bulletin
Atlant
ISSN 1332-4594
broj:
28
PROSINAC 2011.
DODJELA STATUE I PJESME
DOBRO MORE“
„
Porinuće
M/B AP ARGOSY
?
POČETAK GRADNJE NOVE POSLOVNO-STAMBENE ZGRADE
Poštovani dioničari, dragi kolege pomorci, djelatnici
glavnog ureda i svi prijatelji Atlantske plovidbe!
M
jesec prosinac vrijeme
je radosti i darivanja.
Mjesec je to koji u svima nama budi osobite emocije i
blagdansku poletnost. Predbožićno i samo božićno vrijeme označava posebno vrijeme u godini, kada
se od blagdana velikog zaštitnika
i zagovornika sv. Nikole, preko
nedjeljnog paljenja svijeća na adventskom vijencu, sve usmjerava
prema najradosnijem danu Badnje večeri i Božića.
Ovo svečarsko razdoblje iskoristio
bih, uz čestitke, i za obraćanje svima vama kako bih vam približio
glavna obilježja poslovanja u godini koja je na izmaku.
Najave za 2011. godinu nisu nas
ohrabrivale već u zadnjim mjesecima prošle godine, ali su nas
usmjerile na oprez i racionalnost u
poslovanju. Rekao bih da je brodarstvo i pomorsko tržište u cjelini tijekom godine, a nadasve danas, osjećalo negativne posljedice
zbog dva osnovna razloga. Prvi
je nesrazmjer ponude i potražnje
brodskog prostora, a drugi je kri-
za bankarskog sustava. Tržište je
preplavljeno velikim brojem novih brodova čija je logična posljedica negativan pritisak na vozarine. Treba napomenuti kako nisu
operativni troškovi ono što pritišće brodare, već su to financijske
obveze, koje najčešće proizlaze iz
masovne kupnje brodova u prethodnom razdoblju. Naime, ranije su cijene brodova, zbog velike
potražnje, bile visoke, a banke su
davale kredite bez prevelikih zahtjeva i sada to dolazi na naplatu. Danas mnogi brodari to teško
mogu pokriti. Uz to, izrazito je
mali broj banaka i financijskih institucija spreman poduprijeti klijente u novim pothvatima i projektima. Do novca za financiranje
je puno teže doći, a kad se novac i
osigura onda je njegova cijena sve
samo ne jeftina. Moram istaknuti
da Atlantska plovidba, zahvaljujući svojoj dugogodišnjoj tradiciji
i prepoznatom pozitivnom imidžu
na pomorskom tržištu, nema problema u osiguravanju financiranja
svojih projekata i poslovnih planova.
Sljedeća nam godina donosi nove
izazove, osim intenziviranja radova na izgradnji nove poslovne
zgrade, u programu je i isporuka
7 novih brodova ukupne nosivosti
gotovo 500 tisuća tona. Nesumnjivo, prihvat svih ovih brodova u
kratkom vremenskom razdoblju
bit će najzahtjevniji operativni
zadatak s kojim ćemo se suočiti.
U svakom slučaju važno je napomenuti da novu poslovnu godinu,
ma koliko ona teška bila, dočekujemo financijski i operativno
stabilni, ne zaboravljajući da smo
i do sada znanjem i iskustvom
znali prebroditi krize pomorskog
tržišta. Mi smo tu već dugih 56
godina, postojani i čvrsti u svojim
namjerama da i dalje stvaramo
nove vrijednosti. U tom duhu završavam ovo obraćanje, te upućujem svima vama, a osobito našim
pomorcima, moje najiskrenije želje za sretan i blagoslovljen Božić i
uspješnu Novu 2012. godinu.
kap. PERO KULAŠ dipl.ing.
predsjednik Uprave
UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK
kap. PERO KULAŠ dipl.ing.
predsjednik Uprave
kap. PAVO ŠIŠEVIĆ dipl.ing.
član Uprave
za komercijalne poslove
MARIN MATANA dipl.ing.
član Uprave
za rukovođenje brodovima
mr. DUŠKO
VLADOVIĆ-RELJA dipl.oecc.
član Uprave za financijske poslove
IVICA ŠURKOVIĆ, dipl.iur.
član Uprave
za pravne poslove
NADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK
Predsjednik kap. NIKO BRATOŠ, dipl. ing., zamjenik predsjednika kap. MATO BAJO, dipl. ing.,
članovi: BOŠKO ERCEGOVAC, dipl. ing.; MIRJANA MEMED, dipl. oecc.; mr. BORIS ROZIĆ, dipl. oecc., kap. LUKO ŠOLETIĆ, dipl.ing. i GORAN ŽAGAR, ing.
2
3
DODJELA STATUE I PJESME
DOBRO
„
Ovogodišnji su dobitnici:
Marin Brbora, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 30.06.1976. godine u svojstvu mladića palube. 09.07.1980. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 09.06.1981.
godine te plovi u svojstvu kormilara. 27.10.1989. godine odlazi u Višu pomorsku školu. Vraća se
04.03.1991. godine te plovi u svojstvu 3., 2. i 1. časnika palube. 06.09.2005. godine unaprijeđen
u zvanje zapovjednika. Iskrcan sa m/b Atlant Svenja i koristi godišnji odmor.
Marijan Brać, 2. časnik stroja. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 03.09.1980. godine.
29.09.1982. godine raskida radni odnos istekom ugovora. Vraća se 27.04.1983. godine te plovi
u svojstvu mazača, 4. i 3. časnika stroja. 01.03.2003. godine unaprijeđen u zvanje 2. časnika
stroja. Ukrcan 09.08.2011. godine na m/b AP Držić.
Nedjeljko Bukvić, 1. časnik palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 01.09.1980. godine u svojstvu kadeta. 08.04.1982. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 06.04.1983.
godine te plovi u svojstvu 3., 2., 1. časnika palube i zapovjednika. Ukrcan 23.09.2011.godine
na m/b Atlant Svenja.
Slijedom dvadesetšesto­
godišnje prakse, od
1985. godine, a sukladno
odredbama Pravilnika
o ustanovljenju i dodjeli javnih priznanja
Atlantske plovidbe d.d.
prigodom obilježavanja
njezina osnutka (15.
prosinca), dodijelit će se
našim pomorcima i zaposlenicima u Kopnenim
službama statua „Dobro more“ (rad sada već
preminulog akademskog
kipara Koste Angelli Radovanija) s istoimenom
pjesmom dubrovačkog
akademika i književnika
Luka Paljetka, kao znak
posebnog priznanja za
Fuad Ćimić, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 21.07.1977. u svojstvu kadeta. 27.10.1978. odlazi na Višu pomorsku školu.Vraća se 10.03.1979. i plovi na brodovima
Društva u svojstvu 3., 2. časnika palube. 30.06.1980. odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se
12.08.1981. te plovi u svojstvu 2. časnika palube. 02.11.1982. raskida radni odnos radi odlaska
u Višu pomorsku školu. Vraća se 23.12.1984. i plovi u zvanju 2. i 1. časnika palube. Unaprijeđen
je 13.08.1999. u zvanje zapovjednika. Iskrcan sa m/b Atlant Regine i koristi godišnji odmor.
Ivo Glavić, 2. časnik palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 29.05.1980. godine u
svojstvu kadeta, 3. i 2. časnika palube. 02.02.1985. godine odlazi na odsluženje vojnog roka.
Vraća se 30.01.1986. godine te plovi na brodovima Društva u svojstvu 2. časnika palube. Ukrcan
06.11.2011. godine na m/b Libertas.
Ivan Govorčin, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 14.06.1980. godine u
svojstvu kadeta i 3. časnika palube. 08.04.1983. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća
se 09.03.1984. godine te plovi u svojstvu 3., 2., i 1. časnika palube. Unaprijeđen je 03.09.1996.
godine u zvanje zapovjednika. Ukrcan 02.08.2011. godine na m/b Atlant Trina.
Nikola Hajdić, 1. časnik palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 24.06.1977. godine
u svojstvu kadeta. 10.04.1979. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 18.06.1980.
godine te plovi u svojstvu 3. časnika palube. 26.10.1982. godine odlazi u Višu pomorsku školu.
Vraća se 01.05.1985. godine te plovi u svojstvu 3., 2., 1. časnika palube i zapovjednika. Ukrcan
06.11.2011. godine na m/b Libertas.
Drago Kalinić, brodski konobar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 11.10.1980. godine
u svojstvu mladića sobe i pomoćnog konobara. 04.08.1985. godine odlazi na odsluženje vojnog
roka. Vraća se 25.08.1986. godine te plovi u svojstvu pomoćnog konobara. Od 10.05.1995.
godine plovi u svojstvu glavnog konobara. Ukrcan 09.08.2011. godine na m/b AP Držić.
Slavko Koncul, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 19.04.1981. godine u
svojstvu kadeta, 3., 2. i 1. časnika palube. Unaprijeđen 23.07.1996. godine u zvanje zapovjednika. Ukrcan 15.10.2011. na m/b Zagreb.
30 godina predanog i
ustrajnog rada u Atlantskoj plovidbi d.d.
4
Mile Maričić, brodski mehaničar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 01.11.1981. godine
u svojstvu mehaničara. Ukrcan 24.05.2011. godine na m/b Oluja.
MORE
“
KAO ZNAK POSEBNOG PRIZNANJA
Miro Matić, šef službe upravljanja kvalitetom. Zaposlen u Atlantskoj
plovidbi d.d. od 04.06.1977. godine kao đak na praksi. 18.07.1977. godine raskid radnog odnosa po završetku ugovora. 12.07.1978. plovi kao
vježbenik palube. 30.09.1979. odlazi u Višu pomorsku školu. Vraća se
27.09.1982. godine i plovi u zvanju 3., 2. i 1. časnika palube. 04.05.2005.
godine unaprijeđen je u zvanje zapovjednika. Od 01.01.2006. godine zaposlen je na mjestu šefa službe upravljanja kvalitetom.
Josip Mikelin Opara, brodski konobar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 22.12.1980. u svojstvu mladića sobe i pomoćnog konobara.
17.03.1986. odlazi na odsluženje vojnog roka.Vraća se 24.02.1987. te plovi u svojstvu pomoćnog konobara. 04.11.2003. godine plovi u svojstvu
glavnog konobara. 23.05.2011. godine ukrcan na m/b Atlant Svenja.
Božo Orlić, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od
09.07.1977. godine u svojstvu kadeta. 18.09.1978. godine odlazi na Višu
pomorsku školu.Vraća se 24.12.1981. godine i plovi u svojstvu 3. časnika palube. 06.04.1983. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se
22.03.1984. godine te plovi u svojstvu 3., 2. i 1. časnika palube. Unaprijeđen je 09.10.2000. godine u zvanje zapovjednika. Iskrcan sa m/b Sveti
Nikola I i koristi godišnji odmor.
Antun Rakigjija, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od
06.09.1980. godine u svojstvu kadeta i 3. časnika palube. 06.01.1983. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 06.12.1983. godine i plovi
na brodovima Društva u svojstvu 3., 2. i 1. časnika palube. Unaprijeđen
02.02.2006. godine u zvanje zapovjednika. Iskrcan sa m/b City of Dubrovnik i koristi godišnji odmor.
Baldo Smrdelj, upravitelj stroja. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od
23.02.1981. godine u svojstvu vježbenika stroja. 04.10.1982. godine raskida radni odnos. Vraća se 05.05.1983. godine te plovi na brodovima Društva u svojstvu mazača, 3., 2. i 1. časnika stroja. Unaprijeđen 08.10.2002.
godine u zvanje upravitelja stroja. Iskrcan sa m/b Petka i koristi godišnji
odmor.
Mladen Spužević, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od
01.02.1980. godine u svojstvu kadeta i 3. časnika palube. 08.04.1982. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 25.03.1983. godine te plovi
u svojstvu 3., 2. i 1. časnika palube. Unaprijeđen 05.04.1997. godine u
zvanje zapovjednika. Iskrcan sa m/b AP Držić i koristi godišnji odmor.
Željan Petrić, kadrovski referent. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d.
od 01.04.1981. godine u svojstvu vježbenika palube. 07.07.1982. godine
raskid radnog odnosa po završetku ugovora. Vraća se 10.09.1982. godine
te plovi na brodovima Društva u svojstvu 3., 2. i 1. časnika palube. Od
01.09.1992. godine zaposlen u Kadrovskom odsjeku.
Nives Weinberger, financijski referent. Zaposlena u Atlantskoj plovidbi
d.d. od 12.01.1981. godine kao knjigovođa deviznih poslova. 12.10.1981.
godine raskid radnog odnosa po završetku ugovora. Od 21.12.1981. godine zaposlena u Financijskom odsjeku,devizna služba kao samostalni
knjigovođa,a od 01.09.2001. godine kao financijski referent.
Goran Žagar, voditelj općih poslova. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d.
od 25.05.1977. godine kao vježbenik stroja. 16.09.1978. godine odlazi na
Višu pomorsku školu. Vraća se 23.03.1983. godine i plovi u svojstvu mazača. Od 15.08.1987. zaposlen u Općem odsjeku kao referent za stambene
poslove i kao voditelj općih poslova.
DOBITNICI
NOVČANIH
JUBILARNIH
NAGRADA
Pravilnikom o radu Atlantske plovidbe d.d. određeno je da radnici i
pomorci dobivaju novčane nagrade
za 10, 15, 20, 25, 30, 35, 40 i 45
godina neprekidnog rada u Društvu.
