obrtnikdimnjaèar ISSN1846-5161 besplatni primjerak broj 1 godina I èasopis za dimnjaèarsku struku želimo vas informirati Sanacijadimnjaka uMartiæevoj ulici str. 2 Jelidimnjak ispravanakoje prohodan? str. 3 Tlaèni dimnjak str. 4 e da str. 4 jesteliznali? Pogled unatrag: Dimnjaèar – najbolje plaæeni obrtnik Krajem 17. stoljeæa, gradnjom kuæa koje su morale imati i dimnjake za peæi u sobama i za štednjake u kuhinjama, pojavila se potreba da se u Zagrebu zaposli posebni obrtnik koji se trebao baviti èišæenjem dimnjaka. Prvi takav (do sada poznati) dimnjaèar bijaše Bartol Manichar. Nastanio se na Kaptolu, ali je dimnjaèarske poslove obavljao na podruèju èitavoga Zagreba. Za posao kojeg je obavljao, Bartol Manichar bio je plaæen bolje od ijednog tadašnjeg obrtnika. srpanj 2007 obrtnikdimnjaèar Editorial Poštovani èitatelji, U organizaciji tvrtke Junkers, nedavno je održan Prvi susret dimnjaèara koji bi, nadamo se, mogao postati temeljem dugotrajne uspješne suradnje dviju srodnih djelatnosti. Inicijativa renomiranog proizvoðaèa toplinske tehnike mogla bi pomoæi u ostvarenju dugo oèekivanih odrednica dimnjaèarske struke, kao i prakse u skladu s veæ odavno prihvaæenim pravilima europskih kolega. Svakako bi morala omoguæiti ostvarenje zasluženog statu- sa te iznimno važne struène djelatnosti, odnosno obnavljanje opæeg saznanja o nezaobilaznosti i važnosti dimnjaèarske struke u svim fazama nastajanja i postojanja svakog pojedinog sustava grijanja i odvoda dimnih plinova te, u širem pogledu, stambenog ili poslovnog objekta. S obzirom na neraskidivu povezanost ovih dviju struka, Junkers je - dosljedno poèetnoj inicijativi - nastavio svoje aktivnosti u smjeru suradnje i uzajamne pomoæi s ciljem zajednièkog ostvarenja moderne europske zakonske prakse pa smo danas s Vama uz naš list – DIM. Ovim èasopisom željeli bismo ostvariti poveznicu, koja æe uzajamnom komunikacijom i prijenosom informacija dodatno pomoæi u stvaranju èvrste i kompaktne struène jezgre, koja æe biti nezaobilazni èimbenik u stvaranju i provedbi zakonske regulative. Jezgre koja æe, nadalje, biti dosljedna jednoznaènim odrednicama i zaštititi pravila struke. Uz meðusobnu razmjenu saznanja, tehnièkih i struènih informacija, zakona i pisanih pravila, iskustava iz prakse te još mnogo relevantnih informacija, smatramo da je uspjeh naše zapoèete suradnje veæ zajamèen. Realnost prakse na terenu, kako na tehnièkom, tako i na poslovnom podruèju, pokazala je potrebu za spretnim i brzim snalaženjem u velikoj kolièini informacija, zakona i znanja. Upravo iz toga proizlazi oèita potreba za udruživanjem, vidljiva u cijelom svijetu, koja dovodi do proširenja kompetentne baze. Naziv èasopisa DIM, osim što predstavlja plinoviti proizvod kojim se bavimo nakon izgaranja, nastao je iz rijeèi „dimnjaèari i mi“. Naglasivši svojim nazivom poveznicu, èasopis nastaje iz vaših i naših ruku, što æete i sami uvidjeti veæ nakon èitanja prvih redaka. Zelena boja, u skladu s ekološkom sviješæu i jasnom odgovornošæu prema Zemlji i èovjeku, predstavlja podsjetnik na zajednièka nastojanja za oèuvanjem uvelike ugrožene opstojnosti našeg Planeta. Poštovani èitatelji, nakon ovog uvodnika pozivamo vas na daljnje druženje uz stranice vašeg i našeg DIM-a te na suradnju u njegovom nastajanju. piše: DinoJuriša Primjenaizprakse