close

Enter

Log in using OpenID

15_2012_Prosinac - Općina Gornji Mihaljevec

embedDownload
Predragi, razveselite se,
veselo Novo leto je,
zato pozdravi svakega
v imenu Jezuša!
GODINA 7
To staro leto žalosno,
o polnoči buš prošlo,
ogledimo se si za njim,
ohranimo spomin!
BROJ 15
PROSINAC 2012.
Sretan Vam Božić i nova 2013. godina
MIHALOVČAN 2
AKTUALNI SAT
GRB
I ZASTAVA Dugo smo slovili
kao jedina općina u
Međimurskoj
županiji
OPĆINE
GORNJI MIHALJEVEC
prijedlog grba i zastave postane bila pozvana na neku sveča-
koja
nema grb i
zastavu. Na 15.
godišnjicu Općine napokon
je došlo i do realizacije tog
projekta i odobrenja Hrvatskog
državnog arhiva, da postojeći
DAN OPĆINE GORNJI
MIHALJEVEC OBILJEŽEN PO
PRVI PUTA
Na sam blagdan sv. Katarine,
koja je zaštitnica naše župe, obilježen je Dan općine Gornji Mihaljevec, po prvi puta od njezinog
postojanja. U prijepodnevnim satima ispred crkve je organiziran
sajam pod imenom Sveta Kata,
PROSINAC 2012.
slastice na vrata, u organizaciji
Osnovne škole Gornji Mihaljevec, gdje su učenici prodavali
fine domaće kolače, koje su ispekli zajedno sa svojim majkama.
Nakon sajma, održana je sveta
Misa, koja je bila izuzetno sve-
pravovaljani.
Zastava je plave boje s grbom Općine po sredini, a grb
ima oblik štita sa crnim obrubom. Grb na zastavi obrubljen
je zlatnim obrubom. U tamno
zelenom polju po sredini nalazi
se smeđi kotač, a preko njega
zlatni mač, simboli svete Katarine, koja je i zaštitnica Župe
Gornji Mihaljevec.
Prema predaji, Katarina je
bila mlada Egipćanka, koja je
nost, koja je uključivala i pogansko žrtvovanje. Katarina je
odbila u tome sudjelovati zbog
svoje kršćanske vjere, stoga
su je bičevali i bacili u tamnicu, a kasnije su joj namijenili i
posebno mučilo: kotač s noževima, da ju svu razderu i sasijeku. Prema legendi, Katarina
je nad tim noževima napravila
znak križa i u tom trenutku se
je sve raspalo.
čana, jer su osim našeg župnika,
bili prisutni i župnici susjednih
župa, kako bi sa nama obilježili
blagdan sv. Katarine.
U popodnevnim satima mještani su se okupili, zajedno sa gostima i uzvanicima, na Svečanoj
akademiji povodom Dana općine.
Najprije je na pozornici nastupila
KUU Lipa sa kratkim skečom, a
samu svečanost otvorila je operna
diva i ponos našeg kraja, Evelin
Novak, otpjevavši himnu. Filmska grupa Osnovne škole Gornji
Mihaljevec, pod vodstvom Ljubice Žabek Horvatić, prikazala
je svoj film o Općini, a kasnije
je nastupio i zbor Osnovne škole
Gornji Mihaljevec pod vodstvom
Natalije Guterman Vuk i Matija Srša sa recitacijom. Pjesmu
Teja autorice Rajke Trokter recitirala je Jasenka Novak.
Najvažniji dio svečane akademije bilo je predstavljanje zastave
i grba naše Općine. Taj trenutak
nosi veliku simboliku za sve mještane naše Općine, što su isticali
i govornici na pozornici: Franjo
Golub, predsjednik Općinskog
vijeća Općine Gornji Mihaljevec,
Franjo Kovačić, načelnik Općine Gornji Mihaljevec, Valentin
Kočila, zamjenik predsjednika
Županijske skupštine Međimurske županije, Sunčana Glavak,
saborska zastupnica, te Juraj
Borko, župan Občine Središče od
Dravi. Velečasni Ivan Vugrinčić
blagoslovio je novu zastavu i grb,
te smo se svi zajedno pomolili, sa
željom za što većim boljitkom
(lk)
PROSINAC 2012.
AKTUALNI SAT
MIHALOVČAN 3
Općine i njezinih stanovnika. Sa
nama su Dan općine proslavili i
Anđelko Nagrajsalović, načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu
i Darko Horvat, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a.
Na samom kraju Svečane
akademije, podijeljene su medalje za najuspješnije u sportskim
natjecanjima održanim povodom
Dana općine, a najboljima su
medalje podijelili Mirjana Novak, dopredsjednica Općinskog
vijeća, Josip Petković, dopredsjednik Općinskog vijeća i Boris Resman, zamjenik načelnika
Općine.
Nakon svečane akademije
pripremljen je domjenak za sve
prisutne, gdje su se mogla u ležernijem tonu izmijeniti mišljenja
o svemu što je napravljeno u Općini Gornji Mihaljevec od njezinog osnutka, te
o konačno predstavljenoj zastavi
i grbu. Djelatnici
Općine su u suradnji sa Osnovnom
školom
Gornji
Mihaljevec, te sa
klubovim, udrugama i društvima
koja djeluju na našem području,
pripremili izložbu starih fotografija, na kojima su ostali obilježeni
više ili manje bitni trenuci našeg
kraja. Izložba je izazvala velik
interes prisutnih, a često i smijeh
promatrača, dok su tražili sebe ili
svoje poznate na izloženim fotografijama.
(lk)
MIHALOVČAN 4
AKTUALNI SAT
OPĆINA GORNJI MIHALJEVEC
Naselja Općine Gornji Mihaljevec su od dotadašnju drvenu kapelu zamjenjuje zidana
osnutka Republike Hrvatske najprije bila u
sastavu Općine Štrigova, međutim od samog početka postojala je velika potreba za
odvajanjem. Stoga je 1997. godine konstituirana kao samostalna općina, koja danas
broji 15 godina svojeg postojanja.
Prvo pismeno spominjanje Gornjeg Mihaljevca datira čak iz 1650. godine, kada
se u popisu župa Zagrebačke biskupije navode imena sela u sastavu današnje župe,
odnosno općine. Od 1789. godine, kada
Crkva Svete Katarine, Gornji Mihaljevec postaje središte vjerskog, gospodarskog, upravnog i kulturnog života ovog kraja, a tako je
ostalo sve do danas.
Općina Gornji Mihaljevec prilično je velika površinom. Obuhvaća dvanaest naselja:
Badličan, Dragoslavec Breg, Dragoslavec
Selo, Gornja Dubrava, Gornji Mihaljevec,
Martinuševec, Preseka, Prhovec, Tupkovec,
Vugrišinec i Vukanovec. Na području Općine djeluju mnoge udruge, klubovi i društva,
PROSINAC 2012.
među kojima se po dugovječnosti postojanja
posebno ističu vatrogasci. Premda vrlo velika površinom, Općina Gornji Mihaljevec
vrlo je rijetko naseljena, pa prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine u
našoj Općini živi svega 1917 stanovnika.
Za našu Općinu tipičan je brežuljkasti
krajolik, poljoprivredna domaćinstva, vinogradi i raštrkane kuće. Sudeći i po povijesnim crkvenim zapisima, ali i novijoj dokumentaciji, ovo je područje koje je uvijek
bilo prilično siromašno i skromno, ali ima
iznimno marljive i radišne ljude, koji su
glavna okosnica napredka ovog kraja. (lk)
OTVORENO PRVENSTVO OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC U STRELJAŠTVU I ŠAHU
Povodom Dana općine održana su sportska natjecanja, odnosno Otvoreno prvenstvo Općine Gornji Mihaljevec u stolnom tenisu, streljaštvu i šahu.
Za sudjelovanje su se mogli prijaviti natjecatelji oba
spola i svih dobnih skupina, jedini uvjet bio je da
natjecatelj živi na području naše Općine.
U streljaštvu se natjecalo 27 natjecatelja, a najbolji je bio Antun Ladić. Drugo mjesto osvojio je
Saša Kralj, a treći je bio Luka Vuković.
U šahu je snage odmjeravalo 17 natjecatelja, a
najbolji od svih bio je Darko Trstenjak. Na drugo
mjesto plasirao se Dario Ivančić, a treći je bio Franjo Kovačić stariji.
Najbolji su dobili medalje, koje su im podijeljene na svečanoj akademiji na sam Dan općine.
(lk)
PRVENSTVO OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC U STOLNOM TENISU
Bogati sportski program u povodu obilježavanja dana Općine Gornji Mihaljevec
započeo je u srijedu 14. studenog 2012.
godine stolnoteniskim turnirom, u pojedinačnoj konkurenciji. Stolnoteniski turnir
u organizaciji STK Dragoslavec Breg okupio je 12 igrača, koji imaju prebivalište u
Općini Gornji Mihaljevec. Igralo se prvo u
skupinama svaki sa svakim, a kasnije po kup
sistemu. Turnir je otvorio načelnik Općine
gospodin Franjo Kovačić, zaželjevši svim
natjecateljima puno sreće u igri, ugodan
boravak i lijepo druženje, spomenuvši da
je to sport starih i mladih. Posebno je pohvalio Marka Jambrovića kao najmlađeg
natjecatelja i Konrada Brezarića kao najstarijeg natjecatelja (razlika u godinama je
oko 60 godina). U odličnim i fer borbama,
gdje se borilo i nadmudrivalo protivnika,
prvo mjesto osvojio je Danijel Kos, drugo
mjesto osvojio je Bojan Jambrović, dok je
treće mjesto osvojio Danijel Srša. Treba
pohvaliti i Dražena Herica, koji je odlično
odigrao, u svojoj skupini bio je bez poraza, da bi tek u polufinalu zabilježio prvi
poraz, te na kraju završio četvrti. Turnir
je bio izuzetno zanimljiv, jer je bilo puno
lijepih igara i poteza igrača koji su bili vrlo
ozbiljni, te su se borili za svaki poen bez
predaje.
(G.M.)
PROSINAC 2012.
AKTUALNI SAT
MIHALOVČAN 5
SAKRAMENAT
SVETE
POTVRDE
U subotu, 23. lipnja, 20 firmanika iz 8.
razreda i 21 firmanik
iz 7. razreda primili su
sakramenat Svete Potvrde, kojeg im je podijelio mons. Ivan Godina. Samoj podjeli sakramenta prethodila su
tri dana Duhovne obnove, koju je vodio pater
Antun Trstenjak.
(lk)
SUMIRANJE REZULTATA
Približavamo se kraju godine kad dolazi vrijeme rezimea rezultata. Nekad bi rekli
„Kako siješ tako žanješ“. No, vremena se
mijenjaju pa ponekad i uz dosta truda rezultati nisu zadovoljavajući. Svi rado puno planiramo, ali u nedostatku financijskih sredstava
dosta se toga ne ostvari. Što nam drugo preostaje nego se nadati boljoj narednoj sezoni i
napraviti ono što se ove godine nije uspjelo,
pa je tako i VMO Gornja Dubrava napravilo
plan za 2013. godinu:
- održavanje lokalnih cesta
- modernizacija ceste prema kč. br 87-92
- modernizacija ceste kapela - Badličan
- otvaranje dionice; Novak Zvonko –
Štefova klet
- priprema terena za parkiralište kod
DVD-a
- adaptacija kapelice
- izrada fasade na sanitarije DVD-a
- fini sloj asfalta kroz donji dio sela.
Eto želje nisu male, a kakva će biti mogućnosti realizacije ovisi od više faktora, a jedan je i naše zalaganje i aktivnost mještana u
nekim akcijama. Svake se godine riješe neke
aktualne teme pa se nadam da će i naredne.
Pred nama su blagdani, pa će dobro doći malo
odmora od svakodnevnih briga i obaveza. U
nadi za boljom godinom svima Sretna 2013.
Predsjednik VMO Gornja Dubrava
Stanko Golub
Održan sastanak o izgradnji dječjeg
igrališta u Gornjoj Dubravi
Dana 30. rujna 2012. godine održan je
sastanak na temu izgradnje dječjeg igrališta
u Gornjoj Dubravi. Sastanak je sazvala i
vodila predsjednica novoosnovane Udruge
žena Gornja Dubrava, Sandra Dimač. S
planom izgradnje upoznati su bili načelnik
Općine Gornji
Mihaljevec,
Franjo Kovačić, predsjednik
Mjesnog odbora Gornja Dubrava, Stanko
Golub i predsjednik DVD-a
Gornja Dubrava, Vjenceslav Golub. Svi
sudionici usuglasili su se oko plana izgradnje. Udruga žena Gornje Dubrave zahvaljuje svojim sumještanima na dobrotvornim
prilozima.
Božica Mikulan
MIHALOVČAN 6
PROSINAC 2012.
OPĆINA KOJA NAPREDKOM
Općina Gornji Mihaljevec prvi puta obilježava svoj dan nakon 15
godina postojanja. Kraj vrlo velik površinom, ali rijetko naseljen, uvijek je bio i kraj koji je imao skromne prihode, stoga je još više ovisio
o entuzijastičnim pojedincima, koji su svojim zalaganjem pokrenuli
stvari na bolje. Najteže je svakako bilo početi, a u početnom sastavu
Općine Gornji Mihaljevec, odnosno u vijeću, bili su sljedeći mještani
naše Općine: Vladimir Petković, Zdravko Šafarić, Stanislav Petran, Zvonko Panić, Ivan Kovačić, Marijan Kumer, Josip Bogdan, Željko Srša, Ivan Flinčec, Antun Moharić, Franjo Branda,
Jerko Pokrivač, Danijel Holcinger, Zvonimir Jularić, Zvonimir
Novak, Branko Kovač, Pavao Posedi, Marijan Škvorc, predsjednik Općinskog vijeća bio je Franjo Kovačić, a potpredsjednik Boris
Resman.
Članovi Općinskog poglavarstva bili su: Željko Dvanajščak,
Branko Lovrec, Marijan Sklepić, Stanislav Miklin, Franjo Golub
i Dragutin Novak, zamjenik načelnika.
No najviše odgovornosti i dužnosti imao je tadašnji načelnik, prvi
načelnik Općine Gornji Mihaljevec, gospodin Josip Cvetković, čiji
mandat je trajao od 1997. do 2001. godine.
Kako i kada je konstituirana Općina Gornji Mihaljevec?
Naselja današnje Općine Gornji Mihaljevec bila su dio Općine
Štrigova, koja je počela funkcionirati 1993. godine, a u kojoj sam
obavljao funkciju zamjenika načelnika. Bilo je to ratno razdoblje, u
kojem baš i nije bilo značajne financijske podrške iz državne blagajne,
a područje tadašnje Općine Štrigova bilo je vrlo široko i zahtjevno.
Bili smo svjesni toga da je Štrigova bremenita problemima i da ostaje
vrlo malo prostora za rješavanje problema našeg kraja, stoga smo uvidjeli da bi se bilo najbolje odvojiti. Tvrdim da je to bio najbolji mogući
potez, što se pokazuje i danas na mnogim poljima djelovanja.
Tako je 1997. godine konstituirana Općina Gornji Mihaljevec.
Mogu reći da dok sam se prihvatio posla i vidio s čim raspolažemo,
bio sam preko 90% siguran da nećemo opstati. Jedva smo isplaćivali
plaće zaposlenicima, kojih je bilo dvoje, tajnica i grobar. Bila je to
porazna situacija. Toliko smo se borili za svoju općinu, ljudi su imali
očekivanja od nas, a na kraju vidiš da gotovo ništa ne možeš napraviti.
U to poratno vrijeme bilo je financijski još teže nego ratnih godina,
nije bilo ni viših instanci na koje bi mogli računati i na koje bi se mogli
osloniti. Mogu reći da smo opstali isključivo zbog
aktivizma, entuzijazma i odricanja pojedinaca, jer je
u onom trenutku, a često je tako i u današenje vrijeme, to bio jedini način da se nešto postigne.
Koja postignuća smatrate najvažnijima u svojem
mandatu?
Kako sam već spomenuo, stanje u Općini te
1997. godine bilo je katastrofalno. Gotovo nijedna
nerazvrstana cesta nije bila asfaltirana, osim glavnih
županijskih. Bili smo bez infrastrukture. Plina nije
bilo, električna struja je bila nezadovoljavajuća, gradskog vodovoda
gotovo nije ni bilo, uglavnom je bio neizgrađen. Ceste su bile doslovce neprohodne, posebice u zimskim mjesecima ili u vrijeme velikih
kiša. To nam je bio prioritet, pa smo nastojali čim prije krenuti s
modernizacijom i asfaltiranjem cesta. Tako smo asfalitrali oko 7 kilometara ceste, uz sufinanciranje zainteresiranih građana, jer drukčije
jednostavno nije išlo, pola ljudi, a pola Općina. Bez obzira što je i u
ono vrijeme bilo financijski iznimno teško, postojala je velika želja i
volja ljudi za napredkom. Pojedinci su davali i preko 40.000,00 kuna
samo da imaju asfalt, a Općina nije bila u stanju dati ni svoj dio, pa
smo onda molili i tadašnjeg župana Levačića i mnoge druge da nam
bar malo financijski pomognu.
Krenuli smo i s izgradnjom vodovodne mreže u suradnji s Međimurskim vodama gotovo po cijeloj Općini. Izgrađen je magistralni
vod od Okruglog Vrha do Gornjeg Mihaljevca, čime je omogućena
gradnja vodovoda po naseljima Općine Gornji Mihaljevec.
Iznimno bitnom smatram plinofikaciju Općine i njezinih naselja.
Financiranje toga je bilo izuzetno teško, a dug je prenesen i u sljedeće
mandate, međutim ta investicija se pokazala vrlo pametnom, jer bi s
današnjim cijenama to vjerojatno bilo neizvedivo.
Regulirana je opskrba strujom, odnosno napravljena rekonstrukcija
električne mreže, te normalizirana opskrba, koja je prije bila vrlo loša.
U većini naselja izvedena je javna rasvjeta bar u nekim dijelovima,
dok prije iste gotovo nigdje nije bilo, osim u Gornjem Mihaljevcu.
Zajednički sa KUU Lipa započeli smo projekt Eko sajma. Odaziv
je bio odličan. Interes je bio uistinu velik, sajam je okupljao naše ljude, ali i ljude iz cijele Hrvatske, koji su imali priliku predstaviti svoj
eko proizvod u okruženju koje je za to i najprimjerenije. Nažalost,
Općinska garnitura koja je naslijedila vlast nije bila zaintersirana za
daljnju organizaciju sajma, pa ga je bilo potrebno premjestiti na područje koje ga je željelo, a to je bio Čakovec. Istrgnut iz ovog prirodnog okruženja, razvodnio se i izgubio smisao. Često se mogu i danas
čuti komentari da je Eko sajam ovdje imao dušu.
Cilj Eko sajma je između ostalih bio i osnivanje eko zadruge, koja
bi plasirala proizvode s našeg područja na tržište i tako osigurala našim domaćim ljudima proboj na tržište, međutim to nismo uspjeli realizirati, ali smatram da ta ideja i danas ima potencijala.
Da li postoji nešto što u svojem mandatu niste uspjeli ostvariti, a
planirali ste?
Pa imali smo nekih pokušaja u razvoju poduzetništva, ali nismo
postigli željeni cilj.
Već smo onda razmišljali o novinama, jer osim Međimurja kao
županijskog tjednika, drugog glasila na ovom području u to vrijeme
nije bilo, međutim uvijek smo bili kratki s novcem, tako da smo to
ostavili nerealizirano.
Ima tu sigurno još nekih ciljeva koje nismo uspjeli postići, ali
mislim da smo s obzirom na situaciju napravili najviše što smo mogli
i znali. Mjesta koja su urbanizirana i industrijski razvijena nemaju
toliko infrastrukture kao kod nas.
I sami ste spomenuli nekoliko puta da naša Općina ima skromni
proračun. Zašto je to tako?
Općina Gornji Mihaljevec je siromašna iz više razloga, ali onaj
najbitniji u trenutnom ustroju i zakonodavstvu je taj, što je ovdje pretežno staračko stanovništvo i malo je radno aktivnih i zaposlenih ljudi,
pa se i malo dobiva iz državnog proračuna, odnosno poreznog kolača
za potrebe lokalne samouprave. Zato je lobiranje izuzetno bitno za
dobivanje nekih dodatnih sredstava za određene projekte i često treba
i za sitnicu kucati na mnoga vrata. Ponekad čak neformalna druženja donose bolji rezultat nego formalni zahtjevi i molbe. Tu moram
PROSINAC 2012.
AKTUALNI SAT
MIHALOVČAN 7
OPRAVDAVA SVOJE POSTOJANJE
spomenuti i tadašnjeg predsjednika
Općinskog vijeća, Franja Kovačića, sadašnjeg načelnika, koji je uvijek pomagao poglavarstvu i meni i
operativno, što zapravo i nije posao
jednog predsjednika, a u lobiranju
i dogovorima je bio vrlo uspješan.
Znala mi je supruga ponekad reći
da smo kak da smo se oženili, pošto
smo provodili jako puno vremena
zajedno, uvijek se trudeći napraviti
nešto što je bilo od interesa Općine. Iza svakog, pa i najmanjeg
napredka, leži puno truda i to onaj
koji nikad nije pokušao ne može ni
zamisliti. Zato mislim da načelnik ne bi trebao biti volonter, kako sam
bio ja, već profesionalac, koji bi za svoj rad trebao dobivati plaću.
Inače gubiš i financijski, ali najviše pati obiteljski život.
U organizaciji Udruge
dragovoljaca i veterana domovinskog rata, Ogranak Gornji
Mihaljevec, u središtu naše
Općine zapaljene su svijeće
u znak sjećanja na Vukovar
i ratna zbivanja u Domovinskom ratu. Okupljene je najprije pozdravio predsjednik
UDVDR Gornji Mihaljevec,
Franjo Kovačić, te svima zahvalio na dolasku. Povorka je
u tišini krenula prema Kristu
iz Farkašića, prvom spomeniku posvećenom poginulim
Što želite poručiti našim čitateljima povodom 15. godišnjice Općine?
Prije svega da je Općina Gornji Mihaljevec opravdala svoje postojanje. Neovisno o vladajućoj garnituri i bez obzira na mala sredstva,
napravljeno je puno i Općina je postala predstavnik ovog područja i
mjesto gdje se problemi artikuliraju i rješavaju, politički subjekt koji
može o tom području brinuti. Danas spominju ukidanje, ali mislim da
se to neće dogoditi i da je ovom kraju općina i te kako potrebna, što dokazuju i rezultati i napredak u ovih 15 godina. Svim mještanima ovog
našeg prelijepog kraja čestitam Dan Općine Gornji Mihaljevec. (lk)
SJEĆANJE NA VUKOVAR
i nestalim braniteljima u Međimurju, gdje je velečasni Ivan
Vugrinčić poveo molitvu za sve
hrvatske domoljube. Nakon molitve upaljene su svijeće u centru
Gornjeg Mihaljevca, a pripre-
mljen je i topli čaj i kuhano
vino za sve prisutne.
