close

Enter

Log in using OpenID

Atlant bulletin br. 27 - Atlantska plovidba dd Dubrovnik

embedDownload
bulletin
Atlant
ISSN 1332-4594
25
27
srpanj 2011.
Razgovor
s novim predsjednikom Uprave
Atlantske plovidbe d.d.
Nova poslovno stambena zgrada
Parobrod "Pčela"
Reportaža sa m/b "Atlant Regine"
Polaganje kobilice u Kini
Poštovani čitatelji!
„Bez obzira što su se tijekom poslov-
u kolovozu ove godine, još jednom
„Kupnja novih brodova završetkom
ne godine putem zakonski propisa-
uz zaslužena priznanja dosadaš-
ovog ciklusa obnove neće stati“.
nih izvješća ili pak čestim istupima
njem i dugogodišnjem predsjedniku
u javnosti, a i putem društvenog
Pred preuzimanje sedam prinova u
Uprave kap. Anti Jerkoviću i njego-
biltena, dioničari i šira javnost de-
našu flotu voditelj projekta gradnje
vim suradnicima, kao i pomorcima
taljno obavještavali o događanji-
brodova i novi član Uprave za ru-
i drugim zaposlenicima Atlantske
ma u Društvu te o financijskim i
kovođenje brodovima, Marin Ma-
plovidbe. Ne zaboravljamo, njegova
poslovnim izvješćima i planovima,
tana, u (već!) desetom nastavku,
je ideja i pokretanje Atlant bulletina
ipak je posebno zadovoljstvo na
piše o novogradnjama Atlantske
prije četrnaest godina.
plovidbe.
Posve očekivano, u ovom, 27. bro-
Uvodno najavljujemo i tradicional-
ju, naš sugovornik je novi pred-
no predstavljanje jednog našeg bro-
sjednik Uprave Atlantske plovidbe
da, to je ATLANT REGINE.
kraju godine rezimirati rezultate
poslovanja, naročito stoga što se
unatoč općim recesijskim kriterijima i još uvijek nedovoljno oporavljenoj svjetskoj ekonomiji, polučeni
rezultati mogu ocijeniti uspješnim i
zadovoljavajućim“.
kap.Pero Kulaš, koji je posljednjih
godina bio i član našeg Uredničkog
kolegija. Prenosimo njegove najvažnije poruke:
To je naznačeno na početku Izvještaja Uprave o financijskom položaju i
analizi rezultata poslovanja Atlant-
U kolumni „Nepoznate pomorske
stranice“ uvijek vrijedni Marijan
Žuvić piše o „Pčeli za sva vremena“, najslikovitijem parobrodu pod
„Kvalitetni i vjerni pomorci bili su i
stijegom Atlantske plovidbe.
ostat će snaga Atlantske plovidbe“.
ske plovidbe za razdoblje od I. do
„Prolaz magične brojke od milijun
XII. mjeseca 2010., što će se potvr-
tona nosivosti svrstat će nas u red
diti i na Glavnoj skupštini Društva
respektabilnih svjetskih brodara“.
Uredništvo
UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK
kap. PERO KULAŠ dipl.ing.
predsjednik Uprave
kap. PAVO ŠIŠEVIĆ dipl.ing.
član Uprave
za komercijalne poslove
MARIN MATANA dipl.ing.
član Uprave
za rukovođenje brodovima
mr. DUŠKO
VLADOVIĆ-RELJA dipl.oecc.
član Uprave za financijske poslove
IVICA ŠURKOVIĆ, dipl.iur.
član Uprave
za pravne poslove
NADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK
Predsjednik kap. NIKO BRATOŠ, dipl. ing., zamjenik predsjednika kap. MATO BAJO, dipl. ing.,
članovi: BOŠKO ERCEGOVAC, dipl. ing.; MIRJANA MEMED, dipl. oecc.; kap. LUKO ŠOLETIĆ, dipl.ing. i GORAN ŽAGAR, ing.
2
Razgovor
kap.PERO KULAŠ,
predsjednik Uprave Atlantske plovidbe
U
susret 50.obljetnici Atlantske
plovidbe, krajem 2004. godine,
u Atlant bulletinu objavili smo
razgovor s našim pomorcima. Umirovljenicima. Uz naslov „36 mjeseci bez iskrcaja“.
Naši sugovornici bili su, predstavili smo
ih abecednim redom, Ivica Košta, Pero
Kraljević, Ðuro Kulaš i Zdenko Šperanda. Vaš otac Ðuro završio je tada razgovor
ovim riječima: „Djeca isto navegavaju.
Tradicija se nastavlja“. I još: „Atlantsku
vode ljudi koji su bili na brodu. Kapetani, makinisti. I to će uvijek biti tako.
U Atlantskoj je to u tradiciji. Od kako
je osnovana. Ljudi koji su bili na brodu i
znaju sve o brodu.“
Jednom sam negdje pročitao da je
brod kao mala država. Poštovanje hijerarhije i iskustvo upravljanja, koje
kao kapetan i časnik steknete na brodu, prenosivo je i na veće sustave,
tako da je tradicija vođenja Atlantske
plovidbe od strane ljudi koji imaju
pomorsko iskustvo ne samo logičan
već bih rekao i prijeko potreban slijed
događanja.
Navegavali ste na brodovima Atlantske
plovidbe od 1992. do 2001.godine, kada
prelazite u Glavni ured Atlantske plovidbe. Pomoćnik ste predsjednika Uprave
kap. Ante Jerkovića dvije i pol godine, do
1. siječnja 2011.godine i odluke Nadzornog odbora o izboru predsjednika i članova Uprave Društva u novom sazivu.
Točno. Navegavao sam do 2001. godine kada prelazim u glavni ured Atlantske plovidbe, i to u Komercijalni odjel.
Počeo sam kao pomoćnik šefa operative, nakon čega jedno kraće vrijeme
radim u svojstvu šefa Kadrovskog odsjeka. Od 2005. godine zaposlen sam
na poslovima ugovaranja brodova, a
od 2008. kao pomoćnik predsjednika
Uprave. U ovom radoblju od 9 godina proveo sam i neko vrijeme na usavršavanju u inozemstvu, kroz razna
školovanja i izobrazbe kao i praktični dio rada kod naših dugogodišnjih
poslovnih partnera, od brokera i osiguravatelja, pa do bankarskih institucija. Ovaj dio karijere smatram osobito važnim zbog stečenog iskustva i
brojnih ostvarenih kontakata koji su
iznimno važni u pomorskom poslovanju. Kako sam već prije isticao, iako
danas uživamo u prednostima modernih tehnologija koje nam omogućavaju brzu i točnu komunikaciju, mi još
uvijek vjerujemo da osobni kontakt i
čvrsti stisak ruke znače više od svih
elektronskih poruka.
Najmlađi ste predsjednik Uprave. Ili direktor, u 56 godina postojanja Atlantske
plovidbe. Izabran u 39-oj godini. Umjesto dugogodišnjeg predsjednika Uprave
kap.Ante Jerkovića, koji je u posljednjih
16 godina bio prvi u upravljanju suvremeno organiziranom, poslovno uspješnom Atlantskom plovidbom i kako je
kap.Ante Jerković ponavljao „prepoznatom i visoko cijenjenom na tržištu“.
Naravno da nakon dugogodišnjeg
iznimno uspješnog upravljanja kap.
Jerkovića nije lako sjesti u „vruću“
fotelju. Ipak je sam čin preuzimanja
tvrtke, zbog pripreme koja je trajala dvije i pol godine, prošao prilično
bezbolno i rezultirao preuzimanjem
posla „u hodu“. Atlantska plovidba je
zadržala kontinuitet poslovanja i poziciju koju je imala na svjetskom tržištu. Sljedeći zadatak nove Uprave jest
tu poziciju pokušati dodatno ojačati.
Novi ste predsjednik Uprave Društva,
kada će, najkasnije u 2012.godini, dubrovački brodar imati najmlađu flotu po
starosti, sa sadašnjih 8,45 godina na 6
godina. Prvi put i s preko milijun tona
nosivosti. Sa 7 novih brodova na Dalekom istoku. U Kini i Južnoj Koreji. I u
programu vrijednom preko 250 milijuna
dolara.
3
Pero Kulaš rođen je 23. srpnja 1971 u Dubrovniku,
po zvanju je diplomirani inžinjer pomorskog prometa i
kapetan duge plovidbe.
Svoju profesionalnu karijeru započinje 1992. godine kao
pripravnik poručnika trgovačke mornarice na brodovima
„Atlantske plovidbe“ gdje i plovi cijelo vrijeme u zvanjima
3., 2., i 1. časnika palube, sve do 2001. godine.
Iste godine prelazi u Glavni Ured gdje radi na poslovima
pomoćnika šefa komercijalne operative, šefa kadrovskog
odsjeka i pomoćnika šefa charteringa.
Tijekom 2004. i 2007. godine usavršava se u struci u
Monaku, Antwerpenu i Londonu, kod inozemnih partnera
Atlantske plovidbe (Sogem, ACS, Howe Robinson,
DNB NOR Bank, Ince & Co. Law Firm, UK P&I Club).
Certificirani je ISO 9001:2000 Lead Auditor, a na Lloyds
Maritime Academy stekao je diplomu Ship Manager.
Od 2005. član je Nadzornog odbora Atlantske pomorske
agencije d.o.o., a od 2008. godine i zamjenik predsjednika
Nadzornog odbora Grand Hotel Imperial d.d.
Od 1. srpnja 2008. godine obavlja dužnost pomoćnika
Predsjednika Uprave Atlantske Plovidbe d.d.
4
Prolaz magične brojke od 1 mil.
tona nosivosti svrstat će nas u red
respektabilnih svjetskih brodara.
Međutim, mi na toj brojci ne mislimo stati. U budućnosti vidimo
narudžbe novogradnji u kontinuiranom slijedu, jedna ili dvije novogradnje svako određeno vremensko razdoblje. Dakle, kupnja novih
brodova završetkom ovog ciklusa
obnove neće stati. Uvijek ističem
da i loše tržišne situacije donose sa
sobom i određene prilike.
Pomorci su i dalje i uvijek na prvom
mjestu. Prošla godina i u Izvještaju
Uprave o financijskom položaju i analizi rezultatima poslovanja ocijenjena
je, uglavnom, dobrom za Atlantsku
plovidbu.
Točno, kvalitetni i vjerni pomorci
bili su i ostat će snaga Atlantske
plovidbe. Mi ćemo i dalje nastaviti
s politikom zapošljavanja hrvatskih
pomoraca na našim brodovima.
Moram ovdje istaknuti da će naglasak u ovom smjeru biti na kvaliteti
i stručnosti tako da nećemo prezati ni od ukrcavanja strane posade,
ukoliko na hrvatskom tržištu ne
budemo mogli naći dovoljno kvalitetnog pomorskog kadra. Ne sjedimo skrštenih ruku, pokušat ćemo
novim načinima stipendiranja i
motiviranja iznadprosječnih đaka
i studenata osigurati najbolje ljude
kao zalog za budućnost.
Što se tiče financijskog rezultata
za 2010. on je ocijenjen dobrim u
danim uvjetima tržišta. Pomorski
dio poslovanja bio je u skladu s
očekivanjima dok su ostale djelatnosti (hotelijerstvo i avio prijevoz)
polučile određeni gubitak te na taj
način umanjile konačnu dobru sliku Grupe.
Međutim, tek donekle ste zadovoljni
rezultatima nebrodarskih poslova u
Atlantskoj plovidbi. Pa, i u hotelijerstvu.
S obzirom na recesijske godine i
unatoč određenim, rekao bih manjim gubicima, moramo biti zadovoljni rezultatima polučenim u
hotelijerstvu. Hotel Lapad radi i
ostvaruje rezultate iznad svih očekivanja, dok je Hilton Imperial
poslovično dobar u kontroli upravljanja troškovima te ima daleko
najbolje pokazatelje od svih hotela
s pet zvjezdica na našem području.
Je li gubitak od gotovo 20 milijuna
kuna u djelatnosti zračnog prometa
razlog za važne odluke o tvrtki Dubrovnik airline?
Sam navedeni gubitak nije bio
osnovni razlog izlaza iz vlasničke
strukture tvrtke Dubrovnik Airline. Ocijenili smo da više nemamo
poslovnog interesa sudjelovati u
ovoj grani industrije, dakle, pojednostavljeno rečeno, nismo više
vjerovali u taj projekt. Prošle recesijske godine potaknule su nas na
pojačano razmišljanje o budućnosti te smo nakon pomne analize zaključili da nismo spremni na sebe
dalje preuzimati visoki rizik poslovanja avio prijevoza u vrlo konkurentnom okruženju koje vlada u
ovoj industriji.
Marina u gruškom akvatoriju ispred
Hotela Lapad?
Naša je želja za ostvarenje tog projekta neupitna. Čini se da se konačno približavamo trenutku kad će se
skorim očekivanim prihvaćanjem
UPU-a Gruškog akvatorija stvoriti preduvjeti za početak realizacije
projekta marine. Marina u Gruškom
akvatoriju donijela bi Dubrovniku,
kao značajnoj mediteranskoj turističkoj destinaciji, kvalitetu više.
Grand hotel Lopud? Kažu, valjda je
Atlantska plovidba odustala od njegove obnove.
Atlantska Plovidba nije odustala od
obnove Grand hotela Lopud, već
je realizacija tog projekta usporena recesijskim godinama jer ipak
moramo prvenstveno voditi računa o „core bussinesu“ koji nam još
uvijek čini preko 70% poslovanja
Grupe. Atlantska plovidba je bila i
uvijek će ostati pomorska tvrtka te
ne možemo tu našu osnovnu djelatnost ugrožavati ostalim projektima.
S obzirom na složenost procesa
obnove kao i projekta u cjelini,
ocijenili smo da nam je u ovom
trenutku potreban pouzdan i siguran partner. Njega smo pronašli u Anker grupi, vlasniku susjednog Hotela Lafodia. Razgovori su
započeti, mogućnost suradnje na
oživljavanju Grand hotela Lopud
je izgledna, ali svi skupa moramo
biti strpljivi jer prije samog procesa obnove moramo učiniti niz predradnji u što je uključeno i ispitivanje relevantnog tržišta s obzirom
da govorimo o hotelu vrlo visoke
usluge i kategorizacije.
-U završnoj su fazi pripreme za izgradnju poslovno-stambene zgrade
Atlantske plovidbe u Gružu, kod Jugovog bazena.
Tako je. Uskoro očekujemo dobivanje potvrde za glavni projekt te
završetak izrade izvedbenog projekta i troškovnika nakon čega bismo krenuli u završnu fazu odabira
glavnog izvođača radova. Moglo bi
se reći da bi gradnja mogla započeti negdje u kasnu jesen, a svakako, nadamo se, do kraja ove godine
čime bi davna želja za izgradnjom
ove zgrade, koja živi još od 1980-ih
godina, bila ispunjena.
5
Izvještaj
predsjednika Uprave za 2010. godinu
dioničarima Atlantske plovidbe d.d.
B
ez obzira što su se tijekom promatrane poslovne godine putem
zakonski propisanih izvješća ili
pak čestim istupima u javnosti,
a i putem društvenog biltena,
dioničari i šira javnost detaljno
obavještavali o događanjima u
Društvu, te o financijskim i poslovnim izvješćima i planovima,
ipak je posebno zadovoljstvo na
kraju poslovne godine rezimirati rezultate poslovanja, naročito
stoga što se unatoč općim recesijskim kretanjima i još uvijek
nedovoljno oporavljenoj svjetskoj ekonomiji, polučeni rezultati mogu ocijeniti uspješnim i
zadovoljavajućim.
Nakon svjetskog financijskog
sloma u četvrtom kvartalu 2008.
godine, 2009. godina protekla je
uglavnom u naporima vodećih
država svijeta da financijskim
intervencijama u dotad nezamislivim iznosima u tisućama milijardi dolara, prvenstveno u bankarski, a zatim izravno i u realni
sektor, da pokušaju stabilizirati
svoja gospodarstva, povratiti izgubljena radna mjesta i barem
djelomično podići znatno ugroženi opći životni standard. Po
svemu sudeći, vodeća svjetska
gospodarstva u tome su uglavnom uspjela, tako da je 2010.
6
godina protekla u relativno stabilnim gospodarskim kretanjima, uz manje „ekscese“ pojedinih prezaduženih zemalja.
Takva gospodarska kretanja
izravano su utjecala i na svjetsko brodarstvo, možda ponajviše
u segmentu suhih rasutih tereta
(što je inače osnova poslovanja
Atlantske plovidbe d.d.) jer je
došlo do značajnog porasta prijevoza baznih tereta, odnosno
opsega svjetske robne razmjene
u 2010. godini za gotovo 12%!
2010. godina može se u cijelosti
ocijeniti dobrom za brodare iako
je kraj godine (studeni i prosinac)
pokvario ovaj dobar dojam. Pozitivna ocjena može se dati uglavnom iz razloga što najveći broj
ugovorenih novogradnji, koje su
naručene prije kolapsa 2008. godine, zbog odgađanja nije još isporučena što će se uglavnom dogoditi u 2012. dijelom i u 2013.
godini iz čega se može zaključiti
da će te dvije godine biti poslovno teške.
Tijekom 2010. godine nije bilo
nikakvih promjena u floti. Društvo je započelo i završilo godinu s istim brojem brodova i s
istom tonažom, tj. s 19 brodova
i 812.808 tona nosivosti. Premda je čitava flota jednu godinu
starija, starost još uvijek iznosi
zavidnih 8,45 godina.
S takvim sastavom flote Grupa
Atlantska plovidba ostvarila je
ukupni prihod od 893,5 milijuna kuna, što je 12,25% više nego
godinu ranije. U toj strukturi
prihoda najviše je i očekivano sudjelovalo brodarstvo s ukupnim
prihodom od 616,5 milijuna
kuna ili povećanjem od 13,28%,
odnosno u tom segmentu ostvarena je čista dobit od 64,166 milijuna kuna naprema gubitku od
20,9 milijuna godinu dana ranije.
Segment hotelijerstva također
je povećao prihod u odnosu na
2009. godinu i to za 3,67% što
je rezultiralo i sa više od jednog
milijuna manjeg gubitka nego
2009. godine.
Relativno veliki porast prihoda
od 12,33% ostvarila je i djelatnost zračnog prijevoza, no to povećanje prihoda nije moglo spriječiti povećani konačni gubitak
na gotovo 20 milijuna kuna.
Dvije agencije - lučka i putnička - poslovale su izuzetno dobro i pozitivno, no brojevi nisu
od većeg utjecaja na poslovanje
Grupe.
Nakon konsolidiranih rezultata svih nabrojenih djelatnosti,
dolazimo do konačne čiste dobiti Grupe od 39,55 milijuna
kuna ili nešto više od 7 milijuna dolara.
Kako je već rečeno, tijekom
2010. godine nije bilo nikakvih promjena u sastavu i
nosivosti flote, no neki se događaji ipak moraju posebno
spomenuti. Tako je koncem
veljače prošle godine potvrđen
ugovor o izgradnji tri broda
tipa Supramax nosivosti od
po 58.000 tona u južnokorejskom brodogradilištu STX, a
koncem ožujka potpisan je u
Dubrovniku ugovor za gradnju dva dodatna nova broda
tipa Panamax od 79.800 tona
s kineskim brodogradilištem
JEHI. Osnaženjem tih ugovora u gradnji imamo 7 brodova
ukupne nosivosti od 493.200
tona, u vrijednosti od oko 282
milijuna dolara. Od toga iznosa naš je gotovinski udio od
105 milijuna dolara, a ostatak
je osiguran kreditima dvaju
naših tradicionalnih bankarskih partnera. Prvi od ovih 7
brodova trebao bi biti isporučen koncem 2011. godine, a
ostalih 6 do listopada 2012.
godine. I pored moguće pro-
daje ponekog od brodova starije generacije nedvojbeno je da
će Atlantska plovidba tijekom
2012. godine prijeći magičnu
nosivost od milijun tona!
