obrtnikdimnjaèar ISSN1846-5161 besplatni primjerak èasopis za dimnjaèarsku struku elimo vas informirati Gostkolumnist Neprijatelji atmosferskih plinskihtrošila str. 2 Dogaðanja Novostiiz HSUSD str. 3 Struènjaciupraksi Meðusobna pomoæuzahtjevnoj zadaæi str. 4 Dimdozna(je) Muzejdimnjaèarstva Veæ petnaestak godina ovaj muzej otvara svoja vrata svim zainteresiranim za povijest dimnjaèarstva u gradu Beèu. Ovdje moete vidjeti staru opremu, dimnjake, peæi, dokumente, ali i novogodišnje èestitke i talismane. Bivši dimnjaèar, gospodin Günther Nowak voditelj je kroz muzej. Danas u Beèu radi 150 dimnjaèara. Trening traje šest godina ukljuèujuæi zahtjevne ispite iz zaštite od poara i sigurnosnih propisa. Dimnjaèari i ovdje slove kao nositelji sreæe. (Klagbaumgasse 4, A-1040 Vienna, Phone: (+43 1) 734 354; radno vrijeme – svake nedjelje od 10.00-12.00. sati ; www.wien.gv.at/english/culture/ chimneym.htm)< broj 7 godina III travanj 2009 obrtnikdimnjaèar Editorial Poštovani èitatelji, Prošle godine, kao i svake do sada, zatekli su nas sluèajevi trovanja ugljiènim monoksidom. Uzroci neodgovornosti korisnika neispravnih dimnjaka i neodravanih plinskih ureðaja mogu se pravdati mnoštvom razloga: niskim standardom, financijskim nemoguænostima, jednostavnim iskonskim ljudskim nemarom, itd. Ali, svakako i nedovoljnom informiranošæu i nedostatkom odluènijih poteza mjerodavnih institucija. U tome se dijelu odgovornosti moda moemo i sami pronaæi. Znam i slaem se da je nedostatak podrške „s vrha“ imao presudan znaèaj koji je redovito utišavao glas dimnjaèara. Stoga je uzlet inicijative na podruèju organizacije i izmjene informacija tijekom prošle godine nagovijestio optimistièniji ugoðaj u krugovima dimnjaèarske struke. I, upravo tada najavljena je krizna godina. Moe li recesija poremetiti planove i razvoj dimnjaèarskih organizacija? Zasigurno æe uslijed ovako snane antirecesijske kampanje investicije biti smanjene. Samim time i ulaganja u sanacije dimnjaka, pa èak i nove sustave grijanja. Naša struka zahtijeva susrete, seminare, skupove. Takva dogaðanja su nam aditiv u gorivu razvoja. A i to košta. I moglo bi se naæi na udaru smanjenja troškova. No, izgleda da ova recesija ne poèiva samo na stvarnim financijskim problemima, veæ se dobrim dijelom oslanja i na javnu promociju. Ako pomnije razmislimo, velike kompanije, proizvodnju, a dobrim dijelom i gospodarstvo, uništavali smo uspješno proteklih godina i bez pomoæi svjetske krize. Stoga i nije preostalo puno toga èime se ova neman moe nahraniti. S naše strane mogu ustvrditi da æemo nastaviti s aktivnostima koje smatramo vanim za daljnji doprinos dimnjaèarstvu kao struci, te dimnjaèarskim organizacijama. U najboljoj namjeri i s ne- smanjenim angamanom. Uz realnu opasnost da æe neèiji interesi ili razmišljanja moda biti povrijeðeni, ali voðeni idejom da napredak mora iæi smjerom europskih standarda. Ne samo energetskih i ekoloških, veæ prvenstveno sigurnosti korisnika. Usprkos èinjenici da æe uslijed krizne godine i borba za svaki djeliæ trišta biti veæa, moram naglasiti da, kada je doprinos sigurnosti korisnika u pitanju, Junkers ne prepoznaje konkurenciju. Pozdravljamo svaku inicijativu u tom smjeru. Od ovog broja dodatno Vam skreæemo pozornost na novu seriju èlanaka u obliku razgovora s gospodinom Davorom Belasom, dipl. ing. strojarstva, glavnim vještakom u Odsjeku mehanoskopskih vještaèenja Odjela traseoloških vještaèenja Centra za forenzièna ispitivanja, istraivanja i vještaèenja, MUP RH. Ili, kraæe, s djelatnikom MUP-a koji, izmeðu ostalog, obavlja vještaèenja prilikom trovanja ugljiènim monoksidom. Cilj nam je, kroz razgovore o postupcima nakon pojave nesreæe, poveæati saznanja i svijest o moguænostima njenog predviðanja i sprjeèavanja. Ujedno nam je cilj razgovarati o opsegu odgovornosti pojedinih slubi i djelatnika. Susreli smo se na Plinarskom forumu. Èinjenica koju smo u nekoliko navrata naglasili u proteklim brojevima DIM-a, jest da je dimnjaèarska struka u smislu organizacije napravila znaèajne korake. Njeno jaèanje pokazuje i dan Plinarskog foruma namijenjen dimnjaèarskim temama. DIM je veæ postao uobièajeni list u rukama dimnjaèara, pa Vas, kao i uvijek, pozivamo da se ukljuèite u njegovo stvaranje svojim idejama, razgovorima, informacijama, fotografijama. Ujedno, izuzetno nam je drago da DIM postaje poveznica sve veæeg broja osoba i organizacija koje su ue ili šire povezane s dimnjaèarstvom. A, nadalje, i sa sustavima grijanja koji su neodvojivi dio našeg zanimanja. Stoga se, kao i uvijek, zahvaljujemo svima koji su do sada doprinijeli sadraju ovog lista.< Gostkolumnist piše: mr.sc.ZdenkoMecznerdipl.ing.stroj. PVC stolarija, kuhinjska napa, izvoðenje plinskih instalacija bez nadzora struène osobe Neprijateljiatmosferkihplinskihtrošila U protekla dva mjeseca dogodila su se ponovno trovanja ugljiènim monoksidom naših sugraðana. Gradski ured za prostorno ureðenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Gradski komunalni redar za dimnjaèarske poslove - grad Zagreb Dimovodna cijev iz atmosferskog plinskog bojlera umjesto u dimnjaku završila je u dvorištu- veljaèa 2009.godine 2 U prvom sluèaju obitelj stanuje u stambenoj zgradi na treæem katu, od ukupno pet, i odluèili su se za adaptaciju kompletnog stana, osim naravno, što veæ postaje pravilo, izvora toplineplinskog bojlera. Znaèi promijenjene su sve instalacije, prozori i vrata, izvršeno kompletno farbanje, ugraðena nova kuhinja sa vrlo funkcionalnom i korisnom napom spojenom na vlastiti ventilacijski kanal. Ugraðeni su novi kvalitetni PVC prozori i vrata, kako na vanjskim jedinicama, tako i na unutarnjim, pa je i kupaonica dobila nova