Edukacija poljoprivrednih proizvoĎača o organskom uzgoju aronije Uzgoj i njega crnoplodne aronije (Aronia melanocarpa L.) Prof. dr Mirko Kulina Skupštinska sala Doma kulture, Čajniče, 24.05.2014 Aronija melanocarpa : ARONIJA – SIBIRSKA CRNA BOROVNICA Aronija melanocarpa : ARONIJA – SIBIRSKA CRNA BOROVNICA Aronija melanocarpa : ARONIJA – SIBIRSKA CRNA BOROVNICA - Opora je zbog toga što sadrži dosta tanina i polifenola. Zbog ove osobine mnogi voćari su je nazvali „ruska oskoruša“, iako joj plod liči na borovnicu. Ruski naziv ove zapiruše je „černoplodnaja rjabina“. U nekim našim krajevima nazivaju je i „crna oskoruša“. Od svih biljaka koje poznaje naš narod, plodovi aronije najviše podsećaju na crni glog. -Kod nas malo poznata vrsta voća koja potiče iz vlažnih šuma i baruština istočnog dijela Severne Amerike, ali je na naše prostore dospjela iz Rusije i Ukrajine, gde se odomaćila i masovno se gaji, kao i u Poljskoj. Engleski naziv ove biljke je Chokeberry („čakberi“), što u slobodnom prevodu znači „zapiruša“, jer se teško guta, kao što je to slučaj sa trnjinama ili oskorušom, pa i mušmulom koja nije gnjila. -Pripada familiji ruža – Rosaceae, podfamiliji Maloideae. Rod (Genus) Aronija obuhvata tri vrste: crnu aroniju: A. Melanocarpa, crvenu: A. Arbutifolia L. i purpurnu – A. Prunifolia (Marshall) Rehder. - Po tome što pripada podfamiliji jabuka, botaničari su je svrstali u familiju Rosaceae,imajući u vidu graĎu njenog ploda. - Crna aronija ima najveći značaj sa stanovišta čovjeka. Spada u najljekovitije vrste voća. Lako se gaji i održava. Gaji se slično kao oblačinska višnja ili lijeska. -Ako se gaji na sopstvenom korijenu raste kao žbun sličan žbunu lijeske. Da bi se olakšalo njeno gajenje, omogućila meĎuredna obrada, rezidba i berba, može se kalemiti na jarebiku (Sorbus aucuparia), koja se u Rusiji naziva "krasnoplodnaja rjabina", na divlju krušku i crni glog (Crataegus laevigata), mada se prima i na druge vrste gloga kao što su bijeli i crveni glog, C. Monogina i C. Pinnatifida. - Podloga za kalemljenje treba da bude stara najmanje tri godine, jer se kalemi na visini od oko 100 do 120 cm, tako da će sadnica na kalemu imati minimum pet godina u vreme sadnje na stalno mesto. - Može se kalemiti na razne načine; očenjem, "čipovanjem", engleskim spajanjem, i ostalim, kao i sve druge vrste voća. Izbor načina kalemljenja zavisi od debljine stabla podloge i plemke. Aronija nakalemljena na jarebiku Sorbus aucuparia ima povećan prinos i kvalitet, a podloga ne utiče na ukus. Ove dvije vrste biljaka ukrštao je Mičurin i dobio dvije nove, sintetičke sorte – "sorbaronije", Likerna i Desertna Mičurina, još 1905. MeĎutim, nisu se proširile u praksi. -Plodovi aronije dugo vremena ostaju na grmu i ne kvare se. - Zbog viskog stepena otpornosti na mraz, izdrži temperaturu do minus 47°C zato ima ime i SIBIRSKA BOROVNICA. - U Evropu je donešena iz Sjeverne Amerike, gdje su je poznavali i koristili tamošnji Indijanci, njene plodove su sušili i upotrebljavali za jelo. -Pogodna je i za sadnju i na manje plodnom zemljištu. Veoma je otporna na niske zimske temperature i kasne proljećne mrazove, te uspijeva i u hladnim područjima. - Aronija ima vrlo male zahtjeve u pogledu mjesta uzgoja i klime, tako da može uspjevati u vrlo različitim klimatskim područjima. Optimalna količina padavina je 500 – 600 mm godišnje. Aronija dobro uspjeva čak i na zemljištimama sa visokim nivoom podzemnih voda, gde druge vrste voća, poput jabuka i višanja, ne uspjevaju. -Pri sadnji aronije treba izbjegavati ekstremno suva pješčana zemljišta, kao i zbijena i vlažna zemljišta. Mraz gotovo da ne može naškoditi stabljici i cvijetu aronije. Ozbiljna oštećenja od izmrzavanja mogu se očekivati tek pri temperaturama od -23°C početkom zime i na -30°C sredinom zime. - Zanimljivo je da su plodovi crne aronije prava vitaminska bomba. Aroniju beremo krajem avgusta početkom septembra, kada su plodovi dovoljno zreli i blještavo crni. Zreli plodovi crnoplodne aronije ostanu na biljci, ne opadaju i ne kvare se, zato možemo branje plodova produžiti i na dva meseca. Ljekovita svojstva i primjena plodova aronije - poboljšava cirkulaciju krvi u krvnim žilama glave te pomaže kod glavobolje i migrene. - pospješuje bolji rad štitnjače, poboljšava i reguliše izlučivanje njenih hormona, te pomaže kod bolesti štitnjače i gušavosti. - čisti krv , pospješuje cirkulaciju krvi, smanjuje previsok krvni pritisak, smanjuje količinu šećera u krvi te pomaže kod arteroskleroze, upale vena i proširenih vena. - smiruje grčeve i bolove želuca, smiruje upalu sluznice želuca, te pomaže kod čira na želucu i želučane nervoze. - - smiruje grčeve i bolove crijeva, smiruje upalu sluzokože crijeva i zaustavlja prolive. - pospešuje bolji rad jetre i izlučivanje žuči, pomaže jetri da neutrališe štetne materije, te pomaže kod bolesne i oštećene jetre, kod upale žučnog mjehura i žučnih kanala, žutice, žučnog pijeska i žučnih kamenaca. -Upotreba plodova ove biljke je višestruka. Naime, poznati su brojni ljekoviti učinci njenih zrelih plodova koji pored prirodne boje - antocijana, sadrže i vitamine A, B, C te minerale koji su korisni za krvotok, koji uravnotežuju krvni pritisak, liječe jetrene i želučane tegobe, čir, migrenu, šećernu bolest, arterosklerozu i brojne