Reviziju naših financijskih izvještaja već osamnaestu godinu za redom obavlja splitska
revizijska tvrtka LIST d.o.o.
Ona je prije pet godina osnažena jednom od vodećih svjetskih big four revizijskih kuća
Deloitte. Revizije su rađene
prema međunarodnim računovodstvenim i financijskim
standardima kako bi mogle
biti predočene našim inobankama vjerovnicima i, što je
najvažnije, našim dioničarima.
Bez obzira na činjenicu što poslovanje Atlantske plovidbe
gotovo i nema dodirnih točaka
s problemima hrvatskog gospodarstva, dionica Atlantske
plovidbe izlistana na Zagrebačkoj burzi ipak dijeli sudbinu hrvatskog tržišta vrijednosnih papira i općih trendova
na burzi. Prema kretanjima
dionice tijekom godine njezina
vrijednost i žilavost manifestira
se u činjenici da je manje-više
stalno među prvih 10 istrgovanih dionica na Zagrebačkoj
burzi.
Usprkos relativno vidljivom,
premda još uvijek nedovoljnom oporavku najvećih svjetskih gospodarstava, činjenica
da u sljedeće dvije godine preostaje još ogroman broj neisporučenih novogradnji, mora
nas upućivati na krajnji oprez
u poslovnom ponašanju. Veliki
broj novogradnji preplavit će
tržište, a to može imati dodatni negativni pritisak na vozarine, odnosno na lošije poslovne
rezultate.
Atlantska plovidba je čvrsto
uvjerena, a to je uostalom u
više navrata već i dokazala, da
se zna i može nositi s teškoćama na tržištu, naročito stoga
što će joj 7 novih brodova (uz
moguću prodaju ponekog starijeg) podići razinu kvalitete
usluga, a time i opće konkurentnosti na tržištu.
7
Ivica Šurković, dipl. iur., član Uprave za pravne poslove i tajnik Društva
Vijesti
IZ DRUŠTVA
Od posljednjeg broja Atlant bulletina zabilježene su
sljedeće važne vijesti iz života i rada Društva:
PROSLAVA 55.
GODIŠNJICE DRUŠTVA
PRODAJA m/b GUNDULIĆ
i m/b GETALDIĆ
Kini gdje smo preuzeli m/b Zagreb i
m/b Miho Pracat.
Sukladno odlukama Uprave i Nadzornog odbora Društva sklopljena su
dva ugovora o prodaji brodova i to za
m/b Gundulić i m/b Getaldić. Oba su
broda prodana istom kupcu iz Velike
Britanije.
S obzirom na obveze brodogradilišta
prema klasifikacijskim društvima i
međunarodnim organizacijama bilo
je potrebno donijeti odluku o budućim imenima tih novogradnji radi
prijave nadležnima. Uprava Društva
odlučila je da će imena novogradnji
u NR Kini biti redom: AP Argosy,
AP Jadran, AP Konavle i AP Pelješac, a novogradnji u Južnoj Koreji AP
Astarea, AP Slano i AP Ston prema
redoslijedu njihovog dovršetka i primopredaja Društvu.
Radi se o dva starija broda "blizanca" iz flote Atlantske plovidbe. M/b
Getaldić je sagrađen 1996.g., a m/b
Gundulić 1997.g. U floti Atlantske plovidbe d.d. m/b Getaldić je od
23.12.2004.g. a m/b Gundulić od
29.03.2005.g.
Još u prethodnom broju Bulletina,
s nešto većim tekstom o povijesti
Atlantske plovidbe d.d., najavili smo
proslavu 55. godišnjice postojanja i
rada. Proslava je održana 15. prosinca
2010.g., u našim prostorijama uz druženje poslovodstva Atlantske i svih
tvrtki kćeri s predstanicima medija i
radnicima Društva. Posebno je svečana bila dodjela tradicionalne nagrade
“Dobro more” zaslužnim pomorcima
i radnicima Atlantske plovidbe d.d.
za 30 godina njihovog neprekidnog
rada u Društvu. Proslava je bila svečana, ali i skromna s obzirom na prilike u kojima živimo i radimo.
8
U skladu sa sklopljenim ugovorima
o prodaji, prvo je dana 14. travnja
2011.g. kupcu predan m/b Gundulić
u kineskoj luci Rizhao, a m/b Getaldić je istom kupcu 4. svibnja 2011.g.
u američkoj luci Houston.
DODJELA IMENA
NOVOGRADNJAMA
DRUŠTVA
Redoviti čitatelji Bulletina su upoznati s velikim investicijskim ciklusom gradnje novih brodova Društva.
Tri se grade u brodogradilištu STX u
Južnoj Koreji, u onom istom brodogradilištu u kojem je Društvo naručilo m/b Libertas i m/b Imperial, a još
četiri u brodogradilištu JEHA u NR
Oni koji dulje prate brodove Atlantske plovidbe d.d. primijetit će da su
neka od tih imena već imali neki naši
bivši brodovi, pa i više njih. No, neka
od imena pojavljuju se po prvi put,
npr. Argosy i Astarea. Neka smo imena „ponovili“ zbog dobrih iskustava
s brodovima koji su ta imena nosili
ranije, i da bismo dodjelom lokalnih
imena počastiti pojedina mjesta, gradiće i otoke iz bliske dubrovačke okolice koja su dala veliki broj pomoraca
u povijesti Društva.
POSTAVLJANJE KOBILICE
NOVOGRADNJE U KINI
Dana 7. travnja 2011.g., u 10,45 sati
po lokalnom vremenu, u brodogradilištu JEHI u NR Kini postavljena
je kobilica za novogradnju Atlant-
ske plovidbe d.d. pod brojem JEHI08C-003, odnosno IMO brojem
9511258. Nakon dovršetka i primopredaje taj brod će ploviti pod imenom m/b AP ARGOSY.
hodnu suglasnost Nadzornog odbora, sklopila ugovor o prijenosu svih
svojih poslovnih udjela u trgovačkom
društvu Dubrovnik Airline d.o.o.
Odluka o prijenosu (prodaji) svih svojih poslovnih udjela u tom trgovačkom društvu donesena je jer Uprava Društva smatra da više ne nalazi
poslovni ni ekonomski interes u toj
djelatnosti.
DONACIJA SVEUČILIŠTU U
DUBROVNIKU
On je prvi od četiri ugovorene novogradnje u istom brodogradilištu, a
sve su one identični brodovi za prijevoz rasutih tereta, s dvostrukom
oplatom i dodatno ojačani za plovidbu zaleđenim morem. Inače, sve te
novogradnje bit će „blizanci“ brodova
m/b Zagreb i m/b Miho Pracat koje je
Atlantska plovidba d.d. već izgradila
u istom brodogradilištu.
PRODAJA POSLOVNIH
UDJELA U DUBROVNIK
AIRLINE d.o.o.
Početkom travnja ove godine Uprava
Atlantske plovidbe d.d. je, uz pret-
„Polaris“ obuhvaća dva vježbenička
mjesta sa simulacijom integriranog
zapovjedničkog mosta različitih tipova brodova u stvarnom vremenu s
vjernim manevarskim karakteristikama odabranih brodova, a omogućuje
simulaciju plovidbe i manevriranje u
raznim svjetskim lukama i morima u
različitim hidrometeorološkim uvjetima.
DODJELA STIPENDIJA
NADARENIM UČENICIMA
Sukladno višedesetljetnoj tradiciji bliske suradnje Atlantske plovidbe d.d.
i srednje Pomorsko tehničke škole u
Dubrovniku, te Sveučilišta u Dubrovniku, u kojoj je Atlantska plovidba
zbog važnosti kvalitetnog obrazovanja pomoračkog kadra, uvijek činila
sve što je mogla da pomogne te cijenjene obrazovne institucije.
Uz prethodnu vijest dodajmo da će
Uprava Atlantske plovidbe, počev
od početka sljedeće nastavne godine
(rujan 2011.), dodjeljivati stipendije
nadarenim učenicima 4. razreda Pomorsko-tehničke škole, te studentima
pomoračkih zvanja na Sveučilištu u
Dubrovniku kao poticaj za ostvarenje
boljih rezultata u stjecanju znanja.
Posljednja donacija dana je da se nabavi novi navigacijski simulator „Polaris“ za potrebe Pomorskog odjela
Sveučilišta u Dubrovniku. Simulator
proizvodi norveški proizvođač Kongsberg, najpoznatiji svjetski proizvođač takvih aparata. Vrijednost donacije je oko 810.000 kuna.
Broj stipendiranih učenika odredit će
se na početku svake nastavne godine,
sukladno potrebama Društva, i prema kvaliteti potencijalnih kandidata
za stipendiju. Stipendistima će, po
završetku njihovog školovanja, biti
osigurano radno mjesto na brodovima Društva.
Dodjelom ovih stipendija dugoročno
će se osiguravati najkvalitetniji pomorački kadar, a učenicima i studentima, odnosno njihovim roditeljima,
znatno olakšati školovanje u materijalnom smislu.
kap. Pero Kulaš,
predsjednik Uprave, Atlantske plovidbe d.d.
i prof. dr. Mateo Milković,
Rektor Sveučilišta u Dubrovniku
9
A
N
TI
PŠ
U
SK
Na temelju odluke Uprave dioničkog društva „Atlantske plovidbe“ Dubrovnik, Od Svetoga Mihajla 1 (u daljnjem tekstu: „Društvo“) donesene na 14. sjednici IV. saziva održanoj dana 27. lipnja
2011.g., sukladno odredbi iz članka 65. stavak 2. Statuta Društva, objavljuje se
POZIV
za redovitu Glavnu Skupštinu Društva
I.
Redovita Glavna Skupština Društva održat će se u utorak, 16. kolovoza 2011.g., s početkom u 18,00 sati u sjedištu Društva, u Dubrovniku, Od Svetoga Mihajla 1 (velika dvorana).
II.
Za sazvanu redovitu Glavnu Skupštinu utvrđuje se slijedeći
Dnevni red:
Otvaranje Skupštine i podnošenje Izvješća Povjerenstva za utvrđivanje valjanosti prijava i ispuštenih punomoći te prijavljenih i nazočnih glasova na sazvanoj Skupštini;
Izbor dva brojača glasova;
Izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva u 2010. godini;
Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem Društva u 2010. godini;
Izvješće revizora za 2010. godinu;
Donošenje odluke o usvajanju Godišnjeg obračuna za 2010. godinu s financijskim izvješćima (temeljnim i konsolidiranim);
Donošenje odluke o raspodjeli dobiti iz poslovanja Društva u 2010. godini;
Donošenje odluke o davanju razrješnice-odobrenja za rad Upravi Društva;
Donošenje odluke o davanju razrješnice-odobrenja za rad Nadzornom odboru Društva;
Donošenje odluke o opozivu člana Nadzornog odbora Društva;
Donošenje odluke o izboru člana Nadzornog odbora Društva;
Donošenje odluke o izboru članova Nadzornog odbora Društva za naredno mandatno razdoblje (koje započinje 01. siječnja 2012. godine);
Donošenje odluke o izboru revizora Društva za 2011. godinu;
Izvještaj Uprave o stjecanju vlastitih dionica;
Donošenje odluke o davanju suglasnosti Upravi Društva za sklapanje pravnog posla stjecanja vlastitih dionica Društva;
Informacije Uprave o važnijim događajima u Društvu.
III.
Temeljem odredbi Zakona o trgovačkim društvima, Uprava i Nadzorni odbor ističu i objavljuju prijedloge Odluka po pojedinim točkama dnevnog reda sazvane Skupštine:
AD-2
Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:
Za brojače glasova se izabiru Goran Žagar i Nikša Kelez.
AD-3
Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:
Usvaja se Izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva u 2010. godini.
AD-4
Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:
Usvaja se Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem Društva u 2010. godini.
AD-5
Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:
Usvaja se Izvješće revizora o poslovanju Društva u 2010. godini.
AD-6
Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:
Usvaja se Godišnji obračun Društva za 2010. godinu s financijskim izvješćima (temeljnim i konsolidiranim), koji se prilažu uz ovu odluku s kojom čine sastavni dio.
AD-7
Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:
Utvrđuje se da dobit nakon oporezivanja iskazan u Računu dobiti i gubitka Atlantske plovidbe d.d. za 2010. godinu iznosi 30.074.105,44 Kuna, koja se prenosi u slijedeću poslovnu godinu.
AD-8
Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:
Utvrđuje se da je Uprava upravljala Društvom i obavljala poslove Društva u 2010. godini u skladu sa zakonom i Statutom Društva, pa se predsjedniku i članovima Uprave daje razrješnica-odobrenje
za rad.
AD-9
Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:
Utvrđuje se da je Nadzorni odbor Društva u 2010. godini obavljao sve svoje dužnosti u skladu sa zakonom i Statutom Društva, pa se predsjedniku i članovima Nadzornog odbora daje razrješnicaodobrenje za rad.
AD-10
Nadzorni odbor Društva predlaže Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:
Opoziva se gospodin Zdravko Zrinušić iz članstva Nadzornog odbora Društva.
AD-11
Nadzorni odbor Društva predlaže Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:
Za člana Nadzornog odbora Društva se izabire gospodin Boris Rozić, iz Zagreba, Bratstvo I 19, OIB 75498488593, JMBG 2303968330101, čiji će mandat trajati do isteka mandata opozvanog člana
Nadzornog odbora Društva – gospodina Zdravka Zrinušića.
U skladu sa člankom 281. st. (1) Zakona o trgovačkim društvima, ovim se putem dostavljaju podaci o članstvu gospodina Borisa Rozića u drugim nadzornim odborima drugih društava i tijela u zemlji
i inozemstvu i to na dan objave ovog poziva u trgovačkom društvu NEVA d.o.o.
AD-12
Nadzorni odbor Društva predlaže Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:
Za članove Nadzornog odbora Društva u slijedećem mandatnom razdoblju (koje započinje 01. siječnja 2012. godine) se izabiru:
Niko Bratoš, iz Dubrovnika, Andrije Hebranga 20, OIB 08282117735, JMBG 2612944381506;
Ante Jerković, iz Mokošice, Lozica 79, OIB: 58263488058; JMBG: 1411944381507;
Vlaho Lonza, iz Dubrovnika, Od Svetoga Mihajla 5, OIB OIB: 41641954033, JMBG 2609944381505;
Želimir Uskoković, iz Dubrovnika, Pridvorska 1, OIB: 27190032222, JMBG 2511943381528;;
Antun Šeparović, iz Dubrovnika, Iva Vojnovića 35, OIB: 10966259799 JMBG 1909947381514;
Boris Rozić, iz Zagreba, Bratstvo I 19, OIB 75498488593, JMBG 2303968330101; i
Boško Ercegovac, iz Zagreba, Božidara Magovca 109, OIB 83003254045, JMBG 0410968381311.
U skladu sa člankom 281. st. (1) Zakona o trgovačkim društvima, ovim se putem dostavljaju podaci o članstvu imenovanih u drugim nadzornim odborima drugih društava i tijela u zemlji i inozemstvu
i to kako slijedi:
Niko Bratoš (član Nadzornog odbora Jadrolinije d.d.);
Ante Jerković (predsjednik Nadzornog odbora Grand Hotel Imperial d.d., tvrtke kćeri Atlantske plovidbe d.d.);
Vlaho Lonza (predsjednik Nadzornog odbora Atlantske pomorske agencije d.o.o., tvrtke kćeri Atlantske plovidbe d.d.);
Želimir Uskoković (nije član niti jednog Nadzornog odbora);
Antun Šeparović (nije član niti jednog Nadzornog odbora);
Boris Rozić (član Nadzornog odbora Neva d.o.o.); i
Boško Ercegovac (nije član niti jednog Nadzornog odbora).
AD-13
Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:
Za revizora Društva u 2011. godini se izabire revizor „LIST“ d.o.o., Split.
AD-14
Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:
Prima se na znanje i prihvaća Izvještaj Uprave o stjecanju vlastitih dionica koji glasi:
„Na redovnoj Glavnoj skupštini Atlantske plovidbe d.d., održanoj dana 24. lipnja 2010. g. donesena je odluka kojom se Upravi Društva daje ovlaštenje za stjecanje vlastitih dionica Društva. Uprava
Društva nije koristila dato ovlaštenje odnosno nije stjecala vlastite dionice Društva.“
AD-15
Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:
Na temelju čl. 233. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima (“Narodne novine” br. 111/93., 34/99., 52/00., 118/03. i 107/07; dalje: Zakon), Glavna skupština ATLANTSKA PLOVIDBA dioničko
društvo Dubrovnik, donosi
ODLUKU O DAVANJU OVLAŠTENJA UPRAVI
ZA STJECANJE VLASTITIH DIONICA
I.
Daje se suglasnost Uprave Atlantske plovidbe d.d. za stjecanje vlastitih dionica Društva serije A, nominalne vrijednosti 300,00 kn, bez daljnjih posebnih suglasnosti Glavne skupštine i to
putem jedne ili više kupovina pod slijedećim uvjetima:
a)
ukupno broj dionica stečenih temeljem ove Odluke, zajedno s vlastitim dionicama koje Društvo već ima, ne smije prijeći 10% (deset posto) temeljnog kapitala Društva;
b)
Uprava treba stjecati vlastite dionice u pravilu na organiziranom tržištu vrijednosnih papira;
c)
Uprava može za stjecanje vlastitih dionica platiti cijenu koja ne smije biti veća od iznosa prosječne zaključne cijene dionice Društva na Zagrebačkoj burzi d.d. postignute u deset trgovinskih
dana koji su prethodili danu kupnje;
d)
Uprava može dionice stjecati i mimo organiziranog tržišta ukoliko su uvjeti kupnje i plaćanja u tom slučaju znatno povoljniji za Društvo;
e)
prilikom svakog stjecanja Uprava je dužna rasporediti potrebne rezerve za vlastite dionice sukladno odredbama članka 220. st. 1. toč. 3. i članka 233 st. 4. Zakona o trgovačkim društvima.
II.
Uprava je dužna o stjecanju vlastitih dionica i svim činjenicama vezanim uz to izvjestiti prvu slijedeću Glavnu skupštinu.
III.
Ova odluka stupa na snagu i primjenjuje se s danom donošenja, a vrijedi 18 (osamnaest) mjeseci.
IV.
Na Glavnoj Skupštini Društva mogu sudjelovati samo dioničari koji su upisani u knjigu dionica Društva do 10. kolovoza 2011. godine i koji su se valjano prijavili (osobno ili poštom preporučeno) za sudjelovanje u radu Glavne Skupštine i to na prijavnom mjestu u sjedištu Društva u Dubrovniku, Od Svetoga Mihajla 1, u Službi dionica Društva, i to u razdoblju od prvog narednog radnog
dana od dana objave ovog Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske do zaključno 10. kolovoza 2011. godine, svakog radnog dana (od ponedjeljka do petka) od 09,00 do 15,00 sati.
Dioničari mogu opunomoćiti druge osobe da ih zastupaju na Glavnoj Skupštini Društva. Punomoći se izdaju u pisanom obliku, s posebnom oznakom da se punomoć daje za zastupanje na
Glavnoj Skupštini Društva koja se održava dana 16. kolovoza 2011. godine, te s naznakom broja dionica kojima dioničar raspolaže. Ove punomoći moraju biti ovjerene od nadležnog državnog tijela
(tijela uprave, suda, javnog bilježnika i sl.) ili od ovlaštene osobe u Društvu.
