close

Enter

Log in using OpenID

13_2011_Prosinac - Općina Gornji Mihaljevec

embedDownload
GODINA 6
BROJ 13
PROSINAC 2011.
OTVORENJE CESTE U BADLIČANU
i DRAGOSLAVEC BREGU
PRVACI IV. HRVATSKE ŠAHOVSKE LIGE
PRVACI III. MEĐIMURSKE LIGE ZAPAD
MIHALOVČAN 2
U subotu, 12. 11. 2011. god., otvorena je prva od pet cesta predviđenih za sanaciju u sklopu programa EIB II. Radi se o
putu koji vodi od igrališta u Badličanu prema Franju Novaku, u dužini od 612,71
metara i investiciji vrijednoj 536.023,56
kn. Sredstva za ovaj projekt u iznosu od
80% osigurala je država, a ostatak Općina
Gornji Mihaljevec iz svog proračuna, uz
djelomičnu pomoć mještana koji žive uz
tu prometnicu. U svom govoru načelnik
AKTUALNI SAT
Općine Franjo Kovačić istaknuo je veliku važnost ovakvih projekata zbog problematike iseljavanja ljudi iz našeg kraja.
Ovakvim i sličnim projektima olakšava
se i poboljšava kvaliteta života mještana
naše Općine i osiguravaju se bolji uvjeti za
ostanak. U ime Vlade Republike Hrvatske
cestu je otvorio Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko, a blagoslovio
ju je naš župnik velečasni Ivan Vugrinčić.
Prisutnima se obratila i saborska zastupnica Sunčana Glavak, koja je pohvalila rad
općinskih vlasti, a nazočni su bili i bivši
saborski zastupnik Vladimir Ivaković,
dogradonačelnik grada Preloga Ljubomir
Kolarek, vijećnici Općine Gornji Mihaljevec, predsjednici
Mjesnih odbora naselja naše općine i
popriličan broj mještana. Uzvanike i
posjetitelje je lijepo
ugostio
domaćin,
predsjednik Mjesnog
odbora
Badličana
Dražen
Hatlak,
koji je uz pomoć
mještana organizirao pripremu jela i
pića za sve prisutne.
(lk)
PROSINAC 2011.
PROSINAC 2011.
AKTUALNI SAT
MIHALOVČAN 3
OTVORENA I DRUGA DIONICA CESTE
U SKLOPU PROGRAMA EIB II
U subotu, 26. 11. 2011., otvorena je i druga dionica ceste obuhvaćene projektom sanacije cesta na području Općine Gornji Mihaljevec, u sklopu programa EIB II. U prisutnosti velikog broja mještana,
vikendaša i gostiju otvorena je dionica ceste u Dragoslavec Bregu,
prema Trupkoviću i Nadi Kraljić, u dužini od 302,94 m. Financijska
vrijednost projekta je 368.422,26 kn, od čega 80% financira Vlada
Republike Hrvatske, a 20 % od ukupnog iznosa Općina Gornji Mihaljevec. Vrpcu je prerezao, i time otvorio cestu, podpredsjednik Vlade
Ivan Domagoj Milošević, a u tome su mu pomogle Nikolina Horvatić i Dorotea Miljančić. Osim podpredsjednika Vlade, događaju su
nazočili i saborska zastupnica Sunčana Glavak i direktor Međimurje
plina Vladimir Ivković, koji uvijek podržavaju projekte u našoj Općini, a pri sutni su bili i direktor Tegre Ivan Kolarić, direktorica Međimurje projekta Danica Medved, vijećnici Općinskog vijeća Općine
Gornji Mihaljevec i predsjednici Mjesnih odbora naselja naše Općine.
Prigodni program izvele su Patricija Miljančić, Karla Horvatić i
Samanta Bauer. Kako ističe predsjednik Mjesnog odbora Dragoslavec Brega, Konrad Brezarić, ovo je projekt na koji su mještani tog
naselja čekali više od deset godina, stoga je za njih iznimno značajan.
U organizaciji Mjesnog odbora, uz pomoć vrijednih domaćica tog naselja, pripremljen je i prigodni domjenak s domaćim delicijama za sve
prisutne.
(lk)
MIHALOVČAN 4
AKTUALNI SAT
SANACIJA CESTA IZ PROGRAMA EIB II
Sukladno odluci Općinskog vijeća sa 7. sjednice, održane 12. ožujka
2010. godine, svaki vlasnik stambene nekretnine
(kuće, kuće za odmor),
koja se nalazi na dionici
ceste predviđene za sanaciju, mora sufinancirati
sanaciju iste sa 1.000,00
kuna, osim dionice u
naselju Vugrišinec - put
prema
Dvanajščaku,
gdje sufinanciranje iznosi 500,00 kuna.
Radovi na sanaciji
cesta započet će tek nakon što se izvrši obveza
s osnove navedenog sufinanciranja od strane građana.
(sc)
BAD L IČ A N
OBAVLJANJE
ZIMSKE
SLUŽBE U SEZONI
2011./2012.
Kao i prijašnjih
godina, poslove zimske službe na području
naše Općine, u sezoni 2011./2012. god.
obavljat će Vilim Novak iz Gornjeg Mihaljevca 43.
Ukoliko nastanu
problemi u funkcioniranju zimske službe, građani se moraju
obratiti predsjednicima Mjesnih odbora,
koji će nakon toga stupiti u kontakt sa izvršiteljem poslova zimske službe i riješiti
nastali problem.
MART IN U ŠEV EC
U mjesecu listopadu ove godine započela
je realizacija projekta sanacije cesta na području naše Općine, u sklopu programa EIB
II. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva provelo je postupak javne nabave, te je za izvođača radova
izabralo trgovačko društvo Tegra d.o.o. Čakovec. Vrijednost ugovorenih radova iznosi
2.005.863,75 kuna. Općina Gornji Mihaljevec sudjeluje u financiranju 20% ugovorenog
iznosa (s PDV-om 401.172,75 kuna). Sanacija obuhvaća slijedeće dionice cesta:
Badličan - od igrališta prema Franju Novaku kbr. 31 dužine 612,74 m - 536.023,56
kuna s PDV-om.
Dragoslavec Breg - dionica prema Trupkoviću i Nadi Kraljić dužine 302,94 m 368.422,26 kuna s PDV-om.
Martinuševec - dionica od Flinčeca do
Baisa dužine 421,29 m - 431.272,92 kuna s
PDV-om.
Vugrišinec - put prema Dvanajščaku
dužine 378,69 m - 246.939,30 kuna s PDVom.
Vukanovec - Zanjkova graba - Brzinka-most - Dražen Škvorc dužine 522,74 m 423.205,71 kuna s PDV-om.
ODRŽAN I DRUGI KOLEGIJ
MJESNIH ODBORA
Na Kolegiju predsjednika Mjesnih
odbora naselja Općine Gornji Mihaljevec, održanom 25. 10. 2011. godine, raspravljalo se o mnogim važnim točkama
dnevnog reda. Napravljena je analiza cesta kojima je potrebno zimsko održavanje
od strane Općine, dogovorena je naplata
naknade za korištenje domova kulture i
vatrogasnih domova, te je odlučeno da će
domaćin tradicionalnog božićnog koncerta
Naši za naše 2011. biti Mjesni odbor Tupkovec. Predsjednici su dobili informacije o
realizaciji projekta Sanacija nerazvrstanih
cesta na području Općine Gornji Mihaljevec - EIB II, koji je u postupku, te su obaviješteni da je riješen problem oborinske
odvodnje u naselju Preseka (kapelica-granični prijelaz). Na kolegiju je istaknuta i
potreba popisivanja lokacija na kojima je
potrebno postaviti prometne znakove ograničenja.
(lk)
PROSINAC 2011.
SJEDNICE OPĆINSKOG
VIJEĆA
Na 15., 16., 17., 18. i 19. sjednici Općinskog vijeća usvojene su slijedeće značajne odluke:
Godišnje izvješće o izvršenju proračuna
Općine Gornji Mihaljevec za 2010. godinu;
Odluka o prodaji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na
području Općine Gornji Mihaljevec za katastarsku Općinu Martinuševec;
Odluka o odabiru najpovoljnije ponude
za obavljanje dimnjačarskih poslova na području Općine Gornji Mihaljevec;
Plan motrenja, čuvanja i ophodnje otvorenog prostora u pred žetvenoj i žetvenoj
sezoni u 2011. godini za Općinu Gornji Mihaljevec;
Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju visine naknade za dodjelu
grobnog mjesta i drugih naknada za korištenje groblja u Gornjem Mihaljevcu;
Odluka o provođenju ankete za naselje
Križopotje;
Izvješće o izvršenju proračuna Općine
Gornji Mihaljevec za razdoblje od 01. 01.
do 30. 06. 2011. godine;
Odluka o davanju u zakup javne površine u svrhu obavljanja pokretnih radnji;
Odluka o davanju u zakup javne površine za postavljanje pokretnih štandova;
Odluka o prihvaćanju Sporazuma o osnivanju Javne vatrogasne postrojbe Čakovec
sa sjedištem u Čakovcu, Stjepana Radića 5;
Odluka o potpisivanju Sporazuma o preuzimanju otpada;
Odluka o vrijednostima jediničnih iznosa za položajne zone;
Odluka o broju etaža koje se mogu ozakoniti na nezakonito izgrađenoj zgradi;
Program o namjenskom utrošku sredstava od naknade za ozakonjenje nezakonito
izgrađenih zgrada;
Odluka o kupnji nekretnine za potrebe
parkirališta uz groblje u Gor. Mihaljevcu;
Zaključak o prihvaćanju Izvješća o
obavljenom uvidu u proračun i financijske
izvještaje za 2010. godinu;
Prijedlog Odluke o imenovanju osobe
za obavljanje pregleda umrlih osoba (mrtvozornika) za područje općine Gornji Mihaljevec;
Odluka o financiranju članarine za bibliobus 2012. godine;
Odluka o lokacijama i uvjetima prodaje
robe na štandovima i klupama izvan tržnice
na malo, prodaja putem kioska, prodaje putem automata i za prigodnu prodaju;
Odluka o uvjetima za obavljanje pokretne radnje na području Općine Gornji Mihaljevec;
Odluka o prodaji zemljišta poduzetničke
zone Krč Gornji Mihaljevec;
Odluka o sufinanciranju boravka djece u
dječjim vrtićima;
Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o priključenju na komunalne vodne građevine;
Odluka o imenovanju Povjerenstva za
zaštitu potrošača Općine Gor. Mihaljevec.
PROSINAC 2011.
AKTUALNI SAT
MIHALOVČAN 5
Izgradnja septičke jame
i uređenje parkirališta
kod Doma kulture
Gornji Mihaljevec
Radove na izgradnji septičke jame kod Doma kulture Gornji Mihaljevec izveo je obrtnik Radovan Jambrović iz Preseke. Vrijednost izvedenih radova iznosi
29.776,60 kuna. Nadzor nad radovima provodilo je
trgovačko društvo Princon d.o.o. iz Čakovca.
Trgovačko društvo Tegra d.o.o. iz Čakovca izvelo
je sanaciju parkirališta (asfaltiranje) kod Doma kulture
Gornji Mihaljevec. Izvedeni su radovi u vrijednosti od
86.175,13 kuna. Nadzor je vršilo trgovačko društvo
Međimurje projekt d.o.o. iz Čakovca.
(sc)
Skupljanje guma na
području Općine
Gornji Mihaljevec
Općina Gornji Mihaljevec organizirala je
15. lipnja 2011. akciju prikupljanja otpadnih
guma na svom području. Gume su prikupljane posebnim vozilom i privremeno su odlagane na zemljište poduzetničke zone Krč Gornji
Mihaljevec. Prikupljeno je cca 500 komada
raznih guma. Trgovačko društvo Gumi ImpexGRP d.d. iz Varaždina iste je besplatno odvezlo na odgovarajuću deponiju.
(sc)
U Preseki riješen
problem oborinske
odvodnje
Nakon dugog niza godina riješen je problem oborinske odvodnje u naselju Preseka,
na dionici ceste kapela-granica Godeninci.
Radove je izvodio obrtnik Dragutin Bogdan
iz Zebanec Sela. Izvršeni su slijedeći radovi:
rezanje asfalta, izgradnja propusta (16 m),
zatrpavanje dijela jarka i iskop jarka u
dužini od 120 m. Vrijednost radova je
14.651,76 kuna.
(sc)
MIHALOVČAN 6
PROSINAC 2011.
AKTUALNI SAT
Sanacija puta prema Kalaju i Korunićima
Za uređenje puta u naselju Vugrišinec (dionica prema Kalaju i Korunićima) utrošeno je 5737,95 kuna. Radovi su obuhvaćali izgradnju propusta i iskop jarka u dužini od 95 metara.
(sc)
PREDSJEDNICI VIJEĆA MJESNIH ODBORA OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC
Dražen Hatlak
Dragutin Hunjadi
Konrad Brezarić
Robert Kos
Stanko Golub
Zdravko Šafarić
Josip Novak
Radovan Jambrović
Josip Petković
Mario Zadravec
Željko Dvanajščak
Mladen Borko
Badličan 5
Bogdanovec 20
Dragoslavec Breg 81
Dragoslavec Selo 16
Gornja Dubrava 83
Gornji Mihaljevec 23
Martinuševec 17
Preseka 26
Prhovec 5
Tupkovec 18
Vugrišinec 79
Vukanovec 18
040/584-063
040/899-170
040/899-065
040/899-231
040/899-201
040/899-195
040/830-155
040/584-057
040/584-003
040/857-354
040/857-412
040/899-228
098/180-0643
098/173-8428
098/198-8979
091/502-0302
098/980-2750
098/493-296
098/241-360
098/948-5115
098/426-976
091/1225-071
Predsjednik VMO Badličan
Predsjednik VMO Bogdanovec
Predsjednik VMO Dragoslavec Breg
Predsjednik VMO Dragoslavec Selo
Predsjednik VMO Gornja Dubrava
Predsjednik VMO Gornji Mihaljevec
Predsjednik VMO Martinuševec
Predsjednik VMO Preseka
Predsjednik VMO Prhovec
Predsjednik VMO Tupkovec
Predsjednik VMO Vugrišinec
Predsjednik VMO Vukanovec
UREĐENJE PUTEVA U NASELJU
TUPKOVEC
Tupkovec je naselje Općine Gornji
Mihaljevec, koje ima najviše neasfaltiranih dionica cesta. Održavanje istih iziskuje
kontinuirano šljunčanje. Za sanaciju (asfaltiranje) makadamskih puteva potrebno je
izraditi projektnu dokumentaciju, za što je
MEĐIMURSKE VODE d.o.o.
za vodnogospodarsku djelatnost,
vodoopskrbu i odvodnju
40000 ČAKOVEC, Matice hrvatske 10
prikupljena inicijalna ponuda. Prema ponudi izrada dokumentacije iznosi 70.867,68
kuna. Općina će za izradu potrebne dokumentacije tražiti sufinanciranje od strane
Ministarstva regionalnog razvoja putem
prijave na natječaj.
(sc)
tel. 040/ 37 37 00
fax 040/ 37 37 71
[email protected]
www.medjimurske-vode.hr
COPMPANY WITH
INTEGRATED MANAGEMENT SYSTEM
CERTIFIED BY DNV
ISO 9001-14001-22000
PROSINAC 2011.
AKTUALNI SAT
MIHALOVČAN 7
ZBOROVI
GRAĐANA
U proljetnom periodu
održani su zborovi građana
u nekoliko naselja Općine
Gornji Mihaljevec. Na svim
zborovima građani su imali
priliku čuti o realiziranim
planovima tijekom proteklog razdoblja i plan rada
za 2011. godinu.
Zbor građana u Vukanovcu održan je 15. svibnja 2011. godine
Zbor građana Bogdanovca održan je 17. lipnja 2011. godine
Zbor građana Tupkovca
održan je 05. lipnja 2011. godine
MIHALOVČAN 8
PROSINAC 2011.
AKTUALNI SAT
OBILJEŽEN DAN MRTVIH
Svake se godine na ovaj praznik prisjećamo ljudi koji su
na neki način obilježili naš život, a nema ih više među nama,
paleći svijeće na njihove grobove. Tom su prilikom općinski čelnici zajedno sa Udrugom dragovoljaca i veterana domovinskog rata, Ogranak Gornji Mihaljevec, zapalili svijeće
na grobove naših mještana, koji su se borili u Domovinskom
ratu. To su: Franjo Branda, Ivan Branda, Anđelko Kraljić,
Ivan Trokter, Josip Cmrečnjak, Josip Petković i Franjo
Kralj. Nakon posjeta groblju, još su jedamput zapalili svijeću
kraj spomenika Krist iz Farkašića, gdje je župnik poveo zajedničku molitvu za sve domoljube, koji su dali život za domovinu.
