obrtnikdimnjaèar ISSN1846-5161 besplatni primjerak broj 9 godina III studeni 2009 èasopis za dimnjaèarsku struku elimo vas informirati Gostkolumnist Mjerenjau dimnjaèarstvu str. 2 Najava 2.Konferencija dimnjaèara Hrvatske str. 3 Struènjaciupraksi Foto: Cross Duck TrovanjeCO-om; vještaèenje str. 5 Dimdozna(je) HrvatskiNo.1 Prema našim saznanjima ovo je najviši dimnjak ovog tipa u Hrvatskoj. Radi se o duplostjenom dimnjaku Schiedel ISC 400, unutarnjeg promjera 400 mm, visine 48 m. Montau dimnjaka izvela je tvrtka Kostanjevec dimovodni sustavi.< obrtnikdimnjaèar Editorial Kada je 2003. godine Junkers na sajmu ISH u Frankfurtu predstavio inovativni sustav sanacije, bilo je jasno da se radi o znaèajnom tehnièkom rješenju. Meðutim danas, iz perspektive najiskusnijeg proizvoðaèa kompletnog sustava sanacije, moemo reæi da ovaj jedinstveni sustav iz temelja mijenja dosada neperspektivan i vrlo opasan poloaj korisnika plinskih ureðaja u zgradama širom Hrvatske. Zašto baš Junkers? Da, zaista, mnogo je proizvoðaèa koji nude naizgled sliène sustave, pa zašto bi baš Junkers bio poseban? Junkers se izdvojio najistaknutijim trendom današnjice – kompletnom ponudom. Kljuè u ruke. Tehnièko rješenje, plinski kondenzacijski ureðaji veæ pripremljeni za spoj na sanacijski sustav, kompletna dimovodno-zrakovodna oprema nekoliko renomiranih europskih proizvoðaèa, projektna podrška i dokumentacija, iskustvo i školovanja. Kroz Školski centar Bosch toplinske tehnike prošao je veliki broj dimnjaèara. Ovaj oblik suradnje, prijenosom iskustva i znanja, zasigurno predstavlja znaèajnu poveznicu koja æe nam omoguæiti i bolji protok informacija prilikom predstavljanja ili pronalaenja rješenja za razlièite sanacije. Praksa na terenu, svi smo veæ iskusili, zahtijeva snalaljivost, inovativnost i dobru podršku. Dijeleæi znanje i iskustvo poveæavamo bazu informacija koje æemo zaje- dnièki koristiti u svim novim situacijama. Junkers Vam u tom smislu nudi i dodatnu prednost, a to je golema baza znanja europskih zemalja, koje su veæ uspješno prošle sve one faze koje nas još oèekuju. Pristup toj bazi znanja, usuðujem se reæi, predstavlja neprocjenjivi i nenadoknadivi kapital. I to je ono èime Junkers zaokruuje svoju kompletnu ponudu. U oèekivanju smo Druge konferencije dimnjaèara, koja æe se odrati veæ ovaj mjesec. Èini se da dimnjaèarska struka jaèa, i da postaje organizacijski sve znaèajnija. Na tragu njemaèkih organizacijskih iskustava, dimnjaèari prezentiraju svoju sve jasniju perspektivu. Kada bi uz to ostvarili i zajedništvo, vjerujem da bi uskoro postali upravo ona sila, ili presudni èimbenik, kojem streme. Junkers se i dalje trudi pruiti punu podršku, a to se oèituje i sve boljom suradnjom. U ovom smo broju ponovno ugostili naše veæ poznate suradnike, gospodu Mecznera, Belasa i Jakoboviæa. Naravno, i u ovom broju proèitajte nastavak o dimnjaèarskoj povijesti, a zabavite se i uz nagradnu igru. Srdaèno Vaš, DIM.< Gostkolumnist piše: mr.sc.ZdenkoMecznerdipl.ing.stroj. Mjerenjaudimnjaèarstvu Dimnjaèarstvo je tehnièka disciplina. Kao tehnièka disciplina, odgovor na pitanje kakvo je stanje dimnjaka zahtijeva u obliku tehnièki mjerljive velièine. Svaka tehnièka disciplina svoje stanje iskazuje mjerljivim podatkom. Gradski ured za prostorno ureðenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Gradski komunalni redar za dimnjaèarske poslove - grad Zagreb Uzmimo primjer èovjeka visokog 175 cm i teškog 85 kg. Neki æe reæi da ima viška kilograma, neki da nema. Moda ima teške kosti, moda die utege. Meðutim, ono što je bitno i nepobitno, to je da je on mjerljivo visok i mjerljivo teak. Razno razni struènjaci, medicinari, nutricionisti, pisat æe znanstvene i struène radove o tom èovjeku, dokazivati ili odbacivati razno razne teorije, ali za raspravu su dani nepobitno mjerljivi podaci, on ima 85 kilograma. Potpuno jednako vrijedi u dimnjaèarstvu. Dimnjaèarstvo mora davati mjerljive podatke. Veæ dugo dimnjaèari pišu dimnjaèarske struène nalaze, ateste, koji su izuzetno bitan tehnièki dokument, jer se prema tom dokumentu dozvoljava ili zabranjuje upotreba dimnjaka, na naèin školske zadaænice iz hrvatskog jezika. Opisno! Na tom izuzetno vanom dokumentu dan danas nema mjerljivog podatka koji æe decidirano jednim mjerenjem pokazati je li dimnjak funkcionalno ispravan. Dvije su vane situacije u izdavanju dimnjaèarskog atesta i obje se direktno odnose na èinjenicu da je dimnjaèarska sluba kontrola dimnjaka i loišta. pojava korozije koja æe neminovno dovesti do poroznosti Prva situacija je kada se na novogradnji pregledava novosagraðeni dimnjak. Najèešæe taj dimnjak još nema prikljuèena trošila za