druge bolesti - Zanimljivo je da su njeni plodovi masovno korišćeni nakon katastrofe u Černobilu. Naime, vojnici su tada jednokratno na smenu (po tri minuta) po ultimativnoj naredbii morali lopatama ručno skupljati, zatrpavati i sanirati osloboĎeni radioaktivni otpad, pri čemu su bili izloženi velikoj radijaciji. Kako bi ublažili zdravstvene tegobe ozračenih osoba, koristili su, ni manje ni više, nego plodove aronije. - ZRELI PLODOVI ARONIJE Hemijski sastav polodova Plodovi aronije su bogati hranljivim i ljekovitim materijama. Sadrže od 2530% suve materije, najviše saharida, šećera od 6,2 – 10,8%, celuloze 3,0 – 3, 1%, pektina 0,63 – 0,75%, organskih kiselina od 0,7 – 1,3% i antocijana (600 – 2300 mg%). U njma je prava riznica (1,55%) makro i mikro elemenata kao što su gvožĎe, kalcijum, bakar, jod, bor, molibden, mangan, kalijum i kobalt, te vitamini C, P, PP, B6, B2, E i provitamin A. Ali, od svega što se nalazi u zrelim plodovima crne aronije, najvažnije su bojene materije, antocijani. NaĎeno je 1480 mg antocijana na 100 g svježih plodova, dok je koncentracija proantocianidina bila 664 mg na 100 grama. Ovih materija ima najviše u kori i ispod same kore ploda. Na ovaj način biljka štiti sadržaj, meso i sjeme ploda, od štetnog dejstva UV zračenja.. Na drugom mjestu po bogatstvu antocijanima nalaze se zreli plodovi crne maline , sa oko 320 mg%, dok ih kod crne ribizle ima oko 250 i kupine 205 mg na 100 g ploda. FENOFAZA POČETKA ZRENJA PLODOVA Aronija sadrži najviše antioksidanasa od 277 vrsta namirnica koje koristi čovek, uključujući i drugo jagodičasto voće, bobice, citruse, povrće, žitarice i začine. MeĎu antocijanima aronije nalaze se cianidin-3-galaktizid, epicatehin, kafeinska kiselina, kvercetin, delfinidin, petunidin, pelargonidin, peonidin i malvadin. Sve su to antioksidantni fenoli – flavonoidi. Apsorbuju slobodne radikale. Sadržaj antioksidanata izražava se u tzv. ORAC jedinicama, antioksidativnom kapacitetu (The Oxigen Radical Absorbence Capacity), kojih u aroniji ima 16 100, tj. 16100 mikro molova na 100 g ploda što je mnogo više od borovnice, kupine, maline ili crne ribizle. Dnevne potrebe čovjeka iznose od 3000 – 5000 ORAC jedinica, te je ljudskom biću dovoljno da konzumira 20 – 30 grama ovog voća, ili isto toliko bobica. Sadržaj antioksidanata - izraženo u ORAC jedinicama kod pojedinih vrsta voća (mikro molovovima na 100 g ploda) Sadržaj antocijana u jagodastom voću (mg/100 g ploda) Plod aronije najviše sadrži vitamina P (bioflavonoidi), oko 2000-3000 mg/100 g, zatim vitamina C - 31 mg/100 g, vitamina B2 - 0,13 mg/1g, vitamina B9 - 0,05-0,1 mg/100g, vitamina E 0,5-0,8 mg/100 g te srazmjerno visoki sadržaj joda: 0,005 mg/100 g. -Pored antocijana zreli plodovi aronije sadrže veliku količinu biofenola, tanina, flavonoida Od antocijana potiče tamna boja zrelih plodova, ali neki antocijani čak sadrže materije koje, kao i flavonoidi, štite ćelije tijela od oštećenja i kancerogene degeneracije. - Zreli plodovi aronije sadrže i različite biofenole koji dezinfikuju, pospešuju zarastanje rana, odstranjuju otrovne materije iz tijela, smanjuju upale i previsok krvni pritisak, poboljšavaju elastičnost krvnih žila te sprečavaju njihovo začepljenje. - Zreli plodovi sadrže i veliku količinu karotena, koji štiti ćelije od oštećenja, očiju od nastanka katarakte, a kožu od opasnih opekotina sunca. Materije sadržane u plodu aronije, odstranjuju teške metale iz tijela te se zato preporučuju za bolesnike oboljele od raka i one koji su bili podvrgnuti težoj operaciji ili su preboljeli neku bolest. - Od plodova aronije mogu se pripremati osvježavajući voćni napici, rakija, liker, sirće, ili vino. Tanini koji se nalaze u tamnocrvenom soku zrelih plodova daju bezalkoholnim i alkoholnim napicima bistru i svijetlu boju, i mogu se miješati. - Aronija je višegodišnji listopadni grm, sporo raste i dostiže visinu od 1,5-2,5 m. Cvjetanje aronije Tek nakon razvoja listova (prvo lista pa onda cvjeta), krajem aprila, pokazuju se prvi cvjetovi. Pojedinačni cvjetovi bijele su boje, široki 12 mm i skupljeni u grozdove. Grozdovi se najčešće sastoje od 10 do 15, a na vrhovima mladica i do 30 cvjetova. Cvatnja traje oko 10 dana, pri čemu svaki cvijet pojedinačno cvjeta samo 5 dana. Cvjetove oprašuju uglavnom pčele, ali je moguće i oprašivanje vjetrom. Aronija je samooplodna biljka. Vegetativni pupovi su zašiljeni i priljubljeni uz grane, dok su cvjetni pupovi nepravilni, uglavnom zaobljeni i odmaknuti od grana. Plodovi aronije - Okrugli su ljubičasto do modrocrne boje, čvrste voštane pokožice koji nastaju od cvjetova redovno se pojavljuju u velikom broju. Riječ je o sitnim plodovima, vrlo sličnima mušmuli. Promjer jednoga ploda iznosi 6 – 13,5 mm, a težina 1,0 – 1,5 g. Plodovi su u početku prekriveni bjelkastim slojem, bez kojega izgledaju kao da su lakirani. Plodovi dozrijevaju u avgustu. Meso ploda ima intenzivnu crvenu boju i slatku do kiselkastu i trpku aromu koja podsjeća na borovnice . Ukus im je opor i slatkast. Svježi, tamnocrveni sok miriše po gorkom bademu, a meso ploda je čvrsto. U plodovima nema koštica, a sjemenke su sitne. Sorte Aronije „Nero“ Raste uspravnije od ostalih sorti, a kao grm dostiže visinu od 2 m i širinu do 2,5 m. Grane su guste i lijepo razgranate, a rast mladica