Sanacija dimnjaka Junkersovim sustavom s višestrukim kondenzacijskim prikljuèkom Istodobnoriješenatriproblemazgrade uMartiæevojulici ◉ Stambena zgrada u Martiæevoj ulici Neispravni dimnjaci, propusna plinska vertikala i stara kotlovnica nametnuli su potrebu za hitnom sanacijom cjelokupnog sustava grijanja i pripadajuæeg dimovodnog sustava. Zgrada u Martiæevoj ulici, kao i još mnoge zagrebaèke zgrade, predstavljala je opasnost za njene stanare. Junkers je ponudio rješenje - dimovodni sustav s višestrukim kondenzacijskim prikljuèkom i odgovarajuæih kondenzacijskih ureðaja, kojeg je izvela tvrtka Plinoservis Kuzman. Usprkos jasnim saznanjima o neispravnosti i posljediènoj opasnosti dimnjaka, a vrlo èesto i drugih dijelova sustava grijanja, sanacija je tehnièko rješenje koje još uvijek teško nailazi na trenutaènu suglasnost stanara i korisnika postojeæih sustava. Tek nakon detaljnog i argumentiranog predstavljanja, sanacija dimnjaka sustavom s višestrukim kondenzacijskim prikljuèkom najèešæe se pokazuje najboljim, a vrlo èesto i jedinim tehnièkim rješenjem. Nadalje, kroz uporabu kondenzacijskih ureðaja koji imaju bolju iskoristivost i manju potrošnju plina te zahtijevaju manje izdatke za održavanje, ovaj se naèin sanacije dimnjaka ubrzo pokazuje i najisplativijim. Gospodin Josip Jakopiæ, podruèni dimnjaèar, proveo je uvid i donio nalaz o neispravnosti dimnjaka u stambenom objektu Martiæeva 14 C, te zakljuèak o potrebi sanacije. Prepoznavši prednosti novu tehnologiju sanacije kondenzacijskim sustavom, u okvirima svojih ovlaštenja, dužnosti i poznavanja problematike, dao je svoju suglasnost i preporuku Junkersovom rješenju. ◉ ugraðeni kondenzacijski ureðaj u frizerskom salonu 2 Tri problema zgrade u Martiæevoj 14 C riješena su istodobno upravo sanacijom Junkersovim kondenzacijskim dimovodnim sustavom s višestrukim prikljuèkom i instalacijom plinskih kondenzacijskih ureðaja u stanove. Naime, nakon odluke o promjeni postojeæeg sustava grijanja sa zajednièkom kotlovnicom, uoèena su i dodatna dva problema. Osim što je kotlovnica veæ uvelike bila zastarjela, plinska vertikala pokazivala je znakove propuštanja plina, a dimnjaci su bili neispravni i opasni. Stoga je i sanacija, osim kotlovnice, morala obuhva- titi i dimnjake i plinski razvod. Nadalje, pojedinaèna ugradnja plinskih ureðaja u stanove imala je za cilj i toèniji i pravedniji obraèun troškova, koji su nakon ugradnje postali individualni. U zgradi je zateèeno stanje obuhvaæalo èetiri vertikale dimnjaka, propusnu plinsku vertikalu i dva zastarjela kotla Robby 500. Bilo je potrebno grijanjem opskrbiti devet stanova i dva poslovna prostora. Projekt sanacije izradila je i provela tvrtka Plinoservis Kuzman, u suradnji s Junkersom. Odluèeno je u stanove i jedan poslovni prostor ugraditi plinske kondenzacijske kombinirane ureðaje Junkers ZWB 7-26 A, dok je u jedan poslovni prostor, frizerski salon, ugraðen plinski kondenzacijski ureðaj za grijanje Junkers ZB 722 A u spoju sa spremnikom Junkers ST 120-1 E. ◉ zateèeno stanje ◉ stanje prije sanacije ◉ instalacija novog dimovodnog sustava Navedeni ureðaji opremljeni su mehanièkom protupovratnom zaklopkom, koja onemoguæuje povrat dimnih plinova iz dimovoda u ureðaj i time se omoguæuje prikljuèak veæeg broja ureðaja na jedan dimovodni