zagrijavanje prostorija i pripremu tople vode. Mislim da vas neæu previše iznenaditi ako kaem da sam nebrojeno puta vidio da je dimnjaèar na originalnu projektnu dokumentaciju investitora stavio svoj potpis i peèat ovlaštene dimnjaèarske slube na tom podruèju, a da pritom nije dimnjake niti vidio, a kamoli nešto na njima kontrolirao. Imao sam èak i situaciju kod ovlaštenog dimnjaèara, gdje je investitoru rekao :» Dajte si vi to nacrtajte , a ja æu onda lupiti štambilj i potpisati!» Ovlaštena dimnjaèarska sluba mora, osim uobièajenog usklaðivanja izvedenog stanja s projektnom dokumentaci- 2 jom, izmjeriti iznos tlaka za koji je dimnjak deklariran. Veæ u samoj projektnoj dokumentaciji bit æe oznaèeno, bilo oznakom ili opisom, koju klasu tlaka novoizgraðeni dimnjak mora izdrati. Ukoliko klasa tlaka mora izdrati 40 Pa, oznaka æe biti N1, za 200 Pa P1 itd., i podruèna dimnjaèarska sluba æe izdati dokument koji æe obuhvaæati ispitivanje tlaka ispitnim ureðajem na predviðenu klasu tlaka. Izmjereni iznos tlaka je mjerljiv podatak koji ukazuje na ispravnost izvedbe dimnjaka. Ukoliko je dimnjak napravljen prema uputstvu proizvoðaèa, on æe, u pravilu, izdrati traenu klasu tlaka. Metoda mjerenja tlaka u dimnjaku je jednostavna i traje svega nekoliko minuta. Nakon izmjerene klase tlaka dimnjaèar æe spustiti dimnjaèarsku kameru i snimiti kompletnu unutrašnjost dimnjaka, kako bi se evidentirale, ali i odagnale, sve kasnije moebitne primjedbe od strane korisnika. Ovo je vano kod svih tipova dimnjaka, a naroèito kod LAS i Inox dimnjaka. Kod LAS dimnjaka izmeðu ostalog i zato da se dokumentira da je u trenutku pregleda od strane dimnjaèara dozraèni kanal bio slobodan, dok je kod Inox dimnjaka ova video dokumentacija potrebna da se vidi u kakvom stanju je unutrašnjost stjenke na dan pregleda. Naime, unutrašnjost stjenke moe biti narušena mehanièkim ošteæenjima ili korozijom. Pojava korozije na stjenci inoxa prilikom ili neposredno nakon montae je izuzetno opasna jer æe u vrlo kratkom vremenu dovesti do poroznosti, èime se gubi funkcionalnost dimnjaka. Ovdje je vano napomenuti sljedeæe: strogo je zabranjena upotreba flomastera, ljepljivih traka, èekiæa, kugle i èetke. Sve nabrojeno dovest æe do nepovratnog uništenja svojstva nehrðanja inox èelika. Dimnjaèar kontrolira instalatera plinskog trošila, a ne instalater plinskog trošila dimnjaèara. Hrvatska je danas, naalost, preplavljena plinskim trošilima loše kvalitete. Posljedica je to zova novca i nedostatka morala, kako poslovnog, tako i osobnog. Neki monteri nisu dovoljno educirani, pa kod neispravnog rada novopostavljenog plinskog trošila, stranke uvjere, a moe biti da i sami vjeruju u to, kako je trošilo ispravno i da je greška u dimnjaku, te da zovu dimnjaèara. Moda su koji put i u pravu, ali moja iskustva govore da su dimnjaci bili ispravni, a greška na plinskom trošilu, najèešæe elektronici. Mogli bi zakljuèiti da, ukoliko se plinsko trošilo ugasi prije isteka jedne i pol minute, s priliènom sigurnošæu moemo tvrditi da problem nije u dimnjaku, veæ u plinskom trošilu. Kod takve situacije preporuèio bih da se prvo provjeri prodaje li se dotièno plinsko trošilo širom svijeta ili samo u Hrvatskoj. Ovaj podatak je relativno lako provjeriti putem ALADINA, jer ako dimnjaèarski program ALADIN ne prepoznaje tip bojlera, onda definitivno nešto nije u redu s plinskim trošilom, pogotovo ako na sebi ima napomenu da je to trošilo za prodaju iskljuèivo na podruèju jugoistoène Europe. Ova oznaka «Iskljuèivo za podruèje jugoistoène Europe» od strane proizvoðaèa plinskog trošila zasigurno ne znaèi da je Jugoistoèna Europa geografsko podruèje posebnih uvjeta izgaranja plina. Druga vrsta dimnjaèarskog struènog nalaza ili atesta provodi se kada je trošilo prikljuèeno na dimnjak, i spada u domenu tehnièkog pregleda zgrade, odnosno potvrde o tehnièkoj ispravnosti zgrade, ili tehnièkoj ispravnosti para trošilo-dimnjak. I ovdje se mora dimnjaèarskom kamerom evidentirati stanje dimnjaka. Je li trošilo dobro spareno s dimnjakom i radi li ispravno, dimnjaèar æe provjeriti mjerenjem izgaranja dimnih plinova. Mjernim ureðajem postavljenim u za to predviðeno mjesto, oèitat æe sadraj CO ili O2 i na temelju tog podatka (ili nekog drugog, u ovisnosti od preporuke proizvoðaèa trošila) izdati atest, odnosno dimnjaèarski struèni nalaz. Podatak o izmjerenom dimnjaèar æe zalijepiti na trošilo, a naljepnica æe osim podatka o izmjerenom imati i podatke o dimnjaèaru: ime i prezime, adresa, broj telefona, datum mjerenja. Bilo bi dobro da ove naljepnice budu unificirane i prihvaæene od strane svih dimnjaèara. Prema tome, svaki ureðaj za izgaranje mora imati