bijela PVC vrata, koja su i dodatno brtveno ojaèana, što doista još nikada nismo vidjeli. Ta vrata naravno, nisu imala dozraène otvore, iako smo dozraène otvore pronašli u susjednoj prostoriji, i vlasnik nas je uvjeravao da ih je doista elio ugraditi. Bojler je ostao stari, kao što je to naalost najèešæi sluèaj, atmosferski, snage 24 KW. Kupaonica je ukupnog volumena od 9 m3, no meðutim kako je prilièno opremljena sa mašinom za pranje rublja, ormariæima i sliènim kupaonskim elementima, ne moe se govoriti o više od 7m3. Vrata su, ne znam iz kojeg razloga brtvljena, pa smo u startu u manjku sa kisikom potrebnim za izgaranje, jer nam je osnovna raèunica od 1m3 po 1 KW atmosferskog trošila pokazala da je kolièina zraka potrebnog za nesmetan i siguran rad atmosferskog trošila premala. Dodatnom ugradnjom dozraènih otvora, uspjeli bi doæi do potrebnih 24m3 zraka potrebnih za izgaranje trošila snage od 24 KW, no meðutim, tu se susreæemo sa dodatnim problemom, a to su PVC prozori i vanjska sigurnosna izo vrata, kako sigurna po provalnike tako i za dotok kisika potrebnog za preivljavanje i izgaranje. Postavljanjem kvalitetne PVC izo stolarije poèetna raèunica od 24 m3 zraka potrebnih za izgaranje 24 KW plinskog trošila, pokazuje se premalom i potrebno je zbog izolirajuæih svojstava PVC stolarije uveæavati sigurnosnim faktorom 4, èime dolazimo do novog volumena zraka od 96 m3, kojeg je nemoguæe ostvariti. Prema tome u tom i takvom stanu ima- mo permanentno trovanje koje se manifestira svakodnevno, ovisno o vremenu izloenosti ugljiènom monoksidu, ili glavoboljama, bezvoljnošæu, pretjeranom umoru, nekoncentriranošæu, a kod dulje izloenosti ili spajanjem nekoliko pogubnih faktora u isti vremenski period smræu ili teškim trovanjem. Interesantan je stav èovjeka prema onom što ne vidi, naime da je slomio nogu ili ruku koje su evidentno popravljive odmah bi promijenio bojler i sa sistema atmosferskog podizanja dima, prešao na kondenzacijski, no ako je imao trovanje, pa èak i ako je preivio ne poduzima ništa, iako æe se posljedice trovanja osjetiti veæ nakon nekoliko mjeseci i pitanje je da li æe ikada nestati. Ali to je u glavi, pa se ne vidi, a poznata je èinjenica da ono što je u glavi na ovim prostorima se nikada nije cijenilo, a kako mi ne volimo mijenjati tradiciju, jer naš narod kae «bolje da nas ni, neg da se obièaji satrnjeju», trako se na to ne obaziremo. Simulirali smo što se dogaðalo u kupaonici. Naime mjerenjem smo ustanovili da nakon 8 minuta neprekidnog rada bojlera dolazi do koncentracije ugljiènog monoksida dovoljnog da izazove smrt. Kako je u kupaonici bila samo tuš kada, evidentno se nitko nije zadravao 8 i više minuta i zbog toga se nije desila tragedija. No meðutim kada smo ukljuèili kuhinjsku napu, iako su kupaonska vrata bila dodatno brtvljena, do kritiène kolièine ugljiènog monoksida potrebnog za ozbiljnije trovanje, došlo je veæ nakon jedne minute. Što se dogodilo. Ošteæena stranka otišla je u poslijepodnevnim satima na tuširanje. Kako se pribliava vrijeme veèere, domaæica je odluèila nešto pripremiti na peænici i ukljuèila je napu. U isto vrijeme ukljuèuje se i atmosferski bojler. E sad je ovo vaan podatak da se vidi koliko je naših sugraðana doista u opasnosti od trovanja, koliko se naših sugraðana svakodnevno truje, i koliko su blizu smrti, a da toga nisu svjesni. Naime da domaæica u trenutku rada bojlera nije ukljuèila napu, ili da dok je radila napa nitko nije koristio atmosferski bojler, do trovanja ne bi došlo jer napa ne bi povukla dim u suprotnom smjeru od dimnjaka. Kada smo došli na mjesto nesreæe, objasnili smo stranki što se dogodilo, i on je sve «shvatio». No meðutim nakon obavljenog oèevida, iako je stranka tvrdila da joj je sve jasno, odluèili smo napraviti još jedan test. Skinuli smo dimovodnu cijev i na ulasku u dimnjak postavili i zapalili dimnu patronu arke ute boje. Dim arko ute boje, polako ali sigurno ulazio je u dimnjak. U kupaonici se moglo normalno disati i razgovarati. U tom trenutku ukljuèili smo u kuhinji napu. Dim arko ute boje, naglo je promijenio pravac kretanja i iz dimnjaka je velikom brzinom krenuo prema kuhinjskoj napi. U roku od par sekundi nalazili smo se u oblaku utog dima bez moguænosti razgovora i disanja jer nam je dim stvarao nepremostive poteškoæe. Taj arko uti dim je kod normalnog rada bojlera ugljièni monoksid i taj vrtoglavi prijelaz iz ulaska dima u dimnjak u pravcu kuhinjske nape, dešava se svaki put kada se negdje ukljuèi napa, ako u isto vrijeme radi i atmosferski plinski bojler, ili ako se u tom trenutku ukljuæi atmosferski plinski bojler bilo zbog dizanja topline u radijatorima , bilo zbog tople vode. Stranka je bila zaprepaštena. Iako joj je prije pokusa sve bilo «jasno», tek izvoðenjem pokusa je shvatila koliko je bila u smrtnoj opasnosti i kolika je to zastrašujuæa kolièina ugljiènog monoksida koju u trenutku ukljuèenja nape proguta naš organizam. Ovu metodu paljenja dimne patrone dimnjaèari bi trebali koristiti što više u svojim demonstracijama graðanima opasnostima od trovanja ugljiènim monoksidom, a posebice prilikom izdavanja negativnog dimnjaèarskog struènog nalaza za plinska trošila. Isti dan malo zapadnije, ponovno trovanje. Ovaj put mladi braèni par sa dvogodišnjim djetetom, podstanari, ovaj put svi troje otrovani ugljiènim monoksidom. Rekonstruirali smo cijeli sluèaj. Par sati iza prethodnog dogaðaja, negdje oko 22,00 sata , suprug se otišao kupati u kadu. Dijete je spavalo u svojoj sobi, radi se o dvosobnom stanu, velièine 45m2. Dijete spava u sobi. Suprug se kupa u kadi i pušta vodu. Plin sagorijeva i bez ikakvih ometanja ulazi u dimnjak i dimnjak i ga odvodi u vanjsku