UZGOJ SMOKAVA

40
UZGOJ SMOKAVA
Autor: dr. sc. Željko Prgomet
UZGOJ SMOKAVA
UVOD
Brojni povijesni podaci dokazuju da se smokva još u pretpovijesno doba uzgajala u mediteranskom
bazenu, te se smatra jednom od najstarijih suptropskih voćaka. Pretpostavlja se da je smokva podrijetlom iz Perzije i Sirije, odakle su je u naše krajeve donijeli Feničani, a zatim Grci i Rimljani oko 1000
godina prije Krista. Iz antičkih vremena sačuvali su se brojni mitovi i legende vezani uz smokvu.
Premda je smokva, uz maslinu, tipična voćna vrsta hrvatskog primorja, u posljednjih tridesetak
godina ovdje se broj stabala smanjio otprilike za jednu četvrtinu. Vrlo malo je nasada plantažnog
tipa, dakle u monokulturi. Uglavnom su to pojedinačna stabla u konsocijaciji s vinovom lozom i
drugim voćnim vrstama ili kao ukrasna stabla na okućnicama. Rijetko gdje nailazimo na primjenu uobičajene agrotehnike, a prinosi su vrlo niski oko 10 kg po stablu.
Plodovi smokve su vrlo hranjivi i visoke dijetoterapeutske vrijednosti. Posebice su traženi u
Proizvodnja smokava po državama
svježem stanju u vrijeme turističke sezone, ali
proizvođačima u 2011. god.
(Izvor: Državni zavod za statistiku RH)
i tijekom godine različito prerađeni, ponajviše
kao osušeni plodovi (suhe smokve). Plodovi za
Država
Proizvodnja (t)
potrošnju u svježem stanju trebaju imati ugoTurska
260.508
dan, osvježavajući okus, dok oni za sušenje treEgipat
165.483
baju biti krupni, zlatnožute pokožice i lijepog
oblika. S obzirom na nutritivni sastav i ljekoviAlžir
150.000
ta svojstva, smokva se izdiže iznad mnogih vrIran
75.927
sta voća. Bolji su izvor vlakana od većine voća,
Maroko
74.371
što povoljno djeluje na razinu kolesterola te na
zdravlje debelog crijeva. Bogat su izvor kalcija,
Sirija
42.944
željeza, magnezija,vitamina B6 i kalija. Sadrže
SAD
35.072
i do 80% vode te se ubrajaju u voće s najvećim
Španjolska
28.993
udjelom prirodnih šećera. Pored šećera i minerala kojih ima u većoj mjeri, plodovi smokve su
Brazil
26.233
Tunis
26.000
Albanija
19.500
Afganistan
19.045
Indija
18.113
Portugal
17.812
Japan
14.240
Italija
12.171
Kina
12.000
Libija
9.896
Grčka
9.400
Libanon
9.200
POLJOPRIVREDNI GLASNIK 3/2014
41
UZGOJ SMOKAVA
isto tako bogati fitosterolima, antocijanima, polifenolima i flavonoidima. Sve ove supstance, unesene u odgovarajućim količinama, mogu povoljno utjecati na zdravlje, na različite sustave u organizmu te tako sprječavati razne bolesti.
Lišće smokve je, također, od izuzetne važnosti. Koristi se u farmaceutskoj industriji kao sirova tvar,
a sadrži i proteolitički enzim ficin koji se koristi u industriji piva, mlijeka, mesa i lijekova. Zbog svojih svojstava, smokva će se u budućnosti sve više koristiti u proizvodnji funkcionalne hrane.
Premda su edafsko-klimatski uvjeti naših primorskih krajeva vrlo povoljni za uzgoj smokve, prisutan je stalni nazadak u proizvodnji, a ovoj vrijednoj voćnoj vrsti ne pridaje se ni približno onaj
značaj koji zaslužuje. Zahvaljujući svojoj razvijenoj sposobnosti regeneracije i skromnim zahtjevima prema okolini, smokva se održava i u prilično nepovoljnim ekološkim uvjetima, pa se stječe
dojam da se sama bori za svoj opstanak.