iz korijena i izbojaka vrlo je jak. Cvetovi nisu samo bijele boje, nego djelom i ružičasti, a grozdovi se sastoje od 10 do 20 pojedinačnih cvetova. . Češka je sorta. Najviše se gaji u Nemačkoj, Rusiji, Litvaniji i Estoniji, a sve više se gaji i u Poljskoj. Plodovi su prečnika od 12 mm, relativno su veliki, okrugli i imaju ljubičastu do modrocrnu boju, čvrste voštane pokožice, a teški su 1,0 – 1,5 g. Ukus im je opor i slatkast. Svježi, tamnocrveni sok miriše po gorkom bademu, a meso ploda je čvrsto. „Viking“ Viking je novija sorta Finske selekcije, gotovo jednakih prinosa kao i „Nero“. Pojedinačni plodovi teški su oko 1,5 g i nalaze se dijelom na vrhovima grančica, zbog čega dolazi do povijanja izbojaka što olakšava branje. Svježi plodovi imaju opor ukus, slično nezrelim borovnicama. Sok miriše kao badem i oporog je ukusa. Iskoristivost plodova aronije za sok je visok 75 – 80 %, što možemo i povećati za 6 %, ako plodovi pre cijeĎenja odleže neko vrijeme na -5°C. Ostale sorte: - Aronia melanocarpa Galicijanka - Aronia melanocarpa Aron - Aronia melanocarpa Mandschurica - Aronia melanocarpa Hugin - Aronia melanocarpa Eliot Sorta Viking Razmnožavanje aronije -Razmnožavanje sjemenom - Vrlo često se koristi razmnožavanje sjemenom pri čemu nove mlade biljke zadržavaju karakteristike matičnih biljaka. Sjeme biljaka treba da prodje period stratifikace od 90-120 dana pri temperaturi od +4 do +5 °С. - Drugi način stratifikacije vrši se obezbeĎenjem 90% vlažnosti sjemena, tako što se stave u vrećice od tkanine i tokom 24 sata drže dobro ovlaženim (ne potopljenim u vodi). Kod potapanja u vodu preporučuje se promjena vode. Iza toga, vrećice sa sjemenima se stavljaju u kutije ispunjene sa mahovinom ili drvenom strugotinom i čuvaju se pri temperaturi od +12 do +14 °С u trajanju od 10 dana uz uslov da substrat mora biti vlažan. - Sjemena se, zatim, prenose u kutiju sa poroznim dnom i zakopavaju u gomilu snijega na 3-4 meseca. S vrha se kutija prekriva sa drvenom piljevinom. Tri do četiri dana prije sadnje sjemena prenose se u sobne temperaturne uslove. - Sjetva semena vrši se ranim proljećem (sredina aprila) u pripremljene gredice rasadnika i kada je temperatura zemlje oko 10-ak stepeni. Poslije dvije godine, sadnice se premeštaju na stalno mesto sadnje. Razmnožavanje kalemljenjem - Može se kalemiti na jarebiku (Sorbus aucuparia), na divlju krušku i crni glog (Crataegus laevigata), mada se prima i na druge vrste gloga kao što su bijeli i crveni glog, C. Monogina i C. Pinnatifida. - Podloga za kalemljenje treba da bude stara najmanje tri godine, jer se kalemi na visini od oko 100 do 120 cm, tako da će sadnica na kalemu imati minimum pet godina u vrijeme sadnje na stalno mesto. - Može se kalemiti na razne načine; očenjem, "čipovanjem“- na isječak, engleskim spajanjem, i ostalim, kao i sve druge vrste voća. Izbor načina kalemljenja zavisi od debljine stabla podloge i plemke. Aronija nakalemljena na jarebiku ima povećan prinos i kvalitet, a podloga ne utiče na ukus. Zbog sporog rasta kalemova, koji su onda dosta skupi, najčešće se gaji na svom korijenu, kao žbun. -Žbun se može oblikovati rezidbom, da se ne dozvoli rast velikog broja izdanaka, kako bi se olakšalo osunčavanje, normalna fotosinteza svih listova i osigurao dobar prinos. - Stabljike stare 5-7 godina se uklanjaju rezidbom do zemlje, kako bi se izazvao rast novih, mladih izdanaka koji imaju povećanu rodnost. - Zasadi stari preko 25 godina mogu se "pokositi" blizu površine i na taj način obaviti "podmlaĎivanje". - Pojedinačni žbun za desetak godina rasta može da razvije i preko 30 izdanaka. Ovakav potencijal bujnosti i rodnosti aronija može da zahvali moćnom korjenovom sistemu. Biljka stara 13 godina razvija korijenov sistem u prečniku od dva metra, do dubine od 160 cm - Najveća masa korijena (oko 80%) prostire se na dubini do 80 cm. Najveći dio korijena nalazi se u prečniku od 50 cm Meliorativno Ďubrenje (konvencionalna proizvodnja) Meliorativno Ďubrenje je obavezna mjera i sastoji se u sljedećem: - Rasturanje i zaoravanje 40-60 t/ha dobro zgorelog stajskog Ďubriva (goveĎeg ili ovčijeg, a nikako konjskog ili svinjskog); 600-900 kg NPK mineralnog Ďubriva (u zavisnosti od proizvodne sposobnosti), kao što su: NPK 8:12:26 + 3% MgO, zatim 8:16:24, 4:8:20, 8:15:20, 8:4:24 i sl. Polovina mineralnih Ďubriva se rastura po cijeloj površini prije oranja i zaorava, a druga polovina poslije sadnje oko svake sadnice (20-30 grama po sadnici). Reakcija zemljišta se može povećavati ili smanjivati dodavanjem fiziološki alkalnih ili kiselih Ďubriva. Povoljan supstrat se gajenje se dobija i dodavanjem strugotine četinara, čime se povoljno utiče i na bilans vode u zemljištu. Činjenica da se u BiH nalaze veoma velike površine pod ekstremno kiselim zemljištima dovodi do potrebe da se na nekim od lokaliteta izvrši kalcifikacija. Za ovu meru se najčešće koriste mleveni krečnjak na lakšim, a živi (negašeni) kreč na težim zemljištima u količinama koje zavise od veličine kiselosti. Izbor i priprema zemljišta Najpodesnija su duboka, plodna (sa oko 3-5% humusa) rastresta, dobro propustljiva, kisela zemljišta (pH od 5,0 – 7,5), na blagim padinama (5-10% nagiba), na sjevernim i sjeverozapadnim položajima- na nižim i južnim ekspozicijama na višim