obrtnikdimnjaèar ISSN1846-5161 besplatni primjerak broj 6 godina II prosinac 2008 èasopis za dimnjaèarsku struku elimo vas informirati a v o n a n t e r s ! 9 0 0 2 Gostkolumnist kolumnist Oprezs dimnjacima str. 2 Dogaðanja 1.Konferencija dimnjaèara Hrvatske str. 4 Noveusluge Kontaktcentar BoschToplinske tehnike. str. 6 Dimdozna(je) Dimnjaèar-èestitar Kolaèiæizasreæu elite li svojim dragim osobama èestitati nekom prigodom i poeljeti im sreæu, u okolici Kölna i Bonna moete naruèiti osobu odjevenu u klasiènu odjeæu dimnjaèara. Najam iznosi 230,00 € za cca. 20 minuta! Što je isplativije – biti pravi ili „krivi“ dimnjaèar?< U ovo boiæno vrijeme svaka ideja našim vrijednim domaæicama koje peku kolaèe je dobrodošla. A evo jedne ideje i za ene naših dimnjaèara: na slici vidimo kockice od marcipana zajedno s malenim dimnjaèarom, a sve zajedno na podlozi od èokolade. Mljac! (www.creativesugar-studio.de)< obrtnikdimnjaèar Editorial Dragi èitatelji, U dimnjaèarskoj su se struci ove godine zbivali znaèajni dogaðaji. Ako izdvojimo samo neke, poèeo bih s Plinarskim forumom. Prvi je puta upravo ove godine bila uoèljiva podjela tematike, uopæeno govoreæi, na plinsku i dimnjaèarsku, te je dimnjaèarska struka dobila cjelodnevni program izlaganja. Dimnjaèarska problematika pokazala se veæ odavno vruæom temom kojoj nije posveæena dovoljna i zasluena pozornost. Dimnjaèari veæ due vrijeme upozoravaju na nedostatke u zakonu i praksi, što se neposredno odraava na smanjenu sigurnost korisnika. Junkers je, uoèivši potrebu za doprinosom ne samo razrješenju sloene situacije, nego i ostvarenju zasluenog statusa ove izuzetno vane struène djelatnosti, te usklaðenju s europskim zakonskim naslijeðem, još prošle godine zapoèeo nizom aktivnosti u suradnji s dimnjaèarskim organizacijama i obrtima. Tada je, sjetimo se, odran Prvi susret dimnjaèara, a u rukama dimnjaèara i djelatnika srodnih struka osvanuo je prvi broj DIM-a. Postalo je jasno da jedan dan posveæen dimnjaèarima, posebice u vrijeme promjena u smislu prilagodbe europskim normama, nije niti priblino dovoljan. Ove je godine u organizaciji tvrtke Junkers odran Drugi susret dimnjaèara. Prema reakcijama nazoènih, usudio bih se nazvati ga uspješnim korakom u, kako bi se danas popularno reklo, otvaranju novih tematskih poglavlja. Iako æemo ustvrditi da teme nisu nove, vjerujem da æemo se sloiti da im je neophodno potreban sustavan, smislen pristup. U organizacijskom smislu, svakako je znaèajan bio osnutak nove organizacije: Struène udruge za sanacije dimnjaka. Nunost organizacijskih i zakonodavnih promjena u skladu s europskim pravnim naslijeðem otvorilo nam je priliku postavljanja vlastitih osnova za daljnji razvoj dimnjaèarske struke i organizacijske cjeline. Priliku da organizirana, struèna, ali i nadasve slona dimnjaèarska zajednica postane utjecajan zakonodavni èimbenik. Moemo li ovu priliku iskoristiti? Ili, bolje pitanje, znamo li je iskoristiti? Imamo znanje, imamo iskustvo, imamo elju za razvojem i probitkom. Nakon pojedinih kritiènih komentara, iako malobrojnih, pitam se: moda nam još jedino nedostaje malèice suradnje, tolerancije i otvorenosti? Odrana je Prva konferencija dimnjaèara Hrvatske. Smisleno organiziran susret koji æe razvoj dimnjaèarske struke poticati iz samog središta organizacije. Rekli bi Ameri: „Back to the roots“, ili „natrag korijenima“. Ili, organizirajmo se prvenstveno u vlastitim redovima, a svi suradnici dobre volje i korisnog znanja su nam onda dobrodošli. Veseli nas ovakva inicijativa, mislim da je nastupila u pravo vrijeme, ako ne i zadnji trenutak. Svaka inicijativa napretka, te organizacijskog i struènog poboljšanja, ako nije iskljuèiva, odnosno ako obuhvaæa interes cjelokupne organizacije ili zajednice, mora uroditi èvrstim poslovnim i struènim pozicijama. Pozicijama koje svim subjektima moraju omoguæiti poslovni i struèni napredak, ali ujedno na korist organizacije, te nadalje šire struène i korisnièke populacije.< Gostkolumnist piše: mr.sc.ZdenkoMecznerdipl.ing.stroj. Ekspoatabilnost saniranog dimnjaka Oprezsdimnjacima Gradski ured za prostorno ureðenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Gradski komunalni redar za dimnjaèarske poslove - grad Zagreb Na tehnièke karakteristike konstrukcije, kao i na troškove njezine izrade i odravanja, odnosno na ukupnu konkurentnost proizvoda - bitno utjeèemo odabirom materijala. Izbor materijala je usko povezan s projektiranjem i konstruiranjem dijelova i izborom i razradom postupaka proizvodnje i montae. Kljuène odluke o materijalu, u pravilu, donose konstruktori, premda se problem zamjene materijala moe pojaviti i pri upotrebi proizvoda. Najvaniji i osnovni zahtjev vezan je uz funkcioniranje cijele konstrukcije. Eksploatabilnost nam govori o ponašanju materijala u upotrebi. Pri tomu treba voditi raèuna o: a) odravanju definiranih dimenzija i oblika konstrukcije - bitna su mehanièka svojstva materijala; b) odravanje cjelovitosti konstrukcije - otpornost na lom za koju su bitna mehanièka svojstva materijala; c) sprjeèavanju ošteæenja površine zbog trošenja, korozije i sliènih procesa dotrajalosti; d) zadravanju ostalih fizikalnih svojstava bitnih za odravanje funkcije proizvoda u vremenu njegove upotrebe. “Širenjem plinske mree po naseljima i gradovima, sve se više kuæanstava odluèuje za korištenje plinskih trošila za grijanje i toplu vodu koja se, u pravilu, prikljuèuju na dimnjak bez ikakvih sigurnosnih zahvata na njemu, jer je uvrijeeno pogrešno mišljenje da je dimnjak ispravan ako je prohodan, a osobito ako je u funkciji više godina” 2 Razvoj ureðaja za grijanje trebao bi pratiti i tehnièki razvoj dimnjaka Najèešæe upotrebljavani materijal za sanaciju dimnjaka je èelik 1.4404 za unutrašnji