sustav. Upravo je Junkers prvi predstavio takvo jedinstveno rješenje. U skladu s projektnim podlogama, odluèeno je prikljuèiti èetiri ureðaja na jedan sanirani kanal dimnjaka, pet ureðaja na drugi, dok su još dva ureðaja spojena svaki na svoj zasebni sanirani kanal dimnjaka. Sâma sanacija dimnjaka izvodi se provoðenjem dimovodne cijevi postojane na kondenzat kroz postojeæi dimnjak, koja je namijenjena odvodu dimnih plinova. Dobava svježeg zraka za izgaranje provodi se kroz prostor izmeðu sanacijske cijevi i unutrašnje stjenke dimnjaka ili, pak, kroz zasebni zrakovodni kanal. Odvodna dimovodna cijev izraðena je od polipropilena, a za sanaciju je na raspolaganju u krutoj ili savitljivoj izvedbi. Prema projektnim podlogama, potrebno je odrediti promjer cijevi za sanaciju, minimalni presjek dimnjaka kroz koji prolazi sanacijska cijev, maksimalni dopušteni broj prikljuèenih ureðaja s obzirom na snagu, minimalni razmak izmeðu prikljuèaka i ukupnu visinu sanacijskog dimovodnog sustava. Prednost sanacije navedenim sustavom kondenzacijskih ureðaja i višestrukog dimovodnog prikljuèka je i u tomu što presjek dimovodne cijevi ne mora biti toliko velik kao kod konvencionalnih ureðaja, s obzirom na to da je rijeè o pretlaènom odvodu dimnih plinova. Tako je priklju- èak pet ureðaja moguæ na zajednièku dimovodnu cijev ø 100 mm, što zadovoljava preduvjet potrebnog minimalnog presjeka velikog broja dimnjaka i omoguæava jednostavniju instalaciju. Detaljniji opis sustava i moguænosti sanacije na raspolaganju je u projektnim i instalacijskim podlogama tvrtke Junkers. S obzirom na postojanje velikog broja stambenih objekata na podruèju cijele Hrvatske, koji zahtijevaju manje ili više hitnu sanaciju dimnjaka i sustava grijanja, opisano rješenje kao najbolji tehnièki odgovor postaje sve zastupljenije. Posebice nakon uvoðenja potrebe za energetskom sukladnošæu objekta, potreba za opisanim sustavom oèekivano æe biti u naglom porastu. èasopis za dimnjaèarsku struku piše: DinoJuriša Noviureðaji Tvornica JUNKERS proizvela je i na tržište uvela prvi svjetski kondenzacijski ureðaj Kondenzacijskatehnologijaštedi energijuièuvaokoliš Dok najveæi broj današnjih izuma toplinske tehnike u napornoj tržišnoj utakmici slijedi zahtjeve struènjaka i krajnjih korisnika, koji æe se ureðajem baviti u nekom dijelu njegova postojanja na tržištu, pomalo je nevjerojatno da je veæina revolucionarnih izuma koji su promijenili svijet toplinske tehnike, zabilježen s davnim datumima pretprošlog i prošlog stoljeæa. Dodatni daljnji zahtjevi pojavljuju se s vremenom pod utjecajem trenutaènih problema, a proizlaze iz svijesti o èovjeku i njegovom okolišu te svjetskoj energetskoj i ekološkoj slici. Prvenstveno su današnji problemi posljedica narušene ekološke i energetske opstojnosti Zemlje. Premda su ti zahtjevi pretežito obraðeni zakonima i propisima razvijenijih svjetskih zemalja, u tom smislu se postupno mijenjala i ljudska svijest te je stanovnik neke od naprednih europskih zemalja zapoèeo preuzimati odgovornost svojeg doprinosa zaštiti okoliša i energetici. Jasno je da odgovornost u najveæoj mjeri snose velike kompanije te je svakako zanimljivo pozornije pratiti njihov odnos prema ovom rastuæem problemu. Temeljem intenzivnih razmišljanja o moguænostima uštede energije i oèuvanja