10 godina
Ivica Bjelopera
Igor Čorkalo
Ante Dujić
Miho Dadić
Stanko Letica
15 godina
Damir Gleđ
Baldo Jerković
Mato Martinović
Nikola Sterniša
Ivica Šurković
20 godina
Darijo Glunčić
Lukša Martinović
Stipo Orhanović
Ante Poša
25 godina
Ante Biočina
Frano Ćoić
Joško Dender
Katarina Grgurević
Ivo Hrdalo
Nikša Kelez
Josip Primorac
Damir Prišlić
Pero Radovac
Vicko Svilokos
30 godina
Marijan Brač
Marin Brbora
Nedjeljko Bukvić
Fuad Čimić
Ivo Glavić
Ivan Govorčin
Nikola Hajdić
Drago Kalinić
Slavko Koncul
Miro Matić
Mile Maričić
Josip Mikelin Opara
Božo Orlić
Željan Petrić
Antun Rakigjija
Baldo Smrdelj
Mladen Spužević
Nives Weinberger
Goran Žagar
35 godina
Srečko Čučuk
Ivica Jović
Rajko Jurković
Damir Majić
Milan Miletić
Davor Mojsić
Željko Račić
Marija Saltarić
40 godina
Mato Butjer
Mato Dadić
Ivica Luković
Pavo Šišević
Ðuro Viđen
45 godina
Nikola Pavlina
5
Vijesti
Ivica Šurković, dipl. iur., član Uprave za pravne poslove i tajnik Društva
Od posljednjeg broja Atlant bulletina zabilježene su
sljedeće važne vijesti iz života i rada Društva:
SKLAPANJE UGOVORA O
PRODAJI DVA BRODA
m/b Atlant Svenje istim kupcima se
očekuje početkom 2012. godine.
13. studenog ove godine Društvo je
sklopilo dva ugovora o prodaji brodova Atlant Regine i Atlant Svenja
kineskom kupcu. Nekoliko dana nakon sklapanja navedenih ugovora, dogovorena je primopredaja brodova, za
Atlant Regine u listopadu, a za Atlant
Svenju početkom 2012. godine. Inače,
oba ta broda su tzv. brodovi blizanci za
prijevoz teških tereta.
POČETAK GRADNJE NOVE
POSLOVNO-STAMBENE
ZGRADE
ODRŽANA GLAVNA
SKUPŠTINA DRUŠTVA
Već smo u prošlom broju bulletina
najavili održavanje Glavne skupštine
Atlantske plovidbe d.d. Tom prilikom
smo objavili i cjelokupan dnevni red s
prijedlozima teksta svih odluka koje
su Glavnoj skupštini Društva predložili Uprava i Nadzorni odbor. Glavna
skupština bila je sazvana za 16. kolovoza ove godine, kada je i održana. Na
Glavnoj skupštini dioničari su jednoglasno donijeli odluke u tekstu kako
su bile i predložene Glavnoj skupštini.
PRIMOPREDAJA M/B
ATLANT REGINE KUPCIMA
U skladu s potpisanim Ugovorom
o prodaji, kineskom kupcu je dana
3. listopada ove godine predan m/b
Atlant Regine. Primopredaja broda
je protekla bez ikakvih teškoća u luci
Singapur. Kako je već prethodno navedeno, primopredaja drugog broda
6
Već smo u nekoliko navrata u bulletinu izvještavali o namjeri Atlantske
plovidbe d.d. da u Dubrovniku, na lokaciji Polje od Gruža, sagradi novu poslovno-stambenu zgradu u čiji bi se jedan dio preselio i glavni ured Društva.
Za realizaciju cjelokupnog projekta
bilo je potrebno pribaviti tzv. Potvrdu
na Glavni projekt koja je i dobivena
tijekom ljeta ove godine. Nakon toga,
budući su se stekli svi uvjeti da se započne sa samom gradnjom, proveden
je pozivni natječaj između potencijalnih glavnih izvođača gradnje i na
kraju tog postupka i detaljne analize
svih pristiglih ponuda, Uprava Društva je donijela odluku da se za glavnog izvođača izabere splitska tvrtka
Tromont d.o.o. sa kojom je Društvo, u
drugim projektima, već imalo izrazito
uspješnu suradnju. Dana 24. listopada 2011. godine je potpisan i Ugovor
o građenju sa imenovanim glavnim
izvođačem radova. Sa Tromontom
d.o.o. će pojedine radove, u koncernu,
izvoditi i Geotehnika d.o.o. i Kamgrad d.o.o. Osim navedenog ugovora,
potpisani su i još neki dodatni ugovori
koji su bili nužni prije početka izvođenja samih radova. Upravo su ovih
dana ispunjeni i posljedni uvjeti potpisanih ugovora. Pripremni radovi na
samom terenu su započeli, a o cijelom
projektu dioničari se mogu detaljnije
IZ DRUŠTVA
upoznati iz zasebnog članka u ovom
broju bulletina. Očekuje se da će radovi izgradnje trajati do dvije godine i
u sljedećim brojevima bulletina ćemo
dioničare detaljno izvještavati o napredovanju radova.
PORINUĆE M/B AP
ARGOSY
U brojnim člancima o novogradnjama Društva u Kini i Južnoj Koreji,
koje je za dioničare u nekoliko prethodnih brojeva bulletina pripremao i
pisao član Uprave Marin Matana, najavljivali smo novi investicijski ciklus
gradnje brodova za Društvo i to četiri
panamax broda u Kini i tri supramax
broda u Južnoj Koreji. Prvi od tih brodova je dana 18. studenog ove godine porinut u Kini, u brodogradilištu
JEHI. Radi se o brodu blizancu ranije
sagrađenih m/b Miho Pracat i m/b Zagreb u istom brodogradilištu. Brod će
po dovršetku imati nosivost od 79.800
DWT, ima dvostruku oplatu i sagrađen je tako da može ploviti zaleđenim
morem. Primopredaja ovog broda
Atlantskoj plovidbi d.d. se očekuje u
prvom tromjesečju sljedeće godine.
Upravo ovih dana obaviješteni smo da
se u brodogradilištu JEHI planira i polaganje kobilice za drugi brod, pa vjerujemo da ćemo do idućeg, proljetnog,
broja Atlant bulletina moći izvijestiti
o polaganju kobilice, te vjerovatno i
o porinuću druge novogradnje. Inače,
fotografije tog porinutog broda mogu
se pogledati i na web stranici Društva
(www.atlant.hr)
Novogradnje
Marin Matana, dipl. ing.,
član Upraveza rukovođenje brodovima
Atlantske plovidbe
XI. nastavak
NASTAVAK OBNOVE FLOTE
ATLANTSKE PLOVIDBE D.D.
Kao što je navedeno u prethodnom bulletinu, obnova flote
Atlantska plovidba d.d. u kineskom brodogradilištu JEHI
započela je 24.09.2010. godine kidanjem limova za prvi
brod iz serije od četiri ista broda tipa Panamax.
Taj prvi brod, AP ARGOSY, uspješno je porinut 18.11.2011.
godine i trenutno se nalazi vezan uz opremnu obalu brodogradilišta u JEHI. Primopredaja i ulazak u flotu Atlantske
plovidba očekuje se tijekom mjeseca ožujka 2012. godine.
Izgradnja preostala tri jednaka broda iz iste serije:
• AP JADRAN
• AP KONAVLE
• AP PELJEŠAC
odvija se prema planu.
U korejskom brodogradilištu STX, Jinhae započela je i izgradnja brodova tipa supramax od 57.000 DWT:
• AP ASTAREA
• AP SLANO
• AP STON
čija se primopredaja očekuje u travnju, svibnju i kolovozu.
AP ARGOSY nakon punjenja suhog doka
7
Kobilica postavljena u suhom doku
Blokovi pripremljeni za ugradnju
Prostor buduće strojarnice
8
Izrada blokova brodskog trupa
Nastajanje trupa broda
Mjerenje struka kormila u području ležaja
TIJEK GRADNJE BRODA
“AP ARGOSY” U SLICI:
Provjera nalijeganja konusa osovine propelera
Djelomično izgrađen trup broda
Brod nakon porinuća vezan uz opremnu obalu
9
Posebni projekti
Atlantske plovidbe
kap. Antun Asić
šef Službe za posebne projekte
Početak izgradnje poslovne zgrade Atlantske plovidbe
P
išući o poslovnoj zgradi u posljednjem broju bulletina, spomenuto je kako se Upravnom
odjelu za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje
predala dokumentacija Glavnog projekta i započelo s postupkom dobivanja Potvrde na glavni projekt. Nakon
očitovanja raznih zainteresiranih stranaka o projektu kao što su Hrvatska
elektroprivreda, Vodovod Dubrovnik,
HT i ostalih Potvrda je izdana 11. kolovoza 2011. godine.
nog ili opisnog dijela, grafičkog dijela
i troškovnika koji je obrađivao svaku
pojedinu stavku građevine. Zakonska
je obveza projektanta da u troškovnike
unese i očekivane cijene rada i pojedinih dijelova. S tako pripremljenim projektima i s troškovnicima koji su sadržavali samo stavke radova i materijala,
proveden je natječaj za izvođača u dva
kruga u kojem su sudjelovale renomirane građevinarske kuće iz Hrvatske.
Nakon provedenog natječaja za glavnog izvođača radova odabrana je tvrtka
Slika 1: Parcela na početku priprema za gradnju
U međuvremenu su se pripremali
izvedbeni nacrti kojim su se razradila pojedina tehnička rješenja dana
glavnim projektom. Za ovako veliku građevinu bilo je potrebno izvršiti
i kontrolu dijela glavnih i izvedbenih
projekata od posebno ovlaštenih inženjera (revidenata) ispitujući njegovu
sukladnost sa zakonskim propisima
obzirom na mehaničku otpornost i
stabilnost, zaštitu od buke, uštedu
energije i toplinsku zaštitu. Projekti
su prema svojoj namjeni podijeljeni u
sedam dijelova kao što su arhitektura,
strojarske i elektrotehničke instalacije,
a svaki od njih sastoji se od tekstual10
Tromont d.o.o. iz Splita s partnerima
Kamgrad d.o.o. - Zagreb i Geotehnika
inženjering d.o.o.- Zagreb. Trajanje radova predviđeno je 22 mjeseca.
Nakon sklopljenog Ugovora s radovima se započelo 4. studenoga 2011.
pripremom terena. Osim ograđivanja
i uklanjanja raslinja u pripremu terena uključeno je i izmještanje brojnih
podzemnih instalacija od vodovoda
i kanalizacije do telekomunikacijske
mreže prilikom čega su u „podzemlju“
uvijek moguća iznenađenja u obliku
neevidentiranih vodova ili cijevi.
Prvi „ozbiljni“ građevinski posao koji
slijedi nakon pripremnih radova je
gradnja zaštite građevinske jame. Zaštita građevinske jame je faza gradnje
u kojem se vrše iskopi do predviđene
dubine na kojoj se postavlja temeljna
ploča i gdje započinje gradnja konstrukcije zgrade. U našem slučaju
dubina iskopa iznosi između 11-13
metara ispod postojeće razine terena
gdje se smještaju tri podrumske etaže tlocrtne površine 3.800 m2 svaka.
Prikazujući brodskim mjerama dubina
iskopa odgovara dubini skladišta jednog handysize broda. Opseg građevinske jame iznosi oko 255 m. Obzirom
na nisku razinu terena iznad mora od
1,5 do 3 metra pomorskim žargonom
rekli bi da će zgrada imati gaz od 9
metara. Između nekoliko tehnoloških rješenja primjenjivanih u građevinarstvu za zaštitu građevinske jame
projektant IGH izabrao je metodu vijenca pilota koji se preklapaju. Piloti
su promjera 0,88 m i, s površine tla,
buše se vertikalno do dubine od oko
12 metara i tlocrtno se preklapaju oko
13 cm i svaki drugi je armiran, te se
prvo izvode nearmirani piloti uz naknadnu interpolaciju armiranih između njih. Ovako precizna bušenja zahtijevaju precizna mjerenja na terenu što
osiguravaju geodeti ucrtavanjem na
terenu. Uloga pilota je održavanje vodotijesnosti građevne jame za vrijeme
izvođenja radova na podzemnoj konstrukciji, kao i osiguranje objekata od
uzgona dok se ne uravnoteži težinom
zgrade, brodskim rječnikom „ne ukrca
dovoljna količina tereta“. Na taj način
izvest će se vijenac zaštite građevinske
jame duljine oko 255 metara koji će se
sastojati od 392 pilota. Piloti se buše
hidrauličkim bušilicama težine i do 80
tona s kojima smo nekad imali druge
vrste iskustva, prevozeći ih brodovima
za teške terete.
Slika 2: Stroj za bušenje pilota
Nakon što se izradi pilotni vijenac po
cijelom opsegu postupno se započinje
sa iskopima. Obzirom na bočne sile
koje tlače na vijenac pilota i prijete
urušavanju tijekom kopanja jame, piloti se koso sidre u bočno zemljište na
dvije visine čeličnim sidrima duljine
dvanaest, odnosno osam metara. Do
dna jame predviđa se iskopavanje oko
47.000 m3 tla u sraslom stanju ili za
oko 30% više rasuto, što bi uz dobro
trimovanje napunilo skladišta za jedno putovanje nekome našemu handymaxu. Tijekom iskopa predviđeno je
dnevno ispumpavati oko 200 m3 vode.
Nakon što se jama iskopa i na njenom
dnu slije temeljna ploča, potrebno je
iskopati četiri kaljužna zdenca čije će
dno biti ispod nivoa temeljne ploče u
kojima će se prikupljati i ispumpavati
voda do trenutka svladavanja uzgona težinom zgrade na temeljnu ploču
kako zgrada ne bi „zaplovila“. Prema riječima projektanta to je negdje
dok se ne izgradi drugi nadzemni kat.
Osim već spomenute količine iskopa
tla u zaštitu građevinske jame ugradit
će se oko 300 tona raznog čelika i oko
sedam tisuća m3 raznih vrsta betona.
Radovi na zaštiti građevne jame završit će se do ožujka 2012., ako vrijeme
dozvoli (WP).
Svi ovi radovi privremenog su karaktera s rokom trajanja dvije godine i izvode se isključivo u svrhu omogućavanja
temeljenja i gradnje zgrade, nakon
čega sve tlačne sile i vodotijesnost preuzima sama konstrukcija zgrade koja
će se u međuvremenu izgraditi. Prilikom izvođenja radova velika pozornost posvećena je zaštiti na radu, kojoj
se bavi čitavo jedno poglavlje izvedbenog projekta, kao i zaštiti okoliša tako
da je predviđeno i pranje „rota“ od kamiona prilikom izlaska s gradilišta.