(lk)
U SPOMEN GRADU HEROJU
„Zar pokraj dviju rijeka Vukovar mora plivati baš u krvi? U ruševinama i vatri koju su
prouzročile zapaljive bombe.“
Siniša Glavašević
Prošlo je 20 godina od pada Vukovara, grada u kojem je rat pokazao svoje najgore lice.
Tužna obljetnica, koja se u svečanom tonu obilježava diljem cijele Hrvatske, obilježena je i u
našoj Općini. Udruga dragovoljaca i veterana
Domovinskog rata, Ogranak Gornji Mihaljevec i
Općina Gornji Mihaljevec
organizirali su, u spomen
ovom gradu heroju i svima koji su stali u njegovu
obranu, te proživaljavali
ratna razaranja, paljenje
svijeća od Doma kulture
prema crkvi Svete Katarine u Gornjem Mihaljevcu.
Okupio se poveći broj naših mještana, koje je Općina počastila toplim čajem i
kuhanim vinom, a poslužili
su ih Antun Angel i Franjo Kovačić mlađi. (lk)
PROSINAC 2011.
AKTUALNI SAT
MIHALOVČAN 9
ČETIRI BREGA U DRAGOSLAVEC SELU
Na Dan pobjede i Dan domovinske zahvalnosti, 5. 08. 2011. NK Vučetinec u suradnji sa VMO Dragoslavec Sela u Dragoslavec Selu po prvi puta je organizirao turnir
pod nazivom Med četiri brega, među koja su,
osim organizatora, uključeni Okrugli Vrh i
Dragoslavec Breg. Na turniru se natjecalo u
malom nogometu za djecu i odrasle, bacanju
kamena s ramena, tip-topu, visećoj kuglani,
pikadu, kartanju bele, potezanju užeta i u
kupu pjevača. Najbolji u nogometu za odrasle i djecu, kao i bacanju kamena s ramena,
te pikadu, bio je NK Vučetinec. Dragoslavec
Selo prednjačilo je u igri Tip-Top, potezanju
užeta i kupu pjevača, Okrugli vrh u kuglanju, a Dragoslavec Breg u kartaškoj igri beli.
Prema ukupno osvojenim bodovima četvrto
mjesto osvojila je ekipa Dragoslavec Brega,
treće Okrugli Vrh, drugo mjesto Dragoslavec Selo, dok je prvo mjesto osvojila ekipa
NK Vučetinca, koja je dobila pehar u trajno
vlasništvo, kao i prelazni pehar. Četiri brega
nastaviti će međusobno natjecanje sljedeće
godine, a svaki domaćin može pozvati i svog
gosta i uključiti ga u igre.
Igre su izazvale veliki interes natjecatelja i gostiju u svim disciplinama, a ponajviše
igra nazvana kup pjevača, gdje
su pjevači amateri izazvali veliko
oduševljenje gostiju, koji su ih
nagradili velikim pljeskom. Specjalni žiri, sastavljen od po jednog člana iz svakog brega, donio
je odluku da je najljepše pjevala
Slavica Novak iz Dragoslavec
Sela, uz pratnju glazbenog sastava Mohokos.
Organizatori igara pobrinuli su se i za tombolu (srečolov),
pa je tako svaki gost i natjecatelj
imao sreće ako je kupio tombolsku
kartu, jer je svaka bila dobitna.
Osim u poklonima s tombole,
posjetitelji su uživali u kulinarskim specijalitetima, a posebno u
bograču, kojeg su spremili kuhari
iz Vučetinca, kao i dobrom piću,
te kavi kojom je posjetitelje počastio organizator.
Međusobno druženje nastavilo se do juŽeljko Fajs
tarnjih sati.
MIHALOVČAN 10
AKTUALNI SAT
KOLEGIJ PREDSJEDNIKA
PROSINAC 2011.
MJESNIH ODBORA
O B A V I J E S T
O NAČINU ZBRINJAVANJA ELEKTRIČNOG
I ELEKTRONIČKOG OTPADA (EE OTPAD)
Električni i elektronički otpad (EE otpad)
je: otpadna električna i elektronička oprema
uključujući sklopove i sastavne dijelove, koji
nastaju u gospodarstvu (industriji, obrtu i
slično), te EE otpad iz kućanstva, odnosno
otpadna električna i elektronička oprema nastala u kućanstvima ili u proizvodnim i /ili
uslužnim djelatnostima kad je po vrsti i količini slična EE otpadu iz kućanstva.
U električni odnosno elektronički otpad spadaju:
Veliki kućanski uređaji
Mali kućanski uređaji
Oprema informatičke tehnike (IT) i oprema za telekomunikacije
Oprema široke potrošnje za razonodu
Rasvjetna oprema
Električni i elektronički alati (osim velikih nepokretnih industrijskih alata)
Igračke, oprema za razonodu i športska
oprema
Medicinski uređaji (osim implantiranih
uređaja)
Instrumenti za nadzor i upravljanje
Samoposlužni aparati
Ovlaštena osoba za skupljanje EE otpada (skupljač) je pravna ili fizička osoba koja
sukladno Zakonu o otpadu ima dozvolu za
obavljanje djelatnosti skupljanja EE otpada i
ovlaštenik je koncesije za skupljanje EE otpada. To je u Hrvatskoj FLORA VTC d.o.o.
Ukoliko postoji potreba za odvozom
nekog od gore navedenog otpada obratite
se na:
besplatni telefon broj 0800 444 110
SMS-om na broj 098 444 110
e-mailom: [email protected]
Odvoz EE otpada je BESPLATAN.
Živimo u vrijeme kada se osjetno primjećuje
smanjena aktivnost na svim područjima, pa tako
i na području djelovanja MO Vukanovec. Recesija, smanjene potpore iz županijskih i državnih
proračuna, izostanak sredstava iz EU fondova
uzrokuju zaustavljanje definiranih planova.
Unatoč svemu tome, ipak se polako kreće,
barem što se tiče Mjesnog odbora Vukanovec.
U posljednjih desetak godina na području MO
Vukanovec, svake godine napravi se barem
malo, što ne ovisi samo o nama, već višim silama, ali u dobroj suradnji sa Općinskim vodstvom, možemo biti zadovoljni postignutim.
Osim onih svakodnevnih aktivnosti oko
održavanja lokalnih brežnih puteva, posipavanjem šljunka, održavanjem bankina i iskopom
odvodnih jaraka, održavanje prohodnosti cesta
u zimskom periodu, realizirani su i neki drugi
projekti.
Bilo bi teško detaljno nabrojiti sve aktivnosti i projekte koji su se u posljednjih desetak
godina realizirali na području MO Vukanovec.
Bilo je to vrijeme kada su tri puta održani lokalni izbori i kada je došlo do promjena vlasti u
Općini. Ipak, mora se priznati kako su građani
MO Vukanovec zainteresirani za događanja u
Općini Gornji Mihaljevec, tako i na području
Mjesnog odbora Vukanovec. To se sigurno
može primijetiti i prema broju naših građana
uključenih u rad Općinskog vijeća, gdje je uvijek bilo uključeno najviše članova iz Vukanovca. U sadašnjem sazivu to su Zvonko Novak
(Uradi sam), Stanko Janež, Zvonimir Jularić,
Dragutin Novak i Mladen Borko (prijašnji
sazivi Josip Horvatić i Vladimir Petković).
U vremenu od 2001. – 2011. izvršeno je asfaltiranje dijela županijske ceste od Zadravec
Antuna prema Holcinger Antunu, asfaltirana
je dionica ceste prema Gornjoj Dubravi, uspon
Brzinke i Zelene trate, te su prošireni svi lokal-
ni putevi i iskopani odvodni kanali. Asfaltiran
je lokalni put prema Jularić Zvonku u dužini
oko 700 m, sanirana je deponija smeća i modernizirana cesta od Jularić Zvonka prema Novak
Zoranu (cesta je bila zatvorena dvadesetak godina), izgrađen je most prema Škvorc Draženu u Zanjkovoj grabi, uz pomoć i financiranje
Međimurskih voda, izvršena je sanacija Doma
kulture Vukanovec (uz Ministarstvo kulture
RH), u više etapa – popravak krovišta i prekrivanje crijepom (umjesto salonit ploča) - bojanje
unutrašnjosti i omogućavanje natjecanja u stolnom tenisu, - ugradnja cjelokupne nove vanjske PVC stolarije i žaluzina - rekonstruirane
električne instalacije, - asfaltirana je površine
ispred ulaza u Dom kulture, prošireno raskršće
kod kapele prema Gornjoj Dubravi, rekonstruirana niskonaponska mreža (na više lokacija),
postavljanjem novih betonskih stupova i novog
kabela koji omogućava i postavljanje vanjske
rasvjete, koja je također postavljena gdje je to
moguće. Prema zahtjevima i pristanku građana, na nekoliko lokacija ucrtani su putevi koje
će Općina preuzeti, te će se uvrstiti u redovno
održavanje.
Sigurno je kako sve učinjeno nije i kraj potreba MO Vukanovec. Najveći problem, kako
u Općini tako i kod nas, su nerazvrstane ceste,
odnosno njihovo održavanje. Na našem terenu
koji je bregovit, navoz šljunka nije najbolje rješenje za sanaciju, jer oborinske vode svaki puta
odnose šljunak u doline - te je opet je potrebno
iznova šljunčanje, što je opet novi trošak, i tako
ponovo iz godine u godinu. Istina je kako je
puno bolje od kada se dovozi lomljeni šljunak,
koji se ipak donekle učvršćuje u podlogu ceste.
Također je problem i zimi kada, kod manjeg
snijega, ralica odnese šljunak u odvodne jarke, pa se zato nastoji izbjegavati navoz šljunka
pred zimu.
RAD MJESNOG ODBORA VUKANOVEC 2001. – 2011.
Kolegij predsjednika mjesnih odbora
Općine Gornji Mihaljevec održan je 21. 06.
2011. s početkom u 20:00 sati u vijećnici
Doma kulture u Gornjem Mihaljevcu.
Prva točka dnevnog reda odnosila se na
sufinanciranje sanacije nerazvrstanih cesta na
području Općine Gornji Mihaljevec – program EIB II. Predsjednici mjesnih odbora
složili su se da domaćinstva pokraj kojih prolaze prometnice previđene za asfaltiranje moraju sufinancirati radove u iznosu od 1000,00
kuna. Iznimka je dionica Vugrišinec, gdje je
određeno sufinanciranje sa 500,00 kuna po
domaćinstvu, jer već postoji grubi sloj asfalta, kojeg je potrebno hitno sanirati, kako se
ne bi dalje oštećivao. Radi se o simboličnom
sufinanciranju. Zaključak je kolegija da se
novčana sredstva moraju prikupiti prije nego
se započne s radovima na tim dionicama.
Druga točka dnevnog reda bio je dogovor
oko sudjelovanja na seoskim igrama na Danima lipe 2011. godine.
Pod trećom točkom raspravljalo se o
održavanju nerazvrstanih cesta na području
Općine Gornji Mihaljevec kroz ljetni period.
Nekoliko predsjednika mjesnih odbora pohvalili su Konrada Brezarića, kao predsjednika
Odbora za komunalne djelatnosti, prostorno
planiranje, zaštitu potrošača i okoliša, zbog
odličnog angažmana oko održavanja i šljunčanja nerazvrstanih cesta. Podržan je i način
organizacije u Općini, što pridonosi najefikasnijem i najbržem saniranju nerazvrstanih
cesta, posebno nakon nevremena i slično.
Pod točkom ostalo predsjednici mjesnih
odbora obaviješteni su o akciji prikupljanja
guma prilikom skupljanja krupnog otpada na
području Općine Gornji Mihaljevec.
(sz)
Zbog toga što se šljunak-novac, zabija u
zemlju, uvijek predlažemo da se što više cesta
rekonstruira i postavi asfalt, a što opet ovisi o
sredstvima kojima raspolaže Općina. Tako je
i ove godine asfaltirana relacija u Zanjkovoj
grabi, nastavak od Brzinke do Srša Zorice (uz
sufinanciranje građana), dok će ostatak ceste
prema Vrhu ostati bez rekonstrukcije, a baš na
tom dijelu, u Zanjkovom bregu, postoje problemi sa oborinskim vodama i bujicama koje
zbog količina voda i brzine, kopaju jarke po
cesti i odnose šljunak.
Upućen je i zahtjev (preko Općine) ŽUC-u
za popravak i postavljanjem finog sloja asfalta na prometni trak županijske ceste na relaciji
Gornji Mihaljevec-Rasadnik (Zadravec A.), sa
sanacijom kanala za odvodnju oborinskih voda.
Kanali su se s vremenom zatvorili odronjenom
zemljom i nanosom mulja, te se voda kod većih
padalina zaustavlja na kolniku i stvara velike
preljevne bujice koje su opasne za sudionike u
prometu (zimi se smrzavaju i čine velike ledene
površine).
Uz sve aktivnosti MO Vukanovec tradicionalno organizira Proštenje kod kapele (Glažar),
učestvuje u Danima lipe, te podržava sve ostale
humanitarne, kulturne i sportske aktivnosti na
području Općine.
Za slijedeće razdoblje planira se nastavak
asfaltiranja preostalih dionica lokalnih prometnica, obnova vanjske fasade i uvođenje plina i
grijanja u Društveni dom, rekonstrukcija preostalih NN mreža te rješavanje ostalih potreba
koji će se s vremenom javljati.
Mladen Borko
PROSINAC 2011.
AKTUALNI SAT
MIHALOVČAN 11
POLAGANJE VIJENCA KOD
SPOMENIKA U MARTINUŠEVCU
Na Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, potpredsjednica Općinskog vijeća,
Mirjana Novak i načelnik Općine Gornji
Mihaljevec, Franjo Kovačić položili su
vijenac kod spomenika žrtvama fašizma u
Martinuševcu. Prisutni su bili i Općinski
vijećnici, predstavnici Mjesnih odbora
Općine Gornji Mihaljevec i članovi Mjesnog odbora Martinuševec, na čelu sa
predsjednikom Josipom Novakom. On
je, kao dobar domaćin, organizirao i prigodni doručak, koji su pripremile supruge
članova Mjesnog odbora Martinuševec.
Obnovom spomenika prije nekoliko godina, polaganje vijenca je postala tradicija
i spomen na antifašističku borbu, koja se
vodila i u našem kraju, te se svake godine
okuplja sve više ljudi. S obzirom na pre-
lijepu lokaciju u
šumi, spomenik je
postao i izletnička
točka Martinuševca i naše Općine.
(lk)
DAN DRŽAVNOSTI
OBILJEŽEN OSVOJENIM PEHAROM
Dan državnosti u našoj općini je obilježen polaganjem vijenca kod spomenika Krist iz Farkašića u Gornjem Mihaljevcu. Vijenac su položili članovi Udruge
dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, Ogranak
Gornji Mihaljevec, koji su nakon ovog svečanog čina
nastavili druženje na 17. Sportskom
natjecanju dragovoljaca i veterana
Domovinskog rata Međimurske županije, održanom u Savskoj Vesi.
Natjecale su se 22 ekipe iz raznih krajeva Međimurja, a
naši su veterani osvojili čak tri pehara: u šahu za osvojeno drugo mjesto, u malom nogometu za treće mjesto,
te za treće mjesto u ukupnom poretku natjecateljskih
ekipa.
(lk)
MIHALOVČAN 12
AKTUALNI SAT
DAN DOMOVINSKE
ZAHVALNOSTI
– DAN
BRANITELJA
Dan domovinske zahvalnosti – Dan
branitelja započeo je tradicionalno svetom
Misom za Domovinu i umrle branitelje
iz naše Općine, kao i za ostale poginule
i umrle branitelje u Domovinskom ratu.
Misu je služio naš velečasni Ivan Vugrinčić. Ove godine okupio se velik broj
naših građana. Proslavu Dana domovinske zahavalnosti organizirala je Udruga
dragovoljaca i veterana domovinskog
rata, Ogranak Gornji Mihaljevec. Nakon
polaganja vijenca kod Krista iz Farkašića, druženje je nastavljeno u prekrasnoj
prirodi dvorišta Župnog dvora u Gornjem
Mihaljevcu. Udruga poziva sve građane
da se i iduće godine pridruže proslavi
Dana domovinske zahvalnosti i tako obilježe ovaj najznačajniji dan za branitelje.
Franjo Kovačić
PROŠTENJE
U
MARTINUŠEVCU
Kao i svake godine i ove godine,
točnije 26. lipnja, održana je sveta Misa
kod kapelice Presvetog Srca Isusova u
Martinuševcu. Svetu Misu je predvodio velečasni Ivan Vugrinčić. Okupio
(sz)
se velik broj vjernika.
