na golemi krilati oblak, ja znam: to dolazi brod na
kojemu plovi i moj otac.
– I ja znam: sad je na redu priča.
Palma Katalinić
Izrazi doživljaj
Što te
zadivljuje
u tome
pogledu?
124
Uroni u priču
• Što sve dječak vidi s dvadeset i prvoga kata?
• Što dječak želi doznatio drugim gradovima koje je na putu
upoznavao njegov otac? S čime je u priči uspoređen grad?
• Zašto?
• S čime je uspoređeno jato ptica koje prati brod?
• Zašto dječak zna da dolazak broda na kojem plovi i njegov
otac znači priču?
• Očekuješ li ti koga kada gledaš kroz prozor?
Svuda oko nas – mediji
Ponedjeljkom na Hrvatskom radiju
u 20 sati možeš poslušati emisiju za
hrvatske pomorce koji plove dalekim
morima. Poslušaj neki prilog o njihovu
životu pa pričaj o onome što si čuo/
čula.
Otkrij čudesni svijet
Djeca u našoj domovini žive u zavičajima koji se međusobno razlikuju po prirodnim obilježjima. Po
kojim se prirodnim, vremenskim osobitostima ističe tvoj zavičaj? Čut ćete pjesmu o djeci koja žive u
vrlo raznolikim krajevima.
Što rade djeca lučka?
– Što rade djeca lučka,
kada se snijegom
zabijeli Učka?
ljutito reže,
pa djeca zato
u kuću bježe.
– Djeca iz luke
trljaju ruke
i snijeg mole
da siđe dolje.
– Što rade djeca lučka
– Što rade djeca lučka
kada se burom
ogrne Učka?
– Bura se ne šali,
kada se kišom
umije Učka?
– Što rade djeca lučka
kada se suncem
nasmije Učka?
– Tad djeca sretna
trče po rivi
i zovu i nas:
„Dođite i vi!“
Šimo Ešić
– Isto što i vi
i ništa više:
pootvaraju
branokiše.
Bogatimo rječnik
rivi/riva - popločana obala
Izrazi doživljaj
Sviđa li ti se život
djece ispod Učke?
Uroni u pjesmu
• Što rade djeca kada na Učki
padne snijeg?
• A kada puše bura?
• A kada zasja sunce?
• Po čemu vidimo da djeca
lučka prate što se zbiva na
Učkoj?
Svuda oko nas - mediji
PROGNOZA VREMENA ILI NEVREMENA našeg sina optičara Vedrana Oblaka zvanog Kapljica
Situacija:
Sveprisutna gomilanja dokaza protiv jeseni i dalje, ali i bliže, širit će se, tako da će se na kraju i
proširiti uokolo , ali i okolo.
Prognoza:
Vrijeme će biti i dalje, ali i bliže. Na brdima hladnije i smjenjivat će se s gadnije. Na Jadranu valovito,
ali i valovitije, ovisno o veličini i količini valova. Prema otvorenom moru (otvoreno od 8 – 20 sati)
kretat će se niža temperatura, koja će se i na otvorenom prema noći snižavati, a ponegdje jako
sniziti, ali se u tom istom vremenu cijene neće sniziti, osim u reklamama.
Upozorenje:
Iz radijske emisije
Nakon sunca dolazi kiša
Tonkica, Palonkica
Zato nikada nemoj reći:
frrr! Mladena
‘Ko ju šiša!’
Aj bok, uvijek svoja Tonkica Palonkica frrr Kušeca
125
Otkrij čudesni svijet
Zatvori oči. Prisjeti se nečega što te naglo uplašilo. Napiši na komadić papira.
Halugica
Mjesec je plovio po nebu, velik, okrugao. Najednom poče da tamni. Crni su oblaci jurili sa sjevera, gutali
zvijezde i širili se iznad šume. Mjesec potamni, potone u tmušu.
Puhnu vjetar, od koga se prenu, uznemiri i zašumori cijela šuma, i glasno otegnuto tuljenje začu se negdje
daleko.
– Vukovi! – reče Jablanko.
– Zar oni što kolju djecu?
Dječak ustane i povede je u šumu. Promatrao je stabla, dok se ne zaustavi pred jednim. Uspe se gore i
vješto pomogne i Halugici. U gustoj krošnji Jablanko nađe granje, sred kojega se stisnuše jedno uz drugo
kao u gnijezdu.
Vjetar jače puhnu; lupnu o krošnje i otkine svu silu lišća, prosu ga na zemlju, zavitla ga u zrak, odnese ga
daleko.
Puče munja, i vjetar zaurla niz lugove svoju divlju jesenju pjesmu. Šuma se drmala, bibala i propinjala. Na
mahove čulo se daleko tuljenje. Zagrmi u oblaku grmljavinom velikom, i zatutnji po gajevima kao da je
zarikala stogrla jeka u dubokim guštarama. Kiša složi; pljusak nagne, težak, snažan, i sve u njemu kao da
netko zviždi i huče, urla i stenje.
U krošnji stabla stislo se ovo dvoje djece kao dvije golišave ptice u zapuštenu gnijezdu i sluša glas kasne
jeseni.
– Zima mi je – veli djevojčica, dršćući od studeni i straha. On je stiska na prsa, grije joj rukom bose
nožice:
– Samo se ne plaši, ti Halugice mala!
Ulomak iz priče Halugica Vladimira Nazora
126
Bogatimo rječnik
tmušu (tmuša) - tama
guštarama (guštara) – gusto grmlje
bibala (bibati) - gibala
Izrazimo doživljaj
Kakav je ugođaj
pročitanoga dijela priče:
napet radostan
smiren
Uronimo u priču
• Pročitaj opis neba u 1. ulomku.
• Kako se nebo mijenjalo?
• Koji je zvuk djecu uplašio?
• Zašto je dječak poveo djevojčicu
na drvo?
• Koja je nova opasnost zaprijetila?
• Koje rečenice opisuju zvukove šume za
vrijeme oluje?
• Što je od ovoga točno:
jak vjetar
grmljavina
povjetarac
pljusak
• Koje riječi opisuju dječakovu brigu o
djevojčici Halugici?
• Bi li i ti mogao/mogla tako postupiti?
• Jablanko je bio:
snalažljiv,
bojažljiv,
tugaljiv?
Svuda oko nas – mediji
Tko se bolje snalazi u šumi?
Halugica je djevojčica s
mora.
U kojem se okružju ti
osjećaš najbolje?
127

Udžbenik (pdf format)

Udžbenik (pdf format)

Riječi na točkice

“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” br. 62/11

Bol - Zdravstveno veleučilište Zagreb

Rječnik za 5 slova 13. 4. 2013 1 afekt, afera, afere, aferi

Test - RTS Oko

Karlo Jurak MICHEL FOUCAULT: OVO NIJE LULA Prikaz

Samsara – Put na istok

Profesionalna komunikacija teorija

Radni listići (pdf format)

Autorskim pravima, plagijatima i metodama za utvrđivanje plagiranja

Džepni rječnik za građevinare - Tehničko veleučilište u Zagrebu