bulletin
Atlant
ISSN 1332-4594
broj:
32
PROSINAC 2013.
DODJELA NAGRADE
DOBRO MORE“
„
m/b AP
ARGOSY
Poštovani dioničari, drage kolege
pomorci, radnici Glavnog ureda i svi
prijatelji Atlantske plovidbe!
S
mirisima božićnog drvca
dolazi nam mjesec prosinac budeći u nama posebne emocije i svečarsko raspoloženje. U svijetu koji neumorno trči
naprijed i guši se u bezbrojnim
slikama, božićne oči vide nove
putove nade do punine ljudskoga života. Stoga bih, uz čestitke,
ovaj trenutak iskoristio i za kratak osvrt na glavna obilježja poslovanja u 2013. godini.
Nakon otužne prve polovice godine tijekom koje su prosječne
vozarine za Capesize brodove
iznosile tek nešto iznad 6.000
USD dnevno, tržište rasutih tereta vratilo se u život krajem trećeg
i početkom posljednjeg kvartala,
kada su vozarine za najveće bro-
dove narasle i do preko 30.000
USD dnevno. Iako povećanja vozarina za ostale tipove brodova u
sektoru nisu bila tako dramatična, ipak raduje činjenica da prosječni dnevni iznosi najmova za
Panamaxe, Supramaxe i Handy
brodove rastu već treći kvartal
zaredom.
Sukladno tome, nije iznenađujuće da su se i vrijednosti brodova
za prijevoz rasutih tereta tijekom
godine povećavale i sad se čini
potpuno izvjesnim da cijene novogradnji imaju samo jedan put,
put rasta. Ta nas činjenica raduje
osobito u svjetlu naše narudžbe
2+2 novogradnje u kineskom
državnom brodogradilištu Qingshan za brodove tipa Green Do-
lphin 38. Od trenutka potpisa
navedenog ugovora cijene istih
porasle su za oko 15%!
Vraćajući se na temeljne čimbenike skoka vozarina u trećem
kvartalu moramo po tko zna
koji put ponoviti: Kina! Kineska
proizvodnja čelika je povećana u
trećem kvartalu 2013. godine za
oko 10% u odnosu na prošlogodišnje podatke, podržana ne samo
snažnom domaćom potražnjom
već i pojačanim izvozom. Uvoz
željezne rude u Kinu pokazuje još
impresivnije podatke. Naime, isti
raste po stopi od 17%, dok je za
usporedbu u prvoj polovici godine ta brojka iznosila 5%.
Ipak moramo napomenuti da je
i ostatak svijeta povećao trgovi-
UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK
kap. PERO KULAŠ, dipl.ing.
predsjednik Uprave
kap. PAVO ŠIŠEVIĆ, dipl.ing.
član Uprave
za komercijalne poslove
MARIN MATANA, dipl.ing.
član Uprave
za rukovođenje brodovima
mr. DUŠKO
VLADOVIĆ RELJA, dipl.oecc.
član Uprave za financijske poslove
IVICA ŠURKOVIĆ, dipl.iur.
član Uprave
za pravne poslove
NADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK
predsjednik kap. ANTE JERKOVIĆ, dipl. ing., zamjenik predsjednika mag.oec, BORIS ROZIĆ,
članovi: kap. NIKO BRATOŠ, dipl. ing.,BOŠKO ERCEGOVAC, dipl.ing., kap. VLAHO LONZA, dipl.ing., kap. ANTUN ŠEPAROVIĆ, ing., kap. ŽELIMIR USKOKOVIĆ, dipl. ing.
2
nu sirovinama, a osobito raduje
podatak da je konačno i Europa
registrirala sramežljivo povećanje
trgovine na godišnjoj razini, po
prvi put nakon 2011. godine.
Ulazeći u 2014. godinu, možemo
očekivati lagano usporavanje tijekom prvog kvartala, uglavnom
zbog sezonskih faktora u trgovini željeznom rudom i žitom. Ali
u cjelini, tijekom 2014. godine,
očekujemo snažan rast trgovine
rasutih tereta od oko 6% na godišnjoj razini što bi, u korelaciji
sa smanjenim isporukama novih
brodova, u konačnici trebalo rezultirati boljim prosječnim vozarinama u odnosu na 2013. godinu. Ipak, godine iskustva nameću nam oprez u poslovanju jer je
trenutno tržište vrlo nestabilno
i volatilno te snažno reagira na
bilo kakav poremećaj. Oporavak
jest na vidiku, ali će biti spor i polagan. Dugoročnim planiranjem,
strpljenjem i postojanošću, koji
su nas krasili svih ovih godina,
čvrsto i sigurno brodimo dalje.
Svima vama, a osobito našim pomorcima koji će za blagdane biti
odvojeni od svojih obitelji, najiskrenije želim sretan i blagoslovljen Božić i uspješnu novu 2014.
godinu. Neka predstojeći blagdani donesu obilje zdravlja i mira
vama i vašim obiteljima.
kap. PERO KULAŠ dipl.ing.
predsjednik Uprave
3
DOBRO
„
Ovogodišnji su dobitnici:
Marko Belin, 3. časnik palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d.
od 19.09.1982. godine u svojstvu vježbenika palube. Od 23.12.1984. godine plovi na brodovima Društva u svojstvu mornara, kormilara i 3. časnika palube. 10.11.2001. godine prelazi na brodove obalne plovidbe i plovi u
zvanju časnika palube. Od 02.08.2012. godine plovi kao 3. časnik palube.
Ukrcan 01.08.2013. godine na m/b Libertas.
Ivica Bušlje, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od
17.06.1981. godine u svojstvu vježbenika palube. 16.09.1981. godine odlazi u Višu pomorsku školu. Nakon završetka Više pomorske škole vraća se
14.04.1982. godine te plovi u svojstvu vježbenika palube. 06.04.1983. godine odlazi na odsluženje vojnog roka te nakon odsluženja plovi na brodovima Društva u svojstvu kormilara, 3., 2. i 1. časnika palube. 17.09.2003.
godine unaprijeđen u zvanje zapovjednika. Ukrcan 11.11.2013. godine na
m/b Orsula.
Slijedom dvadesetsedmogodišnje prakse, od
1985. godine, a sukladno
odredbama Pravilnika o
ustanovljenju i dodjeli
javnih priznanja Atlantske
plovidbe d.d. prigodom
obilježavanja njezina
osnutka (15. prosinca),
Ivan Čokljat, brodski konobar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d.
od 26.02.1983. godine u svojstvu mladića sobe i pomoćnog konobara. Od 03.06.1990. godine plovi u svojstvu glavnog konobara. Ukrcan
04.11.2013. godine na m/b AP Sveti Vlaho.
.
Lujo Dabelić, brodski konobar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 15.06.1982. godine u svojstvu mladića sobe i pomoćnog konobara. 15.06.1987. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se
13.06.1988. godine te plovi u svojstvu pomoćnog konobara. 03.06.1994.
godine unaprijeđen u zvanje glavnog konobara. Ukrcan 05.10.2013. godine na m/b AP Držić.
dodijelit će se našim
pomorcima i zaposlenicima u Kopnenim službama statua „Dobro more“
(rad sada već preminu-
Ðurica Gustin, 2. časnik palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d.
od 24.11.1983. godine u svojstvu kormilara. Od 04.12.1988. godine plovi
kao časnik palube na obalnoj plovidbi. 02.02.1994. godine preuzima dužnost zapovjednika obalne plovidbe. Od 18.01.2013. godine plovi kao 2.
časnik palube. Ukrcan na m/b Orsulu 08.08.2013. godine.
log akademskog kipara
Koste Angelli Radovanija)
s istoimenom pjesmom
dubrovačkog akademika
i književnika Luka Paljetka, kao znak posebnog
Boris Lončarica, upravitelj stroja. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi
d.d. od 28.06.1983. godine u svojstvu vježbenika stroja. Plovi na brodovima Društva u svojstvu čistača, 3., 2. i 1. časnika stroja a 08.06.2001.
godine unaprijeđen je na poslove upravitelja stroja. Iskrcan 09.08.2013.
godine sa m/b Orsula i koristi godišnji odmor.
priznanja za 30 godina
predanog i ustrajnog rada
u Atlantskoj plovidbi d.d.
4
Ivo Lopižić, upravitelj stroja. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od
08.07.1978. godine u svojstvu vježbenika stroja. 08.09.1980. odlazi u Višu
pomorsku školu. Vraća se 01.04.1985. godine te plovi na brodovima Društva u svojstvu 3., 2. i 1. časnika stroja a 14.02.2000. godine unaprijeđen je
na poslove upravitelja stroja. Iskrcan 28.09.2013. godine sa m/b Imperial
i koristi godišnji odmor.
MORE
“
Vicko Puhjera, konobar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 12.04.1982. godine u svojstvu mladića sobe i pomoćnog konobara. 14.03.1987. godine odlazi na odsluženje
vojnog roka.Vraća se 21.03.1988. godine te plovi u svojstvu
pomoćnog konobara. Od 19.05.1997. godine plovi u svojstvu
glavnog konobara. 17.08.2013. godine ukrcan na m/b Atlant
Trina.
Mato Radoje, brodski kuhar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 21.11.1974. godine u svojstvu mladića palube
i 2. kuhara.10.09.1979. godine odlazi na odsluženje vojnog
roka. Nakon odsluženja vojnog roka plovi u svojstvu pomoćnog konobara a od 26.12.1990. godine u svojstvu glavnog
kuhara. 29.10.2013. godine iskrcan sa m/b Atlant Frauke i
koristi godišnji odmor.
Drago Skočajić, 2. časnik palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 02.10.1979. godine u svojstvu vježbenika
palube. 07.10.1980. godine odlazi na odsluženje vojnog roka.
Vraća se 07.07.1984. godine i plovi na brodovima Društva
u svojstvu kormilara, 3. i 2. časnika palube. Od 15.08.2003.
godine plovi kao časnik palube na obalnoj plovidbi. Od
22.01.2013. godine plovi kao 2. časnik palube. Ukrcan na m/b
Imperial 03.09.2013. godine.
Igor Stražičić, konobar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 09.04.1982. godine u svojstvu mladića sobe i pomoćnog konobara. 19.12.1985. godine odlazi na odsluženje
vojnog roka.Vraća se 22.12.1986. godine te plovi u svojstvu
pomoćnog konobara. Od 12.08.2000. godine plovi u svojstvu
glavnog konobara. 29.10.2013. godine iskrcan sa m/b Atlant
Frauke i koristi godišnji odmor.
Vlatko Veraja, vođa palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 27.05.1982. godine u svojstvu mladića palube,
mornara i kormilara. 02.02.1985. godine odlazi na odsluženje
vojnog roka. Vraća se 03.04.1986. godine i plovi u svojstvu
mornara i kormilara. 16.09.2006. godine unaprijeđen je na
poslove vođe palube. 25.07.2013. godine iskrcan sa m/b Sveti
Nikola I i koristi godišnji odmor.
Željana Vlašić, financijski referent. Zaposlena u Atlantskoj plovidbi d.d. od 20.07.1983. godine kao daktilograf. Od
01.03.1986.godine radi na poslovima komercijalnog referenta
za teške terete u Službi za teške terete. Od 01.12.2002. godine zaposlena u Financijskom odjelu na mjestu likvidatora.
DOBITNICI
NOVČANIH
JUBILARNIH
NAGRADA
Pravilnikom o radu Atlantske plovidbe d.d. određeno je da radnici i
pomorci dobijaju novčane nagrade
za 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina
neprekidnog rada u Društvu.
10 godina
30 godina
Nikša Butigan
Dino Čulić
Denis Radetić
Josip Turkalj
Saša Žorić
Marko Belin
Ivica Bušlje
Ivan Čokljat
Lujo Dabelić
Đurica Gustin
Boris Lončarica
Ivo Lopižić
Vicko Puhjera
Mato Radoje
Drago Skočajić
Igor Stražičić
Vlatko Veraja
Željana Vlašić
15 godina
Josip Cetinić
Živko Kljusarić
Nikola Napica
Nikša Lončarić
20 godina
Roberto Benković
Branko Borlak
Zdravko Galov
Ivica Jeljenić
Pero Kulaš
Stjepan Popović
Slavko Šarić
25 godina
Gjusti Jerinić
Zdravko Paić
Luko Pavličević
35 godina
Vlaho Andreuzzi
Milan Bokšić
Jozo Crnogorac
Ante Crnčević
Hrvoje Hure
Ivo Kesovija
Pavo Kraljević
Niko Matković
Mladen Mileusnić
Tonći Miloslavić
Vladimir Pipus
Ante Rabušić
Boško Šarić
40 godina
Pavo Bašica
Baldo Dender
Pero Gverović
Vinko Lujak
Petar Puhjera
Marija Tošić
5
Vijesti
Ivica Šurković, dipl. iur., član Uprave za pravne poslove i tajnik Društva
IZ DRUŠTVA
P
oštovani čitatelji.
U vremenu od izlaska 31. broja
Atlant bulletina, pa do danas, nije bilo
previše događaja od takve važnosti da
bi ih trebalo objaviti u ovoj rubrici.
Netko „sa strane“ bi iz toga mogao,
pogriješno, zaključiti da se nije osobito puno radilo u ovom periodu, ali
svi mi „insideri“ znamo vrlo dobro da
je protekli period bio izrazito dinamičan, ispunjen brojnim svakodnevnim
poslovima praćenja postojećih i razvijanju novih poslovnih događaja o
kojima će biti riječi u našim sljedećim
izdanjima. A, da uopće ne govorimo o
svakodnevnom napornom radu kojeg
su obavile naše posade na brodovima.
Prije nego što se prijeđe na navođenje konkretnih događaja želja nam je
izvijestiti o još jednoj promjeni koja
se dogodila u proteklom razdoblju.
Uprava Društva je, potaknuta, duljinom i dugotrajnošću krize na tržištu
rasutih tereta, donijela odluku da se na
svim područjima izvrše dodatne mjere
štednje, pa su u tom pravcu ponovno
analizirani svi troškovi Društva, jedan
po jedan, u želji da se uštedi što više
sredstava. Kako ne dolazi u obzir da
se smanjuju troškovi koji se odnose
na sigurnost naših brodova i članova
posade, posebna pažnju smo usmjerili na smanjenje troškova u uredima.
Tako je, između ostalih, analiziran i
dosadašnji trošak izdavanja Atlant
bulletina. Troškovi Bulletina se sastoje pretežito od troškova tiskanja i
poštanskih troškova otpreme tiskanog Bulletina dioničarima Društva.