(lk)
AUTOPRIJEVOZNIK
Josip Gregorinčić
Tel.: 040 584 244, GSM: 098 241 686
MIHALOVČAN 8
PROSINAC 2012.
PROSINAC 2012.
AKTUALNI SAT
MIHALOVČAN 5
Obilježavanja 21. obljetnice
ratnih događanja na području
Međimurske županije
i Općine Gornji Mihaljevec
i 87. obljetnice DVD Preseka
Dana 28. srpnja 2012. godine
obilježena je 21. obljetnica ratnih
događanja na području Međimurske
županije i Općine Gornji Mihaljevec
i 87. obljetnice DVD Preseka, u organizaciji UDVDR-a Gornji Mihaljevec i DVD-a Preseka, na čelu sa
gospodinom Franjom Kovačićem i
gospodinom Josipom Petkovićem.
Svečanost je započela svetom Misom
kod kapelice Svete Marije Magdalene u Preseki, koju je predvodio župnik RKT Gornji Mihaljevec, Ivan
Vugrinčić i župnik iz Zrinskog Topolovca, Milan Kerš, rođen u Preseki. Sv.
Misa je održana u čast braniteljima i vatrogascima.
Svečanosti su prisustvovali župan Međimurske županije, gospodin Ivica Perhoč,
prvi župan Međimurske županije, gospodin
Marijan Ramuščak, predsjednik čakovečke
Matice hrvatske, gospodin Stjepan Hranjec,
predsjednik UDVDR-a Međimurske županije,
gospodin Josip Horvat, VD tajnik UDVDR-a
Međimurske županije, gospodin Stjepan
Horvat, ravnatelj Muzeja Međimurja Čakovec, gospodin Vladimir Kalšan, predsjednik
ogranka UDVDR-a Sveti Juraj na Bregu,
gospodin Goran Zadravec, dobrovoljna vatrogasna društva s područja Općine Gornji
Mihaljevec, DVD Štrigova, DVD Zrinski
Topolovec, DVD Središće ob Dravi, te predstavnici mjesnih odbora naselja Općine Gornji Mihaljevec, predsjednik, potpredsjednici
i članovi vijeća Općine Gornji Mihaljevec,
načelnik i zamjenik načelnika Općine Gornji
Mihaljevec, te brojni okupljeni građani.
U dvorani Doma kulture u Preseki predstavljena je izložba Međimurje u Domovinskom ratu, koju je postavio Muzej Međimurja
Čakovec, kao sjećanje na ratna događanja na
području Međimurske županije i Općine Gornji Mihaljevec.
Kod spomen ploče postavljene 2005.godine u čast hrvatskim braniteljima položen je
vijenac, a na samoj ploči piše: “Prolazniče,
sjeti se slavnih dana rađanja hrvatske države.
Kao častan čovjek pokloni se ovom skromnom
mjestu i odaj poštovanje svojim braniteljima.
Poštenim radom i časnim življenjem pokaži da
žrtva i trud preživjelih nisu bili uzaludni.“
Da bi se gosti osjećali što ugodnije, domaćini su pripremili besplatni bograč, domaći
kruh iz Lovrecovog melina i ostale poslastice,
te neizostavnu živu glazbu, koja je produžila
druženje do ranih jutarnjih sati.
(sz)
MIHALOVČAN 10
PROSINAC 2012.
AKTUALNI SAT
PREDSJEDNICI VIJEĆA MJESNIH ODBORA OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC
Dražen Hatlak
Dragutin Hunjadi
Konrad Brezarić
Robert Kos
Stanko Golub
Zdravko Šafarić
Josip Novak
Radovan Jambrović
Josip Petković
Mario Zadravec
Željko Dvanajščak
Mladen Borko
Badličan 5
Bogdanovec 20
Dragoslavec Breg 81
Dragoslavec Selo 16
Gornja Dubrava 83
Gornji Mihaljevec 23
Martinuševec 17
Preseka 26
Prhovec 5
Tupkovec 18
Vugrišinec 79
Vukanovec 18
040/584-063
040/899-170
040/899-065
040/899-231
040/899-201
040/899-195
040/830-155
040/584-057
040/584-003
040/857-354
040/857-412
040/899-228
098/180-0643
098/173-8428
098/198-8979
091/502-0302
098/980-2750
098/493-296
098/241-360
098/948-5115
098/426-976
091/1225-071
Predsjednik VMO Badličan
Predsjednik VMO Bogdanovec
Predsjednik VMO Dragoslavec Breg
Predsjednik VMO Dragoslavec Selo
Predsjednik VMO Gornja Dubrava
Predsjednik VMO Gornji Mihaljevec
Predsjednik VMO Martinuševec
Predsjednik VMO Preseka
Predsjednik VMO Prhovec
Predsjednik VMO Tupkovec
Predsjednik VMO Vugrišinec
Predsjednik VMO Vukanovec
Zbor građana
naselja
Vukanovec
održan je
27. svibnja
2012. godine
ZBOROVI GRAĐANA
Održani su zborovi građana nekoliko naselja Općine Gornji
Mihaljevec, gdje su mještani imali priliku čuti od čelnih ljudi
Općine i Mjesnog odbora što je sve napravljeno u njihovim naseljima u proteklom periodu, te koji su planovi i ciljevi postavljeni
za nasljedni period.
Zbor građana naselja Preseka,
Prhovec i Badličan održan je
22. srpnja 2012. godine
MEĐIMURSKE VODE d.o.o.
za vodnogospodarsku djelatnost,
vodoopskrbu i odvodnju
40000 ČAKOVEC, Matice hrvatske 10
tel. 040/ 37 37 00
fax 040/ 37 37 71
[email protected]
www.medjimurske-vode.hr
COPMPANY WITH
INTEGRATED MANAGEMENT SYSTEM
CERTIFIED BY DNV
ISO 9001-14001-22000
PROSINAC 2012.
AKTUALNI SAT
MIHALOVČAN 11
25. SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA
Sjednica Općinskog vijeća Općine Gornji Mihaljevec odražan
je 19. listopada 2012. godine s početkom u 19 sati u Domu kulture
Gornji Mihaljevec.
Vijećnici su usvojili slijedeće odluke:
- Odluke o osnivanju i udruženju u Lokalnu akcijsku grupu MEĐIMURSKI DOLI I BREGI
- Odluke o izradi izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja
Općine Gornji Mihaljevec
- Odluke o broju etaža koje se mogu ozakoniti na nezakonito
izgrađenoj zgradi
- Odluke o potpisivanju Sporazuma o sufinanciranju troškova
hitnog zbrinjavanja pacijenata s akutnim infarktom koji imaju prebivalište na području Međimurske županije za razdoblje od listopada
do prosinca 2012. godine
- Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja.
(sc)
ODRŽANE
SJEDNICE
PREDSJEDNIKA VIJEĆA
MJESNIH
ODBORA
Na sjednici predsjednika Vijeća mjesnih odbora Općine Gornji Mihaljevec, koja je
održana 05. 06. 2012. godine,
s početkom u 20.00 sati u prostorijama Doma kulture u Gornjem Mihaljevcu, raspravljalo
se o organizaciji i sudjelovanju
na manifestaciji Dani lipe 2012.
godine.
Na sjednici predsjednika Vijeća mjesnih odbora Općine Gornji Mihaljevec, koja je održana
30. 10. 2012. godine, na dnev-
nom redu bilo je obilježavanje
Dana Općine Gornji Mihaljevec,
održavanje nerazvrstanih cesta
u predzimskom i zimskom razdoblju, te određivanje domaćina
humanitarnog koncerta Naši za
naše.
Osim rasprava po točkama
dnevnog reda, svaki je predsjednik mjesnog odbora iznio probleme na području svog djelovanje,
te su se pokušala naći primjerena rješenja za svaki od njih.
(sz)
MIHALOVČAN 12
AKTUALNI SAT
PROSINAC 2012.
STANJE SIGURNOSTI NA PODRUČJU POLICIJSKE
Budući da je trenutno stanje sigurnosti na
području Općine Gornji Mihaljevec na dobroj razini, odnosno nema većih sigurnosnih
problema osim imovinskih delikata, provala
i krađa zlata i novaca iz kuća te sekundarnih
sirovina iz gospodarskih objekata, kao i krađa
drva, Policijska postaja Štrigova upućuje čitateljima Mihalovčana nekoliko korisnih savjeta: kako proći bez plaćanja nepotrebnih kazni,
usmjeravanja mladih ili neugodnosti vezanih
uz imovinske delikte.
Registracija vozila
Obavještavaju se vlasnici vozila koji ne
izvrše produženje važenja prometne dozvole
u roku od 15 dana od dana isteka važenja prometne dozvole, da obavezno vozilo odjave,
odnosno donesu prometnu dozvolu i registarske pločice radi poništenja. Na zahtjev vlasnika registarske pločice se mogu čuvati 90 dana
od dana odjave vozila. Vlasnik vozila dužan
je u roku od 15 dana od prodaje vozila, vozilo
odjaviti, donijeti prometnu dozvolu radi poništenja te vratiti registarske pločice policijskoj
upravi, odnosno pločice na propisan način
ustupiti kupcu vozila (napomenom u ugovoru
o kupoprodaji ili izjavom na šalteru). Nadalje,
ukoliko je vozilo uništeno ili otpisano, odnosno ako je otuđeno ili nestalo, vlasnik je dužan
u roku od 30 dana odjaviti registrirano vozilo,
te donijeti prometnu dozvolu radi poništenja i
vratiti registarske pločice. Vlasnik vozila koji
postupa suprotno od opisanog, po provedenom postupku kažnjava se novčanom kaznom
u iznosu od 700 kuna, dok troškovi redovnog
postupka odjave iznose 21 kunu. Ukoliko je
važenje prometne dozvole isteklo više od jedne godine, u pravilu se radi o vozilima koje su
vlasnici prodali, ali po isteku registracije nije
napravljen prijenos vlasništva, ova policijska
uprava donosi rješenja o odjavi vozila na zahtjev vlasnika, odnosno po službenoj dužnosti.
U svim tim slučajevima ova Policijska uprava
poziva građane na izjavu na zapisnik prije donošenja rješenja, te se građanima – vlasnicima
vozila preporuča da se na navedene pozive
odazivaju kako bi riješili status vozila.
Roditeljska skrb
Obitelj je primarna društvena zajednica
koja ima odgojnu i zaštitnu ulogu. Roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava
roditelja, s ciljem zaštitne dobrobiti djeteta,
njegovih osobnih i imovinskih interesa. Nadzor nad roditeljskom skrbi je jedna od mjera obiteljsko-pravne zaštite u čemu značajnu
ulogu u preventivno-represivnom smislu ima
i policija. U vrijeme vikenda na području
Međimurske županije, poglavito u gradskim
sredinama kao i na mjestima u kojima se nalaze prostori za zabavu mladih (disco klubovi,
ugostiteljski objekti, parkovi) bilježe se slučajevi zaticanja djece i maloljetnih osoba (ispod
16 godina) iza 23 sata bez pratnje roditelja ili
druge odrasle osobe u koju roditelji imaju povjerenje, koji prilikom zabave često konzumiraju alkoholna pića i druga sredstva ovisnosti
(cigarete, droga). Posljedica takve zabave ne-
rijetko predstavlja činjenje kažnjivih i protupravnih radnji kao što su prometne nezgode,
činjenje prekršaja protiv javnog reda i mira,
te kaznena djela, poglavito imovinskog karaktera. Ovakve osobe, osim kao počinitelji protupravnog ponašanja, često puta predstavljaju
i potencijalne žrtve različitih kaznenih djela. Također je važno napomenuti da u svezi
predstojećih božićno novogodišnjih blagdana
mlade usmjeravate da ne koriste pirotehnička sredstva. Apeliramo na roditelje da djecu
usmjeravaju na izbjegavanje takvih radnji, a
sve u cilju dobrobiti djeteta, njegovog druženja s drugim osobama, gdje roditelji imaju
značajnu i najodgovorniju ulogu, a pomoć
u odgojnom smislu svakako jesu i odgojno–
obrazovne institucije, smatramo da je policija
krajnje sredstvo u rješavanju ovog problema.
Dobar susjed - siguran dom
Postoje mnogobrojni kriminogeni faktori
odnosno uvjeti koji pogoduju činjenju kaznenih djela ili nastanku drugih štetnih događaja
koji proizlaze iz nemarnosti, nepažnje, površnosti, lakomislenosti, nemarnog odnosa
prema osobnoj i društvenoj imovini, nedovoljna fizička i tehnička zaštita i drugi propusti potencijalnih žrtava. Primjerice, krađa sa
svojim svemogućim oblicima, pored motiva
leži u čestoj prilici koju stvara žrtva. Priličan broj građana iskazuje veliku brižnost u
pogledu čuvanja svoje i društvene imovine što
kradljivci vješto koriste. Iz neznanja i ravnodušnosti propuštaju se potrebne mjere predostrožnosti. U svakom slučaju, ostaje činjenica
da su pri svakoj provali neizbježne posljedice
za žrtvu. Ne radi se samo o pretrpljenoj šteti
nego je provala i psihičko opterećenje. Dom
žrtve više nije siguran i to uzrokuje strah od
budućnosti, jer ako je jednom provaljeno situacija se može u svakom trenutku ponoviti.
Između ostalog, često se zbog nesnalaženja,
neinformiranosti i nemarnosti žrtve, na krivi
način tumači uloga policije i narušava određena društvena uloga pa i povjerenje u policiju.
Jedna od preventivnih mjera u sprječavanju
ovih kaznenih djela jest susjedski nadzor
tj. aktivnosti u okviru primarnog suzbijanja
kriminaliteta koje su usmjerene na fizičku i
socijalnu okolinu i na faktore koji utječu na
mogućnost pojavljivanja kriminaliteta.
Bit susjedskog nadzora je u međusobnom
poticanju građana da pomažu jedni drugima i da uz policiju budu čuvari imovine,
putem zapažanja i izvješćivanja o sumnjivim pojavama u svojim sredinama.
Ideja se temelji na međusobnom poznavanju susjeda, potrebi da zaštite jedni druge,
interveniraju u ime drugih i ako se primijeti
nešto sumnjivo, dojave policiji.
Glavna djelatnost susjedskog nadzora je
strategija širenja neformalnog nadzora, dojava policiji, veći broj uhićenih kriminalaca,
smanjivanje broja kriminalaca na ulicama i
zastrašivanje potencijalnih počinitelja.
Druženjem se poboljšava uobičajen problem učestalosti i kvalitete odnosa među sta-
novnicima u naseljima, poboljšavaju se povezivanja u zajednici, a zajednica povećava
mogućnost za obranu pred kriminalcima.
Zajednica će u pravilu, uvijek znati tko je
počinio zločin.
Članovi neformalne skupine, npr. stanovnici jedne ulice paze na vlastitu imovinu
i imovinu drugih, obilježavaju imovinu, poboljšavaju zaštitu vlastitih domova i predlažu
poboljšanje za sigurniju okolinu.
Susjedski nadzor znači i uočljivost, primjerice, u susjedstvima, gdje ljudi rade ili se
djeca igraju u svojim dvorištima, šeću psa,
pridonosi se tome da se osjeća njihovo prisustvo, što znači da su takva područja manje
interesantna za bilo koju vrstu kriminala.
Susjedski nadzor razvija prosocijalno ponašanje (koje se katkad naziva i pomaganje
drugima u nevolji), a to je ono ponašanje u
kojem neki čovjek ili grupa ljudi dolaze u pomoć nekom drugom čovjeku ili grupi.
Cilj susjedskog nadzora nije samo “motrenje i obavješćivanje” nego i preuzimanje
odgovornosti za druge, povećanje razine
osobne odgovornosti i sudjelovanje u akcijama za rješenje problema.
Također se smanjuje strah od kriminaliteta, a odnosi s policijom se poboljša vaju.
Policija će kroz edukaciju i informiranje
građana pripomoći da oni bolje prepoznaju
kriminogene čimbenike i kako na njih treba
reagirati.
Susjedski nadzor odnosi se prvenstveno
na provale u kuće, šupe, garaže, vikend kuće
pa na provale u vozila na zajedničkim parkiralištima i na sve ono gdje se nalazi imovina
naših susjeda i poznanika, te na kretanje nepoznatih osoba po stubištima ili dvorištima s
ciljem raznih prijevara građana.
Kako s manjiti mogućnost provale?
Provale u domove i krađe iz domova najčešća su kaznena djela, a žrtva može biti bilo
koji građanin. Na temelju dosadašnjih iskustava i poznavajući stil i navike kradljivaca, policija savjetuje građanima da i sami poduzmu
određene samozaštitne mjere i radnje kako ne
bi postali žrtve ovih kaznenih djela.
Preporuča se:
Uvijek zaključavajte ulazna vrata, bez obzira na to koliko dugo ćete biti odsutni. Sjetite
se i otvorenog prozora ili balkonskih vrata.
Budite dodatno oprezni ako stvarate
buku koja onemogućava da čujete posjetitelje
(uključen usisavač, mikser, sušilo za kosu,
glasno slušanje glazbe…) ili ste u udaljenim
dijelovima kuće ili dvorišta (tavan, podrum
vrt…). Nemojte tik uz kuću ostavljati predmete koji omogućavaju lakše penjanje, poput
ljestava ili sanduka.
U stanove se najčešće provaljuje kroz
ulazna vrata, pa se osigurajte “špijunkom”
kroz koju ćete moći promotriti posjetitelja,
dobrom bravom i čvrstim zasunom za djelomično otvaranje vrata. Ako vam je neka
osoba sumnjiva, zatražite da pokaže službenu
ispravu i nazovite instituciju ili poduzeće koje
PROSINAC 2012.
POSTAJE ŠTRIGOVA
navodno zastupa. Telefonski broj potražite
sami na informacijama.
Na obiteljskim kućama česte su mete lopova prozori, velike staklene površine na vratima i sl., pa ugradite dodatnu zaštitu.
Provalnici često proučavaju navike žrtve,
pa su u opasnosti stariji, bolesni, invalidi, osobe koje žive same, djeca… Imate li takve ukućane ili prijatelje, nazovite ih ili posjećujte, a
djecu naučite da ne otvaraju vrata neznancima
i da nazovu vas, susjede, policiju…
Ne držite novac i dragocjenosti u posudama na kuhinjskim policama, pod jastukom,
među rubljem i sl. Lopovi znaju da ondje treba tražiti.
Ne pričajte svima da nekuda putujete i ne
ostavljajte takve poruke na telefonskoj sekretarici. Nemojte razglasiti “na sva zvona” da
ste upravo dobili plaću, kupili nove kućanske
uređaje ili uštedjeli veću svotu.
Policijska postaja Štrigova, u svezi bilo
kakve potrebite informacije stoji Vam na
usluzi te se osobno nadam dobroj suradnji.
Kontakt broj telefona: 040/373-165 ili
broj 192 (Policija).
AKTUALNI SAT
MIHALOVČAN 13
ELEMENTARNE NEPOGODE U 2012. GODINI
Područje Općine Gornji Mihaljevec u
2012. godini bilo je zahvaćeno dvjema različitim vrstama elementarnih nepogoda.
Proljetni mraz u startu je smanjio prinose poljoprivrednicima.
Suša koja je harala cijelo ljeto još je više
pogodila proizvodnju pod vedrim nebom.
Općina Gornji Mihaljevec zaprimila je pet prijava. Utvrđena šteta iznosi
114.787,64 kuna. Prijave su zaprimane u
prvoj polovici svibnja.
Za štete nastale zbog suše zaprimljeno je 85 prijava. Utvrđena šteta iznosi
1.361.123,09 kuna. Prijave su se zaprimale u
prvoj polovici rujna.
(sc)
S poštovanjem, načelnik Nenad Risek
NENAD
RISEK
novi načelnik
Policijske
postaje
Štrigova
U ponedjeljak, 15. listopada 2012. godine, načelnik Policijske uprave međimurske Krunoslav Gosarić uručio je rješenja
kojima je Glavni ravnatelj policije Ministarstva unutarnjih poslova, Vlado Dominić, imenovao načelnike međimurskih
policijskih postaja.
Među svim imenovanima načelniku
Policijske postaje Mursko Središće, Miljenku Vrbancu, potvrđena je funkcija
koju je dosad obnašao. Na dužnost načelnika Policijske postaje Čakovec imenovan
je Krešimir Jurčević, Policijske postaje Prelog Ivan Sokač, Policijske postaje
Štrigova Nenad Risek i Postaje prometne
policije Čakovec Damir Novak.
Novoimenovani načelnik Policijske
postaje Štrigova, NENAD RISEK, rođen
5. rujna 1971. godine u Čakovcu, oženjen
je i otac dvoje djece. U Policijskoj upravi
međimurskoj zaposlio se 1994. godine na
radnom mjestu operativni radnik za suzbijanje općeg kriminaliteta u tadašnjoj I.
Policijskoj postaji, koje poslove obavlja i
od 1999. do 2001. godine. Od 1996. godine radio je i kao pomoćnik zapovjednika
za poslove policije u I. Policijskoj postaji,
a od 2001. godine obnašao je poslove policijskog službenika za obradu kriminaliteta
u PP Štrigova.
Danijela Turk
Policijska službenica za odnose s javnošću
INVESTICIJE NA PODRUČJU OPĆINE
GORNJI MIHALJEVEC – ŽUC
Izvedeni radovi u 2012.godini
Obnova kolnika
LC 20010 Vukanovec – dužina cca
1.500,00 m (mikroasfalt)
Sanacija klizišta
ŽC 2254 Gornji Mihaljevec - Dragoslavec Selo - duljina cca 250,00 m
Investicijski ciklus Hrvatskih cesta - obnova kolnika
ŽC 2011 Gornji Mihaljevec (ŽC 2009 lovački dom) duljina cca 550,00 m
LC 20008 Bogdanovec (ŽC 2011 - početak naselja) - duljina cca 300,00 m
LC 20049 Križopotje (LC 20013 - maka-
dam, završetak naselja) - duljina cca 500,00
m
LC 20055 Gornja Dubrava (ŽC 2011 - završetak naselja) - duljina cca 2300,00 m
Planirano
Plan za 2013. godinu još nije definiran, a
sve ovisi o realizaciji investicijskog ciklusa tj.
o vremenskim uvjetima do kraja godine.
IZVOR: Županijska uprava za ceste Međimurske županije
MIHALOVČAN 14
ŠTO SE SMATRA
BESPRAVNOM GRAĐEVINOM
Građevina se smatra legalnom bez obzira ima li akt za gradnju ili nema, ako je
sagrađena do 15. veljače 1968. Sve što je
građeno, dograđivano, nadograđivano ili
rekonstruirano nakon tog datuma da bi se
smatralo legalnim mora imati odobrenje za
gradnju, bilo da se to odobrenje naziva građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, lokacijska dozvola, potvrda na glavni
projekt ili nekako drugačije. Osim što postoji odobrenje za gradnju, građevina treba biti
izgrađena u skladu s odobrenjem, u smislu
obujma građevine, otvora na njoj, namjene
itd. Građevina nelegalna u cijelosti ili djelom
koja ispunjava uvjete za legalizaciju može se
legalizirati temeljem Zakona o postupanju s
nezakonito izgrađenim zgradama.