okolinu. U tom trenutku ena završava ruèak za sutradan i ukljuèuje napu u kuhinji. Ugljièni monoksid tihi ubojica bez boje okusa ili mirisa, pod djelovanjem nape naglo mijenja svoj smjer i umje- sto u dimnjak poèinje ispunjavati prostor kompletnog stana. Mu pada u nesvijest i ruši se u kupaonici. Zadnjim naporom snage izlazi iz kade, no meðutim ugljièni monoksid je jaèi od ljudske snage i pada na keramièke ploèice. Dvogodišnje dijete pod djelovanjem tog istog ugljiènog monoksida, kojeg nitko ne vidi, ali koji strahovitom brzinom ispunjava prostor cijelog stana, pada u nesvjest u snu. Majka èuje da se mu srušio u kupaonici, dolazi do kupaonice, pokušava otvoriti vrata, vrata se otvaraju prema unutra a muevo tijelo je zakrèilo vrata. Otvara vrata od stana, izlazi u zajednièki hodnik, zvoni susjedi, susjeda otvara vrata i jadna ena u tom trenutku, bez da je i rijeè stigla izgovoriti pada u nesvijest pred iznenaðenom susjedom. Prisebna i sabrana susjeda odmah je nazvala hitnu pomoæ, koja je spasila ivote nesretne obitelji. U ovom sluèaju je samo nadljudska snaga majke i ene, ugraðeni osjeèaj opstanka ljudske vrste ugraðen u ovu mladu majku, spasio ivote cijele obitelji. Obitelj je preivjela. Kada su izašli iz bolnice uputili su se svojim roditeljima, u stan nisu htjeli uæi niti po stvari, veæ su poslali roditelje da to uèine umjesto njih. Problem je ponovno jednostavan za riješit, ugradnjom kondenzacijskog plinskog trošila. Trebam li posebno napomenuti da je par dana nakon nemilog dogaðaja vidno uzbuðen u prostorije mog ureda uletio vlasnik stana, jer kako æe on iznajmljivati stan ako nema plina. Èak je ustvrdio da ne moe on biti kriv, ako se neki ljudi ne znaju sluiti plinom. Treæi sluèaj trovanja desio se u obiteljskoj kuæi. Kuæni majstor, sin vlasnika kuæe instalirao je plinski atmosferski bojler za toplu vodu na zid omanje kupaonice. Kako na tom zidu nije bilo dimnjaka, probio je rupu u zidu i izvukao cijev van u dvorište. Našao ga je otac polumrtvog u kadi, nakon što je razvalio vrata od kupaonice i tako mu po drugi put darovao ivot. Zasiæenje karboksihemoglobinom u krvi iznosilo je 29,9%. Deurni lijeènik je rekao da kod koncentracije od 30% nastupa smrt. Nije da to moram zamijetiti kod oèevida prilikom trovanja ugljiènim monoksidom, ali na kuæi su bile montirane tri satelitske antene i klima ureðaj. Nisam ekspert za cijene, ali mislim da te igraèke premašuju cijenu jednog ispravnog i sigurnog plinskog sistema za toplu vodu.< èasopis za dimnjaèarsku struku Dogaðanja piše: mr.sc.ZdenkoMecznerdipl.ing.stroj. NovostiizHrvatskestruèneudrugeza sanacijedimnjaka Dragocjena i vrijedna èlanica naše Udruge doc.dr.sc. Nastia Degiuli, dipl.ing brodogradnje, promovirana je u izvanrednu profesoricu Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveuèilišta u Zagrebu. Èestitamo profesorici Degiuli, i elimo joj puno uspjeha u daljnjem ivotu. Kako dogaðaj ne bi ostao nezabiljeen, pobrinula se kolegica Degiuli i poèastila nas krasnim domjenkom na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Sveèanom dogaðaju prisustvovalo je stotinjak uzvanika, meðu kojima i dvadesetak èlanova naše Udruge, a uoèen je i dravni tajnik. U ime svih nas, uvaeni kolega Nenad Kuzman pojavio se na domjenku s prekrasnom slavljenièkom tortom. Kolegica Degiuli dobila je pregršt poklona i buketa cvijeæa, a proslava je trajala 6 sati. Moramo napomenuti, iako se damama godine ne spominju, da naša draga èlanica spada u skupinu najmlaðih sveuèilišnih profesorica koje drava ima. Èestitamo još jednom na ovom uspjehu vrijednom divljenja. Inaèe, profesorica Degiuli nam priprema vrlo interesantno predavanje o otporima strujanja dima u dimovodnim kanalima. Jedva èekamo. Krajem godine u prostorijama Ministarstva gospodarstva u Klubu gospodarstvenika, pod gurmanskom palicom proslavljenog ufike, odrali smo prvu godišnju skupštinu Hrvatske struène udruge za sanacije dimnjaka. Od toèaka dnevnog reda potrebno je spomenu- ti odluku vodstva Udruge da glasilo dimnjaèara èasopis DIM koji promovira ciljeve Hrvatske struène udruge za sanacije dimnjaka sa sadašnjih 1.000 primjeraka, poveæa svoju tirau na dvije tisuæe primjeraka. Novi primatelji našeg glasnika trebale bi biti društveno politièke organizacije, dravne i lokalne uprave i samouprave, kako bi pokušali utjecati na to da i politièka elita uvidi opasnosti od neispravnih dimnjaka. Naša elja je da u skoroj buduænosti ili u ikakvoj buduænosti, politièka elita prepusti struku struènjacima, znanstvenicima i ekspertima. Da li æe nam uspjeti, neznam, ali barem znamo što elimo. U sijeènju smo podijelili prvih pedeset iskaznica Hrvatske struène udruge za sanacije dimnjaka našim èlanovima. Iskaznice su velièine kreditne kartice uto smeðe boje sa slikom èlana i jasno izraenim logotipom Udruge. Kvaliteta iskaznica je najveæa moguæa koju smo mogli postiæi na Hrvatskom trištu. Iskaznica treba pomoæi pri identifikaciji osobe koja se bavi sanacijama dimnjaka na znanstvenoj i struènoj, a ne financijskoj, osnovi. U veljaèi je èlan naše Udruge pronašao i prijavio nepravilnost dimnjaèarske slube grada Zagreba. Rad Hrvatske struène udruge za sanacije dimnjaka odvija se u ovoj razvojnoj fazi svog rada na naèin edukacije, tako da za sa- da neæemo spominjati adrese i imena, ali protagonisti dogaðaja prepoznat æe se u slijedeæim reèenicama. Naime èlan naše Udruge bio je pozvan od strane Upravitelja zgrade da izvrši sanaciju neispravnog dimnjaka na objektu gdje se desilo trovanje majke i djeteta. Objekt je osam katni neboder, a trovanje se desilo u prizemlju. Sanacija dimnjaka predviðala je ostanak pet plinskih atmosferskih bojlera za pripremu tople