Društvo omogućava dioničarima da, radi lakšeg sudjelovanja na Glavnoj skupštini Društva odaberu i opunomoće slijedeće osobe kao svoje punomoćnike:
Tonći Miloslavić, OIB 17392747822;
Nedjeljko Zelen, OIB 79795967066;
Edo Taslaman, OIB 61584770189;
Nikša Bjelokosić, OIB 64605000450; i
Božo Stanić, OIB 08560377218;
svi na poslovnoj adresi: Atlantska plovidba d.d., Od Svetoga Mihajla 1, 20000 Dubrovnik.
Kao valjane punomoći za sudjelovanje na Glavnoj Skupštini Društva, smatraju se i opće (generalne) punomoći ovjerene od tijela uprave, suda, javnog bilježnika ili ovlaštenih osoba u Društvu.
Obrazac punomoći se nalazi na internet stranici Društva (www.atlant.hr).
Ovjeravanje punomoći od ovlaštenih osoba u Društvu čini se u radne dane (od ponedjeljka do petka) od 09,00 do 15,00 sati, u razdoblju od prvog narednog radnog dana od dana objave ovog
Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske do 10. kolovoza 2011. godine, u sjedištu Društva, Od Svetoga Mihajla 1, u Službi dionica Društva.
Dioničari koji su ovjerili punomoć kod državnog tijela (tijela uprave, suda ili javnog bilježnika) ili raspolažu valjanim općim (generalnim) punomoćima, dužni su takve punomoći dostaviti
Društvu najkasnije do 10. kolovoza 2011. godine do 15,00 sati.
Posebno se napominje da dioničari, koji se u rokovima označenim u ovom pozivu ne prijave za osobno sudjelovanje na Glavnoj Skupštini Društva ili koji ne dostave izdane punomoći, neće
moći sudjelovati u radu sazvane Glavne Skupštine Društva.
V.
Prijedlozi odluka o kojima će se odlučivati na Glavnoj Skupštini Društva, kao i svi ostali skupštinski materijali u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima biti će stavljeni na uvid na navedenim mjestima za prijavljivanje ili dostave punomoći u sjedištu Društva, počev od prvog narednog radnog dana od dana objave ovog Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske pa do 16.
kolovoza 2011.g., u radne dane (od ponedjeljka do petka) u vremenu od 09,00 do 15,00 sati. Prema odredbi članka 280. Zakona o trgovačkim društvima, prijedlozi odluka o kojima će se odlučivati
na Glavnoj Skupštini Društva biti će objavljeni u broju 27 Atlant Bulletina – glasila Društva, koji će se dostaviti Dioničarima Društva.
VI.
U skladu sa člankom 277. st. (4) Zakona o trgovačkim društvima dioničari se izvještavaju da:
-
dioničari koji zajedno imaju udjele u visini od dvadesetog dijela temeljnog kapitala Društva imaju pravo zahtijevati da se neki predmet stavi na dnevni red Glavne skupštine i da se taj njihov
zahtjev objavi. Takav zahtjev mora imati obrazloženje i prijedlog odluke i mora se primiti u Društvu najmanje 30 dana prije održavanja Glavne skupštine pri čemu se u taj rok ne uračanava dan
primitka zahtjeva u Društvu;
-
svaki dioničar ima pravo podnijeti protuprijedlog prijedlogu odluke Glavne skupštine koji je dala Uprava Društva uključivo i prijedlog dioničara za izbor člana nadzornog odbora ili imenovanja revizora društva. Takav zahtjev mora biti primljen u Društvu najmanje 14 dana prije održavanja Glavne skupštine (pri čemu nekorištenje ovim pravom nema za posljedicu gubitka prava na
stavljanje protuprijedloga na Glavnoj skupštini Društva). Ukoliko se zahtjev podnese u navedenom roku, Uprava Društva će takav zahtjev dostaviti svim osobama navedenim u članku 281. Zakona
o trgovačkim društvima osim u slučajevima iz članka 282. st. (2) i članka 283. Zakona o trgovačkim društvima;
-
svaki dioničar ima pravo tražiti da mu Uprava Društva na Glavnoj skupštini da obavještenja o poslovima Društva ako je to potrebno za prosudbu pitanja koja su na dnevnom redu Glavne
skupštine osim u slučajevima predviđenima u članku 287. st. (2) Zakona o trgovačkim društvima.
ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.
U
PŠ
TI
Svaki dioničar, odnosno njegov zastupnik ili opunomoćenik, snosi troškove svog sudjelovanja u radu Glavne skupštine Društva.
SK
VIII.
N
A
VII. Ovaj poziv za redovitu Glavnu Skupštinu objavit će se na oglasnoj ploči u sjedištu Društva, putem HINA-e, Narodnim novinama – službenom glasilu Republike Hrvatske, na internet stranicama Zagrebačke burze d.d. (www.zse.hr), na internet stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (www.hanfa.hr), na internet stranicama Društva (www.atlant.hr), u glasilu Društva
(Atlant Bulletin, broj 27) i u dva lokalna tjednika.
11
Novogradnje
Marin Matana, dipl. ing.,
član Upraveza rukovođenje brodovima
Atlantske plovidbe
X. nastavak
NASTAVAK OBNOVE FLOTE ATLANTSKE PLOVIDBE D.D.
K
oncem 2010.g. ili točnije 24.09.2010. godine,
kidanjem limova za prva dva iz serije od četiri
broda tipa Panamax nastavljen je program obnove flote Atlantske plovidbe.
Kobilica za prvi brod pod oznakom JEHI08C-03 postavljena je 7. travnja 2011. u novom suhom doku brodogradilišta. Četiri nova broda nosivosti 78.800 DWT bit će
brodovi blizanci već izgrađenim brodovima Miho Pracat i
Zagreb uz modifikacije neophodne za udovoljavanje novim
IMO pravilima kao i poboljšanja u odnosu na prethodni
projekt kako bi se otklonile manjkavosti uočene tijekom
eksploatacije prva dva broda iz te serije.
Nakon izgradnje brodovi će ploviti pod imenima:
AP ARGOSY
AP JADRAN
AP KONAVLE
AP PELJEŠAC
BRODOGRADILIŠTE JES
(Jiangsu Eastern Shipyard), Jingjiang, Kina
Suradnja Atlantske plovidbe s brodogradilištem JES započela je još 2005. godine kada su potpisani ugovori za
prva dva broda. To su trebali biti i prvi brodovi te veličine izgrađeni u ovom brodogradilištu kao i najveći brodovi
uopće izgrađeni u brodogradilištima provincije Jiangsu. Da
bi ispunili tako zahtjevne i ambiciozne ciljeve, čelni ljudi
brodogradilišta morali su se upustiti u rješavanje cijelog
niza tehnoloških i organizacijskih prepreka. Iskreno govoreći, a imajući u vidu stanje brodogradilišta prilikom prvog
posjeta, tako zahtjevni planovi činili su se nemogućom misijom.
Isporuka ova četiri broda očekuje se krajem 2011. i tijekom
2012. godine.
Pored ovih novogradnja u Kini, planirano je i preuzimanje
tri novogradnje iz korejskog brodogradilišta STX nosivosti 57.000 DWT. Primopredaja se očekuje tijekom 2012.
godine. U istom brodogradilištu izgrađeni su brodovi Imperial i Libertas.
Slika 1: Brodogradilište prije rekonstrukcije
Imena novogradnji iz korejskog brodogradilista STX bit
će:
AP ASTAREA
AP SLANO
AP STON
12
I pored toga, a nakon dugogodišnjeg iskustva s drugim
brodogradilištima iz okruženja, čelni ljudi Atlantske plovidbe bili su uvjereni da će se i ovdje ponoviti kineska priča o brzom i učinkovitom razvoju. Vrijeme je pokazalo da
je procjena bila ispravna, a rezultati iznad svih očekivanja.
Danas bodogradilište JES niti u jednom segmentu nije
moguće usporediti s onim brodogradilištem iz 2005. godi-
Takvo tehnološki zaostalo brodogradilište s ograničenim
mogućnostima egzistiralo je do 1989. godine kada je
osnovano Jingjiang Jontly-Run brodogradilište. Osnivač
i trenutni većinski vlasnik, predsjednik i izvršni direktor
grupacije JES, gosp. Jin Xin imenovan je direktorom brodogradilišta.
Nakon nepunih godinu dana, 1990.g., Jingjiang JontlyRun brodogradilište preimenovano je u Jingjiang Ship Engineering proširivši gradnju brodova na plovne dizalice,
brodove za suhe rasute terete i kontejnerske brodove za
kupce uglavnom iz Kine, Hong Konga, Singapura i drugih
zemalja jugoistočne Azije.
Slika 2: I tijekom modernizacije (u pozadini se vide konstrukcije novih hala)
ne. Sada je to moderno, tehnološki napredno i suvremeno
opremljeno brodogradilište osposobljeno za izgradnju svih
tipova i veličina brodova na vlastitim navozima kao i u novoizgrađenom suhom doku.
RAZVOJ BRODOGRADILIŠTA
Na mjestu današnjeg brodogradilišta nalazio se mali lokalni škver u kojem su se gradili brodovi za plovidbu rijekom
Jangtze. Naime, 1973. godine transportni ured Županije
Jingjiang osnovao je, na temeljima brodogradilišta Shiwei
Yard, novo brodogradilište pod imenom Jingjang No.2 kao
jedinicu javnog vlasništva koje će se baviti izgradnjom novih brodova, popravkom postojećih kao i rezanjem starih
i neupotrebljivih plovnih jedinica. Brodogradilište je bilo
smješteno (a i danas je) na lijevoj obali rijeke Jangtze u tada
malom kineskom mijestu Jingjiang.
2000. godine Jinjang Ship Engineering započinje gradnju
brodova za europske brodare, dakle za tehnološki zahtjevnije jedinice od onih koje su do tada građene za azijske
kupce. Kako brodogradilište nije imalo vlastiti tehnički
odjel sposoban za projektiranje brodova prema zahtjevima
brodara, uspostavilo je i dalje održava usku suradnju s institutom iz Šangaja. (Brodove građeni za Atlantsku plovidbu
projektirao je SDARI - Ship Design and Research Institute
iz Shanghaia).
Godinu dana poslije, 2001. godine, Jingjiang Ship Engineering transformiran je u društvo s ograničenom odgovornosti. Naziv mu je promijenjen u Jingjang Sumec, a
u vlasništvu je Jiangsu Sumec Ship Engineering Co. Ltd.
(33.31%), The Trade Union (21.30%), Jiangsu Yangtze River Shipyard Co. Ltd. (14.23%), Jingjang Administrative
Bureau (6.31%), Vlastite dionice (5.14%) i pojedinačnih
vlasnika (19.71%).
2003. godine Jingjiang Sumec opet je promijenio naziv u
Jiangsu Eastern i to je ime zadržao sve do 2007. godine,
kada je uvršten na burzu u Singapuru pod imenom JES
International Holding Limited. Uvrštenjem na burzu u
Singapuru otvorene su nove mogućnosti za daljnji razvoj i
ulaganja u brodogradilište.
Slika 3. Tipična kineska džunka u plovidbi Dugom rijekom (Jangtze River)*
Jangtze River (Kineski Chang Jiang ili u prijevodu Duga
rijeka) je najduža rijeka u Aziji i treća na svijetu (iza Amazone
i Nila). Duga je oko 6.300 km i tradicionalno predstavlja granicu između sjeverne i južne Kine. Izvire u Tibetu, na nadmorskoj
visini od 4900 m, i utječe u Istočno Kinesko more kod Šangaja,
koji je smiješten na njenoj delti. U području rijeke Jangtze živi oko
400 milijuna ljudi, a na plodnim ravnicama uz rijeku uzgajaju
se dvije trećine riže u Kini.
Opsežna rekonstrukcija brodogradilišta započela je 2008.
godine i upravo je u završnoj fazi. Brodogradilište je s
prijašnjih 167.000 m2 prošireno na površinu od približno
467.000 kvadratnih metara uključujući i novu opremnu
obalu koja sada iznosi nešto više od 1.000 metara. Unutar
samog brodogradilišta izgrađene su i natkrivene hale površine 130.000 kvadratnih metara opremljene najsuvremenijim uređajima za kidanje limova, krivljenje, zavarivanje
i pripremu elemenata strukture za novogradnje, radionom
za elektroopremanje, zatim za antikorozivnu zaštitu kao i
za izradu cjevovoda.
13
Novi suhi dok, jedan od najširih u svijetu, dužine 400 metara i širine 140 metara, s mosnom dizalicom nosivosti 1200 tona,
omogućava istovremenu gradnju tri broda za rasute terete nosivosti 176.000 DWT, odnosno dva tankera nosivosti 300.000
DWT ili jedne platforme za bušenje podmorja.
Pored toga, nastavit će se s upotrebom i dva navoza za gradnju brodova nosivosti do 100.000 DWT.
Slika 4: Izgled brodogradilišta danas, neposredno nakon rekonstrukcije
JES International Holding Limited danas predstavlja jedno od vodećih brodogradilišta u Kini i
jedno od najvećih kineskih brodogradilišta u privatnom vlasništvu. Krajem 2010. ima zaključene
ugovore za gradnju 38 različitih tipova brodova s
isporukom u 2012. i početkom u 2013. godini.
Slika 5: Suhi dok u listopadu 2010 s dvije novogradnje. Mosna dizalica ima 1200 MT nosivosti
14
Svoj nagli razvoj svakako treba zahvaliti kako
političkim promjenama u Kini, tako i svom geografskom položaju na rijeci Jangtze, u pokrajini koja se može pohvaliti jednim od najbržih
industrijskih razvoja u Kini, a prvenstveno timu
entuzijasta na čelu s današnjim predsjednikom i
suvlasnikom, gosp. Jin Xinom, koji su znali prepoznati trenutak i mogućnosti koje im se pružaju
u novim okolnostima i putovima koje je Kina zacrtala kao dio svog razvojnog programa otvaranja
i ekspanzije prema svjetskim tržištima.
STRUKTURA VLASNIŠTVA BRODOGRADILIŠTA JES
Grupacija JES uvrštena je na burzu u Singapuru s ukupnim u potpunosti uplaćenim kapitalom u iznosu od S$ 272.828.028
(1 US$ = 1,25 S$)
Izdano je ukupno 1.166.028.000 redovnih dionica, a svaka dionica prilikom glasovanja donosi pravo jednog glasa.
Dionice su u vlasništvu ukupno 6.348 dioničara, a raspodjela je ovakva:
UDIO U DIONICAMA
BROJ DIONIČARA
%
BROJ DIONICA
%
1 – 999
3
0,05
1.036
0,00
1.000 – 10.000
3.082
48,55
17.246.488
1,48
10.001 – 1.000.000
3.230
50,88
193.529.584
16,60
1.000.001 i više
33
0,52
955.259.892
81,92
UKUPNO
6.348
100,00
1.166.028.000
100,00
Najveći pojedinačni dioničar je firma JES OVERSEAS INVESTMENT LIMITED* koja raspolaže sa 645.502.000
ili 55,36% redovnih dionica. Prvi sljedeći najveći dioničar, HSBC (Singapore) Nominees Pte. Ltd. ima svega
51.311.000 dionica ili 4,40%.
* Gosp. Jin Xin, kao vlasnik ukupno 70,10% redovnih dionica firme JES Overseas Investment Limited indirektno kontrolira
i 645.502.000 dionica grupacije, odnosno 55,36 % grupacije
JES.
Gosp. Jin Xin utemeljitelj je današnjeg JES International
Holding Limited, predsjednik, izvršni direktor i većinski
vlasnik. Direktorom društva imenovan je 18. kolovoza
2006. godine i ima potpunu kontrolu nad upravljanjem i
razvojem poslovnih strategija, organizacije i politika društva.
Gosp. Jin Xin ima zavidno iskustvo u brodograđevnoj industriji. Od 1970. do 1977. godine radio je kao tehničar u
Shiwei Yard iz kojega je kasnije proizašao ranije spomenuti
Jingjiang County No.2 Shipyard. Nakon što je diplomirao na Jingjiang County Worker’s University, vratio se u
isto brodogradilište na mjesto pomoćnika šefa tehničkog
ureda, da bi 1984. godine bio promoviran u zamjenika direktora zadužen za proizvodnju. Nakon što je 1987. godine
utemeljen Jingjiang Jointly-Run Shipyard, postavljen je za
direktora. Pod njegovim rukovodstvom brodogradilište je
doživjelo čitav niz rekonstrukcija sve do utemeljenja grupacije u današnjem obliku.
Pored diplomiranja na Jingjiang County Worker’s University 1983. godine, gosp. Jin je 2001. godine na Taizhou
Proffesional Qualification Accreditation Office promaknut
u višeg inženjera, a 2006. godine na Jangsu Province Department of Personnel kao viši ekonomist.
TRENUTNI STATUS NOVOGRADNJI
U KINI
Kao što je ranije spomenuto, kidanje limova za prva naša
dva od četiri broda u Kini obavljeno je 24. rujna 2010.
Kobilica za prvi brod (AP Argosy) postavljena je u suhom
doku brodogradilišta dana 7. travnja 2011.
Primopredaja prvog broda očekuje se koncem 2011.g., odnosno početkom 2012. godine.
TRENUTNI STATUS NOVOGRADNJI
U KOREJI
Za sada je u fazi odobravanje dokumentacije i nacrta pa u
samom brodogradilištu nema nikakvih aktivnosti.
Kidanje limova za prvi iz serije od tri broda predviđeno je
za 17. kolovoza 2011., za drugi brod 11. studenog 2011., a
za treći 30. siječnja 2012. godine. Polaganje kobilica planirano je u intervalima od pet mjeseci nakon kidanja limova
za svaki pojedini brod. Porinuće bi se obavilo dva mjeseca
nakon polaganja kobilice, a primopredaja brodova i ulazak
u flotu Atlantske plovidbe d.d. mjesec dana nakon porinuća svakog broda.
Prema sadašnjim planovima i rasporedu gradnje, prvi brod
m/b AP Astarea bio bi predan u travnju 2012., drugi m/b
AP Slano u kolovozu 2012., a treći i zadnji m/b AP Ston u
listopadu 2012. godine.