plašt dimovodne cijevi, koja se uvlaèi u postojeæi stari klasièni dotrajali dimnjak napravljen od cigle i to tako da preuzme ulogu odvoðenja dimnih plinova od loišta u atmosferu. Sanaciju dimnjaka treba provoditi, ne samo kada je postojeæi dimnjak izgubio radna svojstva, veæ i onda kada mijenjamo ureðaj za grijanje sa krutog ili tekuæeg na plinsko gorivo. Termotehnièke vrijednosti puno je tee uskladiti kod plinskog dimnjaka nego kod onoga kod kojeg je gorivi ugljikovodik u krutom ili tekuæem stanju . Razvoj ureðaja za grijanje, koji je zbog potrebe za uštedom energije i zaštitom okoliša posljednjih godina napredovao, trebao bi usporedo biti popraæen tehnièkim razvojem dimnjaka. Prema tomu, potrebni su novi dodatni zahtjevi za dimnjake, kako za rad s pretlakom, tako i za rad sa stvaranjem kondenzata. Širenjem plinske mree po naseljima i gradovima, sve se više kuæanstava odluèuje za korištenje plinskih trošila za grijanje i toplu vodu. U pravilu, takva se trošila prikljuèuju na dimnjak bez ikakvih sigurnosnih zahvata na njemu, jer je uvrijeeno pogrešno mišljenje da je dimnjak ispravan ako je prohodan, a osobito ako je u funkciji više godina. Izabrati materijal dovoljne dinamièke izdrljivosti površine i korozijske postojanosti Tribologija, kao znanstvena disciplina, ukazuje na podjelu sluèajeva trošenja dimovodne stjenke djelovanjem erozije kapljevinom i kavitacijom. To kao mehanizam trošenja ukazuje na dva stupnja opasnosti: visoki umor površine i nisku tribokoroziju (kod relativnog gibanja strujanja i pokazatelja otpornosti na trošenje - dinamièka izdrljivost površine - koji su doveli do neispravnosti, odnosno do poremeæene ili onemoguæene moguænosti odvoðenja produkata izgaranja). – Dio 2: Metalne cijevi i spojevi od 01.05.2006 (dopunjen 01.11.2007) (Ukljuèene krute i savitljive cijevi) • EN 1859 Dimnjaci – Metalni dimnjaci – Ispitne metode • Temperaturna klasa npr. T450 (radna) • Plino nepropusnost/tlaènost klasa npr. N (negativna) ili P (pozitivna) • Radni uvjeti npr. D (suho) ili W (mokro) • Korozijski test npr. V2 • Oznaka - materijal oznaèen uz pomoæ tablice u normi (50 = 1.4404, 316L) Slika 3. Ispitivanje na vlagu • Debljina stjenke, npr. 050 = 0.5mm • Vatrootpornost, npr. O ili G (G =otpornost èaðenju) + udaljenost od zapaljivih materijala u mm, npr. 50 • npr. ICS EN1856-1 T450 N1 W V2 L50050 G50 • Konstrukcija instaliranog dimnjaka odreðena je nacionalnim propisom, potvrðeno, npr. ’’markicom’’ na inspekcijskim vratima dimnjaka. Ureðaji potrebni za ispitivanje: Slika 4. Ispitivanje na zagrijavanje okoline Prema struènoj literaturi, mjera za izbjegavanje nepovoljnih sluèajeva kavitacijske erozije je izbor materijala dovoljne dinamièke izdrljivosti površine i dovoljne korozijske postojanosti Uvlaèenje èeliènih ili drugih odgovarajuæih cijevi, koje æe zadovoljiti spomenuta dva stupnja opasnosti, potrebno je uèiniti uvijek kada je dimnjak dotrajao, neovisno o vrsti goriva, ali i onda kada je cigleni dimnjak postao plinski dimnjak. Slika 1. Plino nepropusnost/tlaènost Slika 5. Ispitivanje na savijanje dimnjaka – vjetar Propisane norme EU • EN 1856-1 Dimnjaci - Zahtjevi prilikom obnove metalnim cijevima – Dio 1: Dijelovi dimnjaka od 01.04.2005 • EN 1856-2 Dimnjaci - Zahtjevi prigodom obnove metalnim cijevima Slika 2. Ispitivanje nosivosti metalnih cijevi – tlaèno naprezanje Svi materijali koji se koriste za sanaciju, trebali bi biti podvrgnuti detaljnom ispitivanju prema EN normama prikazanim na priloenim fotografijama. Ispitivanje bi bilo provedeno i popraæeno ''Izvješæem o ispitivanju'' – atestom u našoj zemlji. Takoðer bi, zbog svakog dana sve modernije i sofisticiranije opreme za grijanje, ali i brojnih materijala dimnjaka, trebalo provoditi kontinuiranu izobrazbu dimnjaèara.< èasopis za dimnjaèarsku struku Iskustvo piše: mr.sc.ZdenkoMecznerdipl.ing.stroj. Ponovno trovanje stanovnika grada Zagreba ugljiènim monoksidom Atmosferskombojlerutrebadovoljnozraka Zbog nedovoljno zraka za nesmetani rad atmosferskog bojlera, povratkom produkata izgaranja u kojima se uvijek nalazi i ugljièni monoksid, samo prisebnošæu i brzinom brine majke nije se dogodila tragedija Od našeg prošlog javljanja, bili smo svjedoci još jednog trovanja na podruèju grada Zagreba, kada je ugroen ivot i zdravlje majke i njenog jednogodišnjeg djeteta. U veèernjim satima prigodom veèernjeg kupanja, majka je u kupaonici osjetila vrtoglavicu, a i njeno jednogodišnje dijete je bilo vidljivo omamljeno. Spretna i sabrana majka odmah je nazvala hitnu pomoæ, koja je nakon pregleda konstatirala trovanje ugljiènim monoksidom. Majka i dijete hitno su upuæeni u bolnicu, majka je nakon mjerenja koncentracije ugljiènog monoksida u krvi puštena na kuænu njegu, a dijete je zadrano u bolnici na daljnjem promatranju. Prema posljednjim informacijama, dijete se oporavilo i zdravstveno stanje je zadovoljavajuæe. Što se dogodilo? Prigodom kupanja u kadi, u kupaonici velièine dva èetvorna metra i volu- mena prostorije šest èetvornih metara - radio je plinski atmosferski bojler, snage 24 KW. Nastavno na kupaonicu nalazi se hodnik velièine jednog èetvornog metra te zajednièki prostor bez vrata i pregradnog zida – kuhinja velièine dva èetvorna metra, u kojoj je prikljuèena napa za odvoðenje mirisa nastalih kuhanjem hrane. Prema izjavi svjedoka, napa je radila u vrijeme dok je majka kupala dijete. Kod kuhinje nalazimo vrata, kojima se ulazi u dnevni boravak i blagovaonicu, velièine 30 èetvornih metara, u kojoj je stara drvena stolarija zamijenjena novom modernom PVC stolarijom. Napa snanim pretlakom ometa rad atmosferskog bojlera! Moje prvo pitanje kada sam došao na mjesto nezgode i ušao u dnevni boravak bilo je jesu li imali problema s radom, odnosno gašenjem