terenima. Treba birati srednje dijelove nagiba, jer oni imaju najpovoljnji vazdušni i vodni režim. Izbegavati terene na kojima se duže zadržava voda, zatvorene doline, položaje koji su na udaru hladnih, suvih i jakih vjetrovi i strme terene. Priprema zemljišta za podizanje zasada podrazumijeva: o o o o o o nivelisanje i ravnanje (valovitih, neravnih) terena, uništavanje višegodišnjih korova, acidifikacija (u slučaju nepovoljne pH vrednosti) kalcifikacija (ako je zemljište isuviše kiselo), duboko oranje (do dubine oraničnog sloja), površinska priprema zemljišta (drljanje, tanjiranje, freziranje). Humifikacija predstavlja mjeru povećanja organske materije u zemljištu koja će se pretvoriti u humus. Za normalno razviće i plodonošenje vocaka u zemljištu treba da je najmanje 3% humusa. U praksi je najčešće taj procenat manji pa je stoga potrebno unošenje organskog Ďubriva. Najuspješnije je koristiti stajsko Ďubrivo, zatim kompost, glistenjak, zelenišno Ďubrivo ili neko drugo organsko Ďubrivo. Stajnjak (ili neko drugo org.Ďubrivo) rastura se po cijeloj površini a potom zaorava rigolovanjem. Zavisno od analize zemljišta obično se količine kreću od 20-60t/ha. Stajnjak se može dodavati i pri samoj sadnji u jamiće (oko 5kg) čime se postiže ušteda u količini utrošenog Ďubriva. Vrlo je bitno da se unosi dobro zgorio stajnjak i da se po rasturanju stajnjaka na parcelu ne ostavlja da stoji dugo, već ga treba što prije zaorati, kako bi stajnjak sačuvao svoja svojstva. Korist od stajnjaka je višestruka, tj. sem unošenja hranjivih elemenata stajnjakom se poboljšava struktura zemljišta, vodno-vazdušne osobine, mikrobiološka aktivnost zemljišta. Ona su izvor razne mikroflore značajne za popravku biloških osobina zemljišta. Dobro pripremljeno zemljište za sadnju aronije Sadnja -Sadi se u jesen, kada na sadnicama opadne list, najčešće krajem novembra. - Lako se prima i ako na biljkama ima zrelog lišća crvene, ljubičaste ili braon boje. Najčešće se sade dvogodišnje biljke. - Raste i daje dobre prinose na svim tipovima zemljišta, osim zasoljenim, za razliku od visokožbunaste borovnice koja dobro uspjeva samo na prirodno kiselim, pH 4, 2 do 4, 4 zemljištima, a ona se u Srbiji nalaze na većim nadmorskim visinama, najčešće iznad 750 m NV. - Ne usvaja štetne sastojke iz zemljišta, vode i vazduha, može gajiti i u blizini industrijskih zagaĎivača i termo elektrana. - Najbolja gustina sadnje je 3 x 1, 5 m, - 2 222 biljke po hektaru. Ovakvom sadnjom svaka biljka dobija 4, 5 mkv. hranidbenog prostora. Prva berba je moguća u trećoj godini života. Tada se formira prosječno po dva grozda na biljci, sa oko 35 – 40 plodova, ili oko 50 -100 grama prinosa. - U prvoj godini po sadnji dvogodišnjih sadnica, može se dobiti od 100 - 200 kg ploda po hektaru. - U sljjedećoj sezoni žbun daje po 7-8 grozdova, 200 – 300 grama po biljci ili 4400 do 6600 kg po hektaru. Pojedinačni plodovi imaju masu od 0, 6 - 1, 1 gram, tako da u jednom kilogramu ima od 1ooo – 1600 plodova. Može se saditi tokom cijele jeseni, u vrijeme kada otpadne list, ali i tokom zime ako zemlja nije smrzla kao i u rano proljeće do kretanja vegetacije. Naravno, što je sadnja ranija utoliko bolje. Pošto se sadi na razmaku od tri metra izmeĎu redova (1,5 m izmeĎu biljaka), dovoljno je da se poĎubri samo niz redove ili u jamice (dubina 20, prečnik 30 cm) prije sadnje. Obavezno je Ďubrivo pomiješati sa zemljom da korijenove žile ne doĎu u direktan kontakt sa mineralnim solima jer tada može doći do toksičnog djelovanja Ďubriva. KVALITETNE SADNICE ARONIE Dobro odnjegovana sadnica arronije -Priprema zemlje za sadnju aronije se vrši prekopavanjem i čišćenjem od višegodišnjih korova, Ďubrenjem i prekopavanjem. - Djubrenje se se obezbeĎuje prekopavanjem i miješanjem sa zemljom, 2-3 kg zrelog stajnjaka ili komposta po metru kvadratnom - Dimezije rupa - poželjno bi bilo da budu 40 cm dubine i 60 cm širine. Najbolja gustina sadnje je 3 x 1, 5 m, - 2 222 biljke po hektaru. Rupe se kopaju ranije i njih se unosi smesa zemlje sa 10 kg stajnjaka (komposta), 200-300 grama superfosfata i 3050 grama kalijevog Ďubriva. - Sadi se u jesen od sredine do kraja oktobra ili u proljeće.. Sadnice se sade dublje 3-4 cm dublje u odnosu na zasadjenost u rasadniku. Poslije sadnje biljke se zalijevaju i stabljike skraćuju na 15-20 cm iznad zemlje. - U cilju obezbjeĎenja dobrog rasta i prinosa plodova aronije neophodno je periodično vršiti Ďubrenje. Azotna Ďubriva se dodaju svake godine u korijenu zonu žbuna, u organskoj proizvodnji zelenišno Ďubrenje. Obavezno je prekopavanje zemlje. Na kvadratni metar oko stabljike dodaje se 20-25 grama uree ili 25-30 grama amonijumnitrata ili 30-40 grama kalcijum- nitrata. -U jesen, jednom u dvije godine vrši se Ďubrenje sa 10-ak kg stajnjaka ili komposta, sa 100-150 grama superfosfata i 30-50 grama kalijumovog Ďubriva. Prilikom sadnje sadnica koristi se smješa u odnosu 1/3 sitne zemlje,1/3 stajskog Ďubriva i 1/3 treseta koju treba dobro sabiti oko sadnica i sve to zajedno dobro nakvasiti vodom kako bi sama sadnica u startu imala dovoljno vlage za rast i pravilan razvoj. Ukoliko je zemlja prilikom sadnje suva treba je zaliti kako bi se spriječio proces dehidracije, jer bi suva zemlja izvlačila vodu iz korijena i biljka bi se osušila i prije nego što