15
Posebni projekti
Atlantske plovidbe
kap. Antun Asić
šef Službe za posebne projekte
16
Turizam i hoteli
u većinskom
vlasništvu AP u
2010. godini
1% u odnosu na prethodnu godinu.
poslovanju. Oba su na kraju godine
Promatrajući samo Grad Dubrov-
polučila gubitak u ukupnom iznosu
nik, porast dolazaka turista iznosio
od oko 5,5 milijuna kuna. Pad cije-
je 13%.
na hotelskog smještaja u usporedbi
Hrvatsku je 2010. posjetilo 10,6
Uzevši samo gradove, najviše do-
sa 2007., godinom, nakon koje je u
milijuna turista ili 3,2% više nego
lazaka evidentirano je u Zagrebu
2008. nastupila financijska i gos-
prethodne godine. Od toga je doma-
– 666 tisuća. Dubrovnik je na dru-
podarska kriza, uzrokovao je da se
ćih turista bilo 14%. Među stranim
gom mjestu s 566 tisuća. Razlika se
ulaganja u podizanje kvalitete ne
turistima najzastupljeniji su bili Ni-
očituje u omjeru stranih i domaćih
mogu brzo vratiti. Ipak, dulji vre-
jemci (16,7%) te Slovenci i Talijani
gosta. U Dubrovniku je evidentira-
menski period ulaganja u kvalitetu,
sa po 11,1%. S obzirom da je Slove-
no 92% stranih turista, u Zagrebu
osigurat će profitabilno poslovanje
naca došlo nešto više od jednog mi-
svega 26%. U Dubrovniku su naj-
u budućnosti doprinoseći i širem tu-
lijuna, a stanovništvo Slovenije bro-
više zastupljeni gosti iz Britanije,
rističkom ugledu Dubrovnika kao
ji oko dva milijuna, proizlazi da je
Španjolske i Italije. Nijemci su tek
destinacije.
svaki drugi Slovenac tijekom 2010.
na četvrtom mjestu. Još uvijek je
posjetio RH. Porast dolazaka turi-
prisutna stara boljka dubrovačkog
Ostali projekti
sta u Hrvatsku pripisuje se snažnoj
turizma – najkraća duljina boravka
Od ostalih posebnih projekata naj-
promidžbenoj kampanji Turističke
(3,6 dana) od svih županija. Gotovo
aktivniji su bili projekti Marine
zajednice Hrvatske, raznim vrstama
je dva dana kraća od hrvatskog pro-
Gruž i buduće poslovno-stambene
financijske potpore turoperatorima
sjeka (5,3 dana), ili puna tri od pro-
zgrade na Gruškom polju.
te krizi u Grčkoj zbog čega se dio
sjeka u Istarskoj županiji (6,7 dana).
turista preusmjerio u Hrvatsku.
Prosječna puna popunjenost hotela
Marina Gruž
Kako je to i uobičajeno oko 87%
u Dubrovniku bila je 132 dana ili
Urbanistički plan za Gruški akva-
turista stiglo je u primorske župa-
36% .
torij, izrađivan od početka 2006.
nije, najviše u Istarsku (registrirano
Hoteli u većinskom vlasništvu AP
godine, konačno se u svibnju našao
2,6 milijuna dolazaka). U Dubro-
predstavljali su 2010. ukupno 5,2%
na dnevnom redu sjednice Grad-
vačko-neretvansku županiju došle
dubrovačkih
smještaj-
skog vijeća za usvajanje, ali ne i na
su 982 tisuće turista, što je svrstava
nih kapaciteta od ukupno 11.749
sjednicu Gradskog vijeća. Skinut je
na šesto mjesto mjeđu primorskim
postelja ostvarivši 6,9% noćenja u
zbog nedostatka potrebnih sugla-
županijama. Bolje rezultate, osim
Gradu, pokazujući tako veći tržišni
snosti od ministarstava, koje su u
Istarske, ima Primorsko-goranska
udjel od prosječnog. Prosječna isko-
međuvremenu i pribavljene. Inače,
(2,1 mil.) i Splitsko-dalmatinska
ristivost postelja ovih dvaju naših
konačnim prijedlogom Plana dodi-
(1,6 mil). Lošije je u Zadarskoj (0,97
hotela iznosila je 48% ili 34% bo-
jeljena je zona za marinu od oko 45
mil.), Šibensko-kninskoj (0,6 mil)
lja od prosjeka hotela u Gradu. Ovi
tisuća m2 akvatorija u centralnom
i Ličko-senjskoj (0,4 mil). U našoj
materijalni pokazatelji ukazuju na
dijelu od Orsana do Ekonomskog
županiji zabilježen je najveći porast
njihovu uspješnu tržišnu poziciju,
fakulteta i oko 10 tisuća m2 akvato-
od 10% – u istarskoj je smanjen za
ali to se nije iskazalo u financijskom
rija iza Orsana sa 224 veza.
hotelskih
Poslovno-stambena
zgrada AP
jala sagledati cjelokupna proble-
to organiziran je prednatječaj sku-
matika i utvrditi principi suradnje
pljanjem ponuda sedam renomira-
tijekom izgradnje. Sama procedura
nih građevinskih tvrtki, a postu-
Nakon dobivene lokacijske dozvo-
izdavanja Potvrde zahtijeva brojne
pno i svih zainteresiranih kupaca
le u prosincu 2009., izrade Glav-
radnje kod nadležnog ureda kao i
i najmoprimaca. Izradom Glavnog
nog projekta i ostalih aktivnosti,
dobivanje niza suglasnosti raznih
projekta, pojedine lokacije, koje
sredinom travnja 2011. podnesen
institucija kojima se regulira grad-
su prije prema lokacijskoj dozvoli
je zahtjev za Potvrdu na glavni
nja, a poslije i nadzire funkcionira-
zauzimale veće površine, smanjene
projekt (u prethodnim zakonima
nje jedne ovakve poslovne zgrade,
su tako da stanovi sada imaju po-
to je bila "građevinska dozvola").
prvenstveno sigurnosni protupo-
vršinu od 50 do 98 m2, a poslovni
Za izgradnju poslovno-stambene
žarni sustavi, električni, sanitarni,
prostori ovisno o željama korisnika.
zgrade i spojne ceste između ulice
prometni i ostali. Završetak proce-
Dr. A. Starčevića i Vukovarske, a
dura i dobivanje Potvrde očekuje se
prema uvjetima lokacijske dozvo-
krajem srpnja 2011., što bi, ukoli-
le, od Grada je kupljeno susjedno
ko se to ostvari, omogućilo poče-
zemljište potrebno za oblikovanje
tak gradnje u jesen ove godine.
jedinstvene parcele. Prilikom pot-
Paralelno s procedurom ishođenja
pisivanja kupoprodajnog ugovora
dozvole izrađuju se izvedbeni na-
potpisan je i protokol o suradnji
crti kako bi se i s ove strane spre-
između Grada i AP kojim se nasto-
mno dočekao početak gradnje. Uz
3D vizualizacija poslovno - stambene zgrade
17
m/b Atlant Regine
kap. Fuad Ćimić
P
oštovani čitatelji, pripala mi je čast da Vam na sljedečim stranicama
predstavim naš brod ATLANT REGINE, časnike i posadu, te priču o
plovidbama i lukama Indijskog oceana, Dalekog istoka i Perzijskog zaljeva.
Posada stroja:
Hrvoje Mostahinić - upravitelj stroja
Pavo Bašica - 2.časnik stroja
Alen Žustra - čistač
Zvonko Šimek - 1.časnik stroja
Nazif Čustović - mehaničar
18
Časnici palube:
Branko Kovačević - 2.časnik palube
Pero Brbora - 1.časnik palube
Duje Amulić - 3.časnik palube
19
Posada palube:
Ivica Mihovilović - kormilar
Igor Jelačić - mornar
Tomislav Čosić - kormilar
Aleksandar Šulja - kormilar
Frano Salmić - mornar
Pero Đuraš - vođa palube
Brod je sagradjen 1996. godine u
njemačkom brodogradilištu J.J. Sietas
- Hamburg više nije tako mlad. Ipak,
usprkos sredovječnim godinama, i dalje
odolijeva silini mora i zadatcima koji se
pred njega postavljaju.
Plovi u floti Atlantske plovidbe od
13.XII.2006. godine u Službi teških
tereta.
Radi se o “LO-LO” (Lift on - Lift off)
brodu za prijevoz generalnog tereta,
kontejnera i teških koleta.
Nosivost mu je 7388 MT na ljetnom
gazu od 8,31m, duljina preko svega
107,43m, širina 19,66m, najveća visina skladišta 10,60m.
Pokreće ga glavni stoj MAN B&W
snage 4750kW, koji mu omogućuje
20
brzinu od 15 čvorova uz dnevnu potrošnju goriva (HFO) od
17.00mt.
Ukupni kapacitet ukrcaja kontejnera je 457 TEU-a (jedinica
za 20 stopni kontejner) od čega 222
TEU-a u skladištu i 235 TEU-a na palubi što uključuje 69 TEU-a rashladnih kontejnera i to 10TEU-a u skladištu i 59 TEU-a na palubi.
Skladište je tipa “box shaped”, što je
karakteristika ovakve vrste broda. Uzdužno je podijeljeno na međupalublje
(beetwendeck) koje se može, zavisno o
potrebi, postaviti na tri različite visine.
Ovakva vrsta skladišta omogućuje više
mogućnosti za različiti raspored tereta, a osigurava i lakše slaganje te bržu
manipulaciju teretom.
Brod je opremljen s dvije dizalice kapaciteta po 250 MT koje omogućuju manipulaciju s teškim koletom do
500MT.
U svojoj opremi brod također ima i
Stability Pontoon što je obvezni dodatak kod specifičnih ukrcaja teških
koleta, a uloga mu je povećati stabilitet broda kad se manipulira takvim
koletima.
Sam ponton bez balasta težak je 51
mt. S balastom može težiti 166 mt.
Brod je trenutno u višemjesečnom najmu za kompaniju “OXL” .
Prije isplovljenja iz zadnje luke iskrcaja Kolkata u Indiji, iskrcajne luke
bile su Mumbai - Indija, Chittagong i
Mongla - Bangladesh, gdje se iskrcao
generalni teret i teška koleta, utovareno u lukama Starog kontinenta.
Plovidbu među lukama karakterizira
neprestano držanje antipiratskih straža s obzirom da su to visokorizična područja piratskih napadaja.
Iz istog razloga tijekom plovidbe od
luke Djibouti preko luke Mumbai sve
do prolaza južno od Sri Lanke, odnosno luke Gella, brod je cijelom dužinom bio opasan bodljikavom žicom da
se napadačima oteža i spriječi prepad
na brod.
Bijelo osoblje:
Ante Boro - glavni konobar
Zlatko Matijević - glavni kuhar
Plovidba ovim područjem nije ugodna
i ne dozvoljava opuštenost.
Na našu sreću, prolaz Adenskim zaljevom i Arapskim morem, prošao je
bez problema iako smo preko radio
stanice i raznih navigacijskih upozorenja imali prilike svjedočiti o pokušajima napada na druge brodove, i to
ne tako daleko od nase rute!!! Ovo
moderno piratstvo postalo je najgora
noćna mora svakog pomorca, ali što
da kažem... „Ploviti se mora!“
Boravak u lukama Indije, odnosno
Bangladesha psihički je naporan, ne
toliko zbog opsega posla, karakterističnog za ovakav tip broda (gdje
posada sama obavlja ukrcaj, iskrcaj i
osiguranje teških tereta), već po tome
što na brod kod dolaska i odlaska dolaze, nazovimo ih tako “lučke vlasti”,
s deset i više “službenih osoba”.
Još treba napomenuti da su te indijske luke poznate i po administrativnim formalnostima kao niti jedne
druge luke svijeta.
Od Kolkate tjedan je dana plovidbe do luke ukrcaja Laem Chabang Thailand pa se okrećemo svakodnevici, odnosno sređivanju administracije,
koje je svakim danom sve više i više,
te održavanju broda i drugim obvezama. U tijeku plovidbe našlo se
vremena i za opuštanje uz neizbježne gradele, ovaj put bez mesa (kojeg
nam je na brodu i preko glave) već
sa Kings Shrimps (kraljevskim kozicama) koje smo kupili u luci Mongla
kod lokalnih ribara.
Prije dolaska prošli smo Singapurski prolaz, što nije lagan posao s obzirom da se
radi o frekventnom području, tj. području s vrlo gustim
prometom. Malezijska i singapurska
kontrola i regulacija prometa Singapurskim prolazom je izvanredna te u
mnogome olakšava prolaz i sprječava
neželjene situacije. U plovidi tim prolazom brod je pod stalnim nadzorom
obalnog radara i AIS kontrolom što
uz obvezna radio javljanja obalnoj
straži ovoj daje permanentni uvid u
kretanje broda.
Za ovakav brod duži boravak na sidrištu nije baš uobičajen, ali zbog tereta
koji još nije prošao sve tajlandske carinske formalnosti ovaj put bi se i to
moglo dogoditi. Boravak od 4-5 dana
na sidru iskoristili smo da lansiramo
u more Free fall čamac za spašavanje
kao i Rescue boat što je po SOLAS-u
obvezno učiniti svakih 6 mjeseci.
Lansiranje Free fall brodice uvijek je
posebna priča prožeta strahom prije
– i velikim olakšanjem nakon učinjenog. Čudan je osjećaj očekivati lansiranje bespomoćno vezan u brodici, a
onda odjednom izgubiti tlo pod nogama da se odmah potom osjeti, ne
baš blagi udarac o morsku površinu.
Dalje slijedi lagana plovidba.
Spuštanje Rescue boata i glisiranje
oko broda podsjeća na ljetne vožnje
kod kuće i pravo je olakšanje u odnosu na lansiranje Free fall brodice.
U luci Laem Chabang predviđen je
boravak od 3-4 dana, radi ukrcaja generalnog tereta i teških koleta za luke
Perzijskog zaljeva.
S obzirom na predviđeno, neuobičajno dugo zadržavanje u luci, pojedini
članovi posade iskoristit će svoje slobodno vrijeme da malo “protegnu”
noge i osjete tvrdo tlo pod nogama.
Rijetke su to prilike na ovim putovanjima pa ih treba iskoristiti.
Pred nama su, koliko znamo, još luka
ukrcaja Batam u Indoneziji (koja se
nalazi u Singapurskom prolazu, točno prekoputa Singapura) te iskrcajne luke Jubail – Saudijska Arabija i
Doha - Qatar.
Do nekog drugog javljanja srdačno
Vas pozdravljamo.
Posada i zapovjednik
MB ATLANT REGINE
kap. Fuad Ćimić
Dok ovo pišem, nalazimo se na sidrištu luke Laem Chabang i čekamo na
ukrcaj tereta.
21
Stuart Allen
Dobitnik nagrade
Savin
"Dobro more" kap.Špiro
i Michel Pestretzof
N
egdje 1974. godine dok sam
radio u Parizu kao mlađi službenik čarteringa za Cook International, tvrtku koja se u
to vrijeme bavila trgovinom
žitaricama, moj šef Michel
Pestretzof je s kap. Špirom
Savinom u Parizu na jednoj
večeri uz “dobru hranu i
vino” zaključio brodarske
ugovore na određeno vrijeme za m/b Mavro Vetranić i
m/b Ivo Vojnović. Sutradan
ujutro oni su me poslali u
restoran Deux Magots da
provjerim što je dogovoreno u hotelskom kafiću.
Taj ugovor o najmu
od, mislim, oko 2.875 USD dnevno,
sklopljen je za večerom, a Michel i Špiro su ga potpisali već u hotelskom restoranu. Kakve li priče! Svidjela mi se
kompanija koja je poslovala na ovako
osoban način. Poslovi između tadašnjih jugoslavenskih brodara i stranih
čarter-kompanija obično su se sklapali
preko Jugoagenta u Beogradu s kojima su Lerbret et Cie, brodari i brokeri
iz Pariza bili povezani.
Takis Maliakas
Zaposlio sam se kod Lerbreta u drugoj
polovici 1975. godine pa sam preko
svoga dobroga prijatelja Takisa Maliakasa nastavio vezu s Atlantskom plovidbom.
U studenom 1977. godine rodio mi se
prvi sin Jonathan, a 6 mjeseci nakon
toga ukrcali smo auto na vlak do Trsta
i odatle, vozeći se cijelom obalom, došli u Dubrovnik. Proveli smo prekrasan
odmor, sreli prekrasne ljude i kušali
prekrasnu hranu, vino i rakiju. Zajedno s Takisom redovito smo unajmljivali brodove Atlantske plovidbe većinom
za europske i američke tvrtke koje su
trgovale žitom. To se nastavilo u cijeloj
1984. godini kada sam pokrenuo vlastitu tvrtku u Londonu pod nazivom
Allen Chartering Ltd.
kap. Luko Šoletić
U to vrijeme je Anglo-Yugoslav (kasnije Anglo-Adriatic)
udruženje tadašnjih
jugoslavenskih brodara s izuzetkom
Jugotankera (danas
Tankerska Zadar),
koje je imalo vlastiti
posrednički ured u
Londonu pod nazivom Alan Shipping
(!!!), iznajmljivalo
brodove Atlantske
za poslove ponuđene u Londonu,
a uprava dioničara
Anglo-Adriatica je naizmjence radila iz ovog ureda u
Londonu.
U to vrijeme učvrstio se moj odnos
s kap. Lukom Šoletićem. On je tada
bio zastupnik Atlantske u Londonu i
nekoliko, ustvari mnogo puta zajedno smo objedovali. Jednog dana za
vrijeme jednog od tih objeda Luko je
rekao: “Stu, ako doista želiš izgradi22
ti čvrstu vezu s Atlantskom, moraš
se potruditi da nam donosiš dobre i
solidne dugoročne poslove“. Poruku
sam jasno razumio. Preko njegovog
ureda u Londonu iznajmili smo m/b
Favorita tvrtki Atle Jebsen na 5 godina, u kojoj su radili gospoda Truls
L’Orange i Mike Tysoe, a zatim m/b
Dubrovnik kao Joint Venture.
kap. Ante Jerković
Kako i predobro svi znamo, 1991.godine je nažalost počeo rat. Luko se već
bio vratio u Dubrovnik, a kap. Ante
Jerković stigao u London.
Moja se veza s Atlantskom nastavila
preko Ante i njegove obitelji za njihova boravka u Londonu. Početkom
1992. godine odlučio sam da moji
prijatelji u Dubrovniku trebaju znati
da je ljudima stalo do njih pa sam u
veljači krenuo avionom preko Trsta, a
zatim brodom iz Rijeke do Dubrovnika. Luko je čekao na dnu brodskih
skala da me pozdravi u svojoj ratom
razrušenoj zemlji. Ostao sam tjedan
dana, dobro vidio užasno razaranje, slagao slane sardele u restoranu
Atlant, dobro jeo i pio. Velika hvala
svima vama koji ste me pazili kao
kralja čak i u tim teškim vremenima.
To neću nikad zaboraviti. U godinama koje su uslijedile uspjeli smo zajedno iznajmiti par brodova i biti u
stalnom kontaktu. Uostalom, nikad
mi ne treba izlika da bih posjetio Dubrovnik! On je stvarno biser Jadrana.
Mato Butijer
Priča ne bi bila potpuna da ne spomenem dobrodošlicu koju bi mi na
aerodromu u Dubrovniku uvijek priredio Mato Kamikaze, kao i jurnjavu
autom, vjernim Citroenom, kao na
utrkama do ureda ili hotela. Danas je
vožnja mirnija u Peugeotu uglavnom
zbog, po mome mišljenju, prometnih
ograničenja i kamera. Hvala ti Mato
na tvojim dočecima uvijek sa širokim
osmijehom i rukama spremnim da mi
pomogneš s prtljagom.
Splitu iz zvučnika se čulo: “Gospodine Stu, gospodine Stu” - to me je
Tonći zvao preko VHF (u to vrijeme
nismo imali mobitele) da provjeri jesam li OK. Mora da sam zvučao grozno, ali sam ga uspio uvjeriti da sam
“u jednom komadu” u autobusu na
putu za Split.
Kap. Vlaho Lonza, kap. Tonći
Šeparović i kap. Pavo Šišević
Godine 1998. u ACL-u je nastala
promjena, preselili smo se na Isle of
Man i počeli raditi s brodovima za
prijevoz rasutog tereta kompanija
PD i Splošna plovidba. Moja ljubav
za Atlantsku nikad nije prestala. Putovanja u Dubrovnik su se nastavila
i mnogo puta su me Ante, Vlaho,
Tonći i Šišo podsjetili na “kvalitetni
dugoročni posao” koji smo, osim svakodnevnog čarteriranja, povremeno
nastavili raditi.