Obzirom da Društvo ima veliki broj
6
dioničara (krajem listopada gotovo
9.000) troškovi tiskanja i poštarine su
iznimno visoki, pa je odlučeno da se
Atlant bulletin, počev od ovog broja,
više neće tiskati za sve dioničare, nego
će se tiskati vrlo mali broj primjeraka i to za potrebe pohrane broja pred
nadležnim tijelima i za naše brodove.
Ovaj, i svaki naredni broj Bulletina,
bit će kao i dosad objavljen na internet
stranicama Društva (www.atlant.hr) i
svi zainteresirani će ga moći pročitati u
elektroničkom izdanju. Istovremeno s
objavom Bulletina na našim internetskim stranicama, Društvo će obavijest
o objavi poslati dioničarima putem
internet stranica Zagrebačke burze i
Hanfe, a obavijest će se uputiti i svim
medijima putem Hina-e.
ODRŽANA GLAVNA
SKUPŠTINA DRUŠTVA
Kako je najavljeno u prethodnom broju Bulletina, redovna Glavna skupština Društva bila je zakazana za dan 23.
kolovoza 2013.g., s početkom u 18,00
sati, a u prošlom broju je objavljen i
dnevni red Skupštine s prijedlozima
svih Odluka Glavne skupštine.
Kako je i planirano, Glavna skupština
se održala navedenog datuma i na njoj
su dioničari prihvatili sve predložene
Odluke.
M/B OLUJA
M/B SVETI NIKOLA I.
PRODAJA M/B OLUJA I
M/B SVETI NIKOLA I.
Dana 12. rujna ove godine sklopljeni
su ugovori o prodaji brodova Oluja i
Sveti Nikola I.
Tijekom pregovora o prodaji brodova
istovremeno je s kupcem pregovarano
da će Društvo ista ta dva broda, i to
istovremeno s primopredajom brodova kupcima, ponovno preuzeti na
temelju sklopljenog bareboat charter
party (ugovor o zakupu broda) na vrijeme od 5 godina. Po sklapanju ugovora o prodaji i bareboat charter party
održana je i primopredaja, te se tako
osiguralo da ova dva broda i dalje,
kroz narednih 5 godina, plove u našoj
floti.
DEKLARACIJA OPCIJE
ZA HANDYSIZE
NOVOGRADNJE
U prethodnom broju Bulletina smo
detaljno izvijestili o pregovorima i
sklopljenim ugovorima o gradnji četiriju novogradnji (handysize) u kineskom brodogradilištu Qingshan. Radi
se o brodovima koji će imati nosivost
od 38.700 tona koji se grade prema
novom projektu nazvanom „Green
Dolphin“ pa se iz samog imena može
naslutiti da će to biti ekološki vrlo prihvatljiv brod koji će s obzirom na novi
design trupa i glavnog stroja trošiti
znatno manje goriva u odnosu na slične današnje brodove.
Kao podsjetnik onim čitateljima koji
nisu primijetili tu vijest, dva od ukupno četiri sklopljena ugovora o gradnji su stupila na snagu u travnju ove
godine, a preostala dva ugovora su tzv.
opcijski ugovori po kojima Društvo
ima pravo deklarirati opciju gradnje
tih brodova. Za prvi opcijski brod rok
za deklariranje opcije bio je do kraja
studenoga ove godine.
vog (od dva) opcijskog broda, o čemu
je upravo obaviješteno i brodogradilište. Da bi taj Ugovor o gradnji stupio
na snagu potrebno je obaviti još neke
dodatne formalnosti, naročito na strani brodogradilišta. U Ugovoru o gradnji dogovorena je primopredaja ove
novogradnja na dan 31.07.2015.g.
Za drugi opcijski brod je rok za deklariranje opcije do kraja siječnja 2014.g.
i Uprava Društva će o tome donijeti
odluku do ugovorenog roka o čemu
ćemo Vas izvijestiti u sljedećem broju
Bulletina.
Uzimajući u obzir stanje pomorskog
tržišta, prognoze njegovog razvoja,
te komercijalne uvjete postignute u
Ugovoru o gradnji, Uprava Društva je
odlučila deklarirati opciju gradnje pr7
Razgovor
Kapetan
IVICA BUŠLJE
„... LJUDI OD „POŠTOVANJA“:
FRATAR, UČITELJ I KAPETAN“
Rođen 11.12.1960. godine
7.6.1981. Ukrcan kao kadet na m/b Petka
(prvi motorni brod AP)
8.3.1985. - 1986. Plovi kao kormilar na brodovima:
Gundulić, Jahorina, Cast Caribou i
Pelješac.
1986. - 1987. Plovi kao III. časnik palube na
m/b Pelješac.
19.9.1987. - 1.03.1991. Plovi kao II. časnik palube na
brodovima:
Molunat,
Kupari,
Pelješac, Plitvice i Sveti Vlaho.
14.4.1992. - 14.11.2002.
Plovi kao I. časnik na brodovima:
Kupari, Gruž, Dubrovnik, Plitvice,
Atlant 1, Miho Pracat, Imperial,
Favorita, Koločep
17.9.2003.
Prvi ukrcaj kao zapovjednik na
brod Oluja
Donijeli ste i neke fotografije s brodova na kojima ste
navegavali.
M/b Petka. Znate li tko mi je bio zapovjednik? Pokojni kap. Vlaho Regjo.
S Prijekoga. Ovo je, 1986-e, negdje u
Kanadi, na minus 32. A znate li tko je
ovo? Kapetan Miloš Dobud. Najdraži
zapovjednik.
Već za nekoliko dana ponovo ste na brodu.
Orsula. Nakon pet i pol mjeseci doma,
idem u Englesku, pa za Velika jezera.
8
Bilo ih je sigurno puno, a iz Rijeke
dubrovačke su kap. Veseljko Vlašica,
kap. Marko Margaretić iz Sustjepana,
kap. Marko Lazibat iz Mokošice i kap.
Pero Jakobušić iz Šumeta.
Na dubrovačke kapetane,
već tradicionalno ponosni
smo. Iako je i to zadnjih godina, i u Dubrovniku, možda
postalo onako više prigodno. Najviše uz neke feste.
Nećete biti na tradicionalnoj svečanosti u Dubrovniku, 15. prosinca, prigodom obilježavanja obljetnice
osnutka Atlantske plovidbe.
Na žalost neću moći biti fizički prisutan, ali ću u mislima sigurno biti sa
svim djelatnicima AP.
Neki kažu: Vama je najlakše. Priznanje „Dobro more“
za 30 godina uspješnog rada
u Atlantskoj plovidbi umjesto Vas, može primiti i Vaša
supruga, koja je također,
stalno zaposlena u Atlantskoj plovidbi, u kopnenoj
službi.
Tako će sigurno i biti. Ona je to priznanje dobila prije 4 god. tako da to
nije prva statua u našoj familji.
Treći časnik
m/b Pelješac.
1986-te
na
Samo u Komolcu. Tamo smo starosjedioci. Moj je djed 56-te kupio kuću u
400 godina starom Orsanu. Bili smo
poljoprivredna familija. Imao je osmoro djece, svi su radili na zemlji i školovali se.
Posljednjih godina najpoznatiji Bušlje je vaterpolist
dubrovačkog „Juga“ i naše
reprezentacije Andro.
Rođaci smo i kumovi. Andro je napravio lijepu karijeru. Vrhunski igrač.
Jedan od najboljih bekova na svijetu.
Ali, nije bilo lako. Sjećam se kada smo
s njegovim ocem Perom i cijelom obitelji bili prognanici u hotelu. Rat. Sve
upaljeno i srušeno.
Dubrovački kapetani po kojima je pomorski Dubrovnik
oduvijek poznat?
Da, uglavnom za Festu svetoga Vlaha
kad s brodova čestitaju svome puku.
Tu su i festanjuli, pa blagdan Velike
Gospe, kad se nosi Gospa od Porata.
Nosio sam je tri puta i to mi je bila
velika čast. Slušajte, kad sam bio mali
i kad bi se okupili u staroj kući, moj je
pokojni đed Ivo vazda govorio da su
to ljudi od “Poštovanja”: fratar, učitelj
i kapetan. Njima su se skidali klobuci.
I danas, kad mnogi misle da nam je
lako, ne znaju koja je to velika odgovornost i za ljude i za brod. U svijetu
to znaju cijeniti. Kad u Americi pokažete da pored satelita i svih navigacijskih sistema radite nautičke zadatke,
snimate zvijezde, sunce, kontrolu devijacije, oni se oduševe!
Što, po Vašem mišljenju,
danas u pomorstvu, a i u
Gradu znači Atlantska plovidba? Kod nas je i dalje
među prvima ili najbolja po
poslovanju. U svijetu, kao i
naša zemlja, Atlantska plovidba je manja i zanimljiva
pomorska kompanija, koja,
bez obzira na veliku i višegodišnju pomorsku krizu,
Devet mjeseci i onda drugi. Na teškašu. Molunat. Mali brod. Bilo nas je
samo devet. Lijepo iskustvo. Na brodovima za teške terete je interesantno i zanimljivo. Uvijek neka akcija.
U zadnje tri godine: Regina, Frauke
i Trina. Prošao sam dvadesetak puta
kroz piratsko područje. Znači: Crveno
more, Perzijski zaljev, prema Indiji. I
oko Afrike. Čak i na Sejšelima. Madagaskaru. Fala Bogu bez napada, iako
je bilo par opasnih približavanja.
Prezime Bušlje, ili obitelj
Bušlje, najviše se spominje
u Rijeci dubrovačkoj.
9
uspješno plovi među velikima.
Tako je. To je, prije svega, zasluga managementa, naših rukovoditelja, ali i
svih onih ljudi koji su radili i sada rade
u AP. Krize dolaze i prolaze. Sigurnost
i stabilnost traju. Tu sam 30 godina i
nikad nisam pomislio poć negdje drugo, iako je bilo poziva.
Svi, posebno, ističu i profesionalni odnos naših pomoraca.
Slažem se. Pogotovo ljudi iz Grada i
okoline. Pa, iz Splita, Rijeke, čak i iz
Slavonije. Baš sad sa mnom ide kadet
iz Slavonskog Broda. Ima dosta tih
mladića koji su vrlo vrijedni i dobri.
Neki su više, a neki manje zainteresirani za brod, ali na kraju puno njih
zagrize taj kruh sa sedam kora. A da je
lako - nije! Iako se dosta toga promijenilo na bolje postoje stvari koje su bile
i bit će uvijek iste i ne promjenljive za
sve pomorce svijeta, a to su - duboko
more ispod vas i visoko nebo iznad vas.
Godine 1981. ukrcani ste,
kao kadet, na m/b Petka.
Prije deset godina, 2003.,
kao zapovjednik na brodu
Oluja.
„Petka“, stari brod, koji je imao nadgrađe na sredini. Pet skladišta. U to
doba se vozilo drvo za tvornice celuloze. Ukrcao sam se u Baru. Bilo nas
je 36 na brodu. Nije bilo žurbe, kao
sada, kad je važna svaka minuta. Ispunio mi se dječački san. Znao sam
da ću u Nautiku već u šestom razredu
osnovne škole. Kuća mi je na Tenturiji, par metara od rijeke, pa nije čudno
da sam ko mali činio brodove od suhih
grana palmi, i potezao ih uz i niz rijeku. Nakon srednje škole odmah sam
finuo Višu pomorsku i položio ispit za
radare u Rijeci. Bio sam kormilar sa
završenom Višom pomorskom na četri broda. Bila je kriza, nije bilo mjesta
ni izbora. Na “Oluju” sam se ukrcao
u Japanu. Majka mi je tada bila teško
bolesna. Umrla je nedugo nakon mog
povratka, sretna, jer je dočekala da joj
sin bude kapetan. A dosta se napatila
kroz život. Otac je bio invalid, u kolicima, pa je ona išla na placu i prodavala. Skromno se živjelo.
10
Danas: novi brodovi, teret,
luke...?
Prije četiri godine bio sam na Zagrebu. Godinu star. Više elektronike.
Lakša navegacija. A ljudi onda ne razumiju kad im kažem: „Ako mister
Bush iskopča satelit mi moramo doć
do Amerike ili do Japana.“ Moramo se
snaći i navegat po zvijezdama. Moramo stalno imati trening. Nisu s time
baš oduševljeni. Vazda računaju: „Dva
su satelita i drugi sistemi. Ne može se
ništa dogodit.“ Rekao sam, dosta sam
proveo i na teškašima. Bilo mi je drago
tamo navegat. Kao zapovjednik odgovoram za svaki komad preko 50 tona.
Znači, tu se ukrcavaju velike plinske
turbine, po 200 tona, za rudnike u
Južnoj Americi. Vrlo skupi tereti, od
10 do 15 milijuna dolara. Pa, generatori ili velike skupe jahte. Vrlo interesantan posao. Radi se dosta i više je
plaćen.
Rekli su mi, da ste se javljali, da ste pisali i za Atlant
bulletin, s nekog od naših
brodova, ali i za druge.
Jesam. S broda Atlant Frauke pisao
sam za Bulletin i Du list „Pozdrav s
Kariba“. Kakav je naš život. Jamaica,
Trinidad, Kolumbija, Venezuela. Pet
luka u tri dana. Ujutro se vežete, iskrcate dva transformatora i odmah idete
dalje. Nema odmora. Stalni presing.
Pogotovo u Americi. Gore za Baltimore. Otprilike, imate pilota dvanaest
ura. Normalno, stalno ste na mostu.
Gore stojite osamnaest ura. Iskrca se
rudača iz Kanade. Onda, u međuvremenu, bunker, opskrba broda, pregled, neka kontrola i u tih osamnaest
ura spavate možda po ure. I onda, ide
novih dvanaest ura. Nema odmora, a
brod mora navegat. Vazda. Na brodu
ste i mali od kamare, i kuhar, i zapovjednik i doktor. Morate se znat snać
u svakoj situaciji.
Jeste li zadovoljni?
Jesam. Trideset godina na moru nije
mala stvar. Zadovoljan sam s poslom,
ali i sa svojom familjom. Imam dvije cure u Zagrebu. Ivana je magistra
socijalnog rada, a Katija je na drugoj
godini Akademije likovnih umjetnosti
- kiparstvo. Stjepan je maturant Pomorske škole – smijer elektrotehnika.
I njegovi su planovi vezani za brod.
Gospođa mi je rekla da Vas
pitam zašto nemate mobitel.