Sve veća pozornost potrošača prema prehrambenim proizvodima zaštićenim garancijom kakvoće i
zemljopisnog podrijetla, otvara nove proizvodne mogućnosti obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u oblasti smokvarstva. Od oko 1.000.000 tona svjetske proizvodnje smokve, više od 80 % proizvodi Sredozemlje. Najveći proizvođači i izvoznici su Turska, Grčka, Italija, Alžir, Maroko i Španjolska.
Hrvatska je 2002. godine imala godišnju proizvodnju od otprilike 4 500 t nakon čega je proizvodnja
počela opadati pa 2011. godine imamo proizvodnju od cca 2 000 t.
Cvatnja i oplodnja
Proljetna cvat sadrži ženske cvjetove s nerazvijenom plodnicom (sterilne), a ljetna cvat s razvijenom plodnicom (fetilne ženske cvjetove). Pitoma smokva cvate dva puta u istoj vegetaciji, a neke
sorte samo jednom. U ljetnoj se cvati nalaze muški cvjetovi te ženski fertilni i ženski sterilni cvjetovi. Kod divlje smokve se razvija prva generacija osice Blastophaga grossorum L. u šiškastim
plodovima (3 generacije). Oplodnja pitomih i divljih smokava obavlja se polenom muških i ženskih cvjetova iz proljetne cvati divlje smokve. Razvoj prašnica odvija se vrlo sporo. Oprašivanje
je samo u ljetnim cvatima. Cvjetovi se razvijaju u cvatima. Imamo četiri tipa i to tri ženska i jedan
muški. Od tri ženska tipa jedan je fertilan (rodan) cvijet, a ostala dva su sterilna (nerodna). Muški
cvjetovi su uvijek fertilni i razvija ih samo divlja smokva.
PODIZANJE NASADA I UZGOJ SMOKVE
Priprema tla
Uspješan uzgoj smokve ovisi prvenstveno o dobroj pripremi tla prije sadnje. Budući da je predviđena parcela ravna i s malo samoniklog drvenastog raslinja, nisu potrebni veći zahvati krčenja i
planiranja terena. Najvažniji zahvati koje treba obaviti su sljedeći:
POLJOPRIVREDNI GLASNIK 3/2014
42
UZGOJ SMOKAVA
Idealni uzgojni oblik za smokvu
• Cijelu površinu valja duboko preorati (rigolati) početkom jeseni koja prethodi proljeću kad
će se obaviti sadnja.
• Deblji površinski sloj tla treba razrahliti radi uspostave povoljnih svojstava pedofizikalnog
kompleksa tla.
• Unijeti u tlo potrebne količine hranjiva po cijelom obrađenom profilu (meliorativna gnojidba).
• Očistiti eventualne ostatke korijenja prijašnjeg raslinja.
• Odstraniti kamenje.
Kod smokve nije razvijeno više uzgojnih oblika kao kod ostalih vrsti voćaka, jer u tom smislu nije
bilo primjerene intervencije čovjeka. Smokva se razvijala spontano, kao izrazito bazitona vrsta
oblikujući grm i krošnju prema sorti i uvjetima rasta i razvoja. Budući da se berba plodova obavlja
ručno, najbolje je formirati stablo s krošnjom kotlastog oblika (vaza) i (niskim) deblom visine 50
- 60 cm.
SORTE SMOKVE
U našim priobalnim krajevima uspijeva velik broj sorti, ali malen broj kvalitetnih. Nije točno poznato o kojim se sve sortama radi, jer postoji znatan broj lokalnih naziva, te svi ti sinonimi još nisu
temeljito sređeni. No, visina prinosa i rentabilnost uzgoja prvenstveno je ovisna o sortnim svojstvima, pa stoga posebnu važnost treba posvetiti odabiru sortimenta budućeg nasada. Uz okućnice je
poželjno imati dvorotke koje plodonose duže razdoblje.
Sorte smokava se dijele prema razlikama u plodonošenju i razlikama u boji pokožice ploda. Tako
se sve sorte razvrstavaju u:
4 jednorotke bijele
4 dvorotke bijele
4 jednorotke crne
4 dvorotke crne
Treba naglasiti da je kod izvjesnih dvorotki prvi rod veći i važniji, a kod nekih tu osobinu ima drugi
rod. Neke jednorotke daju ponekad koju cvjetunicu (prvi rod), a nekad i više njih.