lako dostupno mjerno mjesto, i svaki ovlašteni dimnjaèar, prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu, mora u za to odreðenim rokovima, propisanim Odlukom o komunalnom redu u dimnjaèarskoj slubi, vršiti mjerenja produkata izgaranja. Potpuno isto vrijedi i kod saniranih dimnjaka. Dimnjaèarskom kamerom provjerit æe se montana kvaliteta izvedbe dimnjaka, a instrumentom za mjerenje tlaka tehnièka ispravnost saniranog dimnjaka. primjer nepravilnog spajanja primjer neispravnog brtvljenja primjer- nema završetka dimnjaka- beton Ponovit æemo ponovo, jer se još uvijek naša upozorenja ne shvaæaju ozbiljno. Sanirani dimnjak je samo onaj dimnjak koji je funkcionalno ispravan, neporozan, tlaèan, saniran od mjesta sabiraèa èaðe do završne kape, odnosno izlaska produkata izgaranja u atmosferu. Naalost, još i danas nalazim dimnjake koji se zovu saniranim dimnjacima, a imaju samo nova dimnjaèarska vratašca, novo prikljuèno mjesto ili novi nastavak na vrhu dimnjaka. Takvi dimnjaci nisu funkcionalno ispravni. To su opasni dimnjaci, a izvoðaè takvih radova je korisnika takvog dimnjaka doveo u stanje opasno po njegovo zdravlje i po njegov ivot. Kada je nadleni podruèni dimnjaèar dimnjaèarskom kamerom dokumentirao stanje unutarnje stjenke dimnjaka, uvjerio se u ispravnost izvedene sanacije, ispravno izvedene spojeve, nasjedanje saniranih cijevi, brtvljenje, nepostojanje korozije, i izmjerit æe tlak u dimnjaku. Mjerenje tlaka je vrlo jednostavna i pouzdana metoda, nakon koje se izdaje uvjerenje o ispravnosti dimnjaka, odnosno atest o uspješno izvedenoj sanaciji.< èasopis za dimnjaèarsku struku Najava 2.KonferencijadimnjaèaraHrvatske S velikim zadovoljstvom, Hrvatska dimnjaèarska udruga najavljuje odravanje 2. Konferencije dimnjaèara Hrvatske, koja æe se odrati 25, 26. i 27. studenog, ponovno u Hotelu Matija Gubec u Stubièkim toplicama. Nakon prošlogodišnje 1. Konferencije, koja je dobila pohvalne ocjene od gotovo svih sudionika, potrudili smo se takav skup obnoviti vjerojatno još zanimljivijim temama. Moramo podsjetiti da je generalni sponzor 1. Konferencije bila tvrtka Robert Bosch d.o.o., koja je tada odmah prihvatila generalno sponzorstvo, što nam je u tim poèecima bilo izuzetno vano i drago, te time mnogo pripomoglo u poèecima organiziranja, pa im još jednom i ovom prilikom zahvaljujemo. Na 1. Konferenciji, koja je imala preko 150 sudionika, bilo je prisutno više od 100 dimnjaèara, što je zavidan podatak s obzirom na dotadašnje situacije i stanje u dimnjaèarstvu. Pokazalo se da su dimnjaèari prilièno zainteresirani za prezentacije koje se dotièu same struke. Tehnike loišta i novih dimnjaka se ubrzano razvijaju, te je neophodna stalna edukacija i prezentacija noviteta. Moramo uvaavati i situaciju razlièitosti tehnièke razvijenosti (i plinofikacije) pojedinih regija, pa tome i prilagoditi teme koje æe biti interesantne svima. Ove godine generalni sponzor 2. Konferencije je obrt Kostanjevec dimovodni sustavi iz Zagreba (prvi su se javili, bilo je još zainteresiranih), s programima SKOBERNE i COX GEELEN. U sklopu svoje prezentacije predviðeno je i predstavljanje i izlaganje dimnjaèara iz Njemaèke, koji æe nam prezentirati organizaciju dimnjaèarstva Njemaèke i odgovoriti na neka pitanja. Gotovo svi vodeæi zastupnici plinske tehnike i opreme su potvrdili sudjelovanje, kao i poneke struène slube bitne za dimnjaèarsku struku.Uz strogo slubeni dio predviðeni su i sadraji za dodatno druenje sudionika, koje èesto zna rezultirati dobrim razmjenama ideja i zakljuèaka. Svi koje smo mogli pronaæi u raznim evidencijama vezanim uz di- mnjaèarsku struku, dobili su ili æe dobiti obavijesti i pozive za sudjelovanje. Ukoliko je netko ostao nedostupan, ovim putem pozivamo da se obrati na Hrvatsku dimnjaèarsku udrugu , Èaniæeva 14 Zgb, tel. 01/ 3773 517 ili direktno na firmu Avrion, koja nam pomae u organiziranju skupa, na tel. 01/3646 741 ili 01/3646 740. Uz prijavu je moguæe navesti i pitanja i teme koje muèe dimnjaèara. Pozdrav, vidimo se na Konferenciji Zdravko Šenjug predsjednik HDU. 3 obrtnikdimnjaèar Propisi piše:MarkoJakobovićdipl.ing.stroj. EN 13384-1 Dimnjaci – Metode toplinskog proraèuna i proraèuna dinamike fluida eng.ver. EN 13384-2 Chimneys – Thermal and fluid dynamic calculation methods – Part 2: Chimneys serving more than one heating appliance deu.ver. EN 13384-2 Abgasanlagen – Wärme und strömungstechnische Berechnungverfahren – Teil 2: Abgasanlagen mit mehreren Feuerstätte Dimnjacisvišeureðajazaloenje 1. Uvod Norma 13384-2 definira postupke toplinskog proraèuna i proraèuna dinamike fluida za dimnjake s više ureðaja za loenje. Proraèuni opisani u normi su kompleksni