bojlera. Kao što sam i oèekivao, odgovorili su potvrdno, s tim da je baš dan ranije bio serviser bojlera, koji je pokušavao otkloniti kvar. Oèito ga nije otklonio. A nije ga otklonio, jer ga nije niti detektirao. Naime, u sluèaju da imamo plinski atmosferski bojler, najstroe je zabranjeno imati i napu, koja svojim snanim pretlakom ometa rad atmosferskog bojlera. Odnosno, napa prisilnim puha- njem odvlaèi prirodni uzgon i cijelo vrijeme usisava produkte izgaranja iz dimnjaka u ivotni prostor. O tomu najbolje govori priloena fotografija. Rješenje - potrebni zrak za izgaranja dovoditi iz vanjskog prostora Nadalje, prigodom ugradnje PVC stolarije, raèunica: od jednog prostornog metra zraka potrebnog za izgaranje 1 KW snage atmosferskog bojlera, znaèi za 24 KW atmosferski plinski bojler 24 prostorna metra zraka pada u vodu, jer se raèunica zraka potrebnog za izgaranje poveæava za èetiri puta zbog slabe propusnosti PVC stolarije, odnosno prozora i vrata. Nova raèunica zraka potrebnog za izgaranje pokazuje da nije dovoljno 24, nego 96 prostornih metara zraka! tihi ubojica, koji u ovom sluèaju samo prisebnošæu i brzinom brine majke nije završio najgorim moguæim ishodom. U tom je stanu iskljuèen dotok plina. Buduæi da u toj stambenoj zgradi postoji moguænost postojanja još takvih instalacija plinskih bojlera, da bi se sprijeèilo daljnje trovanje ljudi, od podruène dimnjaèarske slube zatraili smo reatestaciju dimnjaka i postavljenih plinskih trošila u svim stanovima. Jer, prema in- “...u sluèaju da imamo plinski atmosferski bojler, najstroe je zabranjeno imati i napu, koja svojim snanim pretlakom ometa rad atmosferskog bojlera.” A, koliko smo mi imali? Ako zbrojimo kupaonicu, hodnik, kuhinju, dnevni boravak i blagovaonicu – to je 84 prostornih metara zraka i to ne raèunajuæi ugraðene kuhinjske elemente i ormare, koji nam dodatno smanjuju volumen za osam prostornih metara. Preostalo nam je ukupno 76 prostornih metara zraka što, oèito, nije dovoljno za nesmetani rad atmosferskog bojlera, veæ je došlo do povratka produkata izgaranja. U tim se produktima izgaranja uvijek nalazi i ugljièni monoksid, taj formaciji podruènog dimnjaèara, ošteæena stranka prikljuèila je atmosferski plinski bojler bez nalaza dimnjaèara, samo u dogovoru s plinoinstalaterom. Produkti izgaranja (prikazani utom bojom) upravo su na ovakav naèin ulazili u stambeni prostor otrovanih osoba U tom stanu bit æe potrebno provesti sanaciju i to, ako stranka ostaje pri PVC prozorima, iskljuèivo primjenom jednog od naèina koji æe potrebni zrak za izgaranja dovoditi iz vanjskog prostora, znaèi ne više korištenjem zraka iz prostora u kojem je smješten plinski aparat.< Primjenaupraksi piše:DinoJurišadipl.ing.stroj. Sigurnostkorištenjaplina Plin kao gorivo sredstvo u plinskim ureðajima za grijanje predstavlja potencijalnu opasnost s dva aspekta: opasnost koja proizlazi iz zapaljivosti plina (odnosno njegove eksplozivnosti u odreðenoj koncentraciji), te opasnost koja proizlazi iz otrovnosti proizvoda izgaranja plina. Proizvoðaè ureðaja mora korisniku ponuditi naèine zaštite u obliku mehanièkih ili elektronièkih elemenata nadzora ispravnog rada ureðaja. Nadalje, proizvoðaè osigurava i korisniku stavlja na raspolaganje struènu mreu ovlaštenih servisera, osposobljenih za kontrolu ispravnog rada ureðaja, a posebice njegovih sigurnosnih elemenata. Prvi preduvjet sigurnog korištenja plinskog ureðaja jest brtvljenje plinskog puta. Ispitivanje nepropusnosti plinskog puta svakog ureðaja provodi se u tvornici nakon silaska s proizvodne trake, sluèajnim odabirom odreðenog broja ureðaja iz skladišta veæ pregledanih ureðaja, te od strane ovlaštenog servisera prilikom puštanja ureðaja u pogon. Izmeðu plinskog ureðaja i plinske mree nalazi se plinska slavina, koja zatvaranjem prekida dotok plina u ureðaj. Na raspolaganju su i ventili opremljeni toplinskom zaštitom, ujedno zakonski propisanoj u sluèaju prikljuèka plinskog ureðaja na tekuæi plin. Toplinska zaštita mehanièki trajno sprjeèava protok plina kroz plinsku slavinu u sluèaju prekoraèenja odreðene temperature. Izmeðu plinske slavine i plamenika nalazi se regulacijsko-sigurnosni plinski ventilski sklop, koji se naziva plinska armatura ili plinska rampa. Sadri elektronièki upravljani regulacijski ventil, kojim se odreðuje kolièina plina u protoku do plamenika, te jedan ili dva sigurnosna elektrièna ventila. Sigurnosni ventili imaju ulogu prekida protoka plina u sluèaju da nije došlo do paljenja plamena na plameniku. Elektronika prepoznaje uspješno palje- nje plamenika prema signalu ionizacijske elektrode, smještene na plameniku tako da je zahvaæa plamen. U sluèaju da nije došlo do paljenja, upravljaèka elektronika ne dobiva signal ionizacije, te sigurnosni ventil prekida protok plina. Plinski ureðaji dijele se na ureðaje s prikljuèkom odvoda dimnih plinova u dimnjak, i ureðaje s prisilnim odvodom dimnih plinova i dovodom zraka za izgaranje pomoæu ventilatora. Ureðaji s prikljuèkom na dimnjak opremljeni su osiguraèem strujanja dimnih plinova, odnosno konstrukcijskim rješenjem koje omoguæava detekciju eventualnog povrata dimnih plinova u prostor. Prateæi sigurnosni element je osjetnik povrata dimnih plinova, smješten na osiguraèu strujanja dimnih plinova tako da na osnovi promjene temperature prepoznaje neeljenu pojavu dimnih plinova u prostoru. Vano gledište sigurnosti kod ovih ureðaja, s obzirom da su ovisni o zraku u prostoru ugradnje, jest potrošnja kisika za izgaranje. Odgovarajuæa kolièina zraka u prostoriji mora biti osigurana volumenom prostorije i odgovarajuæom dozrakom. Ureðaji s prisilnom izmjenom dimnih plinova i zraka za izgaranje opremljeni su tlaènom diferencijalnom sklopkom, koja na osnovi razlike tlakova