atmosfere te sve izraženije individualne odgovornosti, razvijena je ideja kondenzacijske toplinske tehnologije. Kondenzacijski ureðaj prije 22 godine promijenio svijet grijanja promijenjen. Postavljen je standard današnjice i buduænosti kojem se svijet postupno prilagoðava. Zanimljivost kondenzacijske tehnike nije samo u rješenju skoro potpunog iskorištenja topline sadržane u dimnim plinovima, veæ i u samom razvoju ideje. Kondenzacija predstavlja jedno od rjeðih znanstvenih spoznaja, koja su prošla dugotrajan put od skoro jednog stoljeæa do iskoristive tehnièke izvedbe, odnosno do trenutka kada je proizvodna tehnologija dosegla stupanj isplativosti serijske proizvodnje kondenzacijskih ureðaja. I u Hrvatskoj uoèljiv porast prodaje kondenzacijske tehnike Hugo Junkers bio je èovjek ispred svog vremena, što je dokazao mnoštvom jedinstvenih tehnièkih rješenja, koja su s vremenom zapoèela predstavljati standarde u tehnici grijanja i u zrakoplovstvu. Njegov 1893. godine patentirani izum predstavlja i prvi koncept kondenzacijske tehnike. Ispitujuæi moguænosti izmjere kolièine vodnog kondenzata, koji nastaje potpunim izgaranjem energenta, Hugo Junkers izumio je i patentirao ne samo prvi kalorimetar koji se, usput reèeno, zapravo i danas koristi u malo unaprijeðenom obliku, veæ i skice prvog kondenzacijskog ureðaja. Godine 1985., tvornica JUNKERS proizvela je i na tržište uvela prvi svjetski kondenzacijski ureðaj. Svijet grijanja u tom je trenutku Koncept današnjeg kondenzacijskog ureðaja JUNKERS proizlazi upravo iz duge tradicije i spoznaja koja su, istodobnim razvojem mehanièkih i elektronièkih komponenata, dovela do danas optimalnog korisnièkog komfora, iskoristivosti i pouzdanosti koje današnji ureðaj može ponuditi. Velika površina izmjenjivaèa topline, postignuta velikim brojem precizno lijevanih lamela koje tvore kanale za prolazak dimnih plinova, preuzima toplinu sadržanu u dimnim plinovima i predaje je vodi u zatvorenom sustavu grijanja. Intenzitet izmjene topline omoguæuje iskorištenje do trenutka pojave kondenzata iz dimnih plinova (vodena para uslijed oduzimanja topline prelazi u kapljevito stanje), koji se kroz izmjenjivaè slijeva u odvodni sustav, dok se dimni plinovi prisilno ventilatorom odvode kroz dimovodni sustav. Kondenzacijska tehnika riješila je dio problema ubrzanog porasta zagaðenja i porasta potrošnje energije. Iskorište- Gostkolumnist nje topline sadržane u dimnim plinovima dovelo je do uštede energije od približno 15 posto, u odnosu na dosadašnje konvencionalne ureðaje. Nadalje, poboljšano izgaranje i smanjene temperature dimnih plinova smanjuju zagaðenje okoliša. Time su, znaèi, obuhvaæena dva osnovna aspekta današnje problematike: ušteda energije i oèuvanje okoliša. “Kondenzacijska tehnika riješila je dio problema ubrzanog porasta zagaðenja i porasta potrošnje energije.” Meðutim, time ne prestaje i niz daljnjih prednosti koje kondenzacija pruža struènjacima i korisnicima. Poveæana pouzdanost, manji troškovi održavanja, sigurnija uporaba, proširene moguænosti primjene, elektronièka oprema... samo su neke od njih. Prepoznavši važnost kondenzacijske tehnologije, neke su zemlje uvele zakonsku obvezu njihove ugradnje (primjerice Velika Britanija), dok se u velikom broju zemalja èak i bez zakonske obveze kondenzacijska