SINJSKE NOVINE studeni 2011.g. broj 18 cijena 8,00 kn TEMA: PREDIZBORNE PROGNOZE SINJSKIH POLITIČARA INTERVJU: NATAŠA POPARIĆ MIRO BARAĆ ISTRAŽILI SMO: GROMOBRANI NISU OPASNI SPORT: SINJSKI GRK MARIO BUDIMIR 1 SINJSKE NOVINE SADRŽAJ UVODNIČKA 18 Imaš kuću vrati posao Stariji će se sigurno sjetiti inicijative u bivšoj državi prije nekoliko desetljeća kada su se vlasti dosjetile kako da spriječe one koji su se malo okuražili i počeli podizati razinu vlastitog standarda i poboljšavati materijalni status, a sve to bez znanja i dozvole vladajućih struktura. Tada je pokrenuta društvena akcija koja je između ostalog apelirala na svijest građana pod nazivom „Imaš kuću vrati stan“. E, upravo ovih dana gledali smo nastavak te akcije u Autoprijevozu. Ne ulazeći u to što će u konačnici odlučiti hrvatsko pravosuđe je li Autoprijevoz privatiziran ilegalno ili protuzakonito te je li iz poduzeća izvučena zdrava materija koja je poslije presađivana na neka druga bolesna ili zdrava tijela, pozornost nam je privuklo obrazloženje otkaza četvorici radnika početkom studenog. Tu stoji da između ostalog radnici dobivaju otkaz jer su se skućili, kupili auta i odškolovali djecu. Znači uprava tvrtke je u praksi parafrazirala onu staru iz bivše države „Imaš kuću vrati stan“. Pronašli smo jedno pravno tumačenje otkaza iz našeg zakona o radnim odnosima. Evo kako ide: „ Poslodavcu koji zapošljava preko 20 radnika poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac radnika ne može zaposliti na drugim poslovima, to jest samo ako ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na drugim poslovima, osim ako postoje okolnosti zbog kojih to nije opravdano očekivati od poslodavca. Poslodavac je u tome slučaju i dužan voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Poslodavac koji je otkazao radniku zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, ne smije 6 mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog radnika.“ Vjerojatno se poslodavac pri svom obrazloženju držao onoga što smo mi gore podcrtali. No, ostaje činjenica da je obrazloženje otkaza nesuvislo. Previše smo se mi u ovom gradu nagledali „ubojstava iz zasjede“ naših tvrtki koje su prije tridesetak godina funkcionirale i održavale se. Sada je šoneta pokojnih tvrtki toliko velika da nema više mista na oglasnoj ploči. Ostaje samo nada ili što li već, ali to su već sfere koje su iznad lokalne razine, kako bi rekli političari. Samo podsjetnik da se ne zaboravi. Početkom devedesetih godina prošlog stojeća država je pod svoje skute uzela gotovo sve tvrtke u Hrvatskoj. Osnovala je svoju agenciju (Fonda za privatizaciju) koja je ovlašteno dilala te tvrtke koje su onda bile „bolesne“ kako se voljelo kazati. A tamo gdje su lokalne vlasti bile popustljive „poduzetnici“ su sa još manje truda dolazili do bogatstava u nekretninama, pokretninama, zemljištima, i ostalim „čudima“ socijalističke ekonomije. Danas se radnici bore za svoja prava uglavnom u šatorima uz peći na drva i štrajkom glađu. Želimo im svima sreću i da se izbore za to da im država i poslodavac priznaju njihove minule i sadašnje trude. Što se tiče ovog broja ipak je najviše političkih tema. A nekako je i logično, bliži se dan D (4. 12. Izbori). Uspjeli smo pronaći i dvoje mladih koji pokreću svoje biznise. U sportskoj rubrici imamo i ekskluziv, ali vidjet ćete i sami. I ponovo smo vratili rubrike u kojima pišu čitatelji. Ujedno isprika čitateljima za prošli broj. Naime zbog podloge koja je ilustrirala tekst u temi Varošani i težaci, mnogi su se žalili da nisu mogli pročitati tekst. Evo još jednom uz ispriku, to nećemo više radit. Zdravi i veseli bili i čvrstu desnicu i oko sokolovo prilikom glasovanja, želi vam ekipa Sinjskih novina. 02 UVODNIČKA 04 UKRATKO KROZ LISTOPAD 08 GRADSKO VIJEĆE 10 RAZGOVOR S POVODOM 14 UDRUGE 15 BRANITELJI 16 DOBRI DUH 17 MJESNI ODBORI 18 MLADI I BIZNIS 21 KRITIČNO OKO 22 VREMEPLOV 23 TEMA 31 ZANIMLJIVOSTI 32 KULTURA 37 PRIČA 38 SPORT Glavni urednik IMPRESSUM Grafička obrada: KUS Sinjske novine broj 18 studeni 2011.g. Lektura: prof. Tatjana Kovač Levantin i KUS Izlaze jednom u mjesecu (a po potrebi i kao dvobroj). Tisak: Kerschoffset Zagreb Cijena 8,00 kuna Novinari u ovom broju: Vito Perić, Žarko Kodžoman, Klaudija Krajina, Božena Romac Godišnja pretplata 160,00 kuna(u cijenu uračunata poštarina) Nakladnik: Grad Sinj Izdavač: Kulturno umjetničko središte Sinj, Glavička 29 Sinj 21230 Glavni urednik: Vito Perić, telefon: 824-049, GSM: 099/217 09 31 e-mail: [email protected], [email protected] 2 Suradnici u ovom broju: Filip Ratković, Petar Norac Kevo, Jakov Dukić, Boris Filipović Grčić, Mate Maleš, Dragana Modrić Zahvaljujemo na pomoći portalima www.Ferata.hr i Sinj.com.hr SINJSKE NOVINE 3 UKRATKO KROZ STUDENI SINJSKE NOVINE RADNICI AUTOPRIJEVOZA DOBILI OTKAZE I ŠTRAJKALI GLAĐU Na skupu potpore radnicima okupilo se 300 ljudi Piše: Božena ROMAC Foto: Vito PERIĆ Trojica otpuštenih radnika Autoprijevoza započeli su štrajk glađu16. 11. Vozači Slavko Bračulj, Ivan Ćubić i Igor Tokić Vuko štrajkali su u čekaonici autobusnog kolodvora jer su tjedan dana prije dobili otkaze ugovora o radu. Riječ je o vozačima koji u toj tvrtci imaju preko 35 godina ranog staža, a do mirovine im je preostalo dvije do tri godine. Poslodavac je kao razlog otkaza naveo smanjenje obima posla što je dovelo do viška radne snage, no radnici su tvrdili kako je prije dva mjeseca u radni odnos primio četvoricu novih radnika. „U obrazloženju otkaza ugovora o radu navedeno je kako idemo kući jer imamo kuću i auto te smo školovali svoju djecu. S obzirom da smo svi branitelji pozivamo ministra branitelja i sadašnjeg i budućeg, da se izjasne povodom ovih otkaza, te da nam kažu kakva su naša braniteljska prava,“ rekao je Tokić Vuko. Otpušteni radnici pitali su se može li ih itko zaštiti od poslodavaca kakav je Mate Jujnović, vlasnik Autoprijevoza Sinj i Prometa Makarska. Radnici su sigurni da su im otkazi uručeni jer su članovi najbrojnijeg sindikata u poduzeću, Sindikata vozača i prometnih radnika. Za vrijeme štrajka direktor tvrtke Jakov Jerkan na prosvjednike je poslao zaštitare da ih izbace iz čekaonice u kojoj su štrajkali. Unatoč navlačenju, zaključavanja prostorija i sl. štrajkaši su ipak ostali. Obespravljene radnike tih dana posjetili su brojni političari, ali i veliki broj građana. Štrajk glađu je prekinut 18. 11. Prekidu je prethodio sastanak predsjednika Hrvatske udruge sindikata Ozrena Matijaševića i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića kao i loše zdravstveno stanje štrajkača. Matijašević je izvijestio radnike kako je na sastanku sa Bajićem dobio konkretne dokaze o poduzetim radnjama DORH-a temeljem kaznenih prijava te da su postupci u završnim fazama. Podignute su optužnice, a na Županijskom sudu se vodi istraga za ukupno 17 kaznenih djela protiv više odgovornih osoba među kojima su Jakov Jerkan i Mate Jujnović. Nakon prekida štrajka braniteljske i civilne udruge zajedno sa dva od tri sindikata koja djeluju u Autoprijevozu organizirali su skup potpore radnicima. Skup je održan 21. 11. na kolodvoru. Okupilo se oko 300 građana, radnika Autoprijevoza, predstavnika crkve i političkih stranaka. ‘Kriminal i pohlepa bezdušnika ukrali su dostojanstvo 4 radnicima Autoprijevoza i prisilili ih da očajničkim potezima skrenu pažnju i samilost javnosti na svoje nesretne sudbine. Vi ste svojim dolaskom na današnji skup pokazali da je narodu Sinja i Cetinske krajine dosta ovakvih nepravdi i poručili svim nadležnim institucijama da se ne igraju sa strpljenjem i dostojanstvom građana, rekao je na skupu Ozren Matijašević predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS-a). Skup su podržali i gvardijan fra Bože Vuleta te župnik fra Pavao Norac Kevo. Gvardijan Vuleta je rekao da su predstavnici crkve došli dati potporu u duhu katoličke vjere i iskazati brigu za obespravljene radnike te je odbacio s obzirom na predizborno vrijeme, bilo kakve insinuacije o drugim razlozima podrške. Dopredsjednik Udruge Sindikata vozača i prometnih radnika Hrvatske, Branko Bilaver, u svom obraćanju nazočnima rekao je kako je Jujnović obični tiranin, te mu sugerirao da ode iz tvrtke ako se ne zna brinuti o radnicima. Okupljenima se obratio u ime braniteljskih udruga Miro Bulj kao i povjerenik HUS-a za Dalmaciju Jozo Marić. Ozren Matijašević je iznio zaključke kojima se traži da se odmah povuku otkazi radnicima Ćubiću,Tokiću, Bračulju i Đuri Đapiću koji je također dobio otkaz te da poslodavac u socijalnom dijalogu sa sindikatima dogovori uvjete zbrinjavanja, zatim da se vrate ukinute vozne linije koje su povezivale sva okolna sela kao i obustavljanje svih investicijskih radova koji su nastali u okolnostima brojnih nezakonitih postupaka Autoprijevoza. Matijašević je naglasio kako je nužno i žurno pokretanje poreznog nadzora u tvrtki, te aktiviranje zadužnica od strane financija. I dalje ostaje pitanje hoće li radnici uspjeti u svom naumu. SINJSKE NOVINE UKRATKO KROZ STUDENI „MOJE SVJETLO ZA MOJ VUKOVAR“ Udruga tjelesnih invalida grada Sinja UTIS u sklopu projekta u spomen dan na 20-godišnjicu pada grada Vukovara organizirala je paljenje 1700 svijeća na spomen poginulih žrtava u Vukovaru. Humanitarnoj akciji su se pridružile civilne i braniteljske udruge Grada Sinja, osnovne i srednje škole, Grad Sinj, te općine Hrvace i Otok. Prikupljena sredstva bit će donirana : 1. Renato Gal iz Vukovara, 5 godina, teške motoričke teškoće, živi u tročlanoj obitelji, zaposlen samo otac i prima minimalac od 2.000,00 kuna 2. Tomislav Mandić iz Vukovara, 7 godina, gluh, pohađa „Suvag“ poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora, živi u četveročlanoj obitelji, zaposlen samo otac i prima minimalac od 2.000,00 kuna 3. Obitelj Lampert iz Vukovara, deveteročlana obitelj, roditelji nezaposleni. Izvor: UTIS NOVO U PONUDI Prodaja i ugradnja garažnih vrata ROLO I SEKCIJSKIH 5 UKRATKO KROZ STUDENI SINJSKE NOVINE OTVOREN VLAŠKI PROLAZ Grad Sinj i obitelj Botica nakon sedam mjeseci postigli dogovor Piše i foto: Božena ROMAC Nakon sedam mjeseci otvoren je Vlaški prolaz (10. 11.). Podsjetimo, prolaz su zatvorili članovi obitelji Botica, vlasnici istog jer se nisu mirnim putem uspjeli nagoditi sa Gradom oko otkupa zemljišta. Vlaški prolaz je inače uličica u samom centru grada koja vodi iz Vrličke ulice prema Gradskom kinu, a građani su je koristili kao gradski prolaz. Nakon zatvaranja ulice Grad Sinj pokrenuo je sudski postupak zbog smetanja posjeda, te privremenom mjerom zatražio uklanjanje postavljenih prepreka. Također su iz Grada, pokrenuli postupak utvrđivanja prava vlasništva i ispravku uknjižbe (sa obitelji Botica na Grad Sinj) za sporni prolaz. Nepravomoćnom presudom Općinski sud u Sinju odbio je tužbu Grada za ometanje posjeda, a Grad nije uspio dobiti dozvolu za uklanjanje postavljenih zapreka, pa je prolaz na nezadovoljstvo većine građana bio zatvoren. Grad je potom obitelji Botica ponudio nagodbu kojom će im biti isplaćen iznos od 200.000 kuna, a zauzvrat bi se Grad uknjižio na spornu parcelu, na što su Botice pristale. Na otvaranje prolaza došli su gradonačelnik Ivica Glavan i dogradonačelnik Zoran Vujanović koji je rekao kako je ovom odlukom Grada završeno pet sudskih sporova. Gradonačelnik je istaknuo kako se s obitelji Botica nije dugo pregovaralo, te kako su ponuđeni iznos odmah prihvatili. Građani su odmah nakon uklanjanja prepreka ponovno počeli koristiti prolaz ovaj put s pravom, kao gradski prolaz. HRVATSKA UDRUGA RADIJA I NOVINA PROGLASILA JE PORTAL FERATA PORTALOM GODINE I DODIJELILA IM NAGRADU ZLATNI MIŠ. HURIN OKUPLJA 150 RADIO POSTAJA, PORTALA I NOVINA IZ SVIH KRAJEVA HRVATSKE, PA JE OVA NAGRADA ITEKAKO RESPEKTABILNA. FERATA JE UJEDNO 22. STUDENOG PROSLAVILA PRVU GODINU RADA. ČESTITAMO DVA PUTA. KOLEGE IZ SINJSKIH NOVINA Alka na Dalekom istoku Taiwanska TV kuća Sanlih E-Television koja snima dokumentarnu seriju o putovanjima pod nazivom THE KING OF ADVENTURE, I-walker series. Dokumentarac o Hrvatskoj će se prikazivati u 3 serije u trajanju od 60 minuta na njihovoj televiziji koja je gledana i u Hong Kongu, Singapuru, Maleziji, Kini. Snimateljska ekipa (5 članova) je boravila u Hrvatskoj od 13. do 26. studenog, posjetila je najatraktivnije hrvatske turističke lokacije: NP Brijuni, NP Plitvička jezera, Zagreb, Zadar, Split i Dubrovnik. Jedna od tema dokumentarca je lokalna tradicija i kultura, pa je ekipa bila zainteresirana za Sinjsku alku. Budući da je TV kuća dobila podršku Hrvatske turističke zajednice kontaktirali su Turističku 6 zajednicu Grada Sinja da im organizira snimanje u Sinju. O detaljima više u slijedećem broju. V.P. UKRATKO KROZ STUDENI SINJSKE NOVINE RADIOAKTIVNI GROMOBRANI NISU PRIJETNJA SINJANIMA Ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, doc. dr. sc. Dragana Kubelka: „Odgovorno tvrdim da gromobrani, čak i ako padnu s krova neće ugroziti stanovnike Sinja.“ Piše i foto: Božena ROMAC Gradski vijećnik HDZ –a Stipe Labrović na prošloj sjednici vijeća je aktualizirao pitanje uklanjanja zastarjelih gromobrana na krovu tvornice Dalmatinka. Radioaktivni gromobrani kojih je četiri, postavljeni su na krovu kotlovnice, restorana, bojadisaone i objekta pod nazivom KLIMA 1. Iako su još davno trebali biti uklonjeni jer nemaju uporabnu dozvolu to se nije dogodilo. Labrović je , inače inženjer zaštite na radu, ukazao na niz problema sa kojima se mogu suočiti građani ukoliko dođe do pada gromobrana tako da je i gradonačelnik Ivica Glavan odmah ponudio financijsku pomoć kojom bi se gromobrani neškodljivo uklonili iz kruga tvornice. Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost iz Zagreba već je u lipnju ove godine, nakon što su njihovi inspektori izišli na teren donio rješenje kojim je utvrđeno kako Dalmatinka nije osigurala pregled ispravnosti te samim tim odustala od ishođenja uporabne dozvole za njihovo korištenje, a bila je dužna još u srpnju osigurati njihovo propisno zbrinjavanje. Kako nam je rekao stečajni upravitelj Dalmatinke Nove Vedran Šeparović, na tu temu razgovarali su i na Odboru vjerovnika 23. studenog te je donesen zaključak da će Grad Sinj, iako nije riječ o gradskom vlasništvu, iznaći financijska sredstva kako bi se gromobrani što prije uklonili. Otišli smo i korak dalje te pokušali doznati koliko su radioaktivni gromobrani stvarno štetni za stanovnike Sinja. Doc.dr.sc Dragan Kubelka, ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, rekao nam je da gromobrani ne predstavljaju opasnost za zdravlje naših sugrađana. „U slučaju pada, gromobran bi ugrozio područje oko 15 metara i to samo u jednom smjeru u kojemu bi bio okrenut. Gromobran bi bio prijetnja isključivo za onoga tko se nađe u krugu tih 15 metara od njega. Problem bi bio velik ako netko taj radioaktivni dio brusi, pali ili ga nosi u džepu, tek takav izvor bi mogao ugroziti život. Ako se slučajno dogodi da gromobran padne bilo bi pogubno uzimati njegove dijelove. Odgovorno tvrdim da gromobrani , čak i ako padnu sa krova, neće ugroziti stanovnike Sinja niti im naškoditi“, rekao je Kubelka te naglasio da cijena sigurnog uklanjanja gromobrana sa Dalmatinke iznosi oko 15 tisuća kuna, a ukoliko padnu sa krova, Zavod će ih odmah, po službenoj dužnosti ukloniti. Nadajmo se da do toga neće doći jer je Grad osigurao sredstva i vrlo brzo će se krenuti u realizaciju sigurnog uklanjanja. SEMAFOR OTVORIO JEDAN OD NAJSUVREMENIJIH POLIGONA ZA VOŽNJU U HRVATSKOJ Auto škola Semafor otvorila je na terenu u Brnazama prometno vježbalište, jedno od najsuvremenijih u Hrvatskoj. Vježbalište je napravljeno na površini od 2350 metara četvornih , a vlasnik i direktor Semafora dipl. ing. prometa Željko Prelas najavio je da će uz vježbalište uskoro izgraditi još nekoliko sadržaja sportskorekreacijske namjene. „Na ovom vježbalištu moći ćemo istovremeno raditi sa četiri vozila i dva motocikla , a od sljedeće godine vršiti ćemo i besplatnu obuku za vozače bicikla. Dobili smo sve potrebne dozvole i verifikaciju od MUP-a i od danas (22.11. op. a. ) vježbalište službeno radi,“ rekao je Prelas. Inače na prigodnoj svečanosti vrpcu je presjekao i šampanjac otvorio direktor Ispitnog vozačkog centra za Dalmaciju Miroslav Granić, a uz djelatnike centra i predstavnike ispitnog centra Dalmacije na svečanosti su bili predstavnici policije te kolege iz struke. V.P. 7 GRADSKO VIJEĆE SINJSKE NOVINE 23. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA 02.11. 2011.g. SNIŽENE CIJENE ZEMLJIŠTA NA KUKUZOVCU, NIJE USVOJEN PRIJEDLOG O UKIDANJU NAKNADA VIJEĆNICIMA, VOLONTERIMA U UPRAVI, ČLANOVIMA NADZORNIH ODBORA U GRADSKIM USTANOVAMA I PODUZEĆIMA Sjednica je imala buran uvod. Nezavisni vijećnik Miro Barać u hodniku ispred vijećnice glasno je izrazio svoje nezadovoljstvo tretmanom od strane koalicijskih partnera (NL dr. Jadrijevića). Piše: Božena ROMAC Početkom studenog ( 02.11.) održana je 23. po redu sjednica Gradskog vijeća. Na početku rada je bilo15 vijećnika, dok su dvojica, Hrvoje Filipović Grčić (HSLS) i Hrvoje Markulin (HDZ) došli nakon prozivke. Dva vijećnika vladajuće koalicije, Stjepan Filipović Grčić i Miro Barać pristigli su nakon stanke koju je zatražio dr. Stipislav Jadrijević. Gdje je nestao autobusni kolodvor? Nezavisni vijećnik Miro Bulj, pozivajući se na najave dogradonačelnice da će ići i prijedlog o smanjenju vijećničkih naknada vijećnicima koji ne rade svoj posao, predložio je odmah na početku nadopunu dnevnog reda s još dvije točke i to: Zaključak Gradskog vijeća Grada Sinja o ukidanju vijećničke naknade u za gradske vijećnike, volonterske naknade dogradonačelnicima i savjetnicima gradonačelnika Grada Sinja, naknada članovima nadzornih odbora u ustanovama čiji je osnivač i vlasnik/suvlasnik Grad Sinj, te da se sredstva od ukinutih naknada preusmjere za besplatan prijevoz učenika i studenata. Drugi Buljev prijedlog bila je primjedba na Prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Sinja Gdje je nestao Autobusni kolodvor? Nakon Buljevih zahtjeva Stipislav Jadrijević je zatražio pauzu od 20 minuta kako bi se, kako je rekao, dogovorili. Nakon što su vijećnici izišli na dogovor, u hodnik ispred Vijećnice došao je Miro Barać koji je izgledao blago uzrujan i nervozan pa je tako i istupio najprije prema HDZ –ovom vijećniku Borisu Budimiru Bekanu koji ga je samo upitao: „Miro, a di si ti?