Nakon ove zahtjevne i rizične faze s
nepoznanicama podzemlja započinje
se s gradnjom konstrukcije same zgrade o čemu više u idućem broju.
Slika 3: Presjek pilota sa sidrima
11
Razgovor
kap.
Blago Milašević
“MENE NIKADA NISU
ZAUSTAVILI”
BLAGO MILAŠEVIĆ
- Rođen 24.I.1950. godine
- Diplomirao na Višoj pomorskoj školi 13.III.1975. godine
- Ispit kapetana duge plovidbe položio 07.X.1980. godine
- Prvo ukrcanje na p/b Dubrava 1968. godine
- Kao III. časnik palube ukrcan na brod Janjevo 1973. godine
- Kao II. časnik palube ukrcan na brod Koločep 1978. godine
- Kao I. časnik palube ukrcan na m/b Banija 1979. godine
- Kao zapovjednik ukrcan na brod Banija 1985. godine
- U rujnu 2011. godine iskrcan s broda Orsula.
12
- Uvijek se u ovim prilikama sjetimo razgovora u prosincu 1998.
godine s kapetanom Mihom Sjekavicom: “42 godine, 4 mjeseca i 18
dana radnog staža, sveukupno milijun 296 tisuća 296 milja, 242 luke
i 66 država.” Nije jedino bio u Novom Zelandu.
- Ni ja. Nisam bio u Novom Zelandu. Australija, Indija, Japan, Kina,
Koreja… Gotovo u svim državama.
Od Dubrave 1968. do Orsule 2011.
godine. Dubrava, parnjača. Brod prepravljen s garbuna na naftu. Drvene
bokapolte. Stavljale su se tende. Putovanje iz Ploča za Ždanov. Vratili smo
se poslije 18 dana u Split. Zapovjednik
pokojni Petar Radić. Brod zahtjevniji
nego danas. Radilo se puno. Posade
puno. Bilo nas je 40. Ðaka na praksi,
po četvorica od palube i u makinji. A
na Orsuli, dva puta zaredom, prošle
i ove godine. Zahtjevan brod jer su
Jezera u pitanju. Imaš lockove, vez,
malo spavanja, od dna do vrha pet
dana nespavanja. Paluba i oficiri gore
gvardiju drže. Plus toga svi moraju na
vez za lockove. Treba se vezat da te podigne. Druga stvar: Amerika i velike
kontrole. Kao i u Kanadi i pogotovo u
sjevernoj Europi. Mene nikad nisu zaustavili, a zapovjednik sam od 85-te.
Prvo na Baniji.
- Plava vrpca Vjesnika 1999. godine
posadi broda Sveti Vlaho za spašavanje tajvanskih ribara?
- Sveti Vlaho je kod Tajvana spasio sedmero ribara. Brod im se zapalio. Neno
Zelen bio je u gvardiji i ugledao ih je
kako plutaju na senjalima od mreža.
Pokupili smo ih, javili se Atlantskoj,
vozili 12 sati i iskrcali ih na istočnoj
obali na Tajvanu. Tradicionalni pomorski trofej Plava vrpca Vjesnika za
ostvarene pothvate na moru koji se
dodjeljuju za blagdan Svetoga Nikole,
primio sam u Zagrebu, u ime posade
broda Sveti Vlaho i Atlantske. Spasili
smo ljude i zadovoljstvo je što nam je
netko to priznao.
U svakom slučaju, nama se danas na
brodu teže priviknut nego njima.
- Što je vama na brodu još posebno važno? Brod na kojem ste zapovjednik ili posada na brodu? Ono:
tko je prvi časnik palube, upravitelj
stroja ili tko je kuhar?
- Ljudi, pa brod i teret. Ako su ljudi
zadovoljni to je najvažnije. Pitam tko
je prvi, tko je upravitelj, i tko je kuhar, jer najviše smo zajedno. S prvim u
neposrednom sam kontaktu, s upraviteljem radi stroja, a ako je dobra kuhinja, ako se dobro jede, nema nikakvih
problema. Braća Poše, Radovac…,
a ima i mlađih. Nema više priučenih
kuhara. Sve u svemu nije loše.
- Zbog čega? Administracija, papiri, kompjutori?
- Po mome, nepotrebno se u tolikoj
mjeri traže papiri. Check liste. Navegalo se i prije. I nije bilo problema ni u
Atlantskoj ni u drugim kompanijama.
Upravitelj stroja treba najmanje četiri
ure dnevno radit na kompjutoru. Što
god oni dolje rade, svaki dio treba upisati. Izdavat check liste. Sve se svelo
na neke fascikle. Imaš stalno neka javljanja. Charter, subcharter, Atlantska.
Treba sjediti i non stop nešto pisati.
I nikoga ne smiješ preskočiti. Šalješ
dokument unajmitelju. Brod. Teret.
Dnevno toliko pisanja i fotokopiranja.
A onda agenti…
- U 56 godina Atlantske plovidbe
mnogo se promijenilo. Od starog
broda Banija 1955. do najnovijeg
broda AP Sveti Vlaho 2010. Jesu li
Dubrovčani i dalje glavni na brodovima Atlantske plovidbe?
- Nisu. Dosta ih je otišlo. Nisu svi iz
Grada. Možda većina. Danas je najvažnije kada dođe generacija fantastičnih
kadeta, koji mogu odmah za drugoga.
Interesira ih i žele naučiti. Iako ima i
nekih koji su godinu dana na brodu,
a ništa ih ne zanima. U 8 sati navečer
isto ko da je pala atomska bomba. Nećeš niđe nikoga nać. Mladi u kabinama.
Laptop. Gledaju filmove. Muzika. Tresu glavom. Zato je moja završna poruka: animirati mladost iz Dubrovnika.
Treba mijenjati i školstvo. Što će ti Viša
pomorska ili Fakultet, kad i u svijetu,
u Engleskoj ili u Sjevernoj Europi sve je
na bazi kursa koji traje 6 mjeseci, kao
kod nas u Splitu. Ako misliš navegat,
potrebna je dobra obuka uz suvremene, najnovije instrumente. Sve automatski. Pregledno. Internet. I radari.
- Je li zapovjednik uopće navegava?
- Ode rutu nacrtat. Više je u papirima
nego gore, iako idem redovno i ujutro,
u podne i popodne. Govorilo se kako
će kompjuteri olakšati posao i kako će
biti manje karte, a ima je deset puta
više. Svi sigurnosni sistemi nalažu da
moraš to raditi. Ako se nešto dogodi,
prvo što traže su check liste. I dnevnik.
I karte. Milijun stvari, a za sve je odgovoran zapovjednik. Isto tako u makinji. Kapo. Čari navegacije više nema.
I to je razlog što sam otišao u penziju,
a mogao bi još dvije, tri godine. Imam
šezdesetdvije godine. 52 broda. Znate
li koliko je to. U Atlantskoj stalno sam
od 69-te. A doma? Bavim se brodovima. Izradom maketa. Imam dubrovačke, nordijske, talijanske brodove.
Počeo sam se baviti i obradom starog
namještaja. Plus toga djeca imaju butigu, pa im uskačem. Ne radim to za
pare. Radim to radi sebe. I garaža je
opremljena. Alata ima. I idemo sad,
popit piće i zapalit!
13
Poštovano čitateljstvo Atlant bulletina!
Zapovjednik Antun Kelez
Pripala mi je čast da Vam predstavim
naš brod Orsulu, časnike i posadu.
Trenutno smo na putovanju iz brazilske luke Vila do Conde za Norvešku
luku Sunndalsora s teretom alumine.
Orsula spada u dobro držeći stariji
brod u floti Atlantske plovidbe. Izgrađena je 1996. u kineskom brodogradilištu Yiangnan luke Shanghai. Dužina
joj je 200,00 metara, širina 23,44 m i
nosivost 34176,75 mt. Brod plovi pod
zastavom Marshall Islands, a bivšu
luku Dubrovnik zamjenio je Majuro.
Brod je konstrukcijski projektiran za
plovidbu sustavom ustava i brana na
plovnome putu Svetog Lovrijenca (St.
Lawrence Seaway) kojim se s mora stiže do luka Velikih Jezera, te kao takav
svoj je radni vijek proveo uglavnom
između luka sjeveroistočne Kanade i
zapadne Europe.
Iako je brod u starosnim godinama,
uspješno zadovoljava sve teže zahtjeve
i propise lučkih vlasti. Inače Orsula je
pod dugoročnim najmom za Kanadskog unajmitelja Fednav sa sjedištem
u luci Montreal.
Ukrcan sam u luci Sault Ste Marie koja
pripada Kanadskoj pokrajini Ontario.
Luka se nalazi na rijeci St. Marie izmedju jezera Huron i Superior, a brod
je iskrcavao teret željeznih proizvoda
m/b Orsula
14
koji su prethodno ukrcani u Rumunjskoj luci Constantza. Nakon iskrcaja tereta proslijedilo se jezerom Superior prema Kanadskoj luci Thunder Bay gdje se vršio
ukrcaj tereta pšenice za luku San Juan koja sa nalazi na
Karipskom otoku Puerto Rico. Ukrcajem tereta u luci
Thunder Bay isplovilo se prema luci Montreal. Ploveći
jezerom Ontario susrećemo se s tisuću otoka (thousand
islands) koji svojom prirodnom ljepotom pljene naše poglede, a posebno se ističu dva raskošna dvorca izgrađena
u 19. stoljeću. Plovidba Velikim Jezerima kao i lokovima Welland i Seaway kanala prošla su bez problema te
je izlaskom iz zadnjeg locka (St.Lambert) brod izašao iz
Velikih jezera. Svi smo sretni i zadovoljni jer je svakodnevnim manevrima i neprospavanim noćima napokon
došao kraj do nekog sljedećeg putovanja i ticanja luka
Velikih Jezera.
ČASNICI PALUBE (s lijeva na desno): Adam Bočina, 3.čas.palube,
Ante Kriste, 2.čas.palube, i Mario Gardašanić. 1.čas.palube
POSADA PALUBE: gornji red (s lijeva na desno): Kuzma Žuvela, kormilar, Nino Šimić,
mornar, Nediljko Tudorović, vođa palube i Valentin Klarin, kormilar
Donji red (čuče s lijeva na desno): Renat Borovina, kormilar, Danijel Kapović, vjež.
palube i Ivo Zorić, vjež.palube
BIJELO OSOBLJE: (s lijeva na desno): Tomislav Kelez,
pomoćni konobar, Zoran Poša, kuhar i konobar Frano Brajević
15
Uvjeti plovidbe će biti znatno otežani
zbog zaleđenosti plovnih puteva i niskih temperatura.
Posada je raznolika, iz svih krajeva Lijepe Naše, spoj iskustva i mladosti.
Današnjim tempom poslovanja kada
su boravci u luci veoma kratki, izlasci
posade svedeni su na minimum ili ih
nikako nema.
Pregledi od strane lučkih vlasti su sve
zahtjevniji i rigorozniji, tako da posada
najviše slobodnog vremena ima u plovidbi koje vrijeme koristi uglavnom
gledajući filmove i raznim drugim aktivnostima. Velika je udaljenost pomoraca od obitelji, a jedino ih veže satelitska telefonska veza i sms poruke.
Na kraju bih pozdravio sve čitatelje,
zaposlenike Društva, a svim pomorcima zaželio dobru plovidbu, mirno
more i sretan povratak obiteljima.
S poštovanjem,
zapovjednik m/b Orsula
kap. Antun Kelez
Izlaskom iz jezera slijedi kratko fermavanje u Montrealu radi ukrcaja goriva i
ponešto potrepština i smjer prema luci
San Juan ili kako je još nazivaju “huricane harbour” zbog hurikana koji su
veoma česti baš u ovo doba godine.
To smo mogli osjetiti i na vlastitoj koži
jer smo na putu do luke San Juan kurs
i brzinu broda prilagođavali tako da
prođemo na sigurnoj udaljenosti (cca
250 nm) od tropske oluje Ophelia
koja se nalazila na našoj ruti. Kako
je sve poduzeto na vrijeme to nam je
ciklon ostao cca 300 nm zapadno od
naše rute te smo sretno uplovili u luku
San Juan. Iskrcajem tereta isplovilo se
prema Barzilskoj luci Vila do Conde.
Ukrcajem tereta alumine u luci Vila
do Conde prosljeđuje se prema norveškoj luci Sundalsora, gdje je predviđena
smjena posade.
Novi članovi posade donijet će novitati iz Grada koje će bar na kratko promijeniti brodsku svakodnevnicu.
Nakon iskrcaja u luci Sunndalsora
slijedi kratko putovanje, ukrcaj tereta u norveškoj luci Aaheim te iskrcaj u Ghentu. Poslije Ghenta slijedi
novo putovanje s ukrcajnim lukama
Ulazak broda u lock
16
Antwerpen, Terneuzen, Rotterdam
i Brunsbuettel te povratak zimskim
uvjetima plovibe jer će iskrcajne luke,
kako je najavljeno od strane unajmitelja, biti luke sjeveroistočne Kanade.
POSADA STROJA: prvi red: Zvonko Miljan, upr str. i Joško Vuleša, 2.čas,stroja
drugi red: Mario Burmas, mehaničar, Tomislav Medak, čistač i Pero Jeljenić, 4.čas.stroja:
treći red: Vlatko Bibica, 3.čas.stroja, Nikša Jović, vjež.stroja i Ivo Vojvoda, električar
Hotel
Lapad
Željko Miletić
direktor Hotela Lapad d.d.
Kratak osvrt na
ovogodišnju turističku
sezonu u
Hotelu Lapad d.d.
Poštovani!
Možemo zaključiti da je sezona u Dubrovniku, a i u Hotelu Lapad d.d., bila
bolja od očekivane, tj. bolja od planirane. Fizičke podatke već znamo. U
Dubrovniku je za prvih deset mjeseci
ostvareno 7% više noćenja nego za isto
razdoblje prošle godine. Financijske
podatke, ostvarene u dubrovačkim hotelskim tvrtkama, znat ćemo uskoro.