se primi. Na dno jamića se stavlja stajsko Ďubrivo pa preko tog sloja tanji sloj zemlje možemo položiti sadnicu u rupu tako da stoji vertikalno i i nagrće se smješe oko sadnice. (smješa bi trebala da bude 1/3 stajsko Ďubrivo, 1/3 usitnjene zemlje i 1/3 treset, kao što je već pomenuto) Nakon toga zemlju oko sadnice treba pažljivo nagaziti nogama kako bi se uspostavio dobar kontakt izmedju korijena i čestica zemlje a vazduh istisnuo. Jako bitno je napomenuti da se istisne sav vazduh oko korijena kako se nebi stvorila vazdušna embolija (vazdusni pojas) i došlo do stvaranja plijesni i oboljenja korijena. Nakon što nagazimo zemljište oko sadnice slijedi zalijevanje, cca 5 -10 lit vode po sadnici, kako bi se spriječio proces dehidracije jer bi suva zemlja izvlačila vodu iz korijena i biljka bi se osušila i prije nego što se primi. Potom u prečniku 0,5 m2 treba rasturiti sloj slame, stajskog Ďubriva ili piljevine u cilju očuvanja vlažnosti zemljišta a organski materijali će razgradnjom hraniti biljku i ujedno spriječiti korovske biljke i eliminisati tj onemogućiti njihov rast u prostoru grma. Njega zasada i rodnost -U desetoj godini života biljka aronije može da donese prinos od oko 5 -10 kg po žbunu, ili 11 do 22000 kg/ha. - Zrenje nastupa početkom avgusta, a berbe se mogu protegnuti kroz sljedeći mesec i po dana. Oko 30% plodova može da sačeka proljeće na biljci. - Navodnjavanjem se osigurava visok i stabilan prinos po godinama. Suša je najveći neprijatelj svih biljaka, pa i aronije. Potrebe za vodom kreću se u dijapazonu od oko 500 do 600 mm godišnje. - Orezivanjem grana starih 5 – 7 godina podmlaĎuje se rodni dio biljke i osigurava dobar prinos. Drvo sporo raste, tvrdo je kao drijen, i dostiže visinu od 1, 5 – 2, 5 metra, tako da se lako bere sa zemlje. - Otporna je na bolesti i štetočine, pa nema potrebe za bilo kakvim vidovima zaštite. Kao takva, aronija je idealna biljna vrsta za gajenje u Organskoj ili bioekološkoj proizvodnji, koja je jedan nivo iznad organske. Kada biljke, za 4-5 godina, odrastu u visinu preko jednog metra, onda one same suzbijaju korov u redu, a meĎuredno rastojanje se kosi. - Posle desete godine, ako je izmeĎu redova niska trava, ne mora ni da se kosi, Sadnice aronije nisu tolerantni na jaku sušu, ali obično mogu da izdrže suvo zemljišta više nego druge poznate voćke. Ukoliko želite maksimalnu proizvodnju voća (ploda aronije) treba obezbijediti zalijevanje Količina I uzastopnost zalijevanja zavisi od brojnih faktora: Starosti zasada, temperature zemljišta i vazduha, sastava zemlje . U najtoplijem i najsušnijem dijelu godine ukoliko postoji mogućnost obezbjeĎenja vode, poželjno je zalijevanje jednom ili dva puta nedjeljno od 3-10 lit vode po sadnici. Na našem podneblju sistem kap po kap navodnjavanja dovoljno je par puta mesečno Vrijeme zalijevanja može da utiče na ekonomičnost proizvodnje od ponoći pa do 8 sati. Ovo može uštedeti i do 700 litara vode na 100 sadnica svakog mjeseca. Razlog je taj da se smanjuje isparavanje izazvano suncem i vjetrom. Ovo je vijreme kada biljkama najviše odgovara za vodu. Najosnovniji princip zalijevanja je vrlo jednostavan: Nikada ne zalijevati u večernjim satima, ili u toku dana. Jutro je uvijek najbolje vrijeme za vodu. Korijeni biljke aronije su najviše u mogućnosti da prime vodu ujutro, i da će iskoristiti svaku vlagu. Biljkama takoĎje odgovara najviše da dobiju vodu ujutru, jer ćelije ostavljaju 'otvorene' da prihvate jutarnju rosu. To je razlog zašto je rano jutro najbolje vrijeme u toku dana za folijarno hranjenja. Nikada ne zalijevati dok sunce sija! Kasno popodne ili rano uveče je najgore vrijeme za vodu, jer biljne ćelije imanjuju smanjenu funkciju-zatvorene su i neće se otvoriti sve dok se smanjuje suncev sjaj u kasnim poslijepodnevnim satima. Šta je malčiranje - nastiranje zemljišta? Malčiranje zemljišta predstavlja pokrivanje meĎurednog prostora u zasadima. Malčiranje (nastiranje) ima značajnu ulogu u suzbijanju korova. Za nastiranje zemljišta u organskoj poljoprivredi mogu se koristiti prirodni materijali (sijeno, slama, strugotina drveta ili biorazgradive folije). Malčiranjem se smanjuje količina isparavanja sa površine zemljišta i smanjuje potreba za navodnjavanje oko 50 odsto. Korišćenje oko 15 cm organskog malča može uštedeti i do 750 litara vode svakog meseca. Malčiranje pomaže biljci, smanjuje isparavanje,hladim štiti od sunčevih zraka, obezbeĎuje hranu i pomaže u kontroli korova. Biljke aronije bolje uspjevaju i rastu kada su malčirane, iako veliki broj uspješnih plantaža nema malča. U produkciji aronije malčiranje predstavlja zastiranje zemljišta u rednom prostoru organskim materijalima. Malčiranje u sloju debljine 12-15 cm na površini zemljišta u plantaži aronije održava zemljište rashlaĎenim (svježim), pomaže u konzervisanju zemljišne vlage, obogaćuje zemljište organskom materijom, poboljšava strukturu zemljišta, te pomaže u sprečavanju širenja jednogodišnjih korova. Redni prostor nakon sadnje biljaka malčirati, zastrijeti piljevinom četinara, isitnjenom korom od bora, borovim iglicama ili sličnim organskim materijalom, a u meĎurednom prostoru formirati sistem trava malč, odnosno zasijati adekvatne smjese trava necvjetnica Đubrenje Đubrenje se obavlja u cilju obezbjeđenosti zemljišta