“ Vijećnik Miro Barać prigovorio dr. Stipislavu Jadrijeviću Kada je Barać ugledao Stipislava Jadrijevića povišenim tonom i na rubu suza pitao ga je što mu je on dao. „ Šta ste mi dali, isti ste kao i HDZ, ajde, daj u novine da Miro Barać nije dobio ništa ni od ove ni od one vlasti. Dica su mi 500 kilometara daleko, a vi me samo zovete kad vam triba kvorum. Miru Baraću nije nitko ništa da,“ vikao je iz sveg glasa Barać na Jadrijevića. Jako neugodnu situaciju pred novinarima i većinom vijećnika smirivali su vijećnici NL. 8 Nakon 10-tak minuta sjednica je nastavljena raspravom o prijedlozima Mira Bulja za nadopunu dnevnoga reda. HDZ–ov vijećnik Miloš Balić predložio je da se ukinu naknade vijećnicima, te da se ta sredstva preusmjere ravnomjerno: u Fond Čudotvorne Gospe Sinjske, za subvenciju troškova prijevoza učenika i studenata, te socijalno najugroženijih obitelji u gradu. Nezavisni Miro Barać složio se s tim prijedlogom te zatražio da se ukinu sve volonterske naknade kao i plaće koje se izdvajaju iz gradskog proračuna za voditelje udruga. Također je naglasio da se on zalaže da stanovnici grada Sinja ne plaćaju vodu, struju i komunalnu naknadu kao ni dječji vrtić. SDP–ov vijećnik Stipe Jadrijević Cvrlje predložio je da se svi vijećnici odreknu 20-30 % svih svojih primanja u humanitarne svrhe. O prijedlogu Mira Bulja raspravljalo se više od sat vremena, iako je bila riječ samo o usvajanju prijedloga, da bi na kraju predsjednik Gradskoga vijeća Milan Smoljo i pročelnik Ureda Grada Sinja Igor Vidalina kazali kako se o prijedlozima Mira Bulja ne može glasovati jer nisu u skladu s postojećim Poslovnikom. Predviđeni dnevni red, nakon toga, usvojen je većinom glasova vijećnika. Niže cijene zemljišta u Gospodarskoj zoni Kukuzovac Jednoglasno je donesena Odluka o 2. izmjeni i dopuni Odluke o uvjetima i postupku raspolaganja sa zemljištem na području Gospodarske zone Kukuzovac. Novu Odluku prezentirala je dogradonačelnica Elena Perković Paloš koja je kazala da je došlo vrijeme da se snizi cijena zemljišta kako bi se ispunio i posljednji preduvjet da Zona zaživi. Vijećnici su odlučili kako će nova cijena zemljišta na području Gospodarske zone Kukuzovac biti 35 kuna/ m2, a zakupci zemljišta imali bi i pogodnosti sufinanciranja pri zapošljavanju radnika sa područja Grada Sinja. Iz oporbenih redova čulo se kako je takvu odluku trebalo donijeti i puno prije. Vijećnici su raspravljali o broju etaža koje se mogu ozakoniti na nezakonito izgrađenoj zgradi. Odlučeno je da se mogu ozakoniti još dvije etaže ako se takva zgrada nalazi unutar građevinskog zemljišta, te još dvije ako se zgrada nalazi izvan građevinskog zemljišta. Legalizirati se mogu objekti na kojima su izvedeni svi grubi konstruktivni građevinski radovi do 21.lipnja.2011.g., a isti su evidentirani na digitalnoj orto foto karti. Gradsko vijeće potvrdilo je i ukazalo povjerenje dugogodišnjoj ravnateljici Gradske knjižnice profesorici Mladenki Macan, te je ponovno izabrana na raspisanom natječaju za ravnatelja. Vijećnici su jednoglasno prihvatili izvješća o radu vatrogasne postrojbe DVD –a Sinj i Gradskog društva Crvenog križa za 2010. godinu koje su prezentirali Stipe Ančić i Ante Omrčen. SINJSKE NOVINE GRADSKO VIJEĆE Tko pita ne skita (vijećnička pitanja) Nezavisnog vijećnika Mira Bulja interesiralo je poduzima li Grad Sinj nešto kako bi se riješili problemi koji nastaju zbog ukidanja lokalnih, međugradskih i međužupanijskih autobusnih linija te je ustvrdio kako njihovo ukidanje predstavlja poseban problem- prijevoz učenika? Odgovorio mu je gradonačelnik Ivica Glavan koji je rekao kako je Autoprijevoz tražio subvenciju za ukinute lokalne linije u iznosu od 200.000,00 kuna na što Grad nije pristao jer je to preskupo. Grad je u pripremi natječaja za lokalne linije koje će sufinancirati s oko 80.000,00 kuna, a ukoliko bude potrebno subvencija će se dodatno povećati, izjavio je gradonačelnik. Istaknuo je, u nekoliko navrata, da Grad Sinj sa 12% suvlasništva u Autoprijevozu nema nikakav utjecaj na donošenje odluka u toj tvrtci. Pročelnica odjela za gospodarstvo Ankica Panza je rekla da je Vijeće na jednoj od sjednica donijelo odluku o raspisivanju koncesija za lokalni prijevoz i to za ukinute linije prema Obrovcu, Čačijinom docu, Hanu, Lučanima, Karakašici, Bajagiću i Glavicama, a da za međugradski promet Grad Sinj nije kompetentan za raspisivanje koncesije. Natječaj će, rekla je, biti raspisan već idućega tjedna, te neće biti obveza jednog prijevoznika, nego će se prijevoznici za linije moći natjecati pojedinačno. Panza je dodala kako je Grad Sinj uputio dopise Županiji i Ministarstvu za koncesije spornih ukinutih linija prema Splitu i Kninu na što su dobili odgovor da je tvrtka Autoprijevoz dužna voziti sve linije za koje imaju koncesiju. Miro Bulj je pitao dogradonačelnika Zorana Vujanovića je li nakon stupanja na dužnost dogradonačelnika rekao radnicima Autoprijevoza da im ne može biti pravni zastupnik, te je li istina da je zbog njegovog nedolaska na ročišta Općinski sud u Sinju donio presudu na štetu radnika Autoprijevoza? Dogradonačelnik Vujanović je ustvrdio da je radnike zastupao do 1. lipnja ove godine, kada je postao profesionalac u Gradu Sinju te ih je obavijestio kako ih više neće moći zastupati. Rekao je kako su radnici, u postupku u kojem im je on bio punomoćnik, dobili parnicu, no Autoprijevoz se žalio, te je žalba vraćena na Općinski sud Sinj, a postupak je preuzeo novi sudac. Dodao je kako je od održanih 30 ročišta bio na njih 28, a na dva nije bio u dogovoru s radnicima koje je unaprijed uputio što im je činiti. Pitanje Mira Bulja Vujanović je ocijenio bezobraznim i zlonamjernim. Stipe Jadrijević Cvrlje (SDP) pitao je gradonačelnika Glavana smatra li da je za ovogodišnje poražavajuće turističke rezultate Grada Sinja u kojem se bilježi 37% manje gostiju nego lani krivac manjak atraktivnih turističkih sadržaja ili nedovoljan trud, manjak vizije i ideja vodećih ljudi TZ Sinja u osmišljavanju i organizaciji turističkih projekata? Gradonačelnik je rekao kako je točno da je broj noćenja ove godine manji nego prijašnjih , no ne tako drastično. „Problem koji muči TZ je nedostatak smještajnih kapaciteta, te neprijavljivanje i registracija istih;“ rekao je Glavan. Najavio je tematsku sjednicu o razvoju turizma na području Sinja i radu TZ Sinj. Davora Miloševića ( NL dr. Jadrijevića) zanimalo je što je s izgradnjom vodovoda Gornja zona Obrovac-Čačijin dolac? Odgovorio mu je gradonačelnik izjavivši da je taj projekt počeo 2007. te je završena prva faza. Grad Sinj je ishodovao građevinsku dozvolu, a Ministarstvo regionalnog razvoja se javno obvezalo odobriti 5 milijuna kn za radove vrijedne 7 milijuna kn. Ivanu Šabić (NL dr. Jadrijevića) zanimalo je, je li gradonačelnik upoznat s višegodišnjim problemima u KUD-u Brnaze, činjenicom da je novoizabranoj predsjednici onemogućena primopredaja vlasti od bivše uprave? Gradonačelnik je potvrdio kako je upoznat s tim problemima, te da će od Ureda za udruge zatražiti mišljenje kako reagirati i omogućiti neometan rad novoizabranoj predsjednici društva. Stipislav Jadrijević (NL dr. Jadrijevića) pitao je gradonačelnika Glavana jesu li ispunjene obveze Grada Sinja predviđene proračunom prema VAD-u? „Grad Sinj ispunio je sve svoje obveze sukladno proračunu, bez obzira na najavljeni rebalans, te VAD, kao ni druge udruge, neće biti uskraćene niti za jednu kunu koja je bila predviđena proračunom,“ odgovorio je gradonačelnik. Stipe Jukić (HDZ) pitao je gradonačelnika o statusu sinjskog bazena obzirom da postoji veći broj poduzetnika s područja Sinja i Cetinskog kraja koji su svojim sredstvima sudjelovali u izgradnji? „Grad Sinj nema nikakve odgovornosti prema poduzetnicima koji su ulagali u izgradnju bazena, jer Grad nije bio investitor,“ rekao je Glavan te najavio kao se očekuje raspisivanje natječaja za prodaju objekta. Dodao je kao je uvjeren da neće biti zainteresiranih za taj natječaj. Grad Sinj pregovarati će s vjerovnicima u prvom redu s Hypo bankom,te sa stečajnim upraviteljem te će predložiti Gradskom vijeću rješenja jer, smatra Glavan, Grad jedini ima interes postati vlasnikom tog objekta. Stipu Labrovića (HDZ) zanimalo je što je Grad Sinj poduzeo da se uklone vrlo opasni radioaktivni gromobrani sa zgrade tvornice Dalmatinka koji su toliko nestabilni i derutni da mogu svakoga dana pasti i dovesti u pitanje zdravlje građana? Pročelnica Panza je kazala da je Grad zatražio ponudu za uklanjanje dva radioaktivna gromobrana na zgradi Gradske uprave, no da za uklanjanje gromobrana na Dalmatinci Grad nije nadležan jer ona nije vlasništvo Grada Sinja. Labrović je, nezadovoljan odgovorom, naglasio opasnost koja prijeti rušenjem gromobrana pa su se usuglasili da će Grad Sinj poduzeti sve aktivnosti koje su u njihovoj nadležnosti kako bi se uklonili i sporni gromobrani sa Dalmatinke. 9 RAZGOVOR S POVODOM SINJSKE NOVINE NATAŠA POPARIĆ PREDSJEDNICA SINJSKOG SDP-A O RASPADU KOALICIJE, MOGUĆIM PRIJEVREMENIM LOKALNIM IZBORIMA, PARLAMENTARNIM IZBORIMA I SINJSKOJ „ŠPORKOJ“ POLITICI „PODMEĆU NAM, SLUŽE SE LAŽIMA I INSINUACIJAMA, ALI SDP NE MOŽE PREUZETI DRUGA POLITIČKA OPCIJA, JER SE SDP NE PREUZIMA U SDP SE BIRA.“ Razgovor vodila: Božena ROMAC Foto: Sinjske novine Raskid koalicije SDP-a i Nezavisne liste dr. Stipislava Jadrijevića pred sjednicu Gradskog vijeća na kojoj se donosi najvažniji akt Grada, Proračun za 2012. godinu mogao bi donijeti velike preokrete u političkom životu Sinja pa i prijevremene izbore. Sa Natašom Poparić, predsjednicom SDP-a razgovarali smo na tu temu, provjerili i kuloarske priče po kojima vijećnici SDP-a više nisu lojalni stranci, te je li Sloven Poljak napustio stranku. Predsjednica SDP-a otkrila nam je i zašto se nalazi na 13. pretposljednjem mjestu na listi Kukuriku koalicije za parlamentarne izbore. Iako ste obznanili odluku o raskidu koalicije sa NL dr. Jadrijevića možete li konkretnije pojasniti gdje je došlo do nerazumijevanja? Koalicija NL dr. Jadrijevića i SDP-a za dogovorena je na temelju koalicijskog sporazuma koji je potpisan 01.07.2010., a implementiran je 01.11. Sporazumom je propisan način funkcioniranja i ciljevi koalicije. Kako se ciljevi a i sam način odlučivanja bitno razlikovao od potpisanog sporazuma, GO SDP Sinj donio je odluku o izlasku iz koalicije. Mi smo pred birače izašli s konkretnim programom gdje je između navedeno o smanjenju komunalnih naknada i doprinosa za 50%, o ukidanju spomeničke rente, otvaranju pučke kuhinje, preuzimanju osnivačkih prava nad školama, vraćanju u ruke Grada vlasništvo nad Domom zdravlja kao i izgradnja multimedijalnog centra za mlade ili traženje načina kako mladima vratiti Dom mladih koji je bio kultno okupljalište mladih ljudi iz cijele Cetinske krajine. Osim toga kao politička stranka bili smo dio koalicije u Gradskom vijeću, dok smo odgovornost imali za kompletno obnašanje vlasti, odnosno i izvršnu vlast koju obnaša gradonačelnik. Kako se ništa po tom pitanju nije promijenilo od našega ulaska u koaliciju smatramo da GO nije mogao ni donijeti drugačiju odluku od ove. Zašto je SDP imao potrebu nakon više od godinu i pol dana nakon izbora uopće i ulaziti u koaliciju sa Nezavisnom listom? Osim gore navedenog, imali smo volju i želju da svojim angažmanom doprinesemo pomacima u funkcioniranju Grada, a sve sa ciljem poboljšanja kvalitete života naših sugrađana. Kako komentirate izjavu čelnog čovjeka NL dr. Jadrijevića kako već i ptice na grani znaju da je SDP raskinuo koaliciju jer se NL kandidirala na 10 parlamentarnim izborima? Dr. Jadrijević je izabrao svoj put i izlazi na izbore onako kako on hoće, to nema veze s SDP-om. U ovom trenutku dobro je da je konačno povukao potez kako bi svima nama, a pogotovo biračima SDP-a i Kukuriku koalicije, bilo malo jasnije da on ipak nije, kako njegovi glasnici po Sinju pričaju, isti kao i SDP. Odgovorno tvrdim, da između nas razlike itekako ima, zbog toga smo i izašli iz koalicije. Mi smo ozbiljna stranka s programima i ciljevima, koja odgovara i članovima i biračima. Dr Jadrijević ne odgovara nikome osim sebi i svi njegovi ljudi odgovaraju samo njemu. Mi, na sreću, tako ne funkcioniramo. Je li istina da je Gradski odbor SDP-a odluku o raskidu koalicije donio 15. lipnja ove godine, i ako je, zašto ste čekali ovoliko dugo da to obznanite? Ne, nije istina.U to vrijeme smo, zbog nepoštivanja sporazuma i događaja u Glavicama počeli ozbiljno razmišljati o prekidu koalicije. Naime, u tijeku predizborne kampanje za Vijeća mjesnih odbora, a to je posebno došlo do izražaja u Glavicama, pojedinci sa NL dr. Jadrijevića stavljali su znak jednakosti između SDP –a i NL. Na kraju su čak tražili da podržimo predsjednika mjesnog obora, inače našeg bivšeg člana Miću Romca, kojeg smo zbog toga isključili. To je za našu stranku nedopustivo i kod takvih stvari nema kompromisa. Nismo željeli za vrijeme Dana Alke i Velike Gospe sugrađane zamarati političkim prepucavanjima, te smo na prvoj sjednici GO-a u rujnu donijeli ovakvu odluku. Zašto je nismo odmah proveli? Zato što je Gradski odbor kao jedan od najviših organa stranke sa svojih 19 članova odlučio tako. Odluke GO u našoj stranci, za razliku od drugih političkih opcija, se SINJSKE NOVINE RAZGOVOR S POVODOM poštuju u potpunosti bez pogovora. Proračun biti usvojen ili ćemo ići na nove izbore? Da li je istina da SDP nema utjecaja na niti jednog svoga vijećnika u gradskom vijeću? U konačnici ni novi izbori nisu problem ukoliko ovaj saziv GV više ništa ne može ponuditi. Naravno da nije, oni su i predloženi ispred GO za vijećnike i to su insinuacije i laži. Naši vijećnici su lojalni i marljivi te kvalitetno i odgovorno zastupaju SDP. To što netko danas pokušava nakon našeg izlaska iz koalicije i predstojećih izbora proturati dezinformacije nije ništa čudno, jer mnogi strepe od konačnog ishoda parlamentarnih izbora. A recite Vi meni kad su to vijećnici SDP glasali suprotno odluci Gradskog odbora? Zašto nitko ne pita npr. je li dr. Jadrijević izmakao kontroli Ivici Glavanu jer je na bitnoj točki koja se odnosila na Autoprijevoz, glasao za stav HDZ, a protiv Nezavisne liste kojoj je na čelu. Ili kad pojedini vijećnici HDZ- a ne dođu na sjednice GV na kojima mogu itekako poentirati, a imali su nekoliko prilika da čak i sruše vlast. Zločest čovjek bi mogao sumnjati da su u dosluhu sa vladajućim. Vijećnici SDP su imali priliku nebrojeno puta u zadnje dvije i pol godine pokazivati svoj autonoman stav u odnosu na stav GO, pa to nisu zloupotrebljavali. Osim toga najvažnija sjednica Vijeća na kojem će se donositi Proračun će biti uskoro, pa će biti jasno gdje je tko. Što se nas tiče mi to znamo. Čuli smo da se u sinjskim političkim kuloarima priča da je NL zaposlila našeg Stipu Jadrijevića Cvrlju i Jelenu Kekez Poljak kako bi glasovali za njihove prijedloge u Vijeću. Sve podsjećam, da je upravo Stipe Jadrijević Cvrlje glasao protiv prijedloga NL o nagradama grada Sinja, a da je Jelena Kekez Poljak bila jedini kandidat na natječaju sa titulom magistra ekonomije i posao dobila preko otvorenog javnog natječaja prošavši četiri ili pet provjera koje su sve objavljene na stranicama Grada Sinja. Zašto je nekima teško prihvatiti da imamo sposobne i pametne ljude koji svojim znanjem i obrazovanjem dolaze na čelne pozicije. Razlog bavljenja politikom kako mojim vijećnicima i članovima stranke tako i meni je zajednički, pomoći našim sugrađanima da što kvalitetnije i sretnije žive u Sinju. S obzirom da u Gradskoj upravi obnašate dužnost savjetnice gradonačelnika kakav će biti Vaš status u budućnosti, hoćete li dati ostavku ? Je li Sloven Poljak napustio SDP? Ma, o čemu vi pričate?! Poljak je jedan od najistaknutijih članova SDP–a u Sinju, a također i najkvalitetniji gradski vijećnik. Nakon njegovog uvijek argumentiranog izlaganja, na Vijeću nema puno replika i upravo vam to govori o njegovoj kvaliteti. Ne, Poljak nije izišao iz stranke. Pa bili ste na prošlom gradskom Vijeću, Poljak je istupao u ime SDP, pa sjećate se žestoke rasprave između njega i HDZ-a.?! Ako vama ono znači odmak i izlazak iz SDP-a onda kako bi po vama trebala izgledati lojalnost stranci, ja osobno prigovora nemam. Još jednom ću ponoviti, to su priče za malu djecu, upravo onih, koji još nisu shvatili da nikada SDP ne može preuzeti druga politička opcija, jer se SDP ne „preuzima“ u SDP se bira „jedan član jedan glas“. Ukoliko oni koji to još nisu shvatili budu spremni izići na unutarstranačke izbore, mislim da će im Konvencija SDP-a odgovoriti jasno i bez fige u džepu. Hoćete li glasovati za Proračun? To će biti odluka GO, ja je neću prejudicirati. Poznajući ljude u GO to će u prvom redu ovisiti o tome što izvršna vlast predlaže kroz Proračun, mi smo svakako za razvojni Proračun. Što mislite, bez obzira kako SDP bude glasovao, hoće li Nemam pojma niti se s tim zamaram, za razliku od drugih nikad nisam kukala zbog toga što sam došla u situaciju da mijenjam posao, a bila sam i ‘gori i doli’. Isto tako, ja sam savjetnik za pravna pitanja po sistematizaciji koju je uveo dr. Nasić kad je bio gradonačelnik, dakle nisam nikakva savjetnica za politička pitanja, jer to niti jesam, niti mogu biti. Kad si u politici moraš biti spreman na sve. S obzirom na činjenicu da ste na prošlim parlamentarnim izborima bili 6. na listi SDP-a kako komentirate 13., pretposljednju poziciju, na listi Kukuriku koalicije ? Da su naši sugrađani imali više povjerenja i glasali u većem broju za SDP na lokalnim izborima, danas bi i moja pozicija na listi bila puno bolja i sigurno bih se za interese svoga Grada i naših građana mogla boriti iz saborske klupe jer kriteriji o poziciji na listi su bili jasni. Bez obzira na to, ja i dalje smatram kako se za ovaj Grad i naše građane treba boriti, a ja sam to činila i činiti ću sa bilo koje pozicije. Osim toga ne treba zaboraviti da SDP izlazi na izbore sa još tri stranke za koje također mora biti mjesta. Zadovoljna sam činjenicom da se nalazim na listi za Hrvatski sabor među stotinjak svojih kolega i mislim da je to čast, a ne natjecanje u kojem svako 4 godine moraš biti bolje plasiran. Bez obzira što se na listi nisko pozicionirani, priča se da bi, pod uvjetom da Kukuriku dobije izbore, mogli biti u ministarstvu odnosno kao zamjena Anti Kotromanoviću koji će, ako pobijedite, postati ministar branitelja? Odgovorno tvrdim da unutar SDP –a nitko ne raspoređuje funkcije ni fotelje pa su sva ta pitanja otvorena. Dr. Stipislav Jadrijević za jedan dnevni list je izjavio kako Vas je dva puta „prevario“, citiram: „ Moram ih podsjetiti da sam ih “prevario” dvaput, i to na izborima za mjesne odbore i na izborima za Gradsko vijeće grada Sinja. “Prevarit” ću ih i treći put na državnim izborima, a bude li potrebno, i četvrti put na vjerojatno izvanrednim izborima za Gradsko vijeće.