PROSINAC 2011.
PROSINAC 2011.
AKTUALNI SAT
MIHALOVČAN 13
B L A G DA N T I J E L OVA
Svake se godine u našoj župi svečano obilježava blagdan
Tijelova, kojim želimo obnoviti svoju vjeru u osobu Isusa
Krista. Na svetoj Misi, koju je predvodio naš velečasni Ivan
Vugrinčić, okupio se velik broj vjernika, mještana naše op-
ćine, koji su krenuli u tradicionalnu povorku, predvođenu
vatrogascima. Zajednički su izrazili štovanje euharistije i zahvalili Bogu na tom daru, kojim nam uvijek iznova približa(lk)
va Isusa Krista.
MIHALOVČAN 14
AKTUALNI SAT
PROSINAC 2011.
DA N I L I P E 2 0 1 1 .
Kao i prijašnjih
godina, ovogodišnji
Dani lipe trajali su
tri dana, od 01. do
03. srpnja, a posjetitelji su imali prilike uživati u raznolikom i zanimljivom
programu. U petak je predstavljena izložba
fotografija velečasnog Mirka Pilaja nazvana Natura naturales. Na fotografijama
prevladavaju motivi iz prirode, poput leptira, izlazaka sunca i slično. Kako je i sam
velečasni Pilaj rekao, pokušao je fotografijama dočarati svu ljepotu svijeta koja nas
okružuje, jer je raj svuda oko nas, samo ga
treba znati, vidjeti i prepoznati. Osim zbora
KUU Lipa, koja je i organizirala izložbu,
posjetitelje je uveseljavao kantautor Martin
Srpak iz Donje Dubrave.
PROSINAC 2011.
AKTUALNI SAT
MIHALOVČAN 15
U Z N A K U R A Z N O L I KO S T I
U subotu je druženje nastavljeno uz
promociju zbirke pjesama Na srcu frbant
autorice Rajke Trokter iz Gornjeg Mihaljevca. U lijepo dekoriranom ambijentu, koji
je odisao romantikom, predstavljeno je niz
pjesama od kojih su mnoge izmamile i suze
na lica publike. Zbirku pjesma predstavila
je Dijana Kozjak, recitirali su Jasenka No-
vak, Nada Lovrec, Irena Resman, Sonja
Đuran, Franjo i Lea Kovačić, a svečanosti su pridonijeli pjevački zbor KUU Lipa
Gor. Mihaljevec i trio Tina, Krešo i Božidar Pintarić. S njima je zasvirao i Davor
Trokter, u promociju su pjesmom uljepšali
i Rajkini dragi Terezija, Boris i Dejan.
MIHALOVČAN 16
PROSINAC 2011.
AKTUALNI SAT
DANI LIPE 2011. - SEOSKE IGRE
Natjecatelji su odmjerili snage
u raznim disciplinama: viseća
kuglana, skok u dalj s mjesta,
streljaštvo, bacanje kamena s
ramena, tjeranje obruča i potezanje užeta. Prvo mjesto osvo-
jila je ekipa Bogdanovca, drugo mjesto ekipa Gornjeg Mihaljevca, a treće mjesto ekipa
Dragoslavec Sela. Uz druženje
na prostorima NK Jedinstva u
Gornjem Mihaljevcu, ovogo-
U nedjelju poslijepodne
mještani svih naselja naše općine imali su se priliku ponovo okušati u seoskim igrama.
dišnji Dani lipe su privedeni
kraju u veseloj i dobroj atmosferi.
(lk)
BRZOPOTEZNO PRVENSTVO MEĐIMURJA
Nedjelja je protekla u znaku sporta. Održano je Otvoreno brzopotezno prvenstvo Međimurja u šahu, na
tempo od pet minuta po igraču. Ovo
prvenstvo održano je po prvi puta u
Međimurju, a okupilo je 56 igrača iz
raznih krajeva Hrvatske, što je vrlo
zavidna brojka. U konačnom poretku
prvo mjesto osvojio je Marko Makaj
iz ŠK Bilogora `91, Grubišno Polje,
drugo mjesto osvojio je Saša Vidović
iz ŠK Stridon, Štrigova, a treće njegov
kolega iz kluba, Mario Vidović. Najuspješniji kadeti bili su Vinko Kovač
iz ŠK Strahoninec, Bruno Makovec iz
ŠK Sloboda, Mihovljan, te Marin Zadravec iz ŠK Gornji Mihaljevec. Među
juniorima najbolji su bili Ivan Vujec iz
ŠD Varaždin, Matija Sršan iz ŠK Pre-
tetinec, te Emanuel Škvorc iz ŠK Stridon, Štrigova, a među ženama najbolje su
bile Tami Čolić također iz ŠK Stridon,
Štrigova i Đurđa Špenić iz ŠD Varaždin.
Najbolji u ukupnom poretku su nagrađeni
peharom, a najuspješniji kadeti, juniori i
žene medaljama. Svi šahisti su bili počašćeni ručkom i pićem.
(lk)
PROSINAC 2011.
AKTUALNI SAT
PROŠTENJE U GORNJEM
MIHALJEVCU
Najveće proštenje u našoj Općini, Krolovo,
koje se obilježava 20. kolovoza svake godine,
ove je godine palo na subotu, stoga je i odaziv
mještana podsjećao na neka prijašnja vremena,
kada se je na taj dan okupljao mnogo veći broj
ljudi nego je to uobičajeno posljednjih nekoliko
godina. Nakon svete Mise, koju je služio velečasni Ivan Vugrinčić, mnogi su se zadržali na
štandovima i popili pokoje piće u društvu obitelji
i prijatelja.
(lk)
MIHALOVČAN 17
MIHALOVČAN 18
POLITIKA I GOSPODARSTVO
PROSINAC 2011.
PIKNIK POD BREZAMA
Općinski odbor HDZ-a
i ove je godine organizirao
piknik za svoje članove
i simpatizere, te njihove obitelji. Pikniku pod
brezama, kraj nogometnog igrališta u Gornjem
Mihaljevcu, odazvao se
velik broj ljudi, te je isti
prošao u cijelopopodnevnom sportskom i zabavnom druženju, koje se
odužilo do kasno u noć.
(lk)
ZA BOLJITAK NAŠIH MJEŠTANA
Općinski odbor HDZ-a sastoji se od 16 članova, koji se sastaju uglavnom svaki mjesec. Razmatraju se aktualnosti u Općini, te realizacija izbornog programa po naseljima. U Općin-
skom odboru HDZ-a su predstavnici svakog od naselja, kako
bi bili zastupljeni interesi svakog pojedinog mjesta i njegovih
stanovnika, s ciljem boljitka žitelja cijele Općine.
(lk)
OTVORENA SUNČANA
ELEKTRANA U
KRIŽOPOTJU
Nakon višemjesečnih radova, Goran
Oreški i njegov poslovni partner Marko
Bratković, 1. srpnja u Križopotju prigodnom su svečanošću otvorili prvu sunčanu
elektranu s dvoosnim praćenjem Sunca u
Hrvatskoj. Tu su postavljena četiri motorizirana nosača, tzv. trackera koje senzori
okreću po vertikalnoj i horizontalnoj osi,
da bi fotonaponski moduli što bolje pratili
kretanje Sunca, odnosno uhvatili što više
sunčeve energije. Mala elektrana snage 30
kW godišnje će proizvoditi oko 45 000 kWh
električne energije, koju otkupljuje Hrvatski operater tržišta energijom (HROTE). Uz
brojne uzvanike, vrpcu je prerezao gospodin
Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, rada i podu-
zetništva. Razvoj ovakvih sustava je u Hrvatskoj još uvijek u povojima, što ovom projektu
daje još veću vrijednost. Uspješan dvojac iz
Solektre dokazuje da se uz trud i znanje i
mlada osoba može poslovno realizirati, pa
čak i u našim skromnim uvjetima.
(lk)
PROSINAC 2011.
MIHALOVČAN 19
SPORT
VELIKI MALONOGOMETNI TURNIR
U DRAGOSLAVEC SELU
Dana 09. 07. 2011. godine VMO Dragoslavec Sela organiziralo je već tradicionalni,
sedmi po redu, malonogometni turnir. Održan je u parku Doma kulture, a sudjelovalo je jedanaest nogometnih ekipa iz cijelog
Međimurja.
U međusobnom nadmetanju treće mjesto
osvojila je ekipa Okruglog Vrha,drugo Klopci z šume iz Hlapićine, dok su najbolji bili
dečki iz NK Vučetinec koji su po drugi puta
osvojili prvo mjesto.
Turnir je popraćen hladnim napitcima i
domaćim delicijama, a svi prisutni su posebno uživali u već poznatom Darkijovom
bograču.
Mjesni odbor se pobrinuo da svaki učesnik turnira, kao i gost, iz Dragoslavec Sela
ne ode praznih ruku, pa je organizirana velika tombola sa vrijednim nagradama, a svaka
karta bila je dobitna. Ovom prilikom VMO
se zahvaljuje svima koji su tombolu sponzorirali. Novac prikupljen na turniru biti će
upotrijebljen za nabavu dječjih rekvizita,
koji će biti postavljeni u parku Doma kulture
u Dragoslavec Selu.
Lijepu i veselu atmosferu do ranih jutarnjih sati održala je živa glazba glazbenog
sastava Treća smjena, koja gostima nije dozvolila predah u plesu i pjesmi.
Željko Fajs
TRADICIONALNI BOČARSKI TURNIR U MEĐIMURJU
Dana 23. 10. 2011.
godine u Gornjem
Mihaljevcu na SRC
Mladost održan je 6.
Međimurski
turnir
rekreativaca u bočanju. Organizatori su
bili Međimurski savez
sportske
rekreacije
Sport za sve i udruga sportske rekreacije
Sport za sve Dragoslavec Breg. Natjecanje
se odvijalo po hladnom
i kišovitom vremenu.
Sudjelovalo je 8 ekipa.
Sve nazočne pozdravio je načelnik Općine Gornji Mihaljevec, gospodin Franjo Kovačić.
Prvo mjesto osvojila je ekipa
Josip Hodak i Božica Šantek
iz Čakovca, drugo mjesto Đurđica Rihtarec i Dragica Podgorelec iz Murskog Središća, a
treće mjesto Margareta i Stjepan Vrhar iz Murskog Središća. Za osvojena prva tri mjesta dodjeljene su medalje. Sve
sudionike domaćini su počastili
kolačima, a Općina Gornji Mihaljevec, kao pokrovitelj ovog
turnira, jelom i pićem.
Marijan Vugrinčić
STOLNI TENIS
I ove godine, kao i prethodnih godina,
u organizaciji Udruge sportske rekreacije
Sport za sve iz Dragoslavec Brega, stolnoteniska ekipa se natječe u 6.a županijskoj ligi. Utakmice subotom, kao i treninzi
ponedjeljkom i srijedom, održavaju se u
Domu kulture u Gornjem Mihaljevcu.
G.M.
Brojevi telefona
i radno vrijeme
Općine Gornji Mihaljevec
tel./fax 040/899-117
RADNO VRIJEME:
ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak
od 7.00 do 15.00 sati,
utorak u vremenu od 12.00 do 20.00 sati
e-mail: [email protected]
Internet adresa: www.gornjimihaljevec.hr
Vladimir Novak - grobar: tel. 098/957-3441
Nenad Novak - komunalni radnik - domar:
tel. 098/938-6485
Vid Marčec - komunalni redar:
Mobitel 099/732-9660
Ambulanta opće medicine
Tel. 040/899-207
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak i utorak - u vremenu
od 13.00 do 20.30 sati
Srijeda, četvrtak i petak - u vremenu
od 7.00 do 14.30 sati
Stomatološka ambulanta
Tel. 040/899-377
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak i utorak - u vremenu
od 13.00 do 20.30 sati
Srijeda, četvrtak i petak - u vremenu
od 7.00 do 14.30 sati
MIHALOVČAN 20
SPORT
PROSINAC 2011.
USPJEŠNE RUKOMETAŠICE
I U NAŠOJ OPĆINI
godinu dana dok se ne snađem u Zagrebu na fakultetu, a onda iduće
godine planiram nastaviti.
Da li se trenutno baviš kojim sportom?
Ivančica: Rukomet sam privremeno zamijenila veslanjem, koje
mi je pravo osvježenje i pomaže mi da ostanem u formi do ponovnog
igranja rukometa za svoj klub.
Opiši mi svoje rukometne početke.
IVANČICA SKLEPIĆ U DONJEM REDU PRVA ZDESNA,
A PETRA JURKOVIĆ U GORNJEM REDU ČETVRTA SLIJEVA
Na stranicama našeg Mihalovčana često ističemo ljude s raznim
interesima i uspjesima, ali ponekad nam i oni s značajnim rezultatima iza sebe gotovo promaknu, a svakako ih vrijedi spomenuti. Stoga vam u ovom broju predstavljamo jednu umirovljenu rukometašicu i jednu koja je uzela kratki predah od rukometa. Obje su igrale u
drugoj hrvatskoj rukometnoj ligi i bile aktivne sve do ove sezone, a
neko su vrijeme igrale čak i u istome klubu. To su Ivančica Sklepić
iz Gornjeg Mihaljevca i Petra Jurković iz Vugrišinca.
Kojim si se sve sportovima bavila i otkud ti tolika strast za
sportom?
Ivančica: U trećem razredu osnovne krenula sam na plivanje i
to je trajalo sve do sedmog razreda, kada sam plivanje zamijenila
rukometom. Naime, treninzi su postajali sve intenzivniji i naporniji
i fizički više nisam stigla trenirati. Treninzi su bili dva puta dnevno,
po dva sata svaki dan. Obzirom da je rukomet najomiljeniji sport
u mojoj obitelji, odlučila sam se baviti njime. Strast prema sportu
naslijedila sam od mame, tate, dede, bake, zapravo cijele obitelji,
jer svi vole sport i jer su se svi u jednom dijelu svog života bavili
sportom, a deda mi je i učitelj tjelesnog.
Kako dugo si se bavila rukometom i gdje si igrala?
Ivančica: Rukometom sam se bavila sedam godina, od kojih
sam pet provela u ŽRK Čakovec, a dvije u ŽRK Zrinski.
Kako si usklađivala sve svoje obaveze sa redovitim treninzima? Ivančica: Kad se ima volje i podrške roditelja, sve se stigne.
Naravno, nekad nije bilo lako, ali previše sam zavoljela rukomet
da ga ostavim, pa sam jednostavno morala pronaći načina kako
uskladiti sve obaveze.
Zašto nisi nastavila svoju rukometnu karijeru?
Ivančica: Nisam ju prekinula, već sam odlučila pauzirati ovih
Kako dugo si trenirala rukomet?
Petra: Počela sam igrati u osnovnoj školi, koju sam polazila u
Štrigovi, mislim da u osmom razredu. Prefesorica je smatrala da
dobro igram, pa mi je predložila da se počnem time ozbiljnije baviti,
posebno zato jer sam ljevak, a ljevaci su u rukometu dosta traženi.
Dok sve zbrojim, rukometom sam se bavila 12 godina, od čega sam
11 godina igrala za ŽRK Čakovec, a dvije sezone sam bila čak i
kapetan ekipe.
Koji su uspjesi iza tebe?
Petra: Uspjeha je bilo
dosta, ovisno o sezoni, više
se zapravo ni ne sjećam svih
rezultata toliko godina unatrag. Svakako najveći uspjeh
je prvo mjesto u Drugoj hrvatskoj ženskoj rukometnoj
ligi i kvalifikacije za Prvu
ligu. Mislim da je to bilo
2007. godine, a sa mnom je u
ekipi tada bila i Ivančica.
Kako si usklađivala svoje ostale obaveze sa redovitim treninzima?
Petra: Uvijek sam sve OSVOJEN PEHAR NA JEDNOM OD
uspjevala i nije mi bilo ni teš- TURNIRA, PETRA PRVA SLIJEVA
ko, ni naporno. Ako nešto voliš, onda to ne doživljavaš kao još jednu od obaveza, nego kao odmor od svojih drugih dnevnih aktivnosti.
Rukomet me jednostavno uvijek ispunjavao zadovoljstvom.
Zašto si prestala trenirati rukomet i da li ti fale treninzi i
utakmice?
Petra: Prestala sam početkom ove sezone, jer se stara postava
ekipe raspala i jednostavno je došlo vrijeme za neke nove generacije. Ponekad mi jako fali rukomet, jer mi fali neki ispušni ventil,
takav aktivan način opuštanja od svakodnevice. Rukomet je općenito
jako utjecao na moj život i izgradio me kao osobu. Uz treniranje
sam sklopila puno prijateljstava, bilo je tu putovanja, druženja,
lijepih trenutaka i uspomena, čak i ljubavi. Sport te nauči boljoj
organizaciji vremena i disciplini i mislim da bi se svatko, osim onih
uobičajenih obaveza, morao baviti nekom dodatnom aktivnošću.