hranjivima za biljke. Povećavanjem sadržaja organske materije u zemljištu istovremeno se povećava pristupačnost hranjivih materija u zemljištu. IZVORI HRANJIVIH MATERIJA U ZEMLJIŠTU: a) Organske materije: - Organska materija u zemljištu – to je osnovni elemenat zemljišta, koji se sastoji od biljnih i ţivotinjskih ostataka u različitim fazama razgradnje ćelija i tkiva zemljišnih organizama i supstanci nastalih od korijenja biljaka i zemljišnih mikroorganizama. - Stajnjak (svjeţi, kompostirani) - Zelenišno đubrivo (gajenje leguminoza je najekonomičniji način snabdijevanja biljaka sa azotom – lucerka, djetelina, grašak, pasulj...) b) Mineralna đubriva - Samo prirodna mineralna đubriva - Materijali kao što su gips, krečnjak i kalijum magnezijum sulfatkoriste se za otklanjanje nedostatka K,Ca ili Mg. - Gips (CaSO4) koristi se za ispiranje Na iz zemljišta sa visokim sadrţajem Na. - Krečnjak se koristi za kalcifikaciju zemljišta, odnosno pH vrijednosti kiselih zemljišta. Folijarno đubrenje je dozvoljeno samo kao dopunsko đubrenje i ne moţe da zamijeni praksu đubrenja zemljišta. Koriste se rastvori od algi, ribljeg brašna i sl... Ishrana biljaka u organskoj proizvodnji zahtjeva mnogo više znanja nego što je to potrebno u konvencionalnoj proizvodnji. Primjena đubriva u organskoj proizvodnji ima dvostruki cilj: - Povećanje plodnosti i biološke aktivnosti u zemljištu Organsko - mineralna Ďubriva Stajnjak (sopstvena organska proizvodnja), sušeno kokošije Ďubrivo (iz domaće proizvodnje), kompost (sopstvena proizvodnja ili sertifikovan), osoka (tečni stajnjak uz fermentaciju), treset, glina (perlit, vernukulit), supstrat posle proizvodnje gljiva, nuzproizvod biljne proizvodnje (iz bio-bašte i organske proizvodnje), morske alge, strugotina, drveni pepeo, guano sirovi fosfat, aluminkalcijum fosfat, tomasovo brašno, kalijumove soli, kalijum sulfat za Mg, prirodni kalijum karbonat, kalijum i magnezijum karbonat, magnezijum sulfat, kalcijum hlorid, elementarni sumpor, kameno brašno (od bazalta kvarca, kalijumove gline, bentonit), krečnjak od školjki i algi, minerali kalijuma, mikroelement. Biljke brzo reaguje na nedostatak hraniva. Kada se na biljkama pojave promjene koje označavaju nedostatak makro ili mikroelemenata treba ih na odgovarajuće načine prihraniti. HORTYFLOR STALLATICO DOZVOLJENO U EKO PROIZVODNJI! Briketirano organsko gnojivo (konjsko+goveĎe) • Plantella Organik Organik je organsko univerzalno Ďubrivo s dugotrajnim djelovanjem koje povećava rodnost zemljišta i poboljšava kvalitet prizvoda i rodnost ! Sastav: Ukupni azot (N) 2-4 % Organski azot (N) 2-4 % Fosfor (P2O5) 2-4 % Kalij (K2O) 2-4 % Organska materija humificirana 50 % Stopa humifikacije 28 % Vlažnost 18 % ORGEVIT Orgevit je organsko kokošije Ďubrivo, proizvedeno u obliku peleta. Sadrži visoki postotak organske materije. Postepeno otpušta hraniva tokom rasta biljaka, čime se postiže maksimalni efekat primjene, te se posebno preporučuje u osnovnoj gnojidbi (pripremi zemljišta). Sastav gnojiva: N 4,0% P 3,0% K 2,5% Ca 9,0% Mg 1,0% S 1,0% + Fe, Mn, B, Mo, Zn, Cu pH = 7,0 C/N = 9,0 Bakterijska Ďubriva sadrže čistu kulturu bakterija ili gljivica koje imaju sposobnost vezivanja (fiksacije) azota iz vazduha kojim obogaćuju zemljište Ďubriva budućnosti Važna uloga organskih Ďubriva je u popravljanju strukture zemljišta, odnosa vode i vazduha u zemljištu, te toplotnih svojstava zemljišta . VRSTE:-stajsko Ďubrivo (kruto i tečno) -osoka -kompost -Ďubrivo od peradi -žetveni ostaci -zelena gnojidba (sideracija) Povećanje količine organskih materija je vjerovatno jedna od važnijih stvari koja možete da se uradi da se poboljša plodnost. Unos komposta u zemljištu je poželjna za uspješno sadnju sadnica aronije . Dodavanje komposta, lišća, pokošene trave ili stajnjaka. Zemljište treba da sadrži oko 2% do 5% organske materije. Pješčana zemljišta treba da sadrže do 2%, odnosno 3% i glinovita zemljišta 4% do 5%. Sloj od oko 10-15 cm organskog malča oko biljaka pomaže da zadrži vlagu i štedi vodu, vrijeme i novac. otpadak pri stajskom držanju domaćih životinja podjela:-kruti stajnjak-stajsko držanje uz primjenju stelje -tekući stajnjak ili gnojovkastajsko držanje bez stelje sastav stajnjaka: 20%organske materije 0,5% azota 0,25% fosfora 0,5% kalijuma najvažnije i najstarije organsko Ďubrivo smjesa krutog i tečnog izmeta domaćih životinja i stelje proizvode ga ga sve domaće životinje stelja-za pokrivanje poda staje, usitnjena slama,listinac,piljevin a Stajsko Ďubrivo treba kvalitetno odlagati na Ďubrištu i ostaviti da “dozrijeva” 3-4 mj.