Ne treba mi. Ni sat ne nosim. Kad
sam na barci ili u đardinu nigdje mi
se ne žuri.
Marko Asić,
voditelj prodaje i marketinga
I
APC
Atlant poslovni centar
zlazak ovog broja Atlant bulletina podudara
se s dva važna datuma u
izgradnji nove poslovno – stambene
zgrade Atlantske plovidbe. Prije nešto
malo više od dvije godine, točnije 4.
studenoga 2011., započeli su radovi
na pripremi terena za izgradnju i „zagrijavanje“ za ozbiljan posao, a danas, dok ovo čitate, nakon samo dvije
godine, u tijeku su završni radovi na
zgradi i njenom okolišu. Splitski „Tromont“, kao glavni izvođač, zajedno sa
svojim podizvođačima, ali i svi drugi
sudionici uključeni u projekt, mogu
biti ponosni na činjenicu da u vrijeme
teške gospodarske situacije, kad smo
svakodnevno svjedoci otkazivanja i
produživanja rokova raznih projekata,
poštujući sve rokove dovršavaju jedan
ovako zahtjevan projekt.
Zgrada je izvana u cjelosti
dovršena dok u njezinoj unutrašnjosti
još traju fini završni radovi te popravci
sitnih nedostataka. Radovi na stanovima na trećoj, četvrtoj i petoj etaži su
u potpunosti dovršeni te su u tijeku
testiranja ugrađene opreme kako bi
se budućim stanarima jamčila puna
funkcionalnost. Tri podzemne etaže
su asfaltirane te će nakon ugradnje
prometne signalizacije i sistema regulacije ulaska i izlaska iz garaže biti
spremne za prihvat više od 220 automobila istovremeno, što će omogućiti
pronalaženje parkinga u dijelu Grada
gdje je to do sada bila nemoguća misija. Radovi na okolišu, usprkos kišnom
razdoblju godine, također se privode kraju. Građani i gosti Grada će
ovdje, osim reprezentativnog objekta,
na mjestu gdje su godinama navikli
gledati parkirane autobuse, dobiti i
novu gradsku prometnicu na prostoru
između zgrade i gradskog bazena što
će znatno olakšati prometovanje.
Usporedno s gradnjom zgrada
je dobivala i druge buduće korisnike
koji su prepoznali kvalitetu projekta
pa će tako u prostorima trgovačko –
poslovnog dijela zgrade u prizemlju
i na prvoj etaži svoje prostore imati i
Privredna banka Zagreb, Hrvatska
poštanska banka, Jadroagent, Europa 92, Atlant putnička agencija te
mnogi drugi poslovni subjekti koji će
svojom ponudom oplemeniti zgradu i
omogućiti željenu fluktuaciju ljudi u
tom dijelu objekta.
Idućih nekoliko mjeseci
proteći će u manjim kozmetičkim
radovima na zgradi i okolišu dok će
glavnina posla biti usmjerena na proces ishođenja potrebne dokumentacije
za evidentiranje građevine u katastru
i zemljišniku, etažiranje, ishođenje
energetskog certifikata te niz drugih
„papirnatih“ aktivnosti. Usporedno s
navedenim poslovima radit će se i na
opremanju zgrade svom potrebnom
opremom i namještajem kako bi nakon
ishođenja spomenute dokumentacija
Atlantska plovidba na proljeće iduće
godine „otplovila“ iz dosadašnjih, te
ušla u nove prostore.
Za više informacija posjetite
www.apc.hr
11
Hilton Imperial
Dubrovnik
Ruhsar Eryoner,
glavna direktorica
hotela Hilton Imperial
Dubrovnik
K
ako se približavamo kraju
2013. godine, zadovoljstvo
mi je izvjestiti o izvrsnim poslovnim rezultatima.
Maksimizirajući potencijal Dubrovnika
kao destinacije koja i dalje održava jedno od vodećih mjesta među europskim
destinacijama, zajedničkim trudom hotelske i regionalne prodaje Hilton grupacije, očekujemo da ćemo zaključiti
godinu s povećanjem ukupnih prihoda
za 3% u odnosu na prethodnu godinu.
Unatoč neizvjesnosti i manje optimističnom početku poslovne godine,
uspjeli smo napraviti iskorak i čak premašiti prošlogodišnji rezultat. Usprkos
iznimnom prošlogodišnjem rezultatu,
uspjeli smo ostvariti veću ukupnu popunjenost kapaciteta i veću prosječnu
cijenu smještajne jedinice. Fokusirajući
se na prihode, ponovno smo razmotrili
strukturu troškova, i kao rezultat imamo poboljšanje od 5,5%. S obzirom na
12
prošlogodišnji uspjeh, i nove tržišne uvjete nastale kroz 2013. godinu, ovo je
još jedan vidljiv rezultat uzlaznog trenda poslovanja.
Najznačajnija poslovna uspješnica je
svakako primitak nagrade Connie
Award, priznanja za najbolji Hilton u
Europi. Budući da nagrada proizlazi
iz financijskog rezultata, nenajavljenih
kontrola kvalitete i zadovoljstva gostiju, dodatna je potvrda i pokazatelj
odličnog poslovnog rezultata. Četvrtu
godinu za redom nagrađeni smo nagradom svjetski priznate institucije, World
Travel Awards, poznatijom kao nagrada Turistički Oscar. Naša treća nagrada
dolazi direktno iz ruka naših klijenata,
a riječ je o nagradi Tripadvisor 2013
Winner – Travelers’ Choice Award,
koja nas je istaknula kao najbolji hotel
u Dubrovniku. Posljednje priznanje stiže s Dana hrvatskog turizma, gdje smo
osvojili Turistički cvijet za drugi najbolji
hotel s pet zvjezdica na Jadranu, te smo
pozicionirani u 3 top hotela u izboru za
hrvatski hotel godine.
Uz nezaobilaznu podršku vlasničke
kompanije koja nam daje permanentni poticaj u pružanju samo najboljih
usluga gostima, uspješno smo priveli
kraju proces adaptacije internet usluga.
Sada smo u mogućnosti pružiti visoko
kvalitetnu uslugu brzog bežičnog interneta i u našim smještajnim jedinicama. Koristimo zimski period niske
odabira daljnjeg školovanja. Drugi događaj humanitarnog karaktera odrađen
je u suradnji s Udrugom za djecu s posebnim potrebama Idem.
zauzetosti smještajnog kapaciteta kako
bismo izveli redovite radnje na zaštiti i
obnovi namještaja i ostalog hotelskog
inventara te održali kvalitetu proizvoda
i spremno ušli u novu sezonu. Slijedeći našu startegiju u odjelu hrane i pića,
prilagodili smo postojeći Lounge bar i
uveli novi Pommery proizvod, koji je
privukao veliku pozornost i generirao
dodatne prihode. Primjenjen je i novi
uspješan koncept tematskih večeri,
ovog puta nudeći širu ponudu lokalnih
i nacionalnih specijaliteta. Uspješno je
završen i Hiltonov proces izmjene vizualnog identiteta, koji je uspješno primjenjen u cijelom svijetu, a ipak prilagođen svakom pojedinom smještajnom
objektu.
Jednako, kao što investiramo u infrastrukturu, tako ulažemo i u članove
našeg tima koji su naš najveći i najvrijedniji potencijal. Tijekom niske sezone
organizirali smo lepezu ciljanih ili specijalističkih treninga i seminara kako
bismo djelatnike obogatili za strateške
vještine i znanja u cilju unaprijeđenja
efikasnosti poslovanja i samog zadovoljstva radom i radnom sredinom od
strane članova našeg tima. Neki će
imati priliku otići u druge Hilton hotele u regiji kako bi putem izmjene
iskustava i znanja nadalje obogatili vlastita znanja i vještine, a time doprinijeli
i ukupnoj produktivnosti cjelokupnog
brenda. Za neke od ključnih pozicija,
kao što su Odjel prodaje i supervizori,
koji su u direktnom doticaju s gostima,
osigurali smo dodatne tečajeve unutar
hotela.
Kao dio kulture našeg brenda, usredotočeni smo i na socijalni aspekt te
interakciju s lokalnom zajednicom.
Stoga smo uz veliku pomoć i podršku
svih članova našega tima organizirali
razne aktivnosti od onih namijenjenih
najpotrebitijima do aktivnosti namijenjenih široj publici. Tako smo ove godine ostvarili brojne nove i potvrdili
postojeće suradnje s vrtićima, školama i
neprofitnim organizacijama. Uz podršku našega tima Plave energije, postigli
smo izvanredne rezultate u područijima
lokalne zajednice, odnosa s gostima,
aktivnostima zaposlenika i održivog
razvoja. Dva događaja imaju poseban
značaj. To je Bright Blue Future u suradnji s Osnovnom školom Marina Držića, gdje smo učenicima osmih razreda
predstavili brojne pozicije unutar hotela, u nadi da će im to pomoći prilikom
Naše brojne aktivnosti u Odjelu ljudskih potencijala također su obilježili
2013. godinu. Od Tjedna karijera,
brojnih posjeta studenata, učenika turističkih škola do brojnih susreta i aktivnosti organiziranih za članove tima.
Naš izvanredan uspjeh rezultat je prije
svega teškog rada, fokusiranosti i predanosti članova našeg tima. Stoga su
kao posebno priznanje organizirane
proslave poput dodjele nagrade Connie
Award na brodu Seastar i druženje našeg tima na već tradicionalnom izletu
na brodu Tirena.
U smislu kvalitete i zadovoljstva gostiju, i dalje smo u samom vrhu ljestvice
najboljih Hilton hotela u Europi, s trenutnim rezultatom od 82 boda i to u
kategoriji općeg zadovoljstva uslugom
prema mišljenju gostiju.
Završavajući moju drugu godinu na
poziciji direktorice Hilton Imperiala,
još jednom bih naglasila da sam uistinu
ponosna jer vodim ovako uspješan i na
gosta orjentiran tim. Moram istaknuti
da smo i dalje usmjereni na postizanje
još boljih poslovnih rezultata o čemu
svjedoče započeti procesi i angažman
cjelokupnog tima u projektima za
2014. godinu. Također bih iskoristila
ovu prigodu da svima zaželim sve najbolje povodom nadolazećih blagdana,
sretan Božić i uspješnu novu 2014. godinu.
13
Hotel Lapad
mr.oec. Željko Miletić,
direktor Hotela Lapad d.d.
Re ko r d n a 9 9 . se zo n a
D
ragi čitatelji Atlant bulletina.
Zaista je lijep osjećaj pisati tekst o poslovanju Hotela Lapad u
ovoj sezoni. Nakon izvrsne 2012. godine Hotel Lapad je imao još bolju i
još uspješniju 2013. godinu. Iako ova
sezona još nije u potpunosti završila,
generalno možemo donijeti zaključke
što se tiče fizičkih pokazatelja, dok
ćemo na financijske podatke, što se
tiče hotelijerstva u Dubrovniku, još
malo pričekati.
Ova sezona bila je vrlo specifična u svim dubrovačkim hotelima, pa
tako i u Hotelu Lapad. Naime, zbog
ulaska Hrvatske u EU, uvedene su
vize za Rusiju, Ukrajinu i Tursku što je
dovelo do značajnog pada turističkih
dolazaka, posebno iz Rusije, u glavnoj
sezoni. Dubrovnik je hotelskom smještaju bilježio porast broja turista do
srpnja, a zatim je u padu bio od 3 - 6%
od 1. srpnja do 31. listopada (znači 4
mjeseca za redom). Gore navedeno rezultiralo je padom noćenja od 1% za
prvih deset mjeseci u dubrovačkim
hotelima, iako je po podatcima Turističke zajednice grada Dubrovnika,
Dubrovnik u svim vrstama smještaja
ove godine ostvario rast od 8%. Ovaj
rast je generiran isključivo iz porasta
broja noćenja u privatnom smještaju.
14
Hotel Lapad je izvrsno odradio sezonu, posebno glavni dio sezone,
te smo uspjeli zadržati jednako visoku
popunjenost kakva je bila i prošle sezone. Iako je hotel otvoren od sredine
ožujka do kraja listopada, glavna sezona u hotelu Lapad traje od 1. svibnja
do 30. rujna (znači 5 mjeseci), a u tom
razdoblju smo ostvarili popunjenost
od visokih 97%. Ako uzmete u obzir
da hotel ima 163 smještajne jedinice
jasno je koliko napora treba uložiti
pogotovo u glavnoj sezoni kada se je
ostvarivao pad u Dubrovniku (od 3 –
6%) da bi se zadržala lanjska popunjenost.
Strateški smo ponovo povećali udio induvidualnih gostiju, što nam
je donijelo povećanje prihoda od smještaja u iznosu od 9%, zahvaljujući višim prosječnim cijenama. Udio induvidualnih gostiju smo podigli na 54%.
Udio grupa nam je bio 13%, a udio
alotmana, tj. tour operatorskog posla
33%. Hotel Lapad ima jako visoki
udio induvidualnih gostiju, u prosjeku
dnevno je preko 80 soba prodano induvidaulcima, a prosječna cijena koju
induvidualni gosti plaćaju na razini
godine je 161,20 eura. Najjača tržista
su nam: tradicionalno i dalje visoko na
prvom mjestu Velika Britanija s 53%,
zatim Sjedinjene Države s 9%, Belgija 7%, a slijede: Norveška, Finska,
Švedska, Irska i Njemačka. Zanimljivo
je da hrvatskih gostiju imamo samo
0,8%. Popunjenost na razini otvorenosti hotela 22/3-1/11. je bila 86%.
Popunjenost na razini godine je 52 %.
Dobri rezultati su posljedica izvrsne usluge koja je prepoznata
i nagrađena i ove sezone, pa je tako
Hotel Lapad dobitnik novih vrijednih
priznanja poput Quality aword winner
– agencije Jet2 holidays, te Traveler
choice winner za 2013, portala Tripadvisor.
Spremniji nego ikad, Hotel
Lapad očekuje sezonu 2014. u kojoj
će proslaviti svoj jubilarni 100. rođendan. Taj veliki događaj za Hotel će biti
popraćen brojnim PR i marketinškim
aktivnostima, o kojima ćemo detaljnije pisati drugom prigodom.
Na kraju želim se zahvaliti na zaista uspješnoj suradnji svima:
prije svega djelatnicima Hotela, svim
poslovnim partnerima i na kraju vlasnicima, odnosno Atlantskoj plovidbi
d.d. Bez dobre suradnje sa svima gore
navedenima, jednostavno ne bi bilo
moguće ni polučiti rekordne poslovne
rezultate koji su ostvareni ove godine.