i zahtijevaju izraèunavanje pomoæu raèunalnih programa. Osnovni principi iz norme EN 13384-1 se takoðer primjenjuju. Provedba norme identificira ogranièenja i sigurnosne uvjete koji su u svezi s: dizajnom dimnjaka (svijetli presjek i visina dimnjaka), montaom dimnjaka (statièko uèvršæenje ovisi o vanjskim dimenzijama i masi) i odravanjem dimnjaka (ovisnost o tipu goriva). Izraèun pokriva dva osnovna sluèaja: • Kada je na dimnjak prikljuèeno više prikljuènih cijevi, a svaka cijev ima svoje individualno loište, tada govorimo o tzv. višestrukim prikljuècima (eng. multi-inlet arrangement) ; • Kada je na dimnjak prikljuèena jedna zasebna prikljuèna cijev, a na nju je prikljuèeno više loišta, tada govorimo o tzv. kaskadnim prikljuècima (eng. cascade arrangement) ; Potrebno je napomenuti da je postupak validan kada ga primjenjujemo na dimnjacima koji rade u podtlaku (pretlak moe biti u prikljuènoj dimovodnoj cijevi!). Dimnjaci i ureðaji za loenje mogu biti predviðeni za tekuæa (ulje, kerozin), plinska (gradski, zemni ili ukapljeni plin) i kruta goriva (drvo, koks, ugljen ili peleti). Matematièki postupci i komparacije u ovoj normi se ne odnose na: - Dimnjake s razlièitim koeficijentima toplinskog otpora u pojedinim segmentima, - Dimnjake s razlièitim svijetlim presjecima u pojedinim segmentima, - Dimnjake za otvorene kamine (kada dimnjak i loište imaju otvor prema prostoriji smještaja), - Dimnjake na kojima su prikljuèena pretlaèna loišta u kombinaciji s loištima na prirodni podtlak, - Dimnjake s više od 5 prikljuèaka (osim kod uravnoteenih dimovodnih sustava), - Dimnjake na kojima su prikljuèeni ureðaji za loenje koji uzimaju zrak iz vanjske atmosfere, ali iz podruèja razlièitog tlaka (npr. razlièite strane zgrade); - temperatura unutarnje stjenke segmenta dimnjaka j na kraju (K) - temperaturni limit za segment dimnjaka j (K) (kod dimnjaka za suhe uvjete = limit je jednak temperaturi kondenzacije dimnih plinova kod dimnjaka za mokre uvjete = limit je jednak temperaturi ledišta vode 273,15 K) Primjer višestrukih prikljuèaka i numeracija vrijednosti tlaka i temperature dimnjaka s više ureðaja za loenje 3. Uravnoteeni dimovodni sustav (eng. Balanced flue chimney) Izraèun je baziran na odreðivanju distribucije masenog protoka dimnih plinova i distribucije masenog protoka zraka za izgaranje u odnosu na ravnotene toèke tlaka svake prikljuène dimovodne cijevi. Potrebno je zadovoljiti slijedeæe zahtjeve: Zahtjevi masenog protoka: potrebno je zadovoljiti form. (1a) i (1b) Zahtjev tlaka: [Pa] (4) - podtlak na ulazu u segment dimnjaka j (Pa) - tlaèni otpor dobave zraka za segment dimnjaka k (Pa) - podtlak zbog efekta dimnjaka u segmentu kanala za dobavu zraka k (Pa) Zahtjev temperature : potrebno je zadovoljiti form. (3) (1b) - izraèunati maseni protok ureðaja za loenje (kg/s) [Pa] - podtlak na ulazu u segment dimnjaka j (Pa) - izraèunati tlaèni otpor dobave zraka za ureðaj j (Pa) Zahtjev temperature: [K] 4 (2) (3) Izraèunavanje dimenzija dimnjaka sa više ureðaja za loenje zahtijeva odreðeno iskustvo i bez obzira na dobivene numerièke vrijednosti dobivene matematièki potrebno je uzeti u obzir slijedeæe sigurnosne preporuke (koje su u vidu dodatka A dane na kraj teksta same norme): Annex A1 – preporuke za dimnjak i ureðaje za loenje – Ureðaji za loenje koji se neæe koristiti neki dui vremenski period moraju imati ugraðene nepovratne zaklopke (eng. shut-off dampers). Takove naprave moraju zatvoriti prikljuènu dimovodnu cijev za vrijeme dok nema izgaranja u ureðaju za loenje. U svakom sluèaju, eventualne revizije na komori izgaranja i otvori dobave zraka na ureðajima za loenje moraju biti zatvoreni. Annex A2 – preporuke za prikljuène dimovodne cijevi – Prikljuène dimovodne cijevi moraju vertikalno izlaziti iz otvora na ureðaju za loenje prema samom dimnjaku. Ukoliko se to ne moe izvesti, duina same cijevi ne bi trebala prelaziti 0,5 m. Površina popreènog presjeka prikljuène dimovodne cijevi mora biti konstantna (u obliku i u velièini), a njena vrijednost ne moe biti manja od površine izlaznog presjeka iz ureðaja za loenje. U sluèaju kada su dva ureðaja za loenje prikljuèena na dimnjak s jednom zajednièkom prikljuènom cijevi (kaskadni sustav), površina popreènog presjeka zajednièke (vodoravne) dionice mora se izraèunati na bazi zbroja nominalnih toplinskih uèina svakog od ureðaja. (1a) - deklarirani maseni protok ureðaja za loenje (kg/s) Zahtjev tlaka: 5. Preporuke Duina vertikalnog djela prikljuène cijevi mora biti veæa od polovice ukupne duine. Ukupna duina prikljuène cijevi ne bi trebala premašiti 2,5 m. Kada ureðaji ne rade. “Otvor za izjednačenje tlaka je vrlo