tehnika nalazi na uvjerljivom vrhu prodajnog udjela. U Hrvatskoj je, takoðer, uoèljiv porast prodaje kondenzacijske tehnike, premda o tomu još ne postoji zakonska ili subvencijska podloga. Iznimno naglašena orijentiranost zapadne Europe uštedi energije i oèuvanju okoliša, meðutim, ima sve veæi utjecaj te se može oèekivati i skora potpora službene institucionalne i politièke hrvatske strukture. piše: mr.sc.ZdenkoMecznerdipl.ing.stroj. Dimnjaci Jelidimnjakispravanakojeprohodan? Širenjem plinske mreže po naseljima i gradovima, sve više kuæanstava (i ne samo kuæanstava), zbog komparativnih prednosti plina nad ostalim energentima, odluèuju se za grijanje i toplu vodu korištenjem plinskih trošila, koja se u pravilu prikljuèuju na dimnjak bez ikakvih sigurnosnih zahvata na dimnjaku Dimnjak je graðevinska konstrukcija koja je integralni dio energetskog sustava. Osnovni zadaci dimovodne instalacije su: nesmetano odvoðenje dimnih plinova u atmosferu, osiguravanje optimalnog pogona ložišta pri svakom optereæenju te osiguranje minimalnog oneèišæenja okoliša. Razvoj ureðaja (aparata) za grijanje, koji je napredovao posljednjih godina zbog potrebe za uštedom energije i zaštitom okoliša, usporedno je popraæen tehnièkim razvojem dimnjaka. Tako bi trebalo biti, no praksa, što se posebno pokazalo na savjetovanju o energetici i sanacijama energetskih postrojenja održanom krajem prošle godine u Dubrovniku, svjedoèi da se sve sanacije kotlovnica i ostalih energetskih postrojenja provode do ispušne cijevi. Prije prikljuèenja plinskih trošila provjerite sigurnost dimnjaka Prema tomu, potrebni su novi dodatni zahtjevi za dimnjake i to za rad s pozitivnim tlakom, za rad sa stvaranjem kondenzata. Dimnjaci se sastoje od razlièitih dijelova (komponenata), a izvode se: kao prefabricirani (montažni) dimnjaci, koji se montiraju uz korištenje kombinacije kompatibilnih sastavnih dijelova dimnjaka, koji se nabavljaju, odnosno specificiraju iz jednog proizvodnog izvora s odgovornošæu za proizvod cijelog dimnjaka ili kao standardni dimnjaci (dimnjaci izraðeni po narudžbi), koji se montiraju ili grade na licu mjesta, odnosno gradilištu u skladu s izvedbenim normama ili lokalnim graðevinskim propisima, uz uporabu kombinacije kompatibilnih komponenata dimnjaka, koje mogu dolaziti iz jednog ili više izvora. Širenjem plinske mreže po naseljima i gradovima, sve više kuæanstava (i ne samo kuæanstava), zbog komparativnih prednosti plina nad ostalim energentima, odluèuju se za grijanje i toplu vodu korištenjem plinskih trošila. U pravilu se takva trošila prikljuèuju na dimnjak bez ikakvih sigurnosnih zahvata na dimnjaku, jer je uvriježeno mišljenje da je dimnjak ispravan ako je prohodan, a pogotovo ako je u funkciji 40 i više godina. Tribologija, kao znanstvena disciplina, definirala je interakcijsko djelovanje abrazije dimnjaka, adhezije dimnjaka, tribokorozije dimnjaka i umora materijal od kojeg je dimnjak napravljen, koji su doveli do neispravnosti, odnosno do poremeæene ili onemoguæene moguænosti odvoðenja produkata izgaranja. Izgaranje je univerzalni proces u kojem se miješaju zrak i gorivo (ugljikovodici), da bi dobili toplinsku energiju uz neizostavne produkte izgaranja: ugljik (C), vodik (H), dušik (N) i sumpor (S). Dimnjak izraðen od opeke, a korišten za kruta goriva