15
m/b AP ARGOSY
Zapovjednik m/b ‘AP Argosy’
kap. Antun Rakigjija
Z
dravi bili,
drage moje čitateljice i čitatelji Atlant bulletina.
Tokalo bi što napisati o našim putovanjima po Baltiku i Sjevernome moru.
Napisati nešto zanimljivo, ali da ne
bude nabrajanje činjenica jer većina
vas to ipak zna ili je barem čula, pa
čini mi se najboje je pustiti ‘Trubadure’
neka pjevaju i mislima odlutati u naš
Grad, i onda vam nekako to sve ispričati/napisati, ma nijesan ni Drzić,ni
Vojnović, Bože moj ni blizu, ma što mi
je, više san za Bokčila........
Naš brod AP Argosy, navega između
baltičkih luka Ust Luga/Rusija, Riga/
Litva,đe krcamo garbun (ugljen), i
luka Europske unije, čiji smo i mi član
napokon postali, tu ga iskrcavamo
kako bi se naša Europa mogla zimi
ugrijati, jerbo nakon tragedije u Fukushimi, poceli su se svi bojati nuklearne nevoje, Bogu fala.
Ovi broj AB izlazi u dvanestome mjesecu, a tada će odi biti prava ‘ruska’
zima ........
Čuvena ruska zima, koja nema milosti, snijega i leda ima ,ko turista vikendom u Gradu, previše.
Učili smo kako su mnogi mahniti
osvajači slomili zube na ruskoj studeni/ledu/zimi. E, a mi polako, ali sikuro
guramo taj veliki bijeli i debeli led našijem provama, nekada sami, a nekada
nam pomažu ledolomci ruske flote. To
su vam jaki i kažu Rusi ‘moćni’ brodovi , navegaju kroza led kao kroz maslo
16
slika
slika posada
posada palube
palube 11 (s
(s lijeva
lijeva na
na desno):
desno):
kormilar
kormilar Vinko
Vinko Cvjetković
Cvjetković
vježbenik
vježbenik palube
palube Antun
Antun Staničić
Staničić
kormilar
kormilar Ivica
Ivica Brletić
Brletić
kormilar
kormilar Budimir
Budimir Milin
Milin
kormilar
kormilar Sanjin
Sanjin Španić
Španić
Vođa
Vođa palube
palube Arsen
Arsen Madir
Madir
kormilar
kormilar Joško
Joško Vučić
Vučić
kormilar
kormilar Ivan
Ivan Iličić
Iličić
otvarajući tanki prolaz za naše brode,
učinu konvoj od desetak brodova i
onda nas ‘sprovode u kononi po jedan’
prema tanjemu ledu đe onda svako na
svoj način traži izlaz.To vam dođe kao
kad ljeti pokušate pasat preko Straduna, ali ne ide pa ne ide,onda krenemo
okolo kroz ulice, ali ni tuda se ne more
od trpeza ......
Ljeti plovidba kroz Gulf of Finland traje dva dana, a zimi plovidba (tu je led
najtvrđi) uža potrajati i po pet-sedam
dana. Tada zapovjednik ‘kampira’ na
mostu nadgledajući ‘ledenu’ plovidbu.
Dolaskom treso Talina se obično izhodi iz ‘ledenoga polja’ a olakšanje koje
slika
slika posada
posada palube
palube (s
(s lijeva
lijeva na
na desno):
desno):
kormilar
kormilar Ivica
Ivica Brletić
Brletić
kormilar
kormilar Vinko
Vinko Cvjetković
Cvjetković
kormilar
kormilar Joško
Joško Vučić
Vučić
kormilar
kormilar Sanjin
Sanjin Španić
Španić
voda
voda palube
palube Arsen
Arsen Madir
Madir
kormilar
kormilar Budimir
Budimir Milin
Milin
vježbenik
vježbenik palube
palube Antun
Antun Staničić
Staničić
kormilar
kormilar Ivan
Ivan Iličić
Iličić
nastupi opisati je jako teško. To vam
je kao da ste nosili dvije vreće cimenta
na škini uz Bužu i onda hi na tenisu
spustili na tle i ko ptica ste.
Navegavamo mi i kroza Skaterag i
Katerag, kao što je nekada navego i
Gallileo iz ‘Našega maloga mista’, pasavamo i pored Hamleta, dobro - ne
baš kraj Kraljevića, nego pored onega
njegovoga dvorca, ko zna luta li još
onijem hodnicima obavijenim maglom, a mene ipak više gusta oni ‘naš’
Hamlet na Lovrjencu.
Od europskih luka obilazimo od Poljske, Njemačke, Nizozemske, Belgije,
Francuske i do Velike Britanije.
Pa evo nešto i o nekima od njih.
Porat Amsterdam. Pred samim ulazom u kanal kojim se plovi prema nekom od vezova u Am’damu, još stoje
bunkeri dio velikoga ‘atlanskoga zida’
iz II.rata,djeluju moćno/zastašujuće,
nešto se oko njih uređuje,gradi/čiste,
nemaju poduzetničkoga duha.U nas
bi to sigurno već bio jedan od onijeh
silnijeh kafića / restorana / trpeza, vjerojatno se bunkeri ne bi ni vidjeli, ko
što se u nas ni Grad ne vidi. Za rivom
nas dočekaju ‘divovske’ dizalice kojima se brod iskrca za 48 ura, tako da za
posjetu znamenitostima/’red light district’ ili lijepome gradu Amsterdamu
vremena nema.
Porat Tyne, Velika Britanija, nam
je jedan od drazih gradova / porata
na ovoj liniji. Baš je po našemu gustu, stoji se u portu barem tri / četiri
dana, ona robna kuća ‘Asda’ nije daleko za učinit shoping malo čokolada,
bjankarije,kozmetike za brijanje,sitnih
stvari bez kojih se ni doma ne more.
Sve je nekako pod nogu, ‘na ruku’, u
ovome mjestu je boravio, i čak se tu i
oženio ‘Ja Najveci’ boksač svijeh vremena Ali, lijepo je znati i tu kundurariju, a mi smo iz Grada (priznali ili ne)
kuriozna čejad.
slika
slika posada
posada stroja
stroja (s
(s lijeva
lijeva na
na desno):
desno):
drugi
drugi časnik
časnik stroja
stroja Miho
Miho Salatić
Salatić
treći
treći časnik
časnik stroja
stroja Tonći
Tonći Pavković
Pavković
upravitelj
upravitelj stroja
stroja Baldo
Baldo Smrdelj
Smrdelj
električar
električar Mato
Mato Perović
Perović
mehaničar
mehaničar Nazif
Nazif Čustović
Čustović
prvi
prvi časnik
časnik stroja
stroja Joško
Joško Vuleša
Vuleša
asistent
asistent stroja
stroja Hrvoje
Hrvoje Boro
Boro
17
Gdansk, stari porat, odi se stoji za rivom koji dan više pa nam je odmah
draži nekako, a naročito stari dio grada ‘Duga ulica’ nešto ala naš Stradun,
restorani, kafići, picerije, lijepi spomenik Neptunu, ima jedna stara drvena
dizalica iz onijeh vremena, butiga za
kupit poljski jantar- ima hi masu, nekako fino ugodno i pristojno za učinit
đir ako se ima vremena. Vrijeme je
jedino što nam baš nedostaje, fali ga,
vazda je neka preša.Ovi put se potrefio i naš ‘Miho Pracat’ u Gdansku, pa
smo hodili u vizitu našim prijateljima
/ kolegama / drugovima, vidjeti poznate i drage face , doznati novitati iz
Grada,nekako vam je to drago kad se
dogodi,nije često, ali čovjeka veseli.
Ama red je nešto rijet i o judima koji
plove na ovome brodu, ovim odraslim
‘gusarima s Porporele’.
Da je lako navegati, svi bi onda bili
pomorci, i pjevali ‘serenadu Gradu
mome’, ali Gospe mi, nije.
Za rijet pošteno nijesmo mi ‘nadljudi’
nego smo navikli na ovi teški život,
naučili.
slika
slika časnici
časnici palube
palube (s
(s lijeva
lijeva na
na desno):
desno):
3.
3. časnik
časnik palube
palube Juraj
Juraj Butigan
Butigan
2.
2. časnik
časnik palube
palube Mario
Mario Dominiković
Dominiković
1.
1. časnik
časnik palube
palube Luko
Luko Dobrić
Dobrić
18
Ima nas odsvaklen, jednoga zovemo
Lika,tako je lakše, eto oklen je navegati došo. Većina nas je ipak s mora, nijesu svi za Ajduka ima nas i Dinamovaca, od Zadra pa do Grada i Konavala,
e a taj iz Konavala je vrlo, vrlo važan,
jer u kužini vrijeme provodi i moran
se pofaliti jedan od najbojih u nas meštar od teće i prosuje,a kolači su svakodnevni za na pjat i zamotat u kartu
za posje,bilo je nekad u pok.Šikića u
pastičeriji, i fala onima što su izventali
gaće na lastiku, inače bi mnogi morali
mijenjat garderobu nakon ugovora sa
Lukšom. Dobri i vrijedni su to ljudi.
O čemu se najviše na brodu među
nama govori kada se sjedne posje
večere,naravno o našima doma, svako
ima nekoga dragoga u srcu i duši, famijama, porezu, utakmicama, vječita
tema su smjene, vazda neko ide doma
ili će uskoro pa se planovi prave, konta se uvijek nešto, u današnje vrijeme
interneta vijesti su tu na dohvat ruke,
nije to ko nekada kada se pismo čekalo ko ozeblo sunce, to znamo mi koji
imamo nešto duže pamćenje, mlađi
baš to i ne mogu razumit.
Reko bi Bokčilo ‘za česa su dukati
nego da se ije, pije i trumpa’. E, moj
Bokčilo, tempi pasati. Vaja svaki talir
čuvati za doma, druga su neka vremena nastupila, sada Ti svi paramo ko
Skup : čuvamo,skupjamo tezoro za ga
nosit doma, ‘zlato je amor’.
Čejadi moja valjda vas gusta ovo napisano, da je lako pisati bilo bi masu
Drzića, Vojnovića....ali nije, ma ništa
nije lako ako ćes raditi pošteno, nego
vazda je onome drugome lakše.
Za kraj malo prepravljene ‘Kafetarije’, bilo bi je lijepo opeta pogledat....
Gospar Lukša: „Oklen si ti mali, đe
navegas?“
Pomorac: „Moj gosparu Lukša po Baltiku i Sjevernome moru.“
Gospar Lukša: „Tako daleko, tako daleko, ja samo do Kaša.“
Pomorac: „Jes, moj gosparu Lukša, ali
navegati se mora.“
Svima skupa, a posebno pomorcima
želim od srca čestit Božić, sretnu i
berićetnu novu godinu, dobro more i
mnogo zdravlja.
Adio vam,
zapovjednik m/b ‘AP Argosy’
kap. Antun Rakigjija
Mogo bih ja ovako još dugo i na široko, ne može sve stanut u ove foje, svi ti
naši doživljaji lijepi, i oni manje lijepi.
slika
slika bijelo
bijelo osoblje
osoblje (s
(s lijeva
lijeva na
na desno):
desno):
pomočni
pomočni konobar
konobar Luka
Luka Ivanišević
Ivanišević
kuhar
kuhar Lukša
Lukša Radovac
Radovac
konobar
konobar Baldo
Baldo Vuličević
Vuličević
19
NEPOZNATE
POMORSKE
STRANICE
S jećanje
na
nepravedno
zaboravljenoga
dubrovačkog brodara
Najveći – parobrod ‘Treći’ potonuo je 1933.
20
Marijan Žuvić
Spoznaja da Prvo dalmatinsko trgovačko društvo s.o.j. iz Dubrovnika nije u
povijesti jadranskoga brodarstva igralo
značajniju ulogu, te da bi njegovo brodovlje mogli nazvati družbom staraca,
sigurno nije opravdanje što o njemu gotovo da nema traga u hrvatskoj pomorskoj publicistici.
S
poznaja da Prvo dalmatinsko trgovačko društvo s.o.j. iz Dubrovnika nije u povijesti jadranskog brodarstva igralo značajniju ulogu, te da
bi njegovo brodovlje mogli nazvati gruškom družbom staraca, sigurno nije opravdanje što o njemu gotovo da nema
traga u hrvatskoj pomorskoj publicistici, a čak i dubrovački
autori spominju ga preskromno i površno. Upravo zato taj
dio dubrovačke pomorske povijesti sada opisujemo.
U Dubrovniku II., kako je nazivan Gruž, utemeljila je 1907. godine skupina poduzetnika i novčara Prvo
dalmatinsko trgovačko društvo s.o.j. namijenivši mu brojne djelatnosti, ponajprije u trgovini. Tek 1924., osnutkom
parobrodarskoga odjela, društvo se širi i na brodarstvo.
Prvi brod kupljen je iste godine, a u duhu nekoć slavnoga Dubrovačkog pomorskog društva, odabrano mu je ime
‘Prvi dalmatinski’. Nije to bio parobrod kojim se tada vrlo
uspješna tvrtka mogla ponositi - bio je star već pola stoljeća!
Dug 57 i širok 9 metara, nosivosti 835 tona, izgrađen je u srpnju 1875. u brodogradilištu J. Laing u Sunderlandu pod imenom ‘Devonshire’ za Williama Milnesa iz
Londona. Ubrzo ga preuzima londonska tvrtka H.T. Morton & Co.,a još nekoliko puta mijenja gospodare prije nego
ga je 1905. godine tvrtka Lambton Colliers Ltd. prodala
Grcima, kompaniji D.J. Theophilatos & Co. s otoka Androsa. Tada postaje ‘Antonios’, no već 1912. vraća se pod
britansku zastavu kao ‘Stottgate’, vlasništvo Jura Steamers
Trading Co. Ltd. iz Liverpoola. Od te će ga tvrtke Dubrovčani i kupiti.
Nabavka ‘Prvog dalmatinskog’ očito nije bila dobar posao, jer je nakon nepune dvije godine, prastari parobrod prodan Talijanima iz Molfette. Tek se jedno ljeto zvao
‘Aurora’, zatim je dobio jednako zvučno ime ‘Aida’, da bi
koncem 1933. godine konačno bio izrezan. Nekoliko mjeseci nakon prodaje ‘Prvog dalmatinskog’ u Gruž stiže ‘Drugi dalmatinski’, nešto veći i mlađi parobrod britanskih korijena, no ipak veteran iz 19. stoljeća. Pod imenom ‘Norna’
Gruška družba
staraca
izgrađen je u kolovozu 1889. u Leithu,
u brodogradilištu S. & H. Morton &
Co., za brodovlasnika Salvesena iz
Grangemoutha. Bio je to nevelik teretnjak, dug 68 i širok 10 metara, nosivosti 1560 tona.