bitan parametar svakog pravilno dimenzioniranog dimovodnog sustava za ložišta sa zatvorenom komorom izgaranja.” - površina otvora za izjednaèenje tlaka [m2] Otvor za izjednaèenje tlaka je vrlo bitan parametar svakog pravilno dimenzioniranog dimovodnog sustava za loišta sa zatvorenom komorom izgaranja. Proizvoðaèi dimnjaka su eksperimentalnim putem dobili relevantne dimenzije otvora za svaki pojedinaèni promjer dimnjaka. Poznavajuæi ulazne velièine (tlakove dobivamo mjerenjem, a gustoæe aproksimiramo s obzirom na kemijski sastav dimnih plinova i zraka dobave) moemo izraèunati površinu samog otvora. Izrada otvora je obavezna u oba sluèaja uravnoteenog dimovodnog sustava: - kod konstrukcije paralelnih ili odvojenih kanala (eng. separate ducts), - kod konstrukcije kolinearnih ili koncentriènih kanala (eng. concentric ducts), Kada ureðaji rade u podruèju nominalnog ili minimalnog toplinskog uèina. [kg/s] - koeficijent protoka kroz otvor za izjednaèenje tlaka (ukoliko nije dan podatak od proizvoðaèa uzima se vrijednost 3) - specifièna gustoæa zraka dobave na mjestu otvora [kg/m3] 2. Raèunski postupak i osnovni principi Izraèun je baziran na odreðivanju distribucije masenog protoka u dimnjaku koja zadovoljava uvjete tlaka na svakom pojedinaènom ulazu dimnih plinova u dimnjak. Potrebno je zadovoljiti sljedeæe zahtjeve: Zahtjevi masenog protoka : [kg/s] - podtlak u dimnjaku na mjestu otvora [Pa] - podtlak u kanalu dobave zraka na mjestu otvora [Pa] (izraèun se vrši prema EN 13384-1) - specifièna gustoæa dimnih plinova [kg/m3] Primjer numeracija vrijednosti tlaka uravnoteene dimovodne instalacije dimnjaka s više ureðaja za loenje 4. Otvor za izjednaèenje tlaka (eng. Pressure equalizing opening) Stanje u toèki koja se nalazi u otvoru za izjednaèenje tlaka moemo definirati slijedeæom matematièkom formulom: [kg/s] (5) - maseni protok dobave zraka na mjestu otvora [kg/s] 6. Implementacija norme u tehnièku dokumentaciju proizvoðaèa plinskih ureðaja Zbog pojednostavljenja samog proraèuna pojedini proizvoðaèi plinske opreme su kreirali gotove projektne podloge u kojima su obraðeni standardni dimovodni sustavi i ureðaji za loenje koji su trenutno na trištu EU. Kao primjer jednih od najuspješnijih i najdetaljnijih takovih podloga moemo uzeti dokumentaciju tvrtke JUNKERS („4A PLANUNGSHEFT -MEHRFACHBELEGUNG BRENNWERT - ÜBERDRUCK“). U nastavku su dani neki osnovni parametri koji se koriste u samoj dokumentaciji: Broj kondenzacijskih ureðaja po kanalu: 2, 3, 4 ili 5 èasopis za dimnjaèarsku struku D = 140 mm…170 mm □ 140 mm x 140 mm (□ 160 mm x 160 mm) Snage kondenzacijskih ureðaja: Q1 = 3 kW… 16 kW Q2 = 7 kW… 22 kW Materijal dimovodnih cijevi: PP (polipropilen), PE-HD (polietilen visoke gustoæe), Presjek dimovodnih cijevi: d = 100 mm Presjek kanala dobave zraka: Q3 = 7 kW… 28 kW Napomena autora: Pri prevoðenju struène terminologije korištena je knjiga „STROJARSKI RJEÈNIK ENERGETSKOG STROJARSTVA I OSNOVA STROJARSTVA –mechanical power engineering dictionary with basic mechanical terms“.< Struènjaciupraksi Razgovor s gospodinom Davorom Belasom TrovanjeCO-om;vještaèenje dio posla vezan za utvrðivanje izvora ugljiènog monoksida, dok je uloga policijskog dijela ekipe fiksirati i eventualno izuzeti relevantne tragove, prikupiti podatke o ozlijeðenima i drugo. Davor Belas, dipl. ing. stroj., glavni vještak za balistièka i mehanoskopska vještaèenja Ugljièni monoksid je otrovan plin bez boje, okusa i mirisa, tako da osoba ne moe na vrijeme osjetiti njegovo postojanje u prostoriji, kao niti mjesto izvora plina. Osim toga, lako se moe proširiti prostorom pa su stoga trovanja ugljiènim monoksidom moguæa i u prostorijama koje su udaljene od izvora plina. Cilj vještaèenja je utvrditi izvor ugljiènog monoksida u prostoriji u kojoj je došlo do trovanja. Vještaèenje je timski rad koji obavlja ekipa koju saèinjavaju struène osobe ve- Prije zapoèinjanja s radom, potrebno je prvo prikupiti i analizirati dokumentaciju o montai i odravanju plinskih aparata u stanu i dimnjaka, te zatim prikupiti informacije o duljini boravka stradale osobe u prostoriji u kojoj je došlo do trovanja. Takoðer, ako su prije vještaèenja provedena odreðena mjerenja, potrebno je zatraiti nalaze i mišljenja. Vještaèenje Tijekom vještaèenja na mjestu dogaðaja, struèni dio ekipe ima sljedeæe zadatke: − Utvrditi vrstu (prirodna ili prisilna) i stanje (prohodnost) ventilacije prostora u kojem je došlo do trovanja. Tu je posebno bitno utvrditi postoje li ventilacijski ureðaji koji mogu oteati ili omesti dobavu svjeeg zraka u prostoriju u kojoj je smješten plinski aparat, odnosno, u kojoj je došlo − Odrediti volumen susjedne