i unatoè redovitog èišæenje, ima na svojim stjenkama naslagu teško skidanih upeèenih, smolastih produkata izgaranja. U vrijeme kada su na dimnjak zidan ciglom bila prikljuèena ložišta na kruta goriva, iz sumpornog dioksida i vodene pare, iz plinova izgaranja, nastajale su pare sumporne kiseline (H2O + SO3 = H2 SO4) koje su difuzijom prodirale u zid dimnjaka i u trenutku kada je temperatura zida bila jednaka temperaturi kiselog rošenja, te su pare kondenzirale i stvorile sulfatne spojeve. Što je izolacija dimnjaka bila bolja, ta se kondenzacija teže ostvarivala pa su te boljke izraženije kod slabije izoliranih ili neizolirani dimnjaka. Dimnjaèari tu pojavu posebno prepoznaju kod dimnjaka izraðenih od cigle, koji su zidani unutar graðevine, jer je kod njih stanje stjenke dimnjaka uvelike bolje nego kod onih zidanih na vanjskoj strani graðevine. Sprijeèiti povrat ugljiènog monoksida Kada govorimo o neèistoæi u dimnjaku, tada se to odnosi na dvije vrste vidljivih produkata izgaranja i to tzv. èaðu, koja se lako skida sa stjenke dimnjaka i taloži u skupljaèima èaðe i tzv. smolu, koja se ne može odstraniti standardnom dimnjaèarskom opremom, veæ se ili mehanièki struže ili se spaljuje. Kada se na, nakon dugo godina upotrebljavanog dimnjaka izraðenog od cigle, prikljuèi ložište na plin, dolazi do naglog snižavanja ulazne temperature dima. Kod krutih ugljikovodika, te su temperature iznosile od 200 şC do 400 şC , dok su kod plina one pretežito manje od 120 şC pa se kao prva posljedica javlja znaèajni porast sadržaja vodene pare u produktima izgaranja. Posljedica navedene reakcije je otpada- ◉ ◉ Gradski ured za prostorno ureðenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Gradski komunalni redar za dimnjaèarske poslove - grad Zagreb “Dimnjak izraðen od opeke, a korišten za kruta goriva i unatoè redovitog èišæenje, ima na svojim stjenkama naslagu teško skidanih upeèenih, smolastih produkata izgaranja.” ◉ nastavak na str. 4 3 obrtnikdimnjaèar ◉ nje i ljuštenje smole sa stjenke dimnjaka uslijed lomljenja veze sa podlogom, a kasnije difuzijom vodene pare, jednako kao i kod difuzije kiselih para, tako da dolazi do kondenzacije u zidu dimnjaka. nastavak sa str. 3 ◉ Prikaz prikljuèka pet kondenzacijskih ureðaja na jedan dimovodni sustav, uz primjenu zaštitne nepovratne mehanièke zaklopke. “...osim opasnosti od poroznosti dimnjaka, posebna opasnost za život i zdravlje korisnika vreba od napa i ventilatora...” U funkcionalnom smislu, raspadanjem sulfatnog spoja dolazi do poveæanja hrapavosti stjenke dimnjaka, nepovratnog poveæanja poroznosti, a kao poseban problem javlja se otpadanje komada cigle u dimnjak, koje æe neminovno dovesti do zaèepljenja dimnjaka. Time dolazi do povrata ugljiènog monoksida te u konaènosti do trovanja sa smrtnom posljedicom. Zbog navedenih razloga, kod takvih dimnjaka ne bi se smjelo prikljuèiti plinsko trošilo, veæ bi se trebalo sanirati dimnjak uvlaèenjem cijevi u otvor dimnjaka. Materijali koji mogu zadovoljiti tražena svojstva su: staklo, keramika, šamot i legirani èelik. U praksi se kod uvlaèenja cijevi u postojeæi dimnjak, zbog debljine stjenke, šamot staklo i keramika rijetko upotrebljavaju, dok se najviše pri- mjenjuje legirani èelik Inox 316 L, koji zadovoljava tražene uvjete veæ kod 0,5 mm. Kod svake sanacije