prepoznaje zadovoljavajuæe uvjete odvoda dimnih plinova i dobave zraka za izgaranje. Na izmjenjivaèu topline nalaze se dva temperaturna osjetnika: osjetnik polaznog voda i sigurnosni temperaturni graniènik. Treæi temperaturni osjetnik kontrolira sanitarnu vodu. Prekoraèenje maksimalnog tlaka sustava od 3 bara sprjeèava sigurnosni ventil. Sigurnosni elementi daju signal elektronici da zaustavi rad ureðaja, kako sigurnost korisnika ne bi bila ugroena. Junkersovi ureðaji opremljeni su dijagnostièkim sustavom koji u sluèaju zaustavljanja ureðaOsiguraè strujanja Kontrola odvoda dimnih plinova Sigurnosni temperaturni graniènik i temperaturni osjetnik Temp. osjetnik tople vode Ionizacijska elektroda (kontrola plamena) Multi-funkcijski zaslon (displej) Sigurnosni ventil Plinska armatura: dva sigurnosna ventila ja, ali i pojave bilo koje druge pogreške koja ometa ispravan rad ureðaja, pokazuje vrstu pogreške odreðenom šifrom. Sigurnosni elementi i mjere provjere tijekom proizvodnje i prije puštanja u opticaj predstavljaju odlike vrhunskog proizvoðaèa. Meðutim, valja naglasiti da je sigurnost korisnika uvelike i u domeni osobne odgovornosti, jer tek redovita kontrola i odravanje od strane ovlaštenog osoblja osigurava funkcionalnost sigurnosnih i svih ostalih elemenata ureðaja.< Prikaz sigurnosnih elemenata na ureðaju Junkers Eurostar s prikljuèkom na dimnjak 3 obrtnikdimnjaèar Dogaðanja piše:DinoJurišadipl.ing.stroj. 1.KonferencijadimnjaèaraHrvatske “...aktivni sudionici Konferencije pripadaju samoj struènoj jezgri današnje dimnjaèarske organizacije, ali i srodnih struka.” Moe li dimnjaèarska organizacija ponuditi rješenja sigurnosti korisnika dimnjaka, energetskih i ekoloških uvjeta koje postavlja Europa, i – vlastite opstojnosti? Prva konferencija dimnjaèara Hrvatske otvorila je veæ poznate teme, ali sada neposredno u vlastitim redovima i s jasnom namjerom njihova rješenja. Junkers se u skladu s dosad jasno iskazanom namjerom doprinosa dimnjaèarskoj struci, odazvao susretu kao glavni sponzor Konferencije. Svijest o potrebi hitne reakcije na ugroenu sigurnost korisnika plinskih ureðaja prikljuèenih na neispravne dimnjake, ali i zavidna upornost dimnjaèarske zajednice, doveli su u posljednje vrije- nu. Naime, aktivni sudionici Konferencije pripadaju samoj struènoj jezgri današnje dimnjaèarske organizacije, ali i srodnih struka. I, još znaèajnije, predstavljaju oèite pokretaèe pozitivnih kretanja u smjeru napretka dimnjaèarske struke, kako na organizacijskom, tako i na struènom planu. Ako nabrojimo samo nekoliko imena iz nazoènog samog vrha struke, kao što su Meczner, Šenjug, Strelar, Jakoboviæ, èitatelju æe biti jasno da je skup sazvan s ozbiljnom namjerom ne samo otvaranja veæ poznatih tema, nego i poduzimanja koraka ka njihovom rješenju. Zasigurno moramo primijetiti da, usprkos dosadašnjim naporima i upozorenjima koja su sve glasnije dolazila iz dimnjaèarske struke, znaèajan utjecaj na navedene pomake imaju i aktualne okolnosti. Nastojanja pristupa Europskoj zajednici zasigurno su pridonijela boljem sluhu nekih mjerodavnih institucija, iako je to još uvijek daleko od potrebnog Izlaganje gosp. Zdravka Šenjuga, predsjednika Hrvatske dimnjaèarske udruge no temeljene na vrlo strogim zahtjevima. Stavljajuæi pod upitnik èak i ekonomski prosperitet. Jasno nam je da æe nam tehnološki skok biti zahtjevniji od svjetskog rekorda. Znanje i iskustvo, te oèita namjera da se struka podigne za zasluenu razinu znaèajnog zakonodavnog, savjetodavnog i na kraju izvedbenog èimbenika, ulijevaju povjerenje slušateljima skupa. Ono što bi DIM rado dodao, pa i naglasio, jest da slušatelji nikako ne smiju više biti samo publika, nego akteri promjena. Jasno je iskazano i mišljenje da suradnja mora biti ostvarena i sa srodnim strukama, što je Junkers poticao veæ prethodno organiziranim Susretima dimnjaèara, izdavanjem brošura i èasopisa DIM, sudjelovanjem na dimnjaèarskom dijelu programa Plinarskog foruma, dimnjaèarskim skupovima, i sl. Stoga æe DIM, moda pomalo i neskromno, zakljuèiti da je Junkers jedan od aktivnih sudionika promjena, nastojeæi doprinijeti svim pozitivnim pomacima koje dimnjaèarska struka smatra potrebnim za daljnji prosperitet. Prva konferencija dimnjaèara Hrvatske pokazala se vrlo smislenim susretom, koji je unutar same struke postavio pitanja sa zahtjevom hitnog odgovora. Preuzevši odgovornost ponude rješenja unutar vlastitih redova, dimnjaèarska zajednica postavila je još jedan uvjet. Uvjet koji moda nije iskazan rijeèima, ali mogao bi logièno slijediti iz pokazanih namjera. Uvjet je: slonost dimnjaèarske strukture i subjekata koji ele doprinijeti njenom daljnjem razvitku. Je li nam Europa daleko, je li nedostina? Nakon Konferencije, neæemo pitati Dinamo.< Mjerenja na ureðajima Junkers, izlae kolega Nebojša Stojadinoviæ me do znaèajnih pomaka u organizaciji i opsegu aktivnosti dimnjaèarske strukture. Iako se o ovim problemima govori veæ due vrijeme, DIM uoèava da su dimnjaèarske organizacije tek unatrag nešto više od jedne godine postigle vidljiv pomak. “Uvjet je: slonost dimnjaèarske strukture i subjekata koji ele doprinijeti njenom daljnjem razvitku.” U slijedu znaèajnih dogaðanja, na inicijativu i u organizaciji Hrvatske dimnjaèarske udruge, odrana je Prva konferencija dimnjaèara Hrvatske, u Stubièkim toplicama, 27. studenog. Veæ sama organizacija, povjerena tvrtki Avrion koja se profesionalno bavi upravo organizacijom skupova, pokazala je visoki stupanj profesionalizma i ozbiljnih namjera. Pogled na spisak predavaèa, organizatora i okupljeno mnoštvo, podignuo je ovaj dojam na još višu razi- razumijevanja problematike. A, još dalje od stvarnog djelovanja koje je neophodno da bi rijeèi izgovorene ex cathedra Konferencije zaista zaivjele u praksi. DIM mora izraziti pohvale nastupima pojedinih struènjaka predavaèa koji su otvorenim i jasnim rijeèima postavili probleme na vidjelo, za razliku od mnogih nekada izgovorenih reèenica sjajno spakiranih „za pod bor“. U trenucima kada se na ovim prostorima još uvijek borimo s uvjetima osnovne sigurnosti korisnika plinskih ureðaja, Europa postavlja standarde i norme za obranu energetske i ekološke stabilnosti. Kakve-takve1, ali zasigurS obzirom da znamo da je najveæa prijetnja energetskoj i ekološkoj stabilnosti izvan dosega europskih zakona i dogovora. 