AKTIVNI I USPJEŠNI UMIROVLJENICI
Poput svake Udruge i mi, članovi Podružnice umirovljenika Općine Gornji Mihaljevec,
imamo svoj godišnji plan i program rada, sa
kojim isplaniramo naše obaveze, nabavu rekvizita, druženja, izlete i natjecanja.
Kraj je godine, povlačimo crtu i zbrajamo
naše rezultate. I što možemo konstatirati?
Bravo mi umirovljenici! Program smo gotovo 100% realizirali. Prema planu, nabavili
smo zračne puške, dresove, viseću kuglanu.
Uz mali zastoj u ljetnim mjesecima, mjerenje
šećera i krvnog tlaka teče nesmetano. Ono na
što smo najviše ponosni su naši sportski rezultati. Na fotografijama vidite pehare koje smo
osvojili ove godine ekipno u raznim disciplinama. Uz ekipne rezultate, kojima se hvalimo, imamo osvojene i pojedinačne medalje,
koje također možete vidjeti na fotografiji.
PROSINAC 2011.
KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA
A medalje su osvojili: Horvat Blaženka
u kuglanju jednu zlatnu i jednu srebrnu, Rubin Marija u kuglanju jednu zlatnu i jednu
srebrnu medalju, Tkalec Milan u streljaštvu
jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju, Resman
Boris osvojio je jednu srebrnu medalju u kuglanju, Flinčec Danica je osvojila brončanu
medalju u pikadu, a Trstenjak Darko je za
nas osvojio jednu zlatnu medalju u šahu.
Željela bih napomenuti da ovakvi rezultati ne dolaze sami od sebe. U to je uloženo
puno truda, puno odricanja i puno zalaganja.
Ponosni smo na takve rezultate i vjerujem
da dostojno predstavljamo generaciju teće
životne dobi Općine Gornji Mihaljevec. Uz
natjecanja, čiji su domaćin bile Podružnice
umirovljenika Nedelišće 06. 05. 2011., Županijski susreti 28 podružnica održani su 25.
05. 2011. A naši rezultati na tom natjecanju
su više nego dobri. Žene su u pikadu osvojile
šesto mjesto, šahisti su bili deveti a strjelci
šesnaesti. 5. 06. 2011. domaćin natjecanja je
bila podružnica Sv. Juraj na Bregu. 25. 06.
2011 domaćin natjecanja je bila podružnica
Pribislavec, 03. 07. 2011. domaćin natjecanja
je podružnica Šenkovec, dok je 11. 09. 2011
domaćin natjecanja bila podružnica Mursko
Središće. Podružnica Gornji Mihaljevec je
organizator natjecanja 07. 10. 2011. Poznato
je da je nakon svakog natjecanja večera i druženje uz glazbu.
Uz ovako bogati sportski program, organizirali smo dva puta odlazak na kupanje
u toplicama Sv. Martin i dva izleta. Jedan
u Madžarsku, a drugi izlet u Sarajevo. Nažalost, moram konstatirati da nam je izlet
na slapove Krke i izlet
u Istru propao iz već
vama poznatog razloga. Da ne zaboravimo
spomenuti da smo i ove
godine organizirali već
tradicionalnu Martinsku
zabavu.
I na kraju bih svim
našim članovima i svim
žiteljima Općine Gornji Mihaljevec čestitala
blagoslovljen Božić i
sretnu, uspješnu i zdravu Novu 2012. godinu.
MIHALOVČAN 21
AKTIVNI I USPJEŠNI UMIROVLJENICI
Nada Lovrec
U MARTINUŠEVCU ODRŽANO
OPĆINSKO
VATROGASNO NATJECANJE
Ove godine održano je općinsko vatrogasno natjecanje u Martinuševcu, kod kapelice
Presvetog srca Isusova u Trjiču. Domaćin
natjecanja bio je DVD Martinuševec, koji se
pokazao veoma dobar domaćin. Društva su
se natjecala u muškoj A kategoriji, dok DVD
Stanetinec tradiocionalno nastupa i u ženskoj
A ekipi. Najbolje rezultate postiglo je DVD
Štrigova, a zatim su ga slijedili DVD Robadje, dok je treće mjesto zauzeo domaćin,
DVD Martinuševec. Domaći vatrogasci bili
su uspješni na županijskom natjecanju, gdje
su se plasirali nakon skoro desetak godina.
Domaćin se veoma
dobro pripremio za održavanje natjecanja, tako
da su svi simpatizeri
bili počašćeni s preko
dvijesto porcija graha.
U kuhanju su se istakli
vatrogasno-kuharski
stari znalci Joža Mlinarić, Danijel Novak i
profesionalni kuhar Božidar Bajs, koji se već
pripremaju za slijedeće kuhanje na fašenskoj
suboti.
DOMAĆI VATROGASCI NA GAŠENJU POŽARA
U PODGORI KRAJ MAKARSKE
Na poziv Vatrogasnog zapovjednika
županije Međimurske 15. 10. 2011 uputili
su se dozapovjednik VZP Danijel Novak
i predsjednik VZP Aleksandar Karlovčec
na gašenje požara u Podgoru. Moram napomenuti da su to potpunu drugačiji požari
otvorenog tipa nego kod nas. Možda neki
misle da vatrogasci idu tamo odmarati i kupati se, ali upravo suprotno, radi se teško
i po više sati u komadu, a odmara pod vedrim nebom.
Predsjednik VZP Gornji Mihaljevec-Štrigova
Aleksandar Karlovčec
U ime domaćina svim sudionicima se
zahvalio vatrogasni veteran Ivan Novak, na
učestvovanju u natjecanju i gledateljima na
bodrenju svojih ekipa. U ime Općinske vatrogasne zajednice nazočnima se obratio Aleksandar Karlovčec, koji je posebno pohvalio
žensku ekipu iz DVD Stanetinec, koja već
godinama održava duh vatrogasnog natjecanja među ljepšom populacijom.
Ivan Novak
OBILJEŽEN BLAGDAN
SVIH SVETIH
Već unazad nekoliko godina, na inicijativu zvonara Franje Županca i Ivana
Novaka – Janeza, u Trjiču kod kapelice se održava tradicionalno zvonjenje za
blagdan Svih svetih. Ove godine bio je
postavljen novi vatrogasni šator, ispod
kojeg su se sklonili mještani od hladnoće
i jesenske magle, koja se protezala po dolini. Blagdan Svih svetih počeo se slaviti
od petog stoljeća u katoličkoj crkvi. Cilj
blagdana bio je prikazati među vjernicima
život svetih muževa i žena, koji su svojim
životom svjedočili Kristov nauk, te da se
takav nauk slijedi među pukom. Danas u
Crkvi ima preko dvanaest tisuća proglašenih svetaca, koji su svojim životom uzor
na koji način se živi kršćanska vjera, te
se na taj dan slave i prisjećaju svete žene i
muževi Crkve.
Tako se u Martinuševcu, skromnom,
ali lijepom i harmoničnom zvonjavom,
vjernike prisjeća i poziva na molitvu svecima, koji su naši zaštitnici. Kod kapelice
se okupilo preko pedeset vjernika, koji su
dugo u noć bdjeli i pomagali zvonarima
Župancu i Janezu, širiti zvuk mira i pobožnosti prema Svim Svetima.
Ivan Novak
PROSINAC 2011.
KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA
MIHALOVČAN 23
nja Dubrava Stanka
Goluba, predsjednika
Vatrogasne zajednice Općine Štrigova
i Općine Gornji Mihaljevec Aleksandra
Karlovčeca, njegovog zamjenika Danijela Novaka i zapovijednika DVD-a
NATJECANJE NA RUČNOJ ŠTRCALJKI
I POSVEĆENJE KOMBI VOZILA
DVD-a GORNJA DUBRAVA
DVD Gornja Dubrava održalo je dvanaesto po redu vatrogasno natjecanje i drugo po redu natjecanje u rukovaju ručnom
štrcaljkom. Događaj je započeo pozdravnim
govorom predsjednika DVD-a Gornja Dubrava, gospodina Vjenceslava Goluba, koji je
zahvalio svim okupljenima što su se odazvali
pozivu na natjecanje, a posebno je pozdravio
goste: načelnika Općine Gornji Mihaljevec,
Franja Kovačića, predsjednika Općinskog
vijeća Franja Goluba, velečasnog Ivana Vugrinčića, predsjednika Mjesnog odbora Gor-
Gornja Dubrava, Damira Klobučarića. U
svom govoru istaknuo
je važnost vatrogasaca
i vatrogaskinja za život naše zajednice, kako
u održavanju i brizi oko vatrogasne opreme,
preventivnim programima, dobrovoljnom
radu, tako i u samom spašavanju čovjeka i
njegove imovine kada dođe do požara. Nakon
pozdrava domaćina, uslijedilo je posvećenje
vatrogasnog vozila, koje je obavio velečasni
Ivan Vugrinčić. Poslije blagoslova vozila,
predsjednik Općinskog vijeća Općine Gornji
Mihaljevec Franjo Golub, otvorio je natjecanje, kojem su se odazvale slijedeće ekipe:
DVD Štrigova, DVD Preseka, DVD Stanetinec, DVD Pribislavec, DVD Zasadbreg,
DVD Martinuševec, DVD Knezovec, DVD
Kuršanec, DVD Novo Selo Rok i DVD Belica. Natjecanje je bilo zanimljivo i napeto, a
prva tri mjesta nagrađena su zasluženim peharima. Prvo mjesto osvojilo je DVD Knezovec,
drugo mjesto pripalo je DVD-u Kuršanec,
dok je treće mjesto osvojilo DVD Zasadbreg.
Vatrogasna zabava trajala je do ranih jutarnjih
sati, a dobru atmosferu nije uspjela omesti ni
kiša, koja je padala nakon natjecanja.
DVD Gornja Dubrava zahvaljuje načelniku Općine Gornji Mihaljevec, Franji Kovačiću i Općinskom vijeću na pomoći za nabavu
kombi vozila, a posebnu zahvalu zaslužuje
DVD Martinuševec na pomoći i organizaciji natjecanja, kao i članovi DVD-a Gornja
Dubrava: zapovjednik Damir Klobučarić,
Ivanka Sobočanec, predsjednik Vjenceslav Golub, blagajnik Vlado Gregorina,
Zvonko, Darinka i Mihael Novak, Mateja
Dečko, Ivan Novak, Maja Novak, Stanko
Škorjanec, Valentina Gregorinčić, Karlo i
Božica Mikulan, Josip, Milena i Boris Novak (kavana K Jeleni).
Predsjednik DVD-a Gornja Dubrava
Vjenceslav Golub
MIHALOVČAN 24
PROSINAC 2011.
KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA
KONAČNO SMO USPJELI
Konačno smo uspjeli! Trebalo nam je
punih 11 godina da se ponovno nađemo
tamo gdje su nas nekad izbrisali. Te nesretne, ne tako davne, 2000. godine dogodila
se reorganizacija međimurskih nogometnih
liga (simbolično ili ne, baš kao i ove godine)
i iz II Međimurske nogometne lige - Zapad
moralo je ispasti 7 od 14 klubova. Nažalost,
mi smo imali isti broj bodova kao i sedmo
plasirana momčad, ali lošiju gol razliku, te
smo ispali iz lige u koju smo se dvije godine
ranije plasirali. Od tada je Klub nastavio, iz
godine u godinu, silaznom putanjom i dotakao dno. Uprava Kluba, koja je tada vodila
klub, borila se s činjenicom da bi se Klub
mogao ugasiti te su bili, u jednom trenutku,
primorani registrirati 9 igrača iz susjednih
općina da bi se Klub mogao natjecati u III.
Međimurskoj nogometnoj ligi – Zapad. Od
tada Klubu polako počinju pristupati domaći, stari i novi, igrači. Godine su se nizale,
a rezultati su bivali sve bolji, ali nam je za
onu najvišu stepenicu uvijek nedostajao jedan korak. Sve do ove godine. Nagovještaj
dobre sezone započeo je pobjedama u Kup-u
NMS (Nogometnog saveza Međimurja) gdje
smo stigli do 16-ine finala. Zaustavio nas je
Dinamo iz Palovca, koji je tada bio četvrtoligaš NSH (Nogometnog saveza Hrvatske) i
na kraju osvajač toga Kup-a NSM. Sezona
za naslov prvaka III Međimurske nogometne lige – Zapad započela je pobjedom nad
Pobjedom iz Gornjeg Hrašćana rezultatom
3:2, a naslov smo potvrdili kolo prije kraja
pobjedom nad Bratstvom iz Preseke rezultatom 5:1. Bilo je svega, od strepnje pa do
euforije, od povika iz publike “mijenjaj” pa
do “oleeee, oleee”. Kada sve rezimiramo,
možemo slobodno primijetiti da je publika
uživala u predstavi nogometa, pogotovo u
utakmicama gdje se protivnik nije došao
braniti, već nas nadigrati (u prilog govori
i malo veći broj postignutih golova). Evo i
svih rezultata:
Međimurske nogometne lige – Zapad su:
Damir Angel, Marin Borko, Mario Fujs,
Nikola Hatlak, Alen Herceg, Matija Horvat, Nikola Horvat, Andrejas Janež, Siniša Kocen, Dario Kovačić, Mišo Krumpić,
Saša Krumpić, Damir Mikulan, Goran
Mikulan, Karlo Miljančić, Mihael Ladić,
Dejan Novak, Denis Novak, Mario Novak,
Nenad Novak, Romeo Panić, Rajko Plantak, Robert Smolković, Mihael Srša, Mihael Ter, Roman Trtinjak i Marko Vuk.
Jedinstvo Gornji Mihaljevec – Pobjeda Gornji Hrašćan
Jedinstvo Gornji Mihaljevec – Mali Mihaljevec Jedinstvo Gornji Mihaljevec – Dinamo Žiškovec Jedinstvo Gornji Mihaljevec – Zebanec Jedinstvo Gornji Mihaljevec – Plavi 1978 Prekopa-Bukovec Jedinstvo Gornji Mihaljevec – Omladinac Mačkovec Jedinstvo Gornji Mihaljevec – Torpedo Križovec Jedinstvo Gornji Mihaljevec – Donji Koncovčak Jedinstvo Gornji Mihaljevec – Hajduk Brezje Jedinstvo Gornji Mihaljevec – Bratstvo Preseka Jedinstvo Gornji Mihaljevec – Krištanovec Najemotivniji dan bila je nedjelja 13. lipnja 2011. godine u 19:45, kada je i službeno završila nogometna sezona 2010./2011.
i kada se 25 zagrljenih igrača zahvalilo,
uz pratnju tamburaša, svojoj vjernoj publici.
Igrači koji su osvoji naslov prvaka III.
PIONIRI NK JEDINSTVA
doma u gostima
2 - 0
3-2
2 - 0
3-2
4 - 0
7-1
2 - 2
2-0
3 - 1
3-1
3 - 2
4-0
3 - 0
5-1
7 - 2
3-3
3 – 0
1-2
5 - 1
6–0
4 – 1
2-0
U prošloj natjecateljskoj godini potrebno
je pohvaliti i mlađe pionire, koji su u svojoj
skupini (skupina - D) osvojili 3. mjesto od
9 ekipa (ukupno 35 osvojenih bodova, 11
pobjeda, 2 neriješene, 3 poraza). Juniorski
sastav natjecao se u skupini – A, te su osvojili 7. mjesto od 9 ekipa. Nažalost, zbog nedostatka igrača juniorskog sastava, za ovu
sezonu bili smo primorani odustati od njihovog natjecanja. Manjak igrača juniorskog
sastava pratio nas je i prošle sezone, pa su
stoga izostali i bolji rezultati juniora. Ove
natjecateljske godine sa mlađim uzrastima
nastupamo u kategoriji mlađih pionira i pionira (pionira - koji su prošle godine bili izlazna generacija u mlađim pionirima). Nakon
jesenskog dijela prvenstva mlađi pioniri su
zauzeli 8. mjesto od 10 ekipa, dok su pioniri zauzeli 7. mjesto od 10 ekipa. Naš seniorski sastav natječe se u II. Međimurskoj
nogometni ligi – Zapad i u zimi ćemo se
odmarati u gornjoj polovici tablice, čemu
smo se i potajno nadali. Moramo biti pošteni i priznati da se u ovoj ligi igra kvalitetniji nogomet, sve ekipe su približno podjednake, puno je manje prljavih startova,
verbalnih i fizičkih duela, suci su u nogometnom smislu obrazovaniji, a publika korektnija.
PROSINAC 2011.