(i do 1 god.). Zreli stajnjak je poluhumificirana masa izmeta i stelje nastala radom mikroorganizama u procesu humifikacije. HUMIFIKACIJA=proces truljenja i raspadanja mrtve organske materije. Obavljaju ga mikroorganizmi, a krajnji produkt je humus. •U prvoj godini iskoristi se oko 50% •U drugojo godini iskoristi se oko 30% •U trećoj godini iskoristi se oko 20% Uvijek koristiti zreli stajnjak, jer svježi djeluje fitotoksično. Nakon razbacivanja po oranici, odmah ga unijeti u zemljište. Odvoziti ga po oblačnom, prohladnom vremenu i kada je bez vjetra. smjesa organskih otpadaka kućanstva, preraĎena mikroorganizama i faune sa farme, radom humifikacija je išla do kraja, organsku materiju u kompostu čini trajni humus VRSTE:obični domaći, lumbripost, od slame i kukuruzovine, od treseta U kompostnu hrpu netreba stavljati materije nepoznatog sastava,posebno teške metale, staklo, plastiku, uginule zaražene biljke i životinje, korove koji nose sjeme. Masa koju kompostiramo mora stalno biti vlažna. Sastav: 0.35% azota, 0.20% fosfora, 0.25% kalijuma i 2.3% kalcijuma. Doza: 20-30 t/ha . Trajanje djelovanja: 1-2 god. Može se koristiti na svim tipovima zemljišta Lumbrihumus (lumbripost, biohumus) (Lumbrihumus (lumbripost, biohumus) je kao organsko Ďubrivo proizvedeno mikrobiološkom razgradnjom goveĎeg stajnjaka kroz probavni sistem kaliforniske gliste isenia foetida). Nepovoljna svojstva stajskog gnojiva, kao što su visoki pH, te visoka biološka potreba za vazduhom, mogu se popraviti procesom prerade Efekti upotrebe kalif glista goveĎeg stajnjakausitnjavanje organskog supstrata, ubrzavanje razgradnje, promjena fizičkih i hemiskih karakteristika Konačan proizvod - lumbrihumus, Zelenišno Ďubrenje Zaoravanje zelene mase odreĎenih biljnih vrsta naziva se zelena gnojidba ili sideracija - Povećanje sadržaja organske materije u zemljištu i poboljšanje njegove strukture postiže se i zelenišnim Ďubrenjem. - Ovaj postupak podrazumijeva da se zeljaste biljke siju, gaje do faze cvjetanja, a poslije toga zaoravaju. - Biljke se gaje kao predusjev, meĎukultura i naknadni usjev. - Kao predusjev gaje se: jari ječam i obična grahorica, lupina. - U jesen, kao naknadna kultura siju se: uljana repica, smješa maljave grahorice, ljulja i djeteline, smješa maljave grahorice i ozimog ječma prednosti:-poboljšava se biološka aktivnost zemljišta -rahlimo teška zemljišta -obogaćujemo zemljište azotom -obogaćujemo zemljište humusom podjela siderata: - neleguminozni (uljana repica, gorušica) - leguminozni (djeteline, grahorica, bob) - u zemljište ih unosimo plugom (zaoravamo), kada razviju dovoljnu nadzemnu masu - za uspješnu sideraciju je potrebno 5-8 t/ha organske materije - djelovanje sideracije: 1-2 godine BOB DJETELINA REPICA DJETELINA Bijela djetelina - Trifolium prantese Grahorica - Lathyris pratensis Smiljkita - Lotus corniculatus Grahorica obicnaVicia sativa ŠTETOČINE KOJE MOGU NAPASTI ARONIJU Biljne vaši (Aphidoidea) Porodica insekata iz grupe Hemiptera. Poznato je oko 4000 vrsta biljnih vaši od kojih oko 1000 nalazimo u Evropi. Sve vrste biljnih vaši se hrane biljnim sokovima. Jedan od prenosioca većine virusnih bolesti biljaka. Ovaj fakt napominjem iz razloga što mnoge virusne bolesti biljaka šire se direktno preko biljnih vaši na napadnute biljke. Morfologija i biologija Biljne vaši su veličine nekoliko milimetara, fitofagi koji su osposobljeni da probijaju površinu mladica ili listova i hrane se biljnim sokom. Svi vidovi biljnih vaši sadrže bezkrilne i krilate forme jedinki. Bezkrilni vidovi se razmnožavaju partenogenezom, a krilati vidovi imaju mogućnost jednostavnog prelaska na druge biljke. Hrane se sokovima biljaka koji su bogati ugljohidratima i aminokiselinama. Kao produkt ekskrecije izlučuju sladki sok (medljiku) koji koriste mravi u svojoj ishrani. Iz položenih jajašaca razvijaju se krilte jedinke koje imaju mogućnost premještanja i brzog formiranja novih kolonija. Prema nekim istraživanjima, prirodni neprijatelj biljnih vaši, bubamara, kod napada na koloniju prouzrokuje izdvajane posebnih feromona kod biljnih vaši koji stimulišu razvoj krilatih jediniki iz položenih jajašaca. Hyponomeuta malinellus (fam. Hyponomeutidae, Lepidoptera) - jabučni moljac MORFOLOGIJA - Leptir je 8-10 mm dužine sa bijelim prednjim krilima na kojima postoje tačkice, dok su zadnja srebrno siva; - Gusjenice su sivo-žute, 5-15 mm dužine sa crnim tačkama na dorzalnoj strani na svakom segmentu. BIOLOGIJA Gusjenice H. malinellus Leptir H. malinellus - Razvija jednu generaciju godišnje; - Prezimljavaju gusjenice I stadija u grupi od 20-40; - Gusjenice napuštaju leglo poslije bubrenja pupoljaka, hrane se lisnom površinom praveći zapredak; - Razvoj traje do juna kada obrazuju bijele vretenaste kokone gdje prelaze u stadij lutke (15-20 dana); - Leptiri se javljaju polovinom ili krajem juna; - Ženka polaže jaja u pljosnata jajna legla, crepasto rasporeĎena na kori grana; - U avgustu se razvijaju gusjenice, ali ne izlaze iz horiona, nego u njemu prezime. Leptir H. malinellus Jajno leglo H. malinellus Gusjeničnom gnijezdo H. malinellus Kokoni H. malinellus Metodi borbe U proljeće, mehaničkim sabiranjem gusenica i listova stabala, a zatim uništavanjem. Hemijskim sredstvima, koje se primjenjuju prije cvjetanja ili poslije cvjetanja biljki. Zimski moljac (Operophtera brumata) Napada više od 100 vrsta drvenastih biljnih vrsta. Nametnik koji nanosi velike štete u parkovima, šumama i voćnjacima. Kod leptirova je jasno izražen polni dimorfizam. Mužijaci imaju razvijena krila širine 2-2,5 cm, žutog ili tamno-sive boje. Ženke imaju jako skraćena krila i ne mogu leteti. Leptiri se pojavljuju u prirodi dosta kasno, krajem septembra a u južnoj Evripi čak i u novembru. Jajašca koja prezimljavaju polažu u kori neposredno uz pupoljke. U periodu od mjesec dana ženka moljca polaže oko 350 jajašaca. Gusjenica izlaze u momentu bubrenje pupoljaka pri čemu uništava popoljke a kasnije i mlade listove. Odrasle gusjenice su svjetlo-zelene sa