“ Kako komentirate tu izjavu? Nije on prevario mene osobno ili SDP, on je prevario sve one koji su mu dali glas. Ako ti isti birači smatraju da je ljubav na daljinu moguća, toplo im preporučam da ponovno zaokruže dr. Jadrijevića. Dok se mi svi ostali koji ovdje živimo i dijelimo sudbinu ovog naroda, moramo zamisliti ako tako i bude. Mi na bazen možemo samo ljeti, a dr. Jadrijević i njegova obitelj u Zagrebu mogu birati kad i koji bazen će odabrati. Mi u Sinju moramo razmisliti kako do kojeg specijaliste doći(osim ako poznate dr. Jadrijevića osobno, pa vas on preporuči). Djeca iz udaljenijih mjesta moraju stopirati da bi se školovali,a njegovo dijete u Zagrebu ima na raspolaganju tramvaj, bus, jeftine taxije… i mogu tako u nedogled. Poručujem mu da je gradonačelnik grada Sinja Ivica Glavan trebao ići na izbore u 9. Izbornoj jedinici, a ne u 10. u kojoj ga nitko i ne zna. 11 RAZGOVOR S POVODOM SINJSKE NOVINE Nezavisni vijećnik Miroslav Barać „MI SINJANI KAKVI JESMO, IZGLEDA DA SMO UVIJEK NA KRIVOJ STRANI.“ Razgovarala: Božena ROMAC Foto: Arhiva Miroslava BARAĆA Nezadovoljstvo Nezavisnog vijećnika Miroslava Baraća koji je iskazao verbalnim napadom na vodećeg čovjeka nezavisne liste, inače svog koalicijskog partnera, dr. Stipislava Jadrijevića bio je povod za intervju u ovom broju Sinjskih novina. Barać iz svog kuta otkriva zašto se verbalno obrušio na dr. Jadrijevića, bavi li se politikom iz osobnih interesa, na koje je svoje projekte ponosan, što misli o kulturi i sportu u Gradu Sinju, te što će nam donijeti raspad vladajuće koalicije… Možete li objasniti čitateljima zbog čega ste onako burno i emotivno reagirali na sjednici Gradskog vijeća te verbalno napali dr. Stipislava Jadrijevića ? Istina je da jesam. Taj dan kada se održavala sjednica Vijeća imao sam neizostavnog privatnog posla, a dr. Jadrijević me zvao desetak puta da dođem na sjednicu. Revoltiran tim pozivima, pred svima sam rekao istinu. Ne smatram da je riječ o vrijeđanju, ja sam temperamentan i tada sam mu rekao da je brz i uporan kad je potrebno popuniti kvorum u Vijeću, a da nije bio brz i uporan u ove dvije godine demantirati i opovrgnuti glasine i napade na mene osobno. Govorili su da sam prodan i kupljen a ja sam želio da pred svima kaže (jer su tu bili i vijećnici HDZ-a) da li mi je on što dao i jesam li ja to prodan ili kupljen. Isto tako okrenuo sam se i pred vijećnike HDZ –a jer me nisu ni oni kupili. Htio sam reći da me nitko od mojih bivših ili sadašnjih koalicijskih partnera nije kupio te da nitko sa mnom ne može upravljati. Dakle, taj verbalni napad nije značio ništa osim revoltiranosti glasinama da sam kupljen. Želio sam samo reći da sam neovisan i da se sa mnom ne može upravljati, da nisam kupljen i da nisam ništa tražio Zbog riječi koje ste izgovorili na sjednici dobio se dojam da se ne bavite politikom za opće dobro, nego da su po srijedi osobni interesi. Kako to komentirate? Iz prethodnog odgovora je vidljivo da ja zbilja u vijeću nisam iz osobnog nego radim za dobro svih naših sugrađana. Za Vas se ‘šuškalo’ po gradu da ste od koalicijskih partnera, NL dr. Jadrijevića, tražili radno mjestu u Turističkoj zajednici Grada Sinja, je li to istina? Pričalo se po gradu da ću ja biti direktor Turističke 12 zajednice, a ako ne ja onda moja ćer. Oni koji su to javno govorili nisu mi se nikada ispričali jer je novi direktor izabran. Ipak, pretendirate li na neko radno mjesto u Turističkoj zajednici? Ja sam zadovoljan sa svojim radnim mjestom i firmom u kojoj sam zaposlen. S obzirom da ste koalicijski partner dr. Jadrijevića, a imali ste puno prijedloga na Gradskom vijeću, koji su Vaši prijedlozi usvojeni? Prošao je moj prijedlog za odrađivanje pripravničkog staža, mladih obrazovanih ljudi u gradskoj upravi. Riječ je o ekonomistima i pravnicima koji su završili fakultet ali se nisu mogli zaposliti bez državnog ispita. Grad Sinj im je to omogućio pa su sada puno konkurentniji na tržištu rada. Taj projekt se pokazao iznimno dobar i ponosan sam na njega. S obzirom da sam rođeni Sinjanin zalažem se da Sinj bude prepoznatljiv te da uži dio grada bude urban. Još se iz svog djetinjstva sjećam da su u Sinju bili đardini, a ne livade u centru grada, shodno tome tražio sam da se predio oko Pravoslavne crkve pretvori u park ili zelenu površinu, a ne da se na tom dijelu radi parking kao su kako su zamislili neki. Isto tako mislim da je dužnost svakog vijećnika u ovom gradu, s obzirom na katastrofalnu gospodarsku situaciju u zemlji, da nastoji pomoći razvijanju gospodarstva. Smatram, da je nama jedini izlaz razvoj Gospodarske zone Kukuzovac. SINJSKE NOVINE Ja nastojim sa svojim poznanstvima koliko god mogu utjecati na privrednike koji djeluju na drugim prostorima da uđu u Zonu, a zbilja se nadam da će jedan od mojih poslovnih suradnika uskoro to vrlo brzo i učiniti. Dugi niz godina ste na političkoj sceni Grada Sinja, postoje li neki veći projekti koje ste vi osmislili, a Grad realizirao? Mogu reći, i ponosan sam na to, da su na moju inicijativu izdvojena prva sredstva za izgradnju Planinarskog doma na Svilaji. Dom je sada pri završetku i odavno je u funkciji. Riječ je o Udruzi i njenim članovima koji su uz relativno mala sredstava iz gradskog proračuna, svojim odricanjem i radom bez ikakve naknade za sebe, uspjeli završiti taj velebni objekt. Trebale bi se i druge udruge ugledati na njih. Na Svilaju vikendom dolaze stotine planinara iz drugih krajeva, ne samo naše zemlje. Ja osobno smatram da je to jedan od važnijih objekata za razvoj turizma u Cetinskom kraju i tim projektom se zbilja ponosim. Nezavisni vijećnik Miro Bulj na posljednjoj sjednici Gradskoj vijeća tražio je da se ukinu vijećničke naknade za gradske vijećnike. Činjenica je, iako mnogi to ne znaju, da ste se vi svoju naknadu preusmjerili u humanitarne svrhe. Podržavate li ovaj prijedlog Mira Bulja? Ja, iako ne volim to naglašavati, svoju vijećničku naknadu prosljeđujem svaki mjesec jednom vukovarskom studentu, pa sam na toj sjednici podržao Buljev prijedlog da se svi odrečemo svojih naknada u humanitarne svrhe. Isto tako naglasio sam da su svi vijećnici imali dvije godine vremena da pokažu svojim primjerom, jer većina njih ima dobra primanja, da žele biti humani. Ipak, nikoga se ne može natjerati da se svojih primanja ostvarenih u Vijeću odrekne. Smatram da bi bilo dobro da se svi vijećnici odreknu naknade i da svojim primjerom pokažu humanost, a ne da takve prijedloge podrže samo deklarativno. Što mislite o izdvajanju financijskih sredstava iz gradskog proračuna za potrebe kulture i sporta u Gradu Sinju? Sjećam se vremena, jer imam i godina, kada su se ljudi u našem gradu bavili sportom i kulturom iz ljubavi i kada novac nije bio pokretač takvih aktivnosti. Međutim nakon 90-tih godina, stvaranjem demokratske države i prelaska iz socijalističkog u kapitalističko društvo svi su nekako shvatili da sve treba biti plaćeno pa i bavljenje kulturom i sportom. Ako nema novca nema ni kulture ni sporta, tako se trenutno razmišlja. Danas, pojedincima iz raznoraznih udruga bavljenje kulturom i sportom je iznimno dobar izvor prihoda, a ja smatram da trebamo, itekako razlučiti profesionalizam od amaterizma. S obzirom da je Grad Sinj takav kakav je, nema razvijeno gospodarstvo, nema sponzora i većih donatora koji to mogu financirati, sva sredstva za sport i kulturu idu iz gradske blagajne na teret naših poreznih obveznika. Moram naglasiti kako se RAZGOVOR S POVODOM ne radi o malom novcu nego o velikih 7 milijuna kuna. Zamislite kad bi se ta sredstva prepolovila koliko bi se moglo napraviti cesta i kanalizacije. Moram napomenuti kako u našem gradu postoji udruga koju je osnovala familija gdje je suprug predsjednik, a supruga voditeljica i za samo 4 sata rada tjedno stave u svoj džep 50.000 kuna godišnje. Osobno vjerujem da u Sinju ima ljudi koji bi jednako dobro i kvalitetno taj posao radili za puno manju naknadu. I dalje mislim da je Galerija Sikirica jedan veliki financijski promašaj za Grad Sinj. Ogromna sredstva su uložena a dali je dat kulturni ekvivalent u to nisam siguran. Držim da nitko neće dolaziti posjećivati ciljano tu Galeriju kao što se recimo posjećuje Galerija Meštrović. I taj novac se mogao bolje upotrijebiti, no u tom momentu određenoj političkoj strukturi je to odgovaralo, a i samom Stipi Sikirici, koji je već jednom prevario Grad. Sikirica je, podsjećam, dobio od Grada zemljište na kojem je trebao napraviti kuću i atelje da bi djelovao u Sinju. Kuću su mu napravile sinjske firme, a na kraju je on to sve prodao i otišao. Što se tiče glasila grada Sinja, Sinjskih novina, smatram da su dobar pokušaj ali ih treba marketinški osnažiti po uzoru na Makarsku kroniku. Kako vidite sinjsku političku scenu u budućnosti s obzirom na raspad koalicije Nezavisne liste dr. Jadrijevića i SDP? Mi Sinjani, kakvi jesmo, izgleda da smo uvijek na krivoj strani. Svatko ima pravo na svoj izbor i neću se miješati u to. Ne bavim se visokom politikom ali odlazak SDP iz vlasti, s obzirom na ankete, neće donijeti ništa dobro. Možda griješim, ali tako razmišljam. Nakon raspada koalicije i vaša funkcija u Vijeću se mijenja, kao ćete sada glasovati? Ako me netko bude kontaktirao prije sjednice i ponudio svoje prijedloge o njima ću, naravno, razmisliti i reći otvoreno što mislim. Glasat ću po svoj savjesti. Što mislite, s obzirom na trenutnu politički situaciju u Gradu, hoće li proći proračun? Hoće, proći će, ali na jedvite jade i uz puno kompromisa. Koliko će kompromisi biti kvalitetni to je upitno. Po mom mišljenju najbolje rješenje su izvanredni lokalni izbori. I za kraj, ponovno ću se vratiti na proteklu sjednicu Gradskog vijeća. Vi ste postavili gradonačelniku pitanje, kada će građani Sinja biti oslobođeni plaćanja komunalnog doprinosa, vode, struje, vrtića i drugih nameta koji opterećuju njihov, ionako mali kućni budžet, pa mi recite jeste li to ozbiljno mislili ili ste utopist? S obzirom da neki vijećnici populistički nastupaju bez ikakvog ekonomskog opravdanja tražeći razno-razne subvencije( mukte prijevoz, mukte ovo i ono…) karikirao sam pa sam i ja postavio populističko pitanje. Pitate me je li to moguće – NIJE!!! 13 UDRUGE SINJSKE NOVINE UDRUGA CJELOVIT ŽIVOT Nova civilna udruga u našem gradu koja je već ostvarila zanimljive i društveno korisne programe Piše: Božena ROMAC Udruga za promicanje cjelovite dobrobiti čovjeka društva i prirode Cjelovit život radom je počela u svibnju prošle godine na inicijativu građana, sa svrhom susreta i osposobljavanja prvenstveno svojih članova za što bolje ostvarenje cjelovitog života kako bi isto utkala u svoje djelovanje. Broji 35 aktivnih članova,predsjednica je dr. Tanja Kodžoman–Križanac, dopredsjednici su Luka Prolić i Gordana Pletikosić, a upravni odbor ima 15 članova. Prostorije koje im je ustupilo svetište se nalaze na adresi Fratarski prolaz 4, a internetska stranice je u izradi. Statut udruge temelji se na kršćanskim vrednotama poimanja čovjeka, društvenih odnosa i odnosa prema prirodi u duhu socijalnog nauka Crkve. Udruga je otvorena za suradnju sa svim udrugama i pojedincima različitih svjetonazora i religijske pripadnosti, a osnovni ciljevi rada su poboljšanje kvalitete življenja u užoj i široj društvenoj zajednici, suradnja sa svim humanistički usmjerenim ljudima u dijalogu o svim bitnim temama naše sredine radi ostvarenja općeg dobra u vremenu u kojem živimo imajući u vidu i buduće generacije. Misija je prepoznavanje potreba pojedinca i suvremenog društva, aktivno sudjelovanje u oblikovanju društvenog života koji će biti u službi izgradnje cjelovitosti ljudske osobe i integriteta prirode. Vizija je cjelovit pogled na život iz kojeg će proizlaziti djelovanje koje je u potpunosti usklađeno s takvim pogledom, uvažavajući svjetonazorske razlike i radeći na jedinstvu različitosti. Prošle godine imali su niz zapaženih i od građana dobro popraćenih aktivnosti. Zajedno s izviđačkim odredom Sinjski vitezovi obilježili su Svjetski dan ekologije. Organizirali su promociju knjige časne sestre dr. Rebeke Jadranke Anić, predavanje prof. dr. sci. Dragana Poljaka o štetnom utjecaju elektromagnetskog zračenja na zdravlje čovjeka. Pokrenuli su i projekt Dječji tjedan koji je obuhvatio kazališne predstave, radionice te tri okrugla stola na kojima je obrađena tema pod nazivom Između slobode i zakona. Na okruglim stolovima su sudjelovali predstavnici udruga koje djeluju na području Sinja, poglavito mladih, predstavnici Grada, policije i crkve, a raspravljalo se o problemima alkoholizma kod mladih. Unatoč različitim mišljenjima o smjeru djelovanja, postignut je dogovor te se krenulo u realizaciju. Udruga je imala i dva literarna natječaja sa novčanim nagradama na kojima su pobijedile Petra Buljan i Gabrijela Grubišić Čabo, učenice sinjske gimnazije. U listopadu pet članova 14 udruge sudjelovalo je na V Hrvatskom socijalnom tjednu u organizaciji Biskupske konferencije. Simpozij je trajao tri dana i rezultirao vrlo zanimljivom deklaracijom. Riječ je o opsežnom razmišljanju o radu i manjkavostima društva, o provođenju zakona na pravi način, situaciji u gospodarstvu kada se o ljudima razmišlja kao o sredstvu a ne o osobama gdje se neisplaćivanjem plaća obezvrjeđuje ljudski rad i gazi dostojanstvo. Na socijalnom tjednu je rečeno kako je ovaj susret drugi po važnosti nakon dolaska pape u Hrvatsku. „Odluke ove deklaracije pratit ćemo i mi sa aktivnostima na kojima će biti potrebno raditi mjesecima, a u projekte ćemo uključiti i udruge ne samo iz Sinja i Cetinskog kraja nego i iz Županije. Naša udruga promiče važnost kvalificiranja i znanja jer će to biti od presudne važnosti u budućnosti zbog nezaposlenosti, a upravo je i to jedan od razloga zbog čega pokušavamo pomoći ne samo pojedincu nego i društvu. Sa udrugama mladih pokušati ćemo revitalizirati biciklizam na području Cetinskog kraja jer imamo preduvjete za to. Jedna od mogućih trasa je hodočasnička staza od Sinja do Solina putem kojem je nekada išla sinjska ferata,“ predstavila je Tanja Kodžoman planove rada udruge te dodala kako je pokrenut i projekt edukacije o zdravoj prehrani kojeg provodi dr. Sanja Ćikara u osnovnim i srednjim školama. Ekološka sekcija udruge organizirala je predavanja o zaštićenim vodama naše županije, a predavanjima se željelo javnosti približiti važnost voda. U prosincu udruga nastavlja sa svojim projektom Dječji tjedan koji će se održavati od 5. do 13. u mjesecu. Dr. Kodžoman Križanac pozvala je sve zainteresirane da im se pridruže i da u aktivnostima udruge pronađu nešto zanimljivo za sebe. U statutu udruge stoji da će provoditi socijalni nauk crkve, a to nije ništa drugo nego promatranje i osluškivanje problema svakodnevnice i čovjeka. Ovoj vrlo zanimljivoj udruzi želimo puno novih projekata i da im se pridruži što veći broj članova. BRANITELJI SINJSKE NOVINE Obilježena 17. godišnjica vojne akcije „ Zima 94.“ Piše i foto: Filip Ratković Dinara, surova i hladna. Stotine hrvatskih branitelja čeka trenutak i riječi kada će krenuti naprijed prema četnicima. I krenulo je………. Ratna operacija 1994. godine nazvana „Zima 94“, započela je 29. studenog. kada su se borbene skupine 126. Domobranske pukovnije ubacile u međuprostor neprijatelja koji nije ništa slutio. Dan kasnije 30. studenog započeli su frontalni udari na iznenađene postrojbe bosanskih Srba potpomognuti 114. br. HV i 80.DP, te 4 . 7. i 5. GBR. Tijekom idućih dana, sve do 7. prosinca hrvatske snage u krajnje nemogućim uvjetima, zimske surovosti uspjeli su ovladati visovima Dinare i tih dana stabilizirati crtu bojišnice. Istovremeno se pokreće i napad na istočnoj strani Livanjskog polja gdje udruženo djeluju ( 5 GBR. 1 HGZ 22 DP i specijalne postrojbe MUP-a HR HB. Borbena Udruga veterana 126. Brigade priprema monografiju Udruga veterana 126.br.HV Sinj u prosincu mjesecu predstavit će fotomonografiju u čast poginulih pripadnika HV iz Cetinskog kraja Prema dostupnim podatcima gradova i općina Cetinskog kraja autor, Filip Ratković obradio je na oko 120 stranica podatke o poginulim braniteljima. Monografija obiluje ratnim fotografijama koje oslikavaju borbeni put hrvatskih bojovnika od Vukovara do Dubrovnika. Ovo je prvi pokušaj spomena na hrvatsku mladost koja je dala najviše što je mogla. Bitka za domovinu je prestala, ali za njeno održanje i sjećanje na one najzaslužnije još traje. djelovanja i pomaci na bojišnici su trajali do 24. prosinca 94. kada se operacija smatrala završenom. Oslobođeno je područje širine 10 km i dubine oko 20 km – ukupno 200 četvornih kilometara. Srbi su poraženi na Dinari i u većem dijelu Livanjskog polja koje se našlo pod nadzorom HV i HVO-a. Ovom značajnom akcijom udruženih hrvatskih snaga stvoreni su uvjeti za pripremu i provedbu najbriljantnije akcije HV oslobodilačke „Oluje“. Za uspjeh akcije posebnu čast odajemo našim zapovjednicima, generalu Anti Gotovini ispred HV i generalu Tihomiru Blaškiću ispred HVO, čije su ratne zamisli dovele do pobjede nad neprijateljem. Operacija „Zima 94.“odvijala se u ekstremnim vremenskim uvjetima, visokim snijegom, snježnim olujama i vrlo niskim temperaturama i do -20 celzijusovih stupnjeva. Zbog neprekidnog boravka i borbenih djelovanja u takvim uvjetima mnogi su hrvatski vojnici VUKOVAR 1991.-2011. Udruga Veterani 126. Brigade HV-a Sinj boravila je u Vukovaru u prigodi obilježavanja 20. obljetnice stradavanja grada heroja. Filip Ratković je svojim aparatom zabilježio detalje, mimohod, odavanje počasti poginulim braniteljima Vukovara te mjesto na kojem je poginuo Ivica Poljak- Sokol. pretrpjeli ozljede smrzavanja ruku i nogu, te nerijetko ostajali bez pojedinih ekstremiteta. Zbog svega navedenog operacija „Zima 94.“ u povijesti Domovinskog rata ušla je kao primjer iznimnih fizičkih i moralnih napora kroz koje su prolazili hrvatski branitelji u obrani od agresije i oslobađanja okupiranog teritorija. Cilj operacije je u konačnici postigao svrhu, oslabio pritisak bosanskih Srba na zaštićenu enklavu Bihać, potisnuo neprijatelja sa Dinare i prostora Livanjskog polja, te spriječio približavanje Sinju i okolici te Livanjskom kraju. U ovoj vojnoj akciji svoje živote dalo je 29 branitelja, 19 ih je teško , a 39 lakše ranjeno, dok se trojica vode kao nestali. Upravo zbog njih smo se s ponosom sjećali odajući im počast cvijećem i svijećama te svetom misom na velebnom križu planinskog vrha – Maglaj. Domovini vjerni ! Sve za hrvatsku ! 