Put Jadrana se uputio 1912.
godine, ali ne u Dubrovnik, već u Veneciju. Kupila ga je tvrtka Salvagno
e Nipoti i odabrala mu ime ‘Venezia’.
Dvanaest godina poslije isti će mu
vlasnici ime promijeniti u ‘Palmanova’. Samo nakratko, jer 1926. postaje
‘Drugi dalmatinski’. U Gradu će ostati zavidnih 11 godina, a onda se seli u
Vranjic. Parobrodarsko društvo Grgić
s.o.j. kupilo ga je 1937. godine, te mu
odabralo poletno ime ‘Vihor’. I upravo
pod tim imenom starac će se naći na
udaru vjetrova rata! U travnju 1941.
godine ‘Vihor’ će postati jedan od
aktera ‘Lisabonskog slučaja’. U glavnu luku tada neutralnoga Portugala,
čekajući rasplet Travanjskoga rata,
sklonili su se jugoslavenski parobrodi ‘Olga Topić’, ‘Sud’. ‘Vihor’ i ‘Ante
Matković’.
Nakon što je Jugoslavija kapitulirala brodovi su se našli na meti
Talijana koji su ultimativno tražili da
skinu zastavu propale države i prijeđu
u njihovu službu. Bili su to iznimno
teški trenutci za naše pomorce, dvadesetak ih je popustilo pritiscima i prijetnjama te napustilo brodove, od kojih,
ipak niti jedan nije bio predan Talijanima. U konačnici su tri parobroda
uspjela napustili Lisabon, pa je u luci
ostao samo prastari ‘Vihor’. Njega je
1942. godine formalno preuzelo britansko Ministarstvo ratnoga transporta i dalo ga na upravljanje londonskoj
tvrtki Billmeir. No, Portugalci ga nisu
puštali pa ‘Vihor’ nikad više nije zaplovio! Tek kad su 1946. godine razriješene sve dvojbe oko njegova pravnoga
statusa, prodan je lokalnome rezalištu.
A u to vrijeme već je punih
13 godina na dnu Jadrana ležao ‘Treći’, najveći parobrod Prvoga dalmatinskoga. Ušao je u flotu 1927. godine, a u odnosu na prvijence, ne samo
da je izgubio pridjev ‘dalmatinski’ iz
imena, nego nije bio ni malen ni toliko star. Dovršen je u kolovozu 1902.
u brodogradilištu Short Bros Ltd. u
Sunderlandu kao ‘Hindustan’. Dug
110 i širok 14 metara, nosivosti 6450
tona, bio je to tipični britanski tramper. Isprva je njime upravljala tvrtka
J.W. Squance & Co. iz Sunderlanda, a
potom poznata kompanija Common
Bros.
Pod britanskim je stijegom
ostao točno desetljeće, a tada seli u
Sankt Peterburg. Ruska tvrtka Severnoe parohodskoe obščestvo dala mu
ime ‘Altaj’. U ljeto 1918. godine brod
je prezela britanska Vlada kako ne bi
pao u ruke boljševicima. Dvije godine
poslije vraćen je vlasnicima koji su već
bili napustili Rusiju, te su parobrod
pod imenom ‘San Martino’ upisali u
francuskoj luci Rouen. Godine 1924.
dobija ime ‘Romanitza’, zastava je i
dalje francuska, a gospodari Rusi. Oni
će ga 1927. prodati Prvom dalmatinskom trgovačkom društvu.
Slava ‘Trećeg’ i najvećeg nije
dugo trajala. Šturo Lloyd’sovo izvješće
o brodolomima iz 1933. bilježi da je u
kolovozu isplovio iz Šibenika nakrcan
boksitom za Rotterdam. Već na početku putovanja, 10. kolovoza, kad se nalazio nekih 25 milja sjeveroistočno od
Brindisija, došlo je do puknuća trupa
i prodora mora u skladišta. Nakrcani
brod je vrlo brzo potonuo, no srećom
nitko od članova posade nije stradao.
A poslije ‘Trećega’ stigao
je 1930. godine ‘Četvrti’. U Gružu
su se vratili starcima, jer je taj paro-
brod bio izgrađen u Hamburgu još
pradavne 1884. godine. O njegovoj
smo zanimljivoj povijesti iscrpno pisali u ‘Atlant bulletinu’ u studenome
2012. godine. Spomenimo zato peti i
posljednji brod Prvoga dalmatinskog
trgovačkog društva, danas posve zaboravljeni ‘Svarog’. Nažalost, u radovima o dubrovačkome brodarstvu on
se redovito pojavljuje pod pogriješnim
imenom ‘Švarcog’.
Brod slikovita životopisa
samo je dvije godine bio u gruškoj
floti. Izgrađen je 1901. godine u brodogradilištu Oderwerke A.G. u Stettinu, današnjemu poljskome Szczecinu, kao ‘Diamant’ za brodovlasnika
E.G. Tramma iz njemačkoga gradića
Tönninga. Bio je dug tek 62.8 i širok
9.5 metara, a mogao je ukrcati 1208
tona tereta. Početkom 1912. kupuje
ga tršćanska tvrtka Brajak i Arnerić
te upisuje u Metkoviću ne mijenjajući
mu ime. Nakon rata ‘Diamant’ prelazi
pod okrilje sušačke tvrtke ‘Oceania’,
da bi 1933. bio prodan Dubrovčanima. No, ni oni mu nisu odmah promijenili ime, nego tek 1934. postaje
‘Svarog’ u čast vrhovnoga božanstva
starih Slavena.
Već je iduće godine prodan
Talijanima, te kao ‘Laura Moschini’
biva upisan u Veneciji. Novo ime ‘Cervo Ligure’ dobio je 1938., da bi 1940.
otplovio u Genovu i postao ‘Lauretta’.
Činilo se da je staroga teretnjaka kraj
stigao u rujnu 1943. godine kada su
ga, nekoliko dana nakon pada Italije,
Nijemci potopili u Manfredoniji. Ali
se nekadašnji ‘Svarog’ nije dao! Izvađen je i popravljen, godine 1950. je još
jednom dobio nove vlasnike i novi ime
‘Valsale’, da bi nastavio broditi sve do
jeseni 1953. kada je konačno izrezan u
luci Vado Ligure...
21
mr. Anica Kisić, prof.
Ž
TRAGEDIJA KAP.
iveći 40 godina s prostorima Pomorskog muzeja
uz slike jedrenjaka uvijek sam se zanosila njihovom ljepotom i veličanstvenom elegancijom na
moru, a nerijetko sam se pitala kakve
sudbine kriju slike tih lijepih brodova,
jer je teško danas sebi predočiti njihove sudbine, pa čak i onda kad su naslikani u olujama.
Prilikom boravka na Expou 1998.
godine u Lisabonu u ekipi falkuše
imala sam prigodu stupiti na palubu
jednog sačuvanog portugalskog trojarbolnog jedrenjaka iz 19. stoljeća,
kojeg su Portugalci temeljito i izvanredno restaurirali. Oduševljena, bila
sam na njemu više puta zavirivši u svaki kutak, osjetila ga pod nogama i vizualizirala konačno u zbilji pravi brod,
čije slične slike godinama gledam u
muzeju i to je za mene bio jedan od
najuzbudljivijih iskustava u struci.
Opće prilike u pomorstvu 19. stoljeća u našim krajevima opisuje vidno
stagniranje dubrovačkog pomorstva u
prvoj polovini stoljeća i žal za prošlim
slavnijim vremenim. Otvaranje Sueskog kanala 1869., kada Jadransko
more postaje najbliži put iz Europe
prema Indijskom oceanu i Aziji, daje
šansu oživljavanju pomorstva ne samo
Dubrovniku, nego i drugdje, primjerice na Pelješcu i Senju. Na inicijativu
narodnjaka osnivaju se moderna dioničarska društva za gradnju brodova
i poticanje pomorskog gospodarstva.
Dubrovačko pomorsko društvo osnovano
je 1869. godine. Na oživjelim gruškim brodogradilištima sagrađeno je
22
7 jedrenjaka barkova od ukupno 13
koliko ih je Društvo imalo. Nazvani su jednostavno brojem („Prvi dubrovački“ i dalje). Najveći je bio nava
„Dvanaesti dubrovački“ i zadnji brikškuna „Petka“. Prvih godina brodovi
su poslovali vrlo uspješno prevozeći
najviše pšenicu iz crnomorskih luka za
Englesku. Nažalost, labuđi pjev jedrenjaka nije dugo izdržao konkurenciju
parobroda i ostale okolnosti pa su se
brodovi prodavali i Društvo je prestalo djelovati 1888. godine. Dubrovačko
pomorsko društvo opširnije sam u Atlantu predstavila 2004., br. 13.
U Pomorskom muzeju u Dubrovniku izloženo je nekoliko dokumenata
koji svjedoče o najtragičnijem događaju u kratkom vijeku djelovanja Dubrovačkog pomorskog društva, a dogodio
se na barku „Četvrti dubrovački“ 20.
prosinca 1872. godine i tužno odjeknuo čitavim Gradom. U strahovitoj
oluji utopio se mladi zapovjednik broda kap. Jakoba Vacchettia.
O ovom nemilom događaju znamo
iz opširnog iskaza časnika Mata Turčinovića, koji je preuzeo zapovjedništvo,
pred bilježnikom Hayes Allenom 6.
siječnja 1873. u Queenstownu u grofoviji Cork u Ujedinjenom Kraljevstvu. Iskazu su nazočili i svjedoci, prvi
časnik Ivo Knežević i mornar Mato
Mlinarić prisežući na Bibliju. Ovu Prijavu dao je prevesti s engleskoga Ðivo
Bašić i bez komentara objavio u „Našem moru“ 2009. godine.
Bark „Četvrti dubrovački“ iz Dubrovnika, imao je 487 registarskih
tona nosivosti i isplovio je 7. prosin-
ca 1872. iz New Yorka u pratnji pilota za Queenstown, a u Engleskoj
je nakrcan kukuruzom. Brod je bio
u odličnom stanju, dobro opremljen
i s dostatnim brojem posade. Devetnaestoga dana plovidbe more je postalo mutno i prijeteće, da bi u noći
zapuhao olujni vjetar s JZ zaokrećući
na Z-SZ. Mornari su, opreza radi, postupno podvezivali jedra i vezali sve po
palubi. Sutradan, 20. prosinca, oko 8
sati nadolazeća oluja stuštila se sa SZ
strašnom silinom, a mornari su prijeteću situaciju pokušali izbjeći uz niža
križna jedra da bi olakšali pritisak na
jedra, dok su sisaljke stalno izbacivale vodu. Poslijepodne oluja je okretala
prema sjeveru još većom silinom, da
bi oko 3 sata popodne strahoviti val
udario u lijevi bok preplavivši palubu
i otrgnuo kormilara s kormila. Zbog
toga je brod počeo posrtati i okretati
pramac na vjetar prije nego se kormilo
moglo vratiti nalijevo. Novi strahoviti udarac vala nošen vjetrom udario je
u brod tako da je čitava desna ograda potonula u moru, a brod se nije
uspio pokoriti kormilu prema desnoj
strani. Da ne izgube jarbol mornari su
odsjekli konope prvog jarbola, koji su
otpuhani u more, da bi olakšali brod.
Otvorili su i nekoliko otvora na ogradama da more brže otječe s palube.
Brod se konačno djelomično uspravio
uz pomoć kormila.
U noći oluja se pogoršala i okretala prema sjeveru što je uzrokovalo
ukrižavanje velikih valova. Oko pola
sata iza ponoći strahoviti val udario
je brod preko kasara pokrivši krmenu
VACCHETTIA
kućicu, pomaknuvši je na palubi preko kola kormila i tako oštetio kompas,
razbio u komade časničku kućicu i
otplavio je u more. U velikoj provali
vode val je odnio u more i zapovjednika Vacchettia, kojega se nije moglo
spasiti jer je odmah nestao u valovima
i utopio se. Kad je časnik Turčinović
preuzeo zapovjedništvo kolo kormila nije radilo. Pobacali su u more sve
predmete koji nisu bili neophodni, a
otvor na palubi zatvorili su daskama
i pokrili jedrom da more ne prodre u
teret. Probili su još otvora na ogradi
da more brže otječe. Međutim, novi
strašni val slomio je deblo stražnjeg
jarbola i nagnuo brod toliko da se
teret rasuo na stranu. Brod je postao
gotovo nepokretan, pa je trebalo još
nešto poduzeti za njegov spas. Sve su
pobacali s broda uključujući i desni
bočni čamac, zapinjače i teške željezne
sohe. Bacili su i dva pomoćna jedra, i
sve što je opterećivalo brod. Tako su se
nekako održali na površini cijelu noć
uz košno niže jedro i veliku donju letnjaču s pramcem u smjeru I-JI. Stalno
su radile crpke, ali je dio kukuruza počeo isplivavati kroz sisaljke, katkad ih
i začepiti.
Kad je 21. oluja počela jenjavati posada je raščišćavala i popravljala što se
dalo popraviti. Našli su stalak kormila
i montirali rezervni kompas. Budući
je oluja popuštala smotali su rezervno
prednje jedro i razapeli rezervno donje
vršno jedro. Sljedećeg dana razapeli su
još jedara i popravili ogradu rezervnim
daskama, te nastavili ploviti podnoseći još uvijek velike valove koji su se
stalno ukrižavali i preplavljivali palubu. Dana 4. siječnja ugledali su svjetla
Fastnet grebena i rano popodne ukrcali pilota, a u 9 sati popodne konačno sretni privezali brod u luci Queenstownu. Održano je vještačenje, a brod
je otegljen na popravak na gat doka.