prostorije, ako je ventilacijskim otvorom povezana s prostorijom u kojoj je došlo do trovanja, odnosno u kojoj je smješten plinski aparat. − Utvrditi velièinu otvora na prostoriji (odrediti duljinu i širinu vrata i prozora), vrstu stolarije (klasièna ili izo) i postojanje brtvi na dovratcima i prozorskim okvirima. dijela dimnjaka, broj koljena). − Tehnièki je dosta sloena situacija ako se dimnjak sastoji od više dimovodnih kanala koji su u lošem stanju, te postoji sumnja da su porozni. Tada je potrebno provesti tzv. brtvenu probu dimovodnih kanala, s ciljem da se utvrdi dolazi li do prodora dimnih plinova iz jednog dimovodnog kanala u drugi, odnosno druge kanale. “Cilj vještačenja je utvrditi izvor ugljičnog monoksida u prostoriji u kojoj je došlo do trovanja.” − Utvrditi vrstu i stanje plinskog aparata. Ako je moguæe, raèunalom s adekvatnim programom utvrditi greške koje su se pojavile tijekom rada plinskoga aparata. − Utvrditi statièki i dinamièki tlak na plinskoj rampi bojlera i potrošnju plina u jedinici vremena pri punom optereæenju plinskoga aparata. − Vještaèenje se nastavlja mjerenjem koncentracije ugljiènog monoksida u prostoriji u kojoj je došlo do trovanja. Mjerenje je potrebno obaviti tako da se u prostoriji ostvare uvjet najslièniji uvjetima kod kojih je došlo do trovanja. Ako u prostoriji u kojoj je došlo do trovanja nema plinskoga aparata ili na aparatu ne dolazi do povrata dimnih plinova, potrebno je provjeriti postoji li moguænost izvora CO iz plinskoga aparata izvan prostorije (npr. porozan dimnjak, i sl.) ili izvor CO mimo plinskog aparata, npr. motor s unutarnjim izgaranjem (agregat, motor vozila i sl.). zane uz plinsku tehniku i dimnjake, i ekipa za oèevide policije. Struèni dio ekipe sastoji se od vještaka strojarske struke i, po potrebi, dimnjaèara, ekipe distributera plina i servisera plinskih aparata. Uloga tehnièkoga dijela ekipe je odraditi struèni do trovanja (npr. kuhinjska napa ili neki drugi odsisni ventilator). − Odrediti volumen prostorije u kojoj je došlo do trovanja, odnosno prostorije u kojoj je smješten plinski aparat. − U suradnji s dimnjaèarem odrediti vrstu dimnjaka, stanje dimovodnih cijevi plinskog aparata i otvora na cijevima i dimnjaku, te velièinu dimnjaka (ukupna visina, promjer, odnosno velièina popreènog presjeka, duljina vodoravnog Nakon obavljenoga vještaèenja, vještak piše zapisnik o vještaèenju, koji se sastoji od nalaza i mišljenja. U nalazu je opisano provedeno vještaèenje i dani su rezultati ispitivanja, a u mišljenju se daje informacija o izvoru ugljiènoga monoksida koji je doveo do trovanja.< 5 obrtnikdimnjaèar Interview Mensur Bajrektaroviæ, vlasnike tvrtke Dimopromet Ekipa Dimoprometa 6 Veæaslogaudimnjaèarstvu Gospodin Mensur Bajrektareviæ vlasnik je tvrtke Dimopromet, koja danas zapošljava èak 18 djelatnika, i jedna je od vodeæih dimnjaèarskih tvrtki u zemlji. Struèno osposobljeni djelatnici i moderna oprema zasigurno su jedna od njenih najistaknutijih prednosti, i vaan kapital daljnjeg razvoja. Internetska stranica www.dimopromet.hr sadri mnoštvo zanimljivih i korisnih podataka, i vrijedi je posjetiti. DIM: Gospodine Bajrektareviæ, malo je onih koji ne znaju za Vas. Kako ste to postigli, je li stvar samo u broju zaposlenih djelatnika? M.B.: Ja u stvari mislim da je više stvar u kvaliteti rada, odgovornosti, struènosti, opremljenosti i aurnosti mojih djelatnika i mene, nego u broju zaposlenih. DIM: Je li istina da je pjesma lijek? M.B.: Naravno, još kad se u pjesmi spominju dimnjaèari, onda je to istinski lijek za dušu. DIM: Odakle glazba u Vašim aktivnostima? Spoj je svakako neobièan, zar ne? M.B.: Kad dimnjaèar radi svoj posao s uitkom, tada naravno malo i zapjeva, tako nastane inspiracija za dimnjaèarsku pjesmu, pa to naravno netko mora i otpjevati, a taj sam morao biti baš ja…. DIM: Kako je izgledao Vaš dimnjaèarski put? M.B.: Pa vrlo, vrlo zahtjevan, mukotrpan, trnovit i jako, jako teak. Bilo je najviše dana kad se ujutro išlo u školu, a poslije podne se teško radilo da bi se samo preivjelo. DIM: Smatrate li danas Zagreb svojim domom, svojim gradom? M.B.: Apsolutno, Zagreb je moj jedini dom koji mi je sve pruio što danas imam. Zagreb je najljepši grad na svijetu, pa mu s toga na svakom svom albumu posvetim bar po jednu pjesmu, a na ovom najnovijem albumu sam mu posvetio dvije pjesme: Najljepši je Zagreb grad i Lijepa zagrepèanka. DIM: Koje su granice Vaših poslovnih ambicija? Što biste još eljeli postiæi? M.B.: Ja sam prezadovoljan svojim postignuæima, moda još jedino o èemu najviše maštam je da bude veæa sloga izmeðu mojih kolega dimnjaèara, te da što manje dolazi do meðusobnih