15 DOBRI DUH SINJSKE NOVINE PETAR DADIĆ, NAŠ ČOVJEK NA VEZI Inženjer Petar Dadić (56) cijeli svoj radni vijek, pa i onaj dio kada je bio srednjoškolac i student posvetio je sredstvima veze. Radio klub, radio amaterizam, Radio Sinj, HIT radio, veze i odašiljači, sve je to Petar imao i ima u malom prstu. A sigurni smo da puno vas to nije ni znalo. Piše: Vito PERIĆ Foto: Boris FILIPOVIĆ-GRČIĆ Sad ćete se zasigurno pitati zašto smo izabrali Petra za dobrog duha Sinja. U ovoj rubrici se trudimo od zaborava „spasiti“ ljude koji su svojim aktivnostima na raznim područjima života grada dali obol, i napravili nešto za opću korist. E, pa dragi moji, vjerovali ili ne i naš Petar Dadić je upravo jedan od takvih. Naime desetljećima on na razne načine, jučer analogno, danas digitalno, uvijek kroz eter, spaja Sinj s ostatkom svijeta. Iako mu je prvi hobi bio modeliranje brodova, već 1970.g. učlanjuje se u Radio klub Sinj i završava tečaj za telegrafiju. U okviru radio kluba, početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća počeo je djelovati prvi radio Sinj. Petar se sjeća da je to bila improvizirana radio postaja koju su on i kolege složili od starih uređaja (velikih ruskih kutija), napravili radio-difuzni odašiljač, a potom nabavili gramofon TOSCA i puštali u eter glazbu s ploča. „Tada smo i mi koji smo se bavili radio amaterizmom sami konstruirali uređaje. Naime, originali su bili skupi pa smo se snalazili. Eksperimentirali smo sa valnim duljinama, a prvi službeni pozivni znak kluba je bio YU2ACF, danas je to 9A1ACF. U to vrijeme kad je krenulo, radio Sinj se izdvaja posebnu sekciju, a ja ostajem u radio klubu. Tada sam, može se kazati, još bio dječak,“ priča nam Petar svoju priču o počecima. No prve ljubavi se ne zaboravljaju, pa se tako Petar ponovo pojavljuje, ovaj puta već kao inženjer elektrotehnike sa diplomom splitskog fakulteta, u ponovnom pokretanju radio Sinja, a to je bilo 1990.g. „Sjećam se da su me pozvali u gradsku upravu, tada je Odjel društvenih djelatnosti vodio Dinko Franchini. Trebalo je obnoviti radio Sinj. Pripremio sam elaborat, tehničke karakteristike, počeli smo nabavljati opremu, 1. kolovoza 1991.g. sam postavio odašiljač, a radio je počeo emitirati program 13. kolovoza 1991.g. Uskoro kreće rat i naša ekipa s radija je počela, tako neiskusna, već raditi u ratnim 16 uvjetima. No, uspjeli smo cijeli rat držati vezu, čak smo jedno vrijeme, desetak dana, jedini na području Cetinskog kraja imali signal i reemitirali program Hrvatskog radija. Naime, između ostalog tada je neprijatelj vodio i medijski rat protiv nas pa su tako odašiljači, a i sama sjedišta lokalnih radio postaja bila na meti njihovih topovskih cijevi. Pokušali su uništiti infrastrukturu HRT- pa jedno vrijeme osim našeg nije bilo nikakvog radijskog niti TV signala n ovom području,“ prisjeća se Petar. Ujedno, treba napomenuti da je radio klub također uspijevao održavati vezu koja je u tim uvjetima bila vrlo važna, čak u trenucima i životno važna. „Uspjeli smo probiti informativnu blokadu,“ domeće Petar koji je za svoje zasluge u Domovinskom ratu dobio i spomenicu. „Pa bilo je opasnih trenutaka. Na lokaciji gdje smo bili, neprijatelj nas je otkrio i granatirao, a ja sam se penjao na krov namještao antene, odašiljače, ponovo uspostavljao vezu, pa bi opet u studio kako bismo nastavili emitirati,“ kaže Petar kojeg se mlađi sugrađani sjećaju i kao predavača u srednjoj školi gdje je nekoliko godina predavao matematiku, elektrotehniku i fiziku. Uz rad na radiju, Petar je često uskakao i preko radio kluba organizirao radio vezu kako bi e mogli pronaći izbjegli, nestali, spajati rastavljene obitelji u radu diljem Hrvatske i BiH. U mirnodopskom razdoblju bez Petra je bilo nezamislivo nekoliko projekata, snimanja klape Sinj, izravni prijenosi Alke i Velike Gospe, te niz drugih zanimljivih događaja za naš kraj. Dakle s punim pravom možemo ponoviti konstataciju iz naslova, Petar je naš čovjek koji uvijek održava vezu (naravno onu radijsku) i koja rijetko puca. „Nemojte samo mene, moram pohvaliti sve kolege koje su radile ili još rade sa mnom. Sve je to zajednička zasluga. Mi jednostavno volimo to što radimo,“ rekao nam je na kraju Petar koji evo sada uspješno plovi radiovalovima na HIT radiju. SINJSKE NOVINE MJESNI ODBORI VIJEĆE MJESNOG ODBORA SINJ DONIJELO PRIJEDLOG PROGRAMA RADA ZA 2012. GODINU Na temelju članka 91. Statuta Grada Sinja (‘’Službeni glasnik Grada Sinja’’ br. 10/09), 14. studenoga 2011. godine održana je 4. sjednica Vijeća Mjesnog odbora Sinj. Vijeće Mjesnog odbora Sinj utvrdilo je slijedeće prioritete za 2012. godinu na području grada Sinja. Komunalna infrastruktura : ‘’Štalija’’ – rješavanje problema odvodnje oborinskih voda. ‘’Luka’’ – rješavanje problema odvodnje oborinskih voda. Ulica Put Šimaca - Izgradnja kanalizacijskog sustava. Ulica Ruđera Boškovića – izgradnja kanalizacijskog sustava. Ulica Ćosin potok – Izgradnja kanalizacijskog sustava. Ćurlini te ulice Ivana Meštrovića, Vlahe Bukovca Izgradnja kanalizacijskog sustava i sustava odvodnje atmosferskih voda. Postavljanje rasvjetnih tijela u ulici Lumbinov most. U dodatku i peticija potpisana od stanara iste ulice. Put šumarije – natkrivanje tzv. ‘’Baraćevog potoka’’ od Junakovog stadiona do križanja sa ulicom Put Piketa. Također vrlo važan problem je i nepostojanje rasvjetnih tijela na navedenom predjelu, što uz otvoreni kanal predstavlja svojevrsnu CRNU TOČKU grada Sinja. Natkrivanje ‘’Ćosina potoka’’ od Baljkovog mosta uzvodno do ulice Antuna Konstantina Matasa, odnosno do gradskog bazena. Prijedlog izgradnje parking mjesta nad samim kanalom u cijeloj dužini. Natkrivanje ‘’Ćosina potoka’’ od Gradske dvorane do križanja Splitske ulice i ulice Domovinskoga rata – 1.faza, te 2.faza od ‘’Jenjića’’ do ulice Put Piketa. Ulica Ćosin potok – rješavanje odvodnje oborinskih voda od kućnog broja 10 ( Runjin most) do ‘’Kamenoklesara Jukića’’ Rekonstrukcija i sanacija pristupnog puta i kamenih zidina tvrđave Kamičak te uređenje okoliša povodom 300 godina izgradnje utvrde, 1712.god -2012.god. Ulica Čemer – postavljanje nekoliko rasvjetnih betonskih stupova do ulice Put Pavića. Prometna infrastruktura i asfaltiranje ulica : Put Odrine - dovršenje nogostupa. Put Pavića – izgradnja nogostupa. Ulica Domovinskog rata – rekonstrukcija nogostupa. Put Šumarije – presvlačenje asfalta od Junakovog stadiona do ulice Put Piketa. Ulica Ćosin potok, od Runjina mosta do izlaza na Zagrebačku ulicu – presvlačenje asfaltom (cca. 800 m2). Proširenje ‘’Runjina mosta’’ u ulici Ćosin potok. Proširenje mosta na glavnom lateralnom kanalu na vrhu aerodroma, ulica Put Piketa. Kritična točka pogotovo vikendom zbog sve većeg posjeta aerodromu u rekreativne svrhe. Također je nužno i rješavanje nogostupa te biciklističke staze u kasnijoj fazi. Put Župića – vraćanje usporavajućih, upozoravajućih traka koje su kod rekonstrukcije ulice uništene. Semaforizacija raskrižja ulica Splitska, Put Ferate i Kneza Branimira (Kod Pinjura) Postavljanje ‘‘TREPTAČA’’ – svjetlosnih upozorenja na pješačkim prijelazima u blizini škola. 4 su najnužnije lokacije: 1. Zagrebačka ulica ( kod benzinske postaje – Srednjoškolski centar ) 2. Ulica Antuna Konstantina Matasa (OŠ Marka Marulića i vrtić Bili cvitak) 3. Alkarsko trkalište (OŠ Fra Pavla Vučkovića) AD 9. 4. Splitska ulica (Kod Pinjura – OŠ Ivana Lovrića) Ulica Pelimovac pa sve do Miletina – rekonstrukcija ceste. Ulica Vladimira Nazora te dio ulice Brekin put – presvlačenje asfaltom (cca.400 m2) Ulica Put Međina – presvlačenje asfaltom od zgrade suda do Ramske ulice (cca 400 m2) Asfaltiranje i uređenje zemljane površine u ulici Brekin put, između kućnih brojeva 5,7,9 (kvadratna površina cca 100 m2). Veliki problemi kod povećanih oborinskih voda koje se spuštaju iz smjera Šimaca. Dolazi do natapanja i slijevanja vode u podrume zgrade. Ulica Karajkova lokva – presvlačenje asfaltom (cca 800 m2). Ulica Vlahe Bukovca – presvlačenje asfaltom (cca 800 m2). Nogostupe u uskom centru grada obložiti/urediti betonskom galanterijom. Sličan primjer uređenja imamo kod policijske postaje. Vrlička ulica. Rekonstrukcija i adaptacija/uređenje Peškarije u skladu sa zgradama Suda i Alkarskih dvora. Ulica ‘’Put Radošića’’ – iznad stočnog pazara asfaltirati manji komad ulice ostao neasfaltiran od prošlogodišnje intervencije (cca 100 m2). S obzirom na površinu odnosno administrativnu veličinu koju obuhvaća MO Sinj, predlažemo da isti u preraspodjeli ukupnih sredstava, proračunom namijenjenih za asfaltiranje i presvlačenje ulica i cesta, sudjeluje ne manje od 30% od ukupnog iznosa. Isto tako želimo istaknuti da gore navedeni plan za 2012 godinu sadrži osim projekata koji su pred samom realizacijom, i neke projekte za koje smo dobili neslužbene informacije da nisu u planu za 2012. god s obzirom na teško gospodarsko stanje u gradu. MO Sinj želi istaknuti da su svi ovi projekti-problemi s kojima se građani suočavaju neophodni za normalan život u 21 stoljeću, i da za iste osim gradskog proračuna, sredstva treba pokušati tražiti u pred-pristupnim fondovima Europske Unije te u fondovima Ministarstava Republike Hrvatske. 17 MLADI I BIZNIS SINJSKE NOVINE TORBICA KAO UMJETNIČKO DJELO Sinjanka svojim originalnim dizajnerskim rješenjima pokrenula revoluciju u svijetu mode Piše: Klaudija KRAJINA Foto: Arhiv Danijele BILIĆ Sinjanka Danijela Bilić unijela je pravu malu revoluciju u svijetu mode svojim okruglim torbicama koje podsjećaju na cvijet. Danijela je studentica Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu koja se na izradu torbica odlučila sasvim slučajno želeći sestri pokloniti nešto posebno za rođendan. Izlagala je na mnogim izložbama u Zagrebu, Ljubljani i Križevcima, a na natječaju „ Krpa + Zadatak “ osvojila je prvo mjesto. Kako nastaju njezine torbice, gdje pronalazi inspiraciju za njih i ima li perspektive za mlade dizajnere saznali smo u razgovoru s Danijelom. Što je utjecalo na Vaš odabir zanimanja modnog dizajnera? Bio je to trenutak kada sam se kao osnovnoškolka susrela sa skicama koje je Jean Paul Gaultier napravio za kostimografiju filma Fifth Element. Oduševila sam se člankom u novinama koji je prikazao sve faze razvoja : početne skice, informacije o materijalima i načinu izvedbe, potrebne prilagodbe, te izgled finalnog odjevnog predmeta. Od tada sam počela proučavati svijet mode koji me je kako je vrijeme prolazilo, sve više fascinirao. Kako ste došli na ideju da kreirate okrugle torbice ? Željela sam izraditi nešto što nije tipično, uobičajeno, nešto što će se istaknuti u masi. U srednjoj školi sam izradila par okruglih torbica samo za sebe, na faksu zavoljela kreiranje tekstila i na kraju spojila to dvoje u 18 jedno. Smatram da moji modeli nisu samo torbice nego mala umjetnička djela koja možeš ponijeti sa sobom. Torbice koje će svaku dnevnu kombinaciju u trenutku podići na višu razinu ili upotpuniti večernje izdanje. Je li to florealni uzorak , s obzirom da torba podsjeća na cvijet? Da, to je florealni uzorak , apliciran kružno oblik podsjeća na cvijet. Kada bi isti uzorak aplicirali u ravnim redovima i na većoj površini izgledao bi totalno drugačije, kao mahovina, lišće ili nešto slično. Mnogi su načini apliciranja koji u konačnici uvijek aludiraju na nešto poznato iz prirode. Koliko je potrebno za izradu torbe, izrađuješ li je ručno? Moje torbice su ručni radovi koje izrađujem u malim serijama. Sve sama režem, šivam, SINJSKE NOVINE MLADI I BIZNIS spajam i samim time je svaki komad unikat. Za izradu jedne torbice mi je potrebno od 20 do 30 radnih sati. Cijene modela kreću se od 400 do 500 kuna. S obzirom na količinu vremena i materijala utrošenih u njih mislim da je cijena jako pristupačna. Što misliš koliko su hrvatski dizajneri dostupni cijenom? Postoji velik broj neafirmiranih dizajnera koji nisu poznati, ni prisutni u medijima a pristupačni su cijenom. Također mislim da većina poznatih dizajnera s obzirom na kvalitetu i originalnost imaju normalne cijene. Moramo uzeti u obzir da su većina njihovih kreacija ručni radovi, izrađeni u malim serijama ili pak unikati. Je li teško u Hrvatskoj uspjeti kao mladi dizajner i kakvo je tvoje iskustvo s prodajom torbi? Mislim da je općenito mladima teško uspjeti. Željni smo iskustva, poslova u kojima ćemo moći pokazati svoj talent. Smatram da će talentirani i marljivi dizajner uvijek biti prepoznat od strane struke. Problem je u tome što status ˝mlade nade˝ moraš i zadržati, opravdati u daljnjem radu. Tada se javljaju financijski problemi, nedostatak podrške i stres koji uzrokuje manjak inspiracije. Moja iskustva su za sada pozitivna, imam pomoć i podršku obitelji i prijatelja, reakcije klijenata su odlične. Idem svojim tempom i slušam intuiciju. Uspjeh ne dolazi preko noći pa znam da me čeka još mnogo rada i neprospavanih noći. U današnjoj situaciji moći živjeti od rada u kojem uživaš i koji te čini sretnim je uspjeh, sve ostalo je bonus. Gdje pronalaziš inspiraciju? Inspiraciju pronalazim u detaljima koji me okružuju, arhitekturi,produkt dizajnu i slikarstvu ali često ona dolazi i kao rezultat mog razmišljanja o samom karakteru osoba kojima se želim obratiti. Svaki model je namijenjen imaginarnoj djevojci, ženi koja ima karakteristike osobnosti koje sam joj sama propisala. Neki modeli su za romantične, neki za sramežljive, neki za one žene jakog karaktera, a neki jednostavno za one koje vole privući pažnju i biti zamijećene. Razvijaš li neke ideje, radi li se radi o torbama, čeka li nas neki novi oblik, ili su u pitanju odjevni predmeti? Imam mnogo ideja koje želim realizirati. Za mnoge trenutno nemam prikladnu tehničku opremu, ali nadam se da ću uskoro i to srediti. Za sada ću se zadržati na torbama a kasnije tko zna...neka to ostane iznenađenje za sve pa čak i za mene. 19 MLADI I BIZNIS SINJSKE NOVINE IRENA CVITKOVIĆ, INŽENJERKA POLJOPRIVREDE OTVORILA AGENCIJU ZA POLJOPRIVREDU I PODUZETNIŠTVO „ŠILJEGICA“ Poljoprivrednici dočekajte Europu spremni! Piše i foto: Klaudija KRAJINA Kad je Irena Cvitković nakon srednje škole odlučila upisati studij veterine bilo je nezamislivo da žena radi sa životinjama. No zbog ljubavi prema životinjama Irena je pronašla kompromis i upisala poljoprivredu, te po završetku studija stekla naziv inženjerke poljoprivrede, smjer stočarstvo. Tu Irena ne staje sa svojim školovanjem već u Kninu na veleučilištu „ Marko Marulić“ stječe naziv „Stručna prvostupnica inženjerka poljoprivrede-stočarstvo krša. Objavila je i znanstveni rad na temu istarskog pršuta. Nakon Oluje odlazi u Knin na poziv koji je tada upućen mladima pod geslom „Mladi ljudi dođite, naselite se i radite.“ Zapošljava se u tvornici stočne hrane „Agroprerada“ koja nakon privatizacije propada. Zatim se Irena zapošljava u Hrvatskom stočarskom centru, danas Hrvatska poljoprivredna agencija na radnom mjestu kontrolnog asistenta. „Od prvih poticaja u stočarstvu 2000. godine radila sam u sustavu, obišla sam gotovo sve stočare u Splitsko–dalmatinskoj županiji. Moglo bi se reći da je svaka koza, ovca, prošla kroz moje ruke jer su se tada životinje markirale po prvi put. Usput smo educirali stočare o sistemu poticaja koji su tad tek krenuli. Posao je bio sezonski, radila sam sedam sezona, ali šansa za stalno zaposlenje nije postojala,“ objašnjava Irena. Agenciju „Šiljegica“ pokrenula nakon dugogodišnjeg rada i stjecanja iskustva na terenu Tada se odlučila za osnivanje agencije koja bi bila na usluzi poljoprivrednim proizvođačima. Agenciju je nazvala „Šiljegica“ , što je u narodu ustaljen naziv za mladu ovcu do dvije godine starosti koja se nije još ojanjila. “Puno sam radila na terenu i znam kako naši stočari rade, oni su naviknuli na jedan sistem i prilagodba im teško pada. Ulazak Hrvatske u EU članstvo donijelo je za obvezu i mnoštvo novih prilagodbi i propisa, a poglavlje o poljoprivredi bilo je jedno od najzahtjevnijih. No nije rješenje odbiti stočara riječima kako nije dobro ispunio obrazac i zato neće dobiti poticaj. Na taj način 20 će se pomesti cijeli stočarski fond. Tu vidim da bi moja agencija mogla biti servis između poljoprivrednika i institucija. Poljoprivrednici ne trebaju imati strah od promjena. Pošto sam dugo nezaposlena koristila sam poticajna sredstva Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz Programa za samozapošljavanje. Moj poslovni plan u cilju samozapošljavanja je odobren. Za cijeli svoju poduzetničku ideju nemam potporu grada Sinja jer je grad ukinuo Program za poticanja poduzetništva. Stoga sam umjesto tog kredita s kamatom od 2% morala dignuti kredit kod banke s kamatom od 11%,“ nastavlja Irena. Osim pomoći pri ostvarenju poticaja agencija „Šiljegica „ će nuditi usluge pomoći u izradi poslovnih planova, izradi investicijskih i promotivnih studija, analize troškova i koristi, izradi projekata namijenjenih dobivanju kredita i bespovratnih sredstava, praćenje programa predpristupnih fondova, pomoć pri osnivanju udruga uzgajivača stoke te organiziranje stočarskih i poljoprivrednih izložbi. Irena nije mogla zaboraviti svoju sklonost umjetnosti jer i sama izrađuje razne rukotvorine. Stoga će u sklopu prostora gdje će se nalaziti agencija otvoriti galeriju rukotvorina s ciljem okupljanja svih kreativaca ne samo iz Sinja već i iz cijele Hrvatske. Tu će moći izlagati ali i prodavati svoje rukotvorine. Irena će, priređujući razne događaje pokušati oživjeti stare tradicijske vještine poput predenja vune. Od početka prosinca agencija će započeti s radom u prostoru u Brnaškoj ulici. Na izmaku godine u kojoj smo zabilježili malo poslovnih uspjeha Irena daje tračak nade našim poljoprivrednicima da uz pravu pomoć i savjet mogu ostvariti bolju dobit, a ujedno i priliku za sve žene koje se bave ručnim radom, kreativce i hobiste iz našeg okruženja da kroz galeriju rukotvorina prezentiraju svoje unikatne radove. KRITIČNO OKO SINJSKE NOVINE GLJIVA NA PIJACI Svako toliko gradska komunalna služba vraća betonsku gljivu na dnu pijace prema Petrovcu, koju netko makne da bi mogao prometovati. Pretpostavlja se da se radi o dostavnim vozilima, a neodgovorni vozači na svoju ruku miču gljivu. Sjesti za stol i dogovoriti se, jer važna je i dostava, ali važna je i gljiva. KANTA ZA OTPATKE U PARKU Slika govori sve, ne treba ništa dodati. ZAPALJENE TENDE Jedan od zadnjih vikenda u listopadu u kasnim noćnim satima vandali su protutnjali gradom i napravili priličnu štetu. Razbijeni izlozi, počupano i pogaženo cvijeće, prevrnute i razbijene žardinjere, razbijena vrata od kina, zapaljene tende štandova kod crkve i tako redom. Vruć vikend, policija i službe, kako imamo zadnju informaciju su ipak uspješno odradile posao. K R I T I Č N O O K O SPOMENIK NA RADOŠIĆU Spomenik koji obilježava stradanje žrtava iz pretprošlog rata često je na meti grafitera koji ispisuju neukusne poruke. Ovo nije jedini slučaj, jer je nedavno na igralištu kod osnovne škole Ivana Lovrića također bilo neprimjerenih natpisa. Nije potrebno skrnaviti ničije spomenike, radi se o žrtvama koje kako kršćanski nauk nalaže, sve treba poštivati. IGRALIŠTE U PARKU Iako smo već pisali o ovom problemu, ova fotografijI nam se učinila zgodnom, pa još jednom podsjećamo nadležne da riješe ovaj problem. URUŠEN ZID U ulici poviše Alkarskih dvora rušio se stari suhozid. No, ovaj puta brzo se reagiralo, zid se već popravlja a odmah po urušavanju stavljena je prometna signalizacija kako ne bi došlo do nezgode. 