1 Mlade nade u dimnjaèarskoj struci DIM komentira Neodgovoreno pitanje tijekom Prve konferencije dimnjaèara bilo je hoæe li nakon 2012.-e biti dopuštena ugradnja ureðaja s prikljuèkom na dimnjak. Pitanje je, zapravo, trebalo biti drugaèije koncipirano. Oèekivane promjene moguænosti ugradnje odreðenih vrsta ureðaja proizlaze iz zahtjeva energetske djelotvornosti, dakle iskoristivosti energenta, i ekološke prihvatljivosti, dakle emisije NOX i CO2. Stoga pitanje o moguænostima ugradnje nekog ureðaja ne treba promatrati s aspekta moguænosti njegovog prikljuèka na dimnjak, nego zadovoljenja prihvaæenih normi. U pozadini razmišljanja nalazi se rasprava Komisije EU, koja je još u tijeku. Razmatraju se zahtjevi koji æe biti postavljeni u smislu uèinkovitosti ureðaja za proizvodnju topline u sustavima grijanja1. Za oèekivati je da æe se zahtjevi uvoditi postupno, u nekoliko koraka, ali naglašenom dinamikom. Ako neki proizvod, a s našeg gledišta zanimaju nas proizvoðaèi topline, neæe udovoljavati zahtjevima u smislu energetske uèinkovitosti, bit æe povuèen s trišta. Sukladno tehnièkim 1 4 Ali i ostalih ureðaja koji koriste (troše!) energiju. znaèajkama koje æe morati odgovarati postavljenim standardima, odnosno svojim vrijednostima zadovoljavati propisane norme, bit æe uveden i sustav oznaèavanja ureðaja. Dakle, kao što danas veæ imamo prilike vidjeti oznake energetske uèinkovitosti elektriènih ureðaja, kao što su perilice rublja ili hladnjaci, bit æe oznaèeni i ureðaji za proizvodnju topline prema svojoj uèinkovitosti. Slièno vrijedi i za ureðaje za zagrijavanje sanitarne vode. Ureðaji s prikljuèkom na dimnjak kao samostalne jedinice najvjerojatnije neæe uspjeti zadovoljiti zahtjeve energetske uèinkovitosti koji æe nastupiti, a u primjeni æe u potpunosti biti najkasnije 31.12.2012.-e. Postoji moguænost, koju zasada moemo samo predviðati, da æe kao dio sustava koji æe sadravati npr. solarnu pripremu tople vode, zadovoljiti zahtjev uèinkovitosti cjelokupnog sustava. Svakako valja naglasiti da postupak donošenja zahtjeva, odnosno u tom smislu zakona, još uvijek traje. Ukoliko se pokae dodatno zanimanje èitatelja za ovom temom, DIM æe rado objaviti još tekstova kojima æe popratiti razvoj dogaðaja.< èasopis za dimnjaèarsku struku Sanacijadimnjaka piše:DinoJurišadipl.ing.stroj. Vlaška ulica broj 106 Otklonjenaneposredna opasnost neispravnogipreoptereæenogdimnjaka Primjenom Junkersovog kondenzacijskog sustava s višestrukim dimovodnim prikljuèkom, korisnicima je zajamèena sigurnost, veæi komfor, kao i ušteda plina i troškova odravanja, uz zadovoljavanje aspekta zaštite okoliša iskustva korisnika, dojmove stanara te naèine financiranja. S obzirom na aktualnost i naglašenu potrebu hitne modernizacije prvenstveno sa stanovišta sigurnosti korisnika, energetike i zaštite okoliša, o temi sanacije pišemo i dalje, uz kratko predstavljanje i upoznavanje vas s pojedinostima zanimljivih sanacija. Na stranicama DIM-a pisali smo o velikom broju sanacija izvedenih Junkersovim kondenzacijskim sustavom s višestrukim dimovodnim prikljuèkom. Pojedini postupci sanacija opisani su iscrpno, kako bi èitatelje DIM-a poblie Svakako, jedna od takvih zanimljivih sanacija provedena je u stambenoj zgradi u Zagrebu, na adresi Vlaška 106. Zgrada je, vjerojatno, brojnim èitateljima poznata po velikom poslovnom prostoru Zagrebaèke banke u pri- uz ploènik. Radove je izvela tvrtka Plinoservis Kuzman, sada s veæ znatnim iskustvom u sanaciji primjenom Junkersovog sustava. Vertikale dimnjaka nisu zadovoljavale tehnièke zahtjeve U stambenoj zgradi je 70 stanova i poslovni prostori u prizemlju. Postupak sanacije obuhvatio je 64 stana i poslovne prostore, a sanacija je izvedena na deset vertikala dimnjaka. Za stanove koji se nalaze na posljednjem katu, provoðenje sanacije nije bilo obvezno, jer imaju vlastite dimnjake. Meðutim, postoji njihova obveza za provoðenje sanacije prigodom sljedeæe promjene plinskog ureðaja za grijanje. Buduæi da su vertikale dimnjaka izraðene uz uporabu betona od šljake, nisu zadovoljavale tehnièke zahtjeve. Kao i kod veæine starih zgrada u Zagrebu, sigurnost korisnika bila je ugroena daljnjom primjenom takvih dimnjaka. Posebno zanimljiv, ili bolje reèeno zabrinjavajuæi, jest podatak da je na svakoj vertikali bilo prikljuèeno èak osam ureðaja! Podruèni dimnjaèar u nadzoru sanacije. Prije samog postupka instalacije sanacijske cijevi, kanal dimnjaka je oèišæen i pregledan. upoznali s naèinom sanacije, ali i sa samim sustavom. Prenijeli smo vam zemlju, s velikim staklenim proèeljem prema Vlaškoj ulici i nekoliko stabala “Posebno zanimljiv, ili bolje reèeno zabrinjavajuæi, jest podatak da je na svakoj vertikali bilo prikljuèeno èak osam ureðaja!” Postupak sanacije zapoèeo je na inicijativu tvrtke Upravitelj-Stan, koja je ispravno i pohvalno prepoznala problem, ali i optimalno rješenje. U svim fazama sanacije sudjelovao je podruèni dimnjaèar. Priprema sanacijskog dimovodnog sustava. Dobavljaè sanacijskih cijevi bila je tvrtka Inox Dim Benèek, a proizvoðaè Limont. Primijenjeni su vrhunski Junkersovi kondenzacijski ureðaji ZWBR 7-28 A23, s tim da je sanacija trajala 30 dana (trajala bi i kraæe, ali su zbog razdoblja godišnjih odmora pojedini stanovi bili nedostupni). No, svakako je postignut najvaniji rezultat sanacije - otklonjena je neposredna opasnost neispravnog i preoptereæenog dimnjaka, sustavom koji je korisnicima pruio sigurnost, kao i komfor koji omoguæuje primjena kondenzacijske tehnologije grijanja. Povrh toga, ušteda plina i troškova odravanja te aspekt zaštite okoliša - dodatne su prednosti, koje æe stanari sa zadovoljstvom otkriti u predstojeæem vremenu korištenja.