Godine 2005. bio sam oduševljen pozivom u Dubrovnik na proslavu 50.
obljetnice Atlantske i bio sam jako
počašćen kad me je Ante zamolio, i to
samo par sati prije večere, da održim
zdravicu u ime gostiju. Možda je to
bilo i dobro jer sam imao samo malo
vremena za pripremu pa tako moj
govor nije bio predug, ali je bio pun
emocija i potpuno iz srca.
Godine 2008. brodovi PD i Splošne
su prebačeni u Hamburg, ACL se
vratio svojim korijenima i iznova su
postali konkurentni brokeri bez ekskluzive brodova.
Festa Svetoga Vlaha
Nastojim da nikada ne propustim
fantastičnu proslavu Sv. Vlaha u veljači svake godine. Bio sam prisutan
kad je Šišo izabran za festanjula i ponosan što mi je tako blizak prijatelj
počašćen na taj način.
Prijelomni trenutak za novi dugoročni posao nastao je sredinom 2008.
god. kada je zbog propasti Britannia
Bulka, njihov važni partner za teret,
Krutrade AG, pokrenuo vlastiti posao
s transportom tereta preko Atlantic
Coal and Bulk. Mi smo prvo svi proučavali posao, ugljen Ust Luga/UKCont putovanja u veliki broj luka - to
smo radili oko 8 mjeseci - i onda je
konačno 2009. godine Krutrade preko ACB-a objavio da su zainteresirani
za uzimanje jednog ili dva broda Ice
Class Panamax Atlantske plovidbe na
određeno vrijeme. Od toga trenutka,
osim mnogih kratkoročnih i dugoročnih čartera, s ponosom možemo reći
da je nakon posjeta Sergeya Vetrova
iz Krutrade i Aidana Druryja iz Advancea Dubrovniku u srpnju 2010.
godine zaključen još jedan "brak",
ovaj put između Atlantske i Krutrade-ACB-a.
„Dobro more“
S ponosom ističem da sam na ovogodišnjoj (2011. godine) proslavi Sv.
Vlaha primio statuu “Dobro more” u
znak priznanja i uspješne dugogodišnje suradnje. Ovu statuu ću čuvati do
kraja života, kao što čuvam i duboko
prijateljstvo i povjerenje koje iskazuju
moji dragi prijatelji u Atlantskoj plovidbi.
Trebala bi knjiga da ispričam sve predivne trenutke u kojima sam uživao
u Dubrovniku, u divnoj ribi, školjkama, vinu, pričama i pjesmama. Hvala
vam svima na vašem prijateljstvu, zabavi i poslu kroz cijelo ovo, ponekad i
vrlo teško, vrijeme. Iskreno se nadam
da će se naše namjere i ciljevi ostvariti
i da će se ovakvo prijateljstvo i povjerenje razvijati i između naših kolega
u budućnosti.
Stuart Allen, 17. svibnja 2011.
Ne sjećam se točno godine, ali nikada neću zaboraviti jedan posjet zimi,
dugu večeru uz obilne količine vina i
rakije i pjesme. Ne mogu se čak sjetiti
ni tko je sve bio tamo - Tonči svakako,
Šišo svakako, Vlaho. Ostali smo jako
kasno. Ja sam odsjeo u hotelu Argentina i rano ujutro putovao za UK.
Mato me je vrlo rano ujutro vodio iz
hotela. Dubrovnik je bio prekriven
snijegom! To nikada prije nisam vidio. Kad smo došli na aerodrom, krila aviona su gotovo doticala zemlju,
toliko je snijeg bio težak. Putnike su
ukrcali u autobus za Split. Glava mi
je do tada već pucala. Na putu prema
23
Hilton
Imperial
Dubrovnik
Andreas Jersabeck,
Dosadašnji glavni direktor
hotela Hilton Imperial
Dubrovnik
S
a sezonom ispred nas, htio bih
iskoristiti ovu priliku da Vam
predočim neke informacije o
Hilton Imperialu i događanjima u
njemu. Unatoč raznim usponima i padovima, poslovanje u cjelini i dalje je
vrlo konkurentno i izazovno. Mnogi
primjeri o uspjehu omogućuju nam da
budemo vrlo optimistični, u uvjerenju
kako smo dobro pozicionirani kako
kratkoročno, tako i dugoročno.
Dopustite mi da predstavim neka najviša dostignuća u proteklom razdoblju
u Hilton Imperialu Dubrovnik.
1. Naša usredotočenost na kvalitetu
i izvrsnost usluga rezultirala je osvajanjem najprestižnije nagrade Hilton
Brand-"Connie" za stalne i izvrsne
rezultate. Nagrada mi je predana tijekom posljednje Brand konferencije u
Istanbulu.
2. Hotel je dobio i nagradu “Award of
Excellence” za izvanredne rezultate i
postignuća u području hrane i pića.
3. Već drugu godinu za redom osvojili
smo “Best in Customer Service Award"
u organizaciji Vita komunikacije.
Samo s velikim zalaganjem i predanošću u radu svih članova tima u našem
hotelu bilo je moguće postići takva
priznanja i ja sam vrlo zahvalan što
imam takav, izvanredan tim ovdje u
hotelu.
24
U isto vrijeme tvrtka je također pokrenula novu inicijativu pod nazivom
“Blue Energy”, čime će se provoditi
sve naše vrijednosti i obećanja inspirirana Conradom Hiltonom, osnivačem
Hilton Internationala.
Naši financijski rezultati i predviđanja
za ovu godinu pokazuju zdrav napredak u odnosu na prošlu godinu, što
se može pripisati blagom porastu zauzetosti. U odnosu na prošlu godinu,
u 2011. očekuje se rast na 54,31%.
U to je uneseno i povećanje cijene
naše sobe, koja se polako oporavlja od
pada u posljednjih nekoliko godina.
Ove godine prognoziramo rast u regiji od 3,2%, po RevParu na 4% .
Izgledi za ovo ljeto opet vrlo obećavaju. Dubrovnik će zasigurno uživati ​​u
još jednoj super ljetnoj sezoni sa zauzetosti od 80 do 90%.
Što se tiče zemljopisnog udjela u poslu, Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje
zemlja broj jedan na našem tržištu s
obzirom da veoma mnogo profitiramo zbog tri izravna leta s londonskog
Gatwick aerodroma. SAD je drugi na
listi, Njemačka treća.
Kao i obično, već teku pripreme za
zimsku sezonu kada će se, nadamo
se, uveliko profitirati od dva dodatna
leta iz Pariza i Rima. S tim dodatnim
poslom Hotel dobiva šansu da poveća
popunjenost u zimskim mjesecima.
Nakon 5 uzbudljivih godina u Dubrovniku volio bih iskoristiti priliku
da obznanim svoj odlazak iz Grada.
Preuzimam novi izazov u Kijevu u
Ukrajini gdje ću otvoriti novi Hilton
Kiev Hotel. Običaj je u kompaniji da
transferira management nakon nekoliko godina. Osjećam se privilegiranim što sam imao priliku raditi u Dubrovniku tako dugo vremena i voditi
tako divan hotel s divnim ljudima i
još finijim građanima. Oni koji me iti
malo bolje poznaju, znaju da sam se
zaljubio u Grad čim sam stigao ovamo i da ću sa sobom ponijeti predivne
uspomene. Povrh svega imao sam tu
čast da osjetim prava prijateljstva što
će, naravno, ostati zauvijek kao što će
i ovaj grad uvijek zauzimati posebno
mjesto u mom srcu.
Na kraju mi je veliko zadovoljstvo
predstaviti moju nasljednicu, gospođu Ruhsar Eryoner koja nam dolazi iz
Hiltona u Pragu. Oduševljena je što
će preuzeti ovaj hotel i veoma se raduje susretu s Vama i budućoj suradnji.
Siguran sam da ćete joj pružiti svoju
potporu.
Mogu vam samo zahvaliti na podršci
i prijateljstvu koje ste mi pružili posljednjih 5 godina i poželiti vam sve
najbolje u budućnosti.
Lijepi pozdrav!
Željko Miletić
direktor Hotela Lapad d.d.
Hotel
Lapad
Poštovani čitatelji,
Ove sezone Hotel Lapad otvorio je vrata
gostima 15. ožujka. Već od početka travnja u hotelu je bilo vrlo živo. Postotak
iskorištenosti kapaciteta u travnju je bio
58%, dok je planirana iskorištenost za
travanj bila 52%. U svibnju smo ostvarili
90%-tnu iskorištenost kapaciteta, koliko
smo i planirali. Ukupni prihodi od otvaranja hotela 15. ožujka pa do 31. svibnja
veći su za 18%. Sve navedeno nam govori
da možemo biti zadovoljni dosadašnjim
tijekom sezone. Ukoliko ne bude izvanrednih događaja, očekujemo cca 95%
zauzetosti kapaciteta u glavnoj sezoni sa
istim ili neznatno boljim prosječnim cijenama od lanjskih.
Hotel Lapad je i dalje, što je vrlo bitno,
jedan od najbolje ocijenjenijih dubrovačkih hotela od strane gostiju na internet
tražilicama kao što su Trip Advisor, Booking com, Expedia i slično. Dobri komentari gostiju omogućavaju mu i dalje
dobar buking. Svi ostali partneri, misli se
na tour operatore i agencije, žele povećati poslovanje, tj. traže veće kapacitete za
ugovaranje u hotelu.
Potvrdu za to dobili smo prije desetak
dana i od tvrtke Expedia koja je hotel
Lapad uvrstila na listu Expedia Insider’s
Select za 2011. To je ujedno i najveća
novost iz Hotela Lapad od prošlog broja
Buletina. Što to znači pojasnit će se u nastavku. Expedia Insider’s Select program
je lansiran još 2007. godine, kada su se
počeli odabirati hoteli i svrstavati na listu
najboljih hotela, i to prema mišljenju korisnika usluga. Ocjena, koju gosti mogu
dati određenom hotelu temelji se, na-
ravno, prvenstveno na kvaliteti i
vrijednosti. Hoteli na ovoj listi,
temeljenoj na spomenutim kriterijima, najbolji su hoteli koje
Expedia ima u svom portfelju
od njih 135.000 diljem svijeta.
Ove godine još su se dodatno
pooštrili kriteriji u izlistavanju
najboljih hotela jer se traži više
elemenata u ocijeni gostiju
čime se povećao i broj bodova
koji se mogu postići. Ovogodišnji dobitnici pripadaju u
500 najboljih hotela diljem
svijeta. Dobili su prosječnu
ocjenu 4,7 (od mogućih 5)
i bili preporučeni u 98,2%
svih kritika. Odabrani hoteli pokazali su izvrstan standard, za ovu
prestižnu listu. Jedini su hoteli iz Hrvatske na ovoj listi za 2011. godinu:
Hotel Lapad Dubrovnik
Hilton Imperial Dubrovnik, Dubrovnik
The Regent Esplanade, Zagreb
Sretni smo što su ove godine na listi Expedia Insider’s Select 2011. od ukupno tri
hotela, dva iz Dubrovnika, a da zadovoljstvo bude još veće, oba su u većinskom
vlasništvu Atlantske plovidbe d.d.
Ove godine hotel je također napravio
važan iskorak u organizaciji vjenčanja.
Možemo reći da smo se specijalizirali za
organizaciju manjih vjenčanja do 120
ljudi. Svi znamo koliko je bitno mladencima i njihovim najbližim da taj, poseban
dan u njihovim životima bude perfektan.
Mnogo puta smo bili svjedoci vjenčanja
s lošom hranom i lošom uslugom čime
je dobrim dijelom ukupan dojam svadbene večere bio značajno lošiji. Takva situacija se u Hotelu
Lapad jednostavno ne može
dogoditi. Ovaj tekst bio bi
predug kada bismo naveli sve
odlične komentare mladenaca
i njihovih najbližih, a koje smo
primili od svih, ma baš od svih
mladenaca koji su imali svadbenu večeru u Hotelu Lapad.
„Pri planiranju svadbene večere
nismo puno razmišljali o mjestu i
ambijentu jer je Hotel Lapad odličan izbor za vjenčanja s dahom romantike. Doda li se tome ljubazno,
profesionalno i fleksibilno osoblje
i odlična hrana, možemo reći da
su sva naša očekivanja bila ispunjena. Naravno, i svi naši gosti bili
su iznimno zadovoljni uslugom i
hranom. Rado bismo svakom paru
koji planira vjenčanje preporučili
Hotel Lapad“.
Ana & Dalibor Mršić
Hotel Lapad 98% svojih prihoda ostvaruje na inozemnom tržištu. Glavninu
ostvarenih poslovnih prihoda čini prihod
smještaja gostiju u hotelu. Manji dio se
odnosi na ugostiteljske usluge, također
od gostiju iz inozemstva. Svjesni kupovne moći građana i ekonomske situacije
u Hrvatskoj, ali i kvalitete naše ugostiteljske ponude koja je vrlo prihvatljiva
za lokalno stanovništvo, planiramo napraviti iskorak i u ovom segmentu našeg
poslovanja. Zato Vas pozivamo da nas
posjetite.
25
NEPOZNATE
POMORSKE
STRANICE
N ajslikovitiji
parobrod pod stijegom
A tlantske
plovidbe
Marijan ŽUVIĆ
Starijim naraštajima naših pomoraca
na srcu je bila i ostala „Pčela“. Mali i
nadasve spori starac pamti se uistinu dugo premda je ljudima s kopna
nemoguće objasniti zašto je tako.
Nema za njih u tome veteranu ničega
dojmljivoga, a ipak su ljudi od mora
složni da je bio jedan od najslikovitijih jadranskih parobroda
S
tarijim naraštajima naših pomoraca, a da i ne govorimo o zaljubljenicima u brodove, na srcu je bila i
ostala „Pčela“. Mali i nadasve spori starac pamti se
uistinu dugo premda je ljudima s kopna gotovo nemoguće
objasniti zašto je tako. Nema za njih u tome veteranu ničega
dojmljivoga, a ipak su ljudi od mora složni da to bio jedan
od najživopisnijih jadranskih parobroda, koji je u svojim „sijedim“ godinama brodio i pod stijegom Atlantske plovidbe.
Pisac ovih redaka nedavno je došao do serije dosad potpuno nepoznatih fotografija „Pčele“ (i to kao dubrovačkoga
broda), koje su nastale najvjerojatnije 1957. godine, pa je
to bio valjan razlog da se, uz dvije od tih slika, sjetimo tog
parobroda na stranicama „Atlant bulletina“.
SPORA OD PRVOGA DANA
„Pčela“ bijaše i mala i spora od prvoga dana: brod
dug tek 39,7 i širok 6,8 metara, mogao je ukrcati najviše
400 tona tereta. Kompaundni parni stroj na ugljen tvrtke
Botje, Ensign & Co. iz Groningena od jedva 166 kilovata
uz sav trud nije ga mogao pogoniti brže od sedam čvorova.
Tipični parobrod male obalne plovidbe toga doba zaplovio
je 1918. godine u nizozemskome gradiću Hoogezandu u
brodogradilištu Gebroeder E. & M. Coops kao novogradnja 125. Na porinuću je dobio ime „Overveen“, a prvi mu
je vlasnik bila tvrtka „Neerlandia“ Vrachvaart Maatschapij
N.V. iz Rotterdama. U njezinoj će floti ostati začudno kratko, niti godinu dana, da bi 1919. krenuo put Britanije. Kupila ga je tvrtka Glamhurst Steamship Co. Ltd. iz Cardiffa
i odabrala mu ime „Heatherlea“. Ni britanskoj zastavi neće
ostati predugo vjeran jer već 1925. godine odlazi put talijanske obale Jadrana.
26
„Pčela“
za sva vremena
DUBROVAČKI
PAROBROD
GODINA POD MOREM
Parobrod je upisan u Riminiju pod
imenom „Iniziativa“, a vlasnici su mu
bili Giovanni Musico iz Messine i Duilio Gennari iz Riminija. Godine 1930.
vlasnik postaje Ubaldo Gennari. Inicijal njegova prezimena tada je dodan
imenu broda. Tako će, sve do 1934.
godine, kad ga je kupila splitska tvrtka Brodarstvo Ferić, ploviti kao „Iniziativa G.“
Prinova Ferićevih, stara tek 16 godina
bila je pravi mladac u društvu tadašnjih jadranskih parobroda obalne plovidbe, ali su je za boljega vjetra s lakoćom pretjecali i - jedrenjaci. Očekujući
kako će parobrod dugo i marljivo raditi, Ferići su mu odabrali i prikladno
ime – „Pčela“. U nekim publikacijama, pa tako i službenome Pomorskom
godišnjaku Kraljevine Jugoslavije,
brod se naziva „Pčela F.“, no u upisniku trgovačkih brodova splitske Lučke
kapetanije toga dodatka imenu nema.
Kada su 1939. godine splitski poduzetnici razdijelili imovinu, „Pčela“ je
pripala novoj tvrtki Braća Ferić. Vrlo
brzo i na Jadranu su zapuhali vjetrovi
rata, te u svibnju 1941. „Pčela“ podiže
talijansku zastavu i postaje „Ape“. Ne
zadugo. Kapitulaciju Italije parobrod
je u rujnu 1943. dočekao u matičnoj
luci, a kad se koncem mjeseca, nakon
višednevnih žestokih borbi, Split našao pred padom, partizani su ga potopili kako ne bi pao Nijemcima u ruke.
Kad je godinu dana poslije, u listopadu 1944., Split oslobođen, potopljena
se „Pčela“ našla na vrhu popisa brodova koje je što prije trebalo izvaditi
i popraviti.
Tako je već početkom 1945. Odred
za spašavanje JRM bez većih teškoća
brod podigao na površinu i oteglio u
Jadransko brodogradilište a.d., gdje je
„Pčela“ obnovljena i vraćena u plovidbu. Nakratko se još u knjigama vodila
kao vlasništvo braće Ferić, a onda je
1946. nacionalizirana, da bi u siječnju
1947. godine bila dodijeljena novoutemeljenoj Jadranskoj slobodnoj plovidbi iz Rijeke.
S još nekoliko veterana koji se nisu
mogli uklopiti u poslovne planove Jadroslobodne, „Pčela“ je 1954. godine
prepuštena Pomorsko transportnom
poduzeću „Dubrovnik“. U skromnoj
floti toga novoga brodara mala „Pčela“
bila je najveći brod. Brodar je životario još nekoliko godina, da bi u lipnju
1962., umjesto da ode u likvidaciju,
bio pripojen uspješnoj Atlantskoj plovidbi. Uz „Pčelu“ je Atlantska dobila
i pet drvenih teretnjaka od kojih je
najmanji bio „Dubac“, dug jedva 17
metara.
Dakako da te „prinove“ uopće nisu
trebale novom brodaru,
koji je u isto doba gradio
brodove od 16 tisuća tona
nosivosti poput „Plitvica“
i „Kragujevca“, pa su prve
od njih prodane već 1963.
godine. „Pčela“ je pak bila
na srcu dubrovačkim pomorcima pa je odlučeno da
se temeljito preuredi i stari
parni stroj zamijeni dizelskim motorom. Posao je
povjeren brodogradilištu u
Mokošici, koje je Atlantska
dobila zajedno s brodovljem
Pomorskoga transportnoga
poduzeća. No, radovi su se otegli, pa
je tek potkraj 1965. zaplovila nova,
neobična „Pčela“. Ugrađen joj je njemački dizelski stroj MWM proizveden
još 1939. od samo 220 kilovata, te je
nekadašnji parobrod postao brži tek
za – pola čvora. Uz to mu je uklonjen
prepoznatljivi dimnjak jer „Pčela“ ionako više nije dimila.