21 VREMEPLOV SINJSKE NOVINE VJESNIK CETINSKE KRAJINE BROJ 198. OD 18. TRAVNJA 1990. G. Priredio: Vito PERIĆ Ovaj puta vam donosimo priloge iz zadnjeg broja Vjesnika cetinske krajine koji je izišao 18. travnja 1990.g. pred prve demokratske izbore u Hrvatskoj. U novinama su kao prilog umetnute sve kandidacijske liste stranaka koje su izašle na lokalne izbore, a ujedno i liste za parlamentarne izbore. Prema ondašnjem važećem sustavu za 127 odborničkih mjesta u Skupštini općine Sinj natjecali su se kandidati sa stranačkih lista, uglavnom HDZ-a SDP-SKH, Koalicije narodnog sporazuma, Saveza socijalistaSocijalističkog saveza Hrvatske, Srpske demokratske stranke i nezavisni kandidati. Inače veći dio tog broja je posvećen političkim temama, a izdvajamo i jednu vijest iz tog doba, a to je da je održan skupština Viteškog alkarskog društva na kojoj je za vojvodu izabran Nikola Tomašević. Druga zanimljiva vijest je da je krajem ožujka te godine ponovo za javnost otvorena zgrada adaptiranog gradskog kina, i na kraju vijest iz sporta; KK Alkar se vratio u Prvu B saveznu ligu, nakon što su pobijedili Dalvina u Splitu rezultatom 105:92 i tako postali prvaci Hrvatske košarkaške lige. 22 SINJSKE NOVINE TEMA Naša novinarka Klaudija Krajina istražila je što nas čeka kada uđemo u Europsku uniju. Također je napravila i anketu među mladim Sinjanima koji već žive u EU. HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA Piše: Klaudija Krajins Foto: Arhiv Sinjskih novina Hrvatska je sve bliže članstvu u Europskoj uniji. Prije dogovorenog datuma ulaska u EU, 1.srpnja 2013. održat će se referendum na kojem će građani odlučiti hoće li svoj glas dati za ili protiv ulaska. Promjene koje nas očekuju nakon ulaska u EU vidljive su u tekstu Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. No prije nego što je sastavljen ugovor trajali su pregovori koji se sastoje od 35 poglavlja. Donosimo kratki pregled pojedinih poglavlja. SLOBODA KRETANJA ROBE I RADNIKA Jedna od promjena je slobodno kretanje robe ali i radnika. To znači da će se Hrvati moći slobodno zaposliti u zemljama Unije bez posebnih odobrenja ili radnih dozvola osim u onim zemljama koje odluče zadržati postojeća ograničenja u svojim nacionalnim pravima najduže u razdoblju od dvije, pet ili sedam godina. Državama koje zadrže takva ograničenja, Hrvatska će također moći primijeniti istovrsna ograničenja, pa ni njihovi građani neće moći raditi u Hrvatskoj. Tvrtke koje odluče poslovati izvan granica Hrvatske moći će slobodno pružati usluge u svakoj državi članici bez nastanjivanja u toj državi. Državljani Europske unije već dvije godine mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj po istim uvjetima kao i građani, dok poljoprivredna zemljišta neće moći kupovati još sedam godina od dana pristupanja Hrvatske u Europsku uniju. Kad Hrvatska ispuni uvjete za priključenje u schengenski sustav, hrvatski građani će se moći slobodno kretati bez graničnih kontrola unutar schengenskih granica. TRGOVAČKA DRUŠTVA I POREZ Poslovanje trgovačkih društava bit će olakšano osnivanjem Europskog društva čime će se omogućiti prekogranično pripajanje društava kao i prijenos sjedišta društva iz jedne članice u drugu a da pri tom neće biti potrebna likvidacija društva u jednoj članici i ponovna registracija u drugoj. Pravila tržišnog natjecanja će zabraniti poduzetnicima sklapanje ugovora kojima bi se dogovarale cijene, ograničavala proizvodnja, razvoj i ulaganje ili dijelila tržišta i izvori nabave. Također će se zabraniti udruživanja poduzetnika koje bi moglo imati negativan utjecaj na tržišno natjecanje. Financijske institucije poput kreditnih unija koje posluju na teritoriju Hrvatske te HBOR trajno su izuzete od propisa koje vrijede za Europske kreditne institucije. Od 2015. godine uvest će se porez na kupnju građevinskog zemljišta. Međunarodni promet putnika je oslobođen plaćanja PDV-a. Minimalni prag za ulazak u sustav PDV-a će biti 35 tisuća eura. Do kraja 2017. godine porez na duhanske proizvode u Hrvatskoj će narasti do razine poreza u drugim članicama. 23 TEMA TELEKOMUNIKACIJE Ulaskom u Europsku uniju građani će moći birati između velikog broja teleoperatera uz zadržavanje postojećeg broja. Pozivi u roamingu će biti daleko jeftiniji s maksimalnom cijenom od 0,35 eura za odlazni poziv, a 0,11 eura za dolazni (bez PDV-a). POLJOPRIVREDA, RURALNI RAZVOJ I RIBOLOV Iznos između 300 i 400 milijuna eura godišnje koji je do sada bio namijenjen izravnom plaćanju i ruralnom razvoju bit će povećan za 10 milijuna eura na godišnjoj razini namijenjenih programima u vinogradarstvu. 9,6 milijuna eura u razdoblju od 10 godina je namijenjeno za programe miniranih i minsko sumnjivih površina koje će nakon razminiranja biti pretvorene u poljoprivredne površine. Tri godine od pristupanja Uniji Hrvatska ima pravo isplaćivati određena nacionalne davanja, a do 2018. godine naši poljoprivrednici imaju vremena da se prilagode uvjetima koje EU ima po pitanju ekološke proizvodnje i kako je nazivaju dobre poljoprivredne prakse. Proizvodnja sira i vrhnja će i dalje biti moguća, ali će se morati zadovoljiti određeni higijenski uvjeti. Dodatno će se unaprijediti sustav označavanja životinja na farmama kako bi se smanjila prodaja na crno. No to nisu sve promjene na području poljoprivrede, vlasnici peradarskih farmi imaju razdoblje od godinu dana od datuma ulaska da svoje kaveze za kokoši nesilice prilagode standardima EU-a. Hrvatski ribari će imati pristup jedinstvenom tržištu Europske unije, najvećem svjetskom uvozniku ribarskih proizvoda. Također će im biti omogućen pristup sredstvima iz Europskog fonda za ribarstvo. Ribolov za osobne potrebe će biti ukinut nakon prijelaznog razdoblja i morat će biti usmjeren u druge kategorije ribolova. PROMET I ENERGETIKA Hrvatski prijevoznici će dobiti konkurenciju, u željezničkom prometu od početka 2013. godine, a u pomorskom prometu od početka 2015. i 2017. godine. Hrvatski cestovni prijevoznici neće moći obavljati nacionalni cestovni promet ( kabotažu) u drugim članicama dvije godine od datuma pristupanja, a po načelu uzajamnosti niti prijevoznici iz drugih članica neće biti moći obavljati iste usluge na teritoriju Hrvatske u tom razdoblju. Na području energetike tj. proizvodnje električne energije i plina također će doći do pojave konkurencije iz drugih članica unije. Energetski i prometni pravci u Hrvatskoj postat će dio zajedničke trans-europske mreže. U trans-europsku prometnu mrežu Hrvatska je uključila sve cestovne i željezničke mreže svoga zaleđa povezane s pomorskim lukama, kao i sve pomorske te zračne luke. UVOĐENJE EURA I REGIONALNA POLITIKA Jedinstvena valuta euro neće biti uvedena odmah kad Hrvatska postane članica Europske unije, nego kasnije, nakon što se ispune zadani uvjeti vezani uz stabilnost cijena, održivost javnih financija, stabilnost tečaja i razinu 24 SINJSKE NOVINE dugoročnih kamatnih stopa. Uz pomoć Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijski fonda smanjivat će se razlika između država članica i poticati će se razvijanje konkurentnosti. OBRAZOVANJE I KULTURA Hrvatski državljani mogu boraviti u Europskoj uniji radi studiranja, studijskih posjeta, obavljanja stručne prakse te stručnog usavršavanja i osposobljavanja .Također će moći studirati na europskim visokim učilištima pod istim uvjetima kao i državljani države članice u kojoj se nalazi sveučilište. Povezivanjem Hrvatskog kvalifikacijskog okvira s Europskim kvalifikacijskim okvirom, kvalifikacije stečene u Hrvatskoj bit će lako prepoznatljive na europskom tržištu rada. CARINSKA UNIJA Carinska unija obuhvaća ukupnu trgovinu robom među državama članicama unije bez primjene carinskog nadzora. Sve države članice Europske unije primjenjuju jednake carinske pristojbe na robu koja se uvozi iz zemalja koje nisu članice Unije. Nakon pristupanja granica sa Slovenijom i Mađarskom postat će unutarnja granica Europske unije, na kojoj se ukidaju carinske kontrole, dok će granice Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom postati vanjske granice Unije i na njima se zadržava carinska kontrola. Hrvatski će građani moći kupiti robu u bilo kojoj državi članici Unije, te je bez ikakvih carinski pristojbi uvesti u Hrvatsku. ZAJEDNIČKI PRORAČUN Pristupanjem u EU Hrvatska ima obvezu uplate u zajednički proračun iz kojeg može koristiti sredstva. Zajednički proračun se puni iz tri osnovne vrste prihoda: tradicionalnih vlastitih sredstava (prihodi od carina, uključujući i carine na poljoprivredne proizvode, i pristojbe na šećer), vlastitih sredstava po osnovi poreza na dodanu vrijednost (PDV) te vlastitih sredstava iz uplata država članica na temelju bruto nacionalnog dohotka (BND). INSTITUCIJE Hrvatski jezik postat će službeni jezik Europske unije. Kao i ostale članice Hrvatska će imati jednog povjerenika u Europskoj komisiji te po jednog suca u Sudu i u Općem sudu, kao i jednog člana Revizorskog suda. U Europskom parlamentu, imat ćemo 12 zastupničkih mjesta. Pri donošenju odluka i akata u Europskom vijeću i Vijeću Europske unije za koje se zahtijeva kvalificirana većina Hrvatska će imati 7 glasova. U slučajevima kad se odluka donosi jednoglasno, hrvatski će glas imati jednaku težinu kao i glasovi ostalih država članica. Opće vijeće Europske središnje banke dobit će i jednog člana iz Hrvatske – guvernera Hrvatske narodne banke. U vijeću guvernera Europske investicijske banke također ćemo imati svog predstavnika. U Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te u Odboru regija Hrvatska će imati po 9 predstavnika. SINJSKE NOVINE TEMA Europa u praksi Kako Europska unija funkcionira u praksi saznali smo u razgovoru s našim Sinjanima od kojih su neki rođeni u Njemačkoj a neki su otišli tamo u potrazi za radnim mjestom. Alen Župić (Köln) Već dvanaest godina radim i živim u Kölnu. Zaposlen sam u gastronomiji. Položaj radnika u EU je jako dobar, radna mjesta su poprilično sigurna. Tko želi raditi lako će pronaći radno mjesto, pa čak i stalni posao koji se ne čeka dugo kao u Hrvatskoj. Otkako je stigao euro ljudi su postali puno oprezniji s novcem. I nakon ulaska u Europsku uniju plaće radnika su rasle, pa je tako i moja plaća narasla. No, telefoniranje nije značajno pojeftinilo, moji telefonski računi i dalje su ogromni. Božena Jagnjić (Dortmund) U Njemačku sam se doselila prije 25 godina. Zaposlena sam u restoranu kao kuharica. Položaj radnika je donekle siguran. Kod većih firma je sve manje siguran zato što proizvodnju prebacuju u zemlje gdje je jeftinija radna snaga. Nakon otkaza radnici idu na burzu. Zatim primaju socijalnu pomoć pa se mnogi ne vraćaju na posao jer radije primaju naknadu i ljenčare kući. Otkad je euro došao uvijek su neka poskupljenja. Marka je bila daleko bolja. Cijena telefoniranja ovisi o izabranom teleoperateru. Christina Fuchs ( München ) Rođena sam u Njemačkoj, ali moja majka je iz Sinja. Radim u ambulanti kod ortopeda kao medicinska sestra. Ovisno o završenoj školi svatko može pronaći posao, a ukoliko netko želi nikad nije kasno da nastavi školovanje. Ljudi često uz pomoć Agencije za rad mijenjaju radno mjesto kad im zbog godina postane teško fizički obavljati posao. Euro je dosta utjecao na pad standarda, prije je radnik dobivao 2000 marka a sad je to 1000 eura. Primjerice jedna čokolada Milka je prije koštala pola marke tj. danas 25 centi, a sad ista čokolada košta 70centi, gotovo tri puta više. Plaće rastu isto kao i prije, euro raste brže. Cijene telefoniranja ovise o izabranom operateru. Ako plaćaš mjesečno 20 eura za internet, kućni telefon ne plaćaš. Ako nemaš taj flat onda plaćaš 3 -10cent / 1min. Mario Munivrana (Ehingen) Rođen sam u Njemačkoj gdje su se moji roditelji doselili. Radim kao fotograf za jedan veliki lanac drogerijskih proizvoda, a po zanimanju sam električar. Radnici dobivaju uglavnom radni ugovor ograničen na dvije godine. Nakon toga slijedi neograničen ugovor. Radnici imaju dosta dobar i siguran položaj zahvaljujući radnim savezima i radničkom vijeću u većim tvrtkama. Sve drugo je lošije otkako je Njemačka pristupila u EU. Cijene su se skoro udvostručile, a plaće su ostale iste. Zahvaljujući radničkim savezima plaće rastu redovno između 1 i 4 %.Cijene telefoniranja su slične onima u Hrvatskoj, veliko je natjecanje na tom tržištu. Većina ljudi koristi opciju flatrate telefoniranja. Sanda Dedić (Wiesbaden) Već 14 godina živim u Njemačkoj. Nastavila sam se školovati za medicinsku sestru i istovremeno radim u bolnici. Tko želi raditi može bilo kakav posao naći, a ako npr. imaš probleme sa zdravljem ili neke druge probleme, biro ti pruža mogućnost školovanja za neke druge poslove. Jednom kad dobiješ posao i ako si dobar radnik radno mjesto ti je sigurno. Svi žale i plaču za vremenom kad je marka bila valuta, ali ta vremena su prošla. Današnja zarada se ne može nikako usporediti sa zaradom prije nekih 15-tak godina. Može se i danas dobro živjeti u EU. Kao medicinska sestra mogu zaraditi nekih 1800 eura, a što više radnog staža imaš to je naravno veća plaća. Sandra Munivrana Figueiredo (Warendorf) Rodila sam se u Njemačkoj gdje je moj otac došao u potrazi za poslom. Radim kao tajnica. Položaj radnika je malo oslabio, ništa više nije sigurno. Kad počne raditi novi radnik dobije ugovor na maksimalno godinu dana. Političari udvostručuju cijene i to je jako nepravedno. Trenutno plaće ne rastu. Mislim da je telefoniranje jeftinije u Hrvatskoj nego u Njemačkoj. 25 TEMA SINJSKE NOVINE PARLAMENTARNI IZBORI Očekivanja sinjskih političara Što tko nudi, kome dati svoj glas? Piše: Žarko KODŽOMAN Očekivanja svih sinjskih političara pred parlamentarne izbore, bez obzira o kojoj je opciji riječ, vrlo su pozitivna što pokazuje i anketa koju smo napravili među njima. Svi se nadaju dobrom rezultatu svoje stranke/ liste i smatraju da baš njihova politička opcija može pridonijeti boljoj Hrvatskoj. No, na kraju će sud o svemu donijeti sami birači. Nadamo se da će im ova anketa barem malo olakšati izbor… Dr. Stipislav Jadrijević, Nezavisna lista Kakav će rezultat vaša stranka polučiti na predstojećim parlamentarnim izborima? Što nudi biračima drukčije od ostalih stranaka? Nadamo se izvanredno dobrim rezultatima jer vjerujemo u običnog čovjeka koji je uvidio da stranke sa svojim dosadašnjim radom vode ovu državu u propast. Nema tu nikakve razlike između SDP-a i HDZ-a koji fingirajući nekakav sukob jedni drugima nagone birače kao da ovi ne vide što se događa. Da je po pravdi Boga, oni bi zapravo trebali strahovati hoće li proći prag i to jednako i jedni i drugi. Dok o HDZ-u govore njegovi katastrofalni i kriminalni rezultati vođenja Hrvatske, dotle i na drugoj strani SDP nikad o problemima ne progovara konkretno već se zamotao u svoj plan od 21 točke što je jasan dokaz da oni ne znaju što hoće. S druge strane, naša nezavisna lista je kod odabira ljudi koji će biti na njoj pošla od načela da ti ljudi moraju biti prije svega stručni i moralni, ali i hrabri krenuti stvarati Novu Hrvatsku. Ti ljudi koji su stali na listu podupirući me u mojim nastojanjima, nisu se krili iza nikakvih stranaka već su naprotiv ponudili svoju osobu, svoj obraz kao jamstvo da znaju i mogu voditi ovu državu. Naš program je jednostavan i može se reći u jednoj rečenici: Povratak tradicijskim vrijednostima hrvatskog gospodarstva kroz vjeru u čovjeka. To znači da nema prodaje nacionalnoga blaga jer naš čovjek zna gospodariti bolje, znači obnovu maslinarskoga, voćarskog i stočnog fonda na razinu 50-ih godina XX. stoljeća, kvalitetnije iskorištavanje naših energetskih potencijala s obnovljivim izvorima, snažnu potrebu za novim visokoobrazovanim kadrovima kojima treba besplatno školovanje ne samo u 26 Hrvatskoj već i u inozemstvu i još toga dosta, da dalje ne nabrajam. Eto u čemu smo drugačiji, jer znamo kako i jer je to „kako“ vrlo jednostavno. Ako vaša stranka bude obnašala državnu vlast, kakva su vaša očekivanja, što će konkretno napraviti za Sinj? Budući saborski zastupnici s naše liste držat će se načela koja smo objavili u ovoj kampanji i od njih neće odstupiti niti za milimetar bez obzira tko u konačnici bude postavljao ministre, bili tkz. lijevi ili tkz. desni. Da će biti tako, oni jamče oni svojom osobom jer su dokazali u dosadašnjem životu da im nisu bile potrebne nikakve stranke da bi bili uspješni u životu, jer sve što su stekli bilo je rezultat njihovog znanja i sposobnosti. Gdje se tu nalazi Sinj i Sinjska krajina već sam opisao u prethodnom odgovoru, a dovoljno vam govori i činjenica da je prvi na listi u X. izbornoj jedinici Ivica Glavan, gradonačelnik Grada Sinja. Taj čovjek nema središnjicu u Splitu ili Zagrebu da tamo ide po nečije mišljenje, njegova središnjica su građani s kojima se svakodnevno susreće. SINJSKE NOVINE TEMA Stipe Jadrijević - Cvrlje, gradski vijećnik SDP-a Kakav će rezultat vaša stranka polučiti na predstojećim parlamentarnim izborima? Što nudi biračima drukčije od ostalih stranaka? SDP na ove izbore izlazi zajedno sa svojim koalicijskim partnerima HNS-om, IDS-om i HSU-a u okviru Kukuriku koalicije ili koalicije stranaka centra i lijevoga centra. Siguran sam da će 4. prosinca građani potvrditi rezultate mnogobrojnih anketa i da će Kukuriku koalicija osvojiti apsolutnu većinu u hrvatskom Saboru, a posebno dobre rezultate očekujem u našoj IX. izbornoj jedinici. Svim građanima nudimo društvo u kojemu neće biti privilegiranih samo zbog pripadnosti nekoj političkoj opciji te u kojemu će put do radnog mjesta biti omogućen svima koji žele raditi i od svoga rada dostojanstveno živjeti. Nažalost, postali smo zemlja u kojoj se nerad i puka demagogija dobro plaća, a neisplaćivanje radnicima zasluženih plaća je postala uobičajena praksa koja je postala sasvim prihvatljiva za trenutno vladajuću političku garnituru. Preuzimanjem odgovornosti za budućnost ove zemlje SDP to neće više tolerirati. Kao alternativu deklarativnoj borbi protiv korupcije nudimo društvo i politiku poštenja. Ako vaša stranka bude obnašala državnu