vode, na istom dimovodnom kanalu. Grijanje stanova je riješeno putem kotlovnice. Kako je naše èlanstvo i educirano i informirano, i ono što je najvanije moralno svijesno, odmah je alarmirao nadlenog komunalnog redara . Pet atmosferskih bojlera na jednu dimovodnu vertikalu nije dozvoljeno. Najveæi broj prikljuèaka za atmosfersko plinsko trošilo, pod uvjetom da je zadovoljavajuæe visine i odgovarajuæeg presjeka dimnjaka iznosi 3 (tri) plinska bojlera. Nikada i pod nikakvim uvjetima ne smije se dozvoliti više od tri prikljuèka. Komunalni redar obavijestio je nositelja dimnjaèarske koncesije o uèinjenom propustu i nositelj koncesije je proveo internu istragu. Djelatnik, inaèe majstor dimnjaèar, koji je izdao ovaj monstruozni nalaz za prikljuèenje pet atmosferskih plinskih bojlera na jednu vertikalu, dobio je opomenu pred otkaz. Ovim èinom èlan naše Udruge zaštitio je zdravlje mnogih ljudi na toj dimovodnoj vertikali, a vrlo moguæe i ljudski ivot. Propisi Ovaj je primjer pokazatelj svima koji èekaju red za ulazak u našu Udrugu, a koji još nisu primljeni iz organizacijskih i administrativnih razloga, kojim putem ide Hrvatska struèna udruga za sanacije dimnjaka. Biti èlan Hrvatske struène udruge za sanacije dimnjaka, ne znaèi da æe samo èlanstvo u Udruzi donositi poslove sanacije dimnjaka, veæ upravo obrnuto kao što se i u ovom primjeru vidjelo, odgovornost èlana Hrvatske struène udruge za sanacije dimnjaka da radi po zakonu, propisu i znanstvenim naèelima, je toliko velika i oèekivana da æe pod pritiskom odgovornosti i gubiti poslove koji su mimo tih naèela. U gore navedeno primjeru oèekivano je, da je na sanaciju došao neki drugi sanator, koji nije èlan Hrvatske struène udruge za sanacije dimnjaka, obavio bi sanaciju i pobrao (ili pokrao) novce, iako bi opasnost po ivot i zdravlje korisnika bila jednaka onoj od prije izvoðenja sanacije. Hrvatska struèna udruga za sanacije dimnjaka pomno prati dogaðanja u podruèju sanacija dimnjaka i odgovorno tvrdi da je 95% izvršenih sanacija dimnjaka u gradu Zagrebu neispravno, što konkretno znaèi, da æe se tih 95% sanacija u dogledno vrijeme morati ponoviti. Naravno zbog tih 95% izloeni smo ogromnim napadima i na naš rad i na naše postojanje.< piše:DinoJurišadipl.ing.stroj. ŠtopropisujenormaEN13384 U posljednje vrijeme sve je èešæi proraèun dimnjaka pomoæu nekog od raèunalnih programa. Jedan od najkorištenijih je Kesa-Aladin, koji proraèun radi u skladu s normom 13384. S obzirom da je ova norma preuzeta i u hrvatskoj regulativi, odnosno postoji HRN EN 13384-1, 13384-2 i 13384-3, napišimo o njoj nekoliko rijeèi. Proraèun novog ili saniranog dimovodno-zrakovodnog sustava mora osigurati siguran odvod dimnih plinova i dovod dovoljne kolièine zraka za izgaranje. Osim proraèunski, ovi uvjeti moraju biti provjereni prije puštanja u pogon. Od 2003.-e godine ovaj se proraèun provodi prema normi EN 13384. Proraèun dimnjaka, odnosno šire gledano dimovodno-zrakovodnog sustava, bilo da se radi o novom sustavu ili sustavu sanacije, mora obuhvatiti uvjete tlaka i uvjete temperature. Odnosno, uvjeti tlaka i uvjeti temperature moraju biti ispunjeni da bi se sustav smatrao funkcionalno ispravnim. Uvjete i naèin izraèuna propisuje norma EN 13384. Uvjet tlaka, u skladu s normom EN 13384, osigurava ispravan rad dimnjaka sa stanovišta dinamike fluida. Dimni plinovi sigurno i u potpunosti moraju biti odstranjeni iz dimovodnog sustava u atmosferu. Meðutim, protoku dimnih plinova i zraka za izgaranje suprotstavljaju se neki otpori. Radi se o otporu uslijed strujanja u loištu, otporu u poveznom ili prikljuènom dimovodno-zrakovoKesa-Aladin,raèunalni program koji proraèun radi u skladu s normom 13384 dnom kanalu i otporu u dimnjaku. Otpori mogu biti savladani dovoljnim uzgonom, koji je posljedica razlike u gustoæi dimnih plinova i vanjskog zraka uslijed razlike u temperaturi, ili mogu biti savladani djelomièno ili veæinski pomoæu ventilatora. Ispunjeni uvjet tlaka znaèi da su otpori protoku dimnih plinova i zraka za izgaranje u potpunosti savladani. “Uvjet temperature u skladu s normom EN 13384 kod konvencionalnih ureðaja znaèi da unutar dimnjaka ne smije doæi do stvaranja kondenzata koji bi dugoroèno štetio stijenkama dimnjaka.” Uvjet temperature u skladu s normom EN 13384 kod konvencionalnih ureðaja znaèi da unutar dimnjaka ne smije doæi do stvaranja kondenzata koji bi dugoroèno štetio stijenkama dimnjaka. Ujedno osigurava uzgon potreban za izlaz proizvedenog masenog protoka dimnih plinova. Kod kondenzacijskih ureðaja, odnosno dimovodnog sustava otpornog na kondenzat, uvjet temperature sprjeèava sleðivanje kod minimalne proraèunske temperature, dakle kada su temperature niske. Ujedno uz ostvareni pretlak osigurava izlaz dimnih plinova u potpunom proizvedenom masenom protoku. Norma EN 13384-1 propisuje metode toplinskog proraèuna i proraèuna dinamike fluida dimnjaka s jednim prikljuèenim loištem. Norma EN 13384-2 propisuje metode toplinskog proraèuna i proraèuna dinamike fluida dimnjaka s više prikljuèenih loišta. Norma EN 13384-3 propisuje metode izrade dijagrama i tablica za dimnjake s jednim prikljuèenim loištem. Ove norme prihvatio je CEN (Comité Européen de Normalisation), Europski odbor za standardizaciju. Zemlje èlanice CEN-a prihvaæaju uvjete prema kojima europski standard odobren od strane CEN-a postaje njihov nacionalni standard bez promjena.