MIHALOVČAN 25
KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA
MLAĐI PIONIRI NK JEDINSTVA
Da bi smo se mogli natjecati u II Međimurskoj nogometnoj ligi – Zapad morali smo prije početka prvenstva, u nekoliko
radnih akcija uprave i igrača, postaviti integralnu ogradu. Uz to smo obojali stari dio
ograde. Trudili smo se oko redovnog održavanja svlačionica i određenih popravaka in-
stalacija i prateće aparature. U nadolazećoj
godini molio bih odgovorne u našoj Općini
da pokušaju pronaći načina da nama svima,
koji koristimo prostore nogometnog kluba
i streljačkog kluba, te udruge koje organiziraju različite manifestacije, omoguće pristojan sanitarni čvor, da se ne moramo više
Prva ekipa NK Bratstva je sezonu 2010./11. završila na 8. mjestu, te malo razočarala, jer su očekivanja bila da budemo oko 5.
mjesta. Sezonu 2011./12. isto smo zacrtali cilj da budemo u gornjem dijelu tablice, što nam u jesenskom djelu nije uspjelo, pa smo
završili na 9. mjestu sa 17 bodova. To je dobar rezultat, jer za petim
stidjeti, crveniti i slušati
opravdana negodovanja
naših gostiju.
Bez naših igrača seniora, juniora, pionira, i
mlađih pionira ne bi bilo
ni našeg Kluba. Hvala im
što su nam ove godine
omogućili da uživamo u
nogometnim predstavama, što smo bili ponosni
navijači i želimo da nastave istim žarom, elanom i
htjenjem. Hvala svim
našim navijačima, Općini Gornji Mihaljevec,
sponzorima, tamburašima – Muškatima i svima
koji su nas hrabrili, podržavali i pomagali da danas možemo o ovome
pisati. Hvala
Ispred našeg Kluba svim žiteljima naše
općine želim blagoslovljene blagdane i sretnu Novu Godinu.
Robert Zadravec
mjestom zaostajemo za jedan bod, a da je bilo malo više sreće u pojedinim utakmicama, pogotovo na domaćem terenu, mogli smo biti
i na trećem mjestu. Može nas radovati činjenica da dobro igramo
i imamo najboljeg strijelca u jesenskom djelu, Bojana Novaka iz
Gornje Dubrave, koji je postigao 20 golova.
PRVA EKIPA NK BRATSTVA
Mlađi pioniri NK Bratstva
u svojoj prvoj sezoni 2010./11.,
sa trenerom Ivanom Marcijušom, ostvarili su zadnje mjesto. Dečki su se borili, ali nisu
mogli doći do pobjede, jer su
drugi klubovi imali starije igrače i to je na kraju bilo previše
da dođemo do neke pobjede.
Dečki su i u sezonu 2011./12.
startali sa istim sastavom, te
su sad na jesen stigli i do prve
pobjede i nisu više gubili sa velikim rezultatima, pa su zauzeli
8. mjesto od 9 ekipa. Nadamo
se da će i u budućnosti dobro
raditi, te postići sve bolje rezultate.
Bojan Jambrović
MLAĐI PIONIRI NK BRATSTVA
MIHALOVČAN 26
KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA
PROSINAC 2011.
VETERANI NA ZAVRŠNICI SJEVEROZAPADNE LIGE
NK Dubravčan i
ove se godine plasirao na završnicu sjeverozapadne lige veterana, održane 11.
lipnja u Hlapičini.
Na završnicu su se,
osim njih, plasirali
i NK Bratstvo iz Jurovca, NK Napredak
iz Gornjeg Kraljevca, te domaćin, NK Mura iz
Hlapičine. Ove godine naši veterani nažalost
nisu ponovili prošlogodišnji uspjeh, kada su
bili prvi, već su se morali zadovoljiti četvrtim
mjestom, no budućnost je pred njima.
Franjo Kovačić
Z A B O L J E S US JE DS KE O DN O S E
Međunarodni prijateljski nogometni susret između NK Dubravčan i NK Ormož igra se već tradicionalno svake godine. Ove godine,
na samo Krolovo, domaćin je bio NK Dubravčan na nogometnom
igralištu NK Jedinstvo u Gornjem Mihaljevcu. NK Dubravčan je
ove godine bio izrazito domaćinski raspoložen, pa je gostima dozvolio da mu pet puta zatresu mrežu. Vjerojatno je to bila posljedica
jutarnjeg obilaska šankova na proštenju. Za vjerovati je da će se u
uzvratu i NK Ormož tako domaćinski ponijeti.
Franjo Kovačić
KUP OPĆI NE G O R N JI M I H A LJEV EC
Dana 19. 06. 2011. godine održan je Nogometni kup Općine Gornji Mihaljevec. Sudionici natjecanja svoju su nogometnu
sreću i znanje odmjerili na igralištu NK Jedinstvo u Gornjem
Mihaljevcu. Natjecali su se nogometni klubovi s područja Općine Gornji Mihaljevec i to NK Bratstvo Preseka, NK Dubravčan
Gornja Dubrava i NK Jedinstvo Gornji Mihaljevec. Pobjednik
susreta bio je NK Jedinstvo, koji je, kao prvak 3. međimurske
lige zapad i na Kupu općine pokazao odličnu igru, te zasluženo
osvojio prvo mjesto. Drugoplasirana je bila ekipa NK Bratstvo,
dok je trećeplasirana bila ekipa NK Dubravčan. Domaćin kupa,
pod pokroviteljstvom Općine, bio je NK Jedinstvo Gornji Mihaljevec.
(sz)
PROSINAC 2011.
kao i gosti iz Slovenije i grad-
tim je slijedio ručak, a nakon
predvodili čelnici Hrvatske vatrogasne zajednice, predsjednik
Ante Sanader i njegov zamjenik Mijo Brlečić, te predsjednk
Vatrogasne zajednice grada Zagreba Stjepan Combaj. Veliku
organizacijsku ulogu imali su
domaći Vatrogasci iz Marije Bistrice, na čelu sa predsjednikom
DVD-a Stjepanom Kovačićem.
Uz vatrogasce hodočastio je i
zagrebački gradonačelnik gospodin Milan Bandić. Na kraju
Svete Mise, povorka je krenula
na Križni put po Kalvariji. Za-
Gornja Dubrava i DVD Martinuševec krenuli smo na put u
Kumrovec, gdje smo posjetili
Muzej vatrogasne opreme, koji
se nalazi u sklopu Starog sela
Kumrovec. U 18:00 sati krenuli smo prema kući. Upravni
odbori DVD-a Gornja Dubrava i Martinuševec zahvalili su
svim članovima, prijateljima i
rodbini, koji su s njima podijelili šesto hodočašće na Mariju
Bistricu.
21
KLUBOVI, UDRUGE,
iščanskiDRUŠTVA
Hrvati. Vatrogasce su toga, uMIHALOVČAN
15:00 sati, članovi DVD
DVD GORNJA
DUBRAVA ŠESTI
PUT HODOČASTI
NA MARIJU
BISTRICU
Predsjednik DVD-a G. Dubrava
Vjenceslav Golub
U nedjelju, 29. svibnja, u
Mariji Bistrici održano je 12.
hodočašće Hrvatske vatrogasne
zajednice, na koje se odazvalo
DVD Gornja Dubrava sa DVDom Martinuševec. Središnje
misno slavlje u Crkvi na otvorenom prevodio je rektor bistričkog svetiša, velečasni Zlatko
Koren. Na hodočašću se okupilo oko 2200 vatrogasaca iz
gotovo svih hrvatskih krajeva,
RAD STRELJAČKOG KLUBA
6. TRAVNJA
Streljački klub 6. travnja Gornji Mihaljevec unatoč krizi
i besparici i dalje uspijeva preživljavati. Kadeti i kadetkinje
i dalje se uspješno natječu u županijskoj ligi. Zbog troškova
nastalih na radovima u pucaoni (novi nosači meta, pločice)
nismo u mogućnosti platiti vatrogascima prijevoz djece na
natjecanja kao ranije, već sami, o vlastitom trošku vozimo
djecu u Čakovec. Uz sve nedaće, ostali smo bez predsjednika, kojemu želimo brzo ozdravljenje. Pozivamo vas da nas
posjetite i na našem Facebook profilu Streljaštvo
Gornji Mihaljevec. Treninzi u streljani su srijedom u
18:00 i nedeljom u 9:00 sati, pa nam se svi zainteresirani
mogu pridružiti u tim terminima.
Antun Ladić
GODIŠNJA SKUPŠTINA
UDRUGE SPORT ZA SVE
U mjesecu svibnju
ove godine Udruga sportske rekreacije Sport za
sve iz Dragoslavec Brega održala je redovnu godišnju skupštinu Udruge. Godišnja skupština održana
je u prostorijama vijećnice u Gornjem Mihaljevcu. Na godišnjoj skupštini, uz
nazočne članove Udruge, prisutni su bili i gosti iz Plešivice, te predstavnici
Općine Gornji Mihaljevec. Na početku skupštine nazočne je pozdravio predsjednik Udruge i kratko izvjestio prisutne o radu Udruge u 2010. godini. Prema
izvješću predsjednika, pokazuje se da je i ove godine Udruga bila aktivna i
ostvarila zapažene rezultate. Među ostalim istaknuto je kako je i ove godine
Udruga osvojila prvo mjesto na županijskom turniru u beli i time ostvarila pravo
na domaćinstvo turnira ove godine, koji će se održati krajem mjeseca studenog.
Financijsko izvješće o radu Udruge podnio je blagajnik Udruge i konstatirao da
je ova godina bila izrazito loša, na što je valjda uvelike utjecala i kriza u državi,
ali unatoč svim tim preprekama račun Udruge ostao je u pozitivi. Nakon toga
predsjednik Udruge kratko je izvjestio nazočne o daljnjim aktivnostima u narednoj 2011. godini. Nazočnima su se redom obratili i gosti koji su ocijenili rad
Udruge kao dobar i istaknuli da takvim tempom treba raditi i dalje. Među ostalima gospodin Franjo Kovačić zahvalio je Udruzi za već uspješno tradicionalno
organiziranje dodjele dječjih darova, koje se organizira u suradnji s Udrugom
dragovoljaca i veterana Domovinskog rata. Po završetku godišnje skupštine za
sve članove kao i njihove goste održano je zajedničko druženje.
(G.M.)
MIHALOVČAN 28
KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA
PROSINAC 2011.
PRVACI IV. HRVATSKE LIGE – ŠK „GORNJI MIHALJEVEC“
Konačno smo uspjeli. Već dvije godine
glavni nam je cilj plasman i povratak u III.
HŠL-u. Uvjerljivo smo prošli ovo natjecanje i zauzeli 1. mjesto. Pobijedili smo u 8
mečeva, 1 odigrali neriješeno, te 1 izgubili.
Svi igrači odlično su odradili svoj posao i
svi su imali odlične rezultate što je rezultiralo osvajanjem prvog mjesta te plasmanom
u višu ligu. Dogodine nas očekuje težak zadatak – ostanak u III. ligi. Igrači koji su ostvarili
ovaj rezultat su: Resman Boris, Stanković
Saša, Ivančić Dario, Žalig Christian, Kovačić Dominik, Kovačić Franjo st., Kovačić Franjo ml. Žganec Ivan te Ščavničar
August i Al–Mufleh Tareq.
I naša druga, mlada ekipa natjecala se u
ovoj ligi predvođena Trstenjak Darkom
koji je na prvoj ploči ostvario zavidan rezultat, te tako na najbolji način vodio naše
mladiće. Zauzeli su 10 mjesto, ali su ipak
ostvarili dvije pobjede, protiv „Međimurja
II“ iz Čakovca, te treće također mlade ekipe Štrigove.
Saša Stanković
KADETSKO PRVENSTVO MEĐIMURJA
Gornji Mihaljevec najaktivniji je međimurski šahovski klub kad je
riječ o mladima. Zato smo organizirali u suradnji sa klubom iz Mihovljana „Kadetsko prvenstvo Međimurja“, kao pripreme za državno
natjecanje. Turnir je trajao 3 dana, i bio je podijeljen po godištima.
U grupi do 9 godina, po prvi put na nekom natjecanju nastupili su
Vugrinec David iz Bogdanovca i Kos Jan iz Dragoslavec Sela te su
sa po 2,5 osvojena boda osvojili odlično 2. i 3. mjesto. U grupi do 13
godina braća Zadravec Matija i Marin sa po 4,5 bodova podijelili su
3. i 4. mjesto, te u najstarijoj grupi do 15 godina Kovačić Lovro bio
je 3. sa 4,5 boda. S obzirom da škola šaha aktivno radi pod stručnim
vodstvom Ivančić Daria koji jako puno truda ulaže u naše mlade, sigurno će dogodine na prvenstvu biti osvojeno i poneko prvo mjesto.
KADETSKO I JUNIORSKO
PRVENSTVO HRVATSKE
U Rapcu je u lipnju održano kadetsko državno prvenstvo. Naše mlade šahiste na ovo natjecanje poveo je njihov
trener Kovačić Dominik. Bili su odlični. Zadravec Matija
borio se za sam vrh tabele te je na kraju u konkurenciji 47
šahista osvojio 10. mjesto sa 6 bodova. U istoj konkurenciji igrali su i Zadravec Marin i Kovačić Mario. Marin je
osvojio 5 bodova te 18. mjesto, dok je Mario sa 3,5 boda
bio 34. U izuzetno jakoj konkurenciji do 15 godina, po
prvi put na takvom natjecanju nastupio je Kovačić Lovro.
Ostvario je tri pobjede te zauzeo 42. poziciju. Sve u svemu rezultat naših igrača bio je solidan.
U Topuskom, krajem srpnja odigrano je juniorsko državno prvenstvo na kojem je nastupio Kovačić Dominik.
U izuzetno jakoj konkurenciji od 24 šahista, sa 3,5 bodova
zauzeo je 19. mjesto.
PROSINAC 2011.
Naši kadeti imaju vrlo jaku i
homogenu ekipu. Odlučili su se
boriti za sam vrh i plasman u A
ligu, stoga su u svoju ekipu primili kolegu iz Strahoninca, Kovač Vinka. Natjecanje se igralo u
tri kruga, u Dugom Selu, Krapini
i Topuskom. U konkurenciji 25
ekipa zauzeli smo 3. mjesto što
nije dostajalo plasmanu u višu
ligu, ali je rezultat svakako pohvalan. Jedini smo pobijedili pobjedničku ekipu, a nesretno smo
izgubili od direktnog konkurenta
„Banja Luke“ iz Zagreba što nas
je koštalo prvog mjesta. Nastupili su Kovačić Lovro, Zadravec
Matija i Marin, Kovač Vinko i
Novak Mario.
KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA
MIHALOVČAN 29
DRŽAVNA KADETSKA B LIGA
U LOVAČKOM DRUŠTVU UOBIČAJENO RADNO I AKTIVNO
O redovnim godišnjim aktivnostima lovaca u ovo doba lovne godine već smo pisali na
ovome mjestu. Naše redovne aktivnosti svake
su godine slične, pa se ne bismo htjeli ponavljati. Možemo jedino konstatirati da je iza nas
još jedna vrlo uspješna godina, a pred nama,
nadamo se, i uspješna lovna sezona. Kada
govorimo o uspješnoj godini, mislimo na ispunjenje svih obveza koje proizlaze iz naših
redovnih planova, kao i nanovo nastalih obveza, uvjetovanih kretanjima u prirodi tjekom
godine. Želimo međutim napomenuti, da smo
tekuće godine nabavili-kupili dvije nekretnine-oranice, koje smo zasijali kukuruzom i
tako osigurali dovoljno hrane za zimsku prehranu divljači. Nabavili smo tijekom godine i
suvremeni stalak za upucavanje oružja i tako,
nadamo se, izbjegli ranjavanje divljači.
Kako je i ove godine zapažena bjesnoća,
posebice među lisicama, sudjelovali smo u
akciji i to na sljedeći način. Sa razine Ministarstva potaknuta je akcija vakcinacije lisice
na način što su iz aviona distribuirani mamci
s vakcinom protiv bjesnoće. Naša je obaveza
bila nakon toga odstrjeliti i dvije lešine dostaviti na analizu, što smo mi i učinili. Na sreću,
na našim uzorcima nije ustanovljena bolest,
što je moguće i rezultat opisane vakcine.
Želimo ovom prigodom ponovno spomenuti da je konačno zaokružena pravna regulativa i usklađena s stečevinom Europske
unije, što se tiče naleta vozila na divljač. Napokon je izmijenjen Zakon o cestama, pa se
više Lovoovlaštenik ne tretira kao isključivi
krivac za nalet na divljač. Kako se ceste ne
smatraju lovištima, odgovornost za događaje
na cesti snose, uz vozače, pravne osobe koje
upravljaju cestama. Zanimljivo je spomenuti
da se broj naleta vozila na divljač smanjio
od kada je odgovornost počela prelaziti osim
lovaca i na druge subjekte. Želimo međutim
upozoriti vozače, da povećaju oprez na dionicama gdje obitava divljač, a da za eventulno
nastale štete osiguraju svoje vozilo protiv ove
vrste rizika.