SMRT U MOLUNTU
Dimio ili ne, veteranu iz Hoogezanda
kraj se bližio. Atlantska plovidba prodala ga je u travnju 1971. godine, ali
ipak ne rezalištu, nego Poljoprivrednoribarskoj zadruzi „Partizanska veza“ iz
Lovišta na Pelješcu. Njoj će starac služiti još punih šest ljeta, a onda su se i
Lovištani morali oprostiti s „Pčelom“.
Brod je iz upisnika Lučke kapetanije
u Dubrovniku brisan početkom 1977.
godine, no nigdje nije zabilježeno gdje
je izrezan. Piscu ovih redaka trebalo je
mnogo i truda i vremena dok nije doznao da je „Pčelino“ posljednje odredište i počivalište bilo u Moluntu. Ipak
je ostala tajna tko je tamo „Pčelu“
izrezao u staro željezo...
„Pčela – Dubrovnik“:
prastare fotografije prvi put u javnosti
27
BRACERA
mr. Anica Kisić, prof.
N
aporima entuzijasta udruge „Dupinov san“, koju je
osnovao predsjednik udruge Goran Stojanović, sagrađena je
replika tradicijske bracere i svečano
krštena 19. travnja 2011. u Supetru
na otoku Braču. Kuma je bila pjesnikinja Vesna Krmpotić. Bracera je
izrađena prema nacrtima dr. sc. Velimira Salamona i dr.sc. Nenada Bobanca. Gradnja je povjerena umijeću
betinskog kalafata Milana Jadrašića,
koji je 2006. započeo posao u brodogradilištu Pile na otoku Murteru.
Pokrovitelji ovog podhvata su Znanstvena komisija za pomorstvo HAZU,
Ministarstvo mora, turizma, prometa
i razvitka, Hrvatska udruga poslodavaca i Grad Dubrovnik, koji je ovom
krasnom brodu luka pripadnosti.
Brod je već tu s kapetanom Jadranom
Gamulinom i posadom koja će se skrbiti o brodu. Gradnju je potpomoglo
preko 20 sponzora, nažalost niti jedan
iz Dubrovnika. Zamišljeno je da se
ubuduće održava raznim aktivnostima, posebno organiziranim učenjem
mladih u vještinama potrebnim na
tradicijskom drvenom brodu (baratanjem latinskim jedrom i jedrenjem),
zatim pružanjem usluga posadi kruzera u obilasku morem oko Grada na
tradicijskom brodu, sudjelovanje na
raznim proslavama, primanjima i sl.,
a konstruirana je tako da drugoj palubi mogu pristupati i invalidi.
Bracera (brazzera) se u dokumentima prvi put spominje u Dalmaciji u
16. stoljeću. Porijeklo ovog obalnog
28
„GOSPA OD MORA“
broda seže međutim mnogo dublje u
prošlost. Na Jadranu su već u antici
bila poznata dva glavna tipa obalnih
brodova: navis longa i navis rotunda.
Tip navis longa, uskog je i dugog trupa
na vesla i jedra, a upotrebljavali su ga
Liburni, unaprijedili Hrvati i izgradili
mornaricu. Neretvljani i uskoci postali su nenadmašni borci na moru.
U kasnijim stoljećima tragove ovih
veslarica nalazimo u oblicima naših
gajeta i leuta.
Antičke navis rotunda, širokog oblika
trupa bile su namijenjene prijevozu
tereta. Iz njih su se razvile bracere i
trabakule.
Bracera nije vezana isključivo za jedno
primorsko mjesto, makar ima teorija
da je naziv bracera vezana za povijesni
naziv otoka Brača, jer je moguće i to
da nazivi kao brazzera, brasera, bracijera potiču od tal. forza di braccia, čime
se označavala snaga ručnih mišića jer
se bracera služila po potrebi i veslima.
Postoje neke inačice istarske (dvojarbolne) i dalmatinske (jednojarbolne)
bracere. U dijelovima Sredozemlja
izraz brazzera ne odnosi se nužno na
isti tip broda. U Egejskom moru tako
se naziva tip snasti, a ne tip broda.
Bracera se održala kao česti obalni
brod zahvaljujući niskim troškovima gradnje i održavanja. Zbog čvrste konstrukcije i dobrog vladanja na
moru prevozile su po Jadranu sve do
Venecije, na otoke i susjednu obalu
građevni materijal i drvo, najčešće iz
Senja prema jugu, pa pijesak, kamen,
vino, maslinovo ulje i razne poljopri-
vredne prizvode, kao i stoku, a koristile su se u ribarenju i za spužvarenje.
Svako primorsko mjesto imalo je vlasnike i patrune određenog broja bracera za obalni prijevoz tereta.
Dubrovačka Republika bila je više
orijentirana na izgradnju velikih jedrenjaka za izvanjadransku plovidbu,
što ne znači da nisu imali male obalne brodove, obično s jednim ili dva
jarbola i latinskim jedrima za prijevoz
tereta i putnika po Jadranu. U prvoj
polovici 16. stoljeća, primjerice, u popisu prvih peljeških obalnih plovila
nalazi se i jedna bracera. Za dubrovačko područje, u ranijim stoljećima, mnogo je češći jednostavni naziv
barka za mali jedrenjak šireg trupa s
jednim jarbolom i latinskim jedrom,
s dva do šest vesala, s nepomičnom
palubom na pramcu. Barke su često
služile za prijevoz stonske soli i ostalog tereta, a njima se i ribarilo. Slična
je bila šionica, ponekad nešto manja
brodica s četiri člana posade. U 17.
i 18. stoljeću u upotrebi je i nešto
veća tartana s dva jarbola i latinskim
jedrom, a spominje se i trabakula.
U 19. stoljeću, kada je Dubrovnik s
Dalmacijom bio dio Austro-Ugarske
monarhije, bracera s teretom puna je
gradska i gruška luka, što se vidi na
starim fotografijama. U Pomorskom
muzeju u Dubrovniku čuva se uljana
slika na platnu lijepe bracere, nažalost bez imena broda i vlasnika. Bracera se najintenzivnije upotrebljavala
upravo tijekom 19. stoljeća, pa ih je u
registru austrougarske flote 1866. re-
gistrirano preko 800. Poslije taj broj
naglo opada, pa ih početkom Prvog
svjetskog rata ima tek 486.
Autentičnost bracere udruge „Dupinov san“ potvrđena je certifikatom
Komisije za istraživanje i očuvanje
hrvatske brodograđevne baštine Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Izgrađena je od hrastovine, ariša,
jasena i smreke. Dužina joj je 10 m,
širina 3,6 m a gaz 1 m. Dužina s baštunom je 17,6 m, visina jarbola 9
m, lantina 17 m. Ima latinsko jedro
i flok, 4 vesla. Tri su člana posade,
a kapetan je Jadran Gamulin. Može
primiti najviše 12 do 14 osoba. Osim
što se upravlja klasičnim kormilom i
rudom ima i motor Iveco od 64 KW
(90 KS).
Ova povijesna brodica rađena je prema svim pravilima gradnje tradicijske bracere koju opisuje V. Salomon,
pa se koristim njegovim skraćenim
tekstom, uz sitne nadopune. Trup
bracere zaobljen je kao na manjem
trabakulu. Može biti dugačka do 17
m jer proporcije trupa podliježu uobičajenom omjeru duljine i širine takozvanog „okruglog“ broda, t.j. oko
3:1. Bracera je imala visok i zaobljen
pramac. Pramčana statva je u obliku
sablje, s gornjim krajem nagnutim
prema krmi. Vanjsku stranu pramca,
sa svake strane statve, ukrašavale su
karakteristične obojene drvene „oči“,
koje su od najstarijih povijesnih vremena čuvale brod od uroka. Vrh statve bio je obično ukrašen krunom ili
jabukom, što se može smatrati vrstom
pulene koju je imao svaki jedrenjak.
Bracera je imala visoko nadgrađe. Iza
jarbola nalazilo se pravokutno palubno grotlo (duž četvrtine duljine
palube) s poklopcem (bokaporta), a na
krmi najčešće karakterističnu rešetkastu drvenu ogradu kasara (đardinet).
Dvije poprečne drvene pregrade dijelile su korito bracere na tri odjeljka. S
palube se ulazilo u pramčani odjeljak
(kaštel) kroz malu palubnu kućicu
(tambuć) s četiri ležaja za posadu, u
sredini broda bio je veliki prostor za
teret (štiva), a na krmi, ispod palube
kasara, prostor za kapetana, najčešće
i vlasnika (patruna / parona). Tu se
ulazilo kroz otvor na palubi (purtelu)
s kliznim poklopcem.
Kormilo je išlo dosta duboko ispod
kobilice i bilo je veliko i teško. Osim za
upravljanje brodom služilo je i protiv
bočnog zanošenja broda pri jedrenju.
Rudo kormila podizalo se i spuštalo
prema potrebi i pritezalo dvostrukim
koloturnikom (gašpari, leva) a to su
omogućavali dugački svornjaci okova
kormila. Bracera je imala i malo vitlo za dizanje sidra i pritezanje veznih
konopa te malu ručnu crpku za crpljenje vode. Na palubi je bilo i malo
pokretno ognjište (fogun) za kuhanje.
Unatoč zdepastom izgledu bracera se
vrlo dobro držala na moru po buri i
oštrom sjeveroistočnom vjetru. Imala
je oduvijek trokutasto latinsko jedro
(„idro na triangul“ i sl.) koje se upotrebljavalo po cijelom Sredozemlju
od antičkih vremena. Imale su ga sve
galije, a u 18. stoljeću i trgovački brodovi i brodice, poput karavela, pulaka, barkova, šambeka, pinka, tartana
i feluka s Nila (koje je kao filjuge imao
i Dubrovnik). Česta je bila i prečka
(flok), a u 18. stoljeća i glavno jedro.
Po potrebi upotrebljavala su se duga
bukova vesla s dvije ili tri sohe. Veslalo se stojećki – na venecijanski način.
Bracera s latinskim jedrom imala je
jednostavan i čvrst drveni jarbol (arbul/jambor i sl.) duljine otprilike jednake duljini korita, a bio je smješten
na pramčanoj trećini broda i prolazio
kroz palubu, učvršćen s tri bočne pripone na oba boka bracere. Latinsko
jedro bilo je obješeno na dugačkoj
oblici – lantini izdjelanoj iz jednog
komada drveta. Jedro je bilo privezano konopčićima za lantinu, s dva reda
kratica. Lantina s jedrom podizala se
podigačem od dvostrukog koloturnika (gindac od jedra i sl.). Pritegnuta
lantina oslanjala se o jarbol otprilike
na trećini svoje duljine, a pri jedrenju
bi se pritegnula uz jarbol hajmicom,
obično s niskom drvenih kugli. Kosnik bracere, na kojem se podizao
flok, protezao se do dvije trećine duljine barke ispred pramca, a mogao se
po potebi podići u vis da ne smeta u
lukama.
Na kraju poželimo najbolju sreću i
uspjeh novosagrađenoj ljepotici i onima koji su je s naporom stvorili, pogotovo zato što se vlastitim snagama,
uz uvažavanje i dobrohotnu pomoć
svekolike društvene zajednice, ispunio nadasve koristan cilj.
29
DOBA DANA I NOĆI
P
PONOĆ
ola noći. Sa zvonika bije. Mjed
zveči i teče svilom po zaspalom
bilju. Tišina raste. Ratičuje se
nad borovima. Meko liježe nad crkveni zvonik. U šušnju treptaj ježa, skok
miša i vijuganje lasice. Tišinu sijeku
šušmiševa krila. Pod kružnicom mrče
zvjezdica svijetnjaka.
Rosa poput kiše. Čim zasine mjesec, zasvijetli kapljicu na uspravnom
lišću. Od nje miriše mokra zemlja i
srčika soka lagano klizi, slijeva se žutom smolom niz grančicu čempresa.
Noć prekrila pute, zamračila prolaze i ljudske staze zacrnila okruglim
smrijekom. Evo, prije nekoliko je sati
na kraju doca bila jabuka petrovača,
uspravna, prijateljska, svijetla poput
djevojke. Sada se mračno nazire sjena,
uz nju okrajak međe. Opasni, sakriveni noćni ponor zijeva po praznim
baštinama. U njima je moguće nagaziti duboki potok i otkriveni puč.
U pola se gluhe noći po klancima viju
duhovi i zakašnjele putnike posiplje
sitni pijesak. To je vrijeme opasno
kad si u prirodi sam, hodaš gologlav
pod kapom nebeskom. Nađeš li se na
raskrižju, pod njim teče potok, preko
njega hrbat mosta, a koraci ti daleko
od kuće, moraš u ruci držati koricu
kruha i u nju vjerovati. Kažu da kruh
u noćnim putovanjima dobrotom
brani putnika. Odbija od njega sile
mraka i sigurno ga vodi u svjetlo sigurnosti.
Ali se ponoć u prirodi glasa snažnim
lepetom kukuvije i hukom sove iz
hrastove duplje. Zvrči u jesenskim
ponoćima zvrk popca, u proljetnim
noćima tajnovito zvižde noćne ptice.
Zovu jedna drugu preko olistalog brijesta, zelene derezgine srčike i sklopljenih očiju slaka.
30
Ispod jabuke ježeve noge. Tromo se
valja kornjača, iz bare kreket žaba u
ljetnim ponoćima kad prirodom putuje svjetlost mjeseca i iz zemlje se
sok penje okomito u grane, u listove i
plodove na mjesečini.
Bog s visine promatra kuće ljudske.
Čuva i nemušte stvorove, ovce u košari, prignutu glavu krave - hraniteljice. Ona spava na nogama i diše
odmjerenim i lakim dahom. Do nje
mazgina vlažna njuška i sitni cilik
zvonca u zatihlom, mirisnom i blagom mirisu staje.
U kamarama drvenim, gdje se uvečer posprema rublje dnevno, spavaju
ukućani. U materinoj i ćaćinoj postelji bijeli linculi i raspletena kosa preko kušina razastrta poput ječma na
sjenokoši. Ćaća spi okrenut funjestri,
s tamnom i snažnom rukom preko
njezina ramena. Uokolo njih mir. Na
zidu kvadri: Srce Isusovo, Bogorodica
čistog lica, prazno i bistro ogledalo
iznad burala.
Na komončinu tiktakanje ure, a iza
zastora ritam noći. To mjesec putuje
ponad Golubova kamena i po njemu
krateri, doline i planine, neznanog
mora dubine. On svijetli na trapove,
na lijehe pune nicanja i bliješti ponad
kupjerte bljeskom noćnih suza. Osvijetli dječju sobu gdje se u preplitaju
mekih tijela odmaraju mladi. Obrazi
su dječji meki poput leptira i kosa im
miriše na jasmin iz proljetnih đardina. Uz njih je molitva onih koji su ih
rodili i sjena anđela čuvara.
Babina se i đedova kamara po starinskim kućama vazda nalazi bliže
vratima, da lakše uđu, da im korake
u jutrenju pobrza želja kojom štede
preostalo vrijeme. Na đedovom komončinu ura starinska, s lerojem na
Tereza Buconić Gović, prof.
navijanje, a na babinom ofičica, čaša
vode i smotani kraljež. To se njih
dvoje, u mrklici nezaspali, očekujući
dvanest ura sa zvonika, druže mislima s danima bogatih žetava kad su
u ponoć spavali umornim snom, prepuni snage i iščekivanja. Oči će im se
sklopiti tek kad gluho noćno doba
prekrije kuću, zatamni mjesec i ostavi
na nebu tek zvjezdano jato.
Gluha je ponoć. Pušu li vjetrovi, metu
prašinu s puta. U kišnim se navalama
i dok sijevaju munje, noć obnaži, puti
zinu bistrim potocima, krošnjama i
praznim prolazima.
Ali ponoć caruje bez našeg upletanja
s tajnama nebeske snage. Spavamo,
sanjamo, pored nas prolazi doba sitnih ura.
Na trpezama miruju čempresove štice. Blanci prazni. Na stočićima i tovjelicama tek odziv drvene vene. U
stranjima, po košarama, u plijemicama i oborima blago ljudsko. Pod korom zemlje krv prirode. Odspavat će
do jutrenja, opružiti kosti, razabrati
misao, primiriti navalu soka, protok
bistre krvi.
U razdiobi dana i noći, života i smrti, stoji ponoć. Ona je živa, a usnula.
Spava snom djeteta i čeka znak po
kojemu dolazi dzora.
Sveti Andrija
Tamara Spajić, prof.
N
– otok remeta
ajudaljeniji od Elafita, otočić Sveti Andrija, smjestio
se na vrhu trokuta koji čine
Šipan, Lopud i Kalamota. Dobio je
ime po Isusovom apostolu sv. Andriji, koji se nije smatrao dostojnim biti
razapet na Isusov križ pa je za svoju
mučeničku smrt izabrao križ u obliku
slova x. Iako su mu dimenzije neznatne (dug je svega oko šeststo metara, a
širok osamdesetak), ovaj otok obiluje
povijesnim zanimljivostima.
Pokriven je oskudnom vegetacijom –
tek na jednom dijelu je malena borova šuma, a na ostatku grmoliko bilje
i kamenjar gdje se gnijezde galebovi,
lastavice i jastrebovi.
S južne strane nepristupačna je klisura
koja okomito pada u more i na kojoj
se nalazi više špilja koje su u davnini
služile kao zaklonište od gusara.
znu dosudila Republika. Boravio je
on i u drugim benediktinskim samostanima Dubrovačke Republike – na
Lokrumu, u Višnjici i na Mljetu, ali
čini se da nijedan kraj nije tako nadahnuto opisao kao ovaj vrletni otok
strme južne obale okrenute pučini.
Nigdje nije jače osjetio čar i čemer isposničkih trenutaka koji su iznjedrili
istinski zanos i ujedno tugu, kao u
špiljama, hridinama i gomilama kudi
laze gušterice. Nigdje morska oluja
nije jače dotaknula njegovu pjesničku
venu kad je usporedio uzavrelu pučinu
s razbuktanom vatrom: kad se more s
krajem svadi vali jašu do vrh stijena, kao
pak’o ter sve gori.
Ovo je otok pustinjak i otok pustinjaka koji su ovdje živjeli iz želje za
samoćom, zbog kazne ili da bi zdravi
morski zrak i ugodan smještaj otoka
zaliječili njihova bolešću izmorena tijela.
neka vide, neka čuju
mene, velmi boljezniva,
gdi na školju sam tuguju,
gdi nije vidit duha živa...
drače mi je za ružicu
a kostrava za tratorak
i kopriva za ljubicu
za naranče suh javorak.
lovor mi je za lemune
troskot mi je za bosilak
a česvina za četrune.
Na Svetom Andriji nekad je postojao
benediktinski samostan. Oštećen je u
potresu godine 1667. i nikad nakon
toga nije obnovljen. Od njega danas
vidimo tek neznatne ostatke: dio kule
i bunar. Nacrti ovog zdanja danas se
čuvaju u Britanskom muzeju. Ovdje
su boravili mnogi opati – neke je od
njih zavio veo prošlosti i zauvijek ih
predao anonimnosti, a neke od njih
još pamtimo. Redovnik Mavro Vetranović boravio je na ovom otoku i
nadahnuto opisao trenutke svog pustinjačkog života koji mu je kao ka-
U stihovima punim ritma opisuje u
igri kontrasta i aliteracija oskudnu
mediteransku vegetaciju:
Da stari mitovi putuju Sredozemljem,
preko Grka, Rimljana, Ilira i Slavena,
svjedok je i priča o lopudskoj sirotici
Mari, koja je nadahnuta mnogo starijom pričom o ljubavi grčkih mitskih
junaka Hero i Leandra, koji je svake
noći plivao svojoj dragoj i na kraju našao smrt izgubljen na noćnoj pučini.