POSTUPAK LEGALIZACIJE
Postupak legalizacije započinje podnošenjem zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Zahtjev se predaje u upravni
odjel nadležan za izdavanje akata za gradnju
na području na kojem se građevina nalazi.
Zahtjevu je potrebno priložiti određenu dokumentaciju. Vrsta dokumentacije ovisi o
kategoriji u koju građevina pripada. Sve su
građevine razvrstane u 4 kategorije prema
složenosti i veličini i to cijele građevine a
ne samo njenog nelegalnog dijela. Npr.
obiteljska kuća površine 100 m2 s nelegalnom dogradnjom od 50 m2 ubraja se u skupinu do 400 m2 jer se zbraja i legalni i nelegalni dio zgrade. Prva stanica u prikupljanju
dokumentacije treba biti Katastar. Ako je
građevina ucrtana u katastarski plan onakva
kakva je izgrađena nije potrebno tražiti geodetsku snimku. Katastarski plan odnosno geodetska snimka podloga su za izradu ostale
dokumentacije.
4 SKUPINE ZGRADA:
ZAHTJEVNA ZGRADA – svaka građevina površinom veća od 400 m², građevine namijenjene isključivo poljoprivrednoj
djelatnosti površinom veće od 1000 m² te
sve zgrade javne namjene bez obzira na površinu.
MANJE ZAHTJEVNA ZGRADA –
svaka građevina koja površinom nije veća
od 400 m² i građevina namijenjena isključivo poljoprivrednoj djelatnosti koja površinom nije veća od 1000 m².
JEDNOSTAVNA ZGRADA – svaka
građevina koja površinom nije veća od 100
m² i građevina namijenjena isključivo poljoprivrednoj djelatnosti koja površinom nije
veća od 400 m².
POMOĆNA ZGRADA – građevina
u funkciji osnovne zgrade, garaža, sušara,
vrtna kućica, zimska kuhinja itd., koja ima
jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća
od 50 m².
Za ZAHTJEVNU ZGRADU zahtjevu
se prilaže:
- tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja koju je izradio i ovjerio ovla-
AKTUALNI SAT
PROSINAC 2012.
LEGALIZACIJA BESPRAVNE
šteni inženjer geodezije ili pravna osoba za
obavljanje stručnih geodetskih poslova – ako
je zgrada evidentirana u katastarskom planu
u gabaritima u kojima je sagrađena umjesto
geodetske snimke prilažu se 3 kopije katastarskog plana,
- tri primjerka arhitektonske snimke
izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni
arhitekt,
- izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da zgrada ispunjava bitni zahtjev
mehaničke otpornosti i stabilnosti.
Za MANJE ZAHTJEVNU ZGRADU
zahtjevu se prilaže:
- tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja koju je izradio i ovjerio ovlašteni inženjer geodezije ili pravna osoba za
obavljanje stručnih geodetskih poslova - odnosno 3 kopije katastarskog plana ako je
nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na
katastarskom planu,
- tri primjerka snimke izvedenog stanja
koju je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni
inženjer građevinarstva.
Za JEDNOSTAVNU ZGRADU - zahtjevu se prilaže:
- tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja koju je izradio i ovjerio ovlašteni inženjer geodezije ili pravna osoba za
obavljanje stručnih geodetskih poslova - odnosno 3 kopije katastarskog plana ako je
nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na
katastarskom planu,
- iskaz površina i obračunske veličine
zgrade (građevinska (bruto) površina, broj
etaža i visina zgrade (u metrima), te obračunske veličine zgrade koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva,
- najmanje četiri fotografije u boji ili crno
bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade
- iskaz podataka za obračun naknade za
zadržavanje zgrade u prostoru koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer
građevinarstva.
Za POMOĆNU ZGRADU - zahtjevu se
prilaže:
- tri primjerka kopije katastarskog plana,
- akt na temelju kojega je osnovna zgrada izgrađena ili drugi dokaz da je osnovna
zgrada zakonito izgrađena.
KOLIKO KOŠTA IZRADA
DOKUMENTACIJE
Izrada geodetske snimke – 1.500,00 kn
bez PDV-a.
Izrada arhitektonske snimke ili snimke
izvedenog stanja - 25,00 kn/m2 bez PDV-a.
KOME SE PREDAJE ZAHTJEV
Nezakonito izgrađena zgrada ozakonjuje
se donošenjem Rješenja o izvedenom stanju,
kojeg za područje općine Gornji Mihaljevec
donosi Upravni odjel za prostorno uređenje
i gradnju Međimurske županije u Čakovcu,
Ruđera Boškovića 2.
Zahtjev za izdavanje Rješenja o izvedenom stanju podnosi se najkasnije do
30. lipnja 2013. godine. Iznimno, zahtjev
za donošenje Rješenja o izvedenom stanju
za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada
za koje je građevinski inspektor donio rješenje o uklanjanju do dana stupanja na snagu
ovog Zakona, podnosi se najkasnije do 31.
12. 2012. godine.
Obrazac zahtjeva sa potrebnom dokumentacijom za izdavanje Rješenja,
vlasnici/investitori nezakonito izgrađenih
zgrada mogu podići u Upravnom odjelu
za prostorno uređenje i gradnju u Čakovcu, Ruđera Boškovića 2.
Prilikom predaje zahtjeva za izdavanje
rješenja o izvedenom stanju plaća se upravna pristojba od 70 kuna: 20 kuna upravne
pristojbe u državnim biljezima prema tar.
br. 1. i 50 kuna upravne pristojbe u državnim biljezima prema tar. br. 2.
Podnositelji zahtjeva invalidi Domovinskog rata oslobođeni su plaćanja upravnih
pristojbi prema Zakonu o upravnim pristojbama.
Primjer 1.
Legalizacija stambene građevine (obiteljska kuća) obujma 500 m3.
Troškovi:
Izrada geodetskog elaborata: 1.500,00
kn (bez PDV-a).
Izrada arhitektonske snimke ili snimke izvedenog stanja: 25,00 kn/m2 (bez
PDV-a).
Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru: 3.200,00 kuna i
daje se mogućnost za otplatu na 7 rata. Ukoliko se naknada plati jednokratno odobrava
se popust od 25% i ona iznosi 2.400,00
kuna.
Komunalni doprinos iznosi: 2.500,00
kuna.
Vodni doprinos iznosi: 7.500,00 kuna.
Preostaju još troškovi ucrtavanja građevine.
Primjer 2.
Legalizacija zgrade poljoprivredne namjene (farma) obujma 800 m3.
Troškovi:
Izrada geodetskog elaborata: 1.500,00
kn (bez PDV-a).
Izrada arhitektonske snimke ili snimke izvedenog stanja: 25,00 kn/m2 (bez
PDV-a).
Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru: 1.860,00 kuna i
daje se mogućnost za otplatu na 2 rate. Ukoliko se naknada plati jednokratno odobrava
se popust od 25% i ona iznosi 1.395,00
kuna.
Komunalni doprinos iznosi: 2.000,00 kn.
Vodni doprinos iznosi: 4.480,00 kuna.
Preostaju još troškovi ucrtavanja građevina.
PROSINAC 2012.
GRAĐEVINE
Primjer 3.
Legalizacija pomoćne građevine čija tlocrtna površina nije veća od 50 m2.
Troškovi:
Kopija katastarskog plana 3 primjerka.
Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru: 500,00 kuna.
Komunalni doprinos za pomoćne građevine se ne plaća.
Vodni doprinos: utvrđuju Hrvatske vode
prema namjeni pomoćne građevine.
Preostaju još troškovi ucrtavanja građevina.
NAKNADA ZA ZADRŽAVANJE
NEZAKONITO IZGRAĐENE
ZGRADE U PROSTORU ŠTO JE
NAKNADA
Naknada je novčani iznos koju prije donošenja rješenja o izvedenom stanju plaća
podnositelj zahtjeva. Ako se legalizira zgrada s više stambenih odnosno funkcionalnih
jedinica podnositelj zahtjeva plaća naknadu
razmjernu svom djelu građevine a ostali vlasnici su obvezni platiti naknadu za svoj dio
legalizirane građevine. Ako zgrada ima i legalnih dijelova tada vlasnici legalnog dijela
zgrade nisu obveznici plaćanja naknade.
Naknada se utvrđuje rješenjem o naknadi. Donosi ga pravno tijelo općine odnosno
grada na čijem se području građevina nalazi
a koje je nadležno za poslove komunalnog
gospodarstva. Upravni odjel koji povodi postupak legalizacije dostavit će mu potrebne
podatke za obračun iznosa naknade nakon
što utvrdi da su ispunjeni svi uvjeti propisani za donošenje rješenja o izvedenom stanju.
Nakon plaćanja naknade u cijelosti ili prvog
obroka, u slučaju obročne otplate, stječu se
uvjeti za izdavanje rješenja o izvedenom stanju.
KAKO SE IZRAČUNAVA
Visina naknade za građevinu, odnosno
za dio građevine koji se ozakonjuje utvrđuje
se ovisno o veličini, lokaciji (položaju u prostoru) i namjeni zgrade, te načinu plaćanja
naknade.
Na web stranici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja objavljen je program za izračun naknade:
http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=11225
Naknada ne može biti niža od 500 kuna.
Za sve pomoćne zgrade naknada je fiksna i
iznosi 500 kuna po građevini.
NAČIN PLAĆANJA
Podnositelj zahtjeva prilikom podnošenja
zahtjeva za ozakonjenje zgrade treba pisano
navesti koji način plaćanja naknade odabire,
odnosno izjasniti se da li naknadu namjerava
platiti jednokratno ili obročno, s naznakom
roka otplate. Ako se podnositelj pisano ne
izjasni o načinu plaćanja naknade, odnosno
ako je utvrđeni iznos naknade 1.500,00 kuna
ili manje, upravno tijelo izdaje rješenje s
jednokratnim plaćanjem. Kod jednokratnog
plaćanja naknade izvršene u roku 30 dana
AKTUALNI SAT
POMOĆ STANOVNICIMA
POPLAVLJENOG
PODRUČJA U PUŠĆINAMA
Svi građani ili tvrtke koje žele donirati namještaj, grijača tijela i slično
mogu se svakog radnog dana od 07
do 15 sati obratiti Općini Nedelišće
na broj telefona 040/389-949. Ona
će opremu dostaviti onima kojima je
potrebna. Isto tako, Općina Nedelišće
otvorila je poseban žiro-račun na koji
se mogu uplaćivati donacijska sredstva
za pomoć stanovnicima poplavljenog
područja u Pušćinama broj računa je
2392007-1500050201.
obvezniku se odobrava popust od 25%.
Iznos naknade s obračunatim popustom ne
može biti manji od 500,00 kuna po zgradi.
Naknada veća od 1.500,00 kuna može se
platiti obročno. Obročno plaćanje odobrava
se na rok otplate do 5 godina ili najduže 60
mjeseci, u mjesečnim obrocima, uz plaćanje
prvog obroka koji ne može biti niži od 5%
ukupnog iznosa naknade, odnosno ne manji
od 1.000,00 kuna. Visina mjesečnih obroka
utvrđuje se na način da se ukupan iznos naknade umanjen za prvi obrok raspodjeljuje
po mjesecima otplate (na rok do 59 mjeseci)
na jednake iznose, koji ne mogu biti manji
od 300,00 kuna mjesečno. Mjesečni obroci
dospijevaju na naplatu odnosno plaćaju se do
20-tog u mjesecu za tekući mjesec, u skladu
s planom otplate. Obveza plaćanja mjesečnih obroka počinje prvi kalendarski mjesec
nakon mjeseca u kojem je rok dospijeća plaćanja prvog obroka.
NA KOJI SE RAČUN PLAĆA
NAKNADA
Otvoren je zajednički račun za uplatu
naknade na području svih gradova, općina i
Grada Zagreba.
Broj računa koji se upisuje u rješenje o
obračunu naknade je:
1001005-1700029633 - Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u
prostoru.
KOME IDU SREDSTVA NAKNADE
Dvadeset posto sredstava naknade prihod su proračuna grada odnosno županiji
čiji je upravni odjel donio rješenje o izvedenom stanju, a koriste se namjenski za rad tih
upravnih tijela. Trideset posto sredstava naknade prihod su proračuna općine odnosno
grada na čijem se području nalazi nezakonito
izgrađena zgrada, a koriste se namjenski za
izradu prostornih planova kojima će se izvršiti sanacija prostora nakon legalizacije te za
poboljšanje infrastrukturne opremljenosti.
Pedeset posto sredstava naknade prihod su
državnog proračuna Republike Hrvatske, a
koriste se namjenski za provedbu legalizacije, uklanjanje bespravne gradnje, za uspostavu i održavanje sustava e-dozvole te za
uspostavu i održavanje katastra nekretnina.
MIHALOVČAN 15
MIHALOVČAN
LIST OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC
NAKLADNIK:
OPĆINA GORNJI MIHALJEVEC
ODGOVORNI I GLAVNI UREDNIK:
Franjo Kovačić
ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA:
Boris Resman
UREDNIŠTVO:
Karmen Sklepić, Lea Kovačić, Goran Miljančić,
Konrad Brezarić, Silvana Cerovec
SURADNICI:
J. Petković, V. Golub, S. Golub, S. Stanković,
R. Žižek, B. Jambrović, M. Lončar-Vinković,
L. Žabek-Horvatić, M. Cindrić, N. Panić,
S. Soldat, G. Mikulan, I. Sklepić, M. Zadravec,
F. Horvat, R. Zadravec, Ž. Tomašić, F. Bregović,
D. Turk, N. Risek, B. Mikulan, M. Lovrec
NASLOVNICA:
Dejan Resman
TAJNICA REDAKCIJE:
Snježana Zadravec
ADRESA REDAKCIJE:
Gornji Mihaljevec 74, 40 306 Macinec
Naklada:
900 primjeraka
Tisak:
LETIS
Tel./fax 040/899-117
e-mail: [email protected]
ISSN 1845-9870
www.gornjimihaljevec.hr
Rukopise, fotografije, diskete, CD-e ne vraćamo
Brojevi telefona
i radno vrijeme
Općine Gornji Mihaljevec
tel./fax 040/899-117
RADNO VRIJEME:
ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak
od 7.00 do 15.00 sati,
utorak u vremenu od 12.00 do 20.00 sati
e-mail: [email protected]
Internet adresa: www.gornjimihaljevec.hr
Vladimir Novak - grobar: tel. 098/957-3441
Nenad Novak - komunalni radnik - domar:
tel. 098/938-6485
Vid Marčec - komunalni redar:
Mobitel 099/732-9660
Ambulanta opće medicine
Tel. 040/899-207
RADNO VRIJEME:
Parni datumi - u vremenu
od 7.00 do 14.30 sati
Neparni datumi - popodne
od 13.00 do 20.30 sati
Radna svaka 4. subota u mjesecu
Stomatološka
ambulanta
Tel. 040/899-377
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak i utorak - u vremenu
od 13.00 do 20.30 sati
Srijeda, četvrtak i petak - u vremenu
od 7.00 do 14.30 sati
MIHALOVČAN 16
AKTUALNI SAT
PROSINAC 2012.
RADOVI NA DOMU
KULTURE PRESEKA
Građevinske radove na domu kulture Preseka izveo
je građevinski obrtnik Radovan Jambrović iz Preseke.
Za građevinske radove utrošeno je 7.062,50 kuna.
Zamjenu dotrajalih žljebova izvršilo je trgovačko
društvo Građevinska limarija Svam Lim iz Novog Sela Rok. Vrijednost radova iznosila je 5.650,00 kuna.
Soboslikarske radove u hodniku i dvorani Doma kulture izvršili
su djelatnici Općine Gornji Mihaljevec i djelatnik zaposlen u sklopu
provedbe programa HZZ-a javni radovi.
(sz)
FASADA NA DOMU KULTURE VUKANOVEC
U suradnji s Ministarstvom kulture izvedeni su fasaderski radovi na domu kulture u Vukanovcu u vrijednosti od
22.755,00 kuna. Radove je izvodio obrtnik Radovan Jambrović iz Preseke.
(sc)
IZGRADNJA SANITARNOG ČVORA SPORTSKIH
Tijekom 2012. godine izvršena je sanacija sanitarTERENA PARK MLADOSTI nog čvora na sportskim terenima Park Mladost. Postojeći sanitarni čvor bio je u vrlo lošem stanju, te je bilo
prijeko potrebno izvršiti sanaciju istog, kako bi se zadovoljili osnovni higijenski uvjeti prilikom održavanja
društvenih događanja.
(sz)
PROSINAC 2012.
AKTUALNI SAT
Dan državnosti u znaku natjecanja
Svake godine općinski čelnici Općine Gornji Mihaljevec se zajedno sa Udrugom dragovoljaca i veterana domovinskog rata, Ogranak
Gornji Mihaljevec, na Dan državnosti prisjećaju svojih suboraca i polažu vijenac kod spomenika Krist iz Farkašića u Gornjem Mihaljevcu,
koji je i podignut u spomen i čast svim hrvatskim braniteljima. I ove
godine, nakon svečanog obilježavanja Dana Državnosti, članovi UDVDR Gornji Mihaljevec krenuli
su na Sportske igre dragovoljaca
i veterana domovinskog rata, 18.
po redu. Sudjelovalo je 20 ekipa, a
ekipa iz Gornjeg Mihaljevca u ukupnom poretku zauzela je 4. mjesto,
nešto lošije nego prošle godine, no
još uvijek vrlo visoko i uspješno.
Najveći uspjeh postigli su u šahu,
Općina Gornji Mihaljevec obilježila
MIHALOVČAN 17
gdje su osvojili 2. mjesto ekipno, a Franjo Kovačić je u istoj disciplini osvojio 3. mjesto pojedinačno. Na ovogodišnjim igrama ekipu
UDVDR Gornji Mihaljevec predstavljali su: Ivica Ladić, Drago Hunjadi, Zdravko Posedi, Vlado Borko, Zvonko Hatlak, Dragan Novak, Goran Bistrović, Franjo Golub, Branko Lovrec, Ivan Novak,
Zvonko Novak, Boris Resman, Ivan Žganec, Branko Resman,
Franjo Kovačić i Zlatko Horvat.
(lk)
Dan antifašističke borbe
ispred spomenika kratki govor održao načelnik Općine gospodin Franjo Kovačić. Mjesni odbor Martinuševec, na čelu sa predsjednikom gospodinom Josipom
Novakom, organizirao je primjereno druženje na
mjestu događaja.
(sz)
U spomen na ratna događanja u II. svjetskom ratu u Kukolićevoj šumi u naselju Martinuševec 1981. godine postavljen je spomenik.
To je spomen od važnosti za obilježavanje
Dana antifašističke borbe. Predstavnici Općine Gornji Mihaljevec i Mjesnog odbora Martinuševec u znak su časti položili vijenac kod
spomenika dana 22. 06. 2012. Okupljenima se
MIHALOVČAN 18
AKTUALNI SAT
PROSINAC 2012.
DANI LIPE
Početak ljeta u Općini Gornji
Mihaljevec obilježen je Danima
lipe, trodnevnom manifestacijom
koja okuplja naše mještane i uz
bogat kulturni i sportski program,
potiče ih na druženje. Ove godine
Dani lipe održani su od 29. lipnja
do 01. srpnja, tri dana ispunjena
sadržajima različitog karaktera
u organizaciji i pod pokroviteljstvom Općine Gornji Mihaljevec,
a u suradnji sa KUU Lipa, Šahovskim klubom Gornji Mihaljevec i
NK Jedinstvo Gornji Mihaljevec.
Ove godine su sva tri dana i svi
sadržaji bili izuzetno posjećeni.
U petak, 29. lipnja, manifestaciju je svečano otvorio načelnik
Općine, Franjo Kovačić, a prvi
dan protekao je u znaku izložbe
slika Izraz duše autora Dragutina Kolarića iz Okruglog Vrha.
Autor je slikar amater, međutim
to mu nije bila prepreka da svojim slikama dopre do promatrača
i prikaže ljepotu prirode, koja
je najčešći motiv na njegovim
umjetničkim djelima, onako kako
ju on vidi i doživljava. Članovi i
članice KUU Lipa su se potrudili
da nasmiju prisutne, te su izveli
igrokaz Slučajnosti autora Franja Halabarca, koji nam je na
osnovu mnogih životnih situacija
upletenih u radnju dramskog teksta, pokazao da se zapravo ništa u
životu ne događa slučajno.
Subota je također protekla u
duhu kulturnog sadržaja, međutim uz pregršt smijeha i zabave.
Članice KUU Lipa izvele su igrokaz Žena mog muža autora Mire
Gavrana, čiji tekst je adaptirala
Jasenka Novak i prilagodila ga
našoj svakodnevici, te muške likove pretvorila u ženske. Nakon
igrokaza predstavljeni su Međimurski svati, autorice Jasenke
Novak, u kojima nas je KUU
Lipa u suradnji sa Eko bendom i
Pušipel bendom, podsjetila na sta-
PROSINAC 2012.
2012.
rinske običaje i ceremonije vezane uz sam dan svadbe. Publika je
bila vrlo brojna, a upotpunili su je
gosti iz Udruge Lipa iz Karlovca.
Nakon službenog dijela programa i u petak i u subotu organiziran je domjenak i druženje.
Veći dio je osigurala Općina i počastila svoje mještane, a kolače i
ostale slastice ispekle su marljive
članice KUU Lipa Gornji Mihaljevec. Većina prisutnih je nakon
formalnih sadržaja ostala i na domjenku, a neki su druženje produljili i do kasno u noć.
AKTUALNI SAT
MIHALOVČAN 19
MIHALOVČAN 20
AKTUALNI SAT
DANI LIPE 2 0 1 2 .
PROSINAC 2012.
Nedjelja je protekla u znaku sportskih događanja. Prijepodne je
započelo s šahovskim nadmetanjima, odnosno s brzopoteznim prvenstvom Gornjeg Mihaljevca. Pobjednik brzopoteznog šahovskog
turnira bio je Šasa Vidović, drugo mjesto osvojio je Hrvoje Kovač,
treći je bio Mario Vidović.
Poslijepodne je bilo rezervirano za seoske igre, u kojima se je
natjecalo osam ekipa s područja Općine Gornji Mihaljevec u raznim
disciplinama. Najbolja je bila ekipa Gornjeg Mihaljevca, drugo mjesto osvojila je ekipa Bogdanovca, treća je bila ekipa Dragoslavec
Sela, a ekipe Dragoslavec Brega, Martinuševca, Preseke-Prhovca,
Gornje Dubrave i Vukanovca raspodijelile su ostala mjesta. Sportski
dan završio je nogometnom utakmicom reprezentacije Općine Gornji
Mihaljevec i NK Vučetinec. Utakmica je završila rezultatom 1:1.
Druženje na vanjskim prostorima NK Jedinstvo Gornji Mihaljevec
nastavilo se i nakon sportskih natjecanja, uz dobro jelo, piće, glazbu i
puno dobrog raspoloženja.
(lk)
PROSINAC 2012.