posebice treba voditi raèuna o vrsti trošila, odnosno bojlera, jer bi sve sanacije - gdje god je to moguæe - trebalo raditi sa turbo ili kondenzacijskom tehnikom. Naime, osim opasnosti od poroznosti dimnjaka, posebna opasnost za život i zdravlje korisnika vreba od napa i ventilatora koji, premda udaljeni od mjesta postavljanja bojlera, mogu izazvati i najèešæe i izazivaju poremeæeni rad atmosferskog bojlera povratom monoksida u prostoriju sagorijevanja. Jednako tako i zbog PVC stolarije, apsolutno najveæeg neprijatelja atmosferskih bojlera, jer postavljanjem brtvene PVC stolarije ne osigurava se dovoljno kisika potrebnog za sagorijevanje. Novostiizstruke piše: AnaOpaèak Tlaènidimnjak Poveæani broj nesretnih sluèajeva uzrokovanih trovanjem dimnim plinovima u povratu iz neispravnih dimnjaka znatnije je potaknuo raspravu o ovoj, veæ duže vrijeme otvorenoj, temi. Stari i trošni dimnjaci, mahom u starim zgradama zagrebaèkog šireg centra, postali su svojim tehnièkim osobinama i stanjem nedostatni za ispunjenje zahtjeva odvoda dimnih plinova današnjih ureðaja za grijanje. Posebice je tome doprinijela i èinjenica da je centralno grijanje plinskim ureðajem postao standard današnjeg gradskog stanovnika, te je svaka pojedina zgrada dobila veæi broj stanara sa zahtjevom prikljuèka plinskog ureðaja na postojeæi dimnjak. Jasno je da veæ navedeni preduvjet prikljuèka velike snage, a radi se o zbroju snaga pojedinih ureðaja na jednom dimovodu, prelazi tehnièke moguænosti starog dimnjaka. Rješenja ove problematike u realnim financijskim okvirima svedena su na vrlo malen broj moguænosti. JUNKERS je kao odgovor ponudio sanaciju dimnjaka uz uvjet primjene kondenzacijskih ureðaja posebno pripremljenih za ovaj naèin rada. Kondenzacijski ureðaji Cerapur, Cerasmart i Cerasmartmodul dodatno se, naime, mogu opremiti mehanièkom protupovratnom zaklopkom koja onemoguæuje povrat dimnih plinova iz dimovoda u ureðaj. Na taj je naèin otklonjena moguænost ulaska dimnih plinova u bilo koji od ureðaja spojenih na isti dimovod. èene snage na jedan dimovod, te o minimalnim mjerama postojeæeg dimnjaka i, ako postoji, zrakovodnog kanala. Konkretno, kroz postojeæi dimnjak provodi se dimovodna cijev postojana na kondenzat, a koja je namijenjena odvodu dimnih plinova. Dobava svježeg zraka za izgaranje provodi se kroz prostor izmeðu sanacijske cijevi i unutrašnje stijenke dimnjaka, ili pak kroz zasebni zrakovodni kanal. Moguæa je ugradnja više kondenzacijskih ureðaja na jedan dimovod, ali svakako uz ispunjenje uvjeta propisanih od strane JUNKERS-a kao proizvoðaèa ovog sustava. Radi se o ogranièenjima priklju- Na ovaj je naèin omoguæeno iskorištenje veæ postojeæih dimnjaka u zgradama, uz prihvatljivo ulaganje u sanaciju. Naravno, uz ispunjenje propisanih tehnièkih zahtjeva. Prilikom rada ureðaja, mehanièka se zaklopka otvara i dopušta prisilni odvod dimnih plinova iz ureðaja u dimovodnu cijev kao posljedicu rada ventilatora. U sluèaju da ureðaj trenutno ne radi, mehanièka je zaklopka zatvorena, te ne dopušta ulazak dimnih plinova proizvedenih ostalim ureðajima koji su spojeni na istu dimovodnu cijev. Nadalje, prednosti navedenog dimovodnog sustava istaknute su i kod novogradnje. Veæ sama èinjenica moguænosti prikljuèka veæeg broja ureðaja na jedan dimovod dovoljno govori