Što se sportskih aktivnosti tiče i ove smo
godine organizirali redovno kolo u gađanju
glinenih meta. Uz redovno kolo organizirali
smo i natjecanje kupa Međimurja u gađanju
glinenih golubova. Obje manifestacije protekle su u fer sportskom nadmetanju i ugodnom
drženju.
Žalimo što je Općinsko vijeće u dva navrata raspravljalo, u formi vjećnićkog pitanja, o navodnim negativnostima proizašlim iz
lovačkih aktivnosti. Mi smo se očitovali na
ta pitanja, pa bi voljeli da objavite naša očitovanja i eventualne zaključke Vijeća. Ovom
prigodom samo napominjemo da svoju djelatnost i ponašanje u potpunosti usklađujemo
s pozitivnim propisima. Ukoliko ima neodgovornih pojedinaca među našim članovima,
spremni smo ih sankcionirati sukladno propisima, što smo i učinili u jednom slučaju ove
godine.
Tajnik: Franjo Bregović
MIHALOVČAN 30
VRTIĆ
PROSINAC 2011.
DANAS NAM JE DIVAN DAN
– NAŠOJ ZIPKI ROĐENDAN!
… Već prema tradiciji, pripreme su započele nekoliko dana ranije. Od uputa ravnateljici:
„Nemoj kupiti šlag nego čokoladnu kremu, piše
ti gore tak!“, do traženja prskalica po nekoliko
dućana, smišljanja recepta…
U jutro su djeca zasukala rukave, oprala
ručice i bacila se na posao. Gulilo se, rezalo,
sjeckalo, miksalo. Rezultat? Fina torta pojedena
do zadnje mrvice zajedno s roditeljima nakon Jesenske svečanosti.
JESENSKA
SVEČANOST
Da rad s djecom
nije samo svakodnevna igra i zabava željeli
smo dokazati našim
dragim
roditeljima.
Kako? Na način da
ih itekako zaposlimo.
Gdje, pitate se? Pa na
ovogodišnjoj. Jesenskoj svečanosti. Umjesto programa koji bi
mališani izvodili za
uzvanike smislili smo
nešto potpuno drugačije. Sistemom izvlačenja iz šešira brzo
smo izabrali tri ekipe
sastavljene od roditelja
i djece kao i članove
stručnog ocjenjivačkog
suda, objasnili zadatak – izraditi strašilo
kako znadete i umijete
i - uključili štopericu.
Da je bilo zabavno ne
moram posebno naglašavati, a pohvalu za
zalaganje i kreativnost
zaslužili su svi.
Jesenko, Štrumpfeta i Modni Mačak završili su u našem vrtu
plašeći gladne ptičice
(što nije lijepo) i nasmijavajući slučajne
prolaznike.
ŠARENI SVIJET
Vesele pjesmice, zanimljive, poučne priče, ples, zabava, smijeh i težak rad. Tako vam u Zipki izgleda kad nam u goste dolazi,
uvijek rado viđen gost, Šareni svijet.
PROSINAC 2011.
VRTIĆ
ZAVRŠNA SVEČANOST
Oproštaj od predškolaraca trenutak je koji se uvijek iščekuje s
nestrpljenjem, ali i velikom tremom. „Kako će to biti kad na jesen
krenu u školu?“ pitaju se mnogi roditelji. Ne brinite, mi znamo – bit
će jednako tako dragi, pametni, veseli, nasmijani, nestašni i zaigrani kao što su bili i u vrtiću. Prepuni znatiželje i
U ZAGREBU
Kako se bližio kraj još jedne pedagoške godine, sve smo češće i žešće vodili rasprave oko
toga kamo ćemo ove godine na zajednički završni izlet. Lijepo naše Međimurje uvijek nam
je drago, ali odluka je pala – ide se u Zagreb!
I to ne bilo kamo, već u kazalište Mala scena
pogledati zanimljivu priču o čudnoj ovci, a tada,
a tada… ma gdje drugdje do li u ZOO vrt!!!
Pripreme su bile opsežne, enciklopedije su se
listale, gradivo o svim mogućim životinjama intenzivno se ponavljalo, baterije za fotoaparat su
kupljene… Bilo nam je lijepo, mnogo smo toga
pogledali, ponešto novog naučili, iako… složili
smo se da je životinje ipak puno ljepše promatrati u prirodi kamo i pripadaju.
MIHALOVČAN 31
spremni usvajati nova znanja. Može li i biti drugačije, ta pripremali
su se za to cijele godine u najboljem vrtiću uz najbolje tete, nije li
tako?
Nastup pred prepunom dvoranom nije im bio nikakav problem,
uigran su tim… a pokazali su to i kasnije pri tamanjenju grickalica
i sladoleda!
MIHALOVČAN 32
ŠKOLA
42. ZBOR MALIH
PJESNIKA U ZLATARU
RUKOTVORINE
U
NAŠOJ
ŠKOLI
Često slušamo (i sami
prigovaramo) kako djeca
i mladi danas ne poštuju
starije, ne cijene tradiciju, niti znaju išta uraditi
bez računala, vlastitim
rukama. Kako bi se barem na kratko oživjeli
stari zanati, zaustavilo
PROSINAC 2011.
se njihovo odumiranje i
pobudio interes djece i
mladih za ručni rad, učitelji Osnovne škole Gornji Mihaljevec osmislili
su projekt Rukotvorine,
održan 11. studenoga u
prostorijama škole.
U suradnji s vrijednim ženama našeg kraja,
organizirane su radionice
u kojima su učenici imali priliku vidjeti i naučiti
neke od rukotvorina pletenje, izradu licitara,
upoznati
tradicionalni
vez i naučiti izrađivati
predmete od komušina.
Održana je tako radionica pletenja pod vodstvom gospođe Gabrijele Guterman, gdje su
učenici uvidjeli koliko
truda treba za izradu i
najjednostavnijih predmeta od vune. Tajne
izrade tradicionalnoga
veza pokušala je prenijeti gospođa Ivana Lovrec. Učiteljica Nada
Panić pak je bila voditeljica najslađe radionice - radionice za izradu
licitara, dok je gospođa
Ana Dobranić učenicima približila postupak
nastanka podmetača od
komušina - luščija.
Iako su radionice završile s bolnim rukama i
pokojim ubodom iglom,
to nipošto nije umanjilo
zadovoljstvo urađenim.
Poseban je naime doživljaj stvoriti nešto ulažući trud i uvidjeti da nisu
samo bakine ruke zlatne,
već takvima mogu postati i naše vlastite.
Aleksandra Bogdan,
prof.
Ovogodišnji 42. Zbor malih pjesnika,
koji se održava u sklopu Dana kajkavske riječi, dokazao je da djeca s kajkavskog govornog područja još uvijek razmišljaju, sanjaju,
maštaju, a i pišu, na svom materinskom jeziku
– kajkavskom. Predstavljanje je održano 24.
rujna u Zlataru. Na raspisani je natječaj pristiglo čak 431 radova iz 60 osnovnih škola.
Za izvođenje na festivalu i tiskanje u zbirci
radova žiri, koji su činili ugledni poznavatelji kajkavske riječi i dječjeg pjesništva, prof.
Željka Horvat-Vukelja, dr. Joža Skok, dr.
Ivo Kalinski i prof. Borna Lulić, odabrao je
čak dva rada naših učenika, nastala pod vodstvom učiteljice Lidije Novak: pjesmu Zemla
diši Josipa Novaka i pjesmu Kak je lepo dete
biti Matije Vukovića. Valja spomenuti da je
prema pjesmi Matije Vukovića nazvana i jedna tematska cjelina u zbirci. Svoju je pjesmu
Matija sam predstavio publici, dok je Josipovu pjesmu izvela Samanta Bauer. Čestitamo
sudionicima i iščekujemo nove uratke.
Aleksandra Bogdan, prof.
KAK JE LEPO DETE BITI!
Kak je lepo od sonca
V stori škedej pun listja
Se skriti i vujti nutri!
Išče po kmici
Z som silom lojsati po jivaj, sinokošaj
Predi nek se sonce zbudi.
A tek suho trovo vužgati
I ogja gledati kak goro
Pa z storcaj žerjofku na kraju vgasnoti.
Jezoš,kak je lepo dete biti
I z velikim očmi
Sveta gledati!
Matija Vuković, 7.r.
ZEMLA DIŠI
Zmislim se još negda babice svoje
Kak znala je zdiči šaku zemle i reči:
»Čuješ, sinek, kak zemla diši?«
Joj zemla je dišala
dok z robavim rokaj drača je plela,
dok drobno je seme v zemlu spuščala,
dok po suhi grudi motiku je tukla,
dok s krvovimi žuli, ono kaj z semena je zraslo,
je brola.
Zmislim se negda kak sela si je na zemlo,
trudna si je dehnula,
- stiha se najela i pok dale je šla.
Niti reč je ne rekla!
Samo stiha je bila.
Sam zemla, tak draga, dala ji je se.
Dok k zemli se prigibala
Znola je kaj jo ne sem znal:
Da si zemle smo zrasli, da v zemli bumo si!
Čujem ju još denes kak mi veli:
»Čuješ, sinek, kak zemla diši?!«
Josip Novak, 8.r.
PROSINAC 2011.
MIHALOVČAN 33
SA SVIH STRANA
Dvodnevni izlet u Međugorju, Mostaru i Sarajevu bio je nešto posebno. U ranim jutarnjim
satima stigli smo u Međugorje,
gdje nas je dočekao naš domaćin, generalni konzul Republike Hrvatske, gospodin Velimir
Pleša. Prvo nas je vodio na brdo
Ukazanja, a potom na misu na
otvorenom, gdje se okupilo oko
5000 vjernika. Ove godine obilježava se 30 godina od ukazanja
i upravo zbog toga su se vjernici okupili u tako velikom broju.
Nakon Međugorja posjetili smo
Etno selo i Vinariju, gdje smo
degustirali njihova vina. U Mostar, jedan od najljepših gradova
Bosne i Hercegovine, smješten
na obalama rijeke Neretve, stigli smo oko podneva i uz pratnju
lokalnog vodiča razgledali grad.
Mostar ima nekoliko mostova,
prema kojima je i dobio ime, jer
spajaju grad koji je podijeljen na
dva dijela. Hrvatski dio, koji je
veći i uređeniji i muslimanski,
koji opet ima svoje zanimljivosti.
Prisustvovali smo skakanju sa po-
NOGOMETNI VETERANI U BOSNI I HERCEGOVINI
znatog mosta, visokog 25 metara, u hladnu Neretvu. Nakon razgledavanja grada, naš domaćin,
konzul gospodin Pleša, pozvao
nas je da budemo njegovi gosti u
veleposlanstvu Republike Hrvatske u Mostaru, gdje nam je priredio pravu dobrodošlicu. Nakon
Mostara put nas je vodio prema
Sarajevu, gdje se još uvijek vide
posljedice rata, razrušene i napuštene kuće, kao i čitava sela. Putem smo se zaustavili i pogledali
Vrelo Bosne, a potom je slijedio
smještaj u hotel.
U nedjelju je bilo na redu ra-
BOŽJA
MISEL
Na raskršću cesta
koje vode za Gornji
Mihaljevec, Dragoslavec Selo i Dragoslavec Breg nalazi se pil
Trpeći Isus ili Božja
Misel, koji je 1715.
godine dala izgraditi
Magda Horvatić. Taj
je spomenik obnovljen
2006. godine, a zanimljiv je podatak da je
nekad davno na mjestu
gdje je postavljen bilo
groblje.
zgledavanje Sarajeva. Obišli smo
poznatu Baščaršiju, uz stručno
vodstvo lokalnog vodića. Razgledavanje smo završili u ćevapđinici na bosanskim ćevapima, po
kojima su oni nadaleko poznati.
U ranim popodnevnim satima
krenuli smo prema svojim kućama. Usput smo razgledali Plave
Vode u Travniku, a u Jajcu smo
posjetili spilju i ostale znamenitosti tog grada. Ostale su lijepe uspomene i druženja, koje iz godine
u godinu čuvamo.
Što se tiče sportskog dijela, NK Dubravčan na kraju je-
CRKVA
SVETE
KATARINE
Crkva svete Katarine svoju pisanu povijest
bilježi već davne 1660.
godine, kada se spominje
kao kapela župe Sveti Juraj na Bregu. Prema zapisu zagrebačkog kanonika Ivana Zubića, koji
je obilazio župne crkve
i kapele u Međimurju,
1688. godine u Gornjem
Mihaljevcu nalazila se
kapela Svete Katarine
koja je bila drvena, građena na zidanim temeljima. Pod kapele bio je nabita zemlja, a ostalo izrađeno od smrekova drveta, ponegdje oslikano. Odvajanjem od Svetog Jurja na Bregu osamostaljuje se i osniva 1789.
godine župna crkva Svete Katarine u Gornjem
Mihaljevcu. Umjesto ranije drvene građevine
sazidana je koncem 17. stoljeća barokna, klasicistička župna crkva. Ova jednobrodna, jednostavna građevina ima s desne strane sakristiju,
a uz glavno pročelje masovni zvonik, ispod
kojeg se ulazi u crkvu. Pjevalište je izgrađeno
oko 1768. godine, a orgulje, koje se nalaze na
pjevalištu, spominju se 1897. godine, baroknog su značaja, potječu iz crkve Svetog Križa
i spadaju među najstarije primjerke orgulja u
Međimurju. Župnici u svojim spomenicama
župu, župni dvor i samu crkvu opisuju uglavnom kao siromašnu, ali i kada su vremena bila
teška i kada je u pitanju bio i sam opstanak
župe, uvijek je nađen način da se prebrode nevolje, pa tako u sadašnjem vremenu imamo lijepo opremljenu crkvu u kojoj se svaki vjernik
(lk)
ugodno osjeća.
senskog prvenstva nije ostvario
željene rezultate, ali ćemo to
nadoknaditi u proljetnom dijelu,
koji je za nas uvijek povoljnjiji.
Četvrtkom, već uobičajeno, traje
rekreacija veterana sve do kraja
zime, a onda se selimo na zelene
terene. Tradicionalni turnir veterana naše općine održati će se
od 5. do 7. siječnja u sportskoj
dvorani Doma kulture u Gornjem
Mihaljevcu, kamo mogu doći
svi punoljetni veterani, da okušaju sreću na sportskom terenu uz
međusobno druženje.
Franjo Golub
PAMETNE MISLI
Tko previše razmišlja malo će ostvariti.
J.C. Friedrich von Schiller
KAPELA ŽALOSNE
MAJKE BOŽJE
Osim crkve Svete Katarine, u Gornjem Mihaljevcu nalazi se i najstariji spomenik u ovoj župi,
izgrađen 1849. godine, kapela Žalosne Majke
Božje. Nekada je stajala u samom centru sela,
otprilike na mjestu današnjeg Doma kulture, a
1949. godine je srušena. Uz obvezu da o svom
trošku sazida novu, Poljoprivredna zadruga je,
po pisanju tadašnjeg župnika, da dobije zgodniji prilaz za zadrugu srušila kapelu. Dana 9. 11.
1952. održana je sveta Misa u novoj, tom prilikom blagosovljenoj kapeli Žalosne Majke Božje
na zemljištu Jambrović Josipa, tadašnjeg grobara
župnog groblja u Gornjem Mihaljevcu. Iz stare
kapele u novu je prenesen kip Majke Božje koja,
plačući, u naručju drži preminulog Isusa.
MIHALOVČAN 34
SA SVIH STRANA
U UGODNOM DRUŽENJU NAKON 35 GODINA
JESEN BOGATA
PLODOVIMA
Ove godine nas je jesen izrazito
bogato obdarila plodovima. Bez obzira na dugotrajnu sušu i iznadprosječne temperature, nije bilo veće štete na
vrtovima i usjevima. Vrt nas je, uz
pokoje zalijevanje, obilato nahranio
raznim plodovima, baš kao i voćnjak,
a poljoprivrednicima su polja bila
puna zlatnog kukuruza. U prilog tome
govore i fotografije četverogodišnje
Hane Horvat iz Vugrišinca, koja rado
pomaže baki na vrtu i Svena Rebernika iz Vugrišinca, koji još nema ni godinu dana, a već
se okušao u lupanju i pospremanju kukuruza.