Što se tiče Hotela Lapad d.d., u 2011.
godini smo planirali porast prihoda za
8%, a na kraju smo prihode povećali
za 11% u odnosu na prošlu godinu što
je s obzirom na prošlogodišnju uspješnu turističku sezonu više nego zadovoljavajuće. Kada govorimo o fizičkim
pokazateljima tada smo rasli 7% u odnosu na prošlu godinu. Troškove poslovanja Društva smo uspjeli zadržati
na nivou prošle godine uz napomenu
da smo kvalitetu usluge također zadržali na istom nivou.
Hotel smo otvorili 15.III. Iskorištenost
kapaciteta za tih 15 dana ožujka bio je
samo 10%. Sve poslovne prihode smo
ostvarili u periodu 1.IV. – 31.X. U periodu od 1.IV. – 1.XI. ostvarili smo popunjenost od 87 %. Popunjenost po mjesecima je izgledala: travanj 58%, svibanj
89%, lipanj 96%, srpanj 95%, kolovoz
98%, rujan 96% i listopad 77%.
Danas je Hotel Lapad d.d. prepoznat i
tražen na tržištu. Potvrde ovih tvrdnji
davaju nam svakodnevno naši gosti,
partneri, a i osvojene nagrade u ovoj
godini. U 2011. osvojili smo tri vrijedne nagrade:
Expedia Insider Select – to je nagrada
koju gosti najveće agencije na svijetu
dodjeljuju hotelima za izvrsnost. U
svijetu je tu nagradu dobilo 500 hotela, a hotel Lapad je jedan od 3 hotela
u Hrvatskoj kojem je dodjeljena ova
elitna nagrada koja još više dobija na
težini kad se zna da se Lapad našao u
društvu hotela s 5*.
Treće mjesto u kategoriji najbolji hotel s četiri zvjezdice hrvatskog Jadrana
koje dodjeljuje Hrvatska radio televizija, Hrvatska gospodarska komora i
Udruga poslodavaca u hotelijerstvu
hrvatske ne temelju financijskih pokazatelja i nivoa pružene usluge.
Gold Award od strane Thomson
Holidays za 2011. godinu (kategorija hotela 4T). Gold Award nagrade
Thomson & First Choice dodjeljuju
se svake godine hotelima u pojedinim
kategorijama (ovisno o T-ratingu &
produktu/katalogu u kojem se nalaze)
na temelju rezultata anketa gostiju za
kategoriju “Accommodation Overall”
odnosno na temelju ukupne ocjene
gostiju. Thomsonova nagrada predstavlja zaista odličan završetak sezone
za Hotel Lapad d.d.
Što se tiče sljedeće sezone, hotel smo
dobro ugovorili te, ukoliko na svjetskom i zapadno europskom tržištu ne
dođe do određenih poremećaja uslijed
gospodarske krize s kojom se još uvijek bore svjetske vlade, očekujem da
sljedeća sezona bude vrlo slična ovogodišnjoj.
17
NEPOZNATE
POMORSKE
STRANICE
N ekadašnji
dubrovački
brodovi pod novim
imenima i zastavama
Marijan ŽUVIĆ
Danas u plovidbi 19 veterana ukupne nosivosti 661.700 tona. Brojem nešto više,
a tonažom tek neznatno manje nego u sadašnjoj floti Atlantske plovidbe. Neki su iz
Grada otišli tek prije koji mjesec, neki pak
prije gotovo četvrt stoljeća, a mnogima je
zajedničko da se u novim ulogama zadržavaju dulje nego bi to itko očekivao, against all odds rekli bi Englezi
“Hercegovina” godine ne
broji
“Algoma Spirit” – stara “Petka” plovi pod kanadskom zastavom
K
amo plove i gdje se nalaze naši
brodovi? “Pelješac”, “Favorita”
i “Jadran” u kineskim lukama; “Molunat” u Singapuru; “Hercegovina” u
Kuwaitu; “Slano” u Miamiju; “Gruž”
u njemačkoj luci Brake... Tako bi
moglo izgledati izvješće o kretanju
brodova Atlantske plovidbe kad bi ti
brodovi uistinu plovili sa žutom dubrovačkom ciminijerom i pod stijegom svetoga Vlaha. Imena su dobro
znana, ali njih na našim provama već
dugo nema. Ipak, svi ti brodovi brode
i danas, samo pod drugim imenima,
zastavama i gospodarima. Kao što
svijetom brodi još cijela jedna Atlantska plovidba.
18
Pisac ovih redaka već nekoliko desetljeća prati što se zbiva s našijencima,
nekadašnjim hrvatskim brodovima
koje su plavi putovi odveli širom svijeta, pa je lako zbrojio da je među
njima danas u plovidbi 19 veterana
Atlantske plovidbe ukupne nosivosti
661.700 tona. Brojem nešto više, a
tonažom tek neznatno manje nego u
sadašnjoj floti dubrovačkoga brodara.
Neki su iz Grada otišli tek prije koji
mjesec, neki pak prije gotovo četvrt
stoljeća, a mnogima je zajedničko da
se u novim ulogama zadržavaju dulje
nego bi to itko očekivao, against all
odds rekli bi Englezi.
“Hercegovina” je najzornija potvrda
tome. Teško da bi se prije 13 godina, kad je tada već 21 ljeto stari bulk
carrier zauvijek otišao iz Dubrovnika,
itko kladio da će veteran još i na koncu 2011. broditi kao u mladosti. A to
se upravo događa. Zahvaljujući prednostima novih tehnologija lako ga je
na AIS-u pratiti kako, poput kakva
linijaša, prelazi s kraja na kraj Perzijskoga zaljeva. A prije samo dvije godine to se činilo nemogućim.
Singapurski dnevni list “Strait Times”
je 24. studenoga 2009. godine objavio oglas o dražbi panamskoga broda
“Calypso I” zakazanoj za 8. prosinca
na pomalo neobičnom mjestu, u hotelu “Bayview” u Bencoolen Streetu.
Bio je to početak kraja agonije starca
koji se po sudovima počeo potezati u
lipnju 2009., a prisilno usidren na Eastern Anchorageu u Singapuru našao
se mjesec dana poslije. A da ništa nije
bio kriv!
Nevolja nekadašnje “Hercegovine”
bila je što je pripadala panamskoj
tvrtki Sirius Shipping Co., kojom je
pak upravljao naš Split Ship Management, a čije je vlasništvo bio i brod
“Pine Trader”, nekadašnja “Jablanica” šibenske Slobodne plovidbe. Multinacionalna prehrambena grupacija
Nidera tužila je SSM zbog tereta riže
koji je bio oštećen na “Pine Traderu”, pa je sud zaplijenio i “Calypsa”.
Svijetom brodi još
jedna Atlantska
Premda se očekivalo da će brod star
32 godine otploviti ravno u rezalište
u Alangu čekala ga je – nova mladost. Za sitne novce kupila ga je
kuvajtska tvrtka Al-Ahlia Marine,
odabrala mu ime “Portland” te ga
registrirala u karipskoj državici Sveti Kristofor i Nevis. I od tada stara
“Hercegovina”, isporučena Atlantskoj u riječkome “3. maju” davnoga
svibnja 1977., plovi li plovi!
Što tek reći za nevelike brodove
“Molunat” i “Slano” koje Atlantska
plovidba prodala još 1987. godine?!
Oba su već proslavila 40. rođendan,
a plove i dalje. Nekadašnji teškaš
“Molunat” čak je i zadržao izvorno
ime, premda s Dubrovnikom nema
nikakve veze. Još 2001. preinačen je
u Singapuru za prijevoz žive stoke.
Mali kontejnerski brod “Slano” sada
se zove “Transport”, vlasnici su mu
Amerikanci iz Miamija, pa je već
dugi niz godina u karipskim vodama. Društvo im čini i stari teškaš
“Kutina”, prodan još 1990. godine,
a koji nakon brojnih promjena imena i libanonskih vlasnika, danas plovi pod zvučnim imenom “General” i
zastavom Kambodže.
Dug život u Kini
Ipak, ti starci koji i dalje plove unatoč svemu nisu prava slika one druge
Atlantske na svjetskim morima. Nju
čine veliki i u pravilu još novi brodovi pred kojima su još mnoge godine naveganja. Upravo se uvidom
u tu nekadašnju flotu može pratiti
razvojni put dubrovačkoga brodara.
Vrlo rijetko Atlantska je prodavala
brodove iz nevolje, kako bi se osigurao novac za opstanak, a u pravilu su
se još dobri i novi brodovi prodavali
da oslobode mjesto još boljima i novijima.
Najbolja potvrda tome jest ovogodišnja prodaja blizanaca “Getaldića”
i “Gundulića” talijanskoj brodovlasničkoj obitelji Bogazzi iz Marina di
Carrare. Točnije njihovoj britanskoj
podružnici Navalmar iz Londona,
premda kao i svi Bogazzijevi brodovi plove pod malteškom zastavom.
“Colchester Castle” i “Rochester
Castle” kako se sada zovu, kvalitetni
su brodovi, stari tek 15, odnosno 14
godina i sigurno će još dugo ploviti.
No, morali su otići jer već 2012. godine Atlantskoj stiže cijela nova flota
brodova iz kineskih i južnokorejskih
brodogradilišta.
Nije tajna da je dubrovački brodar
na svjetskoj pomorskoj sceni poznat
po visokoj razini održavanja flote, a
to posebno privlači Kineze koji žele
povoljno kupiti starije brodove koji
će im još dugo služiti. Pri tome valja
znati da čak i panamaxi od 72.500
tona u Kini plove u obalnoj plovidbi, izuzeti od bilo kakve mogućnosti vanjskoga nadzora, pa ih Kinezi
mogu koristiti dulje nego bilo tko
drugi. Izravno od Atlantske kupili
su Kinezi “Favoritu”, te “Jadrana” i
“Pelješca”, blizance iz “3.maja”. Brodove “Imperial” i “City of Dubrovnik” Dubrovčani su prodali Grcima,
ali su i oni na kraju dospjeli pod kinesku zastavu.
Premda su već odavno otišli iz Grada
još je sigurno mnogo godina plovidbe i pred nekadašnjim “Gružom”,
“Petkom”, “Koločepom”, “Svetim
Vlahom”...
NEKADAŠNJI BRODOVI ATLANTSKE PLOVIDBE
Brod
Godina prodaje
Sadašnje ime
ATLANT REGINE
2011
HAN ZHI
CITY OF DUBROVNIK
2003
XING TONG DA
FAVORITA
2002
YU HAI
GETALDIĆ
2011
COLCHESTER CASTLE
GUNDULIĆ
2011
ROCHESTER CASTLE
GRUŽ
1997
CONDOCK II
HERCEGOVINA
1998
PORTLAND
IMPERIAL
2005
YUE DIAN 3
JADRAN
2008
GLORYSUN
KOLOČEP
2009
OCEAN RIDER
KUTINA
1990
GENERAL
LOVE LETTER
2006
BSLE TERESA
LOVE SONG
2006
BSLE PACIFIC
MIHO PRACAT
2007
THEOTOKOS
MOLUNAT
1987
MOLUNAT
PELJEŠAC
2009
SEA STAR 7
PETKA
2000
ALGOMA SPIRIT
SLANO
1987
TRANSPORT
SVETI VLAHO
2008
UMANG
19
mr. Anica Kisić, prof.
R
odoljubni intelektualci
19-og stoljeća nalazili su
jedan od temelja svekolikog nacionalnog identiteta u oživljavanju narodne tradicije
i njegovanju narodne riječi. Među njima se isticao Antun Kazali, župnik i
književnik (1815.-1894.), o kojemu
je 1994. Matica hrvatska Dubrovnik
upriličila znanstveni skup, kada sam
se potrudila ponešto rasvijetliti njegov
rad na bilježenju narodnog pomorskog
nazivlja i nikad objavljene riječničke
građe. Nažalost, njegova rukopisna
ostavština završila je u Arhivu Srpske
akademije nauka i umetnosti u Beogradu, do koje se naše institucije nikad
nisu potrudile doći, a u vrijeme simpozija zbog rata to je bilo nemoguće.
Prema dostupnom starom izvještaju to
je oko 30 svezaka riječničke građe iz
različitih struka, usporedno, osim na
hrvatskom i talijanskom, još na sedam
jezika. Tako nažalost, svaki podatak
o njegovom vrijednom radu možemo
posredno skupiti iz rasprava o sličnim
temama primjerice kod Vodopića, zatim prvog rječnika nautičkog teoretičara Jurja Carića, u velikom Akademijinom Rječniku, Pomorskom rječniku
iz 1852. učitelja brodoslovlja u Rijeci
Antuna Mikoča, te rječnika koji je
uredio poručnik trgovačke mornarice
Rudolf Carić. Svi su se više ili manje,
prema vlastitim riječima, koristili i
Kazalijevim radom, poglavito ravna-
20
DOPRINOS
PRIKUPLJANJ
telj bakarske pomorske škole Božo Babić koji je 1870. tiskao još šest knjižica
o pomorskom nazivlju. Svi su oni nastojali pročistiti pomorski jezik od pretežno talijanskih tuđica. Juraj Carić se
pita, da li pretjerano nametanje novih,
doduše hrvatskih riječi, može do kraja
uspjeti, i da li je to nužno, jer su sve
pomorske tuđice usvojene u našemu
življu postale već dio nas samih.
Antun Pasko Kazali završio je nautičku školu, otac mu je bio pomorac, ali
je na kraju odlučio upisati teologiju i
postati svećenik. Da je more i njegove
mijene uvijek osjećao u duši pokazuju
njegovi ponajbolji stihovi. Potucajući
se po župama dubrovačke biskupije uz
more i po otocima, buntovni svećenik
Kazali bio je vezan uz more i bilježio je
različite izreke, poslovice i pomorsko
nazivlje primorskog puka na hrvatskom jeziku.