Vijest o pogibiji mladog kapetana
Jakova Vacchettia bolno je odjeknula u našem malom Gradu izazvavši žalost. Tiskana je spomen knjižica
„SPOMENI JAKOBA VACCHETTI“
kapetana „Četvrtog dubrovačkog“, u
Dubrovniku 1873., troškom Pomorskog Društva“. Iz knjižice doznajemo
da se Jakov rodio 1835. u Cavtatu
od oca Jakova i majke Ane Kazilari i
stradao mlad u 35-oj godini, ostavivši
ucviljenu suprugu i troje dječice. Gimnaziju je završio u Dubrovniku, a
nakon toga podučava se u pomorskim
vještinama u velikoj želji da postane
pomorski kapetan. Postaje prvo pobočnikom (tenentom, časnikom) na
brodu, dok nije završio pomorski nauk
i dobio kapetanski list. Nastavio je
ploviti kao časnik ili kapetan. Iskrcao
se 1869. i odsjeo kod oca u Gružu koji
je dobio dužnost predstavnika Lučkog
i Zdrastvenog ureda. Mladi Jakov nadgleda 1870. gradnju „Četvrtog dubrovačkog“ na škaru u Gružu. Poznavali
su ga kao mirnog čovjeka ugodnog u
duštvu, postojanog i dobrog pomorca,
i gorljivog narodnjaka.
Kao zapovjednik „Četvrtog dubrovačkog“ odjedrio je 14. veljače 1871. i
napravio više putovanja iz New Yorka
za Englesku, ne vrativši se živ u svoj
voljeni Grad.
U Spomen knjižici tiskano je nekoliko osmrtnica, tužbalica i stihova,
među njima i pjesma Meda Pucića iz
njegove zbirke „Cvijeta“, Dio II.
Dubrovački kapetani užasnuti
i ožalošćeni objavili su osmrtnicu sa
sljedećim tekstom:
„Kapetani pomorski prijatelji pokojnog JAKOBA VACCHETTI rodom iz Cavtata, vrlog zapovjednika
broda „Četvrtoga“ Društva Dubrovačkog, koji dne 20. Decembra 1872.
jedreći preko Antlantičkoga mora u
36-oj godini svoga života žalostno
poginu, davaju na znanje V.G. da u
Utornik 21. ovoga mjeseca na 10 ura
ujutro, u crkvi S.a Križa u Gružu biće
služba Božja za pokojnikovu dušu.
U Dubrovniku na 10. Januara 1873.“
Bez obzira što se i u današnje
doba visoke tehnologije događaju teške nesreće na brodovima, trebalo bi se
povremeno prisjetiti kakve su nevolje
i nadljudske napore stoljećima proživljavali pomorci ploveći na drvenim jedrenjacima, spašavajući brod i vlastiti
život, a koje danas jedva da možemo
i zamisliti, pa nije čudo da zanimanje
pomoraca nazivamo još uvijek „kruh
sa sedam kora“.
23
STJEPAN
GRADIĆ
Ljerka Dunatov, prof.
I
zložba “Stjepan Gradić: Otac domovine” centralni je projekt Dubrovačkih muzeja u 2013. godini
kojim se nastavlja višegodišnje predstavljanje javnosti značajnih osoba iz
slavne povijesti Dubrovačke Republike. Izložbu je bilo moguće razgledati u Kneževu dvoru od 9. srpnja do
17. studenoga. Cjelokupni projekt i
izložba su realizirani povodom obilježavanja 400. obljetnice rođenja ovog
velikog Dubrovčanina: filozofa, teologa, pravnika, povjesničara, govornika,
prevoditelja, jezikoslovca, diplomata,
matematičara, fizičara, astronoma,
meteorologa…pravog homo universalisa, svestrane i briljantne osobnosti.
Izložba postavljena u Kneževu dvoru prezentira Gradićev život i djelo.
Tematski je podijeljena u nekoliko
cjelina, koje su kao zasebne teme detaljno obrađene u bogatom Katalogu na više od 400 stranica. Po prvi
put je korištena i iznimno zanimljiva
multimedijalna prezentacija. Postavljen je hologram Stjepana Gradića
koji izgovara izbor iz svojih pisama i
savjeta upućenih dubrovačkoj Vladi
u teškim trenutcima nakon tragedije
koja je zadesila njegov rodni Grad, te
3D animacija potresa u kojoj se kroz
tri minute može vidjeti Dubrovnik
prije potresa, sam potres, detalji rušenja brojnih zgrada, te podizanje novih
zgrada i obnova. Izložba je realizirana
pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora, gospodina
Josipa Leka, te uz pokroviteljstvo Grada Dubrovnika i potporu Ministarstva
kulture Republike Hrvatske.
24
Stjepan Gradić (Dubrovnik, 6. 3.
1613. – Rim, 2. 5. 1683.) bio je pripadnik dubrovačke vlastele, isusovac
i diplomatski predstavnik Dubrovačke Republike pri Svetoj Stolici.
Jednako tako, obavljao je diplomatske poslove za Papinsku Državu,
a bio je i dugogodišnji posrednik
između vrha Družbe Isusove i Dubrovačke Republike u pregovorima
o osnivanju isusovačke crkve i kolegija u Dubrovniku. Najveće zasluge
stekao je u službi vlastite Domovine. Gradić je bio glavni upravitelj
Vatikanske knjižnice, te je pripadao
književno-znanstvenom krugu pape
Aleksandra VII.. Bio je i član Književne akademije Dei Ricovrati u
Padovi i Kraljevske književno-znanstvene akademije kraljice Kristine
u Rimu te je uspješno surađivao sa
Znanstvenom akademijom Del Cimento u Firenci. Surađivao je i održavao veze s brojnim književnicima
i znanstvenicima, ne samo u Rimu i
Italiji, nego i u Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj, kao i s
onima u Dubrovniku, Splitu, Trogiru i Zadru. Ipak, najveće je zasluge
stekao u službi vlastite Domovine.
Zahvaljujući njegovu zauzimanju
isusovci su 1658. u Dubrovniku
otvorili srednjoškolski zavod Collegium Ragusinum. Vodio je upornu
diplomatsku i političku borbu protiv
urotnika, koji su otok Lastovo htjeli
izručiti Mletačkoj Republici. Uložio
je mnogo truda i diplomatske vještine u obrani dubrovačke pomorske i
kopnene trgovine, koju su Mlečani
nastojali onemogućiti. Svi ovi podatci samo su neki od javnosti manje
poznatih činjenica iz života ovog velikog Dubrovčanina kojeg Dubrovnik do danas pamti, u prvom redu,
kao obnovitelja Grada. Za njegove
zasluge Senat ga je 1680. godine
htio imenovati dubrovačkim nadbiskupom, ali je on to odbio s obrazloženjem da kao običan svećenik u
Rimu može bolje služiti Domovini
nego kao nadbiskup u Dubrovniku.
U svojem razmjerno dugom životu
Stjepan Gradić napisao je i objavio
velik broj različitih dijela, kako po
njihovu sadržaju, tako po obliku i veličini. Osim kulturnog rada i bavljenja humanističkim znanostima, napisao je cijeli niz rasprava i radova s područja egzaktnih i tehničkih znanosti
i disciplina. Znanosti koje su u ovo
doba možda najviše napredovale bile
su astronomija, matematika, anatomija i mehanika. Razvoju znanosti
umnogome je pogodovala činjenica
da su usporedno sa znanstvenim opažanjima, bila konstruirana brojna pomagala i instrumenti koji su višestruko povećavali moć ljudskih osjetila i
znatno pridonijeli razvoju znanosti.
Znanstvene rasprave o tome koje
sve sile djeluju na kormilo te se njime može tako uspješno upravljati
brodom, bile su brojne u 17. stoljeću. Naime, nakon što su još u 13.
stoljeću bočna vesla bila zamijenjena
kormilom na kraju krme, mnogi su
znanstvenici pokušavali znanstveno
objasniti način njegova djelovanja
na smjer kretanja broda. Cijela Gradićeva rasprava De directione navis ope
gubernaculi (O upravljanju broda pomoću kormila), objavljena u Dissertationes
physico-mathematicae quotuor, posvećena je bitnom pitanju: kako kormilo,
unatoč svojoj kratkoći, djeluje na
smjer kretanja broda i koje sve fizičke
sile pritom utječu na njega. U svojoj
raspravi Gradić se slaže s suvremenikom Borellijem, u čijim je raspravama
i predavanjima i sam aktivno sudjelovao, da je za skretanje broda važno
da brod s kormilom čini, zamišljenu,
savijenu polugu. Međutim, on drži
da to nije jedini način da se objasni
djelovanje kormila. Prema njegovom
mišljenju, uzrok skretanja broda nalazi se u pokretačkoj sili koja nekom
predmetu daje sposobnost kretanja,
ali se s vremenom i sama istroši. Gradić tu silu naziva: impetus. Teorijsko
objašnjenje utjecaja kormila na smjer
broda Gradić dakle nalazi u djelovanju impetusa, koji nastaje gibanjem
broda. On to djelovanje objašnjava
načelom inercije kojemu posvećuje
dosta prostora u raspravi o slobodnom padu. Impetus koji nastaje gibanjem broda, tvrdi on, sličan je impetusu koji težina utiskuje u tijelo pri
slobodnom padu. Dok se, međutim,
zbog akumulacije impetusa tijelo u
slobodnom padu giba sve brže, dotle
se, kad je riječ o brodu, impetus troši na svladavanje otpora vode. Da bi
dokazao svoje tvrdnje Gradić je izveo
niz eksperimenata čamcem i daskama
na Tiberu. Ovo Gradićevo tumačenje
izazvalo je prilično veliku pozornost
među ondašnjim znanstvenicima.
Švicarski matematičar Jacob Bernoulli, u svojem djelu Cogitationes de
gravitate aetheris (Amsterdam, 1682.),
slaže se s Gradićem da se djelovanje
kormila ne može svesti samo na načelo savijene poluge. On izričito spominje Gradića kao pobornika jednog
novog tumačenja i oslanja se na njegove rezultate temeljene na pokusu.
Kako Gradićev rad pada u doba kad
nisu bili poznati neki bitni hidrodinamički zakoni, to je još značajniji jer će
bitno pridonijeti njihovu otkrivanju.
Iako je problem upravljanja brodom
bio potpuno razjašnjen tek u 18. stoljeću, Gradić je u njegovo rješavanje
uložio poprilično vremena i truda.
On nije kao drugi znanstvenici koji su
se bavili tom problematikom pitanju
pristupio samo s teoretskog gledišta,
već je svoje tvrdnje provjeravao u
praksi eksperimentirajući modelima
broda i splavi. Izrazito je važno da se
problemu pristupilo pokusom kojim
se provjeravala teorija, što će u 18.
stoljeću, otkrivanjem odgovarajućih
hidrodinamičkih zakona, omogućiti
da se pravilno odgovori na to pitanje.
Bez Gradićeva rada do konačnog bi
se rješenja zasigurno došlo kasnije, pa
je taj rad značajan, ne samo u hrvatskim, već i u svjetskim mjerilima.
25
Boke false
– Scila i Haribda Jadranskoga mora
Tamara Spajić, prof.
I
zmeđu otočića Olipe, Tajana i pelješke obale nalaze se morski prolazi Mali i Veliki Vratnik. U narodu
su ovi tjesnaci od davnina poznati pod
talijanskim imenom hrvatske grafije
Boke false, što bi značilo varljivi prolazi.S
pravom su dobili ovo ime, jer postaju
mjesto nesigurne i opasne plovidbe za
olujnog vremena kad puše jugo.
U našim krajevima postoji mišljenje
među putopiscima i znanstvenicima
da su ovi morski prolazi poznata Scila i
Haribda koju opisuje Homer u Odiseji
kao dva strašna morska čudovišta koja
gutaju lađe. S jedne strane nalazila se
Scila, šesteroglavo čudovište, a s druge strane opasan vir Haribda. Bile su,
kako spominje Homer, na dometu strijele jedna od druge, tako da su mornari
koji bi prolazili kraj Scile bili preblizu
Haribdi i obratno. Danas se smatra da
su ove morske nemani zapravo Mesinski tjesnac, odnosno stjenovita obala Sicilije nasuprot talijanskom kopnu.
Odiseja, ep spjevan vjerojatno u osmom
stoljeću prije Krista, opisuje desetogodišnje lutanje mitskog junaka Odiseja,
koji se nakon pada Troje vraća rodnoj
Itaci i vjernoj Penelopi. Voljom bogova
– a zbog nekih svojih nedjela - Odisej
je bio osuđen na dugo lutanje dok napokon ne dođe rodnoj kući. U svojim
nastojanjima da se vrati kući Odisej
dolazi u zemlju miroljubivih Lotofaga,
bježi od jednookog diva Polifema, prima Eolov mijeh s vjetrovima, uspijeva
se izvući živ od ljudoždera Lestrigonaca. Potom upoznaje čarobnicu Kirku
koja njegove mornare pretvara u svinje,
putuje u podzemni svijet, svojim lukavstvom izbjegava sirene, prolazi pokraj
Scile i Haribde, boravi sedam godina
kod nimfe Kalipso na Ogigiji te se nakon gostovanja na dvoru feačkog kralja
Alkinoja na otoku Sheriji opet voljom
bogova vraća na rodnu mu Itaku, gdje
započinje borbu s proscima za svoju voljenu i vjernu Penelopu.
Kao što su mnogi gradovi Mediterana
prisvajali (slijepog) pjesnika Homera,
tako su kroz povijest mnogi znanstvenici, povjesničari i putopisci pokušavali
dokazati, na temelju Homerovih opisa,
kuda je lutao Odisej. Ostaje uvriježeno
mišljenje da je grčki junak lutao Sredozemljem, odnosno Sicilijom i okolnim
područjima.
Vrlo je zanimljiv nedavno objavljeni
putopis Jasena Boka Tragovima Odiseja
u kojemu se kao područje Odisejevih
zgoda i nezgoda opisuju otoci Jadranskog mora, u to vrijeme grčkim junacima nepoznat, nedovoljno istražen i
udaljen svijet, za koji vezuju postojanje
mnogih mitskih čudovišta, divova, čarobnica i ljudoždera. Zasad je izgubljen
putopis Aristida Vučetića, Korčulana iz
Vela Luke, u kojem je, sredinom proš-
log stoljeća, razvio teoriju o lutanju
Odiseja Jadranskim morem. U njoj je,
kako tvrdi Jasen Boko, povezao otoke,
vjetrove, more i Odiseja, koji je lutao
od otoka do otoka, gonjen nepovoljnim
vjetrovima i srdžbom bogova.
Osim toga, svugdje se u epu spominje
jugo, vjetar koji junaku ne dopušta povratak kući i koji ga je preko Otrantskih vrata bacio u Jadransko more. U
prilog tvrdnji da su Scila i Haribda Veliki i Mali Vratnik ide i činjenica da su
ovi prolazi široki tek nekoliko stotina
metara, a Mesinski tjesnac širok je tri
kilometra.