MIHALOVČAN 21
DAN DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI
Dan Domovinske
zahvalnosti obilježava
se 05. kolovoza diljem
cijele Hrvatske, pa tako
i u našoj općini. Glavni
inicijatori obilježavanja
tog praznika su članovi
Udruge dragovoljaca i
veterana domovinskog rata, Ogranak Gornji
Mihaljevec. Svi članovi Udruge okupili su
se sa ostalim vjernicima na sv. Misi za sve
pale i nestale branitelje Domovinskog rata,
koju je vodio velečasni Ivan Vugrinčić, a
nakon toga su, predvođeni predsjednikom
Udruge, Franjom Kovačićem, položili vi-
jenac palim braniteljima kod spomenika Krist
iz Farkašića. Kao i svake godine, nakon
svečanog obilježavanja praznika, uslijedio je
ležerniji dio u župnom dvoru, gdje je Udru-
SVETA MISA I PROCESIJA POVODOM
iza njega hodočasate vatrogasci
TIJELOVA
svih DVD-a naše općine, te ostali
vjernici. Najprije su od crkve krenuli prema kapeli Žalosne majke
Božje u Gornjem Mihaljevcu, a
zatim prema križu u Bogdanovcu.
Nakon crkvene svečanosti, uslijedilo je tradicionalno druženje vatrogasaca u župnom dvoru. (lk)
Blagdan Tijelova veliki je i
svečani dan za svakog katolika.
U našoj župi svečanost je započela svetom Misom u župnoj crkvi
Svete Katarine, a slavlje je nastavljeno procesijom. Na čelu procesije bio je naš župnik, velečasni
Ivan Vugrinčić, a po tradiciji,
ga sve prisutne počastila jelom i pićem, a
članovi su se ujedno u razgovoru prisjetili
svojih kolega s ratišta.
(lk)
MIHALOVČAN 22
AKTUALNI SAT
PROSINAC 2012.
P RO Š T E N J E U M A RT I N U Š E VC U
Kao i svake
godine, tako je
i ove kod kapelice Presvetog
Srca Isusovog
u Martinuševcu
održano proštenje.
Svetu Misu
održao je župnik
Ivan Vugrinčić. U domaćem okruženju
skupio se poveći broj župljana.
(sz)
DAN
MRTVIH
Dan mrtvih je dan u kojem se prisjećamo svojih najmilijih, svih onih
koji su nas na neki način zadužili, koji
su nam bili dragi i koje smo poznavali. Čelnici Općine Gornji Mihaljevec
na taj blagdan uvijek, pa tako i ove
godine, u čast svim braniteljima naše
domovine polažu vijenac i pale svijeća kod Krista iz Farkašića, a članovi
UDVDR, Ogranak Gornji Mihaljevec,
pale svijeće na grobovima svojih poginulih suboraca, te im molitvom iskazuju čast.
(lk)
PROSINAC 2012.
POLITIKA I GOSPODARSTVO
PIKNIK NA KIŠI
Ljeto je idealno doba za
vanjska druženja i sportske aktivnosti, stoga vodstvo HDZ-a
Ogranka Gornji Mihaljevec
svake godine organizira piknik
za svoje članove, simpatizere i
njihove obitelji. Okupili su se u
Gornjem Mihaljevcu pod breza-
ma, a dobro raspoloženje i volju za druženje
nije uspjelo pokvariti
ni kišovito vrijeme. Za
organizaciju, jelo i piće
zaduženi su bili Marijan Sklepić, Drago
Novak, Antun Angel
i Franjo Kovačić, ženski dio vesele ekipe bio
je zadužen za kolače iz
domaće proizvodnje,
a financijski prilog za
realizaciju piknika dao
je svaki sudionik sam.
Pozitivnim vibracijama
uspjeli su kasno popodne otjerati i oblake, pa
se je druženje odužilo
do kasno u noć. (lk)
MIHALOVČAN 23
MIHALOVČAN 24
PROSINAC 2012.
POLITIKA I GOSPODARSTVO
VAŽNI UZVANICI NA OTVORENJU POSLOVNOG
OBJEKTA LAMELA
Dana 7. studenog 2012. godine u Gornjoj Dubravi okupio se velik broj uvaženih
uzvanika, ali i mještana naše općine, kako
bi prisustvovali svečanom otvorenju poslovnog objekta obrta Lamela.
Obrt Lamela osnovan je 1984. godine, a
bavi se izradom lamela i kočnica za motorna vozila i industrijska postrojenja. Počeo je
kao dopunska djelatnost, koja je s godinama
postala redovna i bilježi već skoro 30 godina
vrlo uspješnog poslovanja. Začetnik ove cijele priče je Franjo Golub, vlasnik obrta, čovjek koji čak nije ni mehaničar po struci, ali
se našao u pravo vrijeme na pravom mjestu,
pokazao interes, volju i izniman trud, te uz
veliku podršku svoje supruge Mirjane posta-
vio ovaj obrt na
noge.
Danas
se
proizvodi obrta
Lamela koriste
u
cestovnom,
pomorskom
i
zračnom prometu. Osim navedenih, dijelove
koriste i razna
industrijska postrojenja. Obrt
posluje po cijeloj
Hrvatskoj, a manji dio se izvozi za poznatog
kupca susjednih zemalja. Obrt Lamela surađuje sa poznatim dobavljačima materijala
u Europi, a isto tako i sa Južnom Korejom
i Japanom. Franjo Golub je kao uspješan
obrtnik primio razna priznanja, a dva najznačajnija su Obrtnik godine u Međimurskoj
županiji 2006. godine i 2. nagrada za Najbolji proizvod Zagrebačkog velesajma osvojena 2010. godine.
Kako obim poslova zahtjeva veći prostor, 2004. godine započela je izgradnja novog poslovnog prostora. Izgradnja je trajala
punih osam godina i konačno je privedena
kraju. Važnost jednog takvog objekta, ali i
posla kojim se obrt Lamela i njegovi zaposlenici bave, istaknuli su i gosti u svojim govorima: načelnik Općine Gornji Mihaljevec
Franjo Kovačić, zamjenik župana Međimurske županije Matija Posavec, Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin
Ranogajec, te pomoćnik ministra za poduzetništvo i obrt Stjepan Koraj.
Nakon njihovih govora i blagosolova
objekta, koji je obavio naš župnik velečasni
Ivan Vugrinčić, vrpcu su zajednički prerezali Matija Golub, najmlađi zaposlenik
obrta Lamela, predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec i pomoćnik ministra Stjepan
Koraj. Domaćin je zatim poveo sve prisutne u razgledavanje objekta, a nakon toga ih
počastio ručkom, pićem, živom glazbom i
prigodnim poklonima.
(lk)
TRAFOSTANICAPOLITIKA I GOSPODARSTVO
PODUZETNIČKE ZONE
KRČ GORNJI MIHALJEVEC
PROSINAC 2012.
MIHALOVČAN 25
Na poduzetničkoj zoni Krč u
Gornjem Mihaljevcu u tijeku je izgradnja trafostanice. Za istu će biti
iz općinskog proračuna utrošeno
ukupno 221.400,00 kuna. (sz)
SUBOTNO POPODNEVNO DRUŽENJE
Zadnje subote mjeseca kolovoza točnije
25. kolovoza 2012. godine članovi ogranka
HSLS-a Gornji Mihaljevec, članovi obitelji,
te simpatizeri družili su se na terenima sportskog parka Mladost u Gornjem Mihaljevcu.
Vođeni idejom da je važno druženje te da to
nužno ne mora biti izlet nekamo dalje, već da
se možemo družiti i ¨doma¨.
Okupljanje je započelo u popodnevnim
satima, a završilo u kasnim noćnim, ustvari
bliže jutarnjim satima.
U opuštenom raspoloženju nije nedostajalo smijeha, plesa, sportskih igara, a ni jedače
i pijače. Naš muzikaš Mladen Jambrović držao je raspoloženje na visini. Pojedinci su se
prisjetili svojih nekadašnjih omladinskih nastupa na raznim kupovima pjevača kao Stjepan Krnjak, te otpjevali par pjesama. Svoje
vokalne sposobnosti pokazala je Mira Jalšovec, Boris Resman i drugi.
To druženje je bilo jedan odmak od teške
stvarnosti, gdje smo zaokupljeni svakodnevnim problemima. Poslije ovakvog druženja,
koje je svojevrsna okrijepa za dušu i tijelo i
uobičajena svakodnevnica nam ispada nekako ljepše.
Zahvaljujemo vrijednim
domačicama na brojnim slasticama, te pripremljenom
jelu. Hvala brojnim donatorima jela i pića, te naravno svima Vama koji ste se
odazvali na druženje.
Predsjednik Josip Petković
MIHALOVČAN 26
SPORT
PROSINAC 2012.
NOGOMETNA UTAKMICA IZMEĐU EKIPE VAJDE I NK DUBRAVČANA
Dana 11. 08. 2012. na nogometnom
igralištu NK Bratstva Preseka odigrana
je utakmica između ekipe zaposlenika
Vajde i NK Dubravčana. Utakmica je
STOLNOTENISKI
TURNIR
DRAGOSLAVEC
BREG 2012.
Lijepi broj igrača iz četiri stolnoteniska kluba članova Međimurskog stolnoteniskog saveza početkom mjeseca listopada
natjecao se u tradicionalnom stolnoteniskom turniru, koji se održao u Domu kulture u Gornjem Mihaljevcu, a u organizaciji STK Dragoslavec Breg. Organizator
turnira je utvrdio da je odaziv bio izvrstan
i dodao kako je ovo ujedno i uvertira u
bila vrlo napeta, a golova puno na obje
strane, pa je konačni rezultat glasio 4:4.
Nakon napornog dvoboja, igrači su se
zajedno sa svojim navijačima počastili
zakuskom i pićem, te ugodno druženje
nastavili uz koju čašicu vina, koje je
donirao Mladen Doničar.
nadolazeće prvenstvo koje samo što nije
započelo u Županijskim ligama. Na turniru
je nastupilo 23 igrača iz Putjana, Ivanovca,
Vučetinca i domaćina, Dragoslavec Brega.
Turnir je bio izvanredno organiziran, što je
odlična najava za predstojeće prvenstvo koje
započinje krajem mjeseca listopada. Prvi i
drugi krug odigrani su po skupinama, dok
je završnica odigrana po kup sistemu. Prvo
mjesto osvojio je domaći igrač Bojan Jambrović, drugo mjesto osvojio je Zdravko
Palašek iz Putjana, dok je treće mjesto
osvojio Emil Šestak, također iz Putjana.
Za tri prvoplasirana igrača organizator je
dodijelio pehare. Igrači su vrlo ozbiljno
pristupili svakom meču i borili se za svaki
poen. Cilj tog turnira bio je okupljanje i
druženje stolnotenisača, kao i razvijanje
pozitivnih ljudskih osobina. Osim vrhunskog stolnoteniskog spektakla na kraju je
organizator priredio druženje za sve natjecatelje.
(G.M.)
(lk)
PROSINAC 2012.
MIHALOVČAN 27
SPORT
DVA DUBRAV Č ANA
Dana 11. kolovoza 2012. godine na igralištu NK Bratstva u Preseki odigrana je utakmica između dva
Dubravčana: NK Dubravčan Donja
Dubrava i NK Dubravčan Gornja Du-
brava. Utakmica je bila prijateljskog karaktera, a takav je bio i rezultat, pa je
svaka ekipa zabila po dva gola. Nakon
naporne utakmice, usljedila je okrijepa
u obliku roštilja i pića, te veselo druže-
nje. Sljedeći susret dogovoren je iduće godine u Donjoj Dubravi, gdje je
u planu i dogovor oko šire suradnje
dviju općina sa čijeg područja klubovi
dolaze.
(lk)
KUP OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC
Ljeto je godišnje doba obilježeno raznim
sportskim natjecanjima, pa se tako već tradicionalno svakog ljeta održava Kup Općine Gornji
Mihaljevec u nogometu. Ove godine domaćin je
bio NK Dubravčan, a u svojim nogometnim vještinama nadmetali su se NK Dubravčan Gornja
Dubrava, NK Bratstvo Preseka i NK Sloga Štri-
gova. Natjecanje je bilo zanimljivo i napeto, a
nakon odigranih utakmica, najbolja je bila ekipa
NK Sloga, ispred NK Dubravčan, čija ekipa je
zauzela drugo mjesto, a na trećem mjestu bila je
ekipa NK Bratstvo. Iduće godine Kup će se nastojati proširiti s još nekim ekipama iz susjednih
općina.
(lk)
MIHALOVČAN 28
KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA
PROSINAC 2012.
NK BRATSTVO
PRESEKA
Nogometaši Nogometnog
kluba Bratstvo Preseka u natjecateljsku sezonu 2012./2013.
ušli su sa dvije ekipe i to sa
seniorima i mlađim pionirima.
Seniori su natjecateljsku sezonu završili na 8. mjestu, sa
deset bodova, dvije pobjede,
četiri remija i četiri poraza,
a konačna gol razlika na kraju sezone je 23:25. Posebno
uspješan bio je Bojan Novak,
član NK Bratstvo Preseka, koji
je proglašen prvim strijelcom
lige sa 16 postignutih golova.
Mlađi pioniri su sezonu
2012./2013. završili na 6. mjestu sa šest postignutih bodova i
sa gol razlikom 11:37. Ostvarili
su dvije pobjede, te pet poraza.
U toku ove godine realizirana je kupnja zemljišta, odnosno šume iza zgrade koja ce biti
iskorištena za proširenje igrališta. Zemljište je kupljeno sredstvima koje je osigurala Opcina
Gornji Mihaljevec, kojoj se
ovim putem i zahvaljujemo.
Uprava Kluba
U Streljačkom društvu 6. travnja došlo do smjene generacija
Streljačko društvo 6. travnja nastupilo je na Županijskoj ligi, sezona
2011./2012., koja se održava na streljani u Čakovcu i to u 7 kola. Mi smo
nastupili u konkurenciji kadeta i kadetkinja. Naš klub su predstavljali kadeti
Matija i Luka Vuković, Ivan Ladić,
Emanuel Flinčec, te Marin Zadravec,
a od kadetkinje natjecale su se Daria
Borko, Helena Pergar, Maja Pokrivač
i Jelena Horvat. Obje ekipe su ostvari-
le visoke rezultate u vrlo jakoj konkurenciji. Kadetkinje su osvojile 2. mjesto, dok
su kadeti zauzeli 3. mjesto. Na prvenstvu
Hrvatske nastupila je samo Daria Borko,
koja je u međuvremenu zbog boljih uvjeta
treniranja prešla u drugi klub, Zelenbor
iz Brezja. U našem Društvu se dogodila
smjena generacija, pa smo krenuli s novom generacijom, koja obećava vrlo dobre rezultate.
Klub trenutno broji 15 strijelaca od ko-
jih je 10 početnika. Treninzi se održavaju ponedjeljkom i petkom od 18-19,30
sati, kada se mogu upisati i svi zainteresirani za taj sport. Ovu priliku koristimo da se zahvalimo svim pravnim i
fizičkim osobama koje su nam pomogle
financijski sa svojim donacijama u ovo
krizno vrijeme, tako da i mi možemo
nastaviti rad s mladima i sa svim zainteresiranima za streljaštvo.
Uprava Streljačkog društva 6. travnja
PROSINAC 2012.
KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA
MIHALOVČAN 29
AKTIVNOSTI LD ŠLJUKA
O redovnim godišnjim aktivnostima lovaca u ovo doba godine već smo pisali na ovome mjestu. Naše redovne aktivnosti svake su
godine slične, pa ne bismo htjeli ponavljati.
Možemo jedino konstatirati da je iza nas još
jedna vrlo uspješna godina, a pred nama nadamo se i uspješna lovna sezona. Kada govorimo o uspješnoj godini mislimo na ispunjenje
svih obaveza koje proizlaze iz naših redovnih
planova, kao i nanovo nastalih obaveza uvjetovanih kretanjima u prirodi tijekom godine.
Međutim, želimo napomeniuti da smo tekuće
godine putem davanja u najam zasijali kukuruzom naše oranice i tako osigurali dovoljno
hrane za zimsku prehranu divljači. Izgradili smo i nadstrešnicu nad zapadnim dijelom
naše terase. Na taj način zaštićena je keramika terase, a dobiven je i prekrasan natkriveni
prostor za raznolike namjene.
Kako je i ove godine zapažena bjesnoća,
posebice među lisicama, sudjelovali smo u
akciji suzbijanja i prevencije iste. Od nadležnog ministarstva potaknuta je akcija vakcinacije lisica, te su iz aviona distribuirani mamci
s vakcinom protiv bjesnoće. Naša obveza je
bila nakon toga odstrijeliti lisicu, te jednu lešinu dostaviti na analizu, što smo i učinili. Još
uvijek čekamo rezultate analize.
Što se sportskih akitvnosti tiče i ove smo
godine u sklopu Međimurske lige strijelaca
2012. godine organizirali redovno kolo u
gađanju glinenih meta. Gledajući ukupne rezultate kroz svih 17 kola, naša je ekipa od
ukupno 18 ekipa zauzela 12. mjesto s osvojenih 577 bodova. Prvo mjesto zauzela je ekipa
Fazan Draškovec s 718 bodova, drugi su bili
Zec Čakovec s 703 boda, a treći LD Mursko
Središće s 675 bodova.
Uz sveobuhvatne pripreme za lovnu sezonu 2012./2013. proveli smo i interno gađanje
glinenih golubova lovačkim stilom u svrhu
vježbe gađanja. Najuspješniji strijelac bio je
Tomislav Jurković, te je osvojio prijelazni
pehar. Drugi je bio Igor Perčić, treći Dražen
Grabant, četvrti Branko Jurković, a peti
Josip Petričević.
U proteklom razdoblju velike probleme
nam pričinja krivolov, kojim se ozbiljno ugrožava fond srneće divljači. Krivolovom se ne
poštuje niti najmanje humanosti prema životinjama, a kamoli obaveze lovostaje. Nadamo
se da ćemo u suradnji s policijom u narednom
razdoblju imati više sreće u prikupljanju dokaza i tako privesti pravdi nama dobro poznate
počinitelje.
TAJNIK: Franjo Bregović v.r.
LOV I DRUŽENJE ZA
DOBROSUSJEDSKE ODNOSE
Dana 18. studenog temeljem ranijeg dogovora održan je lov i zajedničko druženje između Lovačkog društva Šljuka Gornji Mihaljevec
kao domaćina, Lovačkog društva Središče ob Dravi iz Slovenije i susjednog Lovačkog društva Srnjak Macinec. Susret se odvijao na sljedeći način: kako se radi o susjednim lovačkim društvima, čija se lovišta
protežu uz državnu granicu, lov su obavljali članovi navedenih društava svaki na svom lovnom području, ali uz državnu granicu. Nakon
obavljenih lovova održan je susret i zajedničko druženje u lovištu LD
Šljuka u blizini same granice. Nakon pozdravnog slova predsjednika
domaćina Josipa Oletića, nastavljena je razmjena iskustava iz lovstva
i ugodno druženje uz domjenak. Skup je obišla i ophodnja Hrvatske
granične policije. Na kraju je susret ocijenjen vrlo korisnim, pa je dogovoreno da se sa sličnom praksom nastavi i narednih godina.
Dobra kob!
Tajnik Franjo Bregović v.r.
MIHALOVČAN 30
KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA
PROSINAC 2012.
U predstavi je bio prikazan niz običaja: dolazak po
mladu, prošnja mlade, podjela kitica, oproštaj prijateljice
od mlade, oproštaj mlade od
roditelja, prvi ples mladenaca, zelje, dolazak maškora,
crkveno vjenčanje i fotografiranje, začinjeno sa puno međimurskog humora i satire.
Glavni meštri cijelog
uprizorenja, Robert Kos, kao starešina i Mladen Mikulan, kao djever,
svojom domaćom međimurskom dušom podigli su cijelu predstavu na
višu razinu od amaterske, a uvježbanošću svatova do i najmanjeg detalja
oduševili su publiku i organizatore. Posebna atrakcija je bila dolazak i
odlazak svadbene povorke kada su svatovi posjetiteljima dijelili svadbene kolačiće.
Karlovačka TV4r je direktno prenosila cijelu predstavu, a po završenoj predstavi svi svatovi su bili gosti u prijenosu u živo u improviziranom studiju TV4r na mjestu održavanja manifestacije. KUU Lipa iz
Gornjeg Mihaljevca je jedino kulturno umjetničko društvo ovogodišnjih
Dana piva koje je dobila pozivnicu i za slijedeće Dane piva.
Međimurci na Danima piva u Karlovcu
Karlovački dani piva najveća su pivarska manifestacija u Hrvatskoj,
koju svake godine posjeti preko 200.000 ljubitelja piva. U deset ljetnih
dana, potkraj kolovoza i početkom rujna, u slavu piva na desnoj obali
karlovačke riječne ljepotice Korane živi čitav jedan mali grad zabave i
gastronomije.
Najposjećenija pučka svečanost u Karlovcu, tijekom koje gradom
poteče peta rijeka, rijeka piva, pravi je mali Octoberfest, po uzoru na
bavarsku pivsku feštu koja se održava u Munchenu. Karlovački dani
piva su fešta za sve uzraste i za sve ukuse. Programi su cjelodnevni, a
nastupaju pjevači i glazbeni sastavi zabavne, rock, pop i drugih vrsta
glazbe, limene glazbe, dječji zborovi, folklorna društva, mažoretkinje...
Na Danima piva svatko pronalazi neke svoje drage pjesme, plesove,
igre ili drugu zabavu i razonodu. Svakodnevno od 19.30 sati na centralnoj pozornici nastupaju kulturno umjetnička društva s područja Karlovca i Karlovačke županije, te njihovi gosti iz raznih krajeva Hrvatske,
te iz inozemstva. Ovu godinu, po prvi puta u 26 godina postojanja te
pivarske manifestacije, na centralnoj pozornici nastupilo je jedno kulturno umjetničko društvo iz Međimurja.
KUU Lipa iz Gornjeg Mihaljevca sa uprizorenjem narodnog običaja
Međimurski svati u koreografiji Jasenke Novak, predsjednice Udruge,
oduševila je Karlovčane. Iako vrijeme nije bilo naklonjeno manifestaciji
i cjelodnevna kiša je mnoge odvratila od odlaska na pivijadu, Međimurci su pokazali da ih ništa ne može omesti, pa je njihovim dolaskom na
pozornicu čak i kiša prestala (kažu da tako vedre Međimurci).
Željko Tomašić
ČLANOVI KUU LIPA GOSTOVALI
POVODOM MARTINJA
Spomendan svetog Martina je značajan praznik
u kršćanstvu, ali i u pučkoj predaji, tako da se na
taj dan održavaju brojne manifestacije i brojni su
običaji vezani uz obilježavanje blagdana tog sveca,
a najviše ih je vezano uz krštenje mošta. Jednoj
takvoj manifestaciji u najstarijoj karlovačkoj župi,
Sv. Martin u Hrnetiću, prisustvovali su članovi i
članice KUU Lipa iz Gornjeg Mihaljevca, gdje su
izveli i kulturno-umjetnički program sv. Martinu
u čast. To je svetac kojeg nazivaju i vremenskim
graničarom, koji stoji na granici jeseni i zime, te
označava kraj radova u polju, najavljuje hladnoću
i odmaranje uz plodove rada vlastitih ruku. Možda
ga zato s još većim veseljem slavimo, jer to konačni znači odmor od napornih jesenskih radova,
a s obzirom na vremenske prilike koje vladaju na
taj dan, naši stari prognozirali su i kakva nas zima
čeka. Sudeći po ovogodišnjem vremenu na Martinje, vrijedila bi poslovica: Ako Martin jasno vreme
ima, bude oštra zima. (lk)
Prišev je, prišev sveti Martin,
On ga bo krstiv, ja ga bom pil.