< 3 obrtnikdimnjaèar Struènjaciupraksi Razgovor s gospodinom Davorom Belasom “...sudjelovao sam u brojnim oèevidima pa su mi postali rutina, meðutim, to ne iskljuèuje stres. Posebno stresne situacije su one gdje je smrtno stradala osoba” Meðusobnapomoæuzahtjevnojzadaæi DIM ima zadovoljstvo najaviti svojim èitateljima seriju razgovora s gospodinom Davorom Belasom, osobom zasigurno veæ dobro poznatom u dimnjaèarskim krugovima. Pojava gospodina Belasa vee se, naalost, za najteu situa- èenja. Naèelnik Odjela je gosp. Vedran Nuiæ. U odsjeku mehanoskopskih vještaèenja radi nas èetvorica, dva strojara i dva elektro inenjera. Podruèje rada kolege strojara pokriva mehanoskopiju i balistiku. Kolege elektro inenjeri rade još na vještaèenjima eksplozivnih naprava, elek- struci. U Centru sam prošao internu obuku vezanu za poslove koje radim, takoðer sudjelujem u meðunarodnim testovima za ocjenjivanje kvalitete rada. Takoðer, sudjelovao sam u brojnim seminarima vezanim za plinsku struku, a odrao sam i neka predavanja na takvim seminarima. Centar je dobro opremljen tehnièki i struènom literaturom koja je potrebna za samoedukaciju. Ono što èovjeka posebno kvalificira za odreðeni posao je iskustvo, a što se utvrðivanja uzroka trovanja tièe imam i previše iskustva. DIM: Kako je organizirana Vaša daljnja specijalizacija? Brine li MUP o Vama u tom smislu? Belas: MUP mi omoguæava prisustvovanje na svim relevantnim seminarima vezanima za podruèje moga rada, kao i nabavu struène literature. DIM: Tko Vam dojavljuje sluèaj nesreæe? Belas: O nesretnom sluèaju dojavljuju mi kolege direktno s terena ili Operativno komunikacijski centar (OKC). DIM: Kako izgleda postupak u sluèaju dojave o trovanju? Davor Belas, dipl. ing. stroj., glavni vještak za balistièka i mehanoskopska vještaèenja ciju u dimnjaèarskoj praksi trovanja dimnim plinovima. Radi se, naime, o osobi zaduenoj za provedbu oèevida u djelatnosti MUP-a. U sljedeæih nekoliko brojeva DIM-a nastojat æemo kroz razgovore s gospodinom Belasom ustanoviti sve moguænosti poveèanja razine sigurnosti korisnika dimnjaka i sustava grijanja, naèina poboljšanja suradnje, usklaðenja postupaka i moguænosti meðusobne pomoæi u ovoj zahtjevnoj zadaæi. DIM smatra da su, s obzirom na zajednièki cilj, ove aktivnosti neophodne. DIM: Gospodine Belas, prvi puta smo se susreli na oèevidu zbog trovanja dimnim plinovima. Vrlo stresna situacija. No, Vama je to jedan od uobièajenih radnih dana? “Prilikom svake intervencije odravanja serviser i/ili dimnjaèar bi trebali provjetriti sve èimbenike koji utjeèu na rad plinskoga aparat...” 4 Belas: Tijekom godina rada u Centru sudjelovao sam u brojnim oèevidima pa su mi postali rutina, meðutim, to ne iskljuèuje stres. Posebno stresne situacije su one gdje je smrtno stradala osoba. DIM: Moete li èitateljima DIM-a predstaviti odjel i osobe s kojima radite? Koji je cilj ili namjena odjela? Belas: Radim u Odsjeku mehanoskopskih vještaèenja koji se nalazi u sklopu Odjela traseoloških vještaèenja Centra za forenzièna ispitivanja, istraivanja i vještaèenja. U sklopu Odjela još se nalaze Odsjek balistièkih i traseoloških vještaèenja i Odsjek prometno tehnièkih vješta- triènih ureðaja, mobitela i sl. Kolege u odsjeku za balistiku se bave vještaèenjem oruja, balistièkim vještaèenjima i sl. dok se kolege u odsjeku za prometno tehnièka vještaèenja bave vještaèenjem dinamike prometnih nesreæa, utvrðivanjem tehnièke ispravnosti vozila, restitucijom brojeva šasije i sl. DIM: Naravno, sve nas najviše zanima tko je Davor Belas? Belas: Roðen sam ‘73. godine u Zagrebu, završio sam FSB, od 2002. godine radim u Centru za vještaèenja kao vještak za strojarska vještaèenja. DIM: Koji je opseg Vašeg posla ili opis Vašeg radnog mjesta? I koji je Vaš opseg odgovornosti? Belas: Moje podruèje rada pokriva mehanoskopiju (tragovi provalnièkih alata), strojarska vještaèenja (plinske boce i instalacije, ronilaèka oprema i slièno) te rad na terenu koji ukljuèuje rad na utvrðivanju uzroka trovanja ugljiènim monoksidom te u timu sa elektro inenjerom i kemièarom radim na utvrðivanju uzroka poara na objektima, vozilima, plovilima i sl. Posao se sastoji od laboratorijskog rada, rada na terenu i izrade zapisnika o vještaèenju. Takoðer izraðujem zapisnike o vještaèenju na temelju sudskih naloga. DIM: Na koji ste naèin kvalificirani za ovaj posao? Belas: Preduvjet za obavljanje ovoga posla je diploma strojarskog fakulteta i odreðeno iskustvo rada u Belas: Nakon zaprimljene dojave slijedi priprema opreme i odlazak na mjesto dogaðaja. DIM: Što èinite na mjestu dogaðaja? Koji su osnovni postupci na mjestu oèevida i jesu li standardizirani? Belas: Na mjestu dogaðaja vano je prvo prikupiti relevantne informacije o samom dogaðaju (gdje se osoba nalazila, koji od plinskih aparata su bili ukljuèeni, te jesu li bili ukljuèeni neki aparati koji mogu oteati rad plinskih aparata npr. napa i sl.). Nakon prikupljanja informacija prostor i ureðaji se dovode u stanje kakvo je bilo tijekom trovanja. Prije ukljuèivanja plinskih aparata za koje se sumnja da su izvor ugljiènoga monoksida potrebno je ukljuèiti mjerene instrumente. Ovi postupci nisu slubeno standardizirani ali sam na temelju svoga iskustva sastavio protokol po kojem radim svaki oèevid. DIM: Koji su osnovni elementi sigurnosti koje kontrolirate na mjestu oèevida? Ujedno su to elementi koji bi trebali biti provjeravani kod svake intervencije odravanja ili servisa? Belas: Provjeravam kakvi su tehnièki uvjeti u kojima radi plinski aparat prema HSUP P600. Vrlo èesto je nepridravanje minimalnih tehnièkih uvjeta uzrok trovanja ugljiènim monoksidom. Prilikom svake intervencije odravanja serviser i/ili dimnjaèar bi trebali provjetriti sve èimbenike koji utjeèu na rad plinskoga aparat (kuhinjska napa, kupaonski ventilator, izmjena stolarije i sl.), a ne zadrati se usko samo na svom podruèju rada, jer pravilno odravan plinski aparat ne znaèi da neæe doæi i do povrata dimnih