< Boidareviæeva ulica broj 9 Junkersovsustavsanacijejest optimalnorješenje Zbog obveze prilagodbe europskim zakonima i normama koji se, osim na sigurnost korisnika, odnose i na energetsku sliku zgrade i na zadovoljenje obveza iz podruèja zaštite okoliša, Junkersov sustav sanacije omoguæuje sveobuhvatno rješenje Nakon što smo u jednom od prethodnih brojeva DIM-a poštovanim èitateljima iscrpno pisali o sanaciji zgrade u Boidareviæevoj ulici, a iz razgovora sa stanarima prenijeli vam njihove dojmove i iskustvo – s korisnièkog gledišta, u ovom broju sa zadovoljstvom vas izvješæujemo o sanaciji dimnjaka skoro iste stambene zgrade, smještene samo nekoliko desetaka metara dalje. Kako ne bi zaostali u postupku poveæanja sigurnosti korisnika plinskih ureðaja, niti u cjelokupnom postupku modernizacije, stanari stambene zgrade u Boidareviæevoj ulici broj 9 odluèili su se za sanaciju Junkersovim sustavom. Zgrada ima 44 stana, prikljuèenih na osam vertikala dimnjaka. Sanirano je 36, a preostalih osam je prikljuèeno na dvije vertikale - po èetiri stana na svaku vertikalu. Na alost, na svakoj od dvije vertikale nalazio se prikljuèak jednog vlasnika, koji nije bio suglasan s provoðenjem postupka sanacije i time je uskratio takvu moguænost ostalim stanovima, prikljuèenim na istu vertikalu. Premda naš èasopis DIM ne eli komentirati osobne razloge donošenja takve odluke, naša je obveza uvijek i ponovno upozoravati javnost na èinjenicu da sigurnost korisnika u smislu zdravlja i ivota mora biti iznad svake investicijske raèunice. Posebice ako jedan korisnik svojom odlukom moe utjecati na smanjenu sigurnost drugih. No, vratimo se opisu postupka sanacije izraenog brojkama. Na èetiri vertikale u postupku sanacije prikljuèeno je po sedam ureðaja; na dvije vertikale prikljuèena su po èetiri ureðaja; preostaje još osam ureðaja na dvije za to doðe vrijeme. Vano je naglasiti da tvrtka Plinoservis Kuzman na poklopac svakog takvog prikljuèka postavlja naljepnicu s upozorenjem o tehnièkim znaèajkama sanacijskog sustava i uvjetima za vrstu i tip ureðaja. Na slici je vidljiv T-komad, odvod kondenzata i cijev u postignutom punom profilu. vertikale. No, èitatelji æe se vjerojatno sjetiti neke od brojnih Junkersovih prezentacija kondenzacijskog sustava sanacije s višestrukim dimovodnim prikljuèkom, na kojima se naglašavala i jedna od prednosti prigodom izvedbe radova - moguænost pripreme za prikljuèak kondenzacijskog plinskog ureðaja u buduænosti. Sanacijski elementi i za buduæi prikljuèak kondenzacijskog ureðaja Cijev Furanflex prilikom provlaèenja kroz kanal dimnjaka, T-komade za prikljuèak ureðaja i revizijske T-komade. DIM podsjeæa da je prigodom provedbe sanacije moguæe postaviti sanacijske elemente, kao pripremu za buduæi prikljuèak kondenzacijskog ureðaja, ako on i nije trenutaèno na raspolaganju za instalaciju. Na taj je naèin prikljuèak spreman te se ureðaj moe vrlo jednostavno prikljuèiti kada Svakako zanimljiva je primijenjena sanacijska cijev Furanflex, a sanacija je obavljena na inicijativu tvrtke Gradsko stambeno komunalno poduzeæe. Izvela ju je tvrtka Plinoservis Kuzman, a podruèni dimnjaèar je, kao mjerodavna osoba, sudjelovao u sanaciji - od pripremne do završne faze. S obzirom na aktualnu problematiku neispravnih i nesigurnih dimnjaka, kojoj je u posljednje vrijeme struèna zajednica zapoèela poklanjati znatno veæu pozornost, Junkersov sustav sanacije pokazuje se optimalnim rješenjem. Posebice zbog obveze prilagodbe europskim zakonima i normama koji se, osim na sigurnost korisnika, odnose i na energetsku sliku zgrade i na zadovoljenje obveza iz podruèja zaštite okoliša. Naime, takav naèin sanacije prihvaæen je jer omoguæuje sveobuhvatno rješenje. Potrebno je, meðutim, za predstavljanje problematike sigurnosti, energetike i zaštite okoliša široj javnosti, ali i za daljnju komunikaciju sa struènom javnošæu - uloiti još goleme napore.< “...naša je obveza uvijek i ponovno upozoravati javnosti na èinjenicu da sigurnost korisnika u smislu zdravlja i ivota mora biti iznad svake investicijske raèunice.” Naljepnica s upozorenjem nalazi se na poklopcu prikljuèka na sanacijski sustav, u sluèaju da je prikljuèak pripremljen za buduæu ugradnju ureðaja. 5 obrtnikdimnjaèar Noveusluge piše:DinoJurišadipl.ing.stroj. KontaktcentarBoschToplinsketehnike S ciljem djelotvornije komunikacije s korisnicima, te poboljšanja i optimalizacije radnih procesa koji èine tehnièku podršku, Bosch Toplinska tehnika poduzela je jedinstven korak: trištu je kao prva organizacija ove vrste ponudila kontakt centar jedinstvenog opsega usluga. Kontakt centar Bosch Toplinske tehnike – centralna komunikacijska toèka optimalizira postupak provedbe intervencije i prikupljanja podataka “Kontakt centar stranci prua brz i djelotvoran kontakt s ciljem rješenja intervencije ili prijenosa informacija, uz širok opseg usluga pozivom na jedan telefonski broj.” Kontakt centar Bosch Toplinske tehnike predstavlja centralnu komunikacijsku toèku, sa zadatkom povezivanja stranke, servisera i pozadinskog ureda, te sa zadatkom voðenja statistike radnih parametara tehnièke podrške i bazâ podataka. Statistika se koristi za ocjenu djelotvornosti tehnièke podrške, prema jednoznaèno