Pomorska jezična baština vuče korjene još iz pradomovine, a Hrvati su
je obogatili došavši na obale Jadrana.
Puk je, živući uz more i od mora razvio
bogat narodni rječnik i dokazao se kao
pomorski narod, iako je višestoljetna
dominacija Mletačke Republike uzrokovala usvajanje mnoštva talijanizama
u narodni izričaj.
Božo Babić piše kako se odlučio sastaviti rječnik jer mu je na vježbama
u mornarici uvijek manjkalo hrvatskih
riječi da imenuje stvari, pa je slušao
svoje đake Dalmatince, koji su se slu-
žili riječima iz naroda. Naročito je bio
zahvalan Kazaliju pa kaže, citiram “nikada ne mogu ovome velezaslužnom
gospodinu hvale vratiti, kada mi on
sve svoje dragocijenosti morskieh riječi izložiše i mene uvjeri, da su Slaveni
već korito (truplo) broda u svoje ruho
odjenuli (...) I zbilja znadijaše on nazivlje poglavitijeh dijela jednoga čamca, s navođenjem mjesta gdje ih je on
čuo, kazati, i pojedine stvari iz morskoga zanata imenovati.” Prijateljevao
je s Kazalijem kad je obilazio južnu
Dalmaciju i u Kleku i uz Neretvu s
domaćim ljudima išao na ribarenje,
te odlazio na sajmove u Trpanj na Pelješcu. Zabilježio je riječi KORMILO,
OPUTA, BOČNICA, ŠILOK, PLAVČICA, KRMA, ZASMOLITI, BRODICA, VISLAC, ŽABA, VIETAR U
KRMU, RAT, ISKRMITI, JEDRO
NA MIHUR, PRIČKA, VESLO itd.
Na neke od starijih riječi upozorio ga
je Kazali, osobito na riječ KOBILICA
– talijanski: la chiglia, colomba.
Babić je napisao knjižicu Mladi mornar ili put brodom iz Senja u Trst. Crta
iz života pomorca Hrvata u kojoj Grga,
vlasnik broda Marija, i kapetan Božo
poučavaju mladog Iva riječima koje
označavaju brodsku opremu, konstrukciju jedrilja, o vrstama vjetrova,
svjetionicima, propisima pri sudaru,
na sidrištu, ponašanju u magli itd. Na
kraju knjižice je mali riječnik hrvatskih
i usporedno talijanskih i njemačkih rije-
DOPRINOS ANTUNA KAZALIJA
JU POMORSKOG NAZIVLJA
či. Nalazimo tu 27 riječi iz Neretvanskog kraja i 14 iz dubrovačkog kraja,
uz napomenu da ih je većinu dobio od
Kazalija, primjerice UZDA (mura, kod
Cavtaćana), UTOK (de pogiatore), RIBINA (dno), te STROM (deblo jarbola), “kako Kazali kaže”. Posebno je zanimljiva poslovica koju priča kapetan,
kad ga Ivo pita kako se zove konop što
ide “od šljemena jedrilja k nosu broda”:
“ Ne kaže se ono konop, dragane moj,
nego VRVICA ili ČELO, jerbo je stara
mornarska poslovica “da je uže za tovare, konop (oko pasa) za fratra, a čelo
za mornara”, a ova je poslovica, prema
Kazaliju, s Lopuda.
Babić je jako cijenio Kazalijev rad, pa
kaže: “Kazali, može se reći, zapodjeo je
naše pomorsko nazivoslovlje. Za njegova župnikovanja 15 godina po Dalmaciji bijaše mu zadaćom kupiti mornarske riječi i izreke (...) Naša je mornarica
zaodjenuta ciglom talijanštinom, a
narodno blago se prosulo i zakopalo u
ustijuh naroda; ali ono što se nađe to je
zlato mornarske svetinje. Putujući povede ga posestrima vila (Kazalija, o.p.)
na jednu zadarsku ostrvicu (...) gdje nađeš još trag staroslavenskom narječju,
gdje ljudi tako malo sa svijetom opće,
i nađe ih gdje diljaju na jednoj lađi (...)
i slušajući žuđenom hrvaštinom riječi:
KOBILICA, SJEKILJ, PASMA, PERNO REBRO, PRUT, udari temelj hrvatskom nazivlju za korito broda”.
Skok u svom riječniku navodi još riječi
koje je Kazali zabilježio: STROM (deblo), DRIJEVI (drvo), VIHAR (snažni
vjetar koji vije vrtlog), PLAV (linter,
navis, lađa).
Među Kazalijevim književnim djelima
većini je poznat spjev TRISTA VICAH
UDOVICAH ispjevan na temu pomorskog događaja iz 1541., kada je velika
pomorska ekspedicija španjolskog kralja i njemačkog cara Karla V. na Alžir
završila neuspjehom, a 150 brodova
nastradalo s cijelom posadom. Serafin
Razzi u svojoj povijesti Dubrovnika
svjedoči 1595. da je u ekspediciji od
260 brodova sudjelovalo 13 dubrovačkih, od kojih su bar dva uništena,
mada je u nesretnoj ekspediciji Karla V. na Tunis 1535. stradalo čak 18
dubrovačkih galijuna. Ovo je za mali
Dubrovnik bio veliki gubitak, a na
Lopudu je nastala legenda i uzrečica
o trista Vica koje su nakon ovih katastrofa obudovjele (a u novije vrijeme
Slavica Stojan arhivskim istraživanjem
potvrđuje istinitost ove legende).
Kazalijev spjev pun je doživljenih stihova bogatim rječnikom i sugestivnih
opisa o vezi čovjeka i mora, o snazi ljepoti mora, o stradanju mornara i sudbini brodolomaca, o slavi dubrovačke
mornarice. I u spjevu nalazimo riječi
primjerice VJETRIC, DRIJEVO, STIJEG, KATARKA, BRODNICA, PLOVUTINA, a nalazimo i narodna imena
nekih vrsta riba.
Razniježen je i pun ljubavi kad kaže:
“Dvanaest drijevah, dvanaest morskih
tvrdja
Na tihiem vodama plovući,
Kano da su ledom obvezani,
Spuzeni im stiegovi oholi
Mertvo visu niz te vite jele
Jedra biela istom potreptjuju
Ka no krilo ptice izdišuće.”
Idilične slike prekidaju se snažnim opisima oluje i katastrofe brodova:
“Jedra dere, a katarke kerši,
Sve uzbunja more na valove,
Goni brode na kraju nevierne,
Prolama ih na skrovenim stienam,
Prolomljene pučina proždire (...).”
“Sunce žarko koje sinoć side
Prosvijetljujuć najliepšu brodnicu
Što sakupi silni Karlo-Peti
Po svoiem i tudjim državam,
Kad se danas verhu nas povrati
On’ ugleda malo plovutina’
Koim tuku o hridi valovi (...)”
“A u moru, ako komu razderpljenog
tiela
Po štogod ostane,
Cerv i babak uzmnažaju rane
Dok mu meso spane,
Pa u mozgu sa svom diecom ta je množ
zasiela,
Pa u lobu svoje gniezdo hobotnica vie.”
21
Tamara Spajić, prof.
P
Arion u rijeku,
Aretuza u goru
odno kraških brda, u
nekada ubavoj zavali
Rijeke dubrovačke, teče
najkraća rijeka na svijetu – Ombla. Stari su je Dubrovčani
još od dvanaestog stoljeća nazivali
jednostavno Rijeka, a nosila je ime
i Arion.
Pripada slivu rijeke Trebišnjice u
jugoistočnom dijelu istočne Hercegovine.
Rijeka Trebišnjica smatra se najvećom ponornicom na Balkanu i
jednom od najvećih ponornica na
svijetu – s brojnim podzemnim tokovima njezina dužina iznosi 187
kilometara.
Ova je rijeka tvorena mrežom
mnogobrojnih tokova u dubrovačkom zaleđu, izvire na nadmorskoj visini od 398 metara, a njeno
krajnje ishodište je Jadransko more
kod Dubrovnika – u podslivu rijeke Omble te podzemnim tokovima
od Duboke Ljute do Metkovića i
od Metkovića do Svitansko Deranskog blata, kao i pripadajućem slivu rijeke Neretve.
Rijeku su opjevali mnogobrojni dubrovački pjesnici jer je ona za ljetnih mjeseci pružala ugodan zaklon
vlasteli koji su uz njene obale sagradili svoje kuće za odmor.
Dubrovački latinist napisao je elegiju naslovljenu Ad Ponticum sibi
certum esse Romae, koju je objavio
Urban Appendini u izboru poezije
dubrovačkih pjesnika tiskanoj polovicom devetnaestog stoljeća. Appendini navodi da je Kunić napisao
22
elegiju 1735. godine, kad je imao
devetnaest godina i vjerojatno bio
na početku studentskih dana u
Rimu. Pjesma je upućena Pontiku, uobičajenom imenu kojim su
pjesnici nazivali mornare. Iza ovog
pseudonima vjerojatno se krije sam
Benedikt Stay, latinist i Kunićev
prijatelj, s kojim je ovaj rado ljetovao u Stayevom ljetnikovcu na
Batahovini.
To zdanje i danas stoji ondje gdje
se Ombla u svojem toku združuje
s morem, a njegov je vlasnik, kao
i prijatelj mu R. Kunić, već davno
pokriven stoljećima koja donose
nove ljude. Kunić je, ipak, ostavio
ovu elegiju, stihove vične latinskom
peru, kako kaže Appendini, iz kojih probija nostalgija za bistrim
vodama Rijeke dubrovačke i prenapučenog pristaništa Gruž, gdje
je provodio vrele srpanjske dane
u Stayevom dvorcu na Batahovini
kraj Sustjepana. Kunić je obuzet
čežnjom, zarobljen zgradama Rima
uznesenim do neba te spominje one
dane kad je promatrao bistru Omblu gdje se združuje sa širokim morem sustižući ga u njegovu toku.
Veliča težak rad ribara što k obali
vuku vrše i mreže napetim konopom. Prisjeća se vožnje čamcem i
pjesama prijateljevih koje bi zadivile i same riječne nimfe Najade. Priziva u sjećanje lovišta, ljupka mjesta, studen prastare šume i vjetar
što za ljetnih žega hladi sjenovite
gajeve. Ove riječi ispunjene željom
povratka u rodni kraj premalo ili
možda čak i previše govore o teškom navikavanju na život u Rimu i
o tome kako je ovaj učenjak, teolog,
redovnik i pjesnik žrtvovao uživanje u smiraju i svježini vrelih ljetnih
dana uz uvijek hladne tokove Omble da bi u Italiji ostvario karijeru i
ugled. O ljepoti Rijeke dubrovačke
pisali su i drugi dubrovački pjesnici, primjerice Ilija Crijević i Ðuro
Ferić, ali Rajmund Kunić je jedini u
svoje stihove unio notu tuge i gorčine zbog nemogućnosti povratka.
Vjerujmo ipak da nije ostario, a da
nije prevladao čežnju, zaboravivši
skladnost čempresa i ljetnikovaca
uz Omblu. Vjerujmo i to da je za
to svoje neumrlo divljenje rodnim
krajevima ipak dobio nagradu, jer
se u svojim djelima uistinu vratio
Dubrovniku.
Još jedan dubrovački pjesnik, Luko
Mihov Bona, inspiriran grčkom mitologijom, napisao je pjesmu Arion
u rieku, Aretuza u goru, gdje je slobodno prepjevao grčki mit o nereidi Aretuzi i riječnom bogu Alfeju.
U grčkom mitu boginja Artemida
preobražava Aretuzu u fontanu na
otoku Siciliji, a Alfej miješa svoju
vodu s njezinom izvirući u blizini,
usred morske vode. Tako se Arion
i Aretuza grle i oplakuju, on rijekom, ona gorom, kako je spjevao
Luko Bona i prate se brdima i riječnim tokom sve do ušća u more,
sjećajući nas na zaboravljenu i gotovo uništenu ljepotu naše rijeke
Omble.
PRIJE SVANUĆA
M
jesec preplovio polovinu
neba. Zagledao se okrugao, steon, nasmiješen u
rijeku, a odozdo ga žaba pozdravila
kreketom. Zbog njega se uspravilo
cvijeće, po međama rasuo slak i iz
smotanog tuljka rastvorio tobolac
svileni. U njega se zavukla osa, zazujala ponad narančina cvata teška
bosonoga pčela.
U pojatama zamirisalo sijeno. U
pospanom se toplom dahu košare
uzjogunili janjci. Bijelim glavama
udaraju materino vime, vrte repićem i upiru se nogama o osušenu
slamu. Iz nabreklog se tobolca slijeva mlijeko i od njega se bude stanari - krava u kutu prebire sijeno,
omahuje repom nevidljive muhe.
Pet se jutarnjih mirnih sati sanjivo
opružilo po uzglavljima. Budi ih
kokotova pjesma. On stoji na vrhu
međe, ponad obora i zagledan u
Tereza Buconić Gović, prof.
istok odašilje poruku glasnim pijevom. Zove sunce i pokazuje mu
šareni rep, rastvoreno krilo i crvenu
krijestu.
Na okrajku brda zlatni rub. Ponad
njega problijedjele zvijezde. Sjevernjača zaprla pogled i namignula
mjesecu. Iz neba se uskom trakom,
iza koje bliješti nevidljivi oganj,
ukazao omah dana.
Pet puta zazvao pijetao. Pet kucanja uputilo zvono. Niz orošenu
se granu skrobuta po kapljici rose
spustio pauk.
Uz obalu biju valovi, brekće motor,
škripe vesla. Ribari kreću od Dakse u
susret Svetom Andriji. Vesla hvataju
lapatke more. U vertikali i mokrom
pljusku u modrilo iskaču palamide.
Započinju sile dana. Pred njima u
brzom naletu visokim zvonom pjeva dzora.
DZORA
P
ukla traka neba. Iz nje nahrupilo sunce. Prelilo brdo,
obojilo kapicu stijene i
meko sjelo na žitnjake u polju. U
njima šušanj sitog miša. Lagani lepet vuge. Sa žutom voljom, punom
zrnja, ona se prikrada potoku i šarenim perom dozivlje sunce.