Naša je priča prilagođena i udomaće-
na u okviru sirotinjske ribarske kućice na obali Šunja na Lopudu, a opisuje ljubav vlastelina i pučanke koja je
svake noći plivala do otoka sv. Andrije gdje ju je čekao njezin dragi. Mara
je u sociološkom kontekstu žrtva
predrasude i nemogućnosti spajanja
viših i nižih društvenih klasa u svezu
braka, kako je to već bilo uobičajeno
u nekadašnjem Dubrovniku.
Na uzvišenoj strani otoka nalazi se i
zgrada s kulom i svjetionikom koje je
godine 1872. počela graditi austrougarska vlada. Smatra se da je svjetlo
ovog svjetionika, smješteno na visini
od šezdeset i devet metara iznad mora
i vidljivo na 24 Nm, jedno od najjačih
na Jadranu.
Zanimljivo je da i more oko Sv. Andrije obiluje ribom i koraljima – s
vanjske jugozapadne strane otoka
nalazi se strma litica koja se obrušava u more. Od davnina se s ovog
mjesta vadio kvalitetni crveni koralj
kojeg je nažalost sve manje. S vanjske
strane dubina se pruža na oko osamdeset metara, a stijene i more obiluju
spužvama, algama, žarnicama, škrpinama i raznim ribama. U litici se također nalazi i podvodna špilja, prava
atrakcija za profesionalne ronioce.
Pomorci su od davnine Sv. Andriju
jednostavno zvali donzella – djevojčica
i time iskazivali nježnost, naklonost i
pažnju malenom otoku. On je uz sebe
vezao benediktince, svjetske putnike,
boležljive plemiće, ponekad je bio zatvor duhu i tijelu, ali je u vizuri uvijek
ostao isti: zelena obla oaza usred pučine, u središtu Elafita i pri pogledu
mornara koji iz Grada odlaze širokim
morima.
31
Članovi posada brodova
Atlantske plovidbe d.d. na dan 15. svibnja 2011.g.
City of
Dubrovnik
AP Držić
Zagreb
Vinko
Lujak
Ivan
Matana
Adis
Mulalić
Maro
Nikolac
Ivan
Škoda
Ivica
Zupčić
Stanko
Radić
Ivica
Prpić
dario
Marjanović
Teo
Peko
./.
Pero
Milat
Damir
Prišlić
Igor
Šeparović
Nikša
Butigan
Tonči
Pecotić
Mario
Gusić
Mario
Maslać
Mladen
Spužević
Ivica
Lučić
Mile
Jurinović
Nikša
Japunčić
Augustin
Kaminski
Ivan
Ivanović
Rajko
Jurković
Živko
Kljusurić
Branko
Borlak
Slavko
Šarić
Ivan
Popović
Ivica
Bilić
Mijo
Anđelinić
Nikola
Pavlina
Jozo
Taslak
Ante
Benković
Ivuša
Kesovija
David
Šuman
Karlo
Bašić
./.
./.
./.
./.
Tomislav
Brletić
./.
./.
./.
Mojaser
Seidijevski
./.
Niki
Tomić
Milan
Arbanas
./.
Joso
Alešković
Danko
Dragojević
pomoćni
konobar
./.
Emil
Mustać
Goran
Šango
Andrijano
Barišić
./.
Želimir
Jurišić
Damir
Majić
Nikola
Zelen
čistać
./.
./.
./.
Marko
Petranović
Božidar
Milić
Pavo
Pavlović
Josip
Cetinić
Zapovjednik
I. časnik
palube
II. časnik
palube
III. časnik
palube
kadet
kadet
vođa
palube
vođa
palube
kormilar
kormilar
kormilar
./.
Marjan
Glavan
./.
Božo
Dušević
Joso
Grebarević
Mišo
Stojanović
kormilar
mornar
Upravitelj
stroja
I. časnik
stroja
II. časnik
stroja
III. časnik
stroja
vježbenik
stroja
vježbenik
stroja
mazač
vježbenik
elektrike
brodski
električar
elektroničar
brodski
mehaničar
brodski
mehaničar
glavni
kuhar
konobar
32
./.
Pasko
Režić
Zdravko
Galov
Marko
Marojica
Saša
Žorić
Milan
Prgomet
Boris
Gugić
Mato
Obradović
Miho
Lonac
Joško
Vuleša
Marijan
Kardov
Tonči
Antulov
Mateo
Duplica
Nino
Laptalo
Sveti
Nikola I
Oluja
Orsula
Petka
Vjeko
Miletić
Vojko
Jovanović
Miho
Dadić
Mario
Majkovica
Vjeko
Knežević
Augustin
Sršen
Josip
Košta
Blago
Milašević
Stjepan
Popović
Pero
Moretić
Dorjan
Mužić
Ivo
Zorić
./.
Tihomir
Bukvić
Baldo
Jerković
Roko
Medi
Demir
Čerimagić
Tomislav
Violić
Hrvoje
Konsuo
Ivica
Perušina
Mato
Dadić
./.
Zdravko
Paić
Nikola
Sterniša
Nikola
Bebić
Dinko
Šeman
./.
Valentin
Klarin
Svetin
Mučić
Slavko
Deša
./.
Ivan
Prović
Dražen
Jadrić
Denis
Domijan
./.
Mladen
Primorac
Petar
Petronio
Darko
Prebisalić
Đuro
Prkačin
Vlaho
Čagalj
Nikša
Jović
./.
Dario
Filipović
Baldo
Smrdelj
Srećko
Čučuk
Igor
Gjaja
Pero
Jeljenić
Mirko
Glavan
./.
./.
Gamir
Sijamhodžić
./.
Tomislav
Medak
Marko
Bianki
Jozo
Crnogorac
./.
Nikša
Rončević
Leo
Franić
Romano
Krajančić
./.
Perović
Gverović
Joško
Poljski
Miljenko
Šunjić
Tonči
Borovina
Vedran
Glavinka
./.
Mario
Burmas
Frane
Lučin
Nediljko
Kovač
Ivo
Hrdalo
Alvaro
Vrenko
./.
./.
Ivica
Kmetović
Zvonimir
Cetinić
Ivo Glavić
Maro Handabaka
./.
Antonio
Njirić
Ante
Vučemilović
Niko
Bezek
./.
Pero
Butjer
Mario
Rakuljić
Ivko
Kero
./.
Matej
Šeremet
Rade
Ljubibratić
Mato
Garvan
Dragan
Kos
Lukša
Lasić
Vojan
Čulić
Joško
Ilić
./.
Ivo
Vojvoda
./.
./.
Enis
Kovač
./.
Mateo
Perović
Ivica
Romac
Jasmin
Muratović
Marin
Jurić
Vido
Rudinica
./.
Vladimir
Marković
./.
./.
./.
Damir
Matulić
Ivica
Ćurčija
./.
Frane
Belas
Nenad
Mladin
Željko
Račić
Velimir
Lakić
Popis posade na dan 15. svibnja 2011.g.
Miho
Imperial
Pracat
Robert
Lukša
Zapovjednik
Margitić
Martinović
I. časnik
Andro
Joško
palube
Đangradović
Tolja
II. časnik
Srđan
Marin
palube
Jurković
Šuperak
palube
Jurković
Šuperak
III.
časnik
Božo
Narcis
III. časnik
Božo
Narcis
palube
Majstorović
Ćimić
palube
Majstorović
Ćimić
kadet
Jure
Giulio
kadet
Jure
Giulio
Strujić
Šoletić
Strujić
Šoletić
kadet
Josip
kadet
Josip
./.
Marinović
./.
Marinović
vođa
Vide
Frano
vođa
Vide
Frano
palube
Boro
Ćoić
palube
Boro
Ćoić
vođa
vođa
palube
./.
./.
palube
./.
./.
kormilar
Nikica
Nikola
kormilar
Nikica
Nikola
Maslać
Kapetanić
Maslać
Kapetanić
kormilar
Robert
Antun
kormilar
Robert
Antun
Kaser
Obadić
Kaser
Obadić
kormilar
Vinko
Toni
kormilar
Vinko
Toni
Cvjetković
Živković
Cvjetković
Živković
kormilar
Veljko
kormilar
Veljko
Sradelić
./.
Sradelić
./.
mornar
Antun
Stijepo
mornar
Antun
Stijepo
Duplica
Božović
Duplica
Božović
Goran
Goran
mornar
Petrović
./.
mornar
Petrović
./.
Upravitelj
Joško
Ivo
Upravitelj
Joško
Ivo
stroja
Marlais
Prce
stroja
Marlais
Prce
I. časnik
Dinko
Gordan
I. stroja
časnik
Dinko
Gordan
Radić
Tomljenović
stroja
Radić
Tomljenović
II. časnik
Mario
Ivo
II. časnik
Mario
Ivo
stroja
Martucci
Crnjak
Martucci
Crnjak
III.stroja
časnik
Admir
Antonio
III. časnik
Admir
Antonio
stroja
Vukotić
Šegedin
stroja
Vukotić
Šegedin
vježbenik
Vlaho
Frano
vježbenik
Vlaho
Frano
stroja
Šutalo
Radetić
stroja
Šutalo
Radetić
elektroničar
Željko
Mile
elektroničar
Željko
Mile
Zore
Bilić
Zore
Bilić
pripravnik
pripravnik
elektroničar
./.
./.
elektroničar
./.
./.
brodski
Miro
Zdravko
brodski
Miro
Zdravko
mehaničar
Crnčević
Topić
mehaničar
Crnčević
Topić
brodski
Pero
brodski
Pero
mehaničar
Bačić
./.
mehaničar
Bačić
./.
glavni
Lukša
Goran
glavni
Lukša
Goran
kuhar
Radovac
Crnković
kuhar
Radovac
Crnković
konobar
Nikola
Igor
konobar
Nikola
Igor
Jelić
Stražičić
Jelić
Stražičić
pomoćni
Ivan
Mateo
pomoćni
Ivan
Mateo
konobar
Šarić
mimica
konobar
Šarić
mimica
Branimir
David
čistać
Šarin
Pelaić
Branimir
David
čistać
Šarin
Pelaić
AP Sveti
Vlaho
Libertas
Antun
Antun
Mihović
Krilanović
Stipo
Nikola
Orhanović
Zečević
Ante
Srđan
Čiz
Preljević
Čiz
Preljević
Blaženko
Antonio
Blaženko
Antonio
Carević
Galić
Carević
Galić
Orsat
Orsat
Luetić
./.
Luetić
./.
Ante
Ante
Skaramuca
./.
Skaramuca
./.
Milan
Arsen
Milan
Arsen
Miletić
Madir
Miletić
Madir
Damir
Damir
Obradović
./.
Obradović
./.
Dario
Ivica
Dario
Ivica
Saulan
Bjelopera
Saulan
Bjelopera
Ljubo
Dino
Ljubo
Dino
Matić
Čulić
Matić
Čulić
Jordan
Neđo
Jordan
Neđo
Bašnec
Beno
Bašnec
Beno
Lindo Žuvela
Lindo Žuvela
Zoran Stojan
./.
Zoran Stojan
./.
Toni
Toni
./.
Milinković
./.
Milinković
./.
./.
Nenad
Nenad
Orlić
Orlić
Baldo
Baldo
Dender
Dender
Đivo
Đivo
Pavlić
Pavlić
Dario
Dario
Rončević
Rončević
Ivan
Ivan Žile
Franković
Franković
VladimirŽile
Vladimir
Pipus
Pipus
Boris
Boris
Milošić
Milošić
Joso
Joso
Živković
Živković
Ante
Ante
Burić
Burić
Lujo
Lujo
dabelić
dabelić
Tomislav
Tomislav
Glavinić
Glavinić
./.
./.
./.
./.
Ante
Ante
Vatović
Vatović
Đuro
Đuro
Viđen
Viđen
Dario
Dario
Fjorović
Fjorović
Ivica
Ivica
Burđelez
Burđelez
Josip
Josip
Župan
Župan
Milenko
Milenko
Batinović
Batinović
Borna
Borna
Bolfek
Bolfek
Ivica
Ivica
Oreb
Oreb
./.
./.
Nediljko
Nediljko
Jović
Jović
Petar
Petar
Puhjera
Puhjera
./.
./.
Marko
Krečak
Marko
Krečak
Zapovjednik
I. časnik
palube
II. časnik
palube
palube
III.
III. časnik
časnik
palube
palube
vođa
vođa
palube
palube
kormilar
kormilar
kormilar
kormilar
kormilar
kormilar
mornar
mornar
Upravitelj
Upravitelj
stroja
stroja
I. časnik
I. časnik
stroja
stroja
II čas. Str.
II čas. Str.
brodski
brodski
mehaničar
mehaničar
glavni
glavni
kuhar
kuhar
konobar
konobar
ćistać
ćistać
Zapovjednik
Zapovjednik
V.O.P.
V.O.P.
časnik
časnik
palube
V.O.P.
palube
V.O.P.
III. časnik
III.
časnik
palube
palube
kormilar
kormilar
kormilar
kormilar
kormilar
kormilar
Upravitelj
Upravitelj
stroja
stroja
časnik
časnik
stroja
V.O.P.
stroja
V.O.P.
II. časnik
II.stroja
časnik
glavni
stroja
glavni
kuhar
kuhar
Atlant
Frauke
Ivo
Bošković
Marinko
Radić
Antonio
Milošević
Milošević
Ivan
Ivan
Stanić
Stanić
Đino
Đino
Marinović
Marinović
Miho
Miho
Zedniček
Zedniček
Budimir
Budimir
Milin
Milin
Miroslav
Miroslav
Škarić
Škarić
Maroje
Maroje
Piantanida
Piantanida
Miho
Miho
Begović
Begović
Stanko
Stanko
Zovko
Zovko
Darko
Darko
Tomić
Tomić
Mišo
Mišo
Hendić
Hendić
Mato
Mato
Radoje
Radoje
Igor
Igor
Čorkalo
Čorkalo
Tomislav
Tomislav
Jurčević
Jurčević
Atlant
Svenja
Marin
Brbora
Ivo
Maždin
Mario
Matičević
Matičević
Tomislav
Tomislav
Bilokapić
Bilokapić
Vlatko
Vlatko
Veraja
Veraja
Nedjeljko
Nedjeljko
Margaretić
Margaretić
Ivica
Ivica
Brletić
Brletić
Mario
Mario
Kunac
Kunac
Velimir
Velimir Končar
Končar
Vlaho
Vlaho Jerinić
Jerinić
Nikola
Nikola
Ćorak
Ćorak
Ivica
Ivica
Franić
Franić
Mato
Mato
Kaznačić
Kaznačić
Libero
Libero
Bošković
Bošković
Mile
Mile
Pavličić
Pavličić
Ivan
Ivan
Čokljat
Čokljat
Bore
Bore
Mitrović
Mitrović
Mokošica
Mokošica
Zdravko
Zdravko
Stojanović
Stojanović
Drago
Drago
Skočajić
Skočajić
Ivica
Ivica
Baričević
Baričević
Romeo
Romeo
Nizi
Nizi
Božo
Božo
Musladin
Musladin
Ante
Ante
Đaković
Đaković
Pavo
Pavo
Kraljević
Kraljević
Branko
Branko
Tomac
Tomac
Šipan
Šipan
Ivica
Ivica
Miljas
Miljas
Petar
Petar
Kunić
Kunić
Ivan
Ivan
Dobrojević
Dobrojević
Luko
Luko
Violić
Violić
Nikola
Nikola
Tomelić
Tomelić
Ivan
Ivan
Iličić
Iličić
Zoran
Zoran
Milat
Milat
Krešimir
Krešimir
Lerga
Lerga
./.
Nikola
./.
Nikola
Pavlina
Pavlina
./.
Niko
./.
Niko
Vrtiprah
Vrtiprah
Atlant
Regine
Fuad
Ćimić
Pero
Brbora
Branko
Kovačević
Kovačević
Duje
Duje
Amulić
Amulić
Pero
Pero
Đuraš
Đuraš
Tomislav
Tomislav
Ćosić
Ćosić
Aleksandar
Aleksandar
Šulja
Šulja
Ivica
Ivica
Mihovilović
Mihovilović
Frano
Frano Salmić
Salmić
Igor
Igor Jelačić
Jelačić
Hrvoje
Hrvoje
Mostahinić
Mostahinić
Zvonko
Zvonko
Šimek
Šimek
Pavo
Pavo
Bašica
Bašica
Nazif
Nazif
Čustović
Čustović
Zlatko
Zlatko
Matijević
Matijević
Ante
Ante
Boro
Boro
Alen
Alen
Žustra
Žustra
Atlant
Trina
Vicko
Svilokos
Ivan
Družijanić
Mato
Kašikić
Kašikić
Pero
Pero
Violić
Violić
Niko
Niko
Matković
Matković
Nikša
Nikša
Šimunović
Šimunović
Dubravko
Dubravko
Rilović
Rilović
Pero
Pero
Setenčić
Setenčić
Mario
Mario
Jukić
Jukić
Mato
Mato
Gjaja
Gjaja
Slavomir
Slavomir
Nikolac
Nikolac
Vilim
Vilim
Babić
Babić
Aleksandar
Aleksandar
Popović
Popović
Željko
Željko
Radović
Radović
Marijan
Marijan
Stipanov
Stipanov
Marko
Marko
Brtan
Brtan
33
Kretanje brodova
Atlantske plovidbe d.d. u periodu od 15. studenog 2010. do 15. svibnja 2011. godine
BRODOVI SLOBODNE
PLOVIDBE:
Luka
Vrijeme U
/I Teret
AP Drzic
Jingtang
23.11.2010. I
Iron ore
Inchon
26.11.2010. U
Steel products
Kaohsiung
13.12.2010. U
Steel products
Jebel Ali
31.12.2010. I
Steel products
Dammam
6.1.2011.
I
Steel products
Mina Saqr
15.1.2011.
U
Limestone
Chennai-Madras
25.1.2011.
I
Limestone
Durban
12.2.2011.
U
Corn
Ulsan
22.3.2011.
I
Corn
Kunsan
25.3.2011.
I
Corn
Inchon
27.3.2011.
I
Corn
Prince Rupert
14.4.2011.
U
Canola
Huangpu
6.5.2011.
I
Canola
AP Sveti Vlaho
Gladstone
2.12.2010.
U
Coal
Gangavaram
28.12.2010. I
Coal
Paradip
13.1.2011.
U
Iron ore
Jingtang
6.2.2011.
I
Iron ore
Seattle
3.3.2011.
U
Corn
Chiba
28.3.2011.
I
Corn
Nagoya
31.3.2011.
I
Corn
Vancouver-Cnd
22.4.2011.
U
Potash
City of Dubrovnik
Tuapse
19.11.2010. U
Coal
Amsterdam
11.12.2010. I
Coal
Murmansk
21.12.2010. U
Coal
Wilhemshaven
31.12.2010. I
Coal
Riga
16.1.2011.
U
Coal
Antwerpen
7.2.2011.
I
Coal
Riga
13.2.2011.
U
Coal
Hunterstone
4.3.2011.
I
Coal
Riga
13.3.2011.
U
Coal
Tyne
19.3.2011.
I
Coal
Riga
25.3.2011.
U
Coal
Liverpool
7.4.2011.
I
Coal
Ust Luga
15.4.2011.
U
Coal
Portbury
24.4.2011.
I
Coal
Ust Luga
4.5.2011.
U
Coal
Ust Luga
4.5.2011.