POLJOPRIVREDNI GLASNIK 3/2014
43
UZGOJ SMOKAVA
Stablo divlje smokve
Kod izbora sorata treba obratiti pozornost između ostalog i na mogućnost oplodnje. Sorte poput
Petrovača bijela, Bjelica i Fico della Madonna imaju neredovitu i slabu rodnost ako u blizini nije neko stablo divlje smokve, u čijim plodovima živi osica Blastofaga grosorum, koja pospješuje
oplodnju navedenih sorata. Stablo divlje smokve se prepoznaje što i tijekom zimskog mirovanja
na granama ima plodove.
OSNOVNA SVOJSTVA VAŽNIJIH SORTI SMOKAVA
Petrovača bijela
To je dvorotka bijela. Ova je sorta rasprostranjena na cijelom uzgojnom području smokve. Ima bujan rast i veliku okruglastu krošnju. Prvi rod daje redovito i dozrijeva do 25. lipnja. Plod je okruglastog oblika, lagano izdužen prema prilično kratkoj peteljci. Pokožica je tanka, svijetlo zelene boje.
Težina cvjetunice je 50-100 grama. Drugi rod
dospijeva od 15. kolovoza do 15. listopada. Ovaj
ljetno - jesenski plod je sitniji od cvjetunice i teži
40 - 50 grama. Vrlo je ukusan u svježem stanju,
kao i osušen. Zbog ovih dobrih osobina, poželjno bi bilo da se ova sorta više raširi u proizvodnji. Za oplodnju je potrebno u blizini imati stablo divlje smokve u čijim plodovima živi osica
Blastofaga grosorum koja obavlja oprašivanje,
a kao rezultat su redovita rodnost i vrlo visoka
kvaliteta plodova ove sorte.
POLJOPRIVREDNI GLASNIK 3/2014
44
UZGOJ SMOKAVA
Zamorčica (Sušilica)
To je jednorotka bijela. Zastupljena je uglavnom
u Dalmaciji i Hecegovini. Srednje je bujnosti s
dosta krhkim granama. Rodnost je redovita
i obilata, a plodovi dozrijevaju od početka kolovoza do polovine listopada. Plod je izduženog,
kruškolikog oblika s dugim vratom i peteljkom.
Pokožica je zelenkastožućkasta, tanka i lako se
odvaja. Meso je žućkasto, unutrašnjost crvenkasta. Smatra se našom najboljom sortom,
ukusnih plodova, kako svježih, tako i osušenih.
Suhi plodovi odlični su za spravljanje tradicionalnih smokvenjaka. Jedina mana je vrlo velika osjetljivost na virus mozaik (Ficus virus).
Šaraguja
To je jednorotka crna. Prilično je otporna na
niske temperature. Jako dobro podnosi oštre
rezove tijekom regeneracije starih stabala. Rano počinje donositi redovit i obilan rod. Plodovi
dozrijevaju od polovine kolovoza do polovine
listopada. Spljoštenog su oblika s izraženim
vratom i težine 30-50 grama. Pokožica je sivkasto-ljubičastocrvena. Meso je žućkasto, a unutrašnjost intenzivno crvena. Plodovi se koriste
u svježem stanju. Odlična za spravljanje marmelada i rakija.
Bružetka bijela
Ovo je talijanska sorta (Brogiotto bianco) jednorotka bijela. Na plodnim tlima razvija srednje bujno stablo sa širokom krošnjom, visoke i
redovite rodnosti. Dozrijeva od kraja kolovoza
do kraja listopada. Plodovi su težine 30-50 grama sa zeleno-žućkastom pokožicom. Prikladni
su za jelo u svježem stanju kao i osušeni. Zbog
redovite, vrlo rane i obilate rodnosti preporučava se za uzgoj u većem postotku na plantažama kao i na okućnicama.