Hej kumek moj dragi, zdaj se napi,
Dolgo nas nabo, daj se ga vži.
Prišev je, prišev sveti Božić,
V lagvu ga skoro nega več nič.
Hej kumek moj dragi, zdaj se napi,
Dolgo nas nabo, daj se ga vži.
Prišev je, prišev sveti Vid,
Lagev je obrnuv, k viški rit,
Hej kumek moj dragi, kaj bo zdaj,
Vinca več nega, pesmi je kraj.
Iz knjige „Zipka vu horvatskom cvjentnjaku“ Stjepana Hranjca
Dana 01. 09.
2012. godine Dobro- KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA
PROSINAC
2012.
voljno vatrogasno društvo Gornja Dubrava održalo je Vatrogasno natjecanje
već trinaesti put, a drugo po redu natjecanje na ručnoj štrcaljki. Pozdravni govor uputio je predsjednik DVD-a Gornja
Dubrava Vjenceslav Golub.
Pozdravio je gospodina Franja Kovačića, načelnika Općine Gornji Mihaljevec,
gospodina Dragutina Trupkovića, tajnika
Vatrogasne zajednice Županije Međimurske, gosp. Stanka Goluba, predsjednika
Mjesnog odbora Gornja Dubrava, gospodina Danijela Novaka, zamjenika zapovijednika Vatrogasne zajednice Općine
Štrigova – Gornji Mihaljevec, gospodina
Ivana Novaka, zamjenika predsjednika
veterana, te članove DVD-a Martinuševec, DVD-a Preseka, DVD-a Zasadbreg,
DVD-a Pribislavec i DVD-a Belica.
Natjecanje je vodio sudac gospodin
Marijan Latin i zapovijednik DVD-a
Gornja Dubrava, gospodin Damir Klobučarić.
MIHALOVČAN 31
DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO
GORNJA DUBRAVA
Natjecanje je održano unatoč lošim
vremenskim prilikama, a prvo mjesto
osvojila je ekipa DVD-a Pušćine, drugo
mjesto ekipa DVD-a Martinuševec, a treće
DVD Zasadbreg. Upravni Odbor zahvaljuje svim članovima DVD-a Gornja Dubrava za pomoć kod organizacije natjecanja,
VATROGASNO HODOČAŠĆE U MARIJU BISTRICU
SNJEŽNA MISA U PRESEKI
Ni snijeg, ni kiša, ni tmurno vrijeme nisu spriječili služenje
Svete Mise zadnje nedjelje u listopadu, točnije 28. listopada 2012.
godine.
Vjernici su kao i prethodnih nedjelja normalno došli na misu,
što posebno raduje našeg župnika vlč. Ivana Vugrinčića koji mise
u Preseki služi od dolaska u našu župu daleke 1976. godine. Kaže
naš velečasni da je jedino rekao ljudima da će služiti mise u Preseki
pod uvjetom da će ljudi dolaziti na mise. Evo proteklo je dobrih
35 godina, a mise se u Preseki služe počevši od prvog proštenja u
čast Sv. Florijana (krajem mjeseca travnja ili početkom svibnja), pa
a isto tako i prijateljima vatrogavstva na
podršci.
DVD Gornja Dubrava je ove godine
sudjelovalo na 15 manifestacija u krugu Općine Štrigova-Gornji Mihaljevec i
izvan tog područja.
Vjenceslav Golub
DVD Gornja Dubrava i DVD Martinuševec
ponovo su organizirali hodočašće u Hrvatsko
nacionalno svetište Majke Božje Bistričke u
Mariji Bistirici, gdje je 20. svibnja 2012. godine održano 13. Vatrogasno hodočašće. U 10,30
sati kod Hotela Kaj u Mariji Bistrici formirala se
povorka vatrogasaca iz cijele Hrvatske, koja je
krenula prema crkvi blaženog Alojzija Stepinca.
U 11 sati pozdravljeni su svi vatrogasci, a predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice zahvalio
je svima koji su se odazvali hodočašću povodom
dana svetog Florijana, zaštitnika vatrogasaca.
Zazvao je njegov blagoslov, kao i blagoslov
Majke Božje Bistričke na sve vatrogasce u pogibeljnim i opasnim poslovima kojima se bave.
Nakon uvodnih govora odpočelo je središnje
Misno slavlje, poslije kojeg je povorka vatrogasaca krenula tragom križnog puta. Zahvaljujem svim članovima DVD-a Gornja Dubrava i
DVD-a Martinuševec na sudjelovanju u hodočašćenju, te svim mještanima Gornje Dubrave
i Martinuševca koji nas prate na putu u Mariju
Bistricu svake godine.
Vjenceslav Golub
sve do kraja listopada. Mise započinju u 9 sati, osim
proštenja, kada počinju u 10,30 sati.
Važno je napomenuti da naš župnik nije obavezan
služiti mise u Preseki, osim na dva proštenja tijekom
godine. Vjernici sa ovog područja, koje gravitira Preseki, su zahvalni našem župniku na tome. A često se i
znalo desiti kako naš župnik kaže da je u Preseki više
ljudi na misi nego na ranoj misi u župnoj crkvi.
Još jednom veliko hvala našem velečasnom na
nesebičnom trudu u slavljenju svete Mise, jer je za
mnoge vjernike sveta Misa najveća dragocjenost koju
kršćani katolici imaju.
Josip Petković
MIHALOVČAN 32
KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA
NK JEDINSTVO
Sezona 2012. - jesen:
Seniori: Damir Angel, Denis Bistrović, Marin Borko, Mario Fujs, Dejan Golub, Matija Horvat, Siniša Kocen, Mišo
Krumpić, Saša Krumpić, Mihael Ladić, Damir Mikulan, Go-
Nakon dobrog jesenskoga dijela prvenstva pokazali smo dobru igru i u proljetnom dijelu sezone 2011./2012. te smo na
kraju osvojili 3. mjesto od 16 ekipa i time
dokazali da nismo slučajni zalutali putnici u II. Međimurskoj ligi – Zapad. Treba
ipak napomenuti da se u ovoj ligi igra puno
kvalitetniji i dinamičniji nogomet, dolaze
kvalitetniji suci (ako to žele dokazati), a i
gledatelji imaju puno više od igre i dobrih
PROSINAC 2012.
ran Mikulan, Marko Miljančić, Darin Moharić, Dejan Novak,
Denis Novak, Mario Novak, Nenad Novak, Romeo Panić, Rajko Plantak, Robert Smolković, Mihael Ter, Roman Trtinjak i
Marko Vuk. Trener: Roman Trtinjak.
prilika, što dokazuje njihov veći odaziv u
odnosu na godine kada smo se borili u nižoj ligi.
Moramo pohvaliti i mlađe uzraste, mlađe pionire i pionire, na zalaganju i dobrim
igrama, mada njihovi rezultati nisu vrhunski, tako da su bili na kraju prvenstva 8.
svaki u svojoj skupini od 10 ekipa.
Nakon kratke stanke od mjesec dana
krenuli smo s dobrim rezultatima u Kup
Pioniri: Mario Cmrečnjak, Mario Fic, Emanuel Flinčec,
Kristijan Horvat, Matija Horvat, Matija Jakopić, Nikola Kolman, Ivan Ladić, Dejan Lesničar, Josip Novak, Mario Novak,
natjecanju Međimurskog nogometnog saveza, kao i u prvenstvenim utakmicama.
U Kupu smo pobijedili Hajduk iz Brezja i
Slobodu iz Mihovljana, te smo ušli u šesnaestinu finala Kupa NSM. Kao i prije dvije
godine, dalje od šesnaestine finala nismo
uspjeli. Ovog puta nam se ispriječio hrvatski trećeligaš Međimurje. Mada su dečki
iz Čakovca drugo poluvrijeme imali dosta
problema s nama, pa su loptu često slali v
Filip Posel, Matija Srša, Neven Srša, Valmir Šumoli, Patrik
Tomašić, David Zadravec i Matija Zadravec. Trener: Goran
Mikulan.
PROSINAC 2012.
KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA
MIHALOVČAN 33
kuruzo i v šumo, na kraju smo im ipak morali čestitati na pobjedi. U nastavku prvenstva pokazali smo da prošlosezonski rezultati nisu bili slučajnost, te se i dalje borimo
za što bolje pozicije za vrh tablice.
Naši mlađi pioniri i pioniri završili su
jesenski dio sezone, svaki u svojoj skupini na 7. mjestu. Pošto su obje naše ekipe
jedne od najmlađih u skupinama, njihovo
vrijeme s dobrim rezultatima tek dolazi.
Dočekali smo i to! Dugo smo čekali,
možda smo dobili među posljednjima, ali
to sada više nije važno, više se ne moramo sramiti, više se ne moramo crvenjeti
kad nas netko pita gdje može otići na WC.
Konačno!
Naša Općina porušila je stari i sagradila
novi sanitarni čvor između streljane i svlačionica. Sad sve te manifestacije koje se
održavaju u Parku mladosti, poput Dana
lipe, nogometnih utakmica, turnira u streljaštvu, raznih političkih druženja i ostalo
imaju zeleno svjetlo.
Moramo se također zahvaliti Općini
što nam je uz sanitarni čvor sagradila i
priručno skladište za potrebe našeg Kluba.
Skladište nam je od velike koristi jer smo
prije morali koristiti gostujuću svlačionicu
kao skladište i svaki put kad bi se održavala neka utakmica, trebalo je sve iznositi
ispred svlačionica, te provjetravati svlačionicu, a po odigranoj utakmici opet sve to
vratiti unutra. Općina je također organizirala iskop zemlje ispred svlačionica i do-
voz šljunka, dok je ostali dio, materijal i
posao postavljanja tlakovaca bio riješen od
strane Kluba.
U prostoriji za sastanke obnovljeni su
stolovi i klupe, obojani su zidovi, zamijenjena rasvjetna tijela i peć, te postavljene
podne pločice, dok su u hodniku i svlačionici obojani zidovi. Od sad nam naše
prostorije izgledaju puno ljepše i toplije.
Zahvaljujemo se svima koji su nam pomogli kako materijalom, tako i svojim dobrovoljnim radom.
61 igrač i uprava Kluba želi svim žiteljima naše Općine, te svim simpatizerima
našeg Kluba, čestit Božić i sretnu Novu
godinu.
Mlađi pioniri: Dominik Bogdan, Kevin Alexander Branda,
Marsel Branda, Niko Branda, Teo Branda, Davor Cmrečnjak,
Kevin Čeh, Anton Doničar, Dino Ferlin, Michael Jelinek, Alex
Robi Zadravec
Mauko, Leon Novak, Mateo Novak, Rafael Ramić, Mateo Sternad, Andrej Vabušek, Matija Vabušek, David Vugrinec i Martin Vuk. Trener: Goran Mikulan.
zervnoj klupi čekali
svoju priliku da zablistaju.
(fk)
BUDUĆNOST NK DUBRAVČAN
Dok su se oni iskusniji borili za
što bolji rezultat na terenu, juniori
NK Dubravčana s nestrpljenjem su na re-
MIHALOVČAN 34
PROSINAC 2012.
KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA
III. i IV. HRVATSKA ŠAHOVSKA LIGA
POREDAK III. HŠL-e
Glavni cilj nastupa u III. ligi za ovu
godinu bio nam je ostanak u toj ligi. Mjesto
Naziv ekipe
Gam. + = - MB Bod.
Zato smo malo pojačali sastav na način
13
33
1.
ŠK “Mursko Središće” M. Središće
9
5
3
1
da smo na prvu ploču doveli Varaždin12
32
2.
ŠD “Međimurje” Čakovec
9
5
2
2
skog majstorskog kandidata Alberto
Maltara. Koliko nam je taj potez bio
ŠK “Gor. Mihaljevec” G. Mihaljevec
12
29
3.
9
5
2
2
dobar govori i činjenica da se nismo
11
30
4.
ŠK “Strahoninec” Strahoninec
9
4
3
2
uopće borili za nekakav ostanak u ligi,
10
30
5.
ŠK
“Sloboda”
Mihovljan
9
4
2
3
već za sam vrh tablice. Zauzeli smo
odlično 3. mjesto sa 12 bodova, što je
9
26
6.
ŠŠK “Mladost” Varaždinske Toplice
9
3
3
3
svakako do sad najveći uspjeh senior7 24½​
7.
ŠK “Stridon II” Štrigova
9
2
3
4
ske ekipe Gornjeg Mihaljevca. Odigrali
7
21
8.
ŠK “Pretetinec” Pretetinec
9
2
3
4
smo neriješeno sa Čakovcem i Strahonincem, dok smo minimalno poraženi
5
23
9.
ŠK “Goran” Lopatinec
9
1
3
5
od Murskog Središća i Mihovljana.
4
10.
ŠK
“Nikola
Zrinski”
G.
Kuršanec
9
2
0
7
21½​
Sve ostale mečeve smo dobili. S ovim
sam vrh tablice, uvijek je potrebno i nešto malo sportske sreće.
smo rezultatom izuzetno zadovoljni, ali
Druga ekipa nastupila je u IV. ligi gdje je u konkurenciji 9
ostaje i činjenica da mečevi koje smo izgubili do samog kraja
nama su se smiješili, a onda ipak otišli u drugom smjeru. Za ekipa sa 3 boda zauzela 8. mjesto.
Brzopotezno ekipno prvenstvo Međimurja - 2012
Ovo je natjecanje koje se po prvi puta organiziralo u Međimurju. Igralo se 2. rujna u Malom Mihaljevcu, u seoskom turizmu
„Kneja“. Nastupilo je ukupno 12 ekipa, a mi smo nastupili sa dvije
ekipe. Prva ekipa nanizala je puno pobjeda, te na kraju zauzela
visoko 5. mjesto sa osvojenih 14 bodova. Druga ekipa zabilježila je
nešto skromniji rezultat, plasiravši se na 11. poziciju.
Poredak ekipnog brzopoteznog prvenstva Međimurja
Mjesto
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
Naziv ekipe
ŠK “STRIDON” Štrigova
ŠK “STRAHONINEC”
ŠD “MEĐIMURJE” Čakovec
ŠK “MURSKO SREDIŠĆE”
ŠK “G. MIHALJEVEC”
ŠK “SLOBODA” Mihovljan
ŠK “STRIDON II” Štrigova
ŠK “PRETETINEC”
ŠK “DINAMO” Palovec
ŠK “NEDELIŠĆE”
ŠK “G. MIHALJEVEC II”
ŠK “MIKLAVEC”
1
2
1
1
½​
2
½​
0
1
0
0
0
2
3
4
5
6
7
8
9
4
5
5
5
5½​ 4 5½​ 6
3
4
4
4
3 4½​ 5½​
3
5
2½​ 3½​ 5½​ 4½​ 3
2
5
4 3½​
3½​ 1½​ 4
2
2 3½​ 5 5½​
2½​ 4½​ 2
2
4
3
4
4
½​
3
1½​ 1
2½​ 3
4½​ 3
2
1
2 1½​ 4
1½​ 3
1
3
2
½​
2½​ ½​ 2
1
1
3 2½​
1½​ ½​ 1½​ 2
1
2
2
3
1½​ 2
½​ 3
1
2
2
1
3
2
1
½​
10 11 12 MB
22
6
6
6
18
5
4½​ 5
5½​ 4 5½​ 16
16
4
4½​ 4
14
4 4½​ 4
13
5
4
5
10
5 5½​ 3
7
3
3
4
6
5
3½​ 3
5
4
5
4
2
4
1
1
2
Bod.
58
44½​
43
37
38
35½​
32½​
25
24
22
21
15½​
PROSINAC 2012.
KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA
MIHALOVČAN 35
Kadetska B liga
Da imamo izuzetno talentirane mlade šahiste dokazuje
rezultat u kadetskoj B ligi. U
konkurenciji 28 ekipa osvojili su
uvjerljivo 1. mjesto! Od 9 mečeva, nanizali su 6 pobjeda, 3
neriješena rezultata, i naravno,
bez poraza. Ovim su se rezultatom plasirali među
najbolje Hrvatske ekipe, u kadetsku A ligu.
Bravo za naše kadete!
Kadetsko prvenstvo
Međimurja - 2012.
1. Otvoreno kadetsko
prvenstvo Međimurja
Šahovski savez Međimurja organizirao je veliko kadetsko natjecanje u Toplicama Sv. Martin koje je trajalo od 16. do
18. studenog. Okupili su se mladi šahisti
iz čitave zemlje, ukupno njih 70, te se
slobodno može kazati da je turnir bio po
snazi na razini državnog natjecanja. Igrala su se dva odvojena turnira, do 13 i do
16 godina. Naš klub zastupali su Marin
i Matija Zadravec obojica na turniru do
16 godina, jer je taj turnir bio mnogo jači
iako je Matija imao još pravo igrati i do
13 godina.
Matija je igrao odlično, stalno u vrhu
tabele, na kraju se čak borio za prvo mjesto, ali je taj meč izgubio, te sa 4,5 bodova osvojio 5. mjesto, te bio nagrađen kao
najbolje plasirani igrač iz Međimurja.
Marin je postigao nešto skromniji rezultat osvojivši 2,5 boda te 20. mjesto na
tabeli.
Mihovljan je bio domaćin kadetskog prvenstva Međimurja koje se
odigralo od 8. do 10. lipnja. Nastupio
je ukupno 21 igrač, od čega četvorica
naših. Najbolje plasirani bio je Matija Zadravec koji je u grupi do 13
godina osvojio 3. mjesto. Također,
treći je bio i David Vugrinec u grupi do 11 godina gdje se još natjecao
i Jan Kos, dok je Marin Zadravec
bio 5. u grupi do 16 godina.
Brzopotezno prvenstvo Međimurja 2012.
U Nedelišću je 8. srpnja odigrano brzopotezno prvenstvo Međimurja. Nastupilo je
ukupno 40 šahista.
Igralo se u 11 kola, a
prvo mjesto je osvojio Saša Vidović iz
Štrigove.
Saša Stanković
zauzeo je solidno 8.
mjesto sa 7 bodova,
te je bio naš najbolje plasirani igrač.
Vrijedno je istaknuti
kako je Matija Zadravec bio najbolje
plasirani kadet na ovom natjecanju, te je za
taj uspjeh bio posebno nagrađen.
Otvoreno brzopotezno prvenstvo
Gornjeg Mihaljevca - 2012.
Šahovski klub „Gornji Mihaljevec“ svake godine aktivno
sudjeluje u organizaciji općinske manifestacije „Dani lipe“. Ove smo
godine organizirali Otvoreno prvenstvo G. Mihaljevca na kojem je
igralo čak 43 šahista. Turnir je bio brzopotezni u 13 kola, a pobijedio
je štrigovski FM, Saša Vidović sa 11,5 osvojenih bodova. Naš najuspješniji predstavnik bio je Ivan Žganec sa 7,5 bodova, te je zauzeo
11. mjesto. Ovo je rado posjećen turnir od velikog broja šahista iz
više županija, tim više jer kao dobar domaćin za sve sudionike osiguravamo nagrade naših sponzora, butelje naših vinogradara, a s turnira
nitko ne odlazi ni gladan ni žedan.
S. Stanković
MIHALOVČAN 36
KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA
PROSINAC 2012.
PODRUŽNICA UMIROVLJENIKA
OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC
Prema Statutu Matice umirovljenika Hrvatske i Udruge umirovljenika Međimurske županije koje su osnovane prije 65 godina, samostalna podružnica umirovljenika mogla se osnovati kad je imala
najmanje 150 članova.
Ti uvjeti su ispunjeni 1999. godine kada je osnovana Podružnica
umirovljenika Općine Gornji Mihaljevec. Njezin prvi predsjednik i
jedan od osnivača je bio Lovrec Stjepan iz Gornjeg Mihaljevca. Uz
gospodina Lovreca među prvim članovima koji su zaslužni za našu
podružnicu su Martan Dragutin, Branda Julijana, Horvatić Katarina, Horvatić Mirko, Horvat Stjepan, Mikulan Stjepan, Herjavec Elizabeta, Polanec Roman i drugi. Gospodin Lovrec Stjepan je
bio predsjednik gotovo osam godina, kada se zbog bolesti povukao sa
mjesta predsjednika podružnice. A njega je do Skupštine zamjenjivao
Polanec Roman. Na toj skupštini je za predsjednicu izabrana Nada
Lovrec iz Gornjeg Mihaljevca.
Danas naša podružnica broji 273 člana i niže lijepe uspjehe i rezultate. Znamo da je cilj rada u podružnici briga za žitelje treće životne dobi. Uz posjetu našim bolesnim članovima, imamo organizirano
mjerenje krvnog tlaka i šećera, i naravno neizostavna druženja, izleti
i takmičenja.
Znamo da je financijska situacija kako u našoj državi tako i kod
naših članova sve teža ali unatoč tome mi smo u ovoj godini uspjeli
organizirati tri prekrasna izleta.
Prvi izlet 17. 03. je bio u Daruvar i Daruvarske toplice. Naš drugi
izlet nadam se da vam je još u sjećanju je izlet 19. 05. na Brijune. Naš
treći izlet je bio 01. 09. na Slapove Krke i grad Šibenik. Ove godine
još planiramo jedan izlet, ali kako znamo izleti ovise o vremenu i
o broju zainteresiranih članova za izlet. Planiramo izlet na Božićni
sajam u Zagreb i „Božićna bajka“ na seosko imanje obitelji Salaj u
Čazmi. Naravno bilo je organizirano jedno kupanje u toplicama Sv.
Martin. Na takmičenjima kao što sam i spomenula bili uspješni i ukupno smo osvojili devet pehara i 10 medalja što znači da smo na svakom takmičenju osvojili po neki pehar i medalju. Ovo je zaista rezultat
vrijedan svake pohvale.
U nadi da će nam i iduća godina biti tako uspješna svim našim
članovima i svim žiteljima naše Općine želim uspjeh zdravlje i sreću
u 2013 godini.