smicalica, jer to nam jako, jako šteti, svima kao i samoj struci. DIM: Vaš nedosanjani san? M.B.: Mislim da sam Vam u prethodnom odgovoru sve rekao, al evo opet napominjem da je moj san VEÆA SLOGA U DIMNJAÈARSTVU !!!!! DIM: Kako treba izgledati dimnjaèarska tvrtka današnjice? M.B.: Pa mogu Vam reæi da kakvu sam zamišljao tvrtku današnjice takvu sam i stvorio. Mislim da je “DIMO-PROMET” d.o.o baš pravi primjer tvrtke današnjice. Ne bih htio zvuèati neskromno, pa Vas stoga pozivam da doðete u našu tvrtku i sami se uvjerite u to. DIM: Podravate li nastojanja da se dimnjaèari organiziraju? M.B.: Itekako!!! Jer samo tako moemo naprijed u Europu. DIM: Vidite li prepreke stvaranju sna- ne dimnjaèarske organizacije koja bi zaista mogla nešto promijeniti? M.B.: Volio bih da ne vidim, ali naalost i previše je tih prepreka. A ta jedna slona dimnjaèarska organizacija bila bi veoma potrebna i korisna cijeloj našoj struci, jer tad bi mogle biti ostvarene sve struène i profesionalne i, naravno, napredne ideje koje bi dovele do velikog napretka dimnjaèarske struke. DIM: Jeste li zadovoljni zajedništvom dimnjaèara? Smatrate li da ste svi na istom putu? M.B.: Ma, rekao bih da je tu puno, puno razlièitih puteva… ali ja se iskreno nadam da æemo se svi uskoro naæi na istom pravom putu i krenuti slono prema Europi. DIM: Sigurno u svojem poslu imate neke probleme o kojima prièate ujutro na kavi. Sada Vas èitaju tisuæe èitatelja… M.B.: Mogu Vam iskreno reæi da je ono što nas najviše tišti i boli nepravda oko dodjela dimnjaèarskih koncesija na podruèju grada Zagreba, jer jedna tvrtka kao što je “Dimo-promet” d.o.o., koja zapošljava i školuje veliki broj svojih struènih djelatnika, dobiva jako loša dimnjaèarska podruèja, a neka novonastala tvrtka s jednim ili èak nijednim zaposlenim djelatnikom dobije teren za koji nema šanse da struèno odradi ni sa 10 zaposlenih djelatnika. Zbog toga dolazi do svakojakih neeljenih posljedica, kao što su trovanja, poari i gušenja, jer dimnjaèarske poslove obavljaju nestruèni i neiskusni dimnjaèarski djelatnici. DIM: Jeste li zadovoljni moguænostima školovanja dimnjaèara? M.B.: Naravno, vrlo sam zadovoljan. DIM: Jeste li zadovoljni suradnjom s proizvoðaèima plinskih ureðaja? M.B.: Pa tako, kako s kojim, ali uglavnom jesam. DIM: Smatrate li da su stranke, dakle korisnici dimnjaka i raznih dimovodnih rješenja, sami krivi za katastrofalno stanje i neodgovornost? Ili je djelomièno kriva i nedovoljna informiranost? M.B.: Rekao bih da je krivica podijeljena, jer kriva je i neinformiranost stranaka, kao i njihova neodgovornost. Naalost, dok se ne dogodi nešto strašno, previše olako to shvaæaju i nisu svjesni opasnosti koja im prijeti ako se dimovodni kanali i loišta redovno ne kontroliraju. DIM: Imate li problema sa strankama? Jesu li dovoljno svjesni Vaše odgovornosti? M.B.: Mogu uz prethodni odgovor još dodati da dimnjaèari imaju vrlo veliku odgovornost, ukoliko doðe do neeljenih posljedica kao što su trovanje i gušenje, jer tada se dimnjaèar poziva na odgovornost i to ga dovodi èak i do zatvora!! DIM: Posao se širi na obitelj. Je li to Vaš utjecaj? M.B.: Svakako, jer u mojoj tvrtki rade moja dva sina, koji su uz mene jako zavoljeli dimnjaèarski posao. DIM: Gospodine Bajrektareviæ, bilo nam je izuzetno zadovoljstvo imati Vas kao gosta u DIM-u. Nadamo se da æete uspjeti ostvariti Vaše poslovne ambicije, a isto toliko elimo Vam i u glazbi. M.B.: Puno hvala, i ja se Vama takoðer zahvaljujem, i bila mi je izuzetna èast razgovarati s Vama!!!< èasopis za dimnjaèarsku struku 7 obrtnikdimnjaèar Dogaðanja Jedan u nizu koraka ka uspješnoj i djelotvornoj suradnji “...teoretsko i praktično školovanje mora obuhvatiti znatno širu tematiku, što je bio slučaj i ovom prilikom, ali pokazalo se da su mjerenja uvijek dobrodošla tema.” Školovanjedimnjaèara U Školskom centru Bosch toplinske tehnike odrano je prvo organizirano školovanje dimnjaèara, na ureðajima Junkers i Buderus. U svim terminima, Školski cen- tar je bio ispunjen. Pokazatelj je oèit: dimnjaèarska struka potrebita je ovakve vrste prijenosa informacija, a Junkers i Buderus prikladno su odgovorili. Mnoštvo je tema koje zaokupljaju pozornost dimnjaèarske struke, te se detaljno obraðuju na skupovima, konferencijama, prezentacijama, forumima. Meðutim, pogled u same osnove djelatnosti ove struke izdvaja: mjerenja. Naravno, teoretsko i praktièno školovanje mora obuhvatiti znatno širu tematiku, što je bio sluèaj i ovom prilikom, ali pokazalo se da su mjerenja uvijek dobrodošla tema. Stoga je praktièni dio školovanja izveden upravo na mjerenjima, na koja je stavljen poseban naglasak. S obzirom na oèigledno veliku potrebu razmjene informacija, sa zadovoljstvom moemo ustvrditi da je ovo samo jedan u nizu koraka ka uspješnijoj i djelotvornijoj suradnji. Struènost i profesionalnu sposobnost u tom pogledu zajednièki podiemo na višu razinu.