Miljska smokva
Ovo je slovenska sorta (Miljska figa), jednorotka crna. Na plodnim tlima razvija srednje bujno stablo sa otvorenom krošnjom, visoke i redovite rodnosti. Dozrijeva od kraja kolovoza do
kraja listopada. Plodovi su težine 30-40 grama
sa ljubičastom pokožicom.Vrlo otporna na puPOLJOPRIVREDNI GLASNIK 3/2014
45
UZGOJ SMOKAVA
canje plodova što je svrstava u vrlo cijenjene sorte za svježe tržište kao i za preradu u različite
proizvode. Zbog privlačnog izgleda i odlične kvalitete plodova na tržištu svježih proizvoda postiže
vrlo visoku cijenu. Preporuča se i za uzgoj na okućnicama.
Bjelica
Dvorotka bijela, talijanska sorta poznata pod
imenom Fico ottato (dottato). Ima bujan rast i visoku piramidalnu krošnju. Prvi rod nije obilat i
dozrijeva sredinom srpnja. Cvjetunica je kruškolikog oblika, izdužena, s vrlo kratkom peteljkom,
težine 40 - 60 grama. Pokožica je glatka, deblja,
svijetlozelene do žućkaste boje. Drugi je rod obilat i dozrijeva od polovine kolovoza do polovine
listopada. Plod je uglavnom okrugao s glatkom,
sjajnom, debelom i žutozelenom pokožicom. Meso je bijelo, iznutra blijedožućkasto. Ovo je sorta
vrlo visoke rodnosti. Plodovi su dobri u svježem
stanju i osušeni.U kišovitim godina plodovi se otvaraju i kao takvim im se smanjuje kvaliteta.
Zimica
Jednorotka bijela. Ova sorta traži bolja tla na
kojima tada razvija veliku i široku krošnju. Rodi
obilno i redovito. Dozrijeva od polovine kolovoza do kraja listopada. Plod je okruglast, težine
20 - 25 grama. Pokožica je zelena, meso je bijelo,
a unutrašnjost crvena. Zimica je zanimljiva kao
sorta sa svježim plodovima u kasnu jesen.
Petrovača crna
To je dvorotka crna, prilično raširena u Dalmaciji. Ima gustu i okruglu krošnju. Cvjetunica dozrijeva od polovine lipnja do polovine srpnja. Plod je kruškolikog oblika, težine do 75 grama. Pokožica
je uz peteljku zelena, a dalje, prema vrhu ploda, ljubičasta. Meso je ljubičasto, a unutrašnjost blijedocrvenkasta. Drugi rod dozrijeva početkom rujna. Plod je okruglast, spljošten i manji od cvjetunice.Meso je sočno, ali slabog okusa.Vrlo problematična prilikom berbe zbog kratke peteljke.
Grčka crna
Ovo je sorta dvorotka crna koja na plodnim
tlima razvija srednje bujno stablo sa širokom
krošnjom, visoke i redovite rodnosti. Prvi plodovi su krupniji oko 50 g i dozrijeva krajem lipnja dok su plodovi drugog roda nešto sitniji (45
- 48 g)i počinju dozrijevati početkom kolovoza.
Plodovi su sa zeleno-smeđom pokožicom. Prikladni su za jelo u svježem stanju kao i za različite proizvode. U jako kišnim danima u vrijeme
dozrijevanja, podložna je i pucanju plodova.
POLJOPRIVREDNI GLASNIK 3/2014
46
UZGOJ SMOKAVA
SADNJA
Sadnju je najbolje obaviti u vrijeme mirovanja vegetacije. Sa sadnicama u kontejneru, najbolje je to
učiniti u razdoblju siječanj/veljača. Za predviđeni uzgojni oblik, najprikladniji razmak sadnje je 6×6
m. Nakon iskolčavanja terena potrebno je obilježiti sadna mjesta. Na dijelu terena koje je duboko izorano iskopaju se jame 50×50×50 cm, dok se na dijelu terena koje je samo očišćeno od postojećeg raslinja, iskopaju jame 120 x120 x60 cm. Sadnja se dalje obavlja po planu što podrazumijeva točan redoslijed sorti. Svaku sadnicu treba učvrstiti kolcem kako bi se nesmetano formirao željeni uzgojni oblik.