Nada Lovrec
PROSINAC 2012.
eTwinning – projekt
povodom Europskog
dana jezika
OŠ Gornji Mihaljevec se već niz godina
uključuje u obilježavanje Europskog dana
jezika (26.rujna). Ove godine je u školi posebno ozračje jer se sudjeluje u eTwinning –
projektu pod nazivom Happy European Day
of Languages 2012. U projekt je uključeno
86 škola iz čitave Europe, pa i nekih drugih
zemalja van Europe u kojima je službeni jezik
francuski. Cilj projekta je bio svim školama
poslati razglednicu mjesta i jedinstvenu poruku na materinjem jeziku kojom se predstavlja svoj jezik, školu i mjesto. Učenici od
5. do 8. razreda su tako pisali ove poruke,
ŠKOLA
a i izradili su prvu raglednicu općine Gornji
Mihaljevec, pod vodstvom svojih učitelja njemačkog jezika, Marte Lončar – Vinković i
Gorana Mikulana. Moramo napomenuti da
je učenicima bilo vrlo zanimljivo pakirati poštu i pisati adrese, a još je veselije bilo kad je
pristizala pošta u školu. Tako smo dobili razglednice iz Njemačke, Velike Britanije, Finske, Turske, Španjolske, Norveške, Islanda i
drugih europskih zemalja. Iz dalekog svijeta
su stigle razglednice sa Tahitija, iz Gvajane i
Reunion Islanda, otočne države u Indijskom
oceanu. Nakratko smo otputovali van granica
svoje države, pa čak i kontinenta i vratili se
pomalo zaboravljenom načinu komuniciranja
među ljudima.
U školi su sve razglednice i poruke izlo-
MIHALOVČAN 37
žena na panoima u hodnicima i privlače pažnju učenika i djelatnika škole, ali i svih onih
koji dolaze u našu školu. Biti će upriličena i
izložba poštanskih markica iz zemalja sudionica projekta.
NOVE RAZGLEDNICE NAŠE OPĆINE
Za sudjelovanje u eTwinning projektu povodom Europskog dana
jezika 2012., bile su nam potrebne razglednice Općine Gornji Mihaljevec. Kako takvih nije bilo, posla su se prihvatili djelatnici i učenici
OŠ Gornji Mihaljevec i to učitelj Goran Mikulan i učenik 8. razreda
Emanuel Flinčec.
Tako je nastalo desetak različitih foto – razglednica na kojima
su prikazane važne ustanove, gospodarske djelatnosti i krajolici naše
Općine. Na svakoj od njih se također nalazi i šahovnica ili grb naše
domovine.
Te su razglednice poslane širom svijeta u sklopu spomenutog projekta i na taj način su predstavile našu školu, općinu i domovinu u
svijetu, pa se nadamo da će u suradnji s Općinom naći put i do vaših
domova.
Marta Lončar - Vinković
KRALJICA VOĆA U STARINSKOM RUHU
Pod ovim naslovom krije se izložba
starih sorti jabuka u Osnovnoj Školi Gornji
Mihaljevec.
Naš kraj bogat je voćnjacima i sve se više
ljudi odlučuje za vlastitu proizvodnju jabuka
i raznih proizvoda od jabuka (octa, čipsa,
kompota, soka i dr.). Uz nasade novih voćaka, često zna zalutati i pokoja stara jabuka,
koja ostane neubranih plodova. Upravo nas je
ta činjenica potaknula na prikupljanje starih
sorti jabuka iz voćnjaka naših učenika i njihovih rođaka i susjeda. Prikupilo se 20 sorti
od kojih su brojinije bile: mušanjke, bobovec,
kanada, pogačnica, jonathan, božičnica, krolovčica i dr. Jabuke su prikupljali učenici svih
viših razreda, učenici sedmih razreda su odredili točne nazive uz pomoć učiteljice biologije
Monike Cindrić, a izložbu su postavile povodom Svjetskog dana jabuka (20.10.) učenice
5. razreda, uz pomoć učiteljica Marine Mrazović, Monike Cindrić i Jasmine Balog.
Želja nam je da voćari uvide potencijal
starih sorti, pa da i njih uvrste među svoje nasade, jer je sve više poklonika zdrave
hrane koji traže netretirane plodove, a stare
sorte su upravo takve. Dodite posjetiti našu
izložbu tokom narednih dana i uvjerite se u
bogatstvo koje pruža Kraljica voća!
Monika Cindrić, prof.
MIHALOVČAN 38
ŠKOLA
PROSINAC 2012.
OSNOVNA ŠKOLA GORNJI
MIHALJEVEC OPET MEĐU
NAJBOLJIMA
Filmska grupa OŠ Gor. Mihaljevec i ove je
godine među najboljima na čak tri
filmska festivala.
U jakoj konkurenciji, među
velikima , odnosno autorima filmova koji se poluprofesionalno ili
čak profesionalno
bave
filmom,
mali filmaši, u
čijem sastavu su
Leon Novak, Nikola Gregorinčić
i Matija Zadravec, ušli su u natjecateljski
dio 10. Gastro film festivala Osijek, koji
se održao 08. 09. 2012. godine u Osijeku,
osvojivši sve simpatije publike filmom Međimurska zlevenka.
Mjesec dana nakon spomenutog festivala, na 50. Reviji hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece u Zadru, održanoj od
04. do 07. 10. 2012., isti filmaši, ali filmom
MIT… je razbijen, bili su još uspješniji. U
konkurenciji od 96 selekcijski odabranih filmova, MIT… je razbijen osvaja 2. mjesto po
odluci dječjeg žirija, a dva tjedna poslije,
u Dubrovniku, na međunarodnom filmskom
festivalu djece i mladih ( od 10 – 20 godina) DUFF-u, održanom od 17. do 21. 10.
2012., od 122 filmska rada koja su pristigla
iz 15 – ak zemalja Mediterana, selekcijski žiri
odabrao je njih 45 koji su ušli u natjecateljski
dio programa festivala, među kojima i film
filmske grupe OŠ Gornji Mihaljevec, MIT…
je razbijen.
Sama spoznaja da smo ušli u natjecateljski
program značila je veliki uspjeh grupe, koja
radi tek petu godinu, a najbolja vijest nas je
zatekla na povratku kući iz Dubrovnika. Zbog
dalekog puta i loše autobusne veze nismo bili
na proglašenju pobjednika i zatvaranju festivala, pa smo tokom putovanja primili poruku
na mobitelu da smo osvojili specijalnu nagradu stručnog žirija koji je odlučivao o pobjednicima. Time je postignuti uspjeh postao
još veći.
Vodit. filmske grupe, Ljubica Ž. - Horvatić
OSNOVNA ŠKOLA GORNJI MIHALJEVEC
šk. god. 2012./13.
Školska god. 2012./13. započela je 3.
rujna 2012. god., a završava 14. lipnja
2013. god.
Nastavna godina ustrojena je u dva polugodišta:
- I. polugodište traje od 3. rujna do 21.
prosinca 2012. god.
- II. polugodište traje od 14. siječnja do
14. lipnja 2013. god.
Učenički odmori traju:
- od 24. prosinca 2012. god. do 11. siječnja 2013. god. – zimski odmor
- od 25. - 29. ožujka 2013. – proljetni
odmor
- od 17. lipnja – ljetni odmor
Ove školske godine školu polazi 150
učenika u 9 razrednih odjela, od toga 66
učenika je u razrednoj, a 84 učenika u
predmetnoj nastavi. Ove godine imamo 122
učenika putnika.
Više o radu škole kao i svim događanjima u školi možete pročitati na Web stranicama škole:
http://os-gornji-mihaljevec.skole.hr
Ravnateljica škole Karmen Sklepić
VELIKI USPJEH UZ
KLOPOTEC
Od 15. do 17. listopada je u Primoštenu održana 24. državna smotra učeničkih
zadruga Republike Hrvatske. U tom se
živopisnom dalmatinskom mjestu okupilo
oko 80 učeničkih zadruga, koje su izložile
svoje radove. Osim izložbe radova, koja se
ne vrednuje jer su se tu okupile samo najbolje plasirane zadruge iz svih županija, na
smotri se prezentiraju istraživački radovi
zadruga koje se žele predstaviti takvim načinom rada. Taj oblik predstavljanja podliježe strogoj kontroli i ocijeni Državnog
izbornog povjerenstva. Smotra je održana
u hotelu Zora nadomak središtu grada.
Učenička zadruga Klopotec iz Osnovne škole Gornji Mihaljevec za 24. je smotru prijavila istraživački rad pod nazivom
Djelovanje prirodnih gnojiva na visinu
prinosa tikvi golica. Nakon stroge selekcije, Državno izborno povjerenstvo između
pristiglih istraživačkih radova odabralo je
10 najboljih. Među njima je bio i rad Učeničke zadruge Klopotec. Rad su kvalitetno
prezentirali mladi zadrugari Nikola Lovrec
i Karlo Jambrović, učenici petog razreda.
U vrlo jakoj konkurenciji radova iz devet
osnovnih škola, te jednog iz srednje škole, istraživački rad naše učeničke zadruge
osvojio je odlično treće mjesto u državi.
Pošto uzgoj bundeva baziramo na biološkom uzgoju, mladi su zadrugari istraživali
koje od nama dostupnih bioloških gnojiva
će dati najbolje rezultate u prinosu tikvi golica. Koristili su stajsko gnojivo, kompost i
gnojnicu od raznog bilja. Promišljen, uporan i mukotrpan rad naših zadrugara urodio
je plodom, osvojenim trećim mjestom.
Primoštenska je smotra, osim velikog
uspjeha za nas bila i učilište, velika pozornica noviteta, zanimljivih rješenja postojećih proizvoda, novih ideja i marketinških
rješenja. Sve to je bilo popraćeno i dobrim
emocijama kojim je obdaren Dobri duh zadrugarstva.
Na kraju iskreno čestitam i zahvaljujem svim mladim zadrugarima bez čijeg
predanog rada ne bi bilo uspjeha.
Voditeljica učeničke zadruge Klopotec,
učiteljica Nada Panić
PROSINAC 2012.
MIHALOVČAN 39
ŠKOLA
Zaštita prirode i smanjenje onečišćenja
okoliša zadatak je svih nas. Upravo zbog
toga osnovana je svjetska mreža Project
Earth za brigu o okolišu, kojoj je cilj povezati škole, nastavno osoblje i učenike cijelog svijeta u nastojanju rješavanja problema
okoliša. U proljeće 2012. godine raspisan je
natječaj za eko projekte kojima bi se potaknulo djecu od 4-16 godina iz cijelog
svijeta da se uključe u projekte kojima
bi se utjecalo na smanjenje onečišćenja.
U Project Earth uključilo se 2448 vrtića, klubova, osnovnih i srednjih škola
iz 119 država svijeta. Prijavljeno je 2650
projekata.
Između ovoliko prijavljenih projekata
našao se i projekt sadašnjeg 3. razreda OŠ
Gornji Mihaljevec.
Tijekom prošle školske godine u 2. r
proveden je cjelogodišnji projekt pod radnim nazivom Praćenje vremena raspada
nepravilno odloženog otpada u prirodi u
kojem su sudjelovali svi učenici i učiteljica
Silvija Soldat.
Tema je bila iz područja ekologije i
onečišćenja okoliša.
PROVOĐENJE ISTRAŽIVANJA:
1. dio - rujan 2011.
OPIS: U školskom vrtu kraj ograde
Project Earth
u OŠ Gornji
Mihaljevec
iskopali smo rupu veličine oko 1 m² i duboku oko 30 cm. U nju smo položili različite
vrste organskog (bio) otpada: lišće, bundeva,
jabuka, kora krumpira, kora drveta, te komunalnog otpada: papirnata vrećica, najlon, plastična čaša, platno, keramika, metal i gumu.
Nakon toga smo otpad prekrili slojem zemlje
i uredili okoliš. Ovako odložen otpad ostao
je nedirnut do 2. dijela istraživanja u travnju
2012.
2. dio - travanj 2012.
OPIS: U školskom vrtu smo otkopali odloženi otpad u rujnu. Otpad koji smo pronašli
nerazgrađen/neraspadnut fotografirali smo i
očistili tlo od otpada. Na mjestu istraživanja
posadili smo drvo - kovrčavu vrbu. Nakon
povratka u razred razgovarali smo o istraživanju, usporedili naše rezultate s pretpostavkama s početka istraživanja i podacima koje smo
pronašli u tiskanim izvorima i elektroničkim
medijima, te napravili sažetak istraživanja i
izveli zaključak.
Ovim istraživanjem došli smo do praktičnih saznanja koje učenici mogu primijeniti u
svakodnevnom životu.
Uočavajući negativne posljedice nepravilno odloženog otpada, učenici mogu djelovati
pozitivno na druge ljude i okolinu, te na taj
način pokušati i pozitivno utjecati na očuvanje
prirode u budućnosti. Sadnjom kovrčave
vrbe željeli smo očuvati prirodu i urediti
okoliš naše škole i za buduće generacije.
U travnju smo obilježili Dan planete
Zemlje i prezentirali svoj projekt učenicima naše škole.
Uključili smo i nekoliko drugih aktivnosti i učitelja, preveli cjelokupni projekt
na engleski jezik i prijavili projekt. Ovim
putem zahvaljujemo svima koji su nam pomogli.
Središnja svečanost izbora najboljeg
projekta iz svake države održala se 5. lipnja 2012. u Rio de Janeiru, a predvodio ju
je Maurice Strong, tajnik Earth Summita i
viši savjetnik za konferencije održivog razvoja.
Njegova je poruka svima:
„Projekt Zemlja – Project Earth spaja
našu mladost u globalnu zajednicu. Web
stranica služi kao inkubator ideja i rješenja
kako bi se omogućilo ovoj generaciji pridonijeti tome da naš planet bude održiv za sve
buduće generacije.”
Na nama je zadaća da i u budućnosti radimo na ovakvim projektima, štitimo prirodu i život jer nama i našoj školi bila je čast
sudjelovati u ovom svjetskom projektu.
Silvija Soldat, dipl. uč. RN
VAŽNO
ZLATNI KLAS – OTROVANEC
Na završni izlet ove smo
godine pošli bez roditelja,
samo sa svojim tetama i prijateljima iz Ringišpila i bilo
nam je NAJ! Prekrasno seosko imanje oduševilo nas je
mnogim neobičnim predmeti-
ma i domaćim životinjama. Pogledali
smo kako se nekad
kovalo željezo, posjetili starinsku kućicu, popapali finu
užinu, provozali se
u kolima… Vrhunac zabave
bilo je jahanje na konju, ne
onom drvenom, već pravom!
Juhu!
Informacije o upisu
djece u vrtić i novom zakonu prema kojem priprema u godini prije polaska
u školu postaje obavezna,
možete dobiti svakim radnim danom od 8 do 15 u
DV Zipka, Gornji Mihaljevec 16, 40306 Macinec.
Slavlje individualnih
rođendana najveće je veselje u vrtiću – pušu se
svjećice, pjeva se i pleše,
a slavljeniku nacrtamo i
pokoji lijepi crtež za uspomenu!
Novost je također da
smo uveli promjene u naš
jelovnik koji smo prilagodili HACCP sustavu.
Sve fotografije, novosti
i obavijesti također možete
pratiti na našoj Facebook
stranici – Vrtić Zipka.
MIHALOVČAN 40
VRTIĆ
PROSINAC 2012.
ZAVRŠNA SVEČANOST – OPROŠTAJ OD PREDŠKOLARACA
Kao i svake godine, pred sam početak ljeta, oprostili smo
se od svojih prijatelja koji će početkom jeseni krenuti u prvi
razred. Nismo tužni jer ćemo ih često viđati na igralištu kamo
JESENSKA SVEČANOST
& ROĐENDAN
Jesensku svečanost i već 4. rođendan našeg vrtića (kad
li je to prošlo?) proslavili smo već tradicionalnim puhanjem svjećica na torti koju smo sami spremali. Naravno,
bilo je tu i delicija druge vrste, one voćne, zdrave (i poneka nezdrava grickalica, al’ o tome šutimo!). A da ne bude
sve kao prijašnjih godina, ovog su puta tete za nas izvele
predstavu. Uživali smo u njihovoj izvedbi Ježeve kućice.
Bravo!
nam rado navrate, kako je pokazala praksa prijašnjih godina.
Nakon prigodnog programa nastavili smo druženje uz grickalice i ples.
ŠTO JE NOVO U DJEČJEM
VRTIĆU ZIPKA?
Početkom listopada počeli smo sa redovitom predškolskim programom u koji je uključeno 16 mališana. Radni
listovi i crtančice marljivo se ispunjavaju svaki dan grafomotoričkim vježbama.
Dane u tjednu, godišnja doba, brojeve, oblike, prostorne, vremenske i količinske odnose i još mnogo toga drugog svladavamo bez ikakvih prepreka!
(rž)
UPALIMO MOTORČIĆ, POKRENIMO KOTAČIĆ,
Vesela i edukativna predstava našeg
PRONAĐIMO JESENJI OBLAČIĆ starog
prijatelja Šarenog svijeta iz Zagreba. Pogledajte slike i znat ćete zašto
ga uvijek rado viđamo u Zipki…
PROSINAC 2012.
SA SVIH STRANA
MIHALOVČAN 41
NEGDANJA OSNOVNA
ŠKOLA PRESEKA
Stariji mještani Prhovca, Preseke, Badličana, ali i šire okolice, dobro se sjećaju negdanje Osnovne škole u Preseki. Ta škola se
nalazila na području Prhovca, a sa radom je
počela u poratnim godinama nakon Drugog
svjetskog rata. Prve generacije osnovnoškolaca već su pohađale nastavu, kada je nastankom
tadašnjih Mjesnih kotara škola preimenovana
u Osnovnu školu Preseka, gdje je bilo i središte kotara. Kasnijim teritorijalnim ustrojstvom
kotar se preimenovao u Mjesnu zajednicu, ali
je u nazivu škole još uvijek ostala Preseka,
bez obzira što se škola, ili Hataram, kako bi
rekli stariji ljudi, zapravo nalazi na području
naselja Prhovec.
Godine 1965. i ja sam krenuo u spomenutu školu. Osnovnoškolsko obrazovanje u
Osnovnoj školi Preseka obuhvaćalo je četiri
razreda. Oko škole bilo je veliko dvorište sa
bunarom i vrtom, a školsko zemljište prostiralo se sve do potoka. Unutarnji dio zgrade
sastojao se od veće prostorije koja je služila
kao učionica, manje prostorije u kojoj je bila
kuhinja i spavaonice za tadašnje učitelje. Pošto u ono vrijeme na ovom području nije bilo
opskrbe električnom energijom, sprovedena
je iz susjedne Slovenije, točnije iz Središća
ob Dravi.
U svojem albumu pronašao sam fotografiju treće generacije polaznika Osnovne škole
Preseka, međutim ne sjećam se svih imena.
Neki će se prepoznati i sami, a navest ću one
koje obzirom na vrijeme koje je prošlo, još
uvijek mogu prepoznati. Slijeva na desno
sjede Zlatko Hriberšek, Darinka Lovrec,
Ljiljana Lovrec, učiteljice se ne sjećam imenom, a pored nje je Željko Cecarko. U drugom redu se prvih troje ne mogu sjetiti imenom, četvrti je Franjo Škvorc, a preostaloj
trojici također više ne znam ime. U zadnjem
redu gore smo Franjo Hunjadi, Slavko Komar i ja, Franjo Horvat.
Pronašao sam i fotografiju četvrta gene-
racije, na kojoj se s lijeva na desno nalaze
Željko Cecarko, sljedećih četvero se ne sjećam, a zatim slijedi Milena Posel kao predzadnja, dok se posljednje osobe na fotografiji
također ne sjećam. U drugom redu su Milena Posel, Franjo Horvat, dakle ja, sljedećih
troje se ne sjećam, zatim Zvonko Logožar,
Darinka Lovrec, Zdenka Rojko, Anica
Rojko i Slavko Komar, a imena učiteljice
se ne sjećam.
Te dvije fotografije snimljene su 1967. i
1968. godine. Nadam se da će se oni koje
nisam spomenuo naprosto zato jer se više ne
sjećam svih imena, neće uvrijediti zbog toga i
da će se sami prepoznati na fotografijama.
Po završteku četvrtog razreda morali smo
odabrati gdje ćemo dovršiti naše osnovnoškolsko obrazovanje, odnosno više razrede. Neki
od nas krenuli su u Stanetinec, neki u Središće ob dravi, veći dio u Macinec, a neki u
Gornji Mihaljevec. Oko 1975. godine Osnovna škola Preseka je zatvorena zbog nedostatka
učenika, pa su djeca s tog područja upisana u
Osnovnu školu Gornji Mihaljevec, a neki su
otišli i u školu u Središće ob Dravi.
Nakon nekog vremena objekat u kojem
je bila škola kupila je jedna starija gospođa
preuredila je i u njoj živjela do kraja svog životnog puta. I nakon toliko godina, dok danas
prolazim kraj nje, naviru mi sjećanja iz davne
1968. godine, uspomene na ciku i viku, veselje i dječje glasove, te pregršt raznovrsnih
igara. Svega se toga rado i sa sjetom prisjećam i pomalo žalim što i nove generacije nemaju priliku polaziti školu tamo gdje sam ja
sa svojim školskim prijateljima stvarao uspomene.
Franjo Horvat
ČUDNA PAPRIKA
Kako je suša ove 2012. godine pokazala svoju moć, jedva da su se naše povrtlarske biljčice uspjele održati živima na
bogatom zemljanom tlu, uz zalijevanje velikom količinom vode. Čudom, u Gornjoj
Dubravi kod obitelji Ladić jedna je biljčica
paprike uspjela izniknuti između zidina,
održati se, te izrasti u veliku biljku sa prelijepim plodovima.
Koja nam to iznenađenja priroda sve
sprema!?
MIHALOVČAN 42
SA SVIH STRANA
KOLINJE
Kolinje, kako su zvali naši stariji, nekad se obavljalo izričito u
krugu obitelji, sa najbližom rodbinom. S nadolaženjem zime i hladnijih dana, počinjala je i sezona kolinja. Ljudi bi se sastali u ranim
jutarnjim satima, popili rakiju ili nešto drugo, te bi muški dio krenuo
na klanje svinje. Nakon što bi glavni, kako su zvali, mesar koljač, uz
pomoć nekolicine svojih pomoćnika, zaklao svinju, trebalo je skinuti
kožu i poharati. Usljedilo je komadanje i obrađivanje mesa, a za to
PROSINAC 2012.
vrijeme žene su pripremale zajutrak, krop, kuhale pojedine potrebne
sastojke za izradu kobasica i čurki ili krvavica, a njihov zadatak bio je
i čišćenje crijeva upravo zaklane svinje, kako bi se i ona mogla dalje
upotrijebiti kod prerade. Završetkom komadanja svinje domaćini bi
sa svojim pomagačima sjeli, nešto popili, međusobno popričali ili čak
zapjevali.
Pošto se koristio svaki dio svinjskog komada, krenuli su na haranje glave, repa, nogu, a nakon toga na rezanje mesa za izradu kobasica
i krvavica. U posljepodnevnim satima posao se polako dovršavao, a
običaj i red je nalagao da svi ostanu na večeri. Nakon večere žene bi
krenule u pospremanje, a muškarci uzeli karte i kartali bajer-šnaps sve
do kasnih sati, uz koju čašicu vina.
Danas kolinje izgleda nešto drugačije, nema velikog cjelodnevnog
posla i druženja, a to ujedno znači i da je izumro jedan dio naše tradicije. U današnje vrijeme klanje svinja obavljaju uglavnom privatni
mesari, koji svoj posao obave u roku sat vremena ili se meso kupuje
u mesnicama. Isto tako, mnogi dijelovi životinje ostaju neiskorišteni,
pa tako više skoro nitko ne koristi glavu, nogu, rep, želudac i ostalo,
od čega su se nekad pripremala raznovrsna jela (hladentina, gulaš od
želuca itd.).