U lokvanju okrugli list. Na obrubu
mu žaba. Pred njom jato mušica i
meki skok na vlažni kamen. Obrok
prvi. Mirisi vlage. Sitni vjetar pomiče grane i od njega se rascvjetava
ljubica, bijeli tratinčica, žuto bliješti kaljužnica.
Škripe kućna vrata. Glasovi u tišini ranih ura. Šest se puta oglasi
zvonik. Svijetom se razlete oblaci,
ptice, vjetrovi.
23
Članovi posada brodova
Atlantske plovidbe d.d. na dan 15. studenoga 2011.g.
Dubrovnik
City of
AP Drţić
Zagreb
Sveti
Nikola I
Oluja
Orsula
Petka
Robert
Margitić
Ivica
Lučić
Dubravko Buratović
Petar Đorić
Davor
Mojsić
Ivo
Kukuljica
Ivan
Stanić
Mario
Dominiković
Đani
Vuković
Ivan
Ivanović
Ivo
Kesovija
Slavko
Koncul
Stjepan
Popović
Marojica
Handabak
Ivica
Zamučen
Hrvoje
Opačak
Romano
Pavlina
Pero
Đuraš
Ivica
Kmetović
Ivan
Družijanić
Maro
Nikolac
Blaženko
Carević
Mato
Franušić
Pavo
Sršen
Tihomir
Bukvić
Vjeko
Miletić
Vicko
Vojvodić
Miletić
Jurinović
Tripo
Janović
Kristian
Barović
Antun
Kelez
Andro
Đangradović
Ante
Kriste
Adam
Biočina
Danijel
Kapović
Hrvoje
Hure
Luko
Ljumović
Vlaho Andreuzzi
Aleksandar Kušić
./.
Ante
Vujović
./.
Denis
Alerić
Saša
Ţorić
Marijan
Miletić
Mario
Kunac
./.
Stjepan
Crnčević
Milan
Prgomet
Milan
Malvić
./.
Marko
Marojica
Branko
Pribisalić
Dalibor
Pešut
./.
Leon
Glaviškić
Mario
Rakuljić
Rene
Načinović
./.
Tomislav BiĎovski
Mario Mustapić
./.
./.
Budimir
Milin
Ivica
Bjelopera
Nedo
Rastočić
Zoran
Brguljan
./.
Josip
Košta
Nediljko
Tudorović
Miroslav
Škarić
Renat
Borovina
Kuzma
Ţuvela
./.
Dragan
Eldić
Zapovjednik
I. časnik
palube
II. časnik
palube
III. časnik
palube
kadet
kadet
voĎa
palube
voĎa
palube
kormilar
kormilar
kormilar
./.
Petar
Matana
Ivan
Čiča
Pero
Radovac
./.
Ivica
Jović
Ivica
Brletić
Ivko
Kero
kormilar
mornar
mornar pom.konobar
Upravitelj
stroja
I. časnik
stroja
II. časnik
stroja
III. časnik
stroja
vjeţbenik
stroja
vjeţbenik
stroja
voĎa
stroja
mazač
./.
./.
Elvis
Glaviškić
Miro
Tomašević
Srećko
Čučuk
Dragan
Kos
Ivo
Petković
Mato
Mitrović
Baldo
Jozović
./.
Nino
Šimić
./.
Mateo
Perović
Slavomir
Nikolac
Ante
Benković
Marin
Jurinić
Lukša
Ješić
Zvonko
Miljan
Joško
Vuleša
Silvio
Gojević
Pero
Jeljenić
Nikša
Jović
./.
Denis
Radetić
Nikša
Karaman
Tonči
Antunov
Robert
Dobrić
SrĎan
Kosović
./.
./.
./.
./.
Nikola
Pavlina
Nikša
Miloslavić
Ekrem
Sarić
Stanko
Stanić
Mario
Gusić
Mario
Maslać
./.
Lučijano
Karaman
Marijan
Brać
Ivica
BurĎelez
Dario
Rončević
David
Šuman
./.
./.
Ivo
Lopiţić
Ivica
Romac
Miho
Salatić
Tonći
Čagalj
Boris
Sesar
Boţo
Nikolac
./.
./.
./.
./.
./.
./.
./.
Nikša
Butjer
./.
Pero
Obradović
./.
./.
./.
./.
Luko
Kotlar
./.
Mario
Milošević
Stijepo
Vidojević
./.
./.
./.
Ivo
Burmas
./.
Slavko
Didak
./.
Emir
Bavčić
Robert
Ţuvela
./.
Borna
Bolfek
Josip
Markovčić
./.
Ivo
Vojvoda
pomoćni
konobar
./.
Ante
Rabušić
Ivan
Mrinov
Robert
Barešić
./.
Jozo
Matijević
Drago
Kalinić
Luka
Ivanišević
./.
Emilio
Straţičić
Jure
Radić
Damir
Ţarak
./.
Branko
Zaplatić
Vicko
Puhjera
Mario
Bačić
motorista
./.
./.
./.
./.
čistać
./.
./.
./.
./.
vjeţbenik
elektrike
brodski
električar
elektroničar
brodski
mehaničar
brodski
mehaničar
glavni
kuhar
konobar
24
./.
Pavo
Hajdić
./.
Romano
Peršić
Marko
Garvan
Rade
Gvozden
./.
./.
Vladimir
Pipus
Miletić
Maričić
Joško
Poljski
Branislav
Bukvić
Ante
Crnčević
Ante
Šeparović
./.
Mišo
Hendić
./.
Borko
Fostinger
Duško
Nikolić
./.
Zoran
Poša
Frano
Brajević
Tomislav
Kelez
./.
Ivica
Jeljenić
Nenad
Mladin
Marko
Dikenšajt
./.
Robert
Piteša
./.
Bore
Mitrović
./.
AnĎelo
Čikato
Popis posade
15. studenog
2011.g.
Popis posade
na dan na
15.dan
studenog
2011.g.
AP Sveti
Miho Miho
AP Sveti
Imperial VlahoVlaho
Pracat PracatImperial
Libertas
Libertas
Zapovjednik
Antun
Zapovjednik
Ivan Ivan Antun Antun
VinkoVinko
Antun
Popis posade
naIvanković
dan 15.
studenog
2011.g.
Krilanović
Mihović
Ivanković
Krilanović
LujakLujak
Mihović
APNikita
Sveti
Luko NikolaNikola Nikita
Nikola
I. časnik I. časnikLuko Miho
Nikola
Imperial
Vlaho
Libertas
DobrićZečević
ZečevićDragojević
Dragojević
Hajdić
palube palubeDobrićPracat
Hajdić
Zapovjednik
Ivan FranoAntun
Vinko
Antun
II. časnik
Frano SrĎan
SrĎan
Glavić
II. časnik
Robert Robert
Ivo Ivo
Glavić
Ivanković
Krilanović
Lujak
Mihović
Preljević
Demir
Čerimagić
palube palube Vukić Vukić Rozić Rozić Preljević
Demir
Čerimagić
I. časnik
Luko
Nikola
Nikita
Nikola
Damir
III. časnikIII. časnik
Branko Branko Nikša Nikša Damir
palube
Dobrić
Zečević
Dragojević
Hajdić
palube
Rubić
Japunčić
Palunčić
palube
Rubić
Japunčić
Palunčić
./. ./.
II. časnik
Robert
Frano
SrĎan
Ivo Glavić
kadet kadet Ivica Ivica NikolaNikola OrsatOrsat
palube
Vukić
Rozić
Preljević
Demir Čerimagić
Akrap
Kuraica Luetić
Luetić
./. ./.
III. časnikAkrapBranko Kuraica
Nikša
Damir
kadetSandroSandro Leo Leo
Ante
kadet palube
Ante
Rubić
Japunčić
Palunčić
./.
Dabelić
Stanić
Skaramuca
./. ./.
kadet Dabelić Ivica StanićNikola Skaramuca
Orsat
voĎa Ţivko Akrap
ŢivkoSlobodan
Slobodan
Milan
Dragan
voĎa
Milan
Dragan
Kuraica
Luetić
./.
palube
KljusurićČače Leo
Čače
Miletić
palube kadet
Kljusurić
Miletić
ŢilićŢilić
Sandro
Ante
voĎa
Damir
voĎa
Damir
Dabelić
Stanić
Skaramuca
./.
palube ./. Ţivko
./.
./. Obradović
Obradović
./.
Milan
Dragan
palube voĎa
./.Slobodan
./.
kormilarJosipKljusurić
Josip NikšaČače
Nikša
Dario
Pasko
Miletić
Ţilić
kormilarpalube
Dario
Pasko
Gavrilica Saulan
Saulan
Kotlarić
voĎa Turkalj TurkaljGavrilica
Damir
Kotlarić
./.
./.
Obradović
./.
kormilarDaniel Daniel
Frano
kormilarpalube
Ante Ante
Frano
IvanIvan
kormilar Bebić Josip
Nikša
Dario
Pasko
BebićBošković
Bošković
Miletić
Banovac
Miletić
Banovac
Gavrilica
Saulan
Kotlarić
VinkoMiroslav
Miroslav Slavko
Slavko
Radoslav
kormilar kormilarVinkoTurkalj
Radoslav
kormilar
Daniel
Ante
Frano
Ivan
Cvjetković
Biondić
Šarić
Kordić
Cvjetković
Biondić
Šarić
Kordić
Bebić
Bošković
Miletić
Banovac
./.
kormilar kormilar ./.
LjuboLjubo
MatićMatić
kormilar
Vinko
Miroslav
Slavko
Radoslav
./.
./. MaroMaro
Hančević
./.
./.
Hančević
./. ./.
Cvjetković
Biondić
Šarić
Kordić
Velimir
mornar mornarDavor Davor DanijelDanijel
Velimir
kormilar
./.
Ljubo Matić
Prnjić
šunjić
Končar
Prnjić ./.
šunjić ./.
Maro Hančević Končar
./.
Vlatko
mornar VlatkoDavor
Danijel
Velimir
mornar
Putica
./.
./.
mornar
Putica Prnjić
./. šunjić
./.
Končar
Upravitelj
Miho
Damir
Joško
Mario
Upravitelj
Miho Vlatko Damir
Joško
Mario
stroja LonacPutica
Lonac Prišlić Prišlić
Marlais
Soko
stroja mornar
Marlais
Soko
./.
./.
I. časnikNikša Miho
Nikša MihoDamir
Miho Gordan
Gordan
Dinko
I. časnik
Dinko
Upravitelj
Joško
Mario
strojaFranušić
Franušić
PavlinaTomljenović
Tomljenović
Radić
Lonac Pavlina
Prišlić
Marlais
Soko
stroja stroja
Radić
časnikDinko Nikša
Dinko Marijan
Marijan
Nikša
Jasmin
I.II.časnik
Miho
Gordan
Dinko
II. časnik
Nikša
Jasmin
stroja MirićFranušić
Mirić Kardov
Kardov Butigan
Butigan
Muratović
Pavlina
Tomljenović
Radić
stroja stroja
Muratović
časnikMato Dinko
MatoTomislav
Tomislav Admir
Admir
Lukša
II.III.časnik
Marijan
Nikša
Jasmin
III. časnik
Lukša
Mirić Marević
Kardov
Butigan
Muratović
strojaVatovićVatović
Marević Vukotić
Vukotić
Lasić
stroja stroja
Lasić
III. časnik
Mato
Tomislav
Admir
Lukša
Ognjen
vježbenikvježbenikDario Dario FrankoFranko DarioDario
Ognjen
Vatović
Marević
Vukotić
Lasić
strojaRadetić
Radetić
Straţičić Ţitnik
Ţitnik
Pendo
stroja stroja
Straţičić
Pendo
vježbenik
Dario
vježbenikvježbenikMario Mario
stroja
Radetić
stroja
stroja
Tošić Tošić
vježbenik
Mario
mazač
mazač stroja
Tošić
./.
./.
mazač
./.
./.
Franko
Straţičić
./.
Dario
Ţitnik
./.
./.
brodski. brodski.
./.
./.
motorista
./.
./.
motorista
./.
brodski. ./.
brodski
Tomislav
brodskimotorista
Tomislav
./.
./.
električar ./.
./. Brletić
Brletić
električarbrodski
Tomislav
elektroničar
Vjekoslav
električar
./.
Brletić Vjekoslav
elektroničar
Zlatko Zlatko
Tončić ./.
./.
Bukarica
elektroničar
Vjekoslav
TončićZlatko
Bukarica
pripravnik
Tončić
./.
Bukarica
pripravnik
BorisBoris
elektroničar./.
./.
./.
Milošić
pripravnik
Boris
elektroničar
./.
Milošić
brodski
Pero
Branko
Libero
elektroničar
./.
./.
Milošić
brodski
Pero
Branko
Libero
brodskiGverović
PeroTomašević
Branko Bošković
Libero
mehaničar
Gverović
Tomašević
Bošković
mehaničar
mehaničar
Gverović
Tomašević
Bošković
brodski brodski
brodski
mehaničar
./.
./.
mehaničar
./.
./.
./. ./.
mehaničar
./.
./.
./.
glavni glavni Ivica Ivica Lovre Lovre
Ante Ante
glavni
Ivica
Lovre
Ante
kuhar
Luković
Botica
Poša
kuhar
Luković
Botica
Poša
kuhar
Botica
Poša
konobarMartinLuković
Martin
Marko
Dragan
konobarkonobar
Martin MarkoMarko Dragan
Dragan
Grujić
GleĎ
Petković
Grujić Grujić GleĎ GleĎ Petković
Petković
pomoćni
Vedran
Alvaro
pomoćni
Vedran
pomoćni
Vedran Alvaro
Alvaro
konobar
./.
Udţenija
Vrenko
konobarkonobar ./.
./. Udţenija
Udţenija Vrenko
Vrenko
Ivan
Ivan Ivan
čistać
./.
Kneţević
./.
čistać čistać
./.