PROIZVODNJA
Održavanje tla i gnojidba
Nakon sadnje, na cijeloj površini treba razrahliti i usitniti tlo (frezom), te zasijati djetelinsko-travnu
smjesu koja će se redovito kositi. Zahvaljujući sustavu za navodnjavanje, održavanje tla pod travnim pokrivačem neće utjecati na prinose. Istim sustavom će se redovito obavljati gnojidba i prihrana nasada tekućim gnojivima s posebnom pažnjom na potrebna mikrohranjiva u količinama koje
će osigurati dobar i kvalitetan prinos.
Rezidba i uređenje krošnje
Umjerenom rezidbom u prve četiri godine potrebno je formirati nisku stablašicu s deblom visine 5060 cm i kotlastom krošnjom. Unutrašnjost krošnje treba učiniti zračnom da bi se umanjila mogućnost
napada bolesti i štetnika. Rezidba se obavlja za mirovanja, a u vegetaciji valja ispraviti greške i uklanjati vodopije. S početkom rodnosti rezidbu valja prilagoditi sortimentu i kondiciji pojedinih stabala.
Suzbijanje bolesti i štetnika
U našim klimatskim prilikama smokva nije osobito ugrožena napadom bolesti. Dovoljno niske
temperature, uobičajeno suhi zrak i duge ljetne suše ne pogoduju razvoju bolesti koje bi se inače
pojavile (i pojavljuju se) za dugotrajnijeg toplog i vlažnog vremena.
Najvažnije bolesti smokve koje se kod nas mogu pojaviti su sljedeće:
• siva plijesan (Botrytis cinerea Pers.),
• crna pjegavost plodova (Alternaria fici Farm.),
• unutarnja trulež plodova (Fusarium moniliforme var. fici Caldis),
• mozaik smokve (Ficus virus),
• bakterioza smokve (Bacterium fici).
Smokvu napada velik broj štetnika, ali su oni često zonalno raspodijeljeni, tako da u svakoj klimatskoj,
odnosno mezoklimatskoj zoni, smokvu napadaju samo određene vrste štetnika. U našim se krajevima pojavljuju brojni polifagni štetnici smokve, no veće štete prijete od manjeg broja stenofagnih vrsti.
Najvažniji štetnici smokve su slijedeći:
• smokvina buha (Homotoma ficus L.),
• smokvin medić (Ceroplastes rusci L.),
• mali smokvin potkornjak (Hypoborus ficus Erich.),
• smokvin moljac (Simaethis nemorana Hb.),
• zlatna mara (Cetonia aurata L.).
Mjere zaštite nasada od napada bolesti i štetnika provode se poglavito integralnim metodama, a
u cilju proizvodnje ekološki zdravih plodova. Ove metode ne isključuju primjenu kemijskih sredstava za zaštitu bilja, ali ih nastoje svesti na najmanju i nužnu upotrebu (usmjerena zaštita). To se
postiže očuvanjem prirodno nepovoljnih uvjeta za razvoj pojedinih bolesti, odnosno štetnika, osmišljenim korištenjem agrotehničkih zahvata (odstranjivanje zaraženih biljnih ostataka, gnojidba
dobro izbalansiranim sastavom hranjiva, pravilna rezidba, navodnjavanje itd.) i bioloških metoda
suzbijanja (očuvanje korisnih entomofagnih vrsti, primjena bioloških preparata). Kemijski načini
POLJOPRIVREDNI GLASNIK 3/2014
47
UZGOJ SMOKAVA
Pravilno slaganje plodova u letvarice
Pucanje plodova uslijed prevelike količine oborina
suzbijanja mogu se znatno reducirati pravilnim prognoziranjem eventualnog napada štetnika, a
suzbijanje provoditi korištenjem atraktanata (feromona), lovnih naprava, i pravilnom upotrebom
kemijskih preparata koji neće narušiti prirodnu ravnotežu entomofaune odabranog agrobiotopa.
BERBA
Berba plodova za potrošnju u svježem stanju
Zrelost plodova prepoznaje se po veličini, boji pokožice, čvrstoći, otvoru usta i obješenosti ploda.