vlast, kakva su vaša očekivanja, što će konkretno napraviti za Sinj? SDP će sa svojim koalicijskim partnerima Sinj kao i ostale dijelove Hrvatske voditi prema ljepšoj i optimističnijoj budućnosti. Što se tiče našega grada, siguran sam da ćemo dolaskom na vlast, za razliku od dosadašnje prakse koju je provodio HDZ, intenzivno raditi na ozdravljenju i jačanju sinjskog gospodarstva te poticanju novih zapošljavanja u suradnji s izvršnom vlasti grada Sinja bez obzira kojoj političkoj opciji pripadali. Tražit ćemo revidiranje određenih odluka viših državnih instanci čija je legalnost, po nama, jako upitna, a imamo pravo vjerovati da ni tu nisu bila čista posla budući da je te institucije vodio HDZ, kao npr. preuzimanje Autoprijevoza od strateškog partnera i izdavanje dozvole za gradnju stanice za tehnički pregled na lokaciji predviđenoj isključivo za sadržaje komunalne namjene i u tom smislu poštivanje odluka građana jedinica lokalne samouprave i uprave, a koje donesu njihovi izabrani predstavnici. Također, implementiranjem nekih novih ideja podići ćemo razinu zdravstvene skrbi za naše sugrađane na značajnu razinu što bi Sinj, uz sve prirodne ljepote koje nudi, trebalo učiniti atraktivnim i poželjnim mjestom za život. Pozivam Vaše čitatelje i sve sugrađane da izađu na izbore i glasom za kandidate Kukuriku koalicije pokažu da žele promjene te drugačiju, pravedniju i ekonomski razvijenu Hrvatsku. Ante Sesardić, potpredsjednik HSU-a Sinj Kakav će rezultat vaša stranka polučiti na predstojećim parlamentarnim izborima? Što nudi biračima drukčije od ostalih stranaka? Naša stranka - HSU, kao članica Kukuriku koalicije, ostvarit će očekivani rezultat, odnosno baš onakav kao što smo i najavljivali. Našim biračima nudimo iskren i pošten odnos, a umirovljenicima kao našoj glavnoj interesnoj skupini obećajemo da ćemo se, kao i do sada, boriti za mirovine dostojne čovjeka s kojima se može živjeti, a ne preživljavati. Kompletan program naše stranke i koalicije dat je u PLANU 21. Ako vaša stranka bude obnašala državnu vlast, kakva su vaša očekivanja, što će konkretno napraviti za Sinj? Budući da će Kukuriku koalicija neosporno pobijediti na ovim izborima i obnašati državnu vlast, mogu samo reći da će članovi naše stranke koji budu izabrani u Sabor sigurno kvalitetno i stručno obnašati funkcije zastupnika. Naravno da ćemo preko tih istih zastupnika tražiti za naš grad Sinj puno više nego li je dobivao do sada. 27 TEMA SINJSKE NOVINE Branimir Milardović, tajnik Gradskog odbora HSS-a Sinj Kakav će rezultat vaša stranka polučiti na predstojećim parlamentarnim izborima? Što nudi biračima drukčije od ostalih stranaka? Na parlamentarnim izborima 2011. očekujem približno iste rezultate kao i na prijašnjim izborima, dakle od šest do osam mandata. Ono po čemu se razlikujemo od ostalih stranaka, predstavljeno je u predizbornom programu HSS-a pod nazivom PET+PRAVEDAN RAZVOJ koji se temelji na pet poluga: obitelj kao temelj društva, pravedan razvoj svih regija, turizam na modelima novog razvoja, zaštita okoliša na modelu zelene ekonomije te jačanje hrvatskog sela i očuvanje hrvatskih prirodnih bogatstava. Ako vaša stranka bude obnašala državnu vlast, kakva su vaša očekivanja, što će konkretno napraviti za Sinj? Ako i iduće četiri godine budemo obnašali državnu vlast, očekujem konkretnu pomoć kod sljedećih projekata: dovršenje i izgradnja vodovodne mreže na području grada, spajanje Sinja na plinsku mrežu, prometno povezivanje Gospodarske zone Kukuzovac s autocestom u Dugopolju četverotračnom cestom te nastavak pomaganja kod razvojnih projekata koji imaju svu potrebnu dokumentaciju. I naravno, i mi bi pokušali dovesti multinacionalne kompanije i zaposliti 1500 - 2000 osoba u Gospodarskoj zoni Kukuzovac. Zvonimir Režić, predsjednik Mjesnog odbora Sinj, HSLS Kakav će rezultat vaša stranka polučiti na predstojećim parlamentarnim izborima? Što nudi biračima drukčije od ostalih stranaka? HSLS očekuje povratak u status parlamentarne stranke te da ima klub zastupnika u Saboru. Biračima, za razliku od svih drugih, nudimo program koji je konkretan, realan i primjeren trenutku u kojem se Hrvatska u gospodarskom smislu nalazi. To su sasvim konkretne mjere za zaustavljanje krize, postepeni izlazak iz nje te pokretanje privrede u pozitivnom pravcu. Drugi nude maglu. Ako vaša stranka bude obnašala državnu vlast, kakva su vaša očekivanja, što će konkretno napraviti za Sinj? Ako bismo bili u prilici sudjelovati u vlasti na državnoj razini, Sinj bi u prvom redu predstavljala osoba koja živi i radi u njemu, a ne u Zagrebu, koja poznaje probleme našeg grada jer ih svakodnevno živi sa svojim sugrađanima. Glavni problem Sinja je kolaps gospodarstva i ogromna nezaposlenost. Konkretne mjere za male i srednje poduzetnike - rasterećenje poreznih i parafiskalnih nameta uz poticaj zapošljavanja koje HSLS nudi sasvim bi sigurno bile poticaj poduzetnicima i zapošljavanju. Sinj mora riješiti infrastrukturne projekte koji su od velikog značenja za grad poput vodoopskrbe. Državna je vlast obvezna sufinancirati i sudjelovati u izgradnji vodoopskrbnih objekata u striktno određenome kratkom vremenskom intervalu, tim više što se vodom s Kosinca opskrbljuju otoci, a Čačijin dolac i Zelovo su bez vode! HSLS se zalaže za regiju Dalmacija i u tom bi smislu trebalo donijeti realnu strategiju razvoja poljoprivrede i stočarstva u cilju zadovoljavanja potreba za poljoprivrednim proizvodima, hranom i njihovim plasmanom unutar Dalmacije i šire. Potrebna je jasna strategija razvoja konjičkog sporta, vlastite ergele, uzgoja 28 konja te otvaranje konjičke akademije. Institucije vlasti moraju sudjelovati u rješavanju problema propalih poduzeća poput Dalmatinke, Sinjanke, Sadre jer su sudjelovale i u njihovim neuspješnim i propalim pretvorbama i privatizacijama. Prema HSLS-ovu programu za obrazovanje, generalno bi, pa tako i u Sinju, trebalo stimulirati redovne i uspješne studente jer bi njihovo obrazovanje u cijelosti bilo besplatno. HSLS u svom programu ističe i potrebu učinkovite i racionalne uprave što svakako treba i Sinju. Činjenica je da je današnja uprava glomazna i birokratizirana te kvalifikacijskom strukturom nije u mogućnosti primjereno odgovoriti potrebama niti građana niti investitora. Istinsko i detaljno elaboriranje svega što HSLS misli da treba napraviti u Sinju i što bi napravio kada bi bio u prilici zahtijeva daleko širi vremenski i prostorni okvir. SINJSKE NOVINE TEMA Stipe Maganić, predsjednik HNS-a Sinj Kakav će rezultat vaša stranka polučiti na predstojećim parlamentarnim izborima? Što nudi biračima drukčije od ostalih stranaka? Osnovni problem Hrvatske je nesposobna vlast, a njena glavna šansa je promjena te vlasti. Zadatak i uloga politike u Hrvatskoj je probuditi i iskoristiti njene potencijale, a za to je potrebna Vlada sa legitimacijom, pameću i poštenjem. Razvoj i zapošljavanje su osnova politike Kukuriku koalicije. Proračun će služiti kao poluga za razvoj, a ne za distribuciju i kupovinu birača u kojoj na kraju nitko ne dobiva, već cijelo društvo gubi. Ulazak u EU je naša velika šansa, kao i šansa za Sinj i cijelu Cetinsku krajinu kojoj je dosta „čudnih“ i neuspješnih pretvorbi (privatizacija), poljoprivrednih subvencija bez poljoprivredne politike itd. Vjerujem da su građani svjesni činjenice da su promjene potrebne i da prepoznaju našu koaliciju SDP - HNS - HSU - IDS kao jedinu jaku, ozbiljnu, stručnu, poštenu i sutra odgovornu vlast, kao jedinu političku opciju koja u ovom trenutku može ovu zemlju izvući iz gospodarske i društvene krize. Ponosan sam, posebno kao dragovoljac i branitelj, što sam član HNS-a te što sve ankete ukazuju da građani prepoznaju sve što sam rekao. Pozivam građane da 4. prosinca izađu na izbore i izaberu Kukuriku koaliciju kao jamac bolje Hrvatske. Ako vaša stranka bude obnašala državnu vlast, kakva su vaša očekivanja, što će konkretno napraviti za Sinj? Naš koalicijski program, poznat kao Plan 21, jasno definira programe i prioritete u razvoju Hrvatske. Sigurno da građane uvijek interesira, kako bi mi rekli, „ono konkretno“, a ne opće. Od konkretnih stvari prvenstveno trebamo u šest mjeseci riješiti nelikvidnost u državi jer Hrvoje Markulin, gradski vijećnik i tajnik Gradskog odbora HDZ-a Kakav će rezultat vaša stranka polučiti na predstojećim parlamentarnim izborima? Što nudi biračima drukčije od ostalih stranaka? Hrvatska demokratska zajednica će na sljedećim parlamentarnim izborima zasigurno biti relativni pobjednik te će u Hrvatskom saboru imati pojedinačno od svih stranaka najveći broj zastupnika. Očekujemo da će to u kombinaciji s našim aktualnim i potencijalnim koalicijskim partnerima biti dovoljno za postizanje parlamentarne većine i sastavljanje nove hrvatske Vlade. Biračima nudimo beskompromisan nastavak borbe protiv korupcije, kvalitetnu integraciju u europsku zajednicu naroda i država, gospodarski rast, očuvanje mirovina i socijalnih prava te posebno brigu za demografsku sliku Hrvatske, obitelj i poticajnu populacijsku politiku po čemu smo kao demokršćanska stranka posebno različiti od ostalih stranaka. Ako vaša stranka bude obnašala državnu vlast, kakva su vaša očekivanja, što će konkretno napraviti za Sinj? nijedna druga mjera ne može uspjeti bez toga. Paralelno ćemo pripremati projekte za kandidiranje za EU fondove te za strane investitore. „Dalmatinska zagora - Hrvatska provansa“ projekt je HNS-a u okviru koalicije i on je direktno vezan za ove krajeve. Radi se o razvoju poljoprivrede i eko-proizvodnje, starih zanata i običaja, obiteljskih gospodarstava i kulinarstva, povezivanju u klastere i zajedničku organiziranu ponudu na tržištu, sve uz pomoć države, odnosno regionalne razvojne agencije koju ćemo trebati ustrojiti i radi ovog projekta i radi povlačenja sredstava iz EU fondova. Naravno, i poticaji poljoprivredi trebaju ići ne prema veličini površine nego količini proizvedenog jer je to jedina normalna mjera. Zona Kukuzovac je gradski projekt, djelomično i županijski. Država će podržavati razvoj zona i njene infrastrukture. U proteklom mandatu Vlada RH (ali i velika poduzeća u državnom vlasništvu) donijela je nekoliko ključnih odluka koje će, ukoliko to lokalna sinjska vlast bude znala, pozitivno utjecati na razvoj grada Sinja. Spomenut ću samo sufinanciranje komunalnog opremanja Gospodarske zone Kukuzovac, prijenos vlasništva nad bivšom vojarnom Ivaniša Nelipića u samom centru grada, izgradnju i opremanje Alkarskih dvora te obnavljanje povijesne komunikacije i izgradnju državne ceste od Hana preko Biloga briga do granice s BiH (koja se nastavlja dalje do Livna). Ukoliko HDZ ostane na vlasti na državnoj razini, nastavit će se podupirati svi sinjski projekti, pogotovo oni kapitalni. 29 TEMA SINJSKE NOVINE Ivan Perić, predsjednik stožera HSP-a 9. izborne jedinice - Sinj Kakav će rezultat vaša stranka polučiti na predstojećim parlamentarnim izborima? Što nudi biračima drukčije od ostalih stranaka? Na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. HSP bi u devetoj izbornoj jedinici s nositeljem liste Mirkom Čondićem trebao polučiti takav rezultat koji će zateći sve političke rivale. Bez dvojbe, dosadašnji odrađeni dio ukazuje na to da hrvatski birači traže jačanje hrvatske desne opcije kroz Hrvatsku Stranku Prava. Bez dvojbe, postajemo jača parlamentarna stranka koja će biti u prilici ozbiljnog kreiranja daljnje državne politike. HSP pred biračko tijelo izlazi s elementarnom i nezaobilaznom obavezom ustoličenja pravne države koja bi trebala startati sa svim raspoloživim instrumentima u cilju zaustavljanju pljačke, kriminala, rasprodaje zajedničkih nam dobara od vitalnog interesa te očuvanja prirodnih resursa na kojima nam Europa i svijet zavide. Kolonijalni kapitalizam bit će istjeran iz Hrvatske. Tko želi poslovati u našoj državi, postat će vrlo brzo svjestan da rad ima svoju vrijednost koju će morati izraziti u neupitnoj isplati plaća. Materijalna mogućnost za školovanje djece neće biti upitna jer država, ma koliko siromašna bila, mora primjenjivati ustavnu obvezu jednakosti i ravnopravnosti, a zaustaviti ideju koja je krenula sa realizacijom da je školovanje rezervirano za djecu materijalno i politički imućnih obitelji. HSP se ne zanosi idejom o obnašanju državne vlasti, već namjerom da istu stavi u službu sluge i servisa hrvatskog naroda čija je elementarna materijalna egzistencija, kao i neovisnost, po svim pitanjima ozbiljno ugrožena. Ako vaša stranka bude obnašala državnu vlast, kakva su vaša očekivanja, što će konkretno napraviti za Sinj? Grad Sinj je devastiran u privrednom smislu više od 30 desetljeća. Očito je da su istim upravljale političke opcije na čelu s ljudima koji su na ime propasti grada i cijele krajine osobno i skupno profitirali. Za Sinj i cijelu krajinu morat će se u izradi razvojnih projekata angažirati kompetentni ljudi. Naravno, one koji su dosad polučili zavidne rezultate HSP će podržati u smislu da kod izvršne vlasti inzistira na nesmetanoj realizaciji tih projekata koja neće biti uvjetovana stranačkim bojama, korupcijom institucija i pojedinaca. Za svaki pokušaj zaustavljanja u realizaciji boljtka grada i krajine, javno ćemo prozivati odgovorne. SINJSKE NOVINE ZANIMLJIVOSTI LJUDI JE LI TO MOGUĆE Na Suhaču rodile masline bolje nego na moru U svom masliniku usred Suhača vrijedni Dragan Ćurković ove sezone ubrao 270 kg maslina i napravio 32 litre vrhunskog ulja. Piše: Vito Perić Foto: Stipe Buljan Upravo rečenicom legendarnog sugrađanina, pokojnog Mladena Delića, „Ljudi je li to moguće“ možemo početi ovu priču. Naime, na Suhaču na predjelu Karaguša-Glauičine masline rađaju kao da su na otocima ili u Istri. Zasluga je to vrijednog Dragana Ćurkovića koji je prije 11 godina posadio 15 stabala maslina, a sada ih ima oko 70. „Rodilo je ove godine, imali smo 270 kila, a napravili smo 32 litre ulja. Sorte su oblica, mastrinka, istarska bjelica,drobnica,lastovka i nešto sam navrćao levantinke. U berbi je bilo nas 10-ak, uglavnom rodbine i prijatelja i to je bila prva fešta. Radili smo i zabavljali se, jedan nezaboravan doživljaj,“ sa uzbuđenjem priča suhački maslinar Dragan Ćurković. Inače njegov maslinik se prostire na površini od 1500 metara četvornih i nalazi se na idealnom terenu u zavjetrini pa je i to zasigurno jedan od razloga dobrog roda maslina. Viša stručna savjetnica Hrvatske poljoprivredne komore, magistra Ivana Župić kaže kako naše podneblje (sinjski kraj op. V. P. ) nije pogodan za kulturu masline, a to je još jedan razlog za priznanje Draganu Ćurkoviću i njegovom trudu. „Konkretno, poticaji za bavljenje tom vrstom voćarstva ovdje ne bi prošli jer zaista nema klimatoloških i drugih uvjeta. Ali, vidite Dragan je ipak uspio, prvenstveno zahvaljujući odlično odabranom mikrolokalitetu koji je osunčan dobar dio godine, u zavjetrini i još ako je tu kvalitetno tlo bogato hranom za masline, naravno mislim na suhačku zemlju, eto uspjeha,“ kaže magistra Župić, te dodaje kako ova kultura u našem kraju ipak ne bi bila ekonomski isplativa. „Ovdje su uobičajeni kasni proljetni i rani jesenski mrazevi što je pogubno za masline. Niske temperature unište urod, a maslina može egzistirati ali neće davati urod svaku godinu. I drugi sade masline pa se javljaju takvi problemi. No, ipak ima pokušaja hvale vrijednih i zasigurno je ovaj maslinik na Suhaču jedan od takvih. Stoga smo, u suradnji sa drugom Lijepa naša odlučili prijaviti maslinik Dragana Ćurkovića na natječaj za županijsku nagradu kao najbolji maslinik našeg kraja,“ rekla je na kraju magistra Župić, a mi možemo samo čestitati vrijednom maslinaru Draganu i poželjeti mu još više roda i dobrog ulja, pa nek se ovo, šta bi naš stari svit reka „pripovida kako i mi u Zagori imamo ulje za prste polizat.“ 31 KULTURA SINJSKE NOVINE MARŠAL Momci kojima se smiješi bolja rokerska budućnost Sinjski bend koji je sa svojom pjesmom Plašt već pobrao odlične kritike, a spot se vrti na CMC-u, te je na Youtubeu imao nekoliko tisuća pogleda. Razgovarao: Mate MALEŠ Foto: Arhiv Maršala Nakon što sam uredniku Sinjskih novina predložio da u novinama malo više promovira mlade sinjske glazbene sastave, dogovorili smo se da ću ja odraditi koji razgovor i pružiti im priliku da sami kažu nešto o sebi. S obzirom da je ‘’Maršal’’ trenutno jedan od aktivnijih sastava u Sinju, odmah sam dogovorio razgovor s njima. Našli smo se u Ćose, gdje se bend sastaje radi prova barem dva puta tjedno tijekom cijele godine. Razgovor sam započeo s Josipom Horvatom i Brunom Vujanovićem, a kasnije su došli i drugi članovi, koji baš i nisu bili zainteresirani za razgovor, nego su se radije uhvatili štimanja instrumenata i priprema za provu. Za uvod malo o bendu, tko su članovi i kada je sve počelo? Josip: Maršal je hard rock bend s primjesama bluesa, a članovi su: Bruno Vujanović -vokal, Jerko Kovačić -bubnjevi, Filip Čovićsolo gitara, Vladimir Jurišić-bas gitara, i ja, Josip Horvat – ritam gitara. Filip je iz Trilja, Vladimir je iz Trogira, a mi ostali smo Sinjani. Okupili smo se krajem jedanaestog mjeseca 2010. godine. Inače, svi se dugo poznajemo i prije svega smo prijatelji, a onda glazbenici koji čine band. Odakle ime Maršal i koje je njegovo značenje, i koje Vam je značenje loga? Josip: Što se tiče imena, neki ga možda povezuju s maršalom Titom, međutim mi smo se odlučili za to ime jer je to marka najpoznatijih pojačala, ali i u povijesti je ta riječ imala važno značenje. Logo 32 prikazuje Sinjsku Alku kroz koju prolaze dvije kubure. Na taj način smo napravili prepoznatljiv logo sa simbolom našeg grada. Snimili ste spot za pjesmu ‘’Plašt’’, što je malo neobično s obzirom da je uobičajeno da se spotovi i singlovi snimaju za pjesme u trajanju od nekih tri-tri i pol minute, a vaša traje gotovo dvostruko duže. Je li to utjecalo na prikazivanje spota na televiziji? Bruno: Nismo željeli ograničavati svoju ideju da bi podilazili zahtjevima komercijalnog tržišta. Cilj je bio pokazati da se i dužom pjesmom može postići isti, pa čak i bolji efekt. Josip: Spot se za sada redovito prikazuje na CMC-u,Croatian Music Channelu i dobro je prihvaćen, a uskoro će se prikazivati i na drugom programu SINJSKE NOVINE HTV-a, u noćnom glazbenom programu. Moram napomenuti da se ovaj zanimljiv spot može pogledati na YouTube-u. Prvi dan je imao nekoliko stotina pogleda, a sada već par tisuća. Kako nastaju vaše pjesme i odakle Vam inspiracija ? Josip: Ja radim glazbu, tekstove Bruno, a na aranžmanu rade svi članovi benda. Inspiraciju za glazbu nalazim u hard rocku osamdesetih. Bruno: Inspiraciju za tekstove nalazim u svakodnevnom životu i svemu onome ružnome što mi se događa. Tekstovi su negativnog predznaka, ali se u njima na kraju nalazi optimizam, jer ipak mi je cilj energiju usmjeriti na nešto pozitivno. Što se tiče nastanka pjesama, na Josipovu glazbu ubacujem svoj tekst. On svira čvrst ritam, na što ja kontriram melodičnim pjevanjem, ubacujući svoj stil. Tko su Vam uzori? Josip: Uzore nalazimo u hard rocku osamdesetih i zvođačima kao što su: Guns ‘n’ roses, Skid row, Steve Vai, Zakk Wylde i Whitesnake, a od domaćih stare Divlje Jagode i Majke. Bruno: Moji uzori su Đorđe Balašević i Beatlesi, ali najveći utjecaj na moje stvaralaštvo imaju Goran Bare, čija filozofija mi je najbliža, te Majke. Što je nastupima? Josip: Do sada smo imali nekoliko zapaženih nastupa od kojih bi izdvojio nastupe na S.A.R.S. festivalu u Sinju i Moto party u Trilju gdje smo svirali s uzorima Divljim Jagodama. Do kraja godine imamo namjeru održati još koju svirku. Koji su daljnji planovi benda? Josip: Krajem studenog ulazimo u studio Ante Pupačića -Pupija, u kojem smo snimili KULTURA Imate li kakvu anegdotu s kojeg nastupa? Josip: „Na nastupu na triljskom moto party-u, svirali smo odmah iza Divljih jagoda. Čim smo se popeli na binu Bruno se zahvalio našoj predgrupi.