./. ./.
./. Kneţević
Kneţević
Ognjen
Pendo
./.
Zapovjednik
Zapovjednik
časnik
I. I.časnik
palube
palube
Zapovjednik
II.časnik
časnik
II.
palube
palube
I. časnik
časnik
III.III.časnik
palube
palube
palube
II. časnik
voĎa
voĎa
palube
palube
palube
III. časnik
kormilar
kormilar
palube
voĎa
kormilar
kormilar
palube
kormilar
kormilar
kormilar
kormilar
mornar
mornar
kormilar
Upravitelj
Upravitelj
mornar
stroja
stroja
časnik
I. I.časnik
Upravitelj
stroja
stroja
stroja
časnik
II IIčasnik
I.stroja
časnik
stroja
stroja
časnik
III.III.časnik
II časnik
stroja
stroja
stroja
brodski
brodski
III. časnik
mehaničar
mehaničar
stroja
brodski
brodski
brodski
električar
električar
mehaničar
elektroničar
elektroničar
brodski
električar
glavni
elektroničar
glavni
kuhar
kuhar
konobar
glavni
konobar
kuhar
konobar
čistač
čistač
čistač
./.
./.
./. ./.
./.
./. ./.
Boţo
./.
Boţo
Pušić
Boţo
Pušić
Miljenko
Pušić
Miljenko
Špero
Miljenko
Špero
Veljko
Špero
Veljko
Veljko
Strukan
Strukan
Strukan
./. ./.
./.
Ţeljko
Ţeljko
Ţeljko
Radović
Radović
Radović
Ivo
IvoIvo
Ţuvela
Ţuvela
Ţuvela
Ivan
Ivan
Ivan
Škopljanac
Škopljanac
Škopljanac
Miodrag
Miodrag
Miodrag
Buotić
Buotić
Buotić
Zapovjednik
Zapovjednik
V.O.P.
V.O.P.
Zapovjednik
časnik
časnik
V.O.P.
palube
V.O.P.
palube
V.O.P.
časnik
III.
časnik
palube
V.O.P.
III. časnik
palube
III.
časnik
palube
kormilar
palube
kormilar
kormilar
kormilar
kormilar
kormilar
kormilar
kormilar
kormilar
Upravitelj
Upravitelj
Upravitelj
stroja
stroja
stroja
časnik
časnik
časnik
stroja
V.O.P.
stroja
strojaV.O.P.
V.O.P.
II. časnik
II.II.časnik
časnik
stroja
stroja
stroja
glavni
glavni
glavni
kuhar
kuhar
kuhar
Atlant
Atlant
Frauke
Frauke
Ivica
Ivica
Bušlje
Bušlje
Atlant
Klement
Klement
Frauke
Rustan
Rustan
Ivica
Cvijeto
Cvijeto
Bušlje
Arbulić
Arbulić
Klement
Danijel
Danijel
Rustan
Jelavić
Jelavić
Cvijeto
Đino
Đino
Arbulić
Marinović
Marinović
Danijel
Miho
Miho
Jelavić
Zedniček
Zedniček
Đino
Nenad
Nenad
Marinović
Drenovski
Drenovski
Miho
Slaven
Slaven
Zedniček
Straka
Nenad
Straka
Cvijeto
Drenovski
Cvijeto
Šaravanja
Slaven
Šaravanja
Straka
Boris
Boris
Cvijeto
Lončarica
Lončarica
Šaravanja
Igor
Igor
Boris
Šeparović
Šeparović
Lončarica
Đivo
Đivo
Igor
Pavlić
Pavlić
Atlant
Atlant
Svenja
Svenja
Lukša
Lukša
Jovica
Jovica
Atlant
Nedjeljko
Nedjeljko
Svenja
Bukvić
Bukvić
Lukša
Ante
Ante
Jovica
Čiz
Čiz
Nedjeljko
Josip
Josip
Bukvić
Glavor
Glavor
Ante
Pero
Pero
Čiz
Kralj
Kralj
Josip
Ivica
Ivica
Glavor
Svetac
Svetac
Pero
Jadran
Jadran
Kralj
Matić
Matić
Ivica
SerĎo
Đivoje
SerĎo
Đivoje
Svetac
Ante
Vranić
Jadran
Ante
Vranić
./../.
Matić
./../.
SerĎo
Đivoje
Ante
Vranić
Darko
Darko
./.
Roko
Roko
./.
Željko
Željko
Darko
Ban
Ban
Roko
Karmelo
Karmelo
Željko
Ivančević
Ivančević
Atlant
Atlant
Trina
Trina
IvanIvan
Govorčin
Govorčin
Atlant
Mario
Mario
Trina
Burin
Burin
Ivan
Tomislav
Tomislav
Govorčin
Majstorović
Majstorović
Mario
Antonio
Antonio
Burin
Galić
Galić
Tomislav
Zoran
Zoran
Majstorović
Roso
Roso
Antonio
Đuro
Đuro
Galić
Guriš
Guriš
Zoran
Mirko
Mirko
Roso
Šeman
Šeman
Đuro
Draţen
Draţen
Guriš
Šimović
Mirko
Šimović
Matej
Šeman
Matej
Šeremet
Draţen
Šeremet
Šimović
Rade
Rade
Matej
Ljubibratić
Ljubibratić
Šeremet
Ivo Ivo
Rade
Glunčić
Glunčić
Ljubibratić
Davor
Davor
Ivo
Mitić
Mitić
Niko
Niko
barać
barać
./.
Damir
Damir
Padovan
Padovan
./.
Aleksandar
Aleksandar
Popović
Popović
Niko
./.
./.
barać
Damir
Padovan
Aleksandar
./. ./.
Popović
./.
./.
./.
Mato
Mato
Radoje
./.
Radoje
Gjusti
Mato
Gjusti
Radoje
Jerinić
Jerinić
Gjusti
Vlaho
Vlaho
Jerinić
Kvestić
Kvestić
Luko
Luko
Pavličević
Pavličević
Josip
Luko
Josip
Pavličević
Mikelin
Opara
Mikelin
Opara
Josip
Neven
Neven
Mikelin
Opara
Alajbeg
Alajbeg
./../. ./.
Vojislav
Vojislav
Jović
./.
Jović
Pavao
Vojislav
Pavao
Jović
Bašica
Bašica
Pavao
Marko
Marko
Bašica
Brtan
Brtan
Mokošica
Mokošica
Ivica
Ivica
Mokošica
Miljas
Miljas
Ivica
Marko
Marko
Miljas
Belin
Belin
Marko
Stjepan
Belin
Stjepan
Rehak
Stjepan
Rehak
Miho
Rehak
Miho
Vlašić
Miho
Vlašić
Boţo
Vlašić
Boţo
Boţo
Musladin
Musladin
Musladin
Ante
Ante
Ante
Đaković
Đaković
Đaković
Edo
Edo
Edo
Ţufić
Ţufić
Ţufić
Goran
Goran
Goran
Stupalo
Stupalo
Stupalo
Šipan
Šipan
Đurica
Đurica
Šipan
Gustin
Gustin
Đurica
Jakša
Jakša
Gustin
Franić
Franić
Jakša
Ivo
Franić
Ivo
Čurlin
Ivo
Čurlin
Matko
Čurlin
Matko
Maškarić
Matko
Maškarić
Ţeljko
Maškarić
Ţeljko
Ţeljko
Kuret
Kuret
Kuret
Ivan
Ivan
Ivan
Iličić
Iličić
Iličić
Denis
Denis
Denis
Kunica
Kunica
Kunica
Ljubomir
Ljubomir
Ljubomir
Brailo
Brailo
./.
./.
./.
Mile
Mile
Mile
Pavličević
Pavličević
Pavličević
./.
./.
./.
Nikša
Nikša
Nikša
Rončević
Rončević
Rončević
Šeparović
Đivo
./.
./.
Pavlić
Vlaho
Kvestić
Ban
Karmelo
./../.
Ivančević
Neven
Alajbeg
Glunčić
Davor
Mitić
Marko
Brtan
Brailo
25
Kretanje brodova
Atlantske plovidbe d.d. u periodu od 15. svibnja do 15. studenoga 2011. godine
BRODOVI SLOBODNE
PLOVIDBE:
AP Drzic
21.7.2011
I
Coal
AMSTERDAM
14.9.2011
I
Coal
UST LUGA
29.7.2011
U
Coal
RIGA
20.9.2011
U
Coal
MUMBAI (BOMBAY)
15.5.2011
U
Project cargo
AMSTERDAM
4.8.2011
I
Coal
IMMINGHAM
30.9.2011
I
Coal
MUMBAI (BOMBAY)
15.5.2011
I
Project cargo
UST LUGA
11.8.2011
U
Coal
RIGA
7.10.2011
U
Coal
MUSCAT
20.5.2011
I
Project cargo
NORDENHAM
17.8.2011
I
Coal
PORTBURY
14.10.2011
I
Coal
MUARA PANTAI
16.5.2011
U
Coal
JUBAIL
24.5.2011
I
Project cargo
MO I RANA
23.8.2011
U
Coal
UST LUGA
23.10.2011
U
Coal
KAOHSIUNG
31.5.2011
I
Coal
SHUWAIK
26.5.2011
U
Project cargo
IJMUIDEN
30.8.2011
I
Coal
DUNKIRQUE
30.10.2011
I
Coal
PEMANCIGAN
12.6.2011
U
Coal
JEBEL ALI
30.5.2011
U
Project cargo
UST LUGA
6.9.2011
U
Coal
UST LUGA
6.11.2011
U
Coal
TUTICORIN
3.7.2011
I
Coal
JEBEL ALI
30.5.2011
U
Project cargo
ROSTOCK
10.11.2011
I
Coal
KAKINADA
14.6.2011
I
Project cargo
CHENNAI-MADRAS
17.6.2011
I
Project cargo
PARADIP
27.6.2011
I
Project cargo
KOLKATA
1.7.2011
U
Project cargo
MONGLA
10.7.2011
I
Project cargo
CHITTAGONG
13.7.2011
I
Project cargo
VISAKHAPATNAM
21.7.2011
U
Project cargo
13.9.2011
I
Coal
SAMARINDA
17.7.2011
U
Coal
UST LUGA
21.9.2011
U
Coal
ZHUHAI
9.8.2011
I
Coal
ROSTOCK
26.9.2011
I
Coal
SHANTOU
24.8.2011
I
Coal
UST LUGA
1.10.2011
U
Coal
MUARA SATUI
1.9.2011
U
Coal
HAMBURG
9.10.2011
I
Coal
PARADIP
21.9.2011
I
Coal
AMSTERDAM
12.10.2011
I
Coal
UST LUGA
17.10.2011
U
Coal
Atlant Frauke
LIVERPOOL
27.10.2011
I
Coal
JEDDAH
AP Sveti Vlaho
TYNE
BRODOVI ZA TEŠKE
TERETE:
2.6.2011
I
Project cargo
LAHAD DATU
18.5.2011
I
Potash
RIGA
3.11.2011
U
Coal
ELEUSIS
7.6.2011
U
Project cargo
TAWAU
27.5.2011
I
Potash
LIVERPOOL
10.11.2011
I
Coal
VALLETTA
13.6.2011
U
Project cargo
SANDAKAN
1.6.2011
I
Potash
SKIKDA
15.6.2011
I
Project cargo
BINTULU
7.6.2011
I
Potash
ARZEW
17.6.2011
I
Project cargo
KUCHING
14.6.2011
I
Potash
MOERDIJK
24.6.2011
I
Project cargo
MUARA SATUI
20.6.2011
U
Coal
PARADIP
22.7.2011
I
Coal
PARADIP
7.8.2011
U
Iron ore
XINGANG
26.8.2011
I
Iron ore
Oluja
LAZARO CARDENAS
21.5.2011
U
Steel slabs
POHANG
28.6.2011
I
Steel slabs
KALAMA
2.8.2011
U
Wheat
TAICHUNG
24.8.2011
I
Wheat
31.8.2011
I
Wheat
PORT CHALMERS
18.9.2011
U
Logs
KWINANA
19.9.2011
U
Coal
TAURANGA
23.9.2011
U
Logs
OKKE
12.10.2011
I
Coal
LANSHAN
27.10.2011
I
Logs
LANSHAN
27.10.2011
I
Logs
BUNYU ISLAND
9.11.2011
U
Coal
City of Dubrovnik
KAOHSIUNG
Orsula
ILICHEVSK
19.5.2011
U
Silico mang.
SOREL
12.6.2011
I
Silico mang.
DETROIT
16.6.2011
I
Silico mang.
UST LUGA
20.5.2011
U
Coal
SAULT STE MARIE
24.6.2011
I
Silico mang.