< Praktièni dio školovanja izveden upravo na mjerenjima, na koja je stavljen poseban naglasak Izdimnjaèarskepovijesti “Gorimupodpetama!” Dimnjaèar s pomoænikom. Iako je tijekom 18.-og stoljeæa, zbog industrijske revolucije koja je uzrokovala nagli porast primjene ugljena u domaæinstvima, naglo porasla potreba za dimnjaèarima, još uvijek nisu postojala pravila ili zakoni koji bi zaštitili radnike ove sve vanije struke. Stoga su Glavni dimnjaèari nesmiljeno iskorištavali djecu za èišæenje dimnjaka, prema kojoj su se odnosili kao prema robovima. Naravno, i sami su nekada prolazili takvu torturu, te nisu smatrali da bi neka od novijih generacija trebala biti pošteðena. Jedini zahtjev koji je pred njih postavljen, bio je da puštaju djecu u nedjeljnu školu, ali niti njega se nisu pridravali. Posao dimnjaèara bio je izuzetno opasan. Dimnjaci su bili uski i visoki, a djeca su stradavala od gušenja, padova i karcinoma. Nerijetko bi se zaglavili u uskom dimnjaku, ispunjenom èaðom i smolom. Èesto za osobu koja je u problemima èujemo izraz „Gori mu pod petama“. Izraz zapravo ima porijeklo u obièaju Glavnih dimnjaèara da zapale vatru u loištu, kako bi njihov dimnjaèar bre radio i nastojao što prije izaæi. Hoæe li mali dimnjaèar stradati, nije bilo vano. Jer, u to je doba napuštene djece bilo napretek. Za uske dimnjake bila su najpogodnija što manja djeca, pa su dimnjaèari radili od svoje sedme godine, dobivali su vrlo oskudnu prehranu, spavali su u podrumima na vreæama èaðe. Glavni dimnjaèari uzimali su za pomoænike i djevojèice. U Engleskoj je od 1778. na snazi bio Zakon o boljoj regulaciji dimnjaèara, prema kojem je Glavni dimnjaèar smio imati najviše šest pomoænika, i to ne mlaðih od osam godina. No, nije se poštivao. Zanimljivo, Danska je znatno prije Engleske uvela pravilo obavezne zaštitne odjeæe i opreme, te obvezu redovitog pranja. Tek 1840.-e donesen je u Engleskoj zakon koji zabranjuje rad dimnjaèara mlaðih od 21 godine. Meðutim, ovaj se zakon nije poštivao sve dok èetiri godine kasnije nije uvedena i ozbiljnija kazna za prekršitelje. 10 £ kazne tada je predstavljalo veliku svotu, pa je odnos prema dimnjaèarima postao bolji. No, jasno je da je za bolje uvjete rada i ivota bilo potrebno organizirati se u udrugu koja æe zastupati interese dimnjaèara.< Ulica u Viktorijanskom Londonu. Nagradnaigra igra Odgovor za nagradno pitanje 7. broja glasi: b) 200 Pa Junkers ljetnu jaknu osvojio je: Ivan Matus – Krievci. Èestitamo! impressum Bosch digitalni detektor PDO 6 Nagradno pitanje 9. broja: Zašto kod višespojnih kondenzacijskih aparata na jednu dimovodnu vertikalu, moe biti manji presjek dimovoda nego kod konvencionalnih? a) proizvoðaè dimovoda nema veæu dimovodnu cijev b) iz estetskih razloga c) kod izgaranja 1 m3 plina produkt je nusprodukt, 2 m3 vode koje odvodimo kao kondenzat Vaše toène odgovore oèekujemo poštom na adresu: Robert Bosch d.o.o., Toplinska tehnika JUNKERS Ul. kneza Branimira 22, 10040 Zagreb Rješenja primamo zakljuèno sa 31. 12. 2009. Prvi toèan odgovor osvaja Bosch digitalni detektor PDO 6. Nagradna igra provodi se iskljuèivo na teritoriju Republike Hrvatske. Nagrade se isporuèuju poštom. Djelatnici tvrtke Robert Bosch d.o.o. iskljuèeni su iz nagradne igre. Izdavaè: Robert Bosch d.o.o., Kneza Branimira 22, HR - 10040 Zagreb - Dubrava • tel.: +385/1/295-80-71; fax: +385/1/295-80-80 • www.bosch.hr; www.junkers.com/hr Direktor: Thomas E.Beyer, dipl. oecc. • Glavni urednik: Darko Mueviæ, dipl. ing. • Tehnièki urednik: Ines Marciuš Kruljac • Uredništvo: Dijana Prnjak, dipl. oecc; Miroslav Buljan, dipl. ing; Dino Juriša, dipl. ing; Mario Širiæ, dipl. oecc; Danijela Tomasko; Gordana Jankoviæ; Ana Opaèak, oecc.; Nebojša Stojadinoviæ; Igor Haramina, dipl.ing. • Vanjski suradnik: mr. sc. Zdenko Meczner, dipl. ing. stroj.; Davor Belas, dipl. ing. stroj.; Marko Jakoboviæ, dipl.ing.stroj. • Fotografija: Junkers • Realizacija: Grafem • Naklada: 3000 primjeraka • Èasopis DIM je besplatan. Izlazi 4 puta godišnje. • studeni 2009. Napomena: Ovaj èasopis distribuiran je na poštanske adrese struènih osoba u najboljoj namjeri s ciljem bolje informiranosti i edukaciji. Poštanske adrese dobivene su s interneta ili od pojedinih tvrtki, te dodavane postojeæoj bazi podataka Toplinske tehnike JUNKERS. Ukoliko unatoè svemu imamo krive informacije, one su nenamjerne te Vas molimo da nam dostavite ispravne podatke. Hvala. 8
© Copyright 2024 Paperzz