“ Bruno: „Iza nastupa u Otoku gitarist Filip, kojega inače zovem Satriljani je dobio žene, Josip, Jerko i Vlade su dobili fanove,a ja sam dobio po sebi. Razlog: neki isfrustrirani posjetitelj!“ Kako ste zadovoljni prostorima za svirke u Sinju, i kakva nam je uopće scena? Josip: „Prostora ima, ali nedovoljno. Matineje su odavno izumrle, svirke počinju od 23sata pa nadalje, a u kafićima se više ne može svirati. Nekada je grad imao Dom mladih za takve stvari, pa se nadamo da će se u nekoj bližoj budućnosti naći neka zamjena za taj objekt koji će nastaviti tradiciju staroga. Što se tiče scene u Sinju, ona je jako bogata rock ‘n’ rollom, ima dosta bendova i odličnih solo glazbenika. Čak bi se usudio reći da je Sinj trenutno jedan od najrokerskijih gradova u Hrvatskoj po odnosu broja stanovnika i glazbenik, ako ne i prvi. Nekada je taj trofej nosila Rijeka ,ali se bojim da ga je godinama polako izgubila.“ prvi singl. Snimit ćemo četrnaest pjesama koje će biti objavljene na albumu, koji bi trebao biti izdan u svibnju iduće godine. Već smo pronašli i izvođača. Nakon izdavanja albuma, svirat ćemo svaki vikend. Uz to, pripremamo snimanje spota za još jednu pjesmu. Ima li neka poruka za kraj i pozdrav? Bruno: Zahvalili bi udruzi S.K.U.P. na podršci pruženoj na početku našeg rada i pozdravili našu publiku. 33 KULTURA SINJSKE NOVINE KULTURNA ZIMNICA KNJIŽEVNA VEČER SA JURICOM PAVIČIĆEM GALERIJI SIKIRICA Piše: Vito PERIĆ Foto: Mario DESPOTOVIĆ Unatoč „krivo“ odabranom terminu što je i sam Jurica Pavičić rekao na početku književne večeri, jer je tu večer 11. Studenog nogometna reprezentacija Hrvatske igrala važnu utakmicu sa Turskom, na opće iznenađenje posjetitelji su posjeli gotovo sve stolice u gledalištu kako bi iz prve ruke čuli jednog od ponajboljih pisaca, kolumnista i filmskih kritičara takozvane srednje generacije. Nakon kratkog uvodnog predstavljanja od strane organizatora Pavičić je pročitao dvije priče iz svoje nove knjige koja bi uskoro trebala biti objavljenja, a jednu priču čak premijerno samo za Sinjane. Priče Sestra i Četiri kralja publika je pažljivo odslušala i nagradila pljeskom. Nakon toga Pavičić je kroz razgovor s voditeljima programa govorio o filmu, odnosno kritički se osvrnuo na stanje u hrvatskoj kinematografiji, programske sheme, odnosno izbor filmova koje gledamo na „malim rije početka književne večeri upriličena je prigodna svečanost dodjele nagrada za literarni natječaj koji je organizirala udruga Cjelovit život. Profesorica Tatjana Kovač Lovrić je najavila, a Jurica Pavičić uručio nagrade srednjoškolkama koje su osvojile prva tri mjesta na natječaju na temu Kultura rada; Petri Buljan, Damiri Žmire i Gabrijeli Grubišić-Čabo. P ekranima“, a naravno uz razgovor o književnosti i kulturi uopće Pavičić se osvrnuo i na hrvatsku svakidašnjicu koju on redovito prati u svojim kolumnama i osvrtima u PO PRVI PUTA U NAŠEM GRADU ODRŽANA NOĆ KAZALIŠTA, DIO MEĐUNARODNE MANIFESTACIJE Zanimanje publike i odlična organizacija odlična su podloga za prerastanje manifestacije u tradicionalnu Piše: Božena ROMAC U Sinju je održana prva Noć kazališta. Riječ je o vrlo zanimljivom međunarodnom programu koji se održava u sedam zemalja: Austriji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji.U Hrvatskoj program je iz godine u godinu sve bogatiji tako da se ove godine manifestaciji koja se održava od 2009. Priključilo čak 70 kazališnih kuća. Sinjsko pučko kazalište zbilja je u subotu 19. 11. postalo glavnim mjestom susreta, dijaloga, druženja i novih spoznaja kako umjetnika i kazališnih djelatnika tako i publike. Manifestaciju su otvorili dogradonačelnik Zoran Vujanović i predsjednik sinjskih kazališnih amatera Željko Viculin. Ljubitelji 34 dnevnom tisku. Posebno emotivno pričao je o propasti triljske Cetinke koju je među ostalim upravo osnovao njegov pokoji otac inženjer Ivo Pavičić. „Otac je zajedno s kolegama stvarao tu tvornicu, praktički na ledini. Bilo mu je poslije teško gledati kako propada. Nedugo nakon propasti tvornice i on je preminuo, kao da je predosjetio kraj i svoj i svoga „djeteta“. Zaista je veliki dio svog života i rada utkao u to poduzeće, znao bi danima i noćima raditi, pa i vikendima, zajedno s kolegama. Stvarali su dobar proizvoda, a upravo je to danas jedna od mana našeg gospodarstva, jer kada stvarate novi proizvod radi cijeli organizam , a ne samo djelovali, a u nas toga više nema. Kerum i njegova „braća“ trgovci su uveli jednu drugu filozofiju, pretprodaje i prodaje, što je pogubno,“ rekao je na kraju Pavičić te se zahvalio organizatorima otkrivši kako je po prvi puta ovako službeno u Sinju uz želju da i dalje bude u kontaktu sa manjim mjestima koja često neopravdano znaju biti na rubu kulturnih i drugih zbivanja. kazališta uživali su u zanimljivom program u kojem im je ponuđeno čak pet predstava. Iako je bilo možda rizično u Sinju organizirati jednu ovakvu večer jer se nikada ne zna koliki je broj onih pravih ljubitelja kazališta, izgleda da se trud naših kazalištaraca itekako isplatio. Naime, gotovo svaku predstavu u gradskom kinu pogledalo je oko 300 gledatelja. Pored domaćih Pometenih na sinjskim daskama predstavila se Dramska družina “Most” iz Trilja, Dramska udruga “Proložac” iz Prološca i po prvi put u Sinju amatersko kazalište “Šulet” iz Šolte te Dramska družina “Kolarin” iz Dubrovnika. Sve predstave bile su komedije koje je naša publika ispratila sa velikim pljeskom. Članovi sinjskog kazališta, poznati i kao vrsni domaćini, po završetku programa organizirali su prigodni domjenak za sve sudionike, koji je potrajao do ranih jutarnjih sati nedjelje. Gosti su bili oduševljeni dočekom i organizacijom te su najavili dolazak i iduće godine. Željko Viculin zahvalio je svima koji su došli na Noć kazališta s nadom da će posjetitelja slijedećih godina biti i više. Zahvalio je i svim sponzorima i donatorima koji su pomogli da Sinjani, a posebno kazalište, i dalje slovi kao dobar domaćin. SINJSKE NOVINE KULTURA ŠVICARSKA TURNEJA SINJSKOG PUČKOG KAZALIŠTA Profesor Jakov Dukić pratio je u svojstvu savjetnika naše kazalištarce na turneji po Švicarskoj. Donosimo njegove impresije po povratku sa te uspješne kulturnozavičajne misije iz zemlje čokoladnog sira, pardon sira i čokolade. Piše: Jakov DUKIĆ Foto: Arhiv SPK Za samo pet dana sinjski su kazalištarci apsolvirali umijeće putujućih družina, prvih utemeljitelja teatarske umjetnosti, uključujući i novčani uspjeh, izražen u kobnim francima. Četiri predstave u tri grada za tri dana uz 3000 prijeđenih kilometara, deseci susreta, klapskih after-party tuluma i oduševljena publika ponovo otvaraju pitanje: tko su „pravi“ glumci? Zašto Državni lopov neće dobiti godišnju nagradu HR glumišta? Zato prije svega naš poklon mladim glumcima: Antoniji i Petru, Tonću i Lovri, Kati i Điđiju. Oni su umjesto najavljenog Državnog lopova još u lipnju izveli Romea i Juliju i Pometene Bruna Baraća, s lakoćom probili otvore u zidu neželjenih uljeza kroz koje su onda u tijeku same predstave pljuštali aplauzi publike. Činilo se kao da su ljudi umjesto lopova željeli ljubav mladih ljubavnika i nadu u čistije društvo. Ljudi su nam prilazili poslije predstave dirnuti spontanošću. Oni su Romeo i Julija op. a.) i bez kostima i reflektora zračili ljepotom svoje pojave i bogatstvom svoga duha. Možda ih je okruženje samo potaklo da daju najviše, zemlja gdje su se i Bog i ljudi podjednako iskazali, Švicarska, zemlja u srcu Europe, konfederacija europskih naroda, koja nije članica EU ali je, kako se nama čini, već ostvarila najveći dio ciljeva iz Lisabonskog sporazuma. Dobru atmosferu dugujemo pjesmi. Nakon predstave ili u autobusu mladi su glumci postajali mješovita dalmatinska klapa, pa bi Julijin sopran i Strikanov tenor Romeo vješto popratio na gitari. Bila je to stvarno „cool“ tura. Lovre je glumio u obje predstave a u klapi je pjevao sva četiri glasa. Điđi je nastupio na „daskama koje život znače“ prvi put u životu. U Badenu (Zurich) Romeo i Julija su, usput svratili po inspiraciju u Veronu, pod „the balkon“. Željko je na misi u Bernu uručio fra Gojku Zovku Alku i izrekao kratak, ali izvrstan govor. Marija je prodala mnoštvo snimki svih predstava. „Bekstejđ bojsi“ su radili kao švicarski sat. Bruno je na sceni bio autor i glumac nekoliko likova koje je htio, a izvan scene, otac, suprug, bariton. Kata je u novom kaputu čitala iz Evanđelja po Mateju, Petar je likom, stasom i glasom ulazio u san mladih Europljanki. Nježni nas je spasio na granici. Tonći je bio zakon, jedini Zakon koji vridi u Eurozoni i zbog povijesnih zasluga Žare, Vlaje i Bože. Upoznali smo mnoge vrsne domaćine, Anu i Zvonimira, fra Gojka, Rašeljku i Tina, Vesnu i Radovana, koji nas je svojim člankom u Libri podsjetio na pokojnog Tihomila Rađu. Najbolja glumica je u Švicarskoj dijaspori Ivana Martinović, a najbolji sportaš Ilija Kovačić, prvi vratar FC Basela. Na putu prema kući svratili smo u Padovu. Sve smo dane djevojke odvraćali od šopinga, pa su tu, malo prije naše granice, kupile poneku sitnicu. Dok smo sjedili na štekatu nedaleko crkve sv. Ante, Antonija(Julija) je rekla ocu Brunu; „Idem ja s barba Jakovom vidit crkvu.“ Dok smo prilazili vratima zamolila me da joj pridržim vrećicu dok stavi na ruku netom kupljeni sat. Kad smo ušli zakoračili smo na tren u središnju lađu kako bi osmotrili cijelu crkvu. Velika rozeta na drugom kraju dala je dovoljno svijetla da bude vidljiv njen sjaj u oku kad je sagledala cjelinu građevine i ukrasa crkve sv. Ante u Padovi. Taj je ushit zbog dodira njene nevinosti i svetosti prostora bio znakom meni, slučajnom suputniku da ćemo se vratiti u Sinj živi i zdravi. I zadovoljni. 35 SINJSKE NOVINE KULTURA Kako je Vinko Barić spasio sliku Piše: Dragana Modrić Foto: Boris Filipović Grčić Slikarstvo nije mrtvo! Sve crne prognoze koje su krajem prošlog stoljeća ukazivale na siguran gubitak slike u borbi s novim medijima, srećom se nisu obistinile. Potvrdile su to ove godine sve važne smotre umjetnosti u Hrvatskoj, od zadarskog Plavog salona, Splitskog bijenala do Bijenala slikarstva u organizaciji HDLU-a . Sve upućuje na veliki povratak stare dame-slike. A nije joj bilo lako. Spočitavalo se da sigurna na zidovima galerijskih prostora nema prevelikog doticaja sa životom. Skupi materijali i tehnička disciplina jednostavno su izgledali zastarjeli u usporedbi s brzim digitalnim medijima koji štede vrijeme i novac. U vremenu performansa, instalacija, cyber arta mučila se slika sa svim onim što jest. Od podloge i pigmenta, tehnike do značenja i odnosa prema svijetu. Rastezala se, kidala, fizički izvlačila u prostor ili ga propuštala, tražila način kako da preživi. Slikari su eksperimentirali, tražili odgovore izvan slikarske tehnike, mijenjali kist za foto ili video aparat i polako se pretvarali u konceptualce. Oni koji su ostali vjerni klasičnoj slici nalikovali su romantičnim trubadurima na svemirskom brodu. 36 Zašto ova priča o slici? Jer je prošli petak u galeriji Galiotović otvorenje izložbe slika imao Vinko Barić. Akademski slikar, pisac, glazbenik i strip crtač. Jedan od umjetnika mlađe generacije koji promišlja slikarski medij na nov i svjež način. U štafelajno slikarstvo unio je ironiju i humor, i sve nas skupa još jednom podsjetio na magičnu moć slike. Barić je dijete postmoderne i kod slikanja igra se svim njenim igračkama od preuzimanja vizualnih iz prošlosti (aproprijacije) do parodije. Parafrazirajući poznata umjetnička djela (Brueghela, Caravaggia, Davida, Ivekovića) i stilove (barok, neoklasicizam) ironično se poigrava kontrolnim točkama iz prošlosti umjetnosti. Skidajući ih s trona nedodirljivosti i svetosti, Barić ih koristi kao predložak. Oduzima im moć i svodi ih na motiv pomoću kojeg dalje razvija svoju poetiku. A ona je duhovita, neopterećena, stripovski ugođena, snažnog crteža i jakog kontrasta. Punkerska. Umjesto ljudi Barić slika zečeve, koji hrabro zauzimaju mjesta na slavnim umjetničkim remek djelima poput Brueghelove „Seoske svadbe“, Davidovog „Marata“, Caravaggiove „Marije Magdalene“. Njegovi zečevi imaju sve ljudske osobine, bilo da povraćaju na tulumu ili pristojno, građanski poziraju za slikanje. Iako kroz lik zeca iščitavamo sve ljudske manjkavosti nekako nam kritika kada je nose oni a ne mi (ljudi) ne pada tako teško. I tako kroz smijeh načeta su opet stara pitanja koja još od Duchampovih brkova na replici Mona Lise golicaju umjetnike. Kakav odnos zauzeti prema povijesti umjetnosti, velikim djelima i koja je njihova uloga danas? Iako je taj čin (izlaganje replike Mona Lise sa brkovima) prije 100 godina izazvao burne reakcije, Duchamp je učinio nešto što je paradoksalno činio i da Vinci nekoliko stotina godina prije njega. Gledao na sliku ne samo kao na vizualni doživljaj, nego na predmet koji se promišlja, predmet uma (cosa di mente). I to je ono što je održalo slikarstvo i umjetnost na životu. Nije stvar u platnu nego u umu. I to je ono što čini Barićevo slikarstvo zanimljivim i aktualnim. Ali i da ne znate ništa od ovoga, da ne znate ništa osim onoga što vidite na Barićevom platnu, vjerojatno bi se nasmijali, a nakon toga i zamislili. I zato je Vinko dobar slikar.. PRIČA SINJSKE NOVINE SINIŠA GLAVAŠEVIĆ Ovaj puta odlučili smo u rubrici Priča objaviti jednu kratku priču iz zbirke pokojnog Siniše Glavaševića Priče iz Vukovara, koju je objavila Matica hrvatska u ediciji Posebna izdanja. Tiskanje je dovršeno 2007.g. U zbirci su objavljene 24 kratke priče i 8 ratnih izvještaja iz Vukovara. Svi se sjećamo tih javljanja za hrvatski radio iz Vukovara. Siniša Glavašević je bio novinar Hrvatskog radija-radija Vukovar i svaku večer je iz Vukovara donosio dramatične priče u eter. Rođen je 4. studenog 1960.g. u Vukovaru, diplomirao je komparativnu književnost i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Jedno vrijeme je radio u školama u Lovasu i Borovu naselju, a na Hrvatskom radiju –Radio Vukovaru zaposlio se najprije kao spiker, a naposljetku kao urednik i ratni izvjestilac. Početkom 1997.g. njegovo je tijelo pronađeno na ovčari a sahranjen je 14. Ožujka iste godine u Zagrebu, na Mirogoju. Svoje priče je počeo faxom slati 12. Studenog poslijepodne na broj novinara Mladena Kušeca. „Mladene, u razrušenom Vukovaru nešto sam, uz novinska izvješća, napisao za svoju dušu i za dušu Vukovara. Ako uspijem, poslat ću vam facom tu svoj dječicu pa vas molim da, kada to pročitate, kažete što je to i treba li to još kome osim meni i mome gradu,“ rekao je Siniša Kušecu samo tjedan dana prije pada Vukovara. Priče su čitane u programu Hrvatskog radija, a potom je objavljena knjiga. Ova mala knjiga je svjedočanstvo o ljubavi koja je vječna i koju ni najveća zla ovog svijeta ne mogu uništiti. Siniše više nema, ali ostale su njegove riječi koje vrijede za uvijek. Iz knjige smo odabrali samo jednu priču, kratku ali sa snagom koju je u sebi nosio Siniša Glavašević, čovjek koji će ostati uzor generacijama. PRIČA O NEPRIJATELJIMA Život je pun zagonetki, ali najzagonetnije je to kako od prijatelja nastaje neprijatelj. Jeste li ikad pomišljali zašto je lakše steći neprijatelja negoli prijatelja. Cijeli sam život želio biti okružen dobrim, vrijednim ljudima, koje svi poštuju i vole. Sreća je bila na mojoj strani, barem do sada. Ostao sam u ruševinama Vukovara, ali s ljudima uzdignuta čela. Mnoge od njih nisam ni poznavao. Mnogi od njih još jučer nisu bili ni svjesni svoje snage. Vjerujte, najljepše što vam se sada u Vukovaru može dogoditi jest da uđete u prostoriju punu ljudi i sa svima se pozdravite. Često i ne znate, ali događa se da vaši pozdravi, vaše iskrene i dobre želje, ostanu u sjeni nečije mržnje. Jedino što možete jest upitati se jeste li baš vi to zaslužili. To, doduše, neće smanjiti tugu, a može se čak dogoditi da se mržnja zanese u svojoj jarosti, pa da samu sebe pretvori u prah, u ništa. A može se dogoditi da mrak zadavi svaku ružnu misao. Ali to se može dogoditi tek ako je u svijetu ostalo makar malo ljubavi. Zato, ako je u vama ima, ne štedite je. Podijelite, dajete djelić svoje ljubavi prvome do sebe i bit će manje neprijatelja. Z početak dovoljno je i to. 37 SPORT SINJSKE NOVINE NK JUNAK NAPADAČ JOSIP KOZINA Trener nas je dobro posložio, imamo kvalitetu za biti među pet najboljih „Igramo dobro, nekako nam bolje ide u gostima, tamo nam je lakše igrati jer protivnici napadaju, imamo više prostora, a to nam odgovara za nadigravanje. Mislim da smo najbolje utakmice odigrali u gostima kod Hrvatskog dragovoljca i Radnika, a najgoru protiv Marsonije,“ kaže Kozina Piše: Žarko KODŽOMAN Foto: Arhiva NK Junak Mladi 22-godišnji napadač Josip Kozina već dvije sezone zaredom jedna je od važnijih poluga u momčadi Junaka. U sezoni 2010./2011. u 23 nastupa za “plave“ postigao je šest pogodaka. Ipak, i sam priznaje, nije baš zadovoljan svojim učinkom u novoj sezoni, barem u dosadašnjem dijelu prvenstva. „Zabio sam tek jedan pogodak HAŠK-u uz dvije - tri asistencije, malo je to za napadača,“ samokritično kaže Kozina koji nam je potom ispričao svoj nogometni put (razgovor s Kozinom vođen je sredinom mjeseca studenog, op.a.). Nogomet sam počeo igrati s devet godina. Moj prvi klub bio je Junak, tu sam prošao sve mlađe uzrasne kategorije, da bih po završetku juniorskog staža otišao pola sezone u OSK iz Otoka te sezonu i pol u Hrvace. U Junak sam se vratio u sezoni 2010./2011. Uglavnom igram napadača ili polušpicu. U mlađim sam kategorijama igrao i veznog igrača, ali kao senior nisam imao još tu priliku. Nogometni klub Junak nedvojbeno je jedno od najugodnijih iznenađenja u Drugoj HNL ove sezone. Momčad Mirka Labrovića pruža dobre igre u kontinuitetu. „Rezultati su do sada zadovoljavajući, moglo je biti i bolje, imali smo nekoliko utakmica gdje smo nesretno izgubili bodove. U igri se dižemo iz utakmice u utakmicu, dobro nas je trener posložio. Igramo dobro, nekako nam bolje ide u gostima, tamo nam je lakše igrati jer protivnici napadaju, imamo više prostora, a to nam odgovara za nadigravanje. Mislim da smo najbolje utakmice odigrali u gostima kod Hrvatskog dragovoljca i Radnika, a najgoru protiv Marsonije ,“ kaže Kozina koji je optimist po pitanju krajnjeg plasmana na prvenstvenoj ljestvici.