zelenom glavom i tri svetle linije po bokovima tela. Pri masovnom razmnožavanju silno uništavaju voćnjake jabuka, kruške, aronije, a u šumama hrast, brest i druge vrste rastinja. Najezda nametnika ostavlja potpuno ogoljeno drveće umotano u paučinu, a gusenice u vise u paučini sa mladica. Krajem maja ili početkom juna gusenice prelaze u stadijum lutke u zemlji na dubini od oko 10cm ili u šumskoj stelji okolo stabala. Lutka se razvija oko četiri meseca. Mužijaci imaju razvijena krila širine 2-2,5 cm, žutog ili tamno-sive boje. Protiv ovih moljaca se nije teško boriti, jer se gusenice hrane lišćem i odmah može da se vidi. Sad zavisi koliki je voćnjak Aronije, da li se može stići pokupiti što veći broj gusenica. A za biljne vaši pobrinuće se bubamare Gusjenica izlaze u momentu bubrenje pupoljaka pri čemu uništava popoljke a kasnije i mlade listove. Odrasle gusjenice su svjetlozelene sa zelenom glavom i tri svetle linije po bokovima tela Suzbijanje bolesti, štetočina i korova u organskoj proizvodnji Suzbijanje bolesti, štetočina i korova u organskoj proizvodnji predstavlja vrlo veliki problem jer nije dozvoljena primjena hemijskih sredstava (pesticida) koji se, inače, primjenjuju u konvencionalnoj (klasičnoj) proizvodnji. Zaštita u organskoj proizvodnji zasniva se na pricipu sprečavanje pojave štetnih organizama (bolesti, štetočina i korova), a ne njihovom liječenju kada se pojave. Zbog toga se prioritet daje korištenju preventivnih i odbrambenih mjera. Preventivne mjere: Agrotehničke mjere - Izbor parcela, Izbor otporne sorte, Obrada zemljišta, Poštovanje vremena sadnje i gustine sklopa biljaka, Đubrenje, Plodored, Udruživanje usjeva, Uspostavljanje cvjetnih pojaseva i dr. Higijenske mere - Zdrav i kvalitetan sadni materijal, Higijena zemljišta, Voda za zalijevanje, Sakupljanje i uništavanje zaraženih dijelova biljaka, Čišćenje i dezinfekcija oruĎa i alata Odbrambene mjere: 1./ Biološke mjere - Preparati na bazi virusa, bakterija i gljiva, Nematode, Korisni insekti – bubamare, uholaže, parazitne osice, Grinje, Ptice – senice i djetlići, Ježevi, krtice, slijepi miševi. 2./ Fizičke mjere - Sakupljanje štetnih insekata i njihovo uništavanje, Upotreba feromonskih klopki, ljepljivih kartona u boji, Primamljivanje hranom - mekinje, melasa, slatki sokovi, pivo, Odbijanje mirisom, svetlošću i zvukom, Sakupljanje zaraženih biljnih dijelova, Spaljivanje insekata i korova gasom i dr. 3./ Hemijske mjere - Hemijska sredstva se koriste kada preventivne mjere ne mogu dati zadovoljavajuće reztultate. Tu spadaju: 1.Feromoni – hemijska sredstva slična hormonima koje stvaraju i emituju insekti i koriste za primamljivanje insekata sa velikih rastojanja, 2.Fungicidi – za dezinfekciju sjemena – preparati na bazi bakra, masna soda, kalijum permanganat, cinkoksid, biljni ekstrakti, 3.Sredstva za zimsko tretiranje – kuhinjska so, kalijum permanganat, kalijumov sapun, sumpor, mineralna ulja, 4.Sredstva za tretiranje tokom vegetacije - preparati na bazi bakra, preparati na bazi sumpora, kalijum permanganat, krečni sulfat, kameno brašno, kokosovo brašno, propolis,cinkoksid, Insekticidi – nikotin, piretrin, kvasija, rotenon, vodeni rastvor duvana, želatin, kalijumov sapun i dr., Fizičko mehaničke mjere Skidanje i spaljivanje gusjeničijih gnijezda Sakupljanje i spaljivanje zaraţenih dijelova ili insekata Obrada zemljišta u optimalnim uslovima Upotreba raznih mašina usisivača Kopanje zaštitnih kanala Upotreba klopki Feromonske klopke Hemijske mjere fungicidi Za dezinfekciju sjemena: - Preparati na bazi bakra - Masna soda - Cink oksid.... - Biljni ekstrakti Za zimsko prskanje - Kalijum permanganat - Kuhinjska so (4% protiv pepelnice) - Gorka so - Sumporni preparati u vidu paste - Bijela ulja mineralnog i biljnog porijekla U toku vegetacije Preparati na bazi bakra i sumpora Soda bikarbona (2% protiv pepelnice) Propolis, sapuni, staklena voda, mlijeko i surutka (protiv gljiva i virusa) Insekticidi Nikotin Ugljendioksid i azot za suzbijanje skladišnih štetočina Piretrin (prirodni) Kalijev sapun Ljekovite trave (kopriva, kamilica, maslačak, luk), veoma su pogodni za proizvodnju bioloških preparata Dozvoljena sredstva za zaštutu billja u organskoj proizvodnji: Azadiractin Iz Azadirachata indica (neemim ulje) / Insekticid, Ekstrat (vodeni rastvor) iz Nicotiana tabacum / Insekticid, Piretrin ekstrahovan iz Chrusanthemum cinerarifolium /Insekticid, Rotenon ekstrahovan iz Deris spp. i Terphrosia spp. / insekticid, Kvazija ekstrahovana iz Qvassia amara / Insekticid, repelent, Želatin /Insekticid, Biljna ulja (ulje od metvice, crnogorčine smole, kima) / Insekticid, akaricid, fungicid i materija za ometanje rasta, Lecitin / Fungicid, Pčelinji vosak, Hidrolizovane belančevine /mamac Ostala dozvoljena sredstva za zaštitu bilja koja se trdaicionalno koriste u organskoj proizvodnji: Krečni sulfat (kalcijumov polisulfid) / Fungicid, insekticid, akaricid, Mineralna ulja / Fungicid, insekticid, Kalijum permanganat / Fungicid, baktericid, Sumpor / Fungicid, akaricid, repelnet, Bakar u obliku bakarnog hidroksida, bakarnog oksihlorida, trobaznog bakarnog sulfata, bakarnog oksida /Fungicid Kalijumov sapun (mazivi sapun) / Insekticid, Parafinsko ulje / Insekticid, akaricid, Kvarcni pesak / Repelent,
© Copyright 2024 Paperzz