plinova. Što se dimnjaèara tièe, moje iskustvo na terenu mi govori da je provjera tehnièke ispravnosti dimnjaka dimnom patronom vrlo efektna jer se stranki na zoran naèin moe pokazati kako dimnjak radi kada je ukljuèena npr. kuhinjska napa te na taj naèin dokazati zašto se napa mora demontirati. DIM: Na koji naèin nastojite utvrditi slijed osoba koje bi mogle biti odgovorne za nesreæu? Belas: Tijekom oèevida i ispitivanja na mjestu dogaðaja se utvrdi uzrok povrata dimnih plinova, a iz toga moe slijediti utvrðivanje odgovornosti osobe koja ima veze sa uzrokom. DIM: Slijedi li podizanje prijave nakon svakog oèevida? Belas: Podizanje kaznene prijave je u domeni Dravnoga odvjetništva. Kolege policijski inspektori koji rade po liniji opæeg kriminaliteta, æe na temelju vještaèkog nalaza i mišljenja dati prijedlog Odvjetništvu za podizanje kaznene prijave, koje zatim odluèuje ima li elemenata za kazneni progon ili ne. DIM: Je li postupak oèevida veæ unaprijed prilagoðen eventualnom sudskom postupku? Belas: Oèevid je istrana radnja opisana u Zakonu o kaznenom postupku što znaèi da svaki oèevid mora biti unaprijed prilagoðen sudskom postupku inaèe je bespredmetan. DIM: Koliko sluèajeva zaista doðe na sud? Belas: Koliko sluèajeva doðe na sud zna Odvjetništvo, policija nema takvih podataka. DIM: Kako izgleda nastavak postupka nakon prikupljanja èinjenica na mjestu oèevida? Belas: Nakon oèevida i ispitivanja na mjestu dogaðaja podaci prikupljeni na terenu se obraðuju i na temelju njih se izraðuje zapisnik o vještaèenju koji se sastoji od nalaza i mišjenja.< èasopis za dimnjaèarsku struku Iskustvo piše:DinoJurišadipl.ing.stroj. Vertikala s èetiri ureðaja Uvjetiradakoncentriènogdimnjaka Potaknut razgovorom o sanaciji jednog oveæeg stambenog objekta poelio sam napisati ovih nekoliko redaka. Ugodite mi i proèitajte ih. Ako i ne predstavljaju neku novu informaciju, niste izgubili puno vremena. Ako smo zajednièki nešto saznali, bit æe nam drago. Slika 1. Prikljuèak èetiri kondenzacijska ureðaja na dimovodnozrakovodnisustav. Slika 3. Svi ureðaji u punom radu osim zadnjeg gornjeg koji je iskljuèen. Uvjet tlaka. Dakle, vertikala s èetiri ureðaja. Pitanje: „Hoæe li raditi kada su svi na maksimumu?“ Kako je to bilo jedino pitanje, a nije bilo prvi puta, pomislio sam da postoji pogrešno shvaæanje da je sanacija uspješno izvedena ako zadovoljava maksimalan rad prikljuèenih ureðaja. Ili, da drugaèije postavim problem, da je najtei uvjet rada dimnjaka maksimalan rad svih prikljuèenih ureðaja. Pa, ako je taj uvjet zadovoljen, onda je sve u redu, jer sve ostalo je manje zahtjevno. Dopustite mi da se nakratko osvrnem na tekst jednog starog broja DIM-a, ne sjeæam se toèno kojeg. Dakle, kako bi dimnjak pravilno radio u smislu odstranjivanja cjelokupnog volumena proizvedenih dimnih plinova, te dobave odgovarajuæe kolièine zraka za izgaranje, moraju biti zadovoljena dva fizikalna uvjeta: uvjet temperature i uvjet tlaka. Oba uvjeta treba, prema normi EN 13384, promatrati prilikom proraèuna ili ocjene dimnjaka. Uzgon je posljedica razlike gustoæe dimnih plinova u dimnjaku, koja je toplinski uvjetovana pa nam stoga postavlja i temperaturu kao raèunsku velièinu, i stupca vanjskog zraka iste visine. Meðutim, prilikom sanacije dimnjaka kondenzacijskim sustavom, temperature dimnih plinova na izlazu iz ureðaja znatno su manje od temperaturâ kod konvencionalnih ureðaja. Stoga postoji poveæani zahtjev na uvjet tlaka. Potrebno je ostvariti veæi tlak, što se postie ventilatorom ureðaja. Takvi sustavi, kod kojih je mehanièki ostvaren poveæani tlak za savladavanje otpora protoku dimnih plinova u odnosu na uzgon, nazivaju se pretlaèni sustavi. Meðutim, uvjet temperature i dalje postoji, odnosno temperatura dimnih plinova mora zadovoljavati razliku kojom se ostvaruje potpuni izlaz cjelokupnog proizvedenog masenog protoka dimnih plinova. Isklj. Maks. Maks. Maks. TDP T0 promjerom. Kod ovog naèina rada ne smije doæi do pretlaka u kanalu odvoda dimnih plinova u odnosu na kanal dovoda zraka za izgaranje. Kako bi se tlakovi izjednaèili, u podnoju se postavlja prostrujni otvor koji povezuje kanale. U sluèaju postojanja razlike tlakova, kanal nije dobro dimenzioniran i vjerojatno zahtijeva veæi promjer. Slika 4. Svi ureðaji iskljuèeni osim prvog donjeg koji radi na minimumu. Uvjet temperature. Isklj. Ureðaji u punom radu, osim zadnjeg gornjeg koji je iskljuèen. Kod ovog naèina rada dimni plinovi ne smiju kroz gornje loište ulaziti u prostor za dovod zraka u kolièini koja bi bila opasna ili koja bi ugrozila ispravan rad. Prema DVGW G 635, obavezna je uporaba opreme koja sprjeèava povratno strujanje dimnih plinova kroz ureðaj. Pretlaè- Isklj. Isklj. Slika 2. Svi ureðaji u punom radu. Uvjet tlaka. Min. TDP T0 Slika 5. Svi ureðaji na minimumu. Uvjet temperature. Promotrimo sada prethodno spomenuti sustav s èetiri ureðaja na jednoj saniranoj vertikali. Kako bi uvjeti tlaka i temperature bili provjereni, mjerenja je potrebno obaviti u sljedeæim uvjetima: Maks. Min. 1. Svi ureðaji u punom radu. 2. Ureðaji u punom radu, osim zadnjeg gornjeg koji je iskljuèen. Maks. 3. Donji ureðaj u minimalnom radu, ostali iskljuèeni. Min. 4. Svi ureðaji u minimalnom radu. Što smo na taj naèin postigli? Pogledajmo po toèkama: Svi ureðaji u punom radu. Ureðaji proizvode maksimalni maseni protok dimnih plinova, a sustav odvoda dimnih plinova mora ostvariti njihov potpuni odvod. Ovaj naèin rada prvenstveno provjerava zahtjev za odgovarajuæim Maks. Min. Maks. Min. ni sustav moe funkcionirati samo na taj naèin. Ureðaji Junkers namijenjeni radu s pretlaènim dimovodnim sustavom opremljeni su u tom smislu nepovratnom zaklopkom (leptirastom membranom), smještenom u samom ureðaju. Naèin mjerenja sadraja CO2 u zraku za izgaranje opisan je u Junkersovoj brošuri Info 2, namijenjenoj dimnjaèarima. Podsjetimo se samo da sadraj CO2 u zraku za izgaranje mora biti manji od 0,2%, a sadraj O2 mora biti veæi od 20,6%. Promjer sustava mora biti odgovarajuæi u odnosu na maseni protok i temperaturu dimnih plinova. “...kako bi dimnjak pravilno radio u smislu odstranjivanja cjelokupnog volumena proizvedenih dimnih plinova, moraju biti zadovoljena dva fizikalna uvjeta: uvjet temperature i uvjet tlaka” Donji ureðaj u minimalnom radu, ostali iskljuèeni. Kod ovog naèina rada pothlaðivanje dimnih plinova mora biti ogranièeno, odnosno ne smije biti preveliko, tako da je na cjelokupnoj visini dimnjaka osiguran minimalni uzgon. Ili, drugaèije opisano, razlika gustoæe, uvjetovana temperaturom, mora u dimovodnom kanalu uz uvjete pretlaka biti uvijek dovoljna da osigurava uzgon koji æe izvesti cjelokupni volumen dimnih plinova iz dimovodnog kanala. Jasno, uz ostvarene prethodne uvjete tlaka i u skladu s ostvarenim pretlakom. Vano je napomenuti da se koncentrièni sustav ponaša kao izmjenjivaè topline, odnosno toplina sadrana u dimnim plinovima predaje se preko stijenke dimovodnog kanala zraku za izgaranje. Izmjena topline je utoliko znatnija jer se radi o protustrujnom sustavu. Stoga se dimni plinovi tijekom prolaska kroz dimovodni kanal hlade. Svi ureðaji u minimalnom radu. Kod ovog naèina rada takoðer mora biti odrana temperatura dimnih plinova koja uz uvjete pretlaka zadovoljava dovoljan uzgon za izlaz cjelokupnog volumena dimnih plinova. Vrijedi isti opis izmjene topline dimnih plinova i zraka za izgaranje kao kod prethodne situacije, ali u ovom sluèaju je maseni protok dimnih plinova veæi. Sadraj dimnih plinova donjeg ureðaja prelazi veæi put od sadraja gornjeg ureðaja, ali ujedno dolazi i do miješanja i postizanja temperature mješavine dimnih plinova svih ureðaja. Vano je napomenuti da se kod proraèuna mora uzeti u obzir temperatura mješavine dimnih plinova. U prva dva sluèaja provjerili smo uvjete tlaka, a u druga dva sluèaja uvjete temperature. Time smo pokazali èetiri razlièita naèina rada sustava s više prikljuèenih ureðaja, odnosno zahtjeve koje svaki od tih naèina rada postavljaju pred sustav odvoda dimnih plinova i dovoda zraka za izgaranje. Dakle, uvjeti ovih naèina rada moraju biti provjereni, odnosno u tim se uvjetima provodi proraèun dimnjaka ili sanacije. Koncentrièni sustavi namijenjeni kondenzacijskim ureðajima s višestrukim prikljuèkom na jedan sustav, kada su se pojavili, postavili su i neke nove proraèunske zahtjeve. Kada se radi izraèun takvog koncentriènog sustava, potrebno je napraviti izraèun dimovodnog sustava i zrakovodnog sustava. Prema nekadašnjoj normi DIN 4705 to više nije bilo moguæe. Stoga je od 2003.-e godine uvedena norma EN 13384-2, koja predstavlja zamjenu za DIN 4705-3 iz 1984., te za DIN V 4705-3 iz 1997.< “U sluèaju postojanja razlike tlakova, kanal nije dobro dimenzioniran i vjerojatno zahtijeva veæi promjer.” 5 obrtnikdimnjaèar Radni sastanak opratera, programera i direktora Connecta 6 èasopis za dimnjaèarsku struku 7 obrtnikdimnjaèar Dimkomentira “Uvjeti i naèini sanacije, iako uglavnom standardizirani, postavili su pred dimnjaèare gotovo potpuno novo struèno i radno podruèje, koje povezuje zahtjeve više struka.” Preddimnjaèarimaogromanposao U prošlom su broju DIM-a poštovani èitatelji mogli proèitati komentar teme o moguænosti daljnje ugradnje ureðaja ovisnih o zraku u prostoru ugradnje, s prikljuèkom na klasièni dimnjak. Èlanak je govorio o energetskoj uèinkovitosti i ekološkoj prihvatljivosti koje æe biti presudni èimbenici izbora ureðaja, odnosno uopæe njegove zakonske moguænosti ugradnje. Ureðaji koji neæe ispunjavati donesene norme bit æe povuèeni s trišta. U ovom broju DIM æe se osvrnuti na još jednu aktualnu situaciju koja uvjetu- je moguænost ugradnje ureðaja ovisnog o zraku u prostoru. Naime, uglavnom sa eljom uštede na troškovima energije za zagrijavanje i hlaðenje prostora, a ponekad voðeni i estetskim dojmom, vlasnici stambenih prostora mijenjaju dotrajalu drvenu stolariju novom PVC stolarijom. Uglavnom je to i jedini zahvat u smjeru poveæane energetske štedljivosti stambenog prostora. Meðutim, ovaj zahvat, uz oèigledu energetsku opravdanost, donosi još jednu znaèajku koja ne smije biti zaboravljena – smanjena ili èak potpuno obustavljena dozraka prostora. Moguænost rada plinskog ureðaja ovisnog o zraku u prostoriji ugradnje mora biti ponovno ispitana. U veæini sluèajeva ovakav æe ureðaj imati problema s radom. No, iznad svega, sigurnost korisnika bit æe ugroena. Tome slobodno moemo pridodati i odreðeni stupanj vjerojatnosti da je dimnjak u lošem i neispravnom stanju, ovisno o starosti graðevine i naèinu njegova korištenja. Nadalje, stolarija s potpunim brtvljenjem, najèešæe PVC, ugraðuje se u novogradnju kako bi bili ostvareni zahtjevi propisane energetske uèinkovitosti, odnosno uvjeti za dobivanje energetske iskaznice jani, odnosno da su moguænosti njihove ugradnje sve manje. Vidljiva je logièna povezanost moguænosti ugradnje ureðaja na dimnjak, energetske uèinkovitosti i ekološke prihvatljivosti, te nadasve sigurnosti korisnika. Dakle, bilo bi za oèekivati da su prema ovim zahtjevima dani široke ugradnje ureðaja na dimnjak odbro- Vidljivo je da je pred dimnjaèarima ogroman posao, koji æe zahtijevati struènost i dobru koordinaciju. Uvjeti i naèini sanacije, iako uglavnom standardizirani, postavili su pred dimnjaèare gotovo potpuno novo struèno i radno podruèje, koje povezuje zahtjeve više struka.