(lk)
BERBA MUŠKATA ŽUTOG 23. 11. 2011. GODINE
Berba obavljena po lijepom, ali hladnom
vremenu na temperaturi od -4 C°. Godina
2011. bila je obećavajuća već na samom njezinom početku, odnosno pri kretanju vegetacije, koja je bila desetak dana ranija. Ljeto
je prošlo bez vremenskih nepogoda, a jesen
kakva se samo poželjeti može. Stoga je bilo
moguće na odmak i nešto kasniju berbu dobiti posebno kvalitetna vina, koja se jako teško
uspoređuju sa prethodnim godinama.
Tako da godina u podrumu nosi vina sa
predznakom predikata, jer su u berbi bila sva
viša od 94° Oechsela (šećera). Sklad šećera
i kiseline, a kasnije i alkohola, upravo daju
nešto što će biti zapamćeno kao iznadprosječno, ako ne i izuzetno posebna vinogradarska
godina. Jako je bitno dobro njegovati mlada
vina, koja za razliku od ljudi ne stare, već putuju kroz vrijeme i mogu puno priča ispričati,
nadamo se samo lijepih, a u dobrom društvu i
puno ugodnih trenutaka, jer pozivaju na druženje. Živjeli! Berbi, koja je bila po hladnom
Prošlo je 35 godina
otPROSINAC
2011.
kako smo napustili osnovnoškolske klupe. Puno
toga se desilo od onda u
našim životima, svatko
je otišao svojim putem,
pa smo se odlučili sresti
i podjeliti svoja iskustva
jedni s drugima, a to smo
napravili 04. 11. Posebna
čast bila nam je što su s
nama obljetnicu proslavile
razrednica Ružica Jelinek
i profesorica Marija Jelinek. Nakon školskih klupa, nastavili smo druženje
i prisjećanje svih dogodovština iz školskih dana u kavani K Jeleni, gdje smo se
zadržali do ranih jutarnjih
sati.
Jasenka Novak
MIHALOVČAN
LIST OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC
NAKLADNIK:
OPĆINA GORNJI MIHALJEVEC
ODGOVORNI I GLAVNI UREDNIK:
Franjo Kovačić
ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA:
Boris Resman
UREDNIŠTVO:
Karmen Sklepić, Lea Kovačić, Goran Miljančić,
Konrad Brezarić, Silvana Cerovec
SURADNICI:
J. Petković, R. Trokter, I. Novak, F. Golub,
Ž. Fajs, S. Stanković, R. Žižek, N. Lovrec,
V. Golub, R. Zadravec, B. Jambrović, A. Ladić,
M. Videc, A. Bogdan, O. Petković, J. Novak,
M. Vugrinčić, M. Borko, M. Vuković,
A. Bogdan, I. Lovrec, B. Kolman, A. Karlovčec,
F. Bregović, N. Sklepić
TAJNICA REDAKCIJE: Snježana Zadravec
ADRESA REDAKCIJE:
Gornji Mihaljevec 74, 40 306 Macinec
Naklada:
900 primjeraka
Tisak:
LETIS
Tel./fax 040/899-117
e-mail: [email protected]
ISSN 1845-9870
www.gornjimihaljevec.hr
Rukopise, fotografije, diskete, CD-e ne vraćamo
vremenu, posebno je godila kasna berba graševine iz 2008. godine.
Berbu su obavili prijatelji: Ivanka Novak, Ljiljana Škvorc, Đura Belović, Ante
Čapalija, Josip Zanjko, Vlado Vidović i
Boris Resman.
OPG PETKOVIĆ, Dragoslavec Breg 37a
PROSINAC 2011.
SA SVIH STRANA
MIHALOVČAN 35
BILI SU MATURANTI PRIJE 45 GODINA
Dvadesetak nekadašnjih malih maturanata iz Osnovne škole
Gornji Mihaljevec okupilo se ovih dana uz 45. obljetnicu odlaska iz školskih klupa. Od 1966. godine do danas njihovi su se
životi uveliko promijenili, obogatili, donijeli obilje iskustva i
događaja o kojima su bili u prilici razgovarati tijekom susreta. S
NAKON
25 GODINA
Bilo je lijepo ponovo sjesti u školske klupe i prisjetiti se svo-
je mladosti. U subotu, 2. srpnja okupilo se nas 25, od ukupno 40
đaka. Okupljanje je počelo u Osnovnoj školi Gornji Mihaljevec
njima je bila i razrednica Mira Videc kojoj je proslava s ovom
generacijom bila osobito dirljiva. Druženje uz pjesmu i ples trajalo je do sitnih sati, završivši dogovorom da će ponovno okupljanje na jubilarnoj pedesetoj obljetnici biti jednako veselo.
Mira Videc
u kojoj su školski sat održale razrednice Mira Videc, Štefanija
Škrobar i Ivana Lovrec. Prisjetili smo se i svojih preminulih
kolega i razrednice. Druženje smo nastavili u kavani K Jeleni uz
ples i pjesmu do jutra uz poruku „vidimo se za pet godina“.
Kolman Bojana
MIHALOVČAN 36
VESELO
DRUŠTVO NA BERBI KOD NAŠEG
PROSINAC 2011.
SA SVIH
STRANA
ŽUPNIKA
BERBA GROŽĐA
2011.
posebna draž je dok se preša na starinskoj preši, čija upotreba je sve
Naš kraj je poznat po predivnim vinorodnim brežuljcima, čije ljepote često postanemo svijesni tek kada nas na nju podsjeti neki stranac, koji nema priliku svakodnevno ovdje živjeti. U našoj općini najbogatija vinogradima su dva naselja, Vukanovec i Vugrišinec, čijim
se ulicama u jesen, u vrijeme berbi, ori pjesma veselih brača. Iskusni
vinogradari znaju, da je za ispijanje fine vinske kapljice potrebno monogo truda i rada, koji su se ove godine itekako isplatili. Berbe su kod
većine vinogradara bile izuzetno dobre, sunčano i vrlo toplo vrijeme
kroz cijelo ljeto pogodovalo je rodu i slatkoći grožđa, a lijepo vrijeme
zadržalo se i u vrijeme berbi, pa bračima ništa nije moglo pokvariti
raspoloženje. A nakon berbe, bez obzira na količinu pobranog grožđa, uvijek zadnji ostaju prešari. Oni marljivo rade i do dugo u noć, a
rijeđa. Nakon obavljenog posla, preostaje još dočekati Martinje i krstiti mlado vino, uz nadu da će i sljedeće godine vinogradi tako dobro
i zdravo roditi.
(lk)
BRAČI KOD FRANJA
LOVRECA U VUGRIŠINCU
NAKON OBAVLJENOG
POSLA
PREŠARI
MARLJIVI PREŠARI KOD
ŠAFARIĆA
FRANJO KOVAČIĆ
PRIPREMA LAGVE ZA MOŠT
BERBA KOD FRANJA ŠAFARIĆA U VUGRIŠINCU
Prvo su v jutro žganicu pili,
unda su se za posel dogovorili.
Dvo po dvo su se rasporedili,
jeni bodo koša skloli,
drugi cuftu složili,
a tretji mošta v lagve nosili.
Lepo su se dospomenuli,
se u gazdu posluhnuli.
V redu su se hapili i se je štimalo,
sam kaj je žganice preveč bilo.
Od subote do torka su ne hejali,
cuftu su v trop zaphali
i polek lokovnice su mošta vlijali,
dvo su na verugaj zaspali.
Za pet ran Kristušovih!
F tork su se stopram fpotili
ka su na lagev ne vroca složili.
Škorji su se v moštu ftopili,
a gazdaricu su ne kcoj pustili.
Pet i pol litrov žganice su spili,
kak tolovaji su pijani bili.
Rajka Trokter
PROSINAC 2011.
SA SVIH STRANA
MIHALOVČAN 37
MIHALOVČAN 38
BOŽIĆ DOLAZI
Božić je pred vratima, vrijeme kad se
kiti jelka, slavi se Isusovo rođenje i cijela
obitelj je na okupu. Svi se volimo potruditi oko izgleda Božićnih ukrasa i stvoriti
poseban blagdanski ugođaj u svom domu.
A kako je to nekad izgledalo? Kako se je
slavio Božić u njezinoj obitelji kad je bila
mala prisjetila se Anika Pilaj iz Gornjeg
Mihaljevca:
„Celi den smo bili joko uzbuđeni i
koma smo čekali večer, da se vuni se napravilo, ka smo išli kinčit cmreka. Male
jabuke, mošancike i ciganičke, smo zlatili
s prohom, orehe smo isto pokotali i navezali na konec, kupili smo salone (duguljasti bomboni raznih boja) i to smo vesili na
cmrek. Mama je s krep papera delala cimere i to smo onda z žicom gori vezali. Se
smo nakinčili z zlotnim nitima, ka se je to
svetilo. V štacun se išlo po petriol za lompe
i svetilo se celo noć, za nas deco je to bilo
posebno veselje. Za Sveti post (Badnjak) je
se moralo biti lepo, čisto i fino skuhano,
svečano. Na stolo je bio lepi stoljak, pod
kerim so bili grah, pšenica i slično, valda
ka bi drugo leto bojše rodilo. Pod stolom
je bila tikva puna slame, a pod cmrekom
figurice. Na polnočko smo navek išli si od
hiže, a da smo dojšli dimo, jeli smo klobose i hrena i navek smo kravama jesti hitili.
Poklonov ga negda ne bilo za Božić. Zmislim se sam kak so bili Međimurski kolendori s fest lepim pričama. Si smo se poseli
koli mame i ona nam je to čitala. Još se ve
zmislim kakše lepe zelene korice je meo.“
Pokušajmo i mi ove godine umjesto
materijalnih stvari, za Božić svojim najmilijima pokloniti veselje, osmijeh, lijepu
riječ i umjesto traženja skupih poklona po
dućanima, radije posvetimo to vrijeme ljudima koje volimo.
(lk)
PROSINAC 2011.
SA SVIH STRANA
TAK TO MOJA BAKA
DELA
U ovoj rubrici objavljivat ćemo strinske,
već pomalo zaboravljene recepte za jela tak
kak su to delale ili još delaju naše bake. U
ovom broju svoje kuharsko znanje podjelila
je s nama Anika Pilaj iz Gornjeg Mihaljevca
i otkrila nekoliko jednostavnih recepata. Tako
ćete i sami moći pripremiti kelešicu na zeljovom listu, repine štrukle za Badnjak ili zamijesiti domaći kruh za vaš blagdanski ručak.
nožom napraviti kocke, kak mrežo, poličiti s
kiselim vrhjom i deti peć na 180°C dok se ne
začrleni.
To je bilo jesti kero so dovali težokom za
južine, dok so kopali gorice il čehali perje.
REPINI ŠTRUKLI
pol kile mele
malo soli
pol žlice svinjske masti
repa
domočo slatko vrhje (ako nemate, onda vrhje
za kuhaje)
olje
kiselo vrhje za premazati
Repa se fest obeli, nariba i dene kuhast
večer. Vjutro da se ohladi, treba jo zamotati
v gazo i gori deti težilo (kamen) ka se scidi.
Za približno jen pleh štruklov se zamesi testo
od pol kile mele, malo soli se dene i svinjske
masti. V repo se dene domočo slatko vrhje i
malo soli. Mlince treba rastegnoti, namazati z
oljom i posipati z repom. Onda jih zamotamo
i premažemo s kiselim vrhjom. Ka repa slučajno nebi bila žohka, more se i da je kuhana,
pre kak se dene cidit, splaviti v mrzli vodi. To
se je obično jelo za Sveti post (Badnjak) posle
pretepene vrgojove juhe.
KELEŠICA
1 kg mele (pol oštre, pol glatke)
3-4 žlice kiseloga vrhja
vrh noža kvosa
malo cukora
mala žička soli
mleko
zeljovi listi
kiselo vrhje za premazati
Se skupa treba zamesiti i dodati mleka po
potrebi, tak ka je malo bole trdo kak testo za
kruh. Sol se dene po ukusu, al kelešica mora
biti bole slona kak slatka. Na oproni zeljov
list posipati malo mele i složiti male kruheke,
ne predebele, centimeter do dvo. Po vrho z
DOMAČI KRUH
2 kg brašna
sol
kvos
topla voda
Kvosa treba rastopiti v topli vodi, zamesiti z melom i malo soli i pokriti z krpom ka se
dvopot zdigne. Onda ga treba malo pomesiti i
napraviti kruh kakši oćeš, okrogli, štruco. Da
ga deneš na pleh, mora se još malo zdignuti i
onda peći na 180°C približno jeno vurno. Da
ga zemeš vun ga treba por pot obrnoti. Nešči
dene v testo i žličko črnoga tikvinoga olja il
pa pre kak dene peć, premaže kruha z zobilom.
(lk)
KLET SA MIRISOM DAVNINE
Da bi se sačuvala davna tradicija o načinu na koji su se gradile kleti u našim goricama, tijekom mjeseca svibnja ove godine
obnovljena je stara klet u Vukanovcu, izgrađena davne 1844. go-
dine. Vlasnici kleti su Drago i Marija Horvat iz Gornje Dubrave.
Oni čuvaju srce povijesti preko svog nasljeđa. Klet je izgrađena
od drveta i pokrivena slamantim šopovima načinjenim na starinski
način, ručnom žetvom sa oruđem starim oko sto godina. Time se
pokazalo današnjoj mladeži na koji su se način nekada gradile kleti
i kuće. Danas ova klet još uvijek služi svojoj svrsi time što se u njoj
pohranjuje vino i druge potrepštine koje spadaju u klet, a pored nje
se nalazi lijepo uređeni vinograd.
Vijećnik OV Konrad Brezarić
PROSINAC 2011.
PIRATICA S KARIBA
Priča s otoka gdje caruju rum, trava i reggae „Gospođice Sklepić, vaša avionska karta do Granade je rezervirana.“, ja zakolutam
očima i pomislim: „Ah, pobogu, zar i ona?!“.
Srećom, pa se preko telefona to nije moglo
vidjeti. Ljubazno odgovorim ženi s druge strane telefona: „Ne, ne, ne! Ne Granada! GrEnanda! g r E nada!!! Ne idem u Španjolsku.
Idem na Karibe! Grenadu. Tamo iznad Venezuele. Između Barbadosa i Trinidad i Tobaga.“, pokušavam objasniti. „Aha, da! Pardon!
Evo, odmah ću napraviti novu rezervaciju!“,
ispričava se ona. Kao, krivo je čula. Da, da!
Malo morgen. Ona i svi moji prijatelji i bliža i
daljnja rodbina. Doduše, ruku na srce, nisam
ni ja nikad prije čula za postojanje te države.
Čula sam za Karibe, al’ i to znanje je bilo šturo. Znala sam da tamo ljetuje poznate face i
da u tim morima negdje traži skriveno blago
moj budući muž, Jack Sparrow (aka Johnny
Depp). Dakako, u nekom drugom životu, gdje
ću nositi povez na oku i izgledati k’o Penelope
Cruz. No, šalu na stranu. Saznavši da putujem
preko bare i da ću tamo provesti mjesec dana,
morala sam se informirati. Dakle, Grenada je
otočna država, 217. po veličini od ukupno 236
država svijeta. Površinom malo veća od Krka,
ali s prosječnom gustoćom naseljenosti čak tri
puta većom od Zagreba, što ispada oko 110
000 stanovnika, od čega ih je 90 posto potomaka afričkih robova.
Preskočit ću sam put. Dva dana u Londonu, nekoliko sati na Barbadosu i evo nas. Mateja i ja. Stigle smo u suncem okupanu zemlju.
Zemlju gdje se temperatura zraka ne spušta
ispod 28 Celzijevih svih 12 mjeseci u godini.
Čak ni preko noći. Na aerodromu nas dočekuju Matejina sestra i njezin suprug – Jelena i
Kristijan. Razlog zašto smo uopće tu. Oni su
doselili ovamo u veljači i bave se humanitarnim radom. Njihov poziv da dođemo kod njih
na ljetovanje jednostavno nije bio jedan od
onih koji se odbijaju. Ukrcali smo se u auto
i zaputili do njihove kuće, koja je smještena,
ni manje ni više, već na plaži. Iako je prvotni
plan bio da se nekoliko dana odmorimo od
leta i prilagodimo klimi i vremenskoj razlici,
nakon originalnog galsko-kreolskog ručka dobrodošlice, zaputili smo se u obližnji bar gdje
je svirao lokalni bend. Tako smo Mateja i ja,
već par sati nakon slijetanja, zaplesale uz prve
koktele. Avantura može početi.
Ako nismo obilazile otok i pokušavale
zaviriti u svaki kutak, bile smo na plaži. Tu
smo, zapravo, provodile većinu vremena.