“ Očekujem da ćemo biti u gornjem dijelu tablice, mislim da imamo kvalitetu za biti među pet najboljih momčadi na kraju polusezone, a vjerujem u takav plasman i na kraju prvenstva Druge HNL.“ Kozinini planovi za budućnost su sljedeći; „Svakako bih volio u Junaku napredovati kao igrač pa poslije otići u bolji i veći klub ,“ kaže na kraju napadač „plavih“. 38 SINJSKE NOVINE SPORT SINJSKI GRK NAŠ NOGOMETAŠ MARIO BUDIMIR VEĆ GODINAMA IGRA ZA ERGOTELIS Grčka mi je kao drugi dom „U Heraklionu su sa mnom sin Frano i supruga Maja. Iako je sada u Grčkoj alarmantna situacija, to se baš ne odražava na Kretu jer je to najbogatiji dio ove zemlje. Međutim, situacija u nogometu i u državi općenito nije najbolja. Tu su svakodnevni štrajkovi, česte tuče s policijom te tmurna i zabrinuta lica običnih ljudi koji se brinu što će im donijeti sutra,“ kaže Budimir Piše: Žarko KODŽOMAN Foto: Arhiva Marija BUDIMIRA Jedan od mnogobrojnih naših nogometaša koji Njegov klub Ergotelis je dosta dobro organiziran. je odlučio zarađivati kruh u inozemstvu je naš Sinjanin Mario Budimir koji već dugi niz godina igra na poziciji napadača u grčkom Ergotelisu. „Prve nogometne korake napravio sam u Tekstilcu, zatim Junaku iz kojega sam otišao u mlađe uzraste splitskog Hajduka. Preko Hajduka sam se dokazivao u Drugoj ligi, u Uskoku, Mosoru i Solinu, a onda sam završio u prvoligašu Šibeniku. Nakon povratka s posudbe, u Hajduku je konkurencija bila stvarno ogromna, čak devet napadača i bilo mi je jasno dano do znanja da se na mene ne računa. Iz tog sam razloga želio krenuti na put u nepoznato, u Grčku, u klub Ergotelis. Bilo je to 11. siječnja 2007. godine. Ergotelis je tada na polusezoni bio zakovan za dno ljestvice, međutim na kraju sezone, uz mnogo novih igrača, zamalo je izborio europsko natjecanje. Ergotelis je vrlo organiziran klub na sunčanoj Kreti. Nisam ostvario transfer u neki drugi klub, jer, iako je bilo ponuda, Ergotelis potražuje za mene preveliku odštetu. Inače, Grčka je mnogim Hrvatima bila usputna stanica, ali i sada nas ima oko desetak u Prvoj ligi - ispričao nam je presjek svoje karijere 25-godišnji Budimir. „Ergotelis je klub koji spada u sam vrh po organiziranosti u grčkoj Prvoj ligi, a po kvaliteti je na petom - šestom mjestu. Najveće su tenzije prisutne u derbiju s povijesno mnogo većim klubom, OFIjem. Inače, u prosjeku imamo četiri - pet tisuća ljudi po utakmici. Dosad sam zabio 25 golova i prvi sam strijelac kluba u povijesti. Razlog tomu je što je Ergotelis tek sedam godina član grčke Super lige. Ugovorom sam vezan još godinu i pol dana, ali mislim da bih mogao promijeniti sredinu. Ne vjerujem da će to biti Hrvatska jer situacija u našem nogometu je, a čitam novine i pratim zbivanja u njemu, katastrofalna. Igrači štrajkaju, izbacuju ih iz stanova, ne primaju plaće,“ kaže Mario. Kontakt s rodnim Sinjem nije izgubio. „Svako ljeto provedem u Sinju 40 dana jer toliko imam odmora od obveza u klubu. Često se čujem s prijateljima i rodbinom u svom rodnom gradu ,“ kaže na kraju Budimir. Mario živi u četvrtom gradu po veličini u Grčkoj, u Heraklionu. „U Heraklionu su sa mnom sin Frano i supruga Maja. Ovo nam je kao drugi dom, prilagodili smo se i uklopili u grčki način života. Iako je sada u Grčkoj alarmantna situacija, to se baš ne odražava na Kretu jer je to najbogatiji dio ove zemlje. Međutim, situacija u nogometu i u državi općenito nije najbolja. Tu su svakodnevni štrajkovi, česte tuče s policijom, te tmurna i zabrinuta lica običnih ljudi koji se brinu što će im donijeti sutra ,“ kaže Budimir. 39 SPORT SINJSKE NOVINE KK ALKAR: Franjo Bubalo pojačao je sinjski klub pred početak ove sezone Preko Hercegovine, Italije, Trogira, Šibenika do Sinja Iako smo očekivali bolji ulazak u sezonu, ništa nije izgubljeno. Sezona je tek krenula, mislim da ova momčad može ući u borbu u Ligu za prvaka. Ovdje su sve dobri momci i sportaši, imamo jako kvalitetnu i mladu ekipu, kaže Bubalo Piše: Žarko KODŽOMAN Foto: Damir Domazet Jedan od košarkaša Alkara od koga se puno očekuje u tekućoj sezoni je 23-godišnji Franjo Bubalo koji je u grad pod Kamičkom stigao početkom ove sezone. Franjo je rođen u Mostaru, no inače živi u Međugorju. - Počeo sam trenirati košarku s devet godina u KK Brotnjo. U to vrijeme svi su u Čitluku bili ludi za košarkom. Kako mi je otac bio trener, prešao sam s njim u Zrinjski, a još kao junior sam otišao u talijanski Varese. Zatim sam po jednu sezonu igrao za Zrinjski, Široki, Trogir, Šibenik i Brotnjo. Potom je uslijedio poziv u Sinj od bivšeg trenera Alkara Miše Poljaka. Znao sam da je Sinj košarkaška sredina, da se ovdje živi za košarku, tako da sam vidio KK Alkar kao klub gdje mogu napredovati u karijeri. Maligani su definitivno najbolji navijači u Hrvatskoj, nevjerojatno je kakvu atmosferu oni stvore u dvorani, a daju nam je sredinom mjeseca studenog, op.a.). veliku podršku i na gostujućim utakmicama. Nadam se da ćemo im se na pravi način odužiti - kaže Bubalo. U prvih šest utakmica ove sezone Franjo je u pet susreta zabio dvoznamenkast broj koševa. Po 13 koševa postigao je Zadru i Dardi, 11 Dubrovniku, a Hercegovački košarkaš igra na poziciji jedinice, na 14 Splitu. toj se poziciji najbolje snalazi, no, kako kaže, po potrebi može igrati i dvicu. Bubalo nije zadovoljan - Zadovoljan sam, ali mogu i bolje. Imam dosta rezultatima Alkara u prvom dijelu sezone. prostora i slobode u igri tako da se nadam da ću pružati - Ušli smo loše u sezonu, dosta nas je poremetio poraz još bolje partije. u Dubrovniku jer smo sve imali u svojim rukama, a ipak nismo uspjeli pobijediti. Igrali smo odlično u Franjo sada živi u Sinju, a smješten je na stadionu pripremnim utakmicama tako da mi nije jasno zašto Junaka. nismo nastavili s tim igrama. No, nema nikakvog - Najviše vremena provodim sa cimerima, bratom alibija, mislim da je problem u nama samim igračima. Božidarom i Rokom Rogićem. Još se družim sa Nadam se da ćemo krenuti nabolje. Iako smo očekivali Željkom Župićem, koga znam iz vremena kad smo bolji ulazak u sezonu, ništa nije izgubljeno. Sezona je igrali u Širokom, te Nikolom Gaurinom s kojim tek krenula, mislim da ova momčad može ući u borbu igram već treću sezonu zaredom. Što se tiče Sinja u Ligu za prvaka. Ovdje su sve dobri momci i sportaši, kao grada, nije velik, ali jako je lijep. Mentalitet ljudi imamo jako kvalitetnu i mladu ekipu. Dosta je novih je sličan našem tako da sam se vrlo brzo prilagodio igrača, tako da će trebati vremena da sve dođe na svoje. - kaže Bubalo koji je na kraju uputio i jednu poruku Ova je liga dosta jača nego prijašnjih godina, mislim navijačima Alkara. da nikada nije bila tako izjednačena, dovoljno je reći da u njoj nastupaju dva velikana hrvatske košarke, - Mogu im obećati da ćemo davati sve od sebe kao i Zadar i Split - kaže Franjo (razgovor s Bubalom vođen na svakoj utakmici do sada. 40 SPORT SINJSKE NOVINE New Balance cestovni kup 2011 Prvaci AK Sinj i Petar Delaš Piše i foto: Petar NORAC KEVO Maratonac Zoran Žilić član AK Zagreb Ulix je nakon 8. Brodskog polumaratona, 19. Turopoljske utrke, 14. Sinjskog New Balance polumaratona, 7. Osječkog Hervis polumaratona ,10 .Riječkog polumaratona, 11.polumaratona Sveti Duje, 13.polumaratona Jaska, 24.polumaratona Mihanović, 26. Plitvičkog maratona, 5.Fužinskog polumaratona, 2.utrke Zadvarje, polumaratona Topusko, 4.Modrožanske utrke, 16.Žumberačke utrke, 5. utrke “Crtom bojišnice” , 4.utrke “Solin 2011”, 17.Varaždinskog polumaratona, 11. međunarodne utrke “Voloderska jesen” , 12.Vrličke ulične utrke, 20.Zagrebačkog maratona, 16. utrke “Sveti Luka Otok” i 25.polumaratona “Ivan Starek” sa 12.250,00 bodova postao ukupni pobjednik ovogodišnjeg New Balance cestovnog kupa 2011., kojemu je medijski pokrovitelj Sportske novosti. Kod seniorki je titula pripala Mariji Vrajić iz AK Veteran koja sakupila 12.137,07 bodova. Ekipni prvaci kod seniora su članovi AK Žumberak iz Zagreba i seniorke AK Veteran.AK Veteran je postao i prvak 1.cestovne lige .Kod juniora je prvak postao Petar Delaš iz AK Sinj sa 1.180,00 bodova, a kod juniorki Paula Konopka iz AK Marsonia sa 1.140,00 bodova. Ekipni juniorski prvaci su postal članovi AK Sinj i juniorke AK Marsonia, dok su članovi AK Vrbovec postali prvaci 1.cestovne lige. Svečano proglašenje pobjednika i podjela nagrada će se upriličiti početkom 2012. godine. Treba reći da juniorsku ekipu AK Sinj čine Petar Delaš ( 1.mjesto ), Marin Vučić ( 3.mjesto ) i Toni Jenjić ( 6.mjesto ). Seniori AK Sinj su ove sezone postali prvaci u 2.cestovnoj ligi, te su se vratili u elitno natjecanje. Petar Delaš PETAR DELAŠ – rođen 19.10.1992.god. u Sinju. Ovo je peta godina uzastopno da je postao prvak u cestovnom kupu. Osim što je ove sezone slavio u kupu, postao je prvak države i u prvenstvu. Također je ovogodišnji prvak u New Balance planinskom kupu, a kao državni reprezentativac je u mjesecu srpnju nastupio na Europskom prvenstvu u planinskom trčanju koje se održalo u Turskoj Bursi.U kategoriji mlađih seniora je na 5 kilometara sezonu završio na odličnom 3. Mjestu .Još je važno naglasiti da je na Prvenstvu Hrvatske na stazi, na 10 kilometara Delaš zauzeo 2. mjesto s vremenom 35:33 što je jedan ogroman uspjeh. Redakcija portala Glas Zagore.com koja prati nadarene sportaše će predložiti Petra Delaša za sportaša 2011. godine u gradu Sinju. Marin Vučić 41 SPORT SINJSKE NOVINE U Brnazama održano 1. Ornitološko prvenstvo kluba uzgajivača ptica Europe i križanaca ZNAM DA JE OVO ŠTO RADIM ZAISTA SULUDO Predstavljeno čak 350 ptica uzgajivača iz Dubrovnika, Slavonskog broda, Splita, Zagreba, Šibenika i domaćina Sinja. Piše i foto: Klaudija KRAJINA Lako je bilo pronaći dvoranu u Brnazama gdje se održavalo Prvo ornitološko prvenstvo Kluba uzgajivača ptica Europe i križanaca. Do dvorane nas je doveo cvrkut ptica , čak njih 350 koje su udružene stvorile prekrasnu melodiju. Na ulazu u dvoranu plakat, a poviše njega natpis „ Znam da je ovo što radim zaista suludo“. Pitamo se što je značenje natpisa. Udruga za uzgoj i zaštitu ptica „Sinj“ koju vodi Dražen Poljak je pokazala najveću inicijativu da upravo oni ugoste 1. Ornitološko prvenstvo. U Brnaze su pristigli izlagači iz Dubrovnika, Slavonskog Broda, Splita, Zagreba, Šibenika i domaćini iz Sinja. Sve izložene ptice izgledaju prelijepo, pa pitamo Nediljka Plazibata iz udruge kako suci odlučuju koja će ptica dobiti pehar. „Suci ocjenjuju izgled ptice, boju, stas, složenost perja i držanje ptice. Na ovom natjecanju se ne ocjenjuje pjev ptice, za to je potrebna posebna vrsta krletke kako bi se ocijenio pjev,“ objašnjava Plazibat. Ove godine se među svim pticama izdvojila smeđa zimovka vlasnika Ivana Žitnika iz Zagreba. Ona je postala šampion u kategoriji Fauna Europe. Osim ove ptice izdvojila se jedna ptica neobična za naše podneblje, a to je sjeverna rujnica. Prvak 1. Ornitološkog prvenstva je Ante Domazet iz Sinja, drugonagrađeni je Ivan Čengić iz Slavonskog Broda, e treći je Leo Ceraj – Cerić iz Dubrovnika . Ptice koje su izložene su iznimno skupe varijacije divljih ptica Europe. Pobjednicu zimovku je moguće kupiti po cijeni od 250 eura. Izložene ptice nisu donesene iz prirode, one su križanci, ili kako ih uzgajivači zovu baštardi. Nastali su križanjem dviju vrsta i neplodne su. Genetika ptica je zanimljivo područje , samo su plodne 42 one ptice koje su nastale od istih vrsta dok su kod križanaca rijetki primjeri da ptica bude plodna. Tek se ponekad dogodi iznimka, koja nastavi svoju vrstu. Ptice koje su uzgojene u zatočeništvu puno Zimovka su osjetljivije i lako uginu. Zato je i dvorana u kojoj se održavalo prvenstvo morala zadovoljiti sanitarne uvjete. Strast koja se ne da opisati riječima Drugonagrađeni sudionik natjecanja Ivan Čengić veterinarski tehničar iz Slavonskog Broda kaže kako bi se njegova strast prema uzgoju ptica mogla opisati rečenicom „ Znam da je ovo što radim zaista suludo“ ali drugačije ne znam, kaže nam Ivan. „Još od malih nogu sjećam se kako sam trčao i po visokom snijegu kako bih ulovio kojeg grdelina. Sad se u njegovoj dragocjenoj kolekciji ptica nalazi čak devet vrsta ptica. Tu su češljugar , zelendar, čižak, sjeverna juričica, juričica, žutarica, krstokljun, crvendać i venecuelski čizak. Od svojih ptica Ivan se ne odvaja ni noću. Spava u vreći za spavanje u dvorani gdje se održava prvenstvo. Nije baš lako zaspati, ptice nikad ne prestaju sa svojim pjevom, ali vrijednost ptica je velika i netko ih treba čuvati,“ nadodaje Ivan. Osmislio je i recepturu za hranu za ptice iz roda carduelis. Kaže kako je ta hrana za ptice duplo jeftinija od hrane iste kvalitete u europskim zemljama. Prvenstvo su posjetili brojni ljubitelji ptica iz Cetinskog kraja koji su nas podsjetili na činjenicu koliko su ptice omiljene u našem kraju. O tome svjedoči i jedna stara anegdota o momku koji je nestao na dan svog vjenčanja.. Svatovi se okupili, sve spremno, a mladoženje nema. Začuđeni svatovi pitaju , „ Pa di je mladoženja?“ Na to im mladoženjin otac odgovara , „Otišao je vatat grdeline.“ Tomislav Filipović Grčić i Ivan Čengić SINJSKE NOVINE ČITATELJI PIŠU natječaj udruge cjelovit život na temu kultura rada Objavljujemo prvonagrađeni rad Literarni natječaj udruge “Cjelovit život” objavljen je povodom održavanja Petog hrvatskog socijalnog tjedna u Zagrebu (21.-23. listopada 2011.), prvog nakon stanke od 70 godina. Na tom simpoziju sudjelovalo je oko 300 hrvatskih katoličkih intelektualaca koji su promišljali stanje u hrvatskom društvu i donijeli Deklaraciju. Nagrađene sinjske srednjoškolke ovog literarnog natječaja koje su pisale na temu Kultura rada su: 1. mjesto Petra Buljan, 2.mjesto Damira Žmire i 3. mjesto Gabrijela Grubišić-Čabo. Zahvaljujući financijskoj podršci gradonačelnika Ivice Glavana prepoznati mladi spisateljski talenti nagrađeni su i novčanom nagradom. Petra BULJAN Kao maturantica jedne gimnazije, razmišljam o fakultetu. Roditelji, rodbina , profesori, mediji , svi oni mi već neko vrijeme bruje o tome koji su fakulteti traženi, gdje nije preteško upasti, koji nije pretežak za završiti a da ujedno obećava i lijepu budućnost. Ne znate što misle pod tim lijepa budućnost? Bez brige, ja znam. Fakultet s lijepom budućnosti vam obećava dobar posao kojeg ćete jednostavno pronaći, uredno radno vrijeme, sigurnu i redovitu plaću koja nije preskromna, dapače, čak je i odlična za današnje prilike, a uz sve to nije težak ili prezahtjevan. Mislite li da postoji takav? Bit ću iskrena i priznati da i ja priželjkujem sve to. Ali tko nije? Međutim, ja sam lijena i ne želim učiti nešto što ne volim. Ne želim ni imati posao koji ne volim iako obećava sve to gore navedeno. Želim raditi nešto što me ispunjava, nešto što zadovoljava moje želje i potrebe, nešto što će uz moje lice nasmijati i nečije drugo. Nažalost, većina mojih izbora je ili slabo plaćena ili zahtijeva odabir između karijere i obitelji. Rad? Rad je sredstvo kojim ostvarujemo svoje želje. Radom ću stići do posla koji smatram dovoljno plaćenim, radom ću upisati fakultet, radom ću ispuniti svoje ciljeve. Radom ću ući u društvo ljudi koje cijenim, radom ću jednoga dana sebi priuštiti putovanje u London. Divno i logično zvuči, zar ne? Ali, realnost zove. Ima li vaš rad danas nekakvu vrijednost? Ispunjava li vas zadovoljstvom? Ili nam isključivo osigurava materijalnu egzistenciju? Mnogima financijska strana donosi toliko zadovoljstvo da im zapravo nije ni bitno jesu li popodnevnu smjenu otišli odraditi s grčem na licu ili ne. A ne možemo im zamjeriti. Moj djed kaže da su danas takva vremena. Recesijska, pridodaje. Ljudi se hvataju za sve što mogu, sve što donosi profit. Usput mi i savjetuje da obavezno studiram jezike, jer mi se na taj način otvara prilika za mnogo različitih radnih mjesta, iako zna da ih ne volim baš. „Stisni zube i malo se pati“, kaže “ isplatit će ti se. “ I isti savjet o prvenstveno isplativim poslovima mi daju svi ti stariji, mudri ljudi. A teško je povjerovati da su u krivu, ipak su sve to prošli. Gotovo sam ih bila poslušala. Kažem gotovo jer mi je netko, čak mlađi od mene, prije sat vremena rekao: Rad te treba osloboditi.“ I da, bilo mi je malo smiješno, jer sam si odmah predstavila sliku nekog teškog fizičkog radnika. I sjetila sam se da je moj tata jedan od njih. Ali on voli svoj posao. Oduvijek ga je volio, zato je i počeo s njim. I da, i u njegovim radnim početcima taj posao nije bio označen ni kao isplativ, ni kao tražen, ni kao poželjan. Ima prosječnu plaću, dovoljnu za život. Sretan je kad oblikuje neku novu stvar od komada kamena. Njegov rad ga je obilježio, razvio mu dio osobnosti, postao je dio njega. I u tome bi trebala biti poanta: izabrati onaj rad koji te oslobađa iz vlastite kukuljice. Izabrati nešto što ti neće biti kamen na leđima čitav život. Izabrati zadovoljstvo prije materijalne strane. 43 SINJSKE NOVINE SINJSKE NOVINE PONUDA ZA OGLAŠAVANJE Sinjske novine izlaze jednom mjesečno Nakladnik je Grad Sinj a izdavač gradska ustanova Kulturno umjetničko središte Sinj ( račun 2330003-1100128654 kod Splitske banke d.d. - Sinj) Glavni urednik. Vito Perić mob. 099/21 70 931 e-mail: [email protected], [email protected] Osnovni podaci: Tisak: Kerschoffset Zagreb Format: A4, offset tisak, full color Naklada: 1000 primjeraka CJENIK OGLASNOG PROSTORA 90x65 200 90x130 300 kn 185x130 500 kn 185x260 1000 kn (napomena. dimenzije su u mm) POSEBNA PONUDA Naslovnica 1500 kn Zadnja stranica 1200 kn Umetanje letaka 1700 kn (odnosi se na nakladu od 1500 primjeraka) Prilog po sredini 4 stranice 2500 kn Prilog po sredini 8 stranica 4000 kn POPUST Za tri mjeseca oglašavanja 10% Za šest mjeseci oglašavanja 15% Za dvanaest mjeseci oglašavanja 20% NAPOMENA U cijenu oglašavanja nije uračunat PDV jer je izdavač oslobođen istog 44
© Copyright 2024 Paperzz