< Sanacija dimnjaka kondenzacijskim sustavom nameæe se kao sustavno rješenje prema svim navedenim zahtjevima. Dakle, neovisnost o zraku u prostoriji ugradnje, te kondenzacijski reim rada s poveæanom iskoristivošæu i smanjenim zagaðenjem okoline. U ovom kontekstu DIM podsjeæa na uvoðenje energetske iskaznice zgrade. Interview Protokinformacijaimeðusobnapodrška Boidar Martinoviæ, vlasnik dimnjaèarskog obrta DIM nastavlja s predstavljanjem tvrtki koje se bave dimnjaèarstvom. U ovom broju naš je gost gospodin Boidar Martinoviæ iz Zadra, koji je nakon prekvalifikacije nastavio tradiciju zapoèetu od njegovog oca. DIM: Gospodine Martinoviæ, kako je zapoèela tradicija dimnjaèarstva u Vašoj obitelji? B.M.: Moj otac, Petar Martinoviæ, otvorio je dimnjaèarski obrt još 1971. godine. DIM: Koliko se Vi dugo bavite ovim poslom? B.M.: Radio sam sa svojim ocem, a 1988. sam završio prekvalifikaciju. DIM: Na kojem podruèju radite? B.M.: Naše podruèje je dio grada Zadra i Graèac. DIM: Kakvo je stanje dimnjaka i kakav je odnos korisnika prema njihovom odravanju? B.M.: Stanje dimnjaka je doslovno oèajno. Ulaganje u njihovo odravanje i kontrolu je minimalno, ili èak nikakvo. Korisnici dimnjaka odnose se prema njima kao da nisu njihovi. DIM: Imate li problema s odnosom korisnika prema potencijalnoj opasnosti koju predstavlja neredovito odravanje i kontrola dimnjaka i sustava za grijanje? B.M.: Svakako, imam s time dosta problema. Korisnici ne shvaæaju ili zanemaruju opasnost koju donosi neredovito odravanje dimnjaka. DIM: Koji su èesti tehnièki problemi s kojima se susreæete u praksi? B.M.: Nailazim na puknute i ošteæene dimnjake, stare dimnjake izvlaèene u betonu, zarušene dimnjake kao posljedica rata i nekvalitetno sanirane dimnjake. DIM: Što još vidite kao problem u Vašem radu? B.M.: Najveæi problemi su slaba podrška od komunalnih redara, inspekcije zaštite od poara i neredovito plaæanje. DIM: Koliko ste zadovoljni moguænostima školovanja i dostupnošæu informacija koje su Vam potrebne za obavljanje posla? B.M.: Školovanja ili doškolovavanja u dimnjaèarskoj struci i nema. DIM: Kakvo je Vaše mišljenje o skupovima koji se odravaju s dimnjaèarskim temama? Koliko ste zadovoljni njihovim brojem i problematikom kojom se bave? B.M.: Skupovi su svakako dobri i poeljni jer se na njima moe èuti nešto novo i korisno za dimnjaèarsku struku. Mislim da moraju postojati skupovi namijenjeni iskljuèivo dimnjaèarskoj struci, i takva okupljanja pozdravljam. Vrlo su vaan naèin izmjene informacija, kojih je dimnjaèarska struka eljna i koje nam nedostaju. DIM: Koji vid pomoæi ili podrške Vam nedostaje, od dimnjaèarskih organizacija i proizvoðaèa? B.M.: Hrvatska dimnjaèarska udruga trebala bi, po mojem mišljenju, pokrenuti struène seminare. Da nas niste okupili oko DIM-a, èinilo bi se da nas nitko i ne poznaje. DIM: Gledate li optimistièno na jaèanje dimnjaèarske organizacije, sa stanovišta dimnjaèara na terenu? B.M.: Iskreno se nadam da æemo se pribliiti primjeru njemaèke organizacije dimnjaèara. Barem djelomièno ili slièno. DIM: Vidite li moguænosti bolje suradnje s proizvoðaèem tehnike grijanja kao što je Bosch? B.M.: Da, svakako mislim da bi trebalo ostvariti još bolju suradnju i vidim otvorene moguænosti. U zajednièkom je interesu nastupiti prema korisnicima kao kompletan i kompetentan tim. Protok informacija i meðusobna podrška izuzetno su nam vani, i jednima i drugima. Posebice u doba sve stroih zahtjeva i standarda, ali i oèekivanja korisnika. DIM: Kako vidite buduænost svoje tvrtke? Koje su Vaše elje i ciljevi? B.M.: Cilj mi je imati moderan i kompletan dimnjaèarski obrt sa školovanim kadrom. DIM: Gospodine Martinoviæ, najljepše Vam se zahvaljujemo na ovom razgovoru. elimo Vam puno uspjeha u daljnjem radu i razvoju Vaše tvrtke.< Nagradnaigra igra Odgovor za nagradno pitanje 6. broja glasi: b) Mensur Bajraktareviæ Junkers poklon paket osvojili su: Huðek Vladimir – Ðurðevac, Irena Benaiæ – Ðurðevac, Darko Popoviæ – Zagreb, Jaki Sinovèiæ – Zagreb, Mario Guberac – Osijek. Èestitamo! Bosch IXO III Nagradno pitanje 7. broja: “Tihi ubojica” u povratu dimnih plinova je: impressum a) NOX b) CO c) CH4 Vaše toène odgovore oèekujemo poštom na adresu: Robert Bosch d.o.o., Toplinska tehnika JUNKERS Ul. kneza Branimira 22, 10040 Zagreb Rješenja primamo zakljuèno sa 31. 05. 2009. Prvi toèan odgovor osvaja Bosch IXO III. Nagradna igra provodi se iskljuèivo na teritoriju Republike Hrvatske. Nagrade se isporuèuju poštom. Djelatnici tvrtke Robert Bosch d.o.o. iskljuèeni su iz nagradne igre. Izdavaè: Robert Bosch d.o.o., Kneza Branimira 22, HR - 10040 Zagreb - Dubrava • tel.: +385/1/295-80-71; fax: +385/1/295-80-80 • www.bosch.hr; www.junkers.com/hr Direktor: Thomas E.Beyer, dipl. oecc. • Glavni urednik: Darko Mueviæ, dipl. ing. • Tehnièki urednik: Ines Marciuš Kruljac • Uredništvo: Dijana Prnjak, dipl. oecc; Miroslav Buljan, dipl. ing; Dino Juriša, dipl. ing; Mario Širiæ, dipl. oecc; Danijela Tomasko; Gordana Jankoviæ; Ana Opaèak, oecc.; Nebojša Stojadinoviæ; Igor Haramina, dipl.ing. • Vanjski suradnik: mr. sc. Zdenko Meczner, dipl. ing. stroj.; Davor Belas, dipl. ing. stroj. • Fotografija: Junkers • Realizacija: Grafem • Naklada: 1000 primjeraka • Èasopis DIM je besplatan. Izlazi 4 puta godišnje. • oujak 2009. Napomena: Ovaj èasopis distribuiran je na poštanske adrese struènih osoba u najboljoj namjeri s ciljem bolje informiranosti i edukaciji. Poštanske adrese dobivene su s interneta ili od pojedinih tvrtki, te dodavane postojeæoj bazi podataka Toplinske tehnike JUNKERS. Ukoliko unatoè svemu imamo krive informacije, one su nenamjerne te Vas molimo da nam dostavite ispravne podatke. Hvala. 8
© Copyright 2024 Paperzz