Svaka sorta ispoljava i neke posebne znakove. Kako se zrioba plodova odvija postepeno, valja
ih brati svakodnevno tijekom perioda zrenja, osobito one ranih sorti. Plodove treba ubirati s peteljkom, jer se inače brzo kvare. Ubrani plodovi se slažu u letvarice samo u jednom redu (sloju),
kako ne bi došlo do gnječenja plodova.
Berba plodova za sušenje
Ove plodove valja brati kad su potpuno zreli, dakle kad imaju maksimalan sadržaj šećera. Berba
se obavlja kad više nema rose. Plodove, obavezno ubrane s peteljkom i neoštećene, treba što prije
prebaciti do mjesta sušenja.
PLASMAN PLODOVA I PRERAĐEVINA
Svježi i suhi plodovi smokava mogu se plasirati prvenstveno na naše turističko tržište. Kod nas
nije do sada razvijena industrijska prerada smokvinih plodova, ali je zato poznato mnogo načina
spremanja različitih priloga i poslastica od svježih ili suhih smokava kao dio kulinarske vještine.
Uz redovan i siguran plasman kvalitetnih plodova, ovo opet može postati dio zanimljive ugostiteljske ponude na turističkom tržištu. Napokon, valja uzeti u obzir i široke mogućnosti izvoza na zahtjevno zapadno tržište zbog sve veće potražnje “ekološki čiste”, zdrave hrane, pa tako i smokava
koje se mogu i trebaju proizvesti na taj način, sukladno ovom programu.
Za kućne potrebe i poklone prijateljima koji ne mogu uzgajati smokve, odlična prilika konzumacije zdrave hrane u obliku svježih plodova i vrlo različitih proizvoda. •
Sušenje plodova smokava u suvremenim sušarama
POLJOPRIVREDNI GLASNIK 3/2014
Tradicionalni način sušenja na ljesama
poduzeće za proizvodnju, trgovinu
i intelektualne usluge u poljoprivredi
Valalta bb, 5220 ROVINJ
Tel: + 385 (0) 52 830-611; Fax: 840-124
GSM: 098 255 791
E-mail:[email protected]; www.skink.hr
Poduzeće SKINK d.o.o. Rovinj osnovano je 1994. godine i od tada, kao obiteljsko gospodarstvo,
uspješno razvija rasadničarsku proizvodnju. Raspolaže s oko 4ha obradivog zemljišta.
Rasadnik je podignut na površini od 40000 m2 od čega 4000 m2 zauzimaju plastenici i staklenici.
Bogato iskustvo u proizvodnji autohtonih sorti maslina (Buža, Bjelica, Rosulja, Oblica, Lastovka, Levantinka), garancija je visoke kvalitete sadnog materijala.
Dakako, tu je i proizvodnja sadnica smokava (Petrovača, Bružetka, Sušioka, Šaraguja, Bjelica
i dr... ukupno 20 sorti). Posebno bi izdvojili uzgoj autohtonih populacija Žižula i Pitomog kestena (Maruna ),Duda, Oskoruša i Vinogradarske breskve.
U rasadniku ćete naći preko 200 vrsta različitog drvenastog ukrasnog bilja kojima okoliš svoje
kuće možete učiniti ugodnim za oko i prijatnim za boravak. Ovdje će se gotovo za svakoga ponešto naći. U prostranom rasadniku ima pedesetak vrsta kućnog cvijeća i zelenila kojim možete
uljepšati prostorije, balkon ili terasu svog doma. Tu su i sadnice aromatičnog bilja (začinskog
i ljekovitog, kao što su kadulja, bosiljak, korijander i dr.) koje će Vam, zbog vlastitog uzgoja, pomoći da iznenadite svoje goste neobičnom kulinarskom vještinom. Patuljasta bonsai stabalca
pravo su iznenađenje, a zadivljujuće lijep dojam ostavljaju stabalca smokve ili masline na maketama tipične istarske “kampanje” s nezaobilaznim suhozidom i kažunom.
RADNO VRIJEME: 8: 00 – 17: 00 sati
NEDJELJOM I PRAZNIKOM ZATVORENO

Download Report