ROSTOCK
25.5.2011
I
Coal
DULUTH
28.6.2011
U
Wheat
UST LUGA
31.5.2011
U
Coal
SKIKDA
19.7.2011
I
Wheat
ROSTOCK
4.6.2011
I
Coal
CONSTANTZA
3.8.2011
U
Steel products
UST LUGA
12.6.2011
U
Coal
SAULT STE MARIE
30.8.2011
I
Steel products
PORTBURY
21.6.2011
I
Coal
THUNDER BAY
11.9.2011
U
Wheat
RIGA
29.6.2011
U
Coal
SAN JUAN
28.9.2011
I
Wheat
NORDENHAM
5.7.2011
I
Coal
VILA DO CONDE
9.10.2011
U
Alumina
RIGA
10.7.2011
U
Coal
SUNNDALSORA
27.10.2011
I
Alumina
ROSTOCK
14.7.2011
I
Coal
AAHEIM
3.11.2011
U
Olivin sand
RIGA
18.7.2011
U
Coal
GHENT
7.11.2011
I
Olivin sand
ROSTOCK
22.7.2011
I
Coal
ANTWERPEN
10.11.2011
U
Steel products
RIGA
28.7.2011
U
Coal
LIVERPOOL
6.8.2011
I
Coal
UST LUGA
17.8.2011
U
Coal
NORDENHAM
23.8.2011
I
Coal
ITAGUAI
4.6.2011
I
Coal
PONTA DA MADEIRA
30.6.2011
U
Iron ore
HAMBURG
17.7.2011
I
Iron ore
RIGA
22.7.2011
U
Coal
GDYNIA
26.7.2011
I
Coal
UST LUGA
4.8.2011
U
Coal
TARANTO
22.8.2011
I
Coal
TUAPSE
30.8.2011
U
Coal
AMSTERDAM
20.9.2011
I
Coal
RIGA
28.9.2011
U
Coal
IMMINGHAM
11.10.2011
I
Coal
UST LUGA
29.8.2011
U
AMSTERDAM
7.9.2011
I
Coal
UST LUGA
13.9.2011
U
Coal
TARANTO
3.10.2011
I
Coal
TUAPSE
22.10.2011
U
Coal
AMSTERDAM
9.11.2011
I
Coal
Coal
Imperial
U
Salt
Petka
PORT HEDLAND
17.5.2011
CAOFEIDIAN
3.6.2011
I
Salt
UST LUGA
17.10.2011
U
Coal
DALRYMPLE BAY
8.7.2011
U
Coal
TARANTO
2.11.2011
I
Coal
KRISHNAPATNAM
26.7.2011
I
Coal
GANGAVARAM
29.7.2011
U
Coal
GANGAVARAM
29.7.2011
I
Coal
GANGAVARAM
29.7.2011
U
Iron ore
LIANYUNGANG
19.8.2011
I
Iron ore
TARAKAN
30.8.2011
U
Coal
ENNORE
18.9.2011
I
Coal
ADELAIDE
14.10.2011
U
Iron ore
Sveti Nikola I
TIANJIN
20.5.2011
I
Manganese ore
BAYUQUAN
25.5.2011
I
Manganese ore
KWINANA
10.6.2011
U
Wheat
INCHON
4.7.2011
I
Wheat
TOWNSVILLE
29.7.2011
U
Fertiliser
ROZY
21.8.2011
I
Fertiliser
GERALDTON
14.9.2011
U
Wheat
PHU MY
28.9.2011
I
Wheat
GDANSK
22.5.2011
I
Soya beans
DAMPIER
17.10.2011
U
Salt
UST LUGA
2.6.2011
U
Coal
NOSHIRO
2.11.2011
I
Salt
JORF LASFAR
18.6.2011
I
Coal
PUERTO DRUMMOND
2.7.2011
U
Coal
BARBERS POINT
24.7.2011
I
Coal
LONG BEACH
9.8.2011
U
Coal
LAS VENTANAS
13.9.2011
I
Coal
CAMPANA
6.10.2011
U
Iron ore
Libertas
Miho Pracat
26
Atlant Trina
PORTBURY
Zagreb
UST LUGA
18.5.2011
WILHEMSHAVEN
26.5.2011
RIGA
1.6.2011
NORDENHAM
7.6.2011
UST LUGA
14.6.2011
ROSTOCK
19.6.2011
RIGA
25.6.2011
ANTWERPEN
25.6.2011
U
Project cargo
AALBORG
29.6.2011
U
Project cargo
VENTSPILS
1.7.2011
U
Project cargo
DAKAR
15.7.2011
I
Project cargo
CONAKRY
21.7.2011
U
Project cargo
MONROVIA
25.7.2011
I
Project cargo
TEMA
28.7.2011
I
Project cargo
LAGOS
31.7.2011
I
Project cargo
Project cargo
DOUALA
13.8.2011
U
BOMA
17.8.2011
I
Project cargo
MALABO
21.8.2011
U
Project cargo
Project cargo
CHENNAI-MADRAS
23.7.2011
U
Project cargo
MUMBAI (BOMBAY)
2.8.2011
U
Project cargo
MUMBAI (BOMBAY)
2.8.2011
I
Project cargo
HODEIDAH
20.8.2011
I
Project cargo
ANTWERPEN
5.9.2011
U
Project cargo
ABERDEEN
17.9.2011
I
Project cargo
ROGNAN
21.9.2011
U
Project cargo
MANDAL
1.10.2011
U
Project cargo
MANTYLUOTO
5.10.2011
U
Project cargo
GIJON
15.10.2011
U
Project cargo
MUSSAFAH
5.11.2011
I
Project cargo
HAMRIYAH
8.11.2011
I
Project cargo
MINA ZAYID
9.11.2011
I
Project cargo
BRODOVI OBALNE
PLOVIDBE:
DOUALA
23.8.2011
U
LAAYOUNE
5.9.2011
I
Project cargo
RIJEKA
15.9.2011
U
Project cargo
GENOVA
18.5.2011
I
Steel coils
PORTO MARGHERA
17.9.2011
U
Project cargo
PIOMBINO
20.5.2011
U
Steel coils
MARINA DI CARRARA
25.9.2011
U
Project cargo
SETUBAL
31.5.2011
I
Steel coils
SEVILLA
7.6.2011
U
Steel beams
Limestone
Mokošica
PORTO TORRES
28.9.2011
U
Project cargo
ABU DHABI
16.10.2011
I
Project cargo
TARANTO
29.7.2011
U
JEBEL ALI
21.10.2011
I
Project cargo
CONAKRY
16.8.2011
I
Limestone
PORT KHALID
22.10.2011
U
Project cargo
HUELVA
4.9.2011
U
Steel products
MESSAIEED
24.10.2011
I
Project cargo
HEREKE
14.9.2011
I
Steel products
DOHA
24.10.2011
I
Project cargo
TEMRYUK
22.9.2011
U
Wood
UMM AL QASR
26.10.2011
I
Project cargo
AUGUSTA
4.10.2011
I
Steel beams
SOHAR
31.10.2011
U
Project cargo
SAINT NICOLAS
8.10.2011
U
Alu Ingots
GAETA
16.10.2011
I
Alu Ingots
GAETA
16.10.2011
I
Wood
Atlant Regine
LAEM CHABANG
29.5.2011
U
Project cargo
SAINT NICOLAS
20.10.2011
U
Alu Ingots
BATAM
8.6.2011
U
Project cargo
SALERNO
28.10.2011
I
Alu Ingots
SHARJAH
23.6.2011
I
Project cargo
LEGHORN
29.10.2011
U
Feed products
JUBAIL
24.6.2011
I
Project cargo
Alu Ingots
Šipan
HAMRIYAH
27.6.2011
U
Project cargo
JEBEL ALI
29.6.2011
U
Project cargo
SAINT NICOLAS
15.5.2011
U
ADEN
6.7.2011
I
Project cargo
TRIESTE
26.5.2011
I
Alu Ingots
DJIBOUTI
7.7.2011
U
Project cargo
RIJEKA
27.5.2011
U
Steel coils
CONSTANTZA
25.7.2011
I
Project cargo
CATANIA
30.5.2011
I
Steel coils
ILICHEVSK
26.7.2011
I
Project cargo
SAINT NICOLAS
3.6.2011
U
T-bars
CIVITAVECCHIA
5.8.2011
I
Project cargo
TRIESTE
22.7.2011
I
T-bars
GAETA
8.8.2011
U
Project cargo
SAINT NICOLAS
31.7.2011
U
Alu Ingots
BUNBURY
13.9.2011
I
Project cargo
POZZALLO
5.8.2011
I
Alu Ingots
WARRI
10.11.2011
U
Project cargo
GABES
8.8.2011
U
Aluminium O.
WARRI
10.11.2011
I
Project cargo
SAINT NICOLAS
13.8.2011
I
Aluminium O.
SAINT NICOLAS
16.8.2011
U
T-bars
Atlant Svenja
TRIESTE
20.8.2011
I
T-bars
GENOVA
1.6.2011
U
Project cargo
CHIOGGIA
23.8.2011
U
General cargo
SEVILLA
7.6.2011
U
Project cargo
REGGIO DI CALABRIA
26.8.2011
U
General cargo
ANTWERPEN
15.6.2011
U
Project cargo
SEVILLA
4.9.2011
U
Alu Ingots
BOULOGNE
17.6.2011
U
Project cargo
SETE
12.9.2011
U
General cargo
Alu Ingots
BILBAO
22.6.2011
U
Project cargo
LIMASSOL
19.9.2011
I
TOULON
28.6.2011
I
Project cargo
ISKENDERUN
21.9.2011
I
General cargo
ROTTERDAM
5.7.2011
U
Project cargo
SAINT NICOLAS
25.9.2011
U
Alu Ingots
TALAMONE
16.7.2011
U
Project cargo
TRIESTE
3.10.2011
I
Alu Ingots
PORT SUDAN
29.7.2011
I
Project cargo
KOPER
3.10.2011
U
Wood
CHITTAGONG
11.8.2011
I
Project cargo
CAGLIARI
8.10.2011
I
Wood
Coal
KOLKATA
18.8.2011
U
Project cargo
FOS
13.10.2011
U
Steel coils
I
Coal
KOLKATA
18.8.2011
I
Project cargo
GABES
20.10.2011
I
Steel coils
U
Coal
CHENNAI-MADRAS
31.8.2011
U
Project cargo
GABES
20.10.2011
U
Feed products
I
Coal
CHENNAI-MADRAS
31.8.2011
I
Project cargo
KOPER
27.10.2011
I
Feed products
U
Coal
COLOMBO
6.9.2011
I
Project cargo
KOPER
29.10.2011
U
Steel coils
I
Coal
BANJARMASIN
20.9.2011
I
Project cargo
RAVENNA
31.10.2011
I
Steel coils
U
Coal
SHANGHAI
6.10.2011
U
Project cargo
RAVENNA
31.10.2011
U
Feed products
VALLETTA
6.11.2011
I
Feed products
U
TARANTO
21.5.2011
I
Coal
UST LUGA
10.6.2011
U
Coal
UST LUGA
30.6.2011
U
Coal
DALIAN
23.10.2011
U
Project cargo
AMSTERDAM
17.6.2011
I
Coal
TARANTO
14.7.2011
I
Coal
TAICHUNG
26.10.2011
U
Project cargo
UST LUGA
24.6.2011
U
Coal
TUAPSE
14.8.2011
U
Coal
PHU MY
30.10.2011
U
Project cargo
IMMINGHAM
3.7.2011
I
Coal
AMSTERDAM
31.8.2011
I
Coal
PORT KELANG
3.11.2011
I
Project cargo
UST LUGA
12.7.2011
U
Coal
UST LUGA
7.9.2011
U
Coal
m/b BANIJA
Sagrađen u Brodogradilištu Split 1966. g.
BRT 16.905
NRT 10.398
DWT 28.472
Dužina preko svega: 186,95 m
Najveća širina: 22,90 m
Visina na sredini broda: 12,87
Pogonski stroj: FIAT B757S od 7.721 kW
Najveća brzina: 14,5 NM
Preuzet u flotu od Brodogradišta Split dana 28.11.1966. g.
Prodan 24.03.1987. g. firmi „Dabinovic“
Ratković Luka, zapovjednik; Kaminski Slavko, I. časnik palube; Hrdalo Rade, II. časnik palube; Čorović Savo,
III. časnik palube; Lukin Željko, RTG; Radanović Zdenko, upravitelj stroja; Radovanović Duško, I. časnik
stroja; Carević Petar, II. časnik stroja; Singolo Joško, III. časnik stroja; Njirić Dominik, III. časnik stroja; Galov
Nedjeljko, vođa palube; Zajec Ivan, tesar; Bačelić Šime, kormilar; Brzić Vojko, kormilar; Fistanić Antun, kormilar;
Kalabrić Tomo, kormilar; Matešić Vice, kormilar; Topić Mate, kormilar; Čičković Ognjen, mornar; Jurac Vid,
mornar; Josipović Mate, vođa stroja; Sumić Svemir, električar; Torić Miho, mehaničar; Krelić Eduard, mehaničar;
Milković Pero, motorist; Peračić Živko, motorist; Valić Dragutin, motorist; Bosnić Dušan, čistač; Belčić Juraj,
čistač; Ossian Ivo, I. kuhar; Katić Ivo, II. kuhar; Kordić Stijepo, I. konobar; Bastijančić Josip, II. konobar; Bikić
Antun, kadet; Nobilo Frano, kadet; Plenković Ante, kadet; Pavlović Slobodan, vježbenik stroja; Stupalo Vlado,
vježbenik stroja; Kralj Mato, mladić sobe; Moretić Pero, mladić sobe; Guljermović Marin, mladić kuhinje.
Urednički kolegij: Dubravko Cota (glavni urednik), Mato Bajo, Dubravko Kaminski, Tonći Miloslavić, Željan Petrić, Ivica Šurković, Edo Taslaman i Goran Žagar, Design: m&m
Fotografije: Atlantska plovidba, Lektor i korektor: mr. Tomislav Kuljiš, Tisak: Tiskara ALFA-2, Dubrovnik, Naklada: 3.800, Predsjednik Uprave: kap. Pero Kulaš
PRVA POSADA BRODA BANIJA
– prosinac 1966. g.
27
2012.
Čestit Božić i sretna
Nova godina
ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.
www.atlant.hr
dubrovnik.hilton.com
www.hotel-lapad.hr
ATLANTAGENT d.o.o.
[email protected]
ATLANT PUTNIČKA AGENCIJA d.o.o.
[email protected]
www.laus.cc
bulletin
Atlant

prosinac 2013. - Atlantska plovidba d.d.

prosinac 2012. - Atlantska plovidba dd Dubrovnik

srpanj 2012. - Atlantska plovidba dd Dubrovnik

prosinac 2010. - Atlantska plovidba dd Dubrovnik

Atlant bulletin br. 27 - Atlantska plovidba dd Dubrovnik

srpanj 2013. - Atlantska plovidba dd Dubrovnik

IZ-ZU-OB-INTS - Luka Vukovar

srpanj 2014. - Atlantska plovidba d.d.

Motokultivator s.e.p 65 dizel

SIGNALINEA VISOKOTLAČNA TEHNOLOGIJA

Na peronu br 14 za WEB.pdf - Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

Napredna istraživanja, inovacije i transfer tehnologije u