Nikad nećemo znati je li mitska Eeja
zapravo Korčula, Ogigija Mljet, zemlja Lestrigonaca Omiš, Scila i Haribda Veliki i Mali Vratnik niti jesu li
se upravo na Šipanu napasala Helijeva
goveda. Unatoč tome ostaje zanimljiva
mogućnost da je slijepi pjesnik Homer
u svojoj mašti zamislio Odisejevo putovanje upravo duž naše obale. Treba spomenuti i činjenicu da bi, kako navodi
spomenuti autor zanimljivog putopisa,
Jadransko more moglo postati Odisejevo more te da bi se mogućnost mitskog
putovanja grčkog junaka, opjevanog
u heksametrima, mogla iskoristiti u
svrhu obogaćivanja hrvatske turističke
ponude.
In memoriam
MATO GJAJA
Zaposlio se u Atlantskoj plovidbi d.d. 25. studenog 1970. kao vježbenik stroja. Radni odnos prekida 2. studenog 1973. zbog odlaska na Višu pomorsku školu. Privremeno prekida studij i plovi kao
3. časnik stroja. Od 12. siječnja 1979. neprekidno plovi na brodovima Društva kao 2. i 1. časnik
stroja. Unaprijeđen je za upravitelja stroja 4. kolovoza 1993.
ÐURO BUŠKOVIĆ
Zaposlio se prvi put kao pripravnik poručnika trgovačke mornarice 30. lipnja 1982. Kao časnik
palube plovi na brodovima društva od 1. prosinca 1986 do 28. veljače 2005. Kao zapovjednik
ukrcava se prvi put 5.srpnja 2005. godine na brod Sveti Nikola I. Posljednje ukrcanje u svojstvu
zapovjednika na brodu Atlant Frauke od 20. svibnja do 11. listopada 2008.
26
Tonko Pepe Kalafat
27
Članovi posada brodova
Atlantske plovidbe d.d. na dan 15. studenoga 2013.g.
Popis posade na dan 15. studenog 2013.g.
AP Sveti
Vlaho
City of
Dubrovnik
Slavko
Koncul
Stipo
Orhanović
Dubravko
Buratović
Ante
Skaramuca
Damir
Ćormehić
Lukša
Jovica
Tomislav
Majstorović
Tomislav
Meštrović
Blaženko
Carević
Ivan
Poropat
Nikola
Hajdić
Kristijan
Laptalo
Ivan
Ivanović
./.
./.
./.
Pero
Kralj
./.
Zdravko
Galov
./.
Dragan
Žilić
./.
Budimir
Milin
Vinko
Cvjetković
Ivica Brletić
Ivan Iličić
Sanjin
Španjić
./.
Nikica
Vučić
Ivko
Kero
Aleksandar
Šulja
Toni
Živković
./.
Ivan Jurić
Šimunović
Dino
Čulić
Radoslav
Kordić
Tomislav
Ćosić
./.
Nikica
Maslać
Miroslav
škarić
Ivica
Bjelopera
Frano Miletić
Pero Setenčić
./.
Nikša
Gavrilica
Rajko
Jurković
Pasko
Kotlarić
Svetin
Mučić
Branko
Borlak
./.
./.
./.
mornar
Upravitelj
stroja
./.
Pavle
Čerjan
./.
Zoran
Milat
I. časnik
stroja
Joško
Vuleša
II. časnik
stroja
III. časnik
stroja
vježbenik
stroja
brodski
električar
elektroničar
Zapovjednik
I. časnik
palube
II. časnik
palube
III. časnik
palube
kadet
kadet
vođa
palube
vođa
palube
kormilar
kormilar
kormilar
kormilar
Imperial
Libertas
Mih
Prac
Hrvoje
Hure
Ivan
Družijanić
Drago
Skočajić
R%omano
Peršić
Josip
Vlastelić
Joško
Dender
Miho
Dadić
Hrvoje
kulušić
Marko
Belin
Josip
Redžović
Dav
Mojs
Ivic
Luč
Vlah
Andre
Ivic
Bariče
Iva
Vuk
./.
Niko
Matković
./.
Joso
Bukarica
./.
Fran
Čoi
./.
Slavko
Drlja
Zoran
Brguljan
Božo
Musladin
./.
Marko
Marojica
Ivica
Jović
Nedjeljko
Margaretić
./.
Rom
Niz
Mih
Zedni
Marin
Batis
./.
./.
Petar
Zdjelar
./.
Patrik
Nadramija
./.
Bore
Mitrović
./.
Per
Buru
./.
Nikola
Pavlina
./.
Miro
Tomašević
./.
Denis
Radetić
./.
Ivo
Prce
./.
Nikola
Čorak
./.
Mih
Lona
Miho
Pavlina
Željko
Ban
Ivica
Romac
Nikša
Karaman
Davor
Cvjetković
Slavomir
Nikolac
Nikš
Milosl
Miho
Salatić
Nikša
Jović
Mato
Vatović
Pero
Jeljenić
Nikola
Laptalo
Josip
Župan
Pero
Borovina
Bor
Šijako
Tonći
Pavković
Hrvoje
Boro
Mato
Perović
Vlaho
Šutalo
Ante
Smoljko
Mario
Maslać
Mario
Jelovčić
Tonči
Pecotić
Branimir
Plenča
Ivo
Petković
Nikša
Maslać
Ivan
Adžagić
Goran
Čupić
./.
./.
Emir
Bavčić
./.
Zlatko
Tončić
./.
Mile
Bilić
./.
./.
./.
Vlado
Pipus
./.
Ivo
Vojvoda
Dar
Rade
Mate
Boso
Nikš
Popo
./.
./.
./.
Nazif
Čustović
Lukša
Radovac
Baldo
Vuličević
Laka
Ivanišević
./.
Enis
Kovač
Mile
Pavličić
Lujo
Dabelić
Mirko
Bezek
./.
Branko
Tomašević
Davor
Nazor
Gjusti
jerinić
Željko
Račić
./.
Ivica
Oreb
Slaven
Mrkela
Ivan
Čokljat
Vedran
Udženija
./.
Slavko
Didak
Đani
Gluščenko
Goran
Šango
Vedran
Glavinka
./.
Veljko
Strukan
Ante
Poša
Jure
Radić
Saša
Mihalić
./.
Edi
Barčot
Jozo
Matijević
Josip
Mikelin Opara
Vlaho
Kvestić
AP Argosy
AP Držić
AP Jadran
Antun
Rakigjija
Mile
Jurinović
Stanko
Letica
Juraj
Butigan
Antun
Staničić
Teo
Šurković
Arsen
Madir
Božo
Orlić
Antun
Kelez
Narcis
Ćimić
Ivan
Bajić
Davor
Batoš
mornar
pripravnik
elektroničar
brodski
mehaničar
glavni
kuhar
konobar
pomoćni
konobar
28
./.
./.
Libe
Boško
Jos
Primo
Ant
Crnče
Anđe
Čika
al
ić
ć
no
ć
ć
o
n
n
ija
vić
ć
n
ć
Popis posade na dan 15. studenog 2013.g.
Libertas
Zapovjednik
Joško
Dender
I.
Miho
časnik
Dadić
palube
Hrvoje
II. časnik
kulušić
palube
III.
Marko
časnik
Belin
palube
Josip
kadet
Redžović
kadet
./.
Joso
vođa
Bukarica
palube
vođa
palube
./.
Marko
kormilar
Marojica
kormilar
Ivica
Jović
Nedjeljko
kormilar
Margaretić
kormilar
./.
Bore
mornar
Mitrović
mornar
./.
Nikola
Upravitelj
Čorak
stroja
Miho
AP Argosy
Pracat
Antun
Davor
Mojsić
Rakigjija
Mile
Ivica
Jurinović
Lučić
Stanko
Vlaho
Letica
Andreuzzi
Juraj
Ivica
Butigan
Baričević
Antun
Ivan
Vukić
Staničić
Teo
./.
Šurković
Arsen
Frano
Madir
Čoić
AP Sveti
AP DržićOrsulaAP JadranZagreb Vlaho
Božo Ivica Slavko Marinko Lukša
Orlić Bušlje Koncul Radić Jovica
AntunNedjeljko Stipo RobertTomislav
Kelez Bukvić Orhanović VukićMajstorović
Narcis Đurica Dubravko MladenTomislav
Ćimić Gustin Buratović Orlić Meštrović
Ivan Vlaho
Ante
Damir Blaženko
Bajić Jerinić Skaramuca
PalunčićCarević
Davor Damir Damir
BatošKolmanićĆormehić ./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
Pero Pero Zdravko Josip Dragan
Kralj Radovac Galov Košta Žilić
./. ./.
./.
./.
./.
./.
./.
Budimir
Romeo
NikicaDominko Ivan Jurić Velimir Nikica
Nizzi
Milin
Vučić Erkapić ŠimunovićKončar Maslać
Vinko
Miho
Ivko Matko
Dino
Željko Miroslav
Zedniček
Cvjetković
Kero Maškarić Čulić Mikulić škarić
Ivica Marinko
Brletić
Aleksandar
Nikola Radoslav Slavko Ivica
IvanBatistić
Iličić
Šulja Čornenki Kordić Šarić Bjelopera
Sanjin
Toni Ivica Tomislav
Frano Miletić
./.
./.Pero Setenčić
Španjić
Živković Bilić
Ćosić
Pero
Tomislav
Branimir
Burum
Šarin
./.
./. Jurčević
./.
./.
Mario
./. ./.
./.
./.
./.
Sprčić
./.
Pavle
Miho
Zoran Zvonko Nikola Joško Miro
Čerjan
Lonac
Milat Miljan Pavlina Marlais
Tomašević
City of
Dubrovnik
Zapovjednik
Ivan
Poropat
I.
Nikola
časnik
Hajdić
palube
Kristijan
II. časnik
Laptalo
palube
III.Ivan
časnik
Ivanović
palube
vođa
palube
./.
kormilar
./.
kormilar
Nikša
Gavrilica
kormilar
Rajko
Jurković
Pasko
mornar
Kotlarić
Upravitelj
Svetin
stroja
Mučić
Branko
I. časnik
stroja
Borlak
II čas. Str.
./.
Petar
brodski
mehaničar
Zdjelar
glavni
kuhar
./.
konobar
Denis
Radetić
Slavomir
I. časnik
Nikolac
stroja
Joško
Nikša
Vuleša
Miloslavić
Miho Igor
Željko Marijan Ivica
Pavlina
Šeparović Ban
Brać Romac
Nikša
Karaman
II.
Pero
časnik
Borovina
stroja
Miho
Boris
Salatić
Šijaković
Nikša Mato
Mato
Ivica Pero
Jović Kaznačić Vatović BurđelezJeljenić
Nikola
Laptalo
III.
Goran
časnik
Čupić
stroja
vježbenik
stroja
./.
brodski
Ivo
Vojvoda
električar
elektroničar
./.
pripravnik
elektroničar
./.
brodski
Edi
mehaničar
Barčot
Jozo
glavni
Matijević
kuhar
Josip
konobar
Mikelin Opara
Vlaho
pomoćni
Kvestić
konobar
Tonći
Dario
Pavković
Radetić
Hrvoje
Mateo
Boro
Bosotina
Mato
Nikša
Perović
Popović
Vlaho Ivica
Mario Darinko Tonči
Šutalo mimica Maslać Radoš Pecotić
Ante Mirko
Mario Božo Branimir
Smoljko Sučić Jelovčić Mekišić Plenča
./. ./.
./. ./.
Nazif
Libero
Čustović
Bošković
Lukša
Josip
Radovac
Primorac
Baldo
Ante
Crnčević
Vuličević
Laka
Anđelo
Ivanišević
Čikato
./.
./.
Vlado Josip
Pipus Cetinić
./.
./.
./.
Emir
Borko Zlatko
Bavčić ForstingerTončić
Šime
./.
./.
./.
Romić
./.
Enis Pero Branko Danko Ivica
KovačGverovićTomašević
Dragojević Oreb
Mile Želimir Davor
Ante Slaven
Pavličić Jurišić Nazor rabušić Mrkela
Lujo Drago Gjusti Nenad Ivan
Dabelić Kalinić jerinić Mladin Čokljat
Mirko Marko Željko Damir Vedran
BezekDikenšajt Račić ŽivkovićUdženija
Atlant
Frauke
Imperial
Atlant
Trina
Libertas
Miho
Pracat
Vojko
Hrvoje
Zvonimir
Joško
Jovanović
Cetinić
Hure
Dender
Stjepan
Ivan
AndroMiho
popović
Družijanić Đangradović
Dadić
Orsat
Drago
AnteHrvoje
Luetić
Skočajić
Čizkulušić
R%omano
Đani
PavoMarko
Vuković
Peršić
SršenBelin
Marjan
Josip
PeroJosip
Glavan
Đuraš
Vlastelić
Redžović
Nikola
Stjepo
Tomelić
Mozara./.
./.
Valentin
Niko
AnteJoso
Klarin
Matković
Pervan
Bukarica
Antun
Dubravko
Obadić
./.
Rilović ./.
Ante
Slavko
Davor
Marko
Šeparović
Prnjić
Drlja
Marojica
Mario
Zoran
DinkoIvica
Soko
RadićJović
Brguljan
Baldo
Božo
Ljubomir
Nedjeljko
Dender
Brailo
Musladin
Margaretić
Ekrem
Dario
Sarić
Rončević./.
./.
Joško
Patrik
MišoBore
Poljski
Hendić
Nadramija
Mitrović
Teodor
Zlatko
Hricak
./.
Matijević./.
Ivan
Ivo
Vicko
Nikola
Marinov
Prce
Puhjera
Čorak
Davor
Cvjetković
AP
Josip
Astarea
Župan
Davor
Mojsić
Ivica
Lučić
Vlaho
Andreuzzi
Ivica
Baričević
Ivan
Vukić
./.
Frano
Čoić
./.
Romeo
Nizzi
Miho
Zedniček
Marinko
Batistić
./.
Pero
Burum
./.
Miho
Lonac
Slavomir
Nikolac
AP Pero
Slano
Borovina
Nikša
Miloslavić
AP
Ston
Zapovjednik
Ivo
Ivan
LeonGoran
Ivo
Petković
Adžagić
./.
Bjelokosić
Čupić Kukuljica
I.Nikša
časnik
Jakša
Maslać
palube
./../.
./. ./.
Franić
Upravitelj
Mateo
Jozo Ivo
stroja
./.