I
Coal
Ust Luga
4.5.2011.
U
Coal
Wilhemshaven
11.5.2011.
I
Coal
Getaldić
Gove Harbor
11.1.2011.
U
Alumina
Sitra
5.2.2011.
I
Alumina
Mumbai (Bombay)
25.2.2011.
U
Steel coils
Philadelphia
15.4.2011.
I
Steel coils
Savannah
21.4.2011.
I
Steel coils
Nola
27.4.2011.
I
Steel coils
Gundulić
Portland - Usa
16.11.2010. U
Wheat
Coronel
9.12.2010.
I
Wheat
San antonio
20.12.2010. I
Wheat
Caleta coloso
29.12.2010. U
Coper conc.
Coquimbo
3.1.2011.
U
Concentrates
Antofagasta
8.1.2011.
U
Copper conc.
Tuticorin
21.2.2011.
I
Coper conc.
Tuticorin
21.2.2011.
I
Concentrates
Dahej
2.3.2011.
I
Copper conc.
Goa
10.3.2011.
U
Iron ore
Rizhao
3.4.2011.
I
Iron ore
Imperial
Tubarao
27.11.2010. U
Iron ore
Sohar
8.1.2011.
I
Iron ore
Santos
5.3.2011.
U
Soya beans
Zhoushan
14.4.2011.
I
Soya beans
Zhangjiagang
17.4.2011.
I
Soya beans
Adang Bay 27.4.2011.
U
Coal
Pagbilao
4.5.2011.
I
Coal
Libertas
Tocopilla
3.1.2011.
I
Coal
Puerto Patache
14.1.2011.
U
Salt
Rotterdam
15.2.2011.
I
Salt
Dunkirk
18.2.2011.
U
Coal
Swinoujscie
23.2.2011.
I
Coal
Gdansk
27.2.2011.
U
Coal
Immingham
6.3.2011.
I
Coal
Santa Marta
28.3.2011.
U
Coal
San Nicolas -Arg
16.4.2011.
I
Coal
San Lorenzo -Arg
25.4.2011.
U
Soya beans
Miho Pracat
34
Hamburg
15.11.2010. I
Coal
Riga
21.11.2010. U
Coal
Amsterdam
29.11.2010. I
Coal
Ust Luga
5.12.2010.
U
Coal
Nordenham
12.12.2010. I
Coal
Ust Luga
25.12.2010. U
Coal
Immingham
1.1.2011.
I
Coal
Ust Luga
8.1.2011.
U
Coal
Brodovi za
teške terete
Amsterdam
15.1.2011.
I
Coal
Ust Luga
27.1.2011.
U
Coal
Wedel
7.2.2011.
I
Coal
Ust Luga
26.2.2011.
U
Coal
Amsterdam
21.3.2011.
I
Coal
Atlant Frauke
24.11.2010. I
Project cargo
Marina di Carrara
2.12.2010.
Antwerpen
29.12.2010. U
Project cargo
Hamburg
2.1.2011.
U
U
General cargo
Project cargo
Nador
12.1.2011.
I
Project cargo
Livorno
14.1.2011.
U
Project cargo
Ust Luga
31.3.2011.
U
Coal
Tripoli
Genova
17.1.2011.
U
Project cargo
Portbury
14.4.2011.
I
Coal
Homes
28.11.2010. I
Project cargo
Valletta
22.1.2011.
U
Project cargo
Ust Luga
23.4.2011.
U
Coal
Homes
28.11.2010. I
Project cargo
Jeddah
28.1.2011.
I
Project cargo
Immingham
30.4.2011.
I
Coal
Trapani
2.12.2010.
U
Project cargo
Djibouti
2.2.2011.
I
Project cargo
Coal
Mostaganem
7.12.2010.
I
Project cargo
Abu dhabi
9.2.2011.
I
Project cargo
Tangier
9.12.2010.
U
General cargo
Jubail
11.2.2011.
I
Project cargo
Flushing
21.12.2010. U
Project cargo
Dammam
13.2.2011.
I
Project cargo
Wheat
Antwerpen
28.12.2010. U
Project cargo
Bahrain
20.2.2011.
I
Project cargo
12.1.2011.
I
Project cargo
Ust Luga
6.5.2011.
U
Oluja
Vancouver-Cnd
16.11.2010. U
Hakata
18.12.2010. I
Wheat
Arzew
Jebel ali
21.2.2011.
U
Project cargo
Osaka
22.12.2010. I
Wheat
Valletta
17.1.2011.
U
Project cargo
Sohar
23.2.2011.
U
Project cargo
Kobe
24.12.2010. I
Wheat
Adabiya
21.1.2011.
I
Project cargo
Karachi
27.2.2011.
I
Project cargo
Nagoya
29.12.2010. I
Wheat
Gizan
28.1.2011.
U
Project cargo
Mumbai (Bombay)
2.3.2011.
U
Project cargo
29.1.2011.
U
Project cargo
Portland
21.1.2011.
U
Wheat
Port Sudan
Mumbai (Bombay)
2.3.2011.
I
Project cargo
Tokyo
12.2.2011.
I
Wheat
Mumbai (Bombay)
8.2.2011.
U
Project cargo
Mundra
13.3.2011.
U
Project cargo
Chiba
14.2.2011.
I
Wheat
Mumbai (Bombay)
8.2.2011.
I
Project cargo
Mundra
13.3.2011.
I
Project cargo
Kawasaki
22.2.2011.
I
Wheat
Madras-Chennai
18.2.2011.
U
Project cargo
Colombo
18.3.2011.
I
Project cargo
19.2.2011.
I
Project cargo
Vancouver-Cnd
17.3.2011.
U
Wheat
Visakhapatnam
Yangon
24.3.2011.
I
Project cargo
Busan
21.4.2011.
I
Wheat
Chittagong
22.2.2011.
U
Project cargo
Port Kelang
5.4.2011.
I
Project cargo
Inchon
25.4.2011.
I
Wheat
Kolkata
1.3.2011.
U
Project cargo
Port Kelang
5.4.2011.
U
Project cargo
Kolkata
1.3.2011.
I
Project cargo
Singapore
6.4.2011.
U
Project cargo
Banjarmasin
14.3.2011.
I
Project cargo
Orsula
Sipitang
9.4.2011.
I
Project cargo
Sorel
27.11.2010. I
Steel products
Jakarta
20.3.2011.
U
Project cargo
Ho Chi Minh
18.4.2011.
U
Project cargo
Hamilton
30.11.2010. I
Steel products
Dung Quat
26.3.2011.
I
Project cargo
Laem Chabang
23.4.2011.
U
Project cargo
Detroit
6.12.2010.
Steel products
Laem Chabang
30.3.2011.
U
Project cargo
Paradip
5.5.2011.
I
Project cargo
6.4.2011.
U
Project cargo
Cochin
12.5.2011.
U
Project cargo
I
Duluth
13.12.2010. U
Wheat
Batam
Montreal
21.12.2010. U
Nepheline
Visakhapatnam
15.4.2011.
I
Project cargo
Paradip
17.4.2011.
U
Project cargo
Dammam
30.4.2011.
I
Project cargo
Jubail
4.5.2011.
I
Project cargo
syenite
Castellon
4.1.2011.
I
Nepheline
syenite
Bari
11.1.2011.
I
Wheat
Jebel Ali
5.5.2011.
U
Project cargo
Sorel
8.2.2011.
U
Titanium
Hamriyah
6.5.2011.
U
Project cargo
Quebec
12.2.2011.
U
Nickel matte
Kristiansand South
26.2.2011.
I
Nickel matte
Atlant Regine
Rotterdam
2.3.2011.
I
Titanium
Chennai-Madras
Muuga
12.3.2011.
U
Coal
Cochin
Riga
15.3.2011.
U
Coal
Sohar
Taranto
3.4.2011.
I
Coal
Tulcea
8.5.2011.
U
Silico mang.
Mokošica
Koper
15.11.2010. U
Wood
Trieste
15.11.2010. I
T-bars
Project cargo
Bejaia
27.11.2010. I
Wood
Project cargo
Livorno
2.12.2010.
U
Alu-ingots
27.11.2010. I
Project cargo
Yarimca
8.12.2010.
I
Alu-ingots
Mumbai (Bombay)
5.12.2010.
U
Project cargo
Mytilene
13.12.2010. U
Feed products
Mumbai (Bombay)
5.12.2010.
I
Project cargo
Termini Imerese
21.12.2010. I
Feed products
Project cargo
Leghorn
24.12.2010. U
Alu-ingots
1.1.2011.
I
Alu-ingots
U
Alu-ingots
Durban
Petka
Brodovi
obalne plovidbe
17.11.2010. U
20.11.2010. U
23.12.2010. U
Durban
23.12.2010. I
Project cargo
Yarimca
Murmansk
17.11.2010. U
Coal
Apapa
3.1.2011.
I
Project cargo
Thessaloniki
6.1.2011.
Immingham
29.11.2010. I
Coal
Calabar
15.1.2011.
I
Project cargo
Trogir
13.1.2011.
I
Alu-ingots
Ust Luga
6.12.2010.
U
Coal
Cotonou
Project cargo
Saint Nicolas
22.1.2011.
U
Alu-ingots
Dunkirk
15.12.2010. I
Coal
Abidjan
25.1.2011.
I
Project cargo
Trieste
30.1.2011.
I
Alu-ingots
Riga
26.12.2010. U
Coal
Arzew
3.2.2011.
U
Project cargo
Monfalcone
31.1.2011.
U
Steel beams
Amsterdam
3.1.2011.
I
Coal
Terneuzen
11.2.2011.
I
Project cargo
Diliskelesi
10.2.2011.
I
Steel beams
Ust Luga
11.1.2011.
U
Coal
Hamburg
Project cargo
Saint Nicolas
11.2.2011.
U
Alu-ingots
Immingham
17.1.2011.
I
Coal
Antwerpen
12.3.2011.
U
Project cargo
Gaeta
16.2.2011.
I
Alu-ingots
Ust Luga
23.1.2011.
U
Coal
Antwerpen
12.3.2011.
I
Project cargo
La Spezia
18.2.2011.
U
Stone
Amsterdam
31.1.2011.
I
Coal
Arzew
22.3.2011.
I
Project cargo
Skikda
24.2.2011.
I
Stone
Ust Luga
10.2.2011.
U
Coal
Genova
Project cargo
Tarragona
1.3.2011.
U
Feed products
Terneuzen
21.2.2011.
I
Coal
Constantza
4.4.2011.
U
Project cargo
Rethimnon
11.3.2011.
I
Feed products
Riga
2.3.2011.
U
Coal
Hodeidah
13.4.2011.
I
Project cargo
Saint Nicolas
17.3.2011.
U
Alu-ingots
Amsterdam
14.3.2011.
I
Coal
Mumbai (Bombay)
23.4.2011.
I
Project cargo
Koper
22.3.2011.
U
Wood
Ust Luga
21.3.2011.
U
Coal
Chittagong
Project cargo
Trieste
22.3.2011.
I
Alu-ingots
Immingham
5.4.2011.
I
Coal
Mongla
5.5.2011.
I
Project cargo
Bejaia
27.3.2011.
I
Wood
Ust Luga
13.4.2011.
U
Coal
Kolkata
10.5.2011.
U
Project cargo
Piombino
2.4.2011.
U
Steel coils
Portbury
22.4.2011.
I
Coal
Kolkata
10.5.2011.
I
Project cargo
Setubal
10.4.2011.
I
Steel coils
Ust Luga
2.5.2011.
U
Coal
Sagunto
16.4.2011.
U
Steel beams
Salerno
23.4.2011.
I
Steel beams
Piombino
29.4.2011.
U
Steel coils
Sveti Nikola I
21.1.2011.
10.3.2011.
25.3.2011.
2.5.2011.
I
U
U
I
Atlant Svenja
Haldia
28.11.2010. I
Project cargo
Pangkalabun
17.11.2010. U
Plywood
Qingdao
18.12.2010. U
Project cargo
Leixoes
27.12.2010. I
Steel coils
Masan
23.12.2010. U
Project cargo
Šipan
Leixoes
27.12.2010. I
Plywood
Ulsan
26.12.2010. U
Project cargo
Hereke
23.11.2010. I
Alu-ingots
17.1.2011.
I
Project cargo
Derince
24.11.2010. U
Coper conc.
23.1.2011.
I
Project cargo
Koper
6.12.2010.
I
Coper conc.
Project cargo
Rijeka
9.12.2010.
U
General cargo
10.12.2010. U
Wood
Antwerpen
2.1.2011.
I
Steel products
Vadinar
Antwerpen
9.1.2011.
U
Fertiliser
Shuwaik
Hamburg
17.1.2011.
U
Fertiliser
Bushire
Cairns
5.3.2011.
I
Fertiliser
Doha
29.1.2011.
U
Project cargo
Koper
Brisbane
11.3.2011.
I
Fertiliser
Jebel ali
2.2.2011.
U
Project cargo
Skikda
15.12.2010. I
General cargo
Geelong
17.3.2011.
I
Fertiliser
Jebel ali
2.2.2011.
I
Project cargo
Skikda
15.12.2010. I
Wood
Adelaide
21.3.2011.
I
Fertiliser
Djibouti
Project cargo
Tarragona
22.12.2010. U
Feed products
Wallaroo
3.4.2011.
U
Wheat
Aden
14.2.2011.
U
Project cargo
Rethimnon
31.12.2010. I
Feed products
Port Linkoln
7.4.2011.
U
Wheat
Jeddah
17.2.2011.
I
Project cargo
Saint Nicolas
5.1.2011.
U
Alu-ingots
Cilacap
19.4.2011.
I
Wheat
Tartous
24.2.2011.
I
Project cargo
Trieste
10.1.2011.
I
Alu-ingots
Port Hedland
4.5.2011.
U
Manganese ore
Eleusis
Project cargo
Ravenna
19.1.2011.
U
Feed products
24.1.2011.
I
Feed products
U
Steel coils
Zagreb
27.1.2011.
12.2.2011.
3.3.2011.
U
I
U
Derince
6.3.2011.
I
Project cargo
Marsaxlokk
Novorossiysk
14.3.2011.
I
Project cargo
Fos
28.1.2011.
16.3.2011.
U
Project cargo
Casablanca
4.2.2011.
I
Steel coils
Project cargo
Setubal
6.2.2011.
U
Feed products
13.2.2011.
I
Feed products
U
Steel beams
Amsterdam
17.11.2010. I
Coal
Bourgas
Ust Luga
25.11.2010. U
Coal
Damietta
Amsterdam
8.12.2010.
I
Coal
Taranto
25.3.2011.
U
Project cargo
Gaeta
Murmansk
16.12.2010. U
Coal
Fos
29.3.2011.
I
Project cargo
Fos
18.2.2011.
Hamburg
29.12.2010. I
Coal
Leixoes
2.4.2011.
U
Project cargo
Sousse
27.2.2011.
I
Steel beams
Ust Luga
8.1.2011.
U
Coal
Caen
Project cargo
Saint Nicolas
4.3.2011.
U
Alu-ingots
Tyne
14.1.2011.
I
Coal
Antwerpen
8.4.2011.
U
Project cargo
Trieste
11.3.2011.
I
Alu-ingots
Ust Luga
21.1.2011.
U
Coal
Antwerpen
8.4.2011.
I
Project cargo
Rijeka
12.3.2011.
U
General cargo
Immingham
31.1.2011.
I
Coal
Rotterdam
11.4.2011.
U
Project cargo
Limassol
21.3.2011.
I
General cargo
Ust Luga
9.2.2011.
U
Coal
Leixoes
Project cargo
Saint Nicolas
26.3.2011.
U
Alu-ingots
Tyne
16.2.2011.
I
Coal
Mostaganem
20.4.2011.
I
Project cargo
Trieste
4.4.2011.
I
Alu-ingots
Ust luga
25.2.2011.
U
Coal
Kalamata
27.4.2011.
I
Project cargo
Saint Nicolas
7.4.2011.
U
Alu-ingots
Immingham
23.3.2011.
I
Coal
Izmir
29.4.2011.
I
Project cargo
Gaeta
13.4.2011.
I
Alu-ingots
Riga
2.4.2011.
U
Coal
Antalya
Project cargo
Saint Nicolas
17.4.2011.
U
Alu-ingots
Immingham
12.4.2011.
I
Coal
Trieste
22.4.2011.
I
Alu-ingots
Ust Luga
18.4.2011.
U
Coal
Atlant Trina
Koper
23.4.2011.
U
Wood
Tyne
24.4.2011.
I
Coal
Vassiliko
17.11.2010. I
Project cargo
Cagliari
30.4.2011.
I
Wood
Ust Luga
2.5.2011.
U
Coal
Piombino
26.11.2010. U
Project cargo
Dunkirque
10.5.2011.
I
Coal
Genova
28.11.2010. U
Project cargo
Livorno
2.12.2010.
Project cargo
21.3.2011.
7.4.2011.
16.4.2011.
2.5.2011.
I
I
U
I
U
m/b MIHO PRACAT
m/b (ex Durham Trader)
PRVA POSADA BRODA
– prosinac 1965. g.
Kordić Vlaho, zapovjednik; Lasica Petar, I. časnik
palube; Bulić Edi, II. časnik palube; Beran Zdravko,
III. časnik palube; Lukin Željko, RTG; Maračić Ivko,
upravitelj stroja; Serdarević Božo, I. časnik stroja;
Jović Velimir, II. časnik stroja; Vlašica Tihomir, III.
časnik stroja; Radov Roje, vođa palube; Čerjan Nikola, tesar; Belić Ivan, kormilar; Čumbelić Leo, kormilar; Kulaš Ðuro, kormilar; Labura Šime, kormilar;
Lazarević Mato, kormilar; Vuličević Niko, kormilar;
Brzić Vojko, mornar; Dedić Stijepo, mornar; Ševelj
Stijepo, mornar; Kusalo Pero, vođa stroja; Sumić
Svemir, električar; Musladin Pero, mehaničar: Kaštelani Rafael, mazač; Valić Dragutin, mazač; Stančić
Emil, mazač; Božić Ante, čistač; Stražičić Josip, čistač; Catela Ivan, I. kuhar; Milković Ivo, II. kuhar;
Matulić Boris, I. konobar; Hađija Ivo, II. konobar;
Benić Andrej, kadet; Grbić Tibor, kadet; Njirić Dominik, vježbenik stroja; Krulj Miljenko, vježbenik
stroja; Pensa Miro, mladić sobe; Pavlina Niko, mladić
kuhinje.
Urednički kolegij: Dubravko Cota (glavni urednik), Mato Bajo, Dubravko Kaminski, Tonći Miloslavić, Željan Petrić, Ivica Šurković, Edo Taslaman i Goran Žagar, Design: m&m
Fotografije: Atlantska plovidba, Lektor i korektor: mr. Tomislav Kuljiš, Tisak: Tiskara ALFA-2, Dubrovnik, Naklada: 10.500, Predsjednik Uprave: kap. Pero Kulaš
Sagrađen u Sunderlandu (Engleska) 1959. g.
GT 8.999
NT 5.295
DWT 11.700
Dužina preko svega: 140,25 m
Najveća širina: 18,90 m
Visina na sredini broda: 11,04 m
Pogonski stroj: Doxford od 3.529 kW
Najveća brzina: 12,5 NM
Preuzet u flotu od firme „Trader Navigation“
iz Londona dana 21.12.1965. g.
Prodan 19.12.1983. g. firmi „Eckhardt Marine“, Hamburg
35
m/b Atlant
bulletin
Atlant
www.atlant.hr
Regine
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
16
File Size
2 246 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content