U sunčanju, kupanju i druženju s lokalnim
stanovništvom. Plaže su duge i do 10 km, a
široke 2-3 km. Svaki bi se put smjestile na
SA SVIH STRANA
drugo mjesto i svaki put bi nam se činilo ko
da smo prvi put tu. Svaki put divile bi se nečem novom. Je li moguće da ima toliko nijansi tirkizne boje?! Nisam mogla odvojiti oči od
mora. U podne je naročito magično. Postoji
čak i naziv za boju mora u podne – Caribbean
blue. Kakvog li samo kontrasta s bijelim pijeskom koji ugodno hladi pod bosim tabanima.
Malo detaljniji pogled otkriva da pijesak nije
potpuno bijel. Pomiješan je sa srebrnkastim
kristalićima koji svjetlucaju na suncu. A tek
palme. Svaka je remek djelo. Svakog četvrtog
ili petog dana spustio bi se kratki pljusak. Iz
čistog mira. Sunce bi i dalje užareno peklo,
nebo plavo s pokojim oblačićem, a ja u moru,
uživala u kupanju po kiši. Možda najljepši dio
dana bilo je čekanje zalaska sunca i famoznog
greenflasha. Naime, u jednom trenutku, dok
se zadnji komadić sunca spusti ispod horizonta, cijelim nebom zabljesne smaragdnozelena svjetlost. Na stotinku sekunde. Naravno,
nema zalaska sunca bez koktela na plaži. Ponuda je jednostavna: mojito (menta, limeta,
šećer, rum), rum punč (limeta, rum, muškatni orašćić, med) i specijalitet iz Trinidada –
cumchamchara (med, limeta, rum). Ako niste
u stanju izgovoriti onda znate da vam je bilo
dosta. Čistog ruma nisam probala, iako su me
svi uvjeravali da doći na Grenadu i ne probati
čisti rum jednako je k’o doći u Rim i ne vidjeti
papu. Aha, moš mislit! Rum, inače, ima značajnu ulogu u kulturi Grenade i Kariba općenito. Prve destilacije ruma krenule su upravo
ovdje. Konzumirali su ga pirati u enormnim
količinama, a bio je i važan artikal razmjene
koji je doprinio razvoju robovlasništva. Rum
je bio bitan i u političkom sustavu. Građani
bi glasali za nekog nekompetentnog kandidata
samo zato jer im je dao više ruma. Većina
svjetske proizvodnje ruma, odvija se ovdje.
Posjetila sam nekoliko destilerija ruma i promatrala proizvodnju. Sve destilerije ponose se
što koriste tradicionalni stil kakav se koristio
još u 17. stoljeću. Ono što je mene još više
oduševilo jest bogatstvo tropskog voća. Poput rajskog vrta. Ima tu svega. Tisuće i tisuće
vrsta tropskog voća. Desetak vrsta banana,
pet, šest vrsta naranči, isto toliko vrsta limuna, grejpa, manga, papaje, nonija, sapodille i
druge egzotike koju nisam uspjela zapamtiti.
Začina ko u priči, a prednjači muškatni orašćić koji stoji na grenadskoj zastavi. Kažu da
Grenadu prije namirišiš no što ju vidiš. Ipak
je to otok začina. Ima tu i onog drugog začina, kojeg sam spomenula u naslovu. No,
družeći se s rastafarijancima, shvatila sam da
je to puno više od Boba Marleya, marihuane
i dredla. To je način življenja, težnja za slobodom duha i ravnopravnosti između ljudi.
Svi su ovdje iznimno topli i srdačni. Nikome
se ne žuri. Opušteni su, komunikativni i nasmijani. Mislim da je glavni razlog
tome što je svaki dan sunčani, što je
sve šareno i jarkih boja. Upoznala
sam toliko divnih ljudi. S mnogima
sam još i sad u kontaktu. Pričali su
mi stariji Grenađani kako je Bog sigurno rodom iz Grenade, zato što
svaki put kada naiđe, uragan produži sjeverno i zaobiđe Grenadu i
tako već stoljećima. Čula sam i sva-
MIHALOVČAN 39
kojakih drugih zanimljivih priča, anegdota i
legendi. Obišla sam s novostečenim prijateljima cijelu Grenadu uduž i poprijeko, upoznala
njihove obitelji, igrala se s njihovom djecom,
živjela kao prava Grenađanka, a kao takvu su
me i tretirali. Najsretnija sam bila kad su mi
jednom prilikom rekli: „ti si jedna od nas“,
jer tako sam se i osjećala. Žalosno je što još
uvijek ima puno rasizma, razdvajanja i raslojavanja prema financijskim mogućnostima,
naročito od strane bogatih Amerikanaca koji
ovdje dolaze živjeti u mirovini. Primjera radi,
ovdje imaju kuće Oprah Winfrey, Angelina i
Brad Pitt, Will Smith i brojni drugi; ali svi
se voze u velikim autima sa zatamnjenim staklima i gotovo da uopće ne komuniciraju sa
lokalnim stanovništvom.
Dakako, najviše vremena provodila sam
s mladima, s ljudima mojeg godišta i oni su
glavni razlog što sam se toliko zaljubila u
Grenadu. Noćni život pak je, naravno, priča
koja zaslužuje poseban putopis. Od lokanih
klubova, do ogromnih američkih zdanja preko privatnih partija na jahtama. Najbolje zabave su ipak bile one na obližnjim otočićima
ili usidrenim brodovima pod vedrim nebom
do kojih se dolazilo malim gliserima. Dani su
prolazili prebrzo, ali to je tako kad živiš punim plućima. Teškom mukom spakirale smo
se pune dojmova i sjele na avion, no dobra
karma i dalje nas je pratila. Naime, kako smo
morali sletjeti na Barbados, da pokupimo putnike, tamo se radar na avionu pokvario i let je
bio otkazan. Smjestili su nas u luksuzni hotel
s pet zvijezdica, osigurali noćenje, doručak,
ručak i ostale hotelske sadržaje, a sve to na
trošak avionske kompanije. Nešto što si vjerojatno nikad ne bih mogla priuštiti. Mislim
da je dovoljno ako kažem da kad sam zakoračila iz hotelske sobe na terasu, zapravo sam
zakoračila na plažu.
Zaista, ovo je bilo putovanje na valovima snova. Tko zna, možda se jednog dana
zvijezde opet poslože, dobre vibracije i sva
pozitivna energija skupe na jednom mjestu u
istom trenutku i ponovo ću se naći na plaži s
pogledom na bespuća Karipskog mora, u naručju svog Jacka Sparrowa.
Narcisa Sklepić
MIHALOVČAN 40
SA SVIH STRANA
PROSINAC 2011.
VRE ME SE JE SPREMENILO
»Tamo pod brežuljcima Gornjeg Međimurja
ima jedno mjestašce, malo kome znano,
tamo vam je naše selo.....«
Josip Vrhovski
Jesen je. Naviru sjećanja iz davne 1956. godine. Došla sam
za učiteljicu u Gornji Mihaljevec. Ljubazno su me primili supružnici, prosvjetni radnici, Josip i Mira Videc, zato sam im
zahvalna. Kao prosvjetnog radnika zanimalo me sve, o selu,
ljudima, ali najviše o KUD-u Seljačka Sloga. Gospodin Videc,
ravnatelj škole i izuzetno uspješni voditelj pjevačkog zbora,
pozvao me da postanem član Sloge na što sam rado pristala, a
on se tada raspričao o organizaciji i radu društva. Društvo je
tada brojilo oko 45 aktivnih članova. Pomno sam slušala i sve
bilježila. Prema pričanju, u prvoj polovici 20. stoljeća aktivno
su radila društva Orao, zatim Sokol, a 1950. godine započela je
s radom Seljačka sloga, u kojoj je djelovalo nekoliko sekcija.
Najveći uspjeh Slogaša postigao je pjevački zbor, osvojivši bezbroj nagrada i priznanja. Najviše su se pjevale pjesme
domaćih autora. Probe su se održavale dvaput tjedno u staroj
školi, a poslije izgradnje u zadružnom domu. Kao lirska duša
bila sam oduševljena ljepotom međimurskih napjeva, još više
tekstovima kojima je izražena
ljubav prema rodnom kraju,
malom Međimurju, kojeg su
sestrinski zagrlile rijeke Mura
i Drava. One su često opjevane kao nositeljice radosti, ali
i tuge. Opjevani su i pejzaži
našeg kraja, zeleni pašnjaci,
šume, napose vinogradi (gorice), koje oblijeću ptičice
uveseljavajući ljude i klopoci
čiji se odjek širi na sve strane.
Tam gori pri kleti jeden trsek
stoji, Trsek moj zbudi se dosta
si spal... Bezbroj tih prekrasnih napjeva (oko 3000) sakupio je i zapisao naš poznati
akademik, etnomuzikolog, dr.
Vinko Žganec. Ponosni smo
na njega, kao i na našeg susjeda iz Črečana Josipa Vrhov-
skog, koji je u stihovima uvrstio i naš kraj pjesmom Tamo pod
brežuljcima Gornjeg Međimurja. „Sve te sakupljene pjesme
postale su umjetničko blago zahvaljujući tim entuzijastima.“,
rekao je gospodin Videc. Članovi pjevačkog zbora bili su redoviti polaznici i drugih
osnovanih grupa. Mnogi od
njih su preminuli, ali njihovi glasovi još uvijek odzvanjaju u našim sjećanjima.
Posebno su se isticali tenori i basovi: Ivan i Antun
Pilaj (Gornji Mihaljevec),
Ivan Pilaj (Dragoslavec
Selo) Josip Novak, JosipValdec, Slavek Kernjak,
August Krumpić, Albert
i Franjo Pintarić, Stjepan
i Kondrad Moharić, Stjepan Flinčec, August Šafarić, Branko Srša, Zvonko
Tkalec, Vlado Glažar,
Slavek, Ivan i Stjepan
Lovrec, a od soprana i alta
istakle su se Mica Gaborova, Katika Hudinova, Marija i Gabrica Pintarić, Gabrica
Cmrečnjak, Slava Flinčec, Anđela Novak, Julika i Slavica Tkalec, Rozika Šafarić, Mica Trstenjak, Liza Borko,
Micika Žunek, Julika Solak, MiraVidec, Ivana Lovrec
(ispričavam se, ukoliko sam nekog zaboravila spomenuti, nenamjerno). Gotovo svaki nastup zbora bio je posebno zapažen. Pjevalo se s puno ljubavi, veselja, entuzijazma, pjevalo
se srcem. Istači ću jedan od primjera kada smo nastupali u
Čakovcu. Gospodin Žganec pohvalio nas je kao vrsne pjevače,
a nadasve pjevačice - sopranistice Micu Gaborovu i Katiku
Hudinovu, koje je nazvao pravim opernim divama. Godine
1960. nastupili smo za poljoprivrednu emisiju radio Zagreba,
na što smo bili izuzetno ponosni, a nastupali smo i u drugim
mjestima Lijepe naše. Drugom polovicom prošlog stoljeća u
zbor su se uključile mlađe generacije: Marija Petković, Trezika Kalaj, Gabrica Glažar, Štefica Novak, Milena Jaklin
i ostali.
PROSINAC 2011.
SA SVIH STRANA
MIHALOVČAN 41
- STARI SMO POSTALI ...
Osim zbora djelovala je i folklorna sekcija. Nekad se plesalo samo na zabavama, prilikom raznih blagdana i to u jedinoj krčmi Josipa Videca ( oca našeg ravnatelja) i to u zimi,
a ljeti u dvorištu ispod tzv. senčice napravljene od grana.
Najviše se plesao valcer, polka, šotiš, čardaš, te šamarjanka.
Od 1950. godine uvode se i narodna kola. Često nam je bio u
posjeti i akademik Ivan Ivančan (stariji) i
tom prilikom davao upute za rad, a gospodin Videc mu je bio kazivač starih običaja
i narodnih plesova našega kraja. Nošnje su
bile crno-bijele. Muške robače i gaće bijele,
kao i ženska suknja i bluza, a lajbeki i furtufi crni. Gospodin Ivančan pratio je razvoj
folklora u Međimurju, pogotovo nakon II.
smotre u Donjoj Dubravi, gdje je i naša folklorna grupa nastupala s plesom Vleči dretu. Želja mu je bila omogućiti amaterima
Međimurja uspješnije bavljenje scenskom
primjenom folklora.
Dramska grupa djelovala je već osnutkom Seljačke sloge. U početku su se davali
mali, šaljivi igrokazi. Kroz nekoliko godina
mladi naraštaj prihvatio se ozbiljnog rada u
dramskoj sekciji, uvježbavao i prikazivao brojne igrokaze i još
više prionuo uz rad poslije 1970. godine. Kulturnu aktivnost
nastavio je Aktiv žena 1981. godine, kada se oko 20 žena okupilo i sudjelovalo vrlo aktivno u svim grupama. Posebno su
se istakle u dramskoj grupi, gdje su postizale lijepe uspjehe u
izvođenju igrokaza Pečena guska, Stric z Amerike, Vjenčanje
i dr. Iste predstave svjedoče o kazališnoj tradiciji Seljačke
sloge, koja se oblikovala desetljećima i ostavila trag u aktivnosti tadašnjih žena. Najveći uspjeh postignut je kajkavskom
komedijom Stari grehi (autor nepoznat) koja nas je dovela na
1. Smotru varaždinskih amatera i na Susret kazališnih amatera
Hrvatske u Sisak. Scenarij za isti komad same smo osmislile
i obogatile svojim ručnim radovima, rustikalnim namještajem
(triptih star 150 godina) i autentičnim kostimima, dok je
uvježbavanje izvedbe kajkavske komedije u 3 čina Stari grehi
bio moj zadatak. Ilija Zovko, republički selektor tadašnjeg
SKAH-a, vrlo se pohvalno izrazio i oduševio šarenilom boja
ručnih radova, neposrednosti igrom, namještajem, najviše
govorom kajkavštine, a napose radosti i željom za igrom, a
ne glumom. O našem radu pisao je i govori glumac Vinko
Lisjak, kazavši da je u našem radu sublimirana najveća vrijednost amaterizma. Istom komedijom nastupile smo u mnogim mjestima, gdje nas je publika s oduševljenjem primila,
a kao nagrada i priznanje za postignute rezultate slijedilo je i
odlazak u Serdehelj u susjednu Mađarsku.
Osim pjevanja, plesa i glume, na inicijativu tadašnje vlasti Sloga je organizirala 1958.godine Higijensko domaćinski
tečaj koji se mjesec dana održavao u staroj školi. Tečaj je polazilo oko 30 žena, a otvorio ga je dr. Chloupek, autor knjige
Knjiga za svaku ženu, u kojoj govori o velikoj važnosti pravilne prehrane. Praktični rad u kuhinji vodila je vrlo uspješno
medicinska sestra Ružica Senčar. Tečaj je završio veselicom
i izložbom ručnih radova.
Važno je spomenuti i prikazivanje filmova. U to vrijeme
nabavila se mala kino – aparatura, kojom je upravljao Josip
Videc i naš kolega Franjo Panić. Davali su se mali dokumentarni filmovi u Gornjem Mihaljevcu, a obilazili su i okolna
sela Štrigovu, Prekopu, Preseku, u koja se putovali zaprežnim
kolima.
Ovo je tek nekoliko kratkih crtica i sjećanje na rad i djelovanje Seljačke sloge, koja je obogatila kulturni život ovog
i ostalih mjesta našeg kraja sredinom prošlog stoljeća. Takvih
crtica ima još mnogo, a vjerujem da bi svaki tada aktivni član
mogao ispričati ili napisati mnogo zanimljivih dogodovština
iz tog razdoblja. Nažalost, mnogo članova nema više među
nama, ali mi ih se rado sjećamo, prepričavajući nezaboravne
događaje, druženja, probe i nastupe
koji su bili isprepleteni radošću, veseljem, zadovoljstvom i pravim prijateljstvom. Ja sam pokušala samo
djelić toga prenijeti mlađim generacijama.
Slušam i čitam o tome da se tradicija nastavlja u mlađim pokoljenjima. Želja mi je da tako nastave i
dalje, sačuvajući kulturno blago našeg kraja i cijelog Međimurja, jer to
je jedino pravo bogatstvo društva.
Ivana Lovrec
MIHALOVČAN 42
PROSINAC 2011.
GORNJA DUBRAVA 21
TELEFON: 040/899-358
vl. Stjepan Novak
Gornja Dubrava 47a
40306 MACINEC
40 000 ČAKOVEC
Kralja Tomislava 38
Tel./fax: 040 39 58 93
USLUGA GRAĐEVINSKE MEHANIZACIJE
I PRIJEVOZA
DRAGUTIN
BOGDAN
Zebanec Selo 12, mob. 098/242-589
Sretan Vam Božić i nova 2012. godina
AUTOPRIJEVOZNIK
Josip Gregorinčić
Tel.: 040 584 244, GSM: 098 241 686
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
3
File Size
4 085 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content