definiranim pokazateljima koji se izraèunavaju iz mjerenih velièina i potom ocjenju- Radni sastanak opratera, programera i direktora Connecta 6 ju: toènost, raspoloivost, dostupnost, brzina servisa, popravak u prvom pokušaju i ocjena stranke. U posebnim kampanjama Kontakt centar provodi širu statistiku koja proizlazi iz ispitivanja korisnièkog mnijenja i detaljnih anketa upuæenih serviserima. Kontakt centar obavlja zadatke: • prihvaæanja i obrade ulaznih poziva stranke ili servisera, • upuæivanja izlaznih poziva i email poruka strankama i serviserima, • mjerenja i izraèuna velièina koje se koriste kao pokazatelji rada tehnièke podrške, • kontrole procesa intervencije, • unosa, obrade, nadopune i odravanja baza podataka. Kontakt centar stranci prua brz i djelotvoran kontakt s ciljem rješenja intervencije ili prijenosa informacija, uz širok opseg usluga pozivom na jedan telefonski broj. Ujedno je postignuto skraæenje vremena kontakta i volumena informacija, koji su smisleno svedeni na potrebe uspješne intervencije. Programska podrška istovremeno automatski mjeri i iz dobivenih vrijednosti izraèunava velièine koje smatramo pokazateljima djelotvornosti i kvalitete tehnièke podrške. Ti- me je postignut uvid u potrebe i moguænosti poboljšanja, nadopune ili specifiènih koraka u postizanju vrhunske tehnièke podrške. Svakako je potrebno naglasiti da vrhunska tehnièka podrška, iako u svojem arištu ima stranku kao cilj aktivnosti, mora ostvariti optimalan odnos ne samo potreba i elja stranke, nego i sigurnosti korištenja ureðaja, kao i radnih parametara optimalnog rada u konkretnom sustavu. Poznato je da standardi energetike i ekologije postaju sve zahtjevniji, te samim time i sustav grijanja mora zadovoljavati sve sloenije uvjete rada. Kompromis komfora, štedljivosti i ekološke prihvatljivosti ostvaruje se uz stalnu vrijednost i najvaniju znaèajku – sigurnost korisnika. Èitateljima DIM-a bit æe znaèajan podatak da standardizirani postupak operatera Kontakt centra obuhvaæa i prijenos informacija vezanih za dimnjaèarsku struku. Ovisno o vrsti poziva stranke, odnosno zahtjeva za intervencijom, operater Kontakt centra zahtijeva postojanje pozitivnog dimnjaèarskog struènog nalaza, upozorava stranku na potrebu odravanja dimnjaka i savjetovanja s podruènim dimnjaèarem prilikom donošenja odluke o dimovodnom rješenju. Kontakt centar upuæuje stranke na dimnjaèarsku udrugu, koja se dalje brine za rješenje Kontakt centar: brz, djelotvoran i ugodan kontakt problema stranke vezane za dimnjaèarsku struku. Bosch Toplinska tehnika uz ureðaje isporuèuje knjiicu odravanja, koja sadri informacije vane korisniku za sigurno i udobno korištenje ureðaja. Prvenstveni naglasak uvoðenjem knjiice odravanja stavljen je na sigurnost korisnika, a zatim i na pouzdan i besprijekoran rad ureðaja koji æe korisniku osigurati projektirani komfor. Stoga knjiica takoðer upozorava korisnika i na potrebu odravanja i kontrole dimovoda, odnosno upuæuje na kontakt s dimnjaèarskom slubom. Kontakt centar i knjiica odravanja ureðaja znaèajni su koraci poboljšanja usluge korisnicima, u smislu poveæane udobnosti i sigurnosti korištenja ureðaja. Svakako su ujedno i znaèajni koraci u daljnjem ostvarenju veæe povezanosti Bosch Toplinske tehnike s dimnjaèarskom organizacijom koja je usmjerena zajednièkim ciljevima.< èasopis za dimnjaèarsku struku 7 obrtnikdimnjaèar Našiosebi piše: MarkoTomešiæ Vlasnik dimnjaèarskog obrta Marko Tomešiæ Kuglui“kefu”polakozamjenjuju sofisticiranimjerniinstrumenti Marko Tomešiæ, vlasnik Na buduænost zanimanja i struke gledam s optimizmom, jer rijeè je o vanoj komunalnoj djelatnosti potrebnoj u suvremenom svijetu, koja moe zadovoljiti potrebe svojih korisnika samo neprekidnim usavršavanjem - mišljenje struke, a ne interesi pojedinaca, trebali bi nam biti vodilja na tom putu Zahvaljujemo na iskazanom zanimanju za predstavljanje našeg obrta u vašem i našem èasopisu „Dim“ Obrt sam osnovao 1988. godine, znaèi prije punih 20 godina. Poèeci su bili teški, a kao mali obrtnik sam prvih nekoliko godina radio sam. No, s vremenom je došlo do društvenih promjena, kao i promjena u struci. Tako su mi, nakon provedenog koncesijskog natjeèaja, 1994. godine dodijeljena èetiri dimnjaèarska podruèja u današnjoj gradskoj èetvrti Gornja Dubrava, a 2007. mi je u koncesiju dodijeljeno još jedno dimnjaèarsko podruèje u Maksimiru. Posao se razvijao, tehnologija napredovala… “...s takvim iskustvom mogu slobodno reæi da je rijetko koja struka doivjela tako velike promjene kao dimnjaèarstvo...” Meðu prvima sam preko Gradskog ureda za gospodarstvo i uz pomoæ njihove kreditne linije „Poduzetnik“ zapoèeo s nabavom tehnološki razvijene opreme karakteristiène za dimnjaèarstvo. Od tada smo jedan od najbolje opremljenih obrta te koristimo najnoviju opremu u radu. Imamo vlastiti poslovni prostor, a trenutaèno zapošljavamo osam ljudi, Osobito se ponosim što imam tri uèenika prve godine u naukovanju u ovom deficitarnom zanimanju. Nadam se da æe i oni prepoznati sebe u tom našem poslu, a ja æu se potruditi da ga zavole kao što ga i ja volim. U ovom obrtu je zaposlen i moj sin te se moe smatrati i tradicionalnim obiteljskim poslom/obrtom. Kako sam se snašao u tom poslu? Gdje nalazim probleme u poslu? Teško je prisjetiti se samih poèetaka, jer sam dimnjaèarski posao zapoèeo raditi prije 40 godina - davne 1967. Tada sam na zanat došao kod gospodina Petra Martinoviæa u Poegu, na preporuku mog bratiæa koji je radio kao dimnjaèarski pomoænik. Nakon završene srednje škole i naukovanja, preselio sam se u Zagreb i nakon odsluenog vojnog roka zaposlio se u društvenom poduzeæu „Dimnjak“. Tu sam radio sve do otvaranja vlastitog obrta. Pitanje gdje ih nalazim? Napredak tehnike grijanja