Perović
./.
Taslak
Vojvoda
./.
Mile
Bilić
./.
./.
NAPOMENA:
Brodovi Oluja i Sveti Nikola I. imaju stranu posadu.
./.
./.
./.
Slavko
Veljko
Edi
Didak
Strukan
Barčot
Đani
Ante
Jozo
Gluščenko
Poša
Matijević
Goran
Jure
Josip
Šango
Radić
Mikelin Opara
Vedran
Saša
Vlaho
Glavinka
Mihalić
Kvestić
Boris
Šijaković
Dario
Radetić
Mateo
Bosotina
Nikša
Popović
./.
./.
Libero
Bošković
Josip
Primorac
Ante
Crnčević
Anđelo
Čikato
29
Kretanje brodova
Atlantske plovidbe d.d. u periodu od 1. srpnja do 1. studenoga 2013. godine
BRODOVI SLOBODNE PLOVIDBE:
AP Sveti Vlaho
AP Argosy
PARADIP
13.7.2013
I
Coal
INCHON
24.7.2013
I
Wheat
BUNBURY
3.8.2013
U
Alumina
OITA
6.8.2013
U
SLAG
Luka
Vrijeme
U/I
Teret
RICHARDS BAY
23.8.2013
I
Alumina
VUNG TAU
18.8.2013
I
SLAG
UST LUGA
9.7.2013
U
Coal
MAPUTO
30.8.2013
U
Iron ore
BEIHAI
30.8.2013
U
Fertiliser
PORTBURY
4.8.2013
I
Coal
HUANGHUA
4.10.2013
I
Iron ore
UST LUGA
16.8.2013
U
Coal
KWANGYANG
12.10.2013
U
COILS
BELFAST
25.8.2013
I
Coal
POHANG
18.10.2013
U
COILS
Luka
Vrijeme
U/I
Teret
RIGA
2.9.2013
U
Coal
ROTTERDAM
1.7.2013
I
Coal
AMSTERDAM
10.9.2013
I
Coal
RIGA
31.7.2013
U
Coal
UST LUGA
18.9.2013
U
Coal
GDYNIA
22.9.2013
I
GDANSK
24.9.2013
UST LUGA
City of Dubrovnik
Zagreb
UST LUGA
3.7.2013
U
Coal
AMSTERDAM
7.8.2013
I
Coal
Coal
ROSTOCK
7.7.2013
I
Coal
UST LUGA
12.8.2013
U
Coal
I
Coal
UST LUGA
13.7.2013
U
Coal
PORTBURY
22.8.2013
I
Coal
1.10.2013
U
Coal
AMSTERDAM
20.7.2013
I
Coal
UST LUGA
31.8.2013
U
Coal
DUNKIRK
11.10.2013
I
Coal
UST LUGA
31.7.2013
U
Coal
PORTBURY
8.9.2013
I
Coal
UST LUGA
20.10.2013
U
Coal
GDYNIA
3.8.2013
I
Coal
UST LUGA
26.9.2013
U
Coal
WILHELMSHAVEN
27.10.2013
I
Coal
GDANSK
5.8.2013
I
Coal
IMMINGHAM
3.10.2013
I
Coal
LIVERPOOL
1.11.2013
I
Coal
UST LUGA
12.8.2013
U
Coal
UST LUGA
10.10.2013
U
Coal
RIGA
12.11.2013
U
Coal
NORDENHAM
18.8.2013
I
Coal
TYNE
21.10.2013
I
Coal
BREMEN
20.8.2013
I
Coal
UST LUGA
30.10.2013
U
Coal
UST LUGA
27.8.2013
U
Coal
LIVERPOOL
8.11.2013
I
Coal
AP Astarea
GULLUK
6.7.2013
U
White Marble Chips
GDANSK
2.9.2013
I
Coal
LIRQUEN
18.8.2013
I
White Marble Chips
RIGA
14.9.2013
U
Coal
CALETA PATILLOS
1.9.2013
U
Salt
AMSTERDAM
21.9.2013
I
Coal
BALTIMORE
19.9.2013
I
Salt
UST LUGA
1.10.2013
U
Coal
MONTREAL
11.10.2013
U
Wheat
TYNE
15.10.2013
I
Coal
MUNDRA
1.7.2013
U
project cargo
PUERTO CABELLO
31.10.2013
I
Wheat
UST LUGA
27.10.2013
U
Coal
SOHAR
5.7.2013
U
project cargo
PORTBURY
6.11.2013
I
Coal
SHUAIBA
8.7.2013
I
project cargo
UMM AL QASR
10.7.2013
I
Coal
DOHA
13.7.2013
U
project cargo
AP Drzic
SURABAYA
24.7.2013
I
Fertiliser
BUNBURY
8.8.2013
U
Alumina
MAPUTO
7.9.2013
I
MAPUTO
12.9.2013
HUANGHUA
Imperial
BRODOVI ZA TEŠKE TERETE:
Atlant Frauke
WALLAROO
19.7.2013
U
Barley
HAMRIYAH
17.7.2013
U
project cargo
Alumina
PORT LINCOLN
26.7.2013
U
Barley
JEBEL ALI
22.7.2013
U
project cargo
U
Magnetite
HUANGPU
22.8.2013
I
Barley
JUBAIL
29.7.2013
U
project cargo
21.10.2013
I
Magnetite
NANTONG
30.8.2013
I
Barley
MUKALLA
8.8.2013
I
project cargo
YANTAI
26.10.2013
U
Urea
QINGDAO
4.9.2013
I
Barley
YANBU
15.8.2013
I
project cargo
LIANYUNGANG
10.11.2013
U
Urea
TANJUNG BARA
18.9.2013
U
Coal
CATANIA
29.8.2013
I
project cargo
PORT DICKSON
23.9.2013
I
Coal
DJEN DJEN
2.9.2013
U
project cargo
TABONEO
30.9.2013
U
Coal
ORAN
5.9.2013
I
project cargo
AP Jadran
UST LUGA
3.7.2013
U
Coal
LUMUT
21.10.2013
I
Coal
NAPOLI
13.9.2013
U
project cargo
PORTBURY
13.7.2013
I
Coal
TABONEO
31.10.2013
U
Coal
JORF LASFAR
19.9.2013
I
project cargo
UST LUGA
25.7.2013
U
Coal
ANTWERPEN
25.9.2013
U
project cargo
BELFAST
2.8.2013
I
Coal
HARTLEPOOL
29.9.2013
I
project cargo
UST LUGA
10.8.2013
U
Coal
IMMINGHAM
22.8.2013
I
UST LUGA
28.8.2013
PORTBURY
Libertas
MARIVELLES
3.7.2013
I
Coal
MOERDIJK
2.10.2013
U
project cargo
Coal
SAMARINDA
28.7.2013
U
Coal
SOUTH SHIELDS
8.10.2013
I
project cargo
U
Coal
PORT DICKSON
4.8.2013
I
Coal
ORKANGER
15.10.2013
I
project cargo
7.9.2013
I
Coal
GERALDTON
20.8.2013
U
Coal
LULEA
21.10.2013
I
project cargo
UST LUGA
19.9.2013
U
Coal
ZHOUSHAN
5.9.2013
I
Coal
GDYNIA
24.10.2013
U
project cargo
ROSTOCK
23.9.2013
I
Coal
JIANGYIN
9.9.2013
I
Coal
ROTTERDAM
29.10.2013
U
project cargo
RIGA
28.9.2013
U
Coal
BONTANG
23.9.2013
U
Coal
KALUNDBORG
4.11.2013
U
project cargo
IMMINGHAM
7.10.2013
I
Coal
BRINDISI
25.10.2013
I
Coal
GDANSK
6.11.2013
U
project cargo
UST LUGA
13.10.2013
U
Coal
PORTBURY
23.10.2013
I
Coal
UST LUGA
4.11.2013
U
Coal
ITAGUAI
6.8.2013
I
Coal
PORTO MARGHERA
3.7.2013
U
project cargo
GDYNIA
9.11.2013
I
Coal
UST LUGA
4.10.2013
U
Coal
ELEUSIS
8.7.2013
I
project cargo
UST LUGA
13.11.2013
U
Coal
NORDENHAM
11.10.2013
I
Coal
LIMASSOL
12.7.2013
U
project cargo
BREMEN
12.10.2013
I
Coal
MISURATA
28.7.2013
I
project cargo
UST LUGA
23.10.2013
U
Coal
JEDDAH
6.8.2013
I
project cargo
TYNE
13.11.2013
I
Coal
RAS LAFFAN
16.8.2013
I
project cargo
ABU DHABI
18.8.2013
I
project cargo
PORT KHALID
19.8.2013
I
project cargo
AP Slano
SAN LORENZO (ARG)
29.7.2013
U
Sorghum
SANTA MARTA
20.8.2013
I
Sorghum
BARRANQUILLA
25.8.2013
I
Sorghum
BARRANQUILLA
29.8.2013
U
Coke
CARTAGENA
31.8.2013
U
Metcoke
ITAGUAI
21.9.2013
I
Metcoke
ITAGUAI
21.9.2013
I
Coke
SANTOS
28.9.2013
U
Sugar
AP Ston
30
Sveti Nikola I
Miho Pracat
Oluja
Atlant Trina
PARANAGUA
6.8.2013
I
Ammonium Sulfate
SOHAR
22.8.2013
I
project cargo
RIO GRANDE
13.8.2013
I
Ammonium Sulfate
MUSCAT
26.8.2013
I
project cargo
MUSCAT
26.8.2013
U
project cargo
JEBEL ALI
31.8.2013
I
project cargo
Orsula
MISS RIVER
15.7.2013
U
Coal
JEBEL ALI
31.8.2013
U
project cargo
HULL
7.8.2013
I
Coal
HAMRIYAH
4.9.2013
U
project cargo
NEWPORT WALES
13.8.2013
U
HR steel coils
JUBAIL
8.9.2013
I
project cargo
MUARA BERAU
24.7.2013
U
Coal
WINDSOR
3.9.2013
I
HR steel coils
DAMMAM
10.9.2013
U
project cargo
NAVLAKHI
23.8.2013
I
Coal
CHICAGO
6.9.2013
I
HR steel coils
BALHAF
21.9.2013
I
project cargo
HAZIRA
31.8.2013
U
Steel coils
THUNDER BAY
12.9.2013
U
Canola
MUKALLA
24.9.2013
I
project cargo
KOHSICHANG
14.9.2013
I
Steel coils
VERACRUZ
2.10.2013
I
Canola
PORT SUDAN
29.9.2013
U
project cargo
BALIKPAPAN
24.9.2013
U
Coal
DESTRAHAN
12.10.2013
U
Corn
NOUAKCHOTT
18.10.2013
I
project cargo
KARACHI
12.10.2013
I
Coal
PROGRESO
15.10.2013
I
Corn
LEIXOES
25.10.2013
U
project cargo
KANDLA
21.10.2013
U
Rapeseed
MISS RIVER
23.10.2013
U
Coal
GENOVA
2.11.2013
U
project cargo
HULL
13.11.2013
I
Coal
NAPOLI
7.11.2013
U
project cargo
m/b KORČULA
PRVA POSADA BRODA KORČULA
– svibanj 1968. g.
Osredkar Josip, zapovjednik; Šiljić Mato, I. časnik palube; Vujičić Marin, II. časnik palube; Benić Andrej, III. časnik
palube; Krile Mato, RTG; Polić Nikša, upravitelj stroja; Radić Stijepo, I. časnik stroja; Cicarelli Petar, II. časnik
stroja; Katić Ivo, III. časnik stroja; Lulić Ivan, vođa palube; Karužić Lovro, tesar; Mrakić Nedjeljko, kormilar;
Perkušić Frane, kormilar; Topić Mate, kormilar; Vlašić Antun, kormilar; Jurac Vid, mornar; Begonja Miro, vođa
stroja; Butić Petar, električar; Torić Miho, mehaničar; Milin Ante, mazač; Šimunović Roko, mazač; Catela Ivan, I.
kuhar; Kaznačić Hrvoje, II. kuhar; Ferri Ivo, I. konobar; Curić Mario, II. konobar; Goga Ljubomir, kadet; Sandri
Vedran, kadet; Lise Vlaho, vježbenik stroja; Kotlić Miho, mladić sobe.
Urednički kolegij: Dubravko Cota (glavni urednik), Mato Bajo, Dubravko Kaminski, Tonći Miloslavić, Željan Petrić, Ivica Šurković, Edo Taslaman i Goran Žagar, Design: m&m
Fotografije: Atlantska plovidba, Lektor i korektor: Mirjana Kaznačić, Tisak: Tiskara ALFA-2, Dubrovnik, Naklada: 300 kom., Predsjednik Uprave: kap. Pero Kulaš
Sagrađen u Brodogradilištu
„J.L.Mosor“ - Trogir 1968. g.
BRT 2.091
NRT 850
DWT 3.230
Dužina preko svega: 102,13 m
Najveća širina: 14,83 m
Visina na sredini broda: 7,73
Pogonski stroj: B&W od 2.426 kW
Najveća brzina: 15,0 NM
Preuzet u flotu od Brodogradilišta
„J.L.Mosor“ - Trogir dana 08.05.1968. g.
Prodan 09.04.1984. g. firmi
„Mediteranska plovidba“ iz Korčule
31
2014.
Čestit Božić i sretna
nova godina
ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.
www.atlant.hr
APC
ATLANT POSLOVNI CENTAR d.o.o.
www.apc.hr
dubrovnik.hilton.com
www.hotel-lapad.hr
ATLANTAGENT d.o.o.
[email protected]
ATLANT PUTNIČKA AGENCIJA d.o.o.
www.atlanttravel.hr
bulletin
Atlant
www.atlant.hr
www.laus.cc

prosinac 2012. - Atlantska plovidba dd Dubrovnik

prosinac 2011. - Atlantska plovidba d.d.

srpanj 2012. - Atlantska plovidba dd Dubrovnik

prosinac 2010. - Atlantska plovidba dd Dubrovnik

Atlant bulletin br. 27 - Atlantska plovidba dd Dubrovnik

srpanj 2013. - Atlantska plovidba dd Dubrovnik

srpanj 2014. - Atlantska plovidba d.d.

IZ-ZU-OB-INTS - Luka Vukovar

Shematski prikaz stjecanja najviših zvanja

Na peronu br 14 za WEB.pdf - Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

Napredna istraživanja, inovacije i transfer tehnologije u

We Translate Primordial Elements Into Modernity