Moderno vrijeme i tehnološki napredak imaju mnoge prednosti,
ali nažalost ujedno su i razlog izumiranja takvih starih običaja, tipičnih
za naš kraj.
U obiteljskom albumu pronašao sam fotografiju jednog pravog
starinskog kolinja, u kojem su sudjelovali Franjo Hatlak, Stjepan
Lesničar, te moj otac, Antun Horvat.
Franjo Horvat
SELJAČKI ŽIVOT
Svojeg djetinjstva, dakle 60-ih godina 20. stoljeća, sjećam se
vrlo rado. Bio je to, kao što je i danas, život na selu, ali je tada to
izgledalo potpuno drugačije. Sve se obrađivalo ručno, oralo se s
kravama i konjima, a motika je bio najčešći alat u rukama seljaka.
Ustajalo se rano ujutro i već u cik zore kretalo se na polje u obavljanje poslova.
Početkom proljeća kosci su naklepali svoje kose i ručno kosili
travu, jedan iza drugoga. Odmarali bi samo među podnevnim satima, kad je bilo vruće i popodne je slijedio nastavak. Sijeno se sušilo
i obračalo ručno, a kad je bilo suho, ručno se je naložilo na kola i
zatim doma istovarivalo.
Dolaskom sjetve uslijedili su neki drugi poslovi, ali isto tako bez
pomoći strojeva i mehanizacije. Na redu je bila sadnja, okapanje,
održavanje usjeva, a zatim berba i pospremane, te žetva, koja se također obavljala ručno. U ranim jutarnjim satima počela bi se kositi
pšenica i vezati u snopove, a nakon što je bila otpremljena doma,
polje se je obradilo još vršilicama, odnosno mlatilkama. Radilo se
bez prestanka, ako je bilo potrebno i po vrućini, sve dok se posao
nije dovršio, odnosno dok pšenica nije bila pospremeljena, a sjeno
složeno.
Dolazak jeseni značio je berbu kukuruza, lupanje i pospremanje, ali i berba svega ostalog što je seljak marljivo kroz cijelu godinu obrađivao: krumpira, repe, cikle, mrkve…
Takav način rada je iziskivao veći trud i muku nego je to danas,
kad nam je na raspolaganju sva mehanizacija i lakše nam je obrađivati poljoprivredne površine, ali su ljudi nekad imali više elana i
sa voljom obavljali svakodnevne poslove. Uvijek su si međusobno
pomagali i družili se makar pri obavljanju poslova, ali su znali naći
vremena i za odmor i još neke druge poslove.
Dolaskom mehanizacije, ali i općenito drugačijeg načina života,
sve se izmijenilo. Poslovi se brže obave, ali ljudi su nezadovoljni i
umorni od brzog tempa života, koji ne ostavlja baš previše vremena
za odmor i druženje.
URANIO PRVI SNIJEG
Ove nas je godine snijeg iznenadio prilično rano, pa je nedjeljno jutro 28. listopada osvanulo snježno i bijelo. Ipak je najviše razveselio najmlađe, koji su
pohitali van da bi uživali u zimskim radostima. Tako je i Luka
Kralj iz Gornjeg Mihaljevca
izradio prvog snjegovića ove
zimske sezone.
(lk)
Franjo Horvat
PROSINAC 2012.
SA SVIH STRANA
MIHALOVČAN 43
PETA GODIŠNJICA
(stoje) Nikola Trstenjak, Karlo Šimičić, Ivančica Sklepić, Barbara
Tkalčec, Sara Srša, Marin Oreški, Darin Moharić, Dominik Jaklin
Okupljanjem u osnovnoj školi Gornji Mihaljevec, u svibnju ove
godine, generacija 2006./2007. obilježila je pet godina od završetka
osnovne škole. Na satu razrednika prisjetili smo se nekoliko anegdota
iz školskih klupa, podjelili nova životna iskustva, a druženje smo na-
(sjede) Mario Novak, razrednica Lidija Novak, razrednica Gordana Polundak, Alen Petković
stavili u kavani K Jeleni. Nažalost, suprotno očekivanome, odazvalo
se malo bivših učenika, njih 10 od 25. Nadamo se da će za pet godina
odaziv biti veći.
Ivančica Sklepić
Dana 09. lipnja 2012. godine, nakon 10 godina, sjeli smo u
školske klupe, svatko na svoje staro mjesto, malo smo osvježili
slatke uspomene i nestašne događaje, ali ubrzo su stigle drage nam
razrednice: prof. Natalija Guterman-Vuk i ravnateljica Karmen
Sklepić. Slijedila je prozivka učenika, baš kao i prije jednog desetljeća, ali s puno manje stresa i nervoze.
Od tada 22 malih maturanata odazvalo se rekordnih 19.
Svatko je ispričao svoju priču, pa smo krenuli prema restoranu
Štefova klet, gdje se održavala daljnja svečanost.
Uz glazbu, ples i smijeh zabavili smo se dugo u noć, u nadi da
će sljedeći susret biti još brojniji.
Na slici su: Dario Novak, Dejan Jularić, Danijel Veselko,
Dražen Ladić, Aleksandra Pergar, Adrijana Komar, Denis
Novak, Mihael Novak, Mario Pintarić, Sanela Petković, Ta-
mara Horvat, Kristina Panić, Kristina Horvat, Monika Novak, Marko Branda, Melita Cmrečnjak, Matija Novak, Ljiljana Frišćić
Andrea Lovrec
OBLJETNICA MALE MATURE
MIHALOVČAN 44
SA SVIH STRANA
PROSINAC 2012.
GENERACIJA MATURANATA 1997.
Prednji red s lijeva – razrednice: Diana Fic, Sanja
Jerosimić i Gordana Polundak, učenici: Smiljan Branda, Silvijana Petković, Jasmina Novak, Lidija Tkalec,
Simona Hatlak, Tamara Posel, Katarina Zeman, Sanja Hribršek, razrednica Ljubica Žabek-Horvatić
Stražnji red s lijeva: Danijel Novak, Natalija Cecarko, Smiljanan
Jambrović, Petar Crnčec, Marijana Novak, razrednice: Davorka Borko,
Bosiljka Marković, učenici: Sandra Čurin, Antonio Tomašić, Tomislav
Cmrečnjak, Silvo Posel, Goran Mikulan, Bojan Polanec, Davor Golub,
Denis Kos, Dejan Novak, Damir Novak, Danijel Karlovčec
Generacija maturanata 1997. okupila se u večernjim satima 09.
lipnja 2012. godine ispred OŠ Gornji Mihaljevec, kako bi proslavila
jubilej od 15 godina po završetku osnovne škole. Nakon okupljanja,
uslijedilo je fotografiranje kako bi se ovjekovječio trenutak ponovnog susreta, a zatim su razrednice održale već tradicionalan sat ra-
zrednika u prostorijama osnovne škole. Nakon što su s nostalgijom
obnovili sjećanja na školske dane, krenulo se prema ugostiteljskom
objektu Štefova klet u Gornjoj Dubravi, gdje je uslijedila zabava i
zajedničko druženje do ranih jutarnjih sati. Bilo je ludo i nezaboravGoran Mikulan
no, te s veseljem čekamo sljedeću obljetnicu!
NEOBIČNA GODIŠNJICA MATURE
Generacija 90´
Stoje: Tkalec Robert, Gregorinčić Kristijan, Mikulan Mladen, Posel Zlatko, Posel Zlatko (drugi), Muršić Suzana, BranNekada samo bili učenici, a danas već odrasli ljudi. Prošle su 22
godine od kad smo napustili školske klupe. Bila su to zlatna vremena. Pošto nismo proslavili 20 godina osnovne škole, nismo mogli
čekati još 5 godina, pa smo se odlučili na neobičnu godišnjicu.
da Adalita, Simić Renata, Jambrović Darinka, Žibrat Tamara,
Horvat Dubravka, Kralj Mario, Pal Vinko, Lovrec Ivana, Sklepić Karmen, Jambrović Srećko
Dana 08. lipnja 2012. godine sreli smo se pred Osnovnom školom Gornji Mihaljevec, gdje su naše razrednice Ivana Lovrec i
Karmen Sklepić održale sat razrednika. Fešta se nastavila u ugostiteljskom objektu K Jeleni.
PROSINAC 2012.
SA SVIH STRANA
MIHALOVČAN 45
PROSLAVA 25 GODINA MATURE
Lijepo je bilo ponovno sjesti u školske klupe
i oživiti drage uspomene
iz našeg djetinjstva. U
tome nam je pomogla
učiteljica Ivana Lovrec.
Druženje smo nastavili u
kavani K Jeleni.
Stoje:
Flinčec Ivica, Novak
Dragan, Panić Konrad,
Branda Alen, Polanec
Melita, Flinčec Mirjana, Miljančić Mirjana,
Cmrečnjak Snježana,
Šafarić Mladen,
Sjede:
Ladić
Blaženka,
Lovrec Ivana, Novak
Grozdana, Friščić Snježana.
Generacija 87´, 8. VI.
2012.
SUSRET NAKON 45 GODINA
sjede (s lijeva na desno) Katica Novak, Dragica Miljančić, Anica Majerić, Dragica Jaklin, Zvonko Novak, Drago Posel,
Dragica Novak, Dragica Horvat, Razrednice: Ana Žinić i Mari- Franjo Mikulan
ja Novak, Milka Novak, Nada Petran, Danica Crnčec
Stoje (s lijeva na desno) Franjo Klobučarić, Stjapan Cmrečstoje (s lijeva na desno) Katarina Pilaj, Marija Lovrec, Ivan- njak, Ivan Šafarić, Franjo Lesničar, Drago Golub, Antun Žika Posel, Ivanka Jambrović, Slavica Horvat, Marina Košak, žek, Ivan Srša
Bilo je lijepo ponovno sjesti u škol- joj su školski sat održale razrednice Marija nom lijepom uspomenom i obećanjem
ske klupe i prisjetiti se svoje mladosti. Novak i Ana Žinić. Nakon školskih klupa da ćemo se sresti na jubilarnoj pedesetoj
U subotu, 28. srpnja, okupili smo se u nastavili smo druženje u Štefovoj kleti sve obljetnici.
Marina Zadravec
Osnovnoj školi Gornji Mihaljevec, u ko- do jutarnjih sati. Rastali smo se s još jed-
MIHALOVČAN 46
PROSINAC 2012.
SA SVIH STRANA
Stoje:
Darko Horvat, Željko Ferlin, Radovan Novak, Zvonko Jaklin, Krešo Mikulan, Alojz Zadravec, Zvonko Polanec, Mladen
Tkalec - Zvonko Hatlak, Milena Kovač, Marija Ugarković, Bla-
ženka Mikulan, Spomenka Vuk, Marija Košak, Marina Novak,
Zdravko Jurković, Milan Golub
Sjede: Mladenka Medved, razrednice: Mira Videc, Agna Žinić, Marija Jelinek, Ivana Lovrec i Karmen Sklepić
Ponovni sastanak, nas generacija osmaša 1976./77. šk. god. OŠ
Gornji Mihaljevec, koji smo tada izašli iz naših školskih klupa,
naših učionica, naše škole, naši su nas učitelji ispratili na jedan za
nas tada novi životni put, o kojem smo u ono vrijeme mogli samo
sanjati, maštati i željeti da nam se snovi ostvare.
Na kojem dijelu puta smo stali nakon 35 godina, što je od
te mašte, snova i želja ostvareno, saznali smo u petak, 29. lipnja
2012. god., kada smo se ponovo sastali u OŠ Gornji Mihaljevec
sa svojim razrednicama: Marijom Jelinek, Agnom Žinić, Ivanom
Lovrec i Mirom Videc. Nakon upućenih lijepih riječi i ispričanih
anegdota od strane naših razrednica, održan je sat razrednika. Sjetili
smo se i naše drage pokojne učiteljice 1. razreda, Smiljke Panić i
učitelja Franja Panića, kojima smo položili cvijeće i zapalili svijeće na grob.
Druženje smo nastavili u Štefovoj kleti u Gornjoj Dubravi u dobrom raspoloženju, te uz pjesmu, ples i obilje smijeha dočekali rane
jutarnje sate i zakazali novi sastanak za 5 godina.
PONOVO U KLUPAMA NAKON
35 GODINA
Karmen Sklepić
ZVONJENJE ZA SVE SVETE
U Martinuševcu svake
godine, u duhu
poštivanja starinskih običaja,
na Dan mrtvih, dok padne
mrak, počinju
zvonjenje koje
traje cijelu noć.
Uvijek se skupi
vesela ekipa,
koja uz molitvu
nađe vremena i
za ležerno druženje i smijeh.
PROSINAC 2012.
SA SVIH STRANA
MIHALOVČAN 47
BOGATA
BERBA
Ova je godina za vinogra-
de opet bila iznimno bogata,
a obzirom na dugu sušu i vrlo
visoke temperature, grožđe je
bilo zrelo i spremno za berbu
i prije očekivanog. Tako su
berbe počele već 8. rujna, a
još kroz cijeli mjesec mogla se
čuti pjesma i veselje po našim
bregima. Veselo društvo zatekli
smo i na berbi kod Darka Horvata i Marijana Sklepića. Dok
su gazdi trljali ruke zadovoljni
količinom i kvalitetom mošta,
brači su jedva čekali koju čašicu
lajnskog vina da im utaži žeđ i
olakša napornu berbu.
TRADICIONALNI
HUMANITARNI BOŽIĆNI PROGRAM
Humanitarni božićni program „Naši za naše“ održat će
se u nedjelju 23. prosinca 2012. godine u dvorani
doma kulture u Gornjem
Mihaljevcu s početkom u
18 sati. Ovogodišnji domaćin biti će Mjesni odbor Vukanovec.
FRIZERSKI SALON “HEBA” d.o.o.
GORNJI MIHALJEVEC 74
Tel. 040/899-124
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak - Petak
od 9,00 - 20,00 sati
Subota
od 8,00 - 15,00 sati
MIHALOVČAN 48
SA SVIH STRANA
PROSINAC 2012.
PINTARIJA HRIBERŠEK U PRHOVCU
Za pintariju ili po današnje bačvariju sa sigurnošću se
može reći da je to jedan od
najzahtjevnijih starih zanata,
koji je u nekadašnjem tradicijskom načinu života objedinjavao tehniku i umjetnost. Pojam pintarija dolazi od anglosaksonske
mjerne jedinice pinta, što je jedinica za zapreminu tekućina.
Tako su nekada bačvara zvali pintar, pinter ili pintor.
U našem kraju se je nekada koristio pojam pintar te ću u daljnjem
tekstu koristiti taj pojam. Nakon drugog svjetskog rata upotrebljava se
pojam bačvar, bačvarija i bačvarska radiona.
Pintari su izrađivali razne vrste bačvi ili kako mi po ¨domoče
rečemo¨ lagvi, ali i puno ostalih raznih drvenih posuda i pribora.
Ostali proizvodi: razne kace, škafi, posude za ocat, posude za masttiblica (za naš međimurski specijalitet meso s tiblice), pute za nošenje
grožđa, posude za izradu maslaca-mutilnice, posuda za žgajaro i još
puno ostalog.
Ipak, osnovne su bačve ili lagvi (nadalje će se koristiti pojam lagev).
Pojednostavljeno rečeno lagev je zatvorena drvena posuda okruglog i ovalnog oblika sastavljena od većeg broja drvenih dijelova koje
vežu željezni obruči. Dok malo pogledamo u povijest, dolazimo do
podataka da su lagve prvi radili Goti, staro germansko pleme koje
potječe iz Skandinavije.
Najstariji pisani trag o lagvima vezan za područje Lijepe naše
potječe od rimskog pjesnika Marka Aneja Lukana iz prvog stoljeća.
Pjesnik opisuje rat na otoku Krku i u Istri, te navodi da je vojni zapovjednik naredio da se izrade splavi od povezanih drvenih bačava.
Stoga se vjeruje da su drvene bačve specijalnost iz vinske proizvodnje
Ilira, prastanovnika tih prostora. Zanimljivo za znati je da su nekada,
u doba jedrenjaka, pintari bili obavezni članovi posade, koji su imali
itekako velike odgovornosti. Voda za piće, rum, usoljene ribe i ostalo
držalo se i čuvalo u drvenim lagvima.
Razne drvene posude koje su izrađivali pintari koristile su se u
kućanstvima u razne namjene kao priprema jela, za jelo, za pranje te
za čuvanje i skladištenje raznih namirnica i tekućina.
Lagvi su se u našim krajevima najčešće upotrebljavali za čuvanje
vina.
Nagli pad potražnje za pintarskim proizvodima uslijedio je pojavom plastike i raznih metala, a u današnje vrijeme inox je učinio
svoje.
Usprkos svemu, pintarija se je u našim krajevima zadržala do danas i prelazi s koljena na koljeno.
Mi žitelji Općine Gornji Mihaljevec možemo biti ponosni na činjenicu da na našem području djeluje najstariji prijavljeni pintarskibačvarski obrt u Međimurju koji radi od svog osnutka daleke 1960.
godine pa do danas bez ijednog dana prekida.
Sama ta činjenica ponukala me je na razgovor sa Zlatkom Hriberšekom iz Prhovca, sadašnjim vlasnikom obrta. Zlatko je četvrta
generacija pintara u obitelji i može se reći da o pintariji sve zna, da
sve ima u malom prstu. Kao iz rukava iznosi razne podatke o pintariji
kroz povijest, od Gota, Rimljana, pa do danas, te razne zanimljivosti.
Da ne bi bilo zabune, današnji obrt se službeno zove ¨Bačvarska radionica Hriberšek¨, a djelatnost mu je izrada ambalaže od drva, tako
piše u obrtnici. U spomen na tradiciju koristiti ćemo pojam pintar i
pintarija.
Povijest pintarije Hriberšek seže u 1890. godinu kada pradjed
Franc (prva generacija) doseljava iz Slovenije u Stanetinec te počinje raditi pintariju.
Djed Antun (druga generacija) također radi pintariju kao
i otac Franjo (treća generacija). Otac Franjo 1958. godine polaže majstorski ispit, a
1960. godine osniva obrt i počinje legalno raditi kroz obrt.
Hriberšekovi pintari 1958. godine. Djed Antun (u sredini) sa
sinovima: Vinko (lijevo) i Franjo (zlatkov otac desno)
Pintarija je u to vrijeme bila zlatni posao, te Franjo 1966. godine
na proljeće kupuje automobil Fiat 1300, a već na jesen novu kuću
u Prhovcu (sadašnja lokacija), te se familija seli iz dijela Stanetinca
zvanog Amerika u Prhovec.
1982. godine Zlatko se zapošljava u obrtu. 1992. godine otac Franjo odlazi u mirovinu te obrt preuzima Zlatko.
Priča Zlatko da se jako puno toga promijenilo kroz proteklih trideset godina što se tiče proizvodnje, a i samog plasmana proizvoda. Sve
negdje do 1984. godine nije bilo problema sa plasmanom proizvoda,
prodajom i naplatom, jer su kupci doslovno dolazili u sjedište obrta u
Prhovec, naručivali, plaćali i sami odvozili robu. Problem je do onda
bio kako napraviti dovoljnu količinu proizvoda. To je negdje i vrijeme
kada se prešlo sa tradicijske proizvodnje na industrijsku. Danas je
situacija potupno suprotna. Današnjom tehnologijom bez problema se
može napraviti dovoljna količina proizvoda, koji se nekako i plasiraju,
ali je kronični problem naplata.
Kaže Zlatko da danas prvenstveno proizvode lagve raznih veličina, što im čini većinu proizvodnje, te da želi objasniti kako se od
sirovine dolazi do lagva. Što sam drugo mogao nego brzo bilježiti niz
tehničkih detalja, zanimljivosti, a i raznih šaljivih stvari.
Kao sirovina za izradu lagvi koristi se hrastovina, agacija, kesten,
šljiva, dud te još neke vrste drveta. Najviše su na cijeni lagvi od hrastovine. Hrastovi lagvi koriste se i u proizvodnji konjaka u kojima konjak mora odležati minimalno tri mjeseca. Kao posljedica kemijskog
procesa između lagva i konjaka dobije se zlatno žuta boja konjaka.
Rakija se je nekada držala u dudovim lagvima.
Sam proces pripreme sirovine počinje odabirom stabala koje se
ruše u zimi oko Božića, znači dok nema vegetacije. Do 1966. godine
stabla su se rušila uz pomoć ručne potezne pile dužine preko 2 metra,
koju su obično ¨pogonila¨ dva jaka muškarca uz pomoć vinske kapljice iz lagva koja im je davala snagu. Prethodno spomenute godine
kupljena je motorna pila, naravno štilovka težine oko 13 kilograma.
To je bilo prvo veliko unapređenje proizvodnog procesa.
Od debla se uzimaju donji prvi komadi bez kvrga (po domoče
sovoja), dužine obično od 60-130 cm ili duži, ovisno o zapremini
budućeg lagva.
Ti komadi su se nekada cijepali ili kako mi rečemo kalali sa sjekirama, prvo na četiri dijela. Nadalje se je svaka četvrtina kalala dalje
na komade debljine cca. 3,5-5 cm i širine od 5, pa sve do cca. 40
cm. Ti komadi su se nakon toga dalje obrađivali pintarskom sjekirom
lučnicom te tako dobivamo
dužice ili duge a po domoče doge. To je bio nekadašnji tradicijski način izrade
doga i na taj način su se
doge kod Hriberšekovih radile sve do 1982. godine.
Poprečni presjek kroz doge
Pogled na stranice doge koje se međusobno spajaju
PROSINAC 2012.
MIHALOVČAN 49
SA SVIH STRANA
posebnim strojevima. Što je lagev manji, zaobljenje je veće i obrnuto,
veći lagev manje zaobljenje. Slijedi obrada unutarnje strane doge koja
se tanji (ne na krajevima) radi lakšeg naknadnog krivljenja. Doga je
deblja na krajevima gdje dolaze dna lagva ili po domoče zodna. Nakon toga se prelazi na obradu dužih strana doga, tj. doge se obrađuju
na mjestima na kojima se spajaju jedna sa drugom. Pojednostavljeno
rečeno, rade se kosine, jer doge su ako pogledamo poprečni presjek
ustvari isječci kružnog luka. Doga je sa vanjske strane lagva upravo
zbog toga šira nego sa unutarnje strane. Nekada dok još nije bilo
strojeva trebalo je dosta umijeća, spretnosti i znanja da se izrade upotrebljive doge, iz kojih je kasnije moguće sastaviti lagev.
Iz obrađenih, pripremljenih doga sastavlja se lagev.
Obrađene drvene doge
Tradicijski način
obrade doge sa sjekirom
“lučnicom”
Za oca Franja, Zlatko kaže da je bio razuman i razborit čovjek,
katkad i malo ¨težak¨,
pogotovo u situacijama
kada se radilo o uvođenju novih tehnologija
u proizvodnju. Kao što
je prije spomenuto, do
1982. godine doge su se
izrađivale na tradicijski
način, kalanjem i daljnjom obradom sa sjekiPilana - stoječi banzek
rama lučnicama. Taj način je iziskivao jako puno vremena i muke, a i bilo je puno otpada, po
domoče treščja. S ciljem modernizacije proizvodnog procesa Zlatko je
1982. godine konstruirao i napravio prikladnu pilanu – stojeći banzek.