te racionalizacija energije vuèe problem neodgovarajuæih dimnjaka. U struci sam od 1967. godine pa do danas i s takvim iskustvom mogu slobodno mogu reæi da je rijetko koja struka doivjela tako velike promjene kao dimnjaèarstvo… Kuglu i „kefu“, tradicionalna obiljeja dimnjaèarskog posla, polako zamjenjuju sofisticirani mjerni instrumenti, sposobni izmjeriti nevidljive elemente: kisik, ugljièni monoksid… Struka inzistira na tomu da dimnjaèari prigodom svoje redovite kontrole obavljaju kontrolna mjerenja emisije dimnih plinova te na taj naèin pridonose zaštiti zdravlja, okoliša i smanjenoj potrošnji energenata za korisnike. Na buduænost zanimanja i struke gledam s optimizmom, jer rijeè je o vanoj komunalnoj djelatnosti potrebnoj u suvremenom svijetu, koja moe zadovolji- ti potrebe svojih korisnika samo neprekidnim usavršavanjem. Mišljenje struke, a ne interesi pojedinaca, trebali bi nam biti vodilja na tom putu… Veliki problem predstavljaju neodgovorni serviseri i monteri ureðaja koji najprije montiraju aparat na zid po svom izboru, bez mišljenja podruène dimnjaèarske slube (navodno je dimnjak neka rupa u zidu koja mora valjati jer je veæ odradio 50 i više godina pa u èemu je problem da funkcionira i uz novi ureðaj koji ima jednaku ogrjevnu snagu?) Dimnjaci prije 50 godina su radili s izlaznim temperaturama 250 °C i više. Današnji aparati rade s izlaznim temperaturama dimnih plinova 80-120 °C, koje se usput kroz dimnjak ohlade do podruèja kondenzata te nije nikakvo èudo što takvi aparati ne rade, odnosno senzori ili osjetnici blokiraju rad, a kroz dimnjak probijaju rune mrlje koje se polako šire te postupno razaraju strukturu dimnjaka. Struka je davno došla do zakljuèka da je dimnjak od opeke, kakvih ima najviše u gradu Zagrebu, neprimjeren za bilo kakvo trošilo bez temeljite rekonstrukcije ugradnjom odgovarajuæih cijevi prema vrsti trošila. Posebna prièa u struci su tzv. Schunt dimnjaci, koji se pojavljuju poèetkom šezdesetih godina, i industrijske izgradnje predgotovljenih elemenata za dimnjake koji su raðeni od šljakobetona. Zbog konstrukcije zgrade, raðeni su od etae do etae naslanjajuæi se na betonske deke. Ispod svake deke postoji meðuveza izmeðu kanala, jer nije moguæe kvalitetno izvesti dimnjak na takav naèin. Ne treba ni spominjati da je beton hladan materijal, a stijenka od 2 cm raðena od tucanika i šljake porozna je veæ na prvi pogled. Na alost, u Zagrebu je napravljen veliki broj takvih dimnjaka pa su po tomu poznata èitava naselja, odnosno kvartovi: Klaka, Studentski grad, Preèko, Retkovec, Voltino naselje i drugi. Oni su graðeni u tom vremenu, do pojave šamotnog dimnjaka Schiedel sustava. Jesu li ljudi svjesni opasnosti od trovanja ugljiènim monoksidom? Na alost, rijetki su svjesni opasnosti od trovanja. Mnogi misle da se trovanje ugljiènim monoksidom dogaða tamo nekom drugom. Veæina korisnika zanemari upozorenja dimnjaèara te ne otklanjaju nedostatke na dimovodnim ili loišnim objektima, upravo zato što nije svjesna opasnosti koju moe prouzroèiti neispravni ureðaj. Servis plinskih aparata je posebna prièa. Stav veæine potrošaèa je: èemu bi se uopæe radio servis kad aparat još radi i ima tople vode, a to što su zaèepljeni izmjenjivaèi topline i izlazi ugljièni monoksid ne smatraju problemom, misleæi kako je rijeè o „malo toplog zraka“. Je li pokretanja èasopisa DIM od strane Junkersa dobra ideja? Pozdravljamo vašu inicijativu za pokretanje ovog èasopisa. Ideja je odlièna! Kvalitetne informacije uvijek æe biti dobrodošle. U našoj struci, naalost, nema puno pisanih i tiskanih materijala kojima bi se mogli sluiti. Obièno iz srodnih struka moramo skupljati segmente pojedinih tema koje obraðuju podruèje vezano za struku. Moram napomenuti da je do devedesete godine prošlog stoljeæa postojao slièan èasopis koji se zvao „Dimnjaèarske vijesti“. Ugašen je zbog nemoguænosti daljnjeg financiranja.< Nagradnaigra igra Odgovor za nagradno pitanje 5. broja glasi. a) Sveti Florijan Nagradu Bosch X-line bit osvojila je: Ðurðica Kozar – Èakovec. Èestitamo! Nagradno pitanje 6. broja: Pjesmu “Dimnjaèari sreæu nose” pjeva kolega dimnjaèar: a) Mick Jagger Junkers poklon paket b) Mensur Bajraktareviæ c) Michael Jackson Vaše toène odgovore oèekujemo poštom na adresu: Robert Bosch d.o.o., Toplinska tehnika JUNKERS Ul. kneza Branimira 22, 10040 Zagreb Rješenja primamo zakljuèno sa 31. 01. 2009. Prvih pet toènih odgovora osvaja Junkers poklon paket. impressum Nagradna igra provodi se iskljuèivo na teritoriju republike Hrvatske. Nagrade se isporuèuju poštom. Djelatnici tvrtke Robert Bosch d.o.o. iskljuèeni su iz nagradne igre. Izdavaè: Robert Bosch d.o.o., Kneza Branimira 22, HR - 10040 Zagreb - Dubrava • tel.: +385/1/295-80-71; fax: +385/1/295-80-80 • www.bosch.hr; www.junkers.com/hr Direktor: Thomas E.Beyer, dipl. oecc. • Glavni urednik: Darko Mueviæ, dipl. ing. • Tehnièki urednik: Ines Marciuš Kruljac • Uredništvo: Dijana Prnjak, dipl. oecc; Miroslav Buljan, dipl. ing; Dino Juriša, dipl. ing; Mario Širiæ, dipl. oecc; Danijela Tomasko; Gordana Jankoviæ; Ana Opaèak, oecc.; Nebojša Stojadinoviæ • Vanjski suradnik: mr. sc. Zdenko Meczner, dipl. ing. stroj. • Lektura: Ðurða Sušec • Fotografija: Junkers • Realizacija: Grafem • Naklada: 1000 primjeraka • Èasopis DIM je besplatan. Izlazi 4 puta godišnje. • Prosinac 2008. Napomena: Ovaj èasopis distribuiran je na poštanske adrese struènih osoba u najboljoj namjeri s ciljem bolje informiranosti i edukaciji. Poštanske adrese dobivene su s interneta ili od pojedinih tvrtki, te dodavane postojeæoj bazi podataka Toplinske tehnike JUNKERS. Ukoliko unatoè svemu imamo krive informacije, one su nenamjerne te Vas molimo da nam dostavite ispravne podatke. Hvala. 8
© Copyright 2024 Paperzz