o smanjenoj investiciji i pojednostavnjenom projektu dimnjaka. Ušteda prostora i proširena moguænost projekta interijera samo su dodatne prednosti. Iz daljnje perspektive, prikljuèeni kondenzacijski ureðaji donose svoje prednosti, a to su prvenstveno veæa iskoristivost koja æe pokazati investicijsku opravdanost tijekom primjene, smanjeno zagaðenje okoliša, ušteda energenta i smanjeni troškovi održavanja. Nagradnaigra Oèekujemo vaše fotografije s motivom krovova! str. Pozivamo poštovane èitatelje da sudjeluju u kreiranju èasopisa DIM i - osvoje nagradu! Zašto baš fotografija koju ste Vi snimili ne bi krasila naslovnicu sljedeæeg izdanja èasopisa DIM? Da biste sudjelovali u nagradnoj igri, ne morate po struci biti dimnjaèar, ali tema mora biti „dimnjaèarska“. Motiv fotografije moraju biti krovovi. Vaše radove snimljene digitalnim fotografskim aparatom šaljite na mail adresu: [email protected] najkasnije do 1. rujna o.g. Nagrada za objavljeni rad je BOSCH filtar za ulje, zrak i klimu za Vaše vozilo! ◉ BOSCH filter za ulje, zrak i klimu za Vaše vozilo! impressum Dim dozna[je] Nagradna igra provodi se iskljuèivo na teriteoriju Republike Hrvtaske. Nagraðeni osvaja nagradu za svoje vozilo za koje æe trebati priložiti fotokopiju prometne dozvole. Poslane fotografije se ne vraæaju. Sudionik nagradne igre se slaže s korištenjem fotografije u svim oblicima . Najbolju fotografiju odabrat æe djelatnici toplinske tehnike JUNKERS. Ako radovi ne budu zadovoljavali tražene kriterije, Robert Bosch d.o.o., Toplinska tehnika JUNKERS zadržava pravo objavljivanja vlastite fotografije. Iz sanjarice Vicdima DIMNJAÈAR - Dimnjaèar - vjesnik važnog dogaðaja. Razgovarati s dimnjaèarom - oslobodit æete se neke sumnje. Dimnjaèar da radi - oèekuje vas sreæa u ljubavi i poslu. Plavuša i dimnjaèar DIMNJAK - Vidjeti dimnjak - napredak u poslu. Dimnjak iz kojeg izlazi dim - velika obiteljska sreæa. Dimnjak bez dima - teškim i napornim radom ostvarit æete sve svoje planove. Požar u dimnjaku - oèekuje vas žestoka svaða u kuæi. Srušeni dimnjak - oèekuju vas veliki izdaci. Prièaju dvije plavuše: - Je si li èula da je našeg dimnjaèara pregazio auto? - Strašno, više ni na krovu nismo sigurni! Izdavaè: Robert Bosch d.o.o., Kneza Branimira 22, HR - 10040 Zagreb - Dubrava • tel.: +385/1/295-80-71; fax: +385/1/295-80-80 • www.bosch.hr; www.junkers.com/hr Direktor: Helmut Weinwurm, dipl. oecc. • Glavni urednik: Darko Muževiæ, dipl. ing. • Tehnièki urednik: Ines Marciuš Kruljac • Uredništvo: Dijana Prnjak, dipl. oecc; Miroslav Buljan, dipl. ing; Dino Juriša, dipl. ing; Mario Širiæ, dipl. oecc; Hrvoje Serdar, ing; Gordana Jankoviæ; Ana Opaèak, oecc. • Vanjski suradnik: mr. sc. Zdenko Meczner, dipl. ing. stroj. • Lektura: Ðurða Sušec • Fotografija: Junkers • Realizacija: Grafem • Naklada: 1000 primjeraka • Èasopis DIM je besplatan. Izlazi 4 puta godišnje. • Srpanj 2007. Napomena: Ovaj èasopis distribuiran je na poštanske adrese struènih osoba u najboljoj namjeri s ciljem bolje informiranosti i edukaciji. Poštanske adrese dobivene su s interneta ili od pojedinih tvrtki, te dodavane postojeæoj bazi podataka Toplinske tehnike JUNKERS. Ukoliko unatoè svemu imamo krive informacije, one su nenamjerne te Vas molimo da nam dostavite ispravne podatke. Hvala. 4
© Copyright 2024 Paperzz