Otac Franjo je do zadnjeg trenutka bio skeptičan prema piljenju, tek
kad je vidio narezane doge koje ne treba dodelavati sa lučnicom, promijenio je mišljenje i bio jako zadovoljan. To je u biti drugo značajno unapređenje proizvodnog procesa i prelazak na industrijski način
proizvodnje.
Doge su se zatim skladale u stožce ili po domoče u turne. Turni
su bili visoki od 10-15 metara s donjim početnim promjerom od oko 6
metara. Ti turni su bili nekadašnji zaštitni znak pintara.
Nekadašnji tradicijski alat
Industrijska obrada doge
Sušenje doga traje od 2-3 godine, što
duže, to bolje. To
znači da se sirovina
treba kontinuirano
pripremati unaprijed.
Nakon sušenja
slijedi daljnja obrada
doga. Prvo se doga
krati na potrebnu
dužinu a zatim se
izrađuje vanjsko zaobljenje doge. Nekada
se to radilo ručno sa
hobličima, a danas na
Stezanje lagva željeznim vitlom
“Kurenje lagva”
Prvo se stavljaju privremeni obruči sa jedne strane i onda lagev
ide na vatru. Iskreno
se nadam da ću uspjeti
nagovoriti Zlatka da na
nekim budućim danima
Općine ili Danima lipe
demonstrira sastavljanje
Nabijanje privremenih obruča na lagev
lagva i nabijanje obruča.
To je jako zanimljivo za
vidjeti, a to je ujedno i jedini tradicijski dio izrade lagvi koji se nije
mijenjao kroz stoljeća.
Da objasnimo zašto lagev ide na vatru, naravno ne da se zapali ili
vužge, makar se i to može desiti ako se dovoljno ne pazi. Cilj je da
doge omekšaju kako bi lagev mogao dobiti željeni oblik. Lagev se,
kako Zlatko kaže, kuri oko 2 sata uz istovremeno močenje vodom, te
se steže vitlom i nabijaju se privremeni obruči sa druge strane. Vitlo
je također kroz stoljeća ostalo isto, sada se koristi željezno vitlo, dok
su prva vitla bila drvena.
Nakon toga na red dolazi izrada utora te se stavljaju zodna. Poslije zodni lagev se postepeno završno obrađuje sa vanjske strane, te
se stavljaju novi obruči. Nekada su se stavljali željezni, dok se danas
obavezno stavljaju pocinčani. Lagev se na kraju premaže sa lanenim
uljem sa vanjske strane i to je ukratko to. Na zadnima s jedne strane
su mala vratašca koje služe za čišćenje lagva, dok je na trbuhu lagva
otvor kroz koji se utače tekućina.
Hriberšekovi lagvi mogu se naći diljem Lijepe naše od Međimurja, Zagorja, Slavonije, Istre pa do Dalmacije. Obilazi Zlatko sa kamionom punim robe razne sajmove na tim područjima, što mu je ujedno
i reklama i marketing. Ističe Zlatko da je do 1990. godine skoro
MIHALOVČAN 50
Tradicijski način obrade “doge”
SA SVIH STRANA
Industrijski način obrade “doge”
isključivo tržište bilo Međimurje i Slovenija, što
se iz temelja promijenilo
uspostavom granice. Kaže
da sajmove obilazi negdje
od 1984. godine, kada je
i kupljen prvi kamion, jer
se roba više nije mogla
prodavati samo doma, a i
puno kupaca traži kućnu
dostavu.
Prepričava Zlatko sa
smješkom jednu zgodu iz
1988. godine. Jedan kupac
iz Prekmurja u Sloveniji je
Graviranje natpisa na lagvu
telefonski naručio pučel.
Tu narudžbu je primio Zlatko, rekao kupcu da mu je sve jasno, te
dogovorio rok isporuke, kad evo problema. Svi vi koji ste čuli Prekmurce i razgovarali s njima znate da ih je jako teško razumjeti kada
oni govore po domoče i u takvim slučajevima ih često ne razumiju ni
Slovenci iz ostalih dijelova Slovenije. Zlatko se tu malo preračunao
sa svojim znanjem slovenskog tj. prekmurskog jezika, te nije bio siguran da li pučel znači lagev ili drvena kada. Da se nekako izvuče
iz toga, natovario je na kamion i lagve i kadi te put Prekmurja. Po
dolasku do kupca odglumio je da ga kao boli noga, te se ne može popeti na kamion, na što je priskočio kupac
popevši se na kamion. Kupac je odmah
uočio svoj pučel te ga počeo istovarivati
sa kamiona. Vidjevši da se kupac primio
za lagev, Zlatka je prestala boljeti noga,
te su skupa istovarili lagev.
Napominje Zlatko da u svemu ima
podršku i pomoć obitelji, od najstarijeg
do najmlađeg člana. To samo potvrđuje
tezu da u radu obrta, kako ovog tako i
raznih drugih, sudjeluju cijele obitelji,
jer se jedino tako može opstati. Nije
stoga rijetkost vidjeti i Zlatkovu mamu
Katarinu, koja, iako u godinama rado
pomaže kod raznih poslova, a i pazi praunuke. A što reći za ostale članove obitelji, suprugu Spomenku, kćerku Sanju
i zeta Vjekoslava. Može se reći da je sve
Dno lagva - “zodno”
PROSINAC 2012.
Izrada obruča
Izrada lagvi na terenu kod obitelji Konrad Novak u Vukanovcu
1956. godine
njih Zlatko osposobio i naučio puno o pintarskom poslu, te mu oni u
slobodno vrijeme itekako pomažu. Za zeta Vjekoslava pohvalno kaže
da ga je učio i što je najvažnije i naučio pintarskom poslu. Vjekoslav
ne radi u obrtu ali koristi mnoge slobodne trenutke da pomogne tastu
radi dobrobiti cijele obitelji. Pintarsko naučeno umijeće nitko mu ne
može oduzeti, a nikada se ne zna što će biti u budućnosti.
Spomenuo je Zlatko i neadekvatnu niskonaponsku mrežu, zbog
koje sijalice često svijetle kao “ivanjske muhe”, a o radu strojeva u
tim trenucima bolje da ne govori. Čudno zvuči još jedna porezna ne-
logičnost vezana za obrt. Pored puno vlastitih šuma, Zlatko sam sebi
ne može prodati trupce, jer mu se vlastiti trupci ne priznaju kao ulazni
trošak. Rješenje je da svoje trupce proda pilani, koja ih izreže i kasnije
od pilane isto otkupi. To vam je karikirano kao da mi iz ovog kraja
idemo za Čakovec preko Varaždina. Šalim se, bolje tako pa da se
zadovolje propisi.
Na pitanje kako vidi budućnost svog obrta, sliježe ramenima, te
uz smiješak kaže da ne zna. Kaže da kćerka i zet imaju svoj život, te
da egzistencijski ne ovise o obrtu, a on da će raditi dok će mu zdravlje
dozvoljavati i dok će mu obitelj pomagati.
I što na kraju reći jedinom pintaru po starinski ili bačvaru po današnje u našoj Općini, ništa posebno, već mu zaželjeti još puno, puno
napravljenih lagvi.
Josip Petković
PROSINAC 2012.
SA SVIH STRANA
IZLET U KRASNO
Povodom blagdana Male Gospe Josip Bogdan organizirao je
posjet svetištu u Krasnu. Odazvao se je velik broj hodočasnika iz Op-
DAMA S ORUŽJEM U RUCI
Daria Borko je naizgled sasvim obična petnaestogodišnjakinja, međutim iza nježne tjelesne
konstitucije i veselog osmijeha, krije se mlada žena
vrlo oštrog oka i s puškom kao najdražim rekvizitom. Živi u Stanetincu, na samoj granici između
Općine Gornji Mihaljevec i Općine Štrigova, ali je
ovdje završila osnovnu školu i otpočela svoju sportsku karijeru u Streljačkom društvu 6. travnja Gornji Mihaljevec. U razgovoru iznenađuje zrelošću i
samopouzdanjem, a u svemu ju ponosno prate otac
Josip i majka Zdenka, koji ju bez obzira na obaveze i vremenske uvjete redovito voze na treninge i s
zadovoljstvom prate rezultate koje postiže.
Kako i kada si se počela baviti streljaštvom?
Streljaštvom se bavim pet godina, a počela sam sasvim slučajno.
Na jednim Danima lipe u Gornjem Mihaljevcu bila je otvorena streljana i svatko je mogao probati gađati metu, pa sam probala i ja, ali tada
me još uvijek to nije toliko zainteresiralo. Uskoro su moji prijatelji
iz škole počeli hodati na treninge u streljanu, pa su me pozvali da se
im pridružim. Najprije sam hodala preko volje, nije mi se baš dalo,
doživljavala sam to kao još jednu obavezu, ali zapravo mi je išlo jako
dobro i moj tadašnji trener Saša Kralj nije mi dao da odustanem. On
mi je i preporučio da nastavim s treninzima u Streljačkom klubu Zelenbor u Brezju, kako bih postigla još bolje rezultate, jer je to jedan od
najboljih klubova u Hrvatskoj i tamo su uvjeti treniranja puno bolji.
Sada već godinu dana treniram u Zelenboru pod vodstvom trenera
Miroslava Turka, a napredak je već vidljiv.
Kako izgleda natjecanje i koji su ti najveći uspjesi?
Natjecanje se održava u četiri serije, u svakoj pojedina natjecateljica ispuca po deset metaka i rezultati se onda zbrajaju. Puca se
sa serijskom puškom, koja ima tri kilograma i sa standardnom, koja
ima šest i pol kilograma i zahtjevnija je. Ja sam počela sa serijskom,
a od veljače ove godine gađam i sa standardnom. Tri godine bila sam
prva u Međimurskoj županiji među kadetkinjama, a sada sam prešla
MIHALOVČAN 51
ćine Gornji Mihaljevec, koji su uz crkvu Majke Božje Krasnarske,
posjetili i predivnu Gacku dolinu i utočište za medvjede u Kuterevu.
Dobrom raspoloženju pridonijelo je i lijepo vrijeme, koje je pratilo
hodočasnike kroz cijeli dan.
(lk)
u juniorke i sudeći po rezultatima opet ću biti prva, bez obzira što
sam među najmlađima u skupini. Na državnom prvenstvu u Osijeku,
kamo sam se plasirala u konkurenciji oko pet tisuća kadetkinja iz cijele
Hrvatske, između 120 natjecateljica izborila sam ulazak u finale, gdje
sam bila sedma. To su mi najveći, ali i nadraži uspjesi, mada imam još
priznanja i uspjeha osvojenih ekipno i pojedinačno.
Kako izgleda tvoja oprema?
Osim puške, trebaju mi još odijelo, cipele i rukavice. Sve je to
iznimno teško, dok obučem kompletnu opremu imam deset kilograma
više, a onda uzmem još pušku u ruke. Međutim težina je bitna kako bi
natjecatelj ostao stabilan, krut, što onda omogućava bolju preciznost.
Zbog toga osim klasičnog treninga imamo i kondicijski trening prije
početka sezone, a moramo paziti i na prehranu. Dva sata prije natjecanja ne jedemo, a taj dan dok je natjecanje u obzir dolazi samo lagana
hrana. Svake godine je obavezan lječnički pregled i općenito je bitan
što uredniji način života, dosta sna i slično. Za streljaštvo je bitna vrlo
dobra psihička i fizička sprema.
Koliko slobodnog vremena ti oduzme tvoj hobi?
Pa zapravo ni nemam slobodnog vremena. Ove godine upisala sam
prvi razred Graditeljske škole Čakovec, zanimanje arhitektonski tehničar i uz školu i streljaštvo mi za ništa više ne ostaje vremena. Bavljenje
sportom zahtjeva veliku disciplinu. Poslije škole odmah pišem zadaću,
onda uglavnom jurim na trening i poslije treninga ponavljam školsko
gradivo. Treninge imam tri do pet puta tjedno, svaku subotu ili nedjelju
je neko natjecanje, nekad i oba dana. Natjecanja su po cijeloj Hrvatskoj
i dok putujemo u neko udaljenije mjesto nekad ustajemo i u tri ujutro, a
vraćamo se u pola noći, tako
da je jako naporno. Nema tu
mjesta za izlaske i druženja,
ali to je ono što volim i nije mi
teško žrtvovati svoje vrijeme.
Kažu da gađam bolje od svih
juniorki, kadetkinja i seniorki, što dokazuju i rezultati,
tako da mi je to dovoljna motivacija.
(lk)
MIHALOVČAN 52
PROSINAC 2012.
SA SVIH STRANA
TAK TO MOJA BAKA DELA
MLINCI
U potrazi za tradicionalnim receptima ovaj put bila
sam kod Anike Horvat iz
Gornjeg Mihaljevca, koja ne
samo da je baka, već će vrlo
skoro i prvi put postati prabaka. U sjećanju
će mi uvijek ostati
njezini ftičekovi koloči kako sam ih ja
zvala, koje je uvijek za Valentinovo
skrivala po dvorištu, pa je poneki
zalutao i do mojeg
želuca.
mela, mleko, soda bikarbona, sol
Mela se zamesi z mlekom,
doda se soda bikarbona i sol.
To se te tenko restini i peče
na plati na šporhato. Mi smo
bili siromašna familija da sem
jo bila mala i negda nam je to
mama delala namesto kruha,
da smo ne meli za kruh, jer to
je bilo falešo za napraviti. Al
je bilo i joko fino.
SVATOVI KOLOČEKI
5 dcl mleka, kocka kvosa,
1 celo jajce, 2 žučojki, 4 žlice
cukora, 1 dcl olja, malo soli,
Turnir u Gornjem Mihaljevcu
mela za zdigana testa po potrebi
V malo toploga mleka treba restopiti kvosa i ostaviti ka
se zdigne. Onda dobro zamesiti se skupa i ostaviti ka se
testo zdigne. Onda ga treba
opet premesiti i jemati male
faločke i tiniti v fest dugi,
tenki valjak. To onda treba
preklopiti na pol, navijati v
sveder i zavinuti skup. Pre
kak se dene peč, treba premazati z jajcom, a da je pečeno,
z mločnom cukranom vodom.
Takše koločeke so svati dilili
ljudima da so išli v cirkvo na
vjenčanje il pa so se deci nastovlali i skrivali vuni seposot
za Valentinovo, jer se reče ka
se onda Ftičeki ženijo i te so
to deca iskali i nabirali. Zmislim se ka me je te moj vnuk
spitovo da je bio mali, kak so
ve to ftičeki spekli, pa odkod
jim mela i tak. Pa sem mo rekla ka je to on ftič speko kaj
ima belo po želoco, ka mo je
1 kg glatke mele, 1 dcl
olja, oko pol litra mleka,
kocka kvosa, malo soli, jena
žlica cukora, 25-30 cvirki,
bole masnih
Cvirke najpre treba semleti, posoliti i poprprati.
Kvos se mora zdignoti v
malo toploga mleka i cukora. Zamesi se glatko testo s
melom, oljom i otalim mlekom. Testo se restini i premaže s cvirkima i preklopi
v cigel. Treba ostaviti ka se
zdigne i onda restiniti i još
jempot preklopiti. Da se po
zdigne, te restiniti i rezati s
kupicom i peći. To se peče
za Martije, ka se koja čašica
popije više.
S obzirom da smo postigli
odličan rezultat u ligi, red je bio
da se taj uspjeh i malo proslavi. Pozvali smo nekoliko dobrih
igrača, naših prijatelja, te smo
odigrali brzopotezni turnir na
10 minuta. Okupilo se 19 igrača
i nakon interesantnih i veselih
mečeva pobijedio je Tihomir
Želježnjak iz Strahoninca sa 7
bodova. Slijedi naš najbolje plasirani igrač, Alberto Maltar,
pa Šardi Darko, zatim Matija
Zadravec kao četvrti, pa Dario
Ivančić, Emanuel Škvorc, Saša
Stanković, Boris Resman, itd.
DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA
Međunarodni dan borbe protiv nasilja
nad ženama obilježava se 25. studenog. U
Međimurskoj županiji taj dan obilježen je
različitim akcijama Udruge Zora, Povjeren-
stva za ravnopravnost spolova i Doma za
žrtve obiteljskog nasilja Sigurna kuća. Jedna
od akcija održana je i u Gornjem Mihaljevcu, gdje su volonterke informirale sve zaintersirane i dijelile im
edukativne materijale,
povezane s nenasiljem
i borbom protiv nasilja.
Martina Kolar, izvršna direktorica Udruge
Zora poručuje: „Pozivamo sve da vrijednosti nenasilja promiču i
žive svakodnevno, a ne
samo na dane koje obilježavamo. Samo tako
svi ćemo moći živjeti
životom koji zaslužujemo – dostojanstvenim i
(lk)
bez nasilja.“
to furtof, a melo so fkrali v
trgovini.
CVIRKOVI KOLOČI
UDRUGA GRAĐANA ZA PROMICANJE
KVALITETE ŽIVOTA “HARMONIJA”
BIOTERAPIJA
PO METODI
gosp. ZDENKA DOMANČIĆA
Djelotvorna terapija koja se zasniva
na činjenici kako je tijelo samoregulirajući živi organizam koji posjeduje sposobnost samoizlječenja (imuno-sustav).
Bioterapeut uravnotežuje, ujednačuje i
usmjerava protok energije kroz tijelo i
oko tijela pacijenta i tako hrani obrambeni sustav (imunološki sustav) koji potom lakše obavlja funkciju iscjeljivanja
odnosno ozdravljenja organizma i poboljšava životne funkcije.
Kontakt 098/911 8396
Kristina Preložnjak, NEDELIŠĆE,
Nova 8b
PROSINAC 2012.
SA SVIH STRANA
MIHALOVČAN 53
UDRUGA INVALIDA RADA OBILJEŽILA
MEĐUNARODNI DAN OSOBA S INVALIDITETOM
Svake godine 3. prosinca obilježava se Međunarodni dan osoba s
invaliditetom. Udruga invalida rada Međimurske
županije ovaj je važan dan
obilježila nešto ranije, 30. studenog, u dvorani Doma kulture u Gornjem Mihaljevcu.
Nakon uvodnog govora predsjednice Vlatke Minđak, u kojem je istakula aktivnosti
udruge, podijeljena su priznanja najzaslužnijima u Udruzi, a nakon toga prisutne je
zabavila KUU Lipa. Publiku je posebno
oduševila Evelin Novak, koja je dvijema
izvedbama upotpunila večer. Za zabavnu
glazbu i ples su se pobrinuli članovi Old
timer benda, a domaćini su u suradnji sa
restoranom K Jeleni za sve pripremili ukusan gulaš. Da bi raspoloženje bilo još bolje, organizirana je i tombola sa prigodnim
i zanimljivim dobicima.
(lk)
IZ SVIJETA STOLNOG TENISA MEĐIMURSKIH LIGA
Za stolnotenisku sezonu 2012./2013.
prijavljeno je rekordnih 65 ekipa. Sukladno
takvom broju prijavljenih ekipa, te na temelju ostvarenih rezultata u prošloj sezoni natjecanje se odvija u 1.,2.,3.,4.,5., ligi s po
10 ekipa i 6A. i 6B. ligi sa po 8 ekipa. Prvenstvo u 1,2,3,4 i 5 ligi igra se dvostrukim
bod sustavom dok će u 6A i
6B prvo odigrati dvostrukim
bod sustavom u skupinama, a
nakon toga će po 3 prvoplasirane ekipe iz svake skupine
dvostrukim bod sustavom
razigravati za plasman od 1.
do 6. mjesta, ekipe plasirane
od 4. do 6. mjesta u svakoj
skupini za plasman od 7. do
12. mjesta, a ekipe plasirane
na 7. i 8. mjestu obje skupine razigravat će za mjesta od
12. do 16.
Na kraju sezone za po tri
prvoplasirane ekipe iz svake
lige, kao i za tri prvoplasirana igrača na TOP 12, list
Međimurje dodjeljuje (sponzorira) nagrade. S
tog razloga i lige ponosno nose ime sponzora.
Informacije o rezultatima ekipa možete pratiti
i na web stranicama http://www.emedjimurje.hr/ stolnoteniske lige te na http//stolni-tenis.net.
Ekipa Dragoslavec Brega kao domaćin odigrava utakmice subotom u 17
sati u Domu kulture
u Gornjem Mihaljevcu. Svi zainteresirani za gledanje
ili igranje stolnog
tenisa ovim putem
se pozivaju i uvijek
su dobrodošli, bilo s
rekreativnim ili natjecateljskim žarom.
U ovoj sezoni ekipa
ima novog sponzora, „Štefova klet“
iz Gornje Dubrave kojemu se ovim putem od
srca zahvaljuje što je ovako lijepo opremio
ekipu.
REZULTATI 6. KOLA 6A.
STOLNOTENISKE LIGE LIST
MEĐIMURJE
Goričan 4 – Dragoslavec Breg
1:9
Sveta Marija – Rozika biro
1:9
USTA Belica 1 – Putjane 9
3:7
Mladost – Putjane 8
5:5
Tablica lige
Rozika biro Čakovec 6 5 1 0 42:1811
USTA Belica 1
6 5 0 1 47:1310
Putjane 9 Čakovec
6 4 2 0 44:1610
Dragoslavec Breg
6 2 2 2 32:28 6
Mladost Ivanovec
6 2 2 2 26:34 6
Putjane 8 Čakove
6 1 1 4 29:31 3
Goričan 4
6 1 0 5 12:48 2
Sveta Marija
6 0 0 6 8:52 0
Najuspješniji igrači lige:
Marijan Sirc (RB) 17/0, Vlatko Breslauer
(ML) 11/0, Stipe Babić (PUT 9) 10/1, Tomica Braniša (USTA 1) 9/1, Jurica Godina
(USTA 1) 14/3, Slobodan Kopjar (RB) 9/2,
Danijel Premuš (USTA 1) 8/4, Davor Nikolić (PUT 9) 7/4, Bojan Jambrović (DB) 11/7,
Tomica Babić (PUT 9) 9/6, Zdravko Palašek
(PUT 8 ) 10/7.....
(G.M.)
RADNO VRIJEME
KOMUNALNOG
REDARA
PONEDJELJAK 7-15 SATI
SRIJEDA 7-15 SATI
KONTAKT TELEFON:
099/732-96-60
MIHALOVČAN 54
PROSINAC 2012.
GORNJA DUBRAVA 21
TELEFON: 040/899-358
vl. Stjepan Novak
Gornja Dubrava 47a
40306 MACINEC
40 000 ČAKOVEC
Kralja Tomislava 38
Tel./fax: 040 39 58 93
USLUGA GRAĐEVINSKE MEHANIZACIJE
I PRIJEVOZA
DRAGUTIN
BOGDAN
Zebanec Selo 12, mob. 098/242-589
“CENTAR”
CAFFE BAR